hfl_40k.qxd 2004-12-07 16:23 Page 1

Hrvatski filmski Hrvatski filmski Hrvatski

Zagreb 40/2004 JTPS40/2004 LJETOPIS

Svim ~itateljima i suradnicima `elimo sretnu 2005. godinu dobar nastavak uzajamna povjerenja i suradnje

CODEN.HFLJFV UDK 791.43/45 Hrvat.film.ljeto. god. 10. (2004.) br. 40 str.1-194 ISSN 1330-7665 40/2004. CODEN HFLJFV

Sadr`aj / Contents

UVODNIK EDITORIAL Hrvoje Turkovi}: 10 GODINA, 40 BROJEVA 3 Hrvoje Turkovi}: 10 YEARS, 40 ISSUES OF CROATIAN CINEMA CHRONICLE 3

TEMA: BLOCKBUSTERI TOPIC: BLOCKBUSTERS Sheldon Hall: RODOSLOVLJE MODERNOG BLOCKBUSTERA Sheldon Hall: THE GENEALOGY OF THE MODERN BLOCK- 5 BUSTER 5 Nenad Polimac. HRVATSKI BLOCKBUSTERI 17 Nenad Polimac: CROATIAN BLOCKBUSTERS 17 Igor Sara~evi}: STRANI BLOCKBUSTERI U HRVATSKOJ 21 Igor Sara~evi}: FOREIGN BLOCKBUSTERS ON CROATIAN SCREENS 21

FESTIVALI FESTIVALS Diana Nenadi}: POGLED PREKO ’RUBA’, Zagreba~ki filmski festi- Diana Nenadi}: A GLANCE OVER THE ’EDGE’, Zagreb film fes- val, 2004. 25 tival, 2004. 25 FILMOGRAFIJA I NAGRADE ZAGREBA, 2004 30 FILMOGRAPHY AND AWARDS, ZFF 2004 30 Petar Krelja: RITAM RADA, [iroki Brijeg, 2004 32 Petar Krelja: THE RHYTHM OF WORK, [iroki Brijeg, 2004 32 FILMOGRAFIJA I NAGRADE, [iroki Brijeg, 2004 39 FILMOGRAPHY AND AWARDS, [iroki Brijeg, 2004 39 Hrvoje Turkovi}: FILM SJENA BEZ SJENA, Chiavari, 2004 41 Hrvoje Turkovi}: SHADOW FILMS WITHOUT SHADOWS, Chiavari, 2004 41

KLASICI HRVATSKOGA FILMA THE CLASSICS OF CROATIAN FILM Jurica Pavi~i}: @UDNJA VLASTI I VLAST NAD @UDNJOM: Jurica Pavi~i}: YEARNINGS OF POWER AND POWER OVER SAMO JEDNOM SE LJUBI RAJKA GRLI]A 45 YEARNINGS: YOU ONLY LOVE ONCE BY RAJKO GRLI] 45

REPERTOAR REPERTOIRE Uredila: Katarina Mari} Edited by Katarina Mari} KINOREPERTOAR 57 THEATRICAL RELEASES 57

ANIMACIJSKE STUDIJE ANIMATION STUDIES Midhat Ajanovi}: FILM S TAJNOM — DON KIHOT VLADE Midhat Ajanovi}: A FILM WITH A SECRET — DON KRISTLA 93 QUICHOTE BY VLADO KRISTL 93 Giannalberto Bendazzi: ALEXANDRE ALEXÉIEFF 105 Giannalberto Bendazzi: ALEXANDRE ALEXÉIEFF 105

LJETOPISOV LJETOPIS CHRONICLE’S CHRONICLE Marcella Jeli}: KRONIKA (rujan-listopad, 2004) 115 Marcella Jeli}: CHRONICLE (Septembre-Oktobre, 2004) 115 LEKSIKON PREMINULIH (Z. Lon~ari}) 117 LEXICON OF THE DECEASED (Z. Lon~ari}) 117

SA@ECI 119 ABSTRACTS 119

O SURADNICIMA I UREDNICIMA U OVOM BROJU 129 ON CONTRIBUTORS AND EDITORS IN THIS ISSUE 129

KUMULATIVNO KAZALO HRVATSKOG FILMSKOG THE CUMULATIVE INDEX — CROATIAN CINEMA LJETOPISA 1-40 / 1995-2004. CHRONICLE 1-40 / 1995-2004 I. SADR@AJI PO BROJEVIMA (1-40) 135 I. CONTENTS BY ISSUES (1-40) 135 II. KAZALO AUTORA 152 II. AUTHOR INDEX 152 III. PREDMETNO KAZALO 165 III. SUBJECT INDEX 165 IV. DOKUMENTACIJSKI PRILOZI — LEKSIKONI, FILMO- IV. PUBLISHED DOCUMENTATION — LEXICONS, FILMO- GRAFIJE, BIBLIOGRAFIJE 185 GRAPHIES, BIBLIOGRAPHIES 185 V. SURADNICI I UREDNICI 188 V. CHRONICLE’S EDITORS AND CONTRIBUTORS 188 40/2004.

HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS THE CROATIAN CINEMA CHRONICLE ISSN 1330-7665 ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 UDC 791.43/.45 Hrvat.film.ljeto., god. 10. (2004), br. 40 Hrvat.film.ljeto., Vol 10 (2004), No 40 Zagreb, prosinac 2004. Zagreb, December 2004 Copyright 1995: Croatian Film Club’s Association Nakladnik: Publisher: Hrvatski filmski savez Croatian Film Clubs’ Association Utemeljitelji: Founders: Hrvatsko dru{tvo filmskih kriti~ara, Croatian Society of Film Critics, Hrvatski dr`avni arhiv — Hrvatska kinoteka, Croatian State Archive — Croatian Cinematheque, Filmoteka 16 Filmoteka 16 Za nakladnika: Publishing Manager: Vera Robi}-[karica Vera Robi}-[karica Uredni{tvo: Editorial Board: Nikica Gili}, Bruno Kragi}, Diana Nenadi}, Ivo [krabalo, Nikica Gili}, Bruno Kragi}, Diana Nenadi}, Ivo [krabalo, Igor Tomljanovi}, Hrvoje Turkovi} (glavni urednik), Igor Tomljanovi}, Hrvoje Turkovi} (chief editor), Katarina Mari} (gostuju}a urednica) Katarina Mari} (guest editor) Likovni urednik: Design: Luka Gusi} Luka Gusi} Lektorica: Language advisor: Sa{a Vagner-Peri} Sa{a Vagner-Peri} Prijevodi na engleski: English translations: Snje`ana Grlju{i}-Kordi} Snje`ana Grlju{i}-Kordi} Priprema: Prepress: Kolumna d.o.o., Zagreb Kolumna d.o.o., Zagreb Tisak: Printed by: Tiskara CB Print, Samobor Tiskara CB Print, Samobor Hrvatski filmski ljetopis izlazi tromjese~no u nakladi od 1000 CCC is published quarterly, with circulation of 1000 copies primjeraka. Price of each copy: 18 =C Cijena ovom broju 50 kn Godi{nja pretplata: 150.00 kn Subscription abroad: 60 US Dollars, 60 =C @iro ra~un: Zagreba~ka banka, Account Number: br. ra~una: 2360000-1101556872 2100058638/070 S.W.I.F.T. ZABA HR 2X Za inozemstvo: 60.00 USD, 60.00 =C Adresa uredni{tva: Editor’s Adress: 10000 Zagreb, Dalmatinska 12 Hrvatski filmski ljetopis / Croatian Cinema Chronicle tel: 385 01/48 48 771, 385 01/48 48 764 Hrvatski filmski savez / Croatian Film Clubs’ Association fax: 385 01/48 48 764 Dalmatinska 12 10000 Zagreb, Croatia E-mail: [email protected] [email protected] tel: 385 1/48 48 771 [email protected] fax: 385 1/48 48 764 [email protected] E-mail: [email protected] Web stranica: www.hfs.hr [email protected] [email protected] Hrvatski filmski ljetopis evidentiran je u International Index to [email protected] Film/TV Periodicals, Rue Defacqz 1, 1000 Bruxelles, Belgium. Web site: www.hfs.hr Cijena oglasnog prostora: 1/4 str. 5.000,00 kn Hrvatski filmski ljetopis (The Croatian Cinema Chronicle) is 1/2 str. 10.000,00 kn indexed in the International Index to Film/TV Periodicals, 1 str. 20.000,00 kn Rue Defacqz 1, 1000 Bruxelles, Belgium Hrvatski filmski ljetopis izlazi uz potporu Ministarstva kulture CCC is subsidized by the Ministry of Culture, Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu, Zagreb Republic of Croatia and Zagreb City Office for Culture UVODNIK Hrvoje Turkovi} 10 godina, 40 brojeva

Ovim, ~etrdesetim, brojem, navr{ava se deset godina izla`e- ske, uz nejasan status kulture u takvim restriktivnim uvjeti- nja Hrvatskoga filmskog ljetopisa. ma, svako ’rezanje kulturnog novca’, pra}eno kolebanjima u kulturno-podru~nim preferencijama u Ministarstvu kulture, Kad je po~etkom 1995. Ivo [krabalo uspio kod onda{njega mogla je ugroziti i mjeru subvencioniranja i samo subvenci- ministra kulture i prosvjete Zlatka Viteza isposlovati subven- oniranje ~asopisa, osobito nekoga ’novog’. ciju za projekt filmskoga ~asopisa, brz i vrlo spreman izlazak prvoga broja pratile su jake dvojbe. Iako u trenutku izla`e- Nesigurnost opstanka obilje`ila je i koncepciju ~asopisa: nja prvoga broja ve} vi{e godina nije bilo ni jednog specija- na{e je, tada trojno, uredni{tvo (Ivo [krabalo, pokojni Vje- liziranoga stru~nog filmskog ~asopisa, pa je opravdanje za koslav Majcen i ja) svaki broj odlu~ilo urediti tako kao da je njegovo izla`enje bilo jako, dugoro~an opstanak nije se ~inio jedini, odnosno mo`da posljednji. Svaki je broj nastojao biti nimalo zajam~en. svojevrsnim trajnim priru~nikom, za kojim }ete mo}i pose- gnuti u nailaze}im godinama, znaju}i da }ete na}i ili neki Iz dva, tada vrlo uvjerljiva, razloga. povijesno va`an interpretativni, histori~arski ili teorijski tekst, odnosno neke nezamjenjivo iscrpne i pouzdane podat- * * * ke o tadanjem stanju u kinematografiji (zato je ~asopisu dan, Prvo, bilo je to jo{ inicijalno tranzicijsko vrijeme, k tome pomalo arhai~an, naziv ’ljetopis’). Iako je priroda ~asopisa pod stigmom rata, jo{ vrlo nesre|eno i uznemiruju}e, kad su da opi{e dani ~as, dani trenutak, smatrali smo da takav opis mnoge dotad nedvojbene institucije dru{tva dolazile na rub mora biti ’nad-~asovit’, nadtrenuta~an, da svaki broj mora opstanka ili propadale, kad su mnoge poletne nove inicijati- mo}i poslu`iti kao postojana povijesna referencija o nacio- ve umirale jednako hitro kao {to su se javile. Moja je osob- nalnom i svjetskom filmu, kao jedna od temeljitih knjiga vla- na dvojba bila ho}e li u tim uvjetima nesigurnosti Hrvatski stite kulture. filmski ljetopis (kako ga je imenovao Ivo [krabalo) pre`ivje- ti vi{e od nekoliko sezona — ho}e li se uklju~iti u krug re- * * * dovito subvencioniranih ~asopisa. No, drugo, upravo je ovakva zamisao izazvala skepsu u po- Naime, bez izda{nih nov~anih potpora ~asopisi ovakva pro- mnih pratitelja na{e filmske publicistike. fila, {to su — parafraziraju}i Stanka [imi}a — motori nacio- Znaju}i za svega nekolicinu stru~njaka {to se posve}uju ta- nalne kulture, ne mogu opstati. kvom izu~avala~kom, esejisti~ko-tuma~ila~kom, histori~ar- Psiholo{ka je ~injenica da ~asopisi, da bi ih se uop}e kupo- skom i teorijskom te dokumentacijskom poslu u nas (tek valo — osobito u osiroma{enim prilikama — moraju biti pet-{est njih), promatra~i nisu bili nimalo uvjereni da }e ~a- drasti~no jeftiniji od prosje~ne cijene knjiga, s kojom se, sopis takva, u samu po~etku jasno ocrtana, profila i razine, opet, mogu mjeriti i opsegom, a i zahtjevno{}u izrade i nje- imati dovoljno ’materijala’ — tj. broj suradnika i vrijednih zinom cijenom. Ve} zato oni ne mogu biti prodajno isplati- tekstova — za dugoro~an i jednako ’nabrijan’ opstanak. vi. Iako je u to vrijeme stasala brojna mla|a generacija medij- A posebna je ~injenica novonastala tr`i{ta da su ~asopisi iz- skih filmskih kriti~ara (odmah anga`iranih u dnevnim novi- gubili svoju knji`arsku distribuciju, a nisu prihva}eni ni na nama, revijama, radiju i televiziji), jedino je nekoliko dobro novinskim kioscima, te tako gotovo da i nisu dostupni na poznatih ’starijih terenaca’ pokazivalo neku ’studijsku’ disci- javnotr`i{nim mjestima. Distribucijske su se prilike vratile na plinu, sposobnost da pi{u ve}e i pripremljenije tekstove. ilirsko-prosvjetiteljsko razdoblje, kad je jedina prodaja ~aso- Mla|i su uglavnom bili recenzentski orijentirani, istrenirani pisa bila individualnom pretplatom (dakako, primjereno jef- na kra}e tekstove jedino prihvatljive u novinama, te nisu po- tinom). A javno su bili dostupni tek u rijetkim ~itaonicama, kazivali ni neovisne potrebe, a ni strpljenja da pi{u opse`ni- odnosno knji`nicama. Tako se prodaje i raspa~ava i ovaj ~a- je, razra|enije i studijski pripremljenije tekstove. A nisu ima- sopis. li ni takve mogu}nosti jer, osim knji`evnih ~asopisa otvore- Ni sama ~injenica odobrene potpore Ministarstva kulture nih ponekad i kojem filmskom tekstu, nije bilo pogodnoga nije bila nikakvim jamcem dugoro~na izla`enja. Naime, pod filmskog ~asopisa za to. financijskim restrikcijama koje je nametala obnova Hrvat- — S kim }ete raditi Ljetopis?, pitali su nas. 3 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 3 do 4 Turkovi}, H.: 10 godina, 40 brojeva

* * * dopustiv opseg broja (odnosno godi{ta). Zbog te ’navale’ tekstova poneki su brojevi ’odebljali’ preko svake mjere, a Na sre}u, a i po upornu nastojanju, polazne se dvojbe nisu Ljetopis je, doista, postao `ivom, raznovrsnom i bogatom ar- ostvarile. hivom referentnih studija o hrvatskom i o svjetskom filmu te Ministarstvo kulture i Gradski ured za kulturu Grada Zagre- obilnih filmografskih, bibliografskih i leksikonskih obrada. ba pokazali su na{e dvojbe o trajnosti i dostatnosti nov~ane Dostatno je pogledati ’Predmetno kazalo’ i ’Dokumentacij- potpore Ljetopisu izli{nima. ^asopis je uvr{ten u red prefe- ske obrade’ u Kumulativnom kazalu, prilo`enu ovome bro- rentnih izdanja, sustavno sufinanciran svih ovih deset godi- ju, pa da se vidi {irina spektra i broj tekstova i obrada u na, dokazuju}i postojanje — barem na tom podru~ju — vri- pro{lih deset godina. jedne osjetljivosti voditelja na{e kulturne politike za klju~ne Koli~ina studijskih tekstova vrlo je pouzdan indikator i bro- potrebe filmske kulture. K tome, ministarstvo prosvjete (od- ja ljudi koji su ih bili sposobni napisati. Za na{u malu sredi- nosno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta) podupr- nu, s predod`bom o svega nekolicini ’slu`benih’ filmologa i lo je pretplatni~ku distribuciju po {kolskim knji`nicama. mnogo {irem, ali jo{ preglednome, krugu filmskih kriti~ara, No, ni{ta od te potpore nije ’padalo s neba’, niti se odvijalo doista je impresivna brojka od 130 suradnika iz zemlje, a od ’automatski’ — dosta je trebalo raditi na tome. Naime, sve- toga oko polovinu ~ine oni koji su dali neki od temeljnih ga toga ne bi bilo da nije bilo osobita truda na{e nakladnice studijskih priloga. Dodamo li tome i marljive inozemne su- — Vere Robi}-[karice — oko osiguravanja financijske pot- radnike, {to na{ega porijekla, {to stranaca privu~enih ~aso- pore i optimalnog operativnog modusa u iscrpljuju}oj sva- pisom, Ljetopis se doista pokazao plodnim katalizatorom su- kogodi{njoj borbi za priznanje i prihva}anje programa, pro- radni~kog interesa. nala`enja dodatnih izvora za odr`avanje sve vi{eg nakladni~- Pokazala se, naime, to~nom jednostavna jednad`ba s kojom kog standarda Hrvatskog filmskog ljetopisa, traganja za naj- smo u{li u rad na ~asopisu: ako u zreloj kulturnoj situaciji pogodnijim obra|iva~kim i tiskarskim rje{enjima. Zahvalju- ljudima dade{ prigodu — mjesto i poticaj — da napi{u, po- ju}i njoj, brojevi su pove}avani, obrada je postajala sve za- nude i vide publicirane temeljne tekstove o filmu i srodnim htjevnija i dotjeranija, takva da izaziva po{tovanje i zavist u podru~jima, oni }e tu priliku iskoristiti. Iskoristit }e je i zre- onih stru~njaka iz inozemstva kojima su do{li u ruke pri- li stru~njaci koji se te{ko upu{taju u ve}e tekstove bez pozi- mjerci Ljetopisa. va, ali i vrlo mladi ljudi kojima je, makar i jednokratno, bio izazov da se ogledaju i u takvu pristupu filmu te da ga vide * * * objavljena. Drugu sumnju — oko toga ima li nas dosta za takav studij- Valjana kulturna politike i ne sastoji se u drugome do u pru- skoistra`iva~ki posao preuzet prvim brojevima Ljetopisa — `anju takvih poticajnih prigoda za ono {to skrovito, ali in- mi u uredni{tvu nismo nikad imali. Ta da smo je imali, ne bi- tenzivno zanima sudionike dane kulture, a takvu je politiku smo ni pokretali ~asopisa, a sigurno se ne bismo (barem {to preuzeo Ljetopis i uporno je i neposustalo ostvarivao tije- se mene ti~e) prihvatili uredni~kog posla. kom svojeg desetlje}a. U ovoj desetogodi{njoj retrospektivi pobija~ke se ~injenice I, na sre}u, nema jo{ znaka da se `ivahna suradni~ka i ured- ~ine impresivnim. ni~ka poduzetnost ne}e nastaviti. Ne samo da nikada nije nedostajalo temeljito pisanih teksto- A treba se nadati da }e se s vremenom ovaj uhodan ’studij- va (objavljivanih u rubrici Studije i istra`ivanja, Tuma~enja ski pogon’ — zasad samo publicisti~ki prisutan — prenijeti i te u tematskim blokovima kojih je bilo u gotovo svakom na institucijska podru~ja: na mogu}i Filmolo{ki institut, od- broju), nego smo se s vremenom na{li u neprilici da objavlji- nosno na sveu~ili{ne odsjeke na kojima se prou~ava i film, vanje mnogih moramo seliti iz broja u broj, jer je broj vrijed- kako je to ve} ustaljena praksa na zapadnoeuropskom i sje- nih pristiglih i dogovorenih tekstova nadilazio financijski vernoameri~kom podru~ju.

4 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. TEMA: BLOCKBUSTERI

UDK: 791.65(73):339.15.054.22 Sheldon Hall Rodoslovlje modernog blockbustera1

blockbuster (imenica, {atra) 1. ne{to {to ima veliku snagu ili ve- li~inu, osobito epski film ili knjiga; 2. velika bomba koja mo`e uni{titi ~itavu ~etvrt.2 U poletnom jeziku trgovine pojam blockbuster3 trenuta~no je oznaka za visoke prihode. Za filmsku pojavu koja prema{uje prihod od deset milijuna dolara ili vi{e upotrebljava se pojam blockbusting.4 Rije~ ’blockbuster’ u{la je u svakodnevni jezik kao pojam koji opisuje onu vrstu kinematografije koju naj~e{}e povezu- jemo s prevladavaju}im komercijalnim oblicima modernoga, srednjestruja{kog, postklasi~nog Hollywooda nakon prevla- sti velikih studija. Obi~no se upotrebljava kao oznaka za film koji je izvanredno financijski uspje{an. No, pojam se mo`e pro{iriti te njime ozna~iti filmove koji bi trebali biti financij- ski uspje{ni kako bi imali mogu}nost vratiti zaradom svoje tako|er izvanredno visoke tro{kove proizvodnje. Upravo mogu}nost ’proma{ena blockbustera’ dopu{ta dvjema defi- nicijama u rje~niku koje su navedene na po~etku ovog po- glavlja da se me|usobno dopunjavaju, a ne pobijaju: svaki Velika parada Kinga Vidora (The Big Parade, 1925) — najve}a blockbuster ima u sebi potencijal da bude i ’epsko djelo’ ’ve- zarada jednog nijemog filma like snage i veli~ine’, kao i ’bomba’ (paradoksalno je da stru- vihorom (Gone with the Wind, 1939), tako|er film kompa- ka radije upotrebljava upravo izraz ’bomba’ da bi ozna~ila nije MGM, nije dobio vi{e od trideset milijuna dolara tije- komercijalnu katastrofu). kom prvih pet godina prikazivanja. S porastom cijene kino- Nepreciznost ugra|ena u pojam blockbuster dovela je do ulaznica u ~etrdesetim godinama porasla je mjera za najve}i toga da njegovo kolokvijalno podrijetlo (upotrebljava se u ukupni bruto prihod. Me|utim, komparativno velika razli- opisu filmova tek od ranih pedesetih godina) postaje neja- ka izme|u filmova s najboljom zaradom i ve}ine ostalih sno, a njegovo je sada{nje zna~enje iskrivljeno. U suvreme- uspje{nih filmova nije se pojavila sve do sezone 1946/47, nom javnom govoru nije neobi~no da se rije~i ’Hollywood’ kad su Selznickov Dvoboj na suncu (Duel in the Sun) i Naj- i ’blockbuster’ prakti~ki smatraju istozna~nicama. Dok su se ljep{e godine na{eg `ivota (The Best Years of Our Lives) Sa- blockbusteri nekada djelomi~no razlikovali po te`nji izni- muela Goldwyna, oba iz 1946, svaki ostvarili oko deset mi- mnosti, po tome {to se njihov status kao ekonomske katego- lijuna dolara i onda ponovno potkraj toga desetlje}a, kad je rije razlikovao od normalnoga tijeka javnog prikazivanja i film Samson i Dalila (Samson and Delilah, 1949) Cecila B. bio ’iznad’ njega, danas je mogu}e povjerovati da Hollywo- DeMillea zaradio devet milijuna dolara, gotovo dvostruko od ne proizvodi ni{ta drugo osim blockbustera. @elimo li vi{e od najboljega suparnika. Nakon toga godi{nje top-liste povijesno smjestiti pojavu blockbustera, mo`emo zapo~eti financijskog uspjeha uvijek su uklju~ivale nekoliko filmova razmatranjem udjela u kojem su se osobito uspje{ni i osobi- koji bi uvelike odmaknuli iznad ostatka skupine. Ta se ten- to skupi filmovi pojavljivali na rasporedu godi{nje produk- dencija osobito isticala u sedamdesetim godinama. cije filmske industrije Sjedinjenih Dr`ava i top-listama zara- Mnogi su od tih uspjeha tako|er bili vrlo skupe produkcije. de na ulaznicama. Najskuplji nijemi film, Ben-Hur (1925) kompanije MGM, Tijekom cijeloga razdoblja nijemoga filma samo je {esnaest stajao je ~etiri milijuna dolara te imao bruto prihod od 4,55 filmova zaradilo od zakupa kopija u Sjedinjenim Dr`avama milijuna dolara. Ta razina tro{kova nije dosegnuta sve do vi{e od dva milijuna dolara. Me|u njima Velika parada (The Prohujalo s vihorom, koji je stajao 4,25 milijuna dolara. Na- Big Parade, 1925) MGM-a zaradila je najve}i bruto prihod kon toga nove prora~unske rekorde postavili su jedan za svojega vremena od 5,1 milijun dolara. Filmovi iz razdoblja drugim Dvoboj na suncu (6,48 milijuna dolara), Quo Vadis nijemoga filma imali su najve}u zaradu sve dok Prohujalo s (1951; 7,1 milijun dolara) i Deset zapovijedi (The Ten Com- 5 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 5 do 16 Hall, S.: Rodoslovlje modernog blockbustera

mandments, 1956; 13,5 milijuna dolara), koji bi izazivali i spu{ten, a filmovi su obi~no prekidani stankama zbog velike nakratko prestizali Prohujalo s vihorom kao najve}i uspjeh duljine. Ponekad su se u predvorju nudile na prodaju suve- filmske industrije na kinoblagajnama svih vremena. U nave- nirske programske knji`ice, a u svrhu poticanja masovnoga denim slu~ajevima ~inilo se da izniman uspjeh ovisi o izni- posjeta te`ilo se rezervacijama za skupne posjete kako bi se mnim izdacima. Takve su ’pouke’ vodile u poplavu proi- osigurala prodaja ulaznica u kompletu. Nisu trebale bile pri- zvodnje blockbustera, koja je obilje`ila dvadesetogodi{nje sutne sve navedene zna~ajke da bi tisak ne{to nazvao turne- razdoblje od ranih pedesetih do ranih sedamdesetih te dru- jom (ponekad su samo vi{e cijene bile dovoljne za takvo gi ciklus velikoga tro{enja, koji se prote`e od kasnih sedam- ozna~avanje ili pak ekskluzivno, produljeno prikazivanje), desetih sve do dana{njih dana. no uzete zajedno ta su obilje`ja odre|ivala raspon mogu}no- No, velika ulaganja u produkciju niti su bila, niti su sama za sti za elitne produkcije filmske industrije. sebe dovoljna da bi jam~ila uspjeh. Stanovite marketin{ke i Bio je to prevladavaju}i oblik distribucije i prikazivanja za distribucijske strategije bile su i jesu nu`ne kako bi se pove- ve}inu potencijalnih blockbustera od ranih 1910-ih do ranih }ao komercijalni potencijal ~ak i najprivla~nije zapakirana i 1970-ih, budu}i da se u tom razdoblju ~inilo kako upravo rastro{no proizvedena blockbuster filma. Op}enito govore- model turneje nudi najbolje mogu}nosti za proporcionalno }i, postoje dva distribucijska uzorka koje se obi~no povezu- velik povrat ulaganja. Osobito uspje{no provedene turneje je s prikazivanjem blockbustera: turneje i zasi}enje tr`i{ta za- mogle su trajati mjesecima, ~ak godinama, za razliku od uo- kupom masovnoga broja kinodvorana. bi~ajenih dva do osam tjedana predvi|enih za premijere u velikim gradovima. Turneje su bile rezervirane za nekoliko Turneje probranih premijera svake godine. Turneja Šroadshowš jest, ili je bila, oblik distribucije i prika- Nasuprot tomu, gotovo univerzalna politika za ’op}e prika- zivanja filma donekle sli~na igranju `ive predstave u kazali- zivanje’ bila je da se film projicira stalno, predstava za pred- {tu. Takvi se filmovi premijerno prika`u na ograni~en ili ek- stavom, bez stanke izme|u njih, tako da su gledaoci mogli skluzivan na~in, u glavnim gradovima, na produljeno ili ne- u}i na film(ove) kad su god to `eljeli, {to je bio obi~aj pre- ograni~eno dugo vrijeme, uz ’naprednije’ (pove}ane) cijene. nesen iz vodvilja. U kinima ulaznice se nisu mogle kupiti Predstave nisu tekle stalno, nego su se obi~no ograni~avale unaprijed, niti rezervirati sjedala. Takva praksa odnosila se na jedno do dva prikazivanja dnevno, a sjedala su se mogla na ve}inu rutinskih, obi~nih projekcija te se zadr`ala tijekom rezervirati. U pedesetim i {ezdesetim godinama dvadesetog svih godina najve}ih uspjeha filmske industrije. Uobi~ajeni stolje}a, razdoblju koje volim nazivati ’erom turneja’, filmo- posjet publike kako na izvanrednim projekcijama, tako i na vi su se prikazivali u nekom od posebnih projekcijskih for- redovitom programu, ~inio se zajam~en zbog uvjeta koji su mata kao {to su 70mm ili Cinerama da bi se opravdalo nji- vladali nakon velike krize tridesetih godina te ratnih i posli- hovo prikazivanje u tako posebnim uvjetima, ili su jedno- jeratnih ~etrdesetih. U brizi za masovnu publiku, ~iji su po- stavno mogli biti posebno skupe i cijenjene produkcije. Pro- jedinci mogli posje}ivati kino i po nekoliko puta tjedno, brza jekcijama filmova ~esto su prethodile orkestralne uvertire, promjena programa i fleksibilna politika pristupa u dvorane obi~no prethodno snimljene i odsvirane dok je zastor jo{ bio bila je mnogo razumnija za ve}inu kina nego produljeno igranje filmova i unaprijed zakazano vrijeme prikazivanja. Spoznaja u vrijeme velikih uspjeha tijekom ratnih godina da tr`i{te mo`e poduprijeti nekoliko skupljih i ambicioznijih fil- mova ukoliko prikazivanje, barem u fazi pretpremijere i pre- mijere, bude dovoljno duga~ko da se potpuno iskoristi zani- manje publike, dovela je do smanjenja broja predstava i po- ve}anja cijene po filmu. Otad je provedba antitrustovskih zakona Sjedinjenih Dr`ava, {to je vodilo odvajanju lanaca kina {to su prije bili u vlasni{tvu filmskih studija, a kao po- sljedica toga slabljenje nadzora nad prikazivanjem, zajedno s poslijeratnim padom broja posjetitelja dovelo je do proi- zvodnje epskih filmova Samson i Dalila (Samson and Deli- lah) i Quo Vadis kao osnovnih instrumenata u naporima stu- dija da nadziru tr`i{te putem distribucije. Ohrabreni zaprepa{}uju}im uspjehom turneja filmova kao {to su Deset zapovijedi i Put oko svijeta za 80 dana (Around the World in Eighty Days, 1956), studiji su postali uvjereni da je najbolje za stjecanje velike zarade da po{alju svoje pr- vorazredne produkcije na turneju. U razdoblju izme|u 1956. i 1970. turneje su dobile zaslu`eno priznanje kao oso- bita distribucijska i prikaziva~ka strategija. Po~ele su se kori- Prohujalo s vihorom Victora Fleminga (Gone with the Wind, 1939) stiti za sve ve}i broj velikih filmova koji su za cilj imali pri- prvi film sa zaradom iznad 30 milijuna dolara vu}i natrag u kina onaj dio stanovni{tva koji vi{e nije redo- 6 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 5 do 16 Hall, S.: Rodoslovlje modernog blockbustera

Skupe scenografske gradnje za mogu}e blockbustere - za film Bagdadski lopov Raoula Walsha (The Thief of Bagdad, 1924); scenografija Williama Camerona Menziesa vito i{ao na kinopredstave, no jo{ se uvijek dao uvjeriti da nih tro{kova’ (izdataka za rad kina) trebalo je predati distri- po|e u sredi{te grada ako je posrijedi posebna prigoda ili buterima. Iako su tro{kovi rada kinodvorana prilikom tur- ’doga|aj’ {to ga nudi turneja. Proizvodni prora~uni tako|er neja bili ve}i nego u ve}ini kinematografa, stvaraju}i tako su porasli kako bi pokrili cijenu proizvodnje filmova {to su ve}e ’ku}ne tro{kove’ od uobi~ajenih i manji dio zarade na zami{ljani i snimani u dotad ne~uvenim razmjerima. Produk- blagajnama za distributere, to se nedvojbeno nadokna|ivalo cija vrlo skupih, presti`nih blockbustera i njihovo prikaziva- vi{im cijenama ulaznica i isplatom predujma. Kao je to obja- nje na turnejama bio je izravni odgovor studija na struktur- snio Tino Balio, iako je u po~etku bila ograni~ena samo na ne i ekonomske uvjete pedesetih i {ezdesetih godina dvade- klju~ne kinodvorane u New Yorku i Los Angelesu te na pr- setog stolje}a. Turneje blockbustera djelomi~no su bile poku- vorazredna prikazivanja na turneji, ta vrsta pogodbe postala {aj studija da zadr`e i pro{ire uhodanu praksu filmskih stu- je standardna prigodom ameri~kih premijernih prikazivanja dija u prikazivanju filmova, onu nakon razdvajanja prikazi- za ve}inu filmova.5 vanja od proizvodnje. Turneje su bile premijere par excellen- Iako su turneje u tradicionalnom smislu danas, u doba mul- ce i bile su optimalno komercijalno dostignu}e. Osim toga tipleksa, uvelike odba~ene, neke zna~ajke koje se uz njih ve- blockbusteri s turnejama bili su neka vrsta prvorazrednih zuju, kao {to su odvojene predstave, ulaznice koje se mogu proizvoda koji su bili potrebni kako bi potaknuli prikaziva- kupiti unaprijed, duljina igranja ograni~ena isklju~ivo potra- ~e da daju konkurentne ponude jedni protiv drugih, {to su `njom na kinoblagajnama, zadr`ale su se i uspje{no su uklju- jam~ili produljeno vrijeme prikazivanja i akontacije na ra~un ~ene u uobi~ajenu prikaziva~ku praksu. Blockbuster je tako- dobitaka na blagajnama. S takvim filmovima u ruci studiji su |er ponovno postao po`eljan oblik najkarakteristi~nijih pro- zadr`ali kontrolu nad prikazivanjem ~ak i nakon {to su im izvoda filmske industrije, iako su se svi njegovi suvremeni formalno oduzete kinodvorane. oblici, kao i distribucijske strategije i marketin{ke tehnike Obe}anje uspjeha kakvo pru`a blockbuster tako|er je dopu- koje se uz njega vezuju, znatno promijenile. Zasi}enje rezer- {talo studijima u ulozi distributera da od prikaziva~a utjera- vacijama brojnih kinodvorana dana{njih razmjera nije bilo ju ve}i udjel od bruto dohotka na blagajnama no {to je bilo poznato u vrijeme studija, no na~elo ’istodobnog pu{tanja u uobi~ajeno. Do ranih {ezdesetih godina u Sjedinjenim Dr`a- kina’, odnosno stvaranja {to ve}e publike u {to kra}e vrije- vama i do devedeset posto od dohotka nakon odbitka ’ku}- me, tako|er ima prethodnike u ~etrdesetima, pedesetima i 7 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 5 do 16 Hall, S.: Rodoslovlje modernog blockbustera

Samson i Dalila Cecila B. DeMillea (Samson and Delilah, 1949) — jedan od epskih filmova za studijski nadzor tr`i{ta

{ezdesetima, {to je vidljivo u metodama koje su primjenjiva- publike pobu|ena reklamiranjem omogu}avaju}i ve}i broj la dvojica nezavisnih producenata-distributera. posjeta u kra}e vrijeme nego {to je to mogla omogu}iti ek- skluzivna premijera na turneji. Razigravanje filma bilo je br`e, Unato~ uspjehu turneje Prohujalo s vihorom, dva druga veli- kao i povrat znatnih ulaganja koja su ti filmovi zahtijevali. ka uspjeha ~etrdesetih Davida O. Selznicka Otkako si oti{ao (Since You Went Away, 1944) i Dvoboj na suncu bili su pu{te- Sna`na reklamna kampanja zajedno s prikazivanjem do zasi- ni u kina prema novoj strategiji kojoj se domislio producent }enja postala je politika primjenjivana za filmove koji su te je uskoro postala poznata kao ’Selznickov postupak’. Sel- iskori{tavali lakovjernu publiku nastoje}i izazvati znati`elju znick se zabrinuo nad mogu}no{}u da intenzivno i skupo re- prije nego {to su po~ele kolati negativne glasine. Primjer za klamiranje koje je bilo nu`no da bi se promovirala turneja ne to je na~in na koji je Joseph E. Levin postupao s ve}im bro- postane neekonomi~no kad bi potom film igrao u samo jed- jem niskobud`etnih, epskih filmova snimljenih u Europi, nom kinu, ~ak i s povi{enim cijenama ulaznica.6 Njegova je osobito s Herkulom (Hercules, 1958) i Oslobo|enim Herku- nova strategija uklju~ivala uzimanje za metu odre|enog po- lom (Hercules Unchained, 1959). Ta su dva filma bila pu{te- dru~ja koje je bilo nakratko izlo`eno sna`nu reklamiranju pri- na u prikazivanje u distribuciji poduze}a Warner Bros., no je premijere filma. Oba prethodno navedena filma premijer- Levin je osobno osmislio njihove promotivne kampanje po- no je pustio u prikazivanje u nekoliko kina u sredi{tu Los An- tro{iv{i oko milijun dolara po svakoj (znatno vi{e no {to su gelesa odjednom s istodobnim premijernim izvedbama u ve- iznosili tro{kovi za njihovo snimanje) na reklamiranje i pu- }em broju dvorana u predgra|ima i udaljenim podru~jima, blicitet {irom Sjedinjenih Dr`ava, uklju~uju}i televizijske koje su sve neprekidno igrale predstave uz vi{e cijene, prije spotove i ~itave stranice novinskih oglasa te vrte}i otprilike nego {to je uslijedilo pu{tanje filmova u sve kinodvorane. Vi- {esto kopija svakog od tih naslova istodobno {irom zemlje, {estruke premijerne izvedbe iskoristile su velika o~ekivanja {to je bilo dvostruko od uobi~ajenoga broja. 8 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 5 do 16 Hall, S.: Rodoslovlje modernog blockbustera

Filmovi o Herkulu, kao i mnogi drugi sli~ni ’anti~ko-suknji- ~avi’ epovi s polugolim, mi{i}avim nadljudima i komi~nim juna{tvom namijenjeni prvenstveno publici sa~injenoj od ne- kriti~ne mlade`i, prethodili su akcijski intoniranim blockbu- sterima osamdesetih i devedesetih. Anti~ki su epovi imali vi{e sli~nosti s tinejd`erskim filmovima koje je producirala kompanija American International Pictures od pedesetih na- ovamo, {pageti-vesternima, koji su ubrzo istisnuli producira- nje epskih filmova u Italiji te s filmovima o Jamesu Bondu, koji }e postati obrazac od presudna zna~enja za budu}e ak- cijske filmove kako u Europi, tako i u Americi, nego {to su sli~ili predstavama turneja koje su obi~no ovisile o auri pre- sti`a da bi privukle bogatiju publiku. Te se cikluse tako|er te`ilo pustiti u promet u brzim ritmovima masovne rezerva- cije dvorana koje su pionirski uveli Selznick i Levine. Vi{estruke premijerne izvedbe, tzv. reprezentativnu premije- ru ŠPremiere Showcaseš {to ju je razvio United Artists u ra- Ameri~ki grafiti Georgea Lucasa (American Graffiti, 1973) — nim {ezdesetima, usvojili su, putem ’Selznickova postupka’ i niskobud`etni ’spava~’ njegovih sljednika, najve}i studiji Šmajorsš namjeravaju}i nji- ma djelomi~no umiriti novoizgra|ene kinodvorane u pred- studije da su turneje nad`ivjele svoju korisnost. Filmska se gra|ima koje nisu imale pristup predstavama turneja, a na- industrija vrlo brzo ponovno vratila svojem usmjerenju bloc- stojali su unaprijediti status, a i ubrzati dostavu, redovitih A- kbusterima, no na~ini su se njihove distribucije promijenili. filmova i op}ih premijera. Iako je filmska industrija od ere Da bismo objasnili te promjene, potrebno je preispitati seiz- nijemoga filma naovamo bilje`ila svoje najspektakularnije mi~ke pomake koji su se zbili u filmskoj industriji u kasnim uspjehe s turnejama ’iznimnih prigoda’ Šsupper specialsš, oni {ezdesetima i ranim sedamdesetima. su bili gotovo redovito iznimke od normi produkcije i prika- zivanja. Tek je suvremeni Hollywood od sedamdesetih godi- U razdoblju od 1957. do 1964. svi su studiji iskazivali kor- na naovamo ovisan o redovitoj proizvodnji blockbustera kao poracijske gubitke barem jednom godi{nje, a nije bilo ni jed- glavnog oblika holivudskog djelovanja. No, ne toliko meto- ne godine u kojoj barem jedan takav gubitak nije bio zabilje- da prikazivanja s pomo}u turneja, koliko upravo strategija `en. U razdoblju izme|u 1965. i 1968. ~inilo se da se pono- premijera eksploatacijskih filmova koja je nastojala iskoristi- vo uspostavila stabilnost, budu}i da su dobici na blagajnama ti svako raspolo`ivo filmsko platno u svrhu {to br`ega po- po~eli rasti (dodu{e ne zbog pove}ana posjeta, nego se po- vrata novca po~ela je izumirati u doba krize filmske industri- ve}anje priljeva novca moglo zahvaliti uglavnom porastu ci- je izme|u 1969. i 1971. jene) i glavnina je korporacija iskazivala stalne dobitke. Za ve}inu njih godi{nji prihodi i broj prikazivanja godi{nje do{- Novi oblici proizvodnje i potro{nje li su do vrhunca 1968, {to pokazuje da se Hollywood uspje{- no nosio kako s recesijom na blagajnama tako i s vlastitim Preuzimanje studija od strane velikih poslovnih konglome- prethodnim lo{im poslovanjem. Do kraja sljede}e godine, rata, barem do 1969. godine, nije znatno promijenilo osnov- me|utim, izbila je sveop}a kriza. Variety je izvje{tavao o ne postavke filmske industrije o ispravnosti politike turneja. ukupnom godi{njem gubitku ~etiri velika studija od Broj turneja i drugih blockbusterskih premijera koje je po- 110.066.000 ameri~kih dolara. krenuo Paramount zapravo se pove}ao nakon {to ga je ku- pio Gulf+Western 1966. godine. Isto stoji i za Warner na- ^imbenici koji se smatraju odgovornim otpisi su na pra- kon njegova spajanja sa Seven Arts 1967. godine, kao i za va za pri~e koje nisu bile zanimljive dana{njoj publici, ne- United Artists nakon {to ga je preuzela Transamerica iste go- mogu}nost filmova da zabilje`e o~ekivani dobitak na bla- dine. Tek su previranja od 1969. do 1971. uvjerila filmske gajnama, promjene u amortizacijskim tablicama kako bi se postigla realnija o~ekivana zarada, kao i ve}e kamate na novac ulo`en u produkciju.7 Zbog gubitaka nekoliko je studija promijenilo korporacij- skog vlasnika ili izvr{nog direktora. Nekoliko ih je privre- meno zaustavilo proizvodnju. Ve}ina je ’racionalizirala’ strukturu korporacije, imovinu i djelovanje, a gotovo su svi najavili korjenito nov na~in privre|ivanja i preispitivanje na- ~ela proizvodnje. ^itaju}i mnoge standardne opise toga vremena mo`e se po- misliti da su sve nevolje Hollywooda proizi{le iz proma{aja 2001: Odiseja u svemiru Stanleya Kubricka (2001: A Space Odyssey, 1968) jedan od tri blockbustera na prijelazu iz 60-e u 70-e otprilike pola tuceta mjuzikla s velikim prora~unom, koji su s ~istom zaradom snimljeni kako bi zaradili na odjecima uspjeha filma Moje 9 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 5 do 16 Hall, S.: Rodoslovlje modernog blockbustera

pjesme, moji snovi (The Sound of Music, 1965). Problemi su, samo dvadeset i pet ih je zaradilo vi{e od ~etiri milijuna do- ipak, bili mnogo dublji. Postojalo je vi{e me|usobno zavi- lara.10 Velikoj ve}ini komercijalnih premijera preostalo je da- snih ~imbenika koji su nakratko doveli do gotovo potpuna kle da se bore za mrvice. odbacivanja blockbustera, kao i vi{e-manje trajna nestanka Zajedni~ki godi{nji tro{kovi produkcije svih studija u tom turneja. Filmska ih je industrija zamijenila drugim produkcij- razdoblju iznosili su oko ~etiri stotine milijuna dolara uklju- skim strategijama i marketin{kim metodama zbog toga {to ~uju}i i nezavisne produkcije. Ukupni potencijalni prihod od su, kao prvo, mnogi blockbusteri mnogo stajali u odnosu na prikazivanja u kinima na svjetskom tr`i{tu procijenjen je na njihov ~esto {krt i razo~aravaju}i povrat novca. Drugi je ra- {est stotina milijuna dolara, od kojih je ne{to manje od tre- zlog golem broj turneja koje su kru`ile u kasnim {ezdeseti- }ine bilo na raspolaganju za pokrivanje samih tro{kova pro- ma, od kojih su mnoge i dalje bile ciljane na publiku koja dukcije nakon odbijanja pristojbi i tro{kova distribucije. vi{e nije bila ve}ina me|u posjetiteljima kina, a to je imalo Samo je uspjeh nekoliko visokobud`etnih filmova prikrio ~i- za posljedicu zasi}enje tr`i{ta. Na tre}em je mjestu op}a pre- njenicu da je dugoro~na isplativost, nastavi li se na tim osno- velika proizvodnja svih kategorija filmova koji su se pu{tali vama, nemogu}a. ^ak i kad bi studiji baratali manjim bro- u distribuciju {to je raspr{ilo raspolo`ivu zaradu od ionako jem filmova, popratno smanjenje distribucijskih pristojbi — smanjena kinematografskog tr`i{ta u~iniv{i je jo{ tanjom. njihova glavnog izvora zarade — vodilo bi kona~nom kolek- ^etvrti je razlog izostanak zarade od pomo}nih tr`i{ta, a ona tivnom bankrotu ukoliko bi tro{kovi produkcije ostali na je trebala obe{tetiti filmsku industriju za gubitke u kinima. istoj razini.11 Osim toga mijene u demografskoj strukturi publike i nove zakonitosti u izgradnji kinodvorana uklju~uju}i i njihovo Potpuna propast velike ve}ine turneja u kasnim 1960-im ure|enje i smje{taj, vodile su ponovnom promi{ljanju na~e- mo`e se dijelom pripisati promjenama u strukturi ukusa pu- la proizvodnje, distribucije i prikazivanja.8 blike. Mnogi od najve}ih uspjeha na blagajnama na kraju tog desetlje}a nisu bili namjerno ra|eni blockbusteri, nego raz- Blockbusteri kasnijih {ezdesetih godina bilje`ili su kao redo- mjerno niskobud`etni ’spava~i’, neo~ekivani uspjesi, kao {to vite onakve tro{kove produkcije kakvi su bili uvelike izvan- su bili Diplomac (The Graduate, 1967; koji je zaradio 44,1 redni u prethodnom desetlje}u i pol, ~ak i prema inflacij- milijuna dolara u Sjedinjenim Dr`avama), Bonnie i Clyde skim standardima poslijeratnih godina. Sama inflacija samo (Bonnie and Clyde, 1967; 22,8 milijuna dolara), Bullitt djelomi~no obja{njava tu pojavu; neu~inkovitost studija i (1968; 19 milijuna dolara), Pono}ni kauboj (Midnight Cow- pretjerane ambicije filmskih radnika tako|er snose dio od- boy, 1969; 20,5 milijuna dolara), Goli u sedlu (Easy Rider, govornosti. Izme|u 1968. i 1971. godine barem je dvadeset 1969; 19,1 milijun dolara), M*A*S*H (1970; 36,7 milijuna i ~etiri filma stajalo vi{e od deset milijuna ameri~kih dolara. dolara) i Woodstock (1970; 16,4 milijuna dolara). Ti filmo- Od njih su vjerojatno svega tri postigla jasnu dobit na ame- vi ne duguju isplativost masovnoj obiteljskoj publici na koju ri~kom tr`i{tu: 2001: Odiseja u svemiru (2001: A Space su turneje tradicionalno bile usmjerene, nego usmjerenosti Odyssey, 1968), Patton i Aerodrom (Airport, oba iz 1970). na bogatiju odraslu i visokoobrazovanu mladu publiku koju Nekoliko studija {to su pretrpjeli najve}e gubitke u tom raz- su studiji poku{avali sve vi{e njegovati u ranim sedamdeseti- doblju bili su oni s ve}im brojem vrlo visokobud`etnih fil- ma. mova u distribuciji (i to ne svi u obliku turneje): Fox, Para- mount, United Artists i MGM. Iako su mnogi od ’propalih’ filmova na turneji bili prili~no uspje{no prihva}eni u publike — Hello, Dolly!, Oboji svoja Nov~ani prora~uni filmske industrije op}enito nisu uspijeva- kola (Paint Your Wagon), oba iz 1969, i Tora! Tora! Tora! li prepoznati nemogu}nost zarade od skupih filmova, za (1970) — pojavili su se na listi najuspje{nijih filmova na ki- koje je, djelomi~no zbog oblika turneja s pomo}u kojih su noblagajnama u godini kad su se premijerno prikazani — mnogi od njih bili distribuirani, priljev prihoda bio prote- njihovi iznimno visoki tro{kovi produkcije od oko dvadeset gnut na dugo razdoblje, pove}avaju}i time iznos kamata koje milijuna dolara po filmu sprije~ili su ih da steknu dobit samo je trebalo isplatiti na zajmove za proizvodnju. Dalji je pro- od kinotr`i{ta. Ta ~injenica zajedno sa spoznajom o ograni- blem bio brojnost premijera ponu|enih postojano smanjiva- ~enoj mogu}oj zaradi na svjetskom tr`i{tu imale su za poslje- nu dolaru potro{a~a. Godine 1968. sedam je majora zajed- dicu ograni~avanje prora~una u gotovo svim kompanijama no pustilo u distribuciju stotinu sedamdeset i sedam filmo- od 1970, kao i smanjenje ukupne proizvodnje. Broj filmskih va, dvadeset vi{e nego prethodne godine. No te su godine premijera najve}ih studija pao je nakon vrhunca u {ezdeseti- tako|er prvi put vi|ene premijere tri nova ’manja glavna ma od stotinu sedamdeset i sedam filmova 1968. na najma- studija’ Šmini-majorsš, ABC/Cineramae, Cinema Centera i nji broj svih vremena od sedamdeset i osam 1977. godine.12 National Generala, a da se i ne spominje one iz neovisne produkcije kao {to su Disney, Avco Embassy, Allied Artists i Turneje nisu smjesta napu{tene. Filmovi Columbije Nikolaj i American International, koji su doveli ukupan zbroj premi- Aleksandra (Nicholas and Alexandra, 1971) i U pand`ama jera te godine do broja ~etiri stotine pedeset i ~etiri.9 Te s u lava (Young Winston, 1972) i United Artistsa Gusla~ na kro- se kompanije sve natjecale na istom, srednjostruja{kom tr`i- vu (Fiddler on the Roof, 1971) i ^ovjek iz Manche (Man of {tu, koje vi{e nije moglo podnijeti toliki opseg produkcije. La Mancha, 1972), koji su svi bili me|u najskupljim filmo- Od devedeset filmova koje je Variety uvrstio na listu filmo- vima svoje godine, i{li su na turneje u tradicionalnom stilu. va koji su zaradili vi{e od milijuna dolara na ameri~kom tr- Samo je Gusla~ na krovu bio uspje{an sa zaradom od 38,3 `i{tu u sezoni 1968, samo ih je dvadeset i sedam zaradilo ~e- milijuna dolara i negativnim tro{kovima od 9 milijuna dola- tiri milijuna dolara ili vi{e. Od istog broja na listi za 1969. ra. Kasnije u tom desetlje}u nekoliko skupih cijenjenih fil- 10 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 5 do 16 Hall, S.: Rodoslovlje modernog blockbustera mova bilo je promovirano po na~elima ograni~enog broja Nove kinodvorane i nova generacija blockbustera osmi{ljena rezervacija sjedala i vi{ih cijena: Veliki Gatsby (The Great za njih tako|er je predvidjela druk~iju demografsku osnovi- Gatsby, 1974), Lovac na jelene (The Deer Hunter, 1978), cu stanovni{tva koje odlazi u kino. Struka je smatrala da je Apokalipsa sada (Apocalypse Now, 1979) i Vrata raja (Hea- ve}ina turneja, uz povremene iznimke kao primjerice 2001: ven’s Gate, 1980).13 No oni su iznimke od pravila. Odiseja u svemiru, bila namijenjena »obiteljskoj publici ili, rje|e, ’ozbiljnim’ odraslim ljudima«.17 Prema istra`ivanju Turneje, kako je ve} spomenuto, smatrale su se prigodnim za koje je provela Rank Organisation in Britain ’udarna obitelj- iznimna, pretpremijerna prikazivanja u dvoranama u sredi- ska publika’ sastojala se od ljudi u rasponu izme|u dvadeset {tima velikih gradova. Njihova kazali{na aura bila je prilago- i pet do ~etrdeset i ~etiri godina s djecom do petnaest godi- |ena takvoj vrsti gledateljskog okru`enja u kojem je osobi- na. Glavna socioekonomska skupina bila je ABC 1 ili stru~- tost prigode djelomi~no zavisila od njezine razli~itosti od njaci srednje klase.18 Brojke objavljene 1970. pokazale su da do`ivljaja pri gledanju drugih filmova te njezine sli~nosti gle- takva publika ima prosje~no 7,3 posjeta godi{nje. No, ve}i- dateljskom do`ivljaju u pravom kazali{tu. Vrijednosti je pri- na gledatelja turneja nije dolazila iz te skupine: donosila rijetkost prikazivanja sama filma, jer je film bio pri- sutan u samo jednom kinu u svakom podru~ju, kao i okru`- Vjerujemo da su stariji nezavisni o`enjeni ljudi vjerojatno je nalik kazali{nom. Kako su propadale kinodvorane u sre- publika koja naj~e{}e odlazi gledati filmove na turneji. di{tima gradova, tako su nestajale i turneje. Analize profila publike koje dobivamo na turnejama za- Za razliku od britanske politike vezane uz mre`e kinodvora- pravo potvr|uju tu pretpostavku, no oni pripadaju glav- na da se postoje}i objekti pregra|uju u vi{edvoranska kina, noj dobnoj skupini od 45 do 64 godina `ivota ABC 1. Go- 19 u {ezdesetima i sedamdesetima nastao je procvat gradnje vorim dakako o mjuziklima na turnejama. kina u Americi s mnogo novih multipleksa, koji su se izgra- Ta je skupina gledatelja imala svega 4,8 godi{njih posjeta dili posve iznova, ~esto u trgova~kim centrima u otmjenim kinu, najmanji prosjek od svih segmenata publike o kojima predgra|ima. Eugene Picker, predsjednik Ameri~ke nacio- se raspravljalo u istra`ivanju. To podupire tvrdnju koja se ~e- nalne udruge vlasnika kina (American National Association sto spominjala da su turneje ra|ene ponajprije ’za ljude koji of Theatre Owners, NATO) objasnio je ekonomsku i kultu- ina~e ne idu u kino’.20 rolo{ku logiku iza ameri~kog ’trenda izgradnje manjih ki- nodvorana koje su primale izme|u tristo i petsto ljudi... u Naj~e{}i su gledatelji bili ljudi svih klasa u dobi izme|u {e- modernim trgova~kim centrima’ ovako: snaest i dvadeset i ~etiri godine s prosje~nih 13,5 posjeta kinu godi{nje. Izvje{taj AFI iz 1973. pokazao je da su sedam- deset i tri posto ulaznica prodanih u Americi kupili ljudi u Te ugodne, nove kinodvorane nedvojbeno su sna`an su- dobi izme|u dvanaest i dvadeset i devet godina. Oni su, da- vremeni trend me|u ameri~kim prikaziva~ima i o~ekujem kako, prepoznati kao glavna ciljana publika od sedamdese- da }e se taj model {iriti idu}ih godina. Cijene izgradnje tih naovamo te je ve}ina blockbustera posljednje ~etvrtine uglavnom su razumne u odnosu na mogu}u dobit od ki- dvadesetog stolje}a poku{avala prvo dosegnuti taj dio publi- nodvorana takve vrste. One se ~esto grade jedna pored ke. Turneje su mo`da nastojale privu}i obiteljsku publiku, no druge ili unutar iste zgrade. S automatskom opremom na op}enito su ciljale na odrasle koji bi, kako se o~ekivalo, do- blagajnama vlasnik kina imat }e znatno manju platnu li- veli sa sobom djecu. Danas se prvo obra}a djeci i tinejd`eri- stu i ve}u mogu}nost da u knjigama poslovanja iskazuje ma pa se potom poku{ava uvjeriti njihove roditelje i starije dobitak. da im se pridru`e. Postoji jo{ jedan ~imbenik koji je vjerojatno jednako te- meljan za uspjeh malih kinodvorana. One imaju dru{tve- Nekoliko novih elemenata u prikaziva~kim strategijama koje no i prijateljsko ozra~je koje pove}ava ugodu u posjetite- su uvele turneje na kraju je u{lo u uobi~ajenu praksu filmske industrije. Prikazivanje predstava s vremenskim razmakom i lja kina.14 rezervacijama sjedi{ta danas se podrazumijeva, a dugotrajno Prema izvje{taju Ameri~kog filmskog instituta iz 1973. prikazivanje postalo je uobi~ajenije s obzirom na raspolo`i- (American Film Institute, AFI) 498 novih gledali{ta izgradi- vost malih gledali{ta u multipleksima koji rutinski produlje- lo se u prethodnoj godini, {to je bio deseterostruki porast u no prikazuju uspje{ne filmove tjednima i mjesecima zare- odnosu na 1969, od kojih je {ezdeset posto imalo ~etiristo dom, dok se ne iscrpu njihovi potencijali na blagajnama sjedala ili manje.15 Thomas Schatz izvje{tava da je broj kine- kina. No, smatra se da mlade ljude ne zanima iskustvo gle- matografskih platna u zatvorenom prostoru u Americi pora- danja ’u`ivo’ nalik kazali{nim uvjetima, pa su se mulitpleksi stao od oko deset tisu}a u 1975. godini da bi dosegnuo oslobodili premijernog afektiranja i djeluju po sli~nom na~e- 22.750 do 1990. godine.16 Izra`ena koncentriranost tih no- lu kao i koncesijski {tandovi s brzom hranom u sklopu mul- vih kina u prigradskim i izvangradskim trgova~kim centrima tipleksa ili pored njih. ’Proizvod’ je stoga tako|er skrojen uvelike je promijenila iskustvo odlaska u kino. Kombinacija prema ukusu koji mlada publika podrazumijevano ima ili malenog gledali{ta multipleksa, njihovo jednoliko unutra{- stvarno pokazuje. nje ure|enje, istodobno postojanje deset ili vi{e filmskih platna unutar jedne zgrade i neprivla~an prostor trgova~kih Trendovi blockbustera u ’novom’ Hollywoodu i sportsko-rekreativnih centara te{ko bi mogli osigurati ka- Nakon, pa ~ak i za vrijeme, kratka razdoblja {tednje u ranim zali{nu pretencioznost svojstvenu turnejama. sedamdesetim godinama studiji su se jo{ jednom odlu~ili za 11 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 5 do 16 Hall, S.: Rodoslovlje modernog blockbustera

produkcijska na~ela orijentirana prema blockbusteru. Njiho- ve su se nade zasnivale na o~ekivanju da }e mali broj silno uspje{nih, a obi~no i silno skupih, sto`ernih filmova ne samo otplatiti sebe, nego i studijske re`ijske tro{kove, kao i studij- ske gubitke na drugim distribucijama. Nakon {to je opekao prste u potjeri da dosegne uspjeh Golih u sedlu, propa{}u velikog broja filmova namijenjenih intelektualnoj, visokoo- brazovanoj ili otpadni~koj tinejd`erskoj publici, Hollywood se vratio masovnom tr`i{tu obiteljske zabave s ciklusom fil- mova katastrofe koji su zapo~eli Aerodrom i Posejdonova avantura (The Poseidon Adventure, 1972). Ljubavna pri~a (Love Story, 1970) i Kum (The Godfather, 1972) promijeni- li su stajali{te filmske industrije o dobrim izgledima filmova koji su ponajprije napravljeni za odraslu, ali ne i staru, pu- bliku. Promjena u stajali{tu potom je dobila potvrdu s filmo- vima Istjeriva~ |avola (The Exorcist) i @alac (The Sting, oba iz 1973). Uspjeh Rata zvijezda (Star Wars, 1977), E.T. — Do{ljak iz svemira (E.T. — The Extra-Terrestrial, 1982) i drugih filmova demonstrirao je potencijal za masovnu zara- du od obiteljskih filmova dovoljno slo`enih da u njima Paul Newman u Paklenom tornju (The Towering Inferno, John mogu u`ivati odrasli zajedno s djecom. Guillermin, 1974) — jedan od najskupljih filmova svojeg vremena Obnavljanje zanimanja za proizvodnju blockbustera nije te{- dena film nakratko postao najuspje{nijim svih vremena, za- ko objasniti. Razloge za nj op{irno su preispitali povjesni~a- radiv{i vi{e od osamdeset milijuna dolara u Sjedinjenim Dr- ri i analiti~ari filmske industrije, a ovdje ih mo`emo kratko `avama. Taj je uspjeh nagnao studije da jo{ jednom potvrde sa`eti. Sva na~ela distribucijskih prednosti opisana ranije u svoju odluku za skupe i `estoko reklamirane filmove-doga- vezi s turnejama i dalje su se primjenjivala za istaknute fil- |aje, filmove jasno osmi{ljene tako da djeluju na tr`i{te.23 move, koji su se sad prikazivali prema drugim predlo{cima. ’Konglomerizacija’, koja je obilje`ila sve studijske korporaci- No, bilo je i drugih, jo{ neo~ekivanijih, uspjeha, koji su ta- je od {ezdesetih godina naovamo, ne samo da je osigurala si- ko|er utjecali na nadolaze}e oblike proizvodnje i distribuci- gurnosnu mre`u za velika ulaganja — gubici u odjeljku kino- je. Jedan takav neo~ekivano uspje{an film ranih sedamdese- filma mogli su se nadoknaditi dobicima u drugim podru~ji- tih bio je ekolo{ki osvije{ten akcijski film Billy Jack (1971). ma — nego je dala i druge poticaje. [iroki uspjeh blockbu- Kad ga je kompanija Warner Bros. pustila u distribuciju, stera mogao se preusmjeriti na razli~ita pomo}na tr`i{ta, na ostvario je skromni po~etni brutoprihod od ~etiri milijuna kojima su studiji tako|er imali svoje interese. dolara. No, Billy Jack postao je predmetom sudske parnice koju je protiv distributera pokrenuo njegov redatelj i zvijez- Va`nost tih tr`i{ta tako|er poma`e u obja{njavanju sredi{nje da Tom Laughlin, {to je imalo za posljedicu da je film pono- uloge sinergije, strate{koga me|usobnog predstavljanja pro- vo prikazivan nezavisno godine 1973. To ponovno pu{tanje izvoda putem vi{e od jednog medija, gdje prodaja jednog u distribuciju bilo je zami{ljeno na {irokoj osnovi na temelju poma`e poticanju drugog u najnovijem suvremenom Holly- iznajmljivanja takozvana ’~etiri zida’ (producent-distributer woodu. Paramountovo postupanje s romanima i filmovima izravno je unajmio kinodvorane za fiksnu svotu, a ne za po- Ljubavna pri~a i Kum pru`aju temeljne rane primjere te stotak od prodanih ulaznica) u prete`no ruralnim podru~ji- prakse. S iznimkom niskobud`etnoga ’spava~a’, neo~ekivana ma uz potporu precizno ciljana televizijskog reklamiranja, hita Ameri~ki grafiti (American Graffiti, 1973), svi filmovi {to je bila prilagodba prethodno razmatrana ’Selznickova koji su vodili na kinoblagajnama od 1970. do 1976. bili su postupka’.24 Uspjeh te kampanje pomogao je filmu da ostva- zasnovani na uspje{nim popularnim romanima te su se za ri kona~ni bruto dohodak od 32,5 milijuna dolara tijekom promotivne svrhe zajedno s njima prodavali.21 pet godina, kao i nekoliko daljih krugova ponovnoga prika- ’Novi’ na~ini distribucije zamijenili su tradicionalnu metodu zivanja te je potaknuo sli~ne premijere u ~etiri zida uz zasi- turneja. Kum je imao istodobno premijeru u pet njujor{kih }enje tr`i{ta na odre|enom podru~ju. kinodvorana, kao i u izme|u 350 i 400 kinodvorana {irom Nova era blockbustera obi~no se datira od opse`ne istodob- Sjedinjenih Dr`ava. Sva su kina unaprijed platila predujam, ne premijere Ralja (Jaws, 1975), koja je Universal stajala koji je ukupno iznosio gotovo ~etrnaest milijuna dolara. dvanaest milijuna dolara za produkciju, prikazivana u 464 Iako su se za sjedala napla}ivale skuplje ulaznice, trosatni je ameri~ke kinodvorane zajedno s reklamnom kampanjom u film prikazan u cjelini, bez stanke i u neanamorfskom for- tisku i na televiziji diljem Sjedinjenih Dr`ava.25 Na tu je stra- matu 35 mm s monozvukom. Predstave su igrale ~itav dan, tegiju nedvojbeno utjecala {iroka primjena televizijskih re- od devet sati ujutro do poslije pono}i, a cijene na Broadwa- klama za ponovljenu premijeru filma Billy Jack te postupak yu porasle su od 3,5 na 4 dolara kad se ustanovio golemi po- zakupa brojnih kinodvorana za premijeru Kuma, kojima su tencijal filma na blagajnama s rekordnim brojem gledatelja pak prethodili Selznick i Levin. Uspjeh takve strategije zatim na po~etku prikazivanja.22 Uskoro je na osnovi svega nave- je doveo do velika porasta njezine primjene svake slijede}e 12 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 5 do 16 Hall, S.: Rodoslovlje modernog blockbustera godine, jer se ~inilo da se svakoga ljeta proizvodi barem je- danas redovito dose`u akcijski filmovi u kojima prevladava- dan film koji se distribuira s vi{e kopija nego u pro{logodi{- ju specijalni efekti, dok je Titanic (1997) prema{io dvjesto njeg rekordera. U suvremenim razmjerima zasi}enje tr`i{ta milijuna dolara za tro{kove proizvodnje. Titanic je dakako koje su postigle Ralje danas bi se opisalo kao program ogra- tako|er sru{io rekord svih vremena u bruto prihodu, zara- ni~ena prikazivanja koji se primjenjuje na filmove za koje se div{i vi{e od {esto milijuna dolara u Sjedinjenim Dr`avama tobo`e zanima manjina gledateljstva. [iroko pu{tanje u dis- (ta brojka zna~i bruto prihod na blagajnama, a ne bruto pri- tribuciju zajedno s intenzivnim agresivnim reklamiranjem hod distributera, za razliku od drugih brojki koje su navede- podrazumijeva goleme dodatne tro{kove na kopije i reklame ne u ovom tekstu). Podjela tro{kova izme|u studija postaje pove}avaju}i tro{kove distribucije. Dok se petsto do {esto sve vi{e uobi~ajena pojava, kao i koprodukcije sa stranim kopija nekad smatralo dovoljnim da se zasiti tr`i{te Sjedinje- partnerima, osobito u Njema~koj. Film Titanic udru`eno su nih Dr`ava, a osamdeset do sto Velike Britanije, Jurski park zastupali Paramount, koji ga je distribuirao na ameri~kom (Jurassic Park, 1993) pu{ten je u distribuciju u Sjedinjenim tr`i{tu, i Fox, koji ga je distribuirao u stranim zemljama. Dr`avama s gotovo tri tisu}e kopija, a u Britaniji sa tada re- Tijekom kasnih sedamdesetih i osamdesetih godina u prosje- 26 kordnih 434. ku je otprilike ~etrdeset posto filmova s velikim prora~unom Turneje koje su zahtijevale vrlo malen broj kopija za upora- pokrilo svoje negativne tro{kove od premijera u ameri~kim bu diljem svijeta u ranim fazama ekskluzivnih premijera ~ine kinodvoranama te se smatralo rijetkim za film koji je proma- se u usporedbi s tim visoko ekonomi~nima.27 Iako se nekad {io na doma}em tr`i{tu da uspije pokriti gubitke na stranim ~inilo da turneje zahtijevaju dodatne iznimno visoke prora- ili pomo}nim tr`i{tima. No, {irenjem tih tr`i{ta tijekom ka- ~une za reklamiranje da bi do{le do naj{ire mogu}e publike, snih osamdesetih i devedesetih godina blockbuster mo`e za- stvarni tro{kovi njihove distribucije nisu bili znatno vi{i od raditi ~ak dva ili tri puta vi{e bruto prihoda na stranim tr`i- tro{kova ve}ine obi~nih premijera, tim vi{e {to su se tro{ko- {tima nego na svojem, ameri~kom, i pokriti gubitke u kinod- vi reklamiranja naj~e{}e dijelili s prikaziva~ima na lokalnoj voranama prodajom za video i televizijska prikazivanja te od razini. Strategija {iroka pu{tanja u distribuciju sada se uglav- posudbe kaseta. Pomo}na tr`i{ta, televizija, ku}ni video i nom primjenjuje i za filmove koji nisu blockbusteri. Malo je drugi oblici prodaje izvan kina sada uvelike prema{uju kino- velikih studijskih filmova koji se danas pu{taju u kinodvora- prikaziva~ki sektor u opsegu zarade koju donose. Godine ne s manje od tisu}u i petsto kopija. Logi~an je zaklju~ak i 1992, na primjer, dohodak ameri~kih distributera od prika- posljedica da mnogo toga zavisi od rezultata tijekom premi- zivanja u doma}im kinima bio je svega 16,9 posto od uku- jernoga vikenda blockbustera, u kojem se mo`e dobiti ne- pne zarade filma. Sli~an je postotak prispijevao od prikazi- proporcionalno velik dio ukupne zarade filma u kinima (~ak vanja u stranim kinima. Ku}ni video u Sjedinjenim Dr`ava- 50 do 60 posto). Ako film nema uspje{nu premijeru, kopije ma pokrivao je 23,4 posto, a strani video 19,2 posto, dok se se vrlo brzo povla~e iz kinodvorana da bi oslobodile prostor ostatak sastojao od prodaje komercijalnim i kabelskim tele- za potencijalni blockbuster sljede}ega tjedna. Stoga je mo- vizijama, hotelskim i avionskim sindikalnim udru`enjima i gu}nost da film postupno privu~e brojnu publiku tijekom televizijskim mre`ama.31 Tako je novi sustav prikazivanja za- spora i dugotrajna premijernog razdoblja s dovoljno vreme- mijenio ono jedno prikazivanje, koje se zadr`alo u djelokru- na da bi se pro{irio glas od usta do usta drasti~no smanjena. gu vertikalno integrirana sustava filmskih studija. Kinotr`i- Navedeni je proces ina~e bio komercijalni spas za filmove {te sada u svojoj cjelini zauzima tek mjesto za premijerne Doktor @ivago (Doctor Zhivago, 1965) i 2001: Odiseju u izvedbe, dok razli~ita pomo}na tr`i{ta funkcioniraju za na- svemiru.28 knadna prikazivanja. @anrovski obrasci proizvodnje tako|er su se uvelike promi- Ve}ina filmova obi~no dose`e pozitivnu nulu ako prema{i jenili od sedamdesetih godina dvadesetoga stolje}a. Filmovi dva i pol puta svoje negativne tro{kove, koji se za pravi bloc- koji su i{li na turneje pedesetih i {ezdesetih godina uglavnom kbuster danas mogu popeti do devet znamenki. Izme|u 1972. i 1975. godine samo je deset holivudskih filmova sta- jalo deset milijuna ili vi{e, a ni jedan vi{e od petnaest miliju- na.29 Jedan od najskupljih filmova u tom razdoblju, Pakleni toranj (The Towering Inferno, 1974), podupirala su zajedno dva studija, Warner Bros. i Fox, da bi podijelili tro{kove ula- ganja i rizik proma{aja. Od kasnih sedamdesetih godina, otkad je zavladala obnov- ljena politika blockbustera, filmovi s veoma visokim prora- ~unima jo{ su jednom postali uobi~ajeni: King Kong (1976) stajao je 24 milijuna dolara, Apokalipsa sada stajala je 31 mi- lijun dolara, a Zvjezdane staze — Igrani film (Star Trek — The Motion Picture, 1979) stajao je 42 milijuna dolara, dok se Superman (1978) uzvinuo do 55 milijuna dolara, {to je ti- jekom jednoga desetlje}a ostao rekord.30 Negativni tro{kovi od sto milijuna dolara prvi su put dosegnuti s filmom Ter mi- Titanic Jamesa Camerona (1997) — blockbuster koji je sru{io nator II (Terminator 2: Judgment Day, 1991), brojkom koju rekord svih vremena u brutto prihodu 13 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 5 do 16 Hall, S.: Rodoslovlje modernog blockbustera

Vrlo malo studijskih filmova svake godine postigne podjed- nako ugled u filmskoj industriji, komercijalni uspjeh, a da su pritom i blockbusteri. Takvi filmovi kao {to su Ple{e s vuko- vima (Dancing with Wolves, 1990), Schindlerova lista (Schindler’s List, 1993), Hrabro srce (Braveheart, 1995), En- gleski pacijent (The English Patient, 1996), Titanic, Spa{ava- nje vojnika Ryana (Saving Private Ryan, 1998), Tanka crve- na linija (The Thin Red Line, 1998) i Gladijator (Gladiator, 2000), svi otprilike trosatnoga trajanja, sigurno bi nekad u pro{losti bili poslani na turneje. Nekoliko od tih filmova kao Schindlerova lista, Engleski pacijent i Tanka crvena linija, bili su na po~etku prikazani u sklopu relativno ekskluzivna ’platformskoga’ kruga kina Šplatform releaseš. To je distribu- cijska strategija koja se tipi~no primjenjuje na filmove koji imaju nesiguran komercijalni potencijal ili koji zahtijevaju Otima~i izgubljenog kov~ega dugoro~nu reklamu od usta do usta, ili koji su namijenjeni umjetni~kim kinima i/ili ekskluzivnom presti`nom tr`i{tu za su crpli gra|u iz klasi~ne `anrovske tradicije: povijesni epo- srednju klasu s prosje~nim intelektualnim i kulturnim pre- vi, mjuzikli, vesterni, ratni filmovi pa ~ak i komedije, svi su tenzijama. No, ~ak i takvi filmovi uklju~ivali su istodobno bili rasko{no obra|eni. Zastarijevanje tih `anrova do osam- prikazivanje nekoliko stotina kopija, {to je bilo istovrsno za- desetih godina, {to je uslijedilo nakon brojnih proma{aja, si}enju tr`i{ta rezervacijama brojnih kinodvorana u prethod- utjecaj eksploatacijskoga filma i potreba da se privu~e mlade nom desetlje}u te je potom slijedilo uobi~ajenije op}e prika- 34 ljude uvjetovali su da su naj~e{}i `anrovi za suvremene bloc- zivanje. kbustere postali filmovi ma{te Šfantasyš, znanstvena fantasti- [est je od navedenih filmova osvojilo Oscara za najbolji film ka i povremeno film strave, ali naj~e{}i su akcijski pustolov- svaki svoje godine, a preostala dva bila su nominirana u istoj ni filmovi, ~ije kolektivno `anrovsko podrijetlo le`i u prije- kategoriji. Iako op}enito govore}i osim tih i jo{ nekoliko podnevnim serijama, u B-filmovima i eksploatacijskim fil- iznimaka, blockbusteri i presti`ni filmovi danas se ~ine anti- movima koji su se nekad ~inili najmanje podlo`nim za blok- teti~nim pojmovima. Sinteza izme|u popularnosti i presti`a bastersku obradu. Tako su klju~ni ciklusi, serije ili, prema su- koju su turneje nastojale posti}i uglavnom je nestala. U pret- vremenom pomodnom izrazu u filmskoj industriji, ’fran{ize’ hodno navedenim filmovima o`ivljavanje vesterna, ratnoga blockbustera utemeljene na uspjehu primjerice Istjeriva~a filma, kostimirane drame i povijesnog epa znak je njihove |avola, Ralja, Ratova zvijezda, Supermena, Zvjezdanih sta- te`nje za ’kvalitetom’ i vjerojatno je pridonijelo izmamljiva- za, Osmog putnika (Alien, 1979), Otima~a izgubljenog kov- nju odobravanja filmske industrije. Gladijator je djelomi~no ~ega (Raiders of the Lost Ark, 1981), Povratka u budu}nost obnovljena verzija filma Pad Rimskog Carstva (The Fall of (Back to the Future, 1985), Smrtonosnog oru`ja (Lethal We- the Roman Empire, 1964) te su ga uvelike uspore|ivali, po- apon, 1987), Umri mu{ki (Die Hard, 1988), Batmana nekad u njegovu korist, s Ben-Hurom (Ben-Hur, 1959) i (1989), Matrixa (1999) i Mumije (The Mummy, 1999). Spartakom (Spartacus, 1960). No, Pearl Harbor (2001), koji Mo`e se ~ak i tvrditi da su nastavci, nekad mnogo ~e{}i u ponovo opisuje iste povijesne doga|aje koje je prethodno ’programskih’ producenata Poverty Row,32 nego kod najva`- dramatizirao film Tora! Tora! Tora!, u potpunosti je proma- nijih studijskih A-filmova, sami po sebi postali odredivi kao {io u postizanju po{tovanja kriti~ara i s negativnim tro{kom zaseban `anr. Formule za pri~u koje se lako ponavljaju zasi- od 140 milijuna dolara i bruto dohotkom u Sjedinjenim Dr- gurno su glavna odlika u proizvodnji blockbustera sa zajam- `avama manjim od dvjesto milijuna dolara bio je obilje`en ~enom pretprodajom svoje ’jezgrovite pri~e’ Šhigh con- kao komercijalno razo~aranje u razmjeru tek ne{to manjem cept33š. Prkose}i staroj mudrosti u filmskoj industriji, mnogi od svojega prethodnika. su nastavci blockbustera u osamdesetim i devedesetim godi- Tradicionalni filmski mjuzikl gotovo je nestao, kao i prila- nama ukupnom zaradom nadma{ili izvornike u prili~noj godbe brodvejskih predstava koje su obilje`ile posljednju mjeri, kao {to se to na primjer dogodilo u slu~ajevima filmo- fazu postojanja tog `anra. Usprkos uspjehu Briljantina (Gre- va Rambo II (Rambo: First Blood Part II, 1985), Smrtonosno ase, 1978) te{ko se prisjetiti mnogih filmskih mjuzikla {to su oru`je 2 (Lethal Weapon 2, 1989), Umri mu{ki 2 (Die Hard bili proizvedeni izme|u Annie (1982) Johna Hustona od 2, 1990) i Terminator 2. Pomo}ni su mediji i sami utjecali na 51,5 milijun dolara i prilagodbe pop-opere Evita (1996) `anrovske oblike blockbustera: MTV i glazbeni spotovi na, Alana Parkera, a pritom su oba ta filma bili komercijalni primjerice, Flashdance (1983); televizijske serije utjecale su proma{aji.35 Ipak, `anrovske su konvencije, kao i melodije na Bjegunca (The Fugitive, 1993), Flintstonove (The Flint- brodvejskih predstava, pre`ivjele stapanjem s konvencijama stones, 1994), Nemogu}u misiju (Mission: Impossible, 1996) cjelove~ernjega crtanog filma. Crtani film Ljepotica i zvijer i Charliejeve an|ele (Charlie’s Angels, 2000); ra~unalne igre (Beauty and the Beast, 1991) i sam je postao predlo{kom za utjecale su na XXX (Mortal Combat, 1994) i Lara Croft (- kazali{ni mjuzikl na West Endu, a svakom londonskom pre- Lara Croft: Tomb Raider, 2001); i dakako vo`nje u lunapar- mijernom prikazivanju novog Disneyjeva animiranog filma ku utjecale su na Jurski park. prethodi muzi~ki prolog u`ivo za neko kratko razdoblje. 14 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 5 do 16 Hall, S.: Rodoslovlje modernog blockbustera

Najnoviji je trend u tom `anru da teme izvla~i iz svojstava U ekonomskoj klimi u kojoj trenutne brojke ukazuju na to {to su nekad mogli biti, a ~esto su i bili, domena akcijske da samo jedan od deset filmova doista ostvaruje zaradu, drame. Primjeri su Disneyjevi Zvonar crkve Notre Dame dosada{nji je financijski uspjeh blockbustera dobar, pa (The Hunchback of Notre Dame, 1996), Herkul (Hercules, ~ak dopu{ta i neobi~nu pogre{ku kakva je bila film 1941. 1997), Mulan (1998) i Tarzan (1999), Foxova Anastasia Stevena Spielberga i poku{aj spa{avanja filma Rajskih (1997) i Warnerovi Potraga za Camelotom (Quest for Came- vrata (Heaven’s Gate) od skupe nepoznatosti.37 lot, 1998) i Kralj i ja (The King and I, 1999). Tehnike ra~u- Film Rat zvijezda, Druga epizoda: Napad klonova (Star Wars nalne animacije u tim filmovima dopu{taju stvaranje spekta- Episode II: Attack of the Clones), koji je krenuo u distribu- kularnih scena koje bi nov~ano gledano bilo te{ko postaviti ciju 2002, prvi je veliki studijski igrani akcijski blockbuster u zbilji ~ak i s pomo}u ra~unalne obrade slike Šcomputer-ge- koji je u potpunosti snimljen s pomo}u digitalne opreme. Iz- nerated images — CGIš. Vrhunac je te pojave vjerojatno vjesno je da }e postati model za filmsku proizvodnju u na- DreamWorksov Princ od Egipta (The Prince of Egypt, 1998), dolaze}im godinama. S tehnolo{kom revolucijom koja }e animirana obnova filma Deset zapovijedi s pjesmama i utr- vjerojatno uslijediti nakon skora uvo|enja pogodnosti za di- kom ko~ija za koje jasno mo`e zahvaliti kako Ben-Huru, gitalne projekcije u mnoga svjetska kina — mjera koja }e tako i Padu Rimskog Carstva.36 uvelike smanjiti tro{kove distribucije jer }e se filmske ’kopi- je’ po svoj prilici mo}i proizvesti za cijenu tek ne{to vi{u od one za pr`enje DVD-a — tako|er se ~ini vjerojatnim da }e Publika se o~igledno nije umorila od jezgrenih pri~a bloc- blokbasterske produkcije i njihova sveobuhvatna distribuci- kbustera i njihova premijernog zasi}enja tr`i{ta, kao {to se ja samo porasti u doglednoj budu}nosti. prije tri desetlje}a umorila od turneja. Chris Hugo je 1986. godine uo~io u svojoj napomeni, koja vjerojatno jo{ vrijedi: Prijevod s engleskog: Dunja Krpanac

Bilje{ke

1 Tekst, s izvornim naslovom ’Tall Revenue Festures: The Genealogy of 12 Finler, The Hollywood Story, str. 280. the Modern Blockbuster’, preveden je iz zbornika: Steve Neale, ur., 13 R. Michael Hayes, ’Roadshow Movies: A Review of Disk Versions of 2002, Genre and Contemporary Hollywood, London: BFI. Prijevod Hard Ticket Features’, Widescreen Review Presents Laser Magic objavljujemo uz dopu{tenje autora i urednika, na ~emu im zahvalju- (1998), str. 193; Michael Coate i William Kallay, ’Presented in jemo. 70mm’, Widescreen Review Presents the Ultimate Widescreen DVD 2 Joyce M. Hawkins and Robert Allen (ur): The Oxford Encyclopedic Movie Guide, svezak 1, br. 1, 2000, str. 260. English Dictionary (Oxford: Clarendon Press, 1991), str. 153. 14 Navedeno u ’Product must be right for today’s market’, Kine Weekly, 3 Prema sugestiji Nikice Gili}a i Ive [krabala, engleski naziv blockbu- 13. lipnja 1970, str.13. ster moglo bi se prevesti na{om starom, iako zaboravljenom, odred- 15 Chris Hugo, ’American Cinema in the ’70s: The Economic Backgro- nicom — velefilm. und’, Movie, br. 27/8 (zima 1980/prolje}e 1981), str. 47. 4 ’Review of The Ten Commandments’, Variety, 10. listopada 1956. 16 Thomas Schatz, ’The New Hollywood’, u Jim Collins, Hilary Radner Ukoliko nije druk~ije ozna~eno, brojevi za bruto prihod u ovom po- i Ava Preacher Collins (ur.), Film Theory Goes to the Movies (New glavlju odnose se na bruto prihod od posudbe kopije, odnosno dio od York i London: Routledge, 1993), str. 20. zarade filma na blagajnama (obi~no izme|u 40 i 50 posto) koji se daje distributerima. Ukoliko nije druk~ije istaknuto, ti iznosi kao i tro{ko- 17 Lee Beaupré, ’Clutch of Roadshows in Offing: Detail Par’s Marketing vi proizvodnje koji su navedeni uzeti su s godi{nje liste zarade na bla- Plans for Its Youth-oriented Romeo & Juliet’, Variety, 14. kolovoza gajnama i lista zarade filmova s velikim prora~unom koje se povreme- 1968, str. 5. no objavljuju u tjedniku Variety. 18 Terry McGrath, ’The market place changes — so must we’, Kine We- 5 Tino Balio, United Artists: The Company that Changed the Film In- ekly, 29. kolovoza 1970, str. 6-9, 32. dustry (Madison: University of Wisconsin Press, 1987), str. 208. 19 Ibid., str. 7. 6 Vidi David Thomson, Showman: The Life of David O. Selznick (Lon- 20 John Gillett, navedeno u John Baxter, Hollywood in the Sixties (Lon- don: Andre Deutsch, 1993), str. 391-403, 448-73. don: Tantivy/Barnes, 1972), str. 152. 7 Navedeno u ’In Camera’, Films and Filming, sije~anj 1970, str. 24. 21 Ljubavna pri~a prvo je bila napisana kao scenarij, pa ju je potom nje- 8 Najbolja raprava o tom problemu mo`e se prona}i u David J. Londo- zin autor Erich Segal preradio u roman koji je objavljen prije pu{ta- ner, ’The Changing Exonomics of Entertainment’, u Tino Balio (ur.), nja filma u kina. The American Film Industry (Madison: University of Wisconsin Press, 22 Peter Cowie, The Godfather Book (London: Faber and Faber, 1997), obnovljeno izdanje, 1985), str. 606-8, 618-619. str. 66-74. 9 Joel Finler, The Hollywood Story (London: Octopus, 1988), str. 280. 23 Vidi Aljean Harmetz, ’How Do You Pick a Winner in Hollywood? 10 ’Big Rental Films of 1968’, Variety, 8. sije~nja 1969, str. 15, 18; ’Big You Don’t’, New York Times, 29. travnja 1973. Rental Films of 1969’, Variety, 7. sije~nja 1970, str. 24. 24 Za pojedinosti o objavljivanju filma Billy Jack i preporodu zakupa 11 Michael Pye i Lynda Myles, The Movie Brats: How the Film Generati- ’~etiri zida’ u sedamdesetim godinama vidi Justin Wyatt, ’From Road- on Took Over Hollywood (London: Faber and Faber, 1979), str. 37-40. showing to Saturation Release: Majors, Indipendants, and Marke- 15 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 5 do 16 Hall, S.: Rodoslovlje modernog blockbustera

ting/Distribution Innovations’, u Jon Lewis (ur.), The New American 32 Poverty Row — proizvodna poduze}a (npr. Republic, Monogram, Cinema (Durham, NC: Duke University Press, 1998), str. 46-86. Tiffany) {to su zadovoljavala potra`nju za B-filmovima, tj. jeftinim fil- movima {to }e ispuniti polovicu dvostrukoga kinoprograma za istu ci- 25 Vidi Wyatt, ibid., str. 78-9; Richard Maltby, ’Nobody Knows Every- jenu (double-bill), i koja su uglavnom opskrbljivala kina koja su pro- thing’: Post-Classical Historiographies and Consolidated Entertain- gram mijenjala dva puta tjedno. (Usp. Richard Maltby, 2003, Holly- ment’, u Steve Neale i Murray Smith (ur.), Contemporary Hollywo- wood Cinema, Oxford: Blackwell Publ, str. 121)(Op. ur.) od Cinema (London: Routledge, 1998), str. 34. 26 Moving Pictures UK, 22. srpnja 1993, str. 2. 33 High concept, jezgrovita pri~a, producentski, pa onda i kriti~arski, termin za jednostavnu, ali intrigantnu pri~u, koja se dade efikasno sa- 27 Mnoge kopije filmova namjenjene ameri~kom tr`i{tu preraspore|uju `eti u reklamnu re~enicu. Naziv se javio u 1970-ima da opi{e televi- se za inozemnu distribuciju. Tako|er se mora imati na umu da putem zijske filmove koji su morali imati pri~u koju se dalo sa`eti u tridese- me|usobno spojenih projekcija u multipleksima jedna kopija mo`e tosekundnim televizijskim najavama. Danas se uglavnom odnosi na slu`iti za vi{e od jednoga platna istovremeno. visokobud`etne filmove koji se koriste provjerenim i pouzdanim sa- 28 Postoje dakako djelomi~ne iznimke od tog pravila. Rat zvijezda kre- stojcima, ali s nekom neo~ekivanom narativnom za~koljicom. Usp. nuo je u kina u Sjedinjenim Dr`avama sa samo ~etrdeset i dvije kopi- Maltby, isto, str. 584. (op. ur.) je zbog toga {to se prema nekim izvorima u po~etku prikaziva~i nisu 34 ’Odlazak na turneju’ pojam je koji se danas upotrebljava za opis po- dali uvjeriti u njegove velike mogu}nosti na kinoblagajnama. srtaju}ega pu{tanja u kina umjetni~kih filmova s malim brojem kopi- 29 Vidi ~lanke autora Lawrencea Cohna: ’Loss of Control’ over Film ja, koje onda polako kr~e put u odre|enom krugu programskih kina. Costs Stressed by Heaven’s Gate Fiasco’, Variety, 14. sije~nja 1981, str. 33, 110; ’Domestic Recoup Rare on Mega-Budget Pic Rentals’, 35 U vrijeme pisanja ovog ~lanka upravo je u proizvodnji bio film ute- Variety, 12. sije~nja 1982, str. 7, 40; ’40% of ’87 Big-Budgeters Hit meljen na brodvejskom mjuziklu Chicago. Home’, Variety, 20. sije~nja 1988, str. 20, 61. 36 Zar ne postoji bolje obja{njenje za tu pojavu nego slu~ajna podudar- 30 Mo`da je va`no da su ve}i broj visokobud`etnih filmova u kasnim se- nost kad su obnovljene verzije sva tri filma koje je Yul Brynner napra- damdesetima nezavisno producirali ljudi kao {to su Dino De Lauren- vio 1956: Deset zapovijedi, Kralj i ja i Anastasia, ponovo snimljene tiis, Joseph E. Levine i Salkindovi. Ne prvi put, glavni su studiji slije- kao animirani filmovi u razdoblju od dvije godine? dili vodstvo nezavisnih. 37 Chris Hugo, ’U.S. Film Industry: Economic Background Part Two’, 31 Brojevi su navedeni iz Moving Pictures UK, 29. srpnja 1993, str. 1. Movie, br. 31/32 (Zima 1986), str. 86.

16 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. TEMA: BLOCKBUSTERI

UDK: 791.65(497.5):339.15.054.22 791.641.3(497.5) Nenad Polimac Hrvatski blockbusteri

zvod, dodatno ula`u u reklamu i pove}avaju broj kina u ko- jima se film prikazuje, pa se ponekad dogodi da sleeper po zaradi nadma{i favorizirani blockbuster. Primjer za to je ne- davni uspjeh ljubavne komedije Moje gr~ko vjen~anje. Blockbustere i sleepere nalazimo u svim kinematografijama s jakim tr`i{tima, kako ameri~koj i indijskoj, tako i japanskoj, francuskoj i njema~koj. U Hrvatskoj je problem {to jaka tr- `i{ta nema. Filmovi se ne financiraju privatnim kapitalom, koji nalazi interesa u ulaganju u filmsku industriju, nego uglavnom subvencijama dr`avnih institucija i tzv. javne tele- vizije. Distributeri ne prepoznaju doma}i film kao posebno atraktivnu robu, jer mnogo bolje i lagodnije zara|uju od ho- livudskih hitova (iako je njima video i DVD-distribucija mnogo unosnija od kinodistribucije; od posljednje, naime, dobivaju tek djeli} zarade jer glavnina odlazi stranom par- tneru, davatelju licencije), pa da nije upornosti redatelja i Kako je po~eo rat na mojem otoku Vinka Bre{ana (1996) — ’spava~’ koji je iznenadio producenta — kojima je stalo da svoj rad predstave javnosti — mnoge hrvatske produkcije nikad ne bi ni stigle u kina. Postoji li uop}e hrvatski filmski blockbuster? Pojam block- To je, uostalom, bio slu~aj u Rusiji u postkomunisti~kom buster u suvremenoj filmskoj industriji ozna~ava vrstu filma razdoblju. Ta, nekad jedna od najja~ih svjetskih kinemato- u koji je ulo`eno mnogo novca i od kojega producent i dis- grafija, suo~ila se u devedesetima s potpunim uni{tenjem: tributer o~ekuju izniman u~inak na tr`i{tu. Tema blockbuste- najprije je izgubila dr`avnu potporu, a i ono malo filmova ra o~ito je atraktivna, `anrovski profilirana i ima jasno oda- {to se proizvelo prikazano je samo na videu, jer su ih holi- branu, vrlo masovnu ciljnu publiku (obiteljska, `enska, tinej- vudski blockbusteri izgurali iz kina. Stabilizacija tr`i{ta i pri- d`erska, rana {kolska, pred{kolska). Zada}a je marketin{ke tisak javnosti donekle su popravili stanje, pa je ove godine strategije da pojasni komu je film usmjeren i da ga — ukoli- proizveden i prvi ruski blockbuster po holivudskom uzoru, ko se to mo`e — u~ini zanimljivim razli~itim ciljnim skupi- SF spektakl No}na stra`a (2004), koji je u kinima po zaradi nama. Na primjer, film namijenjen ponajprije djeci reklami- nadma{io Spidermana 2. rat }e se tako da bude barem malo privla~an i njihovim ro- diteljima, a ekranizacija stripa poput Spidermena istaknut }e u prvi plan ne samo akcijske prizore, mamac za mla|u mu{- ku publiku, nego i ljubavnu pri~u, kako bi se u kina privu- kle i djevojke. U ’lansiranju’ blockbustera ni{ta se ne prepu- {ta slu~aju: broj kina u kojima se film po~inje prikazivati iznimno je velik (u Americi i vi{e od ~etiri tisu}e), a reklama (u razli~itim oblicima prisutna barem mjesec prije premijere) zaglu{uju}a. Blockbuster najve}u zaradu ostvaruje u prvim tjednima prikazivanja, a ukoliko se poka`e da je prerastao u fenomen — kao u slu~aju filmova Potraga za Nemom ili Shrek — tim bolje! Krajnja suprotnost blockbusteru je sleeper (spava~), film koji se pojavljuje na tr`i{tu bez osobitih komercijalnih o~ekiva- nja, naj~e{}e stoga {to je napravljen s malo novca, ali ga pu- blika prepoznaje kao ne{to posebno i njoj zanimljivo. Kada Mar{al Vinka Bre{ana (1999) — prvi noviji hrvatski planirani producent i distributer shvate da su podcijenili svoj proi- blockbuster 17 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 17 do 20 Polimac, N.: Hrvatski blockbusteri

Bitka na Neretvi Veljka Bulaji}a (1969) — najspektakularniji blockbuster u biv{oj Jugoslaviji

Srpski hitovi i hrvatski sleeperi Jedinim blockbusterom novije hrvatske kinematografije Pa dok je tijekom posljednjega desetlje}a susjedna srpska ki- mo`e se smatrati Mar{al Vinka Bre{ana (1999). Reklamiran nematografija — zahvaljuju}i dvostruko ve}em tr`i{tu i spe- kao film autora hit-komedije Kako je po~eo rat na mom oto- cifi~noj politi~koj situaciji (uvijek sklona pu~kom duhu srp- ku, Mar{al je snimljen s deset puta ve}im bud`etom (oko mi- skog filma, doma}a publika osobito se vezala uz doma}e lijun eura), a pa`nju publike privukao je temom evociranja proizvode u razdoblju ekonomskih sankcija od strane me|u- komunizma kao turisti~ke atrakcije i poigravanjem imenom narodne zajednice, kada velike holivudske kompanije tamo tada ideolo{ki vrlo nepo}udna Josipa Broza Tita. Atraktivan nisu distribuirale svoje filmove) — proizvela poprili~an broj glazbeni spot Dru`e Tito mi ti se kunemo ~ak je izazvao filmova koje se mo`e nazvati blockbusterima (Lepa sela lepo gnjev televizijskih mo}nika, {to je podjarilo zanimanje za gore, Ubistvo s predumi{ljajem, Underground, No`, Crna film, u ~ijoj se distribuciji ni{ta nije prepu{talo slu~aju: Blitz ma~ka beli ma~or, Munje, Nebeska udica, Lajanje na zvezde, film i video osigurao je da prikazivanje po~ne u najve}im hr- Zona Zamfirova, Plja~ka Tre}eg Rajha, @ivot je ~udo i dr.; vatskim gradovima s dostatnim brojem kopija, a ukupni re- neki od njih skromna su bud`eta, ali su distribuirani u kini- zultat bio je 100 000 gledatelja. Mo`da se o~ekivalo i vi{e, ma s potpunom svije{}u o budu}em uspjehu), za hrvatski no, drugi Bre{anov film nije imao provokativnih junaka ni film u tom istom razdoblju mnogo su karakteristi~niji slee- replika koje bi postale javno dobro. Osim toga, re`im koji se peri. Kako je po~eo rat na mom otoku (1996), najgledaniji pla{io svega ~ime se Mar{al zafrkavao ve} je bio pred raspa- hrvatski film u posljednjih petnaestak godina (oko 350 000 dom. Za ciljani projekt to je bio izvrstan rezultat, a vrlo do- gledatelja), zapravo je televizijska produkcija koja je nastala bar me|unarodni odjek (nagrade u Berlinu i Karlovim Vari- mimo kinematografskoga sustava, a toliki odjek iznenadio je ma) kompenzirao je neispunjena pri`eljkivanja na doma}em ne samo autore nego i distributera (zagreba~ki Kinematogra- tr`i{tu. fi). Uz odli~an naslov, jedan od klju~nih ~imbenika toga re- zultata bila je (potpuno proizvoljna) novinska kampanja, su- Blockbusteri biv{e Jugoslavije geriraju}i da je u pitanju kontroverzan proizvod koji bi dr- Blockbustera je bilo vi{e u razdoblju biv{e Jugoslavije, gdje je `avna cenzura mogla zabraniti. Sve odlike sleepera ima i Bla- zajedni~ko tr`i{te jam~ilo mnogo ve}e brojke gledatelja. Isti- gajnica ho}e i}i na more (2000), nastala tako|er u televizij- na, ponekad je regionalna usmjerenost prije~ila da vrlo po- skoj produkciji: iako je prvijencu Dalibora Matani}a zbog pularni filmovi u pojedinim sredinama ostvare podjednak slabih rezultata ve} prijetilo skidanje s kinorepertoara, pozi- uspjeh na {irem jugoslavenskom prostoru (komedija Kre{e cioniranje u manjoj dvorani, primjerenijoj toj komorno hu- Golika Tko pjeva zlo ne misli iz 1970. najgledaniji je film mornoj melodrami, te izmjena televizijskog spota (ve}i na- svih vremena u Zagrebu — vidjelo ju je 220 000 gledatelja glasak na komi~nim situacijama) polu~ili su da film vidi — ali je u Beogradu, Sarajevu, pa i Rijeci i Splitu, odjek bio 50 000 gledatelja. osrednji), no, bilo je ostvarenja koja su znala iskoristi pred-

U gori raste zelen bor Antuna Vrdoljaka (1971) — ’fran{iza’ tipi~na za blockbustere 18 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 17 do 20 Polimac, N.: Hrvatski blockbusteri

Okupacija u 26 slika Lordana Zafranovi}a (1978) — film sa svije{}u o plasmanu kod publike nost velikoga broja kina koja su im bila na raspolaganju. tjeska iz 1973, U`i~ka republika i Partizani iz 1974) privla~i- Najspektakularnija je me|u njima Bitka na Neretvi Veljka o sve manje pozornosti, da bi nakon debakla Bulaji}eva Ve- Bulaji}a (1969), realizirana uz suradnju najve}ih filmskih likog transporta (1983) potpuno odumro. produkcijskih poduze}a i distributera u biv{oj Jugoslaviji te Potpuna suprotnost partizanskim spektaklima bile su nisko- dva strana koproducenta, ~ija se cijena ko{tanja procjenjuje bud`etne srpske komedije iz osamdesetih poput Lafa u srcu na tada{njih dvanaest milijuna dolara (danas vjerojatno oko (1981) ili @ikine dinastije (1985; prethodnik im je Zajedni~- pedeset milijuna). Bulaji} je film koncipirao kao pravi bloc- ki stan Dragutina Dobri~anina iz 1960), koje su bu~nom re- kbuster, s me|unarodnim gluma~kim zvijezdama u glavnim klamom i razgrananom distribucijom nadokna|ivale nedo- ulogama (Yul Brynner, Sylva Koscina, Franco Nero, Curd statak pravih atrakcija na ekranu. Pa dok su se partizanski Jurgens, Hardy Kruger, Orson Welles, Sergej Bondar~uk) i epovi obilato namirivali iz dr`avnih fondova, srpske su ko- skupim akcijskim scenama, a tijekom snimanja imao je pose- medije financirali uglavnom sami producenti i distributeri, ban press-odjel (u njemu je radio Antun Vrdoljak), koji je op- uvode}i sustav koji je sredinom tog desetlje}a vladao u svi- skrbljivao medije novostima vezanim uz realizaciju filma jetu: kompanije u uzletu poput Carolca (serijal Rambo) i Ca- (poput ~injenice da je jedan od plakata izradio Pablo Picas- nona prodavale su distributerska prava za svoje filmove dok so). Premijera u sarajevskoj Skenderiji, u prisutnosti Josipa oni jo{ nisu bili ni snimljeni, pa su ih tako djelomi~no finan- Broza Tita, organizirana je kao poseban spektakl, a kada se cirali. U Jugoslaviji je isti slu~aj bio s filmom Hajde da se vo- film u jesen 1969. po~eo prikazivati u kinima, zanimanje je limo (1987), s pjeva~kom megazvijezdom Lepom Brenom u bilo golemo, pa se procjenjuje da je Bitku na Neretvi vidjelo glavnoj ulozi, samo {to su ’pretfinanciranje’ obavljali doma- vi{e od dva i pol milijuna gledatelja (dio toga ostvaren je tzv. }i kinoprikaziva~i. {kolskim predstavama). Tako je stvoren prvi koncept jugo- slavenskog blockbustera, spektakla zasnovana na nekom do- Hrvatska uloga u jugoslavenskom tr`i{tu ga|aju iz Drugoga svjetskog rata (prethodnik mu je bila Bu- Za razliku od dana{nje situacije, kada su `alopojke zbog ne- laji}eva Kozara iz 1962), koji je svakim novim izdanjem (Su- gledanosti doma}ega filmskog proizvoda ve} postale mono- 19 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 17 do 20 Polimac, N.: Hrvatski blockbusteri

promoviranju filma nije propu{talo istaknuti: Medeni mjesec Nikole Babi}a (1983) bio je veliki hit, kao i Samo jednom se ljubi Rajka Grli}a (1981), samo {to je drugi bio strate{ki lu- kaviji, jer je u glavnim ulogama imao srpske glumce Mikija Manojlovi}a i Vladicu Milosavljevi}, pa je ostvario ve}u gle- danost na cijelom jugoslavenskom prostoru. Osamdesetih se zbilja i{lo u kina na doma}i film, a tu su ~injenicu iskoristili ne samo hrvatski nego i ambiciozni srpski redatelji poput Gorana Markovi}a, koji je u filmovima Variola vera (1982) i Ve} vi|eno (1987) primijenio u nas rijetko upotrebljavane obrasce horor filma. Pa dok je Sje}a{ li se Dolly Bell Emira Kusturice (1981) odgovarao definiciji sleepera, njegov Dom za ve{anje (1989) najtipi~niji je blockbuster toga razdoblja — rasko{no produciran, `anrovski profiliran kao romska et- nomelodrama ({to je atrakcija i u svijetu) te iznimno bu~no reklamiran, kako bi se u kinima postigao {to ve}i u~inak. Fine mrtve djevojke Dalibora Matani}a (2003) — neiskori{teni aduti Koliko su redatelji toga razdoblja imali svijest o publici, naj- bolje pokazuje primjer @ivota sa stricem Krste Papi}a (1988). Iako je imao dosta razloga da film promovira kao tone, hrvatski je film za jugoslavenskoga razdoblja bio mno- politi~ki kontroverzan (udru`enja Saveza boraca protestira- go privla~niji publici. Natruhe blockbustera mogu se prepo- la su protiv ’nepo}udna’ scenarija Ivana Aralice o {ikanira- znati u filmu U gori raste zelen bor (1971): uspjeh prvijenca nju polaznika u~iteljske {kole u poratnoj Jugoslaviji), Papi} Kad ~uje{ zvona (1969) ponukao je Antuna Vrdoljaka da je ve}i naglasak stavio na ljubavnu pri~u i ostvario najve}i hit svoj novi film koncipira kao svojevrstan nastavak (stvaranje u karijeri. fran{ize tipi~no je za blockbustere), sa sli~nim si`ejom (ratne vinjete iz zara}ene Banije), ali i nagla{enijim eksploatacij- skim elementima (humor, akcija, seks). Film je bio iznimno Za{to danas publika izbjegava hrvatski film? gledan ne samo u Hrvatskoj (oko 300 000 gledatelja) nego i Za{to danas publika izbjegava hrvatski film? Problem nije u u drugim jugoslavenskim republikama. kvaliteti izrade (sude}i po odjecima na me|unarodnim festi- valima, na{i su filma{i u zlatnoj europskoj sredini), nego u Zlatno doba hrvatske kinematografije, u kojem je svijest o odnosu prema publici. plasmanu filma u publike mnogo razvijenija, zapo~inje Oku- pacijom u 26 slika Lordana Zafranovi}a (1978). Mnogo vi{e Glavnina je kinogledatelja u dobi izme|u 15 i 25 godina, a od mno{tva Zlatnih arena s pulskog festivala, gledatelje su u njima se hrvatski film ~ini preozbiljan i nedostatno atrakti- kina mamili prizori nasilja i seksa, mnogo radikalniji nego u van. ^ak i kad ima aduta za tu publiku (Fine mrtve djevojke ostvarenjima tog razdoblja, na koje su zorno upozoravale Dalibora Matani}a iz 2002), ne zna ih dobro iskoristiti. Po- filmske fotografije, inserti na televiziji i napisi u novinama. treban je hitan preustroj, no u konceptu dr`avne kinemato- Seks je postao glavni mamac za privla~enje publike i to se u grafije kakav mi imamo to ne}e biti jednostavno.

20 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. TEMA: BLOCKBUSTERI

UDK: 791.65(100):339.15.054.22(497.5) Igor Sara~evi} Strani blockbusteri u Hrvatskoj ’Slobodni pad’ prikazivala{tva u Hrvatskoj*

rade vi{e od sto milijuna dolara, iako mnogi dana{nji viso- kobud`etski projekti postaju profitabilni tek znatno iznad te granice. Po slu`benim statistikama za 2003. (izvor: Motion Picture Association of America), prosje~na cijena kinoula- znice u SAD iznosila je 6,03 dolara, {to zna~i da je film koji zaradi sto milijuna dolara pro{le godine vidjelo ne{to vi{e od 16,5 milijuna gledatelja, odnosno oko 5,7% od ukupnoga broja stanovnika SAD (ne{to vi{e od dvjesto devedeset mili- juna). Prenesemo li taj postotak u hrvatske uvjete, dobit }emo da bi za ispunjenje kriterija blockbustera pojedini film u na{im kinima morao skupiti vi{e od dvjesto pedeset tisu}a gledatelja. Da budemo jasni, to bi, dakle, trebala biti donja granica. U nas je to, me|utim, gotovo nedose`na gornja gra- nica, koju ostvaruju tek pravi svjetski kinofenomeni kao {to Harry Potter i zato~enik Azkabana (Harry Potter and the Prisoner of Azkaban, 2004) su serijali Gospodar prstenova i Harry Potter (uz napomenu da je prethodno spomenut Zato~enik Azkabana ostao dale- Iz perspektive kraja listopada 2004. godine, pisanje o stra- ko iza te brojke, s jedva ne{to iznad sto tisu}a prodanih ula- nim blockbusterima u Hrvatskoj neizbje`no se ~ini kao otu- znica), ili ovogodi{nji hit Mela Gibsona Pasija (The Passion `an posao. Ve} kratak pogled na aktualnu vikend-listu naj- of the Christ), ~iji je golemi uspjeh najve}im dijelom ipak po- gledanijih filmova u hrvatskim kinima (zaklju~no s nedje- sljedica okolnosti koje nemaju veze s tipi~nim dana{njim ki- ljom 24. listopada 2004) za iskusnijega je poznavatelja hr- nofilmovima. U razdoblju 1998-2003. granicu od dvjesto vatskoga kinotr`i{ta prili~no obeshrabruju}i: me|u trideset pedeset tisu}a gledatelja u hrvatskim kinima pre{lo je uku- naslova na listi, koji su krenuli u prikazivanje u posljednjih pno sedam filmova, dok su u SAD u istom razdoblju grani- nekoliko mjeseci, svega su tri (Troja / Troy, Harry Potter i za- cu od sto milijuna dolara pre{la 134 naslova (izvor: to~enik Azkabana / Harry Potter and the Prisoner of Azkaban www.boxofficemojo.com), tako da je o~ito da kriterij bloc- i Shrek 2) privukla vi{e od pedeset tisu}a gledatelja, a od pre- kbustera u nas treba osjetno sniziti. ostalih 27 do kraja prikazivanja to }e, vjerojatno, uspjeti jo{ Odmah treba dodati kako, brojke iz Sjedinjenih Dr`ava ni- samo jednom naslovu (Garfield). Elaboriranje zna~enja tih po{to ne treba doslovno preuzimati za parametre procjene brojki oduzelo bi previ{e prostora pa mi se ~ini dovoljno ak- siomatski ustvrditi kako je, s takvom razinom posjeta, kino- prikazivala{tvo u Hrvatskoj na rubu rentabilnosti. Pisanje o problematici blockbustera u Hrvatskoj tako se, zapravo, pre- tvara u kroniku tiha potonu}a jedne djelatnosti koja, stjeca- jem niza okolnosti, nikad nije prerasla u jaku gospodarsku granu kao u Sjevernoj Americi, ve}em dijelu Europe te dije- lovima Ju`ne Amerike i Azije.

Kad je film blockbuster Sam pojam blockbustera zapravo se jako rijetko mo`e primi- jeniti u kontekstu rezultata koje filmovi posti`u u hrvatskim kinima. Za po~etak bi, naravno, trebalo definirati parametre blockbustera. U Sjedinjenim Dr`avama ta kategorizacija op- }enito se jo{ pripisuje filmovima koji u tamo{njim kinima za- Gospodar prstenova (Lord of the Rings) — blockbusterski nastavci

* Medunaslovi su redakcijski. Op. ur. 21 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 21 do 24 Sara~evi}, I.: Strani blockbusteri u Hrvatskoj

rezultata bilo koje druge filmske industrije, pa tako ni na{e, dok je u ostatku dr`ave situacija, najbla`e re~eno, nezadovo- jer svaka zemlja ima svoje zakonitosti i osobitosti. No s ob- ljavaju}a. U ve}ini zemalja kinoindustrija na sve se na~ine zirom da je blockbuster ipak prije svega ekonomska katego- trudi privu}i gledatelje u kina, neprestano pobolj{avaju}i rija, trebalo bi postaviti donju granicu koja ozna~ava, recimo udobnost i tehni~ke uvjete gledanja filma, dok u nas, s to tako, ’opipljivu’ zaradu i za distributere i za prikaziva~e. iznimkom Zagreba, kino doista ne mo`e privu}i gledatelje Bez ula`enja u detalje financijske strane distribucije filmova nude}i osobit do`ivljaj. u Hrvatskoj, ta ’opipljivost’ dosta se razlikuje za doma}e za- stupnike tzv. major distributera (Buena Vista, Sony, 20th Jedan je od temeljnih problema da kinoprikaziva~i naprosto Century Fox, UIP, Warner Bros.) kao i za distributere koji ot- nisu na vrijeme, po~etkom 1990-ih, uo~ili nu`nost moderni- kupljuju naslove tzv. nezavisnih kompanija. Okvirno, mo`e zacije svoje djelatnosti. Uzev{i u obzir protekli rat, za izosta- se re}i da prava zarada zapo~inje tek kad neki film prije|e nak pravodobnoga po~etka modernizacije postojale su o~ite sto tisu}a gledatelja. objektivne okolnosti, pogotovo u nekim dijelovima Hrvat- ske. Ali ostaje ~injenica da je ka{njenje u procjeni ipak veli- U razdoblju 1998-2003. u Hrvatskoj je tom kriteriju — kim dijelom uvjetovano inertno{}u i nedostatkom poslovne osjetno sni`enu u odnosu na ameri~ki obrazac — udovoljilo vizije ve}ine doma}ih kinoprikaziva~a u tom razdoblju. Na- tek nekih tridesetak naslova. kon pada posjeta kinima i broja kina u razdoblju 1991- 1992, izazvana ratom, ve} 1993. publika se po~ela zamjetlji- Razlozi ’deblokbasterizaciji’ u Hrvatskoj vo vra}ati kinima i stvari su krenule nabolje. No, nakon pra- Koji su razlozi takva stanja? vih ’blokbasterskih’ rezultata filmova Kralj lavova (The Lion Najo~itiji razlog svakako je slaba infrastruktura. Za moder- King) i Obitelj Kremenko (The Flintstones) 1994. (oba oko ne blockbustere nu`na je razvijena mre`a multipleks-kina, dvjesto sedamdeset tisu}a gledatelja), propu{tena je prilika koja se za jake naslove ’zatrpava’ velikim brojem kopija, da se u pravom trenutku naprave potezi koji bi unaprijedili ~ime se omogu}uje golema gledanost. Podsjetimo, Hrvatska cijelu djelatnost. Glavna krivica za taj propust svakako se je prvi pravi multipleks — zagreba~ki Blitz-Cinestar — do- mo`e pripisati tada{njem rukovodstvu zagreba~kih Kinema- bila tek u prosincu 2003. godine. Dalje, s iznimkom Zagre- tografa, koji su, kao najja~i prikaziva~ u dr`avi — dakle, tr- ba, u Hrvatskoj nema doista vrhunskih kinodvorana. Osijek, `i{ni lider — svakako morali procijeniti da su za odr`avanje Rijeka i Split mogu se pohvaliti tek korektnim dvoranama, kontinuiteta rasta gledanosti potrebne nove inicijative. Klju~na stvar koja se ve} tada morala poduzeti bila je grad- nja multipleksa. Komercijalno ambicioznih naslova holivudskih kompanija svake je godine bilo sve vi{e, {to je — s obzirom na gotovo potpuni nedostatak ulaganja u kina i otvaranja novih dvora- na — zna~ilo da mjesta u malobrojnim hrvatskim kinima za njih ima sve manje, pa mnogi filmovi zbog toga nisu mogli do kraja dosegnuti svoj potencijal. U svijetu je logistika blok- basterske distribucije svake godine postajala sve zama{nija — prije svega, u neprestanom pove}avanju broja kopija za distribuciju pojedinoga naslova, uz prikladno velika marke- tin{ka ulaganja, kako bi se u najkra}em razdoblju mogla ostvariti maksimalna zarada i {to prije vratiti ulo`en novac. U Sjedinjenim Dr`avama tako je jo{ 1996. film Nemogu}a misija (Mission Impossible) postao prvi naslov koji se isto- dobno prikazivao u vi{e od tri tisu}e dvorana, a ove godine upravo je ve} spominjani Shrek 2 probio i granicu od ~etiri tisu}e dvorana. U Hrvatskoj se pak kina izgra|ena od osa- mostaljenja dr`ave mogu izbrojati na prste jedne ruke. Zato se u logistici distribucije nisu ni mogli dogoditi znatni poma- ci. Ako se dobro sje}am, Dan nezavisnosti (Independence Day) 1996. postavio je tada{nji rekord s istodobnim premi- jerama u dvanaest kina, dok je ovogodi{nji (2004) blockbu- ster Harry Potter i zato~enik Azkabana pu{ten u petnaestak dvorana. Dan nezavisnosti tada je gledalo vi{e od dvjesto ti- su}a ljudi, dok je Azkaban ove godine skupio tek ne{to vi{e od sto tisu}a. Dakako, postoji niz faktora koji su uvjetovali razmjerni podba~aj tre}eg Pottera, ali ma koliko ta uspored- ba bila pojednostavnjena, iz nje se ipak prili~no zorno mo`e Kralj lavova (The Lion King, 1994) — uspjeh ovog filma i{~itati koliko je hrvatsko kinotr`i{te oslabilo u proteklih Kinematografi nisu iskoristili osam godina. 22 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 21 do 24 Sara~evi}, I.: Strani blockbusteri u Hrvatskoj

Ukratko, bez prave, moderne i razvijene kinomre`e s dovolj- nim brojem multipleksa na hrvatskom }e tr`i{tu pravi bloc- kbusteri ostati tek iznimkom.

Katastrofalna politika zagreba~kih Kinematografa Jedan od temelja stagnacije hrvatskoga kinotr`i{ta u drugoj polovici 1990-ih svakako je bila i repertoarna politika zagre- ba~kih Kinematografa, koji su uz prikaziva~ku istodobno obavljali i distributersku djelatnost. Godine 1994, preuzev{i distribuciju Warner Bros, postali su hrvatski zastupnik ~ak tri major kompanije — preostale dvije bile su Disneyjeva Bu- Dan nezavisnosti (Independence Day, 1996) — rekorder po istodob- nim premijerama u nas (oko 10 odjednom) ena Vista te UIP (Paramount, Universal i, u to doba, Metro- Goldwyn-Mayer). Uskla|ivanje te dvije djelatnosti nipo{to nije lako, pogotovo kad nastojite udovoljiti stranom distri- mirane naslove samo s podnaslovima, {to je za posljedicu bucijskom partneru, kojemu, kao veliki prikaziva~, nikako imalo da je ve} 1999. Pixar/Disneyjev animirani blockbuster ne}ete mo}i objasniti za{to nekom njihovu naslovu ne daje- @ivot buba (A Bug’s Life, 1998) skupio tek ne{to manje od te najbolje termine u najboljim kinima. U svakom slu~aju, 33 tisu}e gledatelja, a u svjetskoj distribuciji zaradio je ne{to te{ko bi bilo osporiti tvrdnju da su Kinematografi svoje (u vi{e od 363 milijuna dolara. Kada ga stavimo u kontekst s svakom slu~aju unosnije) prikaziva~ke interese pre~esto po- Kraljem lavova, koji je u svjetskim kinima zaradio 768 mili- dre|ivali (manje unosnim) distribucijskim obvezama. Izme- juna dolara, matemati~kom logikom dolazimo do zaklju~ka |u ostalog, Kinematografi su se odve} dugo dr`ali podataka da je @ivot buba u Hrvatskoj morao privu}i otprilike 127 ti- o uspjehu pojedinoga filma u ameri~kim kinima kao glavnog su}a gledatelja. I kad prihvatimo da stvari, dakako, nikad parametra za njegovo pozicioniranje na na{em tr`i{tu, no to nisu tako jednostavne, ostaje ~injenica da je razlika izme|u se, kao {to sam ve} napomenuo, nipo{to ne smije uvijek do- 127 i 33 tisu}e ipak prevelika, a druga brojka u svakom se slovno primjenjivati, jer u najmanju ruku postoje iznimke od slu~aju mo`e smatrati potpunim podba~ajem. pravila. Posljedica takve prakse Kinematografa bila je da se publika pre~esto ’opekla’ gledaju}i, za na{e podneblje, nea- Zanemarenost obiteljske publike traktivne holivudske hitove u elitnim dvoranama Europa i Posljedica takve strategije, odnosno njezina nedostatka, bila Zagreb, dok su neki potencijalno atraktivniji naslovi, koji su, je da je — za kinodjelatnost itekako vrijedan — segment obi- istina, u ameri~kim kinima pro{li ne{to slabije, ali su ostva- teljske publike u Hrvatskoj ostao prili~no zanemaren, te se rivali daleko bolje rezultate u Europi, zavr{avali u manje tek u posljednjih godinu-dvije na njemu po~elo sustavnije ra- atraktivnim dvoranama. diti. No, iz dana{nje je pozicije taj segment daleko te`e ra- Poslije su, tako|er, odve} doslovno po~eli primjenjivati po- zviti nego {to se moglo 1995, {to se vidi iz ~injenice da }e litiku da svaki naslov, osim doista najve}ih svjetskih blockbu- istinski svjetski kinofenomen kao {to je Shrek 2, sinkronizi- stera, mo`e igrati u ’udarnoj’ dvorani najvi{e dva tjedna. ran na hrvatski, jedva prije}i granicu od sto tisu}a gledatelja Tako se znalo dogoditi da se jaki naslovi premje{taju u ma- u doma}im kinima. S obzirom da njegov rezultat u svjetskim nje atraktivne dvorane jo{ dok su ’udarne’ dvorane bile kinima iznosi fantasti~nih osamsto osamdeset milijuna dola- prakti~ki rasprodane, dok su te iste dvorane na nekim naslo- ra, po parametru rezultata Kralja lavova, u na{im je kinima vima, zbog slabe procjene njihova potencijala, u njihovu trebao skupiti vi{e od tristo tisu}a gledatelja. Uz ponovnu drugom tjednu prikazivanja znale biti vi{e prazne nego ogradu kako su ovakve usporedbe jako pojednostavnjene i pune. Posljedica takve politike bilo je zbunjivanje gledatelja, ovaj je put o~ito kako je rije~ o veliku podba~aju u odnosu koji su bili naviknuti na percepciju kako u najboljim dvora- na pravi potencijal filma, za {to, po mome mi{ljenju, krivnju nama igraju najbolji filmovi, a kad bi se nekoliko puta ’ope- prije svega treba tra`iti u nedovoljno razvijenu segmentu kli’, po~eli su gubiti povjerenje u repertoar u cjelini. obiteljskoga gledanja filmova u Hrvatskoj. Mo`da najslikovitiji primjer repertoarnoga propusta Kine- matografa bio je i tome {to se nisu upustili u sinkroniziranje Pad kvalitete i pad hrvatskoga marketinga Disneyjevih animiranih filmova, u {to su naprosto morali stranih blockbustera krenuti nakon golema uspjeha Kralja lavova. Istina je kako Krivnju za pad interesa publike svakako treba tra`iti i u op- Disneyjeva produkcija ima iznimno visoke kriterije sinkroni- }enitom padu kvalitete holivudske blokbasterske produkci- zacije, zbog ~ega su uz to vezani prili~no visoki tro{kovi je. Dana{nji blockbusteri na~elno su daleko manje zanimljivi (samo za pokrivanje tro{ka sinkronizacije sredinom 1990-ih od onih prije desetak godina: ukusi su, dakako, razli~iti, ali trebalo je skupiti stotinjak tisu}a gledatelja u kinima), no taj vjerujem da bi se malo tko usprotivio tvrdnji da je svjetski je potez u svakom slu~aju morao biti isplativ, o ~emu svjedo- Top 10 1994. — koji je uklju~ivao Istinite la`i (True Lies), ~i recentni (kraj 2003) rezultat Pixar/Disneyjeva blockbuste- Brzinu (Speed), Glupog i glupljeg (Dumb and Dumber) i In- ra Potraga za Nemom (Finding Nemo, 2003), koji je u Hr- tervju s vampirom (Interview with the Vampire: The Vampi- vatskoj skupio oko sto trideset tisu}a gledatelja. Umjesto re Chronicles), uz Pakleni {und na dvanaestom mjestu — u toga, Kinematografi su nastavili distribuirati Disneyjeve ani- svakom pogledu zanimljiviji i bogatiji od onog iz 2004, ~ije 23 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 21 do 24 Sara~evi}, I.: Strani blockbusteri u Hrvatskoj

su glavne atrakcije Spider-Man 2, Troja i Bourneova nadmo} Zaklju~ak je, dakle, da u Hrvatskoj kategorija blockbustera (The Bourne Supremacy). zapravo nikad nije doista za`ivjela, jer na na{em kinotr`i{tu Budu}i da umjetni~ka kvaliteta ipak nije presudan preduvjet za nju ne postoje pravi uvjeti. Dok se kinomre`a ne razvije filmskog blockbustera, jasno je da u ostvarivanju uspjeha — {to je iz dana{nje perspektive jako te{ko zamislivo — ne presudnu ulogu igraju reklamne kampanje. No, zbog stagna- mo`emo o~ekivati postojanje pravoga tr`i{ta. Po svoj bi pri- cije tr`i{ta distributeri se u Hrvatskoj ne mogu upu{tati u, lici za to bi trebala neka ve}a inicijativa na razini dr`ave, no to se u doglednoj budu}nosti pogotovu ne mo`e o~ekivati, nu`no, sve agresivnija ulaganja u marketing, {to je itekako tako da }e se, po svoj prilici, kinodjelatnost do daljega jedva velik problem u svjetlu ~injenice da je dana{njega gledatelja odr`avati negdje malo iznad granice `ivotarenja. te`e nego ikada privu}i u kino. Rje{enje tog aspekta proble- ma te{ko se nazire.

24 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. FESTIVALI

UDK: 791.65.079(497.5 Zagreb):791-21/22”2004” Diana Nenadi} Pogled preko ’ruba’ Zagreb Film Festival, Zagreb, 12-16. listopada 2004.

ma preporukama s drugih me|unarodnih priredbi. ^inilo se da }e tu formulu biti te{ko i odr`ati, ne zbog eventualna ne- dostatka debitanata, koliko zbog razumljivih oscilacija u kvaliteti godi{nje produkcije. Na prvi pogled, drugo izdanje ZFF-a to je gotovo i potvrdi- lo: nije bilo toliko naveliko razvikanih ’otkri}a’ A-festivala. Ipak, ~ini se da je tek ove godine festival ispunio svoju pra- vu ulogu: Zvjagincev i Coppola ionako su, ranije ili kasnije, stigli do repertoarnih kina, no te{ko je vjerovati da bi takvu sudbinu do`ivjeli ovogodi{nji primjerci, poput Osame Afga- nistanca Siddiqa Barmaka ili kineskoga laureata Slijepo okno Lija Yanga, iako su tih dana, naoru`ani uglednim preporuka- ma, dupkom napunili Studentski centar. I eto jo{ jednoga paradoksa: u samu sredi{tu kratkotrajne kinomanije, po raz- mjerima sli~ne onoj koja je snobove i ostale ’bacala u nesvi- Nedovr{ena pri~a Hassana Yektapanaha (Iran/Irska/Singapur, 2004) jest’ kada se neko} Zagrebu prire|ivao post-mini-FEST, na{- li su se sami kinematografski ’rubovi’. Ako ’rub’ definiramo kao sve ono {to ne potje~e iz zapadnja~ke mainstream pro- Kada se za`ele ’druk~ijeg’ filma, ’Hrvati’ odmah izmisle dukcije, ili se pak fokusira na dru{tveno marginalno i margi- neki festival. Izum nije ’na{’ i nije nov, no ovdje se prili~no nalizirano, onda je on toliko prostran da i ne zaslu`uje taj dobro udoma}io. Festivali ni~u, unato~ ~injenici da gradovi- naziv. Rub postaje ’centar’, a to je bio i u svjetskoj panorami kandidati za takvu priredbu katkad jedva imaju ijedno kino, ZFF-a. a i zemlja doma}in godi{nje proizvede tek nekoliko cjelove- ~ernjih naslova. No, zahvaljuju}i toj razumljivoj festivalskoj ’Granice’ i kako ih prije}i modi, postajemo svjesni i pokojega ’tu|eg’ paradoksa: spo- Izme|u dvije, uvjetno re~eno, zone svijeta, ma koliko bi taj znajemo da ~ak u zemljama iz crnih TV-vijesti, u kojima ve- svijet mogao biti nadvijen mutnom sjenom ’postkolonijaliz- }ini stanovni{tva krule crijeva, mrznu noge i kisne glava, ma’, ipak se razvija dinami~an i ’kooperativan’ odnos. Ne neki ljudi snimaju filmove, i to zanimljive, dobre, apsolutno samo da bez novca razvijenih zemalja redatelji iz nerazvije- profesionalne; naj~e{}e okrutno stvarne i depresivne. Gleda- nih vjerojatno ne bi nikada snimili ni distribuirali svoje fil- ju}i ih, usput se i tje{imo: ako nam kinematografija i nije tako slavna, a autori toliko uspje{ni, nije nam barem toliko lo{e izvan izreza ekrana. Time se valjda tje{e i prezaposleni Zapadnjaci pomahnitali za egzotikom i slikama iz tzv. ’tre- }eg svijeta’: izmi{ljenim, poluizmi{ljenim, dokumentarnim; kratkim ili dugim, kakvim god. Zbog svega toga lani je izmi{ljen i Zagreb Film Festival. For- mula kojom je domi{ljato poduze}e Propeler (direktora Bo- risa T. Mati}a) izvuklo financijsku potporu za novu prired- bu izvorno se zasnivala na ’debitantskim’, odnosno prvim ili drugim filmovima nepoznatih autora. Prva produkcijska go- dina bila je iznimno plodna, a s dobrim ’ranim radovima’ (ruski Povratak Zvjaginceva, ameri~ki Izgubljeni u prijevodu Sophije Coppole), zanimljivim izborom kratkog igranog i dokumentarnog filma, ZFF je zaigrao kao svojevrstan ’festi- val festivala’, jer je njegov udarni program i sastavljan pre- Osama Siddiqa Barmaka (Afganistan, 2003) 25 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 25 do 29 Nenadi}, D.: Pogled preko ’ruba’

od skupljanja drvaca za ogrjev, dok im roditelji ~ame u obli- `njim zatvorima, onu nepremostivu ’granicu’ ~ine vrata za- tvora u kojem im je zato~ena majka, osu|ena jer se preuda- la ne znaju}i da joj je mu` `iv. Djeca se na sve mogu}e na~i- ne, pa i kra|om ’nau~enom’ iz filma, poku{avaju domo}i majke i krova na glavom barem na jednu no}, ali im to, upravo po proku{anu neorealisti~kom receptu koji je zdu{- no prisvojio i naturalizirao suvremeni iranski film, ne ide glatko. Smje{ten u za~udan i egzoti~an ambijent pra{njave pustare nadomak grada, napu~en gladnom i prljavom dje- com te intertekstualnim asocijacijama, Psi lutalice zacijelo bi izazvali ja~u empati~nu reakciju da se redateljica odrekla po- navljanja, pateti~ne sladunjavosti i nepotrebna duljenja sce- na.

Marija milosti puna Joshue Marstona (SAD, Kolumbija, 2004) Takve neumjerenosti i pogre{ke nisu se ’potkrale’ Afgani- stancu Siddiqu Barmaku, moskovskom studentu, kojemu je prvenac Osama, ina~e prvi afganistanski film snimljen na- move, pa njima barem pokazali kako im je i kako `ive, {to kon pada talibanskoga re`ima, donio niz me|unarodnih pri- daje naslutiti prosjek ZFF-a, nego bi i takozvani ’world cine- znanja. Legenda o djevoj~ici koja vjeruje da }e prolaskom is- ma’ ostao bez ’tranzicijskih’ motiva, poriva i prepreka, oko pod duge postati dje~ak dobiva tu dramati~no, tjeskobno i kojih se ~esto vrte pri~e s one strane zapadnja~ke granice. vizualno rafinirano uprizorenje, kontekstualizirano terorom ’Tre}i svijet’ pak obilato uzvra}a zapadnim ’mecenama’ svo- sustava koji je zao{trio ionako krut odnos islama prema `e- jim egzoti~nim egzilantima, koji postaju likovi ili autori za- nama. Tada{nji polo`aj `enske populacije, predo~en vizual- padnja~kih filmova (primjerice, jedan od glavnih likova nje- no mo}nim prizorom demonstracija rijeke ratnih udovica, ma~koga En Gardea mlada je Kurtkinja, a re`irala ga je Tur- potpuno prekrivenih i depersonaliziranih nebeski plavim kinja Ayse Polat). odorama, konkretizira nesre}a dvanaestogodi{nje djevoj~i- Festival je i zapo~eo u tom duhu ’razmjene’ i tranzicije, s ce. Preru{ena u dje~aka Osamu kako bi mogla zara|ivati i iranskom Nedovr{enom pri~om. Drugi igrani film Hassana prehraniti ostatke (`enske) obitelji, djevoj~ica, te{ko skriva- Yektapanaha (sufinanciran irskim i singapurskim novcem) doga|a se na neodre|enom prostoru iranske granice, gdje, prate}i autobus sa civilima koji kane ilegalno emigrirati, dva mu{karca (redatelj i snimatelj) poku{avaju snimiti dokumen- tarni film. Formula ’filma o filmu’ ~esto se vi|a u djelima nove iranske kinematografije, odra`avaju}i gotovo pionir- sko odu{evljenje medijem koji je u toj zemlji bio neistra`en i neiskori{ten. Ovdje je ona povezana i s ’naivnim’ dokumen- tarnim avanturizmom pomije{anim s filmom ceste na isto~- ni na~in, koji ipak ima dublje implikacije od golih ’`anrov- skih’: etape putovanja, obilje`ene zakonskim, psiholo{kim i fizi~kim preprekama te trzavicama me|u bjeguncima po- sredno govore o razlozima i motivima bijega, koji su pove- zani s prilikama u tradicionalnom islamskom dru{tvu, osobi- to represivnu prema `enama. Krajnje i neo~ekivane odluke nekih protagonista ipak iskazuju i oprez prema svijetu {to se obe}avaju}i prostire s one strane granice. No, o tome }e na- staviti govoriti drugi filmovi u programu ZFF-a. Ovaj je, prema dostupnim podacima, dobio nagradu za najbolji azij- ski film, te Srebrnog leoparda na festivalu u Locarnu, gdje je ’nabavljeno’ nekoliko ovogodi{njih ZFF-naslova. Drugi iranski (i francuski) film, ostaju}i na ’fri{kom’ zraku (u eksterijerima), prethodno je zapa`en u Veneciji, {to nima- lo ne ~udi. Psi lutalice od sama po~etka toliko miri{u na ne- orealisti~ki opus Vittorija de Sike, da je bilo samo pitanje kada }e se konkretan uzor, Kradljivci bicikla, i izravno uka- zati na ekranu. Sat i pol cjelove~ernjega termina uglavnom ispunjavaju tugaljive anegdote dvoje djece besku}nika scena- ristice i redateljice Marziyeh Meskhini (iz filmske obitelji Makhmalbaf). Za brata i sestru koji skrbe o psu lutalici i `ive Slijepo okno Lia Yanga (Njema~ka, Hong Kong, Kina, 2003) 26 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 25 do 29 Nenadi}, D.: Pogled preko ’ruba’

@urka Aleksandra Davi}a (SiCG, 2004) ju}i pravi identitet, postaje svjedokom i `rtvom militantne i na{ki) sjevernoameri~ki optimizam redatelja Joshue Marsto- ugnjeta~ke sredine. Barmakov film primjer je skladna spoja na, pripojen jednoj od mogu}ih i nimalo veselih ju`noame- realisti~ke motivacije, poetizacije i melodramatizacije fabule, ri~kih pri~a. Kolumbijska Marija, milosti puna pripovijeda o pri ~emu mlada glumica Marina Golbahari svojom pojavom djevojkama-mazgama, zlorabljenim u me|unarodnoj trgovi- i nastupom upisuje u Osamin lik tjelesnu krhkost i sna`nu ni drogom. Posebno pripremljeni paketi}i kokaina ulaze u emociju: tjeskobu i strah. Rituali religijske inicijacije (rezer- SAD u njihovim `elucima, a trudnu sedamnaestogodi{nju ju- virani za mu{karce) te javnoga su|enja ’neposlu{nima’, koji- nakinju filma, kojoj taj posao donosi zaradu i samostalnost, ma je izlo`ena djevoj~ica, za razliku od gole ikonografije bi- dovode u vi{estruko opasnu situaciju. Iako je Marijina moti- jede Pasa lutalica, izazivaju revolt i suosje}anje, a usput an- vacija poku{aj bijega od socijalne bijede, zaplet, koji se tri- ga`iraju sva osjetila. Osama nije samo narativno suvisao, lerskim nabojem usredoto~uje na tu pustolovinu, implicira nego i pomno vizualno (scenografski, kostimografski i foto- zamjenu jednoga Marijina polo`aja drugim, jednako lo{im i grafski) dotjeran film. poni`avaju}im. Film je koherentan i napet, a izvrsna mlada glumica Catalina Sandino Moreno njegovo je apsolutno sre- U znaku `ena, raznih di{te. @ene i njihov polo`aj u dru{tvu o~igledno nisu vru}a tema Vratimo li se natrag na Balkan, negdje na putu izme|u dvi- samo na Srednjem istoku. No, {to se u festivalskim filmovi- je Marije zate}i }emo jo{ jednu izgubljenu mladu `enu. Vio- ma vi{e primi~emo Zapadu ili zapadnja~kom na~inu `ivotu, la, protagonistica makedonskoga filma Kako sam ubio sveca, to ona dobiva i druk~ije boje. Zemljopisno najbli`e Afgani- upravo se vratila iz Sjedinjenih Dr`ava, gdje `ivi, u rodno stancima susre}emo Rumunjku Mariju, u istoimenom filmu Skopje, uzdrmano etni~kim sukobima, no jo{ ne znamo koji Peteera Calina Netzera, a iz pera srbijanskoga scenarista je motiv njezina povratka. Debitantica Teona Strugar Mitev- Gordana Mihi}a. Marijinu nevolju ~ine nasilni mu` alkoho- ska to otkri}e ipak ~uva za sam kraj filma, koji kumulira tje- li~ar, beskrajna neima{tina, hrpa pothranjene djece, a potom skobu i napetost u obiteljskim nesuglasicama te neuspjelom i prostitucija, jedino {to joj na kraju preostaje. Naturalisti~- zajedni~kom putovanju depresivne sestre i borbeno nastro- na prigradska kulisa te crne drame vonja po anarhi~nom jena brata preko srpske granice. Mitevska nema ni pribli`nu (tranzicijskom) postkomunizmu: bijedni su i dalje bijedni, scenaristi~ko-redateljsku snagu najpoznatijega makedonskog `ene su i dalje samo `ene, patrijarhat jo{ nesmetano caruje, filma Prije ki{e, koji nesuglasice na tom dijelu Balkana vidi a pomo} ne sti`e niotkuda. Crna (narativno klimava) pri~a i kao nezaustavljiv perpetuum mobile. No, po izgubljenosti li- stilski naturalizam Marije apsolutno su suglasni: nema milo- kova, tmurnoj atmosferi i raspr{enu fokusu njezina ritmi~ki sti ni za koga. kolebljiva filma mo`e se naslutiti da se mlada redateljica, po- Drugoj Mariji, s drugoga kraja svijeta, ipak poma`e ’milost put Man~evskog, osje}a jednako izgubljenom i beznadnom Bo`ja’, ali i neobi~na (`enska) hrabrost te ’korigirani’ (otklo- na tom dijelu globusa. 27 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 25 do 29 Nenadi}, D.: Pogled preko ’ruba’

otrgao zajedni~kom nazivniku, suvislom diferencijacijom i individualizacijom, pa je dobio galeriju zanimljivih likova i odnosa nad kojima lebdi sjena mobilizacije, egzila, rastaja- nja, autodestrukcije... @urka je pritom ’uspjelija’ u ’realnim’ situacijama, pa ~ak i kada su bitno pomaknute, nego u so- mnambulnim digresijama. U svakom slu~aju, solidan Davi- }ev debi na ’crnoj’ je liniji suvremene srbijanske kinemato- grafije. Ameri~ki Mean Creek na{ao se pak ’na liniji’ prosje~nih {ti- }enika festivala u Sundanceu, ali zasigurno ne i kao repre- zentativan primjerak. Zami{ljaju}i `ivot skupine tinejd`era u suvremenoj ameri~koj provinciji, redatelj Estes poslu`io se modelom ’filma nostalgije’ da bi do{ao do poente koja nije Kava i cigarete Cristia Puiua (Rumunjska, 2003) nimalo nostalgi~na. Bezazlena pustolovina adolescenata, koji su na zajedni~kom izletu na rijeci odlu~ili ’kazniti’ baha- ta prijatelja, pretvara se u doga|aj koji }e im obilje`iti `ivot. Ni{ta bolje nije ni u samu srcu Europe. [tovi{e, u njema~ko- Mean Creek ve}im je dijelom nepotrebno spor, a tek ne{to me filmu En Garde doga|a se bliski `enski susret otu|ena i napetiji kada zaplovi (misti~nom?) rijekom na kojoj }e nje- odba~ena Zapada ({esnaestogodi{nje Njemice Alice) i rase- gova djeca naglo odrasti. ljena Istoka (Kurtkinje Berivan). Mjesto je susreta katoli~ki institut za napu{tene djevojke, {to drami o socijalizaciji in- U ’novoj’ staroj Kini odrasta se druk~ije. Recimo, u rudniku trovertirane Alice, preosjetljive na sve zvukove, dodaje niz ugljena, iz ~ijeg se mraka pomolila prava, ali gorka poslasti- slojeva. Prikazuju}i `ivot u socijalnoj ustanovi, Polat se ipak ca ZFF-a, prethodno prepoznata i nagra|ena berlinskim Sre- najvi{e fokusira na genealogiju `enskoga prijateljstva, kojem brnim medvjedom. Po napucima romana Shenmu Liua Qin- je najve}a prepreka obostrano nepovjerenje i nesigurnost gbanga, scenarist i redatelj Li Yang spustio se u Slijepo okno protagonistica. Aliceini problemi sa sluhom u tom se kon- da bi na svjetlo dana izvukao ’moralni’ mulj ’tranzicije’. Yang tekstu doimlju nepotrebnim psihi~kim utegom protagonisti- je pritom vrlo konkretan i ekonomi~an, a problem postavlja ce, koja je ve} itekako optere}ena (otac joj je nepoznat, a in medias res i umjereno `anrovski. Dvojicu protagonista, majka prostitutka nezainteresirana za maj~instvo), a film iz koji ’slu~ajnom’ smr}u kolega iz okna i navodnih ro|aka iz- zanimljiva sociopsiholo{kog konteksta odvla~e u psihijatrij- vla~e nov~ane od{tete, film zatje~e na prvom (ne)djelu. Po- ski. tom ih u stopu prati u naumu da isto ponove s maloljetnim naivcem zate~enim na ulici. No, kako to obi~no biva, ’udru- Ne{to sli~no doga|a se i u produkcijski ’ispeglan’ australsko- `eni’ poslovi motivirani pohlepom lako izmaknu kontroli, me filmu Salto, redateljice Cate Shortland. Njezinu malo- pa poenta Slijepoga okna po~inje sli~iti onoj narodnoj: Tko dobnu junakinju s drugoga kraja svijeta mu~i sraz (prerana) pod drugim jamu kopa... Ta poslovi~nost, u kojoj je sadr`a- spolnog sazrijevanja i psihi~ke nezrelosti, zbog ~ega je odba- na gorka ironija, ne umanjuje vrijednost krimi}a, koji u cuju i majka i {ira okolina. Shortland se usredoto~ava na ra- okrutno hladnu i neljudskom ambijentu pomno priprema zvijanje drame odrastanja kroz njezine ljubavne avanture u zavr{ni obrat neo~ekivanim trzajima emocije i savjesti u no- australskoj zabiti, poku{avaju}i amnestirati djevoj~ine prije- vonastalu trokutu. Slijepo okno doista je zaslu`ilo ZFF-ovu stupe usputnim ’dokazima’ o licemjerju (osobito mu{koga) nagradu. svijeta {to je okru`uje. Socijalna sonda Salta ipak ne ide du- boko; film je gledljiv, ali ne i ’va`an’, no nadopunjuje {areni Kratkometra`ni eskapizam `enski dio svjetskoga mozaika, predstavljena na ZFF-u. Za razliku od cjelove~ernjeg igranog filma ili dokumentara- Slijepa okna ca prikazanih u glavnom i prate}im programima, koji su po- Izme|u tri preostala filma iz glavnoga cjelove~ernjeg progra- ma ZFF-a, zemljopisno i kulturalno udaljena, postoje ipak dvije poveznice: srpsko-crnogorsku @urku Aleksandra Davi- }a, ameri~ki Mean Creek Jacoba Aarona Estesa i Slijepo okno Kineza Li Yanga povezuje suvremenost i moralna dekadenci- ja protagonista, koji su se na{li u nekoj od slijepih ulica. @urka je ’generacijski’ film kakvih bi se na podru~ju ex-Ju- goslavije moglo snimiti na tone. Sindrom kojim se bavi, s lo- kalnim konotacijama i varijacijama, bio je op}a pojava, s koje ga god strane gledali. Vremenski smje{ten u po~etak ju- goslavenske agresije na Hrvatsku, a prostorno u interijere i okoli{ fru{kogorske vikendice, Davi}ev prvenac govori o iz- gubljenosti cijele jedne generacije, ~iju je dekadentnu vjeru u sex, drugs & rock’n’roll dodatno osna`io rat. Davi} se ipak Srce je komad mesa Jana Cvitkovi~a (Slovenija, 2003) 28 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 25 do 29 Nenadi}, D.: Pogled preko ’ruba’

^ovjek bez glave Juana Diega Solanasa (Francuska, 2003) sve zadubljeni u suvremenost, svakodnevicu i aktualne pro- lja Manuela Calva, zbli`it }e ljupko ali prili~no ’{kolski’, je- bleme, program kratkoga metra svjedo~io je o posve druk~i- dan pas. Neugledni i nekomunikativni junak hvaljena slo- jim, mahom eskapisti~kim raspolo`enjima. Autori kratkoga venskog susjeda Jana Cvitkovi~a ne}e prona}i ljubavnoga igranog filma uglavnom su izvan vlastita vremena i prosto- ’posrednika’: pri~ica o nezadovoljenoj `udnji radnika iz kla- ra, u podru~ju metaforike ili metafizike, ilustracije ili ’stilske onice tek zaklju~uje ono {to sugerira naslov njegova filma: vje`be’, pa nije ~udno da je najboljim progla{en upravo film Srce je komad mesa. koji je iznimka od tog pravila. Osim `elje za blisko{}u i komunikacijom, na dnevnom redu Rumunjska ’jedno~inka’ Kava i cigarete Cristija Puiua naslo- kratke fikcije visoko se popela ’smrt’, uvijek ’zahvalna’ za vom podsje}a na Jarmuschove ’dramolete’ s istim naslovom, stilske varijacije. Japanski Helmut Isamua Hirabavashija, no sadr`aj i konotacije nemaju nikakve veze s Jarmuscho- primjerice, crnohumorno i dizajnerski podu~ava kako se vom komikom apsurda. U naizgled pljesnivu i tamnu ambi- mo`e sigurno nastradati voze}i motocikl: pridr`avaju}i se jentu neke postsocijalisti~ke kavane, Puiu zami{lja vjerojatnu pravila. [vedski dvojac Bjorne Larson i Alexander Skarsgard situaciju: susret depresivna oca bez posla i mirovine i baha- poku{ava do~arati kako je to Ubiti dijete na cesti; Irac Tom ta ’poslovnog’ sina koji mu treba ’namjestiti’ neki posli} Hopkins u filmu Blizu kraja, na krilima Wendersovih sve- kako bi ostvario pravo na mirovinu; ’kava i cigarete’ poslu- znaju}ih an|ela (Nebo nad Berlinom) promatra voza~e u ne- `it }e za nu`no ’podmazivanje’. U usporedbi s dizajniranim i preglednoj koloni automobila i ’~ita’ njihove misli; u Tele- uglancanim minijaturama zapadnja~ke produkcije, film dje- gramu francuske redateljice Coralie Fargeat dvije `ene sku- luje sirovo i izvedbeno ’primitivno’, ali i ’dublje’ od ostalih trene pored prozora strahuju od dolaska po{tara i brzojava s doti~e humanisti~ke komplekse, u ovom slu~aju ’tranzicij- rati{ta koji donosi smrt.... skoga’, postkomunisti~kog svijeta. Bilo je me|u kratkim naslovima i nogometnih varijacija Dok su Kavu i cigarete prepoznali u Berlinu kao najbolji (Carlo, Michaëla R. Roskama) i akcijsko-teroristi~kih simu- kratki film, miljenik Cannesa bio je ^ovjek bez glave Juana lacija (Podzemna `eljeznica, Aimee Lagos), no op}i je dojam Diega Solanasa, u posve drugom nadrealisti~kom registru. U da autori kratkoga filma bje`e o izravna sudara sa zbiljom. dekirikovski stiliziranim ambijentima ’bezglavi’ se lik pripre- Kratki igrani film, ~ini se, zbog toga i postoji, a pokazuje se ma za ljubavni sastanak: kupuje glavu, a time i odgovaraju}i i kao po`eljna predigra cjelove~ernjim filmovima, kao {to se ’identitet’ koji }e si nalijepiti na tijelo. U jednako bizarnu au- dokumentarac (u ovom prikazu posve zapostavljen) pokazu- stralskom filmi}u Brkovi, autorice Vicki Sugars, jedna }e je ravnopravnim sadr`ajem filmskih festivala s igranim fil- `ena, pu{taju}i brkove i odijevaju}i mu{ka odjela, poku{ati, mom. Uostalom, nakon Splita i Motovuna, ZFF je i izmi- pa i uspjeti osvje`iti svoj brak, dovode}i u pitanje mu`ev {ljen da bi taj relativno nov obi~aj, otvaraju}i nam pogled s spolni identitet. Anu i Manuela, likove {panjolskoga redate- onu stranu ’ruba’, postao pravilo.

