Vrtovi I Perivoji Splita Gardens and Parks of Split

Znanstveni prilozi|Scientific Papers 13[2005] 1[29] PROSTOR 79

Ana Grgiæ

Sveuèilište u Splitu University of Split Graðevinsko-arhitektonski fakultet Faculty of Architecture and Civil Engineering HR – 21000 Split, Ulica Matice hrvatske 15 HR – 21000 Split, Ulica Matice hrvatske 15

Prethodno priopæenje Preliminary communication UDK 712.253:712.035 (4)(497.5 Split) UDC 712.253:712.035 (4)(497.5 Split) Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.05 – Vrtna i pejsana arhitektura 2.01.05 – Landscape Architecture and Landscape Design Èlanak primljen / prihvaæen: 30. 12. 2004. / 25. 03. 2005. Article Received / Accepted: 30. 12. 2004. / 25. 03. 2005.

Vrtovi i perivoji Splita Nastajanje i razvoj perivojne arhitekture grada Gardens and Parks of Split Origin and Development of Split’s Landscape Architecture

perivojna arhitektura landscape architecture povijesni perivoji historical parks razvoj grada urban development Split Split zaštita parkovnog naslijeða protection of landscaped heritage

Ovaj pregled perivojne arhitekture grada Splita ukazuje na bitnu ulogu perivo- This review of Split’s landscape architecture points to a fundamental role of ja i vrtova u urbanistièkom razvoju grada. U povijesnom okviru njihova nasta- parks and gardens in the town’s urban development. The most significant janja i razvoja, 19. stoljeæe ostavlja u naslijeðe najznaèajnije primjere perivoja i parks and gardens in the history of Split’s landscape architecture were de- vrtova nastalih na mjestu bedema iz druge polovice 17. st. Sudbina veæine njih signed in the 19th century on the sites of the 17th century curtain walls. Due to do polovice 20. st. pokazuje degradaciju odnosa prema perivojima i vrtovima excessive construction and lack of appropriate care most of them were devas- koji su zbog izgradnje nestali, ili su posve devastirani. tated or even vanished until the mid 20th century. 80 PROSTOR 1[29] 13[2005] 79-92 A. GRGIÆ Vrtovi i perivoji Splita Znanstveni prilozi|Scientific Papers

UVOD baèena),3 te pretpostavka E. Hébrarda o krov- nim vrtovima i vrtovima iznad cryptoporticusa INTRODUCTION i carskih odaja, što nije moguæe potvrditi ponajprije zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta, a nisu pronaðeni ni ostatci olovnih ploèa koje bi u tom sluèaju sluìle za zadràvanje vode. Je- dine realne pretpostavke ondašnjega kultivi- ranja zemljišta moèmo vezati uz Splitsko polje i carske povrtnjake, uz pretpostavku da je i Salona kao napredan grad imala vrtove i perivoje, ali od kojih nije ostalo tragova, kao uostalom ni od gospodarskih i ladanjskih vila u Kaštelanskom polju.4 Nakon zbjega salonitanskog stanovništva, Dioklecijanova palaèa polako poèinje doìv- ljavati svoju transformaciju iako se naznake toga procesa pojavljuju i ranije. Tipološki èi- sta i pravilna forma Palaèe, koja je u sebi sadràvala vojni logor i carski stambeni dio, tijekom stoljeæa gubi svoju prepoznatljivost, generirajuæi novom stambenom izgradnjom splet uskih, nepravilnih ulièica, od kojih ipak cardo i decumanus, sve do današnjih dana, zadràvaju svoj smjer. Peristil ostaje – sve do trenutka kada grad probija kroza zapadne zi- dine – glavni trg i jedini široki otvoreni prostor koji ima i crkvenu i svjetovnu funkciju. Vrtovi i perivoji, meðutim, nisu u to doba po- stojali u svome klasiènom smislu, ali srednjovjekovni Statut grada Splita dokazuje nji- Postojanje vrtova i perivoja u gradu Splitu hovo postojanje. Rijeè je o dvoru plemiæke ` mo emo pratiti od samih poèetaka nastanka kuæe koji je, kao svojevrsna preteèa perivoja i grada, odnosno od onoga trenutka kada Diok- vrta, bio primjeren naèinu ìvota takvoga zat- lecijanova palaèa prima izbjeglo stanovništvo vorenoga grada. Odlikovao se specifiènim ar- napadnute Salone i postaje tkivo od kojega hitektonskim elementima, kao što su bunar s nastaje jedinstven srednjovjekovni grad. Pre- krunom i odrina, a od bilja preteìto lonèani- ma Grgi Novaku, vjerojatno se veæ u samome cama s cvijeæem i zaèinskim biljem. Takve nazivu grada krije grèko ime za biljku brnistru dvorove nalazimo u romanièkoj palaèi i palaèi koja je krasila taj mediteranski kraj, ime Aspa- D’Augubio u Dioklecijanovoj ulici, zatim u Pa- lathos koje je pripadalo naselju što se na tome 1 paliæevoj palaèi i Maloj Papaliæevoj palaèi. prostoru nalazilo i prije gradnje Palaèe. Poznati su i dvor gotièke palaèe Maruliæ te Razvoj vrtova i perivoja Splita najbolje je pri- dvor današnjega Urbanistièkoga zavoda koji kazati kronološki, poštujuæi karakteristiène se nalazi iza Vestibula, dok je potpuno uniš- 5 skupine specifièno odreðene u sklopu osnov- ten onaj iza stare restauracije „Sarajevo”. ne podjele perivojne arhitekture. Osim poz- natih gradskih perivoja, ovaj pregled navodi i 1 „Pitanje prvog grèkog i rimskog naselja u ju`noj uvali brojne perivoje i vrtove koji su danas gotovo splitskog poluotoka nije dosad sasvim razjašnjeno. Na os- neprepoznatljivi iako su njihove lokacije saèu- novi grèkog toponima Aspalathos koji se za oznaku Splita vane od izgradnje. Postojanje perivoja i vrto- javio tek u kasnoj antici, uvrijeèn je zakljuèak o postojanju nekog starog naselja na tom prostoru koje bi prethodilo va koji su u potpunosti nestali, a nalazimo ih Dioklecijanovoj palaèi. Porijeklo tog toponima izvodilo se samo na starim katastarskim kartama i plano- iz grèkog imena biljke brnistre, znakovite za splitsko po- vima, te onih perivoja koji su doìvjeli trans- druèje.” (Marasoviæ, 1997: 37) formaciju i postali gradski trgovi – ukazuje na 2 Ponajprije se misli na poèetak 19. stoljeæa kada je èinjenicu da su perivoji i vrtovi bili bitan korak Split imao najviše perivoja i vrtova, uzevši u obzir velièinu 2 samoga grada. Takav proces nastajanja perivoja na mjestu u urbanistièkom razvoju grada. porušenih baroknih bedema nalazimo u gradovima kao što su Beè, Karlovac i dr. Poslije veæina tih perivoja u Splitu ne- OD ANTIKE DO 19. STOLJE]A staje ili se zapušta. 3 Grgureviæ, 2002: 16 TH FROM ANTIQUITY TO 19 CENTURY 4 Grgureviæ, 2002: 17 5 Romanièka palaèa (Dioklecijanova ulica 7); palaèa Iako nedokazane, postoje pretpostavke o ra- D’Augubio (Dioklecijanova ulica 1); Papaliæeva palaèa (Pa- nijem postojanju vrtova unutar same Palaèe, paliæeva ulica 1); Mala Papaliæeva palaèa; gotièka palaèa Maruliæ (Papaliæeva ulica); Dvor Urbanistièkoga zavoda (Iza primjerice kao ona o postojanju peristila s vi- Vestibula 1); Dvor restauracije „Sarajevo” (Donaldova 6). ridariumom (ova je moguænost potpuno od- (Grgureviæ, 1998: 62) Znanstveni prilozi|Scientific Papers Vrtovi i perivoji Splita A. GRGIÆ 79-92 13[2005] 1[29] PROSTOR 81

