Strategija Upravljanja Imovinom Općine Kistanje 2016. -2019

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Strategija Upravljanja Imovinom Općine Kistanje 2016. -2019 REPUBLIKA HRVATSKA ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA OPĆINA KISTANJE STRATEGIJA UPRAVLJANJA IMOVINOM OPĆINE KISTANJE Identifikacija imovine, procjena imovine i strategija upravljanja imovinom 2016.-2019. STRATEGIJA UPRAVLJANJA IMOVINOM OPĆINE KISTANJE 2016. -2019. SADRŽAJ 1. PRIPREMA PLANIRANJA .............................................................................................. 3 2. UVOD ............................................................................................................................. 7 2.1. Osnovna polazišta ................................................................................................... 9 3. O OBVEZNIKU ..............................................................................................................11 4. ANALIZA STANJA/OKRUŽENJA ..................................................................................14 4.1. SWOT analiza ........................................................................................................14 4.2. PEST analiza .........................................................................................................16 4.3. Analiza ljudskih resursa ..........................................................................................17 4.3.1. Interna analiza ljudskih resursa .......................................................................18 4.4. Analiza dionika .......................................................................................................20 4.5. Analiza financijskih izvještaja .................................................................................21 4.5.1. Horizontalna analiza financijskih izvještaja ..........................................................21 4.5.2. Vertikalna analiza financijskih izvještaja ..............................................................25 4.5.3. Pokazatelji analize financijskih izvještaja .............................................................26 5. UPRAVLJANJE IMOVINOM ..........................................................................................27 5.1. Inventura imovine ...................................................................................................29 5.2. Tranzicijska pitanja .................................................................................................31 5.3. Klasifikacija imovine ...............................................................................................32 5.4. Procjena vrijednosti imovine/nekretnina .................................................................35 5.5. Operativni izvještaji ................................................................................................38 5.6. Financijska analiza portfelja, imovine i projekata ....................................................41 5.7. Deregulacija iznajmljivanja .....................................................................................44 5.8. Praćenje subvencija ...............................................................................................47 5.9. Izvještavanje o imovini ...........................................................................................49 5.10. Konsolidirano upravljanje ....................................................................................50 5.11. Sveobuhvatni/cjeloviti plan ..................................................................................52 5.11.1. Opći/strateški ciljevi ...........................................................................................52 