DOCSLIB.ORG

Zemni Plin Pametna Poslovna Odluka EVN Croatia

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Zemni Plin Pametna Poslovna Odluka EVN Croatia EVN Croatia Naš je zadatak vaš posao učiniti lakšim! EVN Croatia je podružnica austrijske tvrtke EVN AG, međunar- odnoga dioničkog društva i vodeće energetske tvrtke sa sjediš- tem u Donjoj Austriji. Iznimno smo ponosni što smo dio važnoga projekta kao što je izgradnja plinskoga distribucijskog sustava u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. EVN Croatia može dovesti zemni plin do velikoga broja korisnika kao što su javne institucije, male tvrtke, industrija i kućanstva te tako pridonijeti kvaliteti svakodnevnoga života i poslovanja u Dalmaciji. Kao pouzdan partner svojim korisnicima pružamo izvrsnu uslugu i najvišu razinu udobnosti. Zahvaljujući visokomotiviranim zapos- lenicima, koji predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti tvrtke, možemo vam ponuditi i jamčiti vrhunsku kvalitetu usluge. Zemni Plin Pametna poslovna odluka Dodatne informacije Za dodatne informacije obratite se našem prodajnom timu na adresu e-pošte [email protected] ili pozivom na broj 0800 820 820. Naš prodajni tim rado će vam pomoći. EVN Croatia Plin d.o.o. Centar za korisnike Zadar Josipa Marohnića 1 Ulica Hrvatskog sabora 42 10000 Zagreb 23000 Zadar Centar za korisnike Zadar Centar za korisnike Split Ulica Hrvatskog sabora 42 Kopilica 5A 23000 Zadar 21000 Split Centar za korisnike Split T +385 21 447 000, Kopilica 5A Besplatni telefonski servis: 0800 820 820 21000 Split F +385 21 447 999 [email protected] www.evn.hr [email protected] EVN Croatia – Za ugodniji život. 2. izdanje - ožujak, 2014. Plinofikacija Dalmacije Više energije Tvrtka će izgraditi plinski distribucijski sustav u Zadarskoj županiji Najbolji odabir (Zadar, Biograd i dijelovi Benkovca), Šibensko-kninskoj županiji (Šibenik, Drniš, Knin, Vodice, Bilice, Tribunj, Pirovac, Tisno i za vaš posao. Murter-Kornati) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (Split, Solin, je prirodan odabir Kaštela, Trogir i dijelovi Dugopolja, Klisa i Segeta). EVN Croatia može plinom opskrbljivati velik broj korisnika kao što su javne institucije, male tvrtke, industrijski pogoni i domaćinstva. Svojim je kupcima EVN Croatia pouzdan partner koji pruža vrhunsku uslugu i najveći komfor. Takva visoka kvaliteta usluge postiže se zahvaljujući visokomotiviranim zaposlenicima, koji predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti naše tvrtke. Više energije za vaš posao Prednosti zemnog plina Opskrbno područje Svakoga ste dana suočeni s odabirima koji utječu na vaše pos- • Udobnost Zadar, Biograd i dijelovi Benkovca lovanje, a neki su od njih teški. Srećom, vašu odluku o priključen- Uporaba je praktična, sigurna i učinkovita. Količina energije ju na zemni plin bit će zaista lako donijeti i možete biti sigurni u je gotovo neograničena i izravno se isporučuje 24 sata na dan. njezinu ispravnost. Ako donesete odluku o priključenju na zemni Potrošnja zemnoga plina može se precizno kontrolirati i mjeriti, plin, smanjit ćete troškove poslovanja i moći ćete svojim kupcima a toplina je odmah dostupna. i klijentima pružiti bolju i bržu uslugu te na taj način pridonijeti uspješnosti svojega poslovanja. Zemni plin ima sve karakteristike • Ekonomičnost idealnoga poslovnog partnera. Pouzdan je, fleksibilan, uvijek tu Učinkovitost plinskih bojlera je nenadmašna. Zemni plin ima kada ga trebate i, što je najvažnije, daje izvrsne rezultate uz niske izvrsna svojstva izgaranja i može se pretvoriti u toplinu bez daljnje Zadar troškove. Stoga nemojte propustiti ovu priliku! obrade. Način opskrbe zemnim plinom štedi prostor jer ne zahti- Benkovac jeva posebno skladište kao druga goriva. Osim toga, niski troškovi održavanja dodatna su prednost. Usporedba troškova Biograd • Ekološka prihvatljivost Dobro je znati i da, dok uživate u brojnim prednostima koje pruža Zemni plin je ekološki