Dvorovi sliènoga karaktera, ali skromniji i s više korisnih biljnih vrsta te odrinom od vinove loze, bili su sastavni dio puèkih kuæa. Poslije se puèka dvorišta, u prvom redu gospodarskoga karaktera javljaju, i u predgraðima Veli Varoš i Radunica, koja se nalaze neposredno zapadno odnosno istoèno od stare gradske jezgre. U razdoblju od 10. do 12. stoljeæa grad izlazi iz okvira Palaèe, šireæi se u dva navrata prema zapadu, a unutar njega u 13. st. nastaje Ploka- ta sv. Lovre (današnji Narodni trg) koja preuzima ulogu novoga svjetovnog centra grada. Iz srednjeg vijeka, poèevši od 13. st. kada se prvi put spominje vrt klaustra crkve sv. Fra- ne,6 poznato je još nekoliko samostanskih i sjemenišnih perivoja: mali park stare Nadbi- skupije do katedrale, perivoj u franjevaèkom samostanu Male braæe na Poljudu,7 u samostanu sv. Marije de Taurello,8 u samostanu sv. Klare, zatim perivoj dominikanaca na Starom Pazaru, a poslije, u 18. st., i perivoj Nadbi- skupskog sjemeništa.9 Poèetkom 15. st., kada potpada pod mletaèku vlast, grad biva opa- san venecijanskim Kaštelom, koji se sastoji od pet kula povezanih zidovima, i brani jugo- Giorgio. Izvan glavnih utvrda, na uzvisinama Sl. 1. Splitska luka sredinom 18. stoljeæa zapadni pristup gradu. U 16. stoljeæu grade se istoèno od grada, podiù se odvojene tvrðave (prema R. Adamu) branici Civran i Bernardi. 10 1 – mletaèki kaštel, Gripe i Baèvice. Ova posljednja brzo je na- 2 – branik Civran, Nakon što Turci osvajaju Klis 1537. g., slijedi puštena i potpuno uništena. 3 – branik Bernardi, dugo razdoblje sloènoga geostrateškog po- 4 – branik San Antonio (Šperun), ` 19. STOLJE]E I PRVA POLOVICA 20. STOLJE]A 5 – branik S. Marina (Priuli, Bašæun), lo aja Splita, koji se našao u neposrednoj blizi- 6 – branik Cornaro, ni tursko-venecijanske granice, ali ipak nalazi 19TH AND FIRST HALF OF 20TH CENTURIES 7 – branik Contarini, naèina da razvije trgovinu koja je inicirala iz- 8 – branik San Giorgio th gradnju karantenske graðevine Lazareta. Me- Nakon više od stoljeæa stagnacije poslije Kan- Fig. 1 Port of Split, mid 18 c. (according to R. Adam) ðutim, Kandijski rat donosi sa sobom nove na- dijskog rata, Split ulazi u razdoblje kratke fran- 1 – Venetian castle, èine ratovanja, a tako i potrebu za novim prste- 2 – Civran bastion, cuske vladavine (1806.-1813.). Istodobno s 3 – Bernardi bastion, nom obrambenih zidina koje u drugoj polovici mora prijete ruske i engleske flote, od kojih 4 – San Antonio (Šperun) bastion, 17. st. (sl. 1), po suvremenom Vaubanovu su- 5 – S. Marina (Priuli, Bašæun) bastion, ` postoji opasnost da zauzmu gradska utvrðen- stavu, gradi venecijanski in enjer Alessandro ja pa ih je Marmont dao porušiti. Na vlast 1813. 6 – Cornaro bastion, Magli. Prsten se sastoji od pet branika poveza- 7 – Contarini bastion, dolazi Austrija, koja prepušta Dalmaciju tali- 8 – San Giorgio bastion nih bedemima koji su ispunjeni zemljom: San janskoj upravi. Vojna vlast prenamijenila je Antonio, S. Marina, Cornaro, Contarini i San mnoge zgrade, a veæi dio Lazareta pretvoren je u tamnice. Nizom neplanskih rušenja naglo se 6 U 11. st. izgraðena je crkva sv. Feliksa, a klaustar je bio mijenja srednjovjekovni oblik grada, koji se u dovršen u 13. st. (Novak, 1978: 563). Vrt klaustra imao je 2. pol. 19. st. sve više širi prema predgraðima. bunar s krunom i bio je ukrašen lonèanicama. (Grgureviæ, 1998: 60-61) Nakon što Austrija gubi Lombardiju i Veneciju, naèelnik autonomaške vlasti A. Bajamonti po- 7 Najstariji su dijelovi iz gotièko-renesansnog razdoblja e` s kraja 15. st.; uništen je dogradnjom na prijelazu iz 19. u duzima ops ne radove u Splitu, koji postaje 20. stoljeæe; ponovno je dograðen i obnovljen 1968. (*** reprezentativni grad novoga graðanskog sta- 1973: 84) leà. Za narodnjaèke opæinske uprave, od 8 „Izgleda da je samostan sv. Marije bio filijala onoga 1882., nastavlja se gradnja niza javnih i privat- sv. Benedikta. Isprave iz Xlll i XV stoljeæa, koje su se odno- nih zgrada, sve dok Prvi svjetski rat nije preki- sile na taj samostan i dale nam neki pogled u njegov ivot i njegove prilike, kako nam to daju one samostana sv. Bene- nuo taj zalet. Meðutim, Split nakon rata napre- dikta, nemamo. Jedino doznajemo iz zapisnika Velikog vi- duje dalje – u ulozi novoga upravnog centra jeæa 1353. godine, da je samostan imao svoj zdenac.” (No- Dalmacije, koju preuzima od Zadra. vak, 1978: 568) 9 Keèkemet, 1973: 110. Godine 1700. osnovano je sje- PERIVOJI I VRTOVI NASTALI NA MJESTU menište koje je nekoliko puta mijenjalo lokaciju, a 1868. g. izgraðena je nova zgrada na Skalicama po projektu Frane BEDEMA IZ 17. STOLJE]A Locattija; 1930. postojalo je ðaèko igralište s gajem za od- mor i dvorištem za šetnje. (Piploviæ, 2000: 289-298) PARKS AND GARDENS ON THE SITE TH 10 San Antonio ili Šperun (dovršen 1666.), S. Mari- OF 17 C. CURTAIN WALLS na-Priuli ili Bašæun (graðen 1666.-1668.), Cornaro (dovršen prije 1666.), Contarini (graðen 1658.-1664.) i San Giorgio Tijekom francuske vladavine maršal Marmont (graðen 1658.-1664.); Gripe – èetiri branika i tlocrt oblika kornjaèe (1647.-1657.); Baèvice – tri branika povezana u dao je porušiti brojne gradske utvrde koje obliku klina (dovršena prije 1666.). (Muljaèiæ, 1958: 62) više nisu bile strateški potrebne, poput veæe- 82 PROSTOR 1[29] 13[2005] 79-92 A. GRGIÆ Vrtovi i perivoji Splita Znanstveni prilozi|Scientific Papers