5.11.2. Posebni ciljevi/prioriteti ......................................................................................53 5.11.3. Načini ostvarenja i pokazatelji uspješnosti .........................................................54 5.11.4. Skraćeni prikaz Strategije ..................................................................................70 5.11.5. Praćenje i evaluacija ..........................................................................................74 6. POPIS TABLICA ...........................................................................................................87 7. POPIS SLIKA ................................................................................................................87 8. POPIS GRAFIKONA .....................................................................................................87 2 STRATEGIJA UPRAVLJANJA IMOVINOM OPĆINE KISTANJE 2016. -2019. 1. PRIPREMA PLANIRANJA Strategija upravljanja imovinom Općine Kistanje za razdoblje 2016.-2019. godine donosi se za potrebe Općine Kistanje, a izrađena je na temelju Priručnika za upravljanje imovinom u JLP(R)S (2004.). Prilikom izrade Strategije u obzir su uzeti i sljedeći dokumenti: V Razvojna strategija Šibensko-kninske županije za razdoblje 2011.-2013., V Prostorni plan Šibensko-kninske županije iz 2002. godine (V. Izmjene i dopune iz 2014. godine), V Strategija integralnog razvoja Općine Kistanje za period 2017.-2020. (u postupku donošenja), V Akcijski plan Općine Kistanje za period 2017.-2020. godine, V Program ukupnog razvoja Grada Knina, općina Biskupija, Ervenik, Kijevo i Kistanje (iz 2008. godine) te V Prostorni plan uređenja Općine Kistanje iz 2006. godine (I. Izmjene i dopune iz 2014. godine). Projekt reforme lokalne samouprave (PRLS) je projekt tehničke pomoći s dva cilja: izgrađivanje upravljačke sposobnosti lokalnih samouprava i pružanje savjeta Vladi Republike Hrvatske glede pitanja reforme lokalne samouprave. Projekt provodi The Urban Institute , neprofitna istraživačka i savjetodavna organizacija iz Washingtona, a financira ga Američka organizacija za međunarodni razvoj (USAID). U posljednjih nekoliko godina projekt je razvio pet modela upravljanja u skladu s potrebama lokalnih samouprava za boljim upravljanjem njihovim resursima. Modeli upravljanja su upravljanje imovinom, sudjelovanje građana, gospodarski razvoj, upravljanje financijama te upravljanje informacijama. Svaki od pet modela implementiran je u različitim mjestima u zemlji i svaka je od implementacija rađena u bliskoj suradnji s partnerima u lokalnim samoupravama, s prvenstvenim naglaskom na institucionalizaciji modela. Sukladno navedenom, izrađen je Priručnik za upravljanje imovinom u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Priručnik je izrađen da bi pomogao korisniku u boljem razumijevanju metodologije modela upravljanja imovinom i služi kao osnova za djelotvornu i učinkovitu primjenu novih tehnika upravljanja koje je izradio PRLS u suradnji s lokalnim samoupravama u Hrvatskoj. PRLS će nastaviti usavršavati i ažurirati model upravljanja podacima dobivenim iz novih “naučenih lekcija” te kroz potpuniju primjenu metodologija upravljanja. Strategija određuje srednjoročne ciljeve i smjernice za upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Općine Kistanje za navedeno razdoblje (2016.-2019.). Strategijom se želi osigurati ekonomski svrhovito, učinkovito i transparentno 3 STRATEGIJA UPRAVLJANJA IMOVINOM OPĆINE KISTANJE 2016. -2019. upravljanje nekretninama Općine Kistanje, uz očuvanje i pronalaženje optimalnih rješenja za Općinu pri upravljanju i raspolaganju nekretninama. Učinkovito upravljanje nekretninama Općine Kistanje treba pridonijeti što boljem iskorištenju imovine kao i kvalitetnije upravljanje. Potrebno je provesti sveobuhvatnu analizu i procjenu tržišne vrijednosti svih nekretnina Općine, što predstavlja uvjet za izradu snimke i ocjene realnog stanja i vrijednosti tog dijela imovine Općine. Ova Strategija oslanja se na Strategiju upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013.