najprihvatljivije fosilno gorivo. Prilikom zemni plin, istodobno štedite novac. Zbog njegove učinkovitosti, njegova sagorijevanja nastaje uglavnom vodena para te vrlo male troškovi su niži u usporedbi s drugim izvorima energije. Nakon što količine ugljičnoga dioksida, i to zahvaljujući kemijskom sastavu Opskrbno područje aktivirate priključak, zemni plin ne zahtijeva skladišni prostor niti metana. Korištenjem zemnoga plina umjesto drugih fosilnih go- Split, Solin, Kaštela, Trogir i dijelovi Dugopolja, Klis i Seget dostavu pa stoga nema ni s time povezanih troškova. riva ili električne energije iz termoelektrana, smanjujemo emisiju ugljičnoga dioksida te pridonosimo zaštiti okoliša. Zemni je plin bez mirisa i lakši od zraka. • Sigurnost Mogućnosti primjene zemnog plina Prirodno bogatstvo iz drevne prošlosti Zemni plin do korisnika putuje podzemnim cjevovodima. Prije puštanja u rad nad svim se cjevovodima obavljaju tlačna ispitivanja. Gotovo je nemoguće zamisliti granu industrije ili uslužni sektor Povijest zemnoga plina počela je sa sićušnim biljkama i životinja- Split Nadalje, cjevovodi se neprekidno održavaju da bi se osigurala koji ne bi imao višestruke koristi od zemnog plina. Kemijski sastav ma koje su živjele prije više od 200 milijuna godina – čak i prije Klis Kaštela Solin njihova uporabivost. i ekološki prihvatljivi produkti izgaranja zemnoga plina čine ga negoli su dinosauri harali Zemljom! Ostatke sićušnih vodenih Trogir Dugopolje idealnim izvorom energije za mnogobrojna područja života i pos- stvorenja i močvarnih biljaka prekrivali su blato, pijesak i mulj. Seget lovanja. Postoji vrlo malo toga što se ne može postići sa zemnim Tijekom milijuna godina, toplina i tlak iz dubine tla pretvorili su Usporedba cijena plinom. Možete se njime koristiti za: njihove raspadajuće ostatke u fosile, a zatim u zemni plin. 1.20 Danas se zemnim plinom koristimo na brojne načine, a naša ovis- 1.05 toplu vodu sušenje nost o njemu stalno raste. Rezerve zemnoga plina osigurane su 1.00 Opskrbno područje za sljedećih 60 godina, a nova se nalazišta neprestano otkrivaju. 0.88 Šibenik, Drniš, Knin, Vodice, Bilice, Tribunj, Pirovac, taljenje grijanje hlađenje Međutim, da bismo ga mogli upotrebljavati, najprije ga moramo Tisno i Murter-Kornati 0.80 dovesti u svoje domove. Prvi je korak pri transportu zemnoga plina njegovo izvlačenje iz tla. Uz pomoć cijevi sustava za prikupl- proizvodnju pare kuhanje janje, plin se uzima iz nalazišta, a zatim se čisti i prerađuje. 0.60 0.57 kWh 0.54 / 0.54 HRK 0.45 Zamislite samo koliko bi lakše i jeftinije bilo osigurati toplu vodu Kada plin stigne u pogon za preradu, dodaje mu se miris jer je Knin 0.39 0.41 0.40 0.35 za hotel pun gostiju u jeku turističke sezone ili rashladiti vaše zemni plin gotovo bezmirisan. Zahvaljujući dodanom mirisu, lako 0.31 urede ili trgovine tijekom vreloga dalmatinskog ljeta. Također, je otkriti moguća curenja zemnoga plina ili osjetiti kada njegova Pirovac Drniš kada zimi zapuše bura, ništa ne može ugrijati vaše prostorije koncentracija u zraku dosegne 1%. Nakon prerade, plin se šalje Tisno 0.20 tako učinkovito i lako kao zemni plin. kroz mrežu državnih i međudržavnih plinovoda. Sve su cijevi u Murter-Kornati Vodice tim plinovodima napravljene jednako. Izrađene su od ugljičnoga Tribunj Šibenik 0.00 Stoga će, bez obzira na to pripada li vaša djelatnost teškoj indust- čelika tako da mogu podnijeti ogroman tlak kako bi se osigurala (Bilice) TM 1-3 TM 1-3 Kućanstva Kućanstva Poslovni korisnici Poslovni korisnici Standardna tarifa LUS 1 LUL Euro Kućanstva Poslovni korisnici dnevna tarifa noćna tarifa dnevna tarifa noćna tarifa riji ili ako vodite restoran ili hotel, zemni plin unaprijediti vaše pos- sigurnost transporta. Stoga se svaka dionica plinovoda podvrgava Zemni plin Električna energija Ukapljeni plin Loživo ulje Drva lovanje te vam uštedjeti novac, vrijeme i, u konačnici, energiju. rigoroznom testiranju prije uporabe. * podaci: ožujak, 2014.