se nalazio na razmeðu grada i puèkoga naselja Veli Varoš, kao takav teško je bio u ulozi gradskog perivoja, bez obzira što je stilski imao tendenciju da bude toga karaktera. Us- taljeni put puèana koji je dijagonalno sjekao perivoj, bivajuæi usmjeren prema gradskoj tr`nici, bio je stalna zapreka afirmaciji perivoja, kojega je forsiranje nerijetko izazivalo otvoreno negodovanje stanovništva Veloga Va- roša (sl. 3, 4). Obnovljen je 1850. g., a krajem toga desetljeæa ponovno je uništen prilikom gradnje Bajamontijeva kazališta na sjevernom dijelu perivoja. Fotografije iz razdoblja od 1900. do 1928. pokazuju stabla murvi, koja su se tamo zadràla sve do 1922. kada su zamijenjena palmama. Topografski plan iz 1846. i plan iz 1950. godine13 pokazuju slièan izgled perivoja,14 a u svim je planovima, uklju- èujuæi i onaj iz 1847., prikazan kao geometrij- ski pravilno organizirana površina, simetrièna po osi sjever-jug. Godine 1863. poèela je gradnja prvo zapadnoga dijela, a tek poèet- kom 20. st. i istoènoga dijela Prokurativa,15 koje su u poèetku obrubljivale perivoj, ali nakon njihove izgradnje uslijedilo je propadanje perivoja i njegova postupna transformacija u ` Sl. 2. Vicko Andriæ: Plan Splita s pojasom utvrðenja ga dijela zapuštenoga Kaštela, bedema Špe- trg. Konaèan zaborav perivoj je do ivio poplo- iz 17. stoljeæa, oko 1847. èavanjem 1941. godine, da bi uskoro postao run i spojnoga zida izmeðu branika Cornaro i 1 – Jardin de mr. Joseph Andrich, ljetna pozornica za kazališne predstave. Me- Contarini. Poèetkom 19. st. upravo na mjestu 2 – Jardin de mr. Alexander Brand, ðutim, danas taj prostor oìvi samo jednom ovih bedema nastaju dva najznaèajnija split- 3 – Marmontov perivoj, godišnje, kada ugošæuje glazbeni festival. 4 – perivoji de Rossi, ska perivoja: Marmontov perivoj na mjestu Nekada najva`niji i jedini javni gradski peri- 5 – perivoj Karaman, Šperuna te Strossmayerov perivoj izmeðu voj, danas je trg koji se našao izvan glavnih 6 – perivoj na braniku Cornaro, branika Cornaro i Contarini (sl. 2). 7 – vrt uz benediktinski samostan, pješaèkih tijekova pa su njegove prostorne 8 – perivoj na braniku Contarini, Oba su perivoja ucrtana na urbanistièkom moguænosti ostale neiskorištene. 9 – Gradski perivoj, 10 – vrt na braniku Priuli, planu Vicka Andriæa iz 1847. g., koji odlièno 11 – perivoj na Starom pazaru, dokumentira postanak brojnih perivoja i vrto- a – ostali vrtovi na Dobrom, Pisturi i Manušu koji va na postojeæim utvrdama, oko njih i na mje- Strossmayerov perivoj su oznaèeni na Andriæevu planu, a za koje ne stu srušenih utvrda. Meðutim, postoji razi- Strossmayer’s Park postoje dokumentirani podaci u arhivskoj graði. laènje u interpretaciji Andriæevih planova Fig. 2 Vicko Andriæ: Plan of Split with its 17th c. spomenutih perivoja i vrtova, pa se danas ne Nakon što je 1808. godine, za francuske upra- fortifications (around 1847) ` 1 – Jardin de mr. Joseph Andrich, mo e s potpunom sigurnošæu ustvrditi jesu li ve, maršal Marmont dao srušiti kortinu (zid s 2 – Jardin de mr. Alexander Brand, oni autentièan prikaz realnoga stanja ili su, 3 – Marmont’s park, mo`da, Andriæeve projektantske vizije njiho- 4 – de Rossi parks, va ureðenja.11 5 – Karaman park, 11 D. Grgureviæ smatra da je Andriæ biljeìo svoje projek- 6 – park on Cornaro bastion tantske vizije, inicirajuæi tako plansku sadnju na pojedinim 7 – garden next to Benedictine monastery, Marmontov perivoj lokacijama. Keèkemet, naprotiv, smatra kako za tri Andri- 8 – park on Contarini bastion, æeva plana postoje potvrde da su to snimke postojeæeg 9 – Town park, Marmont’s Park stanja perivoja i da predstavljaju Andriæevo ureðenje Mar- 10 – Garden on Priuli bastion, montova perivoja. Prvi plan je plan dijela Obrova s preure- 11 – old marketplace park, ðenjem prodavaonica mesa i ribe (1847.), drugi je plan cije- Godine 1808.-1810., na mjestu srušenoga bra- ` a – other parks on Dobri, Pistura and Manuš marked loga grada iz iste godine, a treæi je plan iz knji ice o proble- nika San Antonio (Šperun) po nalogu maršala Keèkemet on Andriæ’s plan but unrecorded in the archives. mima èišæenja podruma (1851.). ( , 1993: 148) Marmonta, nastaje prvi javni gradski perivoj 12 Plan iz 1847. godine razlikuje se od plana iz 1846. go- pravilna izduènog oblika pod nazivom Mar- dine, na kojemu perivoj ima rjeðe rasporeðena stabla i èe- montov perivoj. Nema dokaza kako je ovaj tiri veæe plohe za koje se ne moè sa sigurnošæu tvrditi što perivoj toèno izgledao, no na planovima Vicka predstavljaju. Takoðer, prikazane su samo dvije denivela- 12 cije partera, za razliku od Andriæeva plana iz 1847. na koje- Andriæa prikazan je idealan raspored polja, mu su prikazane tri denivelacije. nasada i središnje graðevine (spomenik ili 13 Keèkemet fontana na sjevernom dijelu). Nakon odlaska , 1973: 111 Francuza perivoj se u više navrata devastira i 14 Grgureviæ, 1998: 63 obnavlja, a promjena prvobitne forme i 15 „Projektant cijelog tog graðevnog sklopa je tada poz- sadràja moè se odèitati na katastarskoj nati mletaèki arhitekt Giovanni Battista Meduna koji je sa- gradio kazalište u Ravenni, rekonstruirao poznato veneci- mapi iz 1831. g., gdje se vidi da je perivoj izra- jansko kazalište La Fenice, restaurirao najljepšu mletaèku zito smanjen i da nema ni jedno stablo, što je gotièku palaèu Ca d'Oro, baziliku Sv. Marka i dr.” (Keèke- vjerojatno posljedica tih procesa. Buduæi da met, 2002: 473) Znanstveni prilozi|Scientific Papers Vrtovi i perivoji Splita A. GRGIÆ 79-92 13[2005] 1[29] PROSTOR 83

nasipom) izmeðu branika Cornaro i Contarini, obrubljen stablima.17 Pretpostavlja se da su Sl. 3. S. Kovaèiæ: Strossmayerov perivoj, otvorio se novi prazni prostor koji se u kata- tri reda stabala posjeèena po nalogu tadaš- snimka postojeæega stanja, 2001. starskoj karti16 prvi put spominje, odnosno njega gradonaèelnika Bajamontija, koji je od- Fig. 3 S. Kovaèiæ: Strossmayer’s park, survey, 2001 biva uknjièn, kao pašnjak s dijagonalnim pu- luèio obnoviti i urediti perivoj kao veliku pol- Sl. 4. S. Kovaèiæ: Strossmayerov perivoj, tom koji spaja sjeverni i ju`ni dio grada. janu za gimnastièke vje`be.18 Nacrt s toèkasto projekt pejsanog ureðenja, 2001. Smješten izmeðu dva bastiona na istoku i za- grupiranim stablima u kutovima opravdava Fig. 4 S. Kovaèiæ: Strossmayer’s park, padu te sjevernoga zida Dioklecijanove pala- pretpostavku sadnje stabala èempresa i alep- landscape architecture project, 2001 èe na jugu, taj je prostor je zadrào svoje gra- skog bora, a nešto ranije i platana u Zagreba- nice i površinu do danas (sl. 5, 6). U Grad- èkoj ulici. Namjena vje`bališta uskoro se skom planu iz 1847. prikazana je elipsasta gubi, a perivoj – otad nazivan Gradskim peri- aleja od èetiri reda stabala, mjestimièno vojem – doìvljava bitne stilske promjene. obrubljenih ìvicom. Zabiljeèni su i ulazi u Naime, krajem 19. st. perivoj poprima izgled perivoj na sredini istoènoga i zapadnoga dije- baroknog utjecaja,19 kojega stilska obilje`ja la u obliku okruglastih proširenja, takoðer ostavljaju trag u svim buduæim razvojnim fa- obrubljenih ìvicom, ali nema nikakvih nazna- zama perivoja usprkos njegovu propadanju. ka obrade partera. Ovaj perivoj postaje bitan Na središnjem dijelu nalazi se paviljon koji nakon 1859., kada zbog gradnje sjevernoga kasnije nestaje, a zamjenjuje ga kamena fon- dijela Prokurativa preuzima ulogu glavnoga tana sa skulpturom putta na vrhu.20 Perivoj se gradskog perivoja, koju je prethodno imao 1907. ograðuje niskim zidom, a tijekom i na- Marmontov perivoj. Iz podataka beèkoga rat- kon Prvoga svjetskog rata perivoj se zapušta, nog arhiva moè se zakljuèiti kako je postoje- da bi se 1920. organizirala njegova obnova, æi elipsasti put nešto smanjenog opsega i ali samo u obliku nu`nih radova.21 Èinjenica da podatci i nacrti iz 1879., 1926. i 1989. poka- Sl. 5. Devastirani Marmontov perivoj prije izgradnje zuju puno sliènosti u izgledu i rasporedu povr- istoènoga i zapadnoga krila Prokurativa, oko 1860. 22 16 Dràvni arhiv u Splitu, Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju, šina, dokazuje veæ spomenuto oèuvanje ob- Fig. 5 Marmont’s park devastated before the list XIV. likovnih elemenata s kraja 19. st. Izmeðu dva construction of the east and west wings of Prokurative, around 1860 17 *** 1983: 3 svjetska rata u Splitu je uèestala sadnja egzo- 18 Beèki ratni arhiv iz 1862., 1865., 1868. i 1870. (Keèke- ta, poslije pod negativno konotiranim nazi- met, 1973: 113) vom „tropizam”. Iako gradski perivoji repre- 19 Plan u kojem se èita stilska promjena perivoja jest in- zentativnoga karaktera obièno sadrè alohto- dikacijska katastarska mapa iz 1879. „Prisutna je simetrija, središnja ploha oblikovana je poput cvijeta, a ravnih linija ne vrste, takva se promjena ovdje dogodila nema.” Tada je perivoj imao dva glavna ulaza po sredini i više spontano negoli planski. Nakon 1945. Sl. 6. Prokurative, oko 1920. tri sporedna ulaza, a jugozapadni dio nema ulaz. (Grgure- godine radovi u perivoju su marginalni, sve- Fig. 6 Prokurative, around 1920 viæ , 1998: 66) deni samo na èišæenje i odràvanje, jer grad- 20 Ta fontana, nedavno restaurirana, djelo je Biliniæeve ska uprava ne nalazi sredstava ni volje za ure- klesarske radionice i izraðena je po nacrtu Gine Biliniæ. (*** 1983: 23) ðenje perivoja. Uvoðenjem novih oblika jav- 23 21 Rušenje propalih stabala, nasipanje zemlje, sadnja èe- noga gradskog prijevoza javlja se potreba smine, bagrema, košæele, šimšira, ruà, palmi, grmova i jed- za proširenjem prometnica, pa se sjeverna nogodišnjeg cvijeæa te postavljanje sjedala. (*** 1983: 7) granica perivoja, Zagrebaèka ulica, širi tako 22 Grgureviæ, 1998: 66 da se uklanja niski kameni zid perivoja. Pješa- 23 „Bilo je govora da se u starom gradskom parku locira èki se promet kroz perivoj pojaèava, a njego- okretište trolejbusa, tako da bi park djelomièno ostao, a vo se znaèenje sve manje vrednuje, da bi, na- oko njega bi se okretao trolejbus. Za utjehu se mora dodati da se mislilo na minimalnu sjeèu stabala: samo onoliko ko- posljetku, postao ciljem izrazito radikalnih liko je potrebno!” (Gotovac, 1995: 12) prijedloga (parkiralište, privremena tr`nica) 84 PROSTOR 1[29] 13[2005] 79-92 A. GRGIÆ Vrtovi i perivoji Splita Znanstveni prilozi|Scientific Papers