-2017. godine (NN, broj 76/13) i načela koja su propisana za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom jer su i nekretnine Općine Kistanje dio državne imovine. Prema članku 3. i 4. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, u državnu imovinu ulaze i nekretnine čiji su imatelji, odnosno vlasnici Općine Kistanje čiji je osnivač Republika Hrvatska, i to nekretnine u svim pojavnim oblicima. U upravljanju nekretninama Općina Kistanje treba postupati kao dobar gospodar, što prije svega podrazumijeva izradu sveobuhvatnog popisa svih nekretnina u njezinom vlasništvu, s utvrđenim stanjem u kojem se nekretnine nalaze i određenom tržišnom vrijednosti, kao i utvrđivanje važnosti određenih nekretnina za Općinu i strategiju razvoja Općine, te sagledavanje troškova i prihoda od nekretnina, radi učinkovitog korištenja. Odluke o upravljanju nekretninama treba temeljiti na najvećem mogućem ekonomskom učinku, a nekretnine treba primarno klasificirati na aktivne i neaktivne, tj. na one s kojima će se Općina koristiti za vlastite potrebe ili davati na korištenje drugima, i na ostale nekretnine kojima će Općina raspolagati prema smjernicama iz Strategije. Kako bi se uspješno proveo postupak upravljanja i raspolaganja imovinom kroz izradu Strategije upravljanja imovinom Općine Kistanje, formirano je tijelo za izradu Strategije upravljanja imovinom. Temeljno tijelo je predsjednik , odnosno Načelnik Općine Kistanje Goran Reljić. Načelnik, uz suradnju sa stručnim djelatnicima Općine, odnosno imenovanom radnom skupinom (Povjerenstvom), odgovoran je za izradu Strategije upravljanja imovinom, te za praćenje i evaluaciju istog. Radna skupina (Povjerenstvo) uključuje relevantne stručnjake unutar općinskih odjela i organizacija kojima je zadatak savjetovanje, predlaganje i usmjeravanje izrade Strategije kroz konstruktivne radionice. Kroz identifikaciju vremenskog razdoblja, u ovom slučaju se radi o predviđenom periodu
Recommended publications
  • FEEFHS Journal Volume VII No. 1-2 1999
    FEEFHS Quarterly A Journal of Central & Bast European Genealogical Studies FEEFHS Quarterly Volume 7, nos. 1-2 FEEFHS Quarterly Who, What and Why is FEEFHS? Tue Federation of East European Family History Societies Editor: Thomas K. Ecllund. [email protected] (FEEFHS) was founded in June 1992 by a small dedicated group Managing Editor: Joseph B. Everett. [email protected] of American and Canadian genealogists with diverse ethnic, reli- Contributing Editors: Shon Edwards gious, and national backgrounds. By the end of that year, eleven Daniel Schlyter societies bad accepted its concept as founding members. Each year Emily Schulz since then FEEFHS has doubled in size. FEEFHS nows represents nearly two hundred organizations as members from twenty-four FEEFHS Executive Council: states, five Canadian provinces, and fourteen countries. lt contin- 1998-1999 FEEFHS officers: ues to grow. President: John D. Movius, c/o FEEFHS (address listed below). About half of these are genealogy societies, others are multi-pur- [email protected] pose societies, surname associations, book or periodical publish- 1st Vice-president: Duncan Gardiner, C.G., 12961 Lake Ave., ers, archives, libraries, family history centers, on-line services, in- Lakewood, OH 44107-1533. [email protected] stitutions, e-mail genealogy list-servers, heraldry societies, and 2nd Vice-president: Laura Hanowski, c/o Saskatchewan Genealogi- other ethnic, religious, and national groups. FEEFHS includes or- cal Society, P.0. Box 1894, Regina, SK, Canada S4P 3EI ganizations representing all East or Central European groups that [email protected] have existing genealogy societies in North America and a growing 3rd Vice-president: Blanche Krbechek, 2041 Orkla Drive, group of worldwide organizations and individual members, from Minneapolis, MN 55427-3429.