Load more

Recommended publications
  • FEEFHS Journal Volume VII No. 1-2 1999
    FEEFHS Quarterly A Journal of Central & Bast European Genealogical Studies FEEFHS Quarterly Volume 7, nos. 1-2 FEEFHS Quarterly Who, What and Why is FEEFHS? Tue Federation of East European Family History Societies Editor: Thomas K. Ecllund. [email protected] (FEEFHS) was founded in June 1992 by a small dedicated group Managing Editor: Joseph B. Everett. [email protected] of American and Canadian genealogists with diverse ethnic, reli- Contributing Editors: Shon Edwards gious, and national backgrounds. By the end of that year, eleven Daniel Schlyter societies bad accepted its concept as founding members. Each year Emily Schulz since then FEEFHS has doubled in size. FEEFHS nows represents nearly two hundred organizations as members from twenty-four FEEFHS Executive Council: states, five Canadian provinces, and fourteen countries. lt contin- 1998-1999 FEEFHS officers: ues to grow. President: John D. Movius, c/o FEEFHS (address listed below). About half of these are genealogy societies, others are multi-pur- [email protected] pose societies, surname associations, book or periodical publish- 1st Vice-president: Duncan Gardiner, C.G., 12961 Lake Ave., ers, archives, libraries, family history centers, on-line services, in- Lakewood, OH 44107-1533. [email protected] stitutions, e-mail genealogy list-servers, heraldry societies, and 2nd Vice-president: Laura Hanowski, c/o Saskatchewan Genealogi- other ethnic, religious, and national groups. FEEFHS includes or- cal Society, P.0. Box 1894, Regina, SK, Canada S4P 3EI ganizations representing all East or Central European groups that [email protected] have existing genealogy societies in North America and a growing 3rd Vice-president: Blanche Krbechek, 2041 Orkla Drive, group of worldwide organizations and individual members, from Minneapolis, MN 55427-3429.