ljena i grobnica Neznanom pomorcu s kamenim reljefom kipara Krstuloviæa, pa je time za- okru`en spomenièki karakter toga perivoja.

Ostali perivoji i vrtovi nastali na mjestu bedema iz 17. stoljeæa Other Parks and Gardens at the Sites of 17th C. Curtain Walls

Nacrt iz 1808. g.,26 na mjestu branika Bernar- di, prikazuje perivoj pod nazivom Jardin de mr. Alexander Brand, koji se poslije moè vid- jeti samo na katastarskoj karti iz 1831. (nije prikazan na planu iz 1846. g.). Na unutarnjem dijelu istoga branika spominje se prvo perivoj obitelji Koludroviæ, a zatim obitelji Brajnoviæ (sl. 7), koji je nestao kada je 1908./09. uklonjena zemlja s branika. Na tome mjestu formi- rana je poljana (danas Vid Morpurgova poljana). Istih godina nastaje i vrt Jardin de mr. Jo- seph Andrich, uz branik Bernardi zapadno od mletaèke kule. Danas je to samo zapušten i nedostupan prostor. U doba austrijske vladavine nastavlja se ru- šenje branika i njihovih spojnih zidina, pa mnogi od njih dolaze u privatno vlasništvo. Na branicima Civran, Priuli i Contarini nastaju tada privatni vrtovi koji odraàvaju sklonost graðana prema vrtnim prostorima. Na brani- kao zamjenski prostor za neriješene gradske ku Priuli nalazio se prilièno velik vrt, a takav Sl. 7. Katastarski plan Splita iz 1831. 27 probleme. „Prijedlog obnove Strossmayero- nalazimo i sjeverno od Pisture te istoèno od 1 – Jardin de mr. Joseph Andrich, bivšega benediktinskog samostana. Na Pi- 2 – Jardin de mr. Alexander Brand, vog perivoja” iz 1983. g., izraðen pod vod- 3 – perivoji na Obrovu, stvom D. Grgureviæa iz tvrtke „Parkovi i nasa- sturi izmeðu utvrda Bašæun i Cornaro (na mjestu današnje zgrade Pošte) spominje se peri- 4 – perivoji De Rossi, di”, nikada nije doìvio realizaciju iako je 5 – perivoji na Pisturi, voj obitelji Karaman. Na katastarskoj karti iz 1989. izraðen izvedbeni projekt, prilikom 6 – vrt pokraj civilne bolnice, 1831. na bastionu Civran (Zorzi, poslije zvan 7 – vrt uz benediktinski samostan èega je snimljeno postojeæe stanje perivoja. Derossi) vide se dva perivoja, koji postoje i Fig. 7 Cadastral plan of Split, 1831 Perivoj je preureðen 2002. godine po projek- danas u izmijenjenom stanju, u vlasništvu 1 – Jardin de mr. Joseph Andrich, tu beèkog arhitekta Borisa Podrecce, kojemu 2 – Jardin de mr. Alexander Brand, obitelji De Rossi. Današnja zgrada ribarnice i 3 – parks on Obrov, je projekt povjeren 1997. godine. Ovo preure- prizemni sklop pokraj nje izgraðeni su na mje- 4 – de Rossi parks, ðenje izazvalo je brojne rasprave u gradskoj stu nekadašnjih perivoja koji su nastali upra- 5 – parks on Pistura, javnosti koja bi zasigurno bila naklonjenija 28 6 – garden next to hospital, vo na mjestu porušenih utvrda. 7 – garden next to Benedictine monastery obnovljenom perivoju da je izvedeno i projek- tom predviðeno ureðenje kontaktnoga pro- Na branik Cornaro širio se tzv. „bolnièki vrt” stora uza sjeverni zid Palaèe. Civilne bolnice, a cijeli branik bio je zasaðen stablima.29 Na braniku Contarini bio je smješ- ten privatni vrt još 1817. godine, a dio toga Utvrde Gripe i Baèvice Gripe and Baèvice Fortifications 24 Radica, 1931: 123 25 „To nam potvrðuje i Julije Bajamonti u knjizi ,Zapisi o Utvrde koje su bile izdvojene od glavnoga gradu Splitu’, gdje stoji da su u bedemima tvrðave Gripe obrambenog prstena jesu Gripe i Baèvice na zasaðene plantaè duda.” (Grgureviæ, 1998: 68) Kataliniæevu brijegu. Sjeveroistoèno od tvrða- 26 Plan splitske obale sa stanjem prije i nakon Marmon- ve Gripe, na mjestu gdje se iskopavala tupina, tove regulacije (Gale), 1808. (Keèkemet, 1993: 1) bio je predviðen park,24 a podatke o sadnji na 27 Vrt na braniku Priuli i vrt sjeverno od Pisture poslije su tome prostoru zabiljeìo je i Bajamonti.25 Na nestali pod izgradnjom. Kataliniæevu brijegu nalazi se Park pomoraca, 28 Perivoji na Obrovu vide se na katastarskoj karti iz 1831., a izgraðeni sklop na Andriæevu planu iz 1847. gdje su 1957. zasaðeni nasadi uz padine, na- ` 29 U Schürmanovu regulacijskom planu iz 1924. predvi- kon što je izmještena cesta u podno ju brije- ða se veza stubištem, koje bi povezivalo Gradski perivoj s ga, a tijekom te i sljedeæe godine postavljen je „izdignutim parkom Pokrajinske bolnice” (Radica, 1931: spomen-svjetionik „Pomorac” (projektanti I. 123). U blizini bastiona Cornaro, ispred sjevernoga zida Dioklecijanove palaèe uz tada zazidana Zlatna vrata, po- Cariæ i B. Pervan), koji je postao prva vertikala stojao je benediktinski perivoj. Godine 1949. ureðen je poslijeratne siluete Splita. Uz njega je postav- mali perivoj pred Zlatnim vratima. (Muljaèiæ, 1958: 89) Znanstveni prilozi|Scientific Papers Vrtovi i perivoji Splita A. GRGIÆ 79-92 13[2005] 1[29] PROSTOR 85