    [Show full text]
  • Nautical Paradise
    Nautical Paradise 57 content INTRODUCTION • • • • 3 ANCHORAGES • • • • 27 PORTS • • • • 4 SABUNI - ISLAND ŽUT • • • • 28 PIROVAC • • • • 5 PODRAŽANJ - ISLAND ŽUT • • • • 28 TISNO • • • • 5 VELIKA STUPICA - ISLAND ŽIRJE • • • • 29 JEZERA • • • • 6 TRATINSKA - ISLAND ŽIRJE • • • • 29 BETINA • • • • 6 ZMIŠĆICA - ISLAND ŽMINJAK • • • • 30 MURTER • • • • 7 NOZDRA MALA - KAPRIJE ISLAND • • • • 30 KORNATI • • • • 8 REMETIĆ - KAPRIJE ISLAND • • • • 31 TRIBUNJ • • • • 10 NOZDRA VELIKA - KAPRIJE ISLAND • • • • 31 VODICE • • • • 10 TRATICA - ISLAND KAKAN • • • • 32 PRVIĆ LUKA • • • • 11 BOROVNJACI - ISLAND KAKAN • • • • 32 PRVIĆ ŠEPURINE • • • • 11 LOGURUN - TRIBUNJ • • • • 33 ZLARIN • • • • 12 TIJAŠNICA - ISLAND TIJAT • • • • 33 OBONJAN • • • • 12 BAY SOLINE - ROGOZNICA • • • • 34 KAPRIJE • • • • 13 BAY SIĆENICA - ROGOZNICA • • • • 34 ŽIRJE -MUNA • • • • 13 BERTH - ISLAND KRAPANJ • • • • 35 RASLINA • • • • 14 REGATTAS AND EVENTS • • • • 36 BILICE • • • • 14 MARINAS • • • • 37 ZATON • • • • 14 ACI MARINA ŽUT • • • • 38 SKRADIN • • • • 16 ACI MARINA PIŠKERA • • • • 38 ŠIBENIK • • • • 18 MARINA HRAMINA • • • • 39 JADRIJA • • • • 20 MARINA BETINA • • • • 39 ZABLAĆE • • • • 21 ACI MARINA JEZERA • • • • 40 BRODARICA • • • • 22 MARINA PIROVAC • • • • 40 KRAPANJ • • • • 22 MARINA TRIBUNJ • • • • 41 PRIMOŠTEN • • • • 24 ACI MARINA VODICE • • • • 41 ROGOZNICA • • • • 25 DOBRI DOLAC ZATON • • • • 42 RAŽANJ • • • • 25 ACI MARINA SKRADIN • • • • 42 D-MARIN MARINA MANDALINA • • • • 43 MARINA SOLARIS • • • • 43 MARINA KREMIK • • • • 44 MARINA FRAPA • • • • 44
    [Show full text]
  • Toponymic Guidelines for Map and Other Editors – Croatia
    UNITED NATIONS E/CONF.98/CRP.74 ECONOMIC AND SOCIAL COUNCIL 20 August 2007 Ninth United Nations Conference on the Standardization of Geographical Names New York, 21 - 30 August 2007 Item 9 (e) of the provisional agenda* National standardization: Toponymic guidelines for map editors and other editors Toponymic Guidelines for Map and Other Editors - Croatia Submitted by Croatia ** * E/CONF.98/1. ** Prepared by Dunja Brozović, Institute of Croatian Language and Linguistics and Zvonko Stefan, Croatian Geodetic Institute. TOPONYMIC GUIDELINES FOR MAP AND OTHER EDITORS - CROATIA FOR INTERNATIONAL USE First Edition August 2007 Dunja Brozović Rončević (Institute of Croatian Language and Linguistics) and Zvonko Štefan (Croatian Geodetic Institute) Zagreb, Croatia 1 TABLE OF CONTENTS 1. Languages 1.1. General remarks 1.2. National language - Croatian 1.2.1. General remarks 1.2.2. The Croatian alphabet 1.2.3. Spelling rules for Croatian geographical names 1.2.3.1. Capitalization 1.2.3.2. Use of hyphens 1.2.3.3. Use of one or two words 1.2.4. Pronunciation of Croatian geographical names 1.2.5. Linguistic strata recognizable in Croatian place names 1.2.6. Croatian dialects 1.3. Minority languages 1.3.1. Serbian 1.3.1.1. General remarks 1.3.1.2. The Serbian alphabet 1.3.1.3. Geographical names 1.3.2. Italian 1.3.2.1. General remarks 1.3.2.2. The Italian alphabet 1.3.2.3. Geographical names 1.3.3. Hungarian 1.3.3.1. General remarks 1.3.3.2. The Hungarian alphabet 1.3.3.3.
    [Show full text]
  • Županija Grad/Općina Redni Broj Bm Naziv Lokacija
    ŽUPANIJA GRAD/OPĆINA REDNI BROJ BM NAZIV LOKACIJA ADRESA ŠIBENSKO-KNINSKA BILICE 1 BIRAČKO MJESTO 1 U ŠKOLSKOJ ZGRADI U BILICAMA BILICE ŠIBENSKO-KNINSKA BILICE 2 BIRAČKO MJESTO 2 U ŠKOLSKOJ ZGRADI U BILICAMA BILICE ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 1 BIRAČKO MJESTO 1 ZGRADA OPĆINE BISKUPIJA ORLIĆ, TRG IVANA MEŠTROVIĆA 2 ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 2 BIRAČKO MJESTO 2 PROSTORIJE MJESNOG ODBORA BISKUPIJA BISKUPIJA, PUT SVETE TROJICE 6 PROSTORIJE MJESNOG ODBORA ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 3 BIRAČKO MJESTO 3 RIĐANE, CENTAR 84 MARKOVAC ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 4 BIRAČKO MJESTO 4 ZGRADA DOMA KULTURE U VRBNIKU VRBNIK, VUKADINI 2 PROSTORIJE ŽELJEZNIČKOG KOLODVORA ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 5 BIRAČKO MJESTO 5 ZVJERINAC, KOD ŽELJEZNIČKE POSTAJE 19 KOSOVO ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 6 BIRAČKO MJESTO 6 PROSTORIJE NOVE O.Š. U RAMLJANIMA RAMLJANE, BAČCI 9 ŠIBENSKO-KNINSKA CIVLJANE 1 BIRAČKO MJESTO 1 OPĆINA CIVLJANE CIVLJANE, KOD DOMA BR. 3 ŠIBENSKO-KNINSKA CIVLJANE 2 BIRAČKO MJESTO 2 ZGRADA BIVŠE OSNOVNE ŠKOLE CETINA, MILAŠI 47 ŠIBENSKO-KNINSKA CIVLJANE 3 BIRAČKO MJESTO 3 OBITELJSKA KUĆA VELJKA KNEŽEVIĆA CETINA, KNEŽEVIĆI 34 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 1 BIRAČKO MJESTO 1 GLAZBENA ŠKOLA U DRNIŠU V. NAZORA 4 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 2 BIRAČKO MJESTO 2 SREDNJA ŠKOLA U DRNIŠU POLJANA 1 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 3 BIRAČKO MJESTO 3 OSNOVNA ŠKOLA U DRNIŠU ANTUNA MIHANOVIĆA 4 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 4 BIRAČKO MJESTO 4 SREDNJA ŠKOLA U DRNIŠU POLJANA 1 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 5 BIRAČKO MJESTO 5 OSNOVNA ŠKOLA U DRINOVCIMA OKO CRKVE 2, DRINOVCI KUĆA IVICE STOJANOVIĆA (ŠKITE) U ŠIBENSKO-KNINSKA
    [Show full text]
  • Šifrarnik Gradova I Općina
    ŠIFRARNIK GRADOVA I OPĆINA OPCINA_3 OPCINA_4 OPCINA_5 NAZIV ---------------------------------------------------- 001 0019 00019 ANDRIJAŠEVCI 002 0027 00027 ANTUNOVAC 003 0035 00035 BABINA GREDA 004 0043 00043 BAKAR 005 0051 00051 BALE 006 0060 00060 BARBAN 007 0078 00078 BARILOVIĆI 008 0086 00086 BAŠKA 009 0094 00094 BAŠKA VODA 010 0108 00108 BEBRINA 011 0116 00116 BEDEKOVČINA 012 0124 00124 BEDNJA 013 0132 00132 BELI MANASTIR 015 0159 00159 BELICA 016 0167 00167 BELIŠĆE 017 0175 00175 BENKOVAC 018 0183 00183 BEREK 019 0191 00191 BERETINEC 020 0205 00205 BIBINJE 021 0213 00213 BILJE 022 0221 00221 BIOGRAD NA MORU 023 0230 00230 BIZOVAC 024 0248 00248 BJELOVAR 025 0256 00256 BLATO 026 0264 00264 BOGDANOVCI 027 0272 00272 BOL 1 029 0299 00299 BOROVO 030 0302 00302 BOSILJEVO 032 0329 00329 BOŠNJACI 033 0337 00337 BRCKOVLJANI 034 0345 00345 BRDOVEC 035 0353 00353 BRESTOVAC 036 0361 00361 BREZNICA 037 0370 00370 BRINJE 038 0388 00388 BROD MORAVICE 039 0396 00396 BRODSKI STUPNIK 040 0400 00400 BRTONIGLA 041 0418 00418 BUDINŠČINA 042 0426 00426 BUJE 043 0434 00434 BUZET 044 0442 00442 CERNA 046 0469 00469 CERNIK 047 0477 00477 CEROVLJE 048 0485 00485 CESTICA 049 0493 00493 CETINGRAD 050 0507 00507 CISTA PROVO 051 0515 00515 CIVLJANE 052 0523 00523 CRES 053 0531 00531 CRIKVENICA 054 0540 00540 CRNAC 055 0558 00558 ČABAR 056 0566 00566 ČAČINCI 057 0574 00574 ČAĐAVICA 058 0582 00582 ČAGLIN 060 0604 00604 ČAKOVEC 061 0612 00612 ČAVLE 2 063 0639 00639 ČAZMA 064 0647 00647 ČEMINAC 065 0655 00655 ČEPIN 066 0663 00663 DARDA 067 0671 00671 DARUVAR 068
    [Show full text]
  • Methods of Multivariate Analysis to Uncover Socio-Economic Differences Among Spatial-Economics Entities