29 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 30 do 31 Filmografija i nagrade Zagreba Filmografija Zagreb Film Festivala, Zagreb, 12-16. listopada 2004.

Kod amid`e Idriza Pjera @alice (BiH, 2004) Putinova mama Ineke Smits (Nizozemska, Lepa Diana Borisa Miti}a (SiCG, 2003) 2003)

GLAVNI PROGRAM 2. BLIZU KRAJA / CLOSE — Irska: 2004. — redatelj: Tom Hopkins — Dugometra`ni igrani filmovi uloge: Una Kavanagh, Margaret Toomey — 35 mm, boja, 9 min. 1. EN GARDE — Njema~ka : 2004. — redateljica: Ayse Polat — uloge: 3. BRKOVI / MOUSTACHE — Australija: 2004. — redateljica: Vicki Su- Maria Kwiatkowsky, Pinar Erincin, Luk Piyes, Antje Westermann, gars — uloge: Irena Dangov, John Walter, Bronwyn Ruciak — 16 Geno Lechner, Julia Mahnecke, Jytee-Merle Böhrsnen, Teresa Har- mm, boja, 14 min. der — 35 mm, boja, 94 min. 4. CARLO — Belgija: 2004. — redatelj: Michaël R. Roskam — uloge: 2. KAKO SAM UBIO SVECA / KAKO UBIV SVETEC — Makedonija, Slo- Hans Knaepen, Johan Vanswijgenhoven, Fabrice Boutique, Olivier venija, Francuska: 2004. — redateljica: Teona Strugar Mitevska — ulo- Bony, Erico Salamone, Sam Louwyck — 35 mm, boja, 18 min. ge: Labina Mitevska, Milan Tocinovski — Sako, D`efdet Ja{ari, Lea 5. ^OVJEK BEZ GLAVE / L’HOMME SANS TETE — Francuska: 2003. Lip{a, Silvija Stojanovska, Kiril Korunovski — 35 mm, boja, 82 min. — redatelj: Juan Diego Solanas — uloge: Alain Hocine, Ambre Bou- 3. MARIA — Rumunjska, Francuska, Njema~ka: 2003. — redatelj: Peter kebza — 35 mm, BETA SP, boja, 18 min. Calin Netzer — uloge: Diana Dumbrava, Serban Ionescu, Horatiu 6. HELMUT — Japan: 2003. — redatelj: Isamu Hirabayashi — uloge: Malaele, Luminita Gheorghiu, Ana Ularu — 35 mm, boja, 97 min. Shiguru Tsukita — video, boja, 9 min. 4. MARIJA MILOSTI PUNA / MARIA, LLENA ERES DE GRACIA — 7. JOSÉPHINE — Belgija: 2003. — redatelj: Joël Vanhoebrouck — ulo- SAD, Kolumbija: 2004. — redatelj: Joshua Marston — uloge: Guili- ge: Philippe Grand’ Henry, Bouli Lanners, Sara De Roo, Nand Buyl, ed Lopez, Catalina Sandino Moreno, Patricia Rae, Orlando Tobon, Mieke Verheyden. — 35 mm, boja, 15 min. John Alex Toro, Yenny Paola Vega — 35 mm, boja, 101 min. 8. KAVA I CIGARETE / UN CARTUS DE KENT SI UN PACHET DE 5. MEAN CREAK — SAD: 2004. — redatelj: Jacob Aaron Estes — ulo- CAFEA — Rumunjska: 2003. — redatelj: Cristi Pulu. — uloge: Vic- ge: Rory Culkin, Ryan Kelley, Scott Mechlowicz, Trevor Morgan, tor Rebengiuc, Mihai Bratila — 35 mm, boja, 13 min. Josh Peck, Carly Schroeder — 35 mm, boja, 87 min. 9. PODZEMNA @ELJEZNICA / UNDERGROUND — SAD: 2003. — 6. NEDOVR[ENA PRI^A / STORY UNDONE — Iran, Irska, Singapur: redateljice: Aimee Lagos, Kristin C. Dehnert — uloge: Anne Ramsay, 2004. — redatelj: Hassan Yektapanah — uloge: Mazdak Taebi, Meh- Shaun Toub, Dwayne Wycoff — 35 mm, boja, 11 min. di Beghain, Peyman Jafari — 35 mm, boja, 83 min. 10. SRCE JE KOMAD MESA / SRCE JE KOS MESA — Slovenija: 2003. 7. OSAMA — Afganistan, Japan, Irska, Nizozemska, Iran: 2004. — reda- — redatelj: Jan Cvitkovi} — uloga Primo` Petkov{ek, Mojca Fatur — telj: Siddiq Barmak — uloge: Marina Golbahari, Arif Herati, Zubai- 35 mm, boja, 14 min. da Sahar, Mohamad Haref Harati, Mohaned Nader Khadjeh, Hami- 11. TELEGRAM / LE TÉLÉGRAMME — Francuska: 2003. — redatelji- da Refah — 35 mm, boja, 83 min. ca: Coralie Fargeat — uloge: Myriam Boyer, Arlette Téphany, 8. PSI LUTALICE / SAG-HAYE VELGARD — Iran, Francuska: 2004. — Stéphane Dausse — 35 mm, boja, 12 min. redateljica: Marziyeh Meshkini — uloge: Gol Ghoti, Twiggy, Agheleh Rezaii, Sohrab Akbari — 35 mm, boja, 93 min. 12. UBITI DIJETE / ATT DÖDA ETT BARN — [vedska: 2003. — reda- telji: Björne Larson, Alexander Skarsgård — uloge: Valter Skarsgård, 9. SALTO / SOMERSAULT — Australija: 2004. — redateljica: Cate Shor- Christer Fjällström, Evalena Ljung-Kjellberg, Jonas Sjöqvist, Sofia tland — uloge: Abbie Cornish, Sam Worthington, Lynette Curran, Zouagui — 35 mm, boja, 8 min. Erik Thomson, Hollie Andrew, Leah Purcell, Olivia Pigeot — 35 mm, boja, 106 min. Dokumentarni film 10. SLIJEPO OKNO / MANG JING — Njema~ka, Hongkong, Kina: 1. BAZAAR BIZARRE — SAD: 2004. — redatelj: Benjamin Meade — vi- 2003. — redatelj: Li Yang — uloge: Li Lixiang, Wang Shuangbao, deo, c/b, 88 min. Wang Baoqiang — 35 mm, boja, 92 min. 2. RO\EN U BORDELU / BORN INTO BROTHELS — SAD: 2003. — 11. @URKA — Srbija i Crna Gora: 2004. — uloge: Sonja Savi}, Goran redatelji: Ross Kauffman, Zana Briski — Beta SP, boja, 85 min. [u{ljik, Nenad Jezdi}, Jovana Stipi}, An|elika Simi}, Edit Tot... — 35 3. KONTROLNA TO^KA / MAHSSOMIM — Izrael: 2003. — redatelj: mm, boja, 92 min. Yoav Shamir — Dvcam, boja, 80 min. Kratki filmovi 4. ZVUK RUSIJE / DIE MEISTERSINGER — Njema~ka: 2003. — reda- 1. ANA I MANUEL / ANA Y MANUEL — [panjolska: 2004. — redatelj: teljica: Ekaterina Eremenko — video, boja, 59 min. Manuel Calvo — uloge: Elena Anaya, Diego Martin — 35 mm, boja, 5. BR. 17 / HE’HARUG HA-17 — Izrael: 2003. — redatelj: David Ofek 11 min. — Dvcam, boja, 76 min. 30 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 30 do 31 Filmografija i nagrade Zagreba

6. CRNO I BIJELO / PRETO & BRANCO — Portugal: 2003. — reda- Festival filma o ljudskim pravima telj: Joao Rodrigues — video, boja, 12 min. 1. TO NIKADA NE]E[ RAZUMJETI / DAS WIRST DU NIE VERSTE- 7. PUTINOVA MAMA / POETINS MAMA — Nizozemska: 2003. — re- HEN — Austrija: 2003. — redateljica: Anja Solomonowitz — BetaSP, dateljica: Ineke Smits — Beta SP, boja, 51 min. boja, 52 min. 2. LORA — SVJEDO^ANSTVA — Hrvatska: 2004. — redatelj: Nenad 8. LJUBAVNICI: @RTVE / EYDZ, IRAN — 1383 — Iran: 2004. — re- Puhovski — DVcam, Beta SP, boja, 65 min. datelji: Kamal Bahar, Mohammad Ehsani — video, boja, 37 min. 3. MIROTVORCI I @ENE / DIE HELFER UND DIE FRAUEN — Nje- 9. SVE 5! / STRAIGHT A’S — Hrvatska: 2004. — redateljica: Dana Bu- ma~ka: 2003. — redateljica: Karin Jurschick — Digi Beta, boja, 80 disavljevi} — DV, boja, 46 min. min. 10. IZBRISANI — Srbija i Crna Gora: 2004. — redatelj: Davor Konjiku- 4. PUT PREMA ZAPADU / O DROMOS PROS TIN DISSI — Gr~ka: {i} — DV, boja, 29 min. 2003. — redatelj: Kyriakos Katzourakis — 35 mm, boja, 81 min. 11. LEPA DIJANA — Srbija i Crna Gora: 2003. — redatelj: Boris Miti} 5. PASIJA MARIJE ELENE / LA PASION DE MARIA ELENA — Meksi- — Beta SP, boja, 45 min. ko: 2003. — redateljica: Mercedes Moncada Rodriguez — 35 mm, boja, 76 min. 12. SIMFONIJA ZA ULI^NOG SVIRA^A / SYMFONIE VOOR EEN STRAATMUZIKANT — Nizozemska: 2004. — video, boja, 22 min. Prozori u Europu (program Europske koordinacije filmskih festi- vala) POPRATNI PROGRAM 1. STO KORAKA / I CENTO PASSI — Italija: 2000. — redatelj: Marco Tulio Giordana — 35 mm, boja, 114 min. Midnight special screenings 2. MOJ BRAT JE VAMPIR / MEIN BRUDER DES VAMPIR — Njema~- 1. BORE LEE: ^UVAJ SE SINJSKE RUKE — Hrvatska: 2004. — reda- ka: 2001. — 35 mm, boja, 87 min. telji: Ivan Ramljak, Mario Kova~, Kre{imir Pauk — MiniDV, Beta SP, 3. SRETNI DANI / SZÉP NAPOK — Ma|arska: 2002. — redatelj: Kor- boja, 110 min. nel Mundroczo — 35 mm, boja, 100 min. 2. SVJETSKO ^UDOVI[TE — Hrvatska: 2001. — redatelj: Goran Ru{i- 4. SONG FOR A RAGGY BOY — Irska, [panjolska, Velika Britanija, novi} — 35 mm, boja, 72. min. Danska: 2003. — redateljica: Aisling Walsh — 35 mm, boja, 93 min. 3. ^E[KI SAN / ^ESKY SEN — ^e{ka: 2004. — redatelji: Vít Klusák, Fi- 5. IZLET / VYLET — ^e{ka: 2002. — redateljica: Alice Nellis — 35 mm, lip Remunda — 35 mm, boja, 87 min. boja, 100 min. 4. GARDEN STATE — SAD: 2004. — redatelj: Zach Braff — 35 mm, Posebna projekcija boja, 109 min. 1. KOD AMID@E IDRIZA — BiH: 2004. — redatelj: Pjer @alica

Nagrade Zagreb film festival 2004

@iri: Vinko Bre{an, Hrvatska; Jade D’Cruz, Velika Britanija; Cristian Nemescu, Rumunija, Pjer @alica, Bosna i Hercegovina

Kategorija dugometra`nog igranog filma Kategorija dokumentarnog filma SLIJEPO OKNO / MANG JING, r. Li Yang (Njema~ka, Hong Kong, Kina) KONTROLNA TO^KA / MAHSSOMIM, r.Yoav Shamir (Izrael) Posebno priznanje Posebno priznanje MARIJA MILOSTI PUNA / MARIA, LLENA ERES DE GRACIA, r. Jos- PUTINOVA MAMA / POETINS MAMA — r. Ineke Smits (Nizozemska) hua Marston (SAD, Kolumbija) Kategorija Festivala prvih Kategorija kratkog igranog filma AUTOPLATA, Marijan Vejvoda KAVA I CIGARETE / UN CARTUS DE KENT SI UN PACHET DE CA- FEA, r. Cristi Pulu (Rumunjska)

31 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. FESTIVALI

UDK: 791.65.079(497.6 [iroki Brijeg):791.229.2(4-13)”2004”(049.3) Petar Krelja Ritam rada 5. Dani filma — mediteranski festival dokumentarnog filma, [iroki Brijeg, BiH, 9-11. rujna 2004.

Ispred kina [irokog Brijega

Citati, citati vima ekipe i glumcima, svakako dobili prednost. A sva je prilika da bi se posegnulo i za kakvim nezaobilaznim klasi- Godina s kojom se drugi milenij primicao kraju, 2000, [iro- kom, primjerice za Golikom i njegovim Tko pjeva zlo ne mi- kome je Brijegu podarila — Hrvatski film i video. Zamisao o sli... takvu ne~em bila se spontano ’zakuhala’ u prostorijama Hr- vatskoga filmskog saveza; tamo su, u opu{tenu razgovoru, Ali, ne! Krenulo se o{tro, {arf! ro|eni [irokobrije`anin Tomislav Topi} i tajnica Saveza, Vera Robi}-[karica, osmislili projekt prezentacije hrvatskih film- »Od tri programa kratkih filmova« — upozorava Hrvoje skih noviteta u udaljenu hercegova~kom gradi}u ve} gladnu Turkovi} u proslovu Revije — »{to }e biti prikazana u [iro- kulturnih doga|anja s izrazito mirnodopskim predznacima. kom Brijegu jedan ~ini izbor iz proizvodnje Kinokluba Za- greb, najstarijeg hrvatskog kinokluba (osnovan je 1928), a Mnogi bi, atraktivnijeg po~etka radi, prvo izdanje Revije ostala dva izbor su iz filmova nagra|enih na revijama film- utemeljili na publici prihvatljivijim, ne{to le`ernijim film- skoga i videostvarala{tva, revijama na kojima se prikazuju skim sadr`ajima; igrani bi filmovi, pra}eni ’va`nijim’ ~lano- godi{nji radovi iz cijele Hrvatske.« 32 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 32 do 38 Krelja, P.: Ritam rada

»Ali, ipak, ono {to umjetni~ki najistaknutije obilje`ava ovu proizvodnju«, poja{njava Turkovi} onaj sredi{nji i po publi- ku ’najopasniji’ dio programa »a time i ovaj predo~eni pro- gram jesu tzv. ’eksperimentalni filmovi’ / ’avangardni’, ’alter- nativni’. Rije~ je o filmovima koji — nalik lirskoj pjesmi, ap- straktnoj slici, igri rije~ima, narodnim zagonetkama — te`e iznenaditi neobi~nim svojim sklopom, bojama, ritmom, neo- bi~nim vizurama i prizorima — kako bi nas naveli na poja- ~anu osjetljivost prema stvarima koje ina~e jedva da zapa`a- mo, i kojima ne pridajemo pa`nju jer nam se ne ~ine va`ni- ma.« Ta vrst obra}anja pretpostavljenoj {irokobrije{koj publici — pravodobne orijentacije radi — prethodit }e i drugom izda- Osti Tomislava [anga (Hrvatska, 2003) nju manifestacije (2001); Diana Nenadi} se, na Turkovi}eve na~elne naznake, nadovezuje apostrofiranjem pojedinih au- {aj mo`e izvesti i bez ikakvih priprema — snimanjem onoga tora i njihovih djela. {to je u neposrednoj blizini, a ta blizina je i onaj ~ovjekov »Najiskusniji i najustrajniji u toj alternativnoj poziciji svaka- najautenti~niji svijet — svijet njegova boravi{ta, krajolika, ko su Tomislav Gotovac, Zdravko Musta} i Ivan Ladislav zavi~aja. Jasno, takva snimka ne predstavlja vi{e od nekakve Galeta. Tako }e iz jedinstvenog spoja Gotov~eve dokumenta- zabilje`be, od tzv. ~injeni~nog filma, no tako se najspontani- risti~ke vizure, metodolo{ke discipline i eksperimentalnog je po~inje. A onda to zadubljivanje u okoli{ mo`e prerasti u poriva, nastati Glenn Miller 2000, film koji neprekidnim reporta`u, pa u slo`eni dokument, u svjedo~enje o `ivotu i kru`enjem / vrtnjom kamere oko okreti{ta tramvaja i vlasti- povijesti, mo`e nadrasti skup pukih podataka i biti i umjet- te osi, u samo jednom neprekinutom kadru, posti`e za~udnu ni~ki nadahnuto djelo. Takvom ’jednostavnom’ snimkom po- me|uigru svjetla, arhitekture i pokreta, te ovremenjuje i redi- ~inje i hrvatska kinematografija, snimkom {ibenske luke iz zajnira sumorni urbani prostor.« 1903. {to ju je ostvario Poljak Stanislaw Noworyta koji se To ne{to druk~ije, zavrnuto i svje`ije posjedovahu i ostali fil- kasnije zauvijek nastanio u Zagrebu.« movi — dokumentarni, igrani, animirani — prikazani 2002. Uvodni dio o {irokobrije{kom festivalu kao najneobi~nijem u [irokom Brijegu. s ju`nih europskih prostora mo`emo pou~no zaklju~iti kra- }im citatima iz ~lanka ’Kako sam otkrio Arizonu’ filmskoga Napokon, i autor respektabilna filmskog opusa Zoran Tadi} kriti~ara Dra`ena Ilin~i}a: »Kao i obi~no, ~ovjeku uvijek ne- po`elio je da, u povodu tre}eg izdanja manifestacije, na svoj dostaje novca, ljubavi, vremena, ali nikada ne nedostaje — na~in preporu~i djela svojih uva`enih kolega sada sve broj- predrasuda. Predrasude nas tjeraju da odre|ene doga|aje ve- nijoj publici... `emo uz odre|ene stvari. Primjer: jedan festival, ili pregled »Rije~ je dakle«, upozorava Tadi}, »o vrlo intrigantnim, zani- zahtjevnijih ili nekomercijalnijih filmskih oblika — uklju~u- mljivim, nerijetko i potresnim svjedo~anstvima, ali, istovre- ju}i i ’zloglasni’ eksperimentalni film — gospodin Svakodne- meno, i o do te mjere stiliziranim iskoracima iz uobi~ajene vi} uvijek }e poku{ati organizirati u velikom gradu, tamo predod`be o filmu, da ~esto ostajemo zate~eni, nedefiniranih gdje postoji ’publika za to’, odnosno tamo gdje je uobi~ajeno zaklju~aka, a u raspolo`enju koje se krije negdje izme|u uva- da se sve vrste umjetnosti, pa ~ak i one naporne, moraju to- `avanja, (ne)prihva}anja i divljenja.« lerirati. Jer to grad ~ini gradom, naravno...«. Tek uspostavljenu idilu osmi{ljene prezentacije hrvatskoga Pomno analiziraju}i programe prethodnih triju izdanja festi- filma i videa blago }e ’destabilizirati’ program iz 2003. vala, Ilin~i} uspijeva sru{iti dvije temeljne predrasude spo- Premda alternativa i dalje ostaje za{titnim znakom manife- menutoga gospodina Svakodnevi}a: A) U malome se gradu stacije, u programsko }e se `ari{te ugurati i drugi `anrovi — reprezentativni izbori hravatskih dokumentarnih i animira- nih filmova. S druge strane, prvi }e ’uljez’ (u Veneciji nagra- |eni sarajevski dokumentarac 10 minuta Ahmeta Imamovi- }a) uzdrmati samodostatnu supremaciju hrvatskog filma i vi- dea podariv{i manifestaciji, koja je definitivno za`ivjela, i novo ime — Dani filma. To ’prevratni~ko’ izdanje manifestacije iznjedrilo je i pove- }an broj popratnih tekstova; osim Ilin~i}eva sumiranja ’pri- je|ena puta’ i jednog rada u kojmu se zbrajaju dosezi hrvat- skog igranog filma u razdoblju od 1990. pa do na{ih dana, tu je i Peterli}ev napis o hrvatskom dokumentarnom filmu: »Povijest svih svjetskih kinematografija po~inje s dokumen- tarnim filmom. Da bi se snimio igrani film, potrebno je vi{e sredstava i filmskog iskustva, dok se dokumentaristi~ki poku- Bunarman Branka I{tvan~i}a (Hrvatska, 2003) 33 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 32 do 38 Krelja, P.: Ritam rada

veli~ine [irokog Brijega zaista mogu uspje{no prikazivati ezoteri~ni programi. B) U [irokom Brijegu definitivno po- stoji publika koja je zainteresirana za takvu vrst programa. Stoga, Ilin~i} zaklju~uje: »Kada sam prvi put razmaknuo za- vjesu na prozoru hotela ’Royal’, u predgra|u [irokog Brijega, okolni krajolik, upotpunjen trgova~kim natpisima i autoser- visima, podsjetio me na Arizonu, na prostranstva i mogu}no- sti. Naravno da nikada nisam bio u Arizoni, ali vjerojatno je u meni odjeknuo pejza` iz nekog filma {to se doga|a u Ari- zoni... Tko onda mo`e re}i da [iroki Brijeg nije plodno film- sko tlo! I ve} sada treba misliti na okruglu brojku pet, odno- sno na petu, i jubilarnu, Reviju hrvatskog filma i videa, koja }e se odr`ati idu}e jeseni. Protiv predrasuda a u ime filmske znati`elje...«.

Mediteran u [irokom Brijegu Jesu li organizatorima Dana ambicije neodmjereno narasle kada su se odva`ili svoj festival — internacionalizirati! Pod- Heroes Square Kalesisa Theodorea (Gr~ka, 2003) naslov jubilarnih 5. dana filma sve govori: Mediteranski fe- stival dokumentarnog filma. Ve} ovla{no prelistavanje do- stavu koja ima svoju dra`, svoju publiku, koja napokon do- bro oblikovana festivalskog kataloga osloba|a nas svakoga biva i svoju prepoznatljivost i identitet. U njoj se pronalaze i straha! U sredi{tu odmjereno strukturirana trodnevnoga oni koji uporno izbjegavaju ozbiljne, namr{tene, ispolitizira- programa nalazi se natjecateljski segment: Za Grand Prix fe- ne i {ablonizirane priredbe u sli~nom dvoranskom kino stivala borit }e se devet dokumentaraca iz {est europskih ze- okru`ju. Rije~ je o novoj audio vizuelnoj generaciji ljudi, ci- malja {to ih je iz ove}e ponude odabrao uva`eni alternativac vilizaciji sitoj pedago{kih prodika i ukalupljenih vrijednosti Zdravko Musta}. No, usporedo s tim programom, na `ivo- postavljenih da vje~no ograni~avaju {to je ispravno a {to tu su ostali i svi oni programi iz kojih je bila i izrasla {iroko- nije.« brije{ka manifestacija. Uravnote`ena trojka ~elnih ljudi festi- vala (urednik Ivo ^olak, direktor Tomislav Topi}, izvr{ni Ritam rada producent Robert Bubalo), s pravom je bila uvjerena da po- Nije neobi~no to {to su u natjecateljskom programu domini- nu|ena formula festivalskih doga|anja — s trajno ugra|e- rali dokumentarci koji zatje~u ~ovjeka na poslu. U preboga- nim korektivom skromnosti i zazora od daljnjeg program- toj povijesti dokumentaristike velik, a mo`da i najve}i dio skog ekspandiranja — jam~i dug i kvalitetan `ivot manifesta- ostvarenja otpada upravo na tu (radnu) vrst usmjerenja unu- ciji. tar roda temeljno va`na za film. Gruba, pojednostavnjeno polarizirana podjela govori nam o dvojakosti dokumentari- A Ivo ^olak — strastveni fimofil koji je dugi niz godina vo- sti~kog pristupa radu. U prvom slu~aju autori minuciozno, dio radioemisiju o filmu i diplomirani in`enjer gra|evine kad{to ’prire|uju}i’ odre|ene elemente u prizoru i na na~in koji je odradio stati~ki dio rekonstrukcije mostarskoga mo- igranoga filma, pomno rekonstruiraju faze kakva rada; ov- sta — od ’ovakvih’ Dana filma s pravom o~ekuje i posebne dje su — snimateljske preglednosti radi — odre|ene prizor- dobitke... ne korekcije posve dopustive, a uspje{nost djela ipak ovisi o »[iroki Brijeg«, ^olakove su rije~i iz katalo{kog uvodnika, ’sitnici’ zvanoj imaginativnost, koja }e, bude li je, u sklopu »iz godine u godinu polako dobiva jo{ jednu kulturnu pret- ’zadanih’ radnji znati otkriti — svu uzbudljivost ritma rada i magiju tvorbe oblika. Drugi pristup tako|er podrazumijeva uva`avanje uvrije`e- noga sklopa rutinskog ponavljanja odre|enih (mahom okvirnih) radnji, ali sada s te`i{tem na maksimalnoj otvore- nosti spram nepredvidljivog... U tipi~ne primjere posljednjega usmjerenja ide film s 5. dana Osti Tomislava [anga. ’Dvostruki’ `ivot toga svake pa`nje vrijedna dokumentarca bio je otpo~eo ve} na minulim Danima hrvatskog filma.Za projekcije u Studentskom centru dio je publike u`ivao u sli- kovnoj dojmljivosti no}noga lova na hobotnice, a dio je bio {okiran naturalisti~kom izravno{}u prikaza probadanja ho- botnica i osobito njihova mu~na skidanja s ostiju. [ango je, za razliku od tolikih drugih autora kojima je te{ko Prva i posljednji Momira Matovi}a (SiCG, 2002) ili ~ak nemogu}e uspostaviti kriti~ku distancu spram vlastita 34 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 32 do 38 Krelja, P.: Ritam rada rada, svoje Osti jo{ jednom stavio na monta`ni stol i dobro {ta, i sama mijenja polo`aj svoje prigodno izra|ene ni{e u odvagnutim amputacijskim zahvatima svom djelcu podario ilova~i. Ovdje je, s pravom, otpala i jedna od najte`ih doku- ono {to mu je bilo nedostajalo: mjeru i ritam. I zaista, na mentaristi~kih dogmi oli~ena u strogom zavjetu {utnje; u ne platnu dopadljiva {irokobrije{kog kina reartikulirane Osti ba{ tako rijetkoj vrsti tzv. klasi~nih dokumentaraca opserva- za`ivje{e nekim novim, osobito sugestivnim `ivotom. cijski posve}enih ~ovjekovu radu, ljudi rade i ukleto {ute. Ni da zucnu! U Bunarmanu, naprotiv, godi {to radnici oko bu- Rije~ je, svakako, o najuravnote`enijem pa i najkvalitetnijem nara stalno ne{to ’laprdaju’, `ivahno dobacuju jedan drugo- filmu festivala, koji je nastao kao plod iznimno nadahnute mu ili se dogovaraju. Sve u svemu, odli~an film. suradnje izme|u dobro postavljene [angove redateljske stra- tegije i sjajne Poljakove kamere koja je, pak, ’znala’ pomiri- Mnogo o~ekivasmo od crnogorskoga filma Prva i posljed- ti te{ku zada}u preglednosti potrage za hobotnicama sa za- nja; njegova autora, Momira Matovi}a, prati reputacija izvr- ~udno{}u no}nih prizora na moru. sna dokumentarista, koji je ve} stigao pokupiti brojne nagra- de na me|unarodnim festivalima za filmove posve}ene {ut- Dakako, Osti nisu tek obrazovni film; u toj podjednako ljivim i radi{nim ljudima s kamenjara. Zapravo, film nas je nje`noj i okrutnoj pri~i o ribarskoj obitelji (otac, sin, unuk, ostavio u brojnim nedoumicama; ponajprije, njegov sadr`aj unuka), no}ni lov na hobotnice kao da, u ozra~ju oskudno otisnut u katalogu, ako i obja{njava `ivotnu misiju 86-godi{- usmjerena svjetla ’svi}a’, prerasta u nemilosrdan drevni ritu- njeg junaka filma Kolja Marka Djeke (vrhovnog autoriteta al s kojim se, ho}e li opstati, moraju nau~iti nositi i najmla- ~ija se rije~ me|u Albancima tog kraja apsolutno po{tuje), on |i ~lanovi obitelji. nam ba{ nikako ne olak{ava da dokraja shvatimo {to taj ~o- S druge strane, mala brodica u Ostima, vo|ena koordinira- vjek — tvrdi se Bo`ji — osamljeni~ki radi u rijetko vi|enoj nom suradnjom ~etvero ljudi, kao da u toj potrazi za lovi- kamenoj pustari. Kada prekapa {krtu zemlju u kamenitu nom i sama zadobiva mitske dimenzije o`ivjele nemani, koja okru`ju ve} smo, ’listaju}i’ brzo u sebi po registru dokumen- prijete}e tiho klizi povr{inom zagonetna mora... taristi~kih obrazaca, skloni povjerovati da je tu rije~ o pod- vrsti dokumentarca koji govori o umjetnom stvaranju parce- To dragocjeno djelce, nude}i pravu malu svetkovinu suge- la plodne zemlje; kada pak sla`e kamen na kamen asocira- stivnih prizora i reafirmiraju}i poetiku tzv. klasi~noga doku- mo gradnju suhozida... Svim tim poslovima i posli}ima koji- mentarca, zapravo ide u red tvorevina zajam~ene dugovje~- ma se nakratko prepu{ta nismo kadri pohvatati konce, smi- nosti. sao... Dvama se autonomnim ~imbenicima ipak ne mo`e po- Test drugoga gledanja uspje{no je polo`io jo{ jedan hrvatski re}i dojmljivost: star~evo ~vrsto, sugestivno lice i ljuti kamen dokumentrac — Bunarman Branka I{tvan~i}a. Dapa~e, ope- koji je ’sam sebi podigao spomenike’! No, je li to dovoljno? tovano gledanje pridodalo je iznimno povoljnu prvobitnu Brzu pomisao da je autor tim junakovim zagonetnim pona- do`ivljaju filma pregr{t dopadljivih detalja, koji su ’dvojbe- {anjem zapravo htio sugerirati njegovu izgubljenost u broj- noj’ zamisli da se iskopa bunar na na~in gotovo ve} izumr- nim poslovima koji su neko}, dok je bio mlad i sna`an, ima- lih starih zanata podarili `ivotnost, vjerodostojnost. Intri- li duboka `ivotnog smisla, dakako, odbacujemo... gantan je ve} prvi prizor I{tvan~i}eva dokumentarca: prota- ^ini se da je o~ita nedore~enost filma Prva i posljednja po- gonist Antun Gabaj~ek Nuno kora~a kao u transu, vo|en tek sljedica autorove nedoumice kako da pomiri junakovu doj- zagonetnom gestikulacijom ra{lja u rukama; ta }e obredna mljivu biografiju pritisnutu njegovom visokom `ivotnom igra bunarmana Nunu dovesti to~no do mjesta ispod koje se dobi sa star~evom ’kamenom’ samo}om, a da ostane doslje- krije `ivotvorno vrelo vode. Druga je vrst obreda samo ko- dan ’zavjetu {utnje’. Matovi} nam je, dakle, poku{ao ponu- panje i majstorski nepogre{iva kreacija bunara koji `ivot diti dva filma o istom ~ovjeku — jedan u katalogu, drugi na zna~i; u osmi{ljenoj suradnji s vrsnim i ’sku~enu’ zadatku ekranu! Oba nedore~ena. fino prilagodljivim TV-snimateljem, Tvrtkom Mr{i}em, I{- tvan~i} je ’zamornu’ samotni~ku poslu kopanja i izbacivanja masne ilova~e umio podariti hvalevrijednu vizuru filmskoga sagledavanja zahtjevne zada}e vertikalnog prodiranja u ze- mlju na na~in krtice. Za razliku od ’nabrijana’ alternativca, koji bi kameri strogo odredio tek nekoliko ’fiksacijskih’ po- lo`aja, autor Bunarmana se, poletno i pametno, odmah ute- kao dobrim starim elipsama, relativno brzoj i uvijek pregled- noj izmjeni kadrova, funkcionalnim rakursima i dobrodo{loj paralelnoj monta`i (bunarman sve dublje u bunaru; ~etvori- ca slikovitih pomo}nika za koloturom — i `ena koja }e ’odozgo’ prijekorno upozoriti mu`a da se odve} ne igra i da {to prije obavi posao). Vrlo dojmljivo djeluje ona kru`nica bunara koja se prema dnu suzuje; efektan je i trenutak kada }e se protagonist, sti- gav{i do vode i po~ev{i obzidavati iznutra rupu bunara, po- ~eti ponovno dizati k vrhu... Dakako, me|u duhovitim deta- Going up the River. A Journey towards Theo Angelopoulos Camela ljima odska~e onaj boce s rakijom koja, kako se Nuno spu- Nicotre, (Italija, 2004) 35 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 32 do 38 Krelja, P.: Ritam rada

uzbu|enja {to je bilo zahvatilo sudionike goleme pale`i. [te- ta. A Sicilijanac Carmelo Nicotra nije niti sanjao da }e se njegov poku{aj intervjuiranja znamenitoga gr~kog i svjetskog film- skog klasika, Thea Angelopoulosa (Putuju}i glumci, Alek- sandar Veliki, Krajolik u magli), posve neplanirano ’izroditi’ u dugotrajno snimanje dokumentarca o Angelopoulosovu snimanju novog igranog filma. Sam Angelopoulos uporno je, premda ne i grubo, vi{ekratno odga|ao realizaciju obe}a- na razgovora; Nicotri je, dopustiv{i mu da ga snima za pri- prema i na setu, objasnio da }e usred posla biti kudikamo govorljiviji. ^ini se da to neplanirano ~ekanje na veliki tre- nutak autorova milostivo pristajanja da izrekne pregr{t pam- tivih misli i nije ba{ te{ko palo na{em strpljivom dokumen- taristu; veliki ljubitelj kako helenisti~ke kulture tako i njezi- na kasnog izdanka {to se objavio u liku filmskog autora, koji se u novom projektu i prihvatio kazivanja o slavnim preci- ma, Nicotra se zdu{no bacio na hvatanje lika (i djela) velikog La strada Damira ^u~i}a (Hrvatska, 2004) autora u trenucima zaigrana stvaranja. Rezultat dugotrajna odga|anja razgovora dokumentarac je pod naslovom Idu}i uz rijeku. Temelji se na iskazima Angelopoulosovih vi{ego- U gr~kom filmu Trg heroja Kalesisa Theodorea rije~ je o spe- di{njih suradnika koji, u odmjerenu tonu, govore o naravi i cifi~noj ’radnoj’ aktivnosti gra|ana mjesta{ca Florina, u ne- metodama Angelopoulosova rada na setu; na kraju, i sam }e posrednoj blizini Soluna. U no}i zimskoga solsticija Florinja- autor progovoriti o karakteristikama svoga stvarala{tva, o ni predano i poneseno pale velike vatre po cijelom gradu. svojoj poetici. No, glasoviti }e Grk, izri~u}i manje-vi{e o~e- Sam film predo~ava fenomen jedinstvenih loma~a na primje- kivane stvari, samo u jednom trenutku dati maha svojim ru ~etvrti ~iji sredi{nji trg nosi ime Trg heroja. I dok se, uz strastima: s velikim }e zanosom ishvaliti nositeljicu glavne osobito `ivahnu aktivnost, priprema divovska loma~a, autor uloge, mladu glumicu koja se, dr`i ushi}eni Theo, ~udesno iznosi niz zanimljivosti vezanih uz ritual kojemu se pripisu- ponijela u zahtjevnoj roli. ju poganska obilje`ja i koji je nastao kojih petstotinjak godi- Da je Nicotra, sklon sam vjerovanju, na vrijeme shvatio za- na prije Krista. Iz razgovora s ’glavnim’ sudionicima obred- {to mu je Angelopoulos predlo`io da ga, umjesto da s njim ne loma~e saznajemo da vlast zapravo i ne odobrava tu vrst vodi umne razgovore, zapravo snima na setu, za akcije i da ’iracionalnih’ svetkovina u mjestu; stoga, li{eni svake pa i je upravo tom poslu dao cijelog sebe, zacijelo dugo i{~ekiva- nov~ane potpore agilni se inicijatori, da bi na vrijeme priba- na razgovora na kraju ne bi niti bilo — jednostavno ne bi bio vili znatnu koli~inu drva, ne libe ute}i drskim kra|ama lako potreban! Ne shvativ{i da je sredi{nja tema njegova doku- zapaljive drvene gra|e. Unato~ strogim zabranama i visoko mentarca razotkriveni Angelopoulos, a ne izravni razgovor s cijenjeni cedar neprestance je na udaru njihovih marnih sje- Angelopoulosom (kojemu se i dalje nadao), Nicotra je bo- kira; oni ga, ka`u, uporno sijeku iz ’altruisti~kih’ pobuda — gomdanu priliku sam minimalizirao zadovoljiv{i se tek ilu- cedar }e, ako ne izgori na Trgu heroja, svojom visokom ka- strativnim sli~icama sa snimanja (dostatnim za TV-reporta- lori~no{}u (i rasprkavaju}im plamenim kuglicama) i dalje `u) i suradni~kim flah opservacijama o obo`avanom prijate- uzrokovati brojne ljetne po`are! Ima simpati~nih stvari u lju i Tvorcu. tom filmu. Simpati~ni su nam, ponajprije, junaci sa spome- nuta trga; otvoreni i blagoglagoljivi u svojim iskazima, gor- Tako Nicotra nije dobio ono zbog ~ega je tako dugo snubio ljivi u obrani svoje vatre, ~ak razboriti u svojim tuma~enjima maestra (iz njegova }e nam govora u sje}anju ostati ganutljiv fenomena i svoje ponesenosti tim fenomenom, a kad im ushit spram okretnosti mlade glumice, ali s takvom se vrst do|e i raspjevani — lako kupuju na{u naklonost. Zgodno je ushita ~esto sre}emo i u tolikih drugih re`isera), a zbog stra- i elipti~no predo~avanje izrastanja goleme loma~e; autor po- hopo{tovanja prema Angelopoulosovu liku i djelu olako je jedine faze njezina napredovanja daje tek usputno i ’u poza- ispustio rijetku prigodu da razotrkije skrivenu bit autorove dini’ drugih radnih ili anketnih dionica filma. Dakako, uz- radionice. Prigovori, dakako, ne nije~u svaku vrijednost Ni- budljiva je i golema plamte}a kugla koju }e, s visina, strelo- cotrinu uratku; rije~ je o solidnu ilustrativnom materijalu. vito usmjeriti na divovsku drvenu piramidu. Ali, avaj, izostat }e pomno pripremana i napeto i{~ekivana poenta; ekipa se, Ritam rada i — nerada sa snimateljskoga stajali{ta, nije znala ponijeti s tom gole- Bez ve}ih sam pote{ko}a i po tre}i put pogledao 29-minut- mom buktinjom! U oku objektiva izblijedit }e sredi{nji grad- ni dokumentarac La strada Damira ^u~i}a. Nema nikakve ski spektakl. Misti~ni ritual, koji i nakon toliko stolje}a pro- dvojbe da si je mladi daroviti autor, i ne samo u usporedbi s govara kroz gra|ane Florine, biva tek obi~nom vatrom... redateljskim metodama kolega iz natjecateljskog programa Autor uzalud poku{ava pone{to anemi~nom glazbenom dio- 5. dana, nametnuo vrlo zahtjevnu realizacijsku zada}u koju nicom monta`no rekonstrirati i razigrati ugo|aj grozni~ava bismo, uz ne{to pjesni~ke slobode, mogli nazvati ’~inom 36 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 32 do 38 Krelja, P.: Ritam rada sputanih ruku’. Prihvativ{i se portretiranja glavne ulice, la strade u istarskom gradi}u Vodnjan, ^u~i} se odmah odre- kao ’olakotnosti’ anketne metode, koja bi, nota bene, svaka- ko bila kompatibilna s ulicom dugom vi{e od tisu}u metara i punom `ivota. Primjerice, mladi Papi}, onaj iz svoje najpo- tentnije dokumentaristi~ke faze, iznio bi iz tog mikromelpo- ta pitoreskne likove sposobne da nas i nasmiju i rastu`e. ^u- ~i}eve su namjere druk~ije; taj bi da iz tog raja za tipi~no an- ketni film iznjedri djelce s blago eksperimentalisti~kom pati- nom. On bi da, odri~u}i se izravna i gruba interveniranja u vazda bogat `ivot ulice napu~ene svakakvim profilima i ka- rakterima, njezino `ivo pulsiranje i njezine stalne mijene dis- kretno ’{pijunira’, uhodi i oslu{kuje... Dakako, prvi su se na meti kamere njegova snimatelja Borisa Poljaka na{li oni koji, obaviv{i svoju dnevnu ili ~ak `ivotnu zada}u, i sami po cije- le dane opserviraju, motre, a kad{to i `ivo komentiraju sitna uli~na zbivanja. Svjedoci smo svojevrsne dokumentaristi~ke parade dojmljivih lica ’izrezbarenih’ grubim, kad{to odve} grubim dlijetom vremena. Spram dokoli~ara — u`urbani Xavó-Xaví Oscara Pereza ([panjolska, 2002) gradski svijet gonjen neumoljivim diktatom karakteristi~nih dnevnih obaveza. Potom zaigrana djeca koja ljupko koketi- drugi put stvarna, te{ka i teretna; naturalizmu prizora zna raju s kamerom, ili pompozni nastupi prigodno kostimiranih hirovito suprotstaviti elegantnu apstraktnost znaka, tromo- grupa {to }e nakratko la stradi podariti duh dalekih vreme- sti gusjenice lako}u leptira... Vazda je u prisnu dosluhu s ju- na. A zna se zalomiti da svoj {arm prospu ulicom i ekstrava- tarnjim i no}nim za~udnim svjetlima, utje~e se nebu... gantni plesa~i {to su (na nagovor ekipe?) od skromne grad- ske kale ~askom napravili stastveni scenski prostor. Neki, No, dobro. Priko~imo! U La stradi i nije ba{ sve ba{ tako pak, ’kamuflirani’ promatra~i iza prozorskih {kura tiho po- idealno da se gledatelj ne bi mogao oteti zagrljaju uzastopnih lemi~ki mrmore o izgubljenoj nevinosti neko} uzorito ~iste lirskih asocijacija; od dvojice monta`era (uz ^u~i}a i prvak gradske ulice, koja se ’izrodila’ u raskomo}eni produ`eni umije}a monta`e Slaven Ze~evi}) o~ekivala se ne{to ve}a ri- dnevni boravak. Dakako, neki prizor~i}i u filmu plod su pri- goroza u onom finom finalnom oblikovanju gra|e; tu i tamo re|iva~kog mara na{ih artista; primjerice, ono uli~no poska- ritam dokumentarca zna, zbog kakva vi{ka, ’{tucnuti’, a re- kivanje malih biciklista vi|eno kroz dvori{na vrata. Krono- ~enoj dvojici mu`eva ne slu`i na ~ast ni to {to su, sklapaju}i logiju sitnih uli~nih doga|aja izrazito nadrasta stvarni prota- svoj film postupkom zvanim ’singerica’, La stradu posijali s gonist La strade — ulica; ona, i ne samo zato {to se u njezi- nekoliko ’diskretnih’, ali izdajni~ki uo~ljivih krajeva. Od nim njedrima kre}e i valja sav taj nemirni `ivalj, posjeduje svih prikazanih filmova na festivalu La strada se stranim au- neku svoju autonomnost, neki svoj specifi~an `ivot uvijek torima ponajvi{e svidjela. podlo`an slo`enu ritmu prostornih i svjetlosnih mijena.U Ritam nerada objektivu velikoga snimateljskog maga Borisa Poljaka ta `ila kucavica grada ~as je tek obi~na ulica u kojoj ljudi obitava- Nekom je zgodom dokumentarist iz Barcelone Oscar Perez ju, prolaze ili trguju, ~as dojmljiva avenija ’ukradena’ nekoj sjeo u krivi tramvaj i otkrio njemu nepoznatu, paralelnu Bar- metropoli; no}u se zna zaodjenuti u rasko{no {areno ruhu celonu. Periferni, siroma{an i obrazovno duboko zapu{ten puno zagonetnih svjetalaca, s jutra osvane ubogo ru{evna, dio velikog grada.Po`elio je da snimi film o ~asnoj iznimci nikakva; nekad je nalik snoliku proizvodu rafinirana duha, u~itelja Basilija, koji se prihvatio iznimno te{ke zada}e da za- pu{tenu djecu iz ~etvrti, me|u kojima su najbrojniji mali Romi, uvjeri kako je va`no da redovito dolaze u {kolu i da se odupru odraslima koji ih uporno odgovaraju od {kolova- nja. Pomislilo bi se da se Perez prihvatio izravnih iskaza u ka- meru, anketnoga filma. Krivo. Mladi je [panjolac poku{ao, i u tome djelomice uspio, da posvjedo~i o zabrinjavaju}em socijalnom fenomenu mo}ima stati~ne kamere i strategijom dugih kadrova; u dokumentarcu pod naslovom Xavo — Xavi glavno mjesto, dakako, zauzima iznimno dugi za~udni kadar, stati~no realiziran u srednjem planu, sa sredovje~nim protagonistom koji svakoga jutra prije po~etka razredne na- stave, pa tako i toga jutra, na vratima do~ekuje u~enike, koji redovito kasne, a mnogi me|u njima na putu do {kole ili na samu njezinu ulazu odustanu od nastave; u~itelja osobito za- brinjava to {to u roditeljima u~enika nije uspio ste}i savezni- Grad, gradovi Vedrana [amanovi}a (Hrvatska, 2004) ke i {to mnogi od odraslih onu djecu koja su poslu{ala u~i- 37 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 32 do 38 Krelja, P.: Ritam rada

dramatur{ki slo`enu i u oslikavanju njegova bogata unutra{- njeg `ivota fundamentalnu zada}u; ne samo {to je ’filozofo- ve’ iznadprosje~ne intelektualne sposobnosti brzo prepozna- o i — o~ito — poticao (da li i usmjeravao?), nego se zdu{no trudio da im — u jedinstvenoj bajkovitosti otoka Mljeta — prona|e metafizi~ki adekvat. Dakako, @ivot ili san — kada u ’slikanju’ neprijepornih krasota otoka ne upada u zamku ki~-kadrova koji svjedo~e ’o jo{ jednom biseru s plavog Ja- drana’ — uistinu plijeni efektnim vizurama i dojmljivim me- diteranskim prizorima koje potpisuje daroviti Mario Britvi}. Problem je filma drugdje: ponajprije, u pisanu tekstu koji, onako izmudrijan i {kolni~ki tvrdo ~itan, poni{tava dobre s pravom zahtjevno koncipirane poetske namjere filma. Nea- dekvatno poticana ’starmalost’ u djece nikada nije bila do- brim saveznikom te djece, a ni onih koji su bili uvjereni da ~ine dobru stvar kada dopu{taju da mahom op}a mjesta iz retorike odraslih stignu na dje~ja usta... Simpati~nom dje~a- ku manje vjerujemo kada mudruje o svom statusu na napu- Sarajevski pas {tenom otoku i svom polo`aju u `ivotu, a vi{e kada se dje- ~a~ki zaigra sa svojom ljupkom prijateljicom, vrsnom karati- sticom, koja }e ga, u `aru borbe, znala~ki prizemljiti... telja upravo na tom na putu do {kole drsko odgovaraju od prisustvovanja nastavi. Sarajevski pas [to se zbiva u spomenutu kadru? Neki u~enici tek projure Gledaju}i bosansko hercegova~ki film Sarajevski pas Harisa pokraj svoga u~itelja, uz usputnu primjedbu, a neki se zau- Proli}a, ina~e dobitnika Grand Prixa na 5. danima, prisjetih stave i razgovaraju... U~itelj, u tolerantnu tonu i bez odgoj- se blistavih i dojmljivih sarajevskih dokumentaraca nastalih nih prodika, uvla~i svoje |ake u dijalog nenametljivo okre- usred rata u producentskoj ku}i SAGA, na ~ijem se ~elu na- nut prema razli~itim `ivotno itekako va`nim temama; iz bla- lazio autor kultnoga igranog filma Ono malo du{e, Ademir go polemi~kih iskrica koje frcaju iz tog razgovora jasno se Kenovi}, a potpisivahu ih poznati i oni koji }e tek poslije po- razabiru svjetonazorne devijantnosti u djece koje su im usa- stati poznati, poput Pjera @alice. Za razliku od ’nabrijanih’ dili roditelji i blagu trpeljivost u~itelja, koji s mnogo uo~lji- hrvatskih dokumentaraca iz vremena rata, ali i dosta dugo va truda poku{ava djeci objasniti neke temeljne postulate na nakon rata, sarajevski su dokumentarci bili objeru~ke pri- kojima po~iva `ivot u urbanoj zajednici, u dr`avi koja funk- hva}eni u svijetu ne samo zato {to su nastajali u okolnostima cionira prema nekim na~elima. Kad{to, u~enici }e se u~itelju stalne opsade i bombardiranja Sarajeva, nego i stoga {to su, i njegovu ’naivnu’ poimanju `ivota podrugivati, primjerice na slu~ajevima ’komornih’ pri~a o velikim tragedijama ’ma- njegovoj tvrdnji da se neki predmeti s ulice koji se njima svi- lih’ ljudi, svjedo~ili o dubokoj boli grada (ipak sposobna da |aju ne mogu i ne smiju tek tako pokupiti; ovdje je ohrabru- se upravo tim ~inom hrabra i ~asna dokumentarizma brani ju}e to {to }e u~itelj, ne trepnuv{i okom, s nepopustljivom od bezna|a). Dokumentarac Sarajevski pas — toliko godina postojano{}u nastaviti svoj ’sat’ pred ulaznim vratima {kole nakon zavr{etka rata — kao da obnavlja duh intimisti~kog i {to }e i djecu ’neki vrag’ ipak natjerati da nastave taj ’smi- pristupa ratnim i poratnim traumama. Ku}ni pas bra~nog je{an’ razgovor. Perezov se film temelji na odre|enom broju para iz sarajevskog predgra|a bio je veliki ljubimac njihova dobro isplaniranih i funkcionalno strukturiranih kadrova; sina, koji je poginuo na rati{tu; nesretni roditelji — duboko dakako, nisu svi jednake va`nosti i intenziteta pa u cjelini uvjereni da je pas svojedobno to~no ’predosjetio’ smrt sina, Xavo — Xavi djeluje odve} fragmentarizirano i bez ja~e unu- jer je u trenutku sudbonosna sinova odlaska na frontu mah- tra{nje povezanosti, premda se djelcu ne mo`e pore}i provo- nito htio i}i s njim — u vjernoj doma}oj `ivotinji vide po- kativnost ni izri~ajna smionost. sljednju ’`ivu’ vezu s izgubljenim sinom. Dokumentarist Ha- I mladom junaku hrvatskoga filma @ivot ili san Mladena ]a- ris Proli} prihvatio se snimanja filma o njihovu slu~aju kada pina, ~ini se, {kola nije osobito privla~na. Kada je na satu (u je shvatio da roditeljima predstoji jo{ jedan veliki gubitak: ovome slu~aju zemljopisa), njemu je o~ito dosadno; suho- bili su odlu~ili (na preporuku veterinara?) ve} ostarjela i parnost neatraktivno prezentirana nastavnoga gradiva u nje- iznemogla psa ’uspavati’. Film je za projekcije duboko ganu- mu izaziva potrebu da se oda ma{tarijama, da u mislima ’za- o publiku — neki pojedinci, kada su se u dvorani upalila roni’ u izazovnu legendu s otoka Mljeta, kakva je ona veza- svjetla, nisu mogli sakriti suze, potresenost spoznajom da su na uz ’obli`nju’ Odisejevu spilju... se roditelji, u boli, morali odre}i posljednje dodirne to~ke sa ]apinov se poku{aj stvaranja svojevrsna dokumentaristi~ki sinom. lirskog sublimata — u zatvorenu trokutu izme|u dje~aka na- I ja sam na svoj na~in bio potresen, ali ne filmom, nego sa- zvana ’filozof’, njemu zamorne {kole i snolikog otoka Mlje- mom reakcijom na film! Zapravo, od sama po~etka projek- ta na kojem `ivi — ~inio zanimljivim, privla~nim; bila je na cije pratila me neka te{ko obja{njiva nelagoda, koju }u, kada mjestu i odluka da dje~akovu unutra{njem mologu podari se poslije prihvatih racionalizacije svoga ’slu~aja’, po~eti pri- 38 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 32 do 38 Krelja, P.: Ritam rada pisivati ~injenici da u nespremnu gledatelju mo`e zaista iza- Osterjovskog (pregr{t za~udnih prizora), Svjedok vremena zvati u~inak blago morbidnoga kada s ekrana ~uje da se ne- @ane Mrkonji} (fotograf koji vi{e od pola stolje}a obavlja sretni roditelji pse}em ljubimcu obra}aju onako kako se ina- svoj posao u Mostaru), Raj za stokila{e Roberta Bubala (no- ~e roditelji obra}aju voljenoj djeci: »Ne brini, tebi }e mama, gometa{i koji moraju imati vi{e od stotinu kila). tebi }e tata...«. Eksperimentalni program iz produkcije Hrvatskoga film- Poslije }e ~ovjek povesti psa u njegovu (posljednju?) {etnju; skog saveza obuhvatio je ~etiri novija naslova: Sinaj Zdrav- mene }e i ta tegobna pa i bolna {etanje onemo}ala psa po- ka Musta}a, Mörder unter uns Ivana Faktora, Grad, gradovi pra}ena karakteristi~nim ’dijalogom’ onespokojiti ponajvi{e Vedrana [amanovi}a i Arabeska Damira ^u~i}a. zbog ’dramatur{ki’ va`nog argumenta po kojemu sama od- luka o nu`nosti `rtvovanju psa nije ni{ta drugo do iznu|eni Dugometra`ni pak program ponudio je dva dokumentarca ~in — milosr|a. (Sretno dijete Igora Mirkovi}a, Fahrenheit 9/11 Michaela Dakako, nije na meni da odluku roditelja procjenjujem, oni Moorea) i jedan igrani (Tu Zrinka Ogreste). su ti koji znaju za{to ~ine to {to ~ine, ali ako je suditi po ono- me {to sam vidio na ekranu, a vidio sam da je pas uistinu U sklopu festivala predstavljena je knjiga Prvi BH pop-rock onemo}ao i da je nekako pri kraju snaga, ali neagresivan, leksikon. miran i ’pomiren’ sa svojom sudbinom, onda nisam mogao Festival mediteranskoga dokumentarnog filma u [irokom a da se ne upitam za{to nasilno dokinuti `ivot tom tako dra- Brijegu posjeduje odliku tako nedostupnu hrvatskim film- gocjenu bi}u kada }e ono svejedno uskoro mirno uginuti. skim manifestacijama; nije tu rije~ samo o dobroj organiza- Kakvu bi to `rtvu bra~ni par morao u~initi ostaviv{i ga jo{ ciji svih elemenata svetkovine, nego i o dobro uravnote`enoj koji mjesec na `ivotu! Dakako, Sarajevski pas ne bi bio ono satnici projekcija i relaksiraju}ih programa (razgledavanje {to jest, film koji potresa ljude, da je pas ostao na `ivotu. obnovljena mosta u Mostaru, slikoviti dio Neretve vi|en iz Njegovu je smrt, koja bi u drugim okolnostima bila tek dio motornih plovila, za~udnost izvora Li{tice...). Dakako, kru- ranjene intime dvoje ljudi {to ne mogu i nikada ne}e mo}i na uvijek `ivahna festivalskog ugo|aja zasniva se na brojnim preboljeti gubitak sina, filmska ekipa samim ~inom snimanja na~elnim razgovorima o filmu, na polemikama o vi|enim dodatno ritualizirala obnoviv{i u ljudima prvobitnu silinu djelima na festivalu, na informacijama o polo`aju dokumen- boli. U dokumentarizmu tanka nit manipulacije s osje}ajima taristike u Sredozemlju. Bilo nam je zanimljivo ~uti da je hr- nije ba{ uvijek lako zamjetljiva. Dakako, u slu~aju Sarajev- vatski dokumentarac kudikamo vi{e potpomognut od onog skoga psa volio bih da sam u krivu. u [panjolskoj ili Gr~koj; primjerice, da simpati~nom Oscaru Perezu, koji se filmski obrazovao u Velikoj Britaniji, otac nije Uspostavljeni ritam financirao dokumentarac Xavo — Xavi, film ne bi tako brzo Raznovrsni su bili i popratni programi festivala.Publika je ugledao ekrane. mogla vidjeti ~etiri bosanskohercegova~ka rada: Slike sa ugla Jasmile @bani} (francuski fotoreporter u ratnom Sara- [irokobrije{ki je festival, poput vje{ta slaloma{a, uhvatio od- jevu ispucao tri filma na te{ko ranjenu djevojku, a da joj nije mjereni pravi ritam i sva je prilika da }e, na zadovoljstvo poku{ao pomo}i), Bijele ru`e Tomislava Pokraj~i}a i Riste gra|ana i uvijek dobrodo{lih gostiju, dugo po`ivjeti.

Filmografija 5. Dana filma — mediteranski festival dokumentarnog filma, [iroki Brijeg, BiH, 9-11. rujna 2004.

SLU@BENI NATJECATELJSKI PROGRAM 6. LA STRADA, Damir ^u~i}, Hrvatska, 2004. 1. PRVA I POSLJEDNJI... / THE FIRST AND THE LAST..., Momir Ma- 7. XAVO — HAVI, Oscar Perez; [panjolska, 2002. tovi}; Srbija i Crna Gora, 2002. 8. HEROES SQUARE, Kalesis Theodore; Gr~ka, 2003. 2. OSTI / HARPOON, Tomislav [ango; Hrvatska, 2003. 9. GOING UP THE RIVER / A journey towards Theo Angelopoulos; 3. SARAJEVSKI PAS / SARAJEVO’S DOG, Haris Proli}; Bosna i Herce- Carmelo Nicotra, Italija, 2004. govina, 2002. PROGRAM IZVAN KONKURENCIJE 4. @IVOT ILI SAN / A LIFE OR A DREAM, Mladen ]apin; Hrvatska, 1. FAHRENHEIT 9/11, Michael Moore; SAD, 2004. 2004. 2. TU / HERE, Zrinko Ogresta; Hrvatska, 2003. 5. BUNARMAN / WELLMAN, Branko I{tvan~i}, Hrvatska, 2003. 3. SRETNO DIJETE / LUCKY KID, Igor Mirkovi}; Hrvatska, 2003. 39 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 32 do 38 Krelja, P.: Ritam rada

4. BIJELE RU@E / WHITE ROSES, Risto Sterjovski i Tomislav Pokraj~i}; EKSPERIMENTALNI PROGRAM IZ PRODUKCIJE Hrvatska, 2004. HRVATSKOG FILMSKOG SAVEZA 5. SLIKE S UGLA / PICTURES FROM A CORNER, Jasmila @bani}; Bo- 1. SINAJ / SINAI, Zdravko Musta}; Hrvatska, 2004. sna i Hercegovina, 2003. 2. MORDER UNTER UNS / MURDER AMONG US, Ivan Faktor; Hr- 6. SVJEDOK VREMENA / A WITNES TO TIME, @ana Mrkonji}; Bo- vatska,2004. sna i Hercegovina, 2004. 3. GRAD, GRADOVI / CITY CITIES, Vedran [amanovi}; Hrvatska, 7. RAJ ZA STOKILA[E / HEAVEN FOR 100-KILO MAN, Robert Buba- 2004. lo; Bosna i Hercegovina, 2004. 4. ARABESKA / ARABESCA, Damir ^u~i}; Hrvatska, 2004.

Nagrada 5. dana filma

@iri: Anja [ovagovi}-Despot, Zrinko Ogresta i Ivo ^olak GRAN PRIX — @ani Mrkonji} za film OTISCI DUBINE, prikazan izvan konkurencije

40 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. FESTIVALI

UDK: 791.65.079(450 Chiavari):791.228”2004”(049.3) Hrvoje Turkovi} Film sjena bez sjena Festival animiranog filma u Chiavariju (Festival internazionale del cinema d’animazione, Chiavari, Italija), 21-25. listopada 2004.

Giannalberto Bendazzi, jedan od najistaknutijih svjetskih povjesni~ara filma, po{tovalac ’zagreba~ke {kole crtanog fil- ma’, prvi laureat nagrade za prou~avatelje filma zagreba~kog Animafesta, pokrenuo je, zajedno sa skupinom znalaca i en- tuzijasta, novi me|unarodni festival animacije u Chiavariju, malom priobalnom gradi}u blizu Genove. S jedne strane, festival je ustrojen prema najvi{im standardi- ma svjetskih festivala, osobito onih poput zagreba~kog: rije~ je nadasve o festivalu okrenutu prikazu stanja u suvremenoj umjetni~koj animaciji.1 Kao i drugi festivali, imao je i niz vri- jednih popratnih programa. Tu su bile, u prvome redu, veli- ke retrospektive vrhunskih umjetnika: talijanskoga majstor- skog dvojca Emanuelea Luzzatija i Giulia Gianinija; te isto~- nja~koga majstora Takahate Isaa. Potom, moglo se upoznati s regionalnim kinematografijama (retrospektiva gr~ke ani- macije, kao prve u nizu predstavljanja mediteranskih anima- cija) te s norve{kom {kolom animacije iz Volde. Uz to je bilo i nekoliko tematskih pregleda kao primjerice — ’animacija u medijima’, a organizirani su i susreti s autorima i predstav- lja~ima svake od tih retrospektiva te niz dobro pripremljenih predstavljanja knjiga. Uz taj vrijedan, ali uglavnom standardan festivalski profil, Bendazzi vidi posebnost svojega festivala u njegovu studij- skome, prou~avateljskom krilu. Ovaj je put organiziran veli- ki povijesni program tzv. siluetne animacije, odnosno animi- ranog filma sjena. Kao studijski prilog spoznaji o toj vrsti animacije, sam je festival objavio kapitalnu dvojezi~nu knji- gu o povijesti i klju~nim osobinama siluetnoga filma sjajno- ga francuskog prou~avatelja Pierrea Jouvanceaua — Le film Naslovnica festivalskog kataloga de silhouettes / The Silhouette Film (Le Mani — Festival del cinema d’animazione di Chiavari, Genova, 2004, engleski stvarala{tva, prisutna i danas, osobito u recentnom stvarala{- prijevod napravila je na{a zagreba~ka znanica Clare Kitson).2 tvu Francuza Michela Ocelota, sudionika na Festivalu. Uz to je organiziran i okrugli stol posve}en siluetnome fil- Primjerice, jedva da itko od nas zna da je i prije Lotte Reini- mu, na kojem sam i sam sudjelovao. ger postojala produkcija siluetnih animacija (izme|u 1909. i 1915.: npr. Britanac Charles Armstrong), da je pod utjeca- Siluetni film jem Lotte Reiniger u Isto~noj Njema~koj postojala takva Prou~avala~ki dio festivala bio je doista pravo otkri}e. Silu- produkcijska struja (npr. Bruno J. Böttge; Horst J. Tappert), etna animacija povijesno je krilo animacije poznato vi{e po a da su i Japanci imali svoju verziju (s obojenim folijama za ~uvenju, odnosno leksikonsko-povjesni~arskom spominja- atmosfersko-perspektivne pozadine — Noburo Ofuji). nju, nego po izravnoj upoznatosti i prou~avanju. Poznato je Prema Pierreu Jouvanceau — koji je cijeli taj program sasta- uglavnom samo po najve}oj autorici te animacijske discipli- vio prema ne{to stro`im kriterijima od mogu}ih — siluetna ne, Lotte Reiniger. ^ak i profesionalnim pratiteljima anima- animacija je (a) ona u kojoj se likovno barata kola`nim izres- cije jedva da je poznato da postoji {ira i prili~no trajna — cima, te je, zato, u pitanju (b) tzv. zglobna animacija (dijelo- iako dosta prorije|ena i nenametljiva — linija siluetnoga vi tijela pokre}u se u zglobovima, dok su ostali dijelovi uko- 41 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 41 do 44 Turkovi}, H.: Film sjena bez sjena

Campek nevaljalac Mladena [irole iz 1929.4 pa i takvi filmo- vi pripadaju u {iri pojam filma sjena. Ukupna je retrospektiva bila iznimno povijesno-obrazovno zanimljiva, ali posebna je njezina vrijednost bila u spoznaji koliko ima iznimne do`ivljajne ista~anosti do koje su se po- jedini autori (Lotte Reiniger doista je jo{ najizrazitiji pri- mjer) uzdignuli u toj, zapravo vrlo ograni~avaju}oj, iako upravo zato, predod`beno i ma{tala~ki sna`noj, disciplini.

Glavni program i ostali popratni programi Kako je to prvi festival — ’nulti’ kako su ga na zatvaranju nazvali sami organizatori i gradski doma}ini — njegov je na- tjecateljski program bio sastavljen prete`ito od filmova ’po pozivu’, kako je i bilo logi~no, odnosno jedino realno mo- gu}e. Budu}i da su filmove pozivali dobri znalci suvremeno- ga stanja, sam Bendazzi uz pomo} kolega, program je sastav- ljen doista znala~ki, vrlo raznovrstan i po stilskim i po disci- plinarnim varijacijama. Gledalac je doista mogao u`ivati u programu uglavnom vrhunskih, a u ne{to slabijim slu~ajevi- ma barem izrazito zanimljivih, filmova. Dakako, velik je dio programa sastavljen na temelju profil- triranih naslova s drugih svjetskih festivala. Tako da se na fe- stivalu mogao vidjeti visok postotak filmova {to su prikaza- ni na posljednja dva zagreba~ka festivala (onom iz 2002. i ove, 2004). No, bilo je i dosta onih koji nisu bili na zagre- ba~kom festivalu te je osobama koje nisu festivalskim glob-

Chiavari — trg oko kojeg su bile smje{tene festivalske priredbe (snimio P. Jouvanceau)

~eni) (pa je po tome rije~ o podvrsti kola`ne animacije), a (c) cijela se slika, tj. svi objekti u slici dobivaju osvjetljivanjem odostraga — tako da je rije~ o filmskoj registraciji, uglavnom o{trih, sjena. Siluetna praksa ima vi{estruke korijene. Jedni su, vjerojatno, u kineskom kazali{tu sjena koje je, preko Perzije i Turske utjecalo na popularnu pu~ku zabavu s putuju}im kazali{tima sjena po Europi od sedamnaestog stolje}a nadalje. Pod utje- cajem ’panoramskih’ i ’dioramskih’ projekcija, sredinom 19. stolje}a aran`irale su se opti~ki vrlo slo`eno izvedene pred- stave ne samo sa `ivim ljudima nego i s animiranim lutkama. Drugi je izvor siluetnom filmu u modi obrisnoga portretira- nja, s jedne strane, crtanja portreta na temelju sjene modela projicirane na papir, a s druge strane prakse izrezivanja obri- snih portreta u (crnom ili bijelom) papiru (praksa koja se i danas sre}e u na{im priobalnim gradovima tijekom turisti~- ke sezone).3 Iako je povezana sa {irim pojmom siluetnog filma, odnosno filma sjene, siluetna animacija posebnija je disciplina od si- luetnoga filma. Prvo, postoje crtani filmovi u kojima se tek obrisno, siluetno, iscrtavaju predmeti i pozadine, koji dakle jesu siluetni, ali ne pripadaju u disciplinarno izrazitiju kola`- no-siluetnu varijantu. Tako|er, postoje igrani siluetni filmo- vi, `ivo snimani, poput na{a dva filma sjene iz [kole narod- nog zdravlja — ^arobnjaci Milana Marjanovi}a iz 1928. i Knjiga Pierrea Jouvanceaua o silhuetnom filmu (Chiavari, 2004) 42 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 41 do 44 Turkovi}, H.: Film sjena bez sjena

Prizori iz Princa Ahmeda Lotte Reiniger (1923-1926) troterima Chiavarijev festival dao sjajan pregled najboljeg u val: Emanueleu Luzzatiju i Giuliju Gianiniju te Takahati suvremenoj animaciji. Isau. Koliko se program preklapao, svjedo~e i festivalske nagrade: Iako su se organizatori potrudili da se projekcije ponavljaju gotovo svi nagra|eni filmovi poznati su sa zagreba~kog fe- u razli~itim dvoranama (tri dvorane po gradu, ali u razmjer- stivala: grand prix ili, kako su je nazvali, — ’milenijska na- noj blizini), ipak nije ponekad bilo mogu}e pratiti sve njih. grada’ dodijeljena je pobjedniku na{eg Animafesta iz 2002. Prema uzorcima iz bogatih retrospektiva sude}i, Luzzati i — filmu Otac i k}erka (Father and Doughter) De Wita; a Gianini doista su vrhunski autori, a u Takahate, biv{eg bli- ostale su nagrade dobili Harvie Krumpet Adama Benjamina skog suradnika Miyazakija — iako mu filmovi osciliraju — Elliota (Australija); potom ovogodi{nji pobjednik Zagreba rije~ je uvijek o majstoru animacije i psiholo{kog portretira- Glava Gora (Atama Yama) Kojija Yamamure (Japan); te Dje- nja, osobito u sjajnu cjelove~enjem filmu Moji susjedi Yama- vojka i oblaci (La jeune fille et les nuages) Georgesa Schwiz- de (Hohokekyo Tonaro No Yamada-kun, 1999). gebela ([vicarska) i Odvajanje (The Separation) Roberta Morgana (Velika Britanija). @iri je bio vrlo ugledan, u njemu Koliko je god bilo indikativno dobiti informaciju o gr~koj su bili Caroline Leaf iz Kanade, Takahata Isao iz Japana, Mi- animaciji, toliko je pregledavanje jednog (od dva) programa chel Ocelot iz Francuske, Ferenc Mikulas iz Ma|arske i Ge- njihovih filmova u~inilo jasnim za{to jedva da se zna da Grci orges Sifianos iz Gr~ke. Na festivalu su dodijeljene i `ivotne imaju animaciju. S iznimkom jednoga sjajnog crtanog filma nagrade, i to osobama ~ije su retrospektive protkivale festi- Miris grada (1994) ovogodi{njeg ~lana `irija Georgesa Sifia- 43 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 41 do 44 Turkovi}, H.: Film sjena bez sjena

nosa, o~ito autorske iznimke, ve}ina je filmova iz programa Drugi je problem u financiranju. Iako je festival dobio vri- lo{eg crte`a, primitivnih psiholo{kih stereotipova u mimici i jednu potporu grada i regije, ostao je vrlo ograni~enih finan- gestama likova, jadnih tema i jo{ jadnijih gegova, tek pone- cija. Sam Bendazzi i njegova ekipa radili su volonterski, a kad pristojne animacije, ukazuju}i na vrlo nezrelu stvarala~- kako su uglavnom iz drugih gradova Italije, sami su pla}ali ku sredinu u tom podru~ju. svoje tro{kove boravka i prehrane. Radije su novac, umjesto za svoje tro{kove, kanalizirali u izdavanje izvrsna kataloga i Izgledi festivala studijske knjige, te u prijazno ugo{}avanje gostiju — me|u Po svojoj manifestacijskoj strani festival je o~igledno uspio. koje sam i sam pripadao. Vi{e je nego jasno da }e festival, da Bendazzi i njegovi kolege dokazali su kako se entuzijazmom bi ostao tako vrijedan, a postao intrigantan svijetu, morati i znala{tvom mo`e odmah sastaviti vrhunski festival — ba- biti izda{nije financiran, s pozivanjem ve}eg broja gostiju i rem kad se sudi po izvedenu programu. boljom promocijom. Tre}e, studijsko krilo festivala pokaza- lo je i vrline i slabosti. Vrlina je bila u izvrsno izabranoj, sla- No, festival o~igledno ima dosta pozadinskih operativnih bo poznatoj temi, te izdanju svjetski kapitalne studije siluet- problema. ne animacije Pierrea Jouvanceaua. No, okrugli stol djelovao Prvi je problem bio u publici Chiavarija. Iako je festival, pre- je improvizirano, stije{njen u tek jedan, vrlo ograni~avaju}i ma informacijama s vi{e strana, jedna od najve}ih manifesta- dvosatni termin. O~igledno }e organizatori morati ulo`iti cija {to su se ikada ’dogodile’ tome gradi}u (mo`da i jedina dodatne napore da uz festival organiziraju ozbiljniji i vi{eter- svjetskog statusa), o~igledno je to ujedno i razlog za{to pu- minski simpozij s unaprijed dogovorenim i prire|enim inici- blika — nenaviknuta na tako velike i ’uvezene’ manifestaci- jalnim izlaganjima. ^ak je mo`da i potrebno manifestaciju je, a osim toga posve neupu}ena u ikakvu druk~iju animaci- zamisliti ’dvotra~no’: jedno je krilo natjecateljski festival, a ju do onu koju poznaje iz dje~jih termina komercijalnih te- drugo krilo stalne i bogate studijske projekcije pra}ene sim- levizija — nije imala predod`bu o ~emu je uop}e tu rije~, pa pozijskim raspravama. ni ono malo jedva uo~ljivih reklama po sredi{tu grada nije Chiavarijev festival animacije o~igledno je festival dobrih za- moglo ni na {to utjecati. Posjet mje{tana bio je vrlo slab i tek misli i dokazanih operativnih sposobnosti, pa se treba nada- je u udarnom terminu u 9 sati nave~er bilo ne{to malo vi{e ti da }e entuzijazam Bendazzijeve ekipe dobiti dalju potporu gledatelja, ponekad, zabunom, i djece. mjesta i regije, te da }e sjajni izgledi jednog istra`iva~kog fe- No, ako festival bude kontinuiran i valjano propagiran, stva- stivala (po kakvima je Italija postala svjetski poznata — npr. ri se mogu korjenito promijeniti — jer je jedna od svrha fe- povijesnoistra`iva~ki festival u Pordenoneu) biti ostvareni u stivala i bila u tome da {iri kulturu animacije i tamo gdje se trajnu obliku, ’postati tradicionalni’, kako se to u nas voli za njezino postojanje i ne zna. re}i.

Bilje{ke

1 Evo pune izjave o ciljevima festivala kako su artikulirani na web-stra- — nagra|ivati proizvode koji se procijene najuspje{nijim sa stajali{ta kva- nici Festivala (http://www.chiavarifilmfestival.com/index.php?pagi- litete, i to posebno tako da se imenuje me|unarodni `iri.« na=info_intro_uk; prijevod s engleskog H.T.): 2 Knjiga je objavljena dvojezi~no, svaki jezik sa svoje strane knjige, po »Ciljevi su festivala da revitalizira umjetni~ka na~ela {to su u samim osno- uzoru, kako je to Bendazzi izri~ito naglasio na njezinu predstavljanju, vama animiranog filma, i to tako da: na u nas izdanu knjigu Midhata Ajanovi}a Animacija i relizam / Ani- — ponudi talijanskim i inozemnim gledateljima najbolje proizvode na po- mation and Realism. dru~ju animiranog filma, bilo s povijesne bilo suvremene scene; 3 Uostalom sam naziv silueta dolazi od imena francuskog ministra fi- — potvrdi temeljnu va`nost autora i osobnog izraza, a da ne umanjuje nancija Étiennea de Silhouettea (1709-1767) koji je sam volio izrezi- nu`nost analize industrijskih i komercijalnih mehanizama {to se vezu- vati obrisne portrete svojih prijatelja i obitelji i paradirati s time. Ne- ju uz animaciju; prijatelji njegovih financijskih reformi podrugivali su mu se izvla~e}i na vidjelo taj njegov hobi i daju}i samim portretnim izrescima koje je — otkriva i distribuira filmski materijal koji je rijedak i u opasnosti da ministar proizvodio — njegovo prezime. I kako to ~esto biva, ime od padne u zaborav; poruge postupno je postalo legitimnim nazivom za tu umjetni~ku dis- — daje autorima mogu}nost da imaju izravan dodir s publikom; a da, za- ciplinu, odnosno za bilo koje prikazivanje prepoznatljivih predmeta uzvrat, i publika dobije priliku upoznati ljude koji stoje iza filma; — samo u uniformnim obrisima. da promovira i financira prou~avanje, istra`ivanje i izdavanje radova posve}enih animiranom filmu te njegovim temama i sredi{njim li~no- 4 Iako su oba filma iznimno zanimljivi — i vrlo rani — primjeri filma stima. To }e se posti}i uz pomo} znanstvenih radova koje }e izdavati sjene, krivo se u filmografijama kategoriziraju kao ’animirani film’, sam festival u prigodi festivala i publicirati u festivalskom katalogu; jer su posrijedi ~isti igrani filmovi. Naime, u njima gledamo sjene `i- vih glumaca, a jedini trag ’crtanog filma’ jest u linijski iscrtanoj sce- — dovesti u dodir i potaknuti razmjenu izme|u umjetnika i profesionala- nografiji, tako|er projciranoj kao sjena. U tim filmovima nema ni tra- ca s podru~ja animacije, odasvud iz svijeta i, kona~no, ga ikakvoj ’animaciji’, pa se i ne mogu kategorizirati kao animacija. 44 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. KLASICI HRVATSKOGA FILMA

UDK: 791.231(497.5)”198” Jurica Pavi~i} @udnja vlasti i vlast nad `udnjom: Samo jednom se ljubi Rajka Grli}a

SAMO JEDNOM SE LJUBI (Hrvatska 1981), re`ija: Raj- stelje Vulu i Mirka i organizira no}no vjen~anje li{eno ro- ko Grli}, scenarij: Rajko Grli} i Branko [oemen u suradnji mantike. Iako se isprva opire, Beba potpisuje brak. U grad s Aleksandrom Koenigsmarkom i Perom Kvesi}em, a po uskoro dosele njezini roditelji Rudolf i Elizabeta. Useljava- dnevnicima Ru`e Jurkovi}, uloge: Predrag Miki Manojlo- ju se u njihov stan, premda s Tomislavom imaju vrlo lo{e vi} (Tomislav), Vladica Milosavljevi} (Beba), Mladen Budi- odnose. Tomislav sve te`e podnosi njihov gra|anski na~in {}ak (Vule), Zijah Sokolovi} (Mirko), Erland Josephsson `ivota, uklju~uju}i i posjete `upnika i unajmljivanje slu{ki- (Rudolf, Bebin otac), Dragoljub Lazarov (Pero policajac), nje. Tomislav je sve posesivniji prema Bebi, pa joj me|u Neva Ro{i} (Elizabeta, Bebina mati), Miljenko Brle~i} ostalim brani plesati i zaklju~ava je u sobu. (doktor), Zvonko Lepeti} (partijski rukovodilac), Maja Freundlich (slu{kinja), Edo Pero~evi} (tamni~ar), Jagoda U me|uvremenu, komunisti~ka se vlast po~inje polako ko- Kaloper (Jagoda), direktor fotografije: Tomislav Pinter, rumpirati. Mirko postaje direktor tvornice i ulazi u napu- glazba: Branislav @ivkovi}, monta`a: @ivka Toplak, sceno- {tenu `idovsku vilu. Probije se glas kako se u inozemstvu grafija: Stanislav Dobrina pona{ao rasipni~ki i primao mito. Vule mu `eli oduzeti pa- so{ dok se to ne razjasni, Mirko tra`i jo{ jedno putovanje u SINOPSIS. Mali grad u kontinentalnoj Hrvatskoj, 1945. inozemstvo da potpi{e ugovor. Tomislav staje na njegovu Nakon ulaska partizana u grad, vlast preuzimaju trojica stranu i daje mu paso{, Mirko bje`i. Partijski rukovodilac partizanskih oficira: Tomislav, Vule i Mirko. U gradu po~i- nje obnova. Pri obilasku kazali{ta koje se obnavlja Tomi- kori Tomislava zbog nebudnosti i oduzima mu ovlasti. U slav sabire prisutne kazali{ne radnike i poti~e ih na rad. Je- me|uvremenu, Tomislav pu{ta iz zatvora nasilnog supruga dina koja ne kli~e parole lijepa je strankinja koju Tomislav slu{kinje Bebinih roditelja. Kad stigne ku}i, slu{kinju na|e poziva u sobu na razgovor. To je Beba, balerina iz Zagreba krvavu — mu` ju je ubio jer ju je na{ao u krevetu sa starim koja je poslana u grad po kazni jer joj je otac bio tvorni~ar, Rudolfom. a sestra udata za Nijemca. Tomislavu se `ali na smje{taj. Tomislav sad pada u nemilost. Nakon vi{e pijanih ekscesa On joj daje klju~eve stana i ka`e da zauzme jednu sobu. Is- trpaju ga u zatvor, a nakon jedne ku}ne pucnjave i u ludni- postavi se da je to stan u kojem on `ivi, {to ona prima s ne- cu. Beba i roditelji sele u Zagreb, gdje Beba nalazi posao. godovanjem. Na ~injenicu da je sustanar s bur`ujskom ba- Tomislav odlazi iz ludnice i sti`e u Zagreb kao shrvan ~o- lerinom nevoljko reagiraju i Tomislavovi partijski drugovi. vjek. Prve ve~eri prati Bebu na posao. Shva}a da ona sad Izme|u dvoje sustanara postupno se razvija bliskost i erot- radi kao plesa~ica u no}nom klubu. On je ~eka u gardero- ska privla~nost. Jedne ve~eri, pripiti Tomislav izvla~i Bebu bi, i dok Ivo Robi} s orkestrom svira Samo jednom se ljubi, iz kreveta i silom je odvodi u Narodni odbor. Podi`e iz po- puca sebi u usta.

1. Uvod / nastanak filma polju ekonomije i ideologije, Grli}ev }e film pokazati kako represivno djelovanje sustava ne staje ni na granicama kraj- Odobren na filmskom natje~aju godinu prije Titove smrti nje privatnosti — to~nije, erosa i seksualnosti. S namjerom 1980, te snimljen i prikazan godinu nakon nje, film Rajka da poka`e djelovanje politi~ke represije na podru~je inti- Grli}a Samo jednom se ljubi naslov je koji u hrvatskoj kine- mnog, Rajko Grli} }e u Samo jednom se ljubi fuzionirati po- matografiji simboli~ki razdvaja dva desetlje}a i dvije epohe. liti~ki film i klasi~nu melodramu, tvore}i onaj `anrovski hi- Dok su se socijalno anga`irani filmovi sedamdesetih mahom brid koji je upravo u prethodnim godinama proslavio Fas- bavili `ivotom i malformacijama suvremenika, u Samo jed- sbindera, Klugea i novi njema~ki film. Obnavljaju}i crnova- nom se ljubi Rajko Grli} }e prvi put nakon ’crnog vala’ kri- lovsku tradiciju kriti~kog filma, ali je premje{taju}i u nove ti~ku aparaturu uperiti unatrag, te genezu socijalnih defeka- `anrovske okvire i na vi{i stupanj populisti~ke atraktivnosti, ta potra`iti u mitskom djetinjstvu komunisti~kog poretka — Grli} je napravio film kojim se hrvatska kinematografija u neposrednom pora}u. Dok su dotada{nji ’revizionisti~ki’ opra{ta od mr{avih sedamdesetih i doba tzv. ’feljtonisti~kog filmovi progovarali ponajprije o komunisti~koj represiji na filma’ te ulazi u novo desetlje}e. To }e desetlje}e u ideolo{- 45 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 45 do 56 Pavi~i}, J.: @udnja vlasti i vlast nad `udnjom

Naslovni kadrovi ({pica) filma kom smislu biti obilje`eno nestankom Tita kao fizi~ke osobe Po dovr{enju, Samo jednom se ljubi bio je predmet cenzor- (te dijelom i ideolo{kog autoriteta), a u filmskom prevla{}u ske afere, koja je za dlaku zavr{ila zabranom filma. O kro- autora tzv. ’pra{ke {kole’, kojoj je Grli} pripadao. nologiji tih doga|aja Grli} je u intervjuima ~esto govorio,6 Samo jednom se ljubi na hrvatski je republi~ki natje~aj za ki- pa ~ak i u onima objavljenim u vrijeme komunizma (v. Star- nematografiju dospio godine 1979, dakle godinu prije smr- ~evi} 1987, str. 30). Po~etkom 1981, kad je film dovr{en, Ja- ti Josipa Broza Tita i godinu nakon {to je Okupacijom u 26 dran film organizirao je internu projekciju za partijski i po- slika na veliku filmsku scenu izi{ao Lordan Zafranovi}, prvi licijski vrh po{to se pro~ulo da je Samo jednom se ljubi film od hrvatskih predstavnika’pra{ke {kole’.1 Grli}ev film teme- politi~ki neprihvatljiva sadr`aja. Projekcija je protekla vrlo ljio se na neobjavljenim dnevni~kim zapisima koje je redate- neugodno. Neki od nazo~nih ispratili su ga povicima »Da lju ustupila nekada{nja balerina, a poslije koreografkinja za- smo od neprijatelja naru~ili film, ne bi dobili ovako ne{to« greba~koga HNK Ru`a Jurkovi}.2 Sam dnevnik bio je napi- (v. Pavi~i}, Tomi}, 2001), a pripadnici slu`be sigurnosti bili san s knji`evnim pretenzijama, a Grli} sumnja da je mo`da su nezadovoljni i prikazom rada Ozne.7 Grli}u je poslije pro- antidatiran i napisan samo za njega.3 Premda je okosnica si- jekcije re~eno da neko vrijeme ne putuje nikamo, a negativ tuacije u filmu sli~na onoj iz dnevnika, pri~i su scenaristi Gr- je filma privremeno zaplijenjen. Ali, Grli} je pou~en jednim li}, [ömen, Kvesi} i Königsmark4 pridodali znatne fikcional- Wajdinim intervjuom (v. Star~evi} 1987) unaprijed napravi- ne elemente. o dvije kopije, jednu poslao sestri u Pariz i prijavio film na Grli}ev film nije realiziran odmah iz birokratskih razloga. Te kanski festival, na kojem je tri godine prije sudjelovao s Bra- 1979. Sud udru`enog rada iz proceduralnih je razloga ospo- vo maestro. Kad je potkraj prolje}a Cannes objavio da je rio natje~aj za filmove, pa je cjelokupna godi{nja proizvod- film uvr{ten u program Certain regard, zagreba~ki je tisak nja bila odgo|ena (v. Homovec, 1980: 26).5 Nakon {to su neupu}en u sudbinu filma vijest objavio na sva zvona i s upravne peripetije razmr{ene, Grli} i ekipa po~eli su snima- mnogo entuzijazma. Slu`beni Zagreb sad je trebao donijeti ti film. Bilo je to u lipnju 1980, dakle mjesec nakon Titove politi~ku odluku da li stati iza ’disidentskog filma’ ili izazva- smrti i velebnoga pogreba po~etkom svibnja iste godine. ti inozemnu cenzorsku aferu. U tom trenutku Grli}ev je film Film je prete`no sniman u Samoboru i okolici, bud`et filma ve} nekoliko mjeseci u limbu, ni dopu{ten ni zabranjen. Kao bio je 7,8 milijuna tada{njih dinara (v. Markovi}, 1981), a spasitelj filma tada se pojavila glumica Semka Sokolovi} Ber- radni naslov filma New York, Pariz, London (v. Homovec, tok. Ona je u to doba kartala brid` s mladim komunisti~kim 1980: 26). rukovoditeljem zadu`enim za kinematografiju, Ivicom Ra~a- 46 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 45 do 56 Pavi~i}, J.: @udnja vlasti i vlast nad `udnjom nom. Nagovorila ga je da organizira novu internu projekci- dulahu Sidranu pripala je nagrada za scenarij. Od nagrada ju za partijski vrh, na kojoj je, me|u ostalima, bila i Ema De- `irija, Grli}evu je filmu pripala samo ona za kameru, koju je rossi-Bjelajac. Grli}u je nalo`eno da ~eka ispred dvorane ponio Tomislav Pinter. Croatia filma, u drvoredu platana. Nakon projekcije, tamo mu se pridru`io Ra~an i predlo`io mu kompromisno rje{e- 2. Kontekst nastanka nje. Po Ra~anovu prijedlogu, film }e i}i u distribuciju, ali u U vrijeme nastanka Samo jednom se ljubi tzv. pra{ka {kola pokrajnja, manje strate{ka kina. Na kraju su se tada{nji par- ve} je zauzela ozbiljne pozicije u tada{njoj jugoslavenskoj ki- tijski funkcioner za kulturu i redatelj nagodili da }e film ipak nematografiji. Ve} od polovice sedamdesetih, ’pra`ani’ su igrati u sredi{njem kinu Zagreb te da }e biti prikazan u Puli, prvim filmovima po~eli stjecati ugled i izvan Jugoslavije te ali tamo ne}e dobiti glavne nagrade. Isto tako, u Cannesu }e osvajati inozemna priznanja.9 U Srbiji, trojac autora pra{ke biti prikazan kao slu`beni jugoslavenski predstavnik. {kole strelovito je usko~io u ispra`njeni prostor nastao na- kon {to je partijskom ~istkom 1973. razjuren ’crni val’ (v. Tako se i dogodilo. Film je do`ivio distribuciju koja je bila Polimac 2004, str 5-6). U Hrvatskoj je ulazak pra{ke {kole u uspje{na: samo u Zagrebu, film je vidjelo sto tisu}a ljudi. U srednju struju bio ne{to usporeniji. Tomu je svakako kumo- Cannesu film je do`ivio hvalospjeve kritike. Positif, Nice vala ~injenica da je najstariji autor grupe — Zafranovi} — Matin i Le Monde film su nazvali »pravim otkri}em festiva- bio politi~ki neomiljen, a njegovi su se filmovi nakon 1979. la«, poljski Ekran »moralnim pobjednikom festivala«, a i Okupacije u 26 slika obi~no dr`ali re`imskim povla{tenim Frankfurter Allgemeine Zeitung »iznimnim i erotski odva`- proizvodima.10 nim« filmom. Samo jednom se ljubi nedugo nakon toga osvojit }e Grand prix u Valenciji te do`ivjeti prikazivanje u Kao jedini zagreba~ki ’pra`anin’, Grli} je u vrijeme nastanka SAD, koje je popra}eno povoljnim prikazima u Los Angeles Samo jednom se ljubi imao dva realizirana filma. Prvi, Kud Timesu, Varietyju, Village Voiceu i drugim novinama.8 Ko- puklo da puklo (1974) bio je smjesa metafilmskoga ’filma o munisti~ku vlast u Zagrebu osobito je zadovoljilo {to su po- filmu’ i politi~koga pamfleta o pobuni mladih protiv dru{- neki recenzenti ljevi~arskih novina isticali kako je Samo jed- tva. Modernisti~kim pristupom koji je podsje}ao na Veru nom se ljubi dokaz slobode stvaranja u zemljama iza `eljezne Chytilovu, Formana ili Cassavettesa Grli}ev je prvijenac za- zavjese. Dopunski poen jugoslavenski je re`im dobio time interesirao dio kritike, ali je {iroj publici bio odve} zaku~ast, {to je Samo jednom se ljubi gotovo puno desetlje}e bio za- pa je tako u Puli izvi`dan na otvorenoj sceni. Drugim fil- branjen u SSSR-u. mom, Bravo maestro (1978), Grli} je napustio metafilmske eksperimente i vratio se tradicionalnijoj dramaturgiji. Poku- Na festivalu u Puli stvari su se pak odvijale sukladno nagod- {ao je snimiti dru{tvenokriti~ki film o karijerizmu i nepotiz- bi Ra~ana i Grli}a. Te je godine pulska konkurencija bila jed- mu u tada{njim umjetni~kim (konkretno — glazbenim) kru- na od najja~ih u povijesti. Tada slu`beni miljenik partije Lor- govima. Kad je dovr{en, Bravo maestro imao je ~udnu sud- dan Zafranovi} pojavio se s Padom Italije, prvim filmom koji binu. S jedne strane, film je uvr{ten u konkurenciju Canne- je napravio nakon gledane i nagra|ivane, ali napadane i afe- sa, gdje je dobio povoljne kritike.11 S druge strane, zagreba~- rama optere}ene Okupacije u 26 slika. Mladi Emir Kusturi- ka ga je kritika pregazila. Uz iznimku nekoliko rijetkih bra- ca pojavio se s debitantskim filmom Sje}a{ li se Dolly Bell, nitelja (me|u kojima spominjemo — kuriozuma radi — tada koji }e samo mjesec poslije dobiti nagradu za najbolji debi- mlada redatelja i publicista Slobodana Praljka),12 ve}ina je tantski film na Mostri u Veneciji. U konkurenciji su bila i dva hrvatskih kriti~ara Grli}u spo~itavala kompromiserstvo, va`na hrvatska filma: poslije kultni Tadi}ev krimi} Ritam mlaku kriti~nost i povr{no zadiranje tek u periferne aporije zlo~ina (koji je tada pro{ao relativno nezapa`eno) te povije- dru{tva. Paradoksalno je da je sli~ne teze iznosila i tada ne- sna drama Banovi} Strahinja Vatroslava Mimice (koja }e slu`bena re`imska filmska kriti~arka, Mira Bogli}. Bogli}eva uskoro postati velikim doma}im hitom te lansirati karijeru je Grli}u otvoreno zamjerila’oportunizam’.13 Napisala je Sanje Vejnovi}). Tu konkurenciju (u kojoj su uz iznimku Ku- kako se u hrvatskim filmovima poput Grli}eva »kritizira ne- sturice o~evidno dominirali hrvatski naslovi) upotpunjao je {to, ali se vrlo oprezno to ne{to izdvaja kao fenomen sam za i Grli}. Samo jednom se ljubi imao je mahom povoljne pri- sebe... da bi se dala samo na prvi pogled efikasna kritika koja kaze te je na koncu dobio i nagradu kritike. Ipak, slu`beni je me|utim nikoga ne poga|a« (v. Bogli} 1978). Ti i sli~ni ko- `iri o~ekivano obdario slu`benog favorita Zafranovi}a na- mentari u to su se vrijeme redovito upu}ivali autorima i na- gradom za re`iju i najbolji film, a Kusturi~inu scenaristu Ab- slovima tzv. feljtonisti~kog smjera.14 O~ito je da je Grli}ev

Komesarski govor pred gluma~kim ansamblom: Miki Manojlovi} te Jagoda Kaloper i Vladica Milosavljevi} 47 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 45 do 56 Pavi~i}, J.: @udnja vlasti i vlast nad `udnjom

drugi film prepoznat kao ’tek jo{ jedan’ u nizu dru{tvenokri- nosno staljinisti~kih represalija koje je Titov re`im provodio ti~kih filmova koji {ibaju lokalizirane dru{tvene fenomene, nad komunistima koji su u sukobu oko rezolucije Informbi- ali ne problematiziraju cjelinu. I dok je inozemna kritika li- roa stali na Staljinovu stranu. Jo{ prije Titove smrti (1975) {ena balasta lokalnog kulturnog konteksta po{tovala film, biv{i sibirski logora{ i komunist Karlo [tajner objavljuje me- doma}a je u njemu prepoznavala previ{e sastavnica filmske moarsku knjigu 7000 dana u Sibiru, koja na dotad najekspli- prakse i `anra koji je doma}u filmsku javnost ve} puno de- citniji na~in opisuje strahote sovjetskih gulaga. Odmah po setlje}e iritirao.15 Titovoj smrti beogradski }e pisac Antonije Isakovi} objaviti ^ini se da je toga bio svjestan i Grli}. U kasnijem intervjuu dokumentarni roman Tren, koji se temelji na svjedo~enjima za list Danas Grli} je i sam priznao kako je Bravo maestro logora{a-informbiroovaca interniranih na logoru Goli otok. bio odvi{e sli~an normativnoj formi tada{njeg ’dru{tvenokri- Goli otok i ’48 u sljede}em }e razdoblju postati tema broj- ti~kog filma’: nih reprezentativnih kulturnih proizvoda,(16) u rasponu od dva istaknuta filma (Kusturi~in Otac na slu`benom putu i Pa ja se je`im re~enice koja se zove dru{tveno-kriti~ki Sre}na nova ’49 Makedonca Stole Popova), pa do glasovite film. Mislim da je ona u na{im uvjetima stra{no zadana i predstave Karamazovi Du{ana Jovanovi}a, koja je premijer- zna se od kuda, preko ~ega i do kuda se smije i}i. A ta no izvedena u Ljubljani 1980.17 Nedugo nakon toga (1982) igra koja se zove igranje u zadanom dvori{tu, sa zadanim slovenski pisac, biv{i komunist, a potom i komunisti~ki zidovima ne{to je {to mene sve manje zanima. Ja sam se uznik Vitomil Zupan, objavit }e memoarski roman Leviatan zapravo te re~enice i toga prepao nakon filma Bravo ma- u kojem prikazuje prvo }udorednu dekadansu poslijeratne estro koji sam u~inio iz krajnje iskrenih pobuda i shvatio partije elite, a potom i pripovijeda o vlastitom iskustvu po- da sam odjednom upotrebljen kao tzv. dru{tveno-kriti~ki liti~koga zatvorenika koji je u zatvoru proveo osam godina. film. Prepao sam se da cijeli `ivot igram u nekom zada- Svi su ti kulturni proizvodi razbili mit o poslijeratnom raz- nom dvori{tu lo{eg dje~a~i}a koji vi~e ne{to protiv nekog doblju kao o dobu obnove i entuzijazma. Oni su ukazali na i to~no zna kuda mo`e i}i jer je zid visok. Pani~no sam od ’kostur u ormaru’ koji moralno kompromitira cjelokupno ti- toga pobjegao i moj bijeg iz tog svijeta zove se Samo jed- toisti~ko dru{tvo, dru{tvo koje se tada — u doba prije nego nom se ljubi. {to je razotkriven jugoslavenski vanjski dug i progla{en po- (Star~evi} 1987, str. 31) ni`avaju}i ’stabilizacijski program’ — ~inilo relativno uspje{- nim. Bijeg od ’povr{ne’, ’feljtonisti~ke’ kritike prema kritici same sr`i sustava u Grli}evu se slu~aju manifestirao povratkom u Sli~nu namjeru ima i Grli}ev film. Smje{ten u neposredno po- ~etrdesete godine i neposredno pora}e. Grli} je odabrao po- ra}e (i to prije doga|aja ’48, koji se u filmu ne spominju), vratak u povijest — dakle, `anrovsku gestu koja se obi~no Samo jednom se ljudi te`i prikazati kako je komunisti~ka podrazumijeva kao eskapisti~ka. Taj pomalo paradoksalni iz- vlast u samim za~ecima iskazala sklonost s jedne strane mate- bor Grli} }e objasniti u drugom intervjuu za Danas, na~inje- rijalnoj korupciji, a s druge represiji nad pojedincem, njezi- nu nedugo nakon nastanka filma: nom slobodom, pa i spolno{}u. Samo jednom se ljubi je, da- kle, s jedne strane film o ’tijelu’ ideologije (njezinoj karnal- ^inilo mi se da ~eprkam po posljedicama, a da na taj na- noj, hedonisti~koj strani protivnoj proklamiranom ’duhu’), a ~in ne mogu utvrditi razloge postojanja tih posljedica. Sa s druge strane film o ideolo{koj vlasti nad tijelom, odnosno Samo jednom se ljubi sam se vratio u vrijeme kad sam bio erotskom `udnjom. S jedne strane taj je film politi~ki film, s u maminu trbuhu, dakle u 1947, jer me zanimalo gdje su druge, ~ak i va`nije, on je melodrama. Upravo ta melodram- nastale okolnosti u kojima danas `ivim... @elio sam na ska `anrovska orijentacija bitno odre|uje Grli}ev film. uzro~no posljedi~ni na~in ~itati dru{tveno vremenske ko- notacije. 4. Melodramsko u Samo jednom se ljubi (Muzaferija 1983, str. 54) Elemente melodrame u Samo jednom se ljubi nije te{ko po- kazati. Sam film bavi se takore}i arhetipskom melodram- 3. Nad Titovim grobom: rekapitulacija skom situacijom — zabranjenom ljubavi dvoje mladih koji ~etrdesetih pripadaju protustavljenim svjetovima. Ta ’gre{na’ ljubav u U tom povratku na kasne ~etrdesete Grli} nije bio osamljen. filmu je finalizirana teatralnim samoubojstvom, ba{ nalik Sli~no Grli}u, brojni su autori u Jugoslaviji shva}ali da kori- sudbini Romea i Julije ili ljubavnika iz Meyerlinga. Isto tako, jene zakona titoisti~koga svemira valja tra`iti u vajnbergov- u filmu va`nu ulogu ima glazba, koja u Grli}evu filmu kao i ske ’prve tri minute’ — to jest, u neposrednom pora}u. Uo- u mnogim melodramama ilustrira, ali i simboli~ki konotira stalom, cijela jedna linija crnovalovskih filmova bavila se ne- strast. Sve su to elementi koji Samo jednom se ljubi nedvo- konformisti~kom revizijom poslijeratne Jugoslavije, a me|u smisleno identificiraju kao melodramu (v. Bourget, 1994). takvim su naslovima i Papi}eve Lisice, Pavlovi}eva Zaseda te Povezivanje melodramskog i politi~kog nije tipi~no za tradi- Jutro Puri{e \or|evi}a (v. Goulding 2004, str. 94-115). No, ciju melodrame. Premda danas kritika od~itava s uspjehom mo`da je jo{ va`nije da je u godinama uo~i i (pogotovo) na- politi~ke i ideolo{ke aspekte, recimo, Sirkovih filmova, u se- kon Titove smrti interes za prljavo rublje komunisti~koga damdesetim godinama melodrama se jo{ prete`ito do`ivlja- poslijera}a bio svojevrsna kulturna dominanta u jugoslaven- vala kao eskapisti~ki i politi~ki nesvjestan `anr koji ’zaglu- skoj publicistici, knji`evnosti, teatru i, ne{to kasnije, filmu. pljuje’. Takvo su gledanje u godinama uo~i nastanka Grli}e- Tomu je svakako pridonijelo kolektivno ’otkri}e’ 1948, od- va filma po~eli mijenjati Nijemci, a ponajvi{e Reiner Werner 48 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 45 do 56 Pavi~i}, J.: @udnja vlasti i vlast nad `udnjom

Mu{ke igre ratnih prijatelja — (Manojlovi} i Bud{~ak u igri {aha; Manojlovi} i Sokolovi} isprobavaju ’gospodski’ krevet; Manojlovi} i Budi{~ak — igra na kupanju)i Fassbinder. Lider ’novoga njema~kog filma’ bio je, kako je njoj se nije vodila meritorna filmofilska rasprava, a slu`bena poznato, veliki poklonik Douglasa Sirka, o kojem je napisa- ju je kultura eksplicitno smatrala eskapisti~kim, glupim i o i va`nu studiju. U filmovima poput @ivot i brak Marije Bra- bur`oaskim `anrom. Nije slu~ajno da je kritika kraja pedese- un, Lili Marlen ili Effi Briest, Fassbinder je demonstrirao na- tih pregazila Bauerov Samo ljudi jedino zato {to je taj film gnu}e Sirku i u praksi, povezuju}i politi~ku kroniku Nje- bio melodrama (v. Polimac, Turkovi} 1985, str. 80). Melo- ma~ke 20. ili 19. stolje}a s melodramskim posrnu}ima, lju- drama se do`ivljavala kao ne{to {to pripada otu|enoj, eska- bavnim i `ivotnim te`njama svojih (redovito `enskih) juna- pisti~koj kulturi gra|anskog dru{tva, {to otupljuje klasnu o{- kinja. tricu i uvaljuje radni~ku klasu u sanjarenje, drijeme` i pasiv- Do Grli}a, u Jugoslaviji su bili rijetki poku{aji fuzije politi~- nost. Iz istih razloga do po~etka osamdesetih na jugoslaven- 24 kog i melodramskog.18 Jugoslavenski ’crnovalovski’ film bio skoj su televiziji bile zabranjene i sapunice. je tradicionalno hermeti~an i izrazito ne`anrovski orijenti- Upravo taj status melodrame kao ’{tetne’ i ’dekadentne’ pre- ran. ’Feljtonisti~ka’ kinematografija sedamdesetih te`ila je sudan je za Grli}ev film. Jer, ako je melodramsko u rigidnoj egzaktnoj elaboraciji dru{tvenih fenomena i izbjegavala liko- socijalisti~koj kulturi imalo status ’trula’ zapadnog kultur- ve neobja{njivih, iracionalnih strasti.19 U trenutku kad se se- nog parazita, tema Grli}eva filma upravo i jest ’zatrovanje’ damdesetih pojavljuje ’pra{ka {kola’, lijepi }e se dio njezinih komunisti~kog sustava, koji nakon rata neizbje`no biva infi- predstavnika diferencirati od tradicije upravo po tome {to }e ciran, a na kraju i preplavljen plodovima ’dekadentne’ kul- raditi politi~ki svjesne filmove, ali i koristiti pritom miteme ture. Tako `anrovska postava u Grli}evu filmu postaje meta- i dramaturgiju zapadnih `anrova. U tome je najdalje oti{ao komentar sustava vrijednosti koji film secira. Goran Markovi}, koji koristi `anr omladinskoga filma (Na- cionalna klasa), filma katastrofe (Variola vera) ili horora 5. Klasno posrnu}e junaka i posrnu}e (Déjà vu) snimaju}i filmove koji su istodobno i politi~ki vrlo ’nove klase’ osvije{teni prikazi dru{tva.20 Grli} je na istom tragu. On izri- Po svojoj melodramskoj postavi Samo jednom se ljubi prati jekom odbacuje poetiku `anrovskog filma, definiraju}i vla- tragi~nu ljubav i tragi~ni pad glavnoga junaka, partizanskog stitu poziciju kao onu »izme|u `anrovaca i `danovaca« (^u- zapovjednika, ratne `rtve, ali i ratnog heroja Tomislava. Na lji}, 1984).21 On se, me|utim, principom ’samoposluge’ samu po~etku filma Tomislav je pobjednik, vladar, neprijepor- (uzmi {to i koliko ti treba) koristi `anrovskim repertoarom i ni gospodar grada i slijepi vjernik revolucionarne ideologije. ugra|uje ga u film. Upravo takva ’`anroidna’ strategija po- On je ~ovjek od akcije. U prvom kadru filma on sa d`ipa u vo- spje{ila je da veliki broj filmova ’pra`ana’ dosegne status na- `nji puca na odbjegloga ’narodnog neprijatelja’ i ranjava ga, cionalnih hitova.22 ali potom pokazuje milost i nala`e podlo`nima da bjegunca u Ono {to je Grli}ev slu~aj ~inilo donekle druk~ijim bio je ipak bolnici ’zakrpe’. U sljede}ih nekoliko scena promatramo ma- izbor povla{tena `anra. Dok su, naime, unutar socijalisti~ko- sovne, epske prizore nalik onima iz socrealisti~kih filmova: ga `anrovskog kanona komedija i ratni film bili dobrodo{li, masu u kretanju, stjegove, parole, politi~ke govore. triler i SF zamislivi, a krimi} pri`eljkivan, ali smatran prak- Junakovo posrnu}e po~inje onoga trenutka kad Tomislav pri ti~ki neizvedivim,23 melodrama nije imala ni minimum kul- prozivci u kazali{tu spazi Bebu — balerinu u koju se zaljubi, turnog digniteta. Nju `anrovska kritika nije revalorizirala, o premda je ta ljubav politi~ki neprihvatljiva i njegovoj i njezi-

Uhi}anje i zatvaranje Tomislava (Miki Manojlovi}) 49 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 45 do 56 Pavi~i}, J.: @udnja vlasti i vlast nad `udnjom

noj sredini. Od tog trenutka, sudbina Tomislava i Bebe nalik samo glave i torza. Tako kadriran, nogomet postaje grotes- je sudbini Romea i Giuliette, koji tragi~no svr{avaju jer se kna igra u kojoj mu{ka zajednica mu~i i poni`ava junaka. vole preko politi~ke demarkacijske crte. Veza s Bebom izrav- Bivaju}i odba~en od svoje klase, Tomislav vodi klasni rat i u no diskreditira, a potom i psihofizi~ki uni{ti mladoga ratnog svojoj ku}i. On se `eni Bebom unato~ ~injenici da joj je otac pobjednika. Komunisti isprva malo, a potom sve vi{e prigo- razvla{teni tvorni~ar (dakle — klasni neprijatelj), a sestra varaju Tomislavu erotsku vezu, a po `enidbi i bur`ujsko po- udana za njema~kog oficira. Prvi kompromis s klasom ’ne- drijetlo njegove `ene. Istodobno, sam se sustav postupno ko- prijatelja’ morat }e prihvatiti kad Bebini roditelji dosele iz rumpira. Personifikacija te korupcije je Mirko, koji u istoj Zagreba u njihov stan. Nakon toga, Tomislav se nemo}no dijalo{koj sceni priop}uje Tomislavu da se drugovima njego- suo~ava s njemu mrskim manifestacijama bur`oaskoga na~i- va erotska veza ne svi|a, ali mu i najavljuje da }e zbog ugo- na `ivota koji mu se uvla~e u dom. Bebini roditelji anga`ira- {}avanja stranih partnera tvornice useliti u jednu od bogata{- ju slu{kinju, koja {okira Tomislava kad mu ponudi da }e mu kih vila. Mirko }e biti taj u komunisti~koj nomenklaturi koji ula{titi simbol ratnog autoriteta — ~izme. Beba uskoro baca }e prvi dospjeti pod sumnju za korupciju i neposlovno po- Tomislavove ~izme i vojni~ki pojas. Naziva ga ’Tomi’, {to on na{anje. On od sama po~etka iskazuje zametke hedonizma: mrzi i zahtijeva da ga naziva ’mu{kije’ i punim imenom, ’To- tijekom kupanja na vodopadu pije vino iz demi`ane, dopu- mislav’. Tomislava iritira {to im u ku}u zalazi `upnik. I dok, {ta da mu tajnica zakop~ava ovratnik. Mirko prvi usvaja he- paradoksalno, po pitanjima vjere on u ku}i biva nepopust- donisti~ke obi~aje nove elite, pa Tomislavu koji ga prati na ljiv, upravo }e ta nepopustljivost kona~no stvoriti jaz izme- kolodvor daje dar za Bebu, `ensko svileno rublje koje njego- |u njega i njegovih partijskih kolega. Nakon scene no}noga voj `eni ne pristaje. Nakon {to kratko bje`i, Mirko se u fina- partijskog sastanka na kojoj partijski {ef kritizira Tomislava lu filma vra}a i biva rehabilitiran, ~ime se pokazuje kako se zbog ’nebudnosti’ i rastere}uje ga jer je ’preoptere}en’ (~ime re`im pomirio s novim, ’bur`ujskim’ `ivotnim stilom revolu- formalno po~inje Tomislavov politi~ki pad), Tomislav }e pri- cionarne elite. Mirko je u tom smislu personifikacija onoga pit pucati na trgu i ometati procesiju sv. Ane. Po nalogu ko- dru{tvenog sloja koji }e u publicistici pedesetih tada{nji ko- miteta policajac ga prvi put zaozbiljno hapsi, ~ime mu se munisti~ki mo}nik Milovan \ilas nazvati ’novom klasom’, daje do znanja da vi{e nije nedodirljiv. Od toga trenutka, To- da bi ga ~a~kanje po malformacijama te ’nove klase’ na kra- mislavov je politi~ki pad strmoglav i nepovratan. Istodobno, ju odvelo u disidentsku nemilost. Na jednoj svojoj razini, bur`ujska tazbina, koja je Tomislavu dotad bila politi~ki Samo jednom se ljubi inscenira podrijetlo i nastanak upravo 25 uteg, s novim re`imom stvara veze kudikamo bolje no ot- te |ilasovske ’nove klase’. padnik Tomislav. Tako }e crveni bur`uj Mirko potkraj filma u~iti od Tomislavova tasta tenis. Kad Bebini roditelji nakon Tomislavovi ratni drugovi su, dakako, u filmu izdiferencira- jednog od posljednjih Tomislavovih ekscesa govore o zetu, ni. Mirko je doista hedonist i amoralan, policajac Pero je pak Rudolf ka`e: »sad ga se vi{e ne treba{ bojati« (s obzirom da asket, ali i sadist koji u`iva u represiji, Vule neka vrsta mo- je Tomislav pao u nemilost). Punica Elizabeta na to odgova- ralnog autoriteta i Tomislavova dobrohotnog pokrovitelja. ra: »Ja se tih primitivaca nikad nisam ni bojala«, iskazuju}i Grli} samo Vuli daje {ansu za emocionalno iskupljenje, u pri- potpuni prijezir prema Tomislavu i njegovu svijetu. zoru iz zavr{nice filma kad posje}uje zaboravljenoga Tomi- slava u sanatoriju i priu{ti mu vo`nju d`ipom. Ali, odnos ci- 6. Izme|u ma~izma i erotskog jele partijske vrhu{ke prema Tomislavu bitno je licemjeran, jer mu zamjeraju mnogo bla`e stvari nego one {to dopu{ta- Ipak, dramska kataklizma koju }e uzrokovati veza Bebe i To- ju sebi. Taj odnos Grli} nazna~uje visoko metafori~kim pri- mislava ne mo`e se tuma~iti isklju~ivo kroz klasnu i ideolo{- zorom iz sredine filma. Taj prizor smje{ten je odmah uz di- ku prizmu. Ona je duboko obilje`ena i seksualnom politi- jalo{ku scenu u kojoj drugovi prvi put izokola kritiziraju To- kom. mislavov brak i najavljuju upad u `idovske vile. U prizoru Na po~etku filma, Tomislavov svijet eksplicitno je svijet bez ~etiri partizanska druga igraju nogomet. Igra se uskoro svo- romance. To je ujedno i vrlo mu{ki svijet, s implicitnom ho- di na to da trojica Tomislava dr`e ’u kolu’ i ne daje mu lop- moerotskom dimenzijom. Da je tomu tako, Grli} nazna~uje tu, {to biva metaforom njihova stvarnog odnosa. Ta metafo- ve} u ranoj fazi filma, i to prvim nje`nijim i dirljivijim prizo- ra dopunski je nagla{ena re`ijom. Grli} nogometa{e kadrira rom u filmu. Taj se prizor u filmu nalazi nakon opore, socre- u ameri~kom planu, tako da im se ne vide noge i lopta, nego alisti~ke scene masovnoga mitinga i funkcionira kao njezin

’Ljubavni zatvor’ — zaklju~ani u sobi (sobarica odnosi jelo) 50 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 45 do 56 Pavi~i}, J.: @udnja vlasti i vlast nad `udnjom

Nasilje u ljubavi lirski kontrapunkt. Rije~ je o prizoru u kojem se trojica par- prizoru u kojem po Tomislava prvi put dolazi policija lupa- tizanskih lidera (Tomislav, Vule i Mirko) kupaju na vodopa- nje po staklenim vratima prekida Tomislavovu i Bebinu erot- du imitiraju}i pti~je glasanje i glo|u}i zrele lubenice. Prizor sku igru. Tomislav ih otklju~ava, ali ne pu{ta u sobu Bebinu trojice razgoli}enih drugova pun je implicitne eroti~nosti, pa majku Elizabetu, koja nasr}e hote}i vidjeti kako joj je dijete. zavr{ava ~ak i dvosmislenim motivom hrvanja u vodi. Parti- Da je cijeli novi establishment jednako ma~isti~ki, svjedo~i i zanska vrhu{ka predstavljena je kao ~vrsto isprepleteno prizor u kojem zatvorenik Tomislav prilikom posjeta navali ma~o-bratstvo u kojem za `ene nema mjesta, a me|usobna na Bebu. Policajci lije~niku kao dokaz Tomislavova ludila povezanost nadilazi ideolo{ku. Grli} }e tijekom filma komu- navode da je »silovao vlastitu suprugu u miliciji«, a lije~nik nizam dosljedno prikazivati kao izrazito ma~isti~ku kulturu. odgovara »to zna~i da je zdrav«. Tako ma~isti~ki usmjeren, na kraju filma Tomislav mora do`ivjeti dvostruko poni`enje: U tom homoerotskom bratstvu kao pukotina se pojavljuje ne samo da je politi~ki pao nego je pao i u ekonomsku ovi- `ena — Beba. Kad je Tomislav useli k sebi, drugovi mu pri- snost o `eni koja zara|uje ple{u}i, i to ovaj put ne u baletu govaraju s argumentom »Zna{ {to ljudi misle. Glumice, ple- nego u no}nom baru. Na kraju filma ostaje otvoreno da li se sa~ice, to su za njih kurve.« Prigovori su Tomislavu, dakako, Tomislav ubija samo kao razo~arani revolucionar, ili ipak i }udoredno-ideolo{ki. Ali, Grli} nazna~uje i drugu dimenzi- ponajvi{e kao detronizirani patrijarh. ju, onu rata spolova. U prizoru u kojem Tomislav i Mirko obiju bogata{ku vilu ne bi li Bebi na{li bra~ni krevet (budu- Pokraj svih politi~kih, klasnih i mentalitetnih razlika koje di- }i vizualni znak Bebine i Tomislavove veze), Mirko pita To- jele Bebu i Tomislava, nad Samo jednom se ljubi sve se vri- mislava »Je li, jebe{ li ti to ŠBebuš?«, pa mu na postelji ska~e jeme nadvija dramatur{ka dilema — {to uop}e dr`i zajedno na le|a i valja se preko njega. Nakon te posljednje geste ho- zlosretne ljubavnike? U Grli}evu filmu odgovor je nedvo- moerotskog ’zavo|enja’ slijedi Tomislavov odgovor. Nao~i- smislen — erotska `udnja. Ali, na~in na koji se ta `udnja mi- gled cijeloga mjesta djeca prenose bra~ni krevet u Tomisla- jenja i razvija tijekom filma slo`en je i bitan za cjelinu filma. vov stan. Nevinost je vi{estruko razbijena: partizani su obili Isprva, Beba se vezuje za Tomislava iz smjese krotke podlo`- i na~eli ’nevinost’ intaktne bur`ujske vile, grad je dobio po- nosti i ~istog pragmatizma: bliskost ~ovjeku iz vlasti pomo}i tvrdu erotske razularenosti nove elite, a u ma~o-bratstvo ne- }e joj da prebrodi agoniju poratnoga siroma{tva i politi~ke povratno se usijeca `ena. deklasiranosti. Istodobno, Tomislav se za Bebu vezuje iz gole seksualne privla~nosti. Beba je na po~etku filma izrazito sek- Isprva je Tomislavov odnos prema Bebi posve instrumenta- sualno kruta, pa tako prve bra~ne no}i tra`i od Tomislava da lan, li{en ikakve romanti~nosti i vrlo patrijarhalan. Ba{ kao ugasi svjetlo i pasivno trpi koitus bez u`itka. Premda u mno- {to su svi gra|ani nove dr`ave doslovce predmeti u rukama go~emu drugom porobljena, Beba u novom braku otkriva novog i totalitarnog poretka, tako je Beba i privatno bez pra- seksualnost. Grli} posve}uje mnogo vremena re`ijski razno- va na svoju volju, te doslovce seksualni objekt. Nakon prvo- likim i rasko{nim erotskim prizorima. Ti su prizori sve stra- ga prisnijeg prizora izme|u budu}ih ljubavnika — onog u stveniji i sve lascivniji {to film ide dalje, a nerijetko se u nji- kojem Beba Tomislavu ispovijeda da voli crkvu zbog roman- ma manifestira i rat spolova. Primjer je erotski prizor u ko- ti~nih vjen~anja — Tomislav je nasilno odvodi u Narodni jem Beba Tomislava stalno zove ’Tomi’, a on je tijekom sek- odbor i `eni. Rije~ je o vjen~anju koje je radikalna opreka ro- sa vi{ekratno ispravlja kako je on ’Tomislav’. Taj prizor na- manti~noj sanjariji balerine. Nema crkve ni sve}enika, od- zna~uje kako }e eros biti oru`je kojim }e Beba pod~initi To- bornik je pripit i u ko{ulji i ga}ama, kumovi se supijano smi- mislavovu mu{ku, ma~isti~ku i revolucionarnu kulturu. No, julje. Beba nema ni toliko prava na svoje ja da smije odbiti i Beba pro`ivljava otkri}e erotskoga postaju}i u drugoj polo- prosidbu. Ona je i politi~ki i fizi~ki ’u vlasti’ Tomislava, a na vici filma nosilac erotske inicijative. tu vlast nevoljko pristaje potpisom u knjigu vjen~anih. Da je seks prokletstvo dvoje supru`nika, Grli} jasno poenti- Premda je novi poredak deklarativno posve}en ravnoprav- ra u sceni kad Beba posje}uje Tomislava u zatvoru nakon {to nosti `ene, Tomislav je kao njegov stjegono{a krajnji ma~ist. je remetio procesiju i prvi put bio uhi}en. Tamni~ari ih U ranoj fazi braka on Bebu nasilno odvodi iz kazali{ta i bra- ostavljaju same u pokrajnjoj sobi, {to oni umjesto za razgo- ni joj plesati. Dok ona tom prilikom indikativno vi~e: »Bal- vor koriste za brzi i `estoki seks. Bivaju zate~eni, a ~injenica kanac jedan!«, a on patrijarhalno odgovara: »Ti si moja da su seksualno op}ili tijekom zatvorskog posjeta postaje ar- `ena!« Tomislav je zaklju~ava u sobi. U izvrsno re`iranom gumentom da je Tomislav lud. Postaje jasno da je njihova 51 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 45 do 56 Pavi~i}, J.: @udnja vlasti i vlast nad `udnjom

Prva intimnost i prosidba

veza protivna revolucionarnom re`imu ne samo zbog svoje `arulja. Kako film ide dalje, radnja se premje{ta u kultivira- klasne prirode, nego i zbog strasti. Sada ’neprijateljska’ za ne barokne, historicisti~ke i secesijske interijere i eksterijere, poredak nije vi{e klasa ili ideologija, nego erotska strast. da bi zavr{nica filma bila oprostorena samo u takvim ambi- Sazdana na `udnji, veza Tomislava i Bebe na kraju }e se uru- jentima — sanatorijskom dvorcu s parkom, zagreba~koj vili {iti i u tom jedinom stupu. Kad psihofizi~ki slomljeni, o{i{a- Bebinih roditelja te Bebinoj ku}i. Scenografski sudar dvaju ni i u dronjke odjeveni Tomislav napu{ta umobolnicu i dola- svjetova prvi se put o~ituje u prostoru koji i slu`i kao to~ka zi Bebi u Zagreb, ona mu prire|uje erotsku plesnu igru. No, kontakta Tomislava i svijeta bur`oazije — u stanu koji dijeli Tomislav je odve} slomljen i zaspe tijekom njezina plesa. s Bebom. U tom je smislu indikativna scena kad Tomislav Uloge su se izmijenile: na `udnju koju je u Bebi pobudio To- prvi put zalazi u Bebinu sobu, nakon {to mu je ona skuhala mislav vi{e ne mo`e odgovoriti, vlast koju je nad njom imao ve~eru. Soba je u kjaroskurnom polumraku, a osvijetljena je uru{ila se zajedno s njegovim politi~kim autoritetom. Od improviziranom golom `aruljom koja visi na `ici iza sekrete- vladara i posjednika Tomislav se pretvara u najpod~injenijeg, ra. Sam komad poku}stva, me|utim, lijep je primjer baro- a politi~ka nemo} ide pod ruku sa spolnom. knoga drvodjelstva, pa se sudarom njegove starine i grube, gole `arulje vizualno konstrastiraju profinjene povijesne na- 7. Pristup vremenu i prostoru slage i grubo}a sada{njice. Sli~nu dramsku ulogu u filmu ima Samo jednom se ljubi doga|a se u neodre|enom gradu u sje- i sjajna kamera Tomislava Pintera. Pinterova kamera u tom vernoj Hrvatskoj. Film je sniman u Samoboru i manjim dije- filmu doista je nezaobilazna pomo}nica dramaturgije. Prvi lom u Zagrebu (interijer stana), ali mjesto radnje nije nazna- dio filma u skladu s epskim sadr`ajem osvijetljen je ravno- ~eno. Ipak, Grli} `eli naglasiti sredi{nji motiv sukoba klasa mjerno i jasno. U trenutku kad se dominantna radnja prese- time {to za ambijente bira povije{}u bremenite urbane pro- li u interijer i kad po~ne Tomislavovo ’skretanje’, snimatelj- store pune tragova gra|anske kulture. Takva scenografska ska dominantna postaje interijerni kjaroskuro koji podsje}a dominanta ide pod ruku s dramaturgijom filma i razvija se. na barokno slikarstvo. Kadrovi su tamniji, lica glumaca u U prvom dijelu filma dominiraju prizori gradili{ta, ru{evina polumraku, a svjetlo daje ugo|aj duplje ili skrovi{ta u kojem i povijesno ispra`njenih prostora koje prekrivaju kulise, su likovi na{li uto~i{te te opstaju sami protiv svih.26 U samoj transparenti, skele i golema svjetle}a petokraka od crvenih zavr{nici filma Tomislavovo ludilo prati se sve prozra~nijom 52 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 45 do 56 Pavi~i}, J.: @udnja vlasti i vlast nad `udnjom i svjetlijom fotografijom, koja u eksterijerima po bogatstvu Samo jednom se ljubi ne daje slu~ajno naslov filmu. Ta pje- svjetla podsje}a na impresionizam. Kao da Tomislavovo lu- sma u Grli}evu filmu nije samo lijepa, srceparaju}a melodij- dilo ne samo osloba|a njegovu `udnju od ideolo{kih stega ska ilustracija sredi{nje melodramske veze. [tovi{e, ta pje- nego osloba|a i cijelu prirodu, koja ponire u vizualni delirij. sma u filmu ima i ozbiljne socijalne i kulturno-politi~ke ko- Zahvaljuju}i takvu scenografskom i snimateljskom ’etapira- notacije koje konstituiraju Samo jednom se ljubi kao politi~- nju’ filma, Grli} je sebi mogao dopustiti vremensko sa`ima- ki film. Ali, da bismo to pokazali, valja prvo prikazati kako nje koje ~ak ide i protiv si`ejne logike filma. Premda to~na Grli} i skladatelj @ivkovi} rabe naslovni glazbeni motiv. datacija zbivanja u filmu nije posve jasna, o~ito je da radnja Robi}ev glazbeni motiv u samu se po~etku filma ne pojavlju- filma po~inje upravo 1945, i potom traje neodre|eno vrije- je. Njega se prvi put ~uje negdje nakon dvadeset i pete mi- me. To vrijeme ne mo`e biti odve} kratko. Mi pratimo Tomi- nute filma, u sceni koja nazna~uje po~etak emocionalnog slavovo sustanarstvo i `enidbu, politi~ki pad, du{evni slom, odnosa Bebe i Tomislava. Rije~ je o no}noj sekvenci u stanu, do~ekamo njegov izlazak iz sanatorija, novu hospitalizaciju i tijekom koje Tomislavu Beba predlo`i da }e mu pri{iti gumb. na kraju samoubojstvo. U realnom vremenu te{ko je zamisli- Razgovorna scena odvija se u polumraku sobe. Tomislav po- vo da se zbivanja u filmu odvijaju u manje od dvije godine. tom izlazi na balkon stana koji gleda na trg. Slijedi lijepi i se- Ipak, to protjecanje vremena nije ni~im nazna~eno. Godi{nje manti~ki prebogat kadar, kojim stvarno po~inje tragi~na ro- se doba ne mijenja, u filmu je stalno ljeto, osim Tomislava li- manca. Tomislav je snimljen u bliskom planu, u polutami je, kovi se fizi~ki ne mijenjaju, tako da gledatelj ima dojam da su a iza ramena vidi mu se elektri~na crvena zvijezda na suprot- doga|aji sabijeni u jedno zgusnuto, dramati~no ljeto. Grli} noj fasadi. Tada se prvi put u filmu za~uje motiv Robi}eva sam isti~e kako je namjerno postupio tako, da izbjegne epsku {lagera. Zvijezda u pozadini kadra opominju}i je znak rigid- kronikalnost koja bi prkosila melodrami.27 Posljedice su mo- ne ideolo{ke du`nosti koja obvezuje Tomislava. Glazba koju gle biti pogubne, s obzirom da takvo vremensko sa`imanje ~ujemo prvi je navje{taj njegovih emocija spram Bebe. Glaz- mo`e oduzeti uvjerljivost mijenama karaktera. Tu upravo ba funkcionira kao introspekcijsko sredstvo, ali i kao jasan uska~u scenografija i kamera, sugeriraju}i likovnim i prostor- znak nadolaze}e ljubavi. U idu}oj sceni impulsivni Tomislav nim aspektom filma mijene koje nosi vrijeme. odvodi Bebu na poluprisilno vjen~anje. U prvih sedamdesetak minuta filma naslovna }e se glazbena 8. Glazba kao melodramski i politi~ki znak tema pojaviti samo jo{ dvaput. Negdje potkraj prvoga sata Samo jednom se ljubi nije izvorno trebao nositi taj naslov. filma ~ut }emo je u sceni nakon {to slu{kinju Bebinih rodi- Radni naslov filma bio je New York, Pariz, London, a taj se telja prona|u zaklanu. To je trenutak kad su oboje ljubavni- naslov temeljio na sceni u filmu u kojoj Tomislav i Beba u ka slomili mostove prema svojim kolektivitetima: slika so- kinu gledaju `urnal s pretapaju}im kadrovima velikih svjet- lidne bur`oaske obitelji Bebinih roditelja raspala se Rudolfo- skih metropola, {to nju navodi na sanjarije o internacional- vim preljubom, a Tomislav je pu{tanjem budu}eg ubojice iz noj baletnoj karijeri (Homovec, 1980: 26). Ta je scena ispa- zatvora napravio neoprostiv gaf, koji ga staje politi~ke bu- la ve} tijekom pretprodukcije, tako da je bilo jasno da film u du}nosti. Beba i Tomislav ostaju prepu{teni jedan drugom. kona~nici ne}e nositi taj naslov. Grli} ga je na kraju naslovio Tre}i put kad se Robi}ev motiv ~uje u filmu jest u sceni kad po slavnom senti{u iz pedesetih tekstopisca Marija Kinela i Beba posje}uje Tomislava u pritvoru i kad u pokrajnjoj sobi skladatelja i pjeva~a Ive Robi}a. Skladatelj Branislav @ivko- iskoriste prigodu za brzi seks. Tim ~inom zate~eni }e ljubav- vi} glazbu je u filmu osovio upravo o varijacije naslovne nici definitivno postati ’ludi’, odnosno, njihova `udnja po- teme. Naslovna se pjesma i pjeva u zavr{nom prizoru filma. staje protivna granicama razumnog i politi~ki prihvatljivog Upravo dok ta pjesma te~e na programu u glazbenom kaba- koje sustav postavlja. Glazba se opet pojavljuje kao nedvo- retu, Tomislav uzima pi{tolj u ruke i puca sebi u usta. U toj smisleni znak te i takve strasti. zavr{noj sceni filma naslovnu pjesmu pjeva osobno Robi}. On se me|utim u kadru pojavljuje samo kratko, ponajprije ^etvrti put Robi}ev }e glazbeni motiv Branislav @ivkovi} zato jer je Grli} morao prikriti njegovu pravu dob.28 Zani- uporabiti u zavr{nici filma. On se za~uje u trenutku kad To- mljivo je i to da je naslovna pjesma prili~no antidatirana: mislav napu{ta Vulin d`ip, ~ime nepovratno okre}e le|a re- premda je Robi}eva poslijeratna glazbena karijera po~ela ve} voluciji, drugovima koji ga `ele vrate u ma~isti~ko bratstvo, ’47, hit Samo jednom se ljubi snimio je tek 1956, dakle puno ali i privesti ’zdravu razumu’. U trenutku kad je fatalna strast desetlje}e nakon radnje filma.29 definitivno prevladala Tomislavom, i glazba se u filmu po~-

U no}nom lokalu (na prvoj slici Ivo Robi} koji pjeva pjesmu Samo jednom se ljubi) 53 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 45 do 56 Pavi~i}, J.: @udnja vlasti i vlast nad `udnjom

ne neograni~eno razlijevati, tako da je od tog trenutka pa do snimljen tek koju godinu prije Grli}eva, ali je strelovito ste- svr{etka film gotovo bez prestanka ozvu~en Robi}evim mo- kao status suvremenoga klasika. Taj je film Brak Marije Bra- tivom. Samom glazbenom motivu u zavr{nici }e se pridru`i- un Reinera Wernera Fassbindera iz 1978. Sli~no kao i Grli}, ti i Robi}ev vokal te Kinelov tekst. On se za~uje onoga tre- i Fassbinder (kako smo spomenuli — gorljivi ljubitelj Dou- nutka kad se Tomislav pribli`ava no}nom baru. Zvuk revij- glasa Sirka) nastoji fuzionirati melodramu i politi~ki film, i skog orkestra i Robi}ev glas pratit }e cijelu posljednju se- to tako da osobnim padom heroine (Hanna Schygulla) ale- kvencu filma sve do kona~nog samoubojstva.30 gorijski prika`e poslijeratnu SR Njema~ku. Nakon poslov- Robi}eva glazba, glas i pojava u toj su posljednjoj sceni mno- nog uspjeha, ali i ’gubitka du{e’ i nenadoknadiva emocional- go vi{e od melodramskog glazbenoilustracijskog za~ina. nog manjka, naslovna junakinja Fassbinderova filma po~init Puno zna~enje glazbe u tom prizoru mo`e se razumjeti jedi- }e samoubojstvo, i to tako da }e u svojoj imu}noj bur`ujskoj vili potpaliti eksploziju plina. Suicidalna gesta — dakle, po- no ako se rasvijetli i pozicija Ive Robi}a u cjelokupnom hr- dudarna onoj Tomislavovoj — popra}ena je znakovitim zvu- vatskom popkulturnom kontekstu. Ivo Robi} je, naime, kom u offu. Na radiju se ~uje radijski prijenos finala svjet- me|u prvima, ako ne i prva {lagera{ka, popkulturna zvijez- skoga nogometnog prvenstva u [vicarskoj 1954, u kojem je da koju je proizvela komunisti~ka Jugoslavija. Pritom Robi- Njema~ka neo~ekivano pobijedila Ma|arsku 3:2. U njema~- }evu karijeru nije zaustavila ~injenica da je pjevati po~eo u kom kolektivnom imaginariju ta je pobjeda upam}ena kao ratu na usta{kom hrvatskom krugovalu, kao ni ~injenica da dan povratka njema~ke veli~ine, odnosno dan kad je vrsno- je u neposrednom pora}u glazbeni idiom koji je prakticirao }om u nogometu kao simboli~kom ratu Njema~ka vra}ena u bio prezren i potiskivan kao malogra|anski. Ve} od prvih obitelj priznatih i uva`enih naroda te izbavljena iz pozicije poratnih snimaka 1947, Robi} je svojim ugodnim glasom i globalnog parije. Taj kolektivni trijumf ovdje biva kontek- dopadljivim sentimentalnim pjesmama osvajao {iroku publi- stom osobnom, privatnom porazu, {to je po Fassbinderu ti- ku. Njegova je slava rasla paralelno s otvaranjem komuni- pi~no za njema~ku poratnu sudbinu. sti~kog dru{tva prema trivijalnoj i masovnoj kulturi. Vrhu- nac lokalne slave do`ivio je niskom hitova iz pedesetih godi- Grli} radi ne{to jako sli~no.31 Robi}evo iznimno profesional- na, u koje pripada i Samo jednom se ljubi. Godine 1959. pje- no popisti~ko pjevanje, njegov uspjeli (pa i danas zarazni) smom Morgen Robi} je postao i internacionalna zvijezda, {lager simbol su uspjeha mladoga dru{tva, koje se hedoni- postaju}i sinonimom za inozemno uspje{an, visokokvalite- sti~kim vitalitetom otrglo suhoj, rigidnoj i mrkoj kulturi pa- tan popkulturni proizvod socijalisti~ke Jugoslavije. Samim rada i parola kakvima film po~inje. Taj je kolektivni trijumf, tim Robi}, osobno ina~e konzervativni katolik, postat }e si- me|utim, za propaloga puritanca Tomislava osobni poraz, nonimom otvaranja isprva suhe i krute komunisti~ke Jugo- poraz njega kao politi~koga fanatika, ali i poraz kao ma~i- slavije prema popularnoj i trivijalnoj kulturi, hedonizmu, sti~kog supruga. Kao i za Mariju Braun, i za Tomislava do- sentimentalizmu, pa i malogra|anskoj ugodi. sezanje je kolektivne sre}e kontekst (pa i uzrok) samouboj- Upravo taj i takav Robi} i u Grli}evu filmu funkcionira kao stvu. Razlika je tek u tome {to je suicid Marije Braun ger- prvorazredni politi~ki znak. Kro~iv{i u kabaret, partizanski manski planiran i minuciozno izveden, a Tomislavov je ~aso- puritanac Tomislav ulazi u svijet koji je zasi}en svime onim vit i impulzivan, popra}en junakovom grimasom zadovolj- protiv ~ega se njegova puritanska revolucija borila. Kabaret stva prije nego {to }e sebi ispaliti metak u usta. U toj se to~- je mjesto za gospodu, tu se odvija ugodna malogra|anska za- ki Maria Braun i Tomislav razlikuju onoliko koliko se razli- bava, pjevaju sentimentalne pjesme, `ensko se tijelo eksplo- kuje tipizirani karakterolo{ki imaginarij promi{ljenih, racio- atira plesom, a da stvar bude najgora po Tomislava, jedna od nalnih Nijemaca, te impulsivnih, iracionalnih, strastima ra- eksploatiranih njegova je `ena, prema kojoj je ma~isti~ki po- zjedenih Balkanaca. sesivan. Pjesma Samo jednom se ljubi u tom je posljednjem Fassbinderov film ~esto je i ispravno tuma~en kao politi~ka kadru filma sad ve} ne samo simbol herojeve tragi~ne strasti alegorija poslijeratne Njema~ke koja je do`ivjela privredno nego i simbol epohe. To je glazbeni znak koji denotira novi ~udo, ali je to ~udo platila potiskivanjem pro{losti i emocio- svijet prema kojem je komunisti~ka dr`ava evoluirala, svijet nalnom prazninom. Na isti je taj na~in Grli}ev Samo jednom u kojem pravila odre|uje malogra|anska ugoda i pragmati- se ljubi alegorija poratne titoisti~ke Jugoslavije. Taj film ale- zam. Ta pjesma ozna~ava Mirkov svijet, svijet u kojem fote- gorijski prikazuje dru{tvo koje je iz zadrtih, netolerantnih i lja{ki u`itak nije zazoran, plesa~ice nisu vi{e ’kurve’, u kojem puritanskih ideala strelovito pre{lo u hedonizam i pragmati- ’nova klasa’ igra tenis. U tom novom svijetu za Tomislava zam ’nove klase’, izbacuju}i putem krute puritance kao ne- nema mjesta, on je kao rigidni puritanac iz njega ispljunut, a `eljeni balast. U tome je dvostrukost Tomislavove tragike. istodobno je svjestan da je pred tim svijetom pokleknuo jer Stjegono{a diktature koja se pozivala na ideje (duh), on pro- ga je svladala erotska strast. Glazba kao znak `udnje i glaz- matra kako se ’njegova stvar’ preusmjeruje prema zadovolje- ba kao simbol nove politi~ke epohe ujedinjuju se u toj po- nju prakti~ne ugode (tijela). U ime autoriteta vlasti, Tomislav sljednjoj sekvenci. Melodrama i politi~ki film kona~no su u film ulazi kao onaj tko u ime duha (ideologija) gospodari svezani u ~vor. tu|im (Bebinim) tijelom. Na kraju filma, on vlast nad Bebi- nim tijelom gubi istodobno s gubitkom politi~ke vlasti. A 9. Fassbinder i Grli}: melodrama kao politi~ka uzrok tog pada njegovo je vlastito tijelo, to~nije neobuzdana alegorija `udnja. Ta dijalektika neumoljive karnalnosti stvarna je tema Ta posljednja sekvenca po simboli~ko-politi~koj uporabi Grli}eva filma, filma koji jednako govori o tragici erotske zvuka u offu podsje}a na drugi veliki europski film koji je strasti, koliko i o tragici svakoga politi~kog fanatizma. 54 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 45 do 56 Pavi~i}, J.: @udnja vlasti i vlast nad `udnjom

Bilje{ke

1 Termin ’pra{ka {kola’ skovan je polovicom sedamdesetih za skupinu da recitiraju samooptu`bu »Ja sam bandit, dezerter, hulja, bez ikakve tada{njih jugoslavenskih redatelja, kojima je zajedni~ko {to su studi- vrijednosti i ~asti, bez ponosa, kameleon, sekta{, provokator, slijepi rali na pra{koj filmskoj akademiji FAMU. Od redatelja, skupini su putnik na brodu revolucije.« pripadali Goran Markovi} i Sr|an Karanovi}, Goran Paskaljevi} iz 18 Kao rijetki protuprimjer navodi se roman Pesma Oskara Davi~a, kao Beograda, Rajko Grli} iz Zagreba te ne{to stariji i tada ve} afirmirani i TV-serija po njemu @ivojina Pavlovi}a. kinoamater, [oltanin Lordan Zafranovi}. U ’pra{ku {kolu’ poslije se uvrstio i mla|i Emir Kusturica. Skupini valja pridodati i niz snimate- 19 Po tome je donekle iznimka Kova~, glavni junak Had`i}eva Novina- lja, monta`era i drugih filmskih profesionalaca kao {to su bili Andri- ra, kojega neobja{njivi gnjev navodi da se suprotstavlja dru{tvu i na- ja Zafranovi}, @ivko Zalar, Vilko Fila~, Ante Verzotti i drugi. dre|enima. 2 Detaljnije o tome sam Grli} pripovijeda u intervjuu za reviju Start, 20 Upravo zato Polimac uspore|uje Markovi}a s Brankom Bauerom, do- 15. 8. 1981, str. 33. du{e daju}i prednost Baueru u pripovjednoj vje{tini. V. Polimac, 2004, str. 6. 3 U razgovoru s autorom teksta 2004. 21 Grli} je izazvao i bijes `anrovaca u devedesetima tvrdnjama da je 4 Na {pici filma kao scenaristi su potpisani samo [ömen i Grli}, a »`anrovstvo u filmu isto {to i nacionalizam u politici«, te da su »`an- Königsmark i Kvesi} kao »suradnici na scenariju«. U radu na scenari- rovci u pravilu zavr{avali ili u crnim ko{uljama ili u Belim orlovima«. ju u ranoj je fazi, kao i kod drugih Grli}evih filmova, sudjelovao i Sr- |an Karanovi}. Alexandar Königsmark ~e{ki je scenarist i Grli}ev ko- 22 Znatan dio redatelja {kole mogao se pohvaliti golemom gledano{}u u lega s FAMU, a sudjelovao je u fazi rada na dramaturgiji. Kvesi}ev je tada{njoj SFRJ, uklju~uju}i ~ak i najhermeti~nijeg Zafranovi}a. Grli- udio bio u radu na dijalozima. }evi Samo jednom se ljubi i ^aruga, sva tri Kusturi~ina filma iz osam- desetih, ali i neki Paskaljevi}evi i Markovi}evi filmovi, imali su gleda- 5 Uzrok odgode bila je tu`ba tvrtke Adria film, koja je nezadovoljna re- nosti koje su se mjerile stotinama tisu}a. zultatima sudski osporavala natje~aj. 23 O ~emu u knji`evnoj esejistici tog razdoblja postoji podulja debata. 6 V. Star~evi} 1987, Pavi~i} i Tomi} 2001, Jergovi} 2003. 24 Prva sapunica pripu{tena na TV Zagreb bila je Dinastija, i to sredi- 7»Bez obzira {to se mi nismo bavili djelatno{}u te organizacije... film su nom osamdesetih. Toj odluci prethodila je op{irna medijska rasprava gledali ljudi koji su danas vezani za unutra{nje poslove i oni su odgle- i, vjerojatno, odluka partijskoga vrha. dali i bili su stra{no nezadovoljni filmom tvrde}i da vrije|a njihovu djelatnost« (Star~evi} 1987). 25 Tvrdnja da je Grli} nadahnut \ilasom i pojmom ’nove klase’ pojavi- la se, barem prema sje}anju sama redatelja, i tijekom pulskoga festi- 8 Recenzije filma citiram prema privatnoj arhivi redatelja. vala u reakcijama nekih ~lanova `irija. 9 Paskaljevi}ev ^uvar pla`e u zimskom periodu 1976. je dobio specijal- 26 Pinter sam govori o Samo jednom se ljubi ovako: »Da, u tom filmu je nu nagradu `irija u Berlinu, Karanovi}ev Miris poljskog cve}a 1977. bila dosta va`na op}a atmosfera. ^esto se lice ide specijalno osvjetlji- dobio je nagradu FIPRESCI kritike u Cannesu, a Grli}ev Bravo mae- vati... Me|utim, u nekim situacijama se ne brinem da je glumac osvi- stro i Zafranovi}eva Okupacija u 26 slika uvr{teni su 1978. i 1979. u jetljen posebnim svjetlom, nego ga ostavim u svjetlu atmosfere objek- konkurenciju na tom festivalu. ta...« V. ^ernjul, 2004, str. 99. 10 V. [krabalo, 1998, str. 380-81. 27 U razgovoru s autorom teksta 2004. 11 Me|u ostalim i u torinskoj Stampi, L’Humaniteu i L’Unita. V. Praljak 28 U vrijeme nastanka filma Robi} ima 58 godina, a u vrijeme radnje fil- (1978), str. 7. ma imao je 23 ili 24 i ve} bio aktivan pjeva~. 12 Praljak (1978), str.7. 29 Grli} je u razgovoru s autorom ovoga teksta istaknuo kako mu je ta 13 Bogli} pi{e: »Bojimo se da smo na pragu jedne pojave u doma}oj ki- ~injenica bila poznata, ali ju je zanemario. nematografiji koju bismo mogli nazvati moralnim i politi~kim opor- 30 Kako vidimo, u Samo jednom se ljubi prakti~ki nema originalne no- tunizmom.« vonapisane glazbe, nego skladatelj @ivkovi} varira preuzeti motiv. To 14 Termin rabim u zna~enju koje mu daje Ivo [krabalo (v. [krabalo je bio razlog za{to se smatralo da on ne mo`e dobiti nagradu za glaz- 1998, str. 381-2). bu u Puli. Rije~ je o gledanju koje pokazuje potpuno nerazumijevanje 15 Refleksi te iritiranosti mogu se lako razabrati u [krabalovim primjed- naravi filmske glazbe. Jer, posao skladatelja za film nije u tome da bama na ’feljtonisti~ki’ film. Cit. djelo, str. 381-2. smisli zapamtiv naslovni motiv, nego da napravi glazbu koja }e na ra- zne na~ine ispunjati dramatur{ke funkcije. 16 Goulding (2004), str. 164-172. 31 U vrijeme rada na Samo jednom se ljubi Grli} je, prema vlastitoj izja- 17 Predstava je ledila krv u `ilama gledateljima prizorima psihi~kog mu- vi, poznavao ranije Fassbinderove filmove, ali ne i Brak Marije Braun, ~enja informbiroovaca, a osobito prizorima u kojima ih policija tjera koji je u Jugoslaviji prikazan poslije.