    [Show full text]
  • Strategija Upravljanja Imovinom Općine Kistanje 2016. -2019
    REPUBLIKA HRVATSKA ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA OPĆINA KISTANJE STRATEGIJA UPRAVLJANJA IMOVINOM OPĆINE KISTANJE Identifikacija imovine, procjena imovine i strategija upravljanja imovinom 2016.-2019. STRATEGIJA UPRAVLJANJA IMOVINOM OPĆINE KISTANJE 2016. -2019. SADRŽAJ 1. PRIPREMA PLANIRANJA .............................................................................................. 3 2. UVOD ............................................................................................................................. 7 2.1. Osnovna polazišta ................................................................................................... 9 3. O OBVEZNIKU ..............................................................................................................11 4. ANALIZA STANJA/OKRUŽENJA ..................................................................................14 4.1. SWOT analiza ........................................................................................................14 4.2. PEST analiza .........................................................................................................16 4.3. Analiza ljudskih resursa ..........................................................................................17 4.3.1. Interna analiza ljudskih resursa .......................................................................18 4.4. Analiza dionika .......................................................................................................20 4.5. Analiza financijskih izvještaja .................................................................................21
    [Show full text]
  • Nautical Paradise
    Nautical Paradise 57 content INTRODUCTION • • • • 3 ANCHORAGES • • • • 27 PORTS • • • • 4 SABUNI - ISLAND ŽUT • • • • 28 PIROVAC • • • • 5 PODRAŽANJ - ISLAND ŽUT • • • • 28 TISNO • • • • 5 VELIKA STUPICA - ISLAND ŽIRJE • • • • 29 JEZERA • • • • 6 TRATINSKA - ISLAND ŽIRJE • • • • 29 BETINA • • • • 6 ZMIŠĆICA - ISLAND ŽMINJAK • • • • 30 MURTER • • • • 7 NOZDRA MALA - KAPRIJE ISLAND • • • • 30 KORNATI • • • • 8 REMETIĆ - KAPRIJE ISLAND • • • • 31 TRIBUNJ • • • • 10 NOZDRA VELIKA - KAPRIJE ISLAND • • • • 31 VODICE • • • • 10 TRATICA - ISLAND KAKAN • • • • 32 PRVIĆ LUKA • • • • 11 BOROVNJACI - ISLAND KAKAN • • • • 32 PRVIĆ ŠEPURINE • • • • 11 LOGURUN - TRIBUNJ • • • • 33 ZLARIN • • • • 12 TIJAŠNICA - ISLAND TIJAT • • • • 33 OBONJAN • • • • 12 BAY SOLINE - ROGOZNICA • • • • 34 KAPRIJE • • • • 13 BAY SIĆENICA - ROGOZNICA • • • • 34 ŽIRJE -MUNA • • • • 13 BERTH - ISLAND KRAPANJ • • • • 35 RASLINA • • • • 14 REGATTAS AND EVENTS • • • • 36 BILICE • • • • 14 MARINAS • • • • 37 ZATON • • • • 14 ACI MARINA ŽUT • • • • 38 SKRADIN • • • • 16 ACI MARINA PIŠKERA • • • • 38 ŠIBENIK • • • • 18 MARINA HRAMINA • • • • 39 JADRIJA • • • • 20 MARINA BETINA • • • • 39 ZABLAĆE • • • • 21 ACI MARINA JEZERA • • • • 40 BRODARICA • • • • 22 MARINA PIROVAC • • • • 40 KRAPANJ • • • • 22 MARINA TRIBUNJ • • • • 41 PRIMOŠTEN • • • • 24 ACI MARINA VODICE • • • • 41 ROGOZNICA • • • • 25 DOBRI DOLAC ZATON • • • • 42 RAŽANJ • • • • 25 ACI MARINA SKRADIN • • • • 42 D-MARIN MARINA MANDALINA • • • • 43 MARINA SOLARIS • • • • 43 MARINA KREMIK • • • • 44 MARINA FRAPA • • • • 44
    [Show full text]
  • Toponymic Guidelines for Map and Other Editors – Croatia
    UNITED NATIONS E/CONF.98/CRP.74 ECONOMIC AND SOCIAL COUNCIL 20 August 2007 Ninth United Nations Conference on the Standardization of Geographical Names New York, 21 - 30 August 2007 Item 9 (e) of the provisional agenda* National standardization: Toponymic guidelines for map editors and other editors Toponymic Guidelines for Map and Other Editors - Croatia Submitted by Croatia ** * E/CONF.98/1. ** Prepared by Dunja Brozović, Institute of Croatian Language and Linguistics and Zvonko Stefan, Croatian Geodetic Institute. TOPONYMIC GUIDELINES FOR MAP AND OTHER EDITORS - CROATIA FOR INTERNATIONAL USE First Edition August 2007 Dunja Brozović Rončević (Institute of Croatian Language and Linguistics) and Zvonko Štefan (Croatian Geodetic Institute) Zagreb, Croatia 1 TABLE OF CONTENTS 1. Languages 1.1. General remarks 1.2. National language - Croatian 1.2.1. General remarks 1.2.2. The Croatian alphabet 1.2.3. Spelling rules for Croatian geographical names 1.2.3.1. Capitalization 1.2.3.2. Use of hyphens 1.2.3.3. Use of one or two words 1.2.4. Pronunciation of Croatian geographical names 1.2.5. Linguistic strata recognizable in Croatian place names 1.2.6. Croatian dialects 1.3. Minority languages 1.3.1. Serbian 1.3.1.1. General remarks 1.3.1.2. The Serbian alphabet 1.3.1.3. Geographical names 1.3.2. Italian 1.3.2.1. General remarks 1.3.2.2. The Italian alphabet 1.3.2.3. Geographical names 1.3.3. Hungarian 1.3.3.1. General remarks 1.3.3.2. The Hungarian alphabet 1.3.3.3.