    METHODS OF MULTIVARIATE ANALYSIS TO UNCOVER SOCIO-ECONOMIC DIFFERENCES AMONG SPATIAL-ECONOMICS ENTITIES Paper prepared for the 45th Congress of the European Regional Science Association Volos, Greece, August 30th-Semptember 3rd, 2006 Ivana Rasic Bakaric Institute of Economics Zagreb Trg. J. F. Kennedya 7, 10000 Zagreb, Croatia [email protected] Abstract Main aim of regional policy is to reduce regional disparities. There is now doubt that action to tackle regional disparities is needed in Croatia. Main problem is the definition of region as a subject of regional policy. After discussion about definition of region and main criteria which should be considered during the process of establishment of regions, the paper will present one of the methodologies for spatial-economic entities' classification. The methodology will be used on the working sample of several Croatian counties. The classification will be obtained through use of multivariate statistical methods, and it is based on a wide number of demographic, economic, educations, employment indicators. Results leads to the identification of several axes of socio- economic characterisation, and the division of the observed territory into several homogenous clusters, regions with different degree of development. The main conclusion is that socio-economic reorients uncovered with this methodology provide useful characterisation and division of the territory, for policy making purpose. JEL Classification: C49, R12, R58 Keywords: homogeneous regions, factor and cluster analysis, regional policy 1 Introduction A precondition to formulating implementing and monitoring of regional policy measures is the existence of established regional boundaries. Division proposals depend on criteria used. Politicians and various professions use different criteria, in order to achieve the optimal territorial structure that could enable same or at least similar effects of certain policy measures within the same territorial unit, and could be easily monitored.
    [Show full text]
  • Budget Transparency in Croatian Counties, Cities and Municipalities (November 2017 - March 2018)1
    NEWSLETTER Zagreb l Smičiklasova 21 doi: 10.3326/nle.2018.115 [email protected] l www.ijf.hr l tel: +385(0)1 4886 444 No. 115 l July 2018 l ISSN 1848-4662 Budget transparency in Croatian counties, cities and municipalities 1 (November 2017 - March 2018) KATARINA OTT, MIHAELA BRONIĆ, MIROSLAV PETRUŠIĆ, BRANKO STANIĆ The overall average level of budget transparency in Croatian counties, cities and municipalities, measured by the number of budget documents published on their respective official websites, stands at 3.52 (out of a possible 5). The number of budget documents published has grown year by year in all types of local government units, averaging 4.9 in counties, 4 in cities and 3.3 in municipalities in this research cycle. For the first time, there are no cities without at least one budget document published, or municipalities without an official website. However, despite the improvements in average results achieved, differences among individual local units, notably municipalities, are still huge. A large number of cities and the bulk of municipalities will have to intensify their efforts to comply with their legal obligations and recommendations of the Ministry of Finance in this respect. While the publishing of budget documents does not in itself guarantee absolute transparency, it should still be prescribed and encouraged, because it is the first step towards achieving higher transparency levels necessary for citizens' participation in the budget process. More detailed results for all counties, cities and municipalities are given later in the text and are available on an interactive map and in an Excel table format.