Bibliografija

Bogli}, Mira, 1978, ’Kritika karijerizma, ali...’, Vjesnik, 10. 10. 1978. Goulding, Daniel J., 2004, Jugoslavensko filmsko iskustvo 1945-2001. — Bourget, Jean-Loup, 1985, Le Melodrame hollywoodien, 1985 Stock oslobo|eni film, Zagreb: V.B.Z. ^ernjul, Vanja, 2004, Subjektivni kadrovi, razgovori s filmskim snimate- Homovec, P., 1980, ’Ljubavna pri~a s asfalta’, Studio, 17. 5. 1980, str. 26- ljem Tomislavom Pinterom, 2004, Zagreb: V.B.Z. 28. ^ulji}, Branka, 1984, ’Izme|u `danovaca i `anrovaca — intervju Rajko Jergovi}, Miljenko, 2003, ’Rajko Grli} — Ra~an je moj film Samo jednom Grli}’, Intervju, 14. 9. 1984. se ljubi spasio od bunkera’, Globus, 8. 8. 2003, str. 75-77. 55 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 45 do 56 Pavi~i}, J.: @udnja vlasti i vlast nad `udnjom

Markovi}, Ranko, 1981, ’Jednom se ljubi, jednom se snima’, Vjesnik — men’, Filmski programi (programska knji`ica), Zagreb: Hrvatski film- 7 dana, 30. 5. 1981, str. 11. ski savez/Hrvatska kinoteka, rujan-prosinac 2004, str. 5-6. Muzaferija, Sanja, 1983, ’U raljama ~injenica’, Danas, 6. 9. 1983, str. 54- Praljak, Slobodan, 1978, ’[to }e nama palme iz Cannesa’, Oko, 15-29. 5. lipnja 1978, str. 7. Pavi~i}, Jurica, Ante Tomi}, 2001, ’Priznajem, nakon Pra{kog prolje}a nije Star~evi}, Ivan, 1987, ’Rajko Grli}: Dali smo se upecati’, intervju, Danas, me uspjela zapaliti ni jedna politika’, Jutarnji list, 18. 8. 2001, str. 21 27. 1. 1987, str. 29-31. Polimac, Nenad (ur.), 1985, Bauer, monografija, Zagreb: CEKADE [krabalo, Ivo, 1998, 101 godina hrvatskog filma, 1896-1997, Zagreb: Polimac, Nenad, 2004, ’Pra{ka {kola — isto~noeuropski filmski feno- NZ Globus

56 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. REPERTOAR KOLOVOZ–LISTOPAD 2004. Kinorepertoar Uredila: Katarina Mari}

18. Mali svijet (C) 84 19. Mali veliki Cezar (D) 89 20. Od klinke do komada (D) 90 21. Pazi, lopta (C) 88 22. Povratak (A) 58 23. Povratak ubojice mekog srca (D) 91 24. Presuda (B) 76 25. Prljavi ples 2 (D) 90 26. Pu~ina straha (D) 89 27. Put oko svijeta u 80 dana (D) 89 28. Razbija~ (D) 91 29. Riddickove kronike (C) 83 30. Shrek 2 (A) 70 31. Sjena (C) 87 32. Spiderman 2 (B) 80 33. Super veliki ja (B) 72 34. Ta divna splitska no} (A) 62 35. Terminal (B) 79 36. Tjelesna stra`a (C) 86 37. Van Helsing (B) 81 38. Zaboravljeni (C) 85 Shrek 2 39. @ena ma~ka (C) 83 1. Anakonde: lov na krvavu orhideju (D) 91 2. Bogomdan (C) 85 3. Bourneova nadmo} (B) 74 4. Collateral (B) 75 5. Crveno svjetlo (B) 73 6. Djevojka iz Jerseya (C) 88 7. Djevojka s bisernom nau{nicom (A) 68 8. Dugi prsti (C) 87 9. Fahrenheit 9/11 (A) 64 10. Gangsterska petorka (C) 86 11. Garfield (D) 90 12. Hellboy (B) 82 13. Heroj (A) 66 14. Ja, robot (C) 84 15. Kordon (B) 77 16. Kralj Artur (B) 78

17. Lo{ odgoj (A) 60 Povratak 57 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. A Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere POVRATAK Vozvrashcheniye

Rusija, 2003 — pr. Ren Film, Dmitri Lesnevsky; Ima ne~ega jezovita u odnosu sinova i govu povratku ku}i saznajemo da je izv.pr. Jelena Kovaljovaa — sc. Vladimir Mojsejen- o~eva. Obo`avamo ih i mrzimo, nasto- dje~ak s kojim se utrkivao zapravo nje- ko, Aleksandr Novototski; r. ANDREI ZVJAGINCEV; jimo se od njih odvojiti i zatim shva}a- gov stariji brat Andrej: u isti mah, sa- d.f. Mihail Krihman; mt. Vladimir Mogilevski — gl. mo da smo s njima sudbinski vezani. znajemo da mu se vratio otac. Ekspozi- Andrei Dergachyov; sgf. @ana Pahomova; kgf. Ana Te{ko je i napipati tu mra~nu fascinaci- cije kao da nije ni bilo — a ipak smo sa- Barthuli — ul. Vladimir Garin, Ivan Dobronravov, ju, a kamoli preto~iti je u filmu podob- znali gotovo sve motive Ivanova pona- Konstantin Lavronenko, Natalija Vdovina, Galina nu dramu. Ako postoji razlog iz kojega {anja u ostatku filma.1 Petrova — 105 min — distr. Discovery se ruski film Povratak pro{le godine su- U ~asu o~eve pojave, Andrej postaje periorno izdignuo nad konkurenciju slab, u razumljivu iskazu odu{evljenja Nakon desetogodi{njeg izbivanja, otac se Mostre, prigrabio Zlatnog lava i posta- o~inskom figurom; Ivan, pak, postaje vra}a obitelji i vodi sinove na izlet na jeze- o jedan od velikih svjetskih naslova na- sumnji~av, a potom i prgav. Kao da mu ro. {ih dana, valja ga tra`iti u snazi kojom snaga autoriteta daje novi zamah u na- razla`e tu temeljnu, op}eljudsku, a ri- stojanju da se doka`e. A o~ev je autori- jetko razmatranu zagonetku. Lak{e tet na posve drugoj razini od zlobe Iva- nam je gledati melodrame, jer nas ba- novih vr{njaka. Dje~aci ne znaju gdje je rem zadr`avaju na odnosima o~eva i si- bio, zbog ~ega je izbivao, za{to je ba{ nova koji se poznaju, kakvi god da sada do{ao: ne znaju da li je dobar ili jesu: Povratak pak tra`i od gledatelja zao: ne znaju mu ~ak ni ime, ili ga ba- da svu sinovsku ljubav i mr`nju ima- rem nigdje ne spominju.2 [tovi{e, ~ak nentnu temi projicira na osobu koja je ga se i ne sje}aju. Prisiljeni su potra`iti ~ista zagonetka. njegovu fotografiju u staroj knjizi na Otac se u filmu javlja nenadano, ali ne tavanu kako bi se uvjerili da je to on. bez dobra dramskog utemeljenja: pret- I tu po~inje najintrigantniji, a mo`da i hode mu dva prizora, u kojima dje~ak najsporniji element u pripovijedanju. Ivan, na pragu puberteta, otkriva da Knjiga je alkemijska — kako to ve} biva nije dorastao izazovu skoka s visoke s knjigama na zabitim ruskim tavanima platforme na obali jezera, te ga vr{nja- — a nije li o~eva poza, dok je malopri- ci nemilosrdno izvrije|aju. Tek po nje- je le`ao na krevetu prekriven plavom plahtom, bila poput Isusove na onoj sli- ci iz ud`benika o renesansnoj perspekti- vi?... Tu nam se osjetila izbruse, o~i otvore i u{i na}ule, pa sve do kraja film i{~itavamo kao rje~nik simbola. I, hej, svega se tu dade na}i, od o~ita frojdovskog kompleksa, kjerkegardov- skoga straha i trepeta, do Ivanove op- sjednutosti ribom, brendanovskog pu- tovanja preko vode i aluzije na vikin{ke pogrebe kraljeva u la|ama. Dapa~e, re- datelj Andrej Zvjagincev u svojim in- tervjuima poti~e takvo gledanje, pozi- vaju}i se na svoj duboki ruski mistici- zam i ~ak ukazuju}i na odre|ene sim- boli~ke elemente kojima je protkao ci- jelo trajanje filma. 58 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere A

Problem je samo u ovome: simbol nau- ~en iz knjige na filmskome platnu malo zna~i. Dok }e, kao simbol, samom svo- jom pojavno{}u imati odre|enu arhe- tipsku snagu i djelovati na gledatelja u stanovitoj mjeri, on ne}e biti vi{e od stranog tijela ako je puki ozna~itelj ne- ~eg {to nije imanentno pripovjednom tkivu filma. Mnogi su se spotaknuli na toj sitnici i stvorili {treberska, antifilm- ska djela. Za{to, onda, Zvjagincev us- pijeva u takvu naumu? Moglo bi se biti cini~an, pa kazati da je stvorio tako {turu i jednostavnu, tako univerzalno primjenjivu radnju da ona i nije mnogo vi{e od redenika za sim- boli~ku gra|u, koja stoga mo`e rafalno nije knji{ko, nau~eno, la`no. Ako nas je postojao: eno ga na posljednjem pri- djelovati na publiku. U prilog tomu i{la Zvjagincev dovodi u stanje u kojem zoru iz slideshowa. U zbivanjima koja bi imena poput Otac ili Majka, kao i }emo zajedno s dje~acima imati potre- su se dogodila vidjet }emo ~udo samo gotovo potpuna odsustnost ostalih li- bu za vjerom u oca, onda nije ~udno da ako smo dotad ve} posve (pa makar i kova i slu~ajnih prolaznika. Kako ne }emo, kao i oni, biti skloni pobrkati tu nehotice) pristali na skolastiku. Ina~e, vjerovati da su likovi arhetipski simbo- sinovsku te`nju s dubljom, transceden- sasvim }emo imati pravo ako ka`emo li, kad se ve} nalaze u limbu bez ljudi? tnom potrebom za vjerovanjem u da se ovdje nije dogodilo ni{ta vi{e od Kako ne biti uvjeren da je pri~a alego- Boga. Tu se krije, ~ini mi se, izvrsno au- izleta u prirodu s ~ovjekom koji je htio ri~na, kad otkrivamo da je cijeli put na torovo zapa`anje — ljudi smo, kao lju- nau~iti kako da bude otac, jer to dugo koji sinovi odlaze s Ocem potaknut po- di ne mo`emo pojmiti ono onostrano, nije bio, jer je u me|uvremenu postao tragom za kov~e`i}em zagonetna sadr- ve} ga poistovje}ujemo s onim {to isku- grub i tvrd. A na izletu je mo`da sazna- `aja (nije li nas Tarantino, uostalom, stveno znamo. Konkretno, poistovje- o kako da do|e do ne~ega ~ime bi obi- nau~io da su kov~e`i}i zagonetna sadr- }ujemo Oca s Bogom. [to i nije osobi- telji mogao zajam~iti bolju budu}nost, `aja Simbol Bo`ji)? Kako, naposljetku, ta rijetkost u povijesti religije. nekoga zakopanog plijena, recimo. I odbiti bo`anski utjecaj u filmu, kad se onda su stvari po{le naopako, i nikad mladi Vladimir Garin, koji glumi An- S tog motri{ta, sklonost tuma~enju Po- vratka arhetipima i simbolima ekviva- nije nau~io kako da prema svojim sino- dreja, nakon snimanja utopio u istom vima bude bolji, nikad ih nije stigao lentna je skolasti~kom pristupu vjeri.3 tom Lado{kom jezeru na kojem je film uvjeriti kako ih je samo htio pou~iti i sniman? Na svoju odgovornost, pak, Povratak mo`emo gledati i mnogo ushi}enije, o~eli~iti, nikad im nije stigao re}i da ih Evo kako: valja priznati da je rije~ o evangeli~ki, kao niz zbivanja ~iji smisa- voli. ^esto tako biva s o~evima. A i s vjeri. Ponajprije, o potrebi za vjerova- o le`i u samu njihovu odvijanju — u bogovima. njem koju dje~aci nose u sebi. Njihov objavi Vijesti, iako ona nije ba{ dobra. otac takva je tabula rasa da su oni pri- To~no, Zvjagincev s izrazitim umije- Vladimir C. Sever siljeni temeljem vjere prihvatiti ~ak i }em i bez praznoga hoda ({to je ne~u- njegov identitet. On me|u njih ulazi s veno u misti~nim art-hitovima) vodi 1 Ako ste film gledali u hrvatskim kinima, onda tako malo volje da protuma~i sebe i trojicu protagonista prema neo~ekiva- znate da se dje~aci zovu Andrej i Ivan/Vanya. svoje postupke, i s tako nejasnim naka- nom, potresnom i tektonskom obratu. Ne smeta me {to je Discovery odlu~io prevesti nama, a oni su ga tako `eljni, da u nji- Ali umjesto da nas njime gane i ponese, film s engleske dijalog-liste; smeta me {to nji- hov nepotpisani prevoditelj ne zna ni elemen- hovoj intimi on ne mo`e ne poprimiti da izazove tolkinovsku eukatastrofu, tarne principe transliteracije s ruskog na hr- bo`anske dimenzije. A kao svako in- on izabire preokret prema mraku, pre- vatski. Kladim se da je s velikim uspjehom di- karnirano bo`anstvo, on }e biti ujedno ma povratku u tamu nesigurnosti, neiz- plomirao anglistiku u Zagrebu... obo`avan i nepodno{ljiv: slabiji karak- vjesnosti i neznanja. Zajedno s Ivanom 2 To je gotovo neprimjetno, {to je najbolji mo- ter (Andrej) slijepo }e ga slijediti, dok i Andrejem na kraju filma ne}emo biti gu}i dokaz da je film dobar. Vjerojatno nema }e ja~i (Ivan) toliko sumnjati u vlastitu sigurni {to se zaista zbilo. Fotografija u iritantnije tendencioznosti od nazivanja likova vjeru da }e svim silama nastojati da joj njihovom funkcijom u radnji, s velikim po~et- automobilu ne}e vi{e prikazivati Oca, nim slovom. prona|e manu — jer tek ako je ne pro- pa }emo polako po~eti sumnjati u to da na|e, mo}i }e priznati svome srcu da je je on uop}e postojao. 3 Evo ~etiri bitna povratka u filmu: povratak bilo u pravu. Andreja i Ivana ku}i na po~etku; povratak oca Kriza vjere? Ne, mudro nam obja{nja- u njihov `ivot; povratak s mrtvim ocem prema Mo}ni su to osje}aji, {to le`e u samoj va Zvjagincev u polaganu slijedu snim- drugoj strani jezera; povratak ku}i bez oca, u tamu neizvjesnosti. Siguran sam da vam pada- biti otajstva odnosa o~eva i sinova. Ali ki kojima zavr{ava film: fotografija iz ju na pamet jo{ neki razlozi zbog kojih se film ujedno su i op}eljudski: ni{ta u njima auta nije nu`no ista ona iz knjige. Otac tako zove... 59 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. A Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere LO[ ODGOJ La Mala educación

[panjolska, 2004 — pr. Canal+ España, El De- se86o S.A., Televisión Española (TVE), Agustín Al- modóvar, Pedro Almodóvar; izv.pr. Esther García — sc. Pedro Almodóvar; r. PEDRO ALMODOVAR; d.f. José Luis Alcaine; mt. José Salcedo — gl. Al- berto Iglesias; sgf. Antxón Gómez; kgf. Paco Delga- do, Jean-Paul Gaultier — ul. Gael García Bernal, Fele Martínez, Daniel Giménez Cacho, Lluís Homar, Javier Cámara, Petra Martínez, Nacho Pérez, Raúl García Forneiro — 105 min — distr. Discovery

Predstavljaju}i se kao Ignacio, prijatelj iz {kolskih dana provedenih u sjemeni{tu, neafirmirani glumac Juan posje}uje reda- telja Enriquea i nudi mu svoju pri~u, na- slovljenu ’Posjet’, kao eventualni scenarij za film. Igraju}i glavnu ulogu, u filmu bi prikazao svoj navodni okr{aj s padrom Manolom, profesorom knji`evnosti koji ga je kao desetogodi{njeg dje~aka seksualno zlostavljao. »Danas se cijeni sloboda, a ne licemjer- filmofilske, intertekstualne i, dakako, je«, ka`e na jednom mjestu Lo{eg odgo- neskrivene homoerotske. Tada film ja transvestit Zahara, jedan od nekoli- ne}e biti samo imitacija `ivota, nego ko likova {to ih u Almodóvarovu filmu upravo obrnuto, (filmska) zbilja imiti- igra meksi~ki glumac Gael García Ber- rat }e film, zapravo sve {to joj se ponu- nal. Godina je 1977, a Zahara, pred- di iz art-trezora. A ako je mogu}e izvr- stavljaju}i se kao netko drugi, tim rije- nuti odnos fikcije i fakcije, mogu}e je ~ima i ucjenom prijeti ’licemjernom’ relativizirati i implikacije lo{eg ili do- ocu Manolu (Daniel Giménez-Cacho), brog odgoja. jer je nekada (u {ezdesetima) zlostav- ljao njezina/njegova navodnoga brata U tom pogledu, kod Pedra kao da je Ignacija. sve po starom. Kao jo{ jedna, dosad mo`da najslo`enija varijacija te izokre- U Almodóvarovu dijelu svijeta, danas, 2004, sloboda je uglavnom osvojena. nute simulacije i ’almozaika’, Lo{ odgoj Licemjerje klera odavno je prokazano, obnavlja teme kojima se bavi jo{ od La- ~ak i filmom. Zato je te{ko povjerovati birinta strasti i Zakona `udnje. Osloba- da je filmski prvak iberskoga libertin- |aju}i nagone, kakvi god bili, sada is- stva, pohodom u drugo vrijeme, htio klju~ivo mu{ki likovi svojim habitusom osvje`iti samo ’stare’ vijesti. On svaka- variraju taj temeljni model. Rastrzani ko jest i redatelj dru{tvene ’(re)akcije’, izme|u platonske ~e`nje i tjelesne po- ali i artist, kako sam ka`e, ’sastavljen `ude, umjetni~ke ambicije i neobuzda- od mnogo komada’. Pa ako i priznaje ne pohlepe, erosa i thanatosa, oni su da je Lo{ odgoj reakcija na stvarne do- protagonisti podijeljena, promjenljiva ga|aje iz njegova dje~a{tva, valja ra~u- identiteta, koji se ~esto ogledaju i pre- nati i s onom drugom, katkada presud- poznaju tek u svojim ili tu|im fiktiv- nijom vrstom (mladena~ke) motivacije: nim odrazima. Poku{avaju (pre)`ivjeti 60 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere A kao preru{ene ’krivotvorine’, ali zado- ve) strasti za pretvaranjem (glumom). nekom od mogu}ih odraza. Ulogu zr- voljiti istinske porive. Umjesto zlostavljanja, strast i `udnja cala katkada preuzima kazali{na pozor- Sve}enika Manola, koji nije odolio postaju klju~ni motivi Lo{eg odgoja, a nica, TV sapunice, romani, ali naj~e{}e erotskom zovu Ignaciova dje~a~koga kao porivi kojima se te{ko otrgnuti, filmovi. Tako fiktivni Ignacio/Zahara, soprana, pa je postao ’licemjeran’, pot- osuje}uju jednostranu kritiku ili eti~ku u filmu unutar filma, prepoznaje sebe i kraj filma upoznajemo kao o`enjena raspravu. Jer, kada je labirint strasti be- svoj odnos s padrom, gledaju}i film ~ovjeka i nakladnika s novim imenom zizlazan, a zakon `udnje neupitan, te{- Esa mujer i glumicu Saru Montiel, dok Berenguer; njegovu `rtvu, ljepu{kasta ko je izricati presude. Da bi to i potkri- }e transvestitska replika s lokalne scene Ignacija, kao ofucana narkotransvestita jepio, te na neki na~in libidom amne- postati uzorom velikoga performera Ju- i ucjenjiva~a. Te preobrazbe mogu}e je, stirao Manolov ’grijeh’, Almodovar ana, koji opona{a njezine `enske geste dakako, ~itati i kao posljedice ’lo{ega dio pri~e prodo~ava u fle{bekovima, i mimiku, a ikoni dodaje nove camp- odgoja’. No, ne i nu`no samo tako. Jer, aran`iraju}i izme|u noarovskih chia- premaze. u sredi{tu zakrabuljena univerzuma na- roscuro sekvenci Ignaciova progona, i Time se estetska strategija filma, koju lazi se i tre}i lik s umno`enim identite- niz kempovski aran`iranih scena (pri- upotpunjuju zasi}eni kolorit scenogra- tima, ’odgojen’ izvan konteksta stege i mjerice, Ignacio pjeva Moon River), u fija i neizostavne mozai~ne pozadine u zabrana, koji svoju ’slobodu’ zlorabi, a kojima je Manolov `udni pogled te{ko interijerima, te majstorske fotografske identitete mijenja zbog manipulacije. razlu~iti od Almodovarova homoerot- kompozicije Josea Luisa Alcainea, ski ugo|enog i estetiziranog objektiva. uklapa u ’ideolo{ki’ i strukturalni (mo- Kao zahvalna podloga za transseksual- Jer ovo je ipak intimni film, mo`da i i zai~ni) koncept Lo{eg odgoja. Almodo- ni make-up i pretvaranje, Bernal ulazi u najintimniji u njegovom opusu. Lo{ od- varov je svijet u njemu mo`da promije- Lo{ odgoj kao la`ni (odrasli) Ignacio s goj po svim je parametrima film koji je, nio temeljni ’spol’, prizvuk i narativnu umjetni~kim imenom Angel; film unu- kao i prethodne, mnogo sentimentalni- strategiju, no ne i temeljnu motivaciju tar filma (Posjet) predstavlja ga kao je, lepr{avije i humornije ’almodrame’, koja ga tjera da bivaju}i autenti~an si- transvestita Zaharu (koji }e pred Ma- ugodno gledati, ali ovaj put te{ko ga je mulacijom i imitacijom, osloba|a poti- nolom hiniti da je Ignaciova sestra); na i posve ’uloviti’. Njegova se fabula ne snuto, intrigira i ne zlorabi slobodu. kraju }e postati ono {to doista jest, kre}e samo tajanstvenim labirintom Ignaciov brat Juan. S vi{estrukim iden- film noira, nego i zapretenim stazama Diana Nenadi} titetom, Bernal ispunjava i vi{estruku nelinarne naracije, povezuju}i koncen- zada}u. Nude}i se Enriqueu kao glu- tri~nim vremenskim krugovima tri raz- mac i pisac, a potom i kao ljubavnik (i doblja (po~etak 1980-ih, kasne 70-te i Manolu), on ’osloba|a’ razli~ite (jed- 60-te). Da bi o`ivio vlastito i Ignaciovo nako nesigurne) verzije jedne te iste dje~a{tvo u sjemeni{tu, Enrique (Almo- pri~e. Ujedno se, kao de`urni smutlji- dovarov alter ego), mora zaroniti u nje- vac i transseksualna replika femme fa- govu fikcionalnu rekonstrukciju (film u tale, spremna na sve, ustoli~uje kao filmu), a potom potra`iti pravu verziju great pretender. Preko Juana, Almodo- i dovr{iti tu staru pri~u. No, umna`anje var na kraju ’dekonstruira’ odnose u tu ne prestaje. Jer, da bi Almodovarov krugu manipulacije i zlostavljanja, pre- svijet uop}e za`ivio kao takav, prethod- tvaraju}i `udnog gre{nika (Manola/Be- no mora postati ’simulacija’ ili ’simula- renguera) u `rtvu ucjenjiva~eve (Juano- cija simulacije’, mora se vidjeti barem u

61 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. A Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere TA DIVNA SPLITSKA NO]

Hrvatska, 2004 — pr. Alka film, Jozo Patljak — sc. prijeko potrebno. Ostoji}, iako blizu Arsen Anton Ostoji}; r. ARSEN ANTON OSTOJI]; d.f. ~etrdesete, svoj je trenutak za dugome- Mirko Piv~evi}; mt. Dubravko Slunjski — gl. Mate tra`ni prvenac napokon do~ekao. Mati{i}; sgf. Velimir Domitrovi}; kgf. Branka Tkal~ec U Ostoji}evoj re`iji zapa`amo nekoliko — ul. Dino Dvornik, Marinko Prga, Mladen Vuli}, kvaliteta: odmjerenost prema temi ko- Marija [kari~i}, Vicko Biland`i}, Coolio, Nives Ivan- jom se bavi, lako}u pri~anja pri~e, `i- kovi}, Dara Vuki} — 100 min — distr. Blitz vopisnost glavnih, a {to je jo{ va`nije i rijetko za hrvatski film, `ivopisnost Splitska no}. Dva sata prije nego {to }e ot- sporednih likova te naposljetku profi- kucati pono} i najaviti Novu godinu. Tri njen osje}aj za pojedinosti. Sve te kva- na prvi pogled neovisne, ali u biti ispreple- Lakomislenost doma}e publike koja na tene pri~e o svakodnevnim ljudima veliko- svaki novi hrvatski celuloidni uradak litete Ostoji} skladno objedinjuje. Pa ga grada, ~iji se `ivoti nalaze na raskri`ju. unaprijed, ne pogledav{i ga, odmahuje krenimo redom. Prva pri~a vrti se oko dilera Nike i njego- glavom pridaju}i mu uvrije`ene atribu- Ve} pri pomisli da }ete gledati mra~an ve ljubavi, udovice Marije, koju ostavlja te poput dosadan, nezanimljiv ili nije film ~iji je tema droga, problemi ovi- radi odlaska u Njema~ku. Druga govori o vrijedan gledanja, poprimila je status snika, problemi biv{ih ovisnika i dilera narkomanki Maji, koja zbog novca za dro- endemije. No takvo stajali{te publike gu `eli pru`iti u`itak nesretno zaljubljenu prema doma}em filmu ne treba zamje- mornaru Frankyju. Tre}a pri~a prati par riti, jer, koliko se god tje{ili ~injenicom adolescenata, An|elu i Luku, koji su u po- kako hrvatski film nije lo{ (on to uisti- trazi za ljubavnim skrovi{tem gdje }e do- nu i nije), mora se priznati da se rijetko `ivjeti prvo seksualno iskustvo. I dok Dino dogodi da nas neki doma}i dugome- Dvornik novogodi{njim koncertom na Pe- tra`ni igrani film u tolikoj mjeri izne- ristilu zabavlja publiku, ovih }e se nekoli- nadi da njegovu kvalitetu ne mjerimo u ko sudbina promijeniti u trenutku kada kontekstu hrvatskoga filma, {to je u sat otkuca pono}. biti ~est slu~aj, nego da o njemu razmi- {ljamo u kontekstu europskog ili svjet- skog filma. O Ostoji}evoj mra~noj dra- drogom, skepti~nost prema kvaliteti mi Ta divna splitska no} razmi{ljamo takva filma nije mala. ^injenica da je ta upravo na taj na~in. Uz to posebno tre- tematika ve} nebrojeno puta u svjet- ba istaknuti kako Splitsku no}, iako se skom filmu uspje{no i neuspje{no obra- bavi depresivnom temom, uspijevate |ivana navodi nas na tako suzdr`an od- od po~etka do kraja odgledati u dahu, nos. Ostoji} se na{ao na terenu s koje- {to je rijedak slu~aj u doma}oj suvre- ga je vrlo lako mogao skliznuti u banal- menoj kinematografiji, no sre}om u nost, kli{eje, patetiku i gluma~ku izvi- posljednje vrijeme sve u~estaliji. Prisje- toperenost. No, on je u svoje tri pri~e timo se samo Matani}evih Finih mrtvih vje{to izbjegavao takve stranputice, i to djevojaka ili Kulenovi}evih i Mili}evih na na~in {to film nije ponajprije gradio 24 sata. Razlog le`i u ~injenici da neka na atmosferi i motivu droge kao sim- svje`a redateljska imena izlaze iz svojih za~ahurenih filmskih `ivota, u kojima bolu univerzalna zla koje sve uni{tava im se do tada ’umjetni~ka’ karijera svo- ({to je slu~aj mnogih filmova iste tema- dila na snimanje spotova i reklama, te tike), nego na zanimljivoj i `ivopisnoj se napokon oku{avaju u dugometra`- karakterizaciji. nom filmu. To je ono {to je hrvatskoj Ostoji}evi su likovi svakodnevni, uhva- kinematografiji ve} dulje vrijeme bilo }eni u trenutku apsurdnosti svojih sud- 62 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere A

posla biva posramljen i i{amaran od jedanja kao i odli~no pogo|en ritam ’glavne face’ Dine Dvornika, tragiko- filma prekrivaju i taj nedostatak. mi~nost njegova lika do`ivljava vrhu- Ono {to posebno nedostaje doma}em nac. filmu, a {to nam Ostoji}ev film daje, Dojmljiva karakterizacija najve}u sna- briga je i profinjen osje}aj za detalje. gu dobiva u sugestivnim sporednim li- Ostoji}eva posebnost o~ituje se u im- kovima, koji u Ostoji}a nisu samo kari- plicitnosti pri podastiranju simboli~nih kature i puki simboli, kao u velikom motiva. Za razliku od, recimo, nespret- dijelu hrvatskih filmova, nego `ivopi- nih simboli~nih motiva Ogrestinih fil- bina, a Nova godina koja se i{~ekuje i sni likovi ~ija je simboli~nost sjajno pri- movima (sjetimo se iritantna i pateti~- oko koje se sve pri~e odvijaju dijaboli~- krivena istan~anim `ivotnim situacija- na motiva tigra koji bje`i iz zoolo{kog na je pokreta~ica `elja za promjenom. ma od samo nekoliko replika i kadro- vrta u Ispranima ili prenagla{ena moti- Bilo da je rije~ o svjesnim ili nesvjesnim va. Tu svakako treba izdvojiti sjajno va pti~ice iz prve pri~e filma Tu), Osto- `eljama likova, one im na kraju ostaju ocrtan lik starice iz druge pri~e koja ji}evi se motivi provla~e diskretno, neispunjene. Zlokoban otkucaj zvoni- iznajmljuje sobu za potrebe prostituci- promi{ljeno i bez patetike. Tako je pri- ka u pono} nagovje{tava tragediju. Li- je. Rije~ je o jednom od najzanimljivi- mjerice motiv ptice kao simbola `elje- kovi ili umiru ili ostaju nezadovoljeni. jih sporednih likova hrvatskoga filma u ne, ali upitne slobode prisutan tijekom Tako Niko, lik hrvatskoga branitelja iz posljednje vrijeme. cijeloga filma. Na po~etku, u prvoj pri- prve pri~e, `eli oti}i iz grada i okrenu- Ostoji}evoj plejadi likova pridonijele ~i, pojavljuje se umjetna pti~ica zidno- ti se boljem `ivotu u Njema~koj, no su sjajne gluma~ke kreacije, novope~e- ga sata, koja na svaki otkucaj izlazi i droga koju treba prokrijum~ariti i koja na imena poput sjajne Marije [kari~i}, ulazi u ku}icu i ~ija je sloboda u biti ga jo{ jedino ve`e za grad odvodi ga u Ivane Ro{~i} te Vicka Biland`i}a. Doi- upitna i kratkotrajna. Zatim se javlja apsurdnu i neo~ekivanu smrt. Njegovo sta je presedan kada se u jednom filmu ptica koju Niko prije odlaska u ’bolji se polumrtvo tijelo vra}a na splitski na|e toliko darovitih mladih hrvatskih `ivot’, u Njema~ku, pu{ta iz kaveza `e- plo~nik. U drugoj pri~i djevojka Maja glumaca. Takva ~injenica mo`e slobod- le}i sebi isto takvu slobodu za koju je na|e se u situaciji da zbog apstinencij- no ’za~epiti usta’ svima koji govore da siguran da }e se dogoditi makne li se iz ske krize prodaje tijelo mornaru kako je hrvatska filmska gluma lo{a. No, ako grada. U posljednjoj pri~i pojavljuje se bi kupila shoot i smirila unutra{nju na- i jest lo{a, za to ne treba kriviti hrvat- zalutali golub u ku}i u kojoj An|ela i petost, no na kraju ostaje bez `eljene ske glumce, nego redatelje koji ne zna- Luka vode ljubav. Golub ipak pronala- droge, koja se rasipa po tepihu spava}e ju kvalitetno uputiti glumca. Ostoji} je zi izlaz iz ku}e i prije Lukina skoka u sobe. Zadovoljenje izostaje. U tre}oj dobro znao {to od svojih glumaca `eli. smrt (ili ’slobodu’) vidimo ga kako slo- pri~i An|ela `eli izgubiti nevinost s bodno lepr{a krilima. de~kom Lukom prije no {to otkuca po- Kao kvalitetu naveli smo i Ostoji}ev Sve su to kvalitete koje bismo voljeli no}, no iako stupa u seksualni odnos, istan~an osje}aj za pri~anje pri~a kojih ~e{}e vi|ati u hrvatskome filmu, jer na- do`ivljaj zadovoljstva i ovdje izostaje kompleksnu cjelinu resi precizna i lako `alost Splitska no} nije dovoljna da pu- jer ’trip’ koji uzima uzrokuje lo{e ras- uhvatljiva dramaturgija, unutar koje blika promijeni svoje stajali{te prema polo`enje i sva romanti~nost trenutka smje{ta galeriju likova koji se u pojedi- doma}em filmu. No, s Ostoji}em i ne- nestaje. Njezin de~ko Luka jedini je u nim pri~ama pojavljuju bilo kao najava kolicinom drugih redatelja nadamo se biti svjestan zato~eni{tva svoje sudbine za sljede}u pri~u, u kojoj }e onda pre- da su na pomolu bolja vremena za hr- u koje ga je uvukla droga (jedino pod uzeti ulogu glavnih aktera, bilo kao ak- vatski film, zbog kojih }e doma}a pu- utjecajem droge njegov je libido jak), te tere koji pro`imaju sve tri pri~e ili bilo blika napokon morati promijeniti mi- `elju za promjenom pronalazi u samo- kao prolaznike koje smo vidjeli kao {ljenje. ubojstvu, skokom na Peristil, {to je za glavne aktere pro{le pri~e. Dramatur- njega jedini mogu} i osloba|aju}i put. {ki najrazra|enija svakako je prva pri- Goran Kova~ ~a, kojoj je Ostoji} o~igledno posvetio Najzanimljiviji lik filma je diler pod na- i najvi{e vremena. Druge dvije pri~e dimkom Crni, kojega je sjajno utjelovi- postavljene su kao situacije slo`ene od o Marinko Prga, {to mu je ujedno i naj- dugih scena. Taj nerazmjer jedina je bolja filmska uloga. Crni je veza za sve, ve}a slabost filma. No lako}a pripovi- njega svi znaju i on sve zna. Iza vrago- lasto frajerskog smije{ka i pogleda Crni skriva zlokobnu suosje}ajnost prema li- kovima s kojima dolazi u doticaj i koji- ma `eli ’pomo}i’. Nesvjestan je pokre- ta~ svih tragedija koje izaziva `eljom da ’pomogne’ i zaradi neki novac, a kada spoznate da Crni na kraju i nije neka velika i ’gadna’ faca kakvim ga tijekom filma smatrate, jer zbog lo{e obavljena 63 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. A Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere FAHRENHEIT 9/11

SAD, 2004 — DOKUMENTARNI — pr. Miramax Kad je anga`irani dokumentarist Mi- dane talk-show programe TV nacija i Films, Dog Eat Dog Films, Fellowship Adventure chael Moore 2003. godine dobio Osca- Stra{na istina, a nemilosrdnom logikom Group, Jim Czarnecki, Kathleen Glynn, Michael Mo- ra za vrlo uspjeli, no donekle odve} po- korporacijskoga kapitala bavi se i u am- ore; izv.pr. Agnès Mentre, Bob Weinstein, Harvey pulisti~ki film Ludi za oru`jem, bilo je bicioznom dokumentarcu The Big One Weinstein — sc. Michael Moore; r. MICHAEL MOO- jasno da je zvijezda ro|ena. Sad ve} kul- iz 1997. godine. U `estoki obra~un s RE; d.f. Mike Desjarlais; mt. Kurt Engfehr, T. Woody tni naslov, iznena|uju}e komercijalno Bushem kre}e po~etkom 2002. godine, Richman, Chris Seward, David S. Tung — gl. Jeff uspje{no djelo i prvi dokumentarac koji kad mu se knjiga Bijeli glupani (dostu- Gibbs, Bob Golden; sgf. Dina Varano — 122 min se nakon ~etiri desetlje}a uspio probiti pna i u hrvatskom prijevodu) probija na — distr. Discovery u konkurenciju filmskoga festivala u prvo mjesto ameri~ke liste bestselera. Cannesu, bio je kruna dotada{njega Iako obiluju neto~nim prosudbama i Kre}u}i od teze da su ameri~ki predsjed- Mooreova redateljskog rada. Radni~ko faktografskim pogre{kama (me|u osta- ni~ki izbori 2000. bili prijevara izvedena s dijete ro|eno 1954. godine u gradi}u lim i o podru~ju biv{e Jugoslavije), Bije- o~itim ciljem da George Walker Bush po- Flintu u dr`avi Michigan, Moore se od li glupani nude intrigantnu, odve} stra- stane 43. predsjednik SAD, dokumentarist malih nogu senzibilizirao za socijalne stvenu i gotovo pamfletsku pri~u o ka- Michael Moore, ni`u}i dokaze i indicije o teme. Nakon neuspje{na dvogodi{njeg tastrofalnim posljedicama tada jo{ rela- nesposobnosti nove ameri~ke administra- studiranja posvetio se novinarstvu, a za- tivno kratke Busheve vladavine. Kona~- cije i ~vrstoj povezanosti obitelji Bush i pa`en biva kao urednik utjecajnih ljevi- na nagrada Mooreovu anga`manu, ali i Bin Laden, jasno daje do znanja da su tra- ~arskih listova i izraziti kriti~ar desnice. razvijenu osje}aju za samoreklamer- gi~ni doga|aji od 11. rujna 2001. zapravo Godine 1989. slavu stje~e prvim dugo- stvo, stigla je s Oscarom osvojenim za bili neizbje`ni. metra`nim dokumentarcem Roger i ja, Lude za oru`jem i vatrenim antibu{ev- vrlo solidnom satirom kojom se, pri- skim govorom odr`anim prilikom pri- ~om o Rogeru Smithu, {efu General manja nagrade. A Fahrenheit 9/11, ne- Motorsa koji je odlukom o zatvaranju milosrdna analiza Busheva politi~kog proizvodnog odjela u Mooreovu rod- (ne)djela (ali posredno i lika), u tom nom Flintu bez posla ostavio trideset ti- kontekstu predstavlja odlu~an korak su}a radnika, redatelj obra~unava s me- naprijed. gakorporacijama i bezdu{nim neokapi- Je li Moore uvjerljivi ljevi~ar koji se talizmom. Tijekom 90-ih vodi vrlo gle- donkihotski bori protiv lo{ih strana ne-

64 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere A

ma, idu}i, u `elji da ga prika`e u {to ne- osvajanje pozla}enoga kipi}a) razmjer- povoljnijem svjetlu, na prvog Ameri- no je neujedna~eno i otvoreno tenden- kanca nerijetko i ad hominem. Pritom ciozno djelo kojem, unato~ povreme- se slu`i nizom izra`ajnih sredstava, u nim pateti~nim otkliznu}ima i redate- sklapanju cjeline koriste}i se ~esto du- ljevoj gotovo misionarskoj ostra{}eno- hovitom arhivskom gra|om, igrano- sti, ipak ne nedostaje autenti~nosti i filmskim bilje{kama, dinami~nim inter- uvjerljivosti. Pora`avaju}a slika o du- vjuima, kao i vlastitim anga`iranim pri- hovnoj tuposti i eti~koj letargiji dana{- stupom koji gdjekad grani~i s perfor- njeg ameri~kog dru{tva, zajednice koju mansom. vode bezobzirni tipovi dvojbenog mo- oliberalnog kapitalizma i konzervativ- rala, u svjetlu nedavna Busheva osvaja- nog establishmenta? Ili je mo`da vje{t Uvjerljivije rezultate posti`e kad se ne nja i drugog predsjedni~kog mandata, samoreklamer, oportunist koji vlastite bavi izravno osobom predsjednika, dobiva dodatne tamne nijanse. Dok opsesije (nerijetko izgra|ene na ne oso- nego kad nastoji {to plasti~nije prikaza- Michael Stipe razo~arano pjeva It’s the bito uvjerljivim dokazima) poku{ava ti strah od (uglavnom arapskoga) tero- End of the World as We Know It, broj di}i na vi{u razinu i u~initi ih dru{tve- rizma koji aktualna administracija svje- potencijalnih emigranata u Kanadu i no i umjetni~ki relevantnima? Te{ko je sno raspiruje me|u stanovni{tvom, da- Europu danomice raste. A nakon od- re}i, no uspijete li ~injenice odvojiti od ju}i si time alibi za agresiju na Irak, gledana Mooreova filma posve je jasno senzacionalizma i ponekad gotovo dje- ograni~enje gra|anskih sloboda i im- i za{to. tinje naivnosti, Mooreovi }e vas filmo- plementiranje elemenata diktature vi zasigurno zaintrigirati i natjerati na (osnivanje ministarstva domovinske si- Josip Grozdani} razmi{ljanje. gurnosti, uvo|enje patriotskog akta...). Od Clintonove politi~ke korektnosti Dakle, George Walker Bush. Nekada{- vi{e nije ostao gotovo ni kamen na ka- nji vijetnamski dezerter ~ovjek je koji menu, na svaku osobu druk~ije boje je, ne uspjev{i u}i u fakultetsku bej- ko`e ili fizionomije gleda se kao na po- zbolsku mom~ad, jednostavno osnova- tencijalnog terorista, a Rumsfeldovi ja- o vlastitu, a u `elji da se izvu~e iz o~e- strebovi u takvoj situaciji plivaju kao ve sjene utemeljio nekoliko neuspje{- ribe u vodi. nih naftnih kompanija. Nakon {to je u Najbolji dojam, pak, Moore ostavlja jesen 2000. godine izabran za 43. ame- kad se uspije fokusirati na opore poje- ri~kog predsjednika, analiti~ari su u dina~ne pri~e i osobne tragedije. Ones- biv{em guverneru Teksasa prepoznali pokojavaju ~injenice o iskori{tavanju bezli~na aparat~ika, osobu ograni~enih ljudske neima{tine i nova~enju regruta sposobnosti na koju je nekada{nje u`i- u siroma{nijim sredinama, kao i neugo- vanje droge i alkohola ostavilo poslje- dan prikaz nezrelih i infantilnih vojni- dice u obliku »smanjene mogu}nosti ka koji se odu{evljavaju ubijanjem i koncentracije i kratka razdoblja pam- mu~enjem zarobljenika. A vrhunac fil- }enja« (nedvojbeno efektni eufemiz- ma nedvojbeno pripada tjeskobnoj i mi). Nesnala`enje u visokoj politici, vrlo emotivnoj pri~i o gospo|i Lisi Lip- neobrazovanost, brojni gafovi i bu{iz- scomb, Mooreovoj sumje{tanki i ne- mi Georgea Walkera predstavili su kao sretnoj majci koja je u ira~kom ratu iz- prili~no blijedu marionetu u tu|im, gubila sina. Od prvobitna entuzijazma mo}nijim rukama, ~ovjeka koji je vi{e (svakodnevno podizanje i ponosno po- glasnogovornik funkcije predsjednika zdravljanje zastave u dvori{tu), odobra- nego stvarni dr`avnik. Isto nam, na vanja vojnog anga`mana u Iraku i netr- samu po~etku filma, sugerira i Moore, peljivosti spram onih koji su se protivi- kojem je novi predsjednik na po~etku li intervenciji, Lisa se nakon sinove po- mandata i osobno preporu~io da »pro- gibije pretvorila u vatrenu antiratnu na|e neki ozbiljniji posao«. Autor nam aktivisticu, koja se naposljetku odlu~ila Busha prikazuje kao nesposobnjakovi- i na otvoreni prosvjed pred Bijelom ku- }a kojega su na vlast doveli utjecajni }om. Iako su njezina tragedija i tran- otac i njegovi prijatelji (posredno se sformacija prikazane skokovito i dra- mo`e zaklju~iti i sama obitelj Bin La- matur{ki neuredno, uistinu su potresno den), a koji se ubrzo okru`io ljudima svjedo~anstvo i emotivni kre{endo fil- poniklim u zloglasnoj administraciji ma. Richarda Nixona (Donald Rumsfeld, Dick Chaney, Paul Wolfowitz,...). Kri- U cjelini, dakle, Mooreov novi doku- `arski pohod protiv Busha juniora Mo- mentarac (kojem zacijelo predstoji ore neprestano za~inja so~nim detalji- oskarovska nominacija, a mo`da i 65 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. A Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere HEROJ Ying xiong

Hong Kong, Kina, 2002 — pr. Beijing New Picture Film Co., Elite Group Enterprises, Bill Kong, Zhang Yimou; izv.pr. Shoufang Dou, Weiping Zhang — sc. Feng Li, Bin Wang, Zhang Yimou; r. ZHANG YI- MOU; d.f. Christopher Doyle; mt. Angie Lam, Ru Zhai — gl. Dun Tan; sgf. Tingxiao Huo, Zhenzhou Yi; kgf. Emi Wada — ul. Jet Li, Tony Leung Chiu Wai, Maggie Cheung, Zhang Ziyi, Daoming Chen, Donnie Yen — 95 min — distr. Discovery

Prije 2000 godina, podru~je dana{nje Kine podijeljeno je u sedam kraljevstava. Vo|en vizijom ujedinjenja Kine, vladar kraljev- stva Qin vodi rat i osvaja {est ostalih kra- ljevstava.

Uz prodorne zvuke bubnjeva i truba, na velikom platnu pojavljuje se legen- darni logo Twentieth Century Foxa. Potom ga zamjenjuje uvodna {pica fil- hram filma. Vani pada ki{a. Osamljeni Za Tsaija, film ima metafizi~ki aspekt. ma. Njegov je autor King Hu, klasik ki- ma~ak lijeno se gega predvorjem neu- Njegovi fantomi ne obitavaju samo na neskoga kostimiranog epa, koji je za glednoga kina. A ma~ka }e potom za- filmskom platnu, nego i u publici. A wuxiapian bio ono {to je za vestern bio mijeniti prepla{eni mu{karac, koji ni {to se dogodilo s kineskim borila~kim Sergio Leone. I dok njegove princeze sam nije posve siguran bi li najprije filmom? Kao kvintesencijalni isto~nja~- ratnice izvode na platnu rasko{ne piru- u{ao u kinodvoranu ili odmah krenuo ki `anr, wuxia je nestao s velikoga plat- ete, a lutaju}i konjanici kre}u u zavr{ni prema zahodu na porciju brzoga gay na starog kina Fuhe kad je ameri~ka in- okr{aj s neodredivom vojskom ili hor- seksa. Na drugom kraju kamera uokvi- dustrija u eri multipleksa po~ela ma- dom odmetnika, za koje se naj~e{}e ne ruje lik {epave `ene (blagajnice, ~ista~i- sovno kolonizirati najprije hongkon- zna tko su, kamo pripadaju, za koje in- ce, ku}epaziteljice), nagnut nad prlja- {ko, a potom i kinesko borila~ko tr`i- terese ratuju, plja~kaju i ubijaju, dvora- vim umivaonikom. {te. A ~itava se stvar jo{ vi{e zahuktala na kina Fuhe u Taipeiju u kojoj se pri- Tim tu`nim kadrovima zapo~inje me- kad je osvetni~ki raspolo`en Bruce kazuje Huov klasik Dragon Inn, zjapi lankoli~no remek-djelo Tsaija Ming-li- Willis u Paklenom {undu izme|u palice poluprazna. U gledali{tu ugledat }emo anga Goodbye Dragon Inn, koje nam za bejzbol, motorne pile i samurajske tek jednoga momka, kojem se tijekom pri~a o kraju filma i o kraju svijeta. sablje odabrao sablju. Jer, ono {to je u projekcije pridru`uju dvije hihotave @ivot Tsaijevih protagonista `ivot je uvodnoj {pici Huova Dragon Inna bio djevojke, o~ito zalutale u taj oronuli bez filma i bez ljubavi. A legendarno Fox, to je Miramax za uvodnu {picu Yi- taipejsko kino, specijalizirano za hon- mouova Heroja. Kao {to je Tarantino gkon{ke borila~ke epove iz studija ve} postao neka vrsta brenda, koji je Shaw Brothers, odbrojavalo je posljed- popularizirao taj zapostavljeni `anr, nje dane kao uto~i{te za homoseksual- poku{avaju}i zdru`iti artizam i populi- ce, koji su Huovu Dagon Innu ve} zam, tako je nakon jo{ jednoga Mira- odavna rekli goodbye. Agonija kina maxova pulena, amerikaniziranog Fuhe okon~at }e se kad na njegovu ula- Anga Leeja ({ifra: Tigar i zmaj), sveop- zu zauvijek ostanu spu{tena vrata od }a pomama za kineskim kostimiranim valovita lima. epom do`ivjela vrhunac s Herojem 66 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere A

Zhanga Yimoua. A kako je Yimouov film ambijentiran u istom razdoblju kao i Kaigeov Emperor and the Assas- sin, kada je Kina bila podijeljena na se- dam me|usobno zara}enih carstava, oba naslova doimlju se u svom produk- cijskom dizajnu poput predvorja ra- sko{na pekin{kog hotela izgra|ena ameri~kim kapitalom, u ~ijim zlatnim i salonima od `ada multinacionalne kor- poracije ugovaraju poslove stolije}a. Jer, Heroj ne priziva zlatna vremena Tsaijeva kina Fuhe, kamo su neko} za- lazili lokalni fajteri kad nisu imali pa- metnijega posla, nego je rije~ o visoko- estetiziranu uratku koji zdru`uje Leeje- vu monumentalnost s Kar-waijevim {minkerskim prosedeom ({ifra: Pepeo vremena). Zanimljivo je pritom nagla- siti da Zhang Yimou i Wong Kar-wai u neski film Yimou je, dakle, ideolo{ka su}u tobo`njih istina. Na taj na~in izletima u ozra~je wuxia odabiru istoga paradigma onoga {to je za suvremeni umjetnost baratanja sabljom postaje direktora fotografije, rafiniranoga ruski film Alexander Sokurov. A pre- neka vrsta potrage za uzvi{enom svije- Christophera Doylea. U oba slu~aja krasna Zhang Ziyi? Hvala na pitanju, {}u. U Yimoua, ~ovjek i nebo zdru`eni radnja filma vrlo je zbrkana, svedena ona ne zamahuje sabljom ni{ta lo{ije su u nerazdvojni kontinuum, poput na mehanizam ’igre’, koji se vje~no vrti nego Uma Thurman u Kill Billu dok {ake i sablje, naturalizma i humanizma. u za~aranom krugu na relaciji duel- krhke grane nanovo pucketaju pod nje- Yimouov nacionalisti~ki ep, na koji se smrt-duel. A njezina spektakularnost, zinim ustreptalim tijelom, koje prkosi nadovezuje i autorov najnoviji roman- emotivna raznovrsnost i dubina posti- zakonima gravitacije. Mo`da bismo Yi- `u se uporabom iznimnoga vizualnog mouov estetizirani spektakl zato mogli stila i maestralnim kadriranjem. ^arob- preimenovati u Kill Hero, gdje hero ni Doyleov kolorit ne samo da pri~a ozna~ava epsku tradiciju na koju se au- pri~u, koja se oslanja na ra{omonosku tor `anrovski oslanja, dok kill ozna~a- taktiku u poigravanju s pripovjeda~kim va njezino zapadno svojatanje u mit- perspektivama, po kojoj svaka verzija skom klju~u. Jer, Heroj nije samo ra- mo`e biti istinita, nego na njemu po~i- sko{no vizualiziran povijesni spektakl, va cjelokupna filmska dramaturgija. nego i grandiozni politi~ki film, u ko- Doyle je taj koji kao ’kaligraf svjetlosti’ jem je rat estetiziran kao ~ista forma kreira sadr`aj filma, bilo da u slow mo- bez prolivene krvi. tionu promatra sablju kako re`e vode- Mitologiziraju}i jedan `anr, Yimou za- ti~ni izlet u ozra~je wuxia ({ifra: Ku}a ne kapi, ples jesenjega li{}a i ljubavnike pravo pri~a o tome kako je tajanstveni lete}ih bode`a), krenuli su u osvajanje koji spavaju ispod crvene svile. Svaka ratnik uspio nadja~ati stra{ne majstore zapadnoga tr`i{ta. Bitka je dobivena. pri~a ima druk~iji kolorit, iako je zavr- borila~kih vje{tina, koje povezuju nji- Vladar kraljevine Quin, razoru`an i ne- {etak crn, poput tamna oblaka strelica hove erotsko-herojske vrline. A kako mo}an, spreman je okon~ati onako koje }e poletjeti prema Yimouvu juna- se ispreple}u varijacije te pri~e, tako se kako je okon~ao silnik u zavr{noj se- ku. A etika filma jasna je i nedvojbena ona sve vi{e pribli`ava nebu. Je li time kvenci Kurosawina Krvava prijestolja. u ulagivanju antitienanmenovskom na- doista dosegnula vrhunac? Mizanscena Do`ivio je identi~nu sudbinu poput ta- cionalizmu: mu{karci moraju ratovati Zhanga Yimoua vi{e se mo`e proma- ipejskog kina Fuhe. Pred njim su zatvo- kako bi osigurali mir. Za suvremeni ki- trati unutar zadanog referencijalnog rena masivna vrata dvorca. Kako nas to okvira, nego u teoretskom kontekstu. uvjerava poruka ispisana na pijesku, Ona je svedena na ograni~eni prostor sve je ispod raja. unutar kojeg se razvijaju novi podza- pleti. Stupnjevitost i munjevitost. Du- Dragan Rube{a hovnost i akcija. A kako nas je to ve} nau~io Zatoichi, izvan granica autoro- va estetiziranoga vizualnog mozaika i didaskalijskih ’padova’ u naraciji, sve ostalo je iluzija. Jer, da bi se do{lo do kona~nog odgovora, valja `rtvovati ti- 67 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. A Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere DJEVOJKA S BISERNOM NA[NICOM Girl with a Pearl Earring

Velika Britanija, Luksemburg, 2003 — pr. Archer Street Productions, Delux Productions, Film Fund Luxembourg, Pathé Pictures Ltd., UK Film Council, Wild Bear Films, Andy Paterson, Anand Tucker; izv.pr. Peter Block, Nick Drake, Philip Erdoes, François Ivernel, Daria Jovicic, Cameron McCracken, Tom Ortenberg, Duncan Reid — sc. Olivia Hetreed prema romanu Tracy Chevalier; r. PETER WEBBER; d.f. Eduardo Serra; mt. Kate Evans — gl. Alexan- dre Desplat; sgf. Ben van Os; kgf. Dien van Straa- len — ul. Colin Firth, Scarlett Johansson, Tom Wil- kinson, Judy Parfitt, Cillian Murphy, Essie Davis, Jo- anna Scanlan, Alakina Mann — 100 min — distr. Discovery

Mlada Griet postaje slu{kinja u domu sli- kara Vermeera, s kojim razvija neobi~nu platonsku vezu.

Priznajem, proteklih se godina klonim britanskoga trenda romana o slavnim umjetnicima. Police su se nekako natr- stivala u Goteborgu, gdje sam je prvi te godine bavi glumom, ali koja (uspr- pale fiktivnim prikazima njihovih `i- put vidio, Djevojka s bisernom nau{ni- kos sjajnim manjim ostvarenjima) nije votnih drama, a ja sam se latio tek jed- com Petera Webbera zadivila me inteli- bila ni blizu me|unarodnog ugleda koji ne — romana Headlong Michaela gencijom i omamila nabijenim, potmu- }e u`ivati nakon nastupa u filmu Izgu- Frayna, nominiran za Bookera — i iz- lim ~arima — erotizmom u punom bljeni u prijevodu. Jedina mlada ame- gubio strpljenje prije odve} o~ita kraja. smislu te rije~i, ~ak i seksualnom. ri~ka glumica koja zna uvjerljivo {utje- Nekako mi se u~inilo pametnijim dr`a- Ne{to se dogodilo s ovim filmom, zvi- ti dobila je tako ~ak dvije uloge zare- ti se britanskih publicisti~kih djela, jezde su se nekako poklopile da ga uz- dom u kojima je {utnja zlato. koja ~ak i danas znaju pr{tati erudici- dignu ponad lakih kli{ea — {to roman Iako je film Sofije Coppole danas zna- jom i minucioznim poznavanjem ~inje- mo`da i nije, ali je film svakako moga- menitiji, Djevojka mi se ~ini zrelijom. nica, iako suvremeni kunsthistori~ar o biti. Uzmimo samo ovu kombinaciju: Paralele su jasne: u oba filma Johan- sve te`e shva}a mentalnu slo`enost mi- Kate Hudson u glavnoj ulozi, Mike sson tuma~i zatvoren lik prisiljen na su- nulih epoha. Tako sam zaobi{ao i Dje- Newell iza kamere. Bazdi? Da. Ali ba{ o~avanje s njoj stranim svijetom (ovdje vojku s bisernom nau{nicom Tracy je tako Djevojka bila postavljena u pr- je ta razli~itost svjetova suptilnija — Chevalier. vobitnoj kombinaciji, izda{no financi- nalaze se u istome gradu — ali njezin Onako uvjeren da je rije~ o pomodnom ranoj ameri~kim novcem. Na svu sre- protestantski odgoj ~ini je posve ne- trendu za gra|ansku konzumaciju s }u, Hudson je otperjala u neki projekt spremnom za katoli~ko okru`je Verme- ograni~enim vijekom trajanja, nisam ni za {a{ave plavu{e, a Newell se posveti- erova doma). U oba filma ona nalazi slutio da }e me jedan film uvjeriti da se o Osmijehu Mona Lise, daju}i svima do srodnu du{u u mnogo starijem mu{kar- tu ipak kriju dragulji — i to film britan- znanja u kojoj je mjeri sposoban preto- cu (ali sve publici znane krize srednjih skoga televizijskog redatelja, poznata ~iti salonsko poimanje slikarstva u ko- godina projiciraju se u Billa Murraya, po dramama o Schubertu i Wagneru. losalan ki~. Naslijediv{i film, Webber je dok je Colin Firth tek flamanski slikar Bio sam sumnji~av, {to da ka`em. Pa klju~nu ulogu Griet famozno povjerio koji te`i na}i savr{enstvo u sitnicama, s ipak, ~ak i u kontekstu iznimno jaka fe- Scarlett Johansson — koja se od ~etvr- ~ime se nije lako poistovjetiti), ali u 68 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere A

Djevojci ona ne dobiva priliku konzu- jantarnoga filtra kojim se, ina~e, {kol- ca djece i — uz svoju majku — vladari- mirati ~ak ni emocionalnu kulminaciju ski do~arava fotografska davnina. ca matrijarhata koji Vermeer nastava. radnje. Sve ostaje neizre~eno. Kao Tako vje{to pogo|en omjer taktilne, Uspostavlja se struktura u kojoj su nje- Charlotte, Johansson izaziva simpatiju prakti~ki dokumentarne uvjerljivosti i gova punica i mecena Van Ruijven za lik koji bi se mogao doimati poput stila kojim s dana{njeg motri{ta nu`no dramske sile prakti~ne `ivotne banal- dokone {treberice; ali kao Griet, ona je gledamo davninu mogao je, ipak, otje- nosti u `enskom i mu{kom liku, a su- savr{eno uvjerljiva nizozemska pu~an- rati film za korak odve} daleko. Ne bi pruga i mesarev sin osobe u kojima }e ka, nepismena i nemu{ta, posve odre- bilo te{ko u pri~i zamisliti element baj- Vermeer i Griet iz nu`de na}i putenu |ena klasnim polo`ajem i ulogom slu- ke o Pepeljuzi, gdje bi Vermeer kao utjehu. Struktura se, u retrospekciji, `avke. Sve ono {to iz nje izbija — a ri- princ na bijelom konju poveo Griet u mo`e u~initi i odve} ~istom: ali ona je~ je o sirovom, uro|enom umjetni~- svijet kojega je vrijedna. Ali iz filma daje ~vrst dramatur{ki okvir pri~i koja kom daru, o tanko}utnosti pjesnikinje nitko ne izlazi kao pobjednik. Vermeer nije nu`no morala na}i na~ina da gle- u tijelu radnice — postaje tako sna`no se pokazuje kao preslab karakter da datelju prenese bogatstvo svojih pro- upravo zbog uvjerljivosti njezine krot- preto~i naklonost prema njoj u i{ta vi{e mi{ljanja. Chevalier, scenaristica Olivi- kosti i poniznosti. od vje~nog remek-djela; ili je on to tek a Hetreed i sâm Webber dobro znaju Na~in na koji se uspostavlja srodnost dovoljno mudar da ne banalizira ne{to da se ljudi naj~e{}e najbolje vide u zr- senzibiliteta velikoga slikara i male slu- ~emu ionako nije su|eno na ovome svi- calima od krvi i mesa. `avke veliko je Webberovo postignu}e, jetu. Ta sudbinska nespojivost njihovih Preostalu mogu}nost za artikuliranje ti- a ujedno i studija pokreta, kompozicije likova za posljedicu ima dvije upravo {ine Webber izvrsno iskori{tava anga`i- i svjetlosti sumjerljiva suspregnutoj nesnosno nabijene scene — jednu, kad ranjem skladatelja Alexandrea Despla- emocionalnosti Vermeerovih slika. Griet kr{i golem protestantski tabu i ta, koji je skladao partituru s melodij- Webber je majstor krupnoga plana — Vermeeru otkriva razbuktali plameni skom elegancijom jednog Deleruea i {to je nu`no u filmu nadahnutu jednim cvijet svoje kose, u kojem je tako te{ko minimalisti~kim fraziranjem jednog od velikih krupnih planova iz povijesti ne vidjeti sve bogatstvo njezine neiz- Robbinsa — s ~ijim filmom Na kraju — ali u isti mah tanko}utno znade do- bru{ene du{e — i drugu, kad Vermeer dana ova Djevojka dijeli mnogo dodir- ~arati emocionalno stanje lika siluetom bu{i njezino lijevo uho i na njega stav- nih to~aka, ne samo u glazbi. Umjesto i smje{tajem u prostoru, {to je umije}e lja tu ~uvenu bisernu nau{nicu, kri{om da se nadme}e s prijeko potrebnom ti- kojim su rijetki nakon Johna Forda ba- otu|enu od supruge, u kojem je goto- {inom, Desplat je ispunjava `udnjom, ratali. Izniman trud na do~aravanju vo nemogu}e ne osjetiti sav misterij, istan~ano{}u i nadama protagonista, a prostora i vremena istodobno prije~i bol i ~ar prvoga tjelesnog odnosa. Po- katkad i frazama koje za~udno vje{to dojam artificijelnosti: opjevana foto- tresno je, stoga, {to Griet mora svoje do~aravaju mirise i ozra~ja koje vidi- grafija Eduarda Serre (koja minuciozno nagomilane emocije nakon poziranja mo. Zvu~na slika filma, za promjenu, rekonstruira Vermeerovu, Rembran- iskazati bijegom u svakodnevan, pro- djeluje u punom suglasju s glazbenom dtovu, a katkad i Bruegelovu svjetlost) stodu{an, gotovo usputan sno{aj s me- strategijom, vje{to rabe}i punu auditiv- ujedno spaja veliki snimateljski zakon sarovim sinom. nu prostornost kako bi do~arala ogra- postoje}ega svjetla s po{tovanjem pre- Pritom taj mesarov sin nije kriv {to ne ni~enost Grietina motri{ta u ku}i gdje ma historijskoj distanci. Opona{anje mo`e o}utjeti isto {to i Griet; za to nije se toliko toga zbiva daleko od nje. tih majstora nadahnut je ekvivalent kriva ni Vermeerova supruga, ra|atelji- U prizoru koji mo`da najbolje ocrtava elokventnost {utnje cijeloga filma Griet promatra oblake: Vermeer je pita koje su boje, a ona odgovori da su bijeli... Ne, ne bijeli, ve} `uti, i modri, i sivi. Prvi put on u njoj opazi ne{to jedin- stveno; i prvi put ona u svojoj jedin- stvenosti na|e ne{to ~ime se smije po- nositi. I ona ih gleda, i blista; a zatim joj pri|e kolegica slu`avka i {eretski joj ka`e: »Snatri{ o onom malom mesaru, a?« Jer za{to bi ina~e jedna plaha slu`avka mogla prekinuti posao da bleji kroz prozor... u oblake, koji sada jesu, a tren potom vi{e nisu — poput ljudskih srda- ca i njihovih neizre~enih emocija, koje tu i tamo netko jo{ znade izma{tati, ili im zaista vratiti `ivot.

Vladimir C. Sever 69 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. A Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere SHREK 2

SAD, 2004 — ANIMIRANI — pr. DreamWorks Kad se 2001. godine pojavio Shrek, stan pro{logodi{nji crti} Potraga za Ne- SKG, Pacific Data Images (PDI), DreamWorks Ani- ekranizacija popularne knjige Williama mom, jo{ donedavno najgledaniji ani- mation, David Lipman, Aron Warner, John H. Willi- Steiga o golemom zelenom ogru zlatna mirani film svih vremena, kojemu je ams; izv.pr. Jeffrey Katzenberg — sc. Andrew srca koji kre}e u akciju spa{avanja pre- Shrek 2 s lako}om preuzeo prvo mje- Adamson, Joe Stillman, J. David Stem, David N. lijepe kraljevne Fione, Dream Workso- sto. Nakon {to je filmom Princ od Egip- Weiss prema knjizi Williama Steiga; r. ANDREW vo se ~udo 3D-ra~unalne animacije ne- ta neuspje{no poku{ao konkurirati ADAMSON, KELLY ASBURY, CONRAD VERNON; mt. o~ekivano preko no}i prometnulo u Disneyju na njegovu terenu, Spielberg- Michael Andrews — gl. Harry Gregson-Williams; svjetski hit. Ironi~na i iznimno {arman- Katzenberg-Geffenov Dream Works sgf. Guillaume Aretos; kgf. Isis Mussenden — gla- tna postmodernisti~ka zafrkancija re- okrenuo se svje`ijim idejama i 3D-ani- sovi: Mike Myers, Eddie Murphy, Cameron Diaz, Ju- datelja Andrewa Adamsona i Vicky maciji. Bila je to mudra odluka, jer su lie Andrews, Antonio Banderas, John Cleese, Rupert Jenson u{la je u konkurenciju festivala Mravi i prvi nastavak pustolovina mu- Everett, Jennifer Saunders — 92 min — distr. u Cannesu, osvojila Oscara za najbolji sava, no dobro}udna zelenog ~udovi{ta Blitz dugometra`ni animirani film, namet- Shreka, uz spomenute Pixarove naslo- nula nove trendove cjelove~ernje ani- ve, u bogobojazno, djetinjasto i tradici- Kad su se vratili s medenoga mjeseca, mirane zabave za djecu i odrasle te za- onalnim vrijednostima okrenuto Shreka, princezu Fionu i njihova neraz- dala mo`da kona~an udarac klasi~noj okru`je animirane obiteljske zabave dvojna prijatelja Magarca kraljevski gla- Disneyjevoj dvodimenzionalnoj anima- unijeli blagotvornu dozu cinizma, iro- snik obavje{tava da ih Fionini roditelji po- ciji. Prednost u razvoju novih tehnolo- nije, subverzije i eklekticizma, od ~ega zivaju u posjet kraljevstvu Tamo, Tamo gija animacije pripada Pixaru, propul- se diznijevci nikako ne uspijevaju opo- Daleko. O~ajni {to je Fionin suprug ~udo- zivnom studiju koji suradnjom s kon- raviti. A nakon nedavna otkazivanja vi{te, kralj Harold i kraljica Lillian spre- zervativnim i eksperimentima nesklo- suradnje od strane Pixara (od posljed- mni su na sve da razdvoje sretne supru`ni- nim Disneyjem jo{ od Pri~e o igra~ka- njega zajedni~kog projekta Izbavitelji ke. A na Fionu je oko bacio i zgodni princ ma iz 1995. neprekidno razvija ra~u- velika su o~ekivanja), logi~no je pret- [armer, sin mo}ne i samo naizgled dobro- nalnu animaciju i ni`e hit za hitom. postaviti da slijedi dalji gubitak Disney- }udne Vilinske Kume, koja }e za svoje jeva kredibiliteta. mra~ne planove anga`irati i Ma~ka u ^iz- Nakon duhovitoga @ivota buba iz mama, slavnog ubojicu zelenih ~udovi{ta. 1998, uzbudljiva nastavka Pri~e o @eljno i{~ekivan nastavak Shrekovih igra~kama iz 1999. i dra`esnih ^udovi- pustolovina, iako se donekle doima de- {ta iz ormara iz 2001, uslijedio je izvr- rivativnom varijacijom na zadanu temu, jo{ je dinami~niji, zabavniji i sub- verzivniji od originala. Trogodi{nji rad gotovo tristo stru~njaka iz Dream Wor- ksa i tvrtke Pacific Data Images te upo- treba sofisticiranih softverskih rje{enja rezultirali su uistinu impresivnom deta- ljisti~kom animacijom (izra`ena mimi- ka i gestikulacija likova, bogato animi- rana i kolorirana pozadina s odgovara- ju}im sjen~enjem...), koja gledatelje ostavlja bez daha. Umjesto Vicky Jen- son, Andrewu Adamsonu u re`iji su se nastavka Shrekovih pustolovina pri- dru`ili Kelly Ashbury i Conrad Vernon, a vrijedi spomenuti i inventivna rje{e- nja scenarista J. Davida Sterna, Joea Stillmana i Davida N. Weissa. Unato~ 70 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere A

li~an potez distributera da u kina isto- vremeno pusti izvornu i sinkroniziranu verziju filma. Nadajmo se da }e tako biti i sa skorim video- i DVD-izdanji- ma, jer pravi filmofili zacijelo ne}e pro- pustiti priliku u`ivati u zasigurno naj- boljoj ulozi Eddieja Murphyja u po- sljednjih desetak godina, u prepoznat- ljivim glasovima Mikea Myersa i Johna Cleesea, kao i onom Antonija Bandera- sa u ulozi prevrtljiva Ma~ka u ^izma- ma. Nepravedno bi bilo ne spomenuti i od- li~an soundtrack filma, na ~ijem se stvaranju okupila impresivna postava glazbenika. Uz filmsku partituru skla- datelja Henryja Gregson-Williamsa, tu su i znane pjesme Davida Bowieja, Nic- ka Cavea i Toma Waitsa, a na ples bi skepti~nim predvi|anjima filmofila, scenaristi i redatelji u~inkovito razvija- ju pri~u, uspje{no izbjegavaju pretjera- nu sentimentalnost i patetiku, zadr`a- vaju}i ironi~ni odmak i slojevito grade- }i karaktere protagonista. [tovi{e, re- dateljska ma{tovitost i nepogre{iv osje- }aj za geg posljeduju mjestimice ~ak i prizorima duhovito{}u superiornim pr- vom dijelu, rezultiraju}i djelom koje obiluje slikovitim i pomaknutim novim karakterima, kao i efektnim humornim parafrazama op}ih mjesta popularne kulture. Dok je okvirna pri~a razmjer- no jednostavna i prilago|ena ukusu najmla|ih, bogat podtekst i ironi~no- subverzivni `alci i odrasle }e natjerati na smijeh. I bolji poznavatelji bajki i uspje{no je iskoristio Vedran Mlikota, vas mogli natjerati i zvuci nekada{njega pop-kulture te{ko }e pohvatati sve alu- duhovito pretvoriv{i Shreka u tempe- hita Holding Out for a Hero, teme {pi- zije i duhovite obrade poznatih motiva ramentna i samo naizgled gruba Dal- ce tijekom 80-ih godina pro{log stolje- koji se pojavljuju u filmu. U holivud- matinca. Renati Sabljak elegantno pri- }a popularne TV-serije Na tajnom za- skoj sredini kraljevstva Tamo, Tamo staje oprava kraljevne Fione, koju je u datku, songa koji je nekad pjevala Jen- Daleko zabavljaju nas, me|u ostalima, izvorniku odjenula Cameron Diaz, a nifer Rush, a u filmu ga izvodi cijenje- Pinokio, tri pra{~i}a i uspavana ljepoti- Kre{imir Miki} izvrstan je u mo`da na britanska komi~arka Jennifer Saun- ca, a sli~no ironiziranju Matrixa iz pr- najnezahvalnijoj ulozi brbljava Magar- ders. U sinkroniziranoj verziji prepjeve vog Shreka, ovdje nailazimo na uspjele ca, u kojoj glasovno dostojno parira pjesama nadahnuto pjeva vrsna d`eze- humorne parafraze recentnih naslova neponovljivom Eddieju Murphyju. rica i glumica Jasna Bilu{i}. poput Nemogu}e misije, Gospodara pr- Sven Medve{ek efektno je usko~io u stenova i Spidermana, ali i klasi~nih Cjelini se pone{to mo`e prigovoriti tek obu}u Ma~ka u ^izmama, koju u zbog razmjerne formulai~nosti u zavr{- djela kakva su Odavde do vje~nosti ili izvorniku nosi Antonio Banderas, a Ja- Alien. nici, no to vjerojatno valja pripisati op- sna Bilu{i} odli~na je kao opaka Vilin- }em bajkovitom i le`ernom ozra~ju cje- Shrek 2 prvi je Dream Worksov dugo- ska Kuma. Dok u izvorniku goste na line. Dok u`ivate u zaraznom humoru metra`ni crti} sinkroniziran na hrvat- crvenom tepihu (uspjela parodija sve- veseloga dru{tva iz mo~vare, razveselit ski jezik, a povjereni im posao da gla- ~anosti dodjele Oscara) do~ekuje ras- }e vas i vijest da je premijera Shreka 3 sovno dostojno zamijene zvu~na holi- polo`ena Joan Rivers, u hrvatskoj je ve} najavljena za svibanj 2006. godine. vudska gluma~ka imena doma}i su verziji njezin mikrofon energi~no preu- glumci vrlo solidno obavili. Zahtjevnu zela Barbara Kolar. Unato~ pristojnoj Living la vida loca? E si! zada}u da zamijeni Mikea Myersa sinkronizaciji, pohvale je vrijedan i od- Josip Grozdani} 71 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere SUPER VELIKI JA Super Size Me

SAD, 2004 — DOKUMENTARNI — pr. The Con, daju}i glavnoga junaka kako se mu~i sa gnuo pokusu u kojem je trideset dana Morgan Spurlock; izv.pr. J.R. Morley, Heather M. svojim tko-zna-kojim-po-redu McDo- jeo isklju~ivo McDonald’sove obroke Winters — sc. Morgan Spurlock; r. MORGAN nald’sovim hamburgerom, u `elucu tri puta dnevno i tako na samu sebi bi- SPURLOCK; d.f. Scott Ambrozy; mt. Stela Georgie- vam zavlada mu~nina. Nakon {to ne- lje`io promjene. Cilj mu je bio pokaza- va, Julie Bob Lombardi — gl. Steve Horowitz, Mi- sretnik povrati sve pojedeno, iskreno ti ho}e li mu izabrani na~in prehrane chael Parrish — 100 min — distr. Discovery se nadate da }ete i vi izdr`ati. [teta ugroziti zdravlje, tim vi{e jer je isprva onih lijepih sjedalica u upravo sre|enoj bio zdrav u svakom pogledu. I tre}e, Dvije su ameri~ke tinejd`erice podigle tu`- kinodvorani... film je zamislio kao dnevni~ko bilje`e- bu protiv lanaca brze hrane okrivljuju}i ih nje svojih zdravstvenih mijena popra- za vlastite zdravstvene probleme uzroko- Manipulacija ili ne, film redatelja, sce- }eno razgovorima sa stvarnim konzu- vane pretilo{}u. Ta je sudska parnica na- narista i glavnoga pokusnog kuni}a mentima brze hrane, koji su tako sami dahnula dokumentarista Morgana Spur- Morgana Spurlocka jedan je od naja- sebe osudili na dugogodi{nji eksperi- locka na neobi~an pokus. On se, naime, traktivnijih dokumentaraca u posljed- ment sa zacijelo sli~nim posljedicama. odlu~io hraniti trideset dana isklju~ivo u nje vrijeme. Zapravo, nije rije~ o kla- McDonald’su uzimaju}i tri obroka dnev- si~nom dokumentarcu, nego o film- Film je uspio u sva tri elementa. Pro- no i nikad ne odbijaju}i ponu|eni ’Super skom eksperimentu koji se kao i svaki blem je dobro nazna~en, ideja o pokusu Size’ menu. Ve} nakon desetak dana nje- eksperiment odvija u strogo kontroli- provedena kako je i zacrtana, dok stil i govo se zdravstveno stanje pogor{ava. ranim uvjetima i uz mogu}nost ponav- naracija uspijevaju odr`ati koncentraci- ljanja bilo gdje. Spurlockov je Super Ve- ju gledatelja sve do gorka zaklju~ka. U Da ameri~ki dokumentarni film Super liki Ja domi{ljato kori{tenje filmske svemu su tome najdojmljiviji redateljevi Veliki Ja ipak funkcionira, i to uza sve vrpce u aktivisti~ke svrhe, pri ~emu au- krokiji o brojnim Amerikancima kojima nedore~enosti, mo`ete zapaziti na vla- tor filma pokazuje i zavidan zabavlja~- je takav na~in prehrane ujedno i na~in stitom primjeru. Od pri~e o nali~ju ki potencijal. Film stoga protje~e kao `ivota. Dodu{e poguban, ali determini- konzumiranja tzv. brze hrane u po~et- spoj dru{tveno relevantne teme, lucid- ran mnogo~ime {to se ne mo`e promi- ku vam cure samo sline. Ponu|eni su ne zamisli o potvr|ivanju hipoteze i jeniti preko no}i, a ponajmanje ne na- obroci naizgled neodoljivi: hamburgeri pametno izabrana narativnog postup- kon stotinjak minuta provedenih uz su slasni i fino pe~eni, krumpiri}i zlat- ka. No, najva`nije je to da je Spurlock Spurlockov film, koliko god nametljiv no`ute boje i primamljivo hrskavi, ras- pogodio to~no tamo gdje je ciljao. Na- bio. Upravo je ta nametljivost i osnovni hla|ena pi}a puna mjehuri}a preko kon njegova filma ni jedan hamburger nedostatak filma, jer se po~esto ~ini da ekrana mame na gutljaje, a sladoledi s u pecivu ili porcija pr`enih krumpiri}a je sve skupa izvedeno zbog samopro- preljevom samo {to se ne preliju s kino- ne}e djelovati bezazleno. mocije autora, a ne radi proklamirane platna na nepca gledatelja. Dodaju li se dru{tvene koristi. Spurlocku se to mo`e Kako mu je to uspjelo? Prvo, shvatio je tomu {areni i ~isti prostori u kojima se oprostiti jer je ubrzano debljanje, gu- u ~emu je problem. Suvremeno ameri~- sve to bri`no servira, pa tko se ne bi bljenje kondicije i padanje u depresiju ko dru{tvo pati od ra{irene gojaznosti, tamo hranio svaki dan?! Samo nekoli- izveo na samu sebi i tako potvrdio da koja danas mu~i otprilike sto milijuna ko minuta poslije, sve se mijenja. Gle- hranjenje masnim, za{e}erenim i prepr- Amerikanaca i trenuta~no je, prema `enim obrocima lanaca brze hrane opa- autorovoj statistici, drugi uzrok smrti sno ugro`ava zdravlje. Usto, rije~ je o me|u tamo{njom populacijom. Kako debitantu koji je vlastito pojavljivanje se prekomjerna tjelesna te`ina pojav- ispred kamera iskoristio kao efektnu ljuje me|u svim nara{tajima ameri~kih posjetnicu za bilo koji sljede}i film. Do- gra|ana, od osnovne {kole do umirov- ista nije mala stvar nabaciti dvanaest ki- ljeni~kih dana, jasno je da je rije~ o pr- lograma u samo mjesec dana, a jo{ ma- vorazrednu nacionalnom problemu. nje snimiti film o kojem }e se jo{ dugo Tako ga Spurlock i pozicionira u filmu. pri~ati. No, ne uz hamburgere. Drugo, spretni se filma{ domislio radi- kalizirati postavku. Osobno se podvr- Bo{ko Picula 72 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere B CRVENO SVJETLO Feux rouges

Uostalom, kada je film snimljen prema bra~na }e kriza doslovce eruptirati na romanu perjanice belgijskog i europ- cesti i nakon `enina odlaska u~init }e se skog kriminalisti~kog romana George- da braku nema spasa. No, kako to ve} sa Simenona, a od po~etka do kraja biva, jedna }e nesre}a zacijeliti drugu i radnju prati, i komentira, impresioni- me|usobno }e udaljeni supru`nici do- Francuska, 2004 — pr. Companies, Alicéléo, Fran- sti~ka glazba Claudea Debussyja, te{ko biti drugu priliku. Kako? Odgovor je na ce 3 Cinéma, Gimages, Centre National de la mo`e biti govora o proma{aju. Mo`e, to pitanje najdojmljiviji dio filma i kako Cinématographie (CNC), Gimages 6, Cofimage 15, ali samo ako se na mjestu redatelja se te`ak i zagu{ljivi zaplet bli`i vrhuncu, Banque Populaire Images 4, Canal+, Ciné na|e netko znatno lo{iji od Cédrica Kahnov film ceste (do pakla) postaje Cinémas, Patrick Godeau; izv.pr. Françoise Galfré Kahna. Tridesetosmogodi{nji je Kahn u sve dinami~niji i dramati~niji, i uz ne- — sc. Laurence Ferreira Barbosa, Cédric Kahn, Gil- karijeri snimio nekoliko veoma dobrih koliko flashbackova sve dolazi na svoje. les Marchand prema romanu Georgesa Simenona; radova, a nisu ga mimoi{le ni nagrade I rasplet, i odnosi me|u likovima, i mo- r. CEDRIC KAHN; d.f. Patrick Blossier; mt. Yann De- poput priznanja u Cannesu za film tivi njihova dotada{njeg pona{anja. Ka- det — sgf. François Abelanet — ul. Jean-Pierre Trop de bonheur. Svoje je Crveno svje- talizator svega toga bit }e lik odbjegla Darroussin, Carole Bouquet, Vincent Deniard, Char- tlo prikazao u slu`benoj konkurenciji zatvorenika, koji se savr{eno uklopio u line Paul, Jean-Pierre Gos, Sava Lolov, Igor Skre- Me|unarodnog festivala u Berlinu mu~nu obiteljsku situaciju ~ine}i je jo{ blin, Mylène Demongeot — 105 min — distr. UCD 2004, gdje je triler veoma dobro pri- mu~nijom, ali i bli`om iskupljenju. mljen. Zaslu`eno. Bra~ni par Dunan `ivi samo naoko kao Vizualno jednostavan, a sadr`ajno ite- Povoljni je odjek filma posljedica urav- kako slo`en, film Crveno svjetlo, uz uzorna obitelj. Antoine radi dobro pla}en note`enosti svih segmenata rada na posao u osiguravaju}em dru{tvu, ali ga scenarij i re`iju, mnogo toga duguje njemu. Obi~no u filmovima prete`e ili mu~i sve hladniji odnos sa suprugom glumi. Osobito izvrsnom Jean-Pierreu pri~a, ili re`ija, ili gluma. Ovdje se sve Hélène. Ona pak ne krije ogor~enje Anto- Darroussinu kao Antoineu, koji do- ineovim alkoholizmom kao reakcijom na to pro`ima na optimalan na~in, pa re- slovce pada s nogu od pijan~evanja, a krizu srednjih godina. No, pravi }e proble- ducirana scena u kojoj gotovo nikad da pritom njegov lik duboko nesretna mi iskrsnuti kada se njih dvoje upute au- nema vi{e od dva lika u kadru evocira ~ovjeka ni jednoga trenutka ne doti~e tomobilom po djecu na ljetovanju. Nakon kazali{ni ugo|aj, i to uspje{ne predsta- karikaturalnost. Naprotiv. Antoine je `estoke sva|e Hélène netragom nestaje, ve. Film se tako prote`e od svoga knji- naj~vr{}i lik u pri~i, klju~an i za njezin dok policija istodobno traga za odbjeglim `evnoga podrijetla do koketiranja s te- zaplet, i za njezin rasplet. Njegovu za- zatvorenikom. atrom, ali nikad ne bje`i od zadatosti nosnu suprugu Hélène sugestivno tu- da se obra}a kinogledateljima. Kahn ne ma~i Bondova ljepotica Carole Bouqu- Tri sudbine, dvoje supru`nika, jedna skriva da su mu uzori Jean-Luc Godard et te je njihov odnos dvoje posve razli- cesta. I mno{tvo nevolja. Sa`et je to i Claude Chabrol te je Crveno svjetlo ~itih ljudi — i fizi~ki, i karakterno — opis francuskoga psiholo{kog trilera dokaz kako su umjetni~ke postavke no- okosnica svih zbivanja na ekranu. Na- Crveno svjetlo, koji je pri prijevodu na- vog vala uvijek svje`e ako se dosljedno pokon, tre}i lik u filmu, bjegunca iz za- slova na hrvatski neshvatljivo izgubio primijene u vremenu i prostoru. S obi- tvora, podjednako uvjerljivo tuma~i mno`inu. Sre}om, ne i kakvo}u, jer je ju strana kamere i sa svih strana pri~e. Vincent Deniard. rije~ o jednom od ponajboljih francu- U ovom je slu~aju rije~ o osuvremenje- Njih troje po mra~nim cestama osvijet- skih filmova u 2004. godini. Dodu{e, noj ina~ici Simenonove pri~e, pa su ljenima tek ponekim crvenim svjetlom za takvu ocjenu treba odgledati i po- tako glavni likovi Kahnova filma do- utjelovljuju sve kontroverze suvreme- sljednji kadar, jer film tijekom trajanja brostoje}i supru`nici ~iji brak vi{e ne noga na~ina `ivota. Stoga nije neto~no pokazuje oscilacije u ritmu. Stoga je za- stoji nimalo dobro. On pije i misli da ga ustvrditi da je Kahnov film zapravo okru`ivanje pri~e u katarzi~nu epilogu `ena zanemaruje. Ona sve to podnosi i portret postindustrijskih obitelji koje upravo onaj trenutak koji sve vi|eno misli da se on ne zna nositi sa `ivotnim od uspjeha ili propasti dijeli tek o~ita- stavlja u odgovaraju}i kontekst poda- izazovima. Kada oboje krenu na put au- na boja. Na semaforu. ruju}i tom atmosferi~nom uratku odli- tomobilom od Pariza do Bordeauxa ku iznadprosje~nosti. kako bi pokupili djecu s ljetovanja, Bo{ko Picula 73 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere BOURNEOVA NADMO] The Bourne Supremacy

nio autorski tim predvo|en engrassovoj nego Limanovoj verziji. U redateljem Dougom Lima- Limana vi{e je na djelu bila alibi negoli nom — bondovska stilizirana stvarna psiholo{ka profilacija likova; akcija omotana u realisti~ko napose odnosu Bournea i Marie kao ruho s punokrvnim likovima jezgrovnom nije bila posve}ena dostat- naspram bondovskih strogo na pozornost. Mogu}e je da su to osje- funkcionalnih tipova — isto- tili i Greengrass i Gilroy kad su iz na- vremeno je nai{la i na punu stavka ekspresno odlu~ili eliminirati potporu publike. Moj do`iv- Marie, a umjesto jednog jezgrovnog ljaj filma, me|utim, govorio mu{ko-`enskog odnosa postaviti ~ak je da je to isti infantilni James ~etiri epizodna, preciznije i matemati~- Bond s dodatkom tipi~no ho- ki iskazano: 3 + 1. Naime, dok se epi- SAD, Njema~ka, 2004 — pr. The Kennedy/Mar- livudski nezrele ’egzistencijalisti~ke’ zode Bourne — Marie, Bourne — shall Company, Universal Pictures, Hypnotic, Kalima ambicije i u dokumentaristi~kom paki- Nicky i Bourne — Irena Neski sukce- Productions GmbH & Co. KG, Ludlum Entertain- ranju koje nije moglo sakriti eskapisti~- sivno smjenjuju, s osjetnim razmakom ment, Patrick Crowley, Paul Sandberg; izv.pr. Matt ku sr` stvari. Sad kad se pojavio nasta- izme|u svake, odnos Bourne — Pamela Jackson, Doug Liman, Henry Morrison, Thierry Po- vak, Bourneova nadmo}, u kojem je, Landy prote`e se, {to latentno {to ek- tok — sc. Tony Gilroy prema romanu Roberta Lud- slijede}i Limanovu generalnu koncep- splicitno, cijelim filmom; naspram tri luma; r. PAUL GREENGRASS; d.f. Oliver Wood; mt. ciju, redateljsko vo|enje preuzeo Brita- ’sinkronijski’ izdvojene relacijske to~ke Richard Pearson, Christopher Rouse — gl. John Po- nac Paul Greengrass (njegov kinodebi stoji prote`na narav toga klju~nog, ’di- well; sgf. Dominic Watkins; kgf. Dinah Collin — ul. Krvava nedjelja o pokolju koji su bri- jakronijskog’ odnosa filma. Pri ~emu je Matt Damon, Franka Potente, Brian Cox, Julia Sti- tanska sigurnosne snage po~inile nad prvi ’sinkronijski’, Bourne — Marie, les, Karl Urban, Gabriel Mann, Joan Allen, Marton irskim katolicima u Belfastu 1971. na- najmanje zanimljiv ({to je naslje|e pr- Csokas — 108 min — distr. Blitz gra|en je Zlatnim medvjedom), dok se voga filma, ali upu}uje i na to da Fran- Liman povukao na poziciju izvr{noga ka Potente, volio bih da se varam, ipak Jason Bourne i njegova djevojka Marie koproducenta (koscenarist prvoga fil- nije glumica visoke razine), dok su dru- sklonili su se u Indiju, gdje im u trag ulazi ma Tony Gilroy samostalno potpisuje ga dva iznimno sna`na s obzirom na pla}eni ubojica kojega je ruski poduzet- nik-mafija{ anga`irao da prvo preotme scenarij nastavka), kritike su mnogo malu minuta`u koju su dobili (~ovjek CIA-i va`ne dokaze o likvidaciji uglednoga suzdr`anije, a glavnina prigovora upu- upravo vapi za jo{ Julije Stiles i Oksane ruskog poslovnog ~ovjeka te da pritom }ena je dominaciji akcije nad psihologi- Akin{ine iz Lilje zauvijek), {to pokazuje krivicu baci na Bournea. Napadnut, Bour- zacijom i nepregledno re`iranim scena- uvijek dragocjenu redateljsku sposob- ne kre}e u osvetni~ki pohod, ovaj put od- ma automobilskih potjera. Moj je pak nost izvla~enja maksimuma iz minumu- lu~an saznati punu istinu o svom identite- dojam znatno bolji. Po meni, Green- ma dramatur{kog prostora. Odnos pak tu, za koju je zainteresirana i voditeljica grass je u~inio racionalan potez ustra- Bourne — Pamela Landy (uvijek izni- aktualne CIA-ine akcije, Pamela Landy. ju}i na kaoti~nim bri{u}im panorama- mna Joan Allen) ima narav prigu{ene, ma u oblikovanju prizora furioznih au- no intenzivne snage rijeke ponornice, Adaptacija prvog od tri romana Ro- tomobilskih jurnjava, jer je time s jedne koja }e vjerojatno u ve}oj mjeri izbiti na berta Ludluma posve}ena stroju za ubi- strane u~inkovito spojio stilizaciju i do- povr{inu u sljede}em nastavku. janje Jasonu Bourneu koji se oteo kon- kumentaristi~ku sugestiju, a s druge je Ukratko, Paul Greengrass dao je uvjer- troli mati~ne slu`be CIA-e i krenuo u implicitno dao do znanja da su jurnja- ljivu injekciju konceptu ’realisti~koga potragu za vlastitim identitetom poku- ve tu ionako reda radi, da bi se po{to- Jamesa Bonda’ i bilo bi dobro da osta- {avaju}i prevladati amneziju koja ga je vale konvencije `anra, dok on osobno ne u redateljskom stolcu pri realizaciji zadesila, nai{la je na gotovo nepodije- na njih ne `eli tro{iti previ{e kreativne tre}ega dijela serijala. ljena priznanja kritike. Formula koju je energije. [to se ti~e psihologizacije, ~ini sklapaju}i Bourneov identitet primije- mi se da je kudikamo izra`ajnija u Gre- Damir Radi} 74 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere B COLLATERAL

SAD, 2004 — pr. DreamWorks SKG, Paramount Pictures, Parkes/MacDonald Productions, Michael Mann, Julie Richardson; izv.pr. Frank Darabont, Rob Fried, Peter Giuliano, Chuck Russell — sc. Stu- art Beattie; r. MICHAEL MANN; d.f. Dion Beebe, Paul Cameron; mt. Jim Miller, Paul Rubell — gl. James Newton Howard; sgf. David Wasco; kgf. Jef- frey Kurland — ul. Tom Cruise, Jamie Foxx, Jada Pinkett Smith, Mark Ruffalo, Peter Berg, Javier Bar- dem, Bruce McGill, Irma P. Hall — 120 min — dis- da je Vincent pla}eni ubojica koji treba lera koji naj~e{}e po~inju `estokim sce- tr. Blitz likvidirati ljude s kojima se sastaje. I taj nama da bi privukli pozornost gledate- prvi razgovor i svaki od ’sastanaka’ ra- lja, koju odr`avaju brzim ritmom, vizu- Taksist tijekom no}i razvozi profesional- |eni su na sli~an na~in poput uvodne alnim atrakcijama i s mnogo akcije. nog ubojicu koji obavlja svoje prljave po- sekvence — kao zaokru`ene cjeline Njega naprotiv gotovo da vi{e zanimaju slove. koje bi gotovo mogle biti zasebni krat- dramski elementi, profiliranje likova i ki filmovi. I u njima je naglasak na raz- njihove mijene u odnosu s drugima, {to Iako na samu po~etku filma Vincent govorima dvojice protagonista, dok su postaje vrhunski zanimljivo zbog izvan- (Tom Cruise) izmjenjuje s neznancem akcijske scene zapravo efektne zavr{ne rednih gluma~kih interpretacija ponaj- torbu na javnom mjestu, prili~no duga poente, osim posljednje sekvence, u prije Toma Cruisea u za njega rijetkoj sekvenca koja potom slijedi kao da kojoj se pri~a razrje{ava klasi~nim ak- ulozi negativca i Jamiea Foxxa (koji je u nema veze sa `anrom trilera, kojemu cijskim obra~unom. SAD vrlo popularan kao komi~ar) u pa- Collateral Michaela Manna nedvojbe- `ljivo nijansiranoj i gradiranoj ponajpri- no pripada. Taksist Max (Jamie Foxx) Dodu{e u trenutku kada shvati kojim je dramskoj, a povremeno i dramati~noj vozi javnu tu`iteljicu Annie (Jada Pin- se poslom bavi njegov putnik Max po- ulozi, ali i Jade Pinkett Smith, koja u kett Smith), opsjednutu poslom i efika- ku{a razvrgnuti pogodbu i oti}i, ali mu znatno manje vremena na ekranu ostva- sno{}u njegova obavljanja, koja tra`i da to ne uspijeva. Tijekom no}i Max se u ruje jednako cjelovit i dojmljiv lik. No, idu putem koji ona smatra najbr`im. toj iznimnoj situaciji postupno mijenja kao u klasi~nim ameri~kim trilerima Max joj ponudi okladu da }e je drugim i od ~ovjeka koji sanja o vlastitom po- Mann unutar svih tih dramskih situaci- putem dovesti br`e, a ako ne uspije, slu, ali ne ~ini ni{ta da ga ostvari, po- ja postupno, ali vrlo sugestivno, stvara vo`nja }e biti besplatna. Nakon toga staje sve aktivniji, jer je to jedini na~in napetost, koja kulminira efektnim su- zapo~inju razgovor koji otkriva njihove da pre`ivi, da bi se na kraju mogao kobljavanjem. Uz to — tako|er poput karaktere i vodi prema stanovitim me- izvu}i iz opasnih situacija. No, postu- negda{njih velikana — Mann vrlo pre- |usobnim simpatijama. Taj dio, koji bi pno se mijenja i Vincent, koji svoj po- cizno i dojmljivo stvara specifi~an ritam mogao biti i vrlo uspje{an kratki film, sao obavlja profesionalno, ali o njemu koji, iako sporiji od danas uobi~ajena u ali i uvod u ljubavnu melodramu ili ro- ne razmi{lja, nego je znatno vi{e zaoku- tom `anru, uspijeva potpuno vezati gle- manti~nu komediju, ipak ne odudara pljen nekim egzistencijalnim pitanjima, dateljevu pozornost. od cjeline trilera, ali ukazuje kako au- koja mu se u dru`enju s Maxom poka- zuju u pone{to druk~ijem ozra~ju. U Po tom izrazito osobnom vezivanju na tor `eli modificirati uobi~ajene norme tradiciju koje vodi ra~una o primjere- `anra. svemu tome izme|u njih ne samo da nastaje povezanost, jer jedan bez dru- nosti suvremenom svijetu i mentalitetu Nakon Annie u isti taksi ulazi mnogo goga ne mogu pre`ivjeti tu no}, nego i publike te po otklonu od danas prevla- tajanstveniji i zatvoreniji Vincent, koji stanovita naklonost, {to ipak ne}e spri- davaju}ih konvencija, Collateral je je- mnogo vi{e ispituje voza~a no {to go- je~iti njihov odlu~uju}i sukob na kraju. dan od najoriginalnijih i najzanimljivi- vori o sebi, a potom mu nudi {esto do- jih trilera u posljednje vrijeme. lara da ga vozi na sve sastanke koje ima Mannov film bitno se razlikuje od pre- te no}i. Na prvom od njih pokazuje se vladavaju}e produkcije suvremenih tri- Tomislav Kurelec 75 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere PRESUDA The Statement

Kanada, Francuska, SAD, 2003 — pr. Serendipity vodstvom Ivana Pavla II, Katoli~ka cr- Point Films, Company Pictures, Odessa Films, Nor- kva svim snagama ustraje u reevangeli- man Jewison, Robert Lantos; izv.pr. Michael Cowan, zaciji Europe odnosno poku{ajima de- Mark Musselman, Jason Piette, David M. Thompson sekulariziranja {to prostranijih segme- — sc. Ronald Harwood prema romanu Briana Mo- nata zapadnja~kih dru{tava, stoga je re- orea; r. NORMAN JEWISON; d.f. Kevin Jewison; mt. akcija sljednika prosvjetiteljske tradici- Andrew S. Eisen, Stephen E. Rivkin — gl. Normand je i napose liberalne avangarde bila Corbeil; sgf. Jean Rabasse; kgf. Carine Sarfati — nu`na. S pravom je odba~en papin po- ul. Michael Caine, Tilda Swinton, Jeremy Northam, ku{aj da se u preambulu Europskog Alan Bates, Charlotte Rampling, John Neville, ustava eksplicitno nazna~e kr{}anski Ciarán Hinds, Frank Finlay — 120 min — distr. korijeni europske (zapadne) civilizaci- Blitz je, jer niti su oni primarni (gr~ko-rim- ska anti~ka kultura im prethodi), niti ^etrdesetak godina nakon po~injena rat- su kvintesencijalni (ta ’po~ast’ pripada nog zlo~ina nad skupinom @idova, Pierre prosvjetiteljsko-liberalnom sklopu). Brossard `ivi u ilegali pod za{titom Kato- Vatikan, ipak, ne odustaje te poku{ava li~ke crkve u Francuskoj. ^ini se da mu je reakcionarnoj katoli~koj osovini Irska `enje na materinskom jeziku i sli~ne ce- neka `idovska organizacija u{la u trag, `e- — Poljska — Malta priklju~iti nove remonijalne detalje), {to je jasno govo- le}i ga likvidirati. No na tragu su mu i or- snage i stvoriti katoli~ki fundamentali- rilo o pravom stanju dominiraju}eg gani francuske dr`ave — sutkinja Anne- duha unutar Crkve. O tome svjedo~i i marie Livi te `andarmerijski pukovnik sti~ki grozd kao opoziciju liberalnoj Roux. avangardi kojoj se pak na ~elo `eli sta- posljednji film zaslu`noga kanadskog viti Francuska sa svojom koncepcijom veterana Normana Jewisona Presuda, koji tematizira sramno pona{anje ve}e- Nakon niza filmova usmjerenih protiv radikalne sekularizacije (koja se odliku- ga dijela katoli~kog klera spram nacifa- engleskog imperijalizma i hegemoniz- je i nezanemarivom dozom zapravo an- {izma i ratnih zlo~inaca te provenijen- ma (Rob Roy, Hrabro srce, Patriot), tiliberalne rigidnosti, o ~emu najbolje cije. Jedna od glavnih vrlina korektna svjedoci smo aktualnoga trenda ~ija je svjedo~i zabrana no{enja rubaca islam- staromodnoga detektivskog trilera — meta Katoli~ka crkva (Sestre Marije skim u~enicama u dr`avnim {kolama). pored odli~nih gluma~kih nastupa Mi- Magdalene, Lo{ odgoj, Presuda). Dok Prosvjetiteljsko-liberalna kritika Kato- chaela Cainea i osobito sjajne Tilde su se motivi prvospomenute skupine li~ke crkve nepogre{ivo cilja na njezine Swinton (a biser je i epizoda Charlotte filmova doimali podosta anakrono najranjivije tetive, na dominantnu cr- Rampling u maloj, ali iznimno ekspre- (Engleska kao predvodnica Velike Bri- kvenu desnicu koja je tijekom dvadese- sivnoj ulozi Brossardove supruge) te tanije, ako ne ra~unamo demonstraciju toga stolje}a dodatno kompromitirala onoga {to na{i kriti~ari vole nazivati snage prema Argentini u Falklandskom instituciju koja je ionako stolje}ima po- preglednom re`ijom — svakako jest ratu, odavno je izgubila imperijalne ka- ~ivala na radikalnim nasiljem podupi- vrlo vjeran portret zlo~inca Brossarda rakteristike, no istina je da je odre|eni ranoj dogmi, a taktiku, djelomi~no i kao ’dobra katolika’, kao i podcrtava- hegemonijski potencijali spram Iraca, strategiju, po~ela mijenjati tek kad je nje nevjerojatne sklonosti Katoli~ke cr- [kota i Vel{ana jo{ krase) odnosno po- shvatila da }e se uru{iti pod naletom kve takvim ’zalutalim ov~icama’. Uo- taknuti nacionalisti~kom logikom i na- prosvjetiteljskog i liberalnog elana ako stalom, Alojzije Stepinac u svom je platom starih dugova (ne samo onih se na neki na~in ne prilagodi duhu vre- dnevniku Milu Budaka nazvao dobrom spram keltskih naroda nego i spram mena. Prilagodbe su zapo~ele 1960-ih i katoli~kom du{om, i to bi mogao biti Nijemaca — ne zaboravimo da je reda- bile su dakako posve oportunisti~ke, sjajan sa`etak filma Normana Jewisona telj Patriota Roland Emmerich), motivi odnosno tamo gdje potrebe za prila- i scenarista oskarovca (Pijanist) Rona izrazito kriti~kog odnosa druge skupi- godbom nije bilo (Francova [panjol- Harwooda, a svakako ovog teksta. ne filmova prema Katoli~koj crkvi vrlo ska, Irska, Malta), tamo se mijenjalo su aktualni i po{tovanja vrijedni. Pod malo ili nimalo (ne ra~unaju}i bogoslu- Damir Radi} 76 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere B KORDON

Srbija, 2002 — pr. Radio Televizija Srbije (RTS), vidljive’ re`ije inovacije je unosio u njegova neprikrivena neslaganja s onim Radiotelevizija Beograd; izv.pr. — sc. Neboj{a uporabi sugestivne atmosfere i nijansi- {to se u njegovoj domovini tada doga- Rom~evi}; r. GORAN MARKOVI]; d.f. Predrag Popo- ranu gra|enju psiholo{kih motivacija |alo. vi}; mt. Marko Glusac — gl. Zoran Simjanovi}; sgf. brojnih jasno profiliranih likova, koji U ta dva filma vrlo je jasno iskazao Veljko Despotovi} — ul. Marko Nikoli}, Dragan Pe- tek u grani~nim situacijama otkrivaju protivljenje negativnostima devedese- trovi}, Nenad Jezdi}, Nikola \uri~ko, Neboj{a Milo- prava obilje`ja svoga karaktera, do tih te njihove posljedice na osobnu vanovi}, Ratko Tankosi}, Bogdan Dikli}, Olivera tada prikrivena dru{tvenim obi~ajima. sudbinu onoga koji ih nije `elio prihva- Markovi} — 80 min Svi ti elementi prisutni su i Kordonu, titi ili barem nijemo podnijeti. Nakon kojim je po drugi put pobijedio na izravna oporbenog anga`mana, u vre- 1997. protiv milo{evi}evskog re`ima pro- uglednom festivalu u Montrealu (prvi menu nakon pada Milo{evi}a, igranim testiraju gra|ani Srbije, a demonstrantima put to mu je uspjelo sredinom devede- filmom Kordon bavi se onima koji su se konfrontira kordonska policija. setih s Urnebesnom tragedijom, filmom podupirali Milo{evi}evu diktaturu i koji je u francuskoj koprodukciji sni- poku{ava shvatiti razloge koji su ih na Autor vjerojatno najva`nijega i najcje- mao u Sofiji, koja je ’glumila’ Beograd, to naveli u tako velikom broju. Ta se lovitijeg opusa me|u suvremenim srp- jer mu je kao protivniku re`ima bilo za- sredi{nja tema prelama u likovima pe- skim filma{ima Goran Markovi} afir- branjeno snimati u Milo{evi}evoj Jugo- torice policajaca koji spre~avaju de- mirao se u vrijeme biv{e dr`ave kao pri- slaviji). Ta su dva naslova strukturalno monstracije. Me|u njima tek jedan (i padnik pra{ke {kole, koja je sedamdese- najbli`a me|u njegovim novim filmovi- to ne narednik kojih ih vodi) potpuno tih i osamdesetih godina pro{loga sto- ma, jer su u Urnebesnoj tragediji u sre- podupire Milo{evi}a i sna`no naginje lje}a bila naj~e{}e u prvom planu tada{- di{tu pozornosti pacijenti i osoblje psi- uporabi grube sile, dok neki od ostalih nje kinematografije, kao potvrda da hijatrijske bolnice na kraju grada za ~ak i dvoje da li su na pravoj strani, ali mladi ljudi {kolovani na vrhunskoj aka- koju vi{e nema novca. Oni stoga zajed- kao i ostali koji se isklju~ivo bave osob- demiji (FAMU u Pragu) donose nove no odlaze u grad, da bi na kraju usta- nim problemima ’samo rade svoj posa- vrijednosti. Pritom se naj~e{}e zaborav- novili kako njihova poreme}enost da- o’. Markovi} i ovdje nijansiranim pri- ljalo da je to {kolovanje (a u nekih i pri- leko zaostaje za onom koju su u me|u- kazom psiholo{kih i inih motiva prota- jateljstvo za~eto na tom studiju) bilo za- vremenu dosegnuli njihovi ’normalni’ gonista stvara vrlo jasno profilirane i pravo i jedino {to ih je povezivalo, jer sugra|ani. ljudski shvatljive likove, koji }e se ipak bila je rije~ o vrlo razli~itim osobnosti- u jednom trenutku (te{ko prebijanje ma i druk~ijim autorskim svjetovima. Tematski se pak Kordon sna`nije ve`e na dva u me|uvremenu realizirana i snimatelja koji snima demonstracije, ali Za razliku od ostalih kolega Markovi} postupkom bitno razli~ita filma, s koji- i spava s k}erkom njihova narednika) nikada nije bio sklon posebnim reda- ma tvori svojevrsnu trilogiju. Iz obilja pretvoriti u zvijeri. Taj klju~ni trenutak teljskim ekshibicijama ni naglu mijenja- gra|e snimatelja nezavisnoga studija B filma, koji vodi do tragi~na zavr{etka, nju temeljnih odrednica svoga postup- 92 o najve}im demonstracijama u Beo- nije me|utim Markovi}u tek dodatak ka. U ve}ini se filmova bavio ~vrsto po- gradu protiv Milo{evi}eva re`ima koji bi mu poslu`io kao opravdanje za vezanom skupinom ljudi u iznimnoj si- 1996/7. nastao je dokumentarac Polu- prikazivanje ljudskoga lika zlo~inaca, tuaciji, a sklon klasi~nu principu ’ne- deli ljudi (1997), u kojem je Markovi} nego ba{ naprotiv kulminacija postup- izravno iskazao protivljenje tada{njem ka kojim pokazuje kako i obi~ni ljudi re`imu, a Srbija godine nulte (2001) slu`e}i nehumanom re`imu, ~ak i kada izrazito je osobni dokumentarac s poje- to ~ine kao obi~ni slu`benici, moraju dinim igranim sekvencama (u funkciji na kraju izgubiti ljudskost. Upravo rekonstrukcije onoga {to kamera u zbog takve jasne koncepcije uobli~ene u ~vrstu i vrlo dojmljivu cjelinu Kordon odre|enim trenucima nije mogla zabi- ulazi u krug najva`nijih filmova veliko- lje`iti) o autorovu `ivotu u Beogradu ga redatelja. pod Milo{evi}evim re`imom, nelagodi, prijetnjama i bjegovima kao rezultatom Tomislav Kurelec 77 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere KRALJ ARTUR King Arthur

SAD, Irska, 2004 — pr. Touchstone Pictures, Jerry Bruckheimer Films, Jerry Bruckheimer; izv.pr. Ned Dowd, Chad Oman, Mike Stenson — sc. David Franzoni; r. ANTOINE FUQUA; d.f. Slawomir Idzi- ak; mt. Conrad Buff, Jamie Pearson — gl. Nick A po~etna premisa zvu~i originalno. Za stavljen zaplet ima smisla, osobito jer Glennie-Smith, Rupert Gregson-Williams; sgf. Dan razliku od ostalih ekranizacija Arturo- svaka strana u sukobu — Artur i vite- Weil; kgf. Penny Rose — ul. Clive Owen, Ioan Gruf- va jo{ manje-vi{e nepoznata `ivotopisa, zovi okruglog stola, Kelti predvo|eni fudd, Mads Mikkelsen, Joel Edgerton, Keira Knigh- poput sjajnog Excalibura Johna Boor- Merlinom i njegovom k}eri Guinevere, tley, Stephen Dillane, Stellan Skarsgård, Til Schwe- mana i animiranog Ma~a u kamenu Sasi na ~elu s be{}utnim Cedricom i Ri- iger — 124 min — distr. Continental Wolfganga Reithermana, ovogodi{nji mljani utjelovljeni u liku prijetvorna bi- Kralj Artur sve je samo ne prepletanje skupa — ima jasne motive i sasvim so- Suo~eno s invazijama barbara polovicom magije i povijesti. Ba{ kao i kod Troje, i lidno profilirane likove. Tomu treba 5. stolje}a na granicama diljem Europe, ovdje se autorska ekipa odlu~ila za {to dodati pedantan rad na kostimografiji i Rimsko Carstvo odlu~uje polako napustiti realisti~niji prikaz predmetnoga vre- scenografiji te dobro pogo|eno ozra~je svoju provinciju Britaniju te raspustiti gra- mena odbacuju}i bilo kakvu primjenu raspadaju}ega imperija pro`eto sveop- ni~are koji su je dosad {titili od Kelta. Gra- ~arolija i fantastike u svrhu vo|enja }om melankolijom s jedne i agresijom s ni~are pak predvodi hrabri Artur, i sam po- pri~e. Scenarij je usto premre`en pro- druge strane, pa da se ustvrdi da je film drijetlom Kelt, koji dobiva posljednju za- vjerljivim historiografskim podacima, uistinu ozbiljna produkcija. da}u prije odlaska u Rim. Zajedno sa svo- pa se ~ini kao da je sniman za potrebe Ipak, ne{to nedostaje. Mo`da je to jim sarmatskim vitezovima mora spasiti nekog od izbornih kolegija na studiju upravo karizmati~nost Arturova lika, mladi}a, budu}ega papu, iz opsade novih povijesti. Uostalom, scenarist je Gladi- i veoma okrutnih saskih osvaja~a. koji je unato~ inovativnoj zamisli izve- jatorov tekstopisac David Franzoni, den poprili~no blijedo. Glumac Clive kojemu itekako le`e romansirane bio- Owen kao Artur ne djeluje lo{e, ali mu Nije to trebao biti jo{ jedan film o kra- grafije anti~kih junaka. A ba{ je to — je Franzoni, usprkos bogatoj pretpovi- lju Arturu. I nije. No, to nije trebalo anti~ki junak — Franzonijev Artur. On jesti lika, dao premalo situacija i dijalo- biti ni jo{ jedno komercijalno poseza- se u filmu ne pojavljuje kao stasali vla- ga da se doka`e kao pravi junak. Od- nje za povije{}u kako bi se ponovio dar, nego kao starorimski pla}enik koji nosno kao markantni karakter. Jo{ je uspjeh Gladijatora. Ali jest upravo to. nedugo prije propasti Zapadnoga Rim- porazniji Merlinov lik. Njega je Fran- Gr~eviti poku{aj da se barem pribli`i skog Carstva u 5. stolje}u ~asno i zane- zoni samo na papiru zamislio kao mu- hitu Ridleyja Scotta, koji je svojedobno senja~ki brani njegove sjeverne granice draca svjesna da jedino jedinstvo mo`e riskirao i — profitirao, snimiv{i ozbi- u negostoljubivoj provinciji Britaniji. o~uvati njegov narod, no ni on u filmu ljan povijesni spektakl kada se ~inilo da nema pravih izazova. Znatno su uvjer- je i sâm `anr stvar filmske povijesti. Artur kao zaljubljenik u Stari Rim? Ne ljiviji likovi ratnice Guinevere u ulozi No, Gladijator je Gladijator, a Kralj zvu~i ishitreno, pogotovo ne onako sr~ane Keire Knightley i viteza Lance- Artur ono {to jest. Zanimljiva i nimalo kako je lik zamislio Franzoni. Artur je lota, kojega tuma~i odmjereni Ioan banalna (re)interpretacija vremena u tako dijete iz mije{anoga rimsko-kelt- Gruffudd, pa je po pitanju karakteriza- kojem se rodila legenda o najpoznati- skog braka, koji unato~ keltskom po- cije film polovi~an. Otprilike kao pri jem keltskom ratniku i vladaru. Druge drijetlu po majci ustrajava u obrani car- nedora|enim akcijskim sekvencama odlike uspje{nih filmova o slavnoj skih granica, ugro`enih od sjevernih koje je redatelj Fuqua o~ito `elio upri- pro{losti — punokrvni likovi, fatali- keltskih plemena. S doju~era{njim ne- zoriti kao u Gospodaru prstenova, ali je sti~ki zapleti i grandiozne scene — ov- prijateljima na}i }e se pak na istoj stra- zaboravio da mu je film cijepljen od dje su izostale. No, to ne zna~i da je ni kada Britaniju napadnu mo}na saska fantastike. Sre}om, ne i od ozbiljna pri- film podbacio. Ne. Kralj Artur u re`iji plemena, a on sam krene u posljednju stupa, pa malotko mo`e re}i da je Kralj Antoinea Fuque jednostavno nije ono zada}u pred umirovljenje, pri ~emu Artur razo~aranje. Iznena|enje? Ni to. {to je, s obzirom na po~etnu premisu, treba spasiti mladoga Rimljanina kao mogao biti. vjerojatnoga budu}eg papu. Tako po- Bo{ko Picula 78 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere B TERMINAL The Terminal

SAD, 2004 — pr. DreamWorks SKG, Amblin Enter- tainment, Parkes/MacDonald Productions, Laurie MacDonald, Walter F. Parkes, Steven Spielberg; izv.pr. Jason Hoffs, Andrew Niccol, Patricia Whitcher — sc. Andrew Niccol, Sacha Gervasi, Jeff Nathan- son; r. STEVEN SPIELBERG; d.f. Janusz Kaminski; mt. Michael Kahn — gl. Benny Golson, John Willi- ams; sgf. Alex McDowell; kgf. Mary Zophres — ul. Tom Hanks, Catherine Zeta-Jones, Stanley Tucci, Chi McBride, Diego Luna, Barry Shabaka Henley, Kumar Pallana, Zoë Saldana — 128 min — distr. Blitz

Putnik iz izmi{ljene isto~noeuropske ze- mlje `eli posjetiti New York. No, zbog dr- zanijekati da se scenaristi i redatelj Spi- Stanley Tucci u opre~nim ulogama ae- `avnog udara u njegovoj domovini zabra- elberg ipak spram sporednih likova od- rodromskog podvornika i sto`ernoga njen mu je ulazak u SAD, pa mora obita- nose s nu`nim po{tovanjem, ne zane- dijela administracije. Nedvojbeno je vati u gradskoj zra~noj luci do razrje{enja maruju}i njihove zasebnosti ni zale|a. scenografski umjetni~ki postav ulo`io politi~kih nepogodnosti. Zra~na luka kao prostor odre|ene ne- ponajvi{e truda u oblikovanju prostor- Bez pote{ko}a mo`emo ustvrditi da je stalnosti putnika u filmu je izmijenjena noga zale|a ovog filma, a snimatelj je zasad posljednji film Stevena Spielber- predznaka, nedvojbena usmjeravanja Janusz Kaminski promi{ljenom upora- ga Terminal uistinu film neiskori{tenih spram uvrije`eno nezapa`ena stalnog bom boja i izvedbom taj prostor preto- mogu}nosti. Temeljna je ideja pri~e postava radnika. Oblikovanje aero- pio s nizom likova oblikovanjem pri- Andrewa Niccola i Sache Gervasija za- dromske mikrozajednice, u kojoj raza- mjerenog ugo|aja. Glazbena je dimen- sigurno nudila rasko{nije mogu}nosti biremo podjelu na administrativne i iz- zija filma Bennyja Golsona i Johna Wil- provedbe scenaristi~koga predlo{ka, pa vr{ne predstavnike zakonskih institucija liamsa standarno dojmljiva u podcrta- i njegova uprizorenja. Autori su se, me- te podre|ene i marginalizirane radnike vanju monta`ne dinamike filma Mi- |utim, odlu~ili za izrazito srednjostru- unato~ svim poku{ajima ne postaje vi{e chaela Kahna. Upravo zbog toga ne- ja{ku provedbu, provedbu sigurna puta od zale|a u kojem }e sredi{nji junak do- procjenjivom se {tetom za cjelovitost bez ikakvih rizika, ~ime su zasigurno segnuti pro~i{}enje. Opreka otu|enih filmske gra|e ipak pokazuju scenari- onemogu}ili da taj film dosegne razinu administrativnih odredbi i zanemarenih sti~ki propusti u kojima bez pote{ko}a barem solidna djela. osobnosti pojedinaca okosnicom je fil- uo~avamo previ{e dramatur{kih ’pro- klizavanja’, pre~esto usmjeravanje po- Smje{tanje sredi{njega junaka u situaci- ma, a jasno je da i u okviru raspleta pri- rodno naslje|e humanosti ipak mora zornosti spram dojmljivosti sredi{njeg ju nemogu}nosti dosezanja cilja, odno- lika, a na {tetu jasna i razgovijetna pri- sno posvema{nja po~etna otu|enost i nadvladati oko{tale odrednice pisanoga dru{tvenog, odnosno prvobitni je cilj kazivanja pri~e. Kako redateljska pro- izoliranost u okvirima same zra~ne vedba Stevena Spielberga nije vi{e od luke, uvjetuje i usmjerenost pozornosti dosegnut, uravnote`eni su zamalo svi arhetipski odnosi, osim emocionalnoga rutinske, gledateljeva pozornost u dije- prikazane pri~e. Snala`enje unutar za- lovima filma kopni, a naposljetku ne dane situacije, poku{aj uspostave osob- zajedni{tva sredi{njega junaka i prota- gonistice stjuardese. mo`e dosljedno popratiti junakovo noga poretka, dakle prilagodbe nepri- pro~i{}enje. Nedvojbeno je da Ter mi- mjerenim uvjetima uteg va`nosti smje- U gluma~kom je postavu sredi{njica nal ne}e ostaviti posebna traga u filmo- {ta upravo na sredi{nji mu{ki lik. Dra- prepu{tena dobroj, ali mjestimice ma- grafiji toga glasovitog ameri~kog film- maturgija tako ostaje neuravnote`ena, niristi~koj izvedbi Toma Hanksa. Dok skog stvaraoca, a podjednako }e ga te{- jer niz se sporednih likova svojom ulo- mu se zvjezdanim statusom mo`e pri- ko dulje pamtiti i gledatelji. gom ne uspijeva u zajedni~koj va`nosti bli`iti tek Catherine Zeta-Jones, u vinuti uz bok sredi{njeg. Ne mo`emo izvedbi su dojmljivi i Diego Luna te Tomislav ^egir 79 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere SPIDER-MAN 2

SAD, 2004 — pr. Marvel Enterprises, Laura Ziskin ~ine energije. No tijekom pokusa Otto Jane, a sve to postupno izaziva ozbilj- Productions, Columbia Pictures Corporation, Sony gubi nadzor nad procesom, pogiba mu nu du{evnu krizu, dovodi do slabljenja Pictures Entertainment, Avi Arad; izv.pr. Joseph M. `ena, a on postaje pod~injen metalnim njegovih supermo}i i dono{enja odlu- Caracciolo, Stan Lee — sc. Alvin Sargent prema krakovima razvijene umjetne inteligencije, ke o odbacivanju maske Spider-Mana i stripu Stana Leeja, Stevea Ditka; r. SAM RAIMI; d.f. koji ga pretvaraju u opasnog doktora Oc- prekidu karijere superjunaka. Njegov Bill Pope; mt. Bob Murawski — gl. Danny Elfman, topusa. novi suparnik dr. Octopus (odli~na Bart Hendrickson; sgf. Neil Spisak; kgf. James uloga Alfreda Moline) slojevit je, istin- Acheson, Gary Jones — ul. Tobey Maguire, Kirsten Nakon odgledana Spider-Mana 2 ne- ski tragi~an karakter donekle nalik Dunst, James Franco, Alfred Molina, Rosemary Har- pa`ljiviji bi gledatelj mogao brzopleto Pingvinu iz Burtonova Batman se vra- ris, J.K. Simmons, Donna Murphy, Daniel Gillies — zaklju~iti da je tim filmom redatelj Sam }a, osoba emotivno sli~na protagoni- 124 min — distr. Continental Raimi, autor kultne horor trilogije Zla stu, prema kojem u jednom trenutku, smrt, stripovskom poetikom nadahnu- savjetuju}i ga o osvajanju djevojaka ta Darkmana, ne osobito uspjele ve- poezijom, uspostavlja gotovo o~inski Studenta Petera Parkera odijelo superjuna- odnos. Tu su i intrigantni motivi zani- ka Spider-Mana sve vi{e ste`e. Fakultet je sternske zafrkancije Brzi i mrtvi, vrlo zanimljivih trilerskih drama Jednosta- mljivog, no na`alost nedovoljno elabo- gotovo potpuno zanemario, ekscentri~ni rirana ljubavnog trokuta koji ~ine Pe- urednik novina u kojima radi kao fotore- van plan i ^udo, ali i prvog, razmjerno ter, Mary Jane i njezin zaru~nik John porter stalno mu prijeti otkazom, a Mary mra~na Spider-Mana, kona~no zavr{io Jane, djevojci u koju je zaljubljen, ne smi- redateljsku transformaciju, zabio po- Jameson, kao i Peterov kompleksan je odati tajnu svoga dvostrukog identiteta. sljednji ~avao u lijes svoje autorske odnos s Harryjem Osbornom, najbo- Najbolji prijatelj Harry Osborn, mladi} osobnosti i snimio skup (dvjesto miliju- ljim prijateljem i, kako sugerira done- kojem je Spider-Man ubio oca Zelenog na dolara), bu~an i povr{an ljetni hit. kle otvoren zavr{etak, budu}im novim Goblina i koji `eli osvetiti o~evu smrt, Sre}om, takav je zaklju~ak potpuno Zelenim Goblinom, koji }e se Spider- upoznaje ga sa simpati~nim Ottom Octa- pogre{an. Jer, unato~ visoku prora~u- Manu poku{ati osvetiti za o~evu smrt. viusom, znanstvenikom koji je izumio re- nu i neograni~enim mogu}nostima kre- Sve te dramske sastavnice Raimi ele- volucionarni na~in dobivanja velike koli- iranja impresivnih specijalnih efekata, gantno ispreple}e u skladnu cjelinu, Raimi je snimio pametan, promi{ljen i dinami~an, duhovit, odli~no re`iran i zreo film, nastavak optimisti~niji i ve- tek naizgled infantilan film vrlo solid- driji, ali i kompleksniji i intrigantniji na ritma, djelo kojim redatelj daje o~i- od prvoga dijela. tu posvetu nekad popularnom junaku Supermanu. Naime, i Peter je, poput Za razliku od izvornoga Spider-Mana, Clarka Kenta, nespretni {mokljan ne- Raimi u nastavku pustolovina popu- sre|ena privatnog `ivota, a prizori nje- larnoga stripovskog junaka scenarista gova presvla~enja u kostim Spider- Stana Leeja i crta~a Stevena Ditka, tje- Mana identi~ni su onima u kojima se skobnije i mra~nije elemente zapleta Clark Kent tr~e}i osloba|a odijela i inteligentno zaogr}e u pla{t naizgled pretvara u Supermana. Ukratko, film neobvezne romanti~ne akcijske kome- Spider-Man 2 vra}a povjerenje u reda- dije. Ve} od izvrsne, stripovski dizajni- telja Sama Raimija, primjer je skladna rane, {pice kojom se ukratko prepri~a- pro`imanja stripa i filma (dvaju u po- va sadr`aj prvoga dijela jasno je da je sljednje vrijeme intenzivno povezanih Peter nesigurna, gotovo shizofrena medija), a Spider-Mana predstavlja osoba, koja te{ko podnosi svoj dvo- kao iznimno zanimljiva superjunaka za struki identitet. Razdiru ga osje}aji novo stolje}e. krivnje za ujakovu smrt i odgovornosti za tetu May, o~ajava zbog nemogu}no- sti ostvarivanja normalne veze s Mary Josip Grozdani} 80 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere B VAN HELSING

SAD, ^e{ka, 2004 — pr. Carpathian Pictures, Uni- lom: izabrao je klasike `anra iz versal Pictures, Stillking Films, The Sommers Com- 1930-ih i 1940-ih i vizualno ih po- pany, Bob Ducsay; izv.pr. Sam Mercer — sc. Step- sve prilagodio informati~koj eri. U hen Sommers; r. STEVEN SOMMERS; d.f. Allen Da- slu~aju dvaju blockbustera s Brenda- viau; mt. Bob Ducsay, Kelly Matsumoto, Jim May nom Fraserom u glavnoj ulozi to je No, ne treba biti (pre)strog. Van Helsing — gl. Alan Silvestri; sgf. Allan Cameron; kgf. Ga- funkcioniralo veoma dobro. Je li to za- je tipi~na ljetna (u SAD) i jesenska (u nas briella Pescucci, Carlo Poggioli — ul. Hugh Jac- sluga uvijek atraktivne pri~e o staroegi- i drugdje u Europi) kinozabava koja, kman, Kate Beckinsale, Richard Roxburgh, David patskom zagrobnom `ivotu ili pravog vjerovali ili ne, ima i edukativni vid. To Wenham, Shuler Hensley, Elena Anaya, Will Kemp, omjera spektakla, strave i humora, ma- je upoznavanje, ponajprije mla|ih gle- Kevin J. O’Connor — 132 min — distr. Discovery nje je va`no. Va`no je to da su filmovi datelja, s klasi~nim filmskim ~udovi{ti- bili pametno realizirana zabava za sve ma, koja su se ovdje na{la na istome I dok ga europske vlade progone kao me- nara{taje, pri ~emu ~ak ni posve pojed- mjestu. Dakako, Sommers nije mogao |unarodnoga kriminalca, Gabriel Van nostavnjena pri~a nije {tetila razigranoj ponoviti karizmati~nost jednog Bele Lu- Helsing tajni je agent Svete Stolice, koji i ~vrsto zaokru`enoj cjelini. gosija kao grofa Dracule ili Borisa Kar- potkraj 19. stolje}a diljem kontinenta pro- loffa u ulozi Frankensteinova ~udovi{ta, U odnosu na prethodnike, Van Helsing goni ~udovi{ta. Nakon {to u Parizu ubije ali je dobro da se s vremena na vrijeme je neujedna~eniji rad. Vode}i se logi- okrutnoga Mr. Hydea, Van Helsing dobiva pose`e za filmskom klasikom, ~ak i kom ’vi{e je bolje’ Sommers je film na- novu zada}u. Odredi{te mu je misti~na onda kada je jasno da su uzori nedose`- trpao zvjerinjakom svih poznatih ~udo- Transilvanija, ~ije stanovni{tvo zlostavlja ni. Osim toga, ~udovi{ta su ovdje karak- grof Dracula. Grof `eli otkriti tajnu vje~- vi{ta. Od Mr. Hydea s obrisima zvona- terno razli~ita i ~esto liku progonitelja noga `ivota ubijenog doktora Frankenste- ra crkve Notre Dame, preko grofa otimaju scenu. Da je Draculin lik iole ina kako bi o`ivio svoju djecu i zavladao Dracule i njegovih nevjesta, do ~udovi- profiliraniji, Van Helsing bi na kraju pri- svijetom. {ta doktora Frankensteina i vukodlaka ~e izvojevao Pirovu pobjedu. svih oblika i veli~ina. Usto, film je toli- Tko pre`ivi, pri~at }e. Superkinekti~ki ko stiliziran da eklekti~na scenografija, Van Helsinga tuma~i australski interna- horor-spektakl Van Helsing doista nije kostimografija, maska i fotografija dje- cionalac Hugh Jackman, koji se nakon lako pre`ivjeti. Osobito ne ~udovi{ta luju kao projekti unutar projekta. Sto- uspjeha X-Mena nametnuo kao jedan koja progoni naslovni junak i gledatelji ga Sommersov horor uistinu nije jed- od novih holivudskih akcijskih junaka. nenavikli na kanonadu specijalnih efe- nostavno gledati ili, bolje re~eno, nije Sam je Jackman veoma dobar glumac, kata, koji doslovce svake sekunde na- jednostavno pohvatati sve ono {to u ali mu ovdje nije preostalo ni{ta drugo padaju apsolutno sva osjetila. Svi osta- djeli}ima sekunde proleti pojedinim negoli da izgovara {upljikave dijaloge i li, a ponajprije osnovno{kolci odrasli kadrovima. Tko zna, mo`da je to i bila mlati svim vrstama oru`ja i oru|a. uz jednako zaglu{uju}e i zasljepljuju}e redateljeva namjera, da nakrcana slika Mnogo je dojmljivija Kate Backinsale u ra~unalne igre, u`ivat }e ba{ svake se- odvu~e pozornost gledatelja od ane- ulozi jo{ jedne progoniteljice vampira, kunde. Rije~ je o uratku koji je prava mi~ne pri~e. I to unato~ svim krvoloci- kraljevne Anne. Njezin simpati~ni ru- posveta mo}nim softverima za generi- ma koji defiliraju filmom. Napokon, munjski naglasak i atraktivna pojava ranje filmske slike, ali i o naslovu koji ozbiljan je nedostatak filma {to se `an- daju filmu notu prpo{nosti, pa je posve je uz pone{to vi{e kreativnosti mogao rovski neprestance ljulja. Ono {to po~- nejasno za{to se Sommers odlu~io za ponuditi znatno sofisticiraniju zabavu ne kao film strave i u`asa, nastavi se zavr{etak za kakav se odlu~io. Uz njih ili barem ironi~niji odmak od svega vi- kao akcijski spektakl, skrene prema pa- dvoje film nema pamtljivijih (ljudskih) likova, pa je samo pitanje s kakvim }e |enog na ekranu. rodiji, a zatim se nenadano usmjeri se monstrumima u neizbje`nom na- prema melodrami i tragediji. ^emu to? A upravo je to redatelj i scenarist Step- stavku sukobiti Gabriel Van Helsing. Iz Da je Sommers izabrao ono {to je bila hen Sommers pru`io u svojim prethod- Rumunjske je otplovio sjetan. Mnoge Mumija — humorom protkan horor- nim hitovima Mumija (vi{e) i Povratak }e ga luke rado do~ekati. mumija (manje). Agilni se Sommers i u spektakl — ocjene bi bile mnogo po- Van Helsingu poslu`io istom formu- voljnije. Bo{ko Picula 81 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. B Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere HELLBOY

SAD, 2004 — pr. Revolution Studios, Dark Horse Entertainment, Lawrence Gordon Productions, Lloyd Levin, Mike Richardson; izv.pr. Patrick J. Pal- mer — sc. Guillermo del Toro prema stripu Mikea Mignole; r. GUILLERMO DEL TORO; d.f. Guillermo Navarro; mt. Peter Amundson — gl. Marco Beltra- mi; sgf. Stephen Scott; kgf. Wendy Partridge — ul. Ron Perlman, John Hurt, Selma Blair, Rupert Evans, Karel Roden, Jeffrey Tambor, Doug Jones, Brian Steele — 122 min — distr. Continental (ekranizacija u nas ne osobito poznata imaju tek rijetki junaci strip-ekranizaci- stripa Mikea Mignole) Guillermo del ja — uvu}i se gledatelju pod ko`u. Po Toro u ve}em je dijelu filma uspjelo svojim je razmi{ljanjima i postupcima Godine 1943. savezni~ke snage prekidaju izbjegao mnoge zamke stripovskih Hellboy ~esto na razini adolescenta, ritual kojim su nacisti `eljeli otvoriti vrata ekranizacija koriste}i se iskustvima ste- {to je vidljivo u njegovu opiranju o~evu onostranoga i tako preokrenuti tijek rata u ~enim u radu na filmovima sa stripov- autoritetu i te{ko}ama s artikulacijom svoju korist. Ipak, tijekom rituala iz pakla skom estetikom (Blade II, Mimic), kao osje}aja prema Liz Sherman, djevojci je do{ao neobi~an stvor s kamenom de- i iskustvima drugih ekranizacija (pri- koju voli. Trio ~udovi{ta Biroa za para- snom rukom nazvan Hellboy. Odrastao pod paskom profesora Trevora Bruttenhol- mjerice X-Mena, na kojega Hellboy normalna istra`ivanja i obranu uz piro- ma u Birou za paranormalna istra`ivanja podsje}a i strukturom). kineti~arku Liz (vrlo dobra Selma Bla- i obranu Hellboy je postao borac protiv ir) sa~injava i neobi~ni amfibi~ar-tele- sila tame koje prijete Zemlji. Gluma~ku ekipa filma sastavljena je od pat Abe Sapien (Doug Jones). Dijete relativno poznatih lica, a koliko je te`i- pakla i dru{tvo suprotstavit }e se be- {te stavljeno na radnju koja je rezultat smrtnom ~astohlepnom razvratniku Poplava stripovskih ekranizacija koji- Grigoriju Raspu}inu i sinonimu za zlo ma je posljednjih godina zatrpan film- kombiniranja nekoliko stripovskih epi- zoda, rje~ito govori podatak da su se dvadesetoga stolje}a — nacistima, ski repertoar svjedo~i o, u najmanju me|u kojima je jedan koji zbog maske ruku, dvjema stvarima: ra~unalna je imena glumaca tek rijetko spominjala u for{panima i na plakatima. Naslovni i na~ina disanja podsje}a na nenadma{- animacija uznapredovala do neslu}enih no utjelovljenje zla — Dartha Vadera. razmjera i, istovremeno, ma{tovitost lik {ezdesetogodi{njega Hellboya, na- holivudskih scenarista gotovo je presu- bildana tijela dvadesetogodi{njaka, Del Toro se pa`ljivo spu{ta krugovima {ila, pa svoju bezidejnosti pokrivaju umjesto o~ekivanih mi{i}avaca tuma~i pakla kroz koje, kako bi spasili svijet, stripovskim adaptacijama. Pritom, ~e- pedeset i ne{togodi{nji Ron Perlman. moraju pro}i njegovi junaci, predstav- sto, nisu osobito vje{ti te se oslanjaju Izbor se pokazao odli~nim jer su Per- ljaju}i likove i polako uvla~e}i gledate- ponajprije na vizualne efekte zaborav- lmanovo gluma~ko iskustvo i uro|eni lja u njihov svijet ostavljaju}i si dovolj- ljaju}i da su film i strip dva, premda cinizam uvelike pridonijeli dramskoj no (filmskoga) vremena za mno{tvo za- kompatibilna, ipak uvelike razli~ita uvjerljivosti njegova lika, a za Hellbo- bavnih detalja (primjerice Hellboyeva medija te dvodimenzionalne stripovske yev tjelesni izgled ionako se pobrinula ljubav prema ~okoladicama). Tijekom sli~ice, zahvaljuju}i tome, bivaju pre- odli~na ekipa majstora specijalnih efe- raspleta redatelj je ipak upao u zamku tvorene u trodimenzionalne filmske kata, od Ricka Bakera nadalje. Hellboy spektakularnosti dopustiv{i da njegove kadrove, koji zbog slabe karakterizaci- je punokrvan lik sa svim slaabostima i junake potisnu ra~unalni efekti, no sa- je likova i neuvjerljivosti zapleta ipak vrlinama — dijete onostranoga koje za- mim se krajem uspio dijelom iskupiti ostaju dvodimenzionalnim radovima. hvaljuju}i ljubavi znanstvenika, adop- jer plameni poljubac Liz i Hellboya ima tivnog oca, postaje borac za dobro, ra- i katarzi~an u~inak te ulijeva nadu da Broj filmova snimljenih prema stripov- strgan izme|u onoga {to tjelesno jest ve} najavljeni nastavak ne}e biti tek iz- skim predlo{cima dovoljan je da pa- (krupan, `arko-crvene ko`e, vra`jega govor za zgrtanje novca. metni producenti i redatelji mogu u~iti repa i rogovlja) i `elje za prihva}anjem na tu|im gre{kama. Redatelj Hellboya i ljubavlju, posjeduje sposobnost koju Goran Ivani{ 82 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere C RIDDICKOVE KRONIKE @ENA MA^KA The Chronicles of Riddick Catwoman SAD, 2004 — pr. Warner Bros., Village Roadshow Pictures, DiNovi Pictures, SAD, 2004 — pr. Primal Foe Productions LLC, One Race Productions, Radar Pic- Frantic Films, Maple Shade Films, Edward McDonnell; izv.pr. Alison Greenspan, tures Inc., Universal Pictures, Vin Diesel, Scott Kroopf; izv.pr. Ted Field, George Benjamin Melniker, Michael E. Uslan — sc. Theresa Rebeck, John Brancato, Mi- Zakk — sc. David Twohy prema likovima Jima i Kena Wheata; r. DAVID chael Ferris, John Rogers prema likovima Boba Kanea; r. PITOF; d.f. Thierry Ar- TWOHY; d.f. Hugh Johnson; mt. Tracy Adams, Martin Hunter, Dennis Virkler — bogast; mt. Sylvie Landra — gl. Klaus Badelt; sgf. Bill Brzeski; kgf. Angus gl. Graeme Revell; sgf. Holger Gross; kgf. Michael Dennison, Ellen Mirojnick — Strathie — ul. Halle Berry, Benjamin Bratt, Sharon Stone, Lambert Wilson, ul. Vin Diesel, Colm Feore, Thandie Newton, Judi Dench, Karl Urban, Alexa Da- Frances Conroy, Alex Borstein, Michael Massee, Byron Mann — 104 min — dis- valos, Linus Roache, Yorick van Wageningen — 119 min — distr. Blitz tr. Intercom-Issa

Nakon vi{egodi{njega skrivanja u udaljenom dijelu svemira, od- Svijet srame`ljive djevojke, ljubiteljice ma~aka, zauvijek se mije- va`ni odmetnik Riddick biva uvu~en u odlu~nu borbu za spas ~o- nja nakon {to otkrije mra~nu poslodav~evu tajnu. vje~anstva. Naime, pretvaraju}i ljude u svojevrsne ’pobolj{ane zombije’, okrutni Nekrozori `ele ih pokoriti i svemir pripojiti Ne- smiru. A u zavr{noj }e borbi Furijancu Riddicku klju~nu pomo} pru`iti skupina vje{tih pla}enika.

