Godina XV. / br. 49 / / travanj 2019 / besplatni primjerak

U potrazi za ostacima potopljenog dvorca Grad OpÊina Adamićeva 10, 51000 Rijeka »abar T: ++385 51 351-600 F: ++385 51 212-948 Narodnog oslobođenja 2, Josipa Blaževića-Blaža 8, [email protected] • www.pgz.hr 51306 Čabar 51311 Skrad T +385 51 829 490 T +385 51 810 620 Republika Hrvatska Primorsko-goranska æupanija Župan: F +385 51 821 137 F +385 51 810 680 Zlatko Komadina [email protected] [email protected] gradovi opcine www.cabar.hr www.skrad.hr Zamjenici župana: Gradonačelnik: Načelnik: Marina Medarić Kristijan Rajšel Najmanje Damir Grgurić Grad Marko Boras Mandić Predsjednica Vijeća: Predsjednik Vijeća: stanovnika Vazma Malnar Ivan Crnković Općina Brod Petar Mamula Moravice Ulica hrvatskih branitelja 1, Predsjednik Županijske skupštine: OpÊina OpÊina Grad OpÊina OpÊina 865 51326 Vrbovsko T +385 51 875 115 Erik Fabijanić Viškovo »avle Grad OpÊina OpÊina F +385 51 875 008 Vozišće 3, Klana 33, Zakona kastafskega 3, Dražičkih boraca 64, Čavja 31, Ravna Gora [email protected] 51216 Viškovo 51217 Klana 51215 Kastav 51218 Jelenje 51219 Čavle www.vrbovsko.hr Trg 138. brigade HV 4, Stjepana Radića 1, Ivana Gorana Kovačića 177, T +385 51 503 770 T +385 51 808 205 T +385 51 691 452 T +385 51 208 080 T +385 51 208 310 51300 Delnice 51312 Brod Moravice 51314 Ravna Gora Načelnik: OpÊi podaci F +385 51 257 521 F +385 51 808 708 F +385 51 691 454 F +385 51 208 090 F +385 51 208 311 Dražen Mufić T +385 51 812 055 T +385 51 817 180 T +385 51 829 450 [email protected] [email protected] [email protected] [email protected] [email protected] Predsjednica Vijeća: F +385 51 812 037 F +385 51 817 002 F +385 51 829 460 www.opcina-viskovo.hr www.klana.hr www.kastav.hr www.jelenje.hr www.cavle.hr Jasna Božić Ukupno Najviše [email protected] [email protected] opcina-ravna-gora Gradonačelnik: Načelnik: stanovništvo Načelnica: Načelnica: Načelnica: www.delnice.hr www.brodmoravice.hr @ri.t-com.hr stanovnika Sanja Udović Željka Šarčević Grgić Matej Mostarac Robert Marčelja Ivana Cvitan Polić OpÊina Gradonačelnik: www.ravnagora.hr 296.195 Grad Rijeka Predsjednica Vijeća: Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: Načelnik: Ivica Knežević Dragutin Crnković 128,624 Ksenija Žauhar Igor Iskra Zemir Delić Luka Zaharija Norbert Mavrinac Načelnik: Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: Mišel Šćuka Stari kraj 3, Najviše Goran Bukovac Branimir Svetličić Predsjednik Vijeća: 51315 Mrkopalj stanovnika Franjo Ružić T +385 51 833 131 Grad Rijeka OpÊina F +385 51 833 101 128,624 Grad [email protected] www.mrkopalj.hr Općina Viškovo Trg Maršala Tita 11, Rijeka Površina OpÊina OpÊina OpÊina Načelnik: 14.445 51211 Matulji Korzo 16, kopna Lokve Josip Brozović Fužine T +385 51 274 114 51000 Rijeka 3.588 km2 Predsjednik Vijeća: F +385 51 401 469 Šetalište Golubinjak 6, Zvonko Matković Dr. Franje Račkog 19, Najmanje T +385 51 209 333 Sv. Lucija 38, [email protected] 51316 Lokve 51322 Fužine stanovnika F +385 51 209 334 51221 Kostrena www.matulji.hr [email protected] T +385 51 831 255 Najviše naselje T +385 51 829 510 T +385 51 209 000 F +385 51 508 077 F +385 51 835 768 Općina Brod Moravice Načelnik: www.rijeka.hr Begovo Razdolje F +385 51 289 400 [email protected] [email protected] 866 Mario Ćiković Gradonačelnik: [email protected] - 1.060 m.n.v. Predsjednik Vijeća: www.lokve.hr www.fuzine.hr mr.sc. Vojko Obersnel www.kostrena.hr Darjan Buković Predsjednik Vijeća: Dužina Načelnik: Najviši Načelnik: Gradova Andrej Poropat Načelnik: morske Toni Štimac planinski vrh David Bregovac 14 Dražen Vranić obale Predsjednik Vijeća: Kula - Bjelolasica Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: Vid Arbanas - 1.534 m.n.v. Slavko Starčević Dražen Soldan 1.065 km Općina Grad OpÊina 22 Šetalište maršala Tita 41, Naselja Maršala Tita 3, Najveći 51410 Opatija 51415 Lovran 510 T +385 51 701 322 T +385 51 291 045 otoci i F +385 51 680 114 F +385 51 294 862 Naselja bez 40.578 ha [email protected] [email protected] Grad Novi Grad Grad OpÊina Grad stanovnika www.opatija.hr www.opcinalovran.hr Vinodolski Vinodolska 42 Načelnik: Gradonačelnik: Trg Vinodolskog zakona 1, Frankopanska 1A, Bribir 34, Primorje 39, Ivo Dujmić Bojan Simonič Kralja Tomislava 85, Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: 51250 51260 Crikvenica 51262 Kraljevica 51253 Bribir 51222 Bakar T +385 51 554 360 T +385 51 282 450 T +385 51 455 710 Fernando Kirigin Branislav Petković T +385 51 455 400 T +385 51 422 540 Infrastruktura F +385 51 554 374 F +385 51 242 009 F +385 51 281 419 F +385 51 248 007 F +385 51 455 741 gradonacelnik.v@novi- OpÊina [email protected] [email protected] [email protected] [email protected] Najmanji vinodolski.hr www.crikvenica.hr www.kraljevica.hr www.bakar.hr Ceste MošÊeniËka www.novi-vinodolski.hr www.vinodol.hr otok Gradonačelnik: Gradonačelnik: Gradonačelnik: 3.490 km Gradonačelnik: Načelnik: Draga Boljkovac Dalibor Čandrlić Tomislav Klarić Velimir Piškulić Damir Rukavina Marijan Karlić () Predsjednica Vijeća: Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: Trg slobode 7, Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: Željeznice 51417 Mošćenička Draga 0,11 ha Neven Pavelić Josip Friš Vesna Špalj Boris Miklić Milan Rončević T +385 51 737 621 135,5 km F +385 51 737 210 [email protected] Luke www.moscenicka-draga.hr 86 Načelnik: Rikardo Staraj Predsjednik Vijeća: Zračne luke Kristijan Dražul 4

Grad Grad Grad OpÊina Grad OpÊina OpÊina OpÊina OpÊina OpÊina OpÊina Cres Mali Lošinj Rab Lopar Krk Malinska Baška Dobrinj Omišalj Creskog statuta 15, Riva lošinjskih kapetana 7, Trg Municipium Arba 2, Lopar 289 A, Trg bana Josipa Jelačića 2, Novi put 2, - Dubašnica Palada 88, Trg Škujica 7, Dobrinj 103, Prikešte 13,  51557 Cres 51550 Mali Lošinj 51280 Rab 51281 Lopar 51500 Krk 51521 Punat Lina Bolmarčića 22, 51523 Baška 51516 Vrbnik 51514 Dobrinj 51513 Omišalj Radi lakšeg T +385 51 661 950 T +385 51 231 056 T +385 51 777 480 T +385 51 775 593 T +385 51 401 111 T +385 51 854 140 51511 Malinska T +385 51 750 550 T +385 51 857 099 T +385 51 848 344 T +385 51 661 970 ažuriranja F +385 51 571 331 F +385 51 775 597 F +385 51 221 126 F +385 51 232 307 F +385 51 724 777 F +385 51 854 840 T +385 51 750 500 F +385 51 750 560 F +385 51 857 310 F +385 51 848 141 F +385 51 661 982 molimo prijaviti [email protected] [email protected] [email protected] [email protected] [email protected] [email protected] F +385 51 750 510 [email protected] [email protected] [email protected] [email protected] svaku promjenu www.cres.hr www.opcina-lopar.hr www.grad-krk.hr www.mali-losinj.hr www.rab.hr www.punat.hr [email protected] www.baska.hr www.opcina-vrbnik.hr www.dobrinj.hr www.omisalj.hr prikazanih Gradonačelnik: Načelnik: Gradonačelnik: www.malinska.hr Gradonačelnica: Gradonačelnik: Načelnik: Načelnik: Načelnik: Načelnik: Načelnica: podataka u Kristijan Jurjako Ana Kučić Nikola Grgurić Josip Borić Darijo Vasilić Marinko Žic Načelnik: Toni Juranić Dragan Zahija Neven Komadina Mirela Ahmetović Općinama i Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: Robert Anton Kraljić Predsjednica Vijeća: Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: Gradovima s Elvis Živković Željko Peran Goran Gržančić Tanja Grlj Ivan Juranić Anto Trogrlić Marčelo Damijanjević Dino Ivanić Marinko Pavlić Predsjednica Vijeća: Zoran Kirinčić područja PGŽ na Mirjana Maršić tel. 051/351-612 Dan Primorsko-goranske županije magazin primorsko-goranske županije 90 dana sadržaj Značajni iskoraci prema

2-6 90 dana 30-31 sport županijski info Marina Mavrinac Matulja, obnovljivim izvorima energije svjetska prvakinja u ribolovu 6-11 razgovor Zlatnu Marinu ne vole jedino ribe Nagrade za životno djelo uručene su Elsu Kuljaniću i Alenki Juretić. Godišnje nagrade dodijeljene su Dini Škamu, Radojka Šverko, hrvatska glazbena diva 32-33 sport Nikici Sečenu, Hani Rižovski Delogu i Plesnom klubu »Dance Queen« iz Kraljevice Jasna Lulić Drenjak, dobitnica Još uvijek je radost susreta s an Primorsko-goranske županije obilježen je Nagrade M. Milinković publikom neopisiva Dsvečanom sjednicom u opatijskom Centru I osobe s invaliditetom mogu biti Gervais. Svečanost je svojim dolaskom uveličala vrhunski sportaši predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, a na sjednici su dodijeljene i županijske nagrade. Kao i svih godina ranije domaćin skupa primorsko- 12-13 vizitka goranski župan Zlatko Komadina prigodno se obratio Adriatic International uzvanicima s nekoliko važnih poruka. Istaknuo je zadovoljstvo činjenicom da su kroz regionalnu vlast u Club - ACI 34-35 obljetnice proteklu godinu u svim sektorima nadležnosti održali Dvadeset i dvije marine u lovu na Šahovski klub „Lošinj“ stabilnost te uspješno nastavili trend kapitalnih i nove rekorde Otočki zaljubljenici igre sa 64 polja investicijskih ulaganja, vidljivih po cijeloj Županiji. – Mi smo u Županiji dokazali da znamo upravljati svojim 14-15 na kafe nadležnostima, a rezultat su obnovljene i novoizgrađene Ana Kučić, gradonačelnica 36-39 reportaža Ispod površine Vranskog jezera škole, školske sportske dvorane, zdravstvene i socijalne Malog Lošinja ustanove, lučka infrastruktura, lokalne prometnice, novi U potrazi za ostacima Ponosni na činjenice kada kulturno-turistički sadržaji, projekti valorizacije naše potopljenog dvorca predstavljamo naš otok prirodne baštine. Učinili smo i značajne iskorake u okretanju ka obnovljivim izvorima energije, inicirali smo 40-41 pijat gradnju najveće solarne elektrane na Cresu, u pripremi 16-17 projekti Predsjednik županijske Skupštine Erik Fabijanić, Regionalna razvojna agencija Kauzlarićevi dvori, Delnice je i gradnja fotonaponske elektrane u okviru projekta predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović i župan PGŽ „Gostilna“ koju je teško zaobići Unije samoodrživi otok. Zahvaljujući upravo tim našim Županija protiv Zlatko Komadina s dobitnicima Nagrade za životno djelo Bit ćemo najinovativnija regija aktivnostima Cresko-lošinjski arhipelag odabran je za plutajućeg LNG-a, Elsom Kuljanićem i Alenkom Juretić 42-43 naši vaši provedbu pilot projekta energetske tranzicije, kao jedan predsjednica za od prva tri takva projekta u Europskoj uniji, rekao je Tabitha Burrill, Bribir župan Komadina. On je najavio Konferenciju o razvoju Raditi u Bribiru bolje je nego u Gorskog kotara već koncem travnja u Mrkoplju, a U svom govoru župan Komadina Londonu osvrnuo se i na gospodarsku sliku Županije. jasno je istaknuo da se županijske – Kako smo prema svim parametrima među vlasti ne slažu s projektom 18-19 obljetnice 44-45 eko-etno najrazvijenijim hrvatskim županijama, ne iznenađuje plutajućeg LNG terminala u 60 godina pionirske trajektne Turistička ponuda za sve dane ni nedavno objavljeni podatak da smo i po indeksu Omišlju, i to iz ekonomskih, linije u godini gospodarske snage pozicionirani u samom vrhu, među energetskih, ekoloških i estetskih razloga. Za razliku od župana, Crkvenica – Šilo prva jadranska Feel & Taste u opatijskom zaleđu Predbilježi se i besplatno primaj četiri županije koje su iznad prosjeka RH. No, nisam poštom magazin Primorsko-goranske siguran da ćemo tu poziciju uspjeti održati ukoliko predsjednica Grabar-Kitarović je pruga županije zeleno i plavo 46-47 pet pitanja se uruši jedan od najvećih gospodarskih subjekata u izrazila zadovoljstvo što gradnja [email protected] • www.pgz.hr LNG-terminala na Krku ulazi u fazu Olivera Baljak, nacionalna • tel: 051 / 351 612 Županiji, brodogradilište 3.maj, koji sa sobom vuče i 20-21 među nama brojne kooperante, dobavljače i manje tvrtke. Duboko realizacije „svjesna kako u vezi s tim dramska prvakinja Impressum Županijska uprava za ceste PGŽ sam uvjeren da se to neće dogoditi. I zato neka nam živi ima raznih prijepora, ali Hrvatska Važno mi je ovo kazalište i ovaj ISSN 1845-5220 • Izlazi 3 puta godišnje • Godina XIV • Broj 49 • Travanj 2019. Sve važnije ceste pokrivene „3. maj“, završio je porukom župan Zlatko Komadina. mora imati mogućnost diverzifikacije grad nabave plina. To jača i našu poziciju asfaltom Izdavač: Edi Jurković, Ilustracija: Prigodnim govorom uzvanicima se obratila i Nastup članova KUD „Zvir“ Jelenje na europskoj energetskoj karti, ali 22-23 oko nas Primorsko-goranska Anto Ravlić, Vjekoslav Vojo Radoičić predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je, uz čestitke županija, Walter Salković, jača Hrvatsku i politički“, rekla je. Ususret Rijeci 2020 – EPK Likovno oblikovanje: za Dan županije, naglasila i potrebu decentralizacije Adamićeva 10, Rijeka Marinko Babić, pravac Lungomare Ivica Oreb Hrvatske te bolje prometne i gospodarske valorizacije [email protected] Marko Randić Cijeli Kvarner postaje muzej na www.pgz.hr Marketing i produkcija: otoka i Gorskoga kotara. 