    [Show full text]
  • Županija Grad/Općina Redni Broj Bm Naziv Lokacija
    ŽUPANIJA GRAD/OPĆINA REDNI BROJ BM NAZIV LOKACIJA ADRESA ŠIBENSKO-KNINSKA BILICE 1 BIRAČKO MJESTO 1 U ŠKOLSKOJ ZGRADI U BILICAMA BILICE ŠIBENSKO-KNINSKA BILICE 2 BIRAČKO MJESTO 2 U ŠKOLSKOJ ZGRADI U BILICAMA BILICE ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 1 BIRAČKO MJESTO 1 ZGRADA OPĆINE BISKUPIJA ORLIĆ, TRG IVANA MEŠTROVIĆA 2 ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 2 BIRAČKO MJESTO 2 PROSTORIJE MJESNOG ODBORA BISKUPIJA BISKUPIJA, PUT SVETE TROJICE 6 PROSTORIJE MJESNOG ODBORA ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 3 BIRAČKO MJESTO 3 RIĐANE, CENTAR 84 MARKOVAC ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 4 BIRAČKO MJESTO 4 ZGRADA DOMA KULTURE U VRBNIKU VRBNIK, VUKADINI 2 PROSTORIJE ŽELJEZNIČKOG KOLODVORA ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 5 BIRAČKO MJESTO 5 ZVJERINAC, KOD ŽELJEZNIČKE POSTAJE 19 KOSOVO ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 6 BIRAČKO MJESTO 6 PROSTORIJE NOVE O.Š. U RAMLJANIMA RAMLJANE, BAČCI 9 ŠIBENSKO-KNINSKA CIVLJANE 1 BIRAČKO MJESTO 1 OPĆINA CIVLJANE CIVLJANE, KOD DOMA BR. 3 ŠIBENSKO-KNINSKA CIVLJANE 2 BIRAČKO MJESTO 2 ZGRADA BIVŠE OSNOVNE ŠKOLE CETINA, MILAŠI 47 ŠIBENSKO-KNINSKA CIVLJANE 3 BIRAČKO MJESTO 3 OBITELJSKA KUĆA VELJKA KNEŽEVIĆA CETINA, KNEŽEVIĆI 34 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 1 BIRAČKO MJESTO 1 GLAZBENA ŠKOLA U DRNIŠU V. NAZORA 4 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 2 BIRAČKO MJESTO 2 SREDNJA ŠKOLA U DRNIŠU POLJANA 1 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 3 BIRAČKO MJESTO 3 OSNOVNA ŠKOLA U DRNIŠU ANTUNA MIHANOVIĆA 4 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 4 BIRAČKO MJESTO 4 SREDNJA ŠKOLA U DRNIŠU POLJANA 1 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 5 BIRAČKO MJESTO 5 OSNOVNA ŠKOLA U DRINOVCIMA OKO CRKVE 2, DRINOVCI KUĆA IVICE STOJANOVIĆA (ŠKITE) U ŠIBENSKO-KNINSKA
    [Show full text]
  • Šifrarnik Gradova I Općina
    ŠIFRARNIK GRADOVA I OPĆINA OPCINA_3 OPCINA_4 OPCINA_5 NAZIV ---------------------------------------------------- 001 0019 00019 ANDRIJAŠEVCI 002 0027 00027 ANTUNOVAC 003 0035 00035 BABINA GREDA 004 0043 00043 BAKAR 005 0051 00051 BALE 006 0060 00060 BARBAN 007 0078 00078 BARILOVIĆI 008 0086 00086 BAŠKA 009 0094 00094 BAŠKA VODA 010 0108 00108 BEBRINA 011 0116 00116 BEDEKOVČINA 012 0124 00124 BEDNJA 013 0132 00132 BELI MANASTIR 015 0159 00159 BELICA 016 0167 00167 BELIŠĆE 017 0175 00175 BENKOVAC 018 0183 00183 BEREK 019 0191 00191 BERETINEC 020 0205 00205 BIBINJE 021 0213 00213 BILJE 022 0221 00221 BIOGRAD NA MORU 023 0230 00230 BIZOVAC 024 0248 00248 BJELOVAR 025 0256 00256 BLATO 026 0264 00264 BOGDANOVCI 027 0272 00272 BOL 1 029 0299 00299 BOROVO 030 0302 00302 BOSILJEVO 032 0329 00329 BOŠNJACI 033 0337 00337 BRCKOVLJANI 034 0345 