vrta postoji i danas.30 Na dijelu porušenoga s prostorom Prokurativa, što jasno pokazuju i bastiona sagraðena je 1910. zgrada gimnazi- stare fotografije s kraja 19. st., na kojima je je, poznatija kao „Realka”. Vrt je nekada po- glavni akter Bajamontijeva fontana37 u prvom stojao i na mjestu ugaonoga dijela branika planu, s kulisama Prokurativa u pozadini. Dio San Giorgio (istoèno uz kapucinski samostan, obale ju`no od Prokurativa proširen je u Mar- po kojemu se i branik naziva kapucinski). Za- montovo doba, poèetkom 19. st., materijalom biljeèno je i postojanje još jednoga vrta uza preostalim od rušenja Kaštela, pa je nosio na- samostan, na njegovoj sjeverozapadnoj stra- ziv Marmontova obala. Austrijska vlast ni. Sam bedem srušen je 1885., a 1901.-1903. (1813.-1860.) ponovno proširuje taj dio Obale, na tome je mjestu sagraðena Biskupova pala- a takva nejednaka širina zadràla se sve do èa. Godine 1914., pokraj kasarne i tamnice La- pedesetih godina 20. st.38 Godine 1880., za zareta, postojao je veæi vrt, a ispred zgrade autonomaške opæinske uprave (1860.-1880.), pod nazivom „Reìja duhana” postojao je 31 zasaðena su stabla duda u jednoredu ispred park. Ta je zgrada srušena 1944., a na njezi- Palaèe i u èetveroredu na prostoru oko Baja- nu je mjestu nekoliko godina nakon toga ure- Sl. 8. Trg Gaje Bulata, 1939. 32 montijeve fontane, da bi 1920. ta stabla bila ðen perivoj koji je 1947. zasaðen palmama. uklonjena i zamijenjena palmama, koje su se Fig. 8 Gajo Bulat’s square, 1939 ` Perivoj je nestao zbog izgradnje eljeznièko- u nekoliko navrata smrzle. ga tunela. Potkraj pedesetih godina 20. stol- jeæa perivoj se nalazio i na mjestu u ratu poru- Palme su bile zasaðene i na današnjoj Obali šene crkve sv. Petra, pokraj Staroga Pazara. kneza Branimira (Zapadna obala), nakon što Danas ne postoji nijedan od ovih vrtova i par- je nasut dio od Sustipana do hotela „Ambasa- kova koji su nastali pokraj ili na mjestu bede- dor” u razdoblju od 1936. do 1938., pa je taj ma San Giorgio.33 U 17. stoljeæu, izvan grad- dio obale postao lijepo gradsko šetalište, ali skih zidina izgraðena su i dva ljetnikovca34 s su palme propale zbog vjetra te su zamijenje- ureðenim vrtovima – jedan na Dobrome, a ne tamarisima.39 Riva je 1926. godine asfalti- drugi ispred bedema na ju`noj strani današ- rana, a 1948. ureðen je mali perivoj na Mate- njega Trga braæe Radiæ.35 juški pokraj bivšega „aeroporta”. Nekoliko godina poslije izvedeno je proširenje dijela OBALA KNEZA BRANIMIRA,TRG FRANJE ispred Palaèe za oko 26 m, što je konaèno iz- TU\MANA I OBALA HRVATSKOG NARODNOG jednaèilo širinu zapadnoga i istoènoga dijela PREPORODA (RIVA) Rive, koja je dobila nasade s niskim cvjetnim alejama i slobodnim grupama palmi (projek- PRINCE BRANIMIR’S WATERFRONT,FRANJO tant P. Mudniæ). TU\MAN’S SQUARE AND WATERFRONT OF Na mjestu Bajamontijeve fontane postavljen CROATIAN NATIONAL REVIVAL (RIVA) je 1948. okrugli bazen s vodoskokom (projektant M. Druèiæ), koji takoðer okruùju cvjet- Ju`no od Prokurativa nalazi se Trg Franje Tuð- 36 ne aleje. Ovakav hortikulturni tretman parte- mana, koji je oduvijek bio nedjeljiva cjelina ra predmet je stalnih rasprava, zajedno s vjeè- nim pitanjem vraæanja Bajamontijeve fontane na staro mjesto. 30 Taj je vrt poslije podijeljen usjekom èljeznièke pruge. (Bojaniæ Obad Šæitaroci, 2004: 163) Šezdesetih godina 20. stoljeæa, u projektu za 31 Muljaèiæ, 1958: 84 ureðenje Rive (tadašnje Titove obale), zapad- 32 Muljaèiæ, 1958: 89 ni i istoèni dio luke trebali su preko Rive biti 33 Nedavno je završeno preureðenje Biskupove palaèe. povezani èetverotraènom prometnicom, ali se U tijeku su radovi kojima bi se trebao obnoviti vrt. 40 34 Grgureviæ, 2002: 37-39 ona nikada nije izvela u tom obliku. Rivom je 35 Trg braæe Radiæ je nekadašnji Voæni trg, Trg Milesi od- prolazio automobilski promet sve do 1980., a nosno Trg Preporoda. danas je to najva`nije gradsko šetalište pred- 36 Trg Franje Tuðmana nalazi se na spoju Obale hrvat- met novoga urbanistièko-arhitektonskog nat- skog narodnog preporoda i Trumbiæeve obale. jeèaja (od Prokurativa do zgrade Luèke kape- Sl. 9. Trg Gaje Bulata, 1952. 37 Fontana je postavljena 1880. g. Izraðena je u Milanu Fig. 9 Gajo Bulat’s square, 1952 Muljaèiæ tanije), kojim bi se trebalo konaèno osmisliti i po modelu prof. Cenonija. ( , 1958: 78) urediti Rivu. 38 To se vidi na planu grada iz 1914. godine, kada se zapadni, širi dio naziva Francuska obala, a uì, istoèni dio Dioklecijanova obala. TRG GAJE BULATA 39 „1921. poèelo je vaðenje murvi (dudova), koje su u èeti- ri reda bile zasaðene na zapadnom dijelu splitske Rive, te u GAJO BULAT’S SQUARE jednom redu pred Palaèom, u zadnjoj èetvrtini 19. stoljeæa. Godine 1921. je drvored murvi pred kavanama na Obali za- Trg Gaje Bulata,41 uz Prokurative, još je jedan mijenjen jednoredom palmi, koje su donesene iz rasadnika na Visu. Dva reda palmi uz more postavljena su 1922. i primjer gdje je postojao perivoj koji je tijekom 1927., a jednored palmi pred Palaèom 1926. S Prokurativa je razvoja grada nestao, odnosno pretvorio se u 1911. g. uklonjen dvored murvi, te su 1924. posaðene palme, trg. Još prilikom gradnje kazališta (1893. g.) koje su opet povaðene 1937. da bi se ovaj trg mogao iskoriš- æavati za festivalske priredbe.” (Muljaèiæ, 1958: 82) (sl. 8, 9) taj je prostor bio posve nedefinirana 40 Marasoviæ, 1965./1966: 164 gola poljana, a formira se tek desetak godina 41 Trg Gaje Bulata (nekada pod nazivom Bulatova polja- poslije, kada su postavljeni kameni stupiæi s na) nalazi se na predjelu Dobri, sjeverno od branika Priuli. odrinom i kamena fontana, pa su zasaðene 86 PROSTOR 1[29] 13[2005] 79-92 A. GRGIÆ Vrtovi i perivoji Splita Znanstveni prilozi|Scientific Papers