48 - 90 dana Fotografije: otvorenom tel: 051 / 351 612 Makol marketing, Rijeka, Na svečanoj akademiji uručene su i Nagrade za životno Sportske igre umirovljenika PGŽ Petar Fabijan, narudžba oglasa na Za izdavača: djelo Primorsko-goranske županije Elsu Kuljaniću i Rino Gropuzzo, e-mail: makol makol.hr Zlatko Komadina @ Alenki Juretić, dok su laureati godišnjih nagrada Dino 24-29 kartulina Sandro Rubinić, ili fax 051 / 677 226 Ravna Gora, najveća goranska 49 nagradna križaljka Odgovorni urednik: Marinko Krmpotić, Škamo, Nikica Sečen, Hana Rižovski Delogu i Plesni Tisak: općina Ravna Gora Ermina Duraj Marinko Babić, klub »Dance Queen« iz Kraljevice. U prigodnom Radin print, Sv. Nedelja U samom srcu zelene Hrvatske Glavni urednik: Goran Matijašec, programu nastupili su Mateo Resman, učenici OŠ 50 info zip Dragan Ogurlić Anto Ravlić, Naklada: Marija Martinolića s Lošinja, KUD „Zvir“ Jelenje, Dance Walter Salković, 15.000 Queen, a program je ležerno vodio Robert Ferlin. dobitnici nagradne križaljke Autori tekstova: JU Priroda, Dragan Ogurlić, Idući jubilarni 50. broj Snimio: S. Rubinić Marinko Krmpotić, Arhiva ZiP magazina ‘’Zeleno i 51 štorija Davor Žic, Naslovnica: plavo’’ izlazi u srpnju Još jedna podrška „3. maju“ Susak, otok koji leži na stupovima Boris Perović, Marinko Babić 2019. Nagrađeni Plesni klub »Dance Queen« iz Kraljevice – župan Zlatko Komadina 4 zip zip 5 Pedeset godina bilo koje profesije dug je period, ali mislim da mi još nije vrijeme By“ koji je zaslužio i dvostruku nominaciju za ugasiti svjetla – Radojka Šverko Porina. Svako ljeto joj je ispunjeno nastupima, a tijekom jednog takvog otvorenog koncerta pred splitskom publikom kazala je da na novinarsko razgovor pitanje da ukratko opiše svoj život odgovara: „Imam dva braka, dvije kćeri, dva bajpasa i četiri stanta na srcu te četiri Porina“. Koliko je duhovita u „kratkoj“ formi, toliko je Radojka Šverko, diva otvorena i zanimljiva u ovom dugom razgovoru, hrvatske glazbene scene u kojem se prisjeća koncerata pred četrdesetak tisuća ljudi u publici, nastupa diljem svijeta, različitih životnih uloga – onih na „daskama Rijeka koje život znače“, one za mikrofonom, ali i one u intimi doma, majčinske. Pola stoljeća na glazbenoj sceni Jedan bogati život teško je svesti ne samo u novinski tekst, već i u čitavu knjigu, a emocije s kojima Radojka Šverko govori o glazbi, motivacija s kojom i dalje pristupa svom životnom pozivu garancija su da je ta knjiga daleko od posljednjih poglavlja. Više od pola stoljeća trajete na glazbenoj sceni. Uvijek sam se rado Pet godina nakon Porina za životno djelo, kao najvišeg glazbenog priznanja u Hrvatskoj, i odazivala pozivima dalje aktivno radite, što potvrđuju i nominacije za ovogodišnju diskografsku nagradu, u za MIK i mislim da je kategorijama jazz glazbe. Nakon tolikih uspjeha bilo dobrih glazbenih kod publike i kod kritike, što Vas i dalje motivira na bavljenje glazbom? uradaka koje i danas – Glazba je izvor mog života. Glazba je moja izvodim na solističkim profesija. Ona me hrani. Sve ono što sam postigla djelujući u ovoj profesiji, samo je dio onoga koncertima, čak i što sam mogla postići. Pedeset godina bilo izvan čakavskog koje profesije dug je period. Jedino se kod nas, umjetnika, izbjegavaju teme vezane za godine, područja. Moram reći rokove i trajanja. Mislim da mi još nije vrijeme ugasiti svjetla, s obzirom na radost druženja s da čakavsko narječje publikom. nije moj materinji Čini mi se da niste skloni govoriti puno o prošlosti, no teško je ne spomenuti barem neke izričaj. Čakavštinu atraktivne detalje iz bogate karijere, koji se čine sam najviše zavoljela doista nevjerojatnima. Recimo, podatak da ste na glazbenim natjecanjima pobijedili slavna imena zahvaljujući mojoj oredamo li tek kronološke podatke iz kao što su David Bowie ili Natalie Cole. Ili da ste prvoj svekrvi. Tako njene bogate biografije, moglo bi se imali vlastitu emisiju na španjolskoj televiziji Još uvijek je radost susreta pomisliti da su se pomiješali životopisi u kojoj je gostovao čak i Julio Iglesias. Kada je počelo. Ćakula na nekolikoP osoba, slučajno istog imena, od kojih je gledate unatrag, postoji li nešto što biste posebno svaka postigla fantastične uspjehe. Među njima izdvojili kao svoj najveći uspjeh? ćakulu i tako vrime je voditeljica sa španjolske televizije koja je – Moram priznati da je lijepo prisjetiti se i pasa s publikom, gdje god da ugostila i slavnog Julia Iglesiasa. Pa i renomirana ovakvih detalja vezanih za nastupe na svjetskim pjevačica svjetskog glasa, koja je na festivalu pozornicama. Pobjede, trofeji, kamere, reflektori pobijedila glazbenike kao što su David Bowie – sve je to lijepo, ali želja za povratkom doma ili Natalie Cole. Jedna od tih osoba ima i bogato uvijek je bila jača od svega. Iskustva koja sam gostujem, neopisiva kazališno iskustvo, brojne uloge u zapaženim stjecala putujući svijetom dragocjena su, jer su rock operama Karolina Riječka i Gubec-beg. me odgajala, gradila samopouzdanje, tako važnu Napisao: Davor ŽIC A sve one zovu se – Radojka Šverko. Istinska osobinu da bih mogla stati na još veću pozornicu Snimio: Goran MATIJAŠEC i privatna diva hrvatske glazbene scene ne staje niti pred još veći auditorij od trideset-četrdeset arhiva nakon pola stoljeća uspješne karijere, pa je tako tisuća ljudi. Još kao puno mlađa, postavljala sam nedavno objavila i jazz album „As Time Goes si pitanja i tražila odgovore, na primjer: Zašto bi 6 zip zip 7 razgovor Radojka Šverko, diva hrvatske glazbene scene

kastanjetama u pjesmi. Moram priznati da sam Zagreb, putovala svijetom, vraćala se doma i Još kao puno mlađa, postavljala sam si pitanja i tražila odgovore, bila ushićena, ali se ubrzo sve izjalovilo, jer se ovdje ostala. Najdulje sam vrijeme živjela u umiješala politika. Bivša država i Španjolska u Zagrebu, ali moram reći, da svi ovi nabrojeni na primjer: Zašto bi netko rođen u Parizu, Londonu ili Los to vrijeme nisu imale diplomatske odnose i ne bi gradovi još uvijek žive u meni. Svi su gradovi Angelesu, bio vrjedniji od mene? Pa, ja sam Hrvatica, rođena u bilo uputno da pjevačica iz komunističke zemlje ostavljali tragove u meni, odgajali me, oblikovali, najljepšoj zemlji na svijetu. Zato sam i danas ovdje, tu su mi djeca predstavlja fašističku Francovu Španjolsku. Ovo pridonosili onom što danas jesam i kakvom će nije bio kraj naših suradnji, iako su neki iz ekipe me pamtiti. i ne mogu zamisliti da napuste svoju zemlju. ovo sve teško podnijeli. Među brojnim festivalima, ovdašnja publika U „glazbene vode“ ušli ste putem školskog rado pamti vaše nastupe na MIK-u. Pjevanje na zbora, a često ističete utjecaj nastavnika čakavskom narječju vam je blisko? glazbenog odgoja Branka Jiraseka koji je prvi – Rado sam se odazivala pozivima za nastupe prepoznao Vaš talent. Jeste li već kao djevojčica na MIK-u i mislim da je bilo dobrih glazbenih u Istri maštali o glazbenoj karijeri? I jeste li uradaka koje i danas izvodim na solističkim oduvijek znali da će pjevanje biti Vaš poziv? koncertima, čak i izvan čakavskog područja. – U mojem djetinjstvu maštanja nisu išla tako Moram reći da čakavsko narječje nije moj daleko. Naš je svijet bio na ograničenom prostoru. materinji izričaj. Moja je mama Dalmatinka, Svijet bez automobila, bez televizora, telefona, rođena u Imotskom, iz katoličke obitelji, a tata mobitela, bicikla. Imala sam obitelj, mamu, tatu, je rodom s Ćićarije iz sela Prapoće, također iz dvije sestre i brata. Radio prijemnik je bio izvor katoličke obitelji. Djed je bio hrvatski učitelj, teta informacija, prozor u svijet, svijet glazbe. U Marija također. Vjerujem da je to sve pridonijelo našoj kući se pjevalo, svi smo bili jako muzikalni. mojem interesu za hrvatskim narječjima i u tom Jednostavno su se geni tako pomiješali. Bilo bi bogatstvu i raskoši oblikovanja riječi i nazivlja logično da smo svi završili glazbene škole, ali pronalazila sam veliko zadovoljstvo. Ne samo tata je to dopustio samo starijoj sestri, a ja sam čakavskog narječja, koje se proteže od sjevera morala u ekonomsku, mlađa sestra u upravnu, preko otoka, do juga, nego i kajkavsko narječje, da bi nakon očeve smrti, brat ipak krenuo putem uključujući i bednjanski kao najteže razumljivo glazbene naobrazbe. kajkavsko narječje. Sa sličnim oblicima sam Zašto bi meni bilo bolje Ćakula na ćakulu i tako vrime pasa se susretala putujući svijetom i odgonetavala nego drugim ženama različitost govora na engleskom, njemačkom, Djetinjstvo ste proveli u Istri, živjeli ste dugo u nema tako mnogo, ali radost susreta s publikom, španjolskom govornom području. Sve vrvi Cijeli život živite za glazbu, Rijeci, otpjevali ste i svečanu pjesmu Primorsko- gdje god da gostujem, neopisiva je. Često se ali i od glazbe. Danas nije od dijalekata i to je prekrasno. Da se vratim na goranske županije. Koliko ste vezani uz ovaj kraj? ljudi rasplaču, zajedno sa mnom, od ganuća, od jednostavno biti zaposlenom postavljeno pitanje, čakavštinu sam najviše I što biste izdvojili kao najdraže u njemu? emocija koje izazove glazba, repertoar sastavljen ženom, majkom, spajati zavoljela zahvaljujući mojoj prvoj svekrvi. Tako poslovne i obiteljske obaveze... – Rođena sam u Pazinu, a u Buzet smo se od domaćih autora, sakralna klasična ili filmska je počelo. Ćakula na ćakulu i tako vrime pasa. A vjerujem da je to teže bilo doselili kad sam imala četiri godine. Školovala glazba. Kada stanem pred mikrofon, osjećaj je prije četrdesetak godina. Talent je važna karika sam se u Puli, udala se u Rijeci, preselila se u velike odgovornosti. Preda mnom su ljudi koji Posebice u glazbenoj industriji, Rekli ste već da Vaš otac nije bio sklon tome od mene moraju dobiti ono najbolje što im mogu koja poznaje česta putovanja da upišete glazbenu školu, pa ste je pohađali dati, a to je poštovanje. Ovo što se danas događa i izbivanja. Kako ste uspjeli „balansirati“ privatni život i život „poskrivečki“. U glazbenom svijetu, koliko je na sceni daleko je od onog na što bih se odazvala U mojem djetinjstvu maštanja netko rođen u Parizu, Londonu ili Los Angelesu, „za mikrofonom“? važna takva formalna naobrazba? Odnosno, je kao gledatelj ili slušatelj. Pitam se, a ima nas nisu išla tako daleko. Naš je bio vrjedniji od mene? Pa, ja sam Hrvatica, – Često sam izgovarala rečenicu, li za uspjeh važniji talent i inspiracija ili vježba i mnogo koji slično razmišljamo, gdje