00345 BRDOVEC 035 0353 00353 BRESTOVAC 036 0361 00361 BREZNICA 037 0370 00370 BRINJE 038 0388 00388 BROD MORAVICE 039 0396 00396 BRODSKI STUPNIK 040 0400 00400 BRTONIGLA 041 0418 00418 BUDINŠČINA 042 0426 00426 BUJE 043 0434 00434 BUZET 044 0442 00442 CERNA 046 0469 00469 CERNIK 047 0477 00477 CEROVLJE 048 0485 00485 CESTICA 049 0493 00493 CETINGRAD 050 0507 00507 CISTA PROVO 051 0515 00515 CIVLJANE 052 0523 00523 CRES 053 0531 00531 CRIKVENICA 054 0540 00540 CRNAC 055 0558 00558 ČABAR 056 0566 00566 ČAČINCI 057 0574 00574 ČAĐAVICA 058 0582 00582 ČAGLIN 060 0604 00604 ČAKOVEC 061 0612 00612 ČAVLE 2 063 0639 00639 ČAZMA 064 0647 00647 ČEMINAC 065 0655 00655 ČEPIN 066 0663 00663 DARDA 067 0671 00671 DARUVAR 068
    [Show full text]
  • Methods of Multivariate Analysis to Uncover Socio-Economic Differences Among Spatial-Economics Entities
    METHODS OF MULTIVARIATE ANALYSIS TO UNCOVER SOCIO-ECONOMIC DIFFERENCES AMONG SPATIAL-ECONOMICS ENTITIES Paper prepared for the 45th Congress of the European Regional Science Association Volos, Greece, August 30th-Semptember 3rd, 2006 Ivana Rasic Bakaric Institute of Economics Zagreb Trg. J. F. Kennedya 7, 10000 Zagreb, Croatia [email protected] Abstract Main aim of regional policy is to reduce regional disparities. There is now doubt that action to tackle regional disparities is needed in Croatia. Main problem is the definition of region as a subject of regional policy. After discussion about definition of region and main criteria which should be considered during the process of establishment of regions, the paper will present one of the methodologies for spatial-economic entities' classification. The methodology will be used on the working sample of several Croatian counties. The classification will be obtained through use of multivariate statistical methods, and it is based on a wide number of demographic, economic, educations, employment indicators. Results leads to the identification of several axes of socio- economic characterisation, and the division of the observed territory into several homogenous clusters, regions with different degree of development. The main conclusion is that socio-economic reorients uncovered with this methodology provide useful characterisation and division of the territory, for policy making purpose. JEL Classification: C49, R12, R58 Keywords: homogeneous regions, factor and cluster analysis, regional policy 1 Introduction A precondition to formulating implementing and monitoring of regional policy measures is the existence of established regional boundaries. Division proposals depend on criteria used. Politicians and various professions use different criteria, in order to achieve the optimal territorial structure that could enable same or at least similar effects of certain policy measures within the same territorial unit, and could be easily monitored.
    [Show full text]
  • Budget Transparency in Croatian Counties, Cities and Municipalities (November 2017 - March 2018)1
    NEWSLETTER Zagreb l Smičiklasova 21 doi: 10.3326/nle.2018.115 [email protected] l www.ijf.hr l tel: +385(0)1 4886 444 No. 115 l July 2018 l ISSN 1848-4662 Budget transparency in Croatian counties, cities and municipalities 1 (November 2017 - March 2018) KATARINA OTT, MIHAELA BRONIĆ, MIROSLAV PETRUŠIĆ, BRANKO STANIĆ The overall average level of budget transparency in Croatian counties, cities and municipalities, measured by the number of budget documents published on their respective official websites, stands at 3.52 (out of a possible 5). The number of budget documents published has grown year by year in all types of local government units, averaging 4.9 in counties, 4 in cities and 3.3 in municipalities in this research cycle. For the first time, there are no cities without at least one budget document published, or municipalities without an official website. However, despite the improvements in average results achieved, differences among individual local units, notably municipalities, are still huge. A large number of cities and the bulk of municipalities will have to intensify their efforts to comply with their legal obligations and recommendations of the Ministry of Finance in this respect. While the publishing of budget documents does not in itself guarantee absolute transparency, it should still be prescribed and encouraged, because it is the first step towards achieving higher transparency levels necessary for citizens' participation in the budget process. More detailed results for all counties, cities and municipalities are given later in the text and are available on an interactive map and in an Excel table format.
    [Show full text]
  • “Službeni Vjesnik Šibensko-Kninske Županije “, Broj 08/09 I 4/13) Županijska Skupština Šibensko – Kninske Županije, Na Prijedlog Župana, Na __ Sjednici, Od ______2015
    Na temelju članka 32. Statuta Šibensko-kninske županije (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije “, broj 08/09 i 4/13) Županijska skupština Šibensko – kninske županije, na prijedlog župana, na __ sjednici, od ____________ 2015. godine, donosi ZAKLJUČAK o potpisivanju III Aneksa Ugovora o prijenosu ugovora o koncesiji I. Ovlašćuje se župan da temeljem ovog zaključka s EVN Croatia Plin d.o.o. (dalje u tekstu: koncesionar), najkasnije u roku od 60 dana od donošenja ovog Zaključka, zaključi III. Aneks Ugovora o prijenosu ugovora o koncesiji za izgradnju distribucijskog sustava i distribuciju plina na dijelu Šibensko-kninske županije i to Gradovi Šibenik (naselja Šibenik, Brodarica, industrijska zona Podi i turističko naselje Solaris), Drniš (naselje Drniš i pripadajuća industrijska zona), Knin (naselje Knin) i Vodice (naselja Vodice i Srima) te općine Bilice, Tribunj (naselje Tribunj), Pirovac (naselje Pirovac i pripadajuća industrijska zona), Tisno (naselja Tisno, Jezera i Betina) i Murter-Kornati (naselje Murter ) (dalje u tekstu: Aneks Ugovora). Predmet III. Aneksa Ugovora iz stavka 1. ovog članka predstavlja izmjena Gantograma. II. Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u „Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije“. KLASA: 310-01/15-01/ URBROJ: 2182/1-01-15-1 Šibenik, ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE PREDSJEDNIK Nediljko Dujić Obrazloženje Šibensko-kninska županija i društvo EVN AG, dana 29. svibnja 2010. godine, sklopili su Ugovor o koncesiji za izgradnju distribucijskog sustava i distribuciju plina na dijelu Šibensko- kninske županije i to gradove Šibenik (naselja Šibenik, Brodarica, industrijska zona Podi i turističko naselje Solaris), Drniš (naselje Drniš i pripadajuća industrijska zona), Knin (naselje Knin) i Vodice (naselja Vodice i Srima) te općine Bilice, Tribunj (naselje Tribunj), Pirovac (naselje Pirovac i pripadajuća industrijska zona), Tisno (naselja Tisno, Jezera i Betina) i Murter- Kornati (naselje Murter) (u daljnjem tekstu: Ugovor o koncesiji).
    [Show full text]
  • PUR Grad Drnis
    ZAJEDNI ČKI PROJEKT UKUPNOGA RAZVOJA GRADA DRNIŠA I OP ĆINE PROMINA OP ĆINE RUŽI Ć OP ĆINE TISNO OP ĆINE PIROVAC OP ĆINE MURTER-KORNATI I. KNJIGA lipanj, 2006 PROJEKT UKUPNOGA RAZVOJA GRADA DRNIŠA Koordinator: Glavni direktor: dr.sc. Mladen Mlinarevi ć dr.sc. Mladen Mlinarevi ć Autori: dr.sc. Mladen Mlinarevi ć Michelle Bili ć, dipl. oec. Sanja Matijaševi ć, dipl. oec. Kristina Matoš, dipl. oec. Katarina Mlinarevi ć, dipl. oec. Marica Kuzmi ć, dipl. iur. Mate Bitanga, dipl.ing. doc.dr.sc. Nikola Mijatovi ć Suradnici: ðuro Bošnjak, dipl. ing. mr. Branko Čolak Drago Čori ć, dipl. ing. prof. dr. Zoran Grgi ć Ivan Medvedovi ć, dipl. ing. Giorgio Montina, dipl. ing. arh. Sadržaj I. knjige: Rije č autora......................................................................................................................... 5 Rije č gradona čelnika Grada Drniša .................................................................................... 7 I. OP ĆI DIO PROJEKTA UKUPNOG RAZVOJA ............................................................. 8 1. Uvod................................................................................................................................... 9 2. Konkretizacija Regionalnog operativnog programa Županije ......................................... 11 2.1. Razvojni prioriteti Šibensko - kninske županije ....................................................... 11 2.2. O Šibensko - kninskoj županiji ................................................................................ 12 2.2.1. Stanovništvo......................................................................................................
    [Show full text]
  • Koderman, Miha, and Vuk Tvrtko Opačić. Eds. 2020. Challenges Of
    Chapter 3 Rural tourism in the surroundings of Krka National Park: factors of development and spatial impacts Petra Radeljak Kaufmann Abstract This chapter focuses on the development of rural tourism in the area surrounding Krka National Park, situated in northern Dalmatia. Via various functions, especially tourism and recrea- tion, protected areas can influence local development. Since the 1960s, settlements in the surroundings of Krka National Park have faced challenges related to depopulation and socio-econom- ic development. The goal of this chapter is to analyse factors of re- cent intense development of rural tourism, its spatial impacts in the immediate vicinity of the Park, and various potentials for fur- ther development. These trends should be looked at in the frame- work of tourism development of the Park itself, as well as tour- ism development trends in the interior of Dalmatia. A case study of the Town of Drniš was conducted to closely examine recent trends and the potential for development of rural tourism in the near future. Key words: rural tourism, protected areas, geography, Krka National Park, Drniš, Dalmatia, Croatia doi: https://doi.org/10.26493/978-961-7055-08-5.53-73 53 challenges of tourism development in protected areas of croatia and slovenia Introduction National parks are defined by theNature Protection Act (Official Gazette 80/13, 15/18, 14/19) as a predominantly unaltered area of exceptional and varied natural values encompassing one or more ecosystems. This cate- gory of protected area is primarily intended to protect nature and land- scapes and to serve scientific, cultural, educational, and recreational pur- poses.
    [Show full text]
  • EU Grants to Croatian Counties, Cities and Municipalities 2015-20161
    NEWSLETTER Zagreb l Smičiklasova 21 doi: 10.3326/nle.2018.114 [email protected] l www.ijf.hr l tel: +385(0)1 4886 444 No. 114 l May 2018 l ISSN 1848-4662 EU grants to Croatian counties, cities and municipalities 2015-20161 KATARINA OTT, MIHAELA BRONIĆ, BRANKO STANIĆ This article aims to provide basic information on the grants received by Croatian counties, cities and municipalities as holders of, or partners/participants in the programmes and projects (co)financed by the EU in 2015 and 2016. It provides a synthesis of data also presented in a database that enables detailed analysis and comparison with previous years. Reference is made to the data sources and some easily noticeable curiosities are highlighted. In the period 2015-2016, counties, cities and municipalities received almost one billion kuna in EU grants, much more than in previous years. Almost half of that amount was utilized by counties, about one third by cities and less than a fifth by municipalities. It is noteworthy, however, that almost half of cities and over three quarters of municipalities used no grants at all in the reference period. EU GRANTS European Union grants (EU funds) are intended to (co)finance specific projects and programmes used for the promotion and implementation of particular EU policies (e.g. regional development, employment, social inclusion, research and innovation, etc.). The bulk of the grants is allocated in collaboration with the national and regional authorities from five major funds (the so-called European structural and investment funds – ESI), and the rest goes to the recipients directly.
    [Show full text]