ju slu`beno do 1943. g., iako tek krajem 1946. nastupa konaèna zabrana. Sustipan je bio graðansko groblje, tako da ga nije resio ra- skoš plemiækih grobnica, ali njegova vrijednost i ljepota bila je upravo u skladnosti pri- rodnoga krajolika, kamenih grobnica i raslin- ja s izrazitim mediteranskim peèatom.46 Neo- sporna je i vrijednost brojnih djela klesara, kamenara i puèkih graditelja, koja su, naà- lost, ostala saèuvana u malom broju, i to iz- dvojeno od svojih prvotnih spomenika i okoli- ša.47 Glavna aleja s pravilnim drvoredima èempresa i alepskih borova proteèseposre- dini u smjeru istok-zapad, s klasicistièkim pa- viljonom i velikim kamenim krièm u sredini (u sjecištu s popreènom alejom) te èljeznim rešetkastim vratima na ulazu. Uza sjeverni zid, gdje su se nalazile zidane grobnice, bila je i manja arkada s grobnicama. U razdoblju od 1958.-1960. obavljaju se radovi na istraìvan- ju benediktinskoga samostana i bazilike, pa su tada odstranjeni dotrajali èempresi te sru- šeni bivša mrtvaènica, èuvareva kuæica i dje- lomièno zid nekadašnjega groblja. Nakon što su 1959./60. grobnice ekshumirane,48 groblje je konaèno sravnjeno. Sarajevski pejsa`ni arhitekt Smiljan Klaiæ izradio je projekt ureðenja groblja, pa su se radovi odvijali do 1964., ali nakon toga sve je potpuno zapušteno i pre- pušteno povremenim zahvatima odràvanja. Tek je 1984. g. izraðen novi projekt ureðenja49 koji je doìvio nepotpunu realizaciju. Sl. 10. Plan grada Splita, izvorno mjerilo 1:2500, palme i grmlje.42 Godine 1952. Meštroviæev – 1914. spomenik Luki Botiæu prenesen je s prvoga Sustipanski poluotok biva poèevši od 1931. 1 – idovsko groblje, vrha Marjana43 i postavljen u os kazališta, trg kada je izgraðena luèica jedrilièarskoga kluba 2 – Botiæeva poljana (Prokurative), „Labud” – okruèn izgradnjom koja je ukliješ- 3 – Bulatova poljana (Trg Gaje Bulata), je poploèan i asfaltiran, a perivoj u potpunosti tila taj zeleni istak Marjana i potaknula mnoge 4 – branik Cornaro, nestaje. Neki radovi iz natjeèaja koji je prove- 5 – Gradski perivoj, rasprave o tome jesu li marina ACY s istoène i den 1996. g. pokušavaju ponovno unijeti ele- 6 – perivoj pokraj crkve sv. Petra, hotel s bazenom „Jadran” (posebno njegove 7 – utvrda Gripe, mente perivojnog ureðenja na trg, ali sve se tribine na padini Sustipana) sa zapadne stra- 8 – perivoj iza Biskupove palaèe, svodi na individualnu interpretaciju koja nije – ne, narušili prirodnu konfiguraciju poluotoka. 9 perivoj na Kataliniæevu brijegu uvjetovana programom. 10 – groblje Sustipan Na mjestu odakle se na Sustipan pruà naj- Fig. 10 Plan of Split – original scale 1:2500; 1914 ljepša vizura, a to je marjanska prva vidilica, 1 – Jewish cemetery, GROBLJANSKI PERIVOJI 2 – Botiæ’s field (Prokurative), nalazi se idovsko groblje, osnovano 1573. i 3 – Bulat’s field (Gajo Bulat’s square), CEMETERY PARKS 4 – Cornaro bastion, 5 – Town park, U osvrtu na grobljanske perivoje najva`niji je 42 „Pred nekadašnjim kazalištem punim izazova plivale 6 – park next to St Peter’s church, su zlatne ribice u umjetnom bazenèiæu meðu palmama.” 7 – Gripe fortification, primjer groblje Sustipan, najstarije splitsko (Kudrijavcev, 2001: 162) 8 – park behind Bishop’s palace, groblje, koje se nalazilo na zelenom poluotoèi- 43 Prethodno je bio postavljen na Prokurativama koje 9 – park on Kataliniæ’s hill æu izmeðu zapadnoga dijela uvale Gradske dobivaju ime Botiæeva poljana. (Muljaèiæ, 1958: 80) 10 – Sustipan cemetery luke i Zvonèaca. S ju`ne strane stijene se go- 44 Ju`ne hridine bile su prekrivene agavama, a groblje 44 bilo je zasaðeno lovorom, mirtom, ru`marinom, lopoèikama tovo okomito spuštaju u more, dok sjeveroi- Keèkemet stoèni dio oblikuje blagu uvalu. Iz 1020. g. po- i ostalim mediteranskim grmljem. ( , 1994: 52) 45 Novak stoje podaci u kojima se na tome mjestu spo- , 1978: 553-555 46 Keèkemet minje srednjovjekovna opatija Sv. Stjepan od , 1994: 53 47 borova (Sanctus Stephanus de Pinis) koja Sustipan su resila djela Ivana Rendiæa, Šimuna Carra- 45 re, Ivana Meštroviæa, Pavla Biliniæa i mnogih drugih umjet- mo`da datira iz 1000. g. Iako su pronaðeni nika. (Keèkemet, 1994: 69-75) antièki sarkofazi koji svjedoèe o moguæim po- 48 Ostaci su djelomièno preseljeni na novo groblje Lovri- kapanjima, ali koji su mogli biti i doneseni iz nac, a neki su dijelovi grobnica saèuvani u Muzeju grada Salone, nema potpunih dokaza o pokapanji- Splita. (Keèkemet, 1994: 106) ma prije srednjega vijeka. Groblje je slu`beno 49 „Pejza`no-vrtni projekt ureðenja groblja Sustipan – Vraæanje identiteta”, autori D. Grgureviæ i G. Mitroviæ. Pro- otvoreno tek 1826. (po D. Keèkemetu, projekt jekt nije u cijelosti izveden. (Grgureviæ, 2002: 104) je izradio V. Andriæ), nakon što je porušena 50 Groblje se nalazi na predjelu Tršæenica, na istoènome stara benediktinska opatija, a pokapanja tra- rubu Splita. Znanstveni prilozi|Scientific Papers Vrtovi i perivoji Splita A. GRGIÆ 79-92 13[2005] 1[29] PROSTOR 87

ograðeno rustiènim kamenim zidom. Zasaðe- no je u sklopu pošumljivanja Marjana 1852. g. Do platoa pred idovskim grobljem izgraðeno je 1919./20. stubište (projektanti P. Senjano- viæ i P. Èuliæ), poslije nazvano po istaknutom borcu za Marjan dr. Jakši Raèiæu. Groblje je danas zatvoreno za javnost, iza zakljuèanih vrata pokraj zgrade bivše mrtvaènice. Novo groblje Lovrinac50 otvoreno je nakon sadnje aleje èempresa 1928. godine. Nekoli- ko godina ranije groblje je veæ hortikulturno ureðeno lokalnim i mediteranskim biljem i cvijeæem. Ureðenje ovoga groblja, isprva zva- noga „Pokoj”, nije bilo dugo vremena prive- deno kraju, pa nije izveden ni ulaz, za koji je postojalo više nacrta, od kojih i jedan Meštro- viæev. Sam naziv Lovrinac potjeèe od crkvice sv. Lovre od Pazdigrada koja je, iako prilièno udaljena, slu`ila za pogrebne obrede. Osno- vu za ureðenje groblja vodio je ing. Kodl (autor jednoga od neizvedenih projekata ulaza u groblje), a 1960. izgraðena je spomen-kostur- nica palih boraca iz Drugoga svjetskog rata po projektu Budimira Pervana.51 No, usprkos svim nastojanjima da se groblje potpuno ure- di, tek je 1978. g. izgraðen kompleks mrtvaè- nice po projektu Miroslava i Jasenke Kollenz, a samo djelomièno po projektu izvedeno je proširenje grobnih polja i spomen-park.52

VRTOVI UZ IZVANGRADSKE VILE æa va`nost vrta pa on postaje prisutan i u pri- Sl. 11. Plan grada iz 1947. vatnom, a ne samo u javnom ìvotu. Pomno 1 – Trg Republike (Prokurative), GARDENS OF COUNTRY VILLAS 2i3– perivoji na mjestu nekadašnjih tamnica osmišljeni izbor biljaka i mnoštvo razlièitih ar- i zgrade Reije duhana, Poèetkom 20. st., u razdoblju koje traje neg- hitektonskih elemenata54 ostali su saèuvani 4 – Gradski perivoj, dje do Prvoga svjetskog rata, Split je dobio samo u rijetkim vrtovima. 5 – branik Cornaro, niz zgrada u stilu beèke secesije, i to na glav- 6 – perivoj iza Biskupove palaèe nim potezima širenja grada.53 Takoðer, u is- Masovna izgradnja poslije Drugoga svjetskog Fig. 11 Town plan from 1947 tom se stilu gradi i u samoj jezgri grada, ali iz- rata degradirala je ambijentalne vrijednosti 1 – Republic square (Prokurative), ` 2 and 3 – parks on the sites of former prisons vangradske privatne kuæe bitne su po tomu veæine tih vila, koje su postale rtve regulacije and „Reija duhana” building, što imaju osmišljeni vrt kao svoj sastavni dio. i trasiranja novih prometnica. Najèešæe zarob- 4 – Town park, Ti, u pravilu mali, vrtovi pokazuju izrazitu ljene izmeðu novih proizvodnih hala i stano- 5 – Cornaro bastion, 6 – park behind Bishop’s palace osviještenost graðanskoga staleà, koji shva- gradnje, odnosno devastirane zbog izgradnje èljeznièkog tunela – kuæe ostaju bez svojih vrtova (primjerice vila Brainoviæ, vila Plevna, 51 Poslijenatjeèajni projekt izraðen je 1960. Projektanti vila Petne te vile u Nazorovoj, Bregovitoj i Viš- su prvonagraðeni sudionici natjeèaja za spomen-kosturni- cu na groblju iz 1948. – arh. Budimir Pervan i kipar Andrija koj ulici). Krstuloviæ. Autor je pejsa`nog ureðenja arh. Petar Mudniæ. (Tušek, 1996: 37-41) Jedna od rijetkih koja uspijeva donekle saèu- 55 52 Prvonagraðeni rad iz natjeèaja za groblje Lovrinac i vati vrt jest vila Tonèiæ koja je imala i dobro spomen-park – II. etapa (1974./75.). (Tušek, 1996: 262-269) oèuvani secesijski interijer, ali tome vrtu ta- 53 Zrinsko-Frankopanska i Solinska ulica prema sjeveru, koðer prijeti uništenje. Ograðen visokim be- istoèna padina Marjana, predio Poljièke i današnja Viška tonskim zidom, vrt je imao vidikovac, dva ba- ulica na Baèvicama. zena, kamene vaze i klupe, te pomno ureðene 54 Balustrade, rubnjaci, kamene vaze, klupe i ograde ve- nasade obrubljene ìvicom. æinom su proizvedeni u splitskoj tvornici cementa „Gilar- di-Bettiza”. Osim privatnih vila, na novim potezima koji se 55 „Posebnu pozornost zavreðuje i vrt pred ju`nom fasa- šire prema periferiji nastaju i neke znaèajnije dom koji predstavlja pravo perivojno umijeæe. Prevladava javne graðevine, primjerice zgrada Arheološ- domaæa flora: bor, èempres, lovor, oleandar… U njegovu oblikovanju oèituje se simetrièan raspored ukrasnog grmlja koga muzeja u Zrinsko-Frankopanskoj ulici i vrtne plastike. Vrtna plastika djelo je uèenika Obrtne ško- (projektanti Ohmann i Kirstein), ograðena vile koji u njezinoj obradbi kombiniraju secesijske i domaæe sokim zidom što s dvorišne strane tvori trijem folklorne dekorativne motive. Saèuvala se i starija kamena ` klupa iz 1905. god. koju su vlasnici prenijeli iz vrta svoje (lapidarij) oko lijepoga perivoja koji sadr i stare kuæe na Plokitama.” (Keziæ, 1991: 119) mnoge raritete. 88 PROSTOR 1[29] 13[2005] 79-92 A. GRGIÆ Vrtovi i perivoji Splita Znanstveni prilozi|Scientific Papers