je nestala koju ću i sada ponoviti: Zašto svijet bio svijet bez automobila, rođena u najljepšoj zemlji na svijetu. Zato sam i učenje? glazba? Zašto su je mnogi odbacili i zamijenili bi meni trebalo biti bolje, nego televizora, telefona, mobitela, danas ovdje, tu su mi djeca i ne mogu zamisliti da bicikala – Radojka kao – Složila bih se s onima koji smatraju da je talent paradiranjem, razgolićavanjem svoga tijela kao drugim ženama? Bez obzira napuste svoju zemlju. na profesiju, ženu koja se djevojčica u Buzetu, pedesetih ipak najvažnije polazište za bavljenje ili izučavanje da smo u nekom izlogu. Osobno nemam ništa Trebala predstavljati odluči postati majkom čeka bilo kojeg zvanja. Imamo svijetlih primjera gdje se protiv ljepote i oskudne odjeće besprijekorno mnogo odricanja. Uvijek sam se Španjolsku na Eurosongu spojilo jedno i drugo, odnosno talent i obrazovanje. oblikovanih tijela, ali gdje je tu glazba, koja je uspoređivala s ljudima koji su Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih Ali, jednako tako imamo visokoobrazovanih ljudi neizmjerno potrebna ljudskom biću? Svi dobro u većim životnim nevoljama u nastupali ste diljem svijeta, s nemalim uspjehom. koji se baš i nisu pozicionirali na ljestvici kvalitete. znamo gdje je mjesto goluždravom tijelu. Hvala odnosu na mene. I u mojem životu Jeste li imali ponude ostati „vani“? Pitate li se je bilo bura i oluja, ali sam strpljivo Nešto nedostaje, a to je genetska predispozicija. svim domaćim i stranim autorima koji nisu čekala da utihnu nevere i plovila ikad kako bi Vaš život izgledao da ste karijeru Ne moramo se zadržati samo na polju glazbe, nego podlegli trendu imitiranja života nesretnih i dalje. Bez pomoći obitelji, ta gradili izvan naše države? i u drugim zanimanjima. Talent je važna karika u usamljenih ljudi u potrazi za pažnjom i ljubavi. putovanja ne bi bila moguća. Ono – Bilo je mnogo razgovora na ovu temu, životima ljudi. Imperativ koji si mnogi zadaju, postati zvijezda što je najvažnije, djeca su rasla pod svaku cijenu i u što kraćem roku, znamo kako okružena ljubavlju i neizmjerno od samih početaka, kada sam s gospodinom Današnja glazbena scena prilično se razlikuje se ponosim i divim se njihovoj Alfijem Kabiljom boravila u Španjolskoj. Čak je od one iz doba kada ste kretali u svijet glazbe, završava. Završava nekom drugom ovisnošću, dobroti i skromnosti. producent Figueras pripremao teren i naručio prije pola stoljeća. Jesu li te promjene donijele alkoholom, drogom i u konačnici, znamo... pjesmu kojom bih predstavljala Španjolsku na napredak ili su unazadile glazbu? Mislite li da Međunarodna slava i nastupi u crkvama Eurosongu. Čak sam i snimila pjesmu te ovladala biste sa svojim glazbenim umijećem mogli Međunarodnu slavu dosegli ste pjevajući uspjeti u današnjim uvjetima „show businessa“? pjesme Alfija Kabilja, no surađivali ste i s drugim Teško mi je odvojiti ulogu koju ću posebno pamtiti. Uvijek ću naglašavati svoju zahvalnost pokojnom gospodinu Vladi – Kao što znate, ja se još uvijek držim i skladateljima. Postoji li autor ili pjesma koju djelujem u ovoj profesiji. Možda tih nastupa Štefančiću koji mi je ukazao tako veliko povjerenje i odabrao upravo mene za ulogu Jane u rock-operi Gubec-beg biste posebno izdvojili u svojoj karijeri? 8 zip zip 9 razgovor Radojka Šverko, diva hrvatske glazbene scene

Ovo što se danas – Teško mi je odgovoriti na Vaše pitanje. Ja sam Radojka Šverko otpjevala je Svečanu vokalna solistica i moja interpretacija ovisi o događa na sceni daleko mnogo faktora, a to su melodija, tekst, aranžman pjesmu PGŽ „Zavičaju, tebi“ je od onog na što bih se i tempo u kojem je autor to sve zamislio. Kako odazvala kao gledatelj će pjesma zazvučati u konačnici, ovisi i o tome, Uslijedila je rock-opera Grička vještica s glavnom koliko vas autor prepoznaje i što od vas kao ulogom Nere, zatim Jadnici u ulozi Fantine, ili slušatelj. Pitam se, interpreta očekuje. Gospodin Alfi Kabiljo Karolina Riječka u glavnoj ulozi Karoline Belinić, a ima nas mnogo koji je osjetio da je sa mnom suradnja moguća, a istinita priča iz prošlosti grada Rijeke početkom vrijeme je pokazalo da je bio u pravu. Nastupali devetnaestog stoljeća. Prije dvije godine slično razmišljamo, gdje smo i pobjeđivali na svjetskim festivalima, koji dodijeljena mi je uloga majke Mare u glazbenoj je nestala glazba? Zašto su ponekad okupljali dvadeset, tridesetak i predstavi Mirakul Ivice Krajača i Dražena Žanka. su je mnogi odbacili i četrdesetak tisuća slušatelja. Danas sa svojom Scenarij je temeljen na povijesnim događajima skromnošću mogu reći da su takvi uspjesi s temom obrana od turske agresije na Cetinsku zamijenili paradiranjem, neponovljivi. krajinu, Sinj i ostalih područja. Žao mi je što Prvi profesionalni nastup, otok Katarina, 1967. razgolićavanjem svoga Uz zabavnu glazbu, okušali ste se i u mnogim ne postoji izvor financiranja ovakvih sadržaja tijela kao u nekom drugim žanrovima, od sakralne glazbe i jazza. Moram priznati da sam ispočetka imala kompleks koji doprinose jačanju domoljublja i ostalih Tražili ste uvijek nove izazove? Kolike su sličnosti u izvođenju klasične glazbe, ali sam s obzirom vrijednosti. izlogu. Osobno u glazbenim stilovima, postoji li razlika u na reakciju slušatelja nastavila hrabro naprijed i Rock-opere su pomalo netipična kazališna nemam ništa protiv pristupu? dan danas uživam kada u crkvi mogu pustiti svoj ostvarenja. Koje su specifičnosti rada na takvim ljepote i besprijekorno – Sve ovo što ste nabrojili nije bilo osmišljeno niti glas. Na gostovanjima u inozemstvu koristila sam projektima, u odnosu na „obične“ opere? planirano. Sve se događalo spontano. U osnovnoj repertoar sa skladbama stranih autora, u pratnji – Ipak postoji poveznica između opera i rock- oblikovanih tijela, ali školi družila sam se s klasičnom glazbom, pjevajući stranih orkestara, simfonijskih, filharmonijskih, opera, a to je pjevanje i gluma istovremeno. gdje je tu glazba? u zboru ili svirajući u tamburaškom orkestru. komornih sastava ili bandova. S obzirom na to Potrčati od jednog kraja do druge točke Često smo organizirano posjećivali koncerte da moja gostovanja nisu bila u organizaciji naših pozornice, pjevati i plakati istovremeno, padati, klasične glazbe kojih je u ono vrijeme u Buzetu iseljenika, nego sam radila sa strancima za strance, ustajati i pri tom ne zapostaviti tekst i melodiju... bilo dosta. To su bili nastupi komornih sastava, logičan je i odabir repertoara. Ovo je kategorija umjetnosti u kojoj se čovjek koncerti klasične gitare, opernih pjevača, dramske Glumica i pjevačica u rock-operama uistinu troši, umara i fizički i emotivno, ali ja sam predstave, itd. Sve je to ostavljalo nekog traga u Kako se osjećate dok pjevate? O čemu razmišljate svejedno voljela kazalište, bolje rečeno, dvoranu našem odgoju i razvoju. Kao odrasloj osobi, ništa mi tijekom nastupa? Ponesu li Vas emocije iz pjesama Lisinski u kojoj sam se godinama osjećala kao od glazbe nije bilo strano. Zahvaljujući profesorici koje izvodite? doma. Zagreb je uistinu bio prava prijestolnica Jasni Šumak, zatim mojoj sestri, pa gospođi Ljerki – Usporedila bih nastup na koncertu sa susretom kulture, grad u koji su se slijevale mase ljudi Očić, pokojnom Ivici Frleta, profesoru Vladimiru zahvaljujući talentiranim autorima kao što su Pobjede, trofeji, kamere, dvoje ljudi. Započne razgovor koji traje i što se Babinu i maestru Alanu Bjelinskom, uvrstila Ivica Krajač, Miljenko Prohaska, Vlado Štefančić, reflektori – sve je to lijepo, vrijeme više odmiče, postajete bliskiji, pitomiji. ali želja za povratkom sam u program autore klasične i sakralne glazbe, Što se više dajete, to ste bliži jedno drugom. Na Karlo Metikoš, Dražen Žanko, Ljubo Kuntarić, Vlado Vukmirović, Silvije Glojnarić. Da nije bilo doma uvijek je bila jača te prije 35-40 godina započela s održavanjem mojim koncertima često kapne suza i na pozornici I što biste im rekli, imate li kakav recept za uspjeh? Na američkom nosaču aviona Saratoga od svega – u Opatiji koncerata u crkvama, katedralama. Nastupila i u publici. Moram se povjeriti: najdraže mi je njih, na kazališnim daskama ne bi bilo mene. – Teško je bilo koga savjetovati, naročito početkom sedamdesetih sam tako kod nas i u mnogim gradovima Europe. kada muškarci zaplaču od ganuća, jer ja sam zbog Koristim priliku da im još jednom i na ovaj način muškaraca puno i previše plakala (smijeh). zahvalim na svemu učinjenom i na doprinosu da detektirati savjet za uspjeh. To je nemoguće. Mnoga priznanja su Ako se nakratko osvrnemo na moje početke, pa stradala u selidbama Često ste nastupali i u kazališnim produkcijama. kroz njihova djela postanem bolja i odgovornija u

Što Vas je privuklo na „daske koje život znače“? zaštiti digniteta moje profesije. i na dolazak na kazališne daske – to nitko nije mogao isplanirati. Sve se događalo slučajno, Uz brojne Porine, uključujući i Imate li ulogu koju posebno pamtite? Put s puno neizvjesnosti onoga za životno djelo, te druge bez menadžera i agenata, kojima je svejedno što – Teško mi je odvojiti ulogu koju ću posebno Pratite li hrvatsku glazbenu scenu? Postoji li nagrade, nagrađeni ste i Redom pamtiti. Uvijek ću naglašavati svoju zahvalnost glazbenik ili glazbenica koju posebno cijenite? prodaju, kojima je svejedno kako se vi osjećate. Danice hrvatske s likom Marka Marulića za iznimne zasluge na pokojnom gospodinu Vladi Štefančiću koji mi je Vidite li nekoga od njih tko bi mogao biti aktualan Oni su važni, a ne vi kao umjetnik, senzibilna duša koja u sebi nosi kod umjetnosti. Sretno svima području kulture. Koliko Vam ukazao tako veliko povjerenje i odabrao upravo i nakon 50 godina karijere? I što slušate osobno, znače nagrade u radu? mene za ulogu Jane u rock-operi Gubec-beg. Nije kakvu glazbu birate za opuštanje? koji će krenuti na taj put, put bez kraja i s puno – Kroz moje ruke je prošlo mnogo bilo jednostavno ni lako, u deset dana sa četiri – Glazbenu scenu uglavnom pratim preko neizvjesnosti.  trofeja i različitih priznanja. Mnogo samostalne probe, uskočiti u predstavu. Osim je toga izgubljeno, uništeno uslijed malog ekrana. Neosporno je da imamo velik broj mnogih selidbi, koje su mi također toga, bila sam strano tijelo u ansamblu kazališta talentiranih glazbenika i pjevača, ali postavljam oduzimale snagu i često volju Komedija u kojem su, manje-više, svi znali sve pitanje dobivaju li baš oni ponajbolji adekvatan za životom. Ali još uvijek postoje o svakome i bili kompaktna cjelina, a tada tu medijski prostor i promidžbu u centralnom sačuvani dokazi jednog vremena, idilu poremeti dolazak u ekipu netko “s ceste”, terminu najgledanijeg programa. Možda bi na kronologija jedne karijere i kako je mene komentirala jedna osoba koja je podsjetnici na minuli rad. Raduje toj temi svi mogli i morali poraditi, otvarajući me osvrnuti se na prošla vremena, visoko kotirala kao glumica i pjevačica. Nisam prostor novim talentiranim generacijama po to mi daje snagu za nastavak se osjećala dobrodošlom. Trebalo je vremena, strožim kriterijima od ovih koji su zavladali putovanja kroz život. truda, stalnog dokazivanja, kreativnosti, da bih našom glazbenom scenom. Ali, na moje veliko postala respektiranim dijelom ove i takve cjeline. zadovoljstvo, postoji klasična glazba uz koju se S vremenom smo postali bliski i danas gajimo mogu opustiti i ublažiti napetost i nervozu. prijateljstva i respekt jedni prema drugima. Traže li vas mlađi kolege i kolegice kakav savjet? Radojka ‘60 10 zip zip 11 ACI ima najveći lanac nautičkih luka na vizitka Mediteranu – ACI Marina Rab