^etiri godine nakon uzbudljiva i razmjerno svje`a Planeta tame, mo`da najboljega filma u dosada{njoj karijeri mi{i}a- voga Vina Diesela, sti`e nam i njegov znatno inferiorniji na- stavak. Oba filma redateljski potpisuje rutiner David Twohy, filma{ znatno zanimljiviji u ulozi scenarista (Bjegunac, Vode- ni svijet, G. I. Jane), no redatelja (Dolazak). Dok je Planet tame bio primjer prili~no zabavna i donekle inventivna vari- ranja motiva ve}ine akcijskih znanstvenofantasti~nih pusto- Vi{egodi{nje razvla~enje projekta Catwoman na`alost niko- lovina, Riddickove kronike ambicioznije su, no i mnogo pre- ga nije privelo razumu i nagnalo da zauvijek napusti ideju o tencioznije, bu~nije i besmislenije djelce. snimanju. Rezultiralo je to cjelinom koja nikome ne slu`i na Isprva intrigantna i vizualno dojmljiva pri~a ubrzo se, na`a- ~ast, filmom zasnovanu na bezbrojnim kli{ejima, koji mo`da lost, pretvara u zamornu orgiju specijalnih efekata. U predi- mo`e privu}i najzagri`enije poklonike filmovanih stripova, i zajniranu i prefabuliranu filmu imalo ambiciozniji filmofili to jedino zbog ~injenice da glavnu ulogu tuma~i zamamna lako }e prepoznati brojne utjecaje, od gr~kih tragedija, pre- Halle Berry. Istini za volju, lijepa Halle na red je do{la tek ko kultne Herbert-Lynchove Dine i Scottova Aliena, trash- kada su iz konkurencije ispale Michelle Pfeiffer (valjda zbog ekranizacije popularnoga stripa Flash Gordon, do novijih godina) i Angeline Jolie. naslova poput Zvjezdanih vrata i Matrixa. Tematsko kola`i- @ena ma~ka jo{ bi eventualno i izazvala ve}i interes da se u ranje pritom nije problemati~no, no Dieselov samodopadni kinima pojavila odmah nakon drugog filma o Batmanu. Da- i dobrano karikaturalni one man show svakako jest. Potpi- nas bi se ovaj projekt mo`da u~inilo zanimljivijim da je re`i- snik ovih redaka s nostalgijom priznaje da mu je borba Flas- ja povjerena iole ambicioznijem filma{u. No, Pitof je svoje ha Gordona protiv okrutnoga tiranina Minga bila mnogo profesionalno zale|e utemeljio mahom na nadgledanju spe- simpati~nija. Jer, unato~ visoku prora~unu i nedovoljno cijalnih ra~unalnih efekata na nizu presti`nih projekata (De- iskori{tenom nastupu oskarovke Judi Dench, Riddickove licatessen, Grad izgubljene djece, Alien, Ressurection...), a kronike uglavnom su, na`alost, ridikulozne. kada se prihvatio re`ije, ponudio je tek relativno zapa`en fil- mi} pod naslovom Vidocq, djelce koje se vi{e pamti po ~inje- Josip Grozdani} nici da je snimano digitalnom tehnologijom negoli po njego- voj stvarnoj kakvo}i. Kako je o~ito rije~ o filma{u koji se po- uzdaje u vizualizaciju, a nimalo u karaktere i pri~u, @ena ma~ka jo{ je jedno djelce koje obilje`ava atraktivno uprizo- renje akcijskih segmenata, ali i zijevanje gledatelja kada njih nema na meniju. Lo{ scenarij i papirnati karakteri, dakako, ne idu na ruku Pitofu, a film mu je jo{ koliko-toliko probav- ljiv dok se doima poput trashy parodije (prvih tridesetak mi- nuta). Poslije, kada cjelina naoko postane ozbiljnijom, @eni ma~ki ne mo`e pomo}i niti atraktivni obra~un Halle Berry i Sharon Stone. Film kojem ni takav prizor ne donosi prepo- ruku doista valja zaobi}i.

Mario Sabli} 83 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. C Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere MALI SVIJET JA, ROBOT Mali svet I, Robot Srbija, 2003 — pr. Dragan i Goran Bjelogrli}; izv.pr. — sc. Milo{ Radovi}; r. SAD, 2004 — pr. 20th Century Fox, Davis Entertainment, Laurence Mark Pro- MILO[ RADOVI]; d.f. Aleksandar Jovanovi} — gl. Aleksandar Habi} — ul. ductions, Canlaws Productions, Mediastream Vierte Film GmbH & Co. Vermar- Miki Manojlovi}, Branko \uri}, Lazar Ristovski, Bogdan Dikli} — 90 min — ktungs KG, Mediastream Vierte Productions GmbH, Overbrook Entertainment, distr. Discovery John Davis, Topher Dow, Wyck Godfrey, Laurence Mark; izv.pr. James Lassiter, Tony Romano, Michel Shane, Will Smith — sc. Jeff Vintar, Akiva Goldsman pre- Ne znaju}i ho}e li se roditi ili ne, dje~ak Ogi prepri~ava nam do- ma pri~i Isaaca Asimova; r. ALEX PROYAS; d.f. Simon Duggan; mt. Shawn Bro- ga|aje koji su doveli do susreta njegovih mogu}ih roditelja. Na- kon {to mu lopov na groblju ukrade mobitel, lije~nik Filip Kosti}, es, William Hoy, Richard Learoyd, Armen Minasian — gl. Marco Beltrami; sgf. hipohondar uvjeren da umire od raka, neuspje{no }e poku{ati sa- Patrick Tatopoulos; kgf. Liz Keogh, Elizabeth Keogh Palmer — ul. Will Smith, moubojstvo. A kradljivca mobitela ubrzo }e uhititi policajac, na- Bridget Moynahan, Alan Tudyk, James Cromwell, Bruce Greenwood, Adrian L. kon ~ije }e pogibije simpati~ni {aljivd`ija dopasti u ruke dvojici Ricard, Chi McBride, Jerry Wasserman — 115 min — distr. Continental pokojnikovih nespretnih kolega. Mo}na meri~ka tvrtka `eli lansirati novu liniju ku}nih robota, ~o- Crna komedija Mali svijet scenarista i redatelja Milo{a Ra- vjekolikih strojeva koji }e svojim vlasnicima biti neprestano na dovi}a na pro{logodi{njem je sarajevskom filmskom festiva- usluzi. lu osvojila nagradu `i- Alex Proyas pripada u red zanimljivijih mladih filma{a, po- rija, a s uspjehom je najvi{e zahvaljuju}i intrigantnim ostvarenjima poput Vrane i prikazana i na lanj- Grada tame. Istini za volju, oba projekta ocrtavaju Proyasa skom Zagreba~kom kao redatelja stilista, autora iznimno sklona vizualnoj ekstra- filmskom festivalu. vaganciji i stripovskoj ugo|ajnosti. U tom je smislu Ja, robot Rije~ je o neujedna~e- njegovo dosad najcjelovitije ostvarenje, reklo bi se i kreativ- noj, no vrlo duhovitoj ni korak naprijed. Rije~ je o ekranizaciji antologijskoga knji- crnoj komediji, dugo- `evnog djela Isaaca Asimova, koji u devet kratkih pri~a izno- metra`nom prvencu si osnovne zakone robotike, postulate koji i danas slu`e kao darovitoga filma{a referenca. koji je kratkim fil- No, Proyas, zajedno sa scenaristima (Jeff Vintar i Akiva mom Iznenadna i pre- Goldsman) ne snima ekranizaciju, nego Asimovljeve zakone rana smrt pukovnika oni uzimaju kao polazi{te za snimanje znanstvenofantasti~ne K. K. osvojio nagradu pustolovine koja beskompromisnim ritmom dr`i gledatelja `irija u Cannesu. Iako sve vrijeme na rubu stolca. Upravo je inteligentan scenarij je nedvojbeno rije~ o ~imbenik koji se ne susre}e ba{ pre~esto unutar predstavni- populisti~kom i kal- ka te filmske vrste, glavna kvaliteta Proyasova ostvarenja. kulantskom djelcu, Ruku na srce, Ja, robot ne posjeduje vi{ezna~nost djela po- Mali svijet ipak nije bez vrlina. Radovi} vrlo vje{to izla`e pri- put Specijalnog izvje{taja, ali zainteresiranu gledatelju nudi ~u koja se odvija na nekoliko vremenskih razina, uspje{no mnogo vi{e od ~iste `anrovske formulai~nosti. izbjegava vulgarnosti tipi~ne za suvremene (ne samo srpske) komedije, a posjeduje i smisao za na- Intrigantnu pri~u Proyas je uredno, premda ne i odve} spek- drealni humor i ritam gega, koji ni- takularno, uprizorio, ustrajavaju}i na ritmu i pouzdavaju}i kada ne traje predugo. Iako odve} se u doista savr{ene ra~unalne specijalne efekte. Cijelim fil- ustrajava na prstu sudbine, koji se mom dominira odli~ni Will Smith, gluma~ka zvijezda koja se neprestano pojavljuje kao dramatur- kona~no osloba|a pozicije sidekicka, te pokazuje kako bez {ki deus ex machina, Radovi} vje{to imalo problema mo`e sam, svojom osobno{}u, bez prisutno- sklapa mjestimice urnebesno duho- sti partnera, nositi cijeli film. Iako vizualno slijedi Spielber- vit spoj tarantinovske dramaturgije, montipajtonovskih bi- gove filmove Umjet- zarnosti i srpskoga humora. Odli~ne suradnike pronalazi i u na inteligencija i glumcima, koji, s iznimkom Branka \uri}a, efektno parodi- Specijalni izvje{taj, raju tipske uloge kakve su ih i proslavile. Miki Manojlovi} Ja, robot pripada je, tako, ekscentri~an i nesiguran intelektualac, \uri} dobro- me|u bolja ovogo- }udan zafrkant, Lazar Ristovski priglup i bahat {ef, a Bogdan di{nja ostvarenja. Dikli} zbunjen potr~ko. ^itava se storija mogla ispri~ati i bez Rije~ je o filmskoj dje~aka Ogija, ~ije pojavljivanje cjelini daje prili~no nepotre- cjelini koja se makar ban sentimentalno-pateti~ni ton. Unato~ tome, film nudi de- trudi ponuditi ne{to vedesetak minuta le`erne, nepretenciozne zabave, a vi{e od vi{e od ~iste akcijske toga ne bi bilo ni umjesno tra`iti. ekstravagancije.

Josip Grozdani} Mario Sabli} 84 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere C BOGOMDAN ZABORAVLJENI Godsend The Forgotten SAD, Kanada, 2004 — pr. 2929 Productions, Artists Production Group, Blue SAD, 2004 — pr. Revolution Studios, Visual Arts Entertainment Inc., Bruce Co- Productions, Lions Gate Films Inc., Marc Butan, Sean O’Keefe, Cathy Schulman; hen, Dan Jinks, Joe Roth; izv.pr. Todd Garner, Steve Nicolaides — sc. Gerald Di izv.pr. Michael Burns, Mark Canton, Mark Cuban, Jon Feltheimer,Eric Kopeloff, Pego; r. JOSEPH RUBEN; d.f. Anastas N. Michos; mt. Richard Francis-Bruce — Michael Paseornek, Todd Wagner — sc. Mark Bomback; r. NICK HAMM; d.f. gl. James Horner; sgf. Paul D. Kelly; kgf. Cindy Evans — ul. Julianne Moore, Kramer Morgenthau; mt. Niven Howie, Steve Mirkovich — gl. Brian Tyler; sgf. Christopher Kovaleski, Matthew Pleszewicz, Anthony Edwards, Linus Roache, Doug Kraner; kgf. Suzanne McCabe — ul. Greg Kinnear, Rebecca Romijn-Sta- Gary Sinise, Dominic West, Alfre Woodard — 96 min — distr. Continental mos, Robert De Niro, Cameron Bright, Merwin Mondesir, Sava Drayton, Jake Si- Telly Paretta nesretna je `ena koja ni ~etrnaest mjeseci nakon zra- mons, Elle Downs — 102 min — distr. Blitz koplovne nesre}e ne uspijeva preboljeti pogibiju osmogodi{njega Supru`nici Paul i Jessie Duncan do`ive neopisivu tragediju kada sina Sama. Nakon {to je mu` i psihijatar po~nu uvjeravati da njihov osmogodi{nji sin Adam pogine u prometnoj nesre}i. Bra~- Sam nikad nije ni postojao, Tally pomisli da polako gubi razum. ni par {okira zagonetni dr. Richard Wells, koji ih uvjeri kako mo`e No kad upozna supatnika, oca tako|er poginule djevoj~ice, shva- klonirati Adama. tit }e da se iza svega krije mnogo mra~nija tajna. Kloniranje ve} neko vrijeme nije stvar znanstvene fantasti- Redatelj Joseph Ruben razmjerno je darovit filma{ kojem ke, nego medicinske zbilje. Usto, rije~ je o prvorazrednoj ve}ina ostvarenja pripada `anrovima horor- i triler-drama. dru{tvenoj i politi~koj temi o kojoj se organiziraju referen- Vrhunac njegova dosada{njeg opusa zasigurno je intrigantni dumi, poput pitanja pokusa na mati~nim stanicama. Kako psiholo{ki triler Dobar sin, djelo koje nam je dje~ju zvijezdu na sve to reagira filmska industrija? Jedna je od reakcija sni- Macaulaya Culkina predstavilo u posve novom svjetlu, ali, manje filmova poput kri`anca trilera i horora Bogomdan, ~ini se, ozna~ilo i definitivan kraj njegove gluma~ke karijere. koji djeluje kao da su ga naru~ili zagri`eni protivnici bilo ka- Dok su horor-trileri O~uh i Ubojstvo u snovima, kao i triler- kva geneti~kog in`enjeringa. No, nije drama Neprijatelj u mom krevetu zanimljivi, no ipak tek problem stav koji promi~e taj ambici- osrednji naslovi, neuspjela akcijska komedija Vlak pun love ozno zami{ljeni film, nego na~in na ozna~ila je ozbiljnu krizu Rubenove redateljske karijere. A koji su redatelj Nick Hamm i scena- nakon gledanja njegova recentnog djela Zaboravljeni, jasno rist Mark Bomback taj stav uprizorili. je da se svjetlo na kraju tunela jo{ ne nazire. Jer, isprva zani- U na~elu, zaplet je konstruiran pro- mi{ljeno, jer je u njegovu sredi{tu dvojba koja je emotivno najzasi}enija kada je rije~ o kloniranju. To je treba li klonirati ili ne, kada se (i ako) za to steknu uvjeti, ~lana obitelji ili voljenu osobu koja je upravo umrla. Autori filma pritom radikaliziraju stvari pa pred spomenutu dilemu dovode mladi bra~ni par kojima je osmogodi{nji sin poginu- o u prometnoj nesre}i. Da sve bude dramati~nije, o`alo{}e- na majka ionako ima problema s rizi~nom trudno}om, pa dvojba zapravo i nije dvojba. Dakako da }e u takvoj situaci- ji nesretni roditelji posegnuti za ~udotvorcem u liku lije~ni- ka koji im nudi kloniranje. Stoga je {teta da redatelj nije za- plet kontekstualizirao dru{tvenim, zakonskim i znanstvenim pogledima na kloniranje, nego se odlu~io za horor i tako po- mljiva psiholo{ka triler drama s elementima nadnaravnog sve upropastio po~etno ustrajavanje na temi, a ne na stilu. ubrzo se pretvara u povr{nu, nema{tovitu i kli{eiziranu gnja- va`u nalik nekoj epizodi popularne serije Dosje- Kloniranje je samo po sebi razorna filmska pri~a, pa je bilo i X. Scenarij Geralda Di Pega obiluje proizvoljnostima i ne- nepotrebno odvu}i film u `anr strave i u`asa. Time se nije logi~nostima, sporedni likovi s vremenom bivaju sasvim za- postiglo ni{ta. Niti je film napeti horor, niti je pitanje kloni- nemareni, a njihovi postupci i dramske funkcije mahom ranja u njemu dobilo tretman kakav zaslu`uje. Rije~ je o svo- ostaju nejasnim i nedefiniranim. Donekle sugestivno tje- jevrsnu filmskom in`enjeringu ~iji eksperiment nije uspio. skobno paranoidno ozra~je posti`e se ~estom uporabom to- Ni tematski, ni gluma~ki. Greg Kinnear i Rebecca Romijn- tala i zgodnim monta`nim rje{enjima, no zbrkana pri~a osta- Stamos posve su blijedi u ulogama o`alo{}enih roditelja, dok je potpuno podre|ena odve} doslovnoj poruci o neuni{tivoj je Robert De Niro kao dr. Wells gotovo ridikulozan u svojim maj~inoj ljubavi prema djetetu. Sre}om, majku glumi uvijek karakternim obratima. A mali Adam? Njega ionako nitko ni- dojmljiva Julianne Moore, {to filmu ipak osigurava kakvu- {ta nije pitao. takvu gledljivost.

Bo{ko Picula Josip Grozdani} 85 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. C Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere GANGSTERSKA TJELESNA STRA@A PETORKA Man on Fire The Ladykillers SAD, Velika Britanija, 2004 — pr. Fox 2000 Pictures, New Regency Pictures, Re- gency Enterprises, Scott Free Productions, Lucas Foster, Arnon Milchan, Tony SAD, 2004 — pr. Touchstone Pictures, Jacobson Company, Pancake Productions Scott; izv.pr. Lance Hool, James W. Skotchdopole — sc. Brian Helgeland prema Inc., Ethan Coen, Joel Coen, Tom Jacobson, Barry Josephson, Barry Sonnenfeld romanu A.J. Quinnella; r.TONY SCOTT; d.f. Paul Cameron; mt. Christian Wa- — sc. Joel Coen, Ethan Coen; r. ETHAN COEN, JOEL COEN; d.f. Roger Deakins; gner — gl. Harry Gregson-Williams; sgf. Benjamín Fernández, Chris Seagers; mt. Roderick Jaynes — gl. Carter Burwell; sgf. Dennis Gassner; kgf. Mary Zop- kgf. Louise Frogley — ul. Denzel Washington, Dakota Fanning, Marc Anthony, hres — ul. Tom Hanks, Irma P. Hall, Marlon Wayans, J.K. Simmons, Tzi Ma, Radha Mitchell, Christopher Walken, Giancarlo Giannini, Jesús Ochoa, Mickey Ryan Hurst, Diane Delano, George Wallace — 104 min — distr. Continental Rourke — 146 min — distr. Continental Grupica gangstera skriva se kodd starice, preru{eni u glazbenike. Biv{i marinac, sada tjelohranitelj, anga`iran je da ~uva djevoj~i- cu koja uskoro biva oteta. Gangsterska petorka bra}e Coen ne}e ba{ odu{eviti poklo- nike izvornika, jednog od najhvaljenijih britanskih Ealing- Tjelesna stra`a pomalo je iznena|uju}e djelo unutar opusa Tonyja Scotta. Naime, taj je filma{ karijeru mahom izgradio na gromoglasnim akcijskim spektaklima, podjednako obilje- `enih impresivnom likovnom stilizacijom kao i brzom akci- jom. Scott se tako nije pre~esto bavio temeljitim razvojem fabule, kao ni slojevitom izgradnjom karaktera. Ipak, ba{ su ti ~imbenici temeljna ozna~ja Tjelesne stra`e. Ipak, usprkos suzdr`anu redateljskom nastupu, Scott i dalje ostaje vjeran istaknutoj likovnoj stilizaciji, {to film, ba{ kao i sve ostale sa Scottovim potpisom, ~ini iznimno ugodnim vizualnim do- `ivljajem. Istini za volju, britanski filma{ s dugim novoholi- vudskim opusom ne uspijeva do kraja zatomiti svoju sklo- nost vizualnoj ekstravaganciji, pa ponekad pretjera te tako odvla~i gledateljevu pozornost od pri~e i protagonista. Tjelesna stra`a remake je istoimena djela iz 1987, u kojem je komedija iz sredine pedesetih godina. Istini za volju, djelce glavnu ulogu tuma~io Scott Glen. Ovdje je uloga dodijeljena bra}e Coen poprili~no se pridr`ava izvornika, ali ne posje- iznimno raspolo`enu Denzelu Washingtonu, koji odli~no duje njegov za~udni {arm, kao ni osje}aj za suzdr`anu komi- iskori{tava redateljevu sklonost ocrtavanju zaokru`enih ka- ku. Ba{ naprotiv, remake se u kreiranju humora vodi ekscen- raktera te nastupom, a pogotovu uvjerljivom me|uigrom s tri~nim pretjerivanjem, pa cjelina gotovo da odi{e komikom darovitom Dakotom Fanning, prakti~ki nosi cjelinu. po uzoru na zahodski humor iz djela bra}e Farelly, {to je ipak veliko iznena|enje za gledatelje navikle na sofisticirani No, kao najve}a pote{ko}a filma pokazuje se redateljeva ne- izri~aj prethodnih radova Coena. odlu~nost glede smjera kojim krenuti. Samodopadnim rje{e- njima iz vedra neba, Scott ponekad posve poni{ti prethodno Ipak, valja kazati kako se vje{to poigravanje rasnim stereoti- pomno izgra|ivane fabulativne poveznice, kao i finu glu- pima u ovom filmu pokazuje vrlo zabavnim i inteligentnim ma~ku igru, te naposljetku i opravdano emocionalno, goto- te posve u stilu autorskih ranijih radova. Dok se gangster- vo elegi~no suzvu~je Tjelesne stra`e. Zbog svega Tjelesna skoj petorci ne mo`e pore}i inteligencija i lucidnost, prava je stra`a ~ini se malim kora~i}em naprijed u karijeri filma{a ko- {teta {to se film u cijelosti doima hladnim, distanciranim od jega se mahom spominje kao mla|ega brata uglednoga Rid- gledatelja i li{enim ikakva emocionalnog naboja. Drugim ri- leya. je~ima, gledatelj je posve ravnodu{an prema zbivanjima na filmskom platnu, a sudbine protagonista kao da ga se uop}e Mario Sabli} ne ti~u. Takav rasplet situacije uistinu je nesretan, jer je okupljena vr- sna gluma~ka ekipa na ~elu sa iznimno raspolo`enim To- mom Hanksom. Gluma~ka se zvijezda tako u veliku stilu vra}a komi~nim ulogama, koje su ozna~ile po~etke njegove karijere, i to nakon vi{egodi{njeg izbivanja, odnosno oku{a- vanja na dramatski zahtjevnijim zada}ama. Upravo je razi- granost gluma~ke ekipe najve}a preporuka za gledanje ovog filma, koji mo`da ne razo~arava, ali od kojega ne treba ni previ{e o~ekivati.

Mario Sabli} 86 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere C DUGI PRSTI SJENA Scorched Shade SAD, 2002 — pr. Neverland Films Inc., Al Corley, Eugene Musso, Bart Rosen- SAD, 2003 — pr. Blue Dolphin Film Distribution Ltd., Cobalt Media Group, blatt; izv.pr. Cindy Cowan, Kyle Lundberg, Hadeel Reda, Daniel Sherman, Max Hammond Entertainment, Judgement Pictures, Merv Griffin Enterprises, Omen Wein — sc. Joe Wein, Max Wein; r. GAVIN GRAZER; d.f. Bruce Douglas Johnson Pictures, RKO International, RKO Pictures, Chris Hammond, Ted Hartley, David — gl. John Frizzell; sgf. Patti Podesta; kgf. Heather Goodwin, Cassendre de le Schnepp; izv.pr. Merv Griffin, Bo Hopkins, Joe Nicolo — sc. Damian Nieman; Fortrie — ul. Alicia Silverstone, Rachael Leigh Cook, Woody Harrelson, John r. DAMIAN NIEMAN; d.f. Anthony B. Richmond; mt. Scott Conrad, Glenn Gar- Cleese, Paulo Costanzo, David Krumholtz, Joshua Leonard, Ivan Serge- land — gl. Christopher Young; sgf. Gregory Van Horn; kgf. Susanna Puisto — i — 89 min — distr. VTI ul. Sylvester Stallone, Melanie Griffith, Gabriel Byrne, Hal Holbrook, Thandie Newton, Stuart Townsend, Dina Merrill, Bo Hopkins — 101 min — distr. Dis- Sheila, Stuart i Jason bankovni su slu`benici iz zabiti Nevade, lju- covery di nezadovoljni poslom i svojim `ivotima. Za poravnavanje sta- rih ra~una i novi po~etak potrebno im je mnogo novca, pa svat- Charlie Miller i privla~na Tiffany par su vje{tih varalica kojima se ko od njih, ne znaju}i za planove drugih, priprema plja~ku ban- u novom poslu, velikoj partiji pokera s legendarnim pokera{em i ke. Igrom slu~aja, u~init }e to istoga vikenda. prevarantom Deanom Stevensom, pridru`uje i nekada{nji par- And now for something completely different! Legendarni tner Vernon. A nakon {to su mafiju prevarili za osamdeset tisu}a dolara, na tragu su im i ubojice opasnoga mafija{a Malinija. montipajtonovac John Cleese u razmjerno uspjeloj triler ko- mediji Dugi prsti nastupa u ulozi smrtno ozbiljna televizij- Za potpisnika su ovih redaka pri~e o kockarima i varalica- skog prodava~a, egocentrika i mizantropa, kojemu su najve- ma, makar ~esto i ne bile osobito uvjerljive, oduvijek bile po- }e zadovoljstvo lov i jedenje pataka. No on je samo jedan od sebno privla~ne. Bez obzira radilo se o @alcu Georgea Roya Hilla, Varalicama Stephena Frearsa ili o Kockarima Johna Dahla, inteligentne slo`ene prijevare ili sitni trikovi za koc- karskim stolom uvijek posjeduju uzbudljivost i {arm kojima nije lako odoljeti. Premda se takvim filmovima ponekad mo`e {to{ta opravdano prigovoriti (od neizbje`no povr{ne karakterizacije jer nitko i ni{ta nije onakvim kakvim se ~ini, preko nerijetko neuvjerljiva zapleta, do osrednje glume i ne- dostatka ritma), vje{to mije{anje karata, pokera{ki trikovi, kibiciranje i uzimanje velikih svota novca naivnim mafija{i- ma redovito jam~e barem solidnu zabavu. Takav je slu~aj i s

slikovitih likova nedvojbeno zabavna djelca redatelja Gavina Grazera, brata Oscarom nagra|ena producenta Briana Gra- zera (Genijalni um). Crni humor, ekscentri~ni protagonisti i bizarne zgode vrline su ostvarenja koje najve}i dio {arma du- guje zanimljivoj ideji. S realizacijom, me|utim, stvar dobra- no {epa. Uz ne osobito ma{tovitu Grazerovu re`iju i nedo- statak ritma primjetno je da se scenarist Joe Wine odve} za- igrao i dao ma{ti na volju. Duhovitu pri~u pretrpava rubnim situacijama i pomaknutim karakterima, ustrajavanjem na nji- ovim filmom, debitantskim djelom scenarista i redatelja Da- hovim bizarnostima i temperamentu ne dopu{taju}i da pred miana Niemana, razmjerno konvencionalnom trilerskom gledateljevim o~ima za`ive kao stvarne osobe. U takvoj se dramom kojoj, unato~ korektnoj, no neinventivnoj Niema- podjeli karata spomenuti John Cleese najbolje snalazi. Wo- novoj re`iji i ponekoj posve suvi{noj epizodi (sado-mazo se- ody Harrelson i Alicia Silverstone iz povr{no napisanih ulo- ansa s prisilnom eksplantacijom bubrega) gledljivost ponaj- ga uspijevaju izvu}i maksimum, dok je Rachel Leigh Cook u prije osiguravaju zabavni nastupi ugledne gluma~ke postave ulozi Shmally, frustrirane prodava~ice koja se stresa osloba- i detaljan prikaz nekih karta{kih trikova. Iako Stuart Towne- |a ma{taju}i da je osvetni~ki raspolo`ena Amazonka, potpu- sand (zasad) nije glumac kadar nositi glavnu ulogu, kombi- no suvi{na. Ipak, po{teni naposljetku bivaju nagra|eni (sa- nacija mladih nada (uz Townesanda tu su Thandie Newton i znajemo da je romanti~na plja~ka{ica Sheila ~ak uspjela di- Jamie Foxx) i starije, pomalo ocvale holivudske garde (Ga- plomirati ekonomiju i etiku), antipati~ni ka`njeni, a gotovo briel Byrne, Melanie Griffith, ali i Bo Hopkins i Hal Hol- svatko prije ili poslije zaradi masnicu na obrazu. brook) nije bez vrlina. A uloga legendarnog ostarjelog poke- Film kao stvoren za gledanje nekoga ki{nog nedjeljnog po- ra{a zasigurno je najbolji nastup Sylvestera Stallonea nakon slijepodneva. dugo, dugo vremena.

Josip Grozdani} Josip Grozdani} 87 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. C Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere DJEVOJKA IZ JERSEYJA PAZI, LOPTA Jersey Girl Dodgeball: A True Underdog Story SAD, 2004 — pr. Miramax Films, Beverly Detroit, Close Call Films, View Askew SAD, 2004 — pr. Red Hour Films, Mediastream Vierte Film GmbH & Co. Ver- Productions, Scott Mosier; izv.pr. Kevin Smith — sc. Kevin Smith; r. KEVIN marktungs KG, Mediastream Vierte Productions GmbH, Stuart Cornfeld, Ben SMITH; d.f. Vilmos Zsigmond; mt. Olof Källström, Scott Mosier, Kevin Smith — Stiller; izv.pr. Mary McLaglen, Rhoades Rader — sc. Rawson Marshall Thurber; gl. James L. Venable; sgf. Robert Holtzman; kgf. Juliet Polcsa — ul. Ben Af- r. RAWSON MRSHALL THURBER; d.f. Jerzy Zielinski; mt. Alan Baumgarten, Pe- fleck, Jennifer Lopez, Liv Tyler, Jason Biggs, Raquel Castro, Jennifer Schwalbach, ter Teschner — gl. Theodore Shapiro; sgf. Maher Ahmad; kgf. Carol Ramsey George Carlin, Stephen Root — 102 min — distr. UCD — ul. Vince Vaughn, Christine Taylor, Ben Stiller, Rip Torn, Justin Long, Stephen Root, Joel David Moore, Chris Williams — 92 min — distr. Continental Ollie Trinke glazbeni je producent s Manhattana ~ija `ena Ger- trude umire pri porodu. Olliejev se privatni i profesionalni `ivot Vlasnik male teretane Peter La Fleur ima nelojalnu konkurenci- uru{i, ali snage mu da njegova k}i Gertie, s kojom se preseli u ju. To je napuhani White Goodman, koji Peterovu teretanu `eli New Jersey kako bi sve po~eo iznova. pretvoriti u parkirali{te svoga fitness-centra. Peter se s prijateljima prijavi na turnir grani~ara kako bi otplatio dug. Svatko mora odrasti. Pa i Kevin Smith. Ovdje, dakako, nije rije~ o biolo{kom odrastanju, nego o umjetni~kom. Svestra- Ulo`iv{i u snimanje sportske komedije Pazi, lopta!, za holi- ni je ameri~ki nezavisni filma{ dosad intrigirao publiku i kri- vudska mjerila, skromnih dvadesetak milijuna dolara, njezi- tiku postadolescentskim portretima sredine u kojoj je odra- ni su se producenti ugodno iznenadili kada je film doslovce stao te se ~inilo da }e zauvijek ostati autor jedne teme i jed- preko no}i postao hit, i to ne samo u SAD, nego i u svijetu. noga pristupa. Bez obzira bila rije~ o izvrsnu debiju poput Posjetiv{i neku hrvatsku kinodvoranu u kojoj se film prika- Trgovaca ili atraktivnom seciranju prijateljstva, ljubavi i sek- zuje, mo`ete se uvjeriti u tajnu uspjeha simpati~na djelca re- sa u Natjeruju}i Amy. Ono {to povezuje sve Smithove filmo- datelja Rawsona Marshalla Thurbera. I u Hrvatskoj, i u ve likovi su poput njega sama — lucidni marginalci zaljublje- SAD, i drugdje, uz film se zabavljaju uglavnom u~enici ni u stripove i filmove koji nemaju mnogo iluzija o svijetu osnovnih {kola, koji se, ina~e, podjednako dobro zabavljaju koji ih okru`uje i zbog kojih je New Jersey ~udan spoj me- uz igru o kojoj film govori. Uz grani~are. Kad ve} jedva ~e- tropolitanskoga duha i provincijske atmosfere. kaju sat tjelesnog odgoja na kojima se igraju grani~ari ili Posljednji Smithov film, Djevojka iz Jerseyja, ba{tini mnogo prvo slobodno popodne u iz redateljeva ranijeg opusa, ali sve to postavlja na druk~ije istu svrhu, za{to desetogo- temelje. I dalje smo u New Jerseyju, i dalje je tu Ben Affleck, di{nji ili dvanaestogodi{nji i dalje se {to{ta vrti oko videokaseta, i dalje se emocije ver- ljubitelji ove igre loptom baliziraju punom parom. No, pri~a je ne{to drugo. U njoj je- ne bi provjerili kako to dan tipi~an smitovski lik zasniva obitelj i ima uspje{nu kari- radi mo}na tvornica snova. jeru na Manhattanu. Me|utim, `enina smrt pri porodu sve A radi sasvim solidno, ako }e promijeniti i na{ }e se junak na}i tamo gdje i svi ostali re- joj ne zamjerite {upljikav dateljevi likovi. U New Jerseyju. Na po~etku. No, ovaj mu scenarij, pretpubertetsko poimanje seksa i vulgarne dosko~i- put sudbinu ne}e odrediti odnosi sa sli~nima sebi, nego lju- ce koje su postale za{titnim znakom komedija namijenjenih bav prema k}eri, koja u New Jerseyju ne vidi tek polaznu {kolarcima. No, film ima uvijek uspje{nu formulu suprot- postaju, nego sredi{te svih svojih `elja. Ben Affleck, koji tu- stavljanja naoko slabijih i naoko nepobjedivih, pa je Pazi, ma~i njezina oca Ollieja, ~ini to s mnogo razumijevanja za lopta! jo{ jedna u nizu pri~a o Davidu i Golijatu koja poga- ono {to je htio Smith. Pomiriti mladost i zrelost, a da to ne |a cilj. David je u ovom slu~aju nehajni vlasnik male tereta- izgleda nimalo ishitreno. Film, osim toga, nema vi{e onaj ne koja se simptomati~no zove Average Joe’s Gym, a Golijat magli~asti, poluprofesionalni izgled. Slika je ~ista, fotografi- biv{i stokila{ koji je osnovao ~udovi{ni fitness-centar koji de- ja rafinirana, a kadrovi u{minkani. To pak ne bi pomoglo da beljuce {tanca u manekenke i manekene. Ni tu film ne dje- sama humorna drama nije promi{ljeno napisana, re`irana i luje banalno. Naime, koliko god bili opsjednuti tjelesnim odglumljena. Uz Af- izgledom, {to u mnogim slu~ajevima vodi u opsesiju, ljudi, flecka, dobro su se poru~uje nam Thuberova zafrkancija, radije izabiru prijatelj- sna{le i Liv Tyler kao stvo s jednako nesavr{enima negoli samo}u uz upitno savr- Olliejeva nova simpati- {enstvo sama sebe. ja te Jennifer Lopez u Prava poruka za ciljanu publiku, koja se grohotom smije hi- epizodi njegove premi- steri~nom Benu Stilleru u ulozi ohola vlasnika fitness-centra nule supruge. Iako je i navija za Vincea Vaughna kao njegova dobrodu{na supar- ovo mali korak za ame- nika. Atraktivno snimljeni prizori turnira grani~ara (u izvor- ri~ku kinematografiju, niku dodgeballa) na kojima se odlu~uje o pobjedniku u filmu za Smithovu je karijeru dodatni su plus komedije, uz neizbje`nu poruku gledatelji- o~ito velik. ma: mozak na pa{u, loptu u ruke.

Bo{ko Picula Bo{ko Picula 88 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere D MALI VELIKI PUT OKO SVIJE- PU^INA CÉSAR TA U 80 DANA STRAHA Moi César, 10 ans 1/2, Around the World in 80 Open Water 1m 39 Days SAD, 2003 — pr. Plunge Pictures LLC, Laura Lau Francuska, 2003 — pr. Europa Corp., TF1 Films SAD, 2004 — pr. Mostow/Lieberman Productions, — sc. Chris Kentis; r. CHRIS KENTIS; d.f. Chris Ken- Productions, Canal+, Michel Feller — sc. Eric As- Spanknyce Films, Walden Media, Bill Badalato, Hal tis, Laura Lau; mt. Chris Kentis — gl. Graeme Re- sous, Richard Berry; r. RICHARD BERRY; d.f. Tho- Lieberman; izv.pr. Phyllis Alia, Jackie Chan, Willie vell — ul. Blanchard Ryan, Daniel Travis, Saul Ste- mas Hardmeier; mt. Laurence Briaud, Lisa Pfeiffer Chan, Alexandra Schwartz, Alex Schwartz, Solon So in, Estelle Lau, Michael E. Williamson, Cristina Ze- — gl. Reno Isaac; sgf. Hugues Tissandier; kgf. Do- — sc. David Titcher, David Benullo, David Goldste- narro, John Charles — 79 min — distr. Blitz minique Borg — ul. Jules Sitruk, Maria de Medei- in prema romanu Julesa Vernea; r. FRANK CORA- Supru`nici Susan i Daniel zabunom osta- ros, Jean-Philippe Écoffey, Joséphine Berry, Mabô CI; d.f. Phil Meheux; mt. Tom Lewis — gl. Trevor ju ostavljeni na pu~ini tijekom te~aja ro- Kouyaté, Anna Karina, Stéphane Guillon, Katrine Jones, David A. Stewart; sgf. Perry Andelin Blake; njenja, pa se veoma brzo suo~avaju s Boorman — 91 min — distr. Blitz kgf. Anna B. Sheppard — ul. Jackie Chan, Steve umorom, strahom i morskim psima. Coogan, Robert Fyfe, Jim Broadbent, Ian McNeice, Desetipolgodi{nji César nije poput svojih David Ryall, Roger Hammond, Adam Godley — Novac nije sve u `ivotu. Jer da jest, vr{njaka. On je pravi mali mudrac britka 120 min — distr. Blitz te{ko bi se Chris Kentis odlu~io na sni- jezika, ~iji je cilj utjecati na sve {to se do- manje filma s prora~unom od samo sto ga|a oko njega. Ekscentri~ni londonski izumitelj Phileas trideset tisu}a dolara. Sam svoj maj- Fogg okladi se sa predsjednikom Kraljev- stor, uporni je Kentis kao redatelj, sce- Iako je francusku humornu dramu re- ske znanstvene akademije datelja i koscenarista Richarda Berryja narist, monta`er i snimatelj realizirao da }e uspjeti obi}i svijet za jedan od najisplativijih ameri~kih fil- pretjerano uspore|ivati s planetarnim samo 80 dana. hitom Amélie, ne{to im je sli~no. Oba mova posljednjih godina zaradiv{i na filma imaju iznimno dobro napisan sre- Vreme{nijim je filmofili- mati~nom kinotr`i{tu vi{e od trideset di{nji lik, koji je podjednako dobro od- ma Put oko svijeta u 80 dana poglavito milijuna dolara. Novi Projekt: Vje{tica glumljen. I dok je Audrey Tautou plije- ostao u pam}enju kao klasi~ni holivud- iz Blaira? I da i ne. nila {armom samosvjesne Pari`anke u ski film (snimljen 1956, a glavnu je Kentisov je film najboljim dvadesetima, junak Berryjeva ulogu tuma~io David Niven), koji u uistinu trijumf za- stopu slijedi pisani predlo`ak Julesa filma mnogo je mla|i i ni`i, ali ni{ta misli nad sredstvi- Vernea. Ipak, valja napomenuti kako je manje odlu~an u svojoj namjeri da po- ma, pa se njegova rije~ o tre}oj adaptaciji istoimenoga ro- mogne bli`njima i da osvoji srce volje- Pu~ina straha pra- mana, cjelini koja je vi{e podre|ena ne osobe. Ime mu je César i oko njega ti kao nov poku{aj da se s malo novca se u filmu sve vrti. Istodobno on sve promid`bi komercijalno isplative glav- ne zvijezde filma, Jackie Chanu, negoli uvjeri gledatelje kako pred sobom ima- vrti oko sebe u filmu, pa je u tome sli- ju pri~u ~ija uvjerljivost ne po~iva na ~an starijoj kolegici. No, razlika je {to {to se nastoji precizno dr`ati Verneova rukopisa. Ipak, takvu strategiju ne tre- produkcijskom razmahivanju, nego na je Mali veliki César ponajprije film za razmahivanju kreativno{}u. Zaplet na- vr{njake glavnoga junaka, iako }e se ba smjesta otpisati jer je rije~ o iznimno zabavnu filmu, u kojem se u sporednim dahnut stvarnim doga|ajima o supru`- mnogima od njih Berryjeva filantropi- nicima koji umjesto na nastavku te~aja sti~ka drama u~initi nerazumljivom. rolama pojavljuju Arnold Schwarze- negger, Kathy Bates, Macy Gray i John ronjenja doslovce urone u more pro- To je glavni problem, jer po~esto nije Cleese. blema zaboravljeni na pu~ini zvu~i i jasno komu je redatelj namijenio film: djeluje dovoljno intrigantno za format mla|oj ili odraslijoj publici. To je, sre- Zapravo je jedina prava tegoba filma cjelove~ernjega filma. Osobito u prvoj }om, i jedini ve}i problem jer ako se Franka Coracia upravo njegova neu- tre}ini, ~ije gradiranje o~aja i straha ne mla|i gledatelji malo ’popnu na prste’, ravnote`enost. Ishodi{na epizodi~nost bi nadma{ili ni ’pravi’ projekti. Me|u- a stariji pone{to ’sagnu’, eto dopadljive cijeloga filma usko je vezana s neujed- tim, film nakon toga gubi utrku sam sa obiteljske zabave za sve nara{taje. Pa- na~enom kakvo}om pojedinih segme- sobom, jer samo dva lika u kadru okru- metni dijalozi, lijepi kadrovi te izvrsni nata. Dok su neke scene doista zabavne `ena morem ne mogu iznijeti pri~u Jules Sitruk kao César vode}e su odlike i sjajno uprizorene, druge su na granici onako kako ju je Kentis zamislio. Stoga podno{ljivosti, a prolaznu ocjenu dobi- filma, kojemu treba pripisati i vje{to se po~etna napetost veoma brzo ra- vaju poglavito zbog Chanove karizma- vo|enu radnju s podzapletima kojima zvodni, a da se o fingiranju morskih ti~nosti. Ipak, film je to koji nudi opu- dominiraju pitanja ljubavi, prijateljstva pasa i ostalih opasnosti i ne govori. {taju}u razbibrigu, te u kojem se uisti- i solidarnosti. Mo`da je stoga ovo pra- nu ni{ta ne mo`e prigovoriti rasko{nim Unato~ tome rije~ je o zanimljivu film- vi film za one koji su jo{ mali, ali ne i i uvjerljivim scenografsko-kostimograf- skom eksperimentu i autoru koji dovit- premali da shvate {to je skim rje{enjima, kao ni vje{to ukloplje- ljivo{}u nadma{uje mnoge novcem u `ivotu najva`nije. nim specijalnim efektima. potko`enije kolege.

Bo{ko Picula Mario Sabli} Bo{ko Picula 89 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. D Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere GARFIELD PRLJAVI PLES 2 OD KLINKE SAD, 2004 — pr. 20th Century Fox, Davis Enterta- Dirty Dancing: Havana DO KOMADA inment; izv.pr. Neil A. Machlis, Brian Manis — sc. Nights Joel Cohen, Alec Sokolow prema stripu Jima Davi- 13 Going On 30 SAD, 2004 — pr. Lawrence Bender Productions, A sa; r. PETER HEWITT; d.f. Dean Cundey; mt. Peter SAD, 2004 — pr. Revolution Studios, Thirteen Pro- Band Apart, Havana Nights LLC, Lions Gate Films E. Berger — gl. Christophe Beck, Tim Boland; sgf. ductions LLC, Susan Arnold, Gina Matthews, Donna Inc., Miramax Films, Sarah Green; izv.pr. Jennifer Alec Hammond; kgf. Marie France — ul. Breckin Arkoff Roth; izv.pr. Todd Garner, Dan Kolsrud — sc. Berman — sc. Kate Gunzinger, Peter Sagal, Boaz Ya- Meyer, Jennifer Love Hewitt, Stephen Tobolowsky, Josh Goldsmith, Cathy Yuspa; r. GARY WINICK; d.f. Bill Murray, Evan Arnold, Mark Christopher Lawren- kin, Victoria Arch; r. GUY FERLAND; d.f. Tony Ric- hmond; mt. Luis Colina, Scott Richter — gl. Heitor Don Burgess; mt. Susan Littenberg — gl. Theodo- ce, Vanessa Christelle, Daamen Krall — 80 min — re Shapiro; sgf. Garreth Stover — ul. — Jennifer distr. Continental Pereira; sgf. Hugo Luczyc-Wyhowski; kgf. Isis Mussen- den — ul. Diego Luna, Romola Garai, Sela Ward, Garner, Mark Ruffalo, Judy Greer, Andy Serkis, Garfield je veliki, debeli, lijeni ma~ak koji John Slattery, Jonathan Jackson, January Jones, Mika Kathy Baker, Phil Reeves, Samuel Ball, Marcia De- samo spava i jede. Ipak, kad mu prijatelj Boorem, René Lavan — 86 min — distr. UCD Bonis 98 min — distr. Continental — psi} Odie, bude otet, Garfield }e u~ini- Trinaestogodi{nja Jenna ne mo`e vi{e pod- ti sve kako bi ga spasio. Mlada Amerikanka Katey Miller sti`e sa svojom bogatom obitelji 1958. na Kubu. I nijeti pubertetske dane i po`eli da je odra- Garfield pripada redu ve}ih ovogodi{- dok zemlju ~eka revolucija, Katey privu~e sla. Nekim ~udom, to joj se i ostvari i ona njih razo~arenja, projektu koji zbori o rasplesani vr{njak Javier. je sada tridesetogodi{njakinja. nema{tovitosti i nemo}i novoholivud- Dra`esno, manje-vi{e zabavno i nima- skih producenata u potrazi za nadah- Gdje drugdje smjestiti nove to~ke pr- ljavoga plesanja ako ne u zemlju rum- lo, ba{ nimalo originalno. Za koji se be?! Sedamnaest godina nakon premi- dojam primarno odlu~ili, takva }e biti i jere Prljavoga plesa, koji se od maloga ocjena ove romanti~nofantasti~ne ko- filma na koji nitko nije ra~unao pre- medije u re`iji Garyja Winicka. Ako ste metnuo u planetarni hit nagra|en Os- blagonakloni, pa pri~u o tinejd`erici carom, snimljen je nastavak, premda Jenni koja preziru}i svoje adolescent- Prljavi ples 2 s prethodnikom naoko ne ske probleme dozove instantno odra- dijeli ni{ta klju~no. No, to je varka. stanje ocijenite simpati~nom i uveselja- Oba su filma smje{tena u sli~no razdo- vaju}om, ne}ete pogrije{iti. Film je, na- blje, oba govore o djevojci iz dobrosto- ime, solidna zabava u kojoj se po{tuju je}e obitelji koja se zaljubljuje u siro- sva pravila komedije zabune. Jennifer ma{ka i, dakako, u oba se ple{e sve u Garner kao naglo odrasla klinka veo- {esnaest. U odnosu na prvi film, drugi ma dobro glumi djevoj~icu u itekakvu se ~ak i doima kao produkcija u kojoj tijelu `ene, a ni drugi likovi, osobito ni{ta nije prepu{teno slu~aju, a i Hava- Mark Ruffalo kao njezina ljubav Matt, na uo~i revolucije domi{ljato je izabra- nisu puka konfekcija. Me|utim, ako u no mjesto radnje. Winickovu uratku tra`ite bilo {to do- nu}em. Tako su se oni iz tko zna kojih sad nevi|eno u pri~ama o generacijskoj pobuda odlu~ili lucidan crti} s Garfiel- Ipak, Prljavi ples 2 nema faktor iznena- |enja koji je imao rado gledan film s zamjeni uma i tijela, ostat }ete praznih dom u glavnoj ulozi pretvoriti u nemu- ruku i — o~iju. {ti filmski projekt ishodi{no ozna~en Jennifer Grey i Patrickom Swayzeom. priglupom pri~om i neugodno nezani- Ovdje jednostavno znate {to vas ~eka, Sve je to sto puta mljivom ra~unalnom animacijom. pa vas ne zabavlja pri~a, nego kompe- iskori{teno u fil- tentno re`irane scene plesa, ponovno movima u kojima Upravo je nevjerojatno kako je nekom vrsno slo`en soundtrack te da{ak egzo- su se mamili palo na pamet osmisliti ovakav filmi}, tike i — politike u pri~i o ameri~koj Ju- osmijesi publike te ga plasirati kao obiteljsku zabavu u liji i kubanskom Romeu. Njih tuma~e na ra~un (ne)spretna no{enja s kojeka- doba kada box officeom vladaju inteli- iznena|uju}e dobri Romola Gara- kvim vi{kovima po tijelu i manjkovima gentni i domi{ljati filmovi poput Shre- i i Diego Luna, pa se te{ko mo`e re}i u glavi. Usto, hitovi su poput Velikog i ka, Pri~e o igra~kama, ^udovi{ta iz or- da je film proma{aj. Nije. No, nije ni [a{avog petka imali i dozu ironije ko- mara..., da ne nabrajamo dalje. Tako naslov koji }e ste}i barem djeli} popu- jom su spretno povezivali apsurdni za- prezentirani Garfield, filmi} koji u ci- larnosti prethodnika, iako je u nekim plet i nimalo apsurdne probleme s vla- glih osamdesetak minuta trajanja uspi- elementima bolji od njega. Tko zna, stitim godinama. Toga ovdje nema, pa jeva izmamiti tek poneki, slaba{ni smi- mo`da tre}i dio stigne nakon novih po- je film tek razbibri`na slikovnica u ko- je{ak, prava je uvreda poklonicima ani- liti~kih promjena na joj }e ponajprije u`ivati klinke, dok }e miranog originala, a te{ko da mo`e za- otoku pjesme, plesa potencijalni komadi po`eljeti da su po- intrigirati ~ak i vrlo naivne mali{ane. i marksizma... put Jennifer Garner. Sa ili bez ~arolije.

Mario Sabli} Bo{ko Picula Bo{ko Picula 90 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 57 do 91 Kinopremijere D POVRATAK RAZBIJA^ ANAKONDE: UBOJICE Walking Tall LOV NA KRVA- MEKOG SRCA SAD, 2004 — pr. Hyde Park Entertainment, Man- VU ORHIDEJU deville Films, Burke/Samples/Foster Productions The Whole Ten Yards WWE Films, Ashok Amritraj, David Hoberman, Paul Anacondas: The Hunt Schiff; izv.pr. Keith Samples — sc. Mort Briskin, for the Blood Orchid SAD, 2004 — pr. Nine Yards Two Productions Inc., David Klass, Channing Gibson, David Levien, Brian Cheyenne Enterprises, Franchise Pictures, MHF Zwe- Koppelman; r. KEVIN BRAY; d.f. Glen MacPherson; SAD, 2004 — pr. Screen Gems Inc., Middle Fork Pro- ite Academy Film, Nine Yards Productions LLC, Allan mt. George Bowers, Robert Ivison — gl. Johnny ductions, Verna Harrah; izv.pr. Jacobus Rose — sc. Kaufman, Arnold Rifkin, Elie Samaha, David Willis; Cash, Graeme Revell; sgf. Brent Thomas; kgf. Ger- John Claflin, Daniel Zelman, Michael Miner, Ed Neu- izv.pr. David Bergstein, Oliver Hengst, Tracee Stan- sha Phillips — ul. The Rock, Johnny Knoxville, Neal meier; r. DWIGHT H. LITTLE; d.f. Stephen F. Windon; ley, Andrew Stevens — sc. Mitchell Kapner,George McDonough, Kristen Wilson, Ashley Scott, Khleo mt. Marcus D’Arcy — gl. Nerida Tyson-Chew; sgf. Gallo; r. HOWARD DEUTCH; d.f. Neil Roach; mt. Thomas, John Beasley, Barbara Tarbuck — 87 min Bryce Perrin — ul. Johnny Messner, KaDee Stric- Seth Flaum — gl. John Debney; sgf. Ginny Ran- — distr. VTI kland, Matthew Marsden, Nicholas Gonzalez, Eugene dolph; kgf. Rudy Dillon — ul. Bruce Willis, Mat- Chris Vaughn umirovljeni je vojnik, neka- Byrd, Karl Yune, Salli Richardson-Whitfield, Morris thew Perry, Amanda Peet, Kevin Pollak, Natasha da{nji specijalac koji se vra}a u rodni gradi} Chestnut — 97 min — distr. Continental Henstridge, Frank Collison, Johnny Messner, Silas `ele}i zapo~eti novi `ivot. Kad, me|utim, Ekspedicija farmaceutske tvrtke dolazi na Weir Mitchell — 98 min — distr. Blitz otkrije da je njegov srednjo{kolski suparnik Borneo kako bi prona{la crnu orhideju Premda se odlu~io za miran obiteljski `i- zatvorio mjesnu pilanu i grad pretvorio u koja, navodno, omogu}uje besmrtnost. vot, biv{i se pla}eni ubojica Jimmy vra}a leglo kriminala i nasilja, shvatit }e da se za No, cvije}e ~uvaju anakonde. u posao nakon {to mu ma|arska mafija pri`eljkivani mir mora sam izboriti. [teta {to i u nastavku zmijolikoga ho- otme biv{u `enu Cynthiju. Dwayne Johnson The Rock nekada{nji rora Anakonda nije zaigrala Jennifer A pobjednik jeee.... Povratak ubojice je hrva~ koji ustrajno, ali i prili~no ne- Lopez. Film bi se pamtio makar po ne- mekog srca! ^estitamo! Ima li pravde, ~emu, pardon, nekome. Ovako Ana- ovako }e zvu~ati dodjela Zlatnih malina konde: Lov na krvavu orhideju treba sljede}e godine. Jer ovogodi{nji nasta- preporu~iti samo izlije~enima od fobije vak filma Ubojica mekog srca iz 2000. od zmija kako bi provjerili da li je tera- ne samo da je najgori nastavak u 2004, pija doista imala u~inka. Jer — sve je najgori film u kojem se ikad pojavio ostalo besmisleno. Ra~unaju}i da im u Bruce Willis i dosad najgori filmski po- drugom dijelu sage o ljudima protiv ku{aj Matthewa Perryja, nego i uvjerlji- gmazova ne}e biti dovoljna samo jedna vo najgori film 2004. Film je toliko lo{ vje{to, poku{ava od detroniziranog Ar- divovska zmija, producenti su se nakon da pomislite kako je zapravo rije~ o nolda Schwarzeneggera preuzeti `ezlo sekundu-dvije razmi{ljanja domislili da bri`no osmi{ljenu trashu ~iji je cilj privu- posljednjeg akcijskog junaka i zasjesti u nastavku moraju imati cijelo leglo }i publiku upravo nevjerojatnom koli~i- na prijestolje kralja trivijalne filmske anakonda, pa kud puklo da puklo. A nom besmislica. Na`alost, nije. Autor- zabave. Njegov novi uradak nenadah- puklo je u jednom od najnevje{tijih fil- ska se ekipa na ~elu s redateljem Ho- nuta je i nimalo osuvremenjena prera- mova godine, u kojem su ~ak i ra~unal- wardom Deutchom o~ito trudila snimi- da istoimenoga filma Phila Karlsona iz no generirane zmije uvjerljivije od za- ti koliko-toliko prihvatljiv drugi dio 1973. No, dok je Karlsonov film nudi- pleta i glumaca. simpati~noga izvornika, ali nije shvatila o razmjerno zanimljiv prikaz strahova i Zahvaljuju}i njima (zmijama, ne ljudi- da je u pri~i o {eprtljavcu koji u susjedu tjeskoba konzervativne ameri~ke pro- ma), film u re`iji Dwighta H. Littlea i ni prepoznaje okorjela ubojicu bilo {ala vincije 70-ih godina pro{loga stolje}a, sa jednim relevantnim gluma~kim ime- dovoljno za samo jedan film. Ovdje pak remake Kevina Braya gledateljima ne nom, ipak treba odgledati. I to kao do- ni{ta nije smije{no, osim ako vas ne raz- uspijeva ponuditi ni devedesetak minu- kaz kojom frapantnom brzinom napre- galjuje pogled na ze~je papu~e Brucea ta nepretenciozne zabave. Na`alost, duje ra~unalna tehnologija na filmu ali- Willisa, njegove nepojmljivo {lampavo unato~ vidnu Rockovu trudu i solidnoj as CGI. I dok je predatorica iz izvorni- osmi{ljene protivnike mafija{e ili pak na glumi, kao i zabavnu sidekick nastupu ka iz 1997. djelovala gotovo tragiko- sirotoga Perryja, ~iji je humor na razini jackassa Johnnyja Knoksvillea, Razbi- mi~no, od samo jednoga pogleda na na- ne odve} sabrana trogodi{njaka. ja~ je konvencionalan, suhoparan i ne- zainteresirano re`iran akci} kojem bol- sljednice smrzne vam se krv u `ilama. No, nije sve zlo za zlo. Nakon prave no nedostaje humorni odmak. A neko- Eto, nije sve bilo uzalud kao ridikulo- propasti filma me|u publikom (na kri- liko donekle uzbudljivih prizora tu~- zna pri~a o indonezijskim orhidejama ti~are nitko o~ito i nije ra~unao), pro- njave i Razbija~evi mrki pogledi najza- koje podaruju vje~nu mladost i ni{ta jekti }e poput Povratka ubojice mekog gri`enije poklonike ovakve vrste zaba- manje ridikulozni akcijski prizori po srca u Hollywoodu te`e dobivati pro- ve mo`da uspiju i zadovoljiti. pra{umama i barama zbog kojih vam pusnicu. Nije mnogo, ali ~ovjeka veseli. do|e da navijate za zmije. One prave.

Bo{ko Picula Josip Grozdani} Bo{ko Picula 91 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. ANIMACIJSKE STUDIJE

Vlado Kristl

92 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. ANIMACIJSKE STUDIJE

UDK: 791.228(497.5)(049.3) 791.633-051 Kristl, V. Midhat Ajanovi} Ajan Film s tajnom Poku{aj ~itanja i razumijevanja animiranog filma Don Kihot Vladimira Kristla

1. U panteonu filmskih remek-djela ~arolija koju film posjeduje zahvaljuju}i razlivenoj, akvarel- noj magmi ostvarenoj animacijom pastelnoga crte`a na pa- Kada bi bilo mogu}e sastaviti objektivnu povijest ’filmskoga piru i celuloidnoj foliji). Surogat i Idu dani jo{ su vi{e veza- stolje}a’, knjigu koja bi objedinila najvrednije {to je umjet- ni uz vlastiti medij, animaciju i njezin crtanofilmski odvojak, nost (celuloidnoga) filma dala, a pritom izbje}i amerikocen- kao i za suvremeni kontekst, po~etak {ezdesetih i svijest o trizam, kao i svojevrstan ’`anrovski rasizam’ kojega su krat- posljedicama konzumacijskoga dru{tva na ~ovjekov `ivot u kometra`ni, a osobito animirani film, kao ’manje vrijedni’ slu~aju prvog, odnosno kraj istoga desetlje}a i nagovje{taj redovite `rtve, onda bi posve sigurno u panteonu filmskih medijske epohe koja donosi postupni nestanak privatnosti u remek-djela bilo mjesta i za nekoliko zagreba~kih crtanih fil- drugom. mova. Tu dakako mislim na filmove kakvi su Surogat (1961) Du{ana Vukoti}a, Idu dani (1969) Nedeljka Dragi}a, Satie- Kada je pak rije~ o Don Kihotu, ni ~injenica da je to animi- mania (1978) Zdenka Ga{parovi}a, ali prije svih drugih ipak rani film, ni to {to je nastao 1960. nemaju presudno zna~e- na Don Kihota (1961) Vladimira Kristla. Velika je prednost nje u procjenjivanju njegove vrijednosti. Don Kihot bi bio toga ~udesnog djela da je to jedan od onih filmova koje ne mogu} i kao film napravljen u tehnici objekt-animacije, procjenjujemo u okviru i na osnovi njihove `anrovske pri- izravna crtanja na filmsku vrpcu, kola`a, bilo bi ga lako za- padnosti, ~ak ni u kontekstu vremena u kojem su nastali. misliti realizirana u nekom ra~unalnom animacijskom pro- Tako, recimo, vrijednost Satiemanije mjerimo u odnosu na gramu, osobito danas, kada se, nakon epohe lutke, plasteli- ~injenicu da je film nastao 1978. (da se pojavio desetak go- na i trodimenzionalnoga digitalnog filma, ideogramska ani- dina poslije zna~enje toga filma bilo bi bitno umanjeno), macija odjednom vra}a, ovaj put na ekran ra~unala. filmski rod i filmski `anr unutar njega kao i njegove tehni~- Ba{ kao u slu~aju recimo filmova Diagonale Symphonie (Di- ke aspekte (da je film, recimo, realiziran u obliku kola`a, to jagonalna simfonija, Viking Eggeling, 1925), Une nuit sur le bi najvjerojatnije bio neuspio poku{aj jer ne bi postojala ona mont chauve (No} na pustoj gori, Alexandre Allexéieff,

Dijelovi naslovnice ({pice) filma 93 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 93 do 104 Ajanovi}, M.: Film s tajnom

1933), Neighbours (Susjedi, Norman McLaren, 1952), Re- doga|ati ’drugi gegovi’ ne trude}i se uop}e konkretno opi- fleksy (Refleksi, 1979, Jerzy Kucie) ili Skazka Skazok (Bajka sati makar jedan od njih, a sredi{nju scenu svog budu}eg fil- nad bajkama, Juri Nor{tejn, 1979) i Don Kihot je djelo koje ma, onu koja do|e nakon {to se Don Kihot sudari s vjetre- komunicira s mnogo {irim vremenskim opsegom nego je to nja~om, Kristl obja{njava rije~ima ’znamo {to je bilo dalje’.3 godina, desetlje}e ili ~ak epoha u kojoj je nastalo. Vrijednost O~ito je da mu je film bio dodijeljen na osnovi nagrada i filma zapravo nikada nije ni bila nepoznata ekspertima,1 {to uspjeha [agrenske ko`e jer je iz ’scenarija’ za Don Kihota bilo dokazuje recimo glasovanje za najbolji animirani film svih nemogu}e razumjeti bilo {to o tom projektu. 2 vremena odr`ano 1980. pod patronatom BILIFA-e, u kojem Don Kihot je prvo Kristlovo filmsko djelo koje je potpisao su sudjelovali tada vode}i svjetski znalci animacije. MacLa- kao kompletan autor i odmah je za njega dobio prvu nagra- renov Blinkity Blank (1954) i No} na pustoj gori podijelili su du u Oberhausenu, jedno od najve}ih priznanja koje je uop- prvo mjesto, dok je Don Kihot bio peti po broju glasova. }e pripalo nekom zagreba~kom animiranom filmu. No, ta je nagrada ubrzo pala u zaborav, malo zbog toga {to }e Vuko- 2. Uvrije|eni ekscentrik ti} prakti~ki istodobno osvojiti najrazvikaniji filmski trofej Vladimiru Kristl, ro|en u Zagrebu 1923, prije i usporedno Oscar, a malo i stoga {to je Kristl emigrirao u Njema~ku. Po s bavljenjem animacijom uspje{no je djelovao u nekoliko svemu sude}i prvobitna namjera uprave Zagreb filma da umjetni~kih zanimanja. Bio je redatelj, animator, glumac, Don Kihot bunkerira zbog ’nerazumljivosti’, a zatim odluka scenograf, karikaturist i istaknut slikar, jedan od osniva~a da se film unakazi sinkronizacijom recitacije koja ’obja{nja- grupe Exat 51, koja je okupljala zastupnike geometrijske ap- va’ {to se u filmu de{ava, a pogotovo zabrana uz uni{tenje strakcije, svojedobno posve nepo}udna shva}anja umjetno- svih kopija njegova sljede}ega crtanog filma Pravi ~ovjek sti. Po~etkom {ezdesetih odlazi u Njema~ku, gdje je i umro (Resni ~lovek, 1962), na~injena u produkciji ljubljanskoga 2004. Viba filma, uzroci su njegove odluke da postane disident. U kontakt s animacijom Kristl dolazi 1952, kada je anga`i- Ve} golema vremenska distanca i radikalno promijenjene ran na nerealiziranom projektu Duga filma ^arobni zvuci za povijesne okolnosti relativiziraju va`nost njegova sukoba sa koji je nacrtao detaljnu knjigu snimanja i oko dvije tisu}e cr- sustavom u tada{njoj SR Hrvatskoj. No, u svakom slu~aju, te`a, potom neko vrijeme boravi u Argentini, da bi se 1959. on na pragu ~etrdesetih, dakle na vrhuncu svoje kreativne na poziv novoosnovana Studija za crtani film Zagreb filma mo}i, odlazi u Njema~ku, zarekav{i se da se vi{e nikada ne}e vratio u Zagreb. Prvo nastupa kao glavni crta~ u filmu Kra- vratiti u Zagreb. Iz razloga koji su nama koji dugo vremena |a dragulja (re`iser Mladen Feman), a 1960. dopu{taju mu `ivimo izvan prostora materinskoga jezika posve razumljivi da u kore`iji s Ivom Vrbani}em realizira [agrensku ko`u, u Kristl je svom hiru ostao vjeran do kraja. kojoj }e uporabiti dio materijala ra|ena za ^arobne zvuke. Ve} na tom filmu Kristl se potvr|uje kao autor koji je ne Mit o Kristlovoj ekscentri~nosti osobito je podgrijavan u samo zapanjuju}e brzo ovladao tehnologijom crtanoga fil- doba priprema za zagreba~ki Animafest, jer su unatrag dva- ma, nego koji razumije medij u svim njegovim aspektima te desetak godina gotovo svi umjetni~ki direktori tog festivala se odmah nametnuo kao umjetnik osobnoga shva}anja ani- nastojali dovesti Kristla u rodni grad i prirediti mu filmsku macije. [agrenska ko`a narativan je film koji vjerno prati retrospektivu i izlo`bu. Godine 2001. i osobno sam ga u toj Balzacov predlo`ak, ali to Kristlu nije bila zapreka da se ve} ulozi zamolio da do|e na Animafest 2002. Nakon prvobit- tu upusti u nekoliko originalnih inovacija na planu vizuali- noga njegova pristanka, kada sam ve} u svoj program upisa- zacije, osobito pozadine i drugoga plana. On primjerice teh- o dvije odvojene projekcije Kristlovih hrvatskih, odnosno nikom kola`a stvara stolac od suvremenih novina na hrvat- njema~kih filmova, do mene je stigla vijest koju je najvjero- skom jeziku na kojem sjede likovi pri~e, pri~e koja se odvija jatnije on sam pro{irio — da je Vladimir Kristl umro. stotinjak godina ranije u Francuskoj i time ostvaruje za~ud- Ipak, ~injenica da je Kristl desetlje}ima uspje{no brodio nje- no jedinstvo i srastanje me|usobno udaljena vremena i pro- ma~kim jezi~nim oceanom, napraviv{i tamo vrlo pristojnu stora. umjetni~ku karijeru, dokazuje da je on prije svega drugog Kristl je svaki detalj u procesu nastanka animiranoga filma bio ozbiljan profesionalac i da je u njegovu slu~aju ipak rije~ `elio inovirati i individualizirati, uskladiti i prilagoditi vlasti- samo o kreativnoj ekscentri~nosti. A {to se nedolaska u Za- tom shva}anju medija, ne obziru}i se odve} na kruta pravila greb ti~e, zapravo je pravilo da se oni koji odu naj~e{}e vi{e zanata. Prema svjedo~enju Borivoja Dovnikovi}a njemu su nikada ne vrate koliko god to `eljeli, kao i da takvo razo~a- ~ak i {tiftovi i standardni karton snimanja i{li na `ivce jer je ranje i ljutnju ~ovjek mo`e osje}ati samo prema nekom do smatrao da mora postojati jednostavniji na~in za kopiranje i koga mu je istinski stalo. registriranje crte`a, a znao je zbuniti snimatelje i suradnike tako {to bi usred snimanja razderao pozadine i zapovjedio 3. Povijesni kontekst da se snimanje nastavi na istom tom mjestu. ^itanje scenari- Zagreba~ka {kola crtanog filma jedan je od fenomena koji su ja za Don Kihota potvr|uje da je i taj, za neke temeljni se- se javili u zlatnoj eri europskoga filma, desetlje}u nakon gment filmske produkcije, Kristl smatrao ne~im sasvim izli{- Drugoga svjetskog rata. To je doba obnove kinematografije nim. U ta non{alantno napisana 32 retka on, na primjer, pi{e u jednim, ili njezina pionirskog uspostavljanja u drugim eu- da }e se liku Don Kihota dogoditi ’geg s vodom i konjem’ ne ropskim zemljama. Osiroma{ena populacija uvijek je bila nalaze}i potrebnim objasniti kakav je sadr`aj toga gega. Na najzahvalnija kinopublika, a takva je tada bila ve}ina Euro- drugom mjestu Kristl navodi da }e se sa Sanchom Panzom pljana, za koje je kino postalo sredi{te dru{tvenoga `ivota, 94 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 93 do 104 Ajanovi}, M.: Film s tajnom

’Rojenje’ figura — ponavljan animacijski motiv pogotovo u situaciji velikih seoba iz predgra|a u gradove, novim filmom, kada Europa ponovno postaje filmska pro- koji se intenzivno obnavljaju te ljudima daju mogu}nost za- vincija i manje-vi{e puka ’tr`nica’ za ameri~ke filmove. poslenja. Europski gradovi urbane su pustinje, najve}i grad Zagreba~ka {kola crtanoga filma, jedan od va`nih izdanaka na kontinentu bez gradskoga je prijevoza, ljudi ne mogu izniklih tijekom te velike filmske epohe u Europi, pojava je do}i u sredi{te gradova potra`iti posao, rane na njema~kim u velikoj mjeri odre|ena sociokulturnim uvjetima u biv{oj gradovima bit }e vidljive u njema~kom filmu jo{ tijekom Jugoslaviji, kao i hrvatskom kulturnom tradicijom i ba{ti- 1970-ih kada su ve} zacijelile one u du{ama i ekonomija se nom. Analiziraju}i kulturolo{ke temelje zagreba~ke {kole, oporavila. Takva situacija, kao i bogata ponuda holivudskih Jo{ko Maru{i}, uz fenomene kakvi su hrvatsko slikarstvo, filmova nagomilanih tijekom ratnih godina, dok redovita te- novelistika ili strip spominje i grupu Exat 51, istaknuv{i da levizijska produkcija jo{ nije uzela maha i stanovni{tvo nije je »svakako najuzbudljivija pojava u hrvatskoj likovnoj kupilo televizijske aparate ni razvilo naviku gledanja televi- umjetnosti druge polovice dvadesetog stolje}a« (Maru{i} zije, glavni su uzroci najve}e kinofiksacije u europskoj povi- 2004: 113), ~iji je pak Kristl jedan od osniva~a i lidera. jesti. U Francuskoj se, na primjer, gradi tisu}u novih kinema- No u oblikovanju fenomena zagreba~ke {kole jednako va`ni tografa, u Njema~koj isto toliko, a u Italiji tri tisu}e. Interes utjecaji dolaze i s druge strane Atlantika. U Americi su posli- za film istodobno je populisti~ki, {irom kontinenta osnivaju jeratne godine doba ’sivoga flanelskog odijela’ i ’konzuma- se filmska dru{tva, ali i elitisti~ki — godine 1953. starta Ca- cijskog kubizma’. To je doba najve}e krize Hollywooda u hiers du cinéma, koji uskoro slijede drugi ~asopisi {to oku- njegovoj povijesti, a jedna od kolateralnih {teta te krize pro- pljaju vrhunske filmske intelektualce. Europsku filmsku pro- past je kinoanimacije, umjesto koje se po~inje razvijati tele- dukciju toga doba karakterizira poslijeratni entuzijazam, vizijska animirana produkcija. Tu vrstu animacije odre|uje inovativni pristup i sna`ne tematike. Javljaju se neki od naj- nova stilizacija, uskla|ena s estetskim pravcima i tendencija- va`nijih stilskih pravaca europskog (i svjetskog) filma: tali- ma u modernoj umjetnosti i dizajnu. Nakon 1954. i uspona janski neorealizam, poslije francuski novi val, a razli~ite ’va- televizije, trgovinskih centara i masovne selidbe u predgra- love’ nude i ~ehoslova~ki, poljski i ma|arski igrani filmovi, |a, Amerika je opsjednuta efikasno{}u i racionalno{}u, {to {to }e sve skupa zavr{iti negdje sedamdesetih s njema~kim izraz ima i u pojavi novoga stilskog pravca, reducirane ani- 95 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 93 do 104 Ajanovi}, M.: Film s tajnom

Animacija eksplozija — s razli~itim unutarnjim grafi~kim rje{enjima

macije.4 Karakteristika tog novog pravca o~ituje se na tri pla- ci, vizualnim metaforama i pripovijedanju u anegdotalnoj na; animacijskom, likovnom i narativnom. Animacija je sada formi. ritmi~ki strukturirana s nagla{enijim ekstremima i me|uek- Odjednom se ameri~ki i europski animirani film pribli`ava- stremima, koji se snimaju u mnogo vi{e filmskih kvadrata od ju jedan drugomu kao nikad prije, a vrhunac i sama kristali- jednog ili najvi{e dva kako je to pravilo u klasi~nom, dizni- zacija toga pribli`avanja upravo je Don Kihot. jevskom pristupu. Vizualizaciju tih filmova odlikuje izrazita U me|uratnom razdoblju europski su animatori ve}inom bili dvodimenzionalnost, u njoj se karikaturalna stilizacija kom- regrutirani iz reda avangardnih umjetnika (Ruttmann, Fis- binira s utjecajima modernih slikara kakvi su Klee, Kandin- chinger, Eggeling, Richter, Barto{, Lye, McLaren...), takvih ski, Chagall, {to je tako o~ito u likovnom uobli~avanju Suro- koji pokazuju izrazitu naklonost takozvanom ’~istom filmu’ gata, na primjer. Naracija se zasniva na razvoju radnje u sli- ili ’vizualnoj glazbi’. Oni su svjesni da je medij filma vrijeme 96 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 93 do 104 Ajanovi}, M.: Film s tajnom i da prvi put u povijesti imamo vizualni medij koji je nema- Stoga Paul Wells te{ko da je u pravu kada ka`e da u »anima- terijalan, apstraktan i vezan za ljudsku svijest, jedino mjesto ciji simboli funkcioniraju u svojoj naj~istijoj formi, razdvoje- u kojem vrijeme postoji. Na valu fascinacije europskih ni od bilo kakve reprezentacije realnoga svijeta« (Wells 1998: umjetnika iz 1920-ih apstrakcijom, nadrealizmom i ekspre- 83). Ne postoji naime simbol koji mo`e biti razdvojen od sivnom ljepotom strojeva, javljaju se animirani avangardni stvarnosnoga konteksta. Ili ako postoji, on kao takav ne filmovi u obliku eksperimenata s geometrijskim formama mo`e funkcionirati kao simbol. U danas ve} kultnoj studiji o pokrenutim i strukturiranim na ekranu u skladu s glazbenim razumijevanju pripovijedanja u slikama Scot McCloud doka- na~elima, odnosno na~elima modernoga slikarstva (primje- zuje da je na{e poimanje zbilje zapravo sastavljanje djeli}a rice, godine 1927. Maljevi~ i Richter razra|uju projekt ani- mozaika koje smo dobili putem osjetilne spoznaje i iskustva. miranoga filma zasnovana na suprematizmu). Metodom ri- Na{ je do`ivljaj svijeta nepotpun, to je, kako ka`e taj suvre- tmi~kog aran`iranja formi (ili njihova ’ornamentiranja’, meni zastupnik Kantove filozofije, »jedna vrsta vjere zasno- kako je to nazivao Fischinger) unutar konteksta koji je bez vane isklju~ivo na fragmentima« (McCloud 1995: 62). ritma, dakle puka prolaznost, variranjem u koloristi~noj Kao svaki od tih ’fragmenata’, tako i znakove i simbole mi gami, naizmjeni~nim balansiranjem napetosti izme|u oblika, uvijek humaniziramo, dajemo im ljudske dimenzije i osobi- odnosa i veli~ina unutar kompozicije (ekrana), uskla|iva- ne. Zapravo svaka ljudska komunikacija sadr`i visok stupanj njem brzine pokreta i duljine eksponiranja, temporalnim antropomorfizacije. Na{a opsjednutost samima sobom ~ini fragmentiranjem, ponavljanjem, gradacijom i alternacijom u da je dovoljno nacrtati dva oka na stablu drveta i mi ve} vi{e ritmu, avangardni animatori tragali su za vizualnom analo- ne vidimo drvo, nego ~ovjeka u obliku drveta. Emile Cohl u gijom glazbenoga uskla|ivanja zvu~nih formi. filmu Veseli mikrobi (Les joyeux microbes, 1909) bakterije i No, neki od najve}ih autoriteta u podru~ju filmske misli, po- mikrobe jednostavno je nacrtao u ljudskom obli~ju. Cohlu je put Jeana Mitryja ili Béle Balásza, otpisuju kinesteti~ke po- bilo jasno da kad gledamo mikroskopske slike ili mikroskop- tencijale takva pristupa kao ’animiranu geometriju’ (Mitry ske filmove, oni nam se doimaju nerealnim jer one, za razli- 1997: 110) odnosno ’formu bez sadr`aja’ (Balász u Rohdin ku od simbola, ne izazivaju podra`aj osjetilnoga iskustva. 2003: 97) upravo zbog odsutnosti narativne armature u nji- Svijet kukaca u filmu Microcosmos (Nuridsanz/Pérennou, hovim djelima kakva je, prema njima, imanentna filmskom 1996) ukazuje nam se, primjerice, kao terra incognita, druk- mediju. ~ija zbilja koja djeluje apstraktno koliko god u racionalnom dijelu na{e svijesti znali da je rije~ o objektivnoj slici istoga Upravo na tom planu, ugra|uju}i narativnu os u prostor ge- svijeta u kojem i sami boravimo i trajemo. Objektivnost ka- ometrijski stilizirane vizualizacije, Kristl integrira obje domi- mere objektivnost je stroja, objektivnost je na{e svijesti ’su- nantne (europsku i ameri~ku) animacijske tradicije koje su bjektivna’, vezana uz ljudsko poimanje zbilje. S filmovima prethodile njegovu djelu. Zaustavimo li gotovo bilo koji ~iji je sadr`aj ne{to o ~emu nemamo prethodnih znanja mi kvadrat filma Don Kihot, dobit }emo apstraktnu sliku, ali to po~injemo komunicirati tek onda kada im uspijemo pripisa- ipak nije apstraktni film, nego djelo naracije. Gramatika ti vlastite osobine i osobine svijeta koji poznajemo. toga filma zasnovana je na logici geometrije i povijesti dvo- dimenzionalnoga predo~avanja prostora, ali njegova nara- Zahvaljuju}i ~injenici da su dva njezina osnovna izra`ajna tivna struktura konstruirana je u skladu s konvencijama tra- sredstva crte`, skica, znak (ili neka druga likovna forma) i dicionalnog ameri~kog animiranog filma, prije svega ’crti}a artificijelni pokret, mnogo ~e{}e nego u drugim filmskim vr- jurnjave’ (chase cartoons), `anra kojeg su tipi~ni izdanci se- stama, u animaciji se susre}emo sa slikama koje su izvan svih rije Tom and Jerry ili Road Runner, unutar kojih su djelova- na{ih konkretnih i svjesnih iskustava te ih prepoznajemo kao li Avery, Jones, Hana/Barbera i drugi autori s ~ijim se imeni- simbole u skladu sa njihovim ’pona{anjem’ na ekranu. ma djelo Vlade Kristla pre~esto ne dovodi u vezu. Don Ki- hot beskompromisno je proveden koncept linearnoga crti}a Literatura nam pokazuje da je narativna reprezentacija jurnjave realizirana u ~istoj geometrijskoj formi. mogu}a i bez prijepisa originala kakav omogu}uje kine- matografija — rije~i ne posjeduju sli~nost u odnosu na 4. Crte`, pokret, prostor objekte na koje ukazuju. Kao {to znamo, mogu}e je da film koji je figurativan na razini slike bude nenarativan na Prije crtanja uvijek dolazi razumijevanje. Na{e ruke ne crta- razini temporalne strukture. Nasuprot tome, film koji je ju ono {to vidimo, nego ono {to im na{e misli zapovjede. nefigurativan na razini imid`a mo`e biti sasvim opravda- Misli pak mogu zapovjediti samo ono {to razumijemo. Crta- no interpretiran kao narativan na razini temporalne inter- nje je dakle predo~avanje onoga {to razumijemo i kako to pretacije ako je njegova struktura antropomorfski ~itljiva. razumijemo, a ne onoga {to vidimo. Informacije dobivene (Le Grice 2001: 35) putem osjetila na{a misao prevodi u apstraktne kodove. Da je druk~ije, jezik i pismo ne bi mogli postojati. Stilizirane su Kristl nam nudi slike stvorene u njegovoj memoriji i imagi- slike, kako to ka`e Sorlin, »sama su{tina i osnova na kojoj naciji koje prividno nisu ni u kakvoj relaciji s realnim vreme- po~iva misaoni proces« (Sorlin 1991: 6). Ve} na{i preci crta- nom i prostorom. Oni stvaraju svoje vrijeme i prostor navo- li su na na~in veoma sli~an apstrakciji, generaliziraju}i svoja de}i nas da u njima prepoznajemo vlastiti svijet. Kristl antro- iskustva i svode}i ih na zajedni~ke nazivnike i simbole. Pre- pomorfizira najjednostavnije geometrijske znakove, one koji duvjet je svake apstrakcije postojanje konkretnog iskustva, iz se nalaze na donjoj granici grafi~koga pojednostavnjivanja u kojeg je apstraktno derivirano. kojem jo{ uvijek mo`emo prepoznati stanovit smisao — kva- 97 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 93 do 104 Ajanovi}, M.: Film s tajnom

Plo{ne i geometrizirane pozadine

drate, romboide, pravokutnike. On to ~ini ne samo tako {to U animiranom filmu vrijeme je analogija za `ivot, prostor za na njih kalemi crtanofilmske okrugle nosove, nego ponajpri- svijet. Animacija zadire u vrijeme i prostor ~ine}i vidljivim je animacijskim sredstvima; slu`e}i se ekspresivnim pokre- ono {to je nevidljivo i obrnuto, ono {to je vidljivo postaje ne- tom, bri`ljivo elaboriranom kompozicijom ekrana-plohe ~iji vidljivo. U izravnoj je vezi s tim na~elima i Kristlov tretman je sadr`aj konglomerat geometrijskih znakova. Grozdovi prostora; u kadrovima u kojima se pojavljuju Don Kihot i kvadrati}a kre}u se lijevo-desno, gore-dolje ili penetriraju iz Sancho Panza pozadina se sastoji od niza vodoravnih linija, dubine prema kameri i obratno funkcioniraju}i kao »vizual- dok su scene u kojima se prikazuju militarizirani rojevi nji- ne indikacije misli i emocija« (Balázs 1970: 185). hovih progonitelja predo~ene kao dvodimenzionalne plohe po sredini izdijeljene vertikalnom linijom ulice. Dakako, ti Klju~ni je Kristlov adut {to je on kao umjetnik o~ito izlo`en ije rije~ samo o »na~inu crtanja, ve} o na~inu gledanja!« dvjema vrstama formativnih utjecaja. On je na jednoj strani (McCloud, 1995: 31), jer mi istovremeno vidimo dvije sli- moderni umjetnik, aktivno uronjen u najaktualnije suvreme- ke, zapravo tre}u sliku, koja je spoj informacija lijevog i de- ne likovne tendencije, ali istodobno on vlada zanatom kla- snog oka, koja ~esto imaju razli~itu dioptriju. Horizontalne si~ne ’diznijevske’ animacije, ne~im posve nepoznatim, ako linije u Don Kihotu funkcioniraju kao vizualni sinonim za ve} ne i prezrenim, za ve}inu avangardnih animatora. On pastoralni individualizam, dok su vertikalne u funkciji prika- svoje animacijsko majstorstvo i savr{en osje}aj za tempiranje za urbanoga kolektivizma i paranoje, nastale kao posljedice (timing) demonstrira na vi{e mjesta u filmu, recimo na samu sveop}eg ubrzanja, zapo~eta jo{ tijekom industrijske revolu- po~etku u sceni jaha}eg ’{tucanja’ figure-znaka Sancha Pan- cije, i radikalno izmijenjena `ivotnog okoli{a, sada prete`no ze koje ve} samo za sebe je ogledni primjer savr{ena osje}a- sastavljena od proizvoda moderne tehnologije, me|u kojima ja za animacijski ritam. Kristlovu animaciju obilje`uje furio- prevladava automobil. Tijekom {ezdesetih stroj ve} funkcio- zna gradacija tempa i uporaba konvencija i kodova ve} eta- nira kao nadomjestak za iskustvo i memoriju, a automobil bliranih u animiranom filmu kakvi su ’(anti)gravitacijski’ ge- prakti~ki postaje protagonist filmova (katkad ~ak i doslovce, govi poput onoga u kojem se kvadratnoj figurici izmaknu kao u bizarnoj Disneyjevoj antropomorfizaciji automobila u ljestve, ona prvo ostane u zraku nekoliko trenutaka i padne seriji filmova o ’Herbyju’). Dok je horizont u Disneyja uda- dolje tek nakon {to ’zapazi’, postane svjesna, da nema ni~e- ljen i nedosti`an, dotle moderna animacija horizont napro- ga ~vrsta pod nogama, kada se upla{eni Sancho pretvori u sto anulira i uvodi ~itku jednostavnost budu}i da moderni red kobasica ili kada Don Kihot doslovce pocrveni od bije- konzument autom brzo dosegne horizont i u brzini nema sa. vremena za pojedinosti. U novoj percepciji vertikalne linije Gotovo neistra`ena dimenzija u povijesti pokretnih slika jest zgrada daleko su sna`nije od linije obzora. Takvo Kristlovo razvoj i estetika sama pokreta. Klein s mnogo razloga ka`e modernisti~ko a`uriranje prostora te op}a jednostavnost i da animirani filmovi »izgledaju i osje}aju se kao godina u ko- izravnost u izrazu stvara osje}aj hladne mehani~nosti, ~emu joj su nastali« (Klein 1993: 107). No, ne samo na pokretu u pridonosi i koloristi~ka gama u scenografiji ostvarena agre- animiranom filmu nego i u na~inu na koji je pokret kreiran sivnim i sna`nim usporednim nanosima boje. u igranom filmu mogu se zapaziti burne mijene tijekom film- ske povijesti. Mi recimo mo`emo biti uvjereni da se ljudska 5. Percepcija figura kre}e na isti na~in u svim epohama; no studirajmo kako kora~aju agenti ili kriminalci u filmovima iz 1930-ih i Istinsko umjetni~ko djelo uvijek `ivi u budu}nosti i Don Ki- kako to ~ine agenti i kriminalci u modernim akcijskim filmo- hot je prije svega upravo to; instinktivan pogled u budu}- vima i odmah }emo zapaziti posve druk~iju koreografiju ili, nost. Kristl se obra}a ’idealnom’ gledatelju, zami{ljenoj oso- smijemo li re}i, ’animaciju’. bi koja dobro poznaje konvencije, trendove, povijest umjet- nosti, teoriju filma i animacije, osnove spaciocepcije i koji je Kristlovi personificirani kvadrati}i roje se i pregrupiraju, kli- ve}i dio budnoga stanja izlo`ena utjecaju medija. On takva ze i skaku}u, vibriraju i pulsiraju u naizmjeni~nim intervali- gledatelja nalazi u budu}nosti, u medijskom dobu kakvo se ma implozije i eksplozije. Precizan aran`man i organizacija ra|alo u vrijeme nastanka filma. Idealno je percipiranje fil- pokreta sugerira postojanje sheme u skladu s kojom se figu- ma Don Kihot takvo u kojem gledatelj s filmom mo`e uspo- re kre}u, découpage smje{ten ’ispod’ vidljiva sloja ekrana. staviti interaktivan odnos, dakle ono {to je postalo mogu}e 98 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 93 do 104 Ajanovi}, M.: Film s tajnom tek od onoga trenutka kada nam je kino putem videa ili ju}i medijima na{a je percepcija u stanju stalne transforma- DVD-a do{lo u ku}u te smo film mogli razgledati kao zgra- cije. U svakodnevnoj, prirodnoj percepciji mi vidimo samo du ili kao sliku. detalje, svjesno ili nesvjesno biramo one na koje }emo se usredoto~iti. U medijima je to neko drugi izabrao za nas te Prvi va`an element vezan uz percepciju i ukupni do`ivljaj fil- je na{ do`ivljaj svijeta neprekidno izlo`en utjecaju tu|eg iz- ma Don Kihot u vezi je s pravilom prema kojem, da bismo bora informacija i slika, ~ime se moderni ~ovjek, od onoga ne{to prepoznali, o tome moramo imati znanje ili iskustvo. koji izabire informacije, sve vi{e pretvara u onoga koji ih To pravilo vrijedi za sve filmske slike bilo da su one fotograf- samo prima. Granica koja razdvaja fizi~ko i semanti~ko, per- ske, artificijelne (animirane) ili digitalizirane. Informacije cepciju i prepoznavanje, gotovo je nestala. koje dolaze s filma do`ivljavamo u usporedbi s na{im isku- stvima, uvjerenjima i znanjima. Balázs navodi primjer engle- U vrijeme o kojem pi{e Balázs bi}a, slika, ideje i poruke pu- skog administratora s po~etka dvadesetog stolje}a, koji je `i- tovali su iz projektora kroz snop svjetlosti da bi `ivjeli na ve- ve}i u kolonijama samo ~itao o filmu i kada je kona~no do- likom platnu, razapetu na zidu, njihovu `ivotnom prostoru. {ao u Englesku oti{ao je u kino zadovoljiti znati`elju. Za ra- Sada je njihov prostor na{a svijest i ve} bismo, u analogiji s zliku od djece koja su bila u kinu i gledala isti film u`ivaju}i Balázsevim primjerom, danas lako mogli zamisliti suprotnu i smiju}i se, on nije razumio ni{ta. Nije nau~io ~itati jezik fil- situaciju; ljudi koji bi na trenutak prestali biti izlo`eni utje- ma, koji se razvio ve} u njegovim prvim godinama. Sli~an je caju medija i morali se osloniti isklju~ivo na svoj osjetilni slu~aj djevojka iz Sibira u posjetu ro|akinji u Moskvi, koja percepcijski mehanizam vjerojatno bi reagirali jednako pa- ju je odvela u kino. No, tamo je do`ivjela {ok vidjev{i ’slike ni~no kao engleski administrator i djevojka iz Sibira. u`asa’, ljudska tijela ’izrezana’ na dijelove, ’odsje~ene’ glave, ’odrezane’ {ake svaki put kad je redatelj filma koji se davao uporabio krupni plan (Balázs, 1970: 34-35). Druga je bitna komponenta u percipiranju filma tretman vremena. Tijekom svojih sto i ne{to godina pokretne su sli- Balázsevi primjeri govore o vremenu u kojem se ~ovjek seli- ke izmijenile pojam i koncept vremena; dvadeset sekundi u o u fikciju, bio izlo`en i uvu~en u vi|enje i tuma~enje svije- zbilji i na ekranu do`ivljavaju se razli~ito. Nijeme burleske ta nekog drugog, samo privremeno. No, danas ve} mo`emo svojedobno su nazivane ’ubrzani film’ jer se projiciralo 24 govoriti o novoj percepciji, takvoj u kojoj su na{a iskustva sekunde na sekundu ono {to je snimano 16 sli~ica u sekun- ste~ena osjetilima tek jedna komponenta na{e percepcije for- di. U animaciji vrijeme je jo{ vi{e komprimirano; prelazak mirane od natalo`enih informacija i slika, filmova, televizi- molekula iz jednog u drugo stanje, cjelokupna egzistencija je, glazbenih spotova, digitaliziranih slika, Hollywooda, in- pojedina~nog ~ovjeka u neprekinutu tijeku ili pri~a o dosa- terneta... ^ovjek se nalazi u fiktivnom svijetu ve}i dio vre- da{njem trajanju ljudske vrste ve} su prikazane u animacij- mena zbog stalne prisutnosti medija u njegovu `ivotu; oko skom zgusnutu vremenu i neprekinutu trajanju. Don Kihot nas sa svih strana neprekidno bulje neki ekrani i mi buljimo traje deset minuta, ali je njegovo ’realno’ vrijeme, ono koje u njih. Mediji produ`uju, ali i usmjeravaju na{ pogled, me- opisuje doga|aje u filmu, jedan cijeli dan od zore do sumra- diji poja~avaju na{ sluh, ali i izabiru {to }emo ~uti, zahvalju- ka. Vrijeme pak metafori~noga zahvata filma sa`ima dvije

Animacijske rotacije pozadina 99 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 93 do 104 Ajanovi}, M.: Film s tajnom

Geometrizacija topovske pucnjave

epohe, onu u kojoj je zamisao Don Kihota nastala i onu koja za na{a svjesna iskustva, dok animacija i crte` predstavljaju se ra|ala u vrijeme nastanka filma Don Kihot. ogoljeno tijelo, bit i konstrukciju same slike, njezino vi|enje iznutra. Scenografija je sljede}i va`an element u percipiranju ovog filma. Doga|anja u Don Kihotu smje{tena su na dvije pozor- ^etvrti su element likovi, koji ni u nagovje{taju nemaju ljud- nice, grad i ne{to {to mo`emo pretpostaviti da je prirodni skih anatomskih osobina, nego su predo~eni u obliku geo- okoli{, jer ga obilje`uje potpuna odsutnost urbanih indikato- metrijskih skica stvari. Animacija je fenomen ro|en u indu- ra. Prvi je prostor pretrpan automobilima, putokazima, pi- strijskoj revoluciji i rezultat je feti{izma stvari, njihova ’`ivo- {taljkama, vatrogascima, topovima, zrakoplovima, putokazi- ta’ te se najvjerojatnije ve} i prvi uop}e nastao animirani 5 ma, dok je drugi prakti~ki prazan, s prirodnim elementima film upravo bavi o`ivljavanjem stvari. Don Kihot je predo- kakvi su kamen koji pada na Don Kihota i kojeg on poput ~en kao vodovodna cijev s bradom i {e{irom, a njegov prati- Sizifa gura uzbrdo. Kristl neprestano relativizira prostor, on lac Sancho Panza obi~no je jaje, ~iji je vrh obrastao dlakama stvara osje}aj stalne nestabilnosti tako {to okre}e cijelu sce- i na koje je nataknut {e{ir. On (ili ’to’) uklapa se u op}u me- nu ’naglava~ke’, gornja linija ekrana najednom postane sta- haniziranost i geometriziranost svijeta filma, {to vidimo, na ja}a linija kojom se kre}u likovi, tako {to jednostavno zavr- primjer, na osnovi toga da mu gramofonski zvu~nik (’pu`’) ti cijelu sliku ili horizont predo~i kao okomitu liniju na sre- slu`i kao oko i uho ili kada sadr`aj ~uturice s natpisom Aqua dini ekrana. U filmu imamo i tre}i prostor, to su ’realni’, fo- destilata ulije u svoju ’glavu’. tografski prizori, kakvi se pojavljuje jednom u subjektivnom Peti va`an element je zvuk. Jo{ 1930. Balázs je u svom Duhu kadru Don Kihota, gdje on vidi fotografski predo~enu filma (Der Geist des Film, u Rohdin 2003: 99) vidovito po- (ne)stvarnost i objektivni kadar u kojem vidimo vjetrenja~u ru~ivao da, jednako kako nas je filmska slika nau~ila da i suncokret. Fotografija se u kontekstu zbilje filma ukazuje druk~ije vidimo, tako }e nas filmski zvuk nau~iti da ~ujemo kao otisak povr{ine stvari i bi}a i osnovna joj je osobina na druk~iji na~in. Film ipak generalno, a animacija posebno, upravo to — povr{nost. Fotografija funkcionira kao sinonim dugo vremena ne}e znati iskoristiti potencijale zvuka. Deset- 100 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 93 do 104 Ajanovi}, M.: Film s tajnom lje}ima nakon otkri}a zvu~noga filma ton u animiranim fil- Sljede}i, {esti, element je monta`a. Tvrdi se da je najbolja movima pojavljivat }e se uglavnom ili u obliku savr{eno sin- monta`a ona koje nismo svjesni i zahvaljuju}i kojoj vidimo i kronizirane zvu~ne ilustracije, takozvani diznijevski mickey- ono {to nam nije pokazano. Pri prvom gledanju monta`a u mousing-koncept, ili }e se zasnivati na ve} dovr{enim i sa- Don Kihotu doima se gotovo kao standardan postupak u cr- mostalnim glazbenim formama, gdje animirana filmska slika ti}u jurnjave s linearnim pravcima kretanja i povezivanjem funkcionira kao puka vizualizacija glazbe. Don Kihot je eu- kadrova u skladu s najjednostavnijim pravilima monta`nog ropska ina~ica procesa zapo~eta u ameri~kom studiju WB, a kontinuiteta. Ovdje je pak rije~ o vrlo slo`enu monta`nom nastavljena u UPA, gdje neki veliki animatori poput Averyja, zahvatu. Kristl konfrontira dva ’svijeta’ u odvojenim prizo- Cannona ili Hubleyja istra`uju na planu aktiviranja me|uod- rima, jer neposredni susret Don Kihota s neprijateljima do- nosa slike i tona. Ti autori otkrivaju da u animaciji nema po- ga|a se samo na autocesti kada on kopljem ’peca’ kvadratne djele na prizorni i neprizorni zvuk stoga {to prvi jednostav- figurice te na kraju filma kada glavni junak probije obru~ no ne postoji, nego na kongruentan i nekongruentan. Upra- svojih progonitelja i kada pucnjava izbu{i {e{ir Sanchu, koji vo zahvaljuju}i mogu}nosti da se filmska slika ozvu~i nekon- se krije u ’zaklonu’, iza jednog poteza boje. Budu}i da mi gruentno nastala su neka animacijska djela poput Cannono- prakti~ki gledamo dva filma ~ija se zbivanja odvijaju u dvije va Gerald McBoing Boing (1951) ili Hubleyjeva Rooty-Toot- odvojene slike izrazito razli~ite u gami i teksturi, te da se iz- Toot (1952), koja su ozna~ila novo razdoblje u povijesti me- me|u njih vrlo rijetko ostvaruje neposredan dodir, jasno je dija. da se Kristl oslanja na osobinu na{e svijesti da ’popunjava’ Tonska pozadina u Don Kihotu kola` je mehaniziranih zvu- vremensku i prostornu prazninu izme|u kadrova. Zumira- kova, naj~e{}e kongruentnih dok ilustriraju rojeve personifi- njem u sliku, aktiviranjem okvira filmske slike, jedva zamjet- ciranih geometrijskih znakova, koji zuje po ’gradu’ u kojem ljivim subliminalnim proplamsajima i metadijegetskim ume- vlada paranoja, stalno ratno stanje, kaos i sveop}a uzruja- cima, redukcijom i zgu{njavanjem prostora i vremena te nost, {to podcrtava zvu~na kulisa kojom odjekuju stalne ek- drugim postupcima Kristl sklada dramsku dinamiku u ap- splozije, zvuk pi{taljke, {kripa automobila i neka vrsta voj- straktnoj formi ~ija je svrha da izazove slike nastale u na{em ni~ke kora~nice, {to je jedini glazbeni motiv u filmu. S dru- iskustvu i memoriji, ali i takve koje izazivaju na{e instinkte i ge strane Don Kihot je ’ozvu~en’ uglavnom nekongruentnim podsvijest. zvukovima. Primjerice, njegov trenutak slabosti i neodlu~no- Kona~no, u izravnoj je vezi s monta`om animacijska metoda sti pred odsutnu bitku prikazan je tako {to se cijev prvo ’pre- koja se mo`e opisati kao aran`iranje znakova, mozaik u pro- lomi’, ali da se ohrabri ~ita knjigu s fotografijama na kojima cesu transformacije, sastavljanje djeli}a vremena, segmenata se vidi Dulcinea kao `ena s brkovima i avijati~arka. Listanje tog procesa. Tek je u animacijama Kristlov idiosinkratski cr- knjige pra}eno je nekom vrstom ’limenog’ zvuka, koji ni na te` dolazio do punog izra`aja; intuitivna topografija stvore- koji na~in ne podsje}a na {um papira. Nekongruentnim zvu- na njime, fluktuiranje znakova, ritmi~ke bravure, uz uspo- kom Kristl podcrtava Don Kihotovu ’tvorni~ku gre{ku’ — redni spektar u pozadini formirana perspektivnog prostora individualizam i razli~itost u odnosu na njemu neprijateljski stvaraju skladan »filmski san o modernom slikarstvu« (Sitney svijet neuroti~noga grada i njegovih kvadratnih stanovnika. 1990 : 11). Animacija postaje dijelom ukupne monta`e fil-

Razli~iti geometrizirani likovi (redom: Don Kihot; San~o Pansa; vojnici progonitelji; pas; progonitelji koji ja{u na strelici; geometrizirano vozilo) 101 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 93 do 104 Ajanovi}, M.: Film s tajnom

ma; ona je najfinije tkanje cjelokupnoga monta`nog kom- filmske avangarde.6 Nema sumnje da i u slu~aju ovog filma, pleksa. Svaka se faza doima kao cjelina za sebe, a ne kao dio pogotovu ~etrdeset i pet godina nakon njegova nastanka, pokreta, ali me|usobno povezane animacijskim tehnikom paratekst dobiva na va`nosti i da u tuma~enje filma Don Ki- one nastupaju kao konsonanti u jeziku koji me|uodnosom hot neizbje`no ulaze povijesni i kulturni kontekst, autorova stvaraju vokale. Ili, kako je to formulirano u ~uvenoj i ~esto spominjana ’ekscentri~nost’ kao i mitovi o njegovu radu, us- citiranoj definiciji animacije Norman McLaren: poredbe vremena u kojem je djelo nastalo s vremenom u ko- Animacija nije umjetnost crte`a u pokretu; to je umjetnost jem ga ~itamo i analiziramo i sli~no. pokreta koji je nacrtan. Ono {to se nalazi izme|u svake sli- Kako je Kristl bio pripadnik gra|anske klase u sredini koja ~ice mnogo je va`nije od onoga {to egzistira na svakoj sli~i- je odjednom bila zahva}ena kaoti~nim valom migracije sa ci. sela u grad, pra}ena novom ideologijom ~ije su vidljive ma- nifestacije bili masovni mitinzi i kolektivizacija koja je ~esto 6. Jedno tuma~enje brisala razlike me|u ljudima, lako je zamisliti da se on mo- Ve} na osnovi modernisti~ki obra|ene {pice filma, na kojoj gao osje}ati poput Don Kihota. Pretpostavljamo da otuda je uz natpis ’Don Kihot’ prikazan crte` vjetrenja~e, sugerira dolazi njegovo antikomunisti~ko dr`anje. No, svoditi zna~e- se da tema filma nije stvarni tekst, nego njegova medijska re- nje ovog djela tek na reakciju protiv odre|enoga politi~kog dukcija. Don Kihot je netko tko se suprotstavlja vjetrenja~a- (u ovom slu~aju takozvanog ’komunisti~kog’) sustava zna~i- ma i to je jedino {to se zna o tom djelu u epohi u kojoj se lo bi banalizirati ga. Osim eventualno marginalno, film Don knjige ne ~itaju, nego medijima kru`e njihovi motivski sa`e- Kihot ne bavi se odre|enom ideologijom, nego proturje~no- ci. To nije film koji je nastao na osnovi knjige, za razliku od stima u `ivljenju ~ovjeka kao dru{tvenoga bi}a na jednoj njegova ranijeg projekta [agrenske ko`e, gdje radnja vjerno strani i pojedinca na drugoj. Rije~ je o umjetni~kom odgo- slijedi liniju Balzacove pri~e. Don Kihot je film o simboli~- voru na to veliko filozofsko pitanje, kakvo je uvijek dano u nom zna~enju djela na koje se pozivate te je stoga s njim ne- jedinoj mogu}oj formi, ovdje animaciji. Ili kako to ka`e mogu}e komunicirati bez mnogih predznanja. Wells: »^est je slu~aj da je eksperimentalna animacija u bli- skoj vezi s filozofskim i duhovnim temama tragaju}i za repre- Kako smo ve} vidjeli, s novim saznanjima i iskustvima dola- zentacijom osobnih osje}aja neizrecivih unutar standardne ze novi pogledi i tuma~enja nekog umjetni~kog djela. Neki jezi~ne ortodoksije« (Wells 1998 : 45). moderni naratolozi poput Gérarda Genettea smatraju da ne samo tekst nego u jednakoj mjeri i takozvani paratekst (na- Sli~nim pitanjem bavi se, na primjer, i izlo`ba Faces umjetni- slov djela, intervjui autora, kritike i op}a recepcija djela...) ce Vibeke Tandberg iz 1998. koja je rezultirala iznimnim utje~u na konvencije, koje omogu}uju komunikaciju s dje- odjekom u umjetni~koj javnosti i me|u likovnom kritikom lom i odre|uju na{ na~in njegova ~itanja i do`ivljavanja. Za — ve} su obranjene i doktorske disertacije koje se bave tom primjer iz knji`evnosti naj~e{}e se uzima Joyceov roman izlo`bom.7 Rije~ je o dvanaest fotografija velikog formata Uliks, u kojemu je naslov iznimno va`an, dok su se u povije- koje sve prikazuju dvanaest osoba srednjih tridesetih godina, sti filma rasprave o paratekstu naj~e{}e vodile u krugovima jednake kratko pod{i{ane frizure, u istoj sivoj ko{ulji u istoj

Jedno od Kristlovih oku{avanja u gegu 102 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 93 do 104 Ajanovi}, M.: Film s tajnom

Don Kihotovo ~itanje motivira insertiranje kola`a i animiranih reprodukcija odnosno filmova veli~ini u odnosu na jednaku pozadinu. Gornji su elementi Don Kihot je djelo koje slika mehanizirani i dehumanizirani konstantni, ali portreti se razlikuju u oblicima lica, nosa, svijet obilje`en gubljenjem subjektiviteta, nasilnim brisanjem boja o~iju, gusto}e obrva, ali minimalno, dok njihove poze kulturnih razlika me|u ljudima, to je, gotovo bi se reklo, sli- variraju od en facea ka profilu. Na etiketi svake fotografije ka moderne globalizacije. Kristl je najavio samo`iv, cini~an pi{e da je rije~ o ra~unalnom ispisu i da su fotografije mani- svijet u kojem }e individualizam i humanizam vrijediti ono- pulirane, {to poja~ava na{u nesigurnost, tako da ne postoji liko koliko i odba~ena, zahr|ala vodovodna cijev. na~in da se odredi da li je na fotografijama jedna osoba, ili su to razli~ite osobe, mo`da bliski ro|aci, ~ak se pouzdano No, daleko od toga da je time sve re~eno o tom filmu. ne mo`e odrediti spolna pripadnost svake od njih. Prema Umjetnost ako je dobra, onda je `iva, a sve {to je `ivo stari. svjedo~enju same umjetnice, ideja za izlo`bu rodila se za nje- Ako je prosje~an ljudski vijek recimo sedamdeset godina, zina preseljenja u veliki grad (Berlin), gdje je gotovo u tjele- onda bi umjetni~ko djelo moglo trajati i dvostruko kra}e od snom obliku do`ivjela kako nestabilni postmoderni subjekt toga, ali i deset puta dulje, recimo sedamsto godina. S vre- biva zagu{en procesima koji bri{u svaku njegovu individual- menom ono ipak neizbje`no gubi svojstvo umjetni~kog dje- nost. la i eventualno dobiva povijesnu vrijednost onako kako su Svoj film Idioti (Idioterne, 1998) slavni danski filma{ Lars crte`i na gr~kim vazama, koji su nekad sigurno smatrani von Triers zasniva na zamisli o osloba|anju unutarnjeg ’idi- umjetno{}u, danas postali obi~ne uspomene i dokumenti. ota’, zarobljena u na{em tijelu i svijesti, okovana normama Filmovi i druga umjetni~ka djela traju tako dugo dok ih ra- dru{tva i medijskim terorom. zumijemo u potpunosti, sve dok u sebi sadr`e tajnu koja nas navodi da im se iznova vra}amo. To su samo dva me|u brojnim primjerima u kojima se va`ni suvremeni umjetnici bave istim problemima koji su zanima- Nema nikakve dvojbe da }e Don Kihot jo{ dugo trajati i nad- li Kristla prije gotovo pola stolje}a. `ivjeti mnoga mla|a djela.

Bilje{ke

1 U doba njegova prikazivanja na internacionalnim festivalima, u~inak dukcijskim i komercijalnim razlozima (da se popuni minuta`a), a ni- filma Don Kihot na neke od najuglednijih kriti~ara tog doba, poput kako estetskim konceptom. Ralpha Stephensona, bio je takav da su oni potpuno odbacivali pro- 5 Prema Esther to su propagandni filmovi Britanca Arthura Melbour- fesionalna pravila o suzdr`anosti i objektivnosti te padali u trans dok nea Coopera kakvi su Bird’s Custard Powder (1897) i Matches: An Ap- su pisali o filmu. Vidjeti na primjer Stephenson, 1967: 134. peal (1899), u kojima je propagirao donaciju {ibica za britanske voj- 2 Bureau international du liaison des instituts du film d’animation nike u Burskom ratu tako {to je animirao same {ibice (Esther 2001: 3 Scenarij se mo`e na}i na 120 stranici drugoga sveska almanaha Zagre- 9). ba~ki krug crtanog filma, Zavod za kulturu Hrvatske i Zagreb film, 6 Film Borivoja Dovnikovi}a Bez naslova (1964) mo`e se vidjeti kao Zagreb 1978. duhovita replika na staru raspravu avangardista iz 1920-ih o statusu 4 Norman M. Klein vjerojatno je u pravu kada razlikuje stiliziranu ani- natpisa u filmovima. maciju od reducirane. Prvu ve`e uz UPA, a drugu uz televizijske pro- 7 Na primjer doktorska disertacija Karin Wagner Fotografija kao digi- grame Hanna-Barbere namijenjene djeci, gdje je ’redukcija’ jedno- talna slika obranjena 2003. na Studiju za arhitekturu i umjetnost pri stavno smanjivanje broja crte`a na minimum, {to je uvjetovano pro- Sveu~ili{tu Göteborg.

103 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 93 do 104 Ajanovi}, M.: Film s tajnom

Bibliografija

Ajanovi}, Midhat, 2004, ’Mali ~ovjek na razme|i svjetova — fenomen za- Muniti}, Ranko i Zlatko Sudovi}, ur., 1978-1986, Zagreba~ki krug crta- greba~ke {kole crtanog filma’, u Midhat Ajanovi}, 2004, Animacija i nog filma (sv. 1-4), Zagreb: Zavod za kulturu Hrvatske realizam / Animation and Realism, Zagreb: Hrvatski filmski savez Pintoff, Ernest, 1988, Animation 101, California: Michael Wiese Produc- Balázs, Béla, 1970. Theory of the Film, New York: Dover Publications tions Cholodenko, Alan (ur.), 1991, The Illusion of Life, Sidney: Power Publi- Rohdin, Mats, 2003, Vildsvinet i filmens trädgård — metaforbegreppet cations inom filmteorin, Stockholm: Aura förlag Klein M., Norman, 1993, Seven Minutes, The Life and Death of the Ame- Stephenson, Ralph, 1967, Animation in the Cinema, International Film rican Animated Cartoon, Verso, New York Guide, New York Le Grice, Malcolm, 2001, Experimental Cinema in the Digital Age, Lon- Sitney, P. Adams, 1990, Modernists Montage. The Obscurity of Vision In don: British Film Institute Cinema and Literature, New York: Columbia University Press Leslie, Esther, 2001, Hollywood Flatlands, Animation, Critical Theory Sorlin Pierre, 1991, European cinemas, European societies 1939-1990, and the Avant-garde, London, New York: Verso London: Routledge Maru{i}, Jo{ko (i suradnici), 2004, Alkemija animiranog filma, Zagreb: Meandar Tredell, Nicolas, ur., 2002, Cinemas of the Mind — a critical history of film theory, esej Mikkel Eskjera ’Observing Movement and Time — McCloud, Scott, 1995, Understanding Comics: The Invisible Art {vedsko Film Art and Observation’, s. 117-137, Cambridge: Icon Books Ltd. izdanje Serier, den osynliga konsten, Stockholm: Epix Förlags AB Mitry, Jean, 1997, The Aesthetics and Psychology of the Cinema ameri~- Wells, Paul, 2002, Animation, Genre and Autorship, London: Wallflower ko izdanje, prevod s francuskog Christopher King, Indianopolis: In- Press, diana University Press Wells, Paul, 1998, Understanding Animation, New York, Routledge

Filmografija

DON KIHOT / Hrvatska/Jugoslavija — pr. Zagreb film - Studio za crtani Saka~; gl. Milko Kelemen; gl. vodstvo, mt. Tea Brun{mid; tonski sni- film, Zagreb : 1961 — sc, r, glavni crta~, sgf, glavni animator Vlado matelj Mladen Prebil; trik snimatelj Ivan Hercigonja — animirani, crt, Kristl; ani. Ante Zaninovi}, Mirko Fodor; spec. sintetski zvuci Branimir ktm — film : 35 mm, boja, 10'20''

104 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. ANIMACIJSKE STUDIJE

UDK: 791.633-051 Alexéieff, A. 791.228(091) Giannalberto Bendazzi Alexandre Alexéieff1 Portret umjetnika u mladosti

Alexandre Alexéieff (Aleksandar Pavlovi~ Aleksejev) ro|en nje i studiranje, na obuku i crtanje u vojnoj {koli, gdje se kao je 18. travnja 1901. u Kazanju, u carskoj Rusiji. Bio je tre}e ~asni~ki sin imao pravo obrazovati. Jo{ }e jednom doga|aj i ujedno najmla|e dijete majke u~iteljice i oca ~asnika u car- iz ranih godina `ivota ostaviti neizbrisiv trag na autorovoj skoj mornarici. Godinu nakon sinova ro|enja Pavel Alekse- karijeri: u~itelj crtanja u vojnoj {koli bitno je na njega utje- jev prihvatio je mjesto mornari~kog ata{ea u ruskom velepo- cao pu{taju}i u~enike da istra`uju potencijal vlastite fantazi- slanstvu u Carigradu (tada prijestolnici Otomanskog Car- je daleko {ire nego {to su to dopu{tale tradicionalne granice stva, danas poznatu pod imenom Istanbul), pa se i njegova {kolskog opona{anja prirode. Otada nadalje Alexandre obitelj preselila na obale Bospora. Boravak u Carigradu bio Alexéieff ne}e nikada upotrebljavati unaprijed zadane mo- je za dje~aka sretno razdoblje budu}i da su mu pru`eni i dele osim jedanput, kad se naime za pomo} obratio svojoj afektivni i materijalni uvjeti koje bi svatko mogao po`eljeti. `eni Claire, rabe}i njezino lice za ilustraciju Malrauxova ro- No 1906. zavr{ilo se ono na tragi~an na~in, kad mu je otac mana Ljudska sudbina (La condition humaine). u ~udnim okolnostima umro — vjerojatno zapravo ubijen, u Godine 1914. Rusija je, zajedno s Francuskom i Velikom Baden Badenu u Njema~koj, dok je bio na diplomatskom Britanijom, u{la u rat s Njema~kom i Austro-Ugarskim Car- putovanju. Obitelj se morala vratiti u Rusiju te se suo~iti s stvom. Bio je to Prvi svjetski rat, u kojem je ruska vojska, su- te{kim opstankom u Petrogradu. o~ena s dobro opremljenom, dobro obu~enom i dobro vo- |enom njema~kom vojskom, do`ivjela katastrofalan raspad. Premda bi se to prvo poglavlje autorova `ivota moglo u~ini- Revolucija iz 1917. ozna~ila je kraj carizma i pokrenula gra- ti pukom melodramati~nom anegdotom, ono je izrazito va`- |anski rat koji }e trajati tri godine. no za razumijevanje njegove budu}e inspiracije. Taj prekinu- ti spokoj ostavio je stalni trag u njegovu duhu stvaraju}i u U situaciji od koje bi se te{ko mogla zamisliti kaoti~nija {e- njemu potrebu da se zaustavi na pojedina~nom trenutku, da snaestogodi{nji kadeti bili su razapeti izme|u zapovijedi svo- sa~uva okus svake do`ivljene radosti, oblikuju}i tako trajno jih nadre|enih i vlastite `elje da se ponesu kao samodostat- njegov nostalgi~ni zna~aj. ne odrasle osobe, izme|u vrtoglavih nada radikalne rekon- strukcije dru{tva i ~ovje~anstva i dnevnoga u`asa, ubojstava, U to je vrijeme Petrograd vrvio piscima, slikarima, glazbeni- plja~ki, nasilja... cima, znanstvenicima i misliocima: kazali{na scena bila je Skupina tih kadeta poslana je duboko u Rusiju da ~eka dalje iznimno `iva, elegantni `ivot grada pak u punom sjaju. Ale- zapovijedi. Alexandre se tako na{ao za~ahuren u gradi}u xandre, me|utim, gotovo da nije osjetio ni{ta od svega {to je Ufa, blizu svog ujaka Anatolija Polidorova, socijalisti~kog njegov novi grad nudio. Njegovo je vrijeme odlazilo na ~ita- odvjetnika koji je uspje{no branio seljake i radnike od aro- gancije bogata{a i mo}nika. Ujak ga je pitao o planovima za budu}nost, na {to je Alexandre odgovorio da `eli postati in- `enjer. »Mislio sam da `eli{ biti umjetnik«, dometnuo je ujak. Alexandre pak, potaknut revolucionarnim idejama, kazao je da zemlji trebaju in`enjeri kako bi se izgradilo novo, uspje{- no i napredno dru{tvo. »Razo~arava{ me«, zaklju~io je Ana- tolij. Alexandre je potom ponovno promislio o svojoj bu- du}nosti te do kraja boravka u Ufi poha|ao sate iz umjetno- sti. Poslije je saznao da su mu ujaka ubili bolj{evici, koji nisu bili posebno susretljivi kad je rije~ o suprotstavljenim ideja- ma na ljevici. Otada se Alexandre dr`ao dalje od ideologija i svega {to iza njih vreba. Nakon tri ledena mjeseca kadeti su — barem oni koji su to mogli — do{li do Vladivostoka, na samu kraju isto~nog Si- bira. Oti{li su na ratnom brodu, ali pro{lo je nekoliko mje- Alexéieff i Parker pred igli~astim ekranom seci prije nego {to im je re~eno da je gra|anski rat zavr{en. 105 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 105 do 114 Bendazzi, G.: Alexandre Alexéieff

Poslije godine besciljna lutanja Alexéieff je odabrao Francu- stoje}e knji`evne tekstove. U podru~ju stati~kih likovnih sku, ~iji je jezik ve} bio nau~io, za svoj novi dom te iskoristi- umjetnosti bio je vi{e ilustrator negoli slikar (donekle bi se o preporuku koju je dobio u Ufi za snala`enje u Francuskoj. moglo re}i da je bio ilustrator ~ak i u polju dinami~kih likov- Iskrcao se u Cassisu, blizu Marseillesa, te se 1921. nastanio nih umjetnosti, tj. u animaciji, no o filmu }e biti govora po- u Parizu. slije). Ovdje me|utim treba postaviti pitanje {to je to ilustra- tor. Kako ilustrator radi? Les années de bohème Preporuka koju je Alexandreu napisao njegov u~itelj crtanja Stavovi ~ovjeka od slike suo~ena s pisanom rije~i bezbrojni u Ufi, zaslu`an za usavr{avanje njegove vje{tine u crtanju, su. Postoje oni koji izdvoje jednu frazu i doslovno je preve- bila je upu}ena scenografu Sergeu Soudeikineu (Sergej Sude- du u crte`, oni koje potakne pojedinost koju onda razrade ikin). Usprkos Sudeikinovoj velikodu{noj pomo}i i savjeti- po vlastitom naho|enju, oni koji se poistovjete s pri~om te ma, prva godina mladog umjetnika u intelektualnoj prije- oni koji se jednostavno pobune. stolnici svijeta bila je uglavnom od danas do sutra, gdje bi tu i tamo dobio kakav scenografski posao. Stvari su se s vreme- Alexéieffu je ilustracija zna~ila slobodnu, neovisnu reinter- nom popravile, a njegovi novi prijatelji uveli su ga u pari{ke pretaciju knji`evnoga teksta. On je uvijek donekle preispisi- krugove. Upravo je tu i upravo tada upoznao glumicu Alek- vao u slici ono {to su od njega tra`ili da ilustrira, tako da su sandru Grinevski, zaposlenu u kompaniji Georgesa Pitoëffa, ~itatelji u jednoj te istoj knjizi dobivali knji`evnu i slikovnu koju je o`enio 1923. godine i s kojom je dobio k}er Svetla- verziju pri~e. Jasno, njegova su remek-djela naj~e{}e nastaja- nu. la u vezi s tekstovima s kojima je bio najja~e vezan: Hof- Najbli`i su mu od novih prijatelja bili mladi nadrealisti~ki fmannovim, Poeovim, s tekstovima Dostojevskoga kao i u pjesnici, s kojima je Alexéieff dijelio shva}anje umjetni~kog izvanrednoj slikovnoj reinterpretaciji Pasternakova Doktora stvaranja: maksimum spontanosti i minimum intelektualne @ivaga (1959), koja je o~arala i sama romanopisca kad ju je, kontrole nad nadahnu}em kako bi se oslobodio ilogi~ki i ~e- malo prije smrti, vidio. sto neobja{njiv um umjetnika. Upravo je jedan od lu~ono{a nadrealizma, Philippe Soupault (1897-1990), uputio ruskog U njegovu ilustratorskom radu Alexéieffa su nadahnjivali imigranta u smjeru onoga {to }e postati jedna od njegovih kriteriji koje smo ve} spomenuli: ’nadrealisti~ka’ sponta- glavnih djelatnosti: grafika. nost, pam}enje (Pasternak je bio zapanjen kad je u ilustraci- Soupault, koji je sastavio knjigu o Guillaumeu Apollinaireu, jama koje je izradio emigrant {to je Rusiju napustio kao ado- zatra`io je od Alexéieffa da za nju napravi gravuru, na {to je lescent prona{ao sve ono {to je sam u zrelim godinama vidio ovaj, premda potpuno nevi~an ksilografiji, smjesta pristao. u gra|anskome ratu — »Mogu ~ak osjetiti miris transportnih Bez priru~nika i u~itelja i sa samo nekoliko dana na raspola- vagona«, izjavio je) te jo{ jedan element drag nadrealistima ganju, Alexéieff je samostalno izmislio svoju tehniku i 10. zbog toga {to se smatralo da je oslobo|en svjesnoga uma: prosinca 1926. u njegovim se rukama na{la prva u dugu nizu snovi. knjiga oboga}enih njegovim vizualnim fantazijama: Guillau- me Apollinaire, u izdanju Les Cahiers du Sur iz Marseillesa. Ilustracije Alexandrea Alexéieffa gotovo su neizostavno pu- tovanje u nesvjesno, potaknute ~itanjem {tiva koje prevodi u No tek godinu i pol poslije, u lipnju 1927, stru~njaci za ti- slike. Ponekad, kao na primjer u slu~aju Hoffmannovih pri- sak mogli su vidjeti zreli stil i tehni~ku usavr{enost umjetni- povijesti, akvatinte su toliko bogate odnosno gusto ispunje- ka, koji se sa dvadeset i {est mladih godina ve} mogao sma- ne simbolima, analogijama i aluzijama, da postaju prave vi- trati majstorom. Zapisi lu|aka Nikolaja Gogolja, djelo zualne pjesme koje se ~itaju, pa onda iznova ~itaju i nad nji- objavljeno u Les Éditions de la Pléiade, sadr`avalo je dvade- ma se razmi{lja sve dok se ne otkriju njihova najdublja zna- set i jednu ilustraciju u akvatinti, vrsti gravure koja omogu- ~enja. Tu se crta~ pretvara u samosvojna autora odbacuju}i }uje da se donesu sve sjene sive izme|u potpuno crne i bije- drugotnu ulogu dekoratera tu|ega rada. Kao {to }emo usko- le. Ta je tehnika dobro odgovarala na~inu mi{ljenja Alexéief- ro vidjeti, Alexéieff }e se kao filmski autor vezati uz rad dru- fa, suprotstavljena deklamatornom, egzibicionisti~kom i ~e- gih, od Musorgskoga do Gogolja, ali samo kako bi njegovo sto povr{nu stavu suvremenih pjesnika i glazbenika koji su vlastito i nezavisno nadahnu}e zasjalo i zasjenilo njihov rad. napu~ivali avangardnu scenu. »Oni sviraju trubu, dok ja svi- ram violinu«, obi~avao je skromno, ali lucidno re}i. Promotrimo li graviranu plo~u kroz jako pove}alo, lako }emo prepoznati osnovni proces stvaranja slike: gdje je plo- Ilustrirati ili stvarati ~a glatka, tinta se ne hvata. Upravo zbog toga ta podru~ja Od akvatinti koje je Alexéieff za `ivota izradio neke su sjaj- ostaju prazna tijekom tiskanja. Ondje pak gdje je plo~a gra- ne, druge dobre, no nijedna nije tek osrednja. Neke od naj- virana, ona ostavlja razli~ite koli~ine malenih ureza, mikro- boljih svakako su Pad ku}e Usher (1929), Razgovor Monosa skopskih uboda ili rupica, gdje se onda smje{ta tinta. Ljud- i Une (1929), Bra}a Karamazovi (1929), Pjesma princa Igo- skomu se oku crnilo tinte mije{a s bjelinom papira te proi- ra (1950), Hoffmannove pripovijesti (1960) te Malrauxova zvodi sivu boju koja je svjetlija ili tamnija ovisno o gusto}i djela (1970). ureza, drugim rije~ima, ovisno o tome koliko se tinte zadr- Osim pregr{ti naru~enih gravura Alexéieff nije izradio nijed- `ava. To trebamo zapamtiti kako bismo razumjeli kako je i no ’originalno’ djelo, nego se radije ograni~avao na ve} po- za{to Alexéieff izumio igli~asti ekran. 106 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 105 do 114 Bendazzi, G.: Alexandre Alexéieff

Cherchez la femme Brak Alexandrea i Aleksandre nije bio sretan. Nastao iz za- jedni~ke potrebe za dru{tvom vi{e nego iz ljubavi, njegov je brak, te pojam vezanosti, obitelji i o~instva, bio u neskladu s njegovom dobi i umjetni~kim ambicijama. Godine 1930. Claire Parker imala je dvadeset i ~etiri godi- ne. Ro|ena u Bostonu, u dr`avi Massachusetts, bila je boga- ta, lijepe vanj{tine i emancipirana, no nezadovoljna — pa je zbog toga oti{la u Pariz kako bi se pridru`ila onoj skupini umjetnika (Gertrude Stein, Ernest Hemingway, F. Scott Fit- zgerald, Man Ray...) kojima je smetao provincijalizam njiho- ve zemlje i koji su `ivo `eljeli osjetiti intelektualni poticaj {to ga je me|unarodna kulturna prijestolnica nudila. Listaju}i jednu od knjiga koju je Alexéieff ilustrirao, ona se zaljubila u tu sna`nu, originalnu umjetnost, ujedno shva}aju}i da je Jedan od Alexéieffovih igli~astih ekrana (pinscreen-ova) prona{la svoje zvanje. Ubrzo potom pisala mu je tra`e}i da joj daje sate iz grafi~ke tehnike. rala mu dobru pla}u i uklju~ila ga u svijet prijatelja i intelek- Njihov je prvi sastanak toliko nalik na najsentimentalnije lju- tualaca koji su dijelili njegove interese i njegove strasti. No bavne romane da svaki detaljan opis tog susreta izaziva neu- taj ga je cilj, umjesto da mu se u~ini dugo `eljenim postignu- godu. Dovoljno je mo`da re}i da se u tome trenutku rodila }em, ispunio osje}ajem da je do{ao do kraja puta. Svaki bi strast i umjetni~ka suradnja koje su se pokazale neranjivima mu novi posao koji bi urednici tra`ili, {to bi ina~e smatrao usprkos te{kim ku{njama kojima su ih osobni i vanjski doga- dobrodo{lim, duboko u njemu zna~io ponavljanje ili tehni- |aji izlo`ili — od Drugog svjetskog rata nadalje. ke, ili stila, ili stvarala~koga pristupa, koji su ve} bili odve} uhodani. Pla{ilo ga je ograni~avanje na formulu pa je zato Svi autorski filmovi nakon tog susreta (s neobi~nom iznim- po~eo razmi{ljati o filmu. kom filma En passant) zasluge pripisuju oboma. Istra`iva~i i kriti~ari, me|utim, uvijek su o njima govorili kao o ’filmovi- Izme|u kraja Prvoga svjetskog rata i ranih tridesetih godina ma Alexandrea Alexéieffa’. Takvo je stajali{te dijelom rezul- Pariz je novome izumu filma osigurao status umjetnosti. On tat uvrije`ena seksizma u na{em dru{tvu, dijelom pak izlazi je izabrao prve velike majstore: njema~ke ’ekspresioniste’, iz potrebe da se u istra`ivanju i sre|ivanju podataka stvari Rusa Sergeja Ejzen{tejna i, prije svega, Charlieja Chaplina pojednostavne te da se jedna osoba u~ini predmetom razgo- (kojemu je kriti~ar, teoreti~ar i filma{ Louis Delluc 1921. vora.2 Odlu~uju}i element u tome je, me|utim, bila velika posvetio prvu tematsku knjigu: Charlot). Pariz je bio doma- doza povijesne istine. Za po~etak, Claire Parker uvijek je }in prvim avangardnim kratkim filmovima koje su izumili otvoreno izjavljivala da je njezina uloga — u umjetni~kome slikari Fernand Léger (Le ballet mécanique), Marcel Du- smislu — bila uloga katalizatora, i navija~ice, njegova na- champ (Anémic cinéma), Man Ray (Le retour à la raison), dahnu}a. Kao {to je to ~esto slu~aj, praznine u dokazima po- Salvador Dali i Luis Buñuel (Un chien andalou), da se i ne kazuju nam {to se uistinu dogodilo: Claire za sobom nije spominju Francis Picabia, René Clair, Germaine Dulac... »- ostavila nijedan neobjavljen crte`, nijednu tehni~ku bilje{ku, Film su«, izjavio je Alexéieff u dugom televizijskom razgovo- a oni koji su je poznavali nikad u njezinoj ruci nisu vidjeli ni ru 1971, »moji prijatelji slikari i pisci smatrali vrijednim in- olovku ni kist, pa ~ak ni bilje`nicu. Njezino se nadahnu}e teresa. Zato sam sam sebi rekao: radit }u filmove. Sam. Ne dodavalo njegovu, ona ga je dopunjavala i ispravljala. Bez `elim velik tim i ne tra`im El Dorado. Ni pod kojim uvjetom nje on bi bio manje va`an filmski umjetnik, a ona bez njega moji filmovi ne smiju postati proizvod. Oni moraju biti ne bi bila u svijetu filma. umjetni~ka djela.« Aleksandra je u me|uvremenu nai{la na Etiennea Raïka, Jednoga je dana tako novope~eni filmski umjetnik zamolio mladog umjetnika ma|arskoga podrijetla, i s njime se sprija- svoju `enu i k}er da mu kupe tri tisu}e igala. Ta je kupnja teljila. Nemamo pojedinosti o njihovu odnosu u prvim faza- sama po sebi bila mala komedija kad je zaprepa{teni proda- ma, no u svojoj se starosti Alexé f tu`io da dok je on bio u va~ pitao da li je dobro ~uo da se od njega tra`i upravo toli- bolnici oporavljaju}i se od trovanja koje su izazvale kiseline ko igala. Alexéieff je dobio igle, a obitelj ih je strpljivo slo`i- rabljene u izradi gravura, njegova je `ena vi{e vremena po- la u geometrijskom redoslijedu na slikarsko platno presvu~e- sve}ivala Etienneu nego njemu. Bilo kako bilo, dva su para, no voskom. Alexandre je mjestimice ra{irio igle dok nije do- sada ukr{tena, dugo godina u`ivala u poprili~no skladnu od- bio oblik Svetlanine omiljene igra~ke, lutke zvane Nikolica, nosu, `ive}i jedni naspram drugih i rade}i zajedno na film- a onda se kona~no zadovoljno nasmije{io. Pokusno je slaga- skim reklamama. nje uspjelo, igli~asti je ekran profunkcionirao.

Igli~asti ekran Igli~asti ekran (dva) Kada je napunio trideset godina, Alexandre Alexéieff osje}a- Iz svoga tridesetogodi{njega iskustva u pisanju o Alexéieffu o se duboko neispunjen. Umjetnost je bila njegovo zvanje i mogu posvjedo~iti da je igli~asti ekran i na~in na koji on nakon nekoliko uspona i padova ona ga je proslavila, osigu- funkcionira lako razumjeti kad se vidi vlastitim o~ima, no da 107 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 105 do 114 Bendazzi, G.: Alexandre Alexéieff

Alexéieff je zapravo uspio prevesti instrument koji mu je slu- `io za stati~ne slike u dinami~ki princip. Sada je definitivno mogao od animiranih gravura stvarati film.