Sl. 12. Plan grada Splita s prikazom perivoja, Na ju`noj padini Marjana, oko imanja Meštro- ZAKLJUÂK vrtova i parkova viæ na Mejama, podignut je oko 1930. ogradni Fig. 12 Plan of Split with parks and gardens CONCLUSION zid s garaòm i stanom za èuvara, a nešto kasnije i vila (projektant I. Meštroviæ), koja u pri- U ovome povijesnom pregledu navedeni su zemlju ima trijem s jonskom kolonadom. Peri- perivoji i vrtovi koji su danas dio samo uèga voj ispred vile odlikuje se velikim travnatim 56 gradskog centra, izuzevši grobljansko-samo- površinama sa slobodno saðenim biljem stanske perivoje i vrtove uz izvangradske vile. (nepoznati vrtlar). U razdoblju izmeðu dva svjetska rata i nakon Meštroviæeva vila otvorena je za javnost Drugoga svjetskog rata nastaju novi gradski 1952., a perivoj je takoðer postao mjesto za perivoji, ali njih je vrlo malo na prostoru koji 60 izlaganje skulptura. To je inicirao sam Meš- se sve intenzivnije gradi (sl. 10-13). troviæ, postavivši još za ìvota jednu od svojih Urbanistièki planovi pedesetih i šezdesetih skulptura u os perivoja. Otada skulpture tije- godina prošloga stoljeæa bave se tom proble- kom godina nekoliko puta mijenjaju svoje matikom, ali sa za to doba karakteristiènim poloàje, ali nikada planski, jer postoje samo pristupom kojim se velika gradska podruèja paušalne skice. Postoji i stara fotografija na tretiraju kao športsko-rekreacijske zone (Trs- kojoj se vidi sjeverni dio vrta iza vile, s nizom antièkih amfora koje su bile u kiparevu vla- sništvu.57 Ivan Meštroviæ kupuje i preureðuje Kaštelet 56 Palme su navodno dar Tresiæa-Pavièiæa koji u nepo- obitelji Capogrosso-Kavanjin (poslije Meštro- srednoj blizini takoðer posjeduje vilu s vrtom na junoj strani, koji je ukrašen bazenom, ivicama šimšira i s mo- viæev Kaštelet), koji je sagraðen u 16. st., a rem kao posuðenim pejsaem. (Grgureviæ, 2002: 108) krase ga masline, uresno bilje i aleja oleanda- 57 Iz razgovora s kustosom Galerije Meštroviæ. ra od ogradnoga zida do ulaza. „Pansion 58 Vila „Dalmacija” nalazi se takoðer juno od Šetališta Split” (poslije „Schiller” odnosno Vila „Dal- Ivana Meštroviæa, kao i Kaštelet. 58 macija”) izgraðen je 1914., prvotno je bio 59 U sklopu tog osvrta nuno je obraditi i sve vane poje- okruèn borovima, da bi se poslije oformio dinaène lokacije. To su Zoološki vrt s vivarijem, Botanièki velik krajobrazni park. vrt na junoj padini Marjana, stubišta s vidilicama, perivoj Oceanografskog instituta, kupalište i odmaralište u uvali Osim ovih vila s perivojima koje se nalaze na Bene te èitav priobalni pojas Meja – od perivoja Zvonèac, ju`noj strani Marjana, na njegovoj istoènoj preko Šetališta Ivana Meštroviæa do Vile „Dalmacija”. granici s urbanim gradskim podruèjem smje- 60 Najznaèajniji su: perivoj Emanuela Vidoviæa te Hatze- ov perivoj i Šetalište Baèvice na Baèvicama. stilo se još nekoliko secesijskih kuæa s man- 61 Urbanistièki koncept Splita III nudi temu pješaèke uli- jim vrtovima, od kojih su tek poneki djelomièno ce, obodno ozelenjene privatnim vrtovima u prizemljima saèuvani. Sama park-šuma Marjan izrazito je zgrada. Meðutim, cijelo se podruèje oslanja i na aktiviranje vrijedan pejsa`ni prostor grada i kao takav obalnog pojasa koji se trebao nastaviti „lungo mare” sa za- pada prema istoku. To nije realizirano jer obalni pojas nije zahtijeva poseban osvrt jer je Marjan, nakon ureðen i povezan s novoizgraðenim dijelom grada suklad- mnogih desetljeæa sustavne brige i pošumlji- no s projektima. Reduciranju izvorno predviðenih parkov- vanja, ne samo va`no javno gradsko šetalište nih površina na podruèju Splita III pridonijela je èinjenica da su te površine zauzela javna parkirališta, koja su prvot- i rekreacijski prostor Splita veæ i dio njegova no trebala biti smještena u suterenskim etaama stambe- 59 identiteta. nih ulica. Znanstveni prilozi|Scientific Papers Vrtovi i perivoji Splita A. GRGIÆ 79-92 13[2005] 1[29] PROSTOR 89

tenik, zona Spinut-Poljud). Park Turska kula, koji je trebao postati gradskim parkom još od Schürmanova regulacijskoga plana, nikada nije doivio taj preobraaj. Realizacija Splita III donosi sa sobom daljnje probleme u odno- su prema ureðenju novih parkova.61 Park naselja Mertojak i park Duilovo u sklopu vojnog odmarališta – jedine su veæe osmišljene par- kovne površine novoga dijela Splita. Da bi se razumjeli procesi koji su implicirali današnju situaciju, nu`no je razmotriti neka- dašnje regulacijske osnove i generalne urba- nistièke planove Splita, u sklopu kojih se išèi- tava odnos vremena prema tome bitnom aspektu razvoja grada. Danas, osobito u uvjetima tranzicijskih procesa, nedovoljno se razmišlja o va`nosti perivoja i vrtova u gradskom prostoru. Pred naletom nekontrolirane gradnje grad ne uspijeva saèu- vati prostor ne samo za perivoje i parkove veæ ni za druge javne namjene. Gledajuæi u prošlost, postajemo svjesni velike razlike izmeðu nekadašnjega grada kojega je gotovo petina površine bila pod nasadima i današnjega grada koji se ne mo`e podièiti ni pribli`no takvim omjerom. Od velike je va`nosti sprijeèiti nestajanje tragova koji svjedoèe o takvoj prošlosti i njegovati osjetljivost prema nadasve bitnoj potrebi – potrebi èovjeka da ugradi artificijelnu prirodu u svoj `ivotni okoliš. Sl. 13. Plan grada Splita s prikazom perivoja, vrtova i parkova Fig. 13 Plan of Split with parks and gardens 90 PROSTOR 1[29] 13[2005] 79-92 A. GRGIÆ Vrtovi i perivoji Splita Znanstveni prilozi|Scientific Papers

Literatura Izvori Bibliography Sources

1. Bojaniæ Obad Šæitaroci, B., Obad Šæitaroci, 12. Kudrijavcev, A. (2001.), U potrazi za izgublje- Izvori ilustracija M., Hajós, G., Krause, W . (2004.), Gradski peri- nim Mediteranom, Knjigotisak, Split Illustration Sources voji Hrvatske u 19. stoljeæu: javna perivojna arhi- 13. Marasoviæ, J. (1965./66.), Ureðenje Titove oba- tektura hrvatskih gradova u europskom kontek- le, „Urbs”, 6: 164, Split Sl. 1. Marasoviæ, 1997: 57 stu, Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u Zagre- Marasoviæ, T Sl. 2. Keèkemet bu, Zagreb 14. . (1997.), Split: 1700 godina razvit- , 1993: 82 ka, Buvina: 34-77, Zagreb Sl. 3., 4. 2. Èièin Šain, Æ., Pervan, B., Vekariæ, Z. (1951.), Di- Arhiva tvrtke „Parkovi i nasadi”, Split rektivna regulaciona osnova grada Splita, „Arhi- 15. Muljaèiæ, S. (1958.), Kronološki pregled izgrad- Sl. 5. Keèkemet, 2004: 26 tektura”, 5 (5-8): 6-27, Zagreb nje Splita u XIX. i XX. stoljeæu (1806.-1958.),u: Sl. 6. Keèkemet, 2002: 473 Zbornik Društva inènjera i tehnièara u Splitu, 3. Grgureviæ, D. (1998.), Pregled povijesti vrtova i Sl. 7. Keèkemet, 1993: 6. DIT: 61-96, Split parkova Splita i okolice nove spoznaje,u:Povi- Sl. 8. Keèkemet, 2002: 209 Muljaèiæ, S jesni vrtovi, perivoji i parkovi primorske Hrvat- 16. . (1965./1966.), Urbanistièki razvitak Sl. 9. Keèkemet ske (ur. Grgureviæ, D.), „Parkovi i nasadi”: Splita i regulacioni planovi od poè. XIX. stoljeæa , 2002: 573 58-73, Split do 1944, „Urbs”, 6: 25, Split Sl. 10. Arhiva arh. D. Tušeka Sl. 11. 4. Grgureviæ, D. (2002.), Kultura vrtova, perivoja i 17. Novak, G. (1978.), Povijest Splita I, Èakavski sa- *** 1969. parkova na podruèju Splita tijekom povijesti, bor, Split Sl. 12., 13. Arhiva autorice ` Knji evni krug, Split Radica, B Gotovac, F 18. . (1931.), Novi Split 1918-1930, Hrvat- 5. . (1995.), Izazov prostora, Društvo ska Štamparija Bratske Štedionice, Split arhitekata Splita i PB Konstruktor, Split 19. Piploviæ, S. (2000.), Graðevine i dobra splitsko- 6. Keèkemet, D. (1973.), Javni parkovi u starom Arhivski izvori u: 300. obljetnica splitskog sje- Splitu, „Hortikultura”, 4: 109-114, Zagreb ga sjemeništa, meništa i klasiène gimnazije (1700.-2000.), zbor- Archive Sources Keèkemet, D 7. . (1993.), Vicko Andriæ, arhitekt i nik radova (ur. Baniæ, I.), Crkva u svijetu, Nadbi- konzervator 1793.-1866., Regionalni zavod za 1. Dràvni arhiv u Splitu, Arhiv mapa za Istru i Dal- ` skupsko sjemenište i Nadbiskupijska klasièna zaštitu spomenika kulture, Knji evni krug, Split gimnazija „Don Frane Buliæ”: 289-340, Split maciju, list XIV., Glagoljaška 18, Split 8. Keèkemet, D. (1994.), Splitsko groblje Sustipan, 20. Tušek, D. (1996.), 2. Arhiva tvrtke „Parkovi i nasadi”, Kavanjinova 12, Logos, Split Arhitektonski natjeèaji u Spli- tu 1945-1995., Graðevinski fakultet Sveuèilišta u Split Keèkemet, D 9. . (2002.), Borba za grad, Društvo Splitu, Društvo arhitekata Splita, Split arhitekata Splita, Marjan tisak, Split 21. *** (1969.), Prilozi, „Urbs”, 9, Split 10. Keèkemet, D. (2004.), Fotografija u Splitu 1859.-1990., Marjan tisak, Split 22. *** (1973.), „Urbs”, 12: 84, Split 11. Keziæ, M. (1991.), Arhitektura secesije u Splitu, 23. *** (1983.), Prijedlog obnove Strossmayerovog Knjièvni krug, Split perivoja – idejni projekt, „Parkovi i nasadi”, Split Znanstveni prilozi|Scientific Papers Vrtovi i perivoji Splita A. GRGIÆ 79-92 13[2005] 1[29] PROSTOR 91

Saetak Summary

Gardens and Parks of Split Origin and Development of Split’s Landscape Architecture

The origin of landscape architecture in Split can be the existing fortifications and their surroundings as the Town port continues westwards into Prince traced back to the time when a medieval town grew well as on the sites of the demolished fortifications. Branimir’s waterfront across Franjo Tuðman’s up within the walls of Diocletian’s palace and conse- Although Andriæ’s plans are valuable historical re- square. This long waterfront area has been trans- quently changed its appearance over time leaving cords they have been interpreted in different ways formed many times throughout its history. Its final just the basic outline of its antique structure. The since they apparently show not just the actual situa- layout is hopefully going to be defined by a new ur- forerunner of later gardens and parks was the court- tion at the time but also design concepts of the lay- ban-planning and architectural competition . yard of an aristocratic villa or an ordinary house. Be- out of some sites. Marjan hill features numerous gardens and parks tween the 10th and 12th centuries, the town spread The first public town park called Marmont’s park such as the sculpture park of Meštroviæ’s gallery, out of the Palace westwards in two periods. This was was laid out in the 19th century on the site of the San Kaštelet, parks and gardens of villas, a promenade the time of the first seminaries and monasteries with Antonio bastion demolished by Marshall Mar- and the old Jewish cemetery. Sustipan, a natural ex- adjoining parks and cloister gardens. In the early 15th mont’s decree. After the French rule the park was tension of Marjan, was once the only Split’s ceme- century the town came under Venetian rule and was devastated and renovated several times. Its decay tery but nowadays it is totally devastated. The new surrounded from the south-west by Venetian fortifi- was inevitably brought about by the construction of Split’s cemetery Lovrinac is located eastwards. It cations consisting of five bastions connected by cur- Prokurative. Once an important and unique town was opened in 1928 – more than a decade after the tain walls. The Civran and Bernardi bastions were park, it turned into an underused town square. Sustipan cemetery fell into disuse. put up in the 16th century. The Candian war raised an At the time of Marmont’s park layout, a new Town A large number of Viennese Secession style build- awareness of the need for a new system of fortifica- park (Strossmayer’s park nowadays) was created ings with gardens conceived as their integral parts tions which were erected in the second half of the on the site of a demolished curtain wall between were put up in Split in the early 20th century. These 17th century according to Vauban’s method. The for- the Cornaro and Contarini bastions. This new park small gardens favoured by the middle-class be- tifications consisted of five bastions linked with was to become a central town park. Although its came important parts of both public buildings and earth-filled ramparts. The new fortresses Gripe and size has not changed since then, its layout and pur- private villas. Mass housing construction after pose have undergone numerous transformations. Baèvice were built up on the hills east of the town Despite its role as a central town park, it was poorly World War II has largely degraded the ambience outside the main fortifications. maintained and finally went into decay. Attempts to value of villas and their adjoining gardens which As their strategic importance diminished, many of renovate it remained fruitless until 2002 when it were often levelled and turned into roads. Some these fortifications were demolished. The process was finally remodelled. important public buildings with adjoining parks started under the French rule when Marshall Marmont’s park was not the only park converted have been also built as well in these areas spread- Marmont ordered demolition of the derelict „Kaštel” into a square. Theatre square, i.e. Gajo Bulat’s ing towards the periphery. (castle) together with the Šperun bastion and the square had also been a park until 1950s. Parks were Nowadays urban parks and gardens do not receive curtain wall between the Cornaro and Contarini bas- proper care; owing to excessive and uncontrolled th made on the sites of the former Gripe and Baèvice tions. In the early 19 century two most significant fortifications too; Gripe fortification has been pre- construction, urban spaces have become scarce. parks were laid out on the sites of these bastions served whereas no trace has been left of Baèvice. Looking back into history a great difference may be and curtain walls: Marmont’s park on the site of the Many other private or public parks were laid out on noticed between the town of the past in which al- San Antonio bastion and Strossmayer’s park be- the sites of the former curtain walls but unfortu- most one-fifth of its area was planted and the town tween the Cornaro and Contarini bastions. Both nately most of them have been transformed, de- of today where parks and gardens are rare. It is of parks were marked in Vicko Andriæ’s 1847 urban stroyed or even wiped out. utmost importance to prevent further devastation plan. It is a valuable document giving insight into the Riva, the most important waterfront promenade in of the existing parks which still bear witness to their origin of numerous parks and gardens on the sites of front of the south-facing Palace wall in the centre of rich past. ANA GRGI]

Biografija Biography

ANA GRGIÆ, dipl.ing.arh., diplomirala je na Arhitek- ANA GRGIÆ, Dipl.Eng. Arch., graduated from the Fac- tonskom fakultetu u Zagrebu 2000. godine. Do ulty of Architecture in Zagreb in 2000. Employed in 2003. radi u privatnom birou „ARC”u Splitu, a nakon the firm „ARC” in Split until 2003 and later at the toga zaposlena je na Graðevinsko-arhitektonskom Faculty of Architecture and Civil Engineering in Split fakultetu Sveuèilišta u Splitu kao znanstveni novak – as a junior researcher – assistant. She currently asistent na projektu prof. dr.sc. Darovana Tušeka works on the project „Architecture of Split between pod nazivom „Splitska arhitektura 1945.-2000.”. 1945 and 2000” run by prof. Darovan Tušek, Ph.D.