Prošla godina bila je i Adriatic Croatia rekordna u poslovanju International Club - ACI tvrtke koja je svoje sjedište lani iz Opatije preselila u Rijeku. Prihodi su Rijeka uvećani za sedam posto, ali znatno brže rasla je dobit –visokih 54 posto. Posljedica je to, ističu u kompaniji, ulaganja u

Godišnje gotovo 700 tisuća modernizaciju marina i nautičara odabire ACI za unaprjeđenje usluge, a s svog domaćina ulaganjima ne planiraju su okružene. Da je upravo to ono što današnji jahti. Marina raspolaže sa 196 vezova na koje će nautičari traže potvrđuje podatak da godišnje se moći privezati jahte prosječne dužine od 17 stati niti nakon otvorenja Dvadeset i dvije marine u gotovo 700 tisuća nautičara odabire ACI za svog metara (dosadašnja prosječna dužina plovila bila rovinjske marine domaćina, kazali su iz tvrtke ACI. je 11 metara). Marina na godišnji vez može primiti Već sada ACI ima najveći lanac nautičkih i jahte do 35 metara dužine, a u tranzitu i znatno Jadran stvoren za pohodu na nove rekorde luka na Mediteranu, a dodatno će ga zaokružiti veća plovila. nautičko otkrivanje najmodernijom marinom u regiji, koja je nedavno Prošla godina bila je i rekordna u poslovanju Napisao: Davor ŽIC tvoriti od Hrvatske svjetsku nautičku kao zapovjednik bataljuna, koji je u poraću na tvrtke koja je svoje sjedište lani iz Opatije preselila Jedno od istraživanja Tomas Snimio: Petar FABIJAN dovršena na atraktivnoj poziciji u Rovinju i koja velesilu, u turbulentnim političkim noge postavio brojne velike gospodarske projekte, će već ove sezone spremna dočekati posjetitelje. u Rijeku. Prihodi su uvećani za sedam posto, na Nautike otkrilo je kako je svaki S tada niti ideja da će zemlja bez marina, u okviru 216 milijuna kuna, ali znatno brže rasla je dobit drugi inozemni nautičar hrvatskom okolnostima sredine osamdesetih godina prošlog – U sezonu 2019. ACI ulazi sa realizacijom stoljeća, kada je zemlja bila okrenuta prvenstveno raspadajuće države, postati najboljom nautičkom – u odnosu na 2017. godinu, 38,4 milijuna kuna obalom Jadrana plovio čak šest puta najveće investicije u povijesti ACI-ja. Naime, masovnom turizmu po principu „sunce i more“, a destinacijom na Mediteranu – ne zvuči nerealno. ostvarenih lani znači i skok od visokih 54 posto. ili više. Nautičari hrvatski Jadran 25. ožujka svoja vrata nautičarima otvorila je svakim novim posjetom iznova marine diljem obale i na „tisuću otoka“ mogle se Posljedica je to, ističu u kompaniji, ulaganja u Sasvim sigurno, nije bilo jednostavno Veljku potpuno obnovljena ACI marina u Rovinju nakon otkrivaju, a istraživanje njegovih nabrojati na prste jedne ruke – mora da je ideja modernizaciju marina i unaprjeđenje usluge, a s Barbieriju predstaviti projekt koji je uključivao što su privedeni kraju radovi na najmodernijoj, ljepota i skrivenih kutaka gotovo zvučala gotovo pa heretički. ulaganjima ne planiraju stati niti nakon otvorenja izgradnju čak 16 nautičkih luka, diljem jadranske a po mnogima i najljepšoj marini nautičkog je nezamislivo bez adekvatno No, kada iza nje stoji čovjek koji je kao obale, u svega dvije godine, no sezonu 1986. rovinjske marine. opremljenih ACI marina, koje osim turizma na Jadranu, koja će najvišim standardima sigurnog veza i tehničke podrške, „dječak ratnik“ zaslužio Orden za hrabrost jer godine marine Umag, Rovinj, Pula, Pomer, dizajna i tehnološkim rješenjima biti uz bok – Pred ACI-jem je novi investicijski ciklus u Supetarska Draga, Rab, Žut, Piškera, Jezera, podizanje razine opremljenosti i standarda usluge i nude široku paletu dodatnih O savršenoj uklopljenosti ACI je u spektakularnoj akciji uništio neprijateljsko elitnim svjetskim destinacijama. Nedvojbeno sadržaja. Jedan od kurioziteta ACI- ponude, informatizaciji i digitalizaciji svih procesa marina svjedoči fascinantan sklad uporište, koji je s 13 godina pobjegao u partizane Vodice, Skradin, Trogir, Split, Milna, Vrboska i je da će na ovaj način obnovljena ACI marina jevih dodatnih sadržaja je zasigurno operativnog upravljanja u samim marinama krajolika kojim su okružene i kraj Drugog svjetskog rata dočekao sa 16 godina Palmižana dočekale su potpuno spremne pružiti pozicionirati Rovinj na sam vrh nautičke karte i jedinstveni ACI Golf Range u ACI i otvaranja novim tržištima putem sajmova i kompletnu paletu osnovnih usluga u nautičkom Europe. Vrhunski dizajn uz implementaciju marini Dubrovnik. turizmu. Tako je zaživio Adriatic Club Yugoslavia, digitalnim kanalima, zaključili su iz kompanije.  najnovijih tehnoloških rješenja te visoka razina koji danas uspješno djeluje na tržištu pod imenom tailor made tehničke i ugostiteljske usluge marine, - Adriatic Croatia International Club ili diljem na tragu najmodernijih nautičkih one stop shop svijeta poznatom kraticom ACI. Svom osnivaču, odredišta, idealno će se uklopiti u destinaciju koji je ACI vodio do 1992. godine, lanac nautičkih čijem ubrzanom turističkom razvoju svjedočimo, marina zahvalio se nazvavši njegovim imenom poručili su iz tvrtke. prvu marinu izgrađenu nakon 24 godine, onu u Slanome dovršenu prije 2016. godine, ukupno 22. Naglasili su kako će na kopnenom dijelu pod plavo-bijelom ACI-jevom zastavom. korisnicima u Rovinju biti dostupno 1.400 Marine u središtu gradova kvadratnih metara komercijalnih prostora, i prirodnih ljepota uključujući ugostiteljske sadržaje, restoran i caffe– lounge bar, trgovinu prehrambenim proizvodima, – Svaka od 22 marine smjestila se u samom wellness, trgovine kvalitetnim i poznatim robnim središtu drevnih gradova poput Rovinja, Pule, markama, uredske prostore za predstavništva i Splita, Korčule i Dubrovnika, na otocima prodaju luksuznih jahti, čarter agencije, trgovinu Cresu, Rabu, Pagu, Murteru, Braču i Hvaru ili u nautičkom opremom i servisni centar. neposrednoj blizini jedinstvenih prirodnih ljepota Hrvatske i nacionalnih parkova Brijuna, Kornata, Dvjesto novih vezova u Rovinju Krke te Mljeta. O savršenoj uklopljenosti ACI Zaokret je napravljen i u morskom dijelu Pogled na ACI marinu Cres – noću marina svjedoči fascinantan sklad krajolika kojim rovinjske marine, gdje je omogućen prihvat većih 12 zip zip 13 Nismo samo „sunce i more“ otok – Ana Kučić na kafe S ponosom iznosimo činjenice kada Ana Kučić, gradonačelnica Malog Lošinja predstavljamo naš otok S nedavnog otvorenja plovećeg muzeja „Nerezinac“ na Rivi lošinjskih kapetana, kojem su prisustvovali i U proteklih nekoliko godina na Lošinju je župan Zlatko Komadina, ministar Gari izgrađeno gotovo 150 stanova za mlade obitelji, Cappelli te zamjenica župana Marina od čega je dio gradskih stanova koje smo, sukladno Medarić. Župan je muzej otvorio listi, dali u najam, dio POS-ovih koji su kupljeni, a presijecanjem lošinjskog krokanta. dio prodan po komercijalnim cijenama. Uz stan, rekli ste da treba osigurati i radno Mali Lošinj mjesto. Što činite za poduzetnike? – Prošle godine Grad Mali Lošinj je donio novi Program mjera poticanja poduzetništva za Izgradnja rive na razdoblje od 2018. do 2020. godine koji se sastoji Susku vrijedna je čak od čak osam mjera poticanja poduzetnika. To 16,8 milijuna kuna su potpore novoosnovanim tvrtkama i obrtima, potpore za zapošljavanje, potpore za financiranje pripreme i kandidiranja EU projekata, pridržavamo. Nakon prve faze parternog uređenja potpore jačanju poduzetničkih kompetencija Suska koja je bila vrijedna 3,5 milijuna kuna, u prošloj godini dovršeni su radovi na izgradnji Korištenje i konkurentnosti na tržištu, potpore za jačanje čiste energije promotivnih aktivnosti, potpore za nabavu rive vrijedni čak 16,8 milijuna kuna. Projekt se strojeva i opreme, potpore za očuvanje i razvoj realizirao sredstvima Ministarstva pomorstva, Primorsko-goranske županije i Županijske lučke U javnosti je odjeknula informacija tradicijskih i deficitarnih obrtničkih zanimanja da je cresko-lošinjsko otočje te potpore poljoprivredi. Grad Mali Lošinj uprave, dok smo mi kao Grad sudjelovali sa 1,5 Napisao: Walter SALKOVIĆ na Kučić jedina je gradonačelnica u – Unatoč tome što smo otok na Jadranu milijuna kuna. započelo svoju energetsku Snimio: Walter SALKOVIĆ, poduzetnike potiče od 2012. godine i do sada tranziciju. Što to znači? Primorsko-goranskoj županiji, a Grad kojem je osnovna gospodarska grana turizam, i Arhiva ZiP je podijeljeno više od 3 milijuna kuna, a uskoro Obnovili smo ribarnicu, izgradili pristupnu cestu – Energetska tranzicija je prijelaz s MaliA Lošinj vodi dvije i pol godine. Diplomirala nemamo samo sunce i more. Imamo i bogatu u poslovnoj zoni Kalvarija počinjemo izgradnju u industrijskoj zoni, te dovršavamo izgradnju korištenja fosilnih goriva na obnovljive je menadžment na Ekonomskom fakultetu u povijest, baštinu, iznimna arheološka nalazišta, poduzetničkog inkubatora „Impulsni centar javne rasvjete na području od Valdarki pa sve do izvore energije. Zahvaljujući programu Rijeci, a prvo radno iskustvo stjecala u obiteljskoj Tajništva za otoke koje je inicirao Apoksiomena, dobru prometnu povezanost, Lošinj“. Kako bi se potaknula poljoprivredna hotela Punte, a sanirali smo kolnik u centru grada. firmi koja se bavila nautičkim turizmom. U blagu klimu, tradiciju zdravstvenog turizma dugu S takvim projektima ćemo nastaviti. upravo „naš” europarlamentarac Svako naše mjesto i svaki proizvodnja u razradi je i projekt dodjele gradskog Tonino Picula, rođen u Malom Lošinju, politiku se uključuje 2008. godine kad postaje gotovo 130 godina, izvrsnu ponudu, te smještajne poljoprivrednog zemljišta u najam za 1 kunu. Koje još planove želite izdvojiti? naš otok je specifičan članicom Gradskog poglavarstva, a na lokalnim kapacitete visoke kategorije. cresko-lošinjskom arhipelagu će izborima 2009. godine izabrana je za zamjenicu Temeljni dokument svakog grada je proračun. – Upravo su započeli radovi na uređenju plaže Tajništvo pružiti stručnu pomoć To su sve podaci koje s ponosom iznosimo kada Kadin vrijedni 2 milijuna kuna, a njima će prilikom kreiranja plana tranzicije i te specifičnosti su gradonačelnika Garija Cappellija. Nakon što je Što se može iščitati iz lošinjskog, koji su Vam predstavljamo naš otok. Međutim, Lošinj je puno se produžiti staza, urediti nogostup, dodatna prema „čistoj” energiji. Cappelli 2016. godine postao ministar turizma u prioriteti? poželjne raznolikosti više od toga, a to najbolje znaju njegovi stanovnici. sunčališta i ulazi u more, te će se postaviti sanitarni Lošinj godišnje ima oko 2.600 Vladi Andreja Plenkovića, Ana Kučić preuzima – Iz godine u godinu bilježimo rast proračuna, sunčanih sati i sve će se više koristiti Život na otoku ljeti je poprilično užurban, dok u čvor i novi tuševi. Od Ministarstva za demografiju, koje želim ukomponirati dužnost gradonačelnice. Na lokalnim izborima te on za 2019. godinu iznosi 114 milijuna kuna, sunčeva energija za proizvodnju jesen i zimu imamo puno više vremena za sebe obitelj, mlade i socijalnu politiku smo dobili 600 2017. godine u prvom krugu osvaja 50,79% od čega čak 35 milijuna kuna otpada na izgradnju električne energije ili za zagrijavanje u jednu skladnu cjelinu. i za različite sadržaje kojih ne nedostaje. Na tisuća kuna kojima ćemo obnoviti sustav grijanja glasova i time svoj prvi puni mandat na čelu i uređenje komunalne infrastrukture. No, ono što vode. Planiramo izgradnju solarne Lošinju djeluje više od 60 različitih udruga, od i hlađenja dječjeg vrtića. Najvrijedniji projekti U budućnosti se još više najvećeg grada na hrvatskim otocima. Grad Mali Mali Lošinj razlikuje od drugih gradova nisu veliki elektrane s fotonaponskim panelima onih sa skromnijim članstvom do onih u kojem koji se pripremaju su