    [Show full text]
  • “Službeni Vjesnik Šibensko-Kninske Županije “, Broj 08/09 I 4/13) Županijska Skupština Šibensko – Kninske Županije, Na Prijedlog Župana, Na __ Sjednici, Od ______2015
    Na temelju članka 32. Statuta Šibensko-kninske županije (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije “, broj 08/09 i 4/13) Županijska skupština Šibensko – kninske županije, na prijedlog župana, na __ sjednici, od ____________ 2015. godine, donosi ZAKLJUČAK o potpisivanju III Aneksa Ugovora o prijenosu ugovora o koncesiji I. Ovlašćuje se župan da temeljem ovog zaključka s EVN Croatia Plin d.o.o. (dalje u tekstu: koncesionar), najkasnije u roku od 60 dana od donošenja ovog Zaključka, zaključi III. Aneks Ugovora o prijenosu ugovora o koncesiji za izgradnju distribucijskog sustava i distribuciju plina na dijelu Šibensko-kninske županije i to Gradovi Šibenik (naselja Šibenik, Brodarica, industrijska zona Podi i turističko naselje Solaris), Drniš (naselje Drniš i pripadajuća industrijska zona), Knin (naselje Knin) i Vodice (naselja Vodice i Srima) te općine Bilice, Tribunj (naselje Tribunj), Pirovac (naselje Pirovac i pripadajuća industrijska zona), Tisno (naselja Tisno, Jezera i Betina) i Murter-Kornati (naselje Murter ) (dalje u tekstu: Aneks Ugovora). Predmet III. Aneksa Ugovora iz stavka 1. ovog članka predstavlja izmjena Gantograma. II. Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u „Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije“. KLASA: 310-01/15-01/ URBROJ: 2182/1-01-15-1 Šibenik, ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE PREDSJEDNIK Nediljko Dujić Obrazloženje Šibensko-kninska županija i društvo EVN AG, dana 29. svibnja 2010. godine, sklopili su Ugovor o koncesiji za izgradnju distribucijskog sustava i distribuciju plina na dijelu Šibensko- kninske županije i to gradove Šibenik (naselja Šibenik, Brodarica, industrijska zona Podi i turističko naselje Solaris), Drniš (naselje Drniš i pripadajuća industrijska zona), Knin (naselje Knin) i Vodice (naselja Vodice i Srima) te općine Bilice, Tribunj (naselje Tribunj), Pirovac (naselje Pirovac i pripadajuća industrijska zona), Tisno (naselja Tisno, Jezera i Betina) i Murter- Kornati (naselje Murter) (u daljnjem tekstu: Ugovor o koncesiji).
    [Show full text]
  • PUR Grad Drnis
    ZAJEDNI ČKI PROJEKT UKUPNOGA RAZVOJA GRADA DRNIŠA I OP ĆINE PROMINA OP ĆINE RUŽI Ć OP ĆINE TISNO OP ĆINE PIROVAC OP ĆINE MURTER-KORNATI I. KNJIGA lipanj, 2006 PROJEKT UKUPNOGA RAZVOJA GRADA DRNIŠA Koordinator: Glavni direktor: dr.sc. Mladen Mlinarevi ć dr.sc. Mladen Mlinarevi ć Autori: dr.sc. Mladen Mlinarevi ć Michelle Bili ć, dipl. oec. Sanja Matijaševi ć, dipl. oec. Kristina Matoš, dipl. oec. Katarina Mlinarevi ć, dipl. oec. Marica Kuzmi ć, dipl. iur. Mate Bitanga, dipl.ing. doc.dr.sc. Nikola Mijatovi ć Suradnici: ðuro Bošnjak, dipl. ing. mr. Branko Čolak Drago Čori ć, dipl. ing. prof. dr. Zoran Grgi ć Ivan Medvedovi ć, dipl. ing. Giorgio Montina, dipl. ing. arh. Sadržaj I. knjige: Rije č autora......................................................................................................................... 5 Rije č gradona čelnika Grada Drniša .................................................................................... 7 I. OP ĆI DIO PROJEKTA UKUPNOG RAZVOJA ............................................................. 8 1. Uvod................................................................................................................................... 9 2. Konkretizacija Regionalnog operativnog programa Županije ......................................... 11 2.1. Razvojni prioriteti Šibensko - kninske županije ....................................................... 11 2.2. O Šibensko - kninskoj županiji ................................................................................ 12 2.2.1. Stanovništvo......................................................................................................
    [Show full text]
  • Koderman, Miha, and Vuk Tvrtko Opačić. Eds. 2020. Challenges Of
    Chapter 3 Rural tourism in the surroundings of Krka National Park: factors of development and spatial impacts Petra Radeljak Kaufmann Abstract This chapter focuses on the development of rural tourism in the area surrounding Krka National Park, situated in northern Dalmatia. Via various functions, especially tourism and recrea- tion, protected areas can influence local development. Since the 1960s, settlements in the surroundings of Krka National Park have faced challenges related to depopulation and socio-econom- ic development. The goal of this chapter is to analyse factors of re- cent intense development of rural tourism, its spatial impacts in the immediate vicinity of the Park, and various potentials for fur- ther development. These trends should be looked at in the frame- work of tourism development of the Park itself, as well as tour- ism development trends in the interior of Dalmatia. A case study of the Town of Drniš was conducted to closely examine recent trends and the potential for development of rural tourism in the near future. Key words: rural tourism, protected areas, geography, Krka National Park, Drniš, Dalmatia, Croatia doi: https://doi.org/10.26493/978-961-7055-08-5.53-73 53 challenges of tourism development in protected areas of croatia and slovenia Introduction National parks are defined by theNature Protection Act (Official Gazette 80/13, 15/18, 14/19) as a predominantly unaltered area of exceptional and varied natural values encompassing one or more ecosystems. This cate- gory of protected area is primarily intended to protect nature and land- scapes and to serve scientific, cultural, educational, and recreational pur- poses.
    [Show full text]
  • EU Grants to Croatian Counties, Cities and Municipalities 2015-20161
    NEWSLETTER Zagreb l Smičiklasova 21 doi: 10.3326/nle.2018.114 [email protected] l www.ijf.hr l tel: +385(0)1 4886 444 No. 114 l May 2018 l ISSN 1848-4662 EU grants to Croatian counties, cities and municipalities 2015-20161 KATARINA OTT, MIHAELA BRONIĆ, BRANKO STANIĆ This article aims to provide basic information on the grants received by Croatian counties, cities and municipalities as holders of, or partners/participants in the programmes and projects (co)financed by the EU in 2015 and 2016. It provides a synthesis of data also presented in a database that enables detailed analysis and comparison with previous years. Reference is made to the data sources and some easily noticeable curiosities are highlighted. In the period 2015-2016, counties, cities and municipalities received almost one billion kuna in EU grants, much more than in previous years. Almost half of that amount was utilized by counties, about one third by cities and less than a fifth by municipalities. It is noteworthy, however, that almost half of cities and over three quarters of municipalities used no grants at all in the reference period. EU GRANTS European Union grants (EU funds) are intended to (co)finance specific projects and programmes used for the promotion and implementation of particular EU policies (e.g. regional development, employment, social inclusion, research and innovation, etc.). The bulk of the grants is allocated in collaboration with the national and regional authorities from five major funds (the so-called European structural and investment funds – ESI), and the rest goes to the recipients directly.
    [Show full text]
  • Službeni Vjesnik Šibensko-Kninske Županije Službeno Glasilo Šibensko-Kninske Županije
    SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE SLUŽBENO GLASILO ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Godište XIX. Šibenik, 14. rujna 2012. Broj 9 ISSN 1846-0151 SADRŽAJ I. članka 22. stavka 1. Zakona o komunalnom gospo- ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA darstvu u 2012. godini ............................................125 ODBOR ZA STATUT, POSLOVNIK 25. PRVE IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA so- cijalnih potreba građana na području Općine Kistanje I PROPISE za 2012. godinu ......................................................126 26. PRVE IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA 1. PROSTORNI PLAN Šibensko-kninske županije javnih potreba u oblasti sporta u Općini Kistanje u 2012. (pročišćeni tekst) ........................................................2 godini ..................................................................... 127 27. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o radu II. općinskog načelnika Općine Kistanje za razdoblje OPĆINA KISTANJE siječanj-lipanj 2012. godine ................................... 128 OPĆINSKO VIJEĆE 28. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Analize stanja sus- tava zaštite i spašavanja za 2011. godinu i donošenju 16. IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA Općine Smjernica za organizaciju i razvoj sustava zaštite i Kistanje (I.) za 2012. godinu ....................................96 spašavanja na području Općine Kistanje za 2012. 17. ODLUKA o obavljanju dimnjačarskih poslova godinu .................................................................... 128 ................................................................................ 106 18. ODLUKA o zoni smirenog prometa na području
    [Show full text]