Igli~asti ekran (tri) »Ovo }e biti film koji sam htio napraviti, ali nikako nisam mogao«, rekao je Aljo{a (to je Alexéieffu bio nadimak) Cla- ire jednoga dana. »A za{to ne?«, upitala je ona. »Zato {to ne- mam dovoljno novca, a za ovaj posao potrebno je mnogo novca.« Claire svome ameri~kom pragmatizmu nije mogla dopustiti da `elju ostavi neispunjenom: »Ja imam kreditno pismo. Mogu financirati stvaranje igli~astog ekrana i proi- zvodnju filma.« Tako su zajedno sastavili svoj prvi igli~asti ekran i patentira- li ga (na ime Claire) razmi{ljaju}i ne samo o filmu koji je Aljo{a imao na umu nego i o prodaji primjeraka tog poma- gala animatorima diljem Europe i svijeta. Na njihovo veliko iznena|enje, druga se zamisao nikad nije ostvarila. Njihova sprava nije bila ba{ ono {to su mnogi stvaraoci tra`ili. Dugo vremena, zapravo, ona je slu`ila samo Aljo{i i Claire. Tek je 1972. National Film Board of Canada nabavio prvi igli~asti ekran. Kanadski Francuz Jacques Drouin (koji Alexéieffa ni- kad nije osobno upoznao) bio je uz Alexéieffa jedini filma{ koji je igli~asti ekran redovito upotrebljavao u stvaranju fil- mova.3

No} na pustoj gori Rusija je 1931. bila uistinu daleko od Pariza. U Moskvi je politi~ka mo} bila u ~vrstim Staljinovim rukama, koji je kad je rije~ o izgnanicima bio nemilosrdan. Mnogi su od njih, sa- brani u razli~ite grupe ili geta (politi~ka, umjetni~ka, filozof- Kadrovi iz No}i na pustoj gori (Une nuit sur le mont chauve, 1933) ska, religijska, ezoterijska), govorili samo ruski, isklju~ili se iz Francuske koja ih je okru`ivala i }askali jedni s drugima o povratku, za koji su znali da je ~ista fikcija. Alexandre Alexé- je zamisao te`e shvatiti kad se o njoj samo pi{e. Nastojat }u ieff posje}ivao je neko vrijeme, na po~etku svoga boravka u pojasniti. Parizu, takve skupine i jedne ga je od tih no}i op~inilo mu- Zamisao je umjetnika-izumitelja bila u tome da uporabi plo- ziciranje na klaviru neke starije gospo|e. Isprva ju je slu{ao ~u za igle (premda je plo~u radije nazivao ekran) na kojoj bi jer ga je posje}ala na njegovu majku, tako|er pijanisticu. No slagao tisu}e pomi~nih igala, gusto raspore|enih i postavlje- te ve~eri gospo|a nije svirala Chopina, kao {to je to obi~a- nih pod kutom od {ezdeset stupnjeva. Stavljanjem niskokut- vala ~initi Marija Polidorov (gospo|a Aleksejev), nego No} nog izvora svjetla s bilo koje strane plo~e, svaka igla baca na pustoj gori, jedini stavak simfonijske pjesme koju je 1876. dvije sjene na bijelu povr{inu te mno{tvo sjena ~ini plo~u skladao Modest Petrovi~ Musorgski, a aran`irao nakon nje- potpuno mra~nom. Dalje treba samo povu}i odre|ene sku- gove smrti Nikolaj Rimski-Korsakov. Sje}anje na tu skladbu pine igala unatrag kako bi se smanjila njihova sjena te se urezalo se Alexéieffu u pam}enje te je o njoj intenzivno i time to podru~je u~inilo svjetlijim. Potpunim izvla~enjem dugo ma{tao. Kad je zaklju~io da su izgnani~ka okupljanja igala sjena nestaje, a otkriva se obasjani dio povr{ine. Time jalova i kad je po~eo iznova graditi Rusiju od vlastitih sje}a- je umjetnik uspio dobiti puni niz sivih boja u stvaranju bilo nja, odlu~uju}i se da `ivi kao Francuz me|u Francuzima, kojeg oblika. I upravo tu dolazi animacija. Ru~nim mijenja- No} na pustoj gori postala je sredi{te oko kojega se skuplja- njem slike i snimanjem filmskom kamerom u svakoj novoj la sva njegova nostalgija. fazi dobiva se animacija, odnosno slika o`ivljuje. Mnogo je dana u tami svoje sobe Aljo{a slu{ao i slu{ao snim- Nije rije~ o tako neobi~noj ideji kako bi se u prvi mah mo- ku Londonskog simfonijskog orkestra pod ravnanjem Alber- glo ~initi. Dovoljno je samo sjetiti se na~ela prema kojem se ta Coatesa, neprestano ma{taju}i o tom glazbenom komadu. tiska akvatinta, a koje smo ranije spomenuli. Svaka malena Bio je to jedan od njegovih na~ina da bude nadrealist: slike sjena nad povr{inom plo~e odgovara jednoj od si}u{nih ru- su navirale same od sebe, poput snova iz predjela nesvjesno- pica u koje ulazi tinta. Svako pak bijelo, osvijetljeno podru~- ga, a on ih je poslije povezivao analogijom i bez razumske je odgovara goloj povr{ini kli{ea (onoj na kojoj nema tinte). niti ~ine}i da zajedno teku. 108 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 105 do 114 Bendazzi, G.: Alexandre Alexéieff

Dok je Claire obja{njavao sve {to je htio uklju~iti u svoj film- Alexandrea Alexéieffa i Claire Parker. Tu su vje{tice i zlo- ski projekt o simfoniji Musorgskoga, ona je prora~unavala dusi na konjima, njihovi no}ni susreti uz muzikante i pti- vrijeme. Moglo bi se raditi o djelu od otprilike ~etrdeset i ce, konje i vatromete, krajolike koji su jedan tren mirni, a pet minuta, kojemu bi trebalo malo podrezivanja budu}i da odmah zatim potreseni olujom, sve u jednoj oniri~koj vi- je glazba trajala ne{to vi{e od osam minuta. Marljivo su se ziji. Ali va`nost filma nije u temi, nego u izmjeni postup- prihvatili posla, bez preliminarnih nacrta koji bi mogli po- ka ~iji je opseg toliki da bi se moglo re}i da je on u odno- kvariti spontanost ideje (sam igli~asti ekran, s nepredvidi- su na film ono {to je prekrasna umjetni~ka slika u odno- vim, ali ugodnim, dodirom ~eli~nih igala i sam je mogao su- su na fotografiju. gerirati improvizacije umjetniku-modelatoru), te su kona~no mogli prije}i na pravi dio posla. Za razliku od tradicije ani- U Britaniji je, u jesenskom izdanju Cine Quarterly 1934, po- miranoga filma, kamera je postavljena vodoravno — kao u znati arhivist i producent John Grierson bio izvan sebe od snimkama stvarnih slika — dok je igli~asti ekran pred njom divljenja: u okomitom polo`aju. U godinu i pol neprestana rada, re- Ovaj je film, osim njegove tehni~ke zanimljivosti, trijumf konstrukcije i korekcija, Alexandre Alexéieff i Claire Parker fantazije. Te{ko ga je opisati zbog toga {to zapanjuje. Po- napravili su No} na pustoj gori (Une nuit sur le mont chau- ku{ajte zamisliti Valpurginu no} u kojoj tragovi `ivotinja ve, 1933) i predstavili film javnosti. na tlu nazna~uju prisutnost duhova, gdje se pojavljuju ~u- dovi{ta i zla stvorenja, onda nestaju i prevr}u se unaoko- Malo ih gleda, mnogi govore o njemu lo kao po ~istoj magiji, gdje stra{ila ple{u fandango svo- Taj je kratki film prikazivan nekoliko tjedana u Parizu i je- jim sjenama na golim padinama, gdje crni i bijeli konji dan tjedan u Londonu. Danas se nitko ne bi ni osvrnuo na jure najvi{im nebeskim svodovima, a kosturi hodaju... doga|aj koji je toliko neva`an. No tridesetih godina dvade- Svaki umjetni~ki kinematograf morao bi prikazati ovaj setoga stolje}a inteligencija se vi{e cijenila, a No} na pustoj film. Rije~ je o jednom od najza~udnijih i najizvrsnijih gori bio je takva novost u svijetu filma da je zaokupio pa`nju kratkih filmskih ostvarenja na koje se mo`e nai}i. mnogih intelektualaca i novinara. Sve do u duboku starost Alexéieff je ~uvao debelu hrpu ~lanaka i prikaza objavljenih Distributeri su pak mislili druk~ije. Ocijenili su da bi se pu- kad je film prvi put prikazan. U Le Temps je muzikolog i te- blika vrlo te{ko probijala kroz film pa je najbolje {to su smi- oreti~ar Emile Vuillermoz napisao: slili izjava da bi bili spremni pregovarati o ugovoru pod uvje- tom da im se zajam~i produkcija barem {est filmova godi{- Me|u najnovijim ponudama iz filmske tehnike posebno nje, {to je bilo fizi~ki neizvedivo. Uspjeh u kritike popra}en treba istaknuti esej u animiranoj gravuri Alexandrea je tako komercijalnim neuspjehom. No} na pustoj gori po~e- Alexéieffa, majstorsku ekranizaciju simfonijske pjesme la je donositi ne{to novca trideset godina poslije, kad ga je No} na pustoj gori Modesta Musorgskoga. U filmu nala- ameri~ki distributer i stru~njak za film Cecile Starr uklju~io zimo niz potpuno novih efekata ~iju va`nost treba nagla- u ameri~ki alternativni lanac, u sveu~ili{ne kampuse i udru- siti. (...) Te animirane gravure odbacuju sve elemente rea- `enja s posebnim interesom za umjetni~ki film. lizma. Nije rije~ o fotografijama. Sve je tu u kompoziciji i transpoziciji. No nije rije~ ni o susljednom crte`u koji se @ivot u reklamnom filmu ina~e povezuje s animacijom. Pred nama je tehnika tiska, U Europi dvadesetih i tridesetih godina dvadesetoga stolje- rje~nik suptilnih nijansi sivih i crnih ~ije zna~ajke svjetla }a, za razliku od Sjedinjenih Dr`ava, bilo je posve uobi~aje- i sjene ja~aju i blijede do u beskraj. Umjesto da se poigra- no prikazivati reklame u kinima. No europski mentalitet tog va crtama i kutovima, umjetnik ovdje upotrebljava jezik vremena smatrao je razmetanje kvalitetama nekog proizvo- povr{ina, obujma i oblika s izmjeni~nim reljefima. [to se da pomalo neukusnim pa su ogla{iva~i prihvatili bla`i pri- pak ti~e odnosa s glazbom, mo`e se re}i da su rijetki diri- stup s pomo}u kojeg bi se sprijateljili s publikom. U praksi, genti koji prihva}aju disciplinu partiture s toliko vjerno- propagandni film, koji je trajao ~etiri ili pet minuta, pokazi- sti. Neki dijelovi pokazuju {to se sve mo`e posti}i u ovo- vao se kao kratki zabavni program — duhovit, smije{an, ori- me podru~ju kad se nastoji izbje}i podjela dviju umjetni~- ginalan — koji je kupnju reklamiranog proizvoda najavljiva- kih disciplina ro|enih da djeluju skupa. Kada se spektral- o tek na kraju, nakon {to mu se — oprosti nametanje. na bi}a povezana u krug dr`e za ruke, a onda ih di`u ili To je zna~ilo da se bilo kome sa stvarala~kim umom moglo spu{taju, ili kada glazba grune kao raketa, a onda padne pru`iti dosta slobode sve dok je osvajao publiku. Alexandre kao ki{a, ono {to se posti`e jest podcrtavanje glazbenog Alexéieff, Claire Parker, Aleksandra Grinevski, Etienne Raïk osje}aja iznimno rijetke kvalitete. (...) Ovaj film ozna~u- i jo{ neki njihovi prijatelji udru`ili su se i krenuli tom novom je dan koji valja zapamtiti. stazom. Sve do njema~ke invazije Francuske 1940. svi su oni Stefan Priacel napisao je u Regards: `ivjeli od filmskih reklama. Po povratku iz egzila u Sjedinje- nim Dr`avama 1947. Aljo{a i Claire nastavili su s takvim ra- Dva divljenja dostojna autora upravo su napravili kratki dom i ustrajali jo{ deset godina. osmominutni film ~ija je va`nost tolika da smatram kako Alexéieff nije volio ogla{avanje. Ono ga je prisiljavalo da se taj datum treba zapisati u povijest filma. Predmet njiho- prihvati stvari koje nisu imale nikakve veze s njegovim unu- vih slika nije toliko va`an. Recimo samo da ih nadahnju- tarnjim svijetom: bila je rije~ samo o prodaji predmeta. Ta- je ~arobni ukrajinski folklor kome su dodane fantazije kav ga je posao dovodio u dodir s klijentima ~iju je usko- 109 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 105 do 114 Bendazzi, G.: Alexandre Alexéieff

grudnost i aroganciju prezirao. Pravljenje filmova koji su po- posjedovao kulturnu i mondenu profinjenost koju je razvio dilazili masovnom ukusu, a nisu bili iskreni izraz sebe, bilo do kraja stolje}a. Animator je mogao samo crtati stripove, a je u suprotnosti s njegovim osje}ajem za umjetni~ku vrijed- umjetnici su morali slikati kao Grant Wood ili Edward Hop- nost. Za potrebe tr`i{ta, nadalje, dominirala je uporaba boje, per ako su namjeravali prodati svoja djela. koju je on oduvijek prezirao smatraju}i je pukim ukrasom u Norman McLaren, koji je u Londonu gledao No} na pustoj odnosu na idealno djelo. A to idealno djelo, dr`ao je, mora gori i koji je tada radio za National Film Board of Canada, se zasnivati na crnoj i bijeloj, odnosno na temeljnim na~eli- prona{ao je Aljo{u i Claire i predlo`io im mali projekt: ilu- ma da i ne, ljubavi i mr`nje, dobra i zla, `ivota i smrti. stracije za kvibe{ku narodnu pjesmu En passant, koje bi se Unato~ svemu, zahvaljuju}i jednomu od mnogih proturje~ja uklju~ile u niz {to ga je upravo tada pokrenuo National Film ljudske du{e sav svoj `ivot on je neumorno branio svoju od- Board of Canada. Za taj je dvoipolminutni film posebno iz- luku da se posveti upravo tomu poslu s reklamama, izjavlju- gra|en ekran s milijun i sto dvadeset i pet tisu}a igala, naj- ju}i ~ak da se ni renesansni slikari nisu ustru~avali proizvo- ve}i u njihovoj cjelokupnoj karijeri. En passant (Usput, diti propagandu za crkvu, ili dvorski slikari za svoje vladare, 1943) pokazao se malom anomalijom u umjetni~koj pro- ili pisci Tisu}u i jedne no}i za arapske trgovce. Svaka retros- dukciji dvoje filmskih umjetnika. Bio je to njihov jedini film pektiva organizirana s njim u suradnji prikazivala je i njego- koji se nije zasnivao na ruskoj pri~i, jedini u kojem se zaslu- ve komercijalne filmove, na koje je neizostavno ukazivao s ge pripisuju isklju~ivo Alexandreu, jedini koji je prikazivao ponosom. izvanjsku situaciju (poput impresionisti~koga platna, s pri- Gledani danas, ti su filmovi s vremenom mnogo izgubili. Iz- mjesama Moneta) umjesto unutarnjih kretanja uma. U filmu gubili su svaki ozbiljni interes (s djelomi~nom iznimkom La ima nekoliko divnih momenata, kao onaj gdje crkva iznena- belle au bois dormant, 1935) te izrazito jasno pokazuju au- da postane prozirna otkrivaju}i svoju unutra{njost, no na torov nedostatak intelektualnog interesa. U njima on strogo kraju je ipak rije~ o manje va`nu djelu, a i sam Alexéieff uvi- izbjegava uporabe igli~astog ekrana, ~uvaju}i ga za va`nije jek ga je takvim smatrao. prilike, pa se umjesto toga usredoto~uje na male tehni~ke inovacije kako bi zabavio sebe i proizveo kakvu-takvu moti- Iluzionisti~ka tijela vaciju. Uz opasnost da se u~ini preo{trim, moj je sud da nje- Najapstraktnije eksperimentiranje po~elo je 1951, nakon govi reklamni filmovi naginju ki~u te da ih je najbolje zabo- povratka u Pariz. ’Iluzornim’ je tijelo koje se, uz duge ekspo- raviti. zicije, bilje`i na filmsku vrpcu tako {to se mi~e izvor svjetla. Primjer koji najprije dolazi na um no}ne su fotografije vozi- U Ameriku i natrag la u pokretu, objavljivane dugi niz godina u specijaliziranim Godine 1940. Hitlerove su snage u{le u Francusku. Dan pri- ~asopisima. Ekspozicija je duga kako bi se dobilo no}no svje- je nego {to su umar{irale u Pariz, Aljo{a, Claire, Aleksandra tlo, no crvena se i bijela svjetla vozila ne bilje`e kao to~kice, i Svetlana napustili su zemlju i oti{li u Sjedinjene Dr`ave, nego kao dugi svjetle}i tragovi koji su ’iluzijski’ jer da ne po- gdje im je Claire svima u rekordnom roku uspjela pribaviti stoje u zbilji. ameri~ke putovnice. Aljo{a i Claire nastanili su se u predgra- Alexéieff je odlu~io povezati izvor svjetlosnoga traga (kro- |u New Yorka zvanom Mount Vernon i tu su po~eli skro- mirana metalna sfera koja sja kad se jako osvijetli) s njiha- man, ali sretan `ivot. Na fotografijama iz tog doba oni se za- lom ~ije su oscilacije matemati~ki izra~unljive pa se prema ljubljeno smije{e. tome mogu unaprijed odrediti. Na taj su se na~in mogli Posao je me|utim bilo te{ko na}i jer New York jo{ nije bio predvidjeti i kontrolirati razli~iti oblici koji su se, jedan za svjetska prijestolnica umjetnosti i umjetni~kih galerija niti je drugim, ocrtavali u zraku uz pomo} sjajne sfere. Time se omogu}ilo animiranje iluzionisti~kih tijela, tijela koja u zbi- lji ne postoje. »Rije~ je«, kazao je umjetnik, »o drugoj fazi po- kreta.« Premda je to s filozofskoga gledi{ta bilo fascinantno, osnov- na tehnika iluzionisti~kih tijela nikad nije davala vi{e od ne- koliko sekunda filma, obi~no da bi se postigli sugestivni spe- cijalni efekti u propagandi. Dimovi (Fumées) iz 1952, film izra|en za belgijsku tvornicu cigareta Van Der Elst, dobio je nagradu za prinos vizualnoj inovaciji na festivalu u Veneciji. Godina 1956. bila je jednako tako va`na za povijest filma. Presti`ni festival u Cannesu pristao je na zahtjev razli~itih francuskih filmskih umjetnika i kriti~ara, me|u kojima su bili i Alexéieff, Paul Grimault i André Martin, da se jedna sekcija festivala posveti animaciji. Nezavisni (~itaj ne-dizni- jevski) filma{i dobili su prigodu za susret i za otkri}e da ih ve`u zajedni~ki interesi i ciljevi. Godine 1960. inauguriran je u Annecyju (Haute Savoie, Francuska) prvi svjetski festival En Passant (1944) specijaliziran za animirani film. Dvije godine poslije nastala 110 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 105 do 114 Bendazzi, G.: Alexandre Alexéieff je Asifa (Association Internationale du Film d’Animation). Iza tih inicijativa stajala je uvijek diskretna, no odlu~na volja Alexandrea Alexéieffa.

Dva diva Godine 1962. Orson Welles radio je na jednom od svojih mnogih slo`enih projekata, filmu Proces temeljenu na roma- nu Franza Kafke. Shvatio je da mu je ne{to nedostajalo, a to je na{ao u Parizu. Evo kako Welles prepri~ava taj doga|aj:

(Peter Bogdanovich) — Kako ste uspjeli dobiti ilustracije pri~e za prolog? (Orson Welles) — Rije~ je o slikama izra|enima uz po- mo} igala, tisu}a igala. Nai{ao sam na to dvoje starih Rusa (sic), potpuno ludih, kultiviranih, elegantnih, fasci- nantnih. Bili su to Alexandre Alexéieff i Claire Parker, mu` i `ena. Sjeli su i zabadali igle na veliku plo~u. Sjena je igala stvarala efekt chiaroscuro. Bilo je to dvoje najlju- baznijih i najsretnijih ljudi na svijetu. Te su slike, po mome sudu, izvanredne ljepote. (Peter Bogdanovich) Da, doista su lijepe. Kako ste prona{- li njih dvoje? (Orson Welles) Ne sje}am se. Zacijelo sam ne{to vidio na televiziji ili negdje drugdje. Radili su na nekom filmu, mi- slim da su na njemu radili posljednjih {ezdeset godina. Oti{ao sam do njih i nagovorio ih da na pet mjeseci pre- kinu rad ({to, prema njihovim standardima, nije bilo dugo razdoblje) i da pribadaju igle za mene. I tako su i u~inili, i izveli su to sjajno. (Peter Bogdanovich) Istina. Jedan je to od trenutaka tog filma koji mi se najvi{e svi|a. (Orson Welles) Trebali smo cijeli film napraviti s iglica- ma! Bez glumaca. Film bez glumaca, ono {to vi i Alfred Hitchcock volite!4 U verziji Claire Parker susret je imao i smje{nije trenutke:

Nakon nekoliko poziva producenta Orson Welles do{ao je sam u na{ studio. Gledao je okolo svu tu na{u opremu i bivao sve vi{e iznena|en. Isprva se meni obra}ao na en- gleskom, a onda je shvatio da Aljo{a tako|er dobro go- vori engleski. Od tog je trenutka nadalje zaboravio da sam i ja tu te se obra}ao samo njemu. Bilo je zabavno gle- dati ta dva stvarala~ka diva kako poku{avaju zavesti, pri- dobiti jedan drugoga. Na kraju su se dogovorili koliko slika treba, koliko vremena i koliko novca. A onda, prije odlaska, Welles je priupitao: »Mogu li do}i ovamo dok budete radili? Samo }e sjediti u kutu, ni{ta ne}u govoriti i ne}u vas ometati. Volio bih vidjeti kako se stvaraju gra- vure na igli~astom ekranu.« Aljo{a ga je pogledao i glas mu je postao jo{ dublji nego ina~e: »Orsonu Wellesu ni- Kadrovi iz Slika s izlo`be (Tableaux d’une exposition, 1972) {ta se ne mo`e odbiti«, odgovorio je kao da izri~e kaznu — »no znam da }e mi to smetati u radu!« Welles je oti{a- o s rezigniranim osmijehom i nikad ga vi{e nismo vidjeli. meljnu manu: Anthony Perkins bio je odve} Amerikanac i Mnogo mjeseci poslije saznali smo da je bio vrlo zadovo- previ{e holivudski, preslab na nijansama da bi se nosio s ulo- ljan na{im radom. gom u kojoj se tajna mora obratiti u sudbinu, a zlo u `ivot. Na njegovu licu mogla bi se vjerojatno od~itati frojdovska Orson Welles bio je u pravu kad je glumce prepoznao kao je- neuroza, no nikada ni izbliza vrhunski Kafkin mrak. Mnogi dan od problema u svome filmu. Proces doista ima jednu te- su kriti~ari pisali da je prolog (zasnovan na jednom drugom 111 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 105 do 114 Bendazzi, G.: Alexandre Alexéieff

Kafkinu tekstu, pripovijesti Osuda) bolji od sama filma. kli{eima.) U tome filmu nalazimo sve ve} poznate teme: na- Alexéieff ga je napravio koriste}i se fiksiranim slikama, tek drealno, nostalgija, Rusija, stari dani devetnaestog stolje}a, malo o`ivljenim, zamra~enim tu i tamo tijekom razvijanja, besmislenost stvari, iracionalni upadi u svakodnevni `ivot, dok Wellesov veli~anstveni glas pripovijeda {to se zbiva. pa ~ak i komedija. I sve je to pomije{ano u divnom crno-bi- Koliko se god ~udnim moglo ~initi, taj jednokratni naru~eni jelom snu uz pomo} tajnoga postupka koji autoru omogu}u- posao pokazuje nam se, kao gledateljima, pravim aleksejev- je da mu slike pulsiraju ba{ kao {to pulsiraju svjetla njegova skim djelom. Oniri~ke slike tajanstvenih golemih vrata, eni- omiljenoga grada bijelih no}i i mladih dana. gmatska sre}a ~ovjeka koji kroz njih poku{ava pro}i, atmos- fera straha koja obavija naraciju imaju mnogo zajedni~koga Povratak Musorgskome s No}i na pustoj gori. Godine 1972. Aljo{a i Claire prvi su put poslali film da se natje~e na filmskom festivalu (Nos je prikazan u Annecyju, Nos ali kao poseban program). Rezultat je bio gorak. Ocjenjiva- Film koji su, ako je vjerovati Orsonu Wellesu, Aljo{a i Clai- ~i prvog Zagreba~koga filmskog festivala nisu dodijelili ni- re snimali ’{ezdeset godina’ bio je kratka adaptacija novele kakvo priznanje filmu dviju `ivih legendi autorske animaci- Nikolaja Gogolja. Dovr{en je 1963. godine i nazvan Le nez je, nego su se odlu~ili glavnu nagradu dati sovjetskom filmu (Nos). Bitka kod Ker`ence (Se~a pri Ker`ence), u nominalnoj re`iji staroga staljinista Ivana Ivanova Vana, a zapravo u re`iji ne- Pripovijest je izvorno objavljena 1836. Sam zaplet ~ini se po- obuzdanoga Yurija Norsteina. put sna (no}na mora kastracije, rekli bi dana{nji u~enici pu~- kog frojdijazma) u kojem brija~ iz Petrograda, jednog 25. Djelo pari{koga para bilo je naslovljeno Tableaux d’une ex- o`ujka, za vrijeme doru~ka u svome kruhu na|e nos. Nos position (Slike s izlo`be) i sa~injeno od tri dijela koja ilustri- po~ne `ivjeti vlastiti `ivot, govoriti i dru`iti se. Njegov vla- raju tri segmenta istoimene glazbene kompozicije Modesta snik, razgoli}ena lica, nastoji povratiti ispup~enje koje posje- Musorgskoga iz 1874. godine. duje od ro|enja, sve do 7. travnja, kad se sve vra}a u norma- Ocjenjiva~ki sud svakako je pogrije{io ima li se u vidu nepri- lu. jeporna umjetni~ka vrijednost filma. No u njihovu bi se Iako se obi~no stavlja unutar kanona fantasti~ne knji`evno- obranu moglo re}i da ne postoji ocjenjiva~ki sud koji ne gri- sti koja postoji otkad je svijeta i vijeka, Nos posjeduje dozu je{i. Osim toga, imaju}i u vidu izvanredan broj novotarija nadrealizma koja je donekle uznemiravala i sama Gogolja. {to su stizale iz svih zemalja koje su sudjelovale na festivalu Posve}uju}i posljednje stranice raspravi o nevjerojatnosti ci- ranih sedamdesetih, taj osobni, hermeti~ni, crno-bijeli film jele stvari, u~inio je to inteligentno, ironi~no, samosatiri~no, naveo je mnoge od njih, mo`da i sve, na pomisao da se no ostavio je i dojam podmukle neodre|enosti, zavr{avaju}i Alexéieff po svoj prilici sterilno ponavlja. ovim rije~ima: »Kako god gledali na stvari, u svemu tome Kako to obi~no biva, vrijeme se pokazalo najboljim sucem i ima ne{to posve besmisleno. Ipak, {to god vi rekli, u ovome najmudrijim kriti~arem. Daleko od euforija i emocija toga svijetu doga|aju se sli~ne stvari. Rijetko, ali doga|aju se.« doba, taj film danas otkriva svu svoju iznimnu poetsku sna- Mjesto radnje uvijek je ruska kultura, a ovaj je put polazi{te gu, nadasve u sredi{njem dijelu naslovljenu Stari dvorac. prozni tekst umjesto glazbene kompozicije, kao da je na neki na~in Alexéieff odlu~io prenijeti svoje iskustvo ilustratora Rije~ je o remek-djelu nenarativne animacije isprepletenu s knjiga na ekran. (Ne smije se zaboraviti da je neposredno dobro izra|enim vizualnim aluzijama i s nezamislivim dina- prije toga proizveo velik broj slika za Doktora @ivaga, odlu- mi~kim invencijama, kao na primjer iznena|uju}a igra dvo- ~uju}i se da radi s igli~astim ekranom umjesto s graviranim dimenzionalnosti i trodimenzionalnosti postignuta istodob- nom uporabom dvaju igli~astih ekrana, jednoga koji se okre- }e ispred drugoga koji stoji. U pismu od 19. prosinca 1971, najavljuju}i dovr{etak filma, Alexandre Alexéieff mi je reka- o: »Mislim da je ovaj film jednako dobar kao i No} na pustoj gori, premda je znatno druga~iji. Treba ga gledati barem dva- deset puta da bi se reklo da ga dobro poznaje{. To je ono {to tra`i i dobra poezija.«

Mjesec na zalasku Sa sedamdeset godina iza sebe Aleksejev se po~eo osje}ati starim. Claire se i dalje smije{ila pokazuju}i svoju prirodnu veselost i optimizam, no francuski je Slaven odavao znake melankolije. Godine 1977. spomenuo je da planira neke po- sljednje pokuse i da se `eli oku{ati na animiranoj verziji ada- gia odre|enoj ritmom svojih stavaka. Rekao je tako|er da ga op~injava nje`ni pokret li{}a lipe... Pokusi su se pretvorili u posljednji film, Trois thèmes (Tr i Nos (Le nez, 1963) teme), zasnovan na druga tri dijela iz Slika s izlo`be Musorg- 112 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 105 do 114 Bendazzi, G.: Alexandre Alexéieff

jem je ponestalo energije. U osnovi je to poku{aj da se sa`me njegov umjetni~ki `ivot i, manje ili vi{e svjesno, da se ostavi za sobom duhovna oporuka. Djelo je to pesimista. Posljed- nja slika u toj izlo`bi pokazuje nam te{koga, bogatog Gol- denberga koji {akama proizvodi novac, dok oko njega da{}e sitni, zabrinuti, kreativni Schmuyle. Prvi simbolizira mo} bo- gata{a, drugi slabost umjetnika. Vaga visi na glazbenim no- tama, tanjuri} odzvanja kad na njega padnu kovanice, no kad na drugoj strani zaplju{te zlatnici omjer se nepovratno mijenja. »Alexéieff je volio stavljati mjesec u svoje filmove«, priznala je Claire Parker javnosti u A coups d’épingles (Uza zvuk iga- la),5 kratkom dokumentarnom filmu iz 1959. godine. U Tr i teme prvi put nema mjeseca. Ne daju}i tomu previ{e va`no- Tri teme (Trois Thèmes, 1980) sti, jer je moglo biti slu~ajno (no poznavaju}i Aljo{inu slo`e- nu psihologiju, to se ne ~ini vjerojatnim), mjesec kojega skoga. U prvome dijelu vidimo vola koji se rastvara u ru- nema nedvojbeno ozna~uje opro{taj. skom krajoliku, dok se u drugom nalazi niz prizora iz Slika Claire Parker po~ela je pokazivati prve simptome raka kosti- s izlo`be. Tre}i dio donosi kontrast izme|u tupavoga diva ju u prolje}e 1981. godine i nakon mnogo patnje umrla je u koji izra|uje kovanice i hrabroga malog stvorenja koje leti (i Parizu 3. listopada iste godine. Shrvan Alexandre Alexéieff u kojem prepoznajemo Musorgskog) i zuji uokolo nastoje}i nije ju nad`ivio ni punu godinu dana. Napustio nas je 9. ko- zadobiti malo pa`nje. lovoza 1982. godine. Usprkos ~injenici da u njemu ima mno{tvo kvalitetnih mo- menata, rije~ je nedvojbeno o djelu ostarjela umjetnika ko- Prijevod s (autoriziranog) engleskog: Ivan Lupi}

Bilje{ke

1 Izvorno napisano na {panjolskom. Na engleski preveo Brian Brennan. 3 Autoru ovih redaka poznata su jo{ dva ostvarenja oblikovana istim Tekst je prvi put objavljen u prosincu 2003. godine u festivalskom ka- postupkom: kratki film Ciné-Crime kanadskoga skladatelja Maurice- talogu Sitges Festival Internacional de Cinema de Catalunya, [panjol- a Blackburna (1965) te nekoliko reklamnih sekvenci {to ih je devede- ska. Op. autora. setih godina dvadesetog stolje}a sa~inio kalifornijski tim Johna Lin- 2 Obi~no se, na primjer, govori o 8½ kao o ’Fellinijevu remek-djelu’, a dauer-Lisa Yua. previ|a se ~injenica da je za taj film imao na raspolaganju suradnike 4 Navedeno prema This is Orson Welles (New York: Harper Collins, jedinstvena talenta, poput scenarista Ennija Flaiana, scenografa Piera 1992). Gherardija, direktora fotografije Giannija di Venanza te glazbenika 5 Igra rije~ima: un coup d’épingle na francuskome zna~i ’mala provo- Nina Rotu. kacija’.

Alexandre Alexéieff — filmografija

(Filmografija je sastavljena prema filmografiji iz knjige — Giannalberto 1944. Bendazzi, ur., 2001, Alexeieff. Itinéraire d’un Maître — Itinerary of a Ma- 2. EN PASSANT, pr. National Film Board of Canada, Mount Vernon, ster, Annecy, Paris: CICA, Dreamland, Cinémathèque Française New York, 1944; suradnica Claire Parker, gl. narodne kanadske pje- sme, u izvedbi Aluette Quartette; igli~asti ekran, 35 mm, c/b, 4 min. Autorski filmovi 1962. 1933. 3. THE TRIAL (PROCES), prolog za igr. film Proces Orsona Wellesa, pr. 1. UNE NUIT SUR LE MONT CHAUVE (NO] NA PUSTOJ GORI), pr. Paris Europa Productions, Paris, 1962; suradnica Clair Parker; igli~a- A. Alexéieff/Cl. Parker, Pariz, 1933; suradnica Claire Parker, gl. Mo- sti ekran, 35 mm, c/b, 7 min. dest Musorski, obrada Rimski-Korsakov, u izvedbi London Symphony 1963. Orchestra pod ravnanjem Alberta Coatesa; igli~asti ekran, 35 mm, c/b, 4. LE NEZ (NOS), pr. Cinema Nouveau, Paris, 1963; gl. instrumentalna im- 8 min 30 sec. provizacija prema filmu Hai Minh; igli~asti ekran, 35 mm, c/b; 11 min. 113 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 105 do 114 Bendazzi, G.: Alexandre Alexéieff

1972. 1939. 5. TABLEAUX D’UNE EXPOSITION (SLIKE S IZLO@BE), pr. Films 17. CENPA, animirani predmeti 1939. 18. ÉTUDE SUR L’HARMONIE Roger Leenhardt, Paris, 1972; suradnica Claire Parker, gl. Modest DES LIGNES, animirani predmeti 1939. Musorski, piano Alfred Brendel; dva igli~asta ekrana, mali ispred ve- 19. GULF STREAM, animirani predmeti 1939. }eg, 35 mm, c/b; 10 min 20. JAFFA, animirani predmeti 1939. 1980. 1952. 6. TROIS THEMES (TRI TEME), pr. Films Roger Leenhardt, Paris, 21. FUMÉES, animirani predmeti i totalizacije njihalom 1952. 1980; suradnica Clair Parker, gl. Modest Musorski; 2 igli~asta ekra- 1954. na, manji ispred ve}eg, 35 mm, c/b, 8 min. 22. NOCTURNE, animirani predmeti 1954. 23. PURE BEUTÉ, animirani predmeti 1954. Reklamni filmovi 24. RIMES, animirani predmeti 1954. 1935. 1955. 1. LA BELLE AU BOIS DORMANT, lutke 1935. 25. BUISSON ARDENT, animirani predmeti 1955. 26. MASQUES, animirani predmeti i totalizacije njihalom 1955. 1936. 27. SEVE DE LA TERRE, animirani predmeti i totalizacije njihalom 2. DEUX AMIES, animirani predmeti 1936. 1955. 3. LINGER WERKE, animirani predmeti 1936. 1956. 4. OPTA EMPFANGT, animirani perdmeti 1936. 28. BAIN D’X, animirani predmeti i totalizacije njihalom 1956. 5. NAISSANCE DE VÉNUS, animirani predmeti 1936. 29. OSRAM, animirani predmeti i totalizacije njihalom 1956. 6. PARADE DES SOOLS, animirani predmeti 1936. 30. QUATRE TEMPS, animirani predmeti 1956. 7. LE TRONE DE FRANCE, animirani predmeti 1936. 1957. 1937. 31. CENT POUR CENT, animirani predmeti i totalizacije njihalom 1957. 8. DE L’OR, animirani predmeti 1937. 32. COCINOR, totalizacije njihalom 1957. 9. ÉTOILES NOUVELLES, animirani predmeti 1937. 33. CONSTANCE, totalizacije njihalom 1957. 10. ÉVIAN, animirani predmeti 1937. 1958. 11. LANGAGE DES CARTES, animirani predmeti 1937. 34. ANONYME, animirani predmeti 1958. 12. TIRÉ A QUATRE ÉPINGLES, animirani predmeti 1937. 1960. 1938. 35. AUTOMATION, animirani predmeti 1960. 13. AROMA, animirani predmeti 1938. 1961. 14. DAVROS RONDE, animirani predmeti 1938. 36. DIVERTISSEMENT, animirani predmeti i totalizacije njihalom 1961. 15. GRANDS FEUX, animirani predmeti 1938. 1964. 16. PALETTE D’ARTISTE, animirani predmeti 1938. 37. L’EAU, animacija tu|ih crte`a 1964.

114 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. LJETOPISOV LJETOPIS

Macella Jeli} Kronika Rujan-listopad, 2004.

16. rujna 22. rujna Animirani film Plasticat autora Simona Bogojevi}a Naratha, nastao u Uo~i hrvatske premijere filma Ta divna splitska no} predsjednik Stjepan produkcijskoj ku}i Kenges, nagra|en je na ovogodi{njem Londonskom Mesi} primio je redatelja i scenarista Arsena Antona Ostoji}a, glumicu me|unarodnom festivalu animacije (LIAF). Plasticat je progla{en najbo- Mariju [kari~i} i producenta filma Jozu Patljaka. Autor filma Ostoji} izvi- ljim filmom u kategoriji Best Computer Film zbog »iznimno visoka teh- jestio je predsjednika Mesi}a o uspjesima njegova debitantskoga rada na ni~kog standarda, izuzetne energije i osebujna humora«, navodi se u obra- filmskim festivalima na kojima je do sada sudjelovao. Predsjednika Mesi- zlo`enju direkcije Festivala. }a upoznali su i s planovima da se film prika`e starijoj srednjo{kolskoj po- pulaciji Zagreba i Splita, a u svrhu borbe protiv ovisnosti. 16. rujna Direktor Zagreb filma Damir Belo{evi} najavio je zatvaranje dvorane Ki- 23-25. rujna noteka uz obrazlo`enje da im Gradski ured za kulturu nije isplatio dovolj- Dokumentarni film Prezrena rijeka Bogdana @i`i}a i Radovana Ivan~evi- no novca za odr`avanje kinoprograma. }a dobio je nagradu u kategoriji Grad i urbanizam na 10. me|unarodnom festivalu dokumentarnog filma u Bukure{tu, Rumunjska. 16. rujna U kinu Tu{kanac i dvori{tu Zelene akcije u Frankopanskoj odr`ana je re- Ivan Faktor iz Osijeka s videoradom Mörder unter uns i Silvo [ari} iz Vod- vija dokumentarnih filmova o ljudskim pravima, koju organizira projekt njana, autor videoinstalacije Bez naslova, ovogodi{nji su laureati me|una- DocHouse. Prikazano je desetak dokumentaraca poput kineskog To Live rodnoga bijenalnog projekta Multimeridijan 04. Is Better Than To Die Chena Weijuna, Kenedi se vra}a ku}i @elimira @il- 20. rujna nika, kaza{kog Experimentum Crucis Tarasa Popova i Vladimira Tyulkina te izraelsko-nizozemsko-palestinski film Arna’s Children Juliana Mer Film Svjedoci redatelja Vinka Bre{ana, u produkciji Interfilma i HRT-a, Khamisa i Danniela Danniela i {vedski Surplus Erika Gandinija. Program pobjednik je me|unarodnoga festivala odr`ana od 13. do 19. rujna u ni- je realiziran u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom i One World Pra- zozemskom ljetovali{tu Vlissingen. Rije~ je o festivalu specijaliziranu za filmove nastale po knji`evnim djelima na kojem je prikazano osamdeset gue FF. filmova, od ~ega je u konkurenciji za nagradu bilo njih osam iz SAD, Ve- 24. rujna like Britanije, Irske, Islanda, Novog Zelanda, Njema~ke i Hrvatske. Na- Animirani filmovi Sub rosa, autora Katje i Nikole [imuni}a, Kyrie eleison gradu za najbolji film festivala redatelju Vinku Bre{anu uru~io je ameri~- Davora Me|ure~ana i Slo`eni predosje}aj Du{ka Ga~i}a u{li su u selekci- ki redatelj Milo{ Forman. To je peta me|unarodna nagrada filmu Svje- ju internacionalnog festivala animiranog filma — Animadrid, koji se odr- doci. `ava u {panjolskom mjestu Pozuelo de Alarcon, od 3. do 11. prosinca, 20. rujna priop}eno je iz Zagreb filma. Film Tu Zrinka Ogreste osvojio je glavnu nagradu na Me|unarodnom 27. rujna filmskom festivalu u Milanu zajedno se s francuskim filmom Dans les U klubu Mo~vara prikazana su dva filma ameri~koga nezavisnog filma{a champs de bataille redateljice Danielle Arbid. Festival je posjetilo vi{e od Hala Hartleya: Unbelivable Truth (1989) i Surviving Desire (1991). pedeset tisu}a gledatelja, a rije~ je o tre}em me|unarodnom festivau s ko- jega se film Tu vra}a ovjen~an priznanjima. Hrvatski redatelj Zrinko Ogresta postao je ~lan Europske filmske akade- mije, o ~emu ga je obavijestio predsjedatelj Vije}a Akademije Humbert 21-25. rujna Balsan. Ogresta }e biti uklju~en u master class, odjel za stru~na predava- Animirani film Kyrie eleison autora Davora Me|ure~ana prikazan je u se- nja europskih redatelja u svijetu i promid`bene aktivnosti europske kine- lekciji Festivala mediteranskoga kratkometra`nog filma u Tangeru (Maro- matografije, a sudjelovat }e i u glasovanju o europskim godi{njim film- ko). skim nagradama. ^lanovi Europske filmske akademije sa sjedi{tem u Ber- linu, utemeljene 1989. pod vodstvom {vedskoga redatelja Ingmara Ber- 21. rujna gmana, ugledni su europski filmski autori i stvaraoci ~ija je uloga promi- Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi} uputio je ~estitke redate- canje europskoga filma u svijetu. Akademijom predsjeda njema~ki reda- ljima Zrinku Ogresti i Vinku Bre{anu za nagrade koje su osvojili na film- telj Wim Wenders. skim festivalima u Italiji i Nizozemskoj. »Nagrade su veliko priznanje re- dateljima osobno, ali i cijeloj hrvatskoj kinematografiji«, naglasio je pred- 28-29. rujna sjednik u ~estitkama. Sve~ana hrvatska premijera filma Ta divna splitska no}, redatelja i scena- rista Arsena Antona Ostoji}a, nastalog u produkciji Alka filma, odr`ana 22. rujna — 24. studenoga je prvo u Splitu, a potom i u Zagrebu. Glavne uloge u filmu tuma~e Dino U sklopu filmskoga programa Lakomo oko IX u Knji`nici Ivana Gorana Dvornik, Marinko Prga, Mladen Vuli}, Marija [kari~i}, Vicko Biland`i}, Kova~i}a u Zagrebu prikazat }e se ciklus Velikani francuskog filma. Prika- Coolio, Nives Ivankovi}, Dara Vuki}, Ivana Ro{~i} i Pero Vrca. zani su filmovi Léon Morin, sve}enik (1961), redatelja Jean-Pierre Melvil- lea, Dva ~ovjeka na Manhattanu (1959) istog autora, Bodu spa{en iz vode 28. rujna — 2. listopada (1932) i Pravila igre (1939) Jeana Renoira, 400 udaraca, Ameri~ka no} i U zagreba~kom kinu Tu{kanac od 28. rujna do 2. listopada na programu Fahrenheit 451 Françoisa Truffauta, Mesar (1970) Claudea Chabrola, je Ciklus redatelja pra{ke {kole, u sklopu kojeg su prikazani filmovi Muke Claireino koljeno (1970) Erica Rohmera. po Mati Lordana Zafranovi}a, ^uvar pla`e u zimskom periodu Gorana

115 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 115 do 116 Jeli}, M.: Kronika

Paskaljevi}a, Specijalno vaspitanje Gorana Markovi}a, Miris poljskog cve- 5-28. listopada }a Sr|ana Karanovi}a, Bravo Maestro Rajka Grli}a i Otac na slu`benom Filmski programi u kinu Tu{kanac zapo~eli su prikazivanje slavne TV-se- putu Emira Kusturice. rije R. W. Fassbindera Berlin Alexanderplatz, snimljene prema romanu Al- freda Döblina (1878-1957) o Berlinu s kraja tridesetih godina pro{log 28. rujna — 2. listopada stolje}a. Trinaest epizoda i dvosatni epilog te kultne serije prvi se put pri- Na me|unarodnom festivalu filmske kamere Manaki Brothers koji se kazuje u kinu. odra`ava u makedonskom gradu Bitoli, gostovali su predstavnici Hrvat- ske — Tomislav Pinter, Alenka Pinter, Daniel Rafaeli} i Branko Gombac. 5-30. listopada Rije~ je o najstarijem festivalu filmske kamere pokrenutom prije 25 godi- Recentna ma|arska kinematografija u kinu Tu{kanac predstavljena je fil- na u ~ast filmskih pionira, bra}e Miltona i Janakija Manakija. movima Napu{teni Arpada Sopsitsa, Tinjaju}a cigareta Petera Bacsoa, Csocso, `ivio 1. maj Roberta Koltaija, Svjetlo na tvom obrazu Gyule Gul- 29. rujna yasa, Probudi se dru`e, ne spavaj Miklosa Jancsoa, te Brat Zsombora Komisija Hrvatskog dru{tva filmskih djelatnika izabrala je dugometra`ni Dyge. Program je realiziran u suradnji s Hrvatskom kinotekom i Velepo- igrani film Duga mra~na no}, redatelja Antuna Vrdoljaka, u produkciji slanstvom Republike Ma|arske. Mediteran filma, za hrvatskoga predstavnika za nagradu Oscar za 2004. 6-10. listopada godinu, u kategoriji za najbolji film na stranom jeziku. Dokumentarni film ^uvar teglja~a redatelja Ivin ro|endan Tomislava Ra- 29. rujna — 2. listopada di}a i Voda Pu{}a Bistra Filipa [ovagovi}a. U kategoriji kratkih i doku- mentarnih filmova na natje~aj su pristigle 104 prijave, a odabrani su Do- Filmovi Videodru`ine Gimnazije i Kinokluba Karlovac sudjelovali su na mjenak redatelja Vinka Bre{ana, Povijest gospo|e od prije redatelja Miro- Me|unarodnom filmskom festivalu u Abuji u Nigeriji, izvijestio je Kino- slava Sikavice, Ratni reporter redatelja Silvestra Kolbasa, Tko `iv tko mr- klub. U konkurenciju dvadeset stranih animiranih, dokumentarnih i igra- tav redatelja Josipa Viskovi}a, Vrt plavih ru`a redatelja Mladena Santri- nih filmova uvr{ten je animirani film Vrata Vjekoslava @ivkovi}a i doku- }a, Fantom slobode redatelja Damira ^u~i}a, @uto proro~anstvo redate- mentarni film Velika obitelj Marije Ratkovi}, oboje Karlov~ana. Od dva- ljice Natalije @upan, Fikret Abdi} Babo redatelja Zvonimira Juri}a, Po- deset filmova osam je iz Europe — {est iz Velike Britanije i dva iz Hrvat- sljednja pri~est redatelja Ivana Gorana Viteza, Kanalizacija redatelja Da- ske. vora @mega~a, Slu~aj LJ. [. redatelja Gorana Devi}a, Anina ameri~ka adresa redatelja Petra Krelje, Te~aj letenja redateljskoga para D. Ku{an / 1. listopada I. Juka. U Klubu Mama prikazan je dokumentarac @ivjeti u Dubravi, koji su sni- U kategoriji animiranoga filma na natje~aj je pristiglo scenarija za izradu mili u~enici {kole Inova uz mentorstvo Karmen Ratkovi} u okviru pro- vi{e od 250 minuta animacije, a prijavilo se ~ak dvadeset producenata. jekta Interkulturalno u~enje na razini lokalne zajednice: inicijative mla- Odabrano je pet filmova. U kategoriji alternativnog (eksperimentalnog) dih, koji vodi Mali korak (Centar za kulturu mira i nenasilja). filma na natje~aj je pristigao 21 projekt, odabrano je trinaest filmova. Producent Ivan Malo~a postao je redoviti ~lan Europske filmske akade- 2-3. listopada mije te tako dobio mogu}nost da glasuje zajedno sa jo{ 1600 filmskih Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture u Hrvatskoj Kostajnici odr`a- umjetnika i profesionalaca iz cijele Europe za najbolje europske filmove. na je Prva revija dokumentarnog filma Gordan Lederer, posve}ena snima- Izvr{ni odbor Europske filmske akademije, koji radi pod predsjedanjem telju Hrvatske televizije tragi~no poginulu 1991. u Hrvatskoj Kostajnici. Wima Wendersa, pozvao je Malo~u jo{ potkraj kolovoza da bude redovi- Na programu Revije dokumentarni su filmovi povijesno-arheolo{ke te- ti ~lan akademije u razredu producenata. matike. Prikazani su, izme|u ostalih, Posljednji Frankopan — Laval Nu- gent, Sr|ana Segari}a, Tajanstveni srednji vijek; Seksualnost Bo`idara Do- 22. listopada magoja Buri}a, Veli~ina obiteljskog grba Mladena Trnskog, Prizidnice — U Zagrebu je gostovao ugledni {vedski filma{ Bengt Forslund, koji je odr- sveti{ta na osami Sr|ana Segari}a te Uvozne vrane Gorana Devi}a. U `ao predavanje na Akademiji dramskih umjetnosti. Forslund je ro|en sklopu festivala prikazan je i igrani film Konjanik Branka Ivande. 1932, bio direktor [vedskoga filmskog instituta, a producirao je filmove slavnih redatelja od Jana Troella do Akija Kaurismäkija i Larsa von Trie- 3-10. listopada ra. Jubilarno deseto izdanje Tjedna ~e{kog filma odr`ano je u kinu Broadway U sklopu filmskoga programa [to nam rade susjedi — mladi austrijski Tkal~a u Zagrebu. Prikazani su filmovi Pupendo Jana Hoebejka, Jedna film u KIC-u je gostovao redatelj Valentin Hitz sa svojim tirolskim trash- ruka ne plje{}e (Jedna ruka netleská) Davida Ondoi~eka, Prefrigani Filip filmom Kaltfron. Nakon projekcije filma gledatelji su imali priliku razgo- (Mazany Filip) Václava Marhoula, Dosada u Brnu (Nuda v Brne) Vla- varati s redateljem. dimíra Moráveka, Divlje p~ele (Divoké v~ely) Bohdana Sláme, Djevoj~e (- Dev~átko) Benjamina Tu~eka i @elary Ondoeja Trojana. 22-26. listopada Na me|unarodnom (FSF 06) nagradu publike, kao najbolji film regije, 4. listopada osvojio je Kraj igre Petra Ore{kovi}a, studenta zagreba~ke Akademije Na programu mo~vare bili su animirani filmovi Yellow Submarine Geor- dramske umjetnosti. Rije~ je o desetominutnom igranom filmu nadahnu- gea Dunninga i The Tune Billa Plymptona. tu motivima istoimene drame Samuela Becketta.

4-9. listopada 23. listopada U Galeriji Nova predstavljen je ~etverodnevni program filmskih i video- U rije~kom klubu Spirit pretpremijerno je prikazan dokumentarni film Pi projekcija pod naslovom Love it or leave it, s filmskim i videoradovima rooms o nastanku i razvoju plesnoga projekta Pi rooms initial. Zagreba~- devetnaest umjetnika iz Turske, Libanona, Albanije, Srbije i Crne Gore, ka premijera odr`ana je 4. studenog u Net-kulturnom klubu Mama. Kosova, Makedonije i Hrvatske. Program filmskih i videoprojekcija Love U Kinoteci se do kraja godine svake subote prikazuju besplatno crtani fil- it or leave it realiziran je u sklopu Cetinjskog bijenala 5, uz potporu Kul- movi za djecu iz produkcije Zagreb filma. Na programu su filmovi iz se- turstiftung des Bundes i Kunsthalle Fridericianum i prethodno je prikazi- rijala slavnoga profesora Baltazara i Lete}ih medvjedi}a. van u Dubrovniku, Cetinju,Tirani i Diyarbakiru. Predstavljeni su autori Nevin Aladag, Goran Devi}, Fouad Elkoury, Ayse Erkmen, Vlatko Gili}, 24-31. listopada Joana Hadjithomas & Khalil Joreige, Alban Hajdinaj, Sanja Ivekovi}, Animirani film Sub rosa autora Katje i Nikole [imuni} u{ao je u selekci- Gulsun Karamustafa, Omer Ali Kazma, Sener Ozmen, Renata Poljak, ju 26. me|unarodnoga festivala mediteranskog filma, koji se odr`ava u Anri Sala, Erzen Shkololli, Mohamed Soueid, Jalal Toufic, Natalija Vujo- francuskom Montpellieru. Sub rosi to je deveti izbor u selekciju na me- {evi}, Akram Zaatari, Borjan Zafirovski. |unarodnim festivalima, dva je puta bila prikazana u posebnim programi- 116 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 115 do 116 Jeli}, M.: Kronika ma, a 31. srpnja dobila je nagradu za najbolji animirani film na festivalu Pred prepunim dvoranama Nacionalnoga filmskog teatra i Instituta su- Salento finibus terrae u Italiji. vremene umjetnosti u Londonu na 48. filmskom festivalu premijerno je prikazan film Tu redatelja Zrinka Ogreste u proizvodnji Interfilma i HRT- 25. listopada a. Ogrestin Tu prikazan je i u francuskom Montpellieru, na najve}em me- Na programu je Mo~vare film Tape ameri~koga redatelja Richarda Lin- diteranskom filmskom festivalu. klatera. 29. listopada — 5. studenoga 27. listopada U KIC-ovu Art-kinu u Zagrebu odr`ane su dvije filmske tribine posve}e- Projekcija japanskoga filma Eureka redatelja Shinjija Aoyame odr`ana je ne radu redatelja Petra Krelje. Predstavljen je izbor od desetak Kreljinih u Klubu Mama. dokumentaraca, poput filmova Coprnice, Povratak, Tre}a smjena, Njego- Sve~ano su otvorene dvije nove dvorane kina Broadway Tkal~a pa ih je vateljica, Ameri~ki san, Moj brat Ante, o kojima je autor razgovarao s pu- sada ukupno pet. Nove dvorane imaju 466 sjedala, ~ime se ukupan broj blikom. sjedala u kinima Broadway Tkal~a popeo na 1218. Prema rije~ima Gvozdena Vidovi}a, novim dvoranama otvara se prostor 30. listopada za europske filmove u Broadway Tkal~i. Vjekoslav @ivkovi} iz Kinokluba Karlovac dobio je na me|unarodnom fe- stivalu kratkoga filma Toti film festival u Mariboru drugu nagradu. Na- 28. listopada gradu je dobio za animirani film Vrata. Posebnu nagradu u kategoriji do- Dan hrvatske animacije obilje`io se u kinu Tu{kanac projekcijama radova kumentarnoga filma osvojila je Marija Ratkovi}, tako|er iz Kinokluba djece i mlade`i, studenata Odsjeka za animirani film i nove medije te pro- Karlovac, za film Velika obitelj. fesionalnih animiranih filmova. Nakon projekcija dodijeljene su nagrade U sklopu izlo`be konceptualnog umjetnika i filmskog autora Dana Okija najboljim hrvatskim profesionalnim animiranim filmovima nastalim pro{- u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu odr`ana je premijera njegova le i ove godine. Grand prix dobili su studenti Akademije likovnih umjet- igranog filma Kisik 4 u kinu Tu{kanac. Prikazan je i njegov film Ozone 3 nosti, pod vodstvom mentora Kre{imira Zimoni}a, za {picu Animafesta RGB. 2004, a dvije ravnopravne nagrade dobili su filmovi Sretan cvr~ak Mari- jana Lon~ara i Spoj Darka Bakli`e. Dan hrvatske animacije odr`ava se 30. listopada — 1. studenoga drugi put i posve}en je doma}em animiranom filmu, a prire|uje ga hrvat- Animirani projekt Pri~e iz davnine Bulaja naklade predstavljen je na festi- ski ogranak ASIFA-e (Me|unarodne asocijacije animiranog filma) u su- valu Lucca Comics & Games 2004 u talijanskom gradu Lucca, a konku- radnji sa Svjetskim festivalom animiranog filma u Zagrebu i Hrvatskim rira za nagradu za multimedijski projekt godine. Rije~ je o najva`nijem filmskim savezom. svjetskom festivalu na podru~ju stripa, koji se naziva i ’Cannesom stripa’.

Leksikon preminulih

Zvonimir Lon~ari}, likovni umjetnik, scenograf, autor crtanih filmova ke {kole crtanog filma’, te kao glavni crta~ i samostalni autor filmova. Bio (Zagreb, 13.III.1927. — 11.XI.2004). Diplomirao je na Akademiji likov- je scenograf u preko 30 filmova (npr. Osvetnik, D. Vukoti}, 1958; Kon- nih umjetnosti u Zagrebu 1956. (u klasi K. Angelija Radovanija, E. Toma- cert za ma{insku pu{ku, D. Vukoti}, 1958; Picolo, D Vukoti}, 1959; [a- {evi}a). Izra|ivao je `ivo obojene stilizirane figuralne skulpture od polie- grenska ko`a, V. Kristl, I Vrbani}, 1960; Surogat, D. Vukoti}, 1961; Igra, stera, ~esto velike i mobilne, humorno koncipirane, ali i od drveta, smje- D. Vukoti}, 1962; Criticus, A. Marks, V. Jutri{a, 1962; Neman i vi, B. Ko- {tene u pravilu na otvorenim prostorima. Tako|er je izra|ivao dje~je lar, 1964; \avolja posla, Z. Grgi}, 1965; Noge, A. Zaninovi}, 1968; Po- igra~ke, ilustrirao knjige, dizajnirao plakate i za{titne znakove (npr. za vijesna pripovijest, R. Ivan~evi}a, 1978. i dr.), glavni crta~ u 16-ak filmo- Animafest, Zagreb), kazali{ne scenografije. Slikarstvo su mu odlikovale va, osobito u filmovima R. Ivan~evi}a (u ve}ini njegovih element-filmo- tipizirano stilizirane figure, te `ive i ~iste plohe boje. Svoje kipove i slikar- va, 1972-1986), a bio je i animator u nekoliko filmova. ske radove izlagao je u zemlji i inozemstvu. Od rana radi u crtanom fil- AUTORSKA DJELA: 1x1=1, 1964; Bijeg, 1969; @deri, 1973; Gosti, mu (od 1958), kao jedan od najistaknutijih scenografa filmova ’zagreba~- 1977; Alegro vivace, 1988 (kore`ija s Ante Zaninovi}em)

117 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. LJETOPISOV LJETOPIS Ispravak / Napomena

Ispravak uz ’Binarno na~elo Napomena i ljubavna motivacija...' Objavljuju}i bilje{ke pokojnog Radovana Ivan~evi}a o zagreba~kom ani- U mojem tekstu ’Binarno na~elo i ljubavna motivacija kao osnove struk- miranom filmu pedesetih (’Avangardni zagreba~ki animirani film ture (Meso i krv)’, objavljenom u 39. broju Hrvatskog filmskog ljetopisa pedesetih - bilje{ke’, Hrvatski filmski ljetopis, 39/2004), nismo znali ni mi (2004), potkrale su se dvije gre{ke. niti pokojnikova udovica Mia Ivan~evi} da su to bilje{ke za napisan final- ni tekst koji je Radovan Ivan~evi} izlo`io na me|unarodnom kongresu Na stranici 114, u zagradi pretposljednje re~enice drugog pasusa, umjesto filmskih kriti~ara Art and Ideology: The Nineteen-Fifties in a Divided »( ) dakle na djelu je svojevrsna ina~ica majkloleoneovskog motiva)«, Europe, Zagreb, velja~a, 18-21, 1999. Taj je tekst recentno objavljen u treba stajati »( ) dakle na djelu je svojevrsna ina~ica majklkorleoneovs- ~asopisu @ivot umjetnosti (71-72/2004), pod naslovom ’Avangardni kog motiva)«. Pridjev se dakako odnosi na Michaela Corleona, protago- zagreba~ki animirani film pedesetih’. Isti je tekst u engleskom prijevodu nista Coppolinih Kumova. objavljen, pod nazivom ’The Avant-Garede of Zagreb Animated Films in Na stranici 115., pak, na po~etku posljednjeg pasusa, umjesto »1. Opreka the 1950s’’, u nedavno izdanoj i promoviranoj knjizi: Ljiljana Kole{nik, prosvije}enost/rigidnost, koja se u ovom slu~aju mo`e poistovjetiti s opre- ur., 2004, Art & Ideology. The Nineteen-fifties in a Divided Europe, kom renesansa/novi vijek ( )«, treba stajati »1. Opreka prosvje}e- Zagreb: Dru{tvo povjesni~ara umjetnosti Hrvatske. nost/rigidnost, koja se u ovom slu~aju mo`e poistovjetiti s oprekom novi Tako|er se ispri~avamo Miji Ivan~evi} {to smo je naveli pod prija{njim vijek /srednji vijek ( )«, {to je uostalom razvidno iz konteksta teksta. prezimenom (kao ’Miju Babaju’). Damir Radi} (H. T.)

118 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Sa`eci Abstracts

UVODNIK EDITORIAL Hrvoje Turkovi} Hrvoje Turkovi} 10 godina, 40 brojeva Ten years, 40 issues Ovim ~etrdesetim brojem, navr{ava se deset godina izla`enja Hrvatskog With this 40-ieth issue of the Croatian Cinema Chronicle ten years of pub- filmskog ljetopisa. Kad je Ljetopis 1995. pokrenut, pratile su ga sumnje u lishing is completed. When the Chronicle was initiated in 1995, there were mogu}nost njegova dugoro~nijeg opstanka. Jedne su bile vezane uz nesigur- some doubts. One was concerned with the reliability of the state subven- nost stalne dr`avne subvencije, o kojoj u potpunosti ovisi izla`enje jednog tion, and without such a subvention a scholarly magazine could not survive. takvog studijskog ~asopisa. A druge su se sumnje odnosile na ~injenicu da Second doubt was based upon a visible scarcity of film-scholars in Croatia, se je u to vrijeme znalo za vrlo malo ljudi koji su bili sposobni pisati uteme- of those individuals that can supply studious papers for publishing. Both ljenije studije, rasprave o filmu, koji su bili predani prou~avanju filma. Niti doubts have stayed unsubstantiated. The Chronicle continuously received jedna od tih sumnji nije dobila potvrdu. Ljetopis dobiva ustrajnu potporu the national and the regional subvention that helped it survive in an Ministarstva kulture i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, a posto- respectful manner. And the Cumulative Index published in this issue gives janje same mogu}nosti objavljivanja studijskih tekstova bilo je dovoljno da evidence that the Chronicle has had 130 contributors during its 10 years, privu~e velik broj suradnika. Njih se u ovih deset godina izredalo 130, a od half of them the authors of substantial papers — interpretations, historical toga je polovica pisala slo`ene eseje, interpretativne, teorijske, histori~ar- research papers, and theoretical papers dealing with diverse topics, togeth- ske. Kako je i polazno planirano, Ljetopis je tijekom ovih deset godina dao er with the substantial work on filmographies, lexicons and bibliographies. bogatu biblioteku referentnih tekstova o hrvatskom i svjetskom filmu, od- As was planned from the beginning, the Chronicle has become a bookshelf nosno dokumentacijskih obrada hrvatskog filma, postaju}i va`nim ~imbeni- of reference on Croatian cinema, but on the world cinema too. kom visoke filmske kulture u Hrvatskoj.

TEMA: BLOCKBUSTER TOPIC: BLOCKBUSTERS Sheldon Hall Sheldon Hall Genealogija modernih blockbustera The Genealogy of the Modern UDK: 791.65(73):339.15.054.22 Blockbuster UDK: 791.65(73):339.15.054.22 Rad je prijevod poglavlja iz knjige Genre and Contemporary Hollywood, ed. Steve Neale, 2002, London: BFI Publishing. (Puni naslov rada je: ’Tall The paper is a translation of a chapter in a book Genre and Contemporary Revenue Features: The Genealogy of the Modern Blockbuster’. Rad je Hollywood, ed. by Steve Neale, 2002, London: BFI Publishing. (The full objavljen uz autorovo dopu{tenje). Izraz ’blockbuster’ uglavnom upotre- title of the paper is: ’Tall Revenue Features: The Genealogy of the Modern bljavamo kad govorimo o filmu koji je iznimno uspje{an u financijskom Blockbuster’. The paper is published by the author’s and editor’s permis- smislu, ili cilja na takav uspjeh. Blockbusteri se isti~u djelomi~no zbog svo- sion). The term ’blockbuster’ is typically used to refer to a film which is je izuzetnosti, svog statusa ekonomske kategorije razli~ite od i ’iznad’ nor- extraordinarily successful in financial terms, or aimed at such a success. malne razine ve}ine filmova. Iako je taj izraz u posljednje vrijeme u{ao u Blockbusters are distinguished partly by their exceptionalism, their status as op}i jezik i opisuje vrstu kinematografije koja se asocira s dominantnim ko- an economic category different from and ’above’ the normal run of gener- mercijalnim oblicima modernog filma glavne struje, ’post-studijskog’ al releases. Although the term has entered common parlance in recent times Hollywooda, fenomen blockbustera mo`emo slijediti do stare tradicije izni- to describe the kind of cinema associated with the dominant commercial mno uspje{nih i iznimno skupih filmova koji su imali svoje mjesto u godi{- forms of modern, mainstream, ’post-studio’ Hollywood, the blockbuster njim planovima i izvje{tajima broja prodanih karata ameri~ke industrije. phenomenon can be traced to an old tradition of exceptionally successful Blockbusteri zahtijevaju velika ulaganja u produkciju, ali i specifi~ne strate- and exceptionally expensive films that have featured in the US industry’s gije marketinga i distribucije. [iroko generaliziraju}i, postoje dva modela annual release schedules and box-office charts. Blockbusters require heavy distribucije koja povezujemo s prikazivanjem blockbustera: turneje (road investment in production, but also specific marketing and distribution showing) i zasi}ene masovne premijere. Kod modela turneja, filmovi se pre- strategies. Generalizing broadly, there have been two distribution patterns mijerno prikazuju na ograni~en ili ekskluzivan na~in u velikim gradskim typically associated with the release of blockbusters: road showing and sat- centrima na du`e ili neodre|eno vrijeme, po vi{im cijenama, a nakon tog uration mass booking. In road show pattern films would open on a limited ’premijernog prikazivanja’ slijedi {iroko prikazivanje. Model zasi}enosti or exclusive basis in a major metropolitan center for an extended or indef- uklju~uje jako reklamiranje prije premijere, nakon kojeg slijedi simultano inite run at raised prices, and this ’premiere run’ would be followed by a prikazivanje velikog broje kopija (od 500 do 3000) {irom zemlje. Ovaj dru- general release. Saturation pattern involves heavy advertising in advance of gi model osigurava br`i povrat velikog ulaganja u produkciju i marketing film opening, followed by a ’blanket release’ — a wide simultaneous release blockbustera. Rad prati povijesne promjene u svakom od ovih modela, ra- of a great number of prints (from 500 to 3000) nationwide. This second zja{njavaju}i istodobno povijesne promjene u prijemu, produkciji i marke- pattern promised a quicker pay-offs of heavy investments into blockbuster tingu. production and advertising. The paper traces the historical changes in each 119 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 119 do 128 Sa`eci / Abstracts

ANALITI^KI SADR@AJ: Turneje; Novi oblici proizvodnje i potro{nje; of this pattern, elucidating the historical changes in reception, production Trendovi blockbustera u ’novom’ Hollywoodu and marketing at the same time. ANALITICAL CONTENTS: Roadshows; New Patterns of production and consuption; Blocbuster trends in the ’New’ Hollywood

Nenad Polimac Nenad Polimac Hrvatski blockbusteri Croatian Blockbusters UDK: 791.65(497.5):339.15.054.22 UDK: 791.65(497.5):339.15.054.22 791.641.3(497.5) 791.641.3(497.5) Is there a Croatian film blockbuster? The problem in Croatia is that there Postoji li uop}e hrvatski filmski blockbuster? U Hrvatskoj je problem {to is no strong market. Distributors do not recognize Croatian film as partic- jaka tr`i{ta nema. Distributeri ne prepoznaju doma}i film kao posebno ularly attractive merchandise, because the profit from Hollywood hits is atraktivnu robu, jer mnogo bolje i lagodnije zara|uju od holivudskih hito- higher and easier. If directors and producers were not so persistent — va. Da nije upornosti redatelja i producenta — kojima je stalo da svoj rad because it matters to them to present their work to public — many predstave javnosti — mnoge hrvatske produkcije nikad ne bi ni stigle u Croatian productions would never make it into the cinemas. Croatian film kina. Za hrvatski film u novijem razdoblju mnogo su karakteristi~niji slee- in the recent period is characterized by sleepers. How the War Started on peri. Kako je po~eo rat na mom otoku (1996), najgledaniji hrvatski film u My Island (1996), top grossing Croatian film in the past 15 years (around posljednjih petnaestak godina (oko 350 000 gledatelja), zapravo je televizij- 350,000 viewers), is actually a television production made outside the film ska produkcija koja je nastala mimo kinematografskoga sustava, a toliki industry, and such a response surprised not only the authors, but also the odjek iznenadio je ne samo autore nego i distributera (zagreba~ki Kinema- distributor (Kinematografi Zagreb). Another typical sleeper is the film by tografi). I Matani}ev film Blagajnica ide na more tako|er je izrazit sleeper. Dalibor Matani} The Cashier Wants to Go to the Seaside. Vinko Bre{an’s Jedinim blockbusterom novije hrvatske kinematografije mo`e se smatrati film Marshal Tito’s Spirit (1999) may be considered the only blockbuster of Mar{al Vinka Bre{ana (1999). Reklamiran kao film autora hit-komedije recent Croatian cinema. Advertised as the new film by the author of hit- Kako je po~eo rat na mom otoku, Mar{al je snimljen s deset puta ve}im bud- comedy How the War Started on My Island, Marshal Tito’s spirit had a ten `etom (oko milijun eura). times bigger budget (around 1 million). Blockbusters were more common in ex Yugoslavia, where the common mar- Blockbustera je bilo vi{e u razdoblju biv{e Jugoslavije, gdje je zajedni~ko tr- ket guaranteed much larger number of movie goers. Sometimes the regional `i{te jam~ilo mnogo ve}e brojke gledatelja. Ponekad je regionalna usmjere- orientation prevented some films that were very popular in certain parts of nost prije~ila da vrlo popularni filmovi u pojedinim sredinama ostvare po- the country to accomplish the same success in the rest of Yugoslavia (Kre{o djednak uspjeh na {irem jugoslavenskom prostoru (komedija Kre{e Golika Golik’s Those Who Sing Think no Ill (1970) is the top grossing film of all Tko pjeva zlo ne misli iz 1970. najgledaniji je film svih vremena u Zagrebu times in Zagreb — with more than 220,000 viewers — but in Belgrade, — vidjelo ju je 220 000 gledatelja — ali je u Beogradu, Sarajevu, pa i Rije- Sarajevo, and even in Rijeka and Split, the success was moderate. But, there ci i Splitu, odjek bio osrednji). No, bilo je ostvarenja koja su znala iskoristi were films that knew how to make use of a great number of cinema theaters prednost velikoga broja kina koja su im bila na raspolaganju. Najspektaku- that were at disposal. The most spectacular among them was Battle on larnija je me|u njima Bitka na Neretvi Veljka Bulaji}a (1969), planirana kao Neretva by Veljko Bulaji} (1969), planned to be a blockbuster (’super specta- blockbuster (’superspektakl’), realizirana uz suradnju najve}ih filmskih pro- cle’), made in collaboration of the biggest producing companies and distrib- dukcijskih poduze}a i distributera u biv{oj Jugoslaviji te dva strana kopro- utors in ex Yugoslavia, and two foreign co-producers, with famous actors, ducenta, poznatim glumcima, ~ija se cijena ko{tanja procjenjuje na tada{njih whose commissions were then estimated at $12 million (today probably dvanaest milijuna dolara (danas vjerojatno oko pedeset milijuna), te koja je around 50 million), and attracted more than 2 million viewers (part of it on sakupila vi{e od dva i pol milijuna gledatelja (dio toga ostvaren je tzv. {kol- so called school screenings). A total opposition to partisan spectacle were low skim predstavama). Potpuna suprotnost partizanskim spektaklima bile su budget Serbian comedies of the 1980s like Lion in the Heart (1981) or @ika’s niskobud`etne srpske komedije iz osamdesetih poput Lafa u srcu (1981) ili Dinasty (1985); the predecessor of both is Shared Apartment by Dragutin @ikine dinastije (1985; prethodnik im je Zajedni~ki stan Dragutina Dobri- Dobri~anin (1960), that used aggressive advertising and wide distribution to ~anina iz 1960), koje su bu~nom reklamom i razgranatom distribucijom na- make up for the lack of real attractions on the screen. dokna|ivale nedostatak pravih atrakcija na ekranu. In contrast with present-day situation, Croatian film was more interesting to the audiences during Yugoslavian period. Some characteristics of a block- Za razliku od dana{nje situacije, hrvatski je film za jugoslavenskoga razdo- buster may be recognized in the film The Pine Tree in the Mountain (1971); blja bio mnogo privla~niji publici. Natruhe blockbustera mogu se prepozna- the success of his debuting film When You Hear the Bell (1969) inspired ti u filmu U gori raste zelen bor (1971): uspjeh prvenca Kad ~uje{ zvona Antun Vrdoljak to conceptualize his second film as a kind of sequel (making (1969) ponukao je Antuna Vrdoljaka da svoj novi film koncipira kao svo- a franchise is typical for blockbusters), with a similar subject matter jevrstan nastavak (stvaranje fran{ize tipi~no je za blockbustere), sa sli~nim (vignettes form the war in Banija), but also with a more pronounced si`ejom (ratne vinjete iz zara}ene Banije), ali i nagla{enijim eksploatacijskim exploitational elements (humor, action, sex). The film was extraordinarily elementima (humor, akcija, seks). Film je bio iznimno gledan ne samo u Hr- well received not only in Croatia (around 300,000 viewers), but also in vatskoj (oko tristo tisu}a gledatelja) nego i u drugim jugoslavenskim repu- other Yugoslavian republics. The golden era of Croatian cinematography, blikama. Zlatno doba hrvatske kinematografije, u kojem je svijest o plasma- when the awareness of attracting the audience was more pronounced, starts nu filma u publike mnogo razvijenija, zapo~inje Okupacijom u 26 slika Lor- with the film Occupation in 26 Pictures by Lordan Zafranovi} (1978), and dana Zafranovi}a (1978), a trend nastavljaju filmovi Medeni mjesec Nikole the trend is continued with films Honeymoon by Nikola Babi} (1983) as Babi}a (1983) kao i Samo jednom se ljubi Rajka Grli}a (1981), samo {to je well as You Only Love Once by Rajko Grli} (1981), differing only in the fact that the second was more strategically ingenious, because the stars were drugi bio strate{ki lukaviji, jer je u glavnim ulogama imao srpske glumce Serbian actors Miki Manojlovi} and Vladica Milosavljevi}, so it attracted Mikija Manojlovi}a i Vladicu Milosavljevi}, pa je ostvario ve}u gledanost more viewers in the whole Yugoslavia. na cijelom jugoslavenskom prostoru. Why are viewers currently avoiding Croatian films? The problem is not the Za{to danas publika izbjegava hrvatski film? Problem nije u kvaliteti izrade, quality of production, but the problem is that the major group of movie problem je u neiskori{tavanju glavne publike: glavnina je kinogledatelja u goers is not exploited: most movie goers are aged between 15 and 25, and dobi je izme|u 15 i 25 godina, a njima se hrvatski film ~ini preozbiljan i ne- they consider Croatian film to be too serious and unattractive; and dostatno atraktivan, i on na njih uop}e ne cilja. Croatian filmmakers do not aim their work at this group of audience. ANALITICAL CONTENTS: The concept of blockbuster; Serbian hits and ANALITI^KI SADR@AJ: Uvod: pojam blockbustera; Srpski hitovi i hrvat- Croatian sleepers, Blockbusters of Ex-Yugoslavia; The role of Croatian pro- ski ’sleeperi’, Blockbusteri biv{e Jugoslavije; Hrvatska uloga u jugoslaven- duction within Ex-Yugoslavia’s market; Why the Croatian audience avoids skom tr`i{tu; Za{to danas publika izbjegava hrvatski film? Croatian films? 120 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 119 do 128 Sa`eci / Abstracts

Igor Sara~evi} Igor Sara~evi} Strani blockbusteri u Hrvatskoj Foreign Blockbusters on Croatian Screens UDK: 791.65(100):339.15.054.22(497.5) UDK: 791.65(100):339.15.054.22(497.5) Iz perspektive kraja listopada 2004. pisanje o stranim blockbusterima u From the perspective of the end of October 2004, writing about foreign Hrvatskoj neizbje`no se ~ini kao otu`an posao. Ve} kratak pogled na aktu- blockbusters in Croatia inevitably seems to be a sad job. Even a short glance alnu vikend-listu najgledanijih filmova u hrvatskim kinima obeshrabruje: at the current weekend-list of top-grossing films in Croatian cinemas is me|u trideset naslova na listi, koji su krenuli u prikazivanje u posljednjih quite discouraging: among thirty titles on the list, that have been screened nekoliko mjeseci, svega su tri (Troja / Troy; Harry Potter i zato~enik Azka- in the past few months, only three (Troy; Harry Potter and the Prisoner of bana / Harry Potter and the Prisoner of Azkaban i Shrek 2) privukla vi{e od Azkaban and Shrek 2) have attracted more than 50,000 viewers, and of the pedeset tisu}a gledatelja, a od preostalih 27 do kraja prikazivanja to }e, vje- remaining 27, the only one that will probably reach that number is rojatno, uspjeti jo{ samo jednom naslovu (Garfield). Prenesu li se blokba- Garfield. If you transfer the blockbusters percentages into Croatian situa- sterski postoci u hrvatske uvjete, dobit }emo da bi za ispunjenje kriterija tion, it would mean that a particular film would have to have more than blockbustera na hrvatskom tr`i{tu pojedini film u na{im kinima morao sku- 250,000 viewers in order to fulfill the criteria of a blockbuster in Croatian piti vi{e od dvjesto pedeset tisu}a gledatelja. Ta donja granica za blockbu- market. This lower limit for a blockbuster represents, however, the ster u nas je danas, me|utim, nedosti`na gornja granica, koju ostvaruju tek unreachable upper limit, which is reached only by real international cine- pravi svjetski kinofenomeni kao {to su serijali Gospodar prstenova i Harry matic phenomena as Lord of the Rings trilogy and Harry Potter series, or Potter, ili ovogodi{nji hit Mela Gibsona Pasija (The Passion of the Christ). U this year’s Mel Gibson’s hit The Passion of Christ. In the period between razdoblju 1998-2003. granicu od dvjesto pedeset tisu}a gledatelja u hrvat- 1998 and 2003, the number of 250,000 viewers in Croatian cinemas was skim kinima pre{lo je ukupno sedam filmova, dok su u SAD u istom razdo- reached or surpassed by seven films in total, while 134 titles surpassed the blju njihovu blokbastersku granicu od sto milijuna dolara pre{la 134 naslo- blockbuster limit of $100 million in the USA in the same period. va. What are the reasons of present-day situation in Croatia? Developed net- Koji su razlozi takva dana{njeg stanja u Hrvatskoj? Za moderne blockbuste- work of multiplex theatres is necessary for modern blockbusters, the one re nu`na je razvijena mre`a multipleks-kina, koja se za jake naslove ’zatrpa- that has great number of copies of hit films and provides huge number of va’ velikim brojem kopija, ~ime se omogu}uje golema gledanost. Hrvatska viewers. Croatia’s first real multiplex — Blitz-Cinestar in Zagreb — was je prvi pravi multipleks — zagreba~ki Blitz-Cinestar — dobila tek u prosin- opened in December 2003. With the exception of Zagreb, there aren’t cu 2003. godine. S iznimkom Zagreba, u Hrvatskoj nema ni dosta dvorana enough cinemas in Croatia, nor are there first-rate cinema theaters. Osijek, niti ima vrhunskih kinodvorana. Osijek, Rijeka i Split mogu se pohvaliti tek Rijeka and Split can boast only average theaters, while in the rest of the korektnim dvoranama, dok je u ostatku dr`ave situacija posve nezadovolja- country the situation is completely unsatisfactory. In most countries film vaju}a. U ve}ini zemalja kinoindustrija na sve se na~ine trudi privu}i gleda- industry is making huge efforts to attract audience into cinema theaters by telje u kina, neprestano pobolj{avaju}i udobnost i tehni~ke uvjete gledanja incessantly improving comfort and technical conditions, while in Croatia, filma, dok u nas, s iznimkom novijih dvorana u Zagrebu, kino doista ne with the exception of new theaters in Zagreb, cinemas cannot attract audi- mo`e privu}i gledatelje nude}i osobit do`ivljaj nu`an za blokbasterski usp- ences by offering a special experience necessary for the blockbuster type jeh. Jedan od temelja stagnacije hrvatskoga kinotr`i{ta u drugoj polovici success. One of the most important reasons of stagnation of Croatian cin- 1990-ih svakako je bila i repertoarna politika zagreba~kih Kinematografa, ema market in the second half of the 1990s was definitely release policy of vode}e mre`e kina u Hrvatskoj. Prvo, zanemarivali su zahtjeve moderniza- Kinematografi Zagreb, a leading network of cinemas in Croatia. First, they cije kinodvorana, a i nisu se upustili u izgradnju multipleksa. Drugo, vodi- neglected calls for modernization of theaters, and did not start building li su nefleksibilnu repertoarnu politiku, oslanjaju}i se odve} na inozemne multiplexes. Second, their release policy was inflexible, relying too much uspjehe blockbustera, bez obzira {to neki nisu ba{ dobro prihva}ani u Hr- on international success of blockbusters, without considering the fact that vatskoj. Tre}e, po~eli su doslovno primjenjivati politiku da se niti jedan na- some of them were not so well accepted in Croatia. Third, they started to slov ne smije prikazivati u udarnim dvoranama dulje od dva tjedna, te su apply strange policy saying that none of the films could be screened at kod uspjelih blockbustera zbunjivali zainteresiranu publiku ’degradacijom’ major theaters for more than two weeks, and thus confused the audience filma njegovim slanjem u neuglednije dvorane. ^etvrta je gre{ka bila {to fil- interested in major blockbusters by ’degrading’ films by screening them in move u vlastitoj distribuciji, posebno crtanofilmske blockbustere, nisu sin- second and third-rate theaters. The fourth mistake was that the animated kronizirali, i tako nisu iskoristili njihove potencijale. Posljedica takve stra- blockbusters were not synchronized, so that their potentials were not fully tegije, odnosno njezina nedostatka, bila je da je va`an segment obiteljske exploited. The result of such a strategy, or the lack of one, was that the publike u Hrvatskoj ostao prili~no zanemaren, te se tek u posljednje godi- important segment of family audiences in Croatia was quite neglected, and ne ili dvije na njemu po~elo sustavnije raditi. Peti je problem {to se zbog sta- only in the past couple of years has there been systematic effort in this seg- gnacije hrvatskog tr`i{ta distributeri u Hrvatskoj ne mogu upu{tati u agre- ment. The fifth problem is the fact that, because of the stagnation of sivnija ulaganja u marketing, {to je itekako velik problem u svjetlu ~injeni- Croatian market in general, the distributors cannot afford more aggressive ce da je dana{njega gledatelja te`e nego ikada privu}i u kino. Bez oja~ava- investing into marketing, and that represents a big problem in the light of nja kinomre`e i agresivnijega marketinga Hrvatska se pokazuje kao zemlja the fact that today it is harder than ever to attract audience into cinema. u kojoj blockbusteri ne uspijevaju biti blockbusterima. Without strengthening the network of cinema theaters and more aggressive ANALITI^KI SADR@AJ: ’Slobodni pad’ prikazivala{tva u Hrvatskoj; Kad marketing, Croatia will stay the country where blockbusters do not succeed je film blockbuster; Razlozi ’deblokbasterizaciji’ u Hrvatskoj; Katastrofalna to be blockbusters. politika zagreba~kih Kinematografa; Zanemarenost obiteljske publike ANALITICAL CONTENTS: The ’free fall’ of film release in Croatia; When a film is ’blockbuster’?; Reasons of ’de-blockbusterization’ in Croatia; The catastrophic policy of Zagreb theatrical chain Kinematografi; The neglect of family audience.

FESTIVALI FESTIVALS Diana Nenadi} Diana Nenadi} Pogled preko ’ruba’ A Glance Over the ’Edge’ Zagreb Film Festival, 12-16. listopada Zagreb Film Festival, October, 12th-16th UDK: 791.65.079(497.5 Zagreb):791-21/22”2004” UDK: 791.65.079(497.5 Zagreb):791-21/22”2004” Specifi~no usmjeren na prve ili druge filmove mahom mladih redatelja di- Specifically oriented at the first or second films of predominantly young ljem svijeta, podjednako otvoren kratkom i cjelove~ernjem te igranom i do- directors from all over the world, equally open to short and feature-length 121 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 119 do 128 Sa`eci / Abstracts

kumentarnom filmu, drugi po redu ZFF ponudio je jo{ jedan intrigantan iz- films, to feature and documentary film, the second Zagreb film festival bor iz panorame svjetskoga filma. U samu sredi{tu hrvatskoga ’festivala fe- offered yet another intriguing choice from the panorama of world film. In stivala’ bili su kinematografski ’rubovi’, djela nastala izvan dominantnih the center of Croatian ’festival of the festivals’, there were cinema’s ’edges’, matrica Hollywooda ili europskoga filma, usmjerena na `ari{ne teme uglav- works made out of the dominant model of Hollywood or European film, nom rubnih dijelova svijeta iz kojega dolaze (Azije, Latinske Amerike, Isto~- concentrated at the focal topics of mainly marginal parts of the world they ne Europe) ili nezavisne produkcije. Festival je ujedno posvjedo~io da izme- come from (Asia, Latin America, Eastern Europe) or independent produc- |u te dvije zone svijeta, ma koliko njihov odnos bio nadvijen sjenom ’pos- tions. The festival also witnessed that there is a lively film exchange: of film tkolonijalizma’, postoji `iva kinematografska razmjena: filmskoga novca, money, authors, topics, characters and global problems between these two stvaralaca, tema, likova i globalnih problema. world zones, regardless the shadow of ’post colonialism’ hanging over their Unato~ {arenilu motiva i pristupa, cjelove~ernjim igranim programom do- relationship. miniralo je nekoliko aktualnih tema, osobito {iroko shva}eni problemi tran- Despite the variety of motives and approaches, the feature-length film pro- zicije (Nedovr{ena pri~a Hassana Yektapanaha, Slijepo okno Li Yanga) te po- gram was dominated by several current topics, particularly by widely lo`aj i uloga `ene u raznim dru{tvima (Osama Siddiqa Barmaka; Marija Pe- understood problems of transition (Unfinished Story by Hassan tera Calina Neetzera; Marija, milosti puna Joshue Marstona; En Garde Yektapanah, Blind pane by Li Yang) and the position and the role of women Ayse Polat). Naprotiv, osim nekih iznimki (rumunjski film Kava i cigarete, in different societies (Seclusion by Siddiq Barmak; Marija by Peter Calin Cristija Puiua) kratki igrani film, mahom eskapisti~kog raspolo`enja, nije Neetzer; Mary, full of grace by Joshua Marston; En Garde by Ayse Polat, pokazao ve}e zanimanje za suvremenost i svakodnevicu: autori kratke fik- etc). On the contrary, apart from a few exceptions (a Romanian film Coffee cije uglavnom su izvan vlastita vremena i prostora, u podru~ju metafore i and cigarettes, by Cristi Puiu), short feature film, of predominantly escapist metafizike, ilustracije i stilske vje`be, no njihovi filmovi dobro su prihva}e- mood, did not show great interest in contemporary time and everyday life: ni kao predigra cjelove~ernjeg igranog filma u okviru {arena i izvrsno po- the authors of short fiction are mostly outside their own time and space, in sje}ena festivala. the area of metaphors and metaphysics, illustration and style-exercises, but their films were well accepted as foreplays to feature-length films at the col- ANALITI^KI SADR@AJ: Uvod; ’Granice’ i kako ih prije}i; U znaku `ena, orful and very well attended festival. raznih; Slijepa okna; Kratkometra`ni eskapizam ANALITICAL CONTENTS: ’Borders’ and how to cross them; Under the sign of women, diverse kinds; Blind shafts; Short film escapism; The fil- mography of the festival and the awards

Petar Krelja Petar Krelja Ritam rada The Rhythm of Work 5. dani filma, [iroki Brijeg, 9-11. rujna 2004. 5th Days of Film — The Mediterranean festival of docu- UDK: 791.65.079(497.6 [iroki Brijeg):791.229.2(4-13)”2004”(049.3) mentary films, [iroki Brijeg, September 9th — 11th 2004 [irokobrije`anin Tomislav Topi} i tajnica Hrvatskog filmskog saveza Vera UDK: 791.65.079(497.6 [iroki Brijeg):791.229.2(4-13)”2004”(049.3) Robi}-[karica osmislili su i od 2000. ostvaruju projekt prezentacije hrvat- Tomislav Topi} from [iroki Brijeg in Bosnia and Herzegovina, and skih filmskih noviteta u udaljenu hercegova~kom gradi}u ve} gladnu kul- Croatian Film Clubs’ Association general secretary Vera Robi}-[karica, turnih doga|anja s izrazito mirnodopskim predznacima. Iako je to bila pri- thought out and since 2000 have been organizing a project of presenting lika da se {irokobrije{koj publici poka`u atraktivniji filmovi, program je po- Croatian film novelties in a distant small town in Herzegovina, hungry for ~eo — uz prethodno katalo{ko upozorenje — o{tro: prikazivani su progra- cultural events with distinctively peaceful omen. Although this was a mi eksperimentalnog filma i neuobi~ajenijih dokumentaraca. Program je chance to show the audience in [iroki brijeg some attractive films, the pro- pro{iren potom na igrani film, na filmove doma}ih predstavnika bosansko- gram started — with a previous warning in the catalog — sharply: a pro- herecegova~ke kinematografije, a ovogodi{nji — jubilarni peti Dani — u~i- gram of experimental films and unusual documentaries was screened. The njeni su {ire internacionalnim uz podnaslov ’ Mediteranski festival doku- program was then widened to include feature film, and then films by the mentarnog filma’. Zdravko Musta} izabrao je devet dokumentaraca iz {est authors from Bosnia and Herzegovina; and this year’s — jubilatory fifth europskih zemalja za natjecateljski program, a uz taj je ostao i ’stari’ tip pro- Days — were made international in a wider sense, bearing a subtitle grama kao popratni. U natjecateljskom programu dominirali su dokumen- ’Mediterranean Festival of Documentary Film’. Zdravko Musta} chose nine tarci koji zatje~u ~ovjeka na poslu (Osti Tomislava [anga o no}nom lovu na documentaries from six European countries for competition program, and hobotnice, Bunarmen Branka I{tvan~i}a o izgradnji bunara iz Hrvatske; along with this, there was the ’old’-type program. The competition was Prva i posljednja Momira Matovi}a iz Srbije i Crne Gore o pustinja~kom dominated by documentaries about a human work (Osti, by Tomislav [ang radu u kamenjaru ’bo`jeg’ ~ovjeka; Trg heroja Kalesisa Theodorea iz Gr~ke about a night octopus fishing, and Bunarmen by Branko I{tvan~i} about o ritualima paljenja; Talijan Carmelo Nicotra s filmom o mukama snimanja digging a well, from Croatia; Prva i posljednja by Momira Matovi}a from filma gr~kog autora Thea Angelopoulosa), ali i onih koji ga zatje~u na po- Serbia and Montenegro about a hermitic kind of work in a ’God’s’ man slu i u dokolici (hrvatski La strada Damira ^u~i}a) kao i filmove ~iste do- quarry; Trg heroja by Kalesis Theodore from Greece about the rituals of kolice ([panjolac Oscar Perez u film Xavo — Xavi ima film od jednog ka- burning; a film by Italian Carmelo Nicotra about problems that the Greek dra duge vo`nje tramvajem, te hrvatski film @ivot ili san Mladena ]apina author Theo Angelopoulos encountered when making his film). There were o sanjarenju {kolarca). Grand prix dobio je ganutljiv bosanskohercegova~ki also films which showed people at work, but also in their leisure time dokumentarac Sarajevski pas Harisa Proli}a o sinovu psu koji je roditeljima (Croatian film La strada by Damir ^u~i}), as well as films showing people bio veza sa u ratu poginulim sinom, a sada ostarjela psa moraju dati uspa- at leisure time exclusively (the Spanish Oscar Perez in his film Xavo — Xavi, vati. Raznovrsni su bili i popratni programi festivala. Publika je mogla vi- where there is only one shot of a long tram ride, and Croatian film @ivot djeti ~etiri bosanskohercegova~ka rada: Slike sa ugla Jasmile @bani} (fran- ili san by Mladen ]apin about a teenage boy’s day dreaming). Grand prix cuski fotoreporter u ratnom Sarajevu ispucao tri filma na te{ko ranjenu dje- went to a touching documentary Sarajevski pas by Haris Proli} from Bosnia vojku, a da joj nije poku{ao pomo}i), Bijele ru`e Tomislava Pokraj~i}a i Ri- and Herzegovina, about a dog that had kept a connection between parents ste Osterjovskog (pregr{t za~udnih prizora), Svjedok vremena @ane Mrko- and their son who was eventually killed in the war, and now the dog is very nji} (fotograf koji vi{e od pola stolje}a obavlja svoj posao u Mostaru), Raj old and has to be put to sleep. Accompanying programs of the festival were za stokila{e Roberta Bubala (nogometa{i koji moraju imati vi{e od stotinu also varied. Audience could see four film from Bosnia and Herzegovina: kila). Eksperimentalni program iz produkcije Hrvatskoga filmskog saveza Slike sa ugla by Jasmila @bani} (a French photographer shot pictures of a obuhvatio je ~etiri novija naslova: Sinaj Zdravka Musta}a, Mörder unter seriously wounded girl in Sarajevo, without trying to help her); Bijele ru`e uns Ivana Faktora, Grad, gradovi Vedrana [amanovi}a i Arabeska Damira by Tomislav Pokraj~i} and Rista Osterjovski (a handful of extraordinary ^u~i}a. Dugometra`ni program ponudio je dva dokumentarca (Sretno dije- scenes); Svjedok vremena by @ana Mrkonji} (a photographer who has been te Igora Mirkovi}a, Fahrenheit 9/11 Michaela Moorea) i jedan igrani (Tu doing his job in Mostar for more than half a century); and Raj za stokila{e Zrinka Ogreste). A u sklopu festivala predstavljena je i knjiga Prvi BH pop- by Robert Bubalo (footballers who have to weigh more than a hundred 122 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 119 do 128 Sa`eci / Abstracts rock leksikon. Festival mediteranskoga dokumentarnog filma u [irokom kilos). Experimental program from the production of Croatian Film Clubs’ Brijegu posjeduje odliku tako nedostupnu hrvatskim filmskim manifestaci- Association was represented by for new films: Sinaj by Zdravko Musta}; jama — uz dobru organizaciju sa svim elementima svetkovine, festival se Mörder unter uns by Ivan Faktor; Grad, gradovi by Vedran [amanovi}; and odvijao po dobro uravnote`enoj satnici projekcija i relaksiraju}ih programa Arabeska by Damir ^u~i}. Feature-length program offered two documen- (razgledavanje obnovljena mosta u Mostaru, slikovit dio Neretve vi|en iz taries (Sretno dijete by Igor Mirkovi}, and Fahrenheit 9/11 by Michael motornih plovila, za~udnost izvora Li{tice...). Kruna uvijek `ivahna festival- Moore) and one feature film (Tu by Zrinko Ogresta). During the festival, skog ugo|aja zasniva se na brojnim na~elnim razgovorima o filmu, na po- there was a presentation of the book The First BH pop-rock lexicon. The lemikama o vi|enim djelima na festivalu, na informacijama o polo`aju do- Festival of Mediterranean Documentary Film in [iroki Brijeg posses a char- kumentaristike u Sredozemlju. acteristic that is so rare at Croatian film events — good organization with ANALITI^KI SADR@AJ: Citati, citati; Mediteran u [irokom Brijegu; Ritam all elements of a holiday, there was a well balanced schedule of screenings rada; Ritam rada i — nerada; Ritam nerada; Sarajevski pas; Uspostavljeni and entertainment programs (sightseeing of the restored bridge in Mostar, ritam a picaresque part of the Neretva river seen from the motor boats, unique- ness of the spring of the Li{tica river...). The crown of the ever lively festi- val atmosphere is based on numerous conversations about film, on polemics on films seen at the festival, on information on the position of documentary film in the Mediterranean. ANALITICAL CONTENTS: Quotations, quotations; Mediterrane in [iroki Brijeg; The rhythm of work; The rhythm of work and leisure; The rhythm of leisure; The Sarajevo dog; The established rhythm; The filmography of the festival and the awards

Hrvoje Turkovi} Hrvoje Turkovi} Film sjena bez sjena Shadow films without Shadows Festival animiranoga filma u Chiavariju (Festival internazio- Animated Film Festival in Chiavari, Italy (Festival inter- nale del cinema d’animazione, Chiavari, Italija), 21-25. li- nazionale del cinema d’animazione, Chiavari, Italia), stopada 2004. October 21st-25th 2004 UDK: 791.65.079(450 Chiavari):791.228”2004”(049.3) UDK: 791.65.079(450 Chiavari):791.228”2004”(049.3) Giannalberto Bendazzi, jedan od najistaknutijih svjetskih povjesni~ara fil- Giannalberto Bendazzi, one of the most prominent film historians in the ma, pokrenuo je, zajedno sa skupinom znalaca i entuzijasta, novi me|una- world, started, together with a group of experts and enthusiasts, a new rodni festival animacije u Chiavariju, malom priobalnom gradi}u blizu Ge- international festival of animation in Chiavari, a small seaside town near nove. Festival je ustrojen prema najvi{im standardima svjetskih festivala, Genoa. The festival is organized according to the highest standards of inter- osobito onih poput zagreba~koga: rije~ je o festivalu okrenutu prikazu sta- national festivals, especially those like Zagreb Festival: it is a festival direct- nja u suvremenoj umjetni~koj animaciji. Ve}ina je filmova bila pozvana na ed at illustrating the situation in contemporary artistic animation. Most of festival, a kako su pozivi ra|eni na temelju dobrog poznavanja najnovije the films were invited to the festival, and since the invitation was based on animacije, to je i program konkurencije bio najvi{e razine. Ali, Bendazzi i good knowledge of recent animation, the competition program was at the njegovi suradnici vide posebnost festivala u njegovu studijskome, prou~ava- highest level. But Bendazzi and his associates see the trademark of their fes- teljskom krilu, u tematskim retrospektivama koje bi bile pra}ene publicira- tival in its research wing, that is, in thematic retrospectives accompanied by nim studijama i okruglim stolovima. Jedna je posebno vrijedna retrospekti- published studies and round tables. There was one particularly valuable ret- va bila u izu~avala~kom sredi{tu prvoga (’nultog’) izdanja festivala: povije- rospective in the center of research of the first (’zero’) festival: historical sni pregled siluetnoga filma, odnosno animiranoga siluetnog filma, podvr- review of silhouette film, or more precisely animated silhouette film, a sub- ste kola`nog filma. Retrospektiva je pokazala da uz op}epoznatu Lotte Re- category of collage film. The retrospective showed that, along with the iniger postoje i raniji stvaratelji, istodobni i kasniji zaklju~no s na{im suvre- widely known Lotta Reiniger, there are antecedent authors, as well as con- menikom Francuzom Michelom Ocelotom, koji danas radi istan~ane siluet- temporaneous and subsequent ones, finishing with our contemporary ne animacije. Retrospektiva je bila popra}ena kapitalnim izdanjem dvojezi~- Michel Ocelot (France) who makes sophisticated silhouette animations. ne knjige francuskoga specijalista Pierrea Jouvanceaua — Le film de silho- The retrospective was accompanied by the publishing of a capital bilingual uettes / The Silhouette Film (Le Mani — Festival del cinema d’animazione book by the French expert Pierre Jouvanceau — Le film de silhouettes / The di Chiavari, Genova, 2004), predstavljanjem te knjige i okruglim stolom s Silhouette Film (Le Mani — Festival del cinema d’animazione di Chiavari, temom siluetne animacije. Osim te retrospektive festival su pratile jo{ dvi- Genova, 2004), the promotion of the book and the round table about sil- je velike retrospektive: opusa talijanskoga tandema Emanuelea Luzzatija i houette animation. Apart from this retrospective, the festival comprised Giulia Gianinija, majstora kola`ne animacije, te isto~nja~koga majstora Ta- two more retrospectives: the retrospective of the work of Italian tandem kahate Isaa. Po svojoj manifestacijskoj strani festival je o~igledno uspio. Emanuele Luzzati and Giulio Gianini, masters of collage animation, and Bendazzi i njegovi kolege dokazali su kako se entuzijazmom i znala{tvom another by the oriental master Takahate Isao. The festival as an event was mo`e odmah sastaviti vrhunski festival — barem kad se sudi po izvedenu an obvious success. Bendazzi and his associates showed that enthusiasm and programu. Problem festivala bile su ograni~ene financije, slaba reklama fe- expertise can organize a first-rate festival right away — at least judging by stivala i u zemlji i u inozemstvu, te slab odaziv doma}e publike. No, kako the extraordinary program. The problem of the festival was in limited je jedna od svrha tog festivala da pro{iri poznavanje animacije u regijama i finances, inadequate marketing both in Italy and abroad, and poor response me|u publikom koja nije imala priliku upoznati se s umjetni~kom animaci- of local audience. Nevertheless, one of the purpose of this festival is to jom, a kako studijska orijentacija mo`e imati i internacionalnu privla~nost, spread the knowledge of animation in regions and among the audience that festival o~ito ima duboka opravadanja, i nadamo se da }e po`ivjeti. hasn’t have a chance to become familiar with artistic animation, and since ANALITI^KI SADR@AJ: Uvod; Siluetni film; Glavni program i ostali po- study orientation may have international appeal, the festival obviously has pratni programi; Izgledi festivala a deep justification, and we hope that it will live. ANALITICAL CONTENTS: Silhouette films; The main program and the side programs; The perspectives of the festival

123 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 119 do 128 Sa`eci / Abstracts

KLASICI HRVATSKOG FILMA THE CLASSICS OF CROATIAN FILM Jurica Pavi~i} Jurica Pavi~i} @udnja vlasti i vlast nad `udnjom: Samo Yearnings of power and power over jednom se ljubi Rajka Grli}a yearnings: Samo jednom se ljubi (You UDK: 791.231(497.5)”198” Only Love Once) by Rajko Grli} Tekst je podrobna interpretacijska studija filma Rajka Grli}a Samo jednom UDK: 791.231(497.5)”198” se ljubi (1981). Odobren na filmskom natje~aju godinu prije Titove smrti The text is a detailed interpretational study of Rajko Grli}’s film Samo jed- 1980. te snimljen i prikazan godinu nakon nje, film Rajka Grli}a Samo jed- nom se ljubi (1981). The film was approved at a competition three years nom se ljubi naslov je koji u hrvatskoj kinematografiji simboli~ki razdvaja before Tito’s death in 1980, and shot and screened a year after that, and it dva desetlje}a i dvije epohe. Dok su se socijalno anga`irani filmovi sedam- symbolically divides two decades and two epochs of Croatian cinema. desetih mahom bavili `ivotom i malformacijama suvremenika, u Samo jed- While the socially engaged films of the 1970s mainly dealt with life and nom se ljubi Rajko Grli} prvi }e put nakon ’crnog vala’ kriti~ku aparaturu malformations of their contemporaries, in Samo jednom se ljubi Rajko uperiti unatrag, te genezu socijalnih defekata potra`iti u mitskom djetinj- Grli} will, for the first time after ’black wave’, direct critical apparatus stvu komunisti~kog poretka — u neposrednom pora}u. Dok su dotada{nji backwards and looked for a genesis of social defects in mythical childhood ’revizionisti~ki’ filmovi progovarali ponajprije o komunisti~koj represiji na of communist system — immediately after the Second World War. While all polju ekonomije i ideologije, Grli}ev }e film pokazati kako represivno dje- the ’revisionist’ films before this one talked predominantly about commu- lovanje sustava ne staje ni na granicama posvema{nje privatnosti — to~ni- nist repression in economy and ideology, Grli}’s film will show how repres- je, erosa i seksualnosti. S namjerom da poka`e djelovanje politi~ke represi- sive actions of the system do not stop even at the borders of extreme pri- je na podru~je intimnog, Rajko Grli} }e u Samo jednom se ljubi fuzionirati vacy — or, more precisely, eros and sexuality. With the intention to show politi~ki film i klasi~nu melodramu, tvore}i onaj `anrovski hibrid koji je the effect of political repression in the field of intimacy, Rajko Grli} will upravo u prethodnim godinama proslavio Fassbindera, Klugea i novi nje- fuse political film with a classic melodrama, making a genre hybrid that ma~ki film. Obnavljaju}i crnovalovsku tradiciju kriti~kog filma, ali premje- had, in previous years, made Fassbinder, Kluge and new German film {taju}i je u nove `anrovske okvire i na vi{i stupanj populisti~ke atraktivno- famous. By reviving black-wave tradition of critical film, but not removing sti, Grli} je napravio film kojim se hrvatska kinematografija opra{ta od mr- it into new genre framework or higher level of attractiveness populist, Grli} {avih sedamdesetih i doba tzv. ’feljtonisti~kog filma’ te ulazi u novo deset- made a film that represents Croatian cinema’s goodbye to the meager 70s lje}e. To }e desetlje}e u ideolo{kom smislu biti obilje`eno nestankom Tita and the era of so called ’feuilletonistic film’, and entrance into the new kao fizi~ke osobe (te dijelom i ideolo{kog autoriteta), a u filmskom prevla- decade. The decade that will, in ideological sense, be marked by disap- {}u autora tzv. ’pra{ke {kole’, kojoj je Grli} pripadao. Kriti~na tema i njezin pearance of Tito as a physical person (and partly his ideological authority), tretman izazvala je politi~are u nadzornim tijelima — po dovr{enju Samo and in film, by the prevalence of authors of co called ’Prague school’, that jednom se ljubi bio je predmetom cenzorske afere, koja je za dlaku zavr{ila Grli} belonged to. Critical topic and its treatment provoked politicians in zabranom filma. Tek je prikazivanje filma u Cannesu i dobre kriti~ke reak- supervisory bodies — after Samo jednom se ljubi was finished, it was the cije sprije~ilo da se film ne zabrani. Film je do`ivio uspje{nu distribuciju u object of censorial affair that almost ended with the banning of the film. Jugoslaviji: samo u Zagrebu film je vidjelo sto tisu}a ljudi. Only the fact that the film was screened in Cannes and was critically U vrijeme nastanka filma Samo jednom se ljubi tzv. pra{ka {kola ve} je za- acclaimed saved it from being banned. The film was successfully distributed uzela ozbiljne pozicije u tada{njoj jugoslavenskoj kinematografiji. Ve} od in Yugoslavia: only in Zagreb it was seen by 100,000 people. polovice sedamdesetih ’pra`ani’ su prvim filmovima po~eli stjecati ugled i At the time of production of the film Samo jednom se ljubi, the so called izvan Jugoslavije te osvajati inozemna priznanja. U Srbiji trojac autora pra{- Prague school had already taken prominent positions in the then ke {kole strelovito je usko~io u ispra`njeni prostor nastao nakon {to je par- Yugoslavian cinematography. Even since the mid seventies the ’Prague stu- tijskom ~istkom 1973. razjuren ’crni val’, dok je u hrvatskoj uklju~ivanje hr- dents’ started getting acclaim abroad and wining international awards. In vatskih ’pra`ana’ — Lordana Zafranovi}a i Rajka Grli}a — i{lo ne{to spo- Serbia, three Prague school authors swiftly jumped into the empty space rije. Grli} je u vrijeme nastanka Samo jednom se ljubi imao dva realizirana freed after the Party purge destroyed the ’black wave’ in 1973, while in cjelove~ernja filma. Kud puklo da puklo (1974) bio je smjesa metafilmsko- Croatia the involvement of Prague school authors — Lordan Zafranovi} ga ’filma o filmu’ i politi~koga pamfleta o pobuni mladih protiv dru{tva. and Rajko Grli} — was slower. Before Samo jednom se ljubi, Grli} had Modernisti~kim pristupom Grli}ev je prvenac zainteresirao dio kritike, ali made two feature films. Kud puklo da puklo (Come Hell or High Water) je {iroj publici bio odve} zaku~ast, pa je tako u Puli izvi`dan na otvorenoj (1974) was a mixture of meta-film, ’film about film’ and a political pam- phlet about the youth’s rebellion against the society. His modernist sceni. Drugim filmom, Bravo maestro (1978), Grli} je napustio metafilmske approach interested some critics, but general audience found it too com- eksperimente i vratio se tradicionalnijoj dramaturgiji — snimio je dru{tve- plicated, so it was hissed at the Pula Film Festival. In his second film, Bravo nokriti~ki film o karijerizmu i nepotizmu u tada{njim umjetni~kim (kon- maestro (1978), Grli} abandoned meta-film experiments and returned to kretno — glazbenim) krugovima. Film je do~ekan podijeljeno; s jedne stra- traditional dramaturgy — he made a film that criticizes society, a film about ne, film je uvr{ten u konkurenciju Cannesa, gdje je dobio povoljne kritike, careerism and nepotism in the then artistic (more precisely — musical) cir- a zagreba~ka ga je kritika iskudila. Uo~avaju}i da su korijeni mnogih suvre- cles. The reactions were divided; on the one hand, the film entered the menih deformacija u inicijalnoj povijesti socijalizma u Jugoslaviji Grli} se competition in Cannes, where it got critical acclaim, but the critics in odlu~io otputiti u Samo jednom se ljubi u ~etrdesete godine i neposredno Zagreb did not agree. Realizing that the roots of many contemporary pora}e. Iako je i prije postojao interes — osobito u tzv. ’crnom filmu’ — deformations lie in the initial history of socialism in Yugoslavia, in his third prema izvorima deformacija u ranom pora}u, ta se osjetljivost pove}ala u film, Samo jednom se ljubi, Grli} decided to go back into the 1940s and the godinama uo~i i (pogotovo) nakon Titove smrti. Tada je interes za prljavo period directly following the Second World War. Although there was an rublje komunisti~koga poslijera}a bio svojevrsna kulturna dominanta u ju- interest, even before him, — especially in so called ’black film’ — in the goslavenskoj publicistici, knji`evnosti, teatru i, ne{to kasnije, filmu. Sli~nu sources of deformations in the period directly following the Second World namjeru ima i Grli}ev film. Smje{ten u neposredno pora}e (i to prije doga- War, this sensibility grew in the years before and (particularly) after Tito’s |aja ’48, koji se u filmu ne spominju), Samo jednom se ljubi te`i prikazati death. The interest in the dirty laundry of communist postwar period was kako je komunisti~ka vlast u samim za~ecima iskazala sklonost s jedne stra- then a kind of cultural dominant factor in Yugoslavian publicist writing, lit- ne materijalnoj korupciji, a s druge represiji nad pojedincem, njezinom slo- erature, theater and, s little later, film. We find the same intention in Grli}’s bodom, pa i spolno{}u. S jedne strane taj je film politi~ki film, s druge, ~ak film. It is situated in the postwar period (before the events of 1948, which i va`nije, on je melodrama. Upravo ta melodramska `anrovska orijentacija are not mentioned in the film), and wants to show that the communist gov- bitno odre|uje Grli}ev film. Sam film bavi se takore}i arhetipskom melo- ernment, at the very beginning, displayed tendency toward, on the one dramskom situacijom — zabranjenom ljubavi dvoje mladih koji pripadaju hand, material corruption, and on the other, repression over the individual, protustavljenim svjetovima. Na samu po~etku filma glavni junak filma To- his freedom, and even sexuality. The film is therefore, a political film, as mislav (Miki Manojlovi}) pobjednik je, vladar, neprijeporni gospodar gra- well as a melodrama. This melodramatic genre orientation defines Grli}’s da i slijepi vjernik revolucionarne ideologije. On je ~ovjek od akcije. Juna- film. The film itself deals with, so to speak, archetypical melodramatic sit- 124 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 119 do 128 Sa`eci / Abstracts kovo posrnu}e po~inje onoga trenutka kad pri prozivci u kazali{tu spazi uation — forbidden love of two young people that come from the opposite Bebu (Vladica Milosavljevi}) — balerinu u koju se zaljubi, premda je ta lju- worlds. At the very beginning of the film, the hero, Tomislav (Miki bav politi~ki neprihvatljiva i njegovoj i njezinoj sredini. Ta ’gre{na’ ljubav u Manojlovi}) is a winner, a ruler, indisputable master of the city and a blind filmu je finalizirana teatralnim samoubojstvom, ba{ nalik sudbini Romea i follower of revolutionary ideology. He is a man of action. The hero’s fall Julije ili ljubavnika iz Meyerlinga. Isto tako, u filmu va`nu ulogu ima glaz- begins in the moment he sees Beba (Vladica Milosavljevi}) — a ballerina he ba, koja u Grli}evu filmu kao i u mnogim melodramama ilustrira, ali i sim- falls in love with, although this love is politically unacceptable to both his boli~ki konotira strast. Sve su to elementi koji Samo jednom se ljubi nedvo- and her surroundings. This ’sinful’ love finishes with a theatrical suicide, smisleno identificiraju kao melodramu. Upravo status melodrame kao ’{tet- exactly like Romeo and Juliet, or the lovers from Meyerling. The role of ne’ i ’dekadentne’ presudan je za Grli}ev film. Kako je melodramsko u ri- music in the film is very important, and it illustrates, but also symbolically gidnoj socijalisti~koj kulturi imalo status ’trula’ zapadnoga kulturnog para- indicates passion, as in many other melodramas. These are all elements that zita, tema Grli}eva filma upravo i jest ’zatrovanje’ komunisti~kog sustava, unambiguously identify Samo jednom se ljubi as a melodrama. It was exact- koji nakon rata neizbje`no biva inficiran, a na kraju i preplavljen plodovi- ly this status of melodrama as ’harmful’ and ’decadent’ was decisive for ma ’dekadentne’ kulture. Tako `anrovska postava u Grli}evu filmu postaje Grli}’s film. As the melodramatic had s status of ’rotten’ western cultural metakomentar sustava vrijednosti koji film secira. parasite in a rigid socialist culture, the topic of Grli}’s film is precisely this ’poisoning’ of the communist system, that inevitably becomes infected after ANALITI^KI SADR@AJ TEKSTA: 1. Uvod / nastanak filma; 2. Kontekst the war, and in the end flooded by products of ’decadent’ culture. So, the nastanka; 3. Nad Titovim grobom: rekapitulacija ~etrdesetih; 4. Melodram- genre in Grli}’s film becomes a meta-commentary of the values of the sys- sko u Samo jednom se ljubi; 5. Klasno posrnu}e junaka i posrnu}e ’nove kla- tem dissected in the film. se’; 6. Izme|u ma~izma i erotskog; 7. Pristup vremenu i prostoru; 8. Glaz- ba kao melodramski i politi~ki znak; 9. Fassbinder i Grli}: melodrama kao ANALYTICAL CONTENTS: 1. Introduction / the production of the film; politi~ka alegorija; Bibliografija; Bilje{ke 2. The context of the production; 3.Over Tito’s grave: recapitulation of the 40s; 4. The melodramatic in Samo jednom se ljubi; 5. Class stumbling of the hero and stumbling of the ’new class’; 6. Between the machismo and eroticism; 7. Treatment of time and space in the film; 8. Music as melodra- matic and political sign; 9. Fassbinder and Grli}: melodrama as a political allegory; Bibliography; Notes

REPERTOAR REPERTOIRE Uredila: Katarina Mari} The Editor: Katarina Mari} Osvrti na filmove {to su imali premijere u hrvatskim kinima u razdoblju Reviews of all theatrical films released in-between the two Chronicle izme|u dvaju brojeva Ljetopisa. issues.

ANIMACIJSKE STUDIJE ANIMATION STUDIES Midhat Ajanovi} Ajan Midhat Ajanovi} Ajan Film s tajnom A Film with a Secret Poku{aj ~itanja i razumijevanja animiranog filma Don Kihot The attempt of reading and understanding the animated Vladimira Kristla film Don Quixote by Vladimir Kristl UDK: 791.228(497.5)(049.3) UDK: 791.228(497.5)(049.3) 791.633-051 Kristl, V. 791.633-051 Kristl, V. Kada bi bilo mogu}e sastaviti objektivnu povijest ’filmskoga stolje}a’, knji- If it was possible to create an objective history of ’the century of film’, a gu koja bi objedinila najvrednije {to je umjetnost (celuloidnoga) filma dala, book that would incorporate the most valuable that the art of (celluloid) film a pritom izbje}i amerikocentrizam, kao i svojevrstan ’`anrovski rasizam’ u has given, and at the same time avoid American centrism, as a kind of ’genre prilog igranog i dokumentarnog filma, onda bi posve sigurno u panteonu racism’ in favor of feature and documentary film, than it is quite certain that filmskih remek-djela bilo mjesta i za nekoliko zagreba~kih crtanih filmova. there would be a place for a few animated films form Zagreb in the pantheon Tu dakako mislim na filmove kakvi su Surogat (1961) Du{ana Vukoti}a, Idu of cinematographic works of art. Here I refer to films such as Surogat dani (1969) Nedeljka Dragi}a, Satiemanija (1978) Zdenka Ga{parovi}a, ali (Surrogate) (1961) by Du{an Vukoti}, Idu dani (The Days Go By) (1969) by prije svih drugih ipak na Don Kihota (1961) Vladimira Kristla. Vladimiru Nedeljko Dragi}, Satiemania (1978) by Zdenko Ga{parovi}, but before all Kristl, ro|en u Zagrebu 1923, prije i usporedno s bavljenjem animacijom others, Don Quixote (1961) by Vladimir Kristl. Vladimir Kristl, born in uspje{no je djelovao u nekoliko umjetni~kih zanimanja. Bio je redatelj, ani- Zagreb in 1923, before and concurrently with animation, was successfully mator, glumac, scenograf, karikaturist i istaknut slikar, jedan od osniva~a active in several artistic fields. He was a director, an animator, an actor, a grupe Exat 51, koja je okupljala zastupnike geometrijske apstrakcije, svoje- production designer, a caricaturist and a prominent painter, one of the dobno posve nepo}udna shva}anja umjetnosti. Po~etkom {ezdesetih odlazi founders of group Exat 51, that brought together representatives of geo- u Njema~ku, gdje je i umro 2004. U kontakt s animacijom Kristl dolazi metric abstraction, whose uderstanding of art which was completely oppro- 1952, kada je anga`iran na nerealiziranom projektu Duga filma ^arobni brious at the time. At the beginning of the sixties he leaves for Germany, zvuci, za koji je nacrtao detaljnu knjigu snimanja i oko dvije tisu}e crte`a. where he died in 2004. Kristl’s first contact with a animation was in 1952, Neko vrijeme boravi u Argentini, da bi se 1959. na poziv novoosnovana when he was involved in an unrealized project of Duga film ^arobni zvuci Studija za crtani film Zagreb filma vratio u Zagreb. Prvo nastupa kao glav- (Magical Sounds) for which he drew a detailed continuity and about two ni crta~ u filmu Kra|a dragulja (redatelj Mladen Feman), a 1960. dopu{ta- thousand drawings. He spent some time in Argentina, but in 1959, after the ju mu da u kore`iji s Ivom Vrbani}em realizira [agrensku ko`u, u kojoj }e invitation from Animated Film Studio of Zagreb Film, he returned to uporabiti dio materijala ra|ena za ^arobne zvuke. Ve} na tom filmu Kristl Zagreb. He was first the main animator in the film Kra|a dragulja (Jewelry se potvr|uje kao autor koji je ne samo zapanjuju}e brzo ovladao tehnologi- Theft) directed by Mladen Feman, and in 1960 he was allowed to realize jom crtanoga filma, nego koji razumije medij u svim njegovim aspektima te [agrenska ko`a as a co-director with Ivo Vrbani}, in which he will use some se odmah nametnuo kao umjetnik osobnoga shva}anja animacije. Kristl je of the material made for Magical Sounds. This first film already confirmed svaki detalj u procesu nastanka animiranoga filma `elio inovirati i individu- that Kristl is an author who had not only fascinatingly fast conquered the alizirati, uskladiti i prilagoditi vlastitom shva}anju medija, ne obziru}i se technology of animated film, but who also understands the media in all its odve} na vladaju}a pravila zanata. ^itanje scenarija za Don Kihota potvr|u- aspects, and immediately imposed himself as the artist with a personal per- je da je i taj, za neke temeljni segment filmske produkcije, Kristl smatrao ception of animation. Kristl wanted to innovate and individualize every 125 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 119 do 128 Sa`eci / Abstracts

ne~im posve izli{nim. U non{alantno napisana 32 retka on, na primjer, pi{e detail in the process of making an animated film, to coordinate and adjust it da }e se liku Don Kihota dogoditi ’geg s vodom i konjem’ ne nalaze}i po- to his own perception of the media, not taking into account the rules of the trebnim objasniti kakav je sadr`aj toga gega. Kristlu je glavna stvar bila trade. Reading the script for Don Quixote confirms that even this, for some sama crta~ka izvedba. Ugra|uju}i narativnu liniju u prostor geometrijski sti- the basic segment of film production, was considered to be completely super- lizirane vizualizacije, Kristl integrira obje dominantne (europsku i ameri~- fluous by Kristl. In the nonchalantly written 32 lines he, for example, says ku) animacijske tradicije koje su prethodile njegovu djelu. Zaustavimo li go- that ’a gag with water and horse’ will happen to Don Quixote, but without tovo bilo koji kvadrat filma Don Kihot, dobit }emo apstraktnu sliku, ali to finding it necessary to explain the content of the gag. Kristl found the ani- ipak nije apstraktni film, nego djelo naracije. Gramatika toga filma zasno- mation performance to be the most important thing. By incorporating a nar- vana je na logici geometrije i povijesti dvodimenzionalnoga predo~avanja rative line into the space of geometrically stylized visualization, Kristl inte- prostora, ali njegova narativna struktura konstruirana je u skladu s konven- grates both dominant (European and American) animation traditions that cijama tradicionalnog ameri~kog animiranog filma, prije svega ’crti}a jur- preceded his work. If we stop any picture of Don Quixote, we will get an njave’ (chase cartoons). Kristl antropomorfizira najjednostavnije geometrij- abstract picture, but it is not an abstract film, but a work of narration. The ske znakove, one koji se nalaze na donjoj granici grafi~koga pojednostavnji- grammar of the film is based on the logic of geometry and history of two- vanja u kojem jo{ mo`emo prepoznati stanovit smisao — kvadrate, rombo- dimensional presentation of space, but its narrative structure is constructed ide, pravokutnike. No, Kristla tako|er zanima ritmiziranje tih ’znakova’: according to the conventions of a traditional American animated film, above Kristlovi personificirani kvadrati}i roje se i pregrupiraju, klize i skaku}u, vi- all chase cartoons. Kristl anthropomorphizes the simplest geometrical signs, briraju i pulsiraju u naizmjeni~nim intervalima implozije i eksplozije. Kri- those that are at the lower limit of graphical simplification in which we can stlovi likovi ni u nagovje{taju nemaju ljudskih anatomskih osobina, nego su still recognize a certain sense — squares, rhomboids, rectangles. But Kristl is predo~eni u obliku geometrijskih skica stvari. Precizan aran`man i organi- also interested in making these ’signs’ rhythmical: Kristl’s personified squares zacija pokreta sugerira postojanje sheme u skladu s kojom se figure kre}u, swarm and regroup, slide and hop, vibrate and pulsate in intermitting inter- découpage smje{ten ’ispod’ vidljiva sloja ekrana. Te osobine nose i likovi: vals of implosion and explosion. Kristl’s characters do not have even an indi- Don Kihot je predo~en kao vodovodna cijev s bradom i {e{irom, a njegov cation of human anatomical characteristics, but are shown in the form of pratilac Sancho Panza obi~no je jaje, ~iji je vrh obrastao dlakama i na koje geometrical sketches of things. Precise arrangement and organization of je nataknut {e{ir. Oba se lika uklapaju u op}u mehaniziranost i geometrizi- movement suggests existence of a scheme in accordance with which the fig- ranost svijeta filma. Pritom su doga|anja u Don Kihotu smje{tena na dvije ures move, a decoupage situated ’under’ the visible layer of screen. These pozornice, grad i ne{to {to mo`emo pretpostaviti da je prirodni okoli{, jer characteristics are obvious in the characters: Don Quixote is shown as a ga obilje`uje potpuna odsutnost urbanih indikatora. Prvi je prostor pretr- water-pipe with a beard and a hat, his companion Sancho Panza is usually an pan automobilima, putokazima, pi{taljkama, vatrogascima, topovima, zra- egg, the top of which is hairy and has a hat. Both characters fit into general koplovima, putokazima, dok je drugi prakti~ki prazan. Kristl neprestano re- mechanization and geometrization of the world of film. All the develop- lativizira prostor, on stvara osje}aj stalne nestabilnosti tako {to okre}e cije- ments in Don Quixote are situates on two stages, a city and something that lu scenu ’naglava~ke’, gornja linija ekrana najednom postane staja}a linija we can assume is nature, because it is characterized by the complete lack of kojom se kre}u likovi, tako {to jednostavno zavrti cijelu sliku ili horizont urban indicators. The first set is filled with cars, road signs, whistles, firemen, predo~i kao okomitu liniju na sredini ekrana. Scenografija je va`an element canons, airplanes, while the other is virtually empty. Kristl relativizes space u percipiranju filma. Tonska pozadina u Don Kihotu kola` je mehaniziranih all the time, he creates the feeling of constant instability by turning the whole zvukova, naj~e{}e kongruentnih dok ilustriraju rojeve personificiranih geo- scene ’upside-down’, the top line of the screen suddenly becomes a standing metrijskih znakova, koji zuje po ’gradu’ u kojem vlada paranoja, stalno rat- line that characters walk on, by simply rotating the whole picture or dis- no stanje, kaos i sveop}a uzrujanost, {to podcrtava zvu~na kulisa kojom playing the horizon as a vertical line in the middle of the screen. Set design odjekuju stalne eksplozije, zvuk pi{taljke, {kripa automobila i neka vrsta is an important element in perceiving this film. Sound background in Don vojni~ke kora~nice, {to je jedini glazbeni motiv u filmu. S druge strane Don Quixote is a collage mechanized sounds, most often congruent, while they Kihot je ’ozvu~en’ uglavnom nekongruentnim zvukovima. Monta`no gle- illustrate swarms of personified geometrical signs, that swarm around the dano, film je mozaik, kola`, u stalnu procesu transformacije, sastavljanja ’city’ where the paranoia, constant state of war, chaos and general distress djeli}a vremena, ritmiziranih pokreta i geometrijskih slika. Don Kihot je rules, the fact that is emphasized by background sounds of constant explo- djelo koje slika mehanizirani i dehumanizirani svijet obilje`en gubljenjem sions, whistling, screeching of cars and a kind of military march, which is the subjektiviteta, nasilnim brisanjem kulturnih razlika me|u ljudima, to je, go- only musical motive in the film. On the other hand, Don Quixote is ’sound- tovo bi se reklo, slika moderne globalizacije. Kristl je najavio samo`iv, cini- ed’ with mostly incongruent sounds. Editorially speaking, the film is a mosa- ~an svijet u kojem }e individualizam i humanizam vrijediti onoliko koliko i ic, a collage, in the continuous process of transformation, putting together odba~ena, zahr|ala vodovodna cijev. pieces of time, rhythmical movements and geometrical pictures. Don ANALITI^KI SADR@AJ TEKSTA: 1. U panteonu filmskih remek-djela; 2. Quixote is a work that paints a mechanized and dehumanized world charac- Uvrije|eni ekscentrik; 3. Povijesni kontekst; 4. Crte`, pokret, prostor; 5. Per- terized by loss of subjectivity, violent erasing of cultural differences between cepcija; 6. Jedno tuma~enje; Bilje{ke; Bibliografija people, it is, we could almost say, a picture of modern globalization. Kristl announced a self-centered, cynical world in which individualism and human- ism will worth as much as the discarded, rotten water-pipe. ANALYTICAL CONTENTS: 1. In the pantheon of cinematographic works of art; 2. The offended eccentric; 3. Historical context; 4. Drawing, move- ment, space; 5. Perception; 6. An interpretation; Notes; Bibliography

Giannalberto Bendazzi Giannalberto Bendazzi Alexandre Alexéieff Alexandre Alexéieff UDK: 791.633-051 Alexéieff, A. UDK: 791.633-051 Alexéieff, A. 791.228(091) 791.228(091) U ovom eseju autor prati `ivot i karijeru slavnog pinscreen umjetnika ani- In the essay the author traces the lifeline and the career of the famous pin- macije Alexandra Alexéieffa. Alexandre Alexéieff (Aleksandr Pavlovich screen animation artist Alexandre Alexéieff. Alexandre Alexéieff Alekseev) ro|en je 18. travnja 1901. u Kazanu, u Carskoj Rusiji. Njegov je (Aleksandr Pavlovich Alekseev) was born on 18th April 1901 in Kazan, in otac prihvatio mjesto pomorsskog ata{ea u ruskoj Ambasadi u Constantino- Czarist Russia. His father accepted the post of naval attaché at the Russian polu, gdje je Alexéieff proveo sretno djetinjstvo. No nakon o~eve smrti, embassy in Constantinople, where Alexéieff spent a happy childhood. After obitelj se 1906. vratila u Sant Petersburg. Tamo je polazio Kadetsku Akade- his father’s death, the family returned to Sant Petersburg in 1906. There he miju kako bi postao ~asnik. U~itelj crtanja na Kadetskoj {koli usmjerio ga je trained at Cadet Academy to become an officer. His drawing master at the da crta iz ma{te, a to je kasnije imalo velik utjecaj na Alexéieffov `ivotni Cadet school encouraged him to draw from imagination, and that deci- put. Zajedno s drugim kadetima bio je izlo`en strahotama Prvog svjetskog sively influenced Alexéieff’s later life path. Along with other cadets he was 126 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 119 do 128 Sa`eci / Abstracts rata, a nakon rata odabrao je `ivot u Parizu. Tamo je povremeno radio kao exposed to hardship during the First World War, and after the war, he scenograf i postao dio pari{kih umjetni~kih krugova. 1923. o`enio se Ale- chose to live in Paris. There he occasionally worked as a set designer, xandrom Grinevsky. Kako je bio u dodiru s pjesnicima nadrealistima i bio becoming the part of Parisian art circles. He married Alexandra Grinevsky sklon njihovoj poeziji, po~eo je ilustrirati knjige (prva je bila Soupaultova in 1923. Being in contact and having affinity with surrealist poets, he start- knjiga o Guillaume Apollinaireu). Alexéieffu je koncept ilustracije zna~io ed to illustrate a number of books (the first being Soupault’s book on slobodnu, neovisnu reinterpretaciju literarnog teksta, a uglavnom se bavio Guillaume Apollinaire). To Alexéieff, the concept of illustration was that of tekstovima s kojima je osje}ao najja~u povezanost. Alexandrov i Alexandrin free, independent reinterpretation of the literary text, and he mostly dealt brak nije bio sretan. On je 1930. upoznao Amerikanku Claire Parker, i nji- with the texts that he felt the strongest bonds with. Alexandre and hova je suradnja zavr{ila kao do`ivotna veza. Inspirativna suradnja s njom Alexandra’s marriage wasn’t happy. In 1930 he met an American, Clare postala je skrivena, no mo}na sila iza Alexéieffovog rada, naro~ito kad su Parker, and their collaboration eventually ended in a lifetime bond. se po~eli baviti filmom. Inspirirani avangardnim filmovima 30-ih, Alexéieff Inspirational collaboration with her became a hidden but powerful engine i Claire stvorili su ’pinscreen’, plo~u (’zaslon’) gusto napunjenu tisu}ama behind Alexéieff’s work, especially when they embarked on filmmaking. pokretljivih ~avli}a. Uvla~e}i i izvla~e}i ~avli}e na razli~ite visine, i osvjet- Inspired by the avant-garde filmmaking in 30’s Alexéieff and Claire con- ljavaju}i ih iskosa, dobili su zasjenjenu grafi~ku povr{inu velike rafinirano- structed a ’pinscreen’, a board (a ’screen’) densely packed with thousands sti. Mijenjaju}i grafi~ku plo~u minijaturnim pomacima i snimaju}i svaki od of moveable pins. Pushing and pulling pins in and out in degrees and light- njih animacijskom kamerom, postigli su slikovnu animaciju. Claire Parker ing them with an oblique light source they could deal with a shaded graph- je financirala Alexéieffov prvi pinscreen animirani film — No} na goloj gori, ic surface of immense subtlety. And, changing the graphic surface in minute koji je dobio izvrsne kritike, ali nije bio komercijalno eksploatiran. Film je steps and shooting each of them by the animation camera, a pictorial ani- na~injen u stilu koji je postao Alexéieffov za{titni znak: bila je to slikovna mation could be achieved. Parker financed Alexéieff’s first pinscreen ani- fantazija zasnovana na glazbi — simfonija Mussorgskog No} na goloj gori. mated film — Une nuit sur le Mont Chauve, which won a critical acclaim, Kako bi pre`ivjeli, Alexéieff i Parkerova su se po~eli baviti marketingom i but not a commercial exploitation. The film was done in a manner that napravili mnogo naru~enih animiranih reklama. Tijekom Drugog svjetskog would become an Alexéieff’s pattern: it was a pictorial fantasy based on a rata, par se preselio u SAD, gdje je Alexéieff radio ilustracije i jednu rekla- music piece — a Mussorgsky’s symphony A night on the bare mountain. To mu pri kojoj je posredovao njegov obo`avatelj, Norman McLaren. Nastavi- survive, Alexéieff and Parker went into advertising producing a number of li su eksperimentirati nakon povratka u Pariz, 1950. Rezultat je bio ’iluzijs- commissioned animation commercials. During the Second World War a ka tijela’, efekt postignut povezivanjem izvora crte`a (kromirana metalna couple moved to the USA, where Alexéieff did some illustrating job and a kugla, koja sije kad je sna`no osvijetljena) s oscilacijom slo`enog njihala. commercial mediated by his admirer, Norman McLaren. Further experi- Alexéieff je koristio ovaj efekt u reklamama (Fumées, 1952). Izme|u dugo- mentation was undertaken after they returned to Paris, in 1950. The result trajnog rada na svom osobnom filmu Nos, Alexéieff ja napravio uvodnu was ’illusory solids’, an effect achieved by connecting a tracing source (a animaciju za igrani film Orsona Wellesa Proces. 1972. Alexéieff se po prvi chrome-plated metal sphere, which glowed when strongly illuminated) to puta pojavio na festivalu animiranog filma, s filmom TSlike s izlo`be (Za- an oscillation of a compound pendulum. Alexéieff used the effect in his greba~ki festival animiranog filma), ali nije dobio nikakvo priznanje za nje- commercials (Fumées, 1952). In between his long-term work on his per- ga. No, to je bilo remek-djelo ne-narativne animacije, isprepleteno dobro sonal film The nose, Alexéieff made a prologue animation for the Orson izbru{enim vizualnim natuknicama s nezamislivim dinami~nim izumima. Welles feature film TheTrial. In 1972 Alexéieff appeared for the first time Nakon posljednjeg, najmanje uspje{nog filma Tri teme, Claire Parker po~e- at an animated festival with the film Tableaux d’une exposition (Zagreb la je pokazivati prve simptome raka kostiju u prolje}e 1981. te je nakon Animated Film Festival), but gained no recognition for it. But it was a mas- mnogo patnje umrla u Parizu 3. listopada iste godine. Alexandre Alexéieff, terpiece of non-narrative animation, interweaved with well-honed visual shrvan, `ivio je jo{ manje od godine dana. Umro je 9. kolovoza 1982. hints and with unimaginable dynamic inventions. After his last, less suc- ANALITI^KI SADR@AJ: Portret umjetnika u mladosti; Les années de cessful film Three themes, Claire Parker began to show the first symptoms bohème; Ilustrirati ili stvarati; Cherchez la femme; Igli~asti ekran; Igli~asti of bone cancer in the spring of 1981, and after a great deal of suffering she ekran (dva); Igli~asti ekran (tri); No} na pustoj gori; Malo ih gleda, mnogi died in Paris on October 3rd that year. Alexandre Alexéieff, beaten, sur- govore o njemu; @ivot u reklamnom filmu; U Ameriku i natrag; Iluzionisti~- vived her less than a year. He died on August 9th 1982. ka tijela; Dva diva; Nos; Povratak Musorgskome; Mjesec na zalasku; The article is accompanied by a filmography of Alexéieff’s auctorial work Alexéieffova filmografija as well as with his commercials. ANALYTICAL CONTENTS: Portrait of the artist as a young man; Les années de bohème; Illustrate or create; Cherchez la femme; The Pin Screen; The Pin Screen (two); The Pin Screen (three); Une nuit sur le Mont Chauve; Few see it, many talk about it; A life in advertising; America and back; Illusory solids; The two giants; The Nose; Return to Mussorgsky; The Moon Is Down; Notes; Alexéieff ’s Filmography

LJETOPISOV LJETOPIS CHRONICLE’S CHRONICLE Marcella Jeli} Marcella Jeli} Kronika (rujan-listopad, 2004) Chronicle (September-October, 2004) Redovita kronika uz film vezanih zbivanja u Hrvatskoj u razdoblju izme- A continuous chronicle of cinema events in-between the two Chronicle’s |u dvaju brojeva Ljetopisa. issues.

127 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. 128 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. O suradnicima i urednicima

Midhat Ajanovi} — ’Ajan’ (Sarajevo, 1959), filmski autor i pu- ljivao u nekoliko ~asopisai na filmskom internet portalu vip.movies. Re- blicist. Tekstove o animaciji objavljuje u {vedskom Göteborg-Postenu i u datelj i scenarist nagra|enog kratkometra`nog igranog filma Studentova ovom ~asopisu. Umjetni~ki direktor Animafesta, Zagreb 2002. Objavio `ena (2000). Umjetni~ki direktor me|unarodnog One Take Film Festi- je vi{e romana (Jalija{, Ga|an, Portret nacrtan ugljenom i ki{om, Kata- vala, Zagreb. pult), autor je sedam kratkih animiranih filmova i vi{e knjiga karikatu- Bruno Kragi} (Split, 1973), diplomirao komparativnu knji`evnost i ra. Objavio knjigu rasprava Animacija i realizam (2004). Predaje filmo- romanistiku u Zagrebu, magistrirao filmskom temom (2004). Radi kao logiju na sveu~ili{tu u Götteborgu i animaciju u Eksjöu. Götteborg. asistent u Leksikografskom zavodu Miroslav Krle`a. S N. Gili}em ure- Giannalberto Bendazzi (Ravena, Italija, 1946) Zavr{io pravo dio je Filmski leksikon LZ Miroslav Krle`a. Suurednik ~asopisa 15 na Dr`avnom sveu~ili{tu u Milanu (1971). Suutemeljitelj je Instituta za dana. Urednik u ovom ~asopisu. Zagreb. studij animacije (Istituto per lo studio del cinema d’animazione, Milano, Petar Krelja ([tip, 1940). Filmski redatelj, scenarist i filmski kriti- 1970). Slobodan je profesor pri Dr`avnom univerzitetu u Milanu. Orga- ~ar. Diplomirao je komparativnu knji`evnost na Filozofskom fakultetu u nizirao je brojne retrospektive, izradio antologije animiranog filma na Zagrebu. Autor je brojnih filmskih i televizijskih dokumentarnih filmo- videu (Le tour de l’animation en 84 films — Joyaux d’un siecle / The va i zapa`enih cjelove~ernjih igranih filmova. Autor je monografije o Tour of Animation in 84 Films — Jewels of a Century, Annecy, Francu- Kre{i Goliku (Golik, 1997), vi{egodi{nji je filmski kriti~ar urednik film- ska, 2001; Dragulji Zagreb filma, Zagreb, Hrvatska, 2001). Objavio je skih emisija na Hrvatskome radiju (ranije Radio Zagreb). Od 1995. do brojne ~lanke i knjige o animaciji, animatorima i komi~arima, a najva`- 2001. urednik u ovome ~asopisu. Zagreb. nija mu je knjiga povijest svjetskog animiranog filma Cartoons — Cento anni di cinema d’animazione. Marsilio, Venice, 1988. i 1992 (francusko Tomislav Kurelec (Karlovac, 1942). Filmski kriti~ar, suradnik izdanje: Liana Lévi, Pariz, 1992; englesko: John Libbey / Indiana Uni- vi{e ~asopisa. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, urednik versity Press, London/Bloomington, 1994. i 1995...). Milano. je filmskoga programa na HTV, kolumnist u Vijencu. Objavio knjigu kri- tika Filmska kronika: zapisi o hrvatskom filmu, Zagreb, 2004. Zagreb. Tomislav ^egir (Zagreb, 1970), diplomirao povijest i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu. Objavljuje Katarina Mari} ([ibenik, 1971), diplomirala kroatistiku na Filo- tekstove o filmu i likovnim umjetnostima u vi{e ~asopisa, suradnik je zofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje filmske i knji`evne kritike. Hrvatskoga radija i televizije. Zagreb. Stalna suradnica Vijenca, recenzentica filmskoga programa HTV-a. Za- greb. Gostuju}a urednica u ovom ~asopisu. Zagreb. Nikica Gili} (Split, 1973), diplomirao komparativnu knji`evnost i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, tamo i magistrirao s fil- Diana Nenadi} (Split, 1962), diplomirala na Fakultetu politi~kih molo{kom tezom (2003). Na Odsjeku za komparativnu knji`evnost Filo- znanosti u Zagrebu. Filmska kriti~arka i urednica filmskih emisija na zofskog fakulteta radi od 1998, trenutno je asistent. Objavljivao rasprave Tre}em programu Hrvatskoga radija, redovita suradnica Vijenca, glavna i kritike u vi{e ~asopisa i na Hrvatskome radiju. S B. Kragi}em uredio urednica Zapisa, urednica u ovom ~asopisu, sura|ivala je u vi{e novina i Filmski leksikon LZ Miroslav Krle`a. Urednik u ovom ~asopisu. Zagreb. ~asopisa (npr. Slobodna Dalmacija, Kinoteka, Zarez). Zaposlena u Hr- vatskom filmskom savezu. Zagreb. Snje`ana Grlju{i} Kordi} (Zagreb, 1968), diplomirala engleski i {panjolski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao profe- Jurica Pavi~i} (Split, 1965), magistrirao iz knji`evnosti na Filo- sor engleskog u {koli stranih jezika. Bavi se prevo|enjem filmova. Za- zofskom fakultetu, Zagreb. Stalni je filmski kriti~ar i politi~ki komenta- greb. tor u Jutarnjem listu, suradnik vi{e ~asopisa. Objavio romane: Ovce od gipsa, 1998; Nedjeljni prijatelj, 1999; Minuta 88, 2002; studiju Hrvat- Josip Grozdani} ([ibenik, 1969), diplomirao strojarstvo na Fa- ski fantasti~ari: jedna generacija, 2000. i zbirku kolumna Vijesti iz Lili- kultetu strojarstva i brodogradnje sveu~ili{ta u Zagrebu. Suradnik je puta, 2001, pi{e i drame, predaje film na Humanistici Sveu~ili{ta u Spli- tjednika TV Story, HTV-ove filmske emisije Savr{eni svijet, mjese~nika tu. Split Total film i dvotjednika Vijenac u izdanju Matice hrvatske. Zagreb. Bo{ko Picula ([ibenik, 1973), diplomirao politologiju i magistri- Luka Gusi} (Split, 1962), diplomirao filmsko i TV-snimanje na rao me|unarodne odnose na Fakultetu politi~kih znanosti u Zagrebu. Akademiji dramske umjetnosti i grafiku na Likovnoj akademiji, Zagreb. Pi{e za Globus, Vijenac i Totalfilm. Recenzent filmskog programa, te Bavi se dizajnom novina, ~asopisa, plakata i knjiga. Likovni urednik u scenarist i novinar emisije o filmu Kokice na HTV-u. Voditelj tribina ovom ~asopisu. Zagreb. KIC-a o animiranom filmu. Zagreb. Goran Ivani{ (Rijeka, 1976), student Medicinskog fakulteta u Za- Nenad Polimac (Zagreb, 1949), studirao povijest na Filozofskom grebu. Objavljuje filmske kritike, eseje i intervjue. Stalni suradnik Vijen- fakultetu u Zagrebu. Objavljuje o filmu od 1972. Radio u filmskoj re- ca. Zagreb. dakciji HTV-a, kao savjetnik za repertoar u Kinematografima, a od Marcella Jeli} (Split, 1974), diplomirala na Grafi~kom fakultetu 1990. urednik, filmski kriti~ar i kolumnist u Globusu, Nacionalu i Sveu~ili{ta u Zagrebu. Sura|ivala kao novinarka u vi{e novina i ~asopisa Dnevniku. Paralelno s kritikom, radio je za distributersku tvrtku Conti- (Slobodna Dalmacija, Jutarnji list, Total film, TV Story), ~esto pi{u}i o nental film. Bio urednik ~asopisa Film (1975-1979), uredio monografiju filmskim temama. Zagreb. Branko Bauer (1985). Zagreb. Goran Kova~ (Zagreb, 1975), apsolvent komparativne knji`evnosti Damir Radi} (Zagreb, 1966), diplomirao povijest i komparativnu i ~e{kog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao kriti~ar objav- knji`evnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Filmski suradnik LZ

129 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 129 do 130 O suradnicima i urednicima

Miroslav Krle`a, Filmskoga programa HTV i Vijenca, urednik je emisije umjetnost, Zagreb. Bio je dramaturg u Zagreb filmu i Jadran filmu, sa- Filmoskop Tre}ega programa Hrvatskog radija, filmski kolumnist Nacio- vjetnik za repertoar u Croatia filmu, re`irao dokumentarne filmove, pi- nala te urednik za film u Pro-leksisovu Hrvatskom op}em enciklopedij- sao scenarije, bio pomo}nik ministra kulture, zastupnik u Saboru i pro- skom leksikonu. Knji`evni je suradnik [kolske knjige i kriti~ar na HTne- fesor na Akademiji dramske umjetnosti, Zagreb. Publicist i filmski kriti- tu. Objavio je knjige poezije Lov na risove (Zagreb, 1999) i Jagode i ~o- ~ar, objavio je dva izdanja cjelovite povijesti hrvatskog filma (Izme|u kolada (Zagreb, 2002), suautor je monografije Ante Babaja (Zagreb, publike i dr`ave — Povijest hrvatske kinematografije 1896-1980, Za- 2002). Zagreb. greb, 1984; te 101 godina filma u Hrvatskoj, 1896-1997, Zagreb, 1998) te vi{e monografskih knji`ica o filmu. Objavio i magisterij (Samo- Dragan Rube{a (Opatija, 1956), diplomirao na Ekonomskom fa- odre|enje i odcjepljenje — Pouke iz nastanka dr`ave Banglade{, 1997). kultetu. Stalni je suradnik, kao novinar i filmski kriti~ar, Novog lista, Urednik u ovom ~asopisu. Zagreb. Hollywooda, Vijenca i dr., a bavi se i prevo|enjem s engleskog i talijan- skog jezika. Opatija. Igor Tomljanovi} (Zagreb, 1967), diplomirao monta`u na ADU, Vera Robi} [karica (Bu{evac, 1949), diplomirala upravno pravo bio vi{e godina kriti~ar i urednik u Kinoteci, na Radiju 101, i Globusu, na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Od 1973. tajnica u Hrvatskom film- suradnik je Hrvatskoga radija. Sada je glavni urednik magazina TV skom savezu. Nakladnica ovog ~asopisa. Voditeljica [kole medijske kul- Story. Urednik u ovom ~asopisu. Zagreb. ture. Zagreb. Hrvoje Turkovi} (Zagreb, 1943), diplomirao i doktorirao na Filo- Mario Sabli} (Zagreb, 1962), diplomirao filmsko i TV snimanje na zofskom fakultetu u Zagrebu, magistrirao na NYU, New York City. Akademiji dramske umjetnosti, Zagreb. Ure|ivao filmsku rubriku u Hr- Izvanredni profesor na Akademiji dramske umjetnosti. Objavio vi{e vatskom slovu, sura|ivao u vi{e ~asopisa. Djeluje kao filmski snimatelj i knjiga (Filmska opredjeljenja, 1985; Metafilmologija, strukturalizam, se- kriti~ar. Zagreb. miotika, 1986; Razumijevanje filma, 1988; Teorija filma, 1994, 2000; Vladimir C. Sever (Zagreb, 1970), diplomirao novinarstvo na Fa- Umije}e filma, 1996; Suvremeni film, 1999; Razumijevanje perspektive kultetu politi~kih znanosti. Prevodi, pi{e filmske i knji`evne kritike, su- — Teorija likovnog razabiranja, 2002; Hrvatska kinematografija, zajed- radnik u novinama, ~asopisima i na radiju. Objavio knjigu proznih ra- no s V. Majcenom, 2003). Zagreb. dova Petrino uho (Zagreb, 1998), re`irao kratki igrani film (Panda & Pandora, 2002). Zagreb. Sa{a Vagner-Peri} (Zadar, 1959), diplomirala jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Lektorica u Matici hrvatskoj i Vijen- Ivo [krabalo (Sombor, 1934), diplomirao i magistrirao na Prav- cu. Pi{e kolumnu o jeziku u Jet-setu. Lektorica u ovom ~asopisu. Za- nom fakultetu u Zagrebu te diplomirao na Akademiji za kazali{nu greb.

130 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. OPIS

KUMULATIVNO KAZALO

Br. 1-40 (1995-2004) Hrvatski filmski Priredili: Vjekoslav Majcen (od 1-20. broja), Bruno Kragi} (od 21-39. broja); objedinio i dodatno obradio Hrvoje Turkovi} LJET 40/2004.

HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS THE CROATIAN CINEMA CHRONICLE ISSN 1330-7665 ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 UDC 791.43/.45 Hrvat.film.ljeto., god. 10. (2004), br. 40, dodatak Hrvat.film.ljeto., Vol 10 (2004), No 40, appendix Zagreb, prosinac 2004. Zagreb, December 2004 Copyright 1995: Croatian Film Club’s Association Nakladnik: Publisher: Hrvatski filmski savez Croatian Film Clubs’ Association Utemeljitelji: Founders: Hrvatsko dru{tvo filmskih kriti~ara, Croatian Society of Film Critics, Hrvatski dr`avni arhiv — Hrvatska kinoteka, Croatian State Archive — Croatian Cinematheque, Filmoteka 16 Filmoteka 16 Za nakladnika: Publishing Manager: Vera Robi}-[karica Vera Robi}-[karica Uredni{tvo: Editorial Board: Nikica Gili}, Bruno Kragi}, Diana Nenadi}, Ivo [krabalo, Nikica Gili}, Bruno Kragi}, Diana Nenadi}, Ivo [krabalo, Igor Tomljanovi}, Hrvoje Turkovi} (glavni urednik), Igor Tomljanovi}, Hrvoje Turkovi} (chief editor), Katarina Mari} (gostuju}a urednica) Katarina Mari} (guest editor) Likovni urednik: Design: Luka Gusi} Luka Gusi} Lektorica: Language advisor: Sa{a Vagner-Peri} Sa{a Vagner-Peri} Prijevodi na engleski: English translations: Snje`ana Grlju{i}-Kordi} Snje`ana Grlju{i}-Kordi} Priprema: Prepress: Kolumna d.o.o., Zagreb Kolumna d.o.o., Zagreb Tisak: Printed by: Tiskara CB Print, Samobor Tiskara CB Print, Samobor Hrvatski filmski ljetopis izlazi tromjese~no u nakladi od 1000 CCC is published quarterly, with circulation of 1000 copies primjeraka. Price of each copy: 18 =C Cijena ovom broju 50 kn Godi{nja pretplata: 150.00 kn Subscription abroad: 60 US Dollars, 60 =C @iro ra~un: Zagreba~ka banka, Account Number: br. ra~una: 2360000-1101556872 2100058638/070 S.W.I.F.T. ZABA HR 2X Za inozemstvo: 60.00 USD, 60.00 =C Adresa uredni{tva: Editor’s Adress: 10000 Zagreb, Dalmatinska 12 Hrvatski filmski ljetopis / Croatian Cinema Chronicle tel: 385 01/48 48 771, 385 01/48 48 764 Hrvatski filmski savez / Croatian Film Clubs’ Association fax: 385 01/48 48 764 Dalmatinska 12 10000 Zagreb, Croatia E-mail: [email protected] [email protected] tel: 385 1/48 48 771 [email protected] fax: 385 1/48 48 764 [email protected] E-mail: [email protected] Web stranica: www.hfs.hr [email protected] [email protected] Hrvatski filmski ljetopis evidentiran je u International Index to [email protected] Film/TV Periodicals, Rue Defacqz 1, 1000 Bruxelles, Belgium. Web site: www.hfs.hr Cijena oglasnog prostora: 1/4 str. 5.000,00 kn Hrvatski filmski ljetopis (The Croatian Cinema Chronicle) is 1/2 str. 10.000,00 kn indexed in the International Index to Film/TV Periodicals, 1 str. 20.000,00 kn Rue Defacqz 1, 1000 Bruxelles, Belgium Hrvatski filmski ljetopis izlazi uz potporu Ministarstva kulture CCC is subsidized by the Ministry of Culture, Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu, Zagreb Republic of Croatia and Zagreb City Office for Culture Sadr`aj

I. SADR@AJI PO BROJEVIMA 135 Leksikon preminulih 186 Kronika 187 II. KAZALO AUTORA 152 Autori 152 V. SURADNICI I UREDNICI 188 Prevoditelji 163 Doma}i suradnici 188 Suradnici iz inozemstva 189 III. PREDMETNO KAZALO 165 Urednici 189 Teorija filma 165 Likovni urednici 190 Poredbenoesteti~ke teme 165 Lektorice 190 Svjetski film — povijest, tendencije, `anrovi, stilske formacije 166 Nakladnici 190 Svjetski film — interpretacije filmova i autorskih Autori inozemnih prevedenih tekstova 190 opusa 166 Prevoditelji 190 Hrvatski film — povijest, tendencije, `anrovi, stilske formacije 167 Hrvatski film — interpretacije filmova i autorskih opusa 168 Kinematografijske teme 168 Filmska arhivistika 169 Tehnologija 169 Televizija 169 Festivali, revije, smotre (Hrvatska) 169 Festivali, revije, smotre (svijet) 170 Skupovi 170 Prikazi i komentari knjiga 170 Eseji, sje}anja, iskustva 171 Polemike i reagiranja 171 Nekrolozi 171 Kazalo recenziranih filmova 172 Hrvatski filmovi 172 Strani filmovi 172

IV. DOKUMENTACIJSKI PRILOZI 185 Filmografije 185 Filmografije festivala 185 Filmografije autora 185 Bibliografije 185 Bibliografske obrade knjiga 185 Leksikoni 186 133 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. 134 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. I. Sadr`aj po brojevima (God. I), 1-2/1995. — (God. V), 19-20/1999.

Borivoj Dovnikovi}-Bordo: SJE]ANJA / MOJI PRVI (God. I), br. 1-2/1995. SUSRETI S FILMOM 108 Mato Kukuljica: HRVATSKA U SVJETSKOJ PROSLAVI Vjekoslav Majcen: 65 GODINA FILMA MARTIN U NEBO — 100-GODI[NJICE FILMA 110 Ivo [krabalo: UVODNIK 1 BIBLIOTEKA LJETOPISA PRILIKE Vjekoslav Majcen: HRVATSKI FILMSKI TISAK DO 1945. Dragan Jurak: SMOTRA KOJOJ TREBA KINEMATOGRAFIJA 5 GODINE (I) 115 Vjekoslav Majcen: FILMOGRAFIJA DANA HRVATSKOG SURADNICI U OVOM BROJU LJETOPISA 113 FILMA ’95. 7 Josip Viskovi}: HRVATSKI IGRANI FILM — PRVA PETOLJETKA 19 Vlado Ercegovi}: FILM I VIDEO 24 (God. I), br. 3-4/1995. Vjekoslav Majcen: FILMSKA PODUZE]A I UDRUGE 27 Vjekoslav Majcen: BRCKO U ZAGREBU — PREMIJERA PRVOG Vjekoslav Majcen: KRONIKA ’95. 29 HRVATSKOG IGRANOG FILMA — Mato Kukuljica: HRVATSKI NACIONALNI ODBOR Hrvoje Turkovi}: UVODNA NAPOMENA 1 ZA FILM 32 PULA ’95. ESEJ LJETOPISA Diana Nenadi}: CRNI HRVATSKI FILMSKI GRAFITI 5 Petar Krelja: VLADEKOV STOL 34 Josip Viskovi}: SEDAM DANA U SRPNJU 8 FILMSKA KRITIKA DANAS NOSTALGI^NI POGLED Jurica Pavi~i}: HRVATSKA FILMSKA KRITIKA DANAS 40 Petar Krelja: BIO SAM ^LAN PULSKOG @IRIJA 15 Dario Markovi}: TKO JE TKO U FILMSKOJ KRITICI KRONIKA PULSKOG FESTIVALA DANAS (1) 43 Vjekoslav Majcen, Hrvoje Turkovi}: BIBLIOGRAFSKI Vjekoslav Majcen: FILMSKI FESTIVALI — PULA 1991-1995. 26 LJETOPIS 44 Vjekoslav Majcen: FILMOGRAFIJA PULSKOG FESTIVALA 1991-1995. 28 REPERTOAR / PRIGODE HRVATSKE FILMSKE NAGRADE Diana Nenadi}: TRIJUMF VOLJE — SMRT PROPAGANDE 47 Vjekoslav Majcen: HRVATSKE FILMSKE NAGRADE 31 PREGLED REPERTOARA TKO JE TKO Uredio: Igor Tomljanovi} 52 Dario Markovi}: MLADI HRVATSKI REDATELJI I. 35 PORTRET AMERI^KI FILM OTKLONA UREDIO: JURICA PAVI^I] Mario Sabli}: BARRY LEVINSON I NJEGOVI FILMOVI 63 Jurica Pavi~i}: AMERI^KI NEZAVISNJACI: ZA[TO SU, [TO DOKUMENTARNI FILM SU, TKO SU 42 Rada [e{i}: SHEFFIELDSKI FESTIVAL DOKUMENTARNOG Richard Peña: POVIJESNI PROFIL AMERI^KOG NEZAVISNOG FILMA 8 FILMA (preveo: Ivan Doverni}) 49 Vlado Ercegovi}, Jurica Pavi~i}: LEKSIKON AMERI^KIH STUDIJE I ISTRA@IVANJA NEZAVISNJAKA 57 Ante Peterli}: FILMSKA UMJETNOST — SEDMA, NOVA, MLADA? 70 LJETOPISOV LJETOPIS Hrvoje Turkovi}: VREDNOVATELJSKI OBRAT: RECEPCIJA Vjekoslav Majcen: KRONIKA — LIPANJ/LISTOPAD 1995. 64 KONCERTA, NEKAD I DANAS74 Sanjin Petrovi}: FILMSKI PROGRAM HRVATSKE TELEVIZIJE 67 SUVREMENA TEORIJA U PRIJEVODU Sergej Goran Prista{: [KOLA SCENARIJA — PRI^A KAO Claudia Gorbman: ZA[TO GLAZBA? — OD NIJEMOG DO CILJ 69 ZVU^NOG FILMA 91 Thomas T. H. Heycock: CENZURA U VELIKOJ BRITANIJI 70 STOGODI[NJICA FILMA PREGLED REPERTOARA Vjekoslav Majcen: PRVI ZAGREBA^KI KINEMATOGRAFI 100 srpanj/rujan — uredio: Igor Tomljanovi} 72 135 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 135 do 151 Sadr`aj po brojevima

PORTRET Damir Radi}: PRAZAN POGLED REINHARDA HAUFFA 90 (God. II), br. 6/1996. SUVREMENA TEORIJA U PRIJEVODU Vjekoslav Majcen: GRI^KA VJE[TICA — Patricija Marks Greenfield: FILMSKA I TELEVIZIJSKA PISME- DANI HRVATSKOG FILMA NOST 94 Diana Nenadi}: DANI HRVATSKOG FILMA ’96. 3 ***: KAKO SU GLASOVALI KRITI^ARI 7 STUDIJE I ISTRA@IVANJA ***: FILMOGRAFIJA DANA HRVATSKOG FILMA 9 Ante Peterli}: SUBJEKTIVNI KADAR I. 98 Mladen Mili}evi}: FILMSKI ZVUK IZVAN STVARNOSTI: ME- LJETOPISOV LJETOPIS TADIJEGETSKI ZVUK U NARATIVNOM FILMU 103 Vjekoslav Majcen: KRONIKA — O@UJAK/LIPANJ ’96. 19 Irena Paulus: GLAZBA U KLASI^NOM HOLIVUDSKOM FIL- ZAGREB ’96. — 12. SVJETSKI FESTIVAL MU I. (VRSTE I TEMELJNE FUNKCIJE — NA PRIMJERU ANIMIRANIH FILMOVA CASABLANCE) 109 Jurica Pavi~i}: BESKONA^NI PLURALIZAM 23 BIBLIOTEKA LJETOPISA ***: NAGRADE FESTIVALA ANIMIRANIH FILMOVA 25 Jurica Pavi~i}: CAROLINE LEAF — BOLNA PRIPOVJEDA^ICA Vjekoslav Majcen: HRVATSKI FILMSKI TISAK DO 1945. AUTSAJDERSTVA 26 GODINE (II) — Diana Nenadi}: ANIMACIJA DANAS — RAZGOVOR S IZBOR- NOVI SURADNICI U OVOM BROJU — NICIMA: JILL MCGREAL, GUMAR STROEM, IVAN LADI- SLAV GALETA 28 ***: FILMOGRAFIJA ZAGREBA ’96. 32 (God. II), br. 5/1996. OGLED IZ NOSTALGIJE Vjekoslav Majcen : BRI[EM I SUDIM — Goran Tribuson: MIRIS LIZOLA — SJE]ANJA FILMOFILA 35 Jurica Pavi~i}: KINEMATOGRAFIJA KRIZE 3 FILM U SVIJETU Rada [e{i}: NIZOZEMSKI FILM 46 BRANKO MARJANOVI] (1909-1996) Ivo [krabalo: GOSPODIN MARJANOVI] — APOLITI^AN FIL- PREGLED REPERTOARA MOTVORAC U POLITIZIRANOJ KINEMATOGRAFIJI 7 (o`ujak/svibanj) — uredio: Igor Tomljanovi} 50 Vjekoslav Majcen: FILMOGRAFIJA BRANKA PORTRETI MARJANOVI]A 14 Dragan Jurak: CLINT EASTWOOD 69 Branko Marjanovi}: ZAPISI I SJE]ANJA NA MOJ @IVOT ***: FILMOGRAFIJA CLINTA EASTWOODA 74 S FILMOM 18 Janko Heidl: MANJE JE VI[E — ERIC ROHMER 75 KRONIKA ***: FILMOGRAFIJA ERICA ROHMERA 78 Vjekoslav Majcen: KRONIKA — LISTOPAD/VELJA^A 28 BIOFILMOGRAFSKI RAZGOVOR Irena Paulus: RAZGOVOR S TEOM BRUN[MID 79 PORTRET Ivo [krabalo: SLIKOPISNI FILMSKI OPUS ZVONIMIRA STUDIJE I RASPRAVE BERKOVI]A 31 Irena Paulus: FANTAZIJA 88 HRVATSKA FILMSKA GLAZBA TEORIJA U PRIJEVODU Irena Paulus: @IVAN CVITKOVI]: VOLIM POSAO, VOLIM Gloria Withelm: CITAT U FILMU 92 SE IGRATI... (BIOFILMOGRAFSKI RAZGOVOR) 40 SURADNICI U OVOM BROJU 104 Irena Paulus: BORIS PAPANDOPULO — SKLADATELJ FILMSKE GLAZBE 56 Vjekoslav Majcen: FILMOGRAFIJE SKLADATELJA FILMSKE (God. II), br. 7/1996. GLAZBE 62 Hrvoje Turkovi}: ZVUK U FILMU — POJMOVNIK 80 KRE[O GOLIK 1922-1996. Ivo [krabalo: FILMSKI AUTOR KOJI VOLI SVOJU PUBLIKU 3 PREGLED REPERTOARA P. Krelja, D. Nenadi}, D. Ilin~i}, H. Turkovi}: KARIZMATSKA (listopad/velja~a) — uredio: Igor Tomljanovi} 87 LI^NOST — RAZGOVOR 8 Nenad Polimac: FILMOGRAFIJA KRE[E GOLIKA 12 STUDIJE I ISTRA@IVANJA Nikica Gili}: POSTMODERNO I POSTMODERNISTI^KO U PULA ’96. SUVREMENOME FILMU 110 Dra`en Ilin~i}: OTOCI I STRUJE 15 ***: FILMOGRAFIJA PULE ’96. 18 SUVREMENA TEORIJA U PRIJEVODU ***: NAGRADE PULE ’96. 20 Seymour Chatman: [TO JE OPIS NA FILMU 114 IZ POVIJESTI NA[IH NARAVI BIBLIOTEKA LJETOPISA Petar Krelja: SREDNJI PLAN: ’DO K...’, ILI MALI PRILOG Vjekoslav Majcen: HRVATSKI FILMSKI TISAK DO 1945. FILMSKOM POJMOVNIKU 21 GODINE (III) — SPLIT ’96. NOVI SURADNICI U OVOM BROJU LJETOPISA — Diana Nenadi}: FESTIVAL NOVOGA FILMA I VIDEA 24 136 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 135 do 151 Sadr`aj po brojevima

***: FILMOGRAFIJA PRIJAVLJENIH RADOVA ZA NATJECA- Irena Paulus: MILO CIPRA 99 TELJSKI PROGRAM 28 ***: FILMOGRAFIJA MILE CIPRE 107 ***: NAGRADE — SPLIT ’96. 30 BILJE[KA O SURADNICIMA 109 LJETOPISOV LJETOPIS SA@ECI 110 Vjekoslav Majcen: KRONIKA — LIPANJ/RUJAN ’96. 31 PREGLED REPERTOARA (God. III), br. 9/1997. Uredio: Igor Tomljanovi} 35 40-A OBLJETNICA SCF ZAGREB FILMA SUVREMENOST U PRO[LOSTI Ingo Petzke: ^ETRDESET GODINA STUDIJA CRTANOG FIL- Ante Peterli}: HRVOJE LISINSKI 3 MA ZAGREB FILMA 53 Hrvoje Lisinski: HUMANIZAM WILLIAMA WYLERA 10 Jadranka [arin: SVE NAGRADE SCF ZAGREB FILMA 58 Jo{ko Maru{i}: ZLATKO GRGI] I ZAGREBA^KA [KOLA CR- DANI HRVATSKOG FILMA TANOG FILMA 64 Nikica Gili}: JO[ JEDAN FILMSKI FESTIVAL BEZ KINEMA- Nenad Pata: MINIFILM U ZAGREBA^KOJ [KOLI CRTANOG TOGRAFIJE 19 FILMA 69 ***: FILMOGRAFIJA 24 Nenad Pata: OP]A FILMOGRAFIJA MINIFILMOVA ZAGREB ***: NAGRADE DANA HRVATSKOG FILMA 97. 28 FILMA 73 40.-OBLJETNICA ZAGREB FILMA — REAGIRANJA Nenad Pata: AUTORSKA FILMOGRAFIJA MINIFILMOVA 78 Borivoj Dovnikovi}: PROMA[ENE ANALOGIJE 29 STUDIJE I ISTRA@IVANJA LJETOPISOV LJETOPIS Irena Paulus: MIROSLAV BELAMARI] 79 Vjekoslav Majcen: KRONIKA — SIJE^ANJ/O@UJAK 34 PREVEDENI RAZGOVOR BIBLIOGRAFIJA 37 Francois Weyergans: ROBERT BRESSON KAKVOG NISTE RECENZIJA ZNALI 83 Damir Radi}: NENAD PATA — MAJSTORI ZAGREBA^KOG BIBLIOTEKA LJETOPISA CRTANOG FILMA 38 Enes Mid`i}: PROFESIJA SNIMATELJ (POVIJEST SNIMATE- LJA U HRVATSKOJ) 91 STRUJE U MATICI Dragan Rube{a: FILMSKI TRENDOVI DEVEDESETIH 40 O SURADNICIMA 126 PREGLED REPERTOARA Uredio: Igor Tomljanovi} (God. II), br. 8/1996. KINOREPERTOAR 46 VIDEOIZBOR 63 ZBORNIK U PO^AST ANTI PETERLI]U — Prigodom PORTRET 60-og ro|endana Tomislav ^egir: WIM WENDERS — IKONOGRAFIJA 68 Hrvoje Turkovi}: UVODNIK 3 ***: FILMOGRAFIJA WIMA WENDERSA 74 Pavao Pavli~i}: SCENARIJ KATASTROFE 5 Jurica Pavi~i}: SCORSESE 10 VIJESTI O POVIJESTI Nikica Gili}: TRAGOVI POETSKOGA REALIZMA 20 Vjekoslav Majcen: ’KINEMATOGRAF’ NA HRVATSKOJ Silvestar Kolbas: ELEKTRONI^KA SLIKA I NJEZIN SNIMA- POZORNICI 75 TELJ 25 Hrvoje Turkovi}: IGRE PRISTRANOSTi 41 BIOFILMOGRAFSKI RAZGOVOR Vjekoslav Majcen: FILMSKE [KOLE I FILMSKO OBRAZOVA- Ivo [krabalo; Igor Tomljanovi}: GLUMAC ZA SVE MEDIJE 81 NJE 48 ***: FILMOGRAFIJA RELJE BA[I]A 97 ***: KRONOLOGIJA @IVOTA ANTE PETERLI]A 55 SUVREMENA TEORIJA U PRIJEVODU ***: BIBLIOGRAFIJA 56 Christine Geraghty: NEPREKIDNI SERIJAL: DEFINICIJA 102 ***: FILMOGRAFIJA 58 BILJE[KA O SURADNICIM 106 LJETOPISOV LJETOPIS SA@ECI 107 Vjekoslav Majcen: KRONIKA — RUJAN/PROSINAC 59 PREGLED REPERTOARA Uredio: Igor Tomljanovi} (God. III), br. 10/1997. KINOREPERTOAR 63 VIDEOIZBOR 75 JEDNOMINUTNI FILM — PO@EGA FESTIVALI Dario Markovi}: MINUTA DUGA PET GODINA 3 Rada [e{i}: AMNESTY INTERNATIONAL FESTIVAL 80 Vjekoslav Majcen (priredio): FILMOGRAFIJA JEDNOMINUT- NOG FILMA 9 FILM U SVIJETU SPOROVI Rada [e{i}: INDIJSKI FILM 83 Nikica Gili}: TELEVIZIJA I FILM — O JEDNOM GENERI^- STUDIJE I ISTRA@IVANJA KOM PROBLEMU HRVATSKE AUDIOVIZUALNE PRO- Ivo [krabalo: HRVATSKI FILM O RATU 91 DUKCIJE 17 137 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 135 do 151 Sadr`aj po brojevima

OGLED IZ NOSTALGIJE TR@I[TE Goran Tribuson: SLANE SJEMENKE — FILMOFILSKO Igor Tomljanovi}: MARKETING U SAD 35 GASTRONOMSKE OPSESIJE 21 REPERTOAR LJETOPISOV LJETOPIS Uredio: Igor Tomljanovi} Vjekoslav Majcen: KRONIKA — TRAVANJ/LIPANJ 31 FILMSKI REPERTOAR 43 U @ARI[TU: SEDMA KRONIKA VIDEOIZBOR 59 Jurica Pavi~i}: POTOMAK FILMSKOG STUDIJE I ISTRA@IVANJA PLUSKVAMPERFEKTA 35 Dejan Jovovi}: BRIAN DE PALMA: OBU^ENA DA UBIJE — Damir Radi}: KOREKTAN I PRIVLA^AN FILM 39 ANALIZA SEKVENCE U MUZEJU 65 ***: BRUNO GAMULIN — BIOGRAFIJA I FILMOGRAFIJA 40 Bruno Kragi}: SCREWBALL KOMEDIJA 75 REPERTOAR Nikica Gili}: PRIPOVJEDA^ I PODRAZUMIJEVANI AUTOR U TEORIJSKOM MODELU SAYMOURA CHATMANA 83 Uredio: Igor Tomljanovi} Irena Paulus: FRAN LHOTKA — NARODNA GLAZBA FILMSKI REPERTOAR 41 U FILMU 93 VIDEOIZBOR 58 Hilmar Hoffman: FUNKCIJE FILMA U TRE]EM REICHU — PORTRET: YASUJIRO OZU ZABAVNI FILM 99 @ivorad Tomi}: YASUJIRO OZU 65 SUVREMENA TEORIJA U PRIJEVODU Diana Nenadi}: OBITELJSKI ALBUM JOSUJIRA OZUA 71 Yasujiro Ozu: DNEVNIK 72 Noël Carrol: ONTOLOGIJA MASOVNE UMJETNOSTI 109 @ivorad Tomi} (priredio): FILMOGRAFIJA YASUJIRA OZUA 79 BIBLIOTEKA LJETOPISA FESTIVALI I PRIGODE Petar Krelja: DRA@EN 121 Dragan Rube{a: CANNES U ZNAKU PEDESETE Dra`en Movre: KRITIKE 1973-1976. 127 OBLJETNICE 81 O SURADNICIMA U OVOM BROJU 139 Petar Krelja (priredio): KANSKI LAUREATI 87 SA@ECI / ABSTRACTS 143 Rada [e{i}: CRETEIL — FESTIVAL AUTORICA 89 Robert Murk: BÉLA TARR I MA\ARSKA RAPSODIJA 93 STUDIJE I ISTRA@IVANJA (God. III), br. 12/1997. Vjekoslav Majcen: KAD JE VJENCESLAV NOVAK I[AO U KINO 95 RIJEKA ’97. Irena Paulus: VLADIMIR KRAUS-RAJTERI] 101 Hrvoje Turkovi}: KINEMATOGRAFIJA U SJENI 3 Vjekoslav Majcen, Irena Paulus (priredili): FILMOGRAFIJA Vjekoslav Majcen: FILMOGRAFIJA I NAGRADE 29. REVIJE 9 VLADIMIRA KRAUSA-RAJTERI]A 113 Vera Robi}-[karica: FILMSKE I VIDEO UDRUGE U HRVAT- SKOJ ’97. 12 BIBLIOTEKA LJETOPISA FESTIVALI Hrvatski Leksikon: FILM I TELEVIZIJA 115 Janko Heidl: FILMSKI FESTIVAL EUROPSKE UNIJE — ZANI- SA@ECI 131 MLJIVO, ALI NEDOVOLJNO KVALITETNO 15 O SURADNICIMA U OVOM BROJU 136 BIOGRAFIJE 20 KULTURNA POLITIKA — DOKUMENTI Mato Kukuljica: KULTURNA POLITIKA I KINEMATOGRAFIJA (God. III), br. 11/1997. U REPUBLICI HRVATSKOJ 21 Ivo [krabalo: APEL ZA HRVATSKI FILM 29 PULA ’97. Ivo [krabalo: PRIMJEDBE UZ PREDNACRT ZAKONA O FIL- Jurica Pavi~i}: TRENDOVI HRVATSKOG FILMA 3 MU 31 ***: FILMOGRAFIJA PULE ’97. 9 ***: NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ***: NAGRADE PULE ’97. 10 KINEMATOGRAFIJI 33 SPLIT ’97. LJETOPISOV LJETOPIS Diana Nenadi}: FESTIVAL BEZ GRANICA — SPLIT ’97. 11 Vjekoslav Majcen: KRONIKA — LISTOPAD/PROSINAC 41 Petar Krelja: STEINA VASULKA — NADAHNUTA BIBLIOGRAFIJA 45 PO^ELIMA 15 Preminuli: HRVOJE HORVATI] 46 ***: FILMOGRAFIJA SPLITA ’97. 17 ***: NAGRADE SPLITA ’97. 20 KNJIGE Damir Radi}: PETAR KRELJA — GOLIK 47 LJETOPISOV LJETOPIS Vjekoslav Majcen: KRONIKA — SRPANJ/LISTOPAD 21 U @ARI[TU BIBLIOGRAFIJA KNJIGA 24 Diana Nenadi}: STVARNOST NA METI @ANRA — HRVATSKI PREMINULI: Fedor Han`ekovi}, Dra`en Movre, FILM NA KINOREPERTOARU 53 Jelena Rajkovi} 25 REPERTOAR FESTIVALI I PRIGODE Uredio: Igor Tomljanovi} Dragan Rube{a: CELULOIDNI MOST IZME\U EUROPE KINOREPERTOAR 57 I AZIJE — VENECIJA ’97. 27 VIDEOPREMIJERE 73 138 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 135 do 151 Sadr`aj po brojevima

STUDIJE I RASPRAVE ***: BIOGRAFIJA I FILMOGRAFIJA @IVKA TEMA: SNIMANJE KRSTI^EVI]A 113 Nikola Tanhofer: O BOJI 81 STUDIJE I ISTRA@IVANJA Boris Popovi}: FILMSKA RASVJETA IZME\U REALIZMA I STILIZACIJE 103 Irena Paulus: RAPSODIJA U NIJANSAMA PLAVOG — GLAZBA Silvestar Kolbas: DOBRA, LO[A, SKUPA... RASVJETA 109 U TRI BOJE — PLAVO 115 Mario Sabli}: NOVO SNIMATELJSKO DOBA 113 Nikica Gili}: ALIENS — INTERPRETACIJA 131 Kre{imir Miki}: CINEMASCOPE — POVIJEST I OSOBINE119 Bruno Kragi}: ZNANSTVENOFANTASTI^NI FILM 50-IH139 Enes Mid`i}: KINEMATOGRAFSKI FILM U TELEVIZIJSKOM Tomislav Pavlic: PEEPING TOMS 145 OKVIRU 125 SUVREMENA TEORIJA U PRIJEVODU SA@ECI / ABSTRACTS 152 David Bordwell: TVORBE FILMSKIH ZNA^ENJA 151 O SURADNICIMA U OVOM BROJU 154 BIBLIOTEKA LJETOPISA Vjekoslav Majcen: SADR@AJ HRVATSKOG Vjekoslav Majcen: OBRAZOVNI FILM (I) 163 FILMSKOG LJETOPISA BR. 9-12/1997. 157 O SURADNICIMA U OVOM BROJU 189 SA@ECI / ABSTRACTS 191 (God. IV), br. 13/1998.

DANI HRVATSKOG FILMA (God. IV), br. 14/1998. Nikica Gili}: NASTAVAK AGONIJE 5 Hrvoje Turkovi}: OMALOVA@AVAJU]E REFORME DANA 9 SINTEZE I INTERPRETACIJE ***: FILMOGRAFIJA I NAGRADE 13 Ivo [krabalo: 101 GODINA FILMA U HRVATSKOJ ***: RANGLISTA FILMOVA (GLASOVANJE KRITI^ARA) 17 1896-1997. 3 KULTURNA POLITIKA: UZ PRIJEDLOG ZAKONA O Damir Radi}: NEKE VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE FILMU U SUVREMENOJ HRVATSKOJ FILMSKOJ KRITICI 23 Dru{tvo hrvatskih filmskih redatelja: PRILOG RASPRAVI ZAGREB ’98. O HRVATSKOM FILMU 19 Rada [e{i}: SLIKANJE POKRETA I PSIHE — 13. SVJETSKI Petar Krelja, Hrvoje Hribar, Ivo [krabalo, Hrvoje Turkovi}: FESTIVAL ANIMIRANIH FILMOVA 33 LICEM U LICE — ZAKON O FILMU 23 ***: FILMOGRAFIJA I NAGRADE 13. SVJETSKOG FESTIVA- Hrvoje Turkovi}: ANALIZA PRIJEDLOGA ZAKONA LA ANIMIRANIH FILMOVA 39 O FILMU 27 PO@EGA ’98. LJETOPISOV LJETOPIS Ante Peterli}: JEDNA DUGA MINUTA — U POVODU 6. Vjekoslav Majcen: KRONIKA — SIJE^ANJ/O@UJAK ’98. 33 HRVATSKE REVIJE JEDNOMINUTNIH FILMOVA BIBLIOGRAFIJA 38 U PO@EGI 43 PREMINULI: Sulejman Kapi}, Drago Kr~a, Franjo Vodopivec 39 ***: FILMOGRAFIJA I NAGRADE 6. HRVATSKE REVIJE KNJIGE JEDNOMINUTNIH FILMOVA 46 Damir Radi}: VJEKOSLAV MAJCEN, HRVATSKI FILMSKI FILMSKA PRI^A TISAK 41 Miljan Ivezi}: LJETO S NATALIJOM 48 Damir Radi}: MARINA VULETI], OSCAR — IZME\U TRADICIONALNOSTI I PROGRESIVNOSTI 43 LJETOPISOV LJETOPIS FESTIVALI Vjekoslav Majcen: KRONIKA — TRAVANJ/LIPANJ ’98. 59 BIBLIOGRAFIJA KNJIGA 67 Rada [e{i}: ME\UNARODNI FESTIVAL U ROTTERDAMU47 PREMINULI: Dragutin Krencer, Kre{imir Zidari}, SUVREMENI TRENDOVI Du{an Vukoti} 67 Silvestar Kolbas: NE BEZ BOJE, NEGO CRNO-BIJELI 53 KNJIGE Dragan Rube{a: SERIJSKI UBOJICE I MEDIJI 59 Damir Radi}: KNJIGE M. ]URI]A, S. HUNDI]A I J. HEIDLA, U @ARI[TU : DOMA]E PREMIJERE D. ILIN^I]A I A. OREMOVI]A 69 Damir Radi}: TRE]A @ENA 63 FESTIVALI REPERTOAR Dragan Rube{a: ’FRENCH CAN-CANNES’ — 51. FESTIVAL Uredio: Igor Tomljanovi} INTERNATIONAL DU FILM ’98. 74 KINOREPERTOAR 69 VIDEOPREMIJERE 83 U @ARI[TU Damir Radi}: RUSKO MESO 79 PORTRET Petar Krelja: JELENA RAJKOVI] 93 REPERTOAR ***: POSTHUMNA OBRADA FILMOVA JELENE RAJKOVI] — Uredio: Igor Tomljanovi} RAZGOVOR SA SERGEJOM GORANOM PRISTA[EM 98 FILMSKI REPERTOAR 83 ***: FILMOGRAFIJA JELENE RAJKOVI] 103 VIDEOPREMIJERE 95 PRONA\ENI RUKOPISI STUDIJE I ISTRA@IVANJA @ivko Krsti~evi}: TELEVIZIJA VISOKE REZOLUCIJE 105 Boris Vidovi}: POVIJEST(I) FILMA 101 139 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 135 do 151 Sadr`aj po brojevima

Boris Vidovi}: POVIJEST FILMA — IZABRANA BIBLIOGRAFI- STUDIJE I ISTRA@IVANJA JA 110 Branko Bubenik: DEGRADACIJA VIDEOIZVORNIKA U UPO- Bruno Kragi}: POETIKA AMERI^KOG PUSTOLOVNOG RABI 103 FILMA 30-IH 115 Kre{imir Miki}: SA@ETI PREGLED POVIJESTI SVJETSKOG Dunja Krpanec: FILMOVI DAVIDA MAMETA U KONTEKSTU SNIMATELJSTVA 109 POPULARNIH @ANROVA 121 Kre{imir Miki}: BIBLIOGRAFIJA RECENTNIH KNJIGA O SNI- SUVREMENA TEORIJA U PRIJEVODU MATELJSTVU 122 Tom Gunning: ’SAD JE VIDI[, SAD JE NE VIDI[’: TEMPORAL- PORTRET NOST FILMA ATRAKCIJE 131 Irena Paulus: BIOFILMOGRAFSKI RAZGOVOR S AN\ELKOM KLOBU^AROM 125 BIBLIOTEKA LJETOPISA Irena Paulus: ORGULJA[ U FILMSKOM STUDIJU — Vjekoslav Majcen: HRVATSKI OBRAZOVNI FILM (II) 140 AN\ELKO KLOBU^AR I NJEGOVA FILMSKA SA@ECI / ABSTRACTS 170 GLAZBA 133 O SURADNICIMA U OVOM BROJU 173 SUVREMENA TEORIJA U PRIJEVODU Roberto Benedetti: TRAMVAJ ZVAN ^E@NJA — ADAPTIRANJE (God. IV), br. 15/1998. DRAME U FILM 153 BIBLIOTEKA LJETOPISA DU[AN VUKOTI] (1927-1998) Vjekoslav Majcen: HRVATSKI OBRAZOVNI FILM (III) 158 Borivoj Dovnikovi}: JEDNA VELIKA KARIJERA — DU[AN VU- SA@ECI / ABSTRACTS 180 KOTI] VUD 3 O SURADNICIMA U OVOM BROJU 188 ***: FILMOGRAFIJA I NAGRADE D. VUKOTI]A 11 PULA ’98. Janko Heidl: DOMETI — FESTIVAL HRVATSKOGA FILMA (God. IV), br. 16/1998. PULA ’98. 15 ***: FILMOGRAFIJA I NAGRADE PULE ’98. 20 NIKOLA TANHOFER (1926–1998) Nikola Tanhofer: KNJIGA SNIMANJA IZ 1945. ILI KAKO SAM OGLED IZ NOSTALGIJE PRVI PUT OMIRISAO BARUT 3 Petar Krelja: ISTINITA PRI^A O MILKI ZVANOJ Nikola Tanhofer: PROFESIJA — RATNI SNIMATELJ 21 STJUARDESA 23 Ivo [krabalo: NEDOSTI@NI FILMSKI DESETOBOJAC 23 IDEOLOGIJA PORICANJA FILMOGRAFIJA NIKOLE TANHOFERA 27 Ivo [krabalo: NJIHOV OBRA^UN SA MNOM 39 KULTURNA POLITIKA KULTURNA POLITIKA Hrvoje Turkovi}: KADA JE FILM NACIONALAN 29 Hrvoje Turkovi}, Vjekoslav Majcen, Ivan Ladislav Galeta: Svjetski televizijski forum: ZA[TITA AUDIO-VIZUALNE FILMSKI KULTURNI CENTAR 46 BA[TINE 38 Martina Ani~i}: IMAGINARNA AKADEMIJA 50 REVIJA FILMSKOG I VIDEO STVARALA[TVA Ivan Ladislav Galeta: MEDIJSKI STUDIJ NA ALU 53 Diana Nenadi}: NE[TO NOVO, NE[TO OSOBNO, NE[TO Jo{ko Maru{i}: STUDIJ ANIMACIJE NA ALU 55 DRUK^IJE 39 LJETOPISOV LJETOPIS NAGRADE 30. REVIJE HRVATSKOG FILMSKOG STVARALA[TVA 44 Vjekoslav Majcen: KRONIKA — SRPANJ/LISTOPAD ’98. 59 BIBLIOGRAFIJA 63 LJETOPISOV LJETOPIS UMRLI: Branko Bla`ina, Jure Ruljan~i}, Vjenceslav Ore{kovi}, Vjekoslav Majcen: KRONIKA 45 Andro Lu{i~i} 64 UMRLI 51 FESTIVALI/PRIREDBE BIBLIOGRAFIJA 52 Jurica Pavi~i}: TJEDAN ^E[KOG FILMA U ZAGREBU 65 SUVREMENI TRENDOVI Dragan Rube{a: POST FESTUM 55. VENECIJANSKE MOSTRE Sanja Muzaferija: KOMUNICIRANJE DRUGOSTI KROZ — VENECIJA ZOVE HOLLYWOOD 68 CAMP 53 U @ARI[TU U @ARI[TU Damir Radi}: DOMA]E PREMIJERE — KAD MRTVI ZAPJEVA- Damir Radi}: PREMIJERE HRVATSKIH FILMOVA 61 JU KRSTE PAPI]A 75 Rada [e{i}: ROTTERDAMSKI DNEVNIK 67 ***: FILMOGRAFIJA KRSTE PAPI]A 78 REPERTOAR REPERTOAR Uredio: Igor Tomljanovi} Uredio: Igor Tomljanovi} FILMSKI REPERTOAR 73 FILMSKI REPERTOAR 79 VIDEOPREMIJERE 90 VIDEOIZBOR 93 STUDIJE I ISTRA@IVANJA SUVREMENI TRENDOVI Nikica Gili}: EKRANIZACIJA NOTTURNA KSAVERA Jurica Pavi~i}: DOGMA 95 97 [ANDORA GJALSKOG 97 140 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 135 do 151 Sadr`aj po brojevima

Bruno Kragi}: LAWRENCE OD ARABIJE — LIKOVI I STUDIJE I ISTRA@IVANJA IDEJE 103 Mihovil Pansini: NEKI DRUGI IZVORI FILMSKE TOPOLOGI- Irena Paulus: FILMSKA GLAZBA IVANA BRKANOVI]A 109 JE 134 Kostadin Kostov: HRVATSKI FILM U BUGARSKOJ 113 Stjepko Te`ak: ZAGREBA^KA KAJKAVSKA RIJE^ U GOLIKO- Silvestar Kolbas: NEOGRANI^ENA MO] USMJERENOG VU FILMU TKO PJEVA ZLO NE MISLI 143 SVJETLA 117 Vjekoslav Majcen: FILMSKO UPRIZORENJE VOJNOVI]EVE Silvio Jasenkovi}: TEHNOLOGIJA RASVJETE 131 DRAME GOSPO\A SA SUNCOKRETOM 155 BIBLIOTEKA LJETOPISA Irena Paulus: FILMSKA GLAZBA IVE TIJARDOVI]A 163 Ivan @akni}: DAVID CRONENBERG — IZME\U OKULTNO- Vjekoslav Majcen: HRVATSKI OBRAZOVNI FILM (IV) 148 GA I KULTNOGA 170 ABSTRACTS 169 ABSTRACTS 175 SADR@AJ IV. GODI[TA HRVATSKOG FILMSKOG O SURADNICIMA U BROJU 16-17 182 LJETOPISA — BROJEVI 13-16/1998. 175

(God. V), br. 17/1999. (God. V), br. 18/1999. VIDEOUMJETNOST U HRVATSKOJ SUVREMENI TRENDOVI Marijan Susovski: RAZVOJ VIDEOUMJETNOSTI U HRVAT- Vladimir Sever: FILMSKA GLAZBA DEVEDESETIH 3 SKOJ 3 TEMA: HRVATSKI FILM I TELEVIZIJA Janka Vukmir: GENERACIJA RAZLIKE — NOVI VIDEO U HRVATSKOJ 15 A. NOVI HRVATSKI FILM Aleksandra Orli}: VIDEOINSTALACIJE U HRVATSKOJ OD Hrvoje Hribar: NOVI HRVATSKI FILM, STARI PRODUKCIJSKI 1973-1998. 27 RITUALI (PRVI PUT) 17 LEKSIKON VIDEOUMJETNIKA 45 Ivo [krabalo: MLADI HRVATSKI FILM 21 VIDEOGRAFIJA (1971-1999) 69 B. DANI HRVATSKOG FILMA ’99. BIBLIOGRAFIJA (O VIDEOUMJETNOSTI U HRVATSKOJ) 76 Hrvoje Turkovi}: SMIRIVANJE O^EKIVANJA 28 ENCIKLOPEDIJA ZA FILMOFILE FILMOGRAFIJA I NAGRADE DANA HRVATSKOG @eljko Luketi}: KULT-FILMOVI 77 FILMA ’99. 37 OGLEDI IZ NOSTALGIJE C. RETROSPEKTIVA Miljenko Jergovi}: SVIJET U MRAKU 109 Jurica Pavi~i}: PO HRVATSKI FILM — U TRST 41 Sergio Grmek Germani: S DRUGE STRANE KAMENITIH LJETOPISOV LJETOPIS VRATA 47 Vjekoslav Majcen: KRONIKA — TRAVANJ/LIPANJ ’99. 113 FILMOGRAFIJA HRVATSKE RETROSPEKTIVE 54 BIBLIOGRAFIJA 118 UMRLI: Stipe Deli}, Ivan Hetrich, Vjekoslav Smetko 118 D. KULTURNA POLITIKA Alan Bahori}: HRVATSKA TELEVIZIJA — PROGRAMSKI KNJIGE I TEHNI^KI ASPEKTI 57 Damir Radi}: DRA@EN MOVRE — IZ SEDMOG REDA LIJEVO 119 LJETOPISOV LJETOPIS Vjekoslav Majcen: KRONIKA — SIJE^ANJ/O@UJAK ’99. 66 FESTIVALI/PRIREDBE BIBLIOGRAFIJA 70 Ante Peterli}: HRVATSKA REVIJA JEDNOMINUTNIH UMRLI: Nikola Kostelac, Mladen [erment 71 FILMOVA — PO@EGA ’99. 122 FILMOGRAFIJA I NAGRADE 7. REVIJE JEDNOMINUTNIH KNJIGE FILMOVA 125 Damir Radi}: 101 GODINA FILMA U HRVATSKOJ, Tomislav Pavlic: F.R.K.A — DRUGI PUT 127 1896-1997. 73 FILMOGRAFIJA I NAGRADE 2. FILMSKE REVIJE KAZALI[- U @ARI[TU — HRVATSKE PREMIJERE NE AKADEMIJE 131 Diana Nenadi}: BOGORODICA ILI HRVATSKI FILM Dragan Rube{a: POST FESTUM 52. CANNES 133 REGRESIJE 83 REPERTOAR FESTIVALI Uredio: Igor Tomljanovi} Rada [e{i}: BANGLADE[KI FORUM KRATKOMETRA@NIH FILMSKI REPERTOAR 139 FILMOVA ’99. 87 VIDEOPREMIJERE 158 REPERTOAR STUDIJE I ISTRA@IVANJA Uredio: Igor Tomljanovi} Vladimir Sever: PULP FANTASY: ALTERNATIVNI KRITI^KI FILMSKI REPERTOAR 91 PRISTUPI RATOVIMA ZVIJEZDA 165 VIDEOPREMIJERE 108 Martina Ani~i}: TEAGEN I ESMERALDA — STAROGR^KI BIOFILMOGRAFSKI RAZGOVOR: ERNEST GREGL ROMAN I NEPREKIDNI SERIJAL 173 Petar Krelja: VA@NO JE ZVATI SE ERNEST 117 Irena Paulus: NIKICA KALOGJERA: TEME, EVOLUCIJA I Petar Krelja: ERNIJEV POLARNI DAN — razgovor s Ernestom KONSTANTE 180 Greglom 119 ABSTRACTS 189 ERNEST GREGL — BIOGRAFIJA I FILMOGRAFIJA 132 O SURADNICIMA 196 141 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 135 do 151 Sadr`aj po brojevima

(God. V), br. 19-20/1999. DODATAK UZ BR. 19-21/1999 Hrvoje Turkovi}: PET GODINA IZLA@ENJA 3 (separat)

SUVREMENA FILMSKA TEORIJA: KOGNITIVISTI^KI KUMULATIVNA KAZALA HRVATSKOG FILMSKOG PRISTUP LJETOPISA 1-20/1995-1999 PROSLOV 6 David Bordwell: ARGUMENTI U PRILOG KOGNITIVIZMA 7 Boris Vidovi}: FILM I JEZIK — METAFORA BEZ POKRI]A 21 (God. VI), br. 21/2000 Virginia Brooks: FILM, PERCEPCIJA I KOGNITIVNA PSIHO- LOGIJA 26 PORTRET AUTORA: ANTE BABAJA Carl Plantiga: OSJE]AJI, SPOZNAJA I MO] FILMA 38 Ivo [krabalo: ANTE BABAJA: PASIVNI JUNAK HRVATSKOGA Hrvoje Turkovi}: NA ^EMU TEMELJITI KOGNITIVISTI^KI FILMA 3 PRISTUP? 49 Damr Radi}, Vladimir Sever: RAZGOVOR S ANTOM BABA- BIBLIOGRAFIJA KOGNITIVISTI^KE FILMSKE TEORIJE 59 JOM 7 LJETOPISOV LJETOPIS Damir Radi}: FILMOVI ANTE BABAJE 37 Vjekoslav Majcen: KRONIKA — SRPANJ/STUDENI 63 Vladimir Sever: ZAGUBLJENA LJEPOTA: FILMSKO STVARA- LA[TVO ANTE BABAJE 49 BIBLIOGRAFIJA 69 ANTE BABAJA — FILMOGRAFIJA 51 Ivo [krabalo: DOKUMENTI O TRANZICIJI PULSKOGA FESTI- VALA 70 FILM 90-IH Jurica Pavi~i}: KONTROVERZE I TRENDOVI KNJIGE DESETLJE]A 53 Damir Radi}: HRVOJE TURKOVI] — SUVREMENI FILM 77 Nikica Gili}: NOSTALGI^NI MODUS POSTMODERNE I FESTIVALI/PRIREDBE NOSTALGIJA KAO TEMA I ZNA^AJKA KRAJA Petar Krelja: POSLJEDNJE KINOPREDSTAVE — U POVODU (FILMSKOG) STOLJE]A 60 PULE ’99. 83 Bruno Kragi}: AMERI^KI FILMSKI POSTMODERNIZAM — NOVA EPOHA ILI ZABLUDA 65 FILMOGRAFIJA I NAGRADE — PULA ’99. 97 Irena Paulus: FILMSKA GLAZBA U DEVEDESETIMA: SONG Sanja Muzaferija: PRVI MOTOVUN FILM FESTIVAL 99 I SCORE — BITKA ZA PREVLAST? 69 FILMOGRAFIJA I NAGRADE, MOTOVUN ’99. 104 Tomislav ^egir: OSVOJENA PROSTRANSTVA: VESTERN Ivo [krabalo: U TRAGANJU ZA SVOJIM SVJETLOM 105 DEVEDESETIH 78 Boris Vidovi}: FILMOGRAFIJA TOMISLAVA PINTERA 107 Jurica Pavi~i}: LEKSIKON REDATELJA ZA 21. STOLJE]E 83 Diana Nenadi}: SPLIT ’99. 109 LJETOPISOV LJETOPIS PROGRAM 4. ME\UNARODNOG FESTIVALA NOVOG Vjekoslav Majcen: KRONIKA prosinac 1999/o`ujak 2000. 87 FILMA I VIDEA — SPLIT ’99. 113 BIBLIOGRAFIJA 92 Vladimir Sever: OD KUBRICKA FINCHERU — UMRLI 92 VENECIJA ’99. 117 U @ARI[TU — HRVATSKE FILMSKE PREMIJERE U @ARI[TU: DOMA]E PREMIJERE Diana Nenadi}: PRESTROJAVANJE 93 Diana Nenadi}: CRVENA PRA[INA — ODRAZ JEDNOG PORTRET RAZDOBLJA 125 Jasna Posari}: PORTRETNI KOLA@: ZRINKO OGRESTA 99 REPETOAR ZRINKO OGRESTA: BIOGRAFIJA I FILMOGRAFIJA 104 KINOREPERTOAR 129 REPERTOAR VIDEOREPERTOAR 147 Uredio: Igor Tomljanovi} SUVREMENI TRENDOVI FILMSKI REPERTOAR 105 Dragan Rube{a: ’KAMERA IZ LIJEVE RUKE’ 154 VIDEOPREMIJERE 123 STUDIJE I ISTRA@IVANJA: Film i knji`evnost FESTIVALI/PRIREDBE Tatjana Juki}: TIJELA I KORPUSI: VIZUALNA JANE Diana Nenadi}: STARA PRAVILA I NOVE IZNIMKE 129 AUSTEN 157 DANI HRVATSKOG FILMA2000. (FILMOGRAFIJA — NATJECATELJSKI PROGRAM) 137 Vjekoslav Majcen: KINEMATOGRAFSKI OBZOR TINA NAGRADE 9. DANA HRVATSKOG FILMA 137 UJEVI]A 164 Sanja Muzaferija: HITCHCOCKIANA 140 Tin Ujevi}: FILM I AUTO U DJELU ILJE ERENBURGA 176 BIBLIOGRAFIJA KNJIGA O HITCHCOCKU 144 Tin Ujevi}: PRONALAZAK I DISANJE BIOSKOPA 181 Rada [e{i}: SVIJET U INDIJI I INDIJA U SVIJETU 145 Bruno Kragi}: FRANCUSKI FILM U SVJETLU KNJI@EVNE Andrea Radak: HRVATSKI FILMOVI NA FESTU 150 TRADICIJE 184 Marin Lukanovi}: DIGITALNA BUDU]NOST I FILM 154 BIBLIOTEKA LJETOPISA REPERTOAR Daniel J. Goulding: RASPAD JUGOSLAVIJE: FILMSKI Uredio: Igor Tomljanovi} ODRAZI 189 FILMSKI REPERTOAR 139 ABSTRACTS 209 VIDEOPREMIJERE 158 142 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 135 do 151 Sadr`aj po brojevima

STUDIJE I ISTRA@IVANJA Alen Hajnal: SLIKOVNO LICE STVARNOSTI (BILJE[KA Irena Paulus: WILLIAM VERSUS WAGNER ILI: POKU[AJ PO- O DOKUMENTARIZMU) 155 VEZIVANJA GLAZBENIH EPOVA 157 Irena Paulus: GLAZBENIK U DU[I: ARSEN DEDI] I Davorka Peri}: POLUSUBJEKTIVNI KADAR I LIK S LED A — NJEGOVA FILMSKA GLAZBA 159 U SLIKARSTVU, FILMU I STRIPU 172 ABSTRACTS 180 PRONA\ENI RUKOPISI O SURADNICIMA U BROJU 187 Gordan Lederer: TEHNIKA SNIMANJA CRTANOG FILMA 181 KRONOLOGIJA CRTANOG/ANIMIRANOG FILMA 196 (God. VI), br. 23/2000 BIOFILMOGRAFIJA GORDANA LEDERERA 197 ABSTRACTS 198 PORTRETAUTORA: VATROSLAV MIMICA O SURADNICIMA U BROJU 206 Damir Radi}: NAJLJEP[I I NAJUZBUDLJIVIJI POSAO 3 Damir Radi}: FILMOVI VATROSLAVA MIMICE 39 FILMOGRAFIJA VATROSLAVA MIMICE 52 (God. VI), br. 22/2000 POLITIKATELEVIZIJSKOG PROGRAMIRANJA Clare Kitson: CHANNEL 4: JEDINSTVEN TELEVIZIJSKI TEMA: FILMSKI @ANR EKSPERIMENT 55 O @ANRU — OP]ENITO LJETOPISOV LJETOPIS Rick Altman: KINEMATOGRAFIJA I @ANR 3 Vjekoslav Majcen: KRONIKA lipanj/listopad 2000. 59 Hrvoje Turkovi}: KAD JE FILM @ANROVSKI? — SVJETO- BIBLIOGRAFIJA 64 TVORNA TEORIJA @ANRA 9 UMRLI 64 FILMSKI @ANR: BIBLIOGRAFIJA 31 REPERTOAR O @ANRU — POJEDINA^NO Uredio: Igor Tomljanovi} Jurica Pavi~i}: USILJENA U^ITAVANJA : FILMSKA I KINOREPERTOAR 66 KNJI@EVNA KRITIKA O @ANROVSKOJ PROIZVODNJI35 VIDEOPREMIJERE 92 Ante Peterli}: KLASI^NI MUSICAL 3 9 FESTIVALI/PRIREDBE Ton~i Valenti}: @ANROVI U FILMSKOM Tomislav Jagec: PULA, 2000. 96 POSTMODERNIZMU 45 FILMOGRAFIJA I NAGRADE 103 Tomislav ^egir: MANIRISTI^KI VESTERN SERGIA Diana Nenadi}: TRANZICIJA I NAPUKNUTI LEONEA 57 VIDEOEKRAN 105 OSOBNI POGLED (PARANOIA-VIEW ART) Tomislav Gotovac: ZONA (Iz bilje`nice ~lana `irija za film) 109 Tomislav Gotovac: MJESTO POD SUNCEM 61 FILMOGRAFIJA I NAGRADE 5. FESTIVALA NOVOG FILMA 113 LJETOPISOV LJETOPIS Igor Tomljanovi}: MOTOVUN 2000. 116 Vjekoslav Majcen: KRONIKA o`ujak/lipanj 2000. 67 FILMOGRAFIJA I NAGRADE MOTOVUN FILM UMRLI 72 FESTIVALA 119 BIBLIOGRAFIJA 72 Dragan Rube{a: VELIKI MALI FILMOVI, Venecija 2000. 120 Marin Lukanovi}: NOVOOTKRIVENE OSOBINE STARIH REPERTOAR FILMOVA, Bologna 2000 124 Uredio: Igor Tomljanovi} FILMSKIREPERTOAR 73 STUDIJE I ISTRA@IVANJA: DISKUSIJA O VIDEOPREMIJERE 95 POSTMODERNIZMU Mladen Mili}evi}: DODATNA SMUTNJA U RASPRAVI [TO FESTIVALI/PRIREDBE JEST A [TO NIJE POSTMODERNI FILM 127 Rada [e{i}: ANIMAVIZIJA — ZAGREB 2000. 99 Nikica Gili}: PERIODIZACIJSKA PROBLEMATIKA FILMSKOG Steve Montale: FESTIVAL IZ VIZURE SELEKTORA 105 POSTMODERNIZMA 132 FILMOGRAFIJA ZAGREBA 2000. 107 Tomislav Pavlic: F.R.K.A. 2000. 109 STUDIJE I ISTRA@IVANJA: PRILOZI O ZAGREBA^- Petar Krelja: DRA@I I POUKE PO@E[KE MINUTE 113 KOM CRTANOM FILMU FILMOGRAFIJA PO@EGE 2000. 107 Midhat Ajanovi}: MALI ^OVJEK NA RAZMEDU Jo{ko Maru{i}: ZANIMLJIVO! — 38. REVIJA FILMSKOG SVJETOVA 142 I VIDEOSTVARALA[TVA 119 Marijan Susovski: ANIMIRANE FILMSKE REKLAME ZAGREB FILMOGRAFIJA 38. REVIJE 124 FILMA (1967-1977) 160 Dragan Rube{a: OFF CANNES 126 Marijan Susovski: POPIS ANIMIRANIH REKLAMNIH FILMO- Sanja Muzaferija: FESTIVAL KRIMI]A 130 VA ZAGREB FILMA 1967-1977. 172 BIBLIOGRAFIJA O KRIMINALISTI^KOM FILMU 132 STUDIJE I ISTRA@IVANJA: DIGITALNI FILM STUDIJE I ISTRA@IVANJA Lev Manovich: [TO JE DIGITALNI FILM? 177 Sanja Kova~evi}: PATRIJARHALNOST U FILMOVIMA Jonathan Romney: GRAFITI OD MILIJUN DOLARA: BILJE[KE ZVONIMIRA BERKOVI]A 133 IZ DIGITALNE DOMENE 186 Ante [krabalo: ’KRUPNI PLAN’ ABBASA KIAROSTAMIJA 147 ABSTRACTS 194 BIOFILMOGRAFIJA ABBASA KIAROSTAMIJA 154 O SURADNICIMA 199 143 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 135 do 151 Sadr`aj po brojevima

Paul Messaris: POJMOVNA MONTA@A 13 (God. VI), br. 24/2000 David Bordwell: NARACIJA I PROSTOR 17

FABIJAN [OVAGOVI] (1932–2001) OGLEDI IZ NOSTALGIJE Ivo [krabalo: FABIJAN [OVAGOVI] I FILM 3 Ivo [krabalo: SLAMARKE DIVOJKE: TRIDESET GODINA KA- FILMOGRAFIJA FABIJANA [OVAGOVI]A 16 SNIJE 21 Dra`en @arkovi}: KAKO SAM IZGUBIO NEVINOST (NA LJETOPISOV LJETOPIS FILMU)... 24 Vjekoslav Majcen: KRONIKA, listopad/prosinac 2000. 20 SUFINANCIRANJE FILMSKE PROIZVODNJE 2000. 24 LJETOPIS LJETOPISA BIBLIOGRAFIJA 26 Vjekoslav Majcen: KRONIKA 34 UMRLI 26 BIBLIOGRAFIJA 41 POLEMIKE/ISPRAVCI REAGIRANJA Jo{ko Maru{i}: DVOJBE I ZABLUDE 27 Ivo [krabalo: MEMORIJA DAMIRA RADI]A PONEKAD Damir Radi}: PERIODIZACIJSKA PROBLEMATIKA FILM- POPUSTI 42 SKOG POSTMODERNIZMA 29 Jurica Pavi~i}: NEKRITI^NA KRITI^NOST 43 Damir Radi}: ISPRAVAK (uz Portret autora: Vatroslav Mimica) 29 KNJIGE Boris Vidovi}: IZ NI^EGA NE[TO: OKTAVIJAN MILETI] I KINEMATOGRAFIJE SVIJETA HRVATSKI FILM 45 Dragan Rube{a: STRPLJENJEM DO REMEK-DJELA — NOVI-NOVI TAJVANSKI FILM 31 U @ARI[TU: 10. DANI HRVATSKOG FILMA Vladimir C. Sever: A GDJE JE EROS? 49 FESTIVALI/PRIREDBE Vjekoslav Majcen, Ozren Milat: FILMOGRAFIJA I NAGRADE Diana Nenadi}: STARI I NOVI REZOVI — 32. revija hrvatskog DANA HRVATSKOG FILMA 2001. 56 filmskog i videostvarala{tva 35 Janko Hajdl: TJEDAN SUVREMENOG ^E[KOG FILMA 40 REPERTOAR Janko Hajdl: 4. REVIJA FILMOVA EUROPSKE UNIJE 43 Uredio: Igor Tomljanovi} Tomislav Jagec: FESTIVAL DODIRA — Cottbus 2000. 47 KINOREPERTOAR 61 Tomislav Jagec: VA@AN JE EHO U VLASTITOJ SREDINI — VIDEOPREMIJERE 86 Razgovor s Rolandom Rustom 49 SUVREMENI TRENDOVI U @ARI[TU Elvis Leni}: MISIJA NA MARS — DE PALMINA POSVETA Damir Radi}: FILMOVI LORDANA ZAFRANOVI]A 51 STANLEYJU KUBRICKU 93 REPERTOAR FESTIVALI/PRIREDBE Uredio: Igor Tomljanovi} Petar Krelja: DANI IRANSKOG FILMA 97 FILMSKI REPERTOAR 76 Janko Heidl: SUVREMENI NJEMA^KI FILM (II) 104 VIDEOPREMIJERE 94 Janko Heidl: DANI VEL[KOG FILMA U ZAGREBU 107 STUDIJE I RASPRAVE Goran Blagus: GETOIZACIJA GETA — 26. SALON Midhat Ajanovi}: DOBRI VOJNIK [VEJK U CIVILNOM ODI- MLADIH 110 JELU 97 Midhat Ajanovi}: GÖTEBOR[KI FESTIVAL 2000. 114 Ante Peterli}: KRO]ENJE ZVUKA — PO^ECI ZVU^NOGA FILMA 115 DIGITALNE TEHNOLOGIJE Igor Tomljanovi}: NIJEMI DIJALOZI U ZVU^NOM Sergej Ivasovi}: UTJECAJ NOVIH DIGITALNIH TEHNOLOGI- FILMU 121 JA NA PROMJENU FILMSKE PRODUKCIJE 116 Hrvoje Turkovi}: FUNKCIJA STILISTI^KIH OTKLONA 129 Miran Kr~adinac: TIMECODE 120 FILMSKA GLAZBA STUDIJE I ISTRA@IVANJA Irena Paulus: ALFI KABILJO — IME SKLADATELJA MJUZIKLA Hrvoje Turkovi}: ILUZIJA KRETANJA NA FILMU — MITOVI I NA FILMSKOM PLATNU 143 TUMA^ENJA 133 Irena Paulus: LUD ZA GLAZBOM — RAZGOVOR SA Ante Peterli}: UROTA KAO @ANR 149 SKLADATELJEM ALFIJEM KABILJOM 158 Midhat Ajanovi}: NA MARGINI FILMSKOG REALIZMA 161 SUVREMENA TEORIJA U PRIJEVODU Bruno Kragi}: VIDLJIVO I NEVIDLJIVO U FILMOVIMA JOH- NA FORDA 167 Noel Carroll: FILMSKA FORMA: U OBRANU FUNKCIONAL- NE TEORIJE STILA 163 FILMSKA GLAZBA ABSTRACTS 171 Irena Paulus: MILJENKO PROHASKA: GLAZBOM OD EKSPE- O SURADNICIMA U BROJU 177 RIMENTALNOG DO CRTANOG FILMA 173 Irena Paulus: SKLADAM SVOJU GLAZBU, ONAKVU KAKVU JE OSJE]AM — RAZGOVOR S MILJENKOM PROHA- (God. VII), br. 25/2001 SKOM 188 FILMOGRAFIJA MILJENKA PROHASKE 189 SUVREMENA TEORIJA MONTA@E ABSTRACTS 197 Noël Carroll: PREMA TEORIJI MONTA@E 3 O SURADNICIMA U BROJU 203 144 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 135 do 151 Sadr`aj po brojevima

OGLEDI IZ NOSTALGIJE (God. VII), br. 26/2001 Petar Krelja: RE@ISERI I KRITI^ARI 32 Hanibal Dundovi}: SJE]ANJE NA RUDOLFASREMECA 50 PORTRET AUTORA: BORIVOJ DOVNIKOVI] KINEMATOGRAFSKA POLITIKA: STANJE I PROBLEMI Petar Krelja, Hrvoje Turkovi}: RAZGOVOR S BORIVOJEM DOVNIKOVI]EM BORDOM 3 Hrvoje Turkovi} i Vjekoslav Majcen: HRVATSKA KINEMATO- Petar Krelja: STILSKA KOHERENTNOST DOVNIKOVI]EVA GRAFIJA (ISTRA@IVANJE) 52 OPUSA 38 RASPRAVA O KINEMATOGRAFIJI 96 KRONOLOGIJA, FILMOGRAFIJA I STRIPOGRAFIJA BORIVO- Zoran Tadi}: HVATSKA U RIJE^I I SLICI — PITANJE SUKCE- JA DOVNIKOVI]A 50 SIJE I ENDEHA[KI FILMSKI @URNALI 107 OGLED IZ NOSTALGIJE U POVODU KNJIGA Zoran Tadi}: VELIKO POSPREMANJE 55 Hrvoje Turkovi}: OBRAZOVNI FILM — [TO JE TO, I [TO ON SVE JEST 113 LJETOPISOV LJETOPIS Boris Popovi}: BOJA I SVJETLO 132 Vjekoslav Majcen: KRONIKA — travanj/lipanj 2001. 70 BIBLIOGRAFIJA 78 LJETOPISOV LJETOPIS Daniel Rafeli}: KRONIKA srpanj-listopad 2001. 135 POLEMIKE/REAGIRANJA FILMSKI CENTAR U ZAGREBU — PROJEKT I Damir Radi}: U POVODU REAGIRANJA IVE [KRABALA I JU- PROGRAM 139 RICE PAVI^I]A 79 FESTIVALSKA DOKUMENTACIJA: Dubrovnik, Pula, Motovun, FESTIVALI I PRIREDBE Split 141 Nikica Gili}: BOGATSTVO IZLAGA^KIH METODA 81 BIBLIOGRAFIJA 149 FILMOGRAFIJA I NAGRADE 9. HRVATSKE REVIJE JEDNO- LEKSIKON PREMINULIH: Drobni}, Kne`evi}, Majcen, MINUTNIH FILMOVA — PO@EGA 2001. 85 Marki} 150 Stjepko Te`ak: S DNA MORA I DRU[TVA U SVEMIRSKE VISI- UVOD U FESTIVALE NE 87 Jurica Pavi~i}: OTRESANJE OD PRO[LOSTI — EUROPSKI Rada [e{i}: ROTTERDAMSKI FESTIVAL 93 TRENUTAK 151 SUVREMENI TRENDOVI FESTIVALI/KONFERENCIJA Vladimir Cvetkovi} Sever: O GR^ENJU TIGROVA I SKRIVA- Damir Radi}: PULSKI DNEVNIK (Pula 2001) 161 NJU ZMAJEVA 98 Vladimir C. Sever: PULSKI POKUSNI LABORATORIJ (Pula Elvis Leni}: TRAFFIC — TUROBNA SLIKA AMERI^KOG 2001) 175 DRU[TVA 102 Diana Nenadi}: [IFRA: BOGATO (filmska konkurencija, Split REPERTOAR 2001) 180 Uredio: Igor Tomljanovi} Iva Rada Jankovi}: STARE TEME U DUHU NOVE GENERACI- FILMSKI REPERTOAR 105 JE (videokonkurencija, Split 2001) 187 VIDEOPREMIJERE 127 Irena Paulus: KLI[E ILI NOVI JEZIK, NEW YORK ’2001. 190 STUDIJE I ISTRA@IVANJA REPERTOAR Mato Kukuljica: NOVE ELEKTRONSKE TEHNOLOGIJE — Uredio: Igor Tomljanovi} KINOREPERTOAR 201 POMO] U RESTAURIRANJU FILMSKOG GRADIVA 132 VIDEOPREMIJERE 223 Sergej Ivasovi}: DIGITALNA MONTA@A 151 SUVREMENE TEME Midhat Ajanovi}: BLISTAVE NIJANSE MRAKA — FILMSKE Tatjana Juki}: VIDLJIVO I NEVIDLJIVO U FILMU DNEVNIK ANIMACIJE PIOTRA DUMALE 161 BRIDGET JONES 227 Tomislav ^egir: MOTIVI U FILMOVIMA DEJANA [ORKA168 @eljka Vukajlovi}: PORNOGRAFSKI UMOVI I REAKCIJE NA Irena Paulus: VE]INOM ’NACRTANA’ GLAZBA 177 FILM RASTURI ME 234 ABSTRACTS 200 Kristi Brown: KULTURNI UBOJICE ILI SMRTONOSNI O SURADNICIMA 205 BACH 241 DODATAK STUDIJE I ISTRA@IVANJE Vjekoslav Majcen: HRVATSKA FILMOGRAFIJA Silvestar Kolbas: SEDAM FILMOVA ANTE BABAJE — STILSKE 1991-2000. 207 ANALIZE FILMSKE SLIKE 247 Midhat Ajanovi}: CRTANI REALIZAM I WALT DISNEY 273 (God. VII), br. 27-28/2001 Aldo Tardozzi: BOG NA FILMU 291 ABSTRACTS 303 Hrvoje Turkovi}: UVODNIK 3 O SURADNICIMA 312 VJEKOSLAV MAJCEN (1941-2001) Vjekoslav Majcen: FILMSKOPOVIJESNE CRTICE 5 Boris Vidovi}: BA[TINA ^UVARA BA[TINE 18 (God. VIII), br. 29/2002 Mato Kukuljica: NATUKNICE UZ BIOGRAFIJU DR. MAJCENA 22 @ANR VJEKOSLAV MAJCEN — KRONOLOGIJA 26 Kristijan Mili}: NOVI FILM STRAVE 3 BIBLIOGRAFIJA VJEKOSLAVA MAJCENA 29 KRONOLOGIJA NOVOG FILMA STRAVE (IZBOR) 18 145 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 135 do 151 Sadr`aj po brojevima

AUTORI NOVOG FILMA STRAVE (IZBOR) 19 Vjekoslav Majcen: BIBLIOGRAFIJA LJUBOMIRA MARAKOVI]A 206 LJETOPISOV RAZGOVOR Midhat Ajanovi}: RAZGOVOR S JURIJEM NORSTEINOM: ABSTRACTS 209 ANIMACIJA JE REALISTI^NA KAO I SAN 28 O SURADNICIMA 220 KINEMATOGRAFSKA POLITIKA: MARKETING, PRO- DUKCIJA (God. VIII), br. 30/2002 Damir Primorac: MARKETING U FILMSKOJ INDUSTRIJI 37 Vedran Mihleti}: STUDIJ FILMSKE PRODUKCIJE 58 BRANKO BAUER (1921-2002) ISPRAVCI 70 Hrvoje Hribar: [ESTA ROLA, KRAJ — USPOMENI BRANKA BAUERA 3 LJETOPISOV LJETOPIS Hrvoje Turkovi}: KARIJERA NA PRIJELOMU STILSKIH Daniel Rafaeli}: KRONIKA studeni 2001 — sije~anj 2002. 71 RAZDOBLJA 8 BIBLIOGRAFIJA 74 FILMOGRAFIJA BRANKA BAUERA 25 FESTIVALI/CIKLUSI FILM I EMOCIJE Diana Nenadi}: INTIMA I KREACIJA PROTIV TRADICIJE I Hrvoje Turkovi}: UVODNA NAPOMENA 29 IMITACIJE — DARUVAR 2001 75 Greg M. Smith: LOKALNE EMOCIJE, GLOBALNA RASPO- FILMOGRAFIJA REVIJE 33/2001 80 LO@ENJA I FILMSKA STRUKTURA 30 Rada [e{i}: AMSTERDAMSKI FESTIVAL DOKUMENTARNOG Ed S. H. Tan, Nico H. Frijda: SENTIMENT U GLEDANJU FILMA 84 FILMA 42 REPERTOAR Jeff Smith: EMOCIJA, KOGNICIJA I FILMSKA SKLADBA 51 Uredio: Igor Tomljanovi} Per Persson: PREMA PSIHOLO[KOJ TEORIJI KRUPNOGA KINOREPERTOAR 89 PLANA 63 VIDEOPREMIJERE 114 Carl Plantiga: SCENE EMPATIJE I LJUDSKO LICE NA FILMU 70 TUMA^ENJA, TUMA^ILA^KA NESLAGANJA Diana Nenadi}: TARROVA PROKLETSTVA 117 LJETOPISOV RAZGOVOR TARROVA FILMOGRAFIJA 122 Irena Paulus: THOMAS BURI] — FILMSKA GLAZBA: TEMA S Tomislav Brlek: FILM, KRITIKA, KONTEKST: SAMI 123 VARIJACIJOM 79 Damir Radi}: PORNOGRAFSKA SEKSUALNOST NA UDARU KULTURNA POLITIKA FEMINISTI^KE KRITIKE 130 Adam Marko Nord: [VEDSKA KINEMATOGRAFIJA — PRE- Bruno Kragi}: O KUPUSU I KRALJEVIMA... — RAZMI[LJANJA GLED PROBLEMA I RJE[ENJA 85 UZ FILM GOSPODAR PRSTENOVA 134 Hrvoje Turkovi}: TREBA LI HRVATSKOJ CJELOVE^ERNJI Marijan Krivak: ONO MALO DU[E — FASSBINDER FILM? 87 (1945-1982) DVORANA KINOTEKE, ZAGREB 137 FASSBINDEROVA FILMOGRAFIJA 141 LJETOPISOV LJETOPIS Elvis Leni}: FILMOVI KENNETHA ANGERA 142 Daniel Rafaeli}: KRONIKA o`ujak-svibanj 2002. 97 FILMOGRAFIJA KENNETHA ANGERA 146 BIBLIOGRAFIJA FILMSKIH IZDANJA 100 PREMINULI: Branko Bauer 102 SUVREMENE KINEMATOGRAFIJE Dragan Rube{a: SUVREMENI JAPANSKI FILM 147 FESTIVALI Dragan Rube{a: SHINJI AOYAMA: JAPANAC KOJI A. DANI HRVATSKOG FILMA, ZAGREB 2002 VOLI JOHNA FORDA 151 AOYAMINA FILMOGRAFIJA 152 Igor Tomljanovi}: IGRANI FILM: KONSOLIDACIJSKI KOKTEL 103 KNJIGE Bruno Kragi}: DOKUMENTARNI FILM: RADA LI KVANTITE- Bruno Kragi}: KRE[IMIR MIKI]. FILM U NASTAVI MEDIJSKE TA KVALITETU? 106 KULTURE 153 Diana Nenadi}: EKSPERIMENTALNI FILM: DER EXPERI- Nikica Gili}: KRITI^KA NARATOLOGIJA NA DJELU MENT IST NICHT AUS 109 (SASHA VOJKOVIC: SUBJECTIVITY IN THE NEW Nikica Gili}: NAMJENSKI FILM I VIDEOSPOT: PREDRASUD- HOLLYWOOD CINEMA) 155 NE MARGINALIZACIJE 112 Hrvoje Turkovi}: ANIMIRANI FILM: PROIZVODNO PRIBIRA- STUDIJE I ISTRA@IVANJA NJE 114 Nata{a Govedi}: IGRE BEZ OBJEKTA: GLUMA U RAZLI^ITIM FILMOGRAFIJA DANA 2002 117 MEDIJIMA I GLUMA^KA INTERMEDIJALNOST 160 NAGRADE DANA 2002 125 Domagoj Lozina: POLAZI[TE SNIMANJA: SVJETLO 170 KAKO SU GLASALI KRITI^ARI NA DANIMA 2002 126 Vladimir Gojun: ELIPSE I NJIHOVA RETORI^NOST U FILM KONCERT BRANKA BELANA 181 B. REVIJA JEDNOMINUTNOG FILMA, PO@EGA 2002 Sta{a ]elan: TRADICIJA I OTKLONI 128 MAJCENOVA OSTAV[TINA FILMOGRAFIJA PO@EGE 2002 132 UVODNA NAPOMENA 188 NAGRADE PO@EGE 2002 134 Vjekoslav Majcen: HRVATSKI NEPROFESIJSKI FILM (1928-1998) 189 REPERTOAR Vjekoslav Majcen: FILMOGRAFIJA ZVONIMIRA Gostuju}i urednik: Zlatko Vida~kovi} ROGOZA 204 KINOREPERTOAR 135 146 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 135 do 151 Sadr`aj po brojevima

VIDEOPREMIJERE 169 D. TEHNOLOGIJA ANIMACIJE / TECHNOLOGY OF ANIMATION TUMA^ENJA/TUMA^ILA^KA SPORENJA Jo{ko Maru{i}: TEHNOLOGIJA ANIMIRANOG FILMA (THE Nikica Gili}: UBOJICE ME\U NAMA 191 TECHNOLOGY OF ANIMATED FILM PRODUCTION) 75 Elvis Leni}: TELEVIZIJSKA SERIJA NOVO DOBA 193 Damir Radi}: ROMANTI^ARSKI FILM EKSCESNE KON- LJETOPISOV LJETOPIS / CHRONICLE’S CHRONICLE STRUKCIJSKE STRATEGIJE — OSTANI KRAJ MENE 195 Daniel Rafaeli}: KRONIKA srpanj-listopad 2002. (CHRONICLE @eljka Vukajlovi}: (NE)USPJESI PORNOGRAFSKIH TE@NJI — July-September 2002) 105 FEMINISTI^KA PERSPEKTIVA 199 BIBLIOGRAFIJA (PUBLISHED BOOKS AND MAGAZINES) 108 STUDIJE I ISTRA@IVANJA LEKSIKON PREMINULIH (LEXICON OF THE DECEASED): Midhat Ajanovi}: UGRO@ENI MEGALOPOLIS JAPANSKIH Baldo ^upi}, Irena Kolesar, Aleksandar Marks 112 ANIME FILMOVA 205 FESTIVALI/FESTIVALS Dejan Kosanovi}: DURMITOR — JEDNO ZNA^AJNO OSTVA- Jurica Pavi~i}: BEZ POVODA ZA EUFORIJU — PULA 2002. RENJE IZ PRO[LOSTI HRVATSKOG FILMA 226 (NO REASON FOR EUPHORIA — PULA 2002) 113 @eljka Matija{evi}: U POSLJEDNJOJ FAZI; ALI ZA[TO PO- FILMOGRAFIJA I NAGRADE PULA 2002 (FILMOGRAPHY SLJEDNJA FAZA MORA BITI TAKO KONA^NA? — PSI- AND AWARDS, PULA 2002) 120 HOANALIZA NA FILMU 230 Elvis Leni}: MOTOVUNSKI FILMSKI FESTIVAL 2002 (MOTO- BIBLIOTEKA LJETOPISA: SRPSKA I CRNOGORSKA VUN FILM FESTIVAL 2002) 122 KINEMATOGRAFIJA FILMOGRAFIJA I NAGRADE MOTOVUN 2002 (FILMO- UVODNA NAPOMENA 237 GRAPHY AND AWARDS MOTOVUN 2002) 127 Dragan Milinkovi}: FILMOGRAFIJA SRPSKIH I CRNOGOR- Josip Jur~i}: MR[AVA GODINA SPA[ENA FILMSKOM KON- SKIH CJELOVE^ERNJIH FILMOVA (1990-2002) 238 KURENCIJOM, FILM I VIDEO — SPLIT 2002. (THE MEA- Andrija Dimitrijevi}: FILMOGRAFIJA SRPSKIH I CRNOGOR- GER YEAR SAVED BY FILM COMPETITION, FILM AND SKIH KRATKOMETRA@NIH FILMOVA (1990-2002) 261 VIDEO IN SPLIT 2002) 129 Andrija Dimitrijevi}: BIBLIOGRAFIJA FILMSKIH KNJIGA Branko Franceschi: KRIZA PRODUKCIJE, KRIZA PREZENTA- IZDANIH U SRBIJI (1990-2002) 295 CIJE — NOVI MEDIJI, SPLIT 2002 (CRISIS OF PRODUC- KAZALO NASLOVA I AUTORA IGRANIH FILMOVA 307 TION, CRISIS OF PRESENTATION — NEW MEDIA IN ABSTRACTS 309 SPLIT 2002) 132 O SURADNICIMA 319 FILMOGRAFIJA I NAGRADE SPLIT 2002 (FILMOGRAPHY AND AWARDS, SPLIT 2002) 135 SADR@AJ PRO[LOG BROJA (29/2002) 322 Jo{ko Maru{i}: PA[KE FILMSKE ^IPKE — 40. REVIJA HRVAT- SKOG DJE^JEG FILMSKOG I VIDEO STVARALA[TVA (PAG’S LACES — CHILDREN’S FILM FESTIVAL) 138 (God. VIII), br. 31-32/2001 FILMOGRAFIJA I NAGRADE PAGA 2002. (FILMOGRAPHY UREDNI^KA NAPOMENA / EDITORIAL NOTE 3 AND AWARDS, PAG 2002) 148 Marijan Krivak: FORUM EKSPERIMENTALNOG FILMA, DU- ANIMACIJA / ANIMATION (Croatian / English BROVNIK 2002 (FORUM OF EXPERIMENTAL FILMMA- Uredio / Edited by: Midhat Ajanovi} KING, DUBROVNIK 2002) 155 A. 30. GODI[NJICA / ZAGREB 2002 / 30TH YEAR REPERTOAR / FILM REPERTOIRE Olivier Cotte: ZAJEDNICA DUHA / Olivier Cotte: THE COM- Gost urednik / Guest Editor: Zlatko Vida~kovi} MUNITY OF THE MIND 5 KINOREPERTOAR srpanj-listopad 2002. (THEATRICAL RE- Gunnar Strom: PREGLED / Gunnar Strom: AN OVERVIEW 9 PERTOIRE July-September 2002) 161 Giannalberto Bendazzi: TRI IZNIMNA FILMA / Giannalberto VIDEOPREMIJERE (VIDEO EDITIONS) 199 Bendazzi: THREE OUTSTANDING FILMS 16 Rada [e{i}: U ZNAKU AUTORSKOG FILMA / Rada [e{i}: U POVODU KNJIGA / DISCUSSING BOOKS UNDER THE SIGN OF AUCTORIAL CREATIVITY Boris Vidovi}: KRATKI SPOJ IZME\ U LACANA I AUTORSKE (extracts) 20 KRITIKE — SLAVOJ @I@EK (THE SHORT CIRCUIT BETWE- FILMOGRAFIJA FILMOVA U NATJECANJU / ZAGREB 2002 / EN LACAN AND AUTEURISM — SLAVOJ ZIZEK) 217 FILMOGRAPHY OF FILMS IN COMPETITION 30 TUMA^ENJA, TUMA^ILA^KA NESLAGANJA / NAGRADE / ZAGREB 2002 / AWARDS 33 INTEPRETATIONS, INTEPRETATIVE CONTESTS B. MAJSTORI / MASTERS Marijan Krivak: WERNER HERZOG — PLAIDOYER ZA DRU- Clare Kitson: MALI SIVI VUK: JURIJ NORSTEIN I BAJKA NAD GO (WERNER HERZOG — PLAIDOYER FOR OTHER- BAJKAMA / Clare Kitson: THE LITTLE GREY WOLF: YURI NESS) 225 NORSTEIN AND TALE OF TALES 35 Damir Radi}: DEKADENTNI U@ITAK TEORIJSKOG ORGIJA- Midhat Ajanovi}: DRUK^IJA VRSTA @IVOTA — RAZGOVOR S NJA (A DECADENT PLEASURE OF THEORETICAL CAROLINE LEAF / Midhat Ajanovi}: IT’S ABOUT ANOT- ORGY) 228 HER KIND OF LIFE — AN INTERVIEW WITH CAROLINE STUDIJE I ISTRA@IVANJA / STUDIES AND LEAF 49 RESEARCH C. TEME / TOPICS Ante Peterli}: SUSTAV ZVIJEZDA — U STAROM I NOVOM Paul Wells: PAM]ENJE, GUBITAK I OSJE]AJ PRO[LOSTI U HOLLYWOODU (SLU^AJ JUDIE FOSTER) (STAR SYSTEM ANIMIRANOM FILMU / Paul Wells: MEMORY, LOSS AND — IN OLD AND NEW HOLLYWOOD /THE JUDIE THE SENSE OF PAST IN ANIMATED FILM 63 FOSTER CASE STUDY/) 235 147 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 135 do 151 Sadr`aj po brojevima

@eljka Matija{evi}: CIVILIZACIJA @ENSKOG PREDZNAKA, A KINOREPERTOAR 101 NIJE MATRIJARHAT — PETI ELEMENT (FEMALE MAR- VIDEOREPERTOAR 142 KED CIVILIZATION, BUT NOT MATRIARCHATE — THE FIFTH ELEMENT) 247 ARHIVISTIKA I RESTAURACIJA Meredith Goldsmith: FILMSKE GRANICE I LIK TRAGI^NE Mato Kukuljica: PROJEKT ZA[TITE, RESTAURACIJE I RE- MULATKINJE: IMITACIJA @IVOTA I MALI CRNI AN\ELI / KONSTRUKCIJE NACIONALNE FILMSKE ZBIRKE (1995- Meredith Goldsmith: CINEMATIC BORDERS AND THE 2002) 157 TRAGIC MULATTA: IMITATION OF LIFE AND LOS AN- U POVODU KNJIGA GELITOS NEGROS (Croatian / English) 253 Igor Tomljanovi}: ANALIZE KLASIKA (A. Peterli}, Studije o 9 Ljubo Lasi}: ZVUK PODSVJESNOGA — ZVUK U IGRANIM autora) 175 FILMOVIMA DAVIDA LYNCHA / Ljubo Lasi}: THE SO- Ivan @akni}: MODERNIZAM I ISTINA (Ante Babaja) 178 UND OF THE SUBCONSCIOUS — SOUND IN THE FEA- Ante Peterli}: SLI^ICE IZ FILMSKE POVIJESTI (M. Tortora, Ci- TURE FILMS BY DAVID LYNCH (Croatian / English) 266 nema fondente; M. Tortora, Au Pays Noir — film Pathé en po- Irena Paulus: KULTURALNI STUDIJI I FILMSKA GLAZBA chette: 1903-1905) 180 (CULTURAL STUDIES AND FILM MUSIC) 288 Bruno Kragi}: SKICA ZA POVIJEST JEDNE RECEPCIJE: JOHN TUMA^ENJA FORD (AN OUTLINE OF A CASE HISTORY OF RECEPTI- Damir Radi}: PSIHO — VERZIJA GUSA VAN SANTA 183 ON: JOHN FORD) 297 Marijan Krivak: FILMOVI O STRANCIMA — TJEDAN AU- Sanja Kova~evi}: LICA I NALI^JA TRAGI^NE STRUKTURE U STRIJSKOGA ANGA@IRANOG FILMA 187 FILMU LOME]I VALOVE (THE TWO SIDES TO TRAGIC STRUCTURE OF FILM BRAKING THE WAVES) 301 STUDIJE I ISTRA@IVANJA SA@ECI / ABSTRACTS 309 Vjeran Pavlini}: REALNOST IREALNOG — Odvratnost, Privi|a- nja 191 O SURADNICIMA / ON CONTRIBUTORS 329 Dejan Kosanovi}: IMITACIJA I STVARALA[TVO U RANOM FILMU NA JU@NOSLAVENSKOM PODRU^JU 203 @eljka Matija{evi}: ISUS U MRE@ASTIM ^ARAPAMA 213 (God. IX), br. 33/2003 Tomislav ^egir: NOVIJA ROMANTI^NA KOMEDIJA 221 SA@ECI / ABSTRACTS 227 DOKUMENTARNI FILM O SURADNICIMA 243 A. DOKUMENTARAC: TRENDOVI POSLJEDNJEGA UPUTE SURADNICIMA 246 DESETLJE]A 3 Rada [e{i}: SVIJET GORI, A JESU LI U VATRI I DOKUMEN- TARISTI? 9 (God. IX), br. 34/2003 DESET NAJBOLJIH SVJETSKIH DOKUMENTARACA (devedesete) 10 Jurica Pavi~i}: HRVATSKI DOKUMENTARAC DEVEDESETIH PORTRET: FADIL HAD@I] ANKETA: DESET NAJBOLJIH HRVATSKIH Gostuju}i urednik: Jurica Pavi~i} DOKUMENTARACA (devedesete) 15 Jurica Pavi~i}: IGRANI FILMOVI FADILA HAD@I]A 3 Dean [o{a: RAZGOVOR S FADILOM HAD@I]EM — B. DOKUMENTARAC: DOKUMENTARISTI^KO FILMOVI ZA PUBLIKU 39 ISKUSTVO Vjeran Pavlini}: PROTEST 59 Hrvoje Hribar: STVARNO, LA@NO, ULOVLJENO 19 FADIL HAD@I] — FILMOGRAFIJA I @IVOTOPIS 62 Katarina-Zrinka Matijevi} Veli~an: ZA[TO BITI DOKUMENTA- RIST? 23 LJETOPISOV LJETOPIS Silvestar Kolbas: DOKUMENTARNI FILM DO KRAJA 34 Marcella Jeli}: KRONIKA (velja~a — sredina lipnja, 2003) 65 Zoran Tadi}: ZAPISI S PUTOVANJA 8 BIBLIOGRAFIJA 73 Petar Krelja: MALI OGLASI (ili neuhvatljivost dokumentarca)49 HRVATSKE FILMSKE INTERNETSKE STRANICE 79 OGLEDI IZ NOSTALGIJE LEKSIKON PREMINULIH (Marijan Arhani}) 80 Jo{ko Maru{i}: RAZUMJELI SMO SE, DOMINE... (Aleksandar FESTIVALI Marks; 1922-2002) 77 Katarina Mari}: NA GRANICAMA @ANROVA, Dani LJETOPISOV LJETOPIS hrvatskoga filma, Zagreb 2003 81 Daniel Rafaeli}: KRONIKA (listopad 2002-sije^anj 2003). 83 FILMOGRAFIJA I NAGRADE DANA 2003 86 BIBLIOGRAFIJA 86 KAKO SU GLASALI KRITI^ARI ZA OKTAVIJANA 2003 93 LEKSIKON PREMINULIH: Leopold Fabiani, Zlatko Sa~er 89 Dario Markovi}: PROSTOR JEDNE MINUTE, ISPRAVCI, HRVATSKE FILMSKE INTERNETSKE PO@EGA 2003. 95 STRANICE 90 FILMOGRAFIJA I NAGRADE, PO@EGA 2003 98 FESTIVALI REPERTOAR Diana Nenadi}: BEZ BUKE, PRA[INE I BIJESA — SPLITSKA Gostuju}a urednica: Katarina Mari} REVIJA 2002 91 KINOREPERTOAR 102 NAGRADE, FILMOGRAFIJA — REVIJA 2002 95 VIDEOPREMIJERE 132 REPERTOAR U POVODU KNJIGA Go{}a urednica: Katarina Mari} @eljka Matija{evi}: @I@EK SAM PROTIV SVIH 151 148 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 135 do 151 Sadr`aj po brojevima

Nikica Gili}: KINEMATOGRAFIJA I KULTURNA Elvis Leni}: NEKE SASTAVNICE FILMA VELIKI POLITIKA 156 LEBOWSKI 161 TUMA^ENJA STUDIJE I ISTRA@IVANJA Marijan Krivak: MURNAU — JEDNA NJEMA^KA Dejan Kosanovi}: KOPA^ BLAGA OD BLAGAJA ILI ISKOPAVA- ’SIMFONIJA SJETE’ 159 MO IZ ZABORAVA JEDAN STARI FILM 164 Elvis Leni}: VIZUALNA SLO@ENOST U FILMU SRETNI ZA- Hrvoje Turkovi}: OPISNOST NARACIJE — TEMELJNA OPI- JEDNO 162 SNA NA^ELA 168 Irena Paulus: TKO SPASI JEDAN @IVOT SPASIO JE CIJELI SVI- STUDIJE I ISTRA@IVANJA JET — SCHINDLEROVA LISTA 178 Midhat Ajanovi}: GRIERSON I ANIMIRANI FILM 165 Midhat Ajanovi} Ajan: VIKING EGGELING ILI ANIMACIJA Silvestar Kolbas: VIZUALNI STIL U IZGUBLJENOM KAO UNIVERZALNI JEZIK 187 ZAVI^AJU ANTE BABAJE 205 SA@ECI / ABSTRACTS 193 SA@ECI / ABSTRACTS 221 O SURADNICIMA I UREDNICIMA 214 O SURADNICIMA 229

(God. IX), br. 35/2003 (God. IX), br. 36/2003 TEMA: SCENOGRAFIJA KULTURALNI STUDIJI I FILM Dario Markovi}: FILMSKA SCENOGRAFIJA 3 Borislav Kne`evi}: HRVATSKA FILMSKA [UTNJA: Lukas Nola: REDATELJ I SCENOGRAF 15 BLAGAJNICA DALIBORA MATANI]A I TRGOVCI KEVINA SMITHA 3 Damir Gabelica: LEKSIKON SCENOGRAFA U HRVATSKOJ26 Tomislav [aki}: REPREZENTACIJA VIJETNAMSKOGA U SPOMEN: VLADIMIR PETEK (1940-2003) SUBJEKTA U HOLIVUDSKOM FILMU 1 4 Milka Ganza: SVI FILMOVI — JEDAN FILM 31 Nikica Gili}: FILMOLO[KI FORMALIZAM I VELIKE FILMOGRAFIJA VLADIMIRA PETEKA 33 TEORIJE (prilog polemici o kulturalnim studijima) 32 LJETOPISOV LJETOPIS LJETOPISOV LJETOPIS Marcella Jeli}: KRONIKA 41 Marcella Jeli}: KRONIKA 40 BIBLIOGRAFIJA 48 BIBLIOGRAFIJA 49 HRVATSKE FILMSKE INTERNETSKE STRANICE 51 HRVATSKE FILMSKE INTERNETSKE STRANICE 53 LEKSIKON PREMINULIH (S. Pavi}) 52 LEKSIKON PREMINULIH (Budi{~ak, Petek) 54 [KOLA MEDIJSKE KULTURE FESTIVALI Nikica Gili}: SUSTAV MEDIJSKOG OBRAZOVANJA 53 Damir Radi}: NACIONALNI PROGRAM U PULI — PROGRAM, SUDIONICI I PREDAVA^I ([kola medijske SOLIDNOST PROSJEKA 55 kulture 1999-2003) 55 Dragan Rube{a: UNA STORIA POLESANA — MEDUNARODNI PROGRAM PULE 2003. 68 FESTIVALI FILMOGRAFIJA I NAGRADE PULSKOGA FESTIVALA 74 Damir Radi}: FESTIVAL POD MARJANOM, SPLIT 2003. 67 Elvis Leni}: JUBILARNO FESTIVALSKO IZDANJE — FILMOGRAFIJA I NAGRADE, SPLIT 2003. 72 MOTOVUN 2003. 77 Katarina Mari}: NOVI PO^ETAK (Zagreb Film Festival) 77 FILMOGRAFIJA I NAGRADE MOTOVUNSKOGA Josip Grozdani}: BOGATSTVO RAZNOVRSNOSTI 83 FESTIVALA 81 FILMOGRAFIJA I NAGRADE PRVOGA ZAGREB FILM Maja Flego: KINO U GOMBAONICI — REVIJA HRVATSKOGA FESTIVALA 86 FILMSKOG I VIDEOSTVARALA[TVA DJECE I MLADE@I 83 IZ POVIJESTI ANIMACIJE FILMOGRAFIJA I NAGRADE REVIJE 90 Radovan Ivan~evi}: SA[A SRNEC I ANIMIRANO APSTRAKTNO SLIKARSTVO 89 REPERTOAR Jo{ko Maru{i}: PINSCREEN 98 Gostuju}a urednica: Katarina Mari} KINOREPERTOAR 97 REPERTOAR VIDEOPREMIJERE 120 Gostuju}a urednica: Katarina Mari} KINOREPERTOAR 103 U POVODU KNJIGA VIDEOIZBOR 131 Jasna Galjer: PREZENTACIJA EKSCESNOGA OPUSA (Tomislav Gotovac) 145 U POVODU KNJIGA Slaven Ze~evi}: VRSNA URBANA PROZA (Z. Tadi}: 100 godina Slaven Ze~evi}: HITCHCOCK KAO ^INOVNIK filma i nogometa) 150 (Hitchcock o Hitchcocku) 149 TUMA^ENJA TUMA^ENJA Zoran Tadi}: FILM I TELEVIZIJA — SELEKTORSKE Petar Krelja: @IVOTVORNA MO] DOKUMENTARCA DVOJBE 153 (Sve o Evi S. Kolbasa) 151 Damir Radi}: BIOGRAFSKI MODERNIZAM: MALCOLM X Damir Radi}: FARGO: FILM SLUTNJE 156 SPIKEA LEEJA 156 Tanja Vrvilo: DUGO PROLJE]E YASUJIRA OZUA 158 149 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 135 do 151 Sadr`aj po brojevima

STUDIJE I ISTRA@IVANJA: KULTURALNI LEKSIKON PREMINULIH (Hubek, Ivan~evi}, Krstulovi}, STUDIJI I TELEVIZIJA Lhotka, Marti, Millot) 198 Gostuju}i urednik: Dean Duda ISPRAVAK 199 Stuart Hall: KODIRANJE I DEKODIRANJE U SA@ECI / ABSTRACTS 201 TELEVIZIJSKOME DISKURSU 169 O SURADNICIMA I UREDNICIMA 221 Jim McGuigan: POPULARNA TELEVIZIJA 175 David Morley: RODNI OKVIR OBITELJSKOG GLEDANJA TELEVIZIJE 196 John Fiske: POPULARNA EKONOMIJA 206 (God. X), br. 38/2004. SA@ECI / ABSTRACTS 215 IZ POVIJESTI HRVATSKOG FILMA O SURADNICIMA I UREDNICIMA 230 Dejan Kosanovi}: RUDOLF MARINKOVI] — ZABORAVLJENI IZDANJA HRVATSKOGA FILMSKOG SAVEZA 233 PIONIR HRVATSKOG FILMA 3 Tomislav [aki}: HRVATSKI FILM KLASI^NOG RAZDOBLJA: IDEOLOGIZIRANI FILMSKI DISKURZ I MODELI (God. X), br. 37/2004 OTKLONA 6 FILMOGRAFIJA IGRANOG FILMA 50-IH GODINA 34 TEMA: FILMSKA NARACIJA Tomislav ^egir: DOKUMENTARNI FILMOVI BOGDANA Hrvoje Turkovi}: RAZLIKA IZMEDU OPISA I NARACIJE 3 @I@I]A 35 Nikica Gili}: NARATOLOGIJA I FILMSKA PRI^A 13 FILMOGRAFIJA DOKUMENTARACA Josep LLuís Fecé: FOKALIZACIJA I TO^KA GLEDI[TA BOGDANA @I@I]A 38 U FIKCIJSKOM FILMU 29 Fritz Göttler: @IVOT U LJEPOTI (retrospektiva V. KRISTLA)40 FESTIVALI FILMOGRAFIJA VLADE KRISTLA 44 Hrvoje Turkovi}: IZAZOVI STEGE 35 Nikola Von~ina: IZ POVIJESTI HRVATSKE TELEVIZIJE (1) 46 Diana Nenadi}: POTREBA, MODA ILI UMIJE]E DUGOGA KADRA? 48 KLASICI HRVATSKOGA FILMA FILMOGRAFIJA I NAGRADE ONE TAKE FILM Jurica Pavi~i}: KUGA U KOMUNISTI^KOJ TEBI (Tre}i klju~ Z. FESTIVALA 51 Tadi}a) 55 Nikica Gili}: STRUKTURE I DOJMOVI, POETIKE I FESTIVALI: 13. Dani hrvatskoga filma (2004) RODOVI 56 Dario Markovi}: IGRANI FILM: PROBLEMI PRODUKCIJE I FILMOGRAFIJA I NAGRADE 35. REVIJE FILMSKOG DRAMATURGIJE 67 I VIDEOSTVARALA[TVA 56 Dario Markovi}: DOKUMENTARCI: DEVET VELI^ANSTVE- KLASICI HRVATSKOGA FILMA NIH? 71 Jurica Pavi~i}: @ANR I IDEOLOGIJA U FILMU NE Katarina Mari}: BOGATO NASLJE\E — KREATIVNOST ILI OKRE]I SE SINE 63 TERET? (ANIMIRANI, EKSPERIMENTALNI I NAMJENSKI FILM, GLAZBENI SPOT) 75 TUMA^ENJA FILMOGRAFIJA I NAGRADE 13. DANA HRVATSKOGA Damir Radi}: BARTON FINK — KAFKIJANSKA PRI^A 73 FILMA 80 Elvis Leni}: JEDAN DAN ANDREJA ARSENIJEVI^A (dok. film C. Markera) 78 KULTURNA POLITIKA Igor Kor{i~: O GLOBALIZACIJI 89 REPERTOAR Gostuju}a urednica: Katarina Mari} TUMA^ENJA KINOREPERTOAR 81 Marijan Krivak: ENDART — ILI: SLATKI TRIJUMF HRVAT- VIDEOIZBOR 121 SKOGA ’DRUGOG FILMA’ 93 STUDIJE I ISTRA@IVANJA Jasna Galjer ’[EST LAKIH KOMADA’ @. KIPKEA 96 FILMOGRAFIJA @. KIPKEA 99 Miroslav Sikavica: U TRAGANJU ZA VLASTITIM IZRAZOM 139 Ante [krabalo: CZESkAW MIkOSZ I TED BUNDY, KAKO IH Midhat Ajanovi}: CRTANA ’PERESTROJKA’ PRIITA JE UKUHAO THOMAS HARRIS 100 PÄRNA 154 Irena Paulus: SJE]ANJE NA AFRIKU — GLAZBA U FILMU Sa{a Vojkovi}: [TO ONA MO@E ZNATI I KAMO MO@E MOJA AFRIKA 103 OTI]I? (serijal Alien) 162 Elvis Leni}: FILMOVI TERRENCEA MALICKA 109 FILMOGRAFIJA TERRENCEA MALICKA 112 U POVODU KNJIGA Nenad Polimac: POVR[NOST I NEDOSTATAK UREDNI^KE REPERTOAR DISCIPLINE (Filmski leksikon) 175 Gostuju}a urednica: Katarina Mari} Vladimir C. Sever: FILMSKA GLAZBA — RIJE^ KINOREPERTOAR 113 STRU^NJAKINJE (I. Paulus: Brainstorming) 181 VIDEOIZBOR 165 LJETOPISOV LJETOPIS STUDIJE I ISTRA@IVANJA Marcella Jeli}: KRONIKA 183 Midhat Ajanovi}: TEX AVERY — DIZNIJEVSKA NEGACIJA BIBLIOGRAFIJA 192 DISNEYJA 181 HRVATSKE FILMSKE INTERNETSKE STRANICE 196 FILMOGRAFIJA TEXA AVERYJA 193 150 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 135 do 151 Sadr`aj po brojevima

U POVODU KNJIGA U POVODU KNJIGA Milan Pelc: TRAKTAT O PERSPEKTIVI (H. Turkovi}: Razumije- Jo{ko Maru{i}: KNJIGA ZA SLADOKUSCE ANIMACIJE (M. vanje perspektive) 195 Ajanovi}: Animacija i realizam) 187 Jelena [esni}: WOODY U DRUGOM MEDIJU (W. Allen: Milo za Marijan Krivak: 11 GODINA AUTORSKOG STUDIJA (mono- drago) 198 grafija i DVD) 191 Nikica Gili}: O INOVATIVNOJ ANIMACIJI (L. Faber, H. Walters: Animation Unlimited) 201 LJETOPISOV LJETOPIS LJETOPISOV LJETOPIS Marcella Jeli}: KRONIKA (svibanj — rujan 2004) 193 Marcella Jeli}: KRONIKA 203 BIBLIOGRAFIJA 199 BIBLIOGRAFIJA 213 LEKSIKON PREMINULIH (R. Karabelj, V. Kristl, R. Kursar)205 HRVATSKE INTERNETSKE STRANICE 217 Ozren Milat: OKTAVIJAN — KAKO SU GLASALI SA@ECI / ABSTRACTS 219 KRITI^ARI 205 O SURADNICIMA I UREDNICIMA 231 ISPRAVCI 207 SA@ECI / ABSTRACTS 208 (God. X), br. 39/2004. O SURADNICIMA I UREDNICIMA 223

SUVREMENI JAPANSKI FILM Tanja Vrvilo: O SUVREMENOM JAPANSKOM FILMU 3 (God. X), br. 40/2004. Kenji Iwamoto: ESTETIKA JAPANSKOG FILMA 8 Kenji Iwamoto: PREDO^AVANJE KULTURE I DRU[TVA U SU- VREMENOM JAPANSKOM FILMU 12 UVODNIK FESTIVALI TEMA: BLOCKBUSTERI Petar Krelja: ANIMACIJA NA DLANU — ZAGREB 2004 15 Sheldon Hall: RODOSLOVLJE MODERNOG Midhat Ajanovi}: STUDENTSKI FILMOVI — ZAGREB 200424 BLOCKBUSTERA 5 Vladimir C. Sever: ALITERACIJE NA P — PULA 2004 31 Nenad Polimac. HRVATSKI BLOCKBUSTERI 17 Elvis Leni}: SUVREMENI SLOVENSKI FILM — PULA 200437 Elvis Leni}: 6. MOTOVUNSKI FILMSKI FESTIVAL, 2004 41 Igor Sara~evi}: STRANI BLOCKBUSTERI U HRVATSKOJ 21 Diana Nenadi}: O FRAGMENTIMA MOZAIKA — FESTIVALI SPLIT 2004 47 Dra`en Ilin~i}: ISKORISTI SVAKU MINUTU — Diana Nenadi}: POGLED PREKO ’RUBA’, Zagreba~ki filmski fe- PO@EGA 2004 54 stival, 2004. 25 Slaven Ze~evi}: MIRIS MORA — ZADAR 2004 58 FILMOGRAFIJA I NAGRADE ZAGREBA, 2004. 30 RADOVAN IVAN^EVI] (1931-2004) Petar Krelja: RITAM RADA, [iroki Brijeg, 2004. 32 Hrvoje Turkovi}: POJMOVNI FILM 65 FILMOGRAFIJA I NAGRADE, [IROKI BRIJEG 2004. 39 Radovan Ivan~evi}: AVANGARDNI ZAGREBA^KI ANIMIRANI Hrvoje Turkovi}: FILM SJENA BEZ SJENA, Chiavari, 2004. 41 FILM 50-IH — BILJE[KE 85 FILMOGRAFIJA RADOVANA IVAN^EVI]A 86 KLASICI HRVATSKOGA FILMA KULTURNA POLITIKA: DISTRIBUCIJA, Jurica Pavi~i}: @UDNJA VLASTI I VLAST NAD @UDNJOM: PRIKAZIVANJE SAMO JEDNOM SE LJUBI RAJKA GRLI]A 45 Nenad Polimac: NAKUPCI FILMOVA — DISTRIBUCIJA U HR- REPERTOAR VATSKOJ 91 Tomislav Jagec, prir.: IMA LI NEKOMERCIJALNA MRE@A Uredila: Katarina Mari} [ANSE? 97 KINOREPERTOAR 57 TUMA^ENJA ANIMACIJSKE STUDIJE Damir Radi}: BINARNO NA^ELO I LJUBAVNA MOTIVACIJA Midhat Ajanovi}: FILM S TAJNOM — DON KIHOT VLADE KAO OSNOVE STRUKTURE (Meso i krv) 113 KRISTLA 93 Dejan Markovi}: ROCK ’N’ ROLL NA FILMU 118 Hrvoje Hribar: EKRANIZACIJA 126 Giannalberto Bendazzi: ALEXANDRE ALEXÉIEFF 105 REPERTOAR LJETOPISOV LJETOPIS Uredila: Katarina Mari} Marcella Jeli}: KRONIKA (rujan-listopad, 2004) 115 KINOREPERTOAR 129 LEKSIKON PREMINULIH (Z. Lon~ari}) 117 VIDEOIZBOR 157 SA@ECI 119 STUDIJE I ISTRA@IVANJA @eljka Matija{evi}: STROGO KONTROLIRANO PROSVJET- O SURADNICIMA I UREDNICIMA U OVOM LJENJE — IGRA DAVIDA FINCHERA 177 BROJU 129 Nikola Von~ina: IZ POVIJESTI HRVATSKE TELEVIZIJE KUMULATIVNO KAZALO HRVATSKOG FILMSKOG 2. dio 183 LJETOPISA 1-40 / 1995-2004 135 151 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. II. Kazalo autora

Autori: Brooks, Virginia: Film, percepcija i kognitivna psihologija /preveo Ajanovi}, Midhat: Druk~ija vrsta `ivota — razovor s Caroline Hrvoje Turkovi}/, 19-20/1999 Leaf, 31-32/2002 Brown, Kristi: Kulturni ubojice ili smrtonosni Bach /prevela Irena Ajanovi}, Midhat: John Grierson i animirani film, 34/2003 Paulus/, 27-28/2001 Ajanovi}, Midhat: Na margini ’filmskog realizma’, 25/2001 Bubenik, Branko: Degradacija videoizvornika u uporabi 15/1998 Ajanovi}, Midhat: Viking Eggeling ili animacija kao univerzalni je- Carroll, Noel: Filmska forma — u obranu funkcionalne teorije sti- zik, 35/2003 la, /prevela Diana Nenadi}/, 24/2000 Ajanovi}, Midhat: Blistave nijanse mraka — filmske animacije Pio- Carrol, Noël: Ontologija masovne umjetnosti /preveo: Hrvoje Tur- tra Dumale, 26/2001 kovi}/, 11/1997 Ajanovi}, Midhat: Crtana perestrojka Priita Pärna, 37/2004 Carroll, Noël: Prema teoriji monta`e /prevela Mirela [karica/, Ajanovi}, Midhat: Crtani realizam Walta Disneya, 27-28/2001 25/2001 Ajanovi}, Midhat: Dobri vojnik [vejk u civilnom odijelu, 24/2000 Chatman, Seymour: [to je opis na filmu /preveo Hrvoje Turkovi}/, Ajanovi}, Midhat: Film s tajnom: Don Kihot Vladimira Kristla, 5/1996 40/2004 Cotte, Olivier: Zajednica uma, /prevela Snje`ana Grlju{i} Kordi}/, Ajanovi}, Midhat: Götebor{ki festival 2000, 25/2001 31-32/2002 Ajanovi}, Midhat: Jurij Norstein — Animacija je realisti~na kao san, 29/2002 ^egir, Tomislav: Dokumentarni filmovi Bogdana @i`i}a, 38/2004 Ajanovi}, Midhat: Mali ~ovjek na razme|i svjetova (o Zgb {koli), ^egir, Tomislav: Filmografija Wima Wendersa, 9/1997 23/2000 ^egir, Tomislav: Maniristi~ki vestern Sergia Leonea, 22/2000 Ajanovi}, Midhat: Medij kulturne homogenizacije (Animafest ^egir, Tomislav: Motivi u filmovima Dejana [orka, 26/2001 2004), 39/2004 ^egir, Tomislav: Novija romanti~na komedija, 33/2003 Ajanovi}, Midhat: Tex Avery — diznijevska negacija Disneyja, ^egir, Tomislav: Osvojena prostranstva: vestern devedesetih, 38/2004 21/2000 Ajanovi}, Midhat: Ugro`eni megalopolis japanskih anime filmova, ^egir, Tomislav: Wim Wenders — Ikonografija, 9/1997 30/2002 ^egir, Tomislav (recenzije): Animatrix, 35/2003; ^ovjek koji je ubio Liberty Valancea (V), 37/2004; Dosje Dou{nik, 31- Altman, Rick: Kinematografija i `anr /prevela Mirela [karica/, 32/2002; Pijanist, 34/2003; Pobuna, 33/2003; Potisnuta divlji- 22/2000 na, 29/2002; Sati, 36/2003; Studengora, 38/2004; Sylvia, Ani~i}, Martina: Imaginarna akademija /Gro`njan/, 15/1998 38/2004; Terminal, 40/2004; Thelma i Louise, 37/2004; To~no Ani~i}, Martina: Teagen i Esmeralda — Starogr~ki roman i nepre- u podne, 39/2004; Zapravo ljubav, 38/2004; Zatoichi samuraj, kidni serijal, 18/1999 38/2004; Zdru`ena bra}a, 33/2003 Bahori}, Alan: Hrvatska televizija — programski i tehni~ki aspek- ^elan, Sta{a: Tradicija i otkloni (Revija jednominutnog filma Po`e- ti, 17/1999 ga 2002), 30/2002 Bendazzi, Giannalberto: Alexandre Alexéieff /preveo Ivan Lupi}/, ^elan, Sta{a (recenzije): Bra}a Newton, 17/1999; Harry Potter i ka- 40/2004 men mudraca, 29/2002; Mumford — psihi} za sve probleme, Bendazzi, Giannalberto: Tri iznimna filma /prevela Snje`ana Grlju- 23/2000; Put samuraja, 22/2000; 101 dalmatinac, 1-2/1995; {i}-Kordi}/, 31-32/2002 No}ni ~uvar, 5/1996; Svatko je najva`niji, 23/2000; Veliki Le- Benedetti, Roberto: Tramvaj zvan ~e`nja — adaptiranje drame u bowski, 21/2000; ^elan, Sta{a: X Men, 24/2000 film /prevela: Dunja Krpanec/, 15/1998 Dimitrijevi}, Andrija: Bibliografija filmskih knjiga izdanih u Srbiji Blagus, Goran: Getoizacija geta, 25/2001 1990-2002, 30/2002 Bordwell, David: Argumenti u prilog kognitivizma, /preveo Vladi- Dimitrijevi}, Andrija: Filmografija srpskih i crnogorskih kratkome- mir C. Sever/, 19-20/1999 tra`nih filmova 1990-2002, 30/2002 Bordwell, David: Naracija i prostor, /prevela Mirela [karica/, Dovnikovi}, Borivoj: Jedna velika karijera — Du{an Vukoti} Vud, 25/2001 15/1998 Bordwell, David: Tvorbe filmskih zna~enja /prevela: Diana Nena- Dovnikovi}, Borivoj: Proma{ene analogije, 9/1997 di}/, 13/1998 Dovnikovi}-Bordo, Borivoj: Sje}anja — moji prvi susreti s filmom, Brlek, Tomislav: Film, kritika, kontekst: Sami, 29/2002 1-2/1995 Brlek, Tomislav (recenzije): Sanjari, 38/2004; Soba panike, 31- Dru{tvo hrvatskih filmskih redatelja: Prilog raspravi o hrvatskom 32/2002 filmu, 13/1998 152 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 136 do 164 Kazalo autora

Dundovi}, Hanibal: Sje}anje na Rudiku — Rudolfa Sremeca zon; Sjeme zla; 101 dalmatinac; Zvjezdane staze: Prvi kontakt, (1909-1999), 27-28/2001 10/1997; Ismijavanje; Iz d`ungle u d`unglu; Izgubljena cesta, 11/1997; Djed i baka se rastaju; Ljudi u crnom; Mr`nja, Ercegovi}, Vlado, Pavi~i}, Jurica: Leksikon ameri~kih nezavisnja- 12/1997; ^ovjek u `eljeznoj maski; Kralj svih glavonja; Love}i ka, 3-4/1995 Amy, 14/1998; Austin Powers; Opasna {ifra, 15/1998; Mravi; Ercegovi}, Vlado: Film i video, 1-2/1995 Razaraju}i Harry; @ivot je lijep, 17/1999; Rane, 18/1999; Bure Fecé, Josep Lluís: Fokalizacija i to~ka gledi{ta u fikcijskom filmu, baruta; Prijevara stolje}a; Svemogu}a misija, 19-20/1999; De~- /prevela Maja Tan~ik/, 37/2004 ki nikad ne pla~u, Erin Brockovich, @ivot iz an|eoskih snova, Fiske, John: Popularna ekonomija, /prevela Snje`ana Grlju{i}-Kor- Kraj ljubavne pri~e, 22/2000; Hvala za ~okoladu, Ubojice me|u di}/, 36/2003 nama, 30/2002 Flego, Maja: Kino u gombaonici — Revija hrvatskoga filmskog i vi- Gojan, Vladimir: Elipse i njihova retori~nost u filmu Koncert Bran- deostvarala{tva djece i mlade`i, 35/2003 ka Belana, 29/2002 Franceschi, Branko: Kriza produkcije, kriza prezentacije, 31- Goldsmith, Meredith: Filmske granice i lik tragi~ne mulatkinje: 32/2002 Imitacija `ivota i Mali crni an|eli, / Cinematic Borders and the Tragic Mulatta: Imitation of Life and Los Angelitos Negros, 31- Gabelica, Damir: Leksikon scenografa u Hrvatskoj, 36/2003 32/2002 Galeta, Ivan Ladislav: Medijski studij na ALU, Zagreb, 15/1998 Gorbman, Claudia: Za{to glazba? — Od nijemog do zvu~nog filma Galeta, Ivan Ladislav; Hrvoje Turkovi}; Vjekoslav Majcen: Filmski /prevela Irena Paulus/, 1-2/1995 kulturni centar, 15/1998 Gotovac, Tomislav: Mjesto pod suncem (rubrika Osobni pogled), Galjer, Jasna: Prezentacija ekscesnoga opusa,Tomislav Gotovac, 22/2000 35/2003 Gotovac, Tomislav: Zona (Iz bilje`nice ~lana `irija za film), Galjer, Jasna: [est lakih komada @eljka Kipkea, 38/2004 23/2000 Ganza, Milka: Svi filmovi — jedan film (nekrolog Peteku), Göttler, Fritz: @ivot u ljepoti (retrospektiva V. Kristla), /preveo 36/2003 Marko Lehpamer/, 38/2004 Geraghty, Christine: Neprekidni serijal: definicija /prevela Diana Goulding, Daniel J.: Raspad Jugoslavije: Filmski odrazi /prevela Nenadi}/, 9/1997 Nella Popovi}/, 19-20/1999 Germani, Sergio Grmek: S druge strane kamenitih vrata /preveo: Govedi}, Nata{a: Igra bez objekta: gluma u razli~itim medijima i Igor Grbi}/, 17/1999 gluma~ka intermedijalnost, 29/2002 Gili}, Nikica: Aliens — Interpretacija, 13/1998 Greenfield, Patricija Marks: Filmska i televizijska pismenost /pre- Gili}, Nikica: Ekranizacija Notturna Ksavera [andora Gjalskog, veo Hrvoje Turkovi}/, 3-4/1995 16/1998 Grozdani}, Josip: Bogatstvo raznolikosti (dokumentarni filmovi 1. Gili}, Nikica: Jo{ jedan filmski festival bez kinematografije /Dani Zagreb Film Festivala), 36/2003 hrvatskog filma/ 9/1997 Grozdani}, Josip (recenzije): Ja {pijun, Sretan bijeg, Zujanje u gla- Gili}, Nikica: Nastavak agonije, 13/1998 vi, 33/2003; Izgubljeni bataljun, Krv i sol, Mafija{i po~etnici, Gili}, Nikica: Bogatstvo izlaga~kih metoda, 26/2001 Musa ratnik, Opsjednutost, [angajski vitezovi, T.T. sindrom, Gili}, Nikica: Filmolo{ki formalizam i velike teorije (prilog polemi- Transporter, 34/2003; 1 na 1, Ecks protiv Severa: kona~ni obra- ci o kulturalnim studijima), 35/2003 ~un, Kako se rije{iti frajera u 10 dana, Lilo i Stitch, Od kolijev- Gili}, Nikica: Kinematografija i kulturna politika, 34/2003 ke pa do groba, Prljavi poslovi, Raspad sistema, Remake, Tit An- Gili}, Nikica: Kriti~ka naratologija na djelu, 29/2002 dronik, U Kini jedu pse, Upravo vjen~ani, Wasabi, 35/2003; 8 Gili}, Nikica: Namjenski film i videospot — predrasude marginali- `ena, Bilo jednom u Meksiku, Bulevar sumraka, Harrisonovo zacije, 30/2002 cvije}e, Ispod crte, Ku}a izazova, Tu, 36/2003; Izgubljeni u pri- Gili}, Nikica: Naratologija i filmska pri~a, 37/2004 jevodu, Narc, Osmijeh Mona Lise, Ledina, Piknik u Hanging; Gili}, Nikica: Nostalgi~ni modus postmoderne i nostalgija kao Pogre{no skretanje, Povjerljivo, Razvedi me, zavedi me, Zbo- tema i zna~ajka kraja (filmskog), stolje}a, 21/2000 gom, Lenjine!, 37/2004; Bo`ji grad, Deset minuta stariji: truba, Gili}, Nikica: O inovativnoj animaciji (Animation Unlimited L. Fa- Hidalgo — nebeski jaha~, Ku}a pijeska i magle, Lovina, Ljeto u bera i H. Waltersa), 38/2004 zlatnoj dolini, Ljilja zauvijek, Onaj koji }e ostati neprimije}en, Ruby i Quentin, Tajnica, U tu|oj ko`i, Vra}anje duga, 38/2004; Gili}, Nikica: Periodizacijska problematika filmskog postmoderniz- Blues — glazbeno putovanje, Buffalo soldiers, Harry Potter i za- ma, 23/2000 to~enik Azkabana, Kill Bill 2, Stepfordske supruge, Uve}anje, Gili}, Nikica: Postmoderno i postmodernisti~ko u suvremenome Zora `ivih mrtvaca, Zatamnjenje, 39/2004; Dugi prsti, Fahren- filmu, 5/1996 heit 9/11, Mali svijet, Razbija~, Riddickove kronike, Shrek 2, Sje- Gili}, Nikica: Pripovjeda~ i podrazumijevani autor u teorijskom na, Spiderman 2, Zaboravljeni, 40/2004 modelu Saymoura Chatmana, 11/1997 Gunning, Tom: ’Sad je vidi{, sad je ne vidi{’: temporalnost filma Gili}, Nikica: Strukture i dojmovi, poetike i rodovi (35. revija), atrakcije /preveo Boris Vidovi}/, 14/1998 37/2004 Gili}, Nikica: Sustav medijskog obrazovanja, 36/2003 Hajnal, Alen: Slikovno lice stvarnosti (bilje{ka o dokumentariz- Gili}, Nikica: Televizija i film — O jednom generi~kom problemu mu), 22/2000 hrvatske audio vizualne produkcije, 10/1997 Hall, Sheldon: Rodoslovlje modernog blockbustera, /prevela Dunja Gili}, Nikica: Tragovi poetskoga realizma, 8/1996 Krpanec/, 40/2004 Gili}, Nikica (recenzije): Highlander — ^arobnjak; Pakao ljubomo- Hall, Stuart: Kodiranje i dekodiranje u televizijskome diskursu, re, 1-2/1995; Dobar ~ovjek u Africi; Zadatak: Dovedi je `ivu, 3- /prevela Jelena [esni}/, 36/2003 4/1995; Carlitov na~in; Superodlika{i; Yankee Zulu, 5/1996; Heidl, Janko: Biografije (autora filmova na festivalu Europske Uni- Casino, 6/1996; Dvanaest majmuna, 6/1996; Dobar, lo{ i... je, 12/1997 lova; Posljednji ples; Ukradena srca, 7/1996; Potpuna pomr~ina, Heidl, Janko: 4. revija filmova Europske Unije, 24/2000 8/1996; Drakula, veseli mrtvac; Matilda, 9/1997; Ameri~ki bi- Heidl, Janko: Dani vel{kog filma u Zagrebu, 25/2001 153 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 136 do 164 Kazalo autora

Heidl, Janko: Dometi — Festival hrvatskoga filma Pula ’98, Ivani{, Goran (recenzije): Crossroads, Lete}i ljubimac 3, Mravci u 15/1998 ga}ama, Petar Pan u Nigdjezemskoj, Slu~ajni milijuna{, Stuart Heidl, Janko: Filmografija Ericka Rohmera, 6/1996 Mali 2, Sve za ljubav, Yamakasi, Upomo}! Ja sam riba, 31- Heidl, Janko: Filmski festival Europske Unije — Zanimljivo, ali ne- 32/2002; Hedviga i bijesni in~, 35/2003; Besmrtna ljubav, Fo- dovoljno kvalitetno, 12/1997 kus, 36/2003; Hotel Splendid, Trinaest pri~a o istoj stvari, @igo- Heidl, Janko: Manje je vi{e — Erick Rohmer, 6/1996 lo, 37/2004; Dok me moje noge nose; Mrak film 3, 38/2004; Heidl, Janko: Suvremeni njema~ki film (II), 25/2001 Hellboy, 40/2004 Heidl, Janko: Tjedan suvremenog ~e{kog filma, 24/2000 Ivasovi}, Sergej: Digitalna monta`a, 26/2001 Heidl, Janko (recenzije): Frankenstein; Ljubav u troje; Napojnica Ivasovi}, Sergej: Utjecaj novih digitalnih tehnologija na promjenu od dva milijuna dolara; Neukro}eno srce; Samot ti; Slobodni filmske produkcije, 25/2001 pad; Sugar Hill, 1-2/1995; Nezaboravni travanj; Pri~a iz Bron- Ivezi}, Miljan: Ljeto s Natalijom, 14/1998 xa; Prije svitanja; Siguran prolaz; Sve {to `eli{; Tommy boy; Iwamoto, Kenji: Estetika japanskog filma, 39/2004 @ivot na selu, 3-4/1995; Djevojka i smrt; Miami; Po{tar; Pre- Iwamoto, Kenji: Predo~avanje kulture i dru{tva u suvremenom ja- ljubnica, 5/1996; ^udovi{te; Iznenadna smrt; Izvr{enje; Mo`da panskom filmu, 39/2004 dam, mo`da ne dam, mo`da ho}u, mo`da ne}u, otka~eni do kra- Jagec, Tomislav: Festival dodira — Cottbus 2000, 24/2000 ja; @ena za koju se umire, 6/1996; Ku}i za praznike; Lu|aci iz Jagec, Tomislav (priredio): Ima li nekomercijalna mre`a {ansu?, podmornice; Mrtav umoran, 7/1996; Kako je po~eo rat na mom 39/2004 otoku; Mrtav ~ovjek; Zlatni zmaj, 8/1996; Istok je isto~no, Kad Jagec, Tomislav: Pula 2000, 23/2000 bi zidovi mogli govoriti 2, Oluja svih oluja, Romansa, Tito dru- Jagec, Tomislav: Va`an je eho u vlastitoj sredini — razgovor s Ro- gi put me|u Srbima, To~kovi, 23/2000; Bijelo odijelo, Illumina- landom Rustom, 24/2000 ta, Kako smo se smijali, Majstori, majstori, Otvori o~i, Sibirski Jasenkovi}, Silvio: Tehnologija rasvjete 16/1998 brija~, 24/2000; ]elija, Detektiv Shaft, Di`e se do kraja, Lovac, Jankovi}, Iva R.: Stare teme u duhu nove generacije — Split 2001, Neslomljivi, Otrovno pero markiza de Sadea, Put u El Dorado, 27-28/2001 S kojeg si ti planeta?, Taj vra`ji telefon, Vru}a linija, 25/2001; Jeli}, Igor (recenzije): Power Rangers, 5/1996 Bolni~arka Betty, Karta svijeta, Meksikanac, Plja~ka stolje}a, Jeli}, Marcella: Kronika, 34/2003 — 40/2004 Predsjedni~ke boje, Rekvijem za snove, Sre}om postoji la`, Jergovi}, Miljenko: Svijet u mraku 18/1999 26/2001; Ameri~ki makro, A Hard Day’s Night, Generacija Jindra, Jelena (recenzije): Goli {pijun; Od sutona do zore, 7/1996; buntovnika, General, Mansfield Park, Nezaustavljivi, 27- Bijeg iz L. A; Vrijeme ubijanja, 8/1996; Dobitnik; To Wong Foo. 28/2001; Zakletva, 29/2002; ^ovjek zvan dijamant, Divlji blu- Thanks for Everything! Julie Newmar; Narod protiv Larryja es, Opasan oglas, Sjene iz dubine, 30/2002; Gospodar planina, Flynta; Space Jam; Zemlja i sloboda, 9/1997; Nina tra`i ljubav- O, Ponovo ro|en, Osmoza Jones, Utjeriva~ dugova, Zeleni zmaj, nika, 10/1997; Kralj etera; Mu`evi i `ene; Obitelj Kretenko; Su- 31-32/2002; Amadeus — redateljska verzija, 33/2003; Dva tra nikada ne umire, 12/1997 tjedna za ljubav, Gangsteri, Ja sam Sam, Razmjena gluposti, Ukradeno ljeto, 34/2003; Bo`anstvene tajne sestrinstva ya-ya, Joveti}, Goran (recenzije): Odjek smrti, Pri~a iz Balimorea, Put bez Bubnjevi pobjede, Krvavi zlo~in, Ku}a na stijeni, Nicholasov povratka, Za~aran, 25/2001; Dungeons & Dragons, Glavni fra- dar, Odluka `ivota, Skloni{te straha, Usred prijevare, 35/2003; jer, Grimizne rijeke, Hamlet, Povratak mumija, 26/2001; Austin Ispod povr{ine, Na ni~ijoj zemlji, Zbog jedne Francuskinje, Powers u Goldmemberu, 31-32/2002; Brzi i `estoki, Duhovi 36/2003; Blanche, Druga strana ljubavi, Istina o Charlieju, Iz- Marsa, Kroja~ Paname, Operacija Swordfish, 29/2002; Banditi, gubljeni u L. A.-u, Nepovratno, 37/2004; Jo{ jedan dan u Raju, Dan obuke, Ovo nije glupi film za mlade, Pollock, Pravi roman- Pet lopova u Chicagu, Tajna paralakse, Wendigo, 38/2004; Ce- ti~ari, Torrente 2, 30/2002; Glasnici vjetra, Sad je dosta!, Spi- cil je poludio, Obitelj iz pakla, Pauk, Samo poljubac, 39/2004; der-man, ^ovjek-pauk, Tulum film, 31-32/2002; Uljez, Zavr{e- ni rez, 31-32/2002; Joveti}, Goran: Moramo si pomagati, Ne- Heycock, Thomas T. H.: Cenzura u Velikoj Britaniji /prevela Mir- vjerna, No} vje{tica: Uskrsnu}e, Savr{ena, Zvuk mora, 33/2003 jana Peremin/, 3-4/1995 Jovovi}, Dejan: Brian De Palma: Obu~ena da ubije — Analiza se- Hoffman, Hilmar: Funkcije filma u Tre}em Reichu — Zabavni film kvence u muzeju, 11/1997 /preveo: Ante Zadrovi},/ 11/1997 Juki}, Tatjana: Gospodin Darcy i Pemberley Press — Vidljivo i ne- Hribar, Hrvoje: Ekranizacija, 39/2004 vidljivo u filmu Dnevnik Bridget Jones, 27-28/2001 Hribar, Hrvoje: Novi hrvatski film, stari produkcijski rituali (prvi Juki}, Tatjana: Tijela i korpusi: Vizualna Jane Austen, 19-20/1999 put), 17/1999 Jur~i}, Josip (recenzije): Mr{ava godina spa{ena filmskom konku- Hribar, Hrvoje: Stvarno, la`no, ulovljeno, 33/2003 rencijom, 31-32/2002; Dan poslije sutra, Ljudska priroda, Hribar, Hrvoje: [est rola, kraj — uspomeni Branka Bauera, 39/2004 30/2002 Jurak, Dragan: Clint Eastwood, 6/1996 Hribar, Hrvoje; Petar Krelja; Ivo [krabalo; Hrvoje Turkovi}: Li- Jurak, Dragan: Filmografija Clinta Eastwooda, 6/1996 cem u lice: Zakon o filmu 13/1998 Jurak, Dragan: Smotra kojoj treba kinematografija, 1-2/1995 Ilin~i}, Dra`en: Otoci i struje 7/1996 Jurak, Dragan (recenzije): Interview s vampirom; Kviz; Maska, 1- Ilin~i}, Dra`en; Petar Krelja; Diana Nenadi}; Hrvoje Turkovi}: Ka- 2/1995; Exotica; Grimizna plima; Mladi gazda prve lige, 3- rizmatska li~nost — razgovor /o Kre{i Goliku/ 7/1996 4/1995; Isprani, 5/1996; ^etiri sobe, 6/1996; Svjetlost dana, 9/1997; La`ljivac; Michael; Twin Town, 11/1997 Ilin~i}, Dra`en (recenzije): Barcelona; Iskupljenje u Shawshanku; Ro|eni ubojice 1-2/1995 Kitson, Clare: Channel 4 — jedinstven televizijski eksperiment, Ilin~i}, Dra`en: Iskoristi svaku minutu! (Po`ega 2004), 39/2004 23/2000 Ivan~evi}, Radovan: Avangardni zagreba~ki animirani film 50-ih — Kitson, Clare: Mali sivi vuk: Jurij Norstein i Bajka nad bajkama, bilje{ke, 39/2004 31-32/2002 Ivan~evi}, Radovan: Sa{a Srnec i animirano apstraktno slikarstvo, Kne`evi}, Borislav: Hrvatska filmska {utnja — Blagajnica Dalibora 36/2003 Matani}a i Trgovci Kevina Smitha, 35/2003 154 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 136 do 164 Kazalo autora

Kolbas, Silvestar: Analiza filmske snimke: Izgubljeni zavi~aj Ante Krelja, Petar: Ernest Gregl — biografija i filmografija 17/1999 Babaje, 34/2003 Krelja, Petar: Ernijev polarni dan /Ernest Gregl/ 17/1999 Kolbas, Silvestar: Biografija i filmografija @ivka Krsti~evi}a, Krelja, Petar: Filmografija Jelene Rajkovi} 13/1998 13/1998 Krelja, Petar: Istinita pri~a o Milki zvanoj Stjuardesa 15/1998 Kolbas, Silvestar: Dobra, lo{a, skupa... rasvjeta, 12/1997 Krelja, Petar: Jelena Rajkovi} 13/1998 Kolbas, Silvestar: Dokumentarni film — do kraja ili {to snimatelj Krelja, Petar: Kanski laureati 10/1997 mo`e re}i o @ivotu na svje`em zraku, 33/2003 Krelja, Petar: Mali oglasi ili (ne)uhvatljivost dokumentaraca, Kolbas, Silvestar: Elektroni~ka slika i njezin snimatelj, 8/1996 33/2003 Kolbas, Silvestar: Ne bez boje, nego crno bijeli, 13/1998 Krelja, Petar: Posljednje kinopredstave — U povodu Pule ’99, Kolbas, Silvestar: Neograni~ena mo} usmjerenog svjetla, 16/1998 18/1999 Kolbas, Silvestar: Sedam filmova Ante Babaje: stilske analize film- Krelja, Petar: Posthumna Obrada filmova Jelene Rajkovi} — Raz- ske slike, 27-28/2001 govor sa Sergejom Goranom Prista{em 13/1998 Kor{i}, Igor: O globalizaciji, 38/2004 Krelja, Petar: Re`iseri i kriti~ari, 27-28/2001 Kosanovi}, Dejan: Da li je bilo filmske umetnosti u Kraljevini Krelja, Petar: Ritam rada, [iroki Brijeg, 2004, 40/2004 SHS/Kraljevini Jugoslaviji?, 33/2003 Krelja, Petar: Srednji plan: ’Do K. ...’, ili mali prilog filmskom poj- Kosanovi}, Dejan: Durmitor — jedno zna~ajno ostvarenje iz pro{- movniku 7/1996 losti hrvatskog filma, 30/2002 Krelja, Petar: Steina Vasulka — Nadahnuta po~elima 11/1997 Kosanovi}, Dejan: Kopa~ blaga od Blagaja ili iskopavamo iz zabo- Krelja, Petar: Va`no je zvati se Ernest /Ernest Gregl/ 17/1999 rava jedan stari film, 35/2003 Krelja, Petar: Vladekov stol 1-2/1995 Kosanovi}, Dejan: Rudolf Marinkovi} — zaboravljeni pionir hrvat- Krelja, Petar: Stilska koherentnost Dovnikovi}eva opusa, 26/2001 skog filma, 38/2004 Krelja, Petar: Za pohvalu!, 25/2001 Kosanovi}, Jakov: Identitet, 36/2003 Krelja, Petar: @ivotvorna mo} dokumentarca (Sve o Evi S. Kolba- Kostov, Kostadin: Hrvatski film u Bugarskoj /prevela Emilija Leo- sa), 36/2003 pold/, 16/1998 Krelja, Petar; Hrvoje Hribar; Ivo [krabalo; Hrvoje Turkovi}: Li- Kova~, Goran (recenzije): ^udni dani, 7/1996; Klub prvih supruga, cem u lice: Zakon o filmu 13/1998 9/1997; Istina o ma~kama i psima; Posljednja ve~era 10/1997; Krelja, Petar; Diana, Nenadi}; Dra`en, Ilin~i}; Hrvoje, Turkovi}: Flert sa sudbinom; Sinovi i ratnici; [etnja kroz pri~u Skidajte se Karizmatska li~nost — razgovor o Kre{i Goliku 7/1996 do kraja 13/1998; Doktor Doolittle; Gattaca; Slom Vampiri Krelja, Petar i Hrvoje Turkovi}: Razgovor s Borivojem Dovnikovi- 16/1998; 50 prvih poljubaca, Eksperiment, Isplata, Kajmak i }em Bordom, 26/2001 marmelada, [panjolski apartman, 38/2004; Domino efekt, Mi- Krivak, Marijan: 11 godina autorskog studija, 39/2004 chel Vaillant, Smijeh i kazna, Talijanski za po~etnike, 39/2004; Krivak, Marijan: Endart — ili, slatki trijumf hrvatskoga ’drugog’ Ta divna splitska no}, 40/2004 filma, 38/2004 Kova~evi}, Sanja: Lica i nali~ja tragi~ne strukture u filmu Lome}i Krivak, Marijan: Filmovi o strancima, 33/2003 valove, 31-32/2002 Krivak, Marijan: Murnau — jedna njema~ka ’simfonija sjete’, Kova~evi}, Sanja: Patrijarhalnost u filmovima Zvonimira Berkovi- 34/2003 }a, 22/2000 Krivak, Marijan: Ono malo du{e ili stotinjak kilometara od Bad Kragi}, Bruno: Ameri~ki filmski postodernizam — nova epoha ili Wörishofena do Münchena, 29/2002 zabluda, 21/2000 Krivak, Marijan: Prvi me|unarodni forum eksperimentalnog filma, Kragi}, Bruno: Dokumentarni film — ra|a li kvantiteta kvalitetu?, videa i novih medijskih tehnologija, 31-32/2002 30/2002 Krivak, Marijan: Werner Herzog — plaidoyer za Drugo, 31- Kragi}, Bruno: Francuski film u svjetlu knji`evne tradicije 19- 32/2002 20/1999 Krpanec, Dunja: Filmovi Davida Mameta u kontekstu popularnih Kragi}, Bruno: Kre{imir Miki}: Film u nastavi medijske kulture, `anrova 14/1998 29/2002 Krsti~evi}, @ivko: Televizija visoke rezolucije 13/1998 Kragi}, Bruno: Kumulativno kazalo Hrvatskog filmskog ljetopisa Kuko~, Juraj (recenzije): Pala~a s re{etkama, Planet tame, 22/2000; (21-39), 40/2004 Kriti~na to~ka (V), Mifune, Muza, Prekinuta mladost, Samo igra, Kragi}, Bruno: Lawrence od Arabije — Likovi i ideje 16/1998), 23/2000; Dan zvijeri, Sitni lopovi, Zauvijek neprijatelji, Kragi}, Bruno: O kupusu i kraljevima..., 29/2002 24/2000; Gospodar prstenova: Prstenova dru`ina, Ni~ija ze- Kragi}, Bruno: Poetika ameri~kog pustolovnog filma 30-ih mlja, 29/2002; Sinova soba, 30/2002; Kate i Leopold, Neustra- 14/1998 {ivi Spirit, 31-32/2002; Misteriozni znakovi, 33/2003; Daleko Kragi}, Bruno: Screwball komedija 11/1997 od raja, 34/2003; Vampirova sjena, 35/2003; Gori vatra, Gos- Kragi}, Bruno: Skica za povijest jedne recepcije, John Ford, 31- podar i ratnik, Gospodin Schmidt, 37/2004; Pasija, 38/2004; 24 32/2002 sata, Kurva, 39/2004 Kragi}, Bruno: Vidljivo i nevidljivo u filmovima Johna Forda, Kukuljica, Mato: Hrvatska u svjetskoj proslavi 100-godi{njice filma 25/2001 1-2/1995 Kragi}, Bruno: Znanstvenofantasti~ni film 50-ih 13/1998 Kukuljica, Mato: Hrvatski nacionalni odbor za film 1-2/1995 Kragi}, Bruno (recenzije): Zanimanje {pijun, 30/2002; Vidocq, 31- Kukuljica, Mato: Kulturna politika i kinematografija u Republici 32/2002; Bande New Yorka, 34/2003 Hrvatskoj 12/1997 Kr~adinac, Miran: Timecode, 25/2001 Kukuljica, Mato: Natuknice uz radnu, stru~nu i znanstvenu biogra- Krelja, Petar: Animirani film na dlanu (Animafest 2004), 39/2004 fiju dr. Vjekoslava Majcena, 27-28/2001 Krelja, Petar: Bio sam ~lan pulskog `irija 3-4/1995 Kukuljica, Mato: Nove elektronske tehnologije — pomo} u resta- Krelja, Petar: Dok pti~ice cvrku}u i sunce sja 17/1999 uriranju filmskog gradiva, 26/2001 Krelja, Petar: Dra`en /Dra`en Movre/ 11/1997 Kukuljica, Mato: Projekt za{tite, restauracije i rekonstrukcije Naci- Krelja, Petar: Dra`i i pouke po`e{ke minute, 22/2000 onalne filmske zbirke (1995-2002), 33/2003 155 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 136 do 164 Kazalo autora

Kurelec, Tomislav (recenzije): Bogata{; Pucanj; Ro|eni komi~ar 3- Majcen, Vjekoslav (priredio sadr`aje): Sadr`aj Hrvatskog filmskog 4/1995; Moj prijatelj Willy 2 5/1996; Smrtonosna bitka ljetopisa 9-12/1997; 13-16/1998 5/1996; Mostovi okruga Madison; Nausikaja; Razum i osje}aji Majcen, Vjekoslav: Brcko u Zagrebu — Premijera prvog hrvatskog 6/1996; Hrid; Jefferson u Parizu; Kona~na odluka; Pukovnik igranog filma 3-4/1995 Chaabert 7/1996; Aljaska; Michael Collins; Mo}na Afrodita Majcen, Vjekoslav: Bri{em i sudim 5/1996 Majcen, Vjekoslav: Fil- 10/1997; Herkul; Svi ka`u volim te; Vulkan 12/1997; Kolja; Na mografija Zvonimira Rogoza, 29/2002 rubu horizonta; Outsider; Zemlja policajaca 13/1998; Daleki Majcen, Vjekoslav: Filmografije skladatelja filmske glazbe 5/1996 ro|aci 2; Godzilla 15/1998; Blade; @ivo meso 16/1998; Gore Majcen, Vjekoslav: Filmska poduze}a i udruge 1-2/1995 ne mo`e; Pomajka; Zmijske o~i 17/1999; [panjolski zato~enik; Majcen, Vjekoslav: Filmske {kole i filmsko obrazovanje 8/1996 Upucati ribu 18/1999; Afera Thomasa Crownea; Moj najdra`i Majcen, Vjekoslav: Filmski festivali — Pula 1991-1995, 3-4/1995 Marsovac; Mumija 19-20/1999; Cookie, Ku}a debele mame, Majcen, Vjekoslav: Filmsko uprizorenje Vojnovi}eve drame Gospo- 23/2000; Ispod povr{ine, 24/2000; 15 minuta slave, 26/2001; |a sa Suncokretom 17/1999 Munje, [to `ene vole, 29/2002; Ugriz u zoru, 30/2002; Lagaan: Majcen, Vjekoslav: Filmskopovijesne crtice, 27-28/2001 Bilo jednom u Indiji, 31-32/2002; Ne dao Bog ve}eg zla, Sera- Majcen, Vjekoslav: Gri~ka vje{tica 6/1996 fin, svjetioni~arev sin, 33/2003; 8 milja, 34/2003; Misti~na ri- Majcen, Vjekoslav: Hrvatska filmografija (1991-2000), (separat), jeka, Zona Zamfirova, 37/2004; Amarov zlo~in, Nepobjedivi, Dodatak uz broj 26/2001 @ivot Davida Galea, 38/2004; Ameri~ka rapsodija, Nepodno- Majcen, Vjekoslav: Hrvatske filmske nagrade 3-4/1995 {ljivi gnjavatori, 39/2004; Collateral, Kordon, 40/2004 Majcen, Vjekoslav: Hrvatski filmski tisak do 1945. godine 1- Lasi}, Ljubo: Zvuk podsvjesnoga — zvuk u igranim filmovima Da- 2/1995; 3-4/1995; 5/1996 vida Lyncha, 31-32/2002 Majcen, Vjekoslav: Hrvatski neprofesijski film, 29/2002 Lederer, Goran: Kronologija crtanog/animiranog filma, 21/2000 Majcen, Vjekoslav: Hrvatski obrazovni film 13/1998-16/1998 Lederer, Gordan: Tehnika snimanja crtanog filma, 21/2000 Majcen, Vjekoslav: Kad je Vjenceslav Novak i{ao u kino 10/1997 Leni}, Elvis: 6. motovunski filmski festival, 39/2004 Majcen, Vjekoslav: ’Kinematograf’ na hrvatskoj pozornici 9/1997 Leni}, Elvis: Filmovi Kennetha Angera, 29/2002 Majcen, Vjekoslav: Kinematografski obzor Tina Ujevi}a 19- Leni}, Elvis: Filmovi Terrencea Malicka, 38/2004 20/1999 Leni}, Elvis: Jedan dan Andreja Arsenijevi~a (dokumentarni film C. Majcen, Vjekoslav: Kronika, 21/2000-26/2001 Markera), 37/2004 Leni}, Elvis: Jubilarno festivalsko izdanje Majcen, Vjekoslav: Kronologija `ivota i filmografija Ante Peterli}a — Motovun 2003, 35/2003 8/1996 Leni}, Elvis: Misija na Mars — De Palmina posveta Stanleyu Ku- Majcen, Vjekoslav: Ljubomir Marakovi} — bibliografija ~lanaka, bricku, 25/2001 29/2002 Leni}, Elvis: Motovunski filmski festival 2002, 31-32/2002 Majcen, Vjekoslav: Prvi zagreba~ki kinematografi 1-2/1995 Leni}, Elvis: Neke sastavnice filma Veliki Lebowski, 35/2003 Majcen, Vjekoslav: 65 godina filma Martin u nebo 1-2/1995 Leni}, Elvis: Suvremeni slovenski film (Pula), 39/2004 Majcen, Vjekoslav; Paulus, Irena (priredili): Filmografija Vladimi- Leni}, Elvis: Televizijska serija Novo doba, 30/2002 ra Krausa-Rajteri}a 10/1997 Leni}, Elvis: Traffic — turobna slika ameri~kog dru{tva, 26/2001 Majcen, Vjekoslav; Turkovi}, Hrvoje: Bibliografski ljetopis 1- Leni}, Elvis: Vizualna slo`enost filma Sretni zajedno Wonga Kar- 2/1995 waija, 34/2003 Majcen, Vjekoslav; Hrvoje Turkovi}; Ivan Ladislav Galeta: Filmski Lisinski, Hrvoje: Humanizam Williama Wylera 9/1997 kulturni centar 15/1998 Lozina, Domagoj: Polazi{te snimatelja: svjetlo, 29/2002 Manovich, Lev: [to je digitalni film? /prevela Diana Nenadi}/, Lukanovi}, Marin: Digitalna budu}nost i film? (Future film festi- 23/2000 val), 21/2000 Marc-Nord, Adam: [vedska kinematografija — pregled problema i Lukanovi}, Marin: Novootkrivene osobine starih filmova, Bologna rje{enja, /preveo Hrvoje Turkovi}/ 30/2002 2000, 23/2000 Mari}, Katarina: Bogato naslje|e — kreativnost ili teret? (animira- Luketi}, @eljko: Kult filmovi 18/1999 ni, eksperimentalni i namjenski film, glazbeni spot), 38/2004 Luketi}, @eljko (recenzije): Junior; Zvjezdana vrata 1-2/1995; Brzi Mari}, Katarina: Na granicama `anrova, 34/2003 i mrtvi; Pakost; Rob Roy 3-4/1995; Congo; Drvo snova; Ku}a Mari}, Katarina: Novi po~etak (Zagreb Film Festival), 36/2003 odva`nih; Zlatna muda 5/1996; Nebeska stvorenja; Othello; Mari}, Katarina (recenzije): Crveni planet, Dinosaur, Istok-zapad, Showgirls 6/1996; Diabolique; Gdje ljubav `ivi; Narednik Bil- Vertikalna granica, Zdrpi i bri{i, 25/2001; Cura sa zadatkom, ko; Tri boje: crveno 7/1996; Goli ru~ak 8/1996; Velika i{~ekiva- ^asni ljudi, Dokaz `ivota, Ple{imo zajedno, Zlatni de~ki, nja 14/1998 26/2001; Moulin Rouge, Pasja ljubav, Paukova zavjera, Taxi 2, Valentinovo, 27-28/2001; Legenda o vitezu, Ljubimica Ameri- Majcen, Vjekoslav (priredio filmografije): Filmografija Branka ke, Mali {pijuni, Mlije~ni put, Nebo boje vanilije, Plavu{a s Har- Marjanovi}a 5/1996; Relje Ba{i}a 9/1997; Du{ana Vukoti}a varda, Zoolander, 29/2002; Britannic, 40 dana bez komada, 15/1998; Nikole Tanhofera 16/1998; (priredio filmografije i Chico, Izgubljene du{e, Posljednja jesen, Showtime, Staklena nagrade), Dani hrvatskog filma 1-2/1995; 6/1996; 9/1997; ku}a, Uljezi, 30/2002; Baby Boy, I tvoju mamu tako|er, Ja, ja i 13/1998; 17/1999; Hrvatski festival jednominutnih filmova u ja, Kralj {korpiona, Krivo optu`ena, Ljudi u crnom 2, Najsla|e Po`egi 10/1997; 14/1998; 18/1999; Hrvatski filmski festival u stvorenje, Monty Python u potrazi za Svetim Gralom, Slu~ajni Puli 3-4/1995; 7/1996; 11/1997; 15/1998; 19-20/1999; Svjet- svjedok, Sve za slavu, Zakon zatvora, 31-32/2002; Iris, Juha s ski festival animiranih filmova 6/1996; 14/1998; Filmska revija tortiljom, Sve ili ni{ta, 33/2003; Na udaru, Pinokio, 35/2003; Kazali{ne akademije 18/1999; Revija hrvatskog filmskog i vide- Holivudski murjaci, Pirati s Kariba — prokletstvo crnog bisera, o stvarala{tva 12/1997; 16/1998; Filmski festival u Motovunu 36/2003; Doktor ludosti, Sretno dijete, 37/2004; Bitka za {ko- 19-20/1999; Me|unarodni festival novog filma i videa u Splitu lu, K}i mog bossa, Kockar, Teksa{ki masakr motornom pilom, 7/1996; 11/1997; 19-20/1999; Hrvatska retrospektiva (u Tr- 38/2004; ^etiri pera, 39/2004 stu), 17/1999 Marjanovi}, Branko: Zapisi i sje}anja na moj `ivot s filmom 5/1996 156 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 136 do 164 Kazalo autora

Markovi}, Dario: Filmska scenografija, 36/2003 Mili}evi}, Mladen: Filmski zvuk izvan stvarnosti: metadijegetski Markovi}, Dario: Dokumentarni film — devet veli~anstvenih?, zvuk u narativnom filmu 3-4/1995 38/2004 Milinkovi}, Dragan: Filmografija srpskih i crnogorskih cjelove~er- Markovi}, Dario: Igrani film, problemi produkcije i dramaturgije, njih filmova 1990-2002, 30/2002 38/2004 Milinkovi}, Martin (recenzije): Batman zauvijek; Djevojke s Be- Markovi}, Dario: Minuta duga pet godina 10/1997 verly Hillsa; Ludo zaljubljeni; Zaboravi Paris 5/1996; Pravi tre- Markovi}, Dario: Mladi hrvatski redatelji I, 3-4/1995 nutak 6/1996; Caable Guy — Nepodno{ljivi; Francuski polju- Markovi}, Dario: Tko je tko u filmskoj kritici danas (1), 1-2/1995), bac; Meci nad Broadwayom 7/1996; Luckasti profesor; Nemo- Markovi}, Dario (recenzije): Boja no}i; Legenda o jeseni; Razotkri- gu}a misija 8/1996; Luda bo`i}na zvona; Sasvim malo uboj- vanje 1-2/1995; Asterix osvaja Ameriku; Francuskinja; Nell 3- stvo, Svi vole Jeffreyja 9/1997; Joeov stan 10/1997; Donnie 4/1995; Pod opsadom 2 5/1996; An|eli ~uvari 6/1996; Savr{en Brasco; Vrisak 11/1997; Ludilo kralja Georgea, Peti element, par; [iljine zgode 7/1996; Engleski pacijent 10/1997; Genijalac; Zgodne djevojke 12/1997; Alien uskrsnu}e 13/1998; Bolje ne Instinkt, 19-20/1999; Amelie, Boksa~ica, K-pax, Ljeto na brodu, mo`e 13/1998; @estoki udar 14/1998; Beavis i Butt — Head, 30/2002; ^ovjek kojeg nije bilo, 31-32/2002; Fine mrtve dje- Glava iznad vode, Grad an|ela 15/1998; Dosje- vojke, Gospodar prstenova: Dvije kule, 33/2003; Chicago, Do- i X, Posrnuli 16/1998; Dr`avni neprijatelj 17/1999; Ima{ poru- bro do{li gospodine Chance, Prostor jedne minute, 34/2003; ku; Osam milimetara 18/1999; Bogovi i ~udovi{ta, Gra|ani Quo vadis, 36/2003; Dogville, Kill Bill, 37/2004; Konjanik, Sta- opasnih namjera, 19-20/1999; Ameri~ka pita, 21/2000; Plava nar V, 38/2004 munja, 21/2000; Deveti krug pakla, Pri~a o igra~kama 2, Markovi}, Dejan: Rock’ n’ roll na filmu, 39/2004 22/2000; Ku}a straha, Patriot, 23/2000; Osveta, Traffic, Maru{i}, Jo{ko: Dvojbe i zablude — uz tekst Midhata Ajanovi}a o 25/2001; ^ovje~e, gdje mi je auto?, Ve~era s idiotom, 26/2001; zagreba~koj {koli crtanog filma, 24/2000 Lara Croft: Tomb Rider, Pearl Harbor, 27-28/2001; Final Fan- Maru{i}, Jo{ko: Knjiga za sladokusce animacije, 39/2004 tasy, Jednostavan plan, 29/2002 Maru{i}, Jo{ko: Pa{ke filmske ~ipke — Pag 2002, 31-32/2002 Montale, Steve: Festival iz vizure selektora, 22/2000 Maru{i}, Jo{ko: Pinscreen, 36/2003 Morley, Robert: Rodni okvir obiteljskog gledanja televizije, Maru{i}, Jo{ko: Razumjeli smo se, domine..., 33/2003 36/2003 Maru{i}, Jo{ko: Studij animacije na ALU 15/1998 Movre, Dra`en: Kritike 1973-1976. 11/1997 Maru{i}, Jo{ko: Tehnologija animiranog filma, 31-32/2002 Murk, Robert: Béla Tárr i ma|arska rapsodija 10/1997 Maru{i}, Jo{ko: Zanimljivo! — 38. revija filmskog i videostvarala{- Muzaferija, Sanja: Festival krimi}a, 22/2000 tva, 22/2000 Muzaferija, Sanja: Hitchcockiana, 21/2000 Maru{i}, Jo{ko: Zlatko Grgi} i zagreba~ka {kola crtanog filma Muzaferija, Sanja: Komuniciranje drugosti kroz camp 16/1998 7/1996 Muzaferija, Sanja: Prvi Motovun Film Festival 19-20/1999 Matija{evi}, @eljka: Civilizacija `enskog predznaka, a nije matrijar- Nacrt prijedloga Zakona o kinematografiji 12/1997 hat — Peti element, 31-32/2002 Nagrade Dana 2002, 30/2002 Matija{evi}, @eljka: Isus u mre`astim ~arapama, 33/2003 Nagrade Po`ege 2002, 30/2002 Matija{evi}, @eljka: Strogo kontrolirano prosvjetljenje — Igra Da- vida Finchera, 39/2004 Nenadi}, Diana: Animacija danas — razgovor s izbornicima: Jill Mcgreal, Gumar Stroem, Ivan Ladislav Galeta 6/1996 Matija{evi}, @eljka: U posljednjoj fazi; ali za{to posljednja faza mora biti tako kona~na? — psihoanaliza na filmu, 30/2002 Nenadi}, Diana: Bez buke, pra{ine i bijesa, Splitska revija, 2002, Matija{evi}, @eljka: @i`ek sam protiv svih, 34/2003 33/2003 Matijevi}-Veli~an, Katarina-Zrinka; Za{to biti dokumentarist?, Nenadi}, Diana: Bogorodica ili hrvatski film regresije 17/1999 33/2003 Nenadi}, Diana: Crni hrvatski filmski grafiti 3-4/1995 McGuigan, Jim: Popularna televizija, 36/2003 Nenadi}, Diana: Crvena pra{ina 19-20/1999 Messaris, Paul: Pojmovna monta`a, /preveo: Hrvoje Turkovi}/ Nenadi}, Diana: Dani hrvatskog filma ’96 6/1996 25/2001 Nenadi}, Diana: Eksperimentalni film — Der Experiment Ist Nicht Mid`i}, Enes: Kinematografski film u televizijskom okviru Aus, 30/2002 12/1997 Nenadi}, Diana: Festival bez granica — Split ’97, 11/1997 Mid`i}, Enes: Profesija snimatelj — (povijest snimatelja u Hrvat- Nenadi}, Diana: Festival novoga filma i videa /Split/ 7/1996 skoj) 7/1996 Nenadi}, Diana: Intima i kreacija protiv tradicije i imitacije, Mihleti}, Vedran: Studij produkcije (projekt), 29/2002 29/2002 Miki}, Kre{imir: Bibliografija recentnih knjiga o snimateljstvu Nenadi}, Diana: O fragmentima mozaika ili ’dijalektici’ na splitski 15/1998 na~in, 39/2004 Miki}, Kre{imir: Cinemascope — Povijest i osobine 12/1997 Nenadi}, Diana: Pogled preko ’ruba’, Zagreba~ki filmski festival, Miki}, Kre{imir: Sa`eti pregled povijesti svjetskog snimateljstva 2004, 40/2004 15/1998 Nenadi}, Diana: Potreba ili umije}e dugoga kadra?, 37/2004 Milat, Ozren: Kako su glasovali kriti~ari (nagrada Oktavijan), Nenadi}, Diana: Prestrojavanje: ^etverored, Mar{al, Da mi je biti 6/1996 morski pas, 21/2000 Milat, Ozren: Ranglista filmova (glasovanje kriti~ara za nagradu Nenadi}, Diana: Ne{to novo, ne{to osobno, ne{to druk~ije /Split/ Oktavijan), 13/1998 16/1998 Milat, Ozren: Kako su glasali kriti~ari na Danima hrvatskog filma Nenadi}, Diana: Obiteljski album Josujira Ozua 10/1997 2004, 39/2004 Nenadi}, Diana: Split ’99 19-20/1999 Mili}, Kristijan: Novi film strave, 29/2002 Nenadi}, Diana: Stara pravila i nove iznimke, 21/2000 Mili}evi}, Mladen: Dodatna smutnja u raspravi {to jest a {to nije Nenadi}, Diana: Stari i novi rezovi — 32. revija hrvatskog filmskog postmoderni film, 23/2000 i videostvarala{tva, 24/2000 157 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 136 do 164 Kazalo autora

Nenadi}, Diana: Stvarnost na meti `anra — Hrvatski film na kino- Paulus, Irena: Miroslav Belamari} 7/1996 repertoaru, / Djed i baka se rastaju; Bo`i} u Be~u; Mondo Bobo; Paulus, Irena: Nikica Kalogjera: Teme, evolucija i konstante Pu{ka za uspavljivanje; Prepoznavanje / 12/1997 18/1999 Nenadi}, Diana: Tarrova prokletstva, 29/2002 Paulus, Irena: Orgulja{ u filmskom studiju — An|elko Klobu~ar i Nenadi}, Diana: Tranzicija i napuknuti videokran, 23/2000 njegova filmska glazba 15/1998 Nenadi}, Diana: Trijumf volje — smrt propagande /Prije ki{e; Kika; Paulus, Irena: Rapsodija u nijansama plavoga — Glazba u Tri boje S druge strane tunela; Farinelli; Leon; Mladi Amerikanci; Gos- — Plavo 13/1998 pa/ 1-2/1995 Paulus, Irena: Razgovor s Teom Brun{mid 6/1996 Nenadi}, Diana; Krelja, Petar; Ilin~i}, Dra`en; Turkovi}, Hrvoje: Paulus, Irena: Sje}anje na Afriku — glazba u filmu Moja Afrika, Karizmatska li~nost — razgovor/ Kre{o Golik/ 7/1996 38/2004 Nenadi}, Diana (recenzije): Don Juan De Marco; Muriel se udaje; Paulus, Irena: Skladam svoju glazbu, onakvu kakvu je osje}am, Tri boje: plavo 5/1996; Dim; Sabrina; Tri boje: bijelo 6/1996; 25/2001 Ne zaboravi me; San zimske no}i 8/1996; Tajne i la`i 9/1997; Paulus, Irena: Thomas Buri} — filmska glazba: tema s varijacijom, Sjaj 10/1997; [ifra: bogato, 27-28/2001; Pri~aj s njom, 30/2002 33/2003; ^ovjek bez pro{losti, Djevojka na mostu, Prislu{kiva- Paulus, Irena: Tko spasi jedan `ivot spasio je cijeli svijet — Schin- nje, Ghost Dog: Put samuraja, 34/2003; Adamovo rebro, dlerova lista, 35/2003 36/2003; 21 gram, Svjedoci, 38/2004; Humphrey Bogart kolek- Paulus, Irena: Ve}inom ’nacrtana’ glazba, 26/2001 cija, 39/2004; Lo{ odgoj, 40/2004 Paulus, Irena: Vladimir Kraus-Rajteri} 10/1997 Nola, Lukas: Redatelj i scenograf, 36/2003 Paulus, Irena: William versus Wagner ili poku{aj povezivanja glaz- benih epova, 21/2000 Orli}, Aleksandra: Videoinstalacije u Hrvatskoj Od 1973-1998, Paulus, Irena: @ivan Cvitkovi} — Volim posao, volim se igrati... 18/1999 (biofilmografski razgovor), 5/1996 Ozu, Yasujiro: Dnevnik /prevela: Mirela Pintari}/ 10/1997 Paulus, Irena, Majcen, Vjekoslav (priredili): Filmografija Vladimi- Paljan, Jelena (recenzije): Specijalist 1-2/1995; Dok si spavao; ra Krausa-Rajteri}a 10/1997 Pret-a porter 5/1996; Ku}ni pritvor; Zvonar crkve Notre Dame Pavi~i}, Jurica: Ameri~ki nezavisnjaci — Za{to su, {to su, tko su 3- 8/1996; Labirint zlo~ina; Obnovljena ljubav; Pod svaku cijenu 4/1995 9/1997; Brak ’na brzaka’, Priscilla, kraljica pustinje 10/1997; Pavi~i}, Jurica: Beskona~ni pluralizam /Zagreba~ki festival animira- Bean 12/1997; L. A. povjerljivo; Sedam godina u Tibetu nog filma/ 6/1996 13/1998); Buffalo ’66; Ubojstvo vrana 17/1999; Na prvi po- Pavi~i}, Jurica: Bez povoda za euforiju — Pula 2002, 31-32/2002 gled; Taxi 18/1999; Analiziraj ovo, 19-20/1999; Lome}i valove, Pavi~i}, Jurica: Caroline Leaf — bolna pripovjeda~ica autsajderstva Sve o mojoj majci, 21/2000; Poka`i mi ljubav, 22/2000; Pobu- 6/1996 na u koko{injcu, Sun~ana strana ulice, 24/2000; South Park: Pavi~i}, Jurica: Dogma 95 15/1998 Film, 29/2002; Genijalni um, Obitelj ~udaka, 30/2002; Kletva Pavi~i}, Jurica: Hrvatska filmska kritika danas 1-2/1995 [korpiona, 33/2003; Frida, 34/2003; K vragu i ljubav, 36/2003; Pavi~i}, Jurica: Hrvatski dokumentarac devedesetih, 33/2003 U potrazi za Nemom, 37/2004; Holivudski svr{etak, 38/2004; Pavi~i}, Jurica: Igrani filmovi Fadila Had`i}a, 34/2003 Ljubav i sve ostalo, 39/2004 Pavi~i}, Jurica: Kinematografija krize /Suvremeni hrvatski film/ Pansini, Mihovil: Neki drugi izvori filmske topologije 17/1999 5/1996 Pata, Nenad: Minifilm u zagreba~koj {koli crtanog filma 7/1996 Pavi~i}, Jurica: Kontroverze i trendovi desetlje}a, 21/2000 Pata, Nenad: Op}a filmografija minifilmova Zagreb filma 7/1996 Pavi~i}, Jurica: Kuga u komunisti~koj Tebi (Tre}i klju~ Z. Tadi}a), Pata, Nenad: Autorska filmografija minifilmova 7/1996 38/2004 Paulus, Irena: Alfi Kabiljo — ime skladatelja mjuzikla na filmskom Pavi~i}, Jurica: Lantana, 31-32/2002 platnu, 24/2000 Pavi~i}, Jurica: Leksikon redatelja za 21. stolje}e, 21/2000 Paulus, Irena: Biofilmografski razgovor s An|elkom Klobu~arom Pavi~i}, Jurica: Nekriti~na kriti~nost, 25/2001 15/1998 Pavi~i}, Jurica: Otresanje od pro{losti — europski trenutak, 27- Paulus, Irena: Boris Papandopulo — skladatelj filmske glazbe 28/2001 5/1996 Pavi~i}, Jurica: Po hrvatski film — u Trst /Retrospektiva hrvatskog Paulus, Irena: Fantazija /Walt Disney/ 6/1996 filma u Trstu/ 17/1999 Paulus, Irena: Filmografija Mile Cipre 8/1996 Pavi~i}, Jurica: Potomak filmskog pluskvamperfekta /Sedma kroni- Paulus, Irena: Filmska glazba Ivana Brkanovi}a 16/1998 ka/ 10/1997 Paulus, Irena: Filmska glazba u devedesetima: song i score — bitka Pavi~i}, Jurica: Scorcese 8/1996 za prevlast?, 21/2000 Pavi~i}, Jurica: Tjedan ~e{kog filma u Zagrebu 15/1998 Paulus, Irena: Filmska glazba Ive Tijardovi}a 17/1999 Pavi~i}, Jurica: Trendovi hrvatskog filma /Pulski festival/ 11/1997 Paulus, Irena: Fran Lhotka — Narodna glazba u filmu 11/1997 Pavi~i}, Jurica: Usiljena u~itavanja: filmska i knji`evna kritika o Paulus, Irena: Glazba u klasi~nom holivudskom filmu I. (Vrste i te- `anrovskoj proizvodnji, 22/2000 meljne funkcije — na primjeru Casablance), 3-4/1995 Pavi~i}, Jurica: @anr i ideologija u filmu Ne okre}i se sine, 37/2004 Paulus, Irena: Glazbenik u du{i: Arsen Dedi} i njegova filmska glaz- Jurica Pavi~i}: @udnja vlasti i vlast nad `udnjom: Samo jednom se ba, 22/2000 ljubi Rajka Grli}a, 40/2004 Paulus, Irena: Kli{e ili novi jezik?, 27-28/2001 Pavi~i}, Jurica; Vlado Ercegovi}: Leksikon ameri~kih nezavisnjaka Paulus, Irena: Kulturalni studiji i filmska glazba, 31-32/2002 3-4/1995 Paulus, Irena: Lud za glazbom — razgovor sa skladateljem Alfijem Pavlic, Tomislav: F.R.K.A — Drugi put /Filmska revija kazali{ne Kabiljom, 24/2000 akademije/ 18/1999 Paulus, Irena: Milo Cipra 8/1996 Pavlic, Tomislav, F.R.K.A. 2000, 22/2000 Paulus, Irena: Miljenko Prohaska: Glazbom od eksperimentalnog Pavlic, Tomislav: Peeping Toms 13/1998 do crtanog filma, 25/2001 Pavli~i}, Pavao: Scenarij katastrofe 8/1996 158 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 136 do 164 Kazalo autora

Pavlini}, Vjeran: Protest, 34/2003 Hulk, Izgubljena mo}, Plavu{a uzvra}a udarac, Pra{~i}eva avan- Pavlini}, Vjeran: Realnost irealnog, 33/2003 tura, Pula povjerljivo, Simone, Sinbad — legenda o sedam mora, Pelc, Milan: Traktat o perspektivi, 38/2004 Spy Kids 3-D: Game Over, [ibicari, Tata u akciji, Ubojita osve- Peña, Richard: Povijesni profil ameri~kog nezavisnog filma /preve- ta, Zvjezdane staze Nemesis, 36/2003; Antwone Fisher, Dobro- o: Ivan Doverni}/ 3-4/1995 do{li u d`unglu, Kocja 2: Hiperkocka, Mladi Adam, Nacionalna Peri}, Davorka: Polusubjektivni kadar i lik s le|a — u slikarstvu, fil- sigurnost, Pogled s neba, Roger Dodger, [a{avi petak, Va`no je mu i stripu, 21/2000 zvati se Ernest, Za{titnik, 37/2004; Agent Cody Banks, Boemski Persson, Per: Prema psiholo{koj teoriji krupnoga plana, 30/2002 dani, Djevojke s duplerice, Dobra djevojka, Duga mra~na no}, Peterli}, Ante: Filmska umjetnost — sedma, nova, mlada? 1- Fanfan la Tulipe, Legenda o medvjedu, Ludo krstarenje, Moje 2/1995 prvo bogatstvo, Napokon Polly, Popust na koli~inu, Skandal, Peterli}, Ante: Hrvatska revija jednominutnih filmova — Po`ega Snovolovka, Torque, bijes na dva kota~a, Tragovi na du{i, U po- ’99, 18/1999 tjeri za zavodnikom, Veli~anstvena avantura Mortadela i File- Peterli}, Ante: Hrvoje Lisinski 9/1997 mona, Za~arana ku}a, Zauvijek zajedno, Zlo~esti de~ki, Peterli}, Ante: Jedna duga minuta — U povodu 6. hrvatske revije 38/2004; Ameri~ki san, Divlja prostranstva, Djevojke iz visokog jednominutnih filmova u Po`egi 14/1998 dru{tva, Kellyjeva banda, Kraljevi} i ja, Legenda o tri mu{karca, Peterli}, Ante: Klasi~ni musical, 22/2000 Opasne djevojke, Pobuna na farmi, Pri~a o Veronici Guerin, Pu- Peterli}, Ante: Kro}enje zvuka — po~eci zvu~noga filma, 24/2000 nisher, Starsky i Hutch, Troja, 39/2004; Anakonde: lov na krva- vu orhideju, Bogomdan, Crveno svjetlo, Djevojka iz Jerseya, Peterli}, Ante: Sli~ice iz filmske povijesti, 33/2003 Kralj Artur, Mali veliki Cezar, Prljavi ples 2, Od klinke do koma- Peterli}, Ante: Subjektivni kadar I, 3-4/1995 da, Pazi, lopta, Povratak ubojice mekog srca, Pu~ina straha, Su- Peterli}, Ante: Sustav zvijezda — u starom i novom Hollywoodu per veliki ja, Van Helsing, 40/2004 (slu~aj Jodie Foster), 31-32/2002 Pir{i}, Jasminka (recenzije, video): Priru~nik trovanja za po~etnike Peterli}, Ante: Urota kao `anr, 25/2001 13/1998; Grad zlo~ina; Ne tako obi~an `ivot; Pogre{no skreta- Petrovi}, Sanjin: Filmski program Hrvatske televizije 3-4/1995 nje; Veliki kanjon 14/1998; Elitni ubojice; Johns; Na rubu div- Petrovi}, Sanjin (recenzije): Dolores Claiborne 3-4/1995; Casper; ljine 15/1998 Hrabro srce; Sol na ko`i; Vodeni svijet 5/1996; Ace Ventura: Plantiga, Carl: Osje}aji, spoznaja i mo} filma /prevela: Diana Ne- Kad priroda zove; Sada i nekada; Virtuoznost; Zlatno oko nadi}/ 19-20/1999 6/1996; Pakleno more; Ujka Vanja u New Yorku 7/1996; Ja i Plantiga, Carl: Scene empatije i ljudsko lice na filmu, /prevela Du- moji dvojnici; Trgovci 8/1996; ^ekaju}i izdisaj; Moja zabava nja Krpanec/ 30/2002 Obo`avatelj; Vrana II, 9/1997; Frankie, Ni{ta zajedni~ko, Opa- Polimac, Nenad: Filmografija Kre{e Golika, 7/1996 san let, Ovisan o ljubavi; Vrtlog, Starlight 11/1997; Santa Fe; Polimac, Nenad: Hrvatski blockbusteri, 40/2004 That Thing you do!; U potrazi za Richardom 12/1997; G. I. Polimac, Nenad: Nakupci filmova - distribucija u Hrvatskoj, Jane; Lovac i ubojica; Odvjetnik zla; Osmi dan 13/1998; Bra}a 39/2004 Blues 2000; Pono} u vrtu dobra i zla 14/1998; Gnjavatorica; Polimac, Nenad: Povr{nost i nedostatak uredni~ke discipline — Igra na poljanama Bo`jim; Mala sirena; Preljubnica, Varalica Filmski leksikon, 37/2004 15/1998; Ana Karenjina; Ljubav na jednu no}; Preko svake mje- Polimac, Nenad: Posljednji dani Marilyn Monroe; Svijet duhova, re; Suprotno od sexa 17/1999; In & out, zalu|eni mlado`enja; 31-32/2002; An|eli i demoni; \avolja nit; Majestic 33/2003; Poruka u boci; [kolska groznica; Torrente — glupa ruka pravde; Ispovijedi opasnog uma; Sve zbog ljubavi 34/2003 Varalice; Vra}anje duga 18/1999; Divlji zapad; Lete}i ljubimac; Popovi}, Boris: Boja i svjetlo, 27-28/2001 Hollywood u plamenu; Prikriveno ludilo, 19-20/1999; Skuplja~ Popovi}, Boris: Filmska rasvjeta izme|u realizma i stilizacije kostiju, Tunel, Ulaznica za Raj, 21/2000; Djevojka mojih snova, 12/1997 Legenda o pijanistu, Ljubav jedne `ene, Uragan, 22/2000; Koc- Posari}, Jasna: Portretni kola`: Zrinko Ogresta, 21/2000 ka, Kriv, Paklena no}, 25/2001; Prava `ivotinja, Doktor Dolitlle Posari}, Jasna (recenzije): Napu{taju}i Las Vegas 6/1996; Cvijet 2, Evolucija, Mrak mrak film, Susjedi, 27-28/2001; Ameri~ka moje tajne; Fled 8/1996; Hrabrost ratnika; Kazaam; Najve}i ri- pita 2, Atlantida: Izgubljeno carstvo, Bijeli prah, O ma~kama i zik 9/1997; Evita; Svetac 10/1997; Dama i skitnica; Kontakt; psima, Prvi grijeh, Tko je kome smjestio, 29/2002; Picula, Bo{- Moj de~ko se `eni; Neograni~ena mo} 11/1997; Klinci iz kvar- ko: (Od),jednom agent, Picula, Bo{ko: 10. stepenica, 31- ta; Ogledalo ima dva lica 12/1997; Boksa~; Mirotvorac; Svemir- 32/2002 ski vojnici 13/1998; Pakleni udar; Predsjedni~ke la`i 15/1998; Petzke, Ingo: ^etrdeset godina Studija crtanog filma Zagreb filma Ciklon; Sjajne zeznute godine 16/1998; Karakter; @ivot buba /preveo: Hrvoje Turkovi}/ 7/1996 17/1999; Ljubavnica Venecije; Zvjezdane staze — Pobuna Picula, Bo{ko (recenzije): Igra sudbine, Osveta, 30/2002; Asterix i 18/1999; Slu~ajna avantura, 21/2000 Obelix: Misija Kleopatra, John Q., Blade 2, Mothmanova pro- Primorac, Damir: Marketing u filmskoj distribuciji, 29/2002 ro~anstva, Rollerball, 31-32/2002; Ali G u parlamentu, Ledeno Prista{, Sergej Goran: [kola scenarija — pri~a kao cilj /Filmska {ko- doba, 33/2003; Cijena straha, Djed Mraz se `eni, Faca poput la u Gro`njanu/ 3-4/1995 Mikea (frajerske tenisice), Kobno prestrojavanje, Luda zabava, Kraljica prokletih, Mentalna eksplozija, Mu{ketir, Na prvi po- Radak, Andrea: Hrvatski filmovi na FEST-u, 21/2000 gled, Opasni stroj, Orange County, Seks guru, 33/2003; 101 Radi}, Damir: Barton Fink — kafkijanska pri~a, 37/2004 dalmatinac II: Patchova avantura u Londonu, Enigma, Ivica i Radi}, Damir: Binarno na~elo i ljubavna motivacija (Meso i krv), Marica, Daredevil — ^ovjek bez straha, Knjiga o d`ungli 2, 39/2004 Krug, Pipi Duga ^arapa, Po~etnik, Poljubi ili pucaj, Poziv za Radi}, Damir: Biografski modernizam: Malcom X Spikea Leeja, Saru, Probu|eni `ivot, Srcolomke, Svje`a krv, 34/2003; Banger 35/2003 sestre, Charlijevi an|eli 2: punom brzinom, Hej Arnold, Jackass: Radi}, Damir: Dekadentni u`itak teorijskog orgijanja, 31-32/2002 film, Klokan Jack, Krvna slika, Ljubav na mjese~ini, Matrix Re- Radi}, Damir: Doma}e premijere — Kad mrtvi zapjevaju Krste Pa- loaded, Nepobjedivi, Prebrzi pre`estoki, Suze boga Sunca, Swim- pi}a 15/1998 fan, Veliko plavetnilo, 35/2003; ^udesni grm, Equilibrium, Radi}, Damir: Dra`en Movre — Iz sedmog reda lijevo 18/1999 159 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 136 do 164 Kazalo autora

Radi}, Damir: Fargo — film slutnje, 36/2003 cial Club, Hotel od milijun dolara, Ku}na pravila, Misija na Radi}, Damir: Festival pod Marjanom, Split 2003, 36/2003 Mars, Najljep{i i najuzbudljiviji posao, Stigmata, Ubijaju}i g|u Radi}, Damir: Filmografija Krste Papi}a 15/1998 Tingle, 23/2000; Ameri~ki psiho, Nestali za 60 sekundi, Pod- Radi}, Damir: Filmovi Ante Babaje, 21/2000 mornica U-571, Romeo mora umrijeti, Varljivo sunce, 24/2000; Radi}, Damir: Filmovi Lordana Zafranovi}a, 24/2000 Ples u tami, Prava frekvencija, Tko je ovdje lud?, 25/2001; ^o- Radi}, Damir: Filmovi Vatroslava Mimice, 23/2000 kolada, Egzorcist: Istjeriva~ |avola, Neprijatelj pred vratima, Radi}, Damir: Knjige M. ]uri}a, S. Hundi}a i J. Heidla, D. Ilin~i- Projekt: Vje{tica iz Blaira 2, Sve njegove `ene, Zajahati s vra- }a i A. Oremovi}a 14/1998 gom, 26/2001; Rasturi me, Shrek — Zeleno ~udovi{te, Zajedno, Radi}, Damir: Korektan i privla~an film /Sedma kronika/ 10/1997 27-28/2001; Gosford Park, Isijavanje, Zlatni pehar, 30/2002; Radi}, Damir: Marina Vuleti} — Oscar — Izme|u tradicionalnosti Hartov rat, 31-32/2002; Apokalipsa sada — Redux, Bili smo i progresivnosti 13/1998 vojnici, Moje gr~ko vjen~anje, 33/2003; Samoubojstva nevinih, Radi}, Damir: Neke vrijednosne orijentacije u suvremenoj hrvat- 34/2003; Bijes pod kontrolom, Telefonska govornica, 35/2003; skoj filmskoj kritici 14/1998 Krug, Sve {to djevojka mo`e po`eljeti, 36/2003; Bazen, Dobar Radi}, Damir: Nacionalni program u Puli — solidnost prosjeka, posao u Italiji, Looney Tunes, ponovno u akciji, Profesionalac, 35/2003 Underworld, Utrka `ivota, 37/2004; Koliba straha, Krupna riba, Radi}, Damir: Nenad Pata — Majstori zagreba~kog crtanog filma 38/2004; Trinaest, 39/2004; Presuda, Bourneova nadmo} 9/1997 40/2004 Radi}, Damir: Petar Krelja — Golik 12/1997 Radi}, Damir i Vladimir Sever: Razgovor s Antom Babajom, Radi}, Damir: Pornografska seksualnost na udaru feministi~ke kri- 21/2000 tike, 29/2002 Rafaeli}, Daniel: Kronika 27-28/2001 — 33/2003 Radi}, Damir: Prazan pogled Reinharda Hauffa 3-4/1995 Robi}-[karica, Vera: Filmske i video udruge u Hrvatskoj ’97. Radi}, Damir: Premijere hrvatskih filmova /Agonija; Tri mu{karca 12/1997 Melite @ganjer; Transatlantik/ 16/1998 Romney, Jonathan: Grafiti od milijun dolara: bilje{ke iz digitalne Radi}, Damir: Psiho (Psycho), — verzija Gusa Van Santa, 33/2003 domene /prevela Diana Nenadi}/, 23/2000 Radi}, Damir: Pula, 22-30. lipnja 2001. — Sasvim osoban dnevnik, Rube{a, Dragan: ’Kamera iz lijeve ruke’ 19-20/1999 27-28/2001 Rube{a, Dragan: ’French Can-Cannes’ — 51. Festival international du film ’98. 14/1998 Radi}, Damir: Romanti~arski film ekscesne konstrukcijske strategi- Rube{a, Dragan: Cannes u znaku pedesete obljetnice 10/1997 je — Ostani kraj mene, 30/2002 Rube{a, Dragan: Celuloidni most izme|u Europe i Azije — Vene- Radi}, Damir: Rusko meso 14/1998 cija ’97. 11/1997 Radi}, Damir: Tre}a `ena 13/1998 Rube{a, Dragan: Filmski trendovi devedesetih 9/1997 Radi}, Damir: 101 godina filma u Hrvatskoj, 1896-1997. /recenzi- Rube{a, Dragan: Post festum 52. Cannes 18/1999 ja knjige Ive [krabala / 17/1999 Rube{a, Dragan: Post festum 55. venecijanske Mostre — Venecija Radi}, Damir: Turkovi}, Hrvoje — Suvremeni film 19-20/1999 zove Hollywood 15/1998 Radi}, Damir: U povodu reagiranja Ive [krabala i Jurice Pavi~i}a na Rube{a, Dragan: Serijski ubojice i mediji 13/1998 tekst, 26/2001 Rube{a, Dragan: Shinji Aoyama: Japanac koji voli Johna Forda, Radi}, Damir: Uz tekst Nikice Gili}a Periodizacijska problematika 29/2002 filmskog postmodernizma, 24/2000 Rube{a, Dragan: Strpljenjem do remek-djela — novi-novi tajvanski Radi}, Damir: Vjekoslav Majcen — Hrvatski filmski tisak 13/1998 film, 24/2000 Radi}, Damir (recenzije): Psi iz rezervoara 1-2/1995; Lisica i pas; Rube{a, Dragan: Suvremeni japanski film, 29/2002 Lo{e dru{tvo; Paklena igra; Uro|eni strah; Zlo~in 3-4/1995; Al Rube{a, Dragan: Una storia polesana — me|unarodni program Capone; Jadnici; Prvi vitez; Trnoru`ica; Udovice s tajnom; @ena Pule 2003, 35/2003 pod ucjenom 5/1996; An|ele moj dragi 6/1996; D’Artagnanova Rube{a, Dragan: Veliki mali filmovi, 23/2000 k}i; Prije i poslije 6/1996; Brisa~; Fenomen; Opasne ~ini; Twi- Rube{a, Dragan (recenzije): Kandidat, Grof Monte Cristo, Ljubav ster 7/1996; Amater; Jack 8/1996; Djevojka iz Spitfire Grilla; prije svega, Ubiti je lako, Ubojstvo po brojevima, 31-32/2002; Okus Minnesote; [estica; Zavodljiva ljepota 9/1997; Autobus Intimnost, Put do uni{tenja, 33/2003; Mirni Amerikanac, Plja~- za Washington, Godine s Picassom; Ne{to posve osobno;; Zla ka, 34/2003; Adaptacija, Revolucija, 35/2003; Oko kamere, krv 10/1997; Bar za lijen~ine; Portret jedne dame; Tamno srce; Opasni `ivoti ministranata, Pijani od ljubavi, Projekt Laramie, Ubojstvo iz zasjede; Ubojstvo u Bijeloj ku}i 11/1997; Air Force 36/2003; Nicholas Nickleby, U krugu smrti, 37/2004; ^udovi- One; ^ovjek bez lica; Mrtvi predsjednici; Probu|ene strasti; O{- {te, Slatke prljave stvari, 38/2004; San o Americi, Vjernik, trica zlo~ina; Zavjera 12/1997; Basquiat; [akal; Tako je slatka 39/2004; Heroj, 40/2004 13/1998; Dobri Will Hunting; Jackie Brown; Gospodar `ivota i smrti; Kolekcionar; Probu|ene strasti 2 14/1998; Baraba; ^o- Sabli}, Mario: Barry Levinson i njegovi filmovi 1-2/1995 vjek koji je premalo znao 15/1998; Daleko od o~iju; Gummo; Sabli}, Mario: Novo snimateljsko doba 12/1997 Mafija; Mali vojnici; Odgoj djevojaka u ^e{koj; Savr{eno uboj- Sabli}, Mario (recenzije): \avolje uto~i{te; Izvan kontrole; Maj- stvo; Spa{avanje vojnika Ryana 16/1998; Pimp(l),ek; Pobjednik; munske nevolje; Odlu~uju}a bitka 3-4/1995; Englez koji se po- [angajska trijada, Zaljubljeni Shakespeare; Zlatni bar{un peo na brdo, a si{ao s planine; Opasne misli; Putovanje tamnom 17/1999; Crni bombarder Kockari; Lolita; Opsadno stanje; Tr- polutkom; Sedam; Ubojice 5/1996; Barb Wire — An|eo pravde; govci bez srama; Znam {to si radila i ovog ljeta; @ivjeti na sav ^uvar prolaza; Hakeri; Iskonski strah; Porotnica 7/1996; Duh i glas 18/1999; Deset razloga za{to te mrzim; Dosje Alien; Glori- tama; Restoration; Tajanstveni otok doktora Moreaua 9/1997; a; Okrutne namjere; Pobjednici; Potkupljiva~, 19-20/1999; Danteov vrh; Jerry Maguire; Pakleni poljubac; Posljednji pre`i- Dvostruka opasnost, Elizabeth, Generalova k}i, Klub boraca, vjeli; Serum istine; Velika bijela nada 10/1997; Batman i Robin; Ona je sve to, 21/2000; Biti John Malkovich, Duboko modro Dream Team; Gangsterska ~etvorka; Na kraju ljubav; Teksa{ki more, Gladijator, Glavni kolodvor, Nebeska udica, Ovisnost, masakr — Nova generacija 11/1997; Brzina 2: Izvan kontrole; Posljednji dani diska, Sanjiva dolina, 22/2000; Buena Vista So- Miris love; Ni{ta za izgubiti; Sam u ku}i 3; Zastra{iva~i 160 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 136 do 164 Kazalo autora

12/1997; Dobro do{li u Sarajevo; Rajski put; Spawn; Znam {to Sever, Vladimir: Od Kubricka Fincheru — Venecija ’99. 19- si radio pro{log ljeta 13/1998; ^uvari zakona; Hladno srce; 20/1999 Igra; Po{tar; Swingers 14/1998; Divlja igra; Ludi grad; Palmet- Sever, Vladimir: Pulp Fantasy: Alternativni kriti~ki pristupi Ratovi- to; Phoenix; [est dana, sedam no}i; Vrsta 2 15/1998; Armaged- ma zvijezda 18/1999 don; Grad tame; Drugi gra|anski rat; Milenij; Nasilju je kraj; Sever, Vladimir C.: Pulski pokusni laboratorij, 27-28/2001 Zorro maskirani osvetnik 16/1998; Gradske legende; No} vje{ti- Sever, Vladimir C.: Stanley Kubrick — `ivot u filmovima, 30/2002 ca: H20; Otmica Pelhama 123; Ronin; Svi su ludi za Mary Sever, Vladimir C.: Zagubljena ljepota: filmsko stvarala{tvo Ante 17/1999; Generacija X; Magija; Studio 54; Te{ka ki{a; Tihi spa- Babaje, 21/2000 va~ 18/1999; Cijena pravde; Otok boje krvi; Progonjeni; Strah Sever, Vladimir Cvetkovi}: O gr~enju tigrova i skrivanju zmajeva, i prezir u Las Vegasu; Ubojica sudnjeg dana, 19-20/1999; 13. 26/2001 ratnik, Austin Powers: {pijun koji me hvatao, Odbjegla nevjesta, Sever, Vladimir C. (recenzije): Barry Lyndon, 30/2002; Princeza i Po~etak kraja, Svijet nije dovoljan, 21/2000; Dogma, Ivana Or- ratnik, 29/2002; Mulholland Drive, Pad Crnog jastreba, leanska, Izme|u `ivota i smrti, Kontrolori leta, Predsjednikove 30/2002; Monster’s Ball, 31-32/2002; Bourneov identitet, Ne- cure, Tri kralja, Zelena milja, 22/2000; 28 dana, Ana i kralj, sanica, 33/2003; Femme fatale, X-man 2, 34/2003; 25. sat, Vra- Na{a pri~a, Obitelj Kremenko — avanture u Rock Vegasu, [an- ta neba, 35/2003; Terminator 3 — pobuna ma{ina, 36/2003; gajsko podne, 23/2000; Djevojke iz Coyote bara, Kako je Gospodar prstenova, Povratak kralja, 37/2004; Barbarske inva- Grinch ukrao Bo`i}, Luckasti professor 2, Samo tu ne, Vrisak 3, zije, Donnie Darko, Gotika, 38/2004; Avanture male Chihiro, 24/2000; Charlievi an|eli, Doberman, Magnolija, Princeza Mo- Ba{ kao Beckham, Glavom kroz zid, 39/2004; Djevojka s biser- nonoke, [esti dan, Tigar i zmaj, 25/2001; Daj mi sve, Ljubav nom nau{nicom, Povratak, 40/2004 kao sudbina, U potrazi za Forresterom, Ubojice od zanata, Sikavica, Miroslav: U traganju za vlastitim izrazom — o~itovanje 26/2001; Dar, Do kraja, Jurski park 3, Put ku}i, U ime pravde, hrvatskog inganofilmskog modernizma, 37/2004 27-28/2001; A.I. — Umjetna inteligencija, An|eoske o~i, Han- Smith, Greg M.: Lokalne emocije, globalna raspolo`enja i filmska nibal, Iza neprijateljskih linija, Ljubav bez izlaza, Ne reci ni ri- struktura, /prevela Mirela [karica/, 30/2002 je~, Vjen~anje iz vedra neba, Zmajev poljubac, 29/2002; E. T. Smith, Jeff: Emocija, kognicija i filmska skladba, /prevela Mirela Do{ljak iz svemira, Gangster No 1, Gas do daske 2, Igra s nepo- [karica/, 30/2002 znatim, Jedan jedini, Jay i Silent Bob uzvra}aju udarac, Oceano- Strom, Gunnar: Pregled, /prevela: Snje`ana Grlju{i} Kordi}/, 31- vih jedanaest, 30/2002; Posljednja plja~ka, Divlja vo`nja, Sam 32/2002 protiv svih, Vremeplov, 31-32/2002; Crveni zmaj, Daleki ro|a- Susovski, Marijan: Animirane filmske reklame Zagreb filma (1967- ci, Harry Potter i odaja tajni, Pauci napadaju, Planet s blagom, 1977), 23/2000 Potonulo groblje, Scooby — Doo, Spy kids 2: Otok izgubljenih Susovski Marijan: Razvoj videoumjetnosti u Hrvatskoj 18/1999 snova, [minkerica sa sela, Tajna podmornice K-19, Umri drugi Susovski, Marijan: Popis animiranih reklamnih filmova Zagreb fil- dan, 3, 33/2003; Jezgra, 28 dana kasnije, Analiziraj ono, Bez po- ma 1967-1977, 23/2000 vratka 2, Carstvo vatre, Dogodilo se na Manhattanu, Grad na obali, 34/2003; Bijeli oleandar, Licem u lice, Pravila privla~no- [aki}, Tomislav: Hrvatski film klasi~nog razdoblja — ideologizira- sti, Pri~am ti pri~u, Smrt Smoochyju, Vatel, 35/2003; Ameri~ka ni filmski diskurz i modeli otklona, 38/2004 pita 3 — vjen~anje, ^etiri ratnika, Dru`ba pravih gentlemena, [aki}, Tomislav: Reprezentacija vijetnamskoga subjekta u holivud- Kartel, Lara Croft — kolijevka `ivota, Princeza Blade, Solaris, skom filmu, 35/2003 Svemogu}i Bruce, 36/2003; Biti najbolji, Divlja trka, Matrix Re- [arin, Jadranka: Sve nagrade SCF Zagreb filma 7/1996 volutions, Obiteljske veze, Rezervni dijelovi, Specijalci, Taksi 3, [esni}, Jelena: Woody u drugom mediju, 38/2004 Ubojite namjere, 37/2004; Ljubav nema pravila, Ma~ak, ne di- [e{i}, Rada: Amnesty International Festival 8/1996 raj mu {e{ir, Odmetnuta porota, Petar Pan, Posljednji samuraj, [e{i}, Rada: Amsterdamski festival dokumentarnog filma, 29/2002 Rock’ n’ roll {kola, Scooby Doo 2 — ~udovi{ta su pu{tena, [e{i}, Rada: Animavizija — Zagreb 2000, 22/2000 38/2004; Ali 30, Dani nogometa; Korak ispred, Luda ku}a, Ni- [e{i}, Rada: Banglade{ki forum kratkometra`nih filmova ’99. kad se ne}u zaljubiti, Razvod na francuski na~in, Tajni prozor, 17/1999 Willard, 39/2004; Gangsterska petorka, Ja, robot; Tjelesna stra- [e{i}, Rada: Creteil — Festival autorica 10/1997 `a, @ena ma~ka, Garfield, Put oko svijeta u 80 dana, 40/2004 [e{i}, Rada: Indijski film 8/1996 [e{i}, Rada: Me|unarodni festival u Rotterdamu 13/1998 [e{i}, Sa~er, Zlatka (recenzije): Divlja rijeka 1-2/1995; Gospodari lutaka; Rada: Nizozemski film 6/1996 Put za Wellville 3-4/1995; Kraljica Margot; Operacija slon; [et- [e{i}, Rada: Rotterdamski dnevnik /Retrospektiva hrvatskog filma nja u oblacima 5/1996; Nixon; Pra{~i} Babe 6/1996; u Rotterdamu/ 16/1998 Sale~i}, Ivan Jr. (recenzije): Bili jednom ratnici; Forrest Gump; Pal- [e{i}, Rada: Rotterdamski festival, 26/2001 ~ica, 1-2/1995; Iznena|enje; Knjiga o d`ungli 3-4/1995; Despe- [e{i}, Rada: Sheffieldski festival dokumentarnog filma 1-2/1995 rado; Johnny Mnemonic; Otac moje nevjeste 2; Pocahontas; Vr- [e{i}, Rada: Slikanje pokreta i psihe — 13. svjetski festival animi- sta 5/1996; Gradona~elnik; Po{tena igra; Slomljena strijela ranih filmova, Zagreb 14/1998 6/1996; Povjerljive pri~e 7/1996; Fargo; Trainspotting 8/1996; [e{i}, Rada: Svijet gori, a jesu li u vatri i dokumentaristi?, 33/2003 Georgia; Moja ubojita mama 9/1997; Dvostruki zavodnik [e{i}, Rada: Svijet u Indiji i Indija u svijetu, 21/2000 10/1997; Jaguar; Komora; U ljubavi i ratu 11/1997 [e{i}, Rada: U znaku autorskog filma, 31-32/2002 Sara~evi}, Igor (recenzije): Kola na istok 5/1996; Grozna cura, [krabalo, Ante: Krupni plan Abbasa Kiarostamija, 22/2000 30/2002 [krabalo, Ante: Czeslaw Milosz i Ted Bundy, kako ih je ukuhao Sever, Vladimir C.: Aliteracije na P, 39/2004 Thomas Harris, 38/2004 [krabalo, Ivo: Ante Babaja, pasivni junak hrvatskoga filma, Sever, Vladimir C.: A gdje je eros?, Dani hrvatskog filma 2001, 21/2000 25/2001 [krabalo, Ivo: Apel za hrvatski film 12/1997 Sever, Vladimir: Filmska glazba devedesetih 17/1999 [krabalo, Ivo: Dokumenti o tranziciji pulskoga festivala 19- Sever, Vladimir C.: Filmska glazba — rije~ stru~njakinje, 37/2004 20/1999 161 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 136 do 164 Kazalo autora

[krabalo, Ivo: Fabijan [ovagovi} i film, 24/2000 28/2001; Nata{a, 29/2002; ^udovi{ta iz ormara, Iz pakla, [krabalo, Ivo: Filmski autor koji voli svoju publiku /Kre{o Golik/ 30/2002; Resident Evil, 31-32/2002; Dobro do{li u Collinwo- 7/1996 od, XXX, 33/2003; Uhvati me ako mo`e{, Zabranjene fotografi- [krabalo, Ivo: Gospodin Marjanovi} — Apoliti~an filmotvorac u je, 34/2003; Ludi za oru`jem, 37/2004; Chopper, 38/2004 politiziranoj kinematografiji 5/1996 Tomljanovi}, Igor; Ivo [krabalo: Glumac za sve medije /Relja Ba- [krabalo, Ivo: Hrvatski film o ratu 8/1996 {i}/ 9/1997 [krabalo, Ivo: Memorija Damira Radi}a ponekad popusti, 25/2001 Tribuson, Goran: Miris lizola — sje}anja filmofila 6/1996 [krabalo, Ivo: Mladi hrvatski film 17/1999 Tribuson, Goran: Slane sjemenke — filmofilsko gastronomske op- [krabalo, Ivo: Nedosti`ni filmski desetobojac /Nikola Tanhofer/ sesije 10/1997 16/1998 Turkovi}, Hrvoje: Analiza prijedloga Zakona o filmu 13/1998 [krabalo, Ivo: Njihov obra~un sa mnom 15/1998 Turkovi}, Hrvoje: Animirani film — proizvodno pribiranje, [krabalo, Ivo: Primjedbe uz prednacrt Zakona o filmu 12/1997 30/2002 [krabalo, Ivo: Slamarke djevojke: trideset godina kasnije, 25/2001 Turkovi}, Hrvoje: Bibliografija (o videoumjetnosti u Hrvatskoj), [krabalo, Ivo: Slikopisni filmski opus Zvonimira Berkovi}a 5/1996 18/1999 [krabalo, Ivo: 101 godina filma u Hrvatskoj 1896-1997. 14/1998 Turkovi}, Hrvoje: Bibliografija kognitivisti~ke filmske teorije 19- [krabalo, Ivo: U traganju za svojim svjetlom /Tomislav Pinter/ 19- 20/1999 20/1999 Turkovi}, Hrvoje: Bruno Gamulin — biografija i filmografija [krabalo, Ivo: Uvodnik 1-2/1995 10/1997 [krabalo, Ivo; Petar Krelja; Hrvoje Hribar; Hrvoje Turkovi}: Li- Turkovi}, Hrvoje: Film sjena bez sjena — Chiavari 2004, 40/2004 cem u lice: Zakon o filmu 13/1998 Turkovi}, Hrvoje: Funkcija stilisti~kih otklona, 24/2000 [krabalo, Ivo; Tomljanovi}, Igor: Glumac za sve medije 9/1997 Turkovi}, Hrvoje: Igre pristranosti 8/1996 [o{a, Dejan: Razgovor: Fadil Had`i} — filmovi za publiku, Turkovi}, Hrvoje: Iluzija pokreta u filmu — mitovi i tuma~enja, 34/2003 25/2001 [o{a, Dean (recenzije): Brianov `ivot, Demoni, 35/2003 Turkovi}, Hrvoje: Izazovi stege, 37/2004 Tadi}, Zoran: Film i televizija — selektorske dvojbe, 35/2003 Turkovi}, Hrvoje: Kad je film `anrovski? — svjetotvorna teorija Tadi}, Zoran: Hrvatska u rije~i i slici, 1941, 1942..., 27-28/2001 `anra, 22/2000 Tadi}, Zoran: Veliko pospremanje, 26/2001 Turkovi}, Hrvoje: Kada je film nacionalan 16/1998 Tadi}, Zoran: Zapisi s putovanja, 33/2003 Turkovi}, Hrvoje: Kinematografija u Hrvatskoj — Izvje{taj o sta- Tan, Ed S. H. i Nico H. Frijda: Sentiment u gledanju filma /preve- nju, 27-28/2001 la Diana Nenadi}/, 30/2002 Turkovi}, Hrvoje: Kinematografija u sjeni /Revija hrvatskog film- Tanhofer, Nikola: Knjiga snimanja iz 1945, ili kako sam prvi put skog i video stvarala{tva/ 12/1997 omirisao barut 16/1998 Turkovi}, Hrvoje: Karijera na prijelomu stilskih razdoblja, 30/2002 Tanhofer, Nikola: O boji 12/1997 Turkovi}, Hrvoje: Leksikon videoumjetnika 18/1999 Tanhofer, Nikola: Profesija — Ratni snimatelj 16/1998 Turkovi}, Hrvoje: Na ~emu temeljiti kognitivisti~ki pristup? 19- Tardozzi, Aldo: Bog na filmu, 27-28/2001 20/1999 Te`ak, Stjepko: Zagreba~ka kajkavska rije~ u Golikovu filmu Tko Turkovi}, Hrvoje: Obrazovni film — {to je to, i {to on sve jest, 27- pjeva zlo ne misli 17/1999 28/2001 Te`ak, Stjepko: S dna mora i dru{tva u svemirske visine, 26/2001 Turkovi}, Hrvoje: Omalova`avaju}e reforme Dana /hrvatskog fil- Tomi}, @ivorad: Filmografija Yasujira Ozua 10/1997 ma/ 13/1998 Tomi}, @ivorad: Yasujiro Ozu 10/1997 Turkovi}, Hrvoje: Opisnost naracije — temeljna opisna na~ela, Tomi}, @ivorad (recenzije): Besmrtna ljubav; Corrina; Ed Wood 3- 35/2003 4/1995; ^udesan Bo`i}; Jumanji; Mre`a; Privedite osumnji~ene; Turkovi}, Hrvoje: Ostav{tina Vjekoslava Majcena, 29/2002 Umri mu{ki III; Vru}ina 6/1996 Turkovi}, Hrvoje: Pojmovni film, 39/2004 Tomljanovi}, Igor: Analize klasika, 33/2003 Turkovi}, Hrvoje: Proslov 19-20/1999 Tomljanovi}, Igor: Igrani film, konsolidacijski koktel, 30/2002 Turkovi}, Hrvoje: Razlika izme|u opisa i naracije, 37/2004 Tomljanovi}, Igor: Marketing u SAD 11/1997 Turkovi}, Hrvoje: Smirivanje o~ekivanja /Dani hrvatskog filma/ Tomljanovi}, Igor: Motovun 2000, 23/2000 17/1999 Tomljanovi}, Igor: Nijemi dijalozi u zvu~nom filmu, 24/2000 Tomljanovi}, Igor (recenzije): Specijalna obuka; Zvjezdane staze: Turkovi}, Hrvoje: [to jest i {to nije, 27-28/2001 Generacije 1-2/1995; Lovina; Privatni istra`itelj 3-4/1995; Lju- Turkovi}, Hrvoje: Treba li Hrvatskoj cjelove~ernji film, 30/2002 bavna ucjena; Ni~ija budala; Predsjednik 5/1996; Krug veselih Turkovi}, Hrvoje: Uvodna napomena 3-4/1995), Turkovi}, Hrvo- prijatelja; Vlak pun love 6/1996; Oko za oko; Opus gospodina je: Uvodna napomena (o tematu Film i emocije), 30/2002 Hollanda 7/1996; Breme bijelog ~ovjeka; Divlji Bill 8/1996; Turkovi}, Hrvoje: Uvodnik — Pet godina izla`enja 19-20/1999 Moj najdra`i dnevnik; Tijelo kao knjiga 9/1997; Kansas City; Turkovi}, Hrvoje: Uvodnik 8/1996 Usamljena zvijezda 10/1997; Potpuni kolaps; Pucala sam u Turkovi}, Hrvoje: Videografija (1971-1999), 18/1999 Andyja Warhola; Tin Cup 11/1997; Dan o~eva; Izgubljeni svijet Turkovi}, Hrvoje: Vrednovateljski obrat: recepcija Koncerta, ne- — Jurski park 2; Mikro svijet 12/1997; Anastasia; Dugi opro- kad i danas 1-2/1995 {taj; Sfera 14/1998; Smrtonosna bitka 2 15/1998; Izgubljeni u Turkovi}, Hrvoje: Zvuk u filmu — Pojmovnik 5/1996 svemiru 16/1998; Pregovara~ 17/1999; Gore dolje; Sile prirode; Turkovi}, Hrvoje (recenzije): Memento, 30/2002; Ratovi zvijezda: Vi{a sila 18/1999; Matrix, 19-20/1999; Tr~i Lola, tr~i, Projekt Epizoda 2 — Klonovi napadaju, 31-32/2002 vje{tica iz Blaira, 21/2000; Djeca raja, Neka druga ljubav, Turkovi}, Hrvoje; Petar Krelja; Hrvoje Hribar; Ivo [krabalo: Li- 22/2000; Tajno dru{tvo, Tigar tra`i obitelj, @igolo, 23/2000; cem u lice: Zakon o filmu 13/1998 Shiri, 24/2000; Brodolom `ivota, Porno film, 25/2001; Careva Turkovi}, H; Krelja, P; Nenadi}, D; Ilin~i}, D.: Karizmatska li~nost nova }ud, Murjak i la`ljivac, Zaljubljen preko u{iju, 27- — razgovor /Kre{o Golik/ 7/1996 162 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 136 do 164 Kazalo autora

Turkovi}, Hrvoje; Vjekoslav Majcen: Bibliografski ljetopis 1- ne volim 17/1999; Do posljednjeg trenutka; Princ od Egipta 2/1995 18/1999; Bullworth; Istinit zlo~in; Klopka; Prave face; Psycho; Turkovi}, Hrvoje, Vjekoslav Majcen, Ivan Ladislav Galeta: Filmski Sumrak; Superstar, 19-20/1999; Asterix i Obelix protiv Cezara, kulturni centar 15/1998 [esto ~ulo, Tito i ja, 21/2000; Dvorac, Nebo u listopadu, Luda igra u Texasu, 22/2000; Fantazija 2000, Ne`enja, Oko {pijuna, Ujevi}, Tin: Film i auto u djelu Ilje Erenburga 19-20/1999 Prijatelji i ljubavnici, 23/2000; De~ki i cure, 24/2000; Galakti~- Ujevi}, Tin: Pronalazak i disanje bioskopa — Tin Ujevi} o biosko- ka pustolovina, Jesen u New Yorku, Mrak film, Od ljubavi do pu 19-20/1999 igre, Ubojica mekog srca, 25/2001; 102 Dalmatinca, Highlander Valenti}, Ton~i: @anrovi u filmskom postmodernizmu, 22/2000 — Zavr{na verzija, Odva`ni klinci, Vjerna `ena, 26/2001; Iza- Valenti}, Ton~i (recenzije): Ratna pravila, RKO 281, Vjeruj u lju- branica tame, Legenda o Baggeru Vanceu, Vra`ji Nicky, 27- bav, 23/2000; Deveta vrata, Prava pri~a, Svemirski kauboji, ^o- 28/2001; Mandolina kapetana Corellija, Zavjera, 29/2002 vjek bez tijela, 24/2000; Full Metal Jacket, Paklena naran~a, U Wells, Paul: Pam}enje, gubitak i osje}aj pro{losti u animiranom fil- zamci, 30/2002; 8 1/2 `ena, Atentat na Reagana, Specijalni iz- mu, 31-32/2002 vje{taj, 31-32/2002; Monsunsko vjen~anje, Nigdje u Africi, Weyergans, Francois: Robert Bresson kakvog niste znali /prevela: 38/2004; Sestre Marije Magdalene, 39/2004 Ingrid [afranek/ 7/1996 Vidovi}, Boris: Ba{tina ~uvara ba{tine, 27-28/2001 Vidovi}, Boris: Film i jezik — metafora bez pokri}a 19-20/1999 Withelm, Gloria: Citat u filmu /preveo: Sead Mustedanagi}/ Vidovi}, Boris: Filmografija Tomislava Pintera 19-20/1999 6/1996 Vidovi}, Boris: Iz ni~ega ne{to: Oktavijan Mileti} i hrvatski film, Ze~evi}, Slaven: Hitchcock kao ~inovnik, 36/2003 25/2001 Ze~evi}, Slaven: Miris mora, 39/2004 Vidovi}, Boris: Kratki spoj izme|u Lacana i autorske kritike, 31- Ze~evi}, Slaven: Vrsna urbana proza, 35/2003 32/2002 Vidovi}, Boris: Povijest filma — Izabrana bibliografija 14/1998 Ze~evi}, Slaven (recenzije): Blues kaubojki; Glup i gluplji; Iznad Vidovi}, Boris: Povijest(i), filma 14/1998 obru~a; Male `ene; Opravdana sumnja; Zlo~esti de~ki 3- Viskovi}, Josip: Hrvatski igrani film — Prva petoljetka 1-2/1995 4/1995; Apollo 13; Judge Dredd: Posljednji sudac 5/1996; Viskovi}, Josip: Sedam dana u srpnju /Pulski festival/ 3-4/1995 Orangutan iz hotela Majestic; Velika gu`va u Bronxu 7/1996 Viskovi}, Josip (recenzije): Opasna zona; Osvetnik iz sjenke; Ro|e- @akni}, Ivan: David Cronenberg — Izme|u okultnoga i kultnoga ni optimisti 1-2/1995; Andre; Gospodar snova; U tu|em tijelu 17/1999 3-4/1995; Devet mjeseci; Ljubavna afera; Pri~a iz Lisabona; @akni}, Ivan (recenzije): Mr. Nice Guy; Nadja; Perdita Durango; Rangoon — Iza vatrene crte 5/1996; Imitator; Odlazak u smrt; Trumanov show 16/1998; Blackout; Bra}a Mcmullen; Gas do Uhvatite maloga 6/1996; Dan nezavisnosti; Klinci; Zagonetna daske; Tango; Zamka za roditelje 17/1999; Ljubav snova; Mali smrt; Zmajevo srce 8/1996; Fantom; Netko za ljubav; Vrijeme glasovi; Predgra|a Beverly Hillsa; Simon Birch; 187: [ifra za osvete 9/1997; ^udnovate zgode {egrta Hlapi}a; Emma; Muzej ubojstvo; Tri mu{karca i jedna noga; Zlato Uleeja Jacksona straha; Romeo i Julija 10/1997; Kaos; Mars napada; Marvinova 18/1999; Graceland; Lopovi ubojice i 2 nabijene pu{ke; Lulu na soba; Pla}enik; Prijateljice 11/1997; Amistad; Hamlet; Pogreb; mostu; Savr{en u~enik; Sre}a; 19-20/1999; Bowfinger — kralj Titanic 13/1998; ^udotvorac; Grudi i mjesec; Kralj porni}a; Hollywooda, Me|u tvojim nogama, ^ovjek na Mjesecu, Leptirov poljubac; Mimic; Plavu{a 15/1998; Akumulator; Mu- 21/2000; Glazba mog srca, Mali od palube, Velika pustolovina lan; Osvetnici; Smrtonosno oru`je 4; [apta~ konjima 16/1998; Stuarta Malog, Talentirani gospodin Ripley, 22/2000; Hi-Fi du- Pra{~i} u gradu; Pleasantville; Upoznajte Joea Blacka; Uvijek }an snova, Nemogu}a misija 2, Sveti dim, 23/2000; Ja, ja & Ire- postoji nada; Velika no} 17/1999; Ed TV; Fantomska prijetnja; na, Odrastanje, 24/2000; Billy Elliot, O~i {irom otvorene, Ljeto kada je ubijao Sam; Volim te budalo mala; Ledena oluja, 25/2001; Dnevnik Bridget Jones, Maléna, Dracula 2000, Porno- 19-20/1999 grafske slike, Tajna mirnog jezera, Vu~je bratstvo, 27-28/2001; Vojkovi}, Sa{a: [to ona mo`e znati i kamo mo`e oti}i? (serijal Ali- ^ovjek koji je tu`io Boga, Sve zbog jednog dje~aka, 31-32/2002; en), 37/2004 Kung-fu nogomet, Modernizam i istina, 33/2003; Johnny En- Von~ina, Nikola: Iz povijesti hrvatske televizije (2), 39/2004 glish, Prezimiti u Riju, 34/2003 Von~ina, Nikola: Iz povijesti hrvatske televizije, 38/2004 @arkovi}, Dra`en: Kako sam izgubio nevinost (na filmu), ili proces Vrvilo, Tanja: Dugo prolje}e Yasujira Ozua, 36/2003 sazrijevanja filmskog redatelja, 25/2001 Vrvilo, Tanja: O suvremenom japanskom filmu, 39/2004 Vukajlovi}, @eljka: (Ne),uspjesi pornografskih te`nji — feministi~- Prevoditelji ka perspektiva (polemika), 30/2002 Doverni}, Ivan: Peña, Richard: Povijesni profil ameri~kog nezavi- Vukajlovi}, @eljka: Pornografski umovi i reakcije na film Rasturi snog filma 3-4/1995 me, 27-28/2001 Vukmir, Janka: Generacija razlike — novi video u Hrvatskoj Grbi}, Igor: Germani, Sergio Grmek: S druge strane kamenitih 18/1999 vrata 17/1999 Vukoja, Denis (recenzije): ^ekaju}i smrt u Denveru; Striptease Grlju{i}-Kordi}, Snje`ana: Bendazzi, Giannalberto: Tri iznimna fil- 8/1996; Gimnazija za divljake; Krtica; Lan~ana reakcija; Lan- ma; Cotte, Olivier: Zajednica uma; Strom, Gunnar: Pregled, goljeri 9/1997; La`ni, slu~ajni {pijuni; Metro; Stra{na stvorenja 31-32/2002; Fiske, John: Popularna ekonomija, 36/2003; Ab- 10/1997; Anaconda; Dolazak; Ninja s Beverly Hillsa Policijsko stracts, 39/2004; 40/2004 pseto 11/1997; Grad kriminala; Ona je jedina; Palookaville 12/1997; ^udesan izum; Pritajena vatra; Dva paklena dana; Lehpamer, Marko: Göttler, Fritz: @ivot u ljepoti (retrospektiva V. Te{ka osmica 13/1998; Bio jednom lopov; Crveni ugao; Mi{o- Kristla), 38/2004 lovka; Sve ostaje u obitelji 14/1998; Blackjack; Spice World; Leopold, Emilija: Kostov, Kostadin: Hrvatski film u Bugarskoj Vrisak 2 15/1998; James i divovska breskva; Pinocchio; Za Ro- 16/1998 seannu 16/1998; Ja }u budan sanjati; Jednom zauvijek; Volim, Lupi}, Ivan; Bendazzi, Giannalberto: Alexandar Alexéieff, 40/2004 163 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 136 do 164 Kazalo autora

Krpanec, Dunja: Benedetti, Roberto: Tramvaj zvan ~e`nja — adap- [afranek, Ingrid: Weyergans, Francois: Robert Bresson kakvog ni- tiranje drame u film 15/1998; Plantiga, Carl: Scene empatije i ste znali 7/1996 ljudsko lice na filmu, 30/2002; Hall, Sheldom: Rodoslovlje mo- [esni}, Jelena: Hall, Stuart: Kodiranje i dekodiranje u televizijsko- dernog blockbustera, 40/2004 me diskursu, 36/2003 [karica (Pintari}), Mirela: Ozu, Yasujiro: Dnevnik /prevela: Mirela Mustedanagi}, Sead: Withelm, Gloria: Citat u filmu 6/1996 Pintari}/ 10/1997; Altman, Rick: Kinematografija i `anr, Nenadi}, Diana: Geraghty, Christine: Neprekidni serijal: definici- 22/2000; Bordwell, David: Naracija i prostor; Carroll, Noël: ja 9/1997; Bordwell, David: Tvorbe filmskih zna~enja, Prema teoriji monta`e, 25/2001; Smith, Greg M.: Lokalne 13/1998; Plantiga, Carl: Osje}aji, spoznaja i mo} filma, 19- emocije, globalna raspolo`enja i filmska struktura; Smith, Jeff: 20/1999; Manovich, Lev: [to je digitalni film?; Romney, Jonat- Emocija, kognicija i filmska skladba, 30/2002 han: Grafiti od milijun dolara: bilje{ke iz digitalne domene, Tan~ik, Maja: Fecé, Josep Lluís: Fokalizacija i to~ka gledi{ta u fik- 23/2000; Carroll, Noël: Filmska forma — u obranu funkcional- cijskom filmu, 37/2004 ne teorije stila, 24/2000; Tan, Ed S. H. i Nico H. Frijda: Senti- Turkovi}, Hrvoje: Greenfield, Patricija Marks: Filmska i televizij- ment u gledanju filma, 30/2002; ska pismenost, 3-4/1995; Chatman, Seymour: [to je opis na fil- Paulus, Irena: Gorbman, Claudia: Za{to glazba? — Od nijemog mu 5/1996; Petzke, Ingo: ^etrdeset godina Studija crtanog fil- do zvu~nog filma /prevela: Irena Paulus/ 1-2/1995; Brown, Kri- ma Zagreb filma 7/1996; Carrol, Noël: Ontologija masovne sti: Kulturni ubojice ili smrtonosni Bach, 27-28/2001 umjetnosti 11/1997; Brooks, Virginia: Film, percepcija i kogni- Peremin, Mirjana: Heycock, Thomas T. H. : Cenzura u Velikoj Bri- tivna psihologija 19-20/1999; Messaris, Paul: Pojmovna monta- taniji 3-4/1995 `a, 25/2001; Marc-Nord, Adam: [vedska kinematografija — pregled problema i rje{enja, 30/2002 Pintari}, Mirela v. [karica, Mirela Popovi}, Nella: Goulding, Daniel J. : Raspad Jugoslavije: Filmski Vidovi}, Boris: Gunning, Tom: ’Sad je vidi{, sad je ne vidi{’: tem- odrazi 19-20/1999 poralnost filma atrakcije 14/1998 Sever, Vladimir C: Bordwell, David: Argumenti u prilog kogniti- Zadrovi}, Ante: Hoffman, Hilmar: Funkcije filma u Tre}em Rei- vizma, 19-20/1999 chu — Zabavni film 11/1997

164 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. III. Predmetno kazalo

Teorija filma Plantiga, Carl: Osje}aji, spoznaja i mo} filma (prevela Dijana Ne- Ajanovi} Ajan, Midhat: Na margini ’filmskog realizma’, 25/2001 nadi}), 19-20/1999 Altman, Rick: Kinematografija i `anr, 22/2000 Plantiga, Carl: Scene empatije i ljudsko lice na filmu, 30/2002 Bordwell, David: Argumenti u prilog kognitivizma 19-20/1999 Popovi}, Boris: Filmska rasvjeta izme|u realizma i stilizacije Bordwell, David: Naracija i prostor, 25/2001 12/1997 Bordwell, David: Tvorbe filmskih zna~enja (prevela Diana Nena- Smith, Greg M.: Lokalne emocije, globalna raspolo`enja i filmska di}), 13/1998 struktura, 30/2002 Brlek, Tomislav: Film, kritika, kontekst: Sami, 29/2002 Smith, Jeff: Emocija, kognicija i filmska skladba, 30/2002 Brooks, Virginia: Film, percepcija i kognitivna psihologija (preveo Tan, Ed S. H. i Nico H. Frijda: Sentiment u gledanju filma, Hrvoje Turkovi}), 19-20/1999 30/2002 Carrol, Noël: Ontologija masovne umjetnosti (preveo Hrvoje Tanhofer, Nikola: O boji, 12/1997 Turkovi}), 11/1997 Tomljanovi}, Igor: Nijemi dijalozi u zvu~nom filmu, 24/2000 Carroll, Noël: Filmska forma — u obranu funkcionalne teorije Turkovi}, Hrvoje: Funkcija stilisti~kih otklona, 24/2000 stila, 24/2000 Turkovi}, Hrvoje: Igre pristranosti, 8/1996 Carroll, Noël: Prema teoriji monta`e, 25/2001 Turkovi}, Hrvoje: Iluzija pokreta u filmu — mitovi i tuma~enja, Chatman, Seymour: [to je opis na filmu (preveo Hrvoje Turko- 25/2001 vi}), 5/1996 Turkovi}, Hrvoje: Kad je film `anrovski? — svjetotvorna teorija Fecé, Josep Lluís: Fokalizacija i to~ka gledi{ta u fikcijskom filmu, `anra, 22/2000 37/2004 Turkovi}, Hrvoje: Na ~emu temeljiti kognitivisti~ki pristup? 19- Geraghty, Christine: Neprekidni serijal: definicija (prevela Diana 20/1999 Nenadi}), 9/1997 Gili}, Nikica: Filmolo{ki formalizam i velike teorije (prilog pole- Turkovi}, Hrvoje: Opisnost naracije — temeljna opisna na~ela, mici o kulturalnim studijima), 35/2003 35/2003 Gili}, Nikica: Naratologija i filmska pri~a, 37/2004 Turkovi}, Hrvoje: Pojmovni film, 39/2004 Gili}, Nikica: Postmoderno i postmodernisti~ko u suvremenome Turkovi}, Hrvoje: Razlika izme|u opisa i naracije, 37/2004 filmu 5/1996 Turkovi}, Hrvoje: Uvodna napomena (o tematu Film i emocije), Gili}, Nikica: Pripovjeda~ i podrazumijevani autor u teorijskom 30/2002 modelu Saymoura Chatmana 11/1997 Turkovi}, Hrvoje: Zvuk u filmu — Pojmovnik, 5/1996 Gorbman, Claudia: Za{to glazba? — Od nijemog do zvu~nog fil- Vidovi}, Boris: Povijest(i), filma, 14/1998 ma (prevela Irena Paulus), 1-2/1995 Vidovi}, Boris: Film i jezik — metafora bez pokri}a, 19-20/1999 Greenfield, Patricija Marks: Filmska i televizijska pismenost (pre- Wells, Paul: Pam}enje, gubitak i osje}aj pro{losti u animiranom veo Hrvoje Turkovi}), 3-4/1995 filmu, 31-32/2002 Gunning, Tom: ’Sad je vidi{, sad je ne vidi{’: temporalnost filma Withelm, Gloria: Citat u filmu (preveo Sead Mustedanagi}), atrakcije (preveo Boris Vidovi}), 14/1998 6/1996 Kolbas, Silvestar: Dobra, lo{a, skupa... rasvjeta 12/1997 Poredbenoesteti~ke teme Kolbas, Silvestar: Elektroni~ka slika i njezin snimatelj 8/1996 Kolbas, Silvestar: Ne bez boje, nego crno bijeli 13/1998 Ani~i}, Martina: Teagen i Esmeralda — Starogr~ki roman i nepre- Kolbas, Silvestar: Neograni~ena mo} usmjerenog svjetla 16/1998 kidni serijal, 18/1999 Messaris, Paul: Pojmovna monta`a, 25/2001 Benedetti, Roberto: Tramvaj zvan ~e`nja — adaptiranje drame u Miki}, Kre{imir: Cinemascope — Povijest i osobine 12/1997 film (prevela Dunja Krpanec), 15/1998 Mili}evi}, Mladen: Filmski zvuk izvan stvarnosti: metadijegetski Brown, Kristi: Kulturni ubojice ili smrtonosni Bach, 27-28/2001 zvuk u narativnom filmu 3-4/1995 Govedi}, Nata{a: Igra bez objekta: gluma u razli~itim medijima i Pansini, Mihovil: Neki drugi izvori filmske topologije 17/1999 gluma~ka intermedijalnost, 29/2002 Paulus, Irena: Glazba u klasi~nom holivudskom filmu I. (Vrste i Ivan~evi}, Radovan: Sa{a Srnec i animirano apstraktno slikarstvo, temeljne funkcije — na primjeru Casablanke), 3-4/1995 36/2003 Persson, Per: Prema psiholo{koj teoriji krupnoga plana, 30/2002 Paulus, Irena: William versus Wagner ili poku{aj povezivanja glaz- Peterli}, Ante: Filmska umjetnost — sedma, nova, mlada?, 1- benih epova, 21/2000 2/1995 Pavi~i}, Jurica: Usiljena u~itavanja: filmska i knji`evna kritika o Peterli}, Ante: Subjektivni kadar I. 3-4/1995 `anrovskoj proizvodnji, 22/2000 165 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 165 do 184 Predmetno kazalo

Peri}, Davorka: Polusubjektivni kadar i lik s le|a — u slikarstvu, Peterli}, Ante: Kro}enje zvuka — po~eci zvu~noga filma, 24/2000 filmu i stripu, 21/2000 Peterli}, Ante: Sustav zvijezda — u starom i novom Hollywoodu Peterli}, Ante: Urota kao `anr, 25/2001 (slu~aj Jodie Foster), 31-32/2002 [krabalo, Ante: Czeslaw Milosz i Ted Bundy, kako ih je ukuhao Rube{a, Dragan: 2002: Odiseja u japanskom filmu, 29/2002 Thomas Harris, 38/2004 Rube{a, Dragan: Filmski trendovi devedesetih, 9/1997 Svjetski film — povijest, tendencije, `anrovi, Rube{a, Dragan: ’Kamera iz lijeve ruke’, 19-20/1999 stilske formacije Rube{a, Dragan: Serijski ubojice i mediji, 13/1998 Ajanovi}, Midhat: John Grierson i animirani film, 34/2003 Rube{a, Dragan: Strpljenjem do remek-djela — novi-novi tajvan- Ajanovi}, Midhat: Dobri vojnik [vejk u civilnom odijelu, 24/2000 ski film, 24/2000 Ajanovi}, Midhat: Ugro`eni megalopolis japanskih anime filmova, Sabli}, Mario: Novo snimateljsko doba, 12/1997 30/2002 Sever, Vladimir: Filmska glazba devedesetih, 17/1999 ^egir, Tomislav: Novija romanti~na komedija, 33/2003 [aki}, Tomislav: Reprezentacija vijetnamskoga subjekta u holivud- ^egir, Tomislav: Osvojena prostranstva: vestern devedesetih, skom filmu, 35/2003 21/2000 [e{i}, Rada: Nizozemski film, 6/1996 ^egir, Tomislav: Potisnuta divljina, 29/2002 [e{i}, Rada: Indijski film, 8/1996 Gili}, Nikica: Nostalgi~ni modus postmoderne i nostalgija kao [e{i}, Rada: Svijet gori, a jesu li u vatri i dokumentaristi? (sada{- tema i zna~ajka kraja (filmskog), stolje}a, 21/2000 nji trenutak dokumentarnoga filma u svijetu), 33/2003 Gili}, Nikica: Periodizacijska problematika filmskog postmoder- Tardozzi, Aldo: Bog na filmu, 27-28/2001 nizma, 23/2000 Tomljanovi}, Igor: Marketing u SAD, 11/1997 Gili}, Nikica: Tragovi poetskoga realizma 8/1996 Valenti}, Ton~i: @anrovi u filmskom postmodernizmu, 22/2000 Hajnal, Alen: Slikovno lice stvarnosti (bilje{ka o dokumentariz- Vrvilo, Tanja: O suvremenom japanskom filmu, 39/2004 mu), 22/2000 Svjetski film — interpretacije filmova Hall, Sheldon: Rodoslovlje modernog blockbustera, /prevela Du- i autorskih opusa nja Krpanec/, 40/2004 Ajanovi} Ajan, Midhat: Viking Eggeling ili animacija kao univer- Hoffman, Hilmar: Funkcije filma u Tre}em Reichu — Zabavni zalni jezik, 35/2003 film (preveo Ante Zadrovi}), 11/1997 Ajanovi}, Midhat: Blistave nijanse mraka — filmske animacije Pi- Iwamoto, Kenji: Estetika japanskog filma, 39/2004 otra Dumale, 26/2001 Iwamoto, Kenji: Predo~avanje kulture i dru{tva u suvremenom ja- Ajanovi}, Midhat: Crtana perestrojka Priita Pärna, 37/2004 panskom filmu, 39/2004 Ajanovi}, Midhat: Crtani realizam Walta Disneyja, 27-28/2001 Kosanovi}, Dejan: Da li je bilo filmske umetnosti u Kraljevini Ajanovi}, Midhat: Jurij Norstein — Animacija je realisti~na kao SHS/Kraljevini Jugoslaviji?, 33/2003 san, 29/2002 Kragi}, Bruno: Ameri~ki filmski posmodernizam — nova epoha ili zabluda, 21/2000 Ajanovi}, Midhat: Druk~ija vrsta `ivota — razovor s Caroline Kragi}, Bruno: Francuski film u svjetlu knji`evne tradicije 19- Leaf, 31-32/2002 20/1999 Ajanovi}, Midhat: Tex Avery — diznijevska negacija Disneyja, Kragi}, Bruno: Poetika ameri~kog pustolovnog filma 30-ih 38/2004 14/1998 Bendazzi, Giannalberto: Alexandre Alexéieff, 40/2004 Kragi}, Bruno: Screwball komedija 11/1997 ^egir, Tomislav: Maniristi~ki vestern Sergia Leonea, 22/2000 Kragi}, Bruno: Znanstvenofantasti~ni film 50-ih 13/1998 ^egir, Tomislav: Wim Wenders — Ikonografija, 9/1997 Luketi}, @eljko: Kult filmovi 18/1999 Gili}, Nikica: Aliens — Interpretacija, 13/1998 Markovi}, Dario: Filmska scenografija, 36/2003 Goldsmith, Meredith: Filmske granice i lik tragi~ne mulatkinje: Markovi}, Dejan: Rock’ n’ roll na filmu, 39/2004 Imitacija `ivota i Mali crni an|eli, 31-32/2002 Miki}, Kre{imir: Sa`eti pregled povijesti svjetskog snimateljstva Heidl, Janko: Manje je vi{e — Erick Rohmer, 6/1996 15/1998 Jovovi}, Dejan: Brian De Palma: Obu~ena da ubije — Analiza se- Mili}, Kristijan: Novi film strave, 29/2002 kvence u muzeju, 11/1997 Mili}evi}, Mladen: Dodatna smutnja u raspravi {to jest a {to nije Juki}, Tatjana: Gospodin Darcy i Pemberley Press: Vidljivo i ne- postmoderni film, 23/2000 vidljivo u filmu Dnevnik Bridget Jones, 27-28/2001 Nenadi}, Diana: Animacija danas — razgovor s izbornicima: Jill Juki}, Tatjana: Tijela i korpusi: Vizualna Jane Austen, 19-20/1999 Mcgreal, Gumar Stroem, Ivan Ladislav Galeta 6/1996 Jurak, Dragan: Clint Eastwood, 6/1996 Paulus, Irena: Filmska glazba u devedesetima: song i score — bit- Kitson, Clare: Mali sivi vuk: Jurij Norstein i Bajka nad bajkama, ka za prevlast?, 21/2000 31-32/2002 Pavi~i}, Jurica: Ameri~ki nezavisnjaci — Za{to su, {to su, tko su, Kosanovi}, Dejan: Kopa~ blaga od Blagaja ili iskopavamo iz zabo- 3-4/1995), rava jedan stari film, 35/2003 Pavi~i}, Jurica: Dogma, 95 15/1998 Kova~evi}, Sanja: Lica i nali~ja tragi~ne strukture u filmu Lome}i Pavi~i}, Jurica: Kontroverze i trendovi desetlje}a, 21/2000 valove, 31-32/2002 Pavi~i}, Jurica: Otresanje od pro{losti — europski trenutak, 27- Kragi}, Bruno: Lawrence od Arabije — Likovi i ideje, 16/1998 28/2001 Kragi}, Bruno: O kupusu i kraljevima..., 29/2002 Pavi~i}, Jurica: Tjedan ~e{kog filma u Zagrebu, 15/1998 Kragi}, Bruno: Skica za povijest jedne recepcije: John Ford, 31- Pavlic, Tomislav: Peeping Toms, 13/1998 32/2002 Peña, Richard: Povijesni profil ameri~kog nezavisnog filma (pre- Kragi}, Bruno: Vidljivo i nevidljivo u filmovima Johna Forda, veo Ivan Doverni}), 3-4/1995 25/2001 Peterli}, Ante: Klasi~ni musical, 22/2000 Krelja, Petar: Steina Vasulka — Nadahnuta po~elima, 11/1997 166 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 165 do 184 Predmetno kazalo

Krivak, Marijan: Murnau — jedna njema~ka ’simfonija sjete’, Tomi}, @ivorad: Yasujiro Ozu, 10/1997), 34/2003 Vojkovi}, Sa{a: [to ona mo`e znati i kamo mo`e oti}i? (serijal Ali- Krivak, Marijan: Ono malo du{e ili stotinjak kilometara od Bad en), 37/2004 Wörishofena do Münchena (o Fassbinderu), 29/2002 Vrvilo, Tanja: Dugo prolje}e Yasujira Ozua, 36/2003 Krivak, Marijan: Werner Herzog — plaidoyer za Drugo, 31- Vukajlovi}, @eljka: Pornografski umovi i reakcije na film Rasturi 32/2002 me, 27-28/2001 Krpanec, Dunja: Filmovi Davida Mameta u kontekstu popularnih Weyergans, Francois: Robert Bresson kakvog niste znali (prevela `anrova, 14/1998 Ingrid [afranek), 7/1996 Lasi}, Ljubo: Zvuk podsvjesnoga — zvuk u igranim filmovima @akni}, Ivan: David Cronenberg — Izme|u okultnoga i kultnoga, Davida Lyncha, 31-32/2002 17/1999 Leni}, Elvis: Filmovi Kennetha Angera, 29/2002 Leni}, Elvis: Filmovi Terrencea Malicka, 38/2004 Hrvatski film — povijest, tendencije, `anrovi, Leni}, Elvis: Jedan dan Andreja Arsenijevi~a (dokumentarni film stilske formacije C. Markera), 37/2004 Ajanovi}, Midhat: Mali ~ovjek na razme|i svjetova, (o zagreba~- Leni}, Elvis: Misija na Mars — De Palmina posveta Stanleyu Ku- koj {koli), 23/2000 bricku, 25/2001 Dovnikovi}, Borivoj: Proma{ene analogije, 9/1997 Leni}, Elvis: Neke sastavnice filma Veliki Lebowski, 35/2003 Ercegovi}, Vlado: Film i video 1-2/1995 Leni}, Elvis: Traffic — turobna slika ameri~kog dru{tva, 26/2001 Germani, Sergio Grmek: S druge strane kamenitih vrata /u povo- Leni}, Elvis: Vizualna slo`enost filma Sretni zajedno Wonga Kar- du retrospektive hrvatskog filma u Trstu/ (preveo Igor Grbi}), waija, 34/2003 17/1999 Lisinski, Hrvoje: Humanizam Williama Wylera, 9/1997 Gili}, Nikica: Ekranizacija Notturna Ksavera [andora Gjalskog, Matija{evi}, @eljka: Civilizacija `enskog predznaka, a nije matri- 16/1998 jarhat — Peti element, 31-32/2002 Kostov, Kostadin: Hrvatski film u Bugarskoj (prevela Emilija Leo- Matija{evi}, @eljka: Isus u mre`astim ~arapama, 33/2003 pold), 16/1998 Matija{evi}, @eljka: Strogo kontrolirano prosvjetljenje — Igra Da- Mid`i}, Enes: Profesija snimatelj — povijest snimatelja u Hrvat- vida Finchera, 39/2004 skoj, 7/1996 Matija{evi}, @eljka: U posljednjoj fazi; ali za{to posljednja faza Majcen, Vjekoslav: Brcko u Zagrebu — Premijera prvog hrvatskog mora biti tako kona~na? — psihoanaliza na filmu, 30/2002 igranog filma, 3-4/1995 Murk, Robert: Béla Tárr i ma|arska rapsodija, 10/1997 Majcen Vjekoslav: Bri{em i sudim 5/1996 Muzaferija, Sanja: Komuniciranje drugosti kroz camp /Ed Wood/, Majcen, Vjekoslav: Filmskopovijesne crtice, 27-28/2001 16/1998 Majcen, Vjekoslav: Filmsko uprizorenje Vojnovi}eve drame Gos- Nenadi}, Diana: Obiteljski album Josujira Ozua, 10/1997 po|a sa Suncokretom, 17/1999 Nenadi}, Diana: Tarrova prokletstva, 29/2002 Majcen, Vjekoslav: Gri~ka vje{tica 6/1996 Majcen, Vjekoslav: Hr- Paulus, Irena: Fantazija, 6/1996 vatski filmski tisak do 1945. godine 1-2/1995; 3-4/1995; Paulus, Irena: Kulturalni studiji i filmska glazba (elitna glazba u 5/1996 popularnom filmu Tvrtka i njezino »zna~enje«), 31-32/2002 Majcen, Vjekoslav: Hrvatski neprofesijski film, 29/2002 Paulus, Irena: Rapsodija u nijansama plavog — Glazba u Tri boje Majcen, Vjekoslav: Kad je Vjenceslav Novak i{ao u kino 10/1997 — Plavo, 13/1998 Majcen, Vjekoslav: ’Kinematograf’ na hrvatskoj pozornici 9/1997 Paulus, Irena: Sje}anje na Afriku — glazba u filmu Moja Afrika, Majcen, Vjekoslav: Kinematografski obzor Tina Ujevi}a 19- 38/2004 20/1999 Paulus, Irena: Tko spasi jedan `ivot spasio je cijeli svijet — Schin- Majcen, Vjekoslav: Obrazovni film 13/1998; 14/1998; 15/1998; dlerova lista, 35/2003 16/1998 Pavi~i}, Jurica: Caroline Leaf — bolna pripovjeda~ica autsajder- Majcen, Vjekoslav: Prvi zagreba~ki kinematografi, 1-2/1995 stva, 6/1996 Majcen, Vjekoslav: 65 godina filma Martin u nebo, 1-2/1995 Pavi~i}, Jurica: Scorcese, 8/1996 Maru{i}, Jo{ko: Zlatko Grgi} i zagreba~ka {kola crtanog filma, Pavlini}, Vjeran: Realnost irealnog, 33/2003 7/1996 Radi}, Damir: Barton Fink — kafkijanska pri~a, 37/2004 Mid`i}, Enes: Profesija snimatelj — povijest snimatelja u Hrvat- Radi}, Damir: Binarno na~elo i ljubavna motivacija (Meso i krv), skoj, 7/1996 39/2004 Orli}, Aleksandra: Videoinstalacije u Hrvatskoj 1973-1998, Radi}, Damir: Biografski modernizam: Malcom X Spikea Leeja, 18/1999 35/2003 Pavi~i}, Jurica: Hrvatska filmska kritika danas, 1-2/1995 Radi}, Damir: Fargo — film slutnje, 36/2003 Pavi~i}, Jurica: Hrvatski dokumentarac devedesetih, 33/2003 Radi}, Damir: Prazan pogled Reinharda Hauffa, 3-4/1995 Pavi~i}, Jurica: Kinematografija krize, 5/1996 Radi}, Damir: Psiho (Psycho), — verzija Gusa Van Santa, 33/2003 Pavi~i}, Jurica: Trendovi hrvatskog filma, 11/1997 Radi}, Damir: Romanti~arski film ekscesne konstrukcijske strate- Pavli~i}, Pavao: Scenarij katastrofe, 8/1996 gije — Ostani kraj mene, 30/2002 Pata, Nenad: Mini film u zagreba~koj {koli crtanog filma, 7/1996 Rube{a, Dragan: Shinji Aoyama: Japanac koji voli Johna Forda, Petzke, Ingo: ^etrdeset godina Studija crtanog filma Zagreb filma 29/2002 (preveo Hrvoje Turkovi}), 7/1996 Sabli}, Mario: Barry Levinson i njegovi filmovi, 1-2/1995 Polimac, Nenad: Hrvatski blockbusteri, 40/2004 Sever, Vladimir C.: O gr~enju tigrova i skrivanju zmajeva, Radi}, Damir: Neke vrijednosne orijentacije u suvremenoj hrvat- 26/2001 skoj filmskoj kritici, 14/1998 Sever, Vladimir: Pulp Fantasy: Alternativni kriti~ki pristupi Rato- Susovski, Marijan: Animirane filmske reklame Zagreb filma vima zvijezda, 18/1999 (1967-1977), 23/2000 [krabalo, Ante: Krupni plan Abbasa Kiarostamija, 22/2000 Susovski, Marijan: Razvoj videoumjetnosti u Hrvatskoj, 18/1999 167 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 165 do 184 Predmetno kazalo

Sikavica, Miroslav: U traganju za vlastitim izrazom — o~itovanje Paulus, Irena: Boris Papandopulo — skladatelj filmske glazbe, hrvatskog igranofilmskog modernizma, 37/2004 5/1996 [aki}, Tomislav: Hrvatski film klasi~nog razdoblja — ideologizira- Paulus, Irena: Glazbenik u du{i: Arsen Dedi} i njegova filmska ni filmski diskurz i modeli otklona, 38/2004 glazba, 22/2000 [krabalo, Ivo: Hrvatski film o ratu, 8/1996 Paulus, Irena: Filmska glazba Ivana Brkanovi}a, 16/1998 [krabalo, Ivo: Mladi hrvatski film, 17/1999 Paulus, Irena: Filmska glazba Ive Tijardovi}a, 17/1999 [krabalo, Ivo: 101 godina filma u Hrvatskoj 1896-1997, 14/1998 Paulus, Irena: Fran Lhotka — Narodna glazba u filmu, 11/1997 Viskovi}, Josip: Hrvatski igrani film — Prva petoljetka, 1-2/1995 Paulus, Irena: Lud za glazbom — razgovor sa skladateljem Alfijem Vukmir, Janka: Generacija razlike — novi video u Hrvatskoj, Kabiljom, 24/2000 18/1999 Paulus, Irena: Milo Cipra, 8/1996 Tadi}, Zoran: Hrvatska u rije~i i slici, 1941, 1942..., 27-28/2001 Paulus, Irena: Miljenko Prohaska: Glazbom od eksperimentalnog Tanhofer, Nikola: Profesija — ratni snimatelj, 16/1998 do crtanog filma, 25/2001 Te`ak, Stjepko: Zagreba~ka kajkavska rije~ u Golikovu filmu Tko Paulus, Irena: Miroslav Belamari}, 7/1996 pjeva zlo ne misli, 17/1999 Paulus, Irena: Nikica Kalogjera: Teme, evolucija i konstante, Turkovi}, Hrvoje: Vrednovateljski obrat: recepcija Koncerta, ne- 18/1999 kad i danas, 1-2/1995 Paulus, Irena: Orgulja{ u filmskom studiju — An|elko Klobu~ar i Hrvatski film — interpretacije filmova njegova filmska glazba, 15/1998 i autorskih opusa Paulus, Irena: Razgovor s Teom Brun{mid, 6/1996 Ajanovi}, Midhat: Film s tajnom: Don Kihot Vladimira Kristla, Paulus, Irena: Skladam svoju glazbu, onakvu kakvu je osje}am 40/2004 (razgovor s Miljenkom Prohaskom), 25/2001 ^egir, Tomislav: Dokumentarni filmovi Bogdana @i`i}a, 38/2004 Paulus, Irena: Thomas Buri} — filmska glazba: tema s varijaci- ^egir, Tomislav: Motivi u filmovima Dejana [orka, 26/2001 jom, 30/2002 Dovnikovi}, Borivoj: Jedna velika karijera — Du{an Vukoti} Vud, Paulus, Irena: Ve}inom ’nacrtana’ glazba, 26/2001 15/1998 Paulus, Irena: Vladimir Kraus-Rajteri}, 10/1997 Galjer, Jasna: [est lakih komada @eljka Kipkea, 38/2004 Pavi~i}, Jurica: Igrani filmovi Fadila Had`i}a, 34/2003 Gili}, Nikica: Ubojice me|u nama, 30/2002 Pavi~i}, Jurica: Kuga u komunisti~koj Tebi (Tre}i klju~ Z. Tadi}a), Gojan, Vladimir: Elipse i njihova retori~nost u filmu Koncert 38/2004 Branka Belana, 29/2002 Pavi~i}, Jurica: @anr i ideologija u filmu Ne okre}i se sine, Göttler, Fritz: @ivot u ljepoti (retrospektiva V. Kristla), 38/2004 37/2004 Ivan~evi}, Radovan: Avangardni zagreba~ki animirani film 50-ih Pavi~i}, Jurica: @udnja vlasti i vlast nad `udnjom: Samo jednom — bilje{ke, 39/2004 se ljubi Rajka Grli}a, 40/2004 Kne`evi}, Borislav: Hrvatska filmska {utnja — Blagajnica Dalibo- Paulus, Irena: @ivan Cvitkovi}: Volim posao, volim se igrati... (bi- ra Matani}a i Trgovci Kevina Smitha, 35/2003 ofilmografski razgovor), 5/1996 Kolbas, Silvestar: Analiza filmske snimke: Izgubljeni zavi~aj Ante Pavlini}, Vjeran: Protest, 34/2003 Babaje, 34/2003 Peterli}, Ante: Hrvoje Lisinski, 9/1997 Kolbas, Silvestar: Sedam filmova Ante Babaje: stilske analize film- Posari}, Jasna: Portretni kola`: Zrinko Ogresta, 21/2000 ske slike, 27-28/2001 Radi}, Damir i Vladimir Sever: Razgovor s Antom Babajom, Kosanovi}, Dejan: Durmitor — jedno zna~ajno ostvarenje iz pro{- 21/2000 losti hrvatskog filma, 30/2002 Radi}, Damir: Filmovi Ante Babaje, 21/2000 Kosanovi}, Dejan: Rudolf Marinkovi} — zaboravljeni pionir hr- Radi}, Damir: Filmovi Lordana Zafranovi}a, 24/2000 vatskog filma, 38/2004 Radi}, Damir: Filmovi Vatroslava Mimice, 23/2000 Kova~evi}, Sanja: Patrijarhalnost u filmovima Zvonimira Berkovi- Radi}, Damir: Najljep{i i najuzbudljiviji posao (razgovor s Vatro- }a, 22/2000 slavom Mimicom), 23/2000 Krelja, Petar: Dok pti~ice cvrku}u i sunce sja (razgovor s Erne- Sever, Vladimir: Zagubljena ljepota: filmsko stvarala{tvo Ante Ba- stom Greglom), 17/1999 baje, 21/2000 Krelja, Petar: Dra`en (Dra`en Movre), 11/1997 [krabalo, Ivo: Ante Babaja: pasivni junak hrvatskoga filma, Krelja, Petar: Stilska koherentnost Dovnikovi}eva opusa, 26/2001 21/2000 Krelja, Petar: Va`no je zvati se Ernest, 17/1999 [krabalo, Ivo: Fabijan [ovagovi} i film, 24/2000 Krelja, Petar: Jelena Rajkovi}, 13/1998 [krabalo, Ivo: Gospodin Marjanovi} — apoliti~an filmotvorac u Krelja, Petar: @ivotvorna mo} dokumentarca (Sve o Evi S. Kolba- politiziranoj kinematografiji, 5/1996 sa), 36/2003 [krabalo, Ivo: Kre{o Golik — filmski autor koji voli svoju publi- Krelja, Petar; Diana Nenadi}; Dra`en Ilin~i}; Hrvoje Turkovi}: ku, 7/1996 Karizmatska li~nost — razgovor 7/1996 [krabalo, Ivo: Nedosti`ni filmski desetobojac, 16/1998 Krelja, Petar i Hrvoje Turkovi}: Razgovor s Borivojem Dovniko- [krabalo, Ivo: Slikopisni filmski opus Zvonimira Berkovi}a, vi}em Bordom, 26/2001 5/1996 Krivak, Marijan: Endart — ili, slatki trijumf hrvatskoga ’drugog’ [krabalo, Ivo: Tomislav Pinter — u traganju za svojim svjetlom, filma, 38/2004 19-20/1999 Nenadi}, Diana: Prestrojavanje (hrvatske filmske premijere), [krabalo, Ivo; Tomljanovi}, Igor: Glumac za sve medije (razgovor 21/2000 s Reljom Ba{i}em), 9/1997 Paulus, Irena: Alfi Kabiljo — ime skladatelja mjuzikla na film- [o{a, Dejan: Razgovor: Fadil Had`i} — filmovi za publiku, skom platnu, 24/2000 34/2003 Paulus, Irena: Biofilmografski razgovor s An|elkom Klobu~arom, Turkovi}, Hrvoje: Karijera na prijelomu stilskih razdoblja, 15/1998 30/2002 168 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 165 do 184 Predmetno kazalo

Kinematografijske teme Bendazzi, Giannalberto: Tri iznimna filma, 31-32/2002 Filmski centar — projekt i program, 27-28/2001 Cotte, Olivier: Zajednica uma, 31-32/2002 Gili}, Nikica: Sustav medijskog obrazovanja, 36/2003 Strom, Gunnar: Pregled, 31-32/2002 Hall, Sheldon: Rodoslovlje modernog blockbustera, 40/2004 [e{i}, Rada: U znaku autorskog filma, 31-32/2002 Jagec, Tomislav (priredio): Ima li nekomercijalna mre`a {ansu? Ajanovi}, Midhat: Medij kulturne homogenizacije, 39/2004 (rasprava), 39/2004 Krelja, Petar: Animirani film na dlanu, 39/2004 Kor{i}, Igor: O globalizaciji, 38/2004 Marc-Nord, Adam: [vedska kinematografija — pregled problema DANI HRVATSKOG FILMA i rje{enja, 30/2002 Jurak, Dragan: Dani hrvatskog filma — Smotra kojoj treba kine- Mihleti}, Vedran: Studij produkcije (projekt), 29/2002 matografija, 1-2/1995 Polimac, Nenad: Hrvatski blockbusteri, 40/2004 Nenadi}, Diana: Dani hrvatskog filma ’96, 6/1996 Polimac, Nenad: Nakupci filmova — distribucija u Hrvatskoj, Gili}, Nikica: Jo{ jedan filmski festival bez kinematografije, 39/2004 9/1997 Primorac, Damir: Marketing u filmskoj distribuciji, 29/2002 Gili}, Nikica: Dani hrvatskog filma — Nastavak agonije, 13/1998 Robi}-[karica, Vera: Program, sudionici i predava~i ([kola medij- Turkovi}, Hrvoje: Omalova`avaju}e reforme Dana, 13/1998 ske kulture 1999-2003), 36/2003 Turkovi}, Hrvoje: Dani hrvatskog filma — Smirivanje o~ekivanja, Sara~evi}, Igor: Strani blockbusteri u Hrvatskoj, 40/2004 17/1999 Tomljanovi}, Igor: Marketing u SAD 11/1997 Nenadi}, Diana: Stara pravila i nove iznimke, 21/2000 Turkovi}, Hrvoje: Kinematografija u Hrvatskoj — Izvje{taj o sta- Gili}, Nikica: Namjenski film i videospot — predrasude margina- nju, 27-28/2001 lizacije, 30/2002 Turkovi}, Hrvoje: [to jest i {to nije, 27-28/2001 Tomljanovi}, Igor: Igrani film, konsolidacijski koktel, 30/2002 Turkovi}, Hrvoje: Treba li Hrvatskoj cjelove~ernji film, 30/2002 Kragi}, Bruno: Dokumentarni film — ra|a li kvantiteta kvalite- tu?, 30/2002 Filmska arhivistika Turkovi}, Hrvoje: Animirani film — proizvodno pribiranje, Bubenik, Branko: Degradacija videoizvornika u uporabi 15/1998 30/2002 Kukuljica, Mato: Nove elektronske tehnologije — pomo} u resta- Nenadi}, Diana: Eksperimentalni film — Der Experiment Ist uriranju filmskog gradiva, 26/2001 Nicht Aus, 30/2002 Kukuljica, Mato: Projekt za{tite, restauracije i rekonstrukcije Na- Mari}, Katarina: Na granicama `anrova, 34/2003 cionalne filmske zbirke (1995-2002), 33/2003 Mari}, Katarina: Bogato naslije|e — kreativnost ili teret? (animi- Tehnologija rani, eksperimentaln i namjenski film, glazbeni spot), 38/2004 Ivasovi}, Sergej: Digitalna monta`a, 26/2001 Markovi}, Dario: Dokumentarni film — devet veli~anstvenih?, Ivasovi}, Sergej: Utjecaj novih digitalnih tehnologija na promjenu 38/2004 filmske produkcije, 25/2001 DUBROVA^KI FESTIVAL Jasenkovi}, Silvio: Tehnologija rasvjete, 16/1998 Krivak, Marijan: Prvi me|unarodni forum eksperimentalnog fil- Krsti~evi}, @ivko: Televizija visoke rezolucije, 13/1998 ma, videa i novih medijskih tehnologija (Dubrovnik 2002), Kr~adinac, Miran: Timecode, 25/2001 31-32/2002 Lederer, Gordan: Tehnika snimanja crtanog filma, 21/2000 Lozina, Domagoj: Polazi{te snimatelja: svjetlo, 29/2002 EUROPSKI FILM U ZAGREBU: Mid`i}, Enes: Kinematografski film u televizijskom okviru, Heidl, Janko: Filmski festival Europske Unije — Zanimljivo, ali 12/1997 nedovoljno kvalitetno, 12/1997 Manovich,Lev: [to je digitalni film?, 23/2000 Pavi~i}, Jurica: Tjedan ~e{kog filma u Zagrebu, 15/1998 Maru{i}, Jo{ko: Tehnologija animiranog filma, 31-32/2002 Heidl, Janko: 4. revija filmova europske unije, 24/2000 Romney, Jonathan: Grafiti od milijun dolara: bilje{ke iz digitalne Heidl, Janko: Tjedan suvremenog ~e{kog filma, 24/2000 domene, 23/2000 Heidl, Janko: Dani vel{kog filma u Zagrebu, 25/2001 Televizija Heidl, Janko: Suvremeni njema~ki film (II), 25/2001 Fiske, John: Popularna ekonomija, 36/2003 Krelja, Petar: Za pohvalu! (o Tjednu iranskog filma), 25/2001 Hall, Stuart: Kodiranje i dekodiranje u televizijskome diskursu, Krivak, Marijan: Filmovi o strancima (o tjednu austrijskog anga`i- 36/2003 ranog filma), 33/2003 Kitson, Clare: Channel 4 — jedinstven televizijski eksperiment, MOTOVUNSKI FESTIVAL 23/2000 Tomljanovi}, Igor: Motovun 2000, 23/2000 Leni}, Elvis: Televizijska serija Novo doba, 30/2002 Leni}, Elvis: Motovunski filmski festival 2002, 31-32/2002 McGuigan, Jim: Popularna televizija, 36/2003 Leni}, Elvis: Jubilarno festivalsko izdanje — Motovun 2003, Morley, Robert: Rodni okvir obiteljskog gledanja televizije, 35/2003 36/2003 Leni}, Elvis: 6. motovunski filmski festival, 39/2004 Von~ina, Nikola: Iz povijesti hrvatske televizije, 38/2004 Von~ina, Nikola: Iz povijesti hrvatske televizije (2), 39/2004 F. R. K. A. Pavlic, Tomislav: F. R. K. A — Drugi put /Filmska revija kazali{ne Festivali, revije, smotre (Hrvatska) akademije/, 18/1999 ANIMAFEST, ZAGREB Pavlic, Tomislav, F.R.K.A.. 2000, 22/2000 Pavi~i}, Jurica: Beskona~ni pluralizam — 12. svjetski festival ani- miranih filmova 6/1996 NEPROFESIJSKE REVIJE [e{i}, Rada: Animavizija — Zagreb 2000, 22/2000 Turkovi}, Hrvoje: Kinematografija u sjeni — 29. revija hrvatskog Montale, Steve: Festival iz vizure selektora, 22/2000 filmskog i videostvarala{tva, 12/1997 169 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 165 do 184 Predmetno kazalo

Nenadi}, Diana: Ne{to novo, ne{to osobno, ne{to druk~ije — 30. Jankovi}, Iva R.: Stare teme u duhu nove generacije — Split revija hrvatskog filmskog i videostvarala{tva, 16/1998 2001, 27-28/2001 Maru{i}, Jo{ko: Zanimljivo! (o Reviji filmskog i video stvarala{tva Franceschi, Branko: Kriza produkcije, kriza prezentacije — novi djece i mlade`i), 22/2000 mediji, 31-32/2002 Nenadi}, Diana: Stari i novi rezovi — 32. revija hrvatskog film- Jur~i}, Josip: Mr{ava godina spa{ena filmskom konkurencijom, skog i videostvarala{tva, 24/2000 film i video, 31-32/2002 Nenadi}, Diana: Intima i kreacija protiv tradicije i imitacije (o Re- Radi}, Damir: Festival pod Marjanom, 36/2003 viji hrvatskoga filmskog i video stvarala{tva), 29/2002 Nenadi}, Diana: O fragmentima mozaika ili ’dijalektici’ na split- Maru{i}, Jo{ko: Pa{ke filmske ~ipke — Pag 2002. (o Reviji hrvat- ski na~in, 39/2004 skog filmskog i videostvarala{tva djece i mlade`i), 31-32/2002 Flego, Maja: Kino u gombaonici — Revija hrvatskoga filmskog i SALON MLADIH videostvarala{tva djece i mlade`i, 35/2003 Blagus, Goran: Getoizacija geta (o 26. salonu mladih), 25/2001 Nenadi}, Diana: Bez buke, pra{ine i bijesa, (o Reviji hrvatskog ZAGREBA^KI FILMSKI FESTIVAL filmskog i videostvarala{tva), 33/2003 Mari}, Katarina: Novi po~etak, 36/2003 Gili}, Nikica: Strukture i dojmovi, poetike i rodovi (o Reviji hr- Grozdani}, Josip: Bogatstvo raznolikosti (dokumentarni filmovi vatskog filmskog i videostvarala{tva), 37/2004 1. Zagreb Film Festivala), 36/2003 Ze~evi}, Slaven: Miris mora (o Reviji hrvatskog filmskog i video- Nenadi}, Diana: Pogled preko ruba (drugi Zagreb film festival, stvarala{tva djece i mlade`i), 39/2004 2004), 40/2004 ONE-TAKE FILM FESTIVAL Festivali, revije, smotre (svijet) Turkovi}, Hrvoje: Izazovi stege, 37/2004 Nenadi}, Diana: Potre- Ajanovi}, Midhat: Götebor{ki festival 2000, 25/2001 ba ili umije}e dugoga kadra?, 37/2004 Jagec, Tomislav: Festival dodira — Cottbus 2000, 24/2000 PO@E[KI FESTIVAL JEDNOMINUTNOG FILMA Krelja, Petar: Ritam rada, [iroki Brijeg, 2004, 40/2004 Markovi}, Dario: Minuta duga pet godina — revije jednominut- Lukanovi}, Marin: Digitalna budu}nost i film? (Future film festi- nih filmova u Po`egi 1993-1997, 10/1997 val), 21/2000 Peterli}, Ante: Jedna duga minuta — U povodu 6. hrvatske revije Lukanovi}, Marin: Novootkrivene osobine starih filmova, Bolo- jednominutnih filmova, 14/1998 gna 2000, 23/2000 Peterli}, Ante: Hrvatska revija jednominutnih filmova — Po`ega Muzaferija, Sanja: Festival krimi}a, 22/2000 ’99, 18/1999 Pavi~i}, Jurica: Po hrvatski film — u Trst 17/1999 Krelja, Petar: Dra`i i pouke po`e{ke minute, 22/2000 Radak, Andrea: Hrvatski filmovi na FESTU, 21/2000 Gili}, Nikica: Bogatstvo izlaga~kih metoda, 26/2001 Rube{a, Dragan: Cannes u znaku pedesete obljetnice 10/1997 Te`ak, Stjepko: S dna mora i dru{tva u svemirske visine, 26/2001 Rube{a, Dragan: Celuloidni most izme|u Europe i Azije — Vene- ^elan, Sta{a: Tradicija i otkloni, 30/2002 cija ’97, 11/1997 Markovi}, Dario: Prostor jedne minute, 34/2003 Rube{a, Dragan: ’French Can-Cannes’ — 51. Festival internatio- Ilin~i}, Dra`en: Iskoristi svaku minutu!, 39/2004 nal du film ’98, 14/1998 Rube{a, Dragan: Off Cannes, 22/2000 PULSKI FESTIVAL Rube{a, Dragan: Post festum 52. Cannes, 18/1999 Nenadi}, Diana: Pula ’95. — Crni hrvatski filmski grafiti, 3- Rube{a, Dragan: Post festum 55. venecijanske Mostre — Venecija 4/1995 zove Hollywood, 15/1998 Viskovi}, Josip: Pula ’95. — Sedam dana u srpnju, 3-4/1995 Rube{a, Dragan: Veliki mali filmovi, Venecija 2000, 23/2000 Ilin~i}, Dra`en: Pula ’96. — Otoci i struje, 7/1996 Sever, Vladimir: Od Kubricka Fincheru — Venecija ’99, 19- Pavi~i}, Jurica: Pula ’97. — Trendovi hrvatskog filma, 11/1997) 20/1999 Heidl, Janko: Dometi — Festival hrvatskoga filma Pula ’98, [e{i}, Rada: Amnesty International Festival, 8/1996 15/1998 [e{i}, Rada: Amsterdamski festival dokumentarnog filma, Jagec, Tomislav: Pula 2000, 23/2000 29/2002 Radi}, Damir: Pula, 22-30. lipnja 2001. — Sasvim osoban dnev- [e{i}, Rada: Banglade{ki forum kratkometra`nih filmova ’99. nik, 27-28/2001 17/1999 Pavi~i}, Jurica: Bez povoda za euforiju — Pula 2002, 31-32/2002 [e{i}, Rada: Creteil — Festival autorica, 10/1997 Radi}, Damir: Nacionalni program u Puli — solidnost prosjeka, [e{i}, Rada: Rotterdamski festival, 26/2001 35/2003 [e{i}, Rada: Me|unarodni festival u Rotterdamu 13/1998), Rube{a, Dragan: Una storia polesana — me|unarodni program [e{i}, Rada: Rotterdamski dnevnik 16/1998 Pule 2003, 35/2003 [e{i}, Rada: Sheffieldski festival dokumentarnog filma 1-2/1995 Sever, Vladimir C.: Aliteracije na P, 39/2004 [e{i}, Rada: Svijet u Indiji i Indija u svijetu, 21/2000 Leni}, Elvis: Suvremeni slovenski film, 39/2004 Turkovi}, Hrvoje: Film sjena bez sjena — Chiavari 2004, 40/2004 SPLITSKI FESTIVAL NOVOG FILMA Skupovi Nenadi}, Diana: Festival novoga filma i videa — Split ’96, Muzaferija, Sanja: Hitchcockiana, 21/2000 7/1996 Paulus, Irena: Kli{e ili novi jezik?, 27-28/2001 Nenadi}, Diana: Festival bez granica — Split ’97, 11/1997 Nenadi}, Diana: Split ’99, 19-20/1999 Prikazi i komentari knjiga Nenadi}, Diana. Tranzicija i napuknuti videokran, 23/2000 Galjer, Jasna: Prezentacija ekscesnoga opusa (monografija Tomi- Gotovac, Tomislav: Zona (Iz bilje`nice ~lana `irija za film), slav Gotovac), 35/2003 23/2000 Gili}, Nikica: Kinematografija i kulturna politika, 34/2003 Nenadi}, Diana: [ifra: bogato, 27-28/2001 Gili}, Nikica: Kriti~ka naratologija na djelu, 29/2002 170 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 165 do 184 Predmetno kazalo

Gili}, Nikica: O inovativnoj animaciji (o knjizi Animation Unlimi- Krelja, Petar: Mali oglasi ili (ne)uhvatljivost dokumentaraca, ted L. Fabera i H. Waltersa), 38/2004 33/2003 Kragi}, Bruno: Kre{imir Miki}, Film u nastavi medijske kulture, Krelja, Petar: Posljednje kinopredstave — U povodu Pule ’99, 29/2002 18/1999 Krivak, Marijan: 11 godina autorskog studija, 39/2004 Krelja, Petar: Re`iseri i kriti~ari, 27-28/2001 Maru{i}, Jo{ko: Knjiga za sladokusce animacije (o knjizi M. Aja- novi}u Animacija i realizam), 39/2004 Krelja, Petar: Srednji plan: ’Do K. ...’, ili mali prilog filmskom Matija{evi}, @eljka: @i`ek sam protiv svih (o knjizi S. @i`eka Su- pojmovniku, 7/1996 blimni objekt ideologije), 34/2003 Krelja, Petar: Vladekov stol, 1-2/1995 Pelc, Milan: Traktat o perspektivi (o knjizi H. Turkovi}a Razumi- Marjanovi}, Branko: Zapisi i sje}anja na moj `ivot s filmom, jevanje perspektive), 38/2004 5/1996 Peterli}, Ante: Sli~ice iz filmske povijesti (o knjigama M. Tortora Maru{i}, Jo{ko: Pinscreen, 36/2003 Cinema fondente i Au Pays noir — film Pathé en pochette 1903-1905), 33/2003 Matijevi} Veli~an, Katarina — Zrinka: Za{to biti dokumentarist?, 33/2003 Polimac, Nenad: Povr{nost i nedostatak uredni~ke discipline (Filmski leksikon), 37/2004 Nola, Lukas: Redatelj i scenograf, 36/2003 Popovi}, Boris: Boja i svjetlo, 27-28/2001 Ozu, Yasujiro: Dnevnik (prevela: Mirela Pintari}), 10/1997 Radi}, Damir: 101 godina filma u Hrvatskoj, 1896-1997, Polimac, Nenad: Nakupci filmova — distribucija u Hrvatskoj, 17/1999 39/2004 Radi}, Damir: Dra`en Movre: Iz sedmog reda lijevo, 18/1999 [krabalo, Ivo: Slamarke djevojke: trideset godina kasnije, Radi}, Damir: HrvojeTurkovi}: Suvremeni film, 19-20/1999 25/2001 Radi}, Damir: Knjige M. ]uri}a, S. Hundi}a i J. Heidla, D. Ilin~i- }a i A. Oremovi}a, 14/1998 Tadi}, Zoran: Film i televizija — selektorske dvojbe, 35/2003 Radi}, Damir: Marina Vuleti}, Oscar — Izme|u tradicionalnosti i Tadi}, Zoran: Veliko pospremanje, 26/2001 progresivnosti, 13/1998 Tadi}, Zoran: Zapisi s putovanja, 33/2003 Radi}, Damir: Nenad Pata — Majstori zagreba~kog crtanog filma, [krabalo, Ivo: Njihov obra~un sa mnom 15/1998 9/1997 Tanhofer, Nikola: Knjiga snimanja iz 1945. ili kako sam prvi put Radi}, Damir: Petar Krelja — Golik, 12/1997 omirisao barut, 16/1998 Radi}, Damir: Vjekoslav Majcen, Hrvatski filmski tisak, 13/1998 Sever, Vladimir C.: Filmska glazba — rije~ stru~njakinje (o knjizi Tribuson, Goran: Miris lizola — sje}anja filmofila, 6/1996 I. Paulus Brainstorming), 37/2004 Tribuson, Goran: Slane sjemenke — filmofilsko gastronomske op- [esni}, Jelena: Woody u drugom mediju (o knjizi W. Allena Milo sesije, 10/1997 za drago), 38/2004 @arkovi}, Dra`en: Kako sam izgubio nevinost (na filmu), ili pro- Tomljanovi}, Igor: Analize klasika (o knjizi A. Peterli}a Studije o ces sazrijevanja filmskog redatelja, 25/2001 9 filmova), 33/2003 Turkovi}, Hrvoje: Obrazovni film — {to je to, i {to on sve jest, Polemike i reagiranja 27-28/2001 Maru{i}, Jo{ko: Dvojbe i zablude — uz tekst Midhata Ajanovi}a Vidovi}, Boris: Iz ni~ega ne{to, Oktavijan Mileti} i hrvatski film, o zagreba~koj {koli crtanog filma, 24/2000 25/2001 Pavi~i}, Jurica: Nekriti~na kriti~nost, 25/2001 Vidovi}, Boris: Kratki spoj izme|u Lacana i autorske kritike (o knjizi S. @i`eka The Fright of Real Tears: Krzystof Kieolowski Radi}, Damir: Dekadentni u`itak teorijskog orgijanja, 31-32/2002 between Theory and Post-Theory), 31-32/2002 Radi}, Damir: Pornografska seksualnost na udaru feministi~ke Ze~evi}, Slaven: Hitchcock kao ~inovnik (Hitchcock o Hitchcoc- kritike, 29/2002 ku), 36/2003 Radi}, Damir: U povodu reagiranja Ive [krabala i Jurice Pavi~i}a Ze~evi}, Slaven: Vrsna urbana proza (100 godina filma i nogome- na tekst, 26/2001 ta Z. Tadi}a), 35/2003 Radi}, Damir: Uz tekst Nikice Gili}a Periodizacijska problematika @akni}, Ivan: Modernizam i istina (o monografiji o A. Babaji), filmskog postmodernizma, 24/2000 33/2003 [krabalo, Ivo: Memorija Damira Radi}a ponekad popusti, Eseji, sje}anja, iskustva 25/2001 Dovnikovi}, Borivoj-Bordo: Sje}anja / Moji prvi susreti s filmom, Vukajlovi}, @eljka: (Ne)uspjesi pornografskih te`nji — feministi~- 1-2/1995 ka perspektiva, 30/2002 Dundovi}, Hanibal: Sje}anje na Rudiku — Rudolfa Sremeca (1909-1999), 27-28/2001 Nekrolozi Gotovac, Tomislav: Mjesto pod suncem (rubrika Osobni pogled), Ganza, Milka: Svi filmovi — jedan film (nekrolog Peteku), 22/2000 36/2003 Hribar, Hrvoje: Ekranizacija, 39/2004 Hribar, Hrvoje: [est rola, kraj — uspomeni Branka Bauera, Hribar, Hrvoje: Stvarno, la`no, ulovljeno, 33/2003 30/2002 Jergovi}, Miljenko: Svijet u mraku, 18/1999 Kukuljica, Mato: Natuknice uz radnu, stru~nu i znanstvenu bio- Kolbas, Silvestar: Dokumentarni film — do kraja ili {to snimatelj grafiju dr. Vjekoslava Majcena, 27-28/2001 mo`e re}i o @ivotu na svje`em zraku, 33/2003 Krelja, Petar: Bio sam ~lan pulskog `irija, 3-4/1995 Maru{i}, Jo{ko: Razumjeli smo se, domine..., 33/2003 Krelja, Petar: Istinita pri~a o Milki zvanoj Stjuardesa, 15/1998 Vidovi}, Boris: Ba{tina ~uvara ba{tine, 27-28/2001 171 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 165 do 184 Predmetno kazalo

Kazalo recenziranih filmova 17. 50 prvih poljubaca (Kova~, Goran), 38/2004 18. 8 1/2 ena (Valenti}, Ton~i), 31-32/2002 Hrvatski filmovi 19. 8 milja (Kurelec, Tomislav), 34/2003 1. Agonija (Radi}, Damir), 16/1998 20. 8 `ena (Grozdani}, Josip), 36/2003 2. An|ele moj dragi (Radi}, Damir), 6/1996 21. A Hard Day’s Night (Heidl, Janko), 27-28/2001 3. Bogorodica (Nenadi}, Diana), 17/1999 22. A. I. — Umjetna integlicija (Sabli}, Mario), 29/2002 4. Bo`i}u Be~u (Nenadi}, Diana), 12/1997 23. Ace Ventura: Kad priroda zove (Petrovi}, Sanjin), 6/1996 24. Adamovo rebro (Nenadi}, Diana), 36/2003 5. Crvena pra{ina (Nenadi}, Diana), 19-20/1999 25. Adaptacija (Rube{a, Dragan), 35/2003 6. ^udnovate zgode [egrta Hlapi}a (Viskovi}, Josip), 10/1997 26. Afera Thomasa Crownea (Kurelec, Tomislav), 19-20/1999 27. Agent Cody Banks (Picula, Bo{ko), 38/2004 7. Djed i baka se rastaju (Nenadi}, Diana; Gili}, Nikica), 28. Air Force One (Radi}, Damir), 12/1997 12/1997 29. Akumulator (Viskovi}, Josip), 16/1998 8. Doktor ludosti (Mari}, Katarina), 37/2004 30. Al Capone (Radi}, Damir), 6/1996 31. Ali (Sabli}, Mario), 39/2004 9. Fine mrtve djevojke (Markovi}, Dario), 33/2003 32. Ali G u parlamentu (Picula, Bo{ko), 33/2003 10.Gospa (Nenadi}, Diana), 1-2/1995 33. Alien — Uskrsnu}e (Milinkovi}, Martin), 13/1998 34. Aljaska (Kurelec, Tomislav), 10/1997 11. Ispod crte (Grozdani}, Josip), 36/2003 35. Amadeus - redateljska verzija (Heidl, Janko), 33/2003 12. Isprani (Jurak, Dragan), 5/1996 36. Amarov zlo~in (Kurelec, Tomislav), 38/2004 13. Kako je po~eo rat na mom otoku (Heidl, Janko), 8/1996 37. Amater (Radi}, Damir), 8/1996 14. Kad mrtvi zapjevaju (Radi}, Damir), 15/1998 38. Amelie (Markovi}, Dario), 30/2002 15. Konjanik (Markovi}, Dario), 38/2004 39. Ameri~ka pita (Milinkovi}, Martin), 21/2000 40. Ameri~ka pita 2 (Petrovic, Sanjin), 29/2002 16. Mondo Bobo (Nenadi}, Diana), 12/1997 41. Ameri~ka pita 3 - vjen~anje (Sabli}, Mario), 36/2003 42. Ameri~ka rapsodija (Kurelec, Tomislav), 39/2004 17. Nausikaja (Kurelec, Tomislav), 6/1996 43. Ameri~ki bizon (Gili}, Nikica), 10/1997 18. Ne dao Bog ve}eg zla (Kurelec, Tomislav), 33/2003 44. Ameri~ki makro (Heidl, Janko), 27-28/2001 19. Potonulo groblje (Sabli}, Mario), 33/2003 45. Ameri~ki psiho (Radi}, Damir), 24/2000 20. Prepoznavanje (Nenadi}, Diana), 12/1997 46. Ameri~ki san (Picula, Bo{ko), 39/2004 21. Pu{ka za uspavljivanje (Nenadi}, Diana), 12/1997 47. Amistad (Viskovi}, Josip), 13/1998 22. Putovanje tamnom polutkom (Sabli}, Mario), 5/1996 48. Ana i kralj (Sabli}, Mario), 23/2000 49. Ana Karenjina (Petrovi}, Sanjin), 17/1999 23. Rusko meso (Radi}, Damir), 14/1998 50. Anaconda (Vukoja, Denis), 11/1997 24. Sedma kronika (Pavi~i}, Jurica; Radi}, Damir), 10/1997 51. Anakonde: Lov na krvavu orhideju (Picula, Bo{ko), 40/2004 25. Serafin, svjetioni~arev sin (Kurelec, Tomislav), 33/2003 52. Analiziraj ono (Sabli}, Mario), 34/2003 26. Slu~ajni svjedok (Mari}, Katarina), 31-32/2002 53. Analiziraj ovo (Paljan, Jelena), 19-20/1999 27. Sretno dijete (Mari}, Katarina), 37/2004 54. Anastasia (Tomljanovi}, Igor), 14/1998 28. Svjedoci (Nenadi}, Diana), 38/2004 55. Andre (Viskovi}, Josip), 3-4/1995 56. An|ele moj dragi (Radi}, Damir), 6/1996 29. Ta divna splitska no} (Kova~, Goran), 40/2004 57. An|eli ~uvari (Markovi}, Dario), 6/1996 30. Transatlantik (Radi}, Damir), 16/1998 58. An|eli i demoni (Polimac, Nenad), 33/2003 31. Tre}a `ena (Radi}, Damir), 13/1998 59. An|eoske o~i (Sabli}, Mario), 29/2002 32. Tri mu{karca Melite @ganjer (Radi}, Damir), 16/1998 60. Animatrix (^egir, Tomislav), 35/2003 33. Tu (Grozdani}, Josip), 36/2003 61. Antwone Fisher (Picula, Bo{ko), 37/2004 62. Apokalipsa sada - Redux (Radi}, Damir), 33/2003 Strani filmovi 63. Apollo 13 (Ze~evi}, Slaven), 5/1996 1. 1 na 1 (Grozdani}, Josip), 35/2003 64. Apostol (@akni}, Ivan), 21/2000 2. 10. stepenica (Picula, Bo{ko), 31-32/2002 65. Armageddon (Sabli}, Mario), 16/1998 3. 101 dalmatinac (^elan, Sta{a), 1-2/1995 66. Asterix i Obelix protiv Cezara (Vukoja, Denis), 21/2000 4. 101 dalmatinac (Gili}, Nikica), 10/1997 67. Asterix i Obelix: Misija Kleopatra (Picula, Bo{ko), 31- 5. 101 dalmatinac II: Patchova avantura u Londonu (Picula, 32/2002 Bo{ko), 34/2003 68. Asterix osvaja Ameriku (Markovi}, Dario), 2 5/1996 6. 102 Dalmatinca (Vukoja, Denis), 26/2001 69. Atentat na Reagana (Valenti}, Ton~i), 31-32/2002 7. 13. ratnik (Sabli}, Mario), 21/2000 70. Atlantida: Izgubljeno carstvo (Petrovic, Sanjin), 29/2002 8. 13. ratnik (Sabli}, Mario), 21/2000 71. Austin Powers (Gili}, Nikica), 14/1998 9. 15 minuta slave (Kurelec, Tomislav), 26/2001 72. Austin Powers u Goldmemberu (Joveti}, Goran), 31-32/2002 10. 187: [ifra za ubojstvo (@akni}, Ivan), 18/1999 73. Austin Powers: [pijun koji me hvatao (Sabli}, Mario), 11. 21 gram (Nenadi}, Diana), 38/2004 21/2000 12. 24 sata (Kuko~, Juraj), 39/2004 74. Autobus za Washington (Radi}, Damir), 11/1997 13. 25. sat (Sever, Vladimir C.), 35/2003 75. Avanture male Chihiro (Sever, Vladimir C.), 39/2004 14. 28 dana (Sabli}, Mario), 23/2000 15. 28 dana kasnije (Sabli}, Mario), 34/2003 76. Baby Boy (Mari}, Katarina), 31-32/2002 16. 40 dana bez komada (Mari}, Katarina), 30/2002 77. Bande New Yorka (Kragi}, Bruno), 34/2003 172 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 165 do 184 Predmetno kazalo

78. Banditi (Joveti}, Goran), 30/2002 142. Bubnjevi pobjede (Heidl, Janko), 36/2003 79. Banger sestre (Picula, Bo{ko), 35/2003 143. Buena Vista Social Club (Radi}, Damir), 23/2000 80. Bar za lijen~ine (Radi}, Damir), 11/1997 144. Buffalo ‘66 (Paljan, Jelena), 17/1999 81. Baraba (Radi}, Damir), 15/1998 145. Buffalo soldiers (Grozdani}, Josip), 39/2004 82. Barb Wire -An|eo pravde (Sabli}, Mario), 7/1996 146. Bulevar sumraka (Grozdani}, Josip), 36/2003 83. Barbarske invazije (Sever, Vladimir C.), 38/2004 147. Bullworth (Vukoja, Denis), 19-20/1999 84. Barcelona (Ilin~i}, Dra`en), 1-2/1995 148. Bure baruta (Gili}, Nikica), 19-20/1999 85. Barry Lyndon (Sever, Vladimir C.), 30/2002 86. Basquiat (Radi}, Damir), 13/1998 149. Cable Guy - Nepodno{ljivi (Milinkovi}, Martin), 7/1996 87. Ba{ kao Beckham (Sever, Vladimir C.), 39/2004 150. Careva nova }ud (Tomljanovi}, Igor), 27-28/2001 88. Batman i Robin (Sabli}, Mario), 11/1997 151. Carlitov na~in (Gili}, Nikica), 3-4/1995 89. Batman zauvijek (Milinkovi}, Martin), 5/1996 152. Carstvo vatre (Sabli}, Mario), 34/2003 90. Bazen (Radi}, Damir), 37/2004 153. Casino (Gili}, Nikica), 6/1996 91. Bean (Paljan, Jelena), 12/1997 154. Casper (Petrovi}, Sanjin), 5/1996 92. Beavis i Butt - Head (Milinkovi}, Martin), 15/1998 155. Cecil je poludio (Heidl, Janko), 39/2004 156. Charlijevi an|eli (Sabli}, Mario), 25/2001 93. Besmrtna ljubav (Ivani{, Goran), 36/2003 157. Charlijevi an|eli 2: punom brzinom (Picula, Bo{ko), 94. Besmrtna ljubav (Tomi}, @ivorad), 3-4/1995 35/2003 95. Bez povratka (Sabli}, Mario), 2, 34/2003 158. Chicago (Markovi}, Dario), 34/2003 96. Bijeg iz L. A. (Jindra, Jelena), 8/1996 159. Chico (Mari}, Katarina), 30/2002 97. Bijeli oleandar (Sabli}, Mario), 35/2003 160. Chopper (Tomljanovi}, Igor), 38/2004 98. Bijeli prah (Petrovic, Sanjin), 29/2002 161. Cijena pravde (Sabli}, Mario), 19-20/1999 99. Bijelo odijelo (Heidl, Janko), 24/2000 162. Cijena straha (Picula, Bo{ko), 33/2003 100. Bijes pod kontrolom (Radi}, Damir), 35/2003 163. Ciklon (Posari}, Jasna), 16/1998 101. Bili jednom ratnici (Sale~i}, Ivan Jr.), 1-2/1995 164. Congo (Luketi}, @eljko), 5/1996 102. Bili smo vojnici (Radi}, Damir), 33/2003 165. Cookie (Kurelec, Tomislav), 21/2000 103. Billy Elliot (@akni}, Ivan), 25/2001 166. Collateral (Kurelec, Tomislav), 40/2004 104. Bilo jednom u Meksiku (Grozdani}, Josip), 36/2003 167. Corrina (Tomi}, @ivorad), 3-4/1995 105. Bio jednom lopov (Vukoja, Denis), 14/1998 168. Crni bombarder (Radi}, Damir), 19-20/1999 106. Biti John Malkovich (Radi}, Damir), 22/2000 169. Crossroads (Ivani{, Goran), 31-32/2002 107. Biti najbolji (Sabli}, Mario), 37/2004 170. Crveni planet (Mari}, Katarina), 25/2001 108. Bitka za {kolu (Mari}, Katarina), 38/2004 171. Crveni ugao (Vukoja, Denis), 14/1998 109. Blackjack (Vukoja, Denis), 15/1998 172. Crveni zmaj (Sabli}, Mario), 33/2003 110. Blackout (@akni}, Ivan), 17/1999 173. Crveno svjetlo (Picula, Bo{ko), 40/2004 111. Blade (Kurelec, Tomislav), 16/1998 174. Cura sa zadatkom (Mari}, Katarina), 26/2001 112. Blade 2 (Picula, Bo{ko), 31-32/2002 175. Cvijet moje tajne (Posari}, Jasna), 8/1996 113. Blanche (Heidl, Janko), 37/2004 114. Blues - glazbeno putovanje (Grozdani}, Josip), 39/2004 176. ^asni ljudi (Mari}, Katarina), 26/2001 115. Blues kaubojki (Ze~evi}, Slaven), 3-4/1995 177. ^ekaju}i izdisaj (Petrovi}, Sanjin), 9/1997 116. Boemski dani (Picula, Bo{ko), 38/2004 178. ^ekaju}i smrt u Denveru (Vukoja, Denis), 8/1996 117. Bogata{ (Kurelec, Tomislav), 3-4/1995 179. ^etiri pera (Mari}, Katarina), 39/2004 118. Bogomdan (Picula, Bo{ko), 40/2004 180. ^etiri ratnika (Sabli}, Mario), 36/2003 119. Bogovi i ~udovi{ta (Milinkovi}, Martin), 19-20/1999 181. ^etiri sobe (Jurak, Dragan), 6/1996 120. Boja no}i (Markovi}, Dario), 1-2/1995 182. ^okolada (Radi}, Damir), 26/2001 121. Boksa~ (Posari}, Jasna), 13/1998 183. ^ovje~e, gdje mi je auto? (Milinkovi}, Martin), 26/2001 122. Boksa~ica (Markovi}, Dario), 30/2002 184. ^ovjek bez lica (Radi}, Damir), 12/1997 123. Bolni~arka Betty (Heidl, Janko), 26/2001 185. ^ovjek bez pro{losti (Nenadi}, Diana), 34/2003 124. Bolje ne mo`e (Milinkovi}, Martin), 13/1998 186. ^ovjek bez tijela (Valenti}, Ton~i), 24/2000 125. Bourneov identitet (Sever, Vladimir C.), 33/2003 187. ^ovjek kojeg nije bilo (Markovi}, Dario), 31-32/2002 126. Bourneova nadmo} (Radi}, Damir), 40/2004 188. ^ovjek koji je premalo znao (Radi}, Damir), 15/1998 127. Bowfinger - kralj Hollywooda (@akni}, Ivan), 21/2000 189. ^ovjek koji je tu`io Boga (@akni}, Ivan), 31-32/2002 128. Bo`anstvene tajne sestrinstva ya-ya (Heidl, Janko), 35/2003 190. ^ovjek koji je ubio Liberty Valancea (^egir, Tomislav), 129. Bo`ji grad (Grozdani}, Josip), 38/2004 37/2004 130. Bra}a Blues 2000 (Petrovi}, Sanjin), 14/1998 191. ^ovjek na Mjesecu (@akni}, Ivan), 21/2000 131. Bra}a Mcmullen (@akni}, Ivan), 17/1999 192. ^ovjek u `eljeznoj maski (Gili}, Nikica), 14/1998 132. Bra}a Newton (^elan, Sta{a), 17/1999 193. ^ovjek zvan dijamant (Heidl, Janko), 30/2002 133. Brak na brzaka (Paljan, Jelena), 10/1997 194. ^udesan Bo`i} (Tomi}, @ivorad), 6/1996 134. Breme bijelog ~ovjeka (Tomljanovi}, Igor), 8/1996 195. ^udesan izum (Vukoja, Denis), 13/1998 135. Brianov `ivot ([o{a, Dean), 35/2003 196. ^udesni grm (Picula, Bo{ko), 36/2003 136. Brisa~ (Radi}, Damir), 7/1996 197. ^udni dani (Kova~, Goran), 7/1996 137. Britannic (Mari}, Katarina), 30/2002 198. ^udnovate zgode {egrta Hlapi}a (Viskovi}, Josip), 10/1997 138. Brodolom `ivota (Tomljanovi}, Igor), 25/2001 199. ^udotvorac (Viskovi}, Josip), 15/1998 139. Brzi i mrtvi (Luketi}, @eljko), 3-4/1995 200. ^udovi{ta iz ormara (Tomljanovi}, Igor), 30/2002 140. Brzi i `estoki (Joveti}, Goran), 29/2002 201. ^udovi{te (Heidl, Janko), 6/1996 141. Brzina 2: Izvan kontrole (Sabli}, Mario), 3 12/1997 202. ^udovi{te (Rube{a, Dragan), 38/2004 173 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 165 do 184 Predmetno kazalo

203. ^uvar prolaza (Sabli}, Mario), 7/1996 265. Dobra djevojka (Picula, Bo{ko), 38/2004 204. ^uvari zakona (Sabli}, Mario), 14/1998 266. Dobri Will Hunting (Radi}, Damir), 14/1998 267. Dobro do{li gospodine Chance (Markovi}, Dario), 34/2003 205. ]elija (Heidl, Janko), 25/2001 268. Dobro do{li u Collinwood (Tomljanovi}, Igor), 33/2003 206. D’Artagnanova k}i (Radi}, Damir), 6/1996 269. Dobro do{li u Sarajevo (Sabli}, Mario), 13/1998 207. Daj mi sve (Sabli}, Mario), 26/2001 270. Dobrodo{li u d`unglu (Picula, Bo{ko), 37/2004 208. Daleki ro|aci (Sabli}, Mario), 3, 33/2003 271. Dogma (Sabli}, Mario), 22/2000 209. Daleki ro|aci 2 (Kurelec, Tomislav), 15/1998 272. Dogodilo se na Manhattanu (Sabli}, Mario), 34/2003 210. Daleko od o~iju (Radi}, Damir), 16/1998 273. Dogville (Markovi}, Dario), 37/2004 211. Daleko od raja (Kuko~, Juraj), 34/2003 274. Dok me moje noge nose (Ivani{, Goran), 38/2004 212. Dama i skitnica (Posari}, Jasna), 11/1997 275. Dok si spavao (Paljan, Jelena), 5/1996 213. Dan nezavisnosti (Viskovi}, Josip), 8/1996 276. Dokaz `ivota (Mari}, Katarina), 26/2001 214. Dan obuke (Joveti}, Goran), 30/2002 277. Doktor Doolittle (Kova~, Goran), 16/1998 215. Dan o~eva (Tomljanovi}, Igor), 12/1997 278. Doktor Doolitlle 2 (Petrovic, Sanjin), 27-28/2001 216. Dan poslije sutra (Jur~i}, Josip), 39/2004 279. Dolazak (Vukoja, Denis), 11/1997 217. Dan zvijeri (Kuko~, Juraj), 24/2000 280. Dolores Claiborne (Petrovi}, Sanjin), 3-4/1995 218. Dani nogometa (Sabli}, Mario), 39/2004 281. Domino efekt (Kova~, Goran), 39/2004 219. Danteov vrh (Sabli}, Mario), 10/1997 282. Don Juan De Marco (Nenadi}, Diana), 5/1996 220. Dar (Sabli}, Mario), 27-28/2001 283. Donnie Brasco (Milinkovi}, Martin), 11/1997 221. Daredevil - ^ovjek bez straha (Picula, Bo{ko), 34/2003 284. Donnie Darko (Sever, Vladimir C.), 38/2004 222. De~ki i cure (Vukoja, Denis), 24/2000 285. Dosje Alien (Radi}, Damir), 19-20/1999 223. De~ki nikad ne pla~u (Gili}, Nikica), 22/2000 286. Dosje Dou{nik (^egir, Tomislav), 31-32/2002 224. Demoni ([o{a, Dean), 35/2003 287. Dosjei X (Milinkovi}, Martin), 16/1998 225. Deset minuta stariji: truba (Grozdani}, Josip), 38/2004 288. Dracula 2000 (@akni}, Ivan), 27-28/2001 226. Deset razloga za{to te mrzim (Radi}, Damir), 19-20/1999 289. Drakula, veseli mrtvac (Gili}, Nikica), 9/1997 227. Desperado (Sale~i}, Ivan Jr.), 5/1996 290. Dream Team (Sabli}, Mario), 11/1997 228. Detektiv Shaft (Heidl, Janko), 25/2001 291. Druga strana ljubavi (Heidl, Janko), 37/2004 229. Devet mjeseci (Viskovi}, Josip), 5/1996 292. Drugi gra|anski rat (Sabli}, Mario), 16/1998 230. Deveta vrata (Valenti}, Ton~i), 24/2000 293. Dru`ba pravih gentlemena (Sabli}, Mario), 36/2003 231. Deveti krug pakla (Milinkovi}, Martin), 22/2000 294. Drvo snova (Luketi}, @eljko), 5/1996 232. Diabolique (Luketi}, @eljko), 7/1996 295. Dr`avni neprijatelj (Milinkovi}, Martin), 17/1999 233. Dim (Nenadi}, Diana), 6/1996 296. Duboko modro more (Radi}, Damir), 22/2000 234. Dinosaur (Mari}, Katarina), 25/2001 297. Duga mra~na no} (Picula, Bo{ko), 38/2004 235. Divlja igra (Sabli}, Mario), 15/1998 298. Dugi prsti (Grozdani}, Josip), 40/2004 236. Divlja no} (Vukoja, Denis), 21/2000 299. Dugi opro{taj (Tomljanovi}, Igor), 14/1998 237. Divlja prostranstva (Picula, Bo{ko), 39/2004 300. Duh i tama (Sabli}, Mario), 9/1997 238. Divlja rijeka (Sa~er, Zlatka), 1-2/1995 301. Duhovi Marsa (Joveti}, Goran), 29/2002 239. Divlja trka (Sabli}, Mario), 37/2004 302. Dungeons & Dragons (Joveti}, Goran), 26/2001 240. Divlja vo`nja (Sabli}, Mario), 31-32/2002 303. Dva paklena dana (Vukoja, Denis), 13/1998 241. Divlji Bill (Tomljanovi}, Igor), 8/1996 304. Dva tjedna za ljubav (Heidl, Janko), 34/2003 305. Dvanaest majmuna (Gili}, Nikica), 6/1996 242. Divlji blues (Heidl, Janko), 30/2002 306. Dvorac (Vukoja, Denis), 22/2000 243. Divlji zapad (Petrovi}, Sanjin), 19-20/1999 307. Dvostruka opasnost (Radi}, Damir), 21/2000 244. Di`e se do kraja (Heidl, Janko), 25/2001 308. Dvostruki zavodnik (Sale~i}, Ivan Jr.), 10/1997 245. Djeca raja (Tomljanovi}, Igor), 22/2000 309. \avolja nit (Polimac, Nenad), 33/2003 246. Djed Mraz se `eni (Picula, Bo{ko), 33/2003 310. \avolje uto~i{te (Sabli}, Mario), 3-4/1995 247. Djevojka i smrt (Heidl, Janko), 5/1996 248. Djevojka iz Jerseyja (Picula, Bo{ko), 40/2004 311. E. T. Do{ljak iz svemira (Sabli}, Mario), 30/2002 249. Djevojka iz Spitfire Grilla (Radi}, Damir), 9/1997 312. Ecks protiv Severa: kona~ni obra~un (Grozdani}, Josip), 250. Djevojka mojih snova (Petrovic, Sanjin), 22/2000 35/2003 251. Djevojka na mostu (Nenadi}, Diana), 34/2003 313. Ed TV (Viskovi}, Josip), 19-20/1999 252. Djevojka s bisernom nau{nicom (Sever, Vladimir C.), 314. Ed Wood (Tomi}, @ivorad), 3-4/1995 40/2004 315. Egzorcist: Istjeriva~ |avola (Radi}, Damir), 26/2001 253. Djevojke iz Coyote bara (Sabli}, Mario), 24/2000 316. Eksperiment (Kova~, Goran), 38/2004 254. Djevojke iz visokog dru{tva (Picula, Bo{ko), 39/2004 317. Elitni ubojice (Pir{i}, Jasminka), 15/1998 255. Djevojke s Beverly Hillsa (Milinkovi}, Martin), 5/1996 318. Elizabeth (Radi}, Damir), 21/2000 256. Djevojke s duplerice (Picula, Bo{ko), 38/2004 319. Emma — Muzej straha (Viskovi}, Josip), 10/1997 257. Dnevnik Bridget Jones (@akni}, Ivan), 27-28/2001 320. Engleski pacijent (Markovi}, Dario), 10/1997 258. Do kraja (Sabli}, Mario), 27-28/2001 321. Englez koji se popeo na brdo, a si{ao s planine (Sabli}, 259. Do posljednjeg trenutka (Vukoja, Denis), 18/1999 Mario), 5/1996 260. Dobar ~ovjek u Africi (Gili}, Nikica), 1-2/1995 322. Enigma (Picula, Bo{ko), 34/2003 261. Dobar posao u Italiji (Radi}, Damir), 37/2004 323. Equilibrium (Picula, Bo{ko), 36/2003 262. Dobar, lo{ i... lova (Gili}, Nikica), 7/1996 324. Erin Brockovich (Gili}, Nikica), 22/2000 263. Doberman (Sabli}, Mario), 25/2001 325. Evita (Posari}, Jasna), 10/1997 264. Dobitnik (Jindra, Jelena), 9/1997 326. Evolucija (Petrovic, Sanjin), 27-28/2001 174 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 165 do 184 Predmetno kazalo

327. Exotica (Jurak, Dragan), 3-4/1995 389. Gospodar planina (Heidl, Janko), 31-32/2002 390. Gospodar prstenova: Povratak kralja (Sever, Vladimir C.), 328. Faca poput Mikea (frajerske tenisice), (Picula, Bo{ko), 37/2004 33/2003 391. Gospodar prstenova: Dvije kule (Markovi}, Dario), 329. Fahrenheit 9/11 (Grozdani}, Josip), 40/2004 33/2003 330. Fanfan la Tulipe (Picula, Bo{ko), 38/2004 392. Gospodar prstenova: Prstenova dru`ina (Kuko~, Juraj), 331. Fantazija 2000 (Vukoja, Denis), 23/2000 29/2002 332. Fantom (Viskovi}, Josip), 9/1997 393. Gospodar snova (Viskovi}, Josip), 3-4/1995 333. Fantomska prijetnja (Viskovi}, Josip), 19-20/1999 394. Gospodar `ivota i smrti (Radi}, Damir), 14/1998 334. Fargo (Sale~i}, Ivan Jr.), 8/1996 395. Gospodari lutaka (Sa~er, Zlatka), 3-4/1995 335. Farinelli (Nenadi}, Diana), 1-2/1995 396. Gospodin Schmidt (Kuko~, Juraj), 37/2004 336. Femme fatale (Sever, Vladimir C.), 34/2003 397. Gotika (Sever, Vladimir C.), 38/2004 337. Fenomen (Radi}, Damir), 7/1996 398. Grabe`ljivci (Sabli}, Mario), 21/2000 338. Final Fantasy (Milinkovi}, Martin), 29/2002 399. Graceland (@akni}, Ivan), 19-20/1999 339. Fled (Posari}, Jasna), 8/1996 400. Grad an|ela (Milinkovi}, Martin), 15/1998 340. Flert sa sudbinom (Kova~, Goran), 13/1998 401. Grad kriminala (Vukoja, Denis), 12/1997 341. Fokus (Ivani{, Goran), 36/2003 402. Grad na obali (Sabli}, Mario), 34/2003 342. Forrest Gump (Sale~i}, Ivan Jr.), 1-2/1995 403. Grad tame (Sabli}, Mario), 16/1998 343. Francuski poljubac (Milinkovi}, Martin), 7/1996 404. Grad zlo~ina (Pir{i}, Jasminka), 14/1998 344. Francuskinja (Markovi}, Dario), 2 5/1996 405. Gradona~elnik (Sale~i}, Ivan Jr.), 6/1996 345. Frankenstein (Heidl, Janko), 1-2/1995 406. Gradske legende (Sabli}, Mario), 17/1999 346. Frankie Starlight (Petrovi}, Sanjin), 11/1997 407. Gra|ani opasnih namjera (Milinkovi}, Martin), 19-20/1999 347. Frida (Paljan, Jelena), 34/2003 408. Grimizna plima (Jurak, Dragan), 3-4/1995 348. Full Metal Jacket (Valenti}, Ton~i), 30/2002 409. Grimizne rijeke (Joveti}, Goran), 26/2001 349. G. I. Jane (Petrovi}, Sanjin), 13/1998 410. Grof Monte Cristo (Rube{a, Dragan), 31-32/2002 350. Galakti~ka pustolovina (Vukoja, Denis), 25/2001 411. Grozna cura (Sara~evi}, Igor), 30/2002 351. Gangster No 1. (Sabli}, Mario), 30/2002 412. Grudi i mjesec (Viskovi}, Josip), 15/1998 352. Gangsteri (Heidl, Janko), 34/2003 413. Gummo (Radi}, Damir), 16/1998 353. Gangsterska ~etvorka (Sabli}, Mario), 11/1997 414. Hakeri (Sabli}, Mario), 7/1996 354. Gangsterska petorka (Sabli}, Mario), 40/2004 415. Hamlet (Joveti}, Goran), 26/2001 355. Garfield (Sabli}, Mario), 40/2004 416. Hamlet (Viskovi}, Josip), 13/1998 356. Gas do daske (@akni}, Ivan), 17/1999 417. Hannibal (Sabli}, Mario), 29/2002 357. Gas do daske 2 (Sabli}, Mario), 30/2002 418. Harrisonovo cvije}e (Grozdani}, Josip), 36/2003 358. Gattaca Slom (Kova~, Goran), 16/1998 419. Harry Potter i kamen mudraca (^elan, Sta{a), 29/2002 359. Gdje ljubav `ivi (Luketi}, @eljko), 7/1996 420. Harry Potter i odaja tajni (Sabli}, Mario), 33/2003 360. Generacija buntovnika (Heidl, Janko), 27-28/2001 421. Harry Potter i zato~enik Azkabana (Grozdani}, Josip), 361. Generacija X (Sabli}, Mario), 18/1999 39/2004 362. Generacije (Tomljanovi}, Igor), 1-2/1995 422. Hartov rat (Radi}, Damir), 31-32/2002 363. General (Heidl, Janko), 27-28/2001 423. Hedviga i bijesni in~ (Ivani{, Goran), 35/2003 364. Generalova k}i (Radi}, Damir), 21/2000 424. Hej Arnold (Picula, Bo{ko), 35/2003 365. Genijalac (Markovi}, Dario), 19-20/1999 425. Herkul (Kurelec, Tomislav), 12/1997 366. Genijalni um (Paljan, Jelena), 30/2002 426. Heroj (Rube{a, Dragan), 40/2004 367. Georgia (Sale~i}, Ivan Jr.), 9/1997 427. Hidalgo - nebeski jaha~ (Grozdani}, Josip), 38/2004 368. Ghost Dog: Put samuraja (Nenadi}, Diana), 34/2003 428. Hi-fi du}an snova (@akni}, Ivan), 23/2000 369. Gimnazija za divljake (Vukoja, Denis), 9/1997 429. Highlander - ^arobnjak (Gili}, Nikica), 1-2/1995 370. Gladijator (Radi}, Damir), 22/2000 430. Highlander - Zavr{na verzija (Vukoja, Denis), 26/2001 371. Glasnici vjetra (Joveti}, Goran), 31-32/2002 431. Hladno srce (Sabli}, Mario), 14/1998 372. Glava iznad vode (Milinkovi}, Martin), 15/1998 432. Holivudski murjaci (Mari}, Katarina), 36/2003 373. Glavni frajer (Joveti}, Goran), 26/2001 433. Holivudski svr{etak (Paljan, Jelena), 38/2004 374. Glavni kolodvor (Radi}, Damir), 22/2000 434. Hollywood u plamenu (Petrovi}, Sanjin), 19-20/1999 375. Glavom kroz zid (Sever, Vladimir C.), 39/2004 435. Hotel od milijun dolara (Radi}, Damir), 23/2000 376. Glazba mog srca (@akni}, Ivan), 22/2000 436. Hotel Splendid (Ivani{, Goran), 37/2004 377. Gloria (Radi}, Damir), 19-20/1999 437. Hrabro srce (Petrovi}, Sanjin), 5/1996 378. Glup i gluplji (Ze~evi}, Slaven), 3-4/1995 438. Hrabrost ratnika (Posari}, Jasna), 9/1997 379. Gnjavatorica (Petrovi}, Sanjin), 15/1998 439. Hrid (Kurelec, Tomislav), 7/1996 380. Godine s Picassom (Radi}, Damir), 10/1997 440. Hulk (Picula, Bo{ko), 36/2003 381. Godzilla (Kurelec, Tomislav), 15/1998 441. Humphrey Bogart kolekcija (Nenadi}, Diana), 39/2004 382. Goli ru~ak (Luketi}, @eljko), 8/1996 442. Hvala za ~okoladu (Gili}, Nikica), 30/2002 383. Goli {pijun (Jindra, Jelena), 7/1996 384. Gore dolje (Tomljanovi}, Igor), 18/1999 443. I tvoju mamu tako|er (Mari}, Katarina), 31-32/2002 385. Gore ne mo`e (Kurelec, Tomislav), 17/1999 444. Identitet (Kosanovi}, Jakov), 36/2003 386. Gori vatra (Kuko~, Juraj), 37/2004 445. Igra (Sabli}, Mario), 14/1998 387. Gosford Park (Radi}, Damir), 30/2002 446. Igra na poljanama Bo`jim (Petrovi}, Sanjin), 15/1998 388. Gospodar i ratnik (Kuko~, Juraj), 37/2004 447. Igra s nepoznatim (Sabli}, Mario), 30/2002 175 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 165 do 184 Predmetno kazalo

448. Igra sudbine (Picula, Bo{ko), 30/2002 512. Jezgra (Sabli}, Mario), 34/2003 449. Illuminata (Heidl, Janko), 24/2000 513. Joeov stan (Milinkovi}, Martin), 10/1997 450. Ima{ poruku (Milinkovi}, Martin), 18/1999 514. John Q. (Picula, Bo{ko), 31-32/2002 451. Imitator (Viskovi}, Josip), 6/1996 515. Johnny English (@akni}, Ivan), 34/2003 452. In & out, zalu|eni mlado`enja (Petrovi}, Sanjin), 18/1999 516. Johnny Mnemonic (Sale~i}, Ivan Jr.), 5/1996 453. Instinkt (Markovi}, Dario), 19-20/1999 517. Johns (Pir{i}, Jasminka), 15/1998 454. Interview s vampirom (Jurak, Dragan), 1-2/1995 518. Jo{ jedan dan u Raju (Heidl, Janko), 38/2004 455. Intimnost (Rube{a, Dragan), 33/2003 519. Judge Dredd: Posljednji sudac (Ze~evi}, Slaven), 5/1996 456. Iris (Mari}, Katarina), 33/2003 520. Juha s tortiljom (Mari}, Katarina), 33/2003 457. Isijavanje (Radi}, Damir), 30/2002 521. Jumanji (Tomi}, @ivorad), 6/1996 458. Iskonski strah (Sabli}, Mario), 7/1996 522. Junior (Luketi}, @eljko), 1-2/1995 459. Iskupljenje u Shawshanku (Ilin~i}, Dra`en), 1-2/1995 523. Jurski park 3 (Sabli}, Mario), 27-28/2001 460. Ismijavanje (Gili}, Nikica), 10/1997 461. Isplata (Kova~, Goran), 38/2004 524. K vragu i ljubav (Paljan, Jelena), 36/2003 462. Ispod povr{ine (Heidl, Janko), 36/2003 525. Kad bi zidovi mogli govoriti 2 (Heidl, Janko), 25/2001 463. Ispod povr{ine (Kurelec, Tomislav), 24/2000 526. Kajmak i marmelada (Kova~, Goran), 38/2004 464. Ispovijedi opasnog uma (Polimac, Nenad), 34/2003 527. Kako je Grinch ukrao Bo`i} (Sabli}, Mario), 24/2000 465. Istina o Charlieju (Heidl, Janko), 37/2004 528. Kako se rije{iti frajera u 10 dana (Grozdani}, Josip), 466. Istina o ma~kama i psima (Kova~, Goran), 10/1997 35/2003 467. Istinit zlo~in (Vukoja, Denis), 19-20/1999 529. Kako smo se smijali (Heidl, Janko), 24/2000 468. Istok je isto~no (Heidl, Janko), 23/2000 530. Kandidat (Rube{a, Dragan), 31-32/2002 469. Istok-zapad (Mari}, Katarina), 25/2001 531. Kansas City (Tomljanovi}, Igor), 10/1997 470. Ivana Orleanska (Sabli}, Mario), 22/2000 532. Kaos (Viskovi}, Josip), 11/1997 471. Ivica i Marica (Picula, Bo{ko), 34/2003 533. Karakter (Posari}, Jasna), 17/1999 472. Iz d`ungle u d`unglu (Gili}, Nikica), 10/1997 534. Karta svijeta (Heidl, Janko), 26/2001 473. Iz pakla (Tomljanovi}, Igor), 30/2002 535. Kartel (Sabli}, Mario), 36/2003 474. Iza neprijateljskih linija (Sabli}, Mario), 29/2002 536. Kate i Leopold (Kuko~, Juraj), 31-32/2002 475. Izabranica tame (Vukoja, Denis), 27-28/2001 537. Kazaam (Posari}, Jasna), 9/1997 476. Izborni dani (Milinkovi}, Martin), 21/2000 538. K}i mog bossa (Mari}, Katarina), 38/2004 477. Izgubljena cesta (Gili}, Nikica), 10/1997 539. Kellyjeva banda (Picula, Bo{ko), 39/2004 478. Izgubljena mo} (Picula, Bo{ko), 36/2003 540. Kika (Nenadi}, Diana), 1-2/1995 479. Izgubljene du{e (Mari}, Katarina), 30/2002 541. Kill Bill (Markovi}, Dario), 37/2004 480. Izgubljeni bataljun (Grozdani}, Josip), 34/2003 542. Kill Bill 2 (Grozdani}, Josip), 39/2004 481. Izgubljeni svijet - Jurski park 2 (Tomljanovi}, Igor), 12/1997 543. Kletva [korpiona (Paljan, Jelena), 33/2003 482. Izgubljeni u L. A.-u (Heidl, Janko), 37/2004 544. Klinci (Viskovi}, Josip), 8/1996 483. Izgubljeni u prijevodu (Grozdani}, Josip), 37/2004 545. Klinci iz kvarta (Pasari}, Jasna), 12/1997 484. Izgubljeni u svemiru (Tomljanovi}, Igor), 16/1998 546. Klokan Jack (Picula, Bo{ko), 35/2003 485. Izme|u `ivota i smrti (Sabli}, Mario), 22/2000 547. Klopka (Vukoja, Denis), 19-20/1999 486. Iznad obru~a (Ze~evi}, Slaven), 3-4/1995 548. Klub boraca (Radi}, Damir), 21/2000 487. Iznenadna smrt (Heidl, Janko), 6/1996 549. Klub prvih supruga (Kova~, Goran), 9/1997 488. Iznena|enje (Sale~i}, Ivan Jr.), 3-4/1995 550. Knjiga o d`ungli (Sale~i}, Ivan Jr.), 3-4/1995 489. Izvan kontrole (Sabli}, Mario), 3-4/1995 551. Knjiga o d`ungli 2 (Picula, Bo{ko), 34/2003 490. Izvr{enje (Heidl, Janko), 6/1996 552. Kobno prestrojavanje (Picula, Bo{ko), 33/2003 553. Kocja 2: Hiperkocka (Picula, Bo{ko), 37/2004 491. Ja }u budan sanjati (Vukoja, Denis), 17/1999 554. Kocka (Petrovic, Sanjin), 25/2001 492. Ja i moji dvojnici (Petrovi}, Sanjin), 8/1996 555. Kockar (Mari}, Katarina), 38/2004 493. Ja sam Sam (Heidl, Janko), 34/2003 556. Kockari (Radi}, Damir), 18/1999 494. Ja {pijun (Grozdani}, Josip), 33/2003 557. Kola na istok (Sara~evi}, Igor), 5/1996 495. Ja, ja & Irena (@akni}, Ivan), 24/2000 558. Kolekcionar (Radi}, Damir), 14/1998 496. Ja, ja i ja (Mari}, Katarina), 31-32/2002 559. Koliba straha (Radi}, Damir), 38/2004 497. Ja, robot (Sabli}, Mario), 40/2004 560. Kolja (Kurelec, Tomislav), 13/1998 498. Jack (Radi}, Damir), 8/1996 561. Komora (Sale~i}, Ivan Jr.), 11/1997 499. Jackass: film (Picula, Bo{ko), 35/2003 562. Kona~na odluka (Kurelec, Tomislav), 7/1996 500. Jackie Brown (Radi}, Damir), 14/1998 563. Kontakt (Posari}, Jasna), 11/1997 501. Jadnici (Radi}, Damir), 6/1996 564. Kontrolori leta (Sabli}, Mario), 22/2000 502. Jaguar (Sale~i}, Ivan Jr.), 11/1997 565. Korak ispred (Sabli}, Mario), 39/2004 503. James i divovska breskva (Vukoja, Denis), 16/1998 566. Kordon (Kurelec, Tomislav), 40/2004 504. Jay i Silent Bob uzvra}aju udarac (Sabli}, Mario), 30/2002 567. K-pax (Markovi}, Dario), 30/2002 505. Jedan jedini (Sabli}, Mario), 30/2002 568. Kraj ljubavne pri~e (Gili}, Nikica), 22/2000 506. Jedina prava stvar (Radi}, Damir), 21/2000 569. Kralj Artur (Picula, Bo{ko), 40/2004 507. Jednom zauvijek (Vukoja, Denis), 17/1999 570. Kralj etera (Jindra, Jelena), 12/1997 508. Jednostavan plan (Milinkovi}, Martin), 29/2002 571. Kralj porni}a (Viskovi}, Josip), 15/1998 509. Jefferson u Parizu (Kurelec, Tomislav), 7/1996 572. Kralj svih glavonja (Gili}, Nikica), 14/1998 510. Jerry Maguire (Sabli}, Mario), 10/1997 573. Kralj {korpiona (Mari}, Katarina), 31-32/2002 511. Jesen u New Yorku (Vukoja, Denis), 25/2001 574. Kraljevi ringa (Radi}, Damir), 21/2000 176 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 165 do 184 Predmetno kazalo

575. Kraljevi} i ja (Picula, Bo{ko), 39/2004 637. Love}i Amy (Gili}, Nikica), 14/1998 576. Kraljica Margot (Sa~er, Zlatka), 5/1996 638. Lovina (Grozdani}, Josip), 38/2004 577. Kraljica prokletih (Picula, Bo{ko), 33/2003 639. Lovina (Tomljanovi}, Igor), 3-4/1995 578. Kriti~na to~ka (Kuko~, Juraj), 23/2000 640. Luckasti profesor (Milinkovi}, Martin), 8/1996 579. Kriv (Petrovi}, Sanjin), 25/2001 641. Luckasti profesor 2 (Sabli}, Mario), 24/2000 580. Krivo optu`ena (Mari}, Katarina), 31-32/2002 642. Luda bo`i}na zvona (Milinkovi}, Martin), 9/1997 581. Kroja~ Paname (Joveti}, Goran), 29/2002 643. Luda igra u Texasu (Vukoja, Denis), 22/2000 582. Krtica (Vukoja, Denis), 9/1997 644. Luda ku}a (Sabli}, Mario), 39/2004 583. Krug (Picula, Bo{ko), 34/2003 645. Luda zabava (Picula, Bo{ko), 33/2003 584. Krug (Radi}, Damir), 36/2003 646. Ludi grad (Sabli}, Mario), 15/1998 585. Krug veselih prijatelja (Tomljanovi}, Igor), 6/1996 647. Ludi za oru`jem (Tomljanovi}, Igor), 37/2004 586. Krupna riba (Radi}, Damir), 38/2004 648. Ludilo kralja Georgea (Milinkovi}, Martin), 12/1997 587. Krv i sol (Grozdani}, Josip), 34/2003 649. Ludo krstarenje (Picula, Bo{ko), 38/2004 588. Krvavi zlo~in (Heidl, Janko), 35/2003 650. Ludo zaljubljeni (Milinkovi}, Martin), 5/1996 589. Krvna slika (Picula, Bo{ko), 35/2003 651. Lu|aci iz podmornice (Heidl, Janko), 7/1996 590. Ku}a debele mame (Kurelec, Tomislav), 23/2000 652. Lulu na mostu (@akni}, Ivan), 19-20/1999 591. Ku}a izazova (Grozdani}, Josip), 36/2003 592. Ku}a na stijeni (Heidl, Janko), 35/2003 653. Ljeto kada je ubijao Sam (Viskovi}, Josip), 19-20/1999 593. Ku}a odva`nih (Luketi}, @eljko), 5/1996 654. Ljeto na brodu (Markovi}, Dario), 30/2002 594. Ku}a pijeska i magle (Grozdani}, Josip), 38/2004 655. Ljeto u zlatnoj dolini (Grozdani}, Josip), 38/2004 595. Ku}a straha (Milinkovi}, Martin), 23/2000 656. Ljilja zauvijek (Grozdani}, Josip), 38/2004 596. Ku}i za praznike (Heidl, Janko), 7/1996 657. Ljubav bez izlaza (Sabli}, Mario), 29/2002 597. Ku}na pravila (Radi}, Damir), 23/2000 658. Ljubav i sve ostalo (Paljan, Jelena), 39/2004 598. Ku}ni pritvor (Paljan, Jelena), 8/1996 659. Ljubav je slijepa (Mari}, Katarina), 30/2002 599. Kung-fu nogomet (@akni}, Ivan), 33/2003 660. Ljubav jedne `ene (Petrovic, Sanjin), 22/2000 600. Kurva (Kuko~, Juraj), 39/2004 661. Ljubav kao sudbina (Sabli}, Mario), 26/2001 601. Kviz (Jurak, Dragan), 1-2/1995 662. Ljubav na jednu no} (Petrovi}, Sanjin), 17/1999 663. Ljubav na mjese~ini (Picula, Bo{ko), 35/2003 602. L. A. povjerljivo (Paljan, Jelena), 13/1998 664. Ljubav nema pravila (Sabli}, Mario), 38/2004 603. Labirint zlo~ina (Paljan, Jelena), 9/1997 665. Ljubav prije svega (Rube{a, Dragan), 31-32/2002 604. Lagaan: Bilo jednom u Indiji (Kurelec, Tomislav), 31- 666. Ljubav snova (@akni}, Ivan), 18/1999 32/2002 667. Ljubav u troje (Heidl, Janko), 1-2/1995 605. Lan~ana reakcija (Vukoja, Denis), 9/1997 668. Ljubavna afera (Viskovi}, Josip), 5/1996 606. Langoljeri (Vukoja, Denis), 9/1997 669. Ljubavna ucjena (Tomljanovi}, Igor), 5/1996 607. Lantana (Pavi~i}, Jurica), 31-32/2002 670. Ljubavnica Venecije (Posari}, Jasna), 18/1999 608. Lara Croft - kolijevka `ivota (Sabli}, Mario), 36/2003 671. Ljubimica Amerike (Mari}, Katarina), 29/2002 609. Lara Croft: Tomb Rider (Milinkovi}, Martin), 27-28/2001 672. Ljudi u crnom (Gili}, Nikica), 12/1997 610. La`i i {aputanja (Petrovic, Sanjin), 21/2000 673. Ljudi u crnom 2 (Mari}, Katarina), 31-32/2002 611. La`ljivac (Jurak, Dragan), 11/1997 674. Ljudska priroda (Jur~i}, Josip), 39/2004 612. La`ni, slu~ajni {pijuni (Vukoja, Denis), 10/1997 613. Ledena oluja (Viskovi}, Josip), 19-20/1999 675. Ma~ak, ne diraj mu {e{ir (Sabli}, Mario), 38/2004 614. Ledeno doba (Picula, Bo{ko), 33/2003 676. Mafija (Radi}, Damir), 16/1998 615. Ledina (Grozdani}, Josip), 37/2004 677. Mafija{i po~etnici (Grozdani}, Josip), 34/2003 616. Legenda o Baggeru Vanceu (Vukoja, Denis), 27-28/2001 678. Magija (Sabli}, Mario), 18/1999 617. Legenda o jeseni (Markovi}, Dario), 1-2/1995 679. Magnolija (Sabli}, Mario), 25/2001 618. Legenda o medvjedu (Picula, Bo{ko), 38/2004, 680. Majestic (Polimac, Nenad), 33/2003 619. Legenda o pijanistu (Petrovic, Sanjin), 22/2000 681. Majmunske nevolje (Sabli}, Mario), 3-4/1995 620. Legenda o tri mu{karca (Picula, Bo{ko), 39/2004 682. Majstori, majstori (Heidl, Janko), 24/2000 621. Legenda o vitezu (Mari}, Katarina), 29/2002 683. Mala sirena (Petrovi}, Sanjin), 15/1998 622. Leon (Nenadi}, Diana), 1-2/1995 684. Male `ene (Ze~evi}, Slaven), 3-4/1995 623. Leptirov poljubac (Viskovi}, Josip), 15/1998 685. Maléna (@akni}, Ivan), 27-28/2001 624. Lete}i ljubimac (Petrovi}, Sanjin), 19-20/1999 686. Mali glasovi (@akni}, Ivan), 18/1999 625. Lete}i ljubimac 3 (Ivani{, Goran), 31-32/2002 687. Mali od palube (@akni}, Ivan), 22/2000 626. Licem u lice (Sabli}, Mario), 35/2003 688. Mali svijet (Grozdani}, Josip), 40/2004 627. Lilo i Stitch (Grozdani}, Josip), 33/2003 689. Mali {pijuni (Mari}, Katarina), 29/2002 628. Lisica i pas (Radi}, Damir), 3-4/1995 690. Mali veliki Cezar (Picula, Bo{ko), 40/2004 629. Lolita (Radi}, Damir), 18/1999 691. Mali vojnici (Radi}, Damir), 16/1998 630. Lome}i valove (Paljan, Jelena), 21/2000 692. Mandolina kapetana Corellija (Vukoja, Denis), 29/2002 631. Looney Tunes, ponovno u akciji (Radi}, Damir), 37/2004 693. Mansfield Park (Heidl, Janko), 27-28/2001 632. Lopovi, ubojice i 2 nabijene pu{ke (@akni}, Ivan), 19- 694. Mars napada (Viskovi}, Josip), 11/1997 20/1999 695. Marvinova soba (Viskovi}, Josip), 11/1997 633. Lo{ odgoj (Nenadi}, Diana), 40/2004 696. Maska (Jurak, Dragan), 1-2/1995 634. Lo{e dru{tvo (Radi}, Damir), 3-4/1995 697. Matilda (Gili}, Nikica), 9/1997 635. Lovac (Heidl, Janko), 25/2001 698. Matrix (Tomljanovi}, Igor), 19-20/1999 636. Lovac i ubojica (Petrovi}, Sanjin), 13/1998 699. Matrix Reloaded (Picula, Bo{ko), 35/2003 177 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 165 do 184 Predmetno kazalo

700. Matrix Revolutions (Sabli}, Mario), 37/2004 762. Mu{ketir (Picula, Bo{ko), 33/2003 701. Meci nad Broadwayom (Milinkovi}, Martin), 7/1996 763. Muza (Kuko~, Juraj), 23/2000 702. Me|u tvojim nogama (@akni}, Ivan), 21/2000 764. Mu`evi i `ene (Jindra, Jelena), 12/1997 703. Meksikanac (Heidl, Janko), 26/2001 704. Memento (Turkovi}, Hrvoje), 30/2002 765. Na kraju ljubav (Sabli}, Mario), 11/1997 766. Na ni~ijoj zemlji (Heidl, Janko), 36/2003 705. Mentalna eksplozija (Picula, Bo{ko), 33/2003 767. Na prvi pogled (Picula, Bo{ko), 33/2003 706. Metro (Vukoja, Denis), 10/1997 768. Na prvi pogled (Paljan, Jelena), 18/1999 707. Miami (Heidl, Janko), 5/1996 769. Na rubu divljine (Pir{i}, Jasminka), 15/1998 708. Michael (Jurak, Dragan), 11/1997 770. Na rubu horizonta (Kurelec, Tomislav), 13/1998 709. Michael Collins (Kurelec, Tomislav), 10/1997 771. Na udaru (Mari}, Katarina), 35/2003 710. Michel Vaillant (Kova~, Goran), 39/2004 772. Nacionalna sigurnost (Picula, Bo{ko), 37/2004 711. Mifune (Kuko~, Juraj), 23/2000 773. Nadja (@akni}, Ivan), 16/1998 712. Mikro svijet (Tomljanovi}, Igor), 12/1997 774. Najsla|e stvorenje (Mari}, Katarina), 31-32/2002 713. Milenij (Sabli}, Mario), 16/1998 775. Najve}i rizik (Posari}, Jasna), 9/1997 714. Mimic (Viskovi}, Josip), 15/1998 776. Napojnica od dva milijuna dolara (Heidl, Janko), 1-2/1995 715. Miris love (Sabli}, Mario), 3 12/1997 777. Napokon Polly (Picula, Bo{ko), 38/2004 716. Mirni Amerikanac (Rube{a, Dragan), 34/2003 778. Napu{taju}i Las Vegas (Posari}, Jasna), 6/1996 717. Mirotvorac (Posari}, Jasna), 13/1998 779. Narc (Grozdani}, Josip), 37/2004 718. Misija na Mars (Radi}, Damir), 23/2000 780. Narednik Bilko (Luketi}, @eljko), 7/1996 719. Misteriozni znakovi (Kuko~, Juraj), 33/2003 781. Narod protiv Larryja Flynta (Jindra, Jelena), 9/1997 720. Misti~na rijeka (Kurelec, Tomislav), 37/2004 782. Nasilju je kraj (Sabli}, Mario), 16/1998 721. Mi{olovka (Vukoja, Denis), 14/1998 783. Na{a pri~a (Sabli}, Mario), 23/2000 722. Mladi Adam (Picula, Bo{ko), 37/2004 784. Nata{a (Tomljanovi}, Igor), 29/2002 723. Mladi Amerikanci (Nenadi}, Diana), 1-2/1995 785. Ne reci ni rije~ (Sabli}, Mario), 29/2002 724. Mladi gazda prve lige (Jurak, Dragan), 3-4/1995 786. Ne tako obi~an `ivot (Pir{i}, Jasminka), 14/1998 725. Mlije~ni put (Mari}, Katarina), 29/2002 787. Ne zaboravi me (Nenadi}, Diana), 8/1996 726. Mo}na Afrodita (Kurelec, Tomislav), 10/1997 788. Nebeska stvorenja (Luketi}, @eljko), 6/1996 727. Moj de~ko se `eni (Posari}, Jasna), 11/1997 789. Nebeska udica (Radi}, Damir), 22/2000 728. Moj najdra`i dnevnik (Tomljanovi}, Igor), 9/1997 790. Nebo boje vanilije (Mari}, Katarina), 29/2002 729. Moj najdra`i Marsovac (Kurelec, Tomislav), 19-20/1999 791. Nebo u listopadu (Vukoja, Denis), 22/2000 730. Moj prijatelj Willy (Kurelec, Tomislav), 2 5/1996 792. Neka druga ljubav (Tomljanovi}, Igor), 22/2000 731. Moja ubojita mama (Sale~i}, Ivan Jr.), 9/1997 793. Nell (Markovi}, Dario), 3-4/1995), 2 5/1996 732. Moja zabava (Petrovi}, Sanjin), 9/1997 794. Nemogu}a misija (Milinkovi}, Martin), 8/1996 733. Moje gr~ko vjen~anje (Radi}, Damir), 33/2003 795. Nemogu}a misija 2 (@akni}, Ivan), 23/2000 734. Moje prvo bogatstvo (Picula, Bo{ko), 38/2004 796. Neograni~ena mo} (Posari}, Jasna), 11/1997 735. Monster’s Ball (Sever, Vladimir C.), 31-32/2002 797. Nepobjedivi (Kurelec, Tomislav), 38/2004 736. Monsunsko vjen~anje (Valenti}, Ton~i), 38/2004 798. Nepobjedivi (Picula, Bo{ko), 35/2003 737. Monty Python u potrazi za Svetim Gralom (Mari}, 799. Nepodno{ljivi gnjavatori (Kurelec, Tomislav), 39/2004 Katarina), 31-32/2002 800. Nepovratno (Heidl, Janko), 37/2004 738. Moramo si pomagati (Joveti}, Goran), 33/2003 801. Neprijatelj pred vratima (Radi}, Damir), 26/2001 739. Mostovi okruga Madison (Kurelec, Tomislav), 6/1996 802. Nesanica (Sever, Vladimir C.), 33/2003 740. Mothmanova proro~anstva (Picula, Bo{ko), 31-32/2002 803. Neslomljivi (Heidl, Janko), 25/2001 741. Moulin Rouge (Mari}, Katarina), 27-28/2001 804. Nestali za 60 sekundi, (Radi}, Damir), 24/2000 742. Mo`da dam, mo`da ne dam, mo`da ho}u, mo`da ne}u, 805. Ne{to posve osobno (Radi}, Damir), 10/1997 otka~eni do kraja (Heidl, Janko), 6/1996 806. Netko za ljubav (Viskovi}, Josip), 9/1997 743. Mr. Nice Guy (@akni}, Ivan), 16/1998 807. Neukro}eno srce (Heidl, Janko), 1-2/1995 744. Mrak film (Vukoja, Denis), 25/2001 808. Neustra{ivi Spirit (Kuko~, Juraj), 31-32/2002 745. Mrak film 3 (Ivani{, Goran), 38/2004 809. Nevjerna (Joveti}, Goran), 33/2003 746. Mrak mrak film (Petrovic, Sanjin), 27-28/2001 810. Nezaboravni travanj (Heidl, Janko), 3-4/1995 747. Mravci u ga}ama (Ivani{, Goran), 31-32/2002 811. Nezaustavljivi (Heidl, Janko), 27-28/2001 748. Mravi (Gili}, Nikica), 17/1999 812. Ne`enja (Vukoja, Denis), 23/2000 749. Mre`a (Tomi}, @ivorad), 6/1996 813. Nicholas Nickleby (Rube{a, Dragan), 37/2004 750. Mrtav ~ovjek (Heidl, Janko), 8/1996 814. Nicholasov dar (Heidl, Janko), 35/2003 751. Mrtav umoran (Heidl, Janko), 7/1996 815. Ni~ija budala (Tomljanovi}, Igor), 5/1996 752. Mrtvi predsjednici (Radi}, Damir), 12/1997 816. Ni~ija zemlja (Kuko~, Juraj), 29/2002 753. Mr`nja (Gili}, Nikica), 12/1997 817. Nigdje u Africi (Valenti}, Ton~i), 38/2004 754. Mulan (Viskovi}, Josip 16/1998), 818. Nikad se ne}u zaljubiti (Sabli}, Mario), 39/2004 755. Mulholland Drive (Sever, Vladimir C.), 30/2002 819. Nina tra`i ljubavnika (Jindra, Jelena), 10/1997 756. Mumford — psihi} za sve probleme (^elan, Sta{a), 23/2000 820. Ninja s Beverly Hillsa (Vukoja, Denis), 11/1997 757. Mumija (Kurelec, Tomislav), 19-20/1999 821. Ni{ta za izgubiti (Sabli}, Mario), 3 12/1997 758. Munje (Kurelec, Tomislav), 29/2002 822. Ni{ta zajedni~ko (Petrovi}, Sanjin), 11/1997 759. Muriel se udaje (Nenadi}, Diana), 5/1996 823. Nixon (Sa~er, Zlatka), 6/1996 760. Murjak i la`ljivac (Tomljanovi}, Igor), 27-28/2001 824. No} vje{tica: H20 (Sabli}, Mario), 17/1999 761. Musa ratnik (Grozdani}, Josip), 34/2003 825. No} vje{tica: Uskrsnu}e (Joveti}, Goran), 33/2003 178 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 165 do 184 Predmetno kazalo

826. No}ni ~uvar (^elan, Sta{a), 5/1996 888. O{trica zlo~ina (Radi}, Damir), 12/1997 889. Otac moje nevjeste 2 (Sale~i}, Ivan Jr.), 5/1996 827. O (Heidl, Janko), 31-32/2002 890. Othello (Luketi}, @eljko), 6/1996 828. O ma~kama i psima (Petrovic, Sanjin), 29/2002 891. Otmica Pelhama 123 (Sabli}, Mario), 17/1999 829. Obitelj ~udaka (Paljan, Jelena), 30/2002 892. Otok boje krvi (Sabli}, Mario), 19-20/1999 830. Obitelj iz pakla (Heidl, Janko), 39/2004 893. Otrovno pero markiza de Sadea (Heidl, Janko), 25/2001 831. Obitelj Kremenko — avanture u Rock Vegasu (Sabli}, 894. Otvori o~i (Heidl, Janko), 24/2000 Mario), 23/2000 895. Outsider (Kurelec, Tomislav), 13/1998 832. Obitelj Kretenko (Jindra, Jelena), 12/1997 896. Ovisan o ljubavi (Petrovi}, Sanjin), 11/1997 833. Obiteljske veze (Sabli}, Mario), 37/2004 897. Ovisnost (Radi}, Damir), 22/2000 834. Obnovljena ljubav (Paljan, Jelena), 9/1997 898. Ovo nije glupi film za mlade (Joveti}, Goran), 30/2002 835. Obo`avatelj (Petrovi}, Sanjin), 9/1997 836. Oceanovih jedanaest (Sabli}, Mario), 30/2002 899. Pad Crnog jastreba (Sever, Vladimir C.), 30/2002 837. O~i {irom otvorene (@akni}, Ivan), 25/2001 900. Pakao ljubomore (Gili}, Nikica), 1-2/1995 838. Od klinke do komada (Picula, Bo{ko), 40/2004 901. Paklena igra (Radi}, Damir), 3-4/1995 839. Od kolijevke pa do groba (Grozdani}, Josip), 35/2003 902. Paklena naran~a (Valenti}, Ton~i), 30/2002 840. Od ljubavi do igre (Vukoja, Denis), 25/2001 903. Paklena no} (Petrovi}, Sanjin), 25/2001 841. Od sutona do zore (Jindra, Jelena), 7/1996 904. Pakleni poljubac (Sabli}, Mario), 10/1997 842. Odbjegla nevjesta (Sabli}, Mario), 21/2000 905. Pakleni udar (Posari}, Jasna), 15/1998 843. Odgoj djevojaka u ^e{koj (Radi}, Damir), 16/1998 906. Pakleno more (Petrovi}, Sanjin), 7/1996 844. (Od)jednom agent (Picula, Bo{ko), 31-32/2002 907. Pakost (Luketi}, @eljko), 3-4/1995 845. Odjek smrti (Joveti}, Goran), 25/2001 908. Pala~a s re{etkama (Kuko~, Juraj), 22/2000 846. Odlazak u smrt (Viskovi}, Josip), 909. Pal~ica (Sale~i}, Ivan Jr.), 1-2/1995 847. Odlu~uju}a bitka (Sabli}, Mario), 3-4/1995 910. Palmetto (Sabli}, Mario), 15/1998 848. Odluka `ivota (Heidl, Janko), 36/2003 911. Palookaville (Vukoja, Denis), 12/1997 849. Odmetnuta porota (Sabli}, Mario), 38/2004 912. Pasija (Kuko~, Juraj), 38/2004 850. Odrastanje (@akni}, Ivan), 24/2000 913. Pasja ljubav (Mari}, Katarina), 27-28/2001 851. Odva`ni klinci (Vukoja, Denis), 26/2001 914. Patriot (Milinkovi}, Martin), 23/2000 852. Odvjetnik zla (Petrovi}, Sanjin), 13/1998 915. Pauci napadaju (Sabli}, Mario), 33/2003 853. Ogledalo ima dva lica (Pasari}, Jasna), 12/1997 916. Pauk (Heidl, Janko), 39/2004 854. Oko kamere (Rube{a, Dragan), 36/2003 917. Paukova zavjera (Mari}, Katarina), 27-28/2001 855. Oko {pijuna (Vukoja, Denis), 23/2000 918. Pazi, lopta (Picula, Bo{ko), 40/2004 856. Oko za oko (Tomljanovi}, Igor), 7/1996 919. Pearl Harbor (Milinkovi}, Martin), 27-28/2001 857. Okrutne namjere (Radi}, Damir), 19-20/1999 920. Perdita Durango (@akni}, Ivan), 16/1998 858. Okus Minnesote (Radi}, Damir), 9/1997 921. Pet lopova u Chicagu (Heidl, Janko), 38/2004 859. Oluja svih oluja (Heidl, Janko), 23/2000 922. Petar Pan (Sabli}, Mario), 38/2004 860. Ona je jedina (Vukoja, Denis), 12/1997 923. Petar Pan u Nigdjezemskoj (Ivani{, Goran), 31-32/2002 861. Ona je sve to (Radi}, Damir), 21/2000 924. Peti element (Milinkovi}, Martin), 12/1997 862. Onaj koji }e ostati neprimije}en (Grozdani}, Josip), 925. Phoenix (Sabli}, Mario), 15/1998 38/2004 926. Pijani od ljubavi (Rube{a, Dragan), 36/2003 863. Opasan let (Petrovi}, Sanjin), 11/1997 927. Pijanist (^egir, Tomislav), 34/2003 864. Opasan oglas (Heidl, Janko), 30/2002 928. Piknik u Hanging Rocku (Grozdani}, Josip), 37/2004 865. Opasna {ifra (Gili}, Nikica), 14/1998 929. Pimp(l)ek (Radi}, Damir), 17/1999 866. Opasna zona (Viskovi}, Josip), 1-2/1995 930. Pinocchio (Vukoja, Denis), 16/1998 867. Opasne ~ini (Radi}, Damir), 7/1996 931. Pinokio (Mari}, Katarina), 35/2003 868. Opasne djevojke (Picula, Bo{ko), 39/2004 932. Pipi Duga ^arapa (Picula, Bo{ko), 34/2003 869. Opasne misli (Sabli}, Mario), 5/1996 933. Pirati s Kariba - prokletstvo crnog bisera (Mari}, Katarina), 870. Opasni stroj (Picula, Bo{ko), 33/2003 36/2003 871. Opasni `ivoti ministranata (Rube{a, Dragan), 36/2003 934. Pla}enik (Viskovi}, Josip), 11/1997 872. Operacija slon (Sa~er, Zlatka), 5/1996 935. Planet s blagom (Sabli}, Mario), 33/2003 873. Operacija Swordfish (Joveti}, Goran), 29/2002 936. Planet tame (Kuko~, Juraj), 22/2000 874. Opravdana sumnja (Ze~evi}, Slaven), 3-4/1995 937. Plava munja (Milinkovi}, Martin), 21/2000 875. Opsadno stanje (Radi}, Damir), 18/1999 938. Plavu{a (Viskovi}, Josip), 15/1998 876. Opsjednutost (Grozdani}, Josip), 34/2003 939. Plavu{a s Harvarda (Mari}, Katarina), 29/2002 877. Opus gospodina Hollanda (Tomljanovi}, Igor), 7/1996 940. Plavu{a uzvra}a udarac (Picula, Bo{ko), 36/2003 878. Orange County (Picula, Bo{ko), 33/2003 941. Pleasantville (Viskovi}, Josip), 17/1999 879. Orangutan iz hotela Majestic (Ze~evi}, Slaven), 7/1996 942. Ples u tami (Radi}, Damir), 25/2001 880. Osam milimetara (Milinkovi}, Martin), 18/1999 943. Ple{imo zajedno (Mari}, Katarina), 26/2001 881. Osmi dan (Petrovi}, Sanjin), 13/1998 944. Plja~ka (Rube{a, Dragan), 34/2003 882. Osmijeh Mona Lise (Grozdani}, Josip), 37/2004 945. Plja~ka stolje}a (Heidl, Janko), 26/2001 883. Osmoza Jones (Heidl, Janko), 31-32/2002 946. Pobjednici (Radi}, Damir), 19-20/1999 884. Osveta (Milinkovi}, Martin), 25/2001 947. Pobjednik (Radi}, Damir), 17/1999 885. Osveta (Picula, Bo{ko), 30/2002 948. Pobuna (^egir, Tomislav), 33/2003 886. Osvetnici (Viskovi}, Josip), 16/1998 949. Pobuna na farmi (Picula, Bo{ko), 39/2004 887. Osvetnik iz sjenke (Viskovi}, Josip), 1-2/1995 950. Pobuna u koko{injcu (Paljan, Jelena), 24/2000 179 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 165 do 184 Predmetno kazalo

951. Pocahontas (Sale~i}, Ivan Jr.), 5/1996 1014. Preko svake mjere (Petrovi}, Sanjin), 17/1999 952. Po~etak kraja (Sabli}, Mario), 21/2000 1015. Preljubnica (Heidl, Janko), 5/1996 953. Po~etnik (Picula, Bo{ko), 34/2003 1016. Preljubnica (Petrovi}, Sanjin), 15/1998 954. Pod opsadom (Markovi}, Dario), 2 5/1996 1017. Presuda (Radi}, Damir), 40/2004 955. Pod svaku cijenu (Paljan, Jelena), 9/1997 1018. Pret-a porter (Paljan, Jelena), 5/1996 956. Podmornica U-571 (Radi}, Damir), 24/2000 1019. Prezimiti u Riju (@akni}, Ivan), 34/2003 957. Pogled s neba (Picula, Bo{ko), 37/2004 1020. Pri~a iz Balimorea (Joveti}, Goran), 25/2001 958. Pogreb (Viskovi}, Josip), 13/1998 1021. Pri~a iz Bronxa (Heidl, Janko), 3-4/1995 959. Pogre{no skretanje (Grozdani}, Josip), 37/2004 1022. Pri~a iz Lisabona (Viskovi}, Josip), 5/1996 960. Pogre{no skretanje (Pir{i}, Jasminka), 14/1998 1023. Pri~a o igra~kama 2 (Milinkovi}, Martin), 22/2000 961. Poka`i mi ljubav (Paljan, Jelena), 22/2000 1024. Pri~a o Veronici Guerin (Picula, Bo{ko), 39/2004 962. Policijsko pseto (Vukoja, Denis), 11/1997 1025. Pri~aj s njom (Nenadi}, Diana), 33/2003 963. Pollock (Joveti}, Goran), 30/2002 1026. Pri~am ti pri~u (Sabli}, Mario), 35/2003 964. Poljubi ili pucaj (Picula, Bo{ko), 34/2003 1027. Prijatelji i ljubavnici (Vukoja, Denis), 23/2000 965. Pomajka (Kurelec, Tomislav), 17/1999 1028. Prijateljice (Viskovi}, Josip), 11/1997 966. Pono} u vrtu dobra i zla (Petrovi}, Sanjin), 14/1998 1029. Prije i poslije (Radi}, Damir), 6/1996 967. Ponovo ro|en (Heidl, Janko), 31-32/2002 1030. Prije ki{e (Nenadi}, Diana), 1-2/1995 968. Popust na koli~inu (Picula, Bo{ko), 38/2004 1031. Prije svitanja (Heidl, Janko), 3-4/1995 969. Porno film (Tomljanovi}, Igor), 25/2001 1032. Prijevara stolje}a (Gili}, Nikica), 19-20/1999 970. Pornografske slike (@akni}, Ivan), 27-28/2001 1033. Prikriveno ludilo (Petrovi}, Sanjin), 19-20/1999 971. Porotnica (Sabli}, Mario), 7/1996 1034. Princ od Egipta (Vukoja, Denis), 18/1999 972. Portret jedne dame (Radi}, Damir), 11/1997 1035. Princeza Blade (Sabli}, Mario), 36/2003 973. Poruka u boci (Petrovi}, Sanjin), 18/1999 1036. Princeza i ratnik (Sever, Vladimir C.), 29/2002 974. Posljednja jesen (Mari}, Katarina), 30/2002 1037. Princeza Mononoke (Sabli}, Mario), 25/2001 975. Posljednja plja~ka (Sabli}, Mario), 31-32/2002 1038. Priru~nik trovanja za po~etnike (Pir{i}, Jasminka), 976. Posljednja ve~era (Kova~, Goran), 10/1997 13/1998 977. Posljednji dani diska (Radi}, Damir), 22/2000 1039. Priscilla, kraljica pustinje 10/1997 978. Posljednji dani Marilyn Monroe (Polimac, Nenad), 31- 1040. Prislu{kivanje (Nenadi}, Diana), 34/2003 32/2002 1041. Pritajena vatra (Vukoja, Denis), 13/1998 979. Posljednji ples (Gili}, Nikica), 7/1996 1042. Privatni istra`itelj (Tomljanovi}, Igor), 3-4/1995 980. Posljednji pre`ivjeli (Sabli}, Mario), 10/1997 1043. Privedite osumnji~ene (Tomi}, @ivorad), 6/1996 981. Posljednji samuraj (Sabli}, Mario), 38/2004 1044. Prljavi ples 2 (Picula, Bo{ko), 40/2004 982. Posrnuli (Milinkovi}, Martin), 16/1998 1045. Prljavi poslovi (Grozdani}, Josip), 35/2003 983. Po{tar (Heidl, Janko), 5/1996 1046. Probu|ene strasti (Radi}, Damir), 12/1997 984. Po{tar (Sabli}, Mario), 14/1998 1047. Probu|ene strasti 2 (Radi}, Damir), 14/1998 985. Po{tena igra (Sale~i}, Ivan Jr.), 6/1996 1048. Probu|eni `ivot (Picula, Bo{ko), 34/2003 986. Potkupljiva~ (Radi}, Damir), 19-20/1999 1049. Profesionalac (Radi}, Damir), 37/2004 987. Potpuna pomr~ina (Gili}, Nikica), 8/1996 1050. Progonjeni (Sabli}, Mario), 19-20/1999 988. Potpuni kolaps (Tomljanovi}, Igor), 11/1997 1051. Projekt Laramie (Rube{a, Dragan), 36/2003 989. Povjerljive pri~e (Sale~i}, Ivan Jr.), 7/1996 1052. Projekt vje{tica iz Blaira (Tomljanovi}, Igor), 21/2000 990. Povjerljivo (Grozdani}, Josip), 37/2004 1053. Projekt: Vje{tica iz Blaira 2 (Radi}, Damir), 26/2001 991. Povratak (Sever, Vladimir C.), 40/2004 1054. Prvi grijeh (Petrovic, Sanjin), 29/2002 992. Povratak mumija (Joveti}, Goran), 26/2001 1055. Prvi vitez (Radi}, Damir), 6/1996 993. Povratak ubojice mekog srca (Picula, Bo{ko), 40/2004 1056. Psi iz rezervoara (Radi}, Damir), 1-2/1995 994. Power Rangers (Jeli}, Igor), 5/1996 1057. Psycho (Vukoja, Denis), 19-20/1999 995. Poziv za Saru (Picula, Bo{ko), 34/2003 1058. Pucala sam u Andyja Warhola (Tomljanovi}, Igor), 996. Pra{~i} Babe (Sa~er, Zlatka), 6/1996 11/1997 997. Pra{~i} u gradu (Viskovi}, Josip), 17/1999 1059. Pucanj (Kurelec, Tomislav), 3-4/1995 998. Pra{~i}eva avantura (Picula, Bo{ko), 36/2003 1060. Pu~ina straha (Picula, Bo{ko), 40/2004 999. Prava frekvencija (Radi}, Damir), 25/2001 1061. Pukovnik Chaabert (Kurelec, Tomislav), 7/1996 1000. Prava pri~a (Valenti}, Ton~i), 24/2000 1062. Pula povjerljivo (Picula, Bo{ko), 36/2003 1001. Prava `ivotinja (Petrovic, Sanjin), 27-28/2001 1063. Punisher (Picula, Bo{ko), 39/2004 1002. Prave face (Vukoja, Denis), 19-20/1999 1064. Put bez povratka (Joveti}, Goran), 25/2001 1003. Pravi romanti~ari (Joveti}, Goran), 30/2002 1065. Put do uni{tenja (Rube{a, Dragan), 33/2003 1004. Pravi trenutak (Milinkovi}, Martin), 6/1996 1066. Put ku}i (Sabli}, Mario), 27-28/2001 1005. Pravila privla~nosti (Sabli}, Mario), 35/2003 1067. Put oko svijeta u 80 dana (Sabli}, Mario), 40/2004 1006. Prebrzi pre`estoki (Picula, Bo{ko), 35/2003 1068. Put samuraja (^elan, Sta{a), 22/2000 1007. Predgra|a Beverly Hillsa (@akni}, Ivan), 18/1999 1069. Put u El Dorado (Heidl, Janko), 25/2001 1008. Predsjedni~ke boje (Heidl, Janko), 26/2001 1070. Put za Wellville (Sa~er, Zlatka), 3-4/1995 1009. Predsjedni~ke la`i (Posari}, Jasna), 15/1998 1071. Quo vadis (Markovi}, Dario), 36/2003 1010. Predsjednik (Tomljanovi}, Igor), 5/1996 1011. Predsjednikove cure (Sabli}, Mario), 22/2000 1072. Rajski put (Sabli}, Mario), 13/1998 1012. Pregovara~ (Tomljanovi}, Igor), 17/1999 1073. Rane (Gili}, Nikica), 18/1999 1013. Prekinuta mladost (Kuko~, Juraj), 23/2000 1074. Rangoon - Iza vatrene crte (Viskovi}, Josip), 5/1996 180 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 165 do 184 Predmetno kazalo

1075. Raspad sistema (Grozdani}, Josip), 35/2003 1137. Shiri (Tomljanovi}, Igor), 24/2000 1076. Rasturi me (Radi}, Damir), 27-28/2001 1138. Showgirls (Luketi}, @eljko), 6/1996 1077. Ratna pravila (Valenti}, Ton~i), 23/2000 1139. Showtime (Mari}, Katarina), 30/2002 1078. Ratovi zvijezda: Epizoda 2 - Klonovi napadaju (Turkovi}, 1140. Shrek — Zeleno ~udovi{te (Radi}, Damir), 27-28/2001 Hrvoje), 31-32/2002 1141. Shrek 2 (Grozdani}, Josip), 40/2004 1079. Razaraju}i Harry (Gili}, Nikica), 17/1999 1142. Sibirski brija~ (Heidl, Janko), 24/2000 1080. Razbija~ (Grozdani}, Josip), 40/2004 1143. Siguran prolaz (Heidl, Janko), 3-4/1995 1081. Razmjena gluposti (Heidl, Janko), 34/2003 1144. Sile prirode (Tomljanovi}, Igor), 18/1999 1082. Razotkrivanje (Markovi}, Dario), 1-2/1995 1145. Simon Birch (@akni}, Ivan), 18/1999 1083. Razum i osje}aji (Kurelec, Tomislav), 6/1996 1146. Simone (Picula, Bo{ko), 36/2003 1084. Razvedi me, zavedi me (Grozdani}, Josip), 37/2004 1147. Sinbad - legenda o sedam mora (Picula, Bo{ko), 36/2003 1085. Razvod na francuski na~in (Sabli}, Mario), 39/2004 1148. Sinova soba (Kuko~, Juraj), 30/2002 1086. Rekvijem za snove (Heidl, Janko), 26/2001 1149. Sinovi i ratnici (Kova~, Goran), 13/1998 1087. Remake (Grozdani}, Josip), 35/2003 1150. Sitni lopovi (Kuko~, Juraj), 24/2000 1088. Resident Evil (Tomljanovi}, Igor), 31-32/2002 1151. Sjaj (Nenadi}, Diana), 10/1997 1089. Restoration (Sabli}, Mario), 9/1997 1152. Sjajne zeznute godine (Posari}, Jasna), 16/1998 1090. Revolucija (Rube{a, Dragan), 35/2003 1153. Sjeme zla (Gili}, Nikica), 10/1997 1091. Rezervni dijelovi (Sabli}, Mario), 37/2004 1154. Sjena (Grozdani}, Josip), 40/2004 1092. Riddickove kronike (Grozdani}, Josip), 40/2004 1155. Sjene iz dubine (Heidl, Janko), 30/2002 1093. RKO 281 (Valenti}, Ton~i), 23/2000 1156. Skandal (Picula, Bo{ko), 38/2004 1094. Rob Roy (Luketi}, @eljko), 3-4/1995 1157. Skidajte se do kraja (Kova~, Goran), 13/1998 1095. Rock’ n’ roll {kola (Sabli}, Mario), 38/2004 1158. Skloni{te straha (Heidl, Janko), 35/2003 1096. Ro|eni komi~ar (Kurelec, Tomislav), 3-4/1995 1159. Skuplja~ kostiju (Petrovic, Sanjin), 21/2000 1097. Ro|eni optimisti (Viskovi}, Josip), 1-2/1995 1160. Slatke prljave stvari (Rube{a, Dragan), 38/2004 1098. Ro|eni ubojice (Ilin~i}, Dra`en), 1-2/1995 1161. Slobodni pad (Heidl, Janko), 1-2/1995 1099. Roger Dodger (Picula, Bo{ko), 37/2004 1162. Slomljena strijela (Sale~i}, Ivan Jr.), 6/1996 1100. Rollerball (Picula, Bo{ko), 31-32/2002 1163. Slu~ajna avantura (Posari}, Jasna), 21/2000 1101. Romansa (Heidl, Janko), 23/2000 1164. Slu~ajni milijuna{ (Ivani{, Goran), 31-32/2002 1102. Romeo i Julija (Viskovi}, Josip), 10/1997 1165. Smijeh i kazna (Kova~, Goran), 39/2004 1103. Romeo mora umrijeti (Radi}, Damir), 24/2000 1166. Smillin snje`ni osje}aj smrti (Vukoja, Denis), 21/2000 1104. Ronin (Sabli}, Mario), 17/1999 1167. Smrt Smoochyju (Sabli}, Mario), 35/2003 1105. Ruby i Quentin (Grozdani}, Josip), 38/2004 1168. Smrtonosna bitka (Kurelec, Tomislav), 5/1996 1106. S druge strane tunela (Nenadi}, Diana), 1-2/1995 1169. Smrtonosna bitka (Tomljanovi}, Igor), 2 15/1998 1107. S kojeg si ti planeta? (Heidl, Janko), 25/2001 1170. Smrtonosno oru`je 4 (Viskovi}, Josip), 16/1998 1108. Sabrina (Nenadi}, Diana), 6/1996 1171. Snovolovka (Picula, Bo{ko), 38/2004 1109. Sad je dosta! (Joveti}, Goran), 31-32/2002 1172. Soba panike (Brlek, Tomislav), 31-32/2002 1110. Sada i nekada (Petrovi}, Sanjin), 6/1996 1173. Sol na ko`i (Petrovi}, Sanjin), 5/1996 1111. Sam protiv svih (Sabli}, Mario), 31-32/2002 1174. Solaris (Sabli}, Mario), 36/2003 1112. Sam u ku}i (Sabli}, Mario), 3 12/1997 1175. South Park: Film (Paljan, Jelena), 29/2002 1113. Samo igra (Kuko~, Juraj), 23/2000 1176. Space Jam (Jindra, Jelena), 9/1997 1114. Samo poljubac (Heidl, Janko), 39/2004 1177. Spa{avanje vojnika Ryana (Radi}, Damir), 16/1998 1115. Samo ti (Heidl, Janko), 1-2/1995 1178. Spawn (Sabli}, Mario), 13/1998 1116. Samo tu ne (Sabli}, Mario), 24/2000 1179. Specijalci (Sabli}, Mario), 37/2004 1117. Samoubojstva nevinih (Radi}, Damir), 34/2003 1180. Specijalist (Paljan, Jelena), 1-2/1995 1118. San o Americi (Rube{a, Dragan), 39/2004 1181. Specijalna obuka (Tomljanovi}, Igor), 1-2/1995 1119. San zimske no}i (Nenadi}, Diana), 8/1996 1182. Specijalni izvje{taj (Valenti}, Ton~i), 31-32/2002 1120. Santa Fe (Petrovi}, Sanjin), 12/1997 1183. Spice World (Vukoja, Denis), 15/1998 1121. Sanjari (Brlek, Tomislav), 38/2004 1184. Spider-man, ^ovjek-pauk (Joveti}, Goran), 31-32/2002 1122. Sanjiva dolina (Radi}, Damir), 22/2000 1185. Spiderman 2 (Grozdani}, Josip), 40/2004 1123. Sasvim malo ubojstvo (Milinkovi}, Martin), 9/1997 1186. Spy kids 2: Otok izgubljenih snova (Sabli}, Mario), 1124. Sati (^egir, Tomislav), 36/2003 33/2003 1125. Savr{en par (Markovi}, Dario), 7/1996 1187. Spy Kids 3-D: Game Over (Picula, Bo{ko), 36/2003 1126. Savr{en u~enik (@akni}, Ivan), 19-20/1999 1188. Srcolomke (Picula, Bo{ko), 34/2003 1127. Savr{ena (Joveti}, Goran), 33/2003 1189. Sre}a (@akni}, Ivan), 19-20/1999 1128. Savr{eno ubojstvo (Radi}, Damir), 16/1998 1190. Sre}om postoji la` (Heidl, Janko), 26/2001 1129. Scooby — Doo (Sabli}, Mario), 33/2003 1191. Sretan bijeg (Grozdani}, Josip), 33/2003 1130. Scooby Doo 2 - ~udovi{ta su pu{tena (Sabli}, Mario), 1192. Staklena ku}a (Mari}, Katarina), 30/2002 38/2004 1193. Stanar (Markovi}, Dario), 38/2004 1131. Sedam (Sabli}, Mario), 5/1996 1194. Stanley Kubrick - `ivot u filmovima (Sever, Vladimir C.), 1132. Sedam godina u Tibetu (Paljan, Jelena), 13/1998 30/2002 1133. Seks guru (Picula, Bo{ko), 33/2003 1195. Starsky i Hutch (Picula, Bo{ko), 39/2004 1134. Serum istine (Sabli}, Mario), 10/1997 1196. Stepfordske supruge (Grozdani}, Josip), 39/2004 1135. Sestre Marije Magdalene (Valenti}, Ton~i), 39/2004 1197. Stigmata (Radi}, Damir), 23/2000 1136. Sfera (Tomljanovi}, Igor), 14/1998 1198. Strah i prezir u Las Vegasu (Sabli}, Mario), 19-20/1999 181 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 165 do 184 Predmetno kazalo

1199. Stra{na stvorenja (Vukoja, Denis), 10/1997 1262. T. T. sindrom (Grozdani}, Josip), 34/2003 1200. Striptease (Vukoja, Denis), 8/1996 1263. Taj vra`ji telefon (Heidl, Janko), 25/2001 1201. Stuart Mali 2 (Ivani{, Goran), 31-32/2002 1264. Tajanstveni otok doktora Moreaua (Sabli}, Mario), 9/1997 1202. Studengora (^egir, Tomislav), 38/2004 1265. Tajna mirnog jezera (@akni}, Ivan), 27-28/2001 1203. Studio 54 (Sabli}, Mario), 18/1999 1266. Tajna paralakse (Heidl, Janko), 38/2004 1204. Sugar Hill (Heidl, Janko), 1-2/1995 1267. Tajna podmornice K-19 (Sabli}, Mario), 33/2003 1205. Sumrak (Vukoja, Denis), 19-20/1999 1268. Tajne i la`i (Nenadi}, Diana), 9/1997 1206. Sun~ana strana ulice (Paljan, Jelena), 24/2000 1269. Tajni prozor (Sabli}, Mario), 39/2004 1207. Super veliki ja (Picula, Bo{ko), 40/2004 1270. Tajnica (Grozdani}, Josip), 38/2004 1208. Supernova (Joveti}, Goran), 25/2001 1271. Tajno dru{tvo (Tomljanovi}, Igor), 23/2000 1209. Superodlika{i (Gili}, Nikica), 3-4/1995 1272. Tako je slatka (Radi}, Damir), 13/1998 1210. Superstar (Vukoja, Denis), 19-20/1999 1273. Taksi 3 (Sabli}, Mario), 37/2004 1211. Suprotno od sexa (Petrovi}, Sanjin), 17/1999 1274. Talentirani gospodin Ripley (@akni}, Ivan), 22/2000 1212. Susjedi (Petrovi}, Sanjin), 27-28/2001 1275. Talijanski za po~etnike (Kova~, Goran), 39/2004 1213. Sutra nikada ne umire (Jindra, Jelena), 12/1997 1276. Tamno srce (Radi}, Damir), 11/1997 1214. Suze boga Sunca (Picula, Bo{ko), 35/2003 1277. Tango (@akni}, Ivan), 17/1999 1215. Svatko je najva`niji (^elan, Sta{a), 23/2000 1278. Tata u akciji (Picula, Bo{ko), 36/2003 1216. Sve ili ni{ta (Mari}, Katarina), 33/2003 1279. Taxi (Paljan, Jelena), 18/1999 1217. Sve njegove `ene (Radi}, Damir), 26/2001 1280. Taxi 2 (Mari}, Katarina), 27-28/2001 1218. Sve o mojoj majci (Paljan, Jelena), 21/2000 1281. Teksa{ki masakr - Nova generacija (Sabli}, Mario), 1219. Sve ostaje u obitelji (Vukoja, Denis), 14/1998 11/1997 1220. Sve {to djevojka mo`e po`eljeti (Radi}, Damir), 36/2003 1282. Teksa{ki masakr motornom pilom (Mari}, Katarina), 1221. Sve {to `eli{ (Heidl, Janko), 3-4/1995 38/2004 1222. Sve za ljubav (Ivani{, Goran), 31-32/2002 1283. Telefonska govornica (Radi}, Damir), 35/2003 1223. Sve za slavu (Mari}, Katarina), 31-32/2002 1284. Terminal (^egir, Tomislav), 40/2004 1224. Sve zbog jednog dje~aka (@akni}, Ivan), 31-32/2002 1285. Terminator 3 - pobuna ma{ina (Sever, Vladimir C.), 1225. Sve zbog ljubavi (Polimac, Nenad), 34/2003 36/2003 1226. Svemirski kauboji (Valenti}, Ton~i), 24/2000 1286. Te{ka ki{a (Sabli}, Mario), 18/1999 1227. Svemirski vojnici (Posari}, Jasna), 13/1998 1287. Te{ka osmica (Vukoja, Denis), 13/1998 1228. Svemogu}a misija (Gili}, Nikica), 19-20/1999 1288. That Thing You Do! (Petrovi}, Sanjin), 12/1997 1229. Svemogu}i Bruce (Sabli}, Mario), 36/2003 1289. Thelma i Louise (^egir, Tomislav), 37/2004 1230. Svetac (Posari}, Jasna), 10/1997 1290. Tigar i zmaj, 25/2001 1231. Sveti dim (@akni}, Ivan), 23/2000 1291. Tigar tra`i obitelj (Tomljanovi}, Igor), 23/2000 1232. Svi ka`u volim te (Kurelec, Tomislav), 12/1997 1292. Tihi spava~ (Sabli}, Mario), 18/1999 1233. Svi lijepi konji (Joveti}, Goran), 29/2002 1293. Tijelo kao knjiga (Tomljanovi}, Igor), 9/1997 1234. Svi su ludi za Mary (Sabli}, Mario), 17/1999 1294. Tin Cup (Tomljanovi}, Igor), 11/1997 1235. Svi vole Jeffreyja (Milinkovi}, Martin), 9/1997 1295. Tit Andronik (Grozdani}, Josip), 35/2003 1236. Svijet duhova (Polimac, Nenad), 31-32/2002 1296. Titanic (Viskovi}, Josip), 13/1998 1237. Svijet nije dovoljan (Sabli}, Mario), 21/2000 1297. Tito drugi put me|u Srbima (Heidl, Janko), 23/2000 1238. Svjetlost dana (Jurak, Dragan), 9/1997 1298. Tito i ja (Vukoja, Denis), 21/2000 1239. Svje`a krv (Picula, Bo{ko), 34/2003 1299. Tjelesna stra`a (Sabli}, Mario), 40/2004 1240. Swimfan (Picula, Bo{ko), 35/2003 1300. Tko je kome smjestio (Petrovic, Sanjin), 29/2002 1241. Swingers (Sabli}, Mario), 14/1998 1301. Tko je ovdje lud? (Radi}, Damir), 25/2001 1242. Sylvia (^egir, Tomislav), 38/2004 1302. To Wong Foo. Thanks for Everything! Julie Newmar (Jindra, Jelena), 9/1997 1243. [akal (Radi}, Damir), 13/1998 1303. To~kovi (Heidl, Janko), 23/2000 1244. [angajska trijada (Radi}, Damir), 17/1999 1304. To~no u podne (^egir, Tomislav), 39/2004 1245. [angajski vitezovi (Grozdani}, Josip), 34/2003 1305. Tommy boy (Heidl, Janko), 3-4/1995 1246. [angajsko podne (Sabli}, Mario), 23/2000 1306. Torque, bijes na dva kota~a (Picula, Bo{ko), 38/2004 1247. [apta~ konjima (Viskovi}, Josip), 16/1998 1307. Torrente - glupa ruka pravde (Petrovi}, Sanjin), 18/1999 1248. [a{avi petak (Picula, Bo{ko), 37/2004 1308. Torrente 2 (Joveti}, Goran), 30/2002 1249. [est dana, sedam no}i (Sabli}, Mario), 15/1998 1309. Traffic (Milinkovi}, Martin), 25/2001 1250. [esti dan (Sabli}, Mario), 25/2001 1310. Tragovi na du{i (Picula, Bo{ko), 38/2004 1251. [estica (Radi}, Damir), 9/1997 11/1997 1311. Trainspotting (Sale~i}, Ivan Jr.), 8/1996 1252. [esto ~ulo (Vukoja, Denis), 21/2000 1312. Transporter (Grozdani}, Josip), 34/2003 1253. [etnja kroz pri~u (Kova~, Goran), 13/1998 1313. Tr~i, Lola, tr~i (Tomljanovi}, Igor), 21/2000 1254. [etnja u oblacima (Sa~er, Zlatka), 5/1996 1314. Trgovci (Petrovi}, Sanjin), 8/1996 1255. [ibicari (Picula, Bo{ko), 36/2003 1315. Trgovci bez srama (Radi}, Damir), 18/1999 1256. [iljine zgode (Markovi}, Dario), 7/1996 1316. Tri boje: bijelo (Nenadi}, Diana), 6/1996 1257. [kolska groznica (Petrovi}, Sanjin), 18/1999 1317. Tri boje: crveno (Luketi}, @eljko), 7/1996 1258. [minkerica sa sela (Sabli}, Mario), 33/2003 1318. Tri boje: plavo (Nenadi}, Diana), 5/1996 1259. [panjolski apartman (Kova~, Goran), 38/2004 1319. Tri kralja (Sabli}, Mario), 22/2000 1260. [panjolski zato~enik (Kurelec, Tomislav), 18/1999 1320. Tri mu{karca i jedna noga (@akni}, Ivan), 18/1999 1261. [to `ene vole (Kurelec, Tomislav), 29/2002 1321. Trinaest (Radi}, Damir), 39/2004 182 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 165 do 184 Predmetno kazalo

1322. Trinaest pri~a o istoj stvari (Ivani{, Goran), 37/2004 1385. Varljivo sunce (Radi}, Damir), 24/2000 1323. Trnoru`ica (Radi}, Damir), 6/1996 1386. Vatel (Sabli}, Mario), 35/2003 1324. Troja (Picula, Bo{ko), 39/2004 1387. Va`no je zvati se Ernest (Picula, Bo{ko), 37/2004 1325. Trumanov show (@akni}, Ivan), 16/1998 1388. Ve~era s idiotom (Milinkovi}, Martin), 26/2001 1326. Tulum film (Joveti}, Goran), 31-32/2002 1389. Veli~anstvena avantura Mortadela i Filemona (Picula, 1327. Tunel (Petrovic, Sanjin), 21/2000 Bo{ko), 38/2004 1328. Twin Town (Jurak, Dragan), 11/1997 1390. Velika bijela nada (Sabli}, Mario), 10/1997 1329. Twister (Radi}, Damir), 7/1996 1391. Velika gu`va u Bronxu (Ze~evi}, Slaven), 7/1996 1392. Velika i{~ekivanja (Luketi}, @eljko), 14/1998 1330. U ime pravde (Sabli}, Mario), 27-28/2001 1393. Velika no} (Viskovi}, Josip), 17/1999 1331. U Kini jedu pse (Grozdani}, Josip), 35/2003 1394. Velika pustolovina Stuarta Malog (@akni}, Ivan), 22/2000 1332. U krugu smrti (Rube{a, Dragan), 37/2004 1395. Veliki kanjon (Pir{i}, Jasminka), 14/1998 1333. U ljubavi i ratu (Sale~i}, Ivan Jr.), 11/1997 1396. Veliki Lebowski (^elan, Sta{a), 21/2000 1334. U potjeri za zavodnikom (Picula, Bo{ko), 38/2004 1397. Veliko plavetnilo (Picula, Bo{ko), 35/2003 1335. U potrazi za Forresterom (Sabli}, Mario), 26/2001 1398. Vertikalna granica (Mari}, Katarina), 25/2001 1336. U potrazi za Nemom (Paljan, Jelena), 37/2004 1399. Vidocq (Kragi}, Bruno), 31-32/2002 1337. U potrazi za Richardom (Petrovi}, Sanjin), 12/1997 1400. Virtuoznost (Petrovi}, Sanjin), 6/1996 1338. U snovima (Sabli}, Mario), 21/2000 1401. Vi{a sila (Tomljanovi}, Igor), 18/1999 1339. U tu|em tijelu (Viskovi}, Josip), 3-4/1995), 1402. Vjen~anje iz vedra neba (Sabli}, Mario), 29/2002 1340. U tu|oj ko`i (Grozdani}, Josip), 38/2004 1403. Vjerna `ena (Vukoja, Denis), 26/2001 1341. U zamci (Valenti}, Ton~i), 30/2002 1404. Vjernik (Rube{a, Dragan), 39/2004 1342. Ubijaju}i g|u Tingle (Radi}, Damir), 23/2000 1405. Vjeruj u ljubav (Valenti}, Ton~i), 23/2000 1343. Ubiti je lako (Rube{a, Dragan), 31-32/2002 1406. Vlak pun love (Tomljanovi}, Igor), 6/1996 1344. Ubojica mekog srca (Vukoja, Denis), 25/2001 1407. Vodeni svijet (Petrovi}, Sanjin), 5/1996 1345. Ubojica sudnjeg dana (Sabli}, Mario), 19-20/1999 1408. Volim te, budalo mala (Viskovi}, Josip), 19-20/1999 1346. Ubojice (Sabli}, Mario), 5/1996 1409. Volim, ne volim (Vukoja, Denis), 17/1999 1347. Ubojice od zanata (Sabli}, Mario), 26/2001 1410. Voljena, 21/2000 1348. Ubojita osveta (Picula, Bo{ko), 36/2003 1411. Vra}anje duga (Grozdani}, Josip), 38/2004 1349. Ubojite namjere (Sabli}, Mario), 37/2004 1412. Vra}anje duga (Petrovi}, Sanjin), 18/1999 1350. Ubojstvo iz zasjede (Radi}, Damir), 11/1997 1413. Vrana II. (Petrovi}, Sanjin), 9/1997 1351. Ubojstvo po brojevima (Rube{a, Dragan), 31-32/2002 1414. Vrata neba (Sever, Vladimir C.), 35/2003 1352. Ubojstvo u Bijeloj ku}i (Radi}, Damir), 11/1997 1415. Vrtlog `ivota (Kurelec, Tomislav), 21/2000 1353. Ubojstvo vrana (Paljan, Jelena), 17/1999 1416. Vra`ji Nicky (Vukoja, Denis), 27-28/2001 1354. Udovice s tajnom (Radi}, Damir), 6/1996 1417. Vremeplov (Sabli}, Mario), 31-32/2002 1355. Ugriz u zoru (Kurelec, Tomislav), 30/2002 1418. Vrijeme osvete (Viskovi}, Josip), 9/1997 1356. Uhvati me ako mo`e{ (Tomljanovi}, Igor), 34/2003 1419. Vrijeme ubijanja (Jindra, Jelena), 8/1996 1357. Uhvatite maloga (Viskovi}, Josip), 6/1996 1420. Vrisak (Milinkovi}, Martin), 11/1997 1358. Ujka Vanja u New Yorku (Petrovi}, Sanjin), 7/1996 1421. Vrisak 2 (Vukoja, Denis), 15/1998 1359. Ukradena srca (Gili}, Nikica), 7/1996 1422. Vrisak 3 (Sabli}, Mario), 24/2000 1360. Ukradeno ljeto (Heidl, Janko), 34/2003 1423. Vrsta 2 (Sabli}, Mario), 15/1998 1361. Ulaznica za Raj (Petrovic, Sanjin), 21/2000 1424. Vrsta (Sale~i}, Ivan Jr.), 5/1996 1362. Uljez (Joveti}, Goran), 31-32/2002 1425. Vrtlog (Petrovi}, Sanjin), 11/1997 1363. Uljezi (Mari}, Katarina), 30/2002 1426. Vru}a linija (Heidl, Janko), 25/2001 1364. Umri drugi dan (Sabli}, Mario), 33/2003 1427. Vru}ina (Tomi}, @ivorad), 6/1996 1365. Umri mu{ki III. (Tomi}, @ivorad), 6/1996 1428. Vu~je bratstvo (@akni}, Ivan), 27-28/2001 1366. Underworld (Radi}, Damir), 37/2004 1429. Vulkan (Kurelec, Tomislav), 12/1997 1367. Upomo}! Ja sam riba (Ivani{, Goran), 31-32/2002 1368. Upoznajte Joea Blacka (Viskovi}, Josip), 17/1999 1430. Wasabi (Grozdani}, Josip), 35/2003 1369. Upravo vjen~ani (Grozdani}, Josip), 35/2003 1431. Wendigo (Heidl, Janko), 38/2004 1370. Upucati ribu (Kurelec, Tomislav), 18/1999 1432. Willard (Sabli}, Mario), 39/2004 1371. Uragan (Petrovi}, Sanjin), 22/2000 1433. X Men (^elan, Sta{a), 24/2000 1372. Uro|eni strah (Radi}, Damir), 3-4/1995 1434. X-man 2 (Sever, Vladimir C.), 34/2003 1373. Usamljena zvijezda (Tomljanovi}, Igor), 10/1997 1435. XXX (Tomljanovi}, Igor), 33/2003 1374. Usred prijevare (Heidl, Janko), 35/2003 1375. Utjeriva~ dugova (Heidl, Janko), 31-32/2002 1436. Yamakasi (Ivani{, Goran), 31-32/2002 1376. Utrka `ivota (Radi}, Damir), 37/2004 1437. Yankee Zulu (Gili}, Nikica), 5/1996 1377. Uve}anje (Grozdani}, Josip), 39/2004 1378. Uvijek postoji nada (Viskovi}, Josip), 17/1999 1438. Za njegove plave o~i (Posari}, Jasna), 21/2000 1439. Za Roseannu (Vukoja, Denis), 16/1998 1379. Valentinovo (Mari}, Katarina), 27-28/2001 1440. Zaboravi Paris (Milinkovi}, Martin), 5/1996 1380. Vampiri (Kova~, Goran), 16/1998 1441. Zaboravljeni (Grozdani}, Josip), 40/2004 1381. Vampirova sjena (Kuko~, Juraj), 35/2003 1442. Zabranjene fotografije (Tomljanovi}, Igor), 34/2003 1382. Van Helsing (Picula, Bo{ko), 40/2004 1443. Za~aran (Joveti}, Goran), 25/2001 1383. Varalica (Petrovi}, Sanjin), 15/1998 1444. Za~arana ku}a (Picula, Bo{ko), 38/2004 1384. Varalice (Petrovi}, Sanjin), 18/1999 1445. Zadatak: Dovedi je `ivu (Gili}, Nikica), 3-4/1995 183 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 165 do 184 Predmetno kazalo

1446. Zagonetna smrt (Viskovi}, Josip), 8/1996 1481. Zlatno oko (Petrovi}, Sanjin), 6/1996 1447. Zajahati s vragom (Radi}, Damir), 26/2001 1482. Zlato Uleeja Jacksona (@akni}, Ivan), 18/1999 1448. Zajedno (Radi}, Damir), 27-28/2001 1483. Zlo~esti de~ki (Picula, Bo{ko), 36/2003 1449. Zakletva (Heidl, Janko), 29/2002 1484. Zlo~esti de~ki (Ze~evi}, Slaven), 3-4/1995 1450. Zakon zatvora (Mari}, Katarina), 31-32/2002 1485. Zlo~in (Radi}, Damir), 3-4/1995 1451. Zaljubljen preko u{iju (Tomljanovi}, Igor), 27-28/2001 1486. Zmajev poljubac (Sabli}, Mario), 29/2002 1452. Zaljubljeni Shakespeare (Radi}, Damir), 17/1999 1487. Zmajevo srce (Viskovi}, Josip), 8/1996 1453. Zamka za roditelje (@akni}, Ivan), 17/1999 1488. Zmijske o~i (Kurelec, Tomislav), 17/1999 1454. Zanimanje {pijun (Kragi}, Bruno), 30/2002 1489. Znam {to si radila i ovog ljeta (Radi}, Damir), 18/1999 1455. Zapravo ljubav (^egir, Tomislav), 38/2004 1490. Znam {to si radio pro{log ljeta (Sabli}, Mario), 13/1998 1456. Zastra{iva~i (Sabli}, Mario), 12/1997 1491. Zona Zamfirova (Kurelec, Tomislav), 37/2004 1457. Za{titnik (Picula, Bo{ko), 37/2004 1492. Zoolander (Mari}, Katarina), 29/2002 1458. Zatamnjenje (Grozdani}, Josip), 39/2004 1493. Zora `ivih mrtvaca (Grozdani}, Josip), 39/2004 1459. Zatoichi samuraj (^egir, Tomislav), 38/2004 1494. Zorro maskirani osvetnik (Sabli}, Mario), 16/1998 1460. Zauvijek neprijatelji (Kuko~, Juraj), 24/2000 1495. Zujanje u glavi (Grozdani}, Josip), 33/2003 1461. Zauvijek zajedno (Picula, Bo{ko), 38/2004 1496. Zvjezdana vrata (Luketi}, @eljko), 1-2/1995 1462. Zavjera (Radi}, Damir), 12/1997 1497. Zvjezdane staze - Pobuna (Posari}, Jasna), 18/1999 1463. Zavjera (Vukoja, Denis), 29/2002 1498. Zvjezdane staze (Tomljanovi}, Igor), 1-2/1995: 1464. Zavodljiva ljepota (Radi}, Damir), 9/1997 1499. Zvjezdane staze Nemesis (Picula, Bo{ko), 36/2003 1465. Zavr{eni rez (Joveti}, Goran), 31-32/2002 1500. Zvjezdane staze: Prvi kontakt (Gili}, Nikica), 10/1997 1466. Zbog jedne Francuskinje (Heidl, Janko), 36/2003 1501. Zvonar crkve Notre Dame (Paljan, Jelena), 8/1996 1467. Zbogom, Lenjine! (Grozdani}, Josip), 37/2004 1502. Zvuk mora (Joveti}, Goran), 33/2003 1468. Zdrpi i bri{i (Mari}, Katarina), 25/2001 1503. @ena ma~ka (Sabli}, Mario), 40/2004 1469. Zdru`ena bra}a (^egir, Tomislav), 33/2003 1504. @ena pod ucjenom (Radi}, Damir), 6/1996 1470. Zelena milja (Sabli}, Mario), 22/2000 1505. @ena za koju se umire (Heidl, Janko), 6/1996 1471. Zeleni zmaj (Heidl, Janko), 31-32/2002 1506. @estoki udar (Milinkovi}, Martin), 14/1998 1472. Zemlja i sloboda (Jindra, Jelena), 9/1997 1507. @igolo (Ivani{, Goran), 37/2004 1473. Zemlja policajaca (Kurelec, Tomislav), 13/1998 1508. @igolo (Tomljanovi}, Igor), 23/2000 1474. Zgodne djevojke (Milinkovi}, Martin), 12/1997 1509. @ivjeti na sav glas (Radi}, Damir), 18/1999 1475. Zla krv (Radi}, Damir), 10/1997 11/1997 1510. @ivo meso (Kurelec, Tomislav), 16/1998 1476. Zlatna muda (Luketi}, @eljko), 5/1996 1511. @ivot buba (Posari}, Jasna), 17/1999 1477. Zlatni bar{un (Radi}, Damir), 17/1999 1512. @ivot Davida Galea (Kurelec, Tomislav), 38/2004 1478. Zlatni de~ki (Mari}, Katarina), 26/2001 1513. @ivot iz an|eoskih snova (Gili}, Nikica), 22/2000 1479. Zlatni pehar (Radi}, Damir), 30/2002 1514. @ivot je lijep (Gili}, Nikica), 17/1999 1480. Zlatni zmaj (Heidl, Janko), 8/1996 1515. @ivot na selu (Heidl, Janko), 3-4/1995

184 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. IV. Dokumentacijski prilozi

Filmografije Gregl, Ernest, 17/1999 Autorska filmografija minifilmova, prir. Nenad Pata 7/1996 Had`i}, Fadil, 34/2003 Dimitrijevi}, Andrija: Filmografija srpskih i crnogorskih kratko- Hauff, Reinhard, br. 3-4/1995 metra`nih filmova 1990-2002, 30/2002 Leaf, Caroline, 31-32/2002 Filmografija hrvatske retrospektive (u Trstu), 17/1999 Kiarostami, Abbas, 22/2000 Filmografije skladatelja filmske glazbe /u Hrvatskoj/, 5/1996 Kraus-Rajteri}, Vladimir, 10/1997 Milinkovi}, Dragan: Filmografija srpskih i crnogorskih cjelove~er- Krsti~evi}, @ivko, 13/1998 njih filmova 1990-2002, 30/2002 Lederer, Gordan, 21/2000 Op}a filmografija minifilmova Zagreb filma, prir. Nenad Pata Marjanovi}, Branko, 5/1996 7/1996 Mimica, Vatroslav, 23/2000 Susovski, Marijan: Popis animiranih reklamnih filmova Zagreb Norstein, Jurij, 29/2002 filma 1967-1977, 23/2000 Ogresta, Zrinko, 21/2000 Videografija /videoumjetni~kih djela/ (1971-1999), prir. Hrvoje Ozu, Yasujiro, 10/1997 Turkovi}, 18/1999 Papi}, Krsto, 15/1998 Petek, Vladimir, 36/2003 Filmografije festivala Peterli}, Ante, 8/1996 Dani hrvatskog filma: 1-2/1995; 6/1996; 9/1997; 13/1998; Pinter, Tomislav, 19-20/1999 21/2000; 25/2000; 30/2002; 34/2003; 38/2004 Rajkovi}, Jelena, 13/1998 Svjetski festival animiranog filma (Zagreb): 6/1996; 14/1998; Rogoz, Zvonimir, 29/2002 22/2000; 31-32/2002; 39/2004 Rohmer, Eric, 6/1996 Zagreb Film Festival: 36/2003; 40/2004 Simovi}, Tomislav, 26/2001 One Take Film Festival: 37/2004 [orak, Dejan, 26/2001 See Dox (Dubrovnik): 27-28/2001 [ovagovi}, Fabijan, 24/2000 F. R. K. A. (Filmska revija Kazali{ne akademije): 18/1999; Tanhofer, Nikola, 16/1998 21/2000 Vukoti}, Du{an, 15/1998 Festival novog filma (Split): 7/1996; 11/1997; 19-20/1999; Wenders, Wim, 9/1997 23/2000; 27-28/2001; 31-32/2002; 36/2003; 39/2004 Zafranovi}, Lordan, 24/2000 Filmski festival u Puli (Pula 1991-1995), 3-4/1995; 4/1995; 7/1996; 11/1997; 15/1998; 19-20/1999; 23/2000; 27- Bibliografije 28/2001; 31-32/2002; 35/2003; 39/2004 Historiografija / Povijest filma — Izabrana bibliografija, prir. Boris Motovun film festival: 19-20/1999; 23/2000; 27-28/2001; 31- Vidovi}, 14/1998 32/2002; 35/2003; 39/2004 Hitchcock: Bibliografija knjiga o Hitchcocku, 21/2000 Revija hrvatskog filmskog i videostvarala{tva djece i mlade`i: Kognitivizam / Bibliografija kognitivisti~ke filmske teorije, prir. 22/2000; 31-32/2002; 35/2003; 39/2004 Hrvoje Turkovi}, 19-20/1999 Revija hrvatskog filmskog i videostvarala{tva: 12/1997; 16/1998; Kriminalisti~ki film: Bibliografija o kriminalisti~kom `anru, 29/2002; 33/2003; 37/2004 22/2000 Revija jednominutnih filmova (Po`ega): 10/1997; 14/1998; Majcen, Vjekoslav — bibliografija njegovih knjiga i ~lanaka, 27- 18/1999; 22/2000; 26/2001; 30/2002: 34/2003; 39/2004 28/2001 Marakovi}, Ljubomir — bibliografija njegovih ~lanaka, 29/2002 Autorske filmografije Peterli}, Ante — bibliografija njegovih knjiga i ~lanaka, 8/1996 Avery, Tex, 38/2004 Snimateljstvo / Bibliografija recentnih knjiga o snimateljstvu, prir. Babaja, Ante, 21/2000 Kre{imir Miki}, 15/1998 Ba{i}, Relja, 9/1997 Videoumjetnost / Bibliografija (o videoumjetnosti u Hrvatskoj), Bauer, Branko, 30/2002 prir. Hrvoje Turkovi}, 18/1999 Berkovi}, Zvonimir, 6/1996 @anr: Filmski `anr: bibliografija, 22/2000 Cipra, Milo, 8/1996 Dumala, Piotr, 26/2001 Bibliografske obrade knjiga Eastwood, Clint, 6/1996 Alpe Adria Cinema. Incontri con il cinema dell’Europa centro ori- Foster, Jodie, 31-32/2002 entale (X. Edizione), 17/1999 Gamulin, Bruno, 10/1997 Akademija dramske umjetnosti: 1950-2000, 39/2004 Golik, Kre{o, 7/1996 Animacija i realizam (M. Ajanovi}), 37/2004 185 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 185 do 187 Dokumentacijski prilozi

Ante Babaja (A. Peterli}, T. Pu{ek, ur.), 33/2003 Portret glumca: Relja Ba{i} (I. [krabalo), 11/1997 Brainstorming — zapisi o filmskoj glazbi (I. Paulus), 34/2003 Pro{le godine u Marienbadu (A. Robbe-Grillet), 38/2004 Cinema Mediterranee — Kroatie (ur. R. [e{i}, L. Hannewijk, P. Ra|anje i obnavljanje (ogledi, kritike, eseji, polemike) (M. ]iri}), Bosma), 16/1998 13/1998 Djeca — film, pri~a i pjesma (M. Kermek), 1-2/1995 Razumijevanje perspektive — teorija likovnog razabiranja (H. Tur- Don Huanovo pono}no zrcalo (A. Paquola), 8/1996 kovi}), 31-32/2002 Dvadeset pet godina s kamerom u ruci (ur. @. Balog), 13/1998 Scenarij 434 (L. Hunter), 15/1998 Film (D. Parkinson), 26/2001 Steven Spielberg (J. Clarke), 39/2004 Film u nastavi medijske kulture (K. Miki}), 27-28/2001 Sto godina filma i nogometa (Z. Tadi}), 34/2003 Filmovi u Hrvatskoj kinoteci pri Hrvatskom dr`avnom arhivu Sto godina filma u Hrvatskoj: 1896-1997. (I. [krabalo), 16/1998 1904-1940. (V. Majcen), 37/2004 Studije o 9 filmova (A. Peterli}), 33/2003 Filmska djelatnost [kole narodnog zdravlja ’Andrija [tampar’ Sublimni objekt ideologije (S. @i`ek), 33/2003 (1926-1960), (V. Majcen), 1-2/1995 Suvremeni film: djela i stvaratelji, trendovi i tradicije (H. Turko- Filmska i video zbirka Hrvatskog filmskog saveza: 1954-1993. (V. vi}), 18/1999. Majcen), 1-2/1995 [kola animiranog filma ^akovec 1975-2000. (M. Kermek-Sreda- Filmska kronika: zapisi o hrvatskom filmu (T. Kurelec), 39/2004 novi}), 22/2000 Filmska poetika u ranim pripovjetkama Alfreda Döblina (M. Stan- [kola crtanog filma (B. Dovnikovi}), 8/1996 ~i}), 1-2/1995 Teorija filma: prizor, monta`a, tematizacija (H. Turkovi}), 1- Filmski godi{njak (V. Krul~i}, D. Primorac), 9/1997 2/1995 Filmski leksikon (B. Kragi}, N. Gili}, ur.), 36/2003 Tomislav Gotovac (D. Nenadi}, A. B. Ili}, ur.), 34/2003 Glazba s ekrana: hrvatska filmska glazba od 1942. do 1990. (I. Umije}e filma (H. Turkovi}), 8/1996 Paulus), 33/2003 Uvod u filmsku monta`u (M. Rodica), 18/1999 Godi{njak hrvatskog filma i videa (ur. V. Majcen), 8/1996 Varanje vremena (N. Govedi}), 30/2002 Golik (P. Krelja), 12/1997 Vladimir Petek (\. Janjatovi}), 30/2002 Hitchcock o Hitchcocku (S. Gotlieb, ur.), 31-32/2002 Woody Allen (M. Fitzgerald), 39/2004 Hollywood Q&A (S. Hundi}), 11/1997 Z... zna~i Zagreb, priru~nik za sje}anje: Svjetski festival animira- Hrvatska kinematografija (H. Turkovi}, V. Majcen), 34/2003 nog filma Zagreb 1972-2003. (M. Antauer, ur.), 35/2003 Hrvatski filmski i video godi{njak: 1999 (V. Majcen, ur.), 19- Leksikoni 20/1999 Biografije autora filmova na Festivalu Europske Unije (J. Heidl), Hrvatski filmski i video godi{njak (V. Majcen, ur.), 23/2000 12/1997 Hrvatski filmski tisak do 1945. godine (V. Majcen), 13/1998 Hrvatski Leksikon: Film i televizija /Hrvatska kinematografija/ Ivan Martinac — 41 godina filmskog stvarala{tva, 1960-2001, (prir. H. Turkovi}), 10/1997 26/2001 Leksikon ameri~kih nezavisnjaka (V. Ercegovi}, J. Pavi~i}),. 3- Iz sedmog reda lijevo: filmske kritike (D. Movre), 17/1999 4/1995 11. godina Autorskog studija (M. Bukovac, Z. Tadi}. M. Bun~i}, Leksikon redatelja za 21. stolje}e (prir. J. Pavi~i}), 21/2000 ur.), 38/2004 Leksikon scenografa u Hrvatskoj (prir. D. Gabelica), 36/2003 Joel i Ethan Coen (E. Cheshire, J. Ashbrook), 39/2004 Leksikon videoumjetnika /Hrvatske/ (prir. H. Turkovi}), 18/1999 Jugoslavensko filmsko iskustvo, 1945-2001, oslobo|eni film (D. J. Mladi hrvatski redatelji I. (prir. Dario Markovi}), 3-4/1995 Goulding), 39/2004 Tko je tko u /hrvatskoj/ filmskoj kritici danas (prir. D. Markovi}), Kinematografija u Rijeci (ur. E. Dubrovi}), 11/1997 1-2/1995 Kino i videovodi~ ’97 (J. Heidl, D. Ilin~i}, A. Oremovi}), 8/1996 Kino i videovodi~ ’98 (J. Heidl, D. Ilin~i}, A. Oremovi}), 12/1997 Leksikon preminulih Kino i videovodi~ ’99 (J. Heidl, D. Ilin~i}, A. Oremovi}), 16/1998 Arhani}, Marijan, 34/2003 Kino i videovodi~ 2000 (J. Heidl, D. Ilin~i}, A. Oremovi}), Bauer, Branko, 30/2002 21/2000 Begovi}, Ena, 23/2000 Kinoklub Zagreb, Filmovi snimljeni od 1928. do 2003, 37/2004 Ber~i}, Vojdrag, 39/2004 Majstori zagreba~kog crtanog filma: dokumenti, sje}anja, sudioni- Bla`ina, Branko, 15/1998 ci, monografija (N. Pata), 9/1997 Brun{mid, Tea, 22/2000 Marilyn Monroe (P. Donnelly), 39/2004 Budi{}ak, Mladen, 35/2003 Metodika nastave filma na op}eobrazovnoj razini (S. Te`ak), Crnobrnja-Gumbek, Mladen, 21/2000 30/2002 ]upi}, Baldo, 31-32/2002 Milo za drago (W. Allen), 37/2004 Deli}, Stipe, 18/1999 Mladi hrvatski film (I. [karabalo), 15/1998 Devli}, Radovan Domagoj, 24/2000 Motovun, Knjiga postanka (R. Grli}, I. Mirkovi}, N. @uni}, prir.), Dimitrijevi}, Slobodan, 21/2000 36/2003 Drobni}, Slavko, 27-28, 2001 Najgledanije emisije 1964-1971, prilozi za povijest radija i televi- Fabiani, Leopold, 33/2003 zije u Hrvatskoj V. (N. Von~ina), 39/2004 Feren~i}, Zvonimir, 16/1998 O boji na filmu i srodnim medijima (N. Tanhofer), 22/2000 Golik, Kre{o, 7/1996 Obrazovni film (V. Majcen), 25/2001 Han`ekovi}, Fedor, 11/1997 Oktavijan Mileti} (A. Peterli}. V. Majcen), 24/2000 Hetrich, Ivan, 18/1999 Oluja nad Hrvatskom (B. Ra{eta), 36/2003 Horvati}, Hrvoje, 12/1997 Oscar. Izme|u traadicionalnosti i progresivnosti (M. Vuleti}), Hubek, Milivoj, 37/2004 12/1997 Ivan~evi}, Radovan, 37/2004 Osnove teorije filma (A. Peterli}), 23/2000 Kapi}, Sulejman, 13/1998 186 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 185 do 187 Dokumentacijski prilozi

Karabelj, Ranko, 39/2004 Poga~i}, Vladimir, 19-20/1999 Kristil, Vlado, 39/2004 Ore{kovi}, Vjenceslav 15/1998 Kne`evi}, Bo`idar, 27-28, 2001 Rajkovi}, Jelena, 11/1997 Kolesar, Irena, 31-32/2002 Rapaji}, \or|e, 22/2000 Kostelac, Nikola, 17/1999 Ruljan~i}, Jure, 15/1998 Kr~a, Drago, 13/1998 Sa~er, Zlatko, 33/2003 Krencer, Dragutin, 14/1998 Smetko, Vjekoslav, 18/1999 Krstulovi}, Zdravka, 37/2004 Sremec, Rudolf, 21/2000 Kursar, Ranko, 39/2004 [erment, Mladen, 17/1999 Lhotka, Zoran, 37/2004 [ovagovi}, Fabijan, 24/2000 Lon~ari}, Zvonimir, 40/2004 Tanhofer, Nikola, 16/1998 Lu{i~i}, Andro, 15/1998 Valenti}, Kruno, 21/2000 Majcen, Vjekoslav, 27-28, 2001 Verni}-Bundi, Darko, 22/2000 Marjanovi}, Branko, 5/1996 Vodopivec, Franjo, 13/1998 Marki}, Antun, 27-28, 2001 Vukoti}, Du{an, 14/1998 Marks, Aleksandar, 31-32/2002 Vunak, Dragutin-Dado, 24/2000 Marti, Anton, 37/2004 Zaninovi}, Ante, 23/2000 Millot, Charles (Velja Milojevi}), 37/2004 Zidari}, Kre{imir, 14/1998 Mladineo, Ante, 19-20/1999 Movre, Dra`en, 11/1997 Kronika Nalis, Antun, 21/2000 Majcen, Vjekoslav: Kronika, 3-4/1995 — 26/2001 Pavi}, Svemir, 36/2003 Rafaeli}, Daniel: Kronika, 27-28/2001 — 33/2003 Petek, Vladimir, 35/2003 Jeli}, Marcella: Kronika, 34/2003 — 39/2004

187 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. V. Suradnici i urednici Hrvatskog filmskog ljetopisa (1995-2004)

Doma}i suradnici Kova~, Goran, filmski kriti~ar (Zagreb, 1975) Ani~i}, Martina, knji`evnica, dramaturginja, profesorica (Zagreb, Kova~evi}, Sanja, dramaturginja (Zagreb, 1969) 1967) Kragi}, Bruno, filmolog, leksikograf, urednik (Split, 1973) Bahori}, Alan, filmski autor (Zagreb, 1972) Kr~adinac, Miran, filmski snimatelj (Zagreb, 1975) Blagus, Goran, povjesni~ar umjetnosti (Osijek, 1967) Krelja, Petar, filmski kriti~ar i filmski redatelj ([tip, Makedonija, Brlek, Tomislav, teoreti~ar knji`evnosti, profesor, urednik (Za- 1940) greb, 1971) Krivak, Marijan, filmski kriti~ar, filozofski pisac, urednik (Za- Bubenik, Branko, filmski snimatelj, filmolog, arhivist (Ivani} greb, 1963) Grad, 1940) Krpanec, Dunja, kazali{na kriti~arka (Zagreb, 1966) ^egir, Tomislav, filmski kriti~ar (Zagreb, 1970) Krsti~evi}, @ivko, filmski snimatelj (Zagreb, 1954. — Turanj kraj ^elan, Sta{a, filmski monta`er i filmski kriti~ar (Split, 1969) Karlovca, 1991) Dovnikovi}, Borivoj, autor animiranih filmova i knjige o filmu Kuko~, Juraj, filmski kriti~ar (Split, 1978) (^epin kraj Osijeka, 1930) Kukuljica Mato, filmski kriti~ar i filmolog, arhivist (Dubrovnik, Dundovi}, Hanibal, filmski publicist (Zagreb, 1926) 1941) Ercegovi}, Vlado, publicist (Trogir, 1958) Kurelac, Tomislav, filmski kriti~ar (Karlovac, 1942) Flego, Maja, publicistica, urednica (Subotica, 1959) Lasi}, Ljubo, filmski redatelj (Cleveland, SAD, 1971) Franceschi, Branko, povjesni~ar umjetnosti, kustos (Zadar, 1959) Leni}, Elvis, filmski kriti~ar i redatelj (Pula, 1971) Gabelica, Damir, filmski arhitekt (Zagreb, 1959) Lozina, Domagoj, filmski snimatelj (Osijek, 1973) Galeta, Ivan Ladislav, filmski autor, profesor (Vinkovci, 1947) Lukanovi}, Marin, filmski kriti~ar (Rijeka, 1979) Galjer, Jasna, povjesni~arka umjetnosti, profesorica (Zagreb, Luketi}, @eljko, filmski kriti~ar, urednik (1972) 1960) Majcen, Vjekoslav, povjesni~ar filma, arhivist (Zagreb, 1941. — Ganza, Milka, urednica (Li~ko Petrovo Selo, 1937) Zagreb, 2001) Gili}, Nikica, filmskolog, urednik, profesor (Split, 1973) Mari}, Katarina, filmska kriti~arka, urednica ([ibenik, 1971) Gojun, Vladimir, filmski monta`er (Dubrovnik, 1979) Markovi}, Dario, filmolog i urednik, arhivist (Zenica, BIH, 1959) Gotovac, Tomislav, filmski redatelj, vi{emedijski umjetnik (Som- Maru{i}, Jo{ko, autor animiranih filmova, karikaturist, profesor, bor, 1937) filmski publicist (Split, 1952) Govedi}, Nata{a, kazali{na i knji`evna kriti~arka i teoreti~arka Matija{evi}, @eljka, teoreti~arka knji`evnosti, profesorica (Za- (Zagreb, 1969) greb, 1968) Grozdani}, Josip, filmski kriti~ar ([ibenik, 1969) Matijevi} Veli~an, Katarina-Zrinka, filmska redateljica (Zagreb, Heidl, Janko, filmski kriti~ar, pomo}nik re`ije (Zagreb, 1967) 1973) Hribar, Hrvoje, filmski redatelj, urednik (Zagreb, 1962) Mid`i}, Enes, filmski snimatelj, profesor (1946) Ilin~i}, Dra`en, filmski kriti~ar i publicist (Zagreb, 1962) Mihleti}, Vedran, filmski redatelj, kriti~ar, producent, profesor Ivan~evi}, Radovan, povjesni~ar umjetnosti, profesor i filmski re- (Zagreb, 1959) datelj (Banja Luka, 1931 — Zagreb, 2004) Miki}, Kre{imir, filmolog, profesor (Samobor, 1949) Ivani{, Goran, filmski kriti~ar (Rijeka, 1976) Milat, Ozren, filmski kriti~ar, re~unalni stru~njak (Zagreb, 1972) Ivasovi}, Sergej, filmski monta`er (Zagreb, 1970) Mili}, Kristijan, filmski redatelj (Zagreb, 1969) Ivezi}, Milijan, knji`evnik (Koprivnica, 1971) Milinkovi}, Martin, filmski kriti~ar, urednik (1972) Jagec, Tomislav, filmski redatelj i filmski publicist, urednik (Vara`- Movre, Dra`en, filmski kriti~ar (Zagreb, 1944 — Zagreb, 1997) din, 1968) Murk, Robert, publicist (Zagreb, 1972) Jankovi}, Iva Rada, anglistica (Zadar, 1966) Muzaferija, Sanja, publicistkinja, filmologinja, urednica (Zagreb, Jeli}, Marcella, filmska publicistkinja (Split, 1974) 1956) Jergovi}, Miljenko, knji`evnik i publicist (Sarajevo, 1966) Nenadi}, Diana, filmska kriti~arka i urednica (Split, 1962) Jesenkovi}, Silvio, filmski snimatelj (Zagreb, 1962) Nola, Lukas, filmski i kazali{ni redatelj, pisac drama (Zagreb, Jindra, Jelena, filmska publicistkinja (Rijeka, 1972) 1964) Joveti}, Goran, filmski kriti~ar (Zagreb, 1976) Orli}, Aleksandra, povjesni~arka umjetnosti (Rijeka, 1974) Juki}, Tatjana, knji`evna teoreti~arka, profesorica (Drvar, 1968) Paljan, Jelena, filmska monta`erka, dramaturginja, filmska kriti- Jurak, Dragan, filmski kriti~ar (Zagreb, 1967) ~arka (Zagreb, 1971) Kne`evi}, Borislav, knji`evni teoreti~ar, profesor (Zagreb, 1961) Pansini, Mihovil, lije~nik, filmski autor, filmolog, profesor (Kor- Kolbas, Silvestar, filmski snimatelj, profesor (Petrovci, 1956) ~ula, 1926) Kosanovi}, Jakov, filmski kriti~ar (Split, 1970) Pata, Nenad, filmski publicist (Dubrovnik, 1930) 188 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 188 do 190 Suradnici i urednici Hrvatskog filmskog ljetopisa (1995-2004)

Paulus, Irena, muzikologinja, filmska kriti~arka, nastavnica (Za- Ze~evi}, Slaven, filmski monta`er i filmski kriti~ar (Dar-Es-Salam, greb, 1970) Tanzanija, 1967) Pavi~i}, Jurica, filmski kriti~ar, publicist i knji`evnik (Split, 1965) @akni}, Ivan, filmski kriti~ar, urednik (Kor~ula, 1972) Pavlic, Tomislav, filmski monta`er (Zagreb, 1973) @arkovi}, Dra`en, filmski redatelj (Zagreb, 1970) Pavli~i}, Pavao, knji`evnik, scenarist, knji`evni teoreti~ar i povjes- ni~ar, profesor (Vukovar, 1946) Suradnici iz inozemstva Pavlini}, Vjeran, filmski monta`er (Zagreb, 1973) Ajanovi}, Midhat, publicist, autor animiranih filmova, karikatu- Pelc, Milan, povjesni~ar umjetnosti, profesor (Sisak, 1958) rist, knji`evnik, filmolog, profesor, [vedska (Sarajevo, 1959) Peri}, Davorka, povjesni~arka umjetnosti (Zagreb, 1973) Bendazzi, Giannalberto, povjesni~ar filma, profesor, Italija, (Rave- Peterli}, Ante, filmolog, profesor (Ka{tel Novi, 1936) na, 1946) Petrovi}, Sanjin, filmski kriti~ar (Zagreb, 1973) Benedetto, Robert, filmolog, profesor, SAD (Boston, 1950) Picula, Bo{ko, filmski kriti~ar i publicist ([ibenik, 1973) Brown, Kristi, muzikologinja, SAD (?) Pir{i}, Jasminka, filmska kriti~arka (Zagreb, 1959) Cotte, Olivier, animator, filmolog (animacija), Francuska (?, 1963) Polimac, Nenad, filmski kriti~ar i distributer, urednik (Zagreb, Dimitrijevi}, Andrija, filmski monta`er, pisac o filmu, profesor, 1949) Srbija i Crna Gora (^a~ak, 1954) Popovi}, Boris, filmski snimatelj, profesor (Zagreb, 1955) Goldsmith, Meredith, knji`evna teoreti~arka, profesorica, SAD Posari}, Jasna, filmska publicistkinja, pedagoginja (Zagreb, 1965) (Berthesada, 1966) Primorac, Damir, filmski publicist, profesor (Zagreb, 1975) Grmek Germani, Sergio, filmolog, Italija (?) Prista{, Sergej Goran, dramaturg, kazali{ni kriti~ar, profesor (Ba- Goulding, Daniel J., filmski povjesni~ar i kriti~ar, profesor, SAD nja Luka, 1967) (?) Radak, Andrea, filmska kriti~arka, publicistkinja (Zagreb, 1966) Hajnal, Alen, filmolog, Budimpe{ta (Zagreb, 1976) Radi}, Damir, filmski kriti~ar, urednik (Zagreb, 1966) Heycock, Thomas T. H., filmski publicist (?) Rafaeli}, Daniel, filmski publicist, arhivist (Bitola, Makedonija, Iwamoto, Kenji, filmolog, profesor, Japan (?, 1943) 1977) Kitson, Clare, urednica, filmska povjesni~arka, prevoditeljica, Ve- Robi}-[karica, Vera, tajnica HFS-a, nakladnica (Bu{evac, 1949) lika Britanija (?) Rube{a, Dragan, filmski kriti~ar (Opatija, 1956) Kosanovi}, Dejan, povjesni~ar filma, profesor, Srbija i Crna Gora Sabli}, Mario, filmski snimatelj i filmski kriti~ar (Zagreb, 1962) (Beograd, 1930) Sa~er, Zlatka, filmska kriti~arka i urednica (Zagreb, 1973) Kostov, Kostadin, filmolog, Bugarska (?) Sale~i}, Ivan, jr., publicist, urednik (Zagreb, 1968) Marko-Nord, Adam, filmski redatelj i animator, publicist, profe- Sara~evi}, Igor, filmski kriti~ar, distributer (Zagreb, 1965) sor, [vedska (Stockholm, 1975) Sever, Vladimir Cvitkovi}, filmski kriti~ar, filmski redatelj, prevo- Markovi}, Dejan D., filmski i rok publicist (Beograd, 1948) ditelj (Zagreb, 1970) Mili~evi}, Mladen, skladatelj, muzikolog i profesor, SAD, (Saraje- Sikavica, Miroslav, filmski redatelj (Zagreb, 1976) vo, 1958) Susovski, Marijan, povjesni~ar umjetnosti, kustos (Zagreb, 1943. Milinkovi}, Dragan, filmolog, profesor, Srbija i Crna Gora (Sara- — Zagreb, 200*), jevo, 1949 [aki}, Tomislav, komparatist (Zagreb, 1979) Montal, Steve, medijski stru~njak, SAD (1968) [arin, Jadranka, arhivistica (?) Petzke, Ingo, filmski kriti~ar, profesor, Njema~ka (1947) [esni}, Jelena, amerikanistica, profesorica (Split, 1974) Strom, Gunnar, pisac o animaciji, profesor, Norve{ka (Trondhe- [krabalo, Ante, molekularni biolog (Zagreb, 1975) im, 1955) [krabalo, Ivo, filmski povjesni~ar, kriti~ar, politi~ar (Sombor, Sr- [e{i}, Rada, filmska kriti~arka i filmska redateljica, Nizozemska bija, 1934) (Bjelovar, 1957) [o{a, Dean, filmski kriti~ar i publicist (Zagreb, 1975) Vidovi}, Boris, filmski kriti~ar i teoreti~ar, arhivist, Finska (Za- Tadi}, Zoran, filmski redatelj, filmski kriti~ar, profesor (Livno, greb, 1961) 1941) Wels, Paul, filmolog, profesor, Velika Britanija (?) Tanhofer, Nikola, filmski redatelj i snimatelj, filmolog, profesor (Sesvete, 1926. — Zagreb, 1998) Urednici Tardozzi, Aldo, filmski redatelj (Zagreb, 1974) Gili}, Nikica, filmolog, urednik, profesor (Split, 1973); urednik Te`ak, Stjepko, filolog, filmolog, profesor (Po`un kod Ozlja, od 2001. 1926) Kragi}, Bruno, filmolog, leksikograf (Split, 1972); urednik od Tomi}, @ivorad, filmski kriti~ar i filmski redatelj (Zagreb, 1951) 2001. Tomljanovi}, Igor, filmski kriti~ar i urednik (Zagreb, 1967) Krelja, Petar, filmski kriti~ar i filmski redatelj ([tip, Makedonija, Tribuson, Goran, knji`evnik, scenarist, urednik, profesor (Bjelo- 1940), urednik 1967-2001. var, 1948) Nenadi}, Diana, filmska kriti~arka i urednica (Split, 1962); ured- Turkovi}, Hrvoje, filmolog, profesor i urednik (Zagreb, 1943) nica od 1997. Valenti}, Ton~i, filmski, knji`evni i filozofski pisac (Zagreb, 1976) Majcen, Vjekoslav, povjesni~ar filma, arhivist (Zagreb, 1941 — Viskovi}, Josip, filmski kriti~ar i filmski redatelj (Zagreb 1978) Zagreb, 2001), urednik 1995-2001. Vojkovi}, Sa{a, filmologinja (Zagreb, 1957) Mari}, Katarina, filmska kriti~arka, urednica ([ibenik, 1971); Von~ina, Nikola, kazali{ni, radio i televizijski povjesni~ar, profe- urednica od 2003. sor ([ibenik, 1934) [krabalo, Ivo, filmski povjesni~ar, kriti~ar, politi~ar (Sombor, Sr- Vrvilo, Tanja, glumica, filmologinja, profesorica (Zagreb, 1966 bija, 1934); urednik od 1995. Vukajlovi}, @eljka, knji`evna kriti~arka, srbistica (Rijeka, 1976) Tomljanovi}, Igor, filmski kriti~ar i urednik (Zagreb, 1967); ured- Vukoja, Denis, filmski kriti~ar (Livno, 1974) nik od 1995. Vukmir, Janka, povjesni~arka umjetnosti, likovna kriti~arka (Za- Turkovi}, Hrvoje, filmolog, profesor i urednik (Zagreb, 1943); greb, 1963) urednik od 1995. 189 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 10 (2004), br. 40, str. 188 do 190 Suradnici i urednici Hrvatskog filmskog ljetopisa (1995-2004)

Vida~kovi}, Zlatko, filmski kriti~ar, urednik ([ibenik, 1972); Messaris, Paul urednik u broju 30-32, 2002. Morley, David Likovni urednici Ozu, Yasujiro Gusi}, Luka, grafi~ki dizajner (Split, 1962); likovni urednik od Peña, Richard 1997. Persson, Per Pepeonik, Nenad, grafi~ki dizajner (Vara`din, 1940 — Zagreb, Plantiga, Carl 1999), likovni urednik od 1995. do 1996. Romney, Jonathan Smith, Greg Smith, Jeff Lektorice Tan, Ed. S. Ani}, Nada, 19/20-25/1999-2001 Withalm, Gloria Donkov, Mirjana, 13, 16, 18/1998-1999 Weyergans, François Leko, Mirjana, 5-13, 15/1996-1998 Perak, Erna, 1-4/1995 Prevoditelji Ujevi}, Ivana, 5-17/1996-1999 Doverni}, Ivan Vagner-Peri}, Aleksandra, 27-40/2001-2004 Grbi}, Igor Nakladnici Grlju{i}-Kordi}, Snje`ana Dragan [vaco — Filmoteka 16/Zagreb film, 1-8/1995-1996. Lasi}, Ljubo Vera Robi}-[karica — Hrvatski filmski savez, 9-40/1997-2004 Lehpamer, Marko Lupi}, Ivan Autori inozemnih prevedenih tekstova Krpanec, Dunja Bordwell, David Leopold, Emilija Brooks, Virginia Loring Nenadi}, Diana Carroll, Noël Mustedanagi}, Sead Chatman, Saymour Paulus, Irena Fecé, Josep LLuís Peremin, Mirjana Fiske, John Pintari}, Marina Frijda, Nico H. Polak, Iva Geraghty, Christine Gorbman, Claudia Popovi}, Nella Göttler, Fritz Sever, Vladimir C. Greenfield, Particia Marks [afranek, Ingrid Gunning, Tom [esni}, Jelena Hall, Sheldon [karica, Mirela Hall, Stuard Tan~ik, Maja Hoffman, Hilmar Turkovi}, Hrvoje Manovich, Lev Vidovi}, Boris McGuigan, Jim Zadrovi}, Ante

190 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Izdanja Hrvatskog filmskog saveza Hrvatski filmski savez, Dalmatinska 12, 10000 Zagreb http://hfs.hr/knjige/.asp / telefon: 01 4848 771; telefon/fax: 01 4848 764

Irena Paulus, Glazba s uklju~enosti, dr`avnih tijela, proizvod- su i intrigantnim biofilmografskim ekrana: hrvatska filmska nih poduze}a, umjetni~kih organizaci- razgovorom s Gotovcem. Sredi{nji glazba od 1942. do 1990. ja, distributera, televizijskih postaja, dio monografije ~ini fascinantna do- godine, Hrvatsko festivala i revija, kina, nekomercijalnih kumentacija — poput slikovnih mo- muzikolo{ko dru{tvo prikaziva~a, arhiva, vi{ih studija i nografija — Gotov~evih akcija, repro- i Hrvatski filmski savez, obrazovnih seminara, udruga, kino- dukcija njegovih fotografskih radova Zagreb, 2002. klubova, ~asopisa i godi{njaka. te slika iz filmova. Knjiga sabire studije filmskih sklada- Cijena: 100,00 kuna Cijena: 200,00 kuna telja, uglavnom onih nakon 1945. Istodobno daje njihove portrete, ana- lizira njihov glazbeni stil, ali i Ante Peterli}, Studije o Midhat Ajanovi}, Animacija minuciozno analizira glazbena rje{e- 9 filmova, Hrvatski filmski i realizam / Animation and nja u pojedinim filmovima. Kako su savez, Zagreb, 2002. Realism, Hrvatski filmski glazbenici kronolo{ki poredani, to je i Najnovija knjiga interpretacija — po- savez, Zagreb, 2004. svojevrsna povijest filmske glazbe u tankih analiza nekih od povijesno Sadr`aj / Contents: Uvod: Na margini Hrvatskoj. Analize glazbe u hrvatskim klju~nih filmova (M, Pravilo igre, Gra- ’filmskog realizma’ / Introduction: On filmovima mogu korisno poslu`iti u |anin Kane, Vrtoglavica, Rio Bravo, the margin of ’film realism’ • Crtani nastavnoj obradi tih filmova. Do posljednjeg daha, Pro{le godine u realizam Walta Disneya / Walt Dis- Cijena: 180,00 kuna Marienbadu, Osam i pol, Odiseja u ney’s cartoon realism • Mali ~ovjek na svemiru). Uzor su interpretativnog razme|i svjetova — fenomen zagre- pristupa pojedinom filmu, a ujedno ba~ke {kole crtanog filma / Common Hrvoje Turkovi} i Vjekoslav izvor bogatih podataka o autoru, kul- man at the turn of the worlds — Majcen, Hrvatska turnom kontekstu, povijesnom razvo- ’Zagreb School of Animation’ • Sred- kinematografija, povijesne ju pojedinih motiva te o stilskim od- njoeuropska animacija: Dobri vojak zna~ajke, suvremeno stanje, rednicama filma, autora i razdoblja. [vejk u civilnom odijelu / Middle Eu- filmografija (1991-2002), Cijena: 80,00 kuna ropean animation: Good Soldier Ministarstvo kulture, Hrvatski Schweik in civil suit • John Grierson i filmski savez, 2003. animirani film / John Grierson and Knjiga je jedinstven i iscrpan pregled Tomislav Gotovac animated filma • Ugro`eni megalopo- suvremenoga stanja hrvatske kinema- (ur. Aleksandar Battista Ili}, lis japanskih anime filmova / Endan- tografije. Sadr`i uvodni povijesni Diana Nenadi}), Hrvatski gered megalopolis of Japanese anime pregled uvjeta pod kojima se razvijao filmski savez, [est studija, pisanih poletnim stilom, hrvatski film, popra}en polemikom s Muzej suvremene umjetnosti, popra}enih pravim bogatstvom poda- prevladavaju}im omalova`avanjem Zagreb, 2003. taka, daju i {irok i dubok pogled na hrvatskoga filma. Sredi{nji dio knjige Gotovac je jedna od najve}ih stvara- klju~ne povijesne trendove svjetskog ~ini istra`iva~ki pregled nad klju~nim la~kih li~nosti na avangardnom krilu animiranog filma. Rije~ je o vrhunskoj sastavnicama stanja kinematografije u hrvatske umjetnosti, podjednako fil- interpretativnoj prozi, klju~nom pri- drugoj polovici 1990-ih godina (zako- ma i likovnih umjetnosti. Knjiga ok- logu svjetski va`nom promi{ljanju nodavstva, temeljnih dr`avnih uprav- virno donosi (na hrvatskom i na animacije, knjizi podjednako korisnoj nih tijela, proizvodnih prilika, distri- engleskom) dva velika eseja, jedan, i poticajnoj stru~no animacijskoj, ali i bucije, prikazivala{tva; filmskog obra- Jerka Denegrija, o klju~noj likovno- {iroj kulturalnoj zajednici. zovanja, filmskih udruga, nakladni{- kulturnoj va`nosti i pionirstvu Gotov- tva). Prilo`ena je i Filmografija hrvat- ~evih akcija, a drugi, Hrvoja Turko- Knjiga je tiskana dvojezi~no, na skoga filma od 1991-2002. te obuh- vi}a, o filmskom prinosu Gotovca hrvatskom i engleskom jeziku, funk- vatni adresar (izvori informacija o hr- filmskoeksperimentalnisti~koj tradici- cionalno je ilustrirana i opremljena vatskoj kinematografiji, bibliografija, ji te o temeljnim osobinama njegova indeksom navedenih filmova i imena. popis zakona i uredaba, me|unarodne stvarala{tva. Ta dva eseja dopunjena Cijena: 250,00 kuna

Knjige se mogu naru~iti na gore danoj adresi Hrvatskog filmskog saveza. 191 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. HRVATSKO DRU[TVO FILMSKIH KRITI^ARA Savska cesta 131, 10000 Zagreb, telefon/telefaks: 6192091 (tajnica HDFK) Internet: www.filmskikriticari.org e-mail: [email protected] Ra~un: 2360000 — 1101547185 OBAVIJESTI

STUPILE NA SNAGU DOPUNE STATUTA HDFK Odlukama Gradskog ureda za op}u upravu Grada Zagreba prihva}ene su izmjene i dopune Statuta HDFK koje je Skup{tina HDFK usvojila na zasjedanju od 29. lipnja 2004, a time su stupile na snagu i odluke koje je Skup{tina do- nijela temeljem tih odredbi. 1. Po~asne ~lanove imenuje Skup{tina, a imaju sva prava osim prava da biraju i budu birani u tijela HDFK. — za po~asne ~lanove imenovani su ZORAN TADI], PETAR KRELJA I JO[KO MARU[I] 2. ^lanovima HDFK mogu postati osobe koje se najmanje tri godine sustavno bave filmskom kritkom, filmologijom ili filmskom publicistikom, te uz svoju molbu za ~lanstvo prilo`e objavljenu knjigu ili najmanje 30 kra}ih tekstova ili 10 du`ih (du`ih od 5 kartica). Tro~lano povjerenstvo za ~lanstvo koje imenuje Skup{tina HDFK procjenjuje stru~nost prilo`enih tekstova i daje Skup{tini preporuku za ili protiv prijema u ~lanstvo HDFK. Povjerenstvo za ~lanstvo razma- tra i zahtjeve za preporuku za prijem u ~lanstvo Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i o svojoj odluci obavje{ta- va predsjednika HDFK koji preporuku dostavlja HZSU. — u Povjerenstvo za ~lanstvo imenovani su KRE[IMIR MIKI], predsjednik, TOMISLAV KURELEC i DIANA NE- NADI] 3. ^lan dru{tva ne smije objavljivati, kao autor ili urednik, kritike filmova koje proizvode, distribuiraju ili pri- kazuju tvrtke s kojima profesionalno sura|uje, tj. od kojih dobiva novac ili drugu imovinu (osim recenzentskih primje- raka filmova, kino-ulaznica i promid`benih materijala) ili pri ~ijoj je proizvodnji bio dio filmske ekipe, kao ni filmova koje istodobno proizvode, distribuiraju ili prikazuju konkurentske tvrtke. U slu~ajevima u kojima se radi o nekomercijalnom filmu, ~lan Dru{tva ne smije objavljivati svoje kritike filmova koje proizvode, distribuiraju ili prikazuju tvrtke s kojima profesionalno sura|uje ili pri pri ~ijoj je proizvodnji bio dio film- ske ekipe. Navedeni postupci smatraju se sukobom interesa. Postojanje sukoba interesa u svakom pojedinom slu~aju utvr|uje Sud ~asti, a ~lan, na zahtjev predstavnika Suda ~asti, mora u roku od petnaest dana dati na raspolaganje sve podatke po- trebne za procjenu i o~itovati se o sukobu interesa. Ako Sud ~asti utvrdi postojanje sukoba interesa, zatra`it }e se od ~lana Dru{tva da prekine takvo djelovanje i da o tome obavijesti Sud ~asti. Ako ~lan Dru{tva u roku odre|enim odlu- kom Suda ~asti ne prekine takvo djelovanje, Sud ~asti predla`e Skup{tini Dru{tva njegovo isklju~enje iz ~lanstva, uz slu`benu obavjest javnosti o sukobu interesa u djelatnosti toga ~lana.

OD 10 STUDENOG 2004. OBAVEZNI UGOVORI S NAKLADNICIMA 10. studenog 2004. istekao je rok propisan ~lankom 64. Zakona o medijima (NN br. 59 od 10. svibnja 2004) u ko- jem su nakladnici bili du`ni uskladiti svoj rad, poslovanje i op}e akte s odredbama ovoga Zakona. Sukladno ~lanku 26. stavak 5. novog Zakona o medijima (NN br. 59 od 10. svibnja 2004) nakladnik je du`an sa sva- kom osobom od koje naru~uje novinarski prilog prethodno zaklju~iti UGOVOR, a u protivnom }e biti ka`njen nov- ~anom kaznom do 100. 000 kuna (~lanak 60. stavak 4). Ista kazna predvi|ena je za nakladnika koji autoru umanji ugovorenu naknadu (stavak 5).

MINIMALNA CIJENA AUTORSKOG TEKSTA ^LANOVA HDFK Prilikom pregovaranja o ugovornim naknadama s nakladnicima ~lanovi HDFK trebaju se koristiti ODLUKOM O MI- NIMALNOJ CIJENI AUTORSKOG TEKSTA ~lanova HDFK usvojenoj na posljednjoj skup{tini HDFK. Odluka glasi: Minimalni iznos ugovorenog autorskog honorara ~lanova HDFK za kriti~arski, teoreti~arski ili znanstveni tekst (film- sku kritiku, esej, portret, stru~ni komentar, studiju, znanstveni rad...) te intervju na stranom jeziku objavljen u medi- jima utvr|uje se u iznosu od 200 kuna neto za ugovorenu karticu teksta (1800 slovnih mjesta), a za novinarske tek- stove vezane uz film (izvje{taj, vijest, reporta`u, intervju, najavu) 150 kuna neto za ugovorenu karticu teksta.

192 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. Iznimno, u slu~ajevima ~asopisa za kulturu, novina za kulturu, filmskih ~asopisa i nekomercijalnih radio-postaja, mi- nimalni iznos autorskog honorara ~lanova HDFK za kriti~arski, teoreti~arski ili znanstveni tekst (filmsku kritiku, esej, stru~ni komentar, portret, studiju, znanstveni rad...) te intervju na stranom jeziku utvr|uje se u iznosu od 100 kuna neto za ugovorenu karticu teksta (1800 slovnih mjesta), a za novinarske tekstove vezane uz film (izvje{taj, vijest, re- porta`u, intervju, najavu...) 75 kuna neto za ugovorenu karticu teksta. Za sve tekstove ~ija je ugovorena du`ina u karticama izra`ena u decimalnom broju honorar se obra~unava zaokru`i- vanjem na vi{u vrijednost. (primjerice, tekst ~ija je ugovorena du`ina manja od kartice obra~unava se u ugovoru kao kartica, tekst ~ija je ugovorena du`ina ve}a od kartice kao 2 kartice, tekst ~ija je ugovorena du`ina ve}a od dvije kar- tice kao 3 kartice itd.) Honorar se u ugovoru obra~unava za svaki pojedini tekst (a ne izra~unavanjem ukupne du`ine svih tekstova objavlje- nih u istom broju). Sudjelovanje u televizijskim i radio emisijama u`ivo ili telefonom u svojstvu filmskog kriti~ara ili filmologa obra~una- va se na na~in da se dvije minute govora smatraju jednom karticom teksta. Ako nakladnik objavi tekst u verziji kra}oj od ugovorene i isporu~ene, du`an je autoru platiti puni ugovoreni iznos ho- norara (ako ugovorom nije druga~ije utvr|eno). Ako autor isporu~i tekst koji je du`i od ugovorenog, nakladnik pritom ima pravo zatra`iti kra}enje teksta od autora ili urednika (uz suglasnost autora), ili ga objaviti u punoj du`ini pri ~emu nije du`an autoru platiti vi{e od naknade za ugovorenu du`inu teksta (ako ugovorom nije druga~ije utvr|eno). U ugovor mora obavezno biti unesen rok za ispla- tu honorara, kao i obveza nakladnika da pri isplati honorara istodobno plati sav propisani porez i prirez.

GLAVNA SKUP[TINA FIPRESCI Glavna skup{tina FIPRESCI odr`ana je od 27. rujna do 2. listopada u Viareggiu. HDFK je predstavljao predsjednik HDFK Zlatko Vida~kovi}. Na Skup{tini su usvojene izmjene Statuta prema kojima filmski kriti~ari koji `ele sudjelo- vati u aktivnostima FIPRESCI ne smiju stalno ni povremeno raditi za tvrtke ili ustanove koje se bave proizvodnjom, distribucijom ili ogla{avanjem filmova, niti biti uklju~eni u rad na filmovima snimljenim posljednjih godina. Filmski kriti~ari koji rade za festivale u kojima FIPRESCI ima `iri mogu uvjetno sudjelovati u aktivnostima FIPRESCI, ali ne na tim festivalima. U izvje{}u glavnog tajnika FIPRESCI Klausa Edera zabilje`eno je da je sudjelovanje HDFK u aktivnostima FIPRESCI udeseterostru~eno u 2004. (Gotteborg, Palm Springs, Cannes, Split, Valencia, Motovun, Szolnok, San Sebastian, Ha- ifa, Viareggio) u odnosu na 2003. (Split). Detalje o radu FIPRESCI, uklju~uju}i i izvje{}a na{ih ~lanova `irija, mo`ete pro~itati na stranici www.fipresci.org

193 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004. U filmskoj rubrici Vijenca pro~itajte:

FELJTON — HRVATSKI FILMSKI REDATELJI Nenad Polimac (igrani film), Zoran Tadi} i Dario Markovi} (dokumentarni film), Jo{ko Maru{i} (animi- rani film), Hrvoje Turkovi} (eksperimentalni film) DÉJA-VU Ante Peterli}a FILMSKA KRONIKA Tomislava Kurelca KINO I VIDEO PREMIJERE pi{u: Diana Nenadi}, Dragan Rube{a, Vladimir C. Sever, Katarina Mari}, Tomislav ^egir i Juraj Kuko~ TV PREMIJERE pi{u Elvis Leni} i Tomislav ^egir FILMSKA GLAZBA I CD-SOUNDTRACK Irene Paulus GLUMCI IZ SJENE Katarine Mari} PRETPLATNI PORTRETI istaknutih hrvatskih i stranih redatelja ESEJI o filmskim temama — pi{u Bruno Kragi}, LISTI] Marijan Krivak i drugi FILMSKA ^ETVRT Bo{ka Picule — vijesti iz Ime i prezime ili puni naziv ustanove: hrvatskog, europskog i ameri~kog filma, internet, najave filmskih premijera u hrvatskim kinima, najave TV premi- ______jera Adresa na koju se {alje VIJENAC: FESTIVALI — izvje{}a s europskih (Venecija, Cannes, ______Berlin) i hrvatskih filmskih festivala i revija (Pula, ______

Motovun, Zagreb, Split, Animafest, Dani hrvatskog Godi{nja pretplata (26 brojeva) iznosi 200 kn, za kulturne, filma, Festival filmova u jednom kadru, Dubrovnik, znanstvene i obrazovne ustanove 150 kn, a za u~enike i studente 100 kn. Pretplata za inozemstvo: Europa 72 EUR, izvan Europe Po`ega, revije HFS) 150 USD. Doma}e uplate dozna~iti na `iro ra~un 2360000- 1101517838 s naznakom »za Vijenac«. Devizne uplate dozna~iti INTERVJUI s uglednim hrvatskim i stranim filmskim na `iro ra~un kod Zagreba~ke banke u Zagrebu 2360000- 1000000013/3206505 s naznakom »za Vijenac«. umjetnicima Pretplatni listi} i kopiju uplatnice po{aljite na adresu Vijenca, Uli- ca Matice hrvatske 2, ili na telefaks 01 4819 322.

NA KIOSCIMA Pe~at ustanove Potpis pretplatnika I U PREPLATI! U ______, dana ______2004.

194 HRVATSKI FILMSKI LJETOPIS 40/2004.