aglomeracije Mali Lošinj i u blizini mjesta Ustrine koja bi zajedno Lošinj ima više od 8.100 stanovnika, a obuhvaća građevinski projekti koji zadovoljavaju opće, javne moramo brinuti o svakom se članstvo broji u stotinama. Imamo obnovljenu Nerezine vrijedni čak 380 milijuna kuna kojima će sa creskom solarnom elektranom u južni dio otoka Cresa, otok Lošinj, te još pet interese, iako ni njih ne nedostaje, već briga za one mjestu posebno i poštivati kino-dvoranu, veliku knjižnicu i dva muzeja. se obnoviti sustavi za prikupljanje otpadnih voda. Orlecu trebala doprinijeti sigurnijoj nastanjenih manjih otoka i niz nenastanjenih kojima je to najpotrebnije, odnosno za djecu te opskrbi električnom energijom Što još želite promijeniti u Lošinju, kakav biste želje njegovih stanovnika otočića. Izgradnja stanova i stare i nemoćne osobe. obaju otoka. Tu je i izgradnja poticanje nezaposlenosti Stvari želimo dodatno unaprijediti željeli da bude na kraju vašeg mandata? solarne elektrane na Unijama koja Na pitanje kako bi ukratko predstavila Lošinj, te ih ugraditi u zajednički – Ne bih rekla da želim nešto promijeniti, bi opskrbljivala lokalna kućanstva Jeste li zadovoljni kvalitetom života na otoku, Koje velike građevinske projekte smatrate cilj naših građana, a taj Kučić odgovara: radije bih se malo drugačije izrazila – neke stvari i desalinizator za pitku vodu. Na brine li i Vas iseljavanje mladih? najvažnijim? želim dodatno unaprijediti. Svako naše mjesto dijelovima obalne šetnice na području je stvoriti uvjete u svim – Problem iseljavanja nije zaobišao ni Lošinj, – Prošle godine sanirali smo pristan na Malim i svaki naš otok je specifičan i to su one poželjne Malog Lošinja postavit ćemo našim mjestima da mladi iako u puno manjoj mjeri nego što je to slučaj s Srakanama. Radovi su vrijedni 2 milijuna kuna, raznolikosti koje želim ukomponirati u jednu samostojeću solarnu javnu rasvjetu, a drugim otocima. Vjerujem da je veća vjerojatnost uz financiranje Ministarstva mora, prometa skladnu cjelinu. U budućnosti se još više moramo s obzirom na rastući trend korištenja električnih vozila različitih kategorija, ostanu tu živjeti i raditi, da će ostati na otoku ako se mladim osobama i i infrastrukture u iznosu 600 tisuća te 200 brinuti o svakom mjestu posebno i poštivati želje tisuća kuna od Primorsko-goranske županije. uređuje se nekoliko električnih kaže Kučić obiteljima osiguraju osnovni preduvjeti, prije njegovih stanovnika te ih ugraditi u zajednički punionica za e-automobile i e-bicikle, svega rješavanje stambenog pitanja te radno Ova investicija je dokaz kako vodimo računa cilj naših građana, a taj je stvoriti uvjete u svim dok na više mjesta otoka Lošinja mjesto. Na našem Zavodu za zapošljavanje gotovo o svakom pojedinom stanovniku našeg Grada našim mjestima da mladi ostanu tu raditi, živjeti, postoje tzv. „pametne klupe” koje da i nema visokoobrazovanih nezaposlenih osoba, jer na Malim Srakanama kroz cijelu godinu žive da imaju djecu koja će rasti i uživati tamo gdje su omogućavaju korisnicima punjenje Grad Mali Lošinj ima više od a nije rijedak slučaj da na Lošinj dosele i osobe iz samo dvije osobe. Obećali smo da će ovaj mandat bili njihovi djedovi i bake. Na taj način vratit ćemo mobilnih uređaja koristeći solarnu 8.100 stanovnika obilježiti ulaganja u mala mjesta i otoke i toga se život u sva mjesta na našem području.  energiju, rekla je Kučić. drugih krajeva Hrvatske. 14 zip zip 15 Ravnatelj Regionalne razvojne agencije ističe da Osmeročlani tim RRA ispred su projekti iz domene pametnih gradova i pametnih sjedišta u Ciottinoj ulici u projekti Možemo regija jedno od pet temeljnih područja kojima se Rijeci bavi ustanova koju predvodi. – Naša uloga je strateško upravljanje regionalnim postati razvojem, kao koordinatora između razvojnih strategija s nacionalne razine i lokalnih razvojnih Regionalna razvojna agencija strategija. Jednako je važno i poticanje investicija PGŽ najinovativnija stvaranjem atraktivnog investicijskog okruženja, pri čemu bi agencija trebala biti referentna točka Kružić: PGŽ ima ogromne potencijale za razvoj, stoga treba za investitore spremna ulaganja našu regiju, ali stvarati preduvjete za novi uzlet regionalnog gospodarstva i promotor regionalnog gospodarstva. Jačanje Rijeka regija poduzetničkog ekosustava, poticanjem osnivanja u suradnji s javnopravnim tijelima s područja klastera i kvalitetnijeg povezivanja i međusobne PGŽ. Naše djelovanje temeljimo na viziji razvoja suradnje gospodarstvenika sa Sveučilištem i ostalim na ovim Primorsko-goranske županije kao pametne, održive znanstveno-obrazovnim institucijama, usko je i konkurentne regije. Smatram da naša županija povezana s regionalnim razvojem te predstavlja ima ogromne potencijale za razvoj, ne samo kroz važan zadatak ove agencije, ističe Kružić. nove projekte i investicije koje se pripremaju i Priprema i provedba EU projekata područjima provode, već i kroz stvaranje preduvjeta za novi Značajan dio posla Regionalne razvojne agencije uzlet regionalnog gospodarstva, privlačenje Napisao: Davor ŽIC rimorsko-goranska županija osnovala odnosi se na pripremu i provedbu programa Snimio: Petar FABIJAN kvalitetnih tvrtki i talenata, poticanje inovacija u je 2018. godine – sukladno Zakonu o i projekata, pri čemu se prvenstveno misli na privatnom i javnom sektoru. Navedene inicijative regionalnomP razvoju – svoju Regionalnu razvojnu projekte i fondove EU. trebale bi postati zamašnjak i nositelj novih ideja agenciju, regionalnog koordinatora, čija je zadaća – Trenutno sudjelujemo u pripremi i provedbi i transformacije gospodarstva, čitavog društva, – Razvoj i povratak aktivnosti na područje priprema razvojnih strateških dokumenata PGŽ, EU projekata vrijednosti većoj od 70 milijuna prema onom cilju kojem teže sve visokorazvijene Naša županija sa svojim unaprijeđenje apsorpcije sredstava iz europskih kuna. Posebno treba istaknuti aktivnosti vezane Gorskog kotara važan je element realizacije vizije zajednice današnjice – pametnim gradovima i je gradovima i općinama, fondova te uloga koordinatora nove faze uz realizaciju projekta razvoja Regionalnih pametnoj, održivoj i konkurentnoj Primorsko- transformacije plavo-zelene županije u pametnu konkurentnim regijama. Decentralizirane, fiskalno centara kompetentnosti. EU natječajima, goranskoj županiji. Sa najbližim suradnicima kvalitetnim radom regiju. osnažene, konkurentne regije, koje imaju ovlasti u suradnji s Upravnim odjelom za odgoj i analizirali smo sve strateške dokumente donesene i odgovornosti upravljanja vlastitim resursima mnogih ljudi, danas Na čelu kvalitetnog osmeročlanog tima je obrazovanje PGŽ, Ugostiteljskom, Medicinskom i na području Gorskog kotara posljednjih Vedran Kružić, ravnatelj i javnim funkcijama, pokazuju brojni svjetski ravnatelj Vedran Kružić, jedan od vodećih Elektrotehničkom srednjom strukovnom školom, dvadesetak godina. Nabrojali smo više od 850 Regionalne razvojne među tri najuspješnije u primjeri, nositelji su nacionalnih gospodarstava te domaćih stručnjaka na području razvoja gradova i trenutno pripremamo preduvjete za ozbiljno mjera i aktivnosti. Posljednjih mjeseci organizirali agencije PGŽ ključni preduvjet unapređenja kvalitete i standarda Hrvatskoj po korištenju regija, koji je dosadašnje iskustvo stjecao u javnom opremanje i adaptaciju te unapređenje obrazovnih smo i uspješno zaključili ciklus radionica tijekom života svojih stanovnika, objašnjava Kružić. europskih fondova, a sektoru kao pomoćnik ministra gospodarstva programa. U suradnji sa svim partnerima u kojeg smo sa više od 70 stručnjaka iz javnog i i član visokih tijela Vijeća EU, ali i privatnom Razvoj i implementacija navedenim ćemo školama značajno podići uvjete gospodarskog sektora, znanosti i obrazovanja, naša je zadaća pružati sektoru kao stručni konzultant specijaliziran pametnih rješenja i kvalitetu obrazovanja, kompetencija i vještina vodećim ljudima JLS-ova i državnih tvrtki, na ovim, za regiju iznimno važnim strukovnim upravo za područje pametnih gradova i digitalne Kao savjetnik u najvećoj hrvatskoj ICT kompaniji, analizirali izazove, pokazatelje i potencijale tog dodatnu stručnu podršku profesijama i sektorima, upozorava Kružić, ekonomije. Kružić je razvijao strategiju primjene rješenja za predivnog područja. Namjera nam je na temelju za nastavak uspješne dodavši kako kod pripreme i provedbe programa i postignutih zaključaka pripremiti prijedloge – Osnovni ciljevi Razvojne agencije su razvoj pametnih gradova, a brojna rješenja u čijem projekata agencija pruža podršku javnim tijelima, prioritetnih , konkretnih mjera koje svoje mjesto apsorpcije EU sredstava, koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog je osmišljavanju aktivno sudjelovao implementirana prvenstveno Županiji i njenim institucijama i regionalnog razvoja županije, stvaranje uvjeta za su upravo u gradovima Primorsko-goranske mogu pronaći u Programu razvoja koji se donosi kažu u Regionalnoj ustanovama, jedinicama lokalne samouprave i na razdoblje od četiri godine a koje će goranskom podizanje konkurentnosti i pametne specijalizacije županije. državnim tijelima u dijelu u kojem ih za to zaduži kraju omogućiti razvoj i status kakav zaslužuje, razvojnoj agenciji regije te priprema i provedba razvojnih projekata – Čvrsto sam uvjeren da razvoj i implementacija Ministarstvo regionalnog razvoja. govori Kružić. inovativnih rješenja sa ciljem učinkovitog pristupa – Naša županija sa svojim je gradovima i Web adresa upravljanja gradovima i regijama, njihovim općinama, kvalitetnim radom mnogih ljudi, danas Uz aktivno sudjelovanje u strateškom upravljanju www.prigoda.hr resursima, procesima i javnim uslugama, koje među tri najuspješnije u Hrvatskoj po korištenju regionalnim razvojem, privlačenju investitora, omogućava adekvatna primjena razvijenih europskih fondova, a naša je zadaća pružati pripremi i provedbi EU projekata te razvoju Razvojna agencija aktivno digitalnih tehnoloških rješenja, može predstavljati dodatnu stručnu podršku za nastavak uspješne koncepta pametne regije, agencija je i koordinator provedbe Strategije pametne specijalizacije sa radi na promoviranju razvojnih prigodu za razvoj jednog novog poduzetničkog apsorpcije EU sredstava i u sljedećoj financijskoj potencijala putem kontinuiranog ekosustava u našoj regiji pri tom otvarajući veći perspektivi EU. Važan preduvjet uspješnosti Sveučilištem u Rijeci. prikupljanja projekata s područja broj dobro plaćenih radnih mjesta. Uz grad Rijeku provedbe i realizacije projekata na području regije – Potpisan je važan sporazum o suradnji PGŽ i županije, održavanjem i koja već danas građanima nudi brojna inovativna u perspektivi do 2030. godine donošenje je novog Sveučilišta. Sveučilište je definiralo pet područja promocijom Kataloga investicija rješenja, s ponosom treba istaknuti da se iznimno razvojnog dokumenta PGŽ sa čijim donošenjem vlastite pametne specijalizacije koja su ujedno Primorsko-goranske županije. krećemo sredinom godine, govori Kružić. Uz održavanje kataloga Razvojna uspješno razvijaju projekti pametnih i samoodrživih od posebnog interesa za Županiju, na kojima će agencija omogućuje uvid u „Gorski kotar u fokusu“ otoka, poglavito na Krku i Unijama. Otok Cres se zajedničkom suradnjom poticati razvoj novih aktualnosti i najave EU natječaja imati će najveću solarnu elektranu u Hrvatskoj. Uz PGŽ, Regionalna agencija nositelj je projekta projekata, znanja i kompetencija. Navedena na svojoj web stranici www. Pred nama je zadaća da uz krčke gradove, pametni „Gorski kotar u fokusu“ koji okuplja sve dionike područja su javno zdravstvo i kvaliteta života; prigoda.hr. gradić Kastav, osiguramo implementaciju pametnih važne za razvoj „zelenog srca“ Hrvatske, sa ciljem inovativno i otvoreno društvo (građanstvo, rješenja u svim gradovima, naseljima i selima, definiranja strateških smjernica i mjera koje bi se inkluzivnost i kultura); bio-nano-info tehnologije; na korist svih stanovnika regije, čime možemo ugradile u Program razvoja, ključni provedbeni energija – transport – održivi razvoj; te turizam, postati najinovativnija regija na ovim područjima, dokument netom donesenog Zakona o brdsko- prirodni i tradicionalni resursi za budućnost, Grad Rijeka već danas građanima nudi brojna inovativna rješenja pojašnjava Kružić. planinskim područjima. zaključuje Kružić.  16 zip zip 17 S otvorenja trajektne linije Crikvenica – Šilo 1959., a Prvi trajekt na Jadranu već dvije godine kasnije 1961. „Bodulka” je prevezla više od obljetnice tisuću autobusa, više od 15 tisuća automobila i kamiona, tri tisuće zaplovio je na liniji bicikala i motocikala te 77 tisuća 60 godina od putnika uspostave pionirske pruge u Hrvatskoj Crkvenica – Šilo Imena trajekata iz Hrvatskog primorja Crikvenica Šilo Dovršetkom Krčkog mosta ukinute su linije Crikvenica – Šilo Niz trajekata je nosilo ime po te najkraća (15 minuta) i najprometnija linija na Jadranu toponimima iz Hrvatskog primorja. Črišnjevo – Voz (P. Grabovac) „Brestova” je držala liniju Črišnjevo Prema redu plovidbe, trajekt je ljeti prometovao – Voz. Izgrađena je 1948. godine u Švedskoj, „Jadrolinija” ju je kupila trajekata. Umjesto toga, od ratne mornarice četiri puta dnevno u oba pravca, a zimi dva puta uzimaju se rashodovani desantni brodovi i 1970. godine, a izrezana je 1994. Prema redu plovidbe, dnevno. No, ljeti je znao raditi i po 13 tura dnevno. godine. „Cresanka” je izgrađena trajekti Bodulka i Kačjak su preuređuju se u trajekte. Jedini novi trajekt „Voz” Plovidba duga dvije milje trajala je dvadesetak u Grčkoj 1962. godine, držala je ljeti prometovali četiri puta izgrađen je 1964. godine u Kraljevici. To je prvi minuta. liniju Rijeka – Porozina te izrezana dnevno u oba pravca, a zimi namjenski trajekt za prijevoz motornih vozila i 1994. godine. „Čutin” je izgrađen Razlikovala se cijena za domaće i strance. Domaći dva puta dnevno. No, ljeti putnika. 1947. godine kao ribarski brod, bilo i po 13 tura dnevno vozači imali su 40 posto nižu cijenu. Trajekt je a 1963. postaje trajekt i povezuje Na kraju 1965. godine „Jadrolinija” raspolaže znatno povećao promet. Godinu uoči uvođenja Jablanac s Rabom. Nakon 18 godina s devet trajekata. Iste godine kupljen je prvi trajekta raznim brodovima na Krk je prevezeno 150 ponovno se preuređuje u ribarski feribot „Liburnija” koji održava vezu Zadar – automobila, a 1961. godine „Bodulka” je prevezla brod u režiji firme „Riba” iz Rijeke. Trajekt „Jablanac” povezivao je Napisao: Anto RAVLIĆ Ancona. Godine 1968. uvedena je linija Jablanac više od tisuću autobusa, više od 15 tisuća automobila mjesto po kojem je dobio ime s Snimio: Foto IVANČIĆ i Arhiva ZiP – Stara Novalja. Sljedeće godine uspostavljena je i kamiona, tri tisuće bicikala i motocikala te 77 Trajekt „Bodulka”, vlasništvo „Kvarnerske plovidbe” iz Rijeke, isplovio je iz Šila prema pruga Senj – Lopar koja godinu kasnije postaje Rabom. Izgrađen je 1948. godine tisuća putnika. Ljeti su se u Crikvenici stvarale velike u brodogradilištu Martinšćica cjelogodišnja. Promet je sve veći i tijekom sezone Crikvenici s uzvanicima, autobusom, tri automobila i nekoliko motocikala gužve pa je 1963. godine uveden dodatni trajekt kao ribarski brod. Trajekt postaje uvodi se više trajekata na pojedinim linijama. „Kačjak”. Uvođenje trajektne linije imalo je veliki 1964. godine i može primiti šest Prugu Črišnjevo – Voz drže tri trajekta, a Brestova značaj za gospodarski razvoj Krka, a posebno Šila automobila. Trajekt „Kačjak” držao „Bodulka” završila nedjelju, 12. travnja 1959. godine, dopunjavao daskama. Red na trajektnom pristaništu uspostavljena je prva trajektna linija u bio je nepoznat pojam. Automobili koji su čekali – Porozina dva trajekta. gdje se broj stanovnika u deset godina povećao za je zajedno s „Bodulkom” liniju za plovidbu u Rovinju U Šilo. Izgrađen je 1954. godine kao Hrvatskoj. Prije 60 godina drveni trajekt „Bodulka”, ukrcaj smetali su vozilima koja su silazila s trajekta. Godine 1970. najprometnija trajektna linija na 25 posto. Trajekt je ponukao „Autotrans” da otvori direktnu liniju između Rijeke i Krka. Puštanjem u desantni brod ratne mornarice u Prvi trajekt na Jadranu je izgrađen u vlasništvo „Kvarnerske plovidbe” iz Rijeke, Nije bilo parkirališta u trajektnim lukama, a ceste Jadranu je linija Črišnjevo – Voz s 50 polazaka Uljaniku. Godine 1981. preinačen Šibeniku 1952. godine kao desantni isplovio je iz Šila prema Crikvenici s uzvanicima, na otocima bile su više nego skromne. Znalo je doći dnevno. Na Sjevernom Jadranu slijedi linija promet Krčkog mosta ukinute su linije Crikvenica je u trajekt kapaciteta 309 vozila. brod. Nakon šest godina održavanja autobusom, tri automobila i nekoliko motocikala. do incidenata između vozača jer su na trajekt često Brestova – Porozina s 21 polaskom dnevno, potom – Šilo te najkraća (15 minuta) i najprometnija linija Godine 1993. u Maslenici ga je linije Crikvenica – Šilo, trajekt Povodom isplovljavanja prvog trajekta Muzej uspijevali ući oni koji su bili agresivniji. Usprkos linija Crikvenica – Šilo (11 puta), Karlobag – Pag na Jadranu Črišnjevo – Voz koja je 1970. godine pogodila granata pobunjenih Srba. „Bodulka” seli na liniju Drvenik – Grada Crikvenice i Hrvatski pomorski muzej Split svemu, trajekti su prihvaćeni i odigrali su veliku ulogu (šest puta), Rijeka – Porozina (četiri puta) te Senj prevezla 240 tisuća vozila i gotovo 300 tisuća Hrvatska vojska izvukla je trajekt i Sućuraj (1965. - 1968.), kratko drži putnika. Niz vrijednih podataka ostao je zapisan u doteglila ga u Punat gdje je godinu liniju Split – Supetar, a 1971. i 1972. pripremaju prigodnu izložbu, „Prva na Jadranu”. u povezivanju kopna i otoka te otoka međusobno. – Lopar, Krk – Lopar, Jablanac – Stara Novalja po knjizi Gordane Tudor „Prvi trajekti na hrvatskom kasnije izrezan. Trajekt „Klimno” prometuje na liniji Biograd – Tkon. Zanimljivo je da o trajektnom prometu na Čak su nadmašili očekivanja, kad je riječ o prometu tri puta dnevno. Trajektima je te godine prevezeno Jadranu”. također je izgrađen kao desantni Godine 1979. „Jadrolinija” prodaje kvarnerskim otocima postoji više znanstvenih i i ekonomskim rezultatima na kratkim relacijama. više od 480 tisuća vozila ili dvostruko više no dvije brod 1954. godine. Držao je prugu prvi hrvatski trajekt poduzeću stručnih radova dok su ostali dijelovi obale slabije Linija Crikvenica – Šilo pokazala se kao pogođena. godine ranije. Uvode se i nove linije. Senj – Baška, Iako je trajektna linija odavno ukinuta, linija Rijeka – Porozina, a 1991. godine „Jadranturist” iz Rovinja, a godinu obrađeni. Glavni izvor informacija o trajektnim Već 1960. godine prevezeno je 20 tisuća vozila, a Senj – Lopar, Lopar – Baška, Jablanac – Pudarica, Crikvenica - Šilo još uvijek funkcionira. Točnije, pao je u ruke pobunjenim Srbima kasnije trajekt mijenja ime u linijama u Dalmaciji bila je „Slobodna Dalmacija”. godinu kasnije 22 tisuće vozila. Jablanac – Stara Novalja i Stara Novalja – Pudarica. zahvaljujući Primorsko-goranskoj županiji prije pri padu Novigrada. Napušten „Rovinjka”. Sve do 2008. godine služi je potonuo uz obalu Novigrada. za prijevoz putnika i opskrbu hotela Prvi trajekt zaplovio je 1850. godine između Godine 1963. „Jadrolinija” je od „Kvarnerske „Lošinjska plovidba” novim feribotom „Marina” dvije godine pokrenuta je cjelogodišnja brza linija koja gliserom povezuje Crikvenicu s Krkom. Tako se Izvađen je i izrezan 1997. godine. na Crvenom otoku kod Rovinja. Ostat Engleske i Škotske, u Njemačkoj trajekt kreće u plovidbe” preuzela trajekt Bodulku i prugu (danas botel) spaja Rijeku i Cres te Cres i Rabac „Krčanka” je izgrađena 1970. godine će zapisano da je sudjelovao 2008. akciju 1868. godine, četiri godine kasnije trajekt Crikvenica – Šilo te pokrenula trajektnu vezu koju 1971. godine zamjenjuje linijom Mali Lošinj može reći da linija Crikvenica - Šilo prometuje već u Nizozemskoj, plovila je na liniji Senj godine u gašenju požara na turskom uvode Danci, a 1892. godine trajekt plovi i u Miškovići – Miletići kojom je povezala Pag s – Zadar – Pula. 115 godina. Naime, prva stalna linija na toj relaciji – Lopar. „Lošinjanka” je izgrađena brodu „Und Adriyatik” uz obalu Švedskoj. Zanimljivo je da se kod nas još 1929. kopnom. Iste godine „Jadrolinija” preuzima od Prvi put je trajekt zaplovio na brzoj pruzi Rijeka uvedena je 1905. godine.  1969. godine, a plovila je na liniji Istre. Od tada je na mrtvom vezu. godine razmatralo uvođenje trajektne linije između Črišnjevo – Voz. Trajekt „Rabljanka” Zadnji vlasnik „Maistra” je trajekt „Lošinjske plovidbe” i trajekt „Vangu” s prugom – Dubrovnik 1972. godine. Linija se održavala dva Plomina i Cresa, no Drugi svjetski rat je osujetio izgrađen je u Uljaniku 1955. godine kao kulturno dobro morao ponuditi Rabac – Cres te otvara još jednu vezu s Krkom, puta tjedno. Cjelogodišnje održavanje pruge nije za potrebe ratne mornarice, a 1966. Ministarstvu kulture, Istarskoj županiji planove. Črišnjevo – Voz kao i prugu Rijeka – Porozina. išlo na ruku samo motoriziranima putnicima koji ga „Rapska plovidba” preuređuje u i Gradu Rovinju koji su imali pravo Gužve u Crikvenici Godine 1965. u prometu na Jadranu je 12 trajektnih više nisu morali strepiti od zimskih nepogoda već trajekt. „Voz” koji je plovio na liniji prvokupa. Čekajući mjesecima linija. Na području Primorsko-goranske županije, uz je znatno doprinijelo sigurnoj opskrbi i transportu Voz – Črišnjevo izrezan je 1994. odobrenje za prodaju, trajekt je Drugi trajekt u Hrvatskoj, dvije godine nakon spomenute, funkcionira i linija Jablanac – Rab koju robe u zimskim mjesecima. godine, nakon samo 30 godina potonuo 10. listopada u rovinjskoj Crikvenice, zaplovio je na liniji Orebić – Korčula službe. luci. Izrezan je 2013. godine, a sve 1961. godine, a pokrenuo ga je Narodni odbor održava Lučko komunalno poduzeće Rab te linija Posada „Bodulke” Karlobag – Pag. što je ostalo su natpis „Rovinjka” i kotara Dubrovnik koji ga je prepustio „Poduzeću za Posadu prvog trajekta „Bodulke” koji je povezao okrugli prozori koji su pohranjeni u ceste Dubrovnik”. Desantni brodovi kao adut Pomorskom i povijesnom muzeju Crikvenicu i Šilo činili su su kapetan Osip Lončarić, Današnji pogled na Istre u Puli. „Bodulka” je imala Uvođenje prvih trajekata uključivalo je podosta Postojeći trajekti ne mogu više servisirati narasli noštromo Anton Gršković Vlastelin, kormilari nekadašnju trasu kapacitet 12 vozila i 140 putnika te improvizacije. Ulazak i silazak s trajekta predstavljao promet. Planira se gradnja novih trajekata, no Alvižo Butković i Ive Car, makiništ Jure Barbalić i B. trajekta Crikvenica – imao brzinu od pet čvorova. je mali vozački pothvat. Na Šilu se prijelazni most zbog nedostatka novca i inertnosti ništa od novih Car kao kapo makine. Šilo (S. Rubinić) 18 zip zip 19 – Nije problem u asfaltu, ovako je lakše održavati te prometnice koje se ionako rijetko koriste – Primorsko-goranska objašnjava nam Georg Žeželić, ravnatelj ŽUC-a. Što se kvalitativne strukture prometnica pod ingerencijom Županijske uprave za ceste tiče, ona je županija brine o cestama razmjerno povoljna. Lošim i vrlo lošim je ocijenjeno nama tek 11 posto cesta, dok je golema većina ocijenjena kvalitetnim. Pritom je 7 posto cesta dobilo ocjenu - sve važnije pokrivene su vrlo dobar, 32 posto je ocijenjeno dobrim, a 50 posto prihvatljivim. Županijska uprava za Zimi pola županijskih prometnica ceste PGŽ asfaltom pod snijegom Valja podsjetiti da je glavna zadaća ŽUC-a za nas je jedna relativno blaga zima bez previše održavanje cesta što se dijeli na redovno održavanje i izvanredno održavanje. Rijeka snježnih padavina pa i bez (ne)opravdanih povikaI na rad zimske službe. Izostanak bijelog Pri planiranju aktivnosti ŽUC se rukovodi pokrivača dobrodošao je za održavanje prometnica, Zakonom o cestama, Pravilnikom o održavanju ali nije imao blagotvoran učinak na blagajnu cesta, odlukama o razvrstavanju cesta i Zakonom o sigurnosti u prometu. Tome valja dodati i zahtjeve Županijske uprave za ceste kao što bi se moglo i geodetskih mjerenja, a 90 posto poslova odrađuju Nakon kružnog toka u Industrijskoj koji se ‘ne mogu odbiti’. Riječ je o zahtjevima očekivati. firme iz Primorsko-goranske županije. zoni Bakar na Kukuljanovu policijske uprave za intervencijama, zahtjeve – Ljudi misle da mi ostvarujemo značajne Za izvanredno održavanje planirano je u ovoj izgradit će se i novi rotor u Novom uštede kada su zime blage poput ovogodišnje, jedinica lokalne samouprave, zahtjeve inspekcija Vinodolskom Napisao: Edi JURKOVIĆ i na kraju, ne i najmanje važno na aktivnosti godini oko 30 milijuna kuna, što Žeželić ocjenjuje Snimio: Petar FABIJAN ali tu se varaju. I da nema niti jedne pahulje mi utječe i uvid samih voditelja ŽUC-a u stanje na nedovoljnim. ćemo potrošiti 17 milijuna kuna za kupovinu soli Sredstva iz kojih se ŽUC financira dolaze prije svega iz koju moramo posipati po cestama, za pripravnost prometnicama. Ukupan godišnji proračun ŽUC-a ove godine naknade za uporabu javnih cesta, što nije povećano od 2003. iznosi 82 milijuna kuna od čega šest milijuna kuna mehanizacije i dežurstva ljudi što samo po sebi godine – obnovljena prometnica u Kraljevici Što uključuje redovno, a što izvanredno košta oko 3 milijuna kuna – govori nam Georg održavanje? Mada bi mogli pomisliti da se zimske odlazi u Grad Rijeku kojem je prepuštena briga o Na području Primorsko- Žeželić, ravnatelj Županijske uprave za ceste (ŽUC) neprilike vode kao ‘izvanredne’, zimska služba gradskim prometnicama koje čine 6% županijske goranske županije ŽUC Primorsko-goranske županije. nevremena i to neovisno o debljini snježnog zapravo spada u redovno održavanje, kao i sanacija mreže. Čak 71 milijun odlazi na održavanje, a samo 5 milijuna na ‘administraciju’ koja broji Žeželić napominje i da na zimsku službu u pokrivača. (pituranje) horizontalne i vertikalne signalizacije, upravlja s 883 kilometara čišćenje šahti, postavljanje rubnika, košenje trave i 11 zaposlenika, što je, kaže Žeželić, u skladu sa Primorsko-goranskoj županiji trošimo značajne Samo 36 km neasfaltiranih cesta rezanje grana uz rub ceste te krpanje asfalta nakon svjetskim standardima učinkovitosti i isplativnosti. cesta od čega je 545 iznose jer se prometnice pod ingerencijom ŽUC-a – s razlogom zimskog perioda. kilometara županijskih, a već godinama čiste mnogo češće od propisanog Županijska uprava za ceste (ŽUC) Primorsko- Sredstva iz kojih se ŽUC financira dolaze prije Kako je gotovo polovina županijskih prometnica, svega iz naknade za uporabu javnih cesta, što je 318 kilometara lokalnih državnog standarda što valja i platiti. Prema goranske županije osnovana je 1997. godine. Tada zakonu čišćenje cesta je obavezno tek po prestanku je državna tvrtka Hrvatske ceste (HC) iz svog čak 400 od 880 km, zimi pod snijegom, veliki dio jedna od stavki u ‘cestarini’ koju pri registraciji cesta nevremena i ako je snježni pokrivač viši od 10 sastava izdvojila na razini države sve županijske sredstava za redovno održavanje odlazi zimskoj plaćaju vlasnici motornih vozila, a taj izvor puni centimetara. Kako su građani PGŽ navikli na viši uprave za ceste koje su preuzele brigu o županijskim službi. Od 44 milijuna kuna namijenjenih redovnom 90 posto proračuna. Ta se naknada nije povećala održavanju čak 21 milijun ide zimskoj službi, a taj se standard, ŽUC ide s nadstandardom čišćenja i i lokalnim cestama, dok su državne ceste ostale pod ni za kunu još od 2003. što ograničava ambicije u Georg Žeželić, ravnatelj Županijske mehanizacija izlazi na prometnice već tijekom ingerencijom HC. iznos može i povećati ako je zima u Gorskom kotaru održavanju cesta. A da sve bude još nepovoljnije uprave za ceste i na Ćićariji izuzetno oštra. A posljednjih godina za u mandatu ministra Hajdaš Dončića su ukinuta – Formiranje županijskih uprava za ceste se razliku od ove, podsjetimo, imali smo dvije vrlo sredstva koja je Ministarstvo prometa iz trošarina pokazalo dobrim potezom ministarstva. Vidim Posao koristan za snježne zime i jednu s ledolomom. na benzin transferiralo u sve županijske uprave za njihovu opravdanost – tvrdi ravnatelj Žeželić. zajednicu ceste. Tu je izgubljeno 8 milijuna na razini PGŽ. Izvanredno održavanje cesta pak odnosi se na Razinu iznad Hrvatskih cesta su Hrvatske nadogradnju cesta u županiji. Primjerice, u 2019. Ostatak sredstava za proračun ŽUC-a dolazi iz autoceste (HAC) koje brinu o autocestama, dok su Pitamo ravnatelja je li se zaletio godini među planiranim projektima su sanacija naše županije koja je primjerice financirala cestu kada je nedavno u jednoj TV na nižoj razini nerazvrstane ceste o kojima se brinu županijske ceste Permani – Brešca, sanacija ceste do Platka, ali i iz jedinica lokalne samouprave emisiji rekao da „voli svoj posao“. jedinice lokalne samouprave. u zoni Žegoti, novo raskršće u Matuljima kod koje ponekad sufinanciraju i do 50 posto radova. Nije, uvjerava nas. Na području Primorsko-goranske županije HOPS-a i velika sanacija ceste Mladenići – Ronjgi Uglavnom je riječ o bogatijima gradovima i – Ovo je lijep posao, da, s tim ŽUC upravlja s 883 kilometara cesta od čega je u Općini Viškovo. Na istoku županije radit će se u općinama iz priobalja i s kvarnerskih otoka. da bih želio za ŽUC više novaca jer bi to značilo i više posla, a to 545 kilometara županijskih, a 318 kilometara centru Bribira, novi rotor u Novom Vinodolskom, – Tražimo usklađivanje naknada za vozila bi bilo bolje za svih. Posao je lijep lokalnih cesta. Zanimljivo je da su gotovo sve gradit će se novi ulaz u Vrbnik (za autobuse) te kojima bi se moglo kvalitetnije financirati rad jer je dobro posložen, koristan za prometnice asfaltirane izuzev 36 kilometara cesta sanacije u Puntu, na Malom Lošinju i u Mrkoplju. županijskih uprava za ceste na razini zemlje, u zajednicu. Iz dana u dan stvarate pod makadamom što predstavlja izuzetno visok Od sanacija lokalnih cesta u 2019. izdvajamo čemu imamo načelnu podršku ministra mora, nešto, pomažete i popravljate. standard u nacionalnim okvirima. radove u Kufcima, Loknarima, Donjoj Dobri, Petsto metara nove ceste metara prometa i infrastrukture Olega Butkovića. Prema je ipak petsto metara i lijepo je to Moglo bi se, doznajemo u ŽUC-u, i tih 36 u Zalesini, Plemenitašu i Petrcima, dok je još predloženom planu došlo bi do manje korekcije vidjeti ili proći kroz novi rotor koji kilometara asfaltirati, ali je procijenjeno da za tim otvoreno pitanje sanacije ulaza u Orlec na Cresu. cijena pa bi primjerice pri registraciji Clia to bilo smo zgotovili. Dobra smo ekipa nema potrebe jer je riječ pretežno o sporednim Korekcijama u naknadi za vozila 45 kuna više, a kod nešto većeg Meganea 93 kune. koja zna raditi korektno i pošteno pravcima ili planinskim putevima za posebne do kvalitetnijih cesta Kada bi se tim korekcijama naši prihodi povećali – zaključuje Georg Žeželić, namjene koje koriste terenska vozila. U zimskim za 12-15 milijuna kuna mogli bi ih preusmjeriti u ravnatelj Županijske uprave za Ravnatelj Žeželić podsjeća nas da nije sve u ceste. uvjetima lakše ih je održavati kao makadam koji je asfaltiranju jer je osim toga tu i puno projektiranja izvanredno održavanje i zadovoljiti brojne potrebe Ekipa Županijske uprava za ceste – ravnatelj, stručni suradnici i voditelji odjela potrebno samo redovno ‘dohranjivati’. u županiji, smatra Žeželić.  20 zip zip 21 Tako je u Loparu na Rabu početkom godine boravila poznata japanska umjetnica Harumi Cijeli Kvarner postaje Yukutake iz Tokyja, Ilona Nemeth i Marian Ravasz oko nas posjetili su Crikvenicu, a Davor Sanvincenti Ususret Rijeci 2020 Lovransku Dragu. – Europskoj muzej na otvorenom Umjetnici osluškuju lokalno stanovništvo prijestolnici kulture – pravac Lungomare Okvirno su poznate i teme na nekim lokacijama, rimorsko-goranska županija jedan je od dva pa ćemo ih ukratko predstaviti. osnivača, uz Grad Rijeku, TD RIJEKA 2020 P Brseč ostaje bez djece pa je nakon 175 godina Napisao: Edi JURKOVIĆ koje skrbi za pripremu i provedbu projekta Rijeka Fotografije: Arhiva ZiP zatvorena Osnovna škola Eugen Kumičić. Može 2020 – Europska prijestolnica kulture. Ovaj li umjetnička instalacija koja bi služila i kao projekt omogućit će bolje pozicioniranje naše Pravac Lungomare postavit igralište vratiti dječje aktivnosti u blizini škole? županije i Grada Rijeke kao kulturne destinacije Umjetnička instalacija u Lovranskoj Dragi obradit će trajne umjetničke na razini cijele Europe. će pak temu pitke vode i njene distribucije kroz radove na deset mjesta Naša je županija unutar ovog velikog projekta povijest. širom Kvarnera: u Brseču, pored infrastrukturnog projekta ‘Putevima Riječka ribarnica koja je umjetničko djelo samo Lovranskoj Dragi, u Frankopana’, posebno aktivna u dva programska po sebi, simbol i esencija grada Rijeke svakodnevno pravca: Lungomare i 27 susjedstava koji okupljaju na usluzi svim kupcima i znatiželjnicima, bit će Voloskom, na riječkoj plaži brojne gradove i općine. obogaćena audio – vizualnom instalacijom. Roberta Perišića (Crikvenica), Envera Krivca Karta Lungomare – umjetnički radovi U ovom broju predstavit ćemo vam upravo bit će postavljeni na deset mjesta po Grčevo, na riječkoj Ribarnici, Marian Ravasz i Ilona Nemeth posjetili su Crikvenicu Plaža Grčevo dobit će mnoštvo novih sadržaja (Zebar), Edu Popovića (Baška), Asju Bakić pravac Lungomare koji se predstavlja i kao u suradnji pravaca Lungomare i Dječja kuća, a (Lopar), Olju Savičević Ivančević (Filozići), Kvarneru a svi se tiču specifičnosti i u Kostreni, Crikvenici, posebnosti mjesta u kojem se postavljaju kulturno-turistička ruta koja povezuje obalne bolje uočene i izdvojene te odabrane kao tema slično je u Kostreni gdje je u planu projektiranje Damira Karakaša (Cres), Teu Tulić (Mali Lošinj), Loparu na Rabu, kod Baške gradove Primorsko-goranske županije. umjetničkih radova, u proteklom razdoblju su i proizvodnja razigrane urbane opreme za plažu Bekima Sejranovića (Susak), Zorana Žmirića na otoku Krku i na Malom – Pravac Lungomare postavit će trajne provedena istraživanja ovih mjesta i to na različite s umjetničkom vrijednošću. Crikvenica će dobiti (Lovran), a kao bonus autor pojavljuje se i Josip Lošinju umjetničke radove na deset mjesta širom načine: kroz razgovore s lokalnim organizacijama spomenik koji će svojom estetskom strukturom Novakovich. Kvarnera: u Brseču, Lovranskoj Dragi, u u kulturi, razgovore sa stanovnicima i opsežno svjedočiti o crikveničkom nasljeđu. – U planu su i interpretacijske ploče na svim Voloskom, na riječkoj plaži Grčevo, na riječkoj prikupljanje različitih informacija o svakom Umjetnička intervencija oplemenit će i jednu od lokacijiama, katalog, 30-minutni dokumentarni Ribarnici, u Kostreni, Crikvenici, Loparu na pojedinom mjestu. najvećih kvarnerskih atrakcija - baćanske mrgare, film o umjetnicima i njihovom kreativnom Rabu, kod Baške na otoku Krku i na Malom Umjetničke intervencije u prostoru uistinu jedinstvene suhozidne ovčarske torove procesu, prije, za vrijeme i nakon završetka Lošinju. Ovih deset lokacija čine prirodni instalacije, a nakon svega u planu je i putujuća Ideja vodilja u ovom ambicioznom projektu u obliku cvijeta koji postoje samo na još dvije pojas koji okružuje Kvarnerski zaljev. One izložba po Europi – otkriva nam Iva Kelentrić, bila je koncentrirati se na posebnost koja je lokacije u svijetu, u Walesu i na Islandu. predstavljaju različite vrste zajednica – gradske, voditeljica pravca Lungomare. lokalnom stanovništvu važna, a koja u određenoj Harumi Yukutake već je posjetila Lopar i svojom industrijske, turističke, ruralne, otočke, ribarske mjeri povezuje i baštinu i sadašnji trenutak. interpretacijom prirode i njene refleksije kao Svečana otvaranja umjetničkih instalacija ili morske. Time će u sklopu projekta Rijeka 2020 na svakoj pojedinoj lokaciji predviđena su do Iskristalizirale su se različite teme: od tuge zbog jedne od specifičnosti naselja. Novom kulturnom – Europska prijestolnica kultura, cijeli Kvarner početka ljeta 2020. U konačnici, nakon 2020. zatvorene škole koju djeca više ne pohađaju ili pak atrakcijom moći će se pohvaliti i Mali Lošinj koji dobiti specifičan muzej na otvorenom – govori godine, turističkim zajednicama na Kvarneru visoke cijene vode što oduvijek predstavlja velik će biti bogatiji za umjetničko djelo u centru grada. nam Iva Kelentrić, voditeljica pravca Lungomare. trebali bi ostati dostupni sve vizualni i tekstualni problem stanovništvu jedne općine, preko ljepote U konačnici, nastat će svojevrsna turističko- Svi umjetnički radovi tiču se određenih materijali ovog projekta koji se mogu koristiti u starih suhozida koji su služili za ograđivanje stada kulturna ruta s vjerodostojnim pričama svakog specifičnosti i posebnosti samog mjesta u kojem svrhe daljnjeg razvoja i promocije umjetničke Iva Kelentrić, voditeljica ovaca pa sve do odnosa turizma, brodograđevne pojedinog mjesta, pričama koje je umjetnicima pravca Lungomare se postavljaju. Da bi te specifičnosti bile što kvarnerske rute.  Pisac Edo Popović boravio je u Baški industrije i tradicionalnog pomorstva. ispričalo samo stanovništvo i o kojima se, upravo zbog toga, na svakom koraku može doznati još i Koliko mjesta – toliko tema važnih lokalnim više. Japanska umjetnica Harumi ljudima. Tako prepoznate lokalne specifičnosti Yukutake iz Tokyja početkom godine Autorske bure boravila je u Loparu na Rabu ponuđene su kao teme umjetnicima svjetskog glasa koji će izraditi umjetnička djela za Osim spomenutih umjetničkih djela, pro- postavljanje na ovim lokacijama. gramski pravac Lungomare donosi i zbirku priča pod nazivom Autorske bure koje su pisali Kustos pravca Lungomare je renomirani autori, regionalni pisci, njih 16, koji su također europski kurator, Čeh Michal Koleček koji inspirirani lokacijama na Kvarneru. U tim su je odabrao umjetnike čiji su studijski posjeti mjestima boravili, družili se s mještanima, umjetnika na odabranim lokacijama već započeli održavali književne večeri i u tom procesu njihovim boravkom u rezidencijama i susretima s pronašli inspiraciju za pisanje. lokalnim stanovništvom. Na ovaj način kvarnerska umjetnička ruta dobit Mada se cjeloviti program projekta Rijeke 2020 će i svoje spisateljsko izdanje. Urednik knjige – Europska prijestolnica kulture, pa tako i pravca Autorske bure je Kruno Lokotar, zbirka donosi Lungomare drži u tajnosti do rujna 2019.,kada će poznate književnike Faruka Šehića (tema: riječka u skladu s praksom drugih europskih prijestolnica ribarnica), Dortu Jagić (Volosko), Milenu Benini kulture biti objavljen, već sada se znaju neka (Brseč), Vladimira Arsenijevića (Pećine), Lejlu Književnik Bekim Sejranović renomirana imena koja obilaze Kvarner. Kalamujić (Kostrena), Noru Verde (Bakar), pisao je o Susku 22 zip zip 23 ada si korijenima vezan za svoje rodno pojam kuharica, daleko više od obične kuharice. mjesto, zadovoljan što imaš vlastiti Naime, pisanju knjige pristupila je tako da je krov nad glavom koji si naslijedio obradila četiri godišnja doba i narodne običaje kartulina odK svojih predaka, miris i okus svakog jela vezane uz njih stavivši naglasak, naravno, podsjeća te na mamu, na baku… svaki kutak u na gastro tradiciju. Tako smo dobili jedan kući podsjeća na oca, na djeda. Svjestan svih nesvakidašnji gurmansko-poetski vodič kroz Ravna Gora, najveća nedostataka odluke da ostaneš ovdje, ako još prošlost i tradiciju ravnogorskog kraja, ali i uvijek možeš, bez obzira na godine, uživati u goranska općina Gorskog kotara općenito: U samom srcu simfoniji šumskih divova, čuješ melodiju polja, – Za mene je Ravna Gora baš to o čemu cvjetni šum u travi, lišće na vjetru, škripanje sam progovorila u knjizi – okusi i sjećanja na snijega...; raduješ se viđenju susjeda srna, uvijek Ravna Gora djetinjstvo, na ljude koji su činili i čine moj iznova diviš se kakva remek djela tu priroda život. Običaje sam opisala ne toliko na temelju stvara bojama u četiri tona: proljetni tepih nekog posebnog proučavanja – jer je riječ o šarenoga cvijeća, ljetni smiraj zanosnog sutona, običajima koji su većini ljudi poznati – već kroz zelene Hrvatske bajni kolaž jeseni, čarobne vizure u bijelom; sve razgovore s nekim starijim ljudima pa sam na to daje ti smiraj duši i tu dišeš punim plućima; ta način dobila i prikaz dijela tradicije mog raznježe te priče o prošlim vremenima i bez Napisao: Marinko KRMPOTIĆ zavičaja, rekla nam je Sveticki. Srcem punim ljubavi za svoj rodni kraj možeš mu Snimio: Rino GROPUZZO i Arhiva ZiP ognja osjećaš toplinu doma – onda si sretan čovjek. I tako, srcem punim ljubavi za svoj rodni Dobri temelji za razvoj oprostiti što je ponekad surov i okrutan. Jer, naš kraj možeš mu oprostiti što je ponekad surov i A kad se od tog poetskog i na tradiciji dom je u planini u srcu šume. Za strance zeleno okrutan. Jer, naš dom je u planini u srcu šume. utemeljenog pogleda na Ravnu Goru okrenemo Za strance zeleno srce, za nas topli dom u srcu“, sadašnjosti, onda vrlo brzo postaje jasno da srce, za nas topli dom u srcu, napisala je Blažica napisala je Blažica Sveticki svoj poetski odgovor je Ravna Gora, kao najveća goranska općina, Sveticki svoj poetski odgovor na naše pitanje – na naše pitanje – zašto volim Ravnu Goru? trenutačno u fazi razvoja čiji su temelji dobri zašto volim Ravnu Goru? Za početak „kartuline“ o Ravnoj Gori odabrali i u prosjeku znatno čvršći od većine drugih smo nju jer je ona jedna od onih koji kreativno, goranskih sredina. aktivno i s puno ljubavi godinama sudjeluje u Svjestan je toga i aktualni načelnik Mišel Šćuka životu svog mjesta. (HDZ) kojem je ovo prvi mandat kojeg, ističe, Kuharica iz bakine škrinjice provodi svakodnevnim radom koji nadilazi Mogli smo krenuti i s nekim drugim, jer okvire radnog vremena i kojem je temelj Ravna Gora zaista ima ljudi koji daju veliki suradnja sa svima koji Ravnoj Gori žele dobro. doprinos razvoju svog mjesta, ali iza Blažice Dokaz tome je i činjenica da njegov HDZ u su brojni turistički projekti te udruga Plodovi Općinskom vijeću nema većinu, ali je suradnja gorja Gorskog kotara kroz koju je surađujući s s koalicijom SDP-PGS koja ima vijećnika više, Primorsko-goranskom županijom, promovirala vrlo dobra: „Svi smo mi tu ne zbog sebe, već Ravnogorska kuharica goranske, posebno ravnogorske ljepote i zbog dobrobiti mjesta, a ako tako razmišlja posebnosti. Također, Blažica je prošle godine većina, onda je napredak itekako moguć“, objavila jednom od književnih nagrada poručuje Šćuka ističući kako je i suradnja s Za mene je Ravna Gora baš to o čemu „Gorančica“ nagrađenu knjigu „Kuharica iz županijom te državom kad je riječ o praćenju sam progovorila u knjizi – okusi i bakine škrinjice“ koja je, iako joj u nazivu stoji projekata ravnogorske lokalne samouprave na sjećanja na djetinjstvo – Blažica Sveticki vrlo visokoj razini: „Posebno nam u posljednjih godinu-dvije pomaže država, a naravno da i dalje očekujemo i nadamo se pomoći Županije u brojnim projektima. Ravna Gora danas ima stabilnu drvnu industriju koju vode poduzeća „Calligaris“ i „Ravna“ koji proizvode stolice i drvene ploče, a uz njih tu je i nekoliko vrlo uspješnih pilanara. Nadam se i vjerujem u daljni razvoj i okretanje prema finali, odnosno još veći broj zaposlenih i to ljudi visoke i više stručne spreme, kao i radnika sa srednje stručnom spremom. Mi već i sada imamo jako nisku stopu nezaposlenosti, a trudit ćemo se da i dalje kroz što bolje uvjete rada za obrtnike i poduzetnike privučemo ulagače na dodatna ili pak nova investiranja. Također smo zadovoljni i činjenicom da imamo sve veći broj poduzetnika i obrtnika i to nas, naravno, raduje jer znači razvoj za te obrte i poduzeća, kao i za cijelu našu sredinu.“ Snimio: Andrej Grgurić 24 zip zip 25 kartulina Ravna Gora, najveća goranska općina

Slobodan grad uz božićnih jelki i do danas je taj posao razvio tako Karolinsku cestu da na skoro tri hektara zemljišta godišnje uzgoji oko 10.000 sadnica jelki čime si osigurava lijep Ravna Gora ime je najvjerojatnije dobila po tome što je smještena dodatni izvor prihoda: na širokoj planinskoj visoravni na „Krenuo sam 2006. godine vođen mišlju visini od 775 do 910 metara. Prvo kako je malo bez veze da u Gorskom kotaru, s naselje stvoreno je još u doba srednjeg vijeka, a iz povijesnih izuzetkom državnih šumarija, ne postoji netko je izvora znano je u 16. stoljeću tko se bavi proizvodnjom i prodajom božićnih Ravna Gora doživjela nekoliko jelki. Upoznao sam se sa stanjem u Hrvatskoj, žestokih napada Turaka zbog nabavio prve potrebne sadnice te pripremio čega je veliki dio stanovništva pobjegao u Sloveniju idakle se zemljište pri čemu je prednost svakako u tome da vratio nekoliko desetaka godina je riječ o našem obiteljskom zemljištu pa nismo kasnije s – kajkavskim natječjem. morali plaćati najam. Poslom se bavi nekoliko Taj dio povijesti vidljiv je u mjestu i nas iz obitelji, a od samog smo početka znali da danas jer Ravnogorci svoje mjesto dijele na „slovenski“ i „hrvatski“ se uspjeti ne može odmah, već da treba nekoliko dio! Za razvoj mjesta ogromnu je godina ulagati i razvijati posao te omogućiti ulogu imala izgradnja Karolinske nasadima jelki da se razviju do pune ljepote. ceste uz koju je mjesto smješteno Danas možemo konstatirati da smo uspjeli te da Uspješna šahovska enklava Šahovska ulica u Ravnoj Gori - i koja je uz domaće stanovnike obogatila ovaj kraj i doseljenicima krajem svake godine bilježimo veliko zanimanje ima i svoju ulicu možda i jedina takva u svijetu za naše proizvode i prodamo baš sve što nikne. iz Slovenije, Češke, Slovačke i Posebnost Ravne Gore svakako je i šah, a Njemačke. Josip II., nasljednik Naravno, nastojat ćemo i dalje razvijati ovaj Marije Terezije, izdao je 14. ožujka posao i širiti ponudu, a hoće li nas to odvesti na najveće zasluge za to pripadaju profesoru Zdenku 1785. godine Ravnoj Gori grb i Ravna Gora, kao najveća goranska općina, trenutačno je u fazi razvoja čiji su temelji dobri i u Jurkoviću, šahovskom neimaru koji je pred 55 povelju kojom ju je ubrojio među neka nova područja, odnosno hoće li nam ovo prosjeku znatno čvršći od većine drugih goranskih sredina postati glavni posao i izvor prihoda, tek ćemo godina u tadašnjoj ravnogorskoj osnovnoj školi privilegirane slobodne gradove Šahovska ulica priznanje je ne pokrenuo šahovsku sekciju zapalivši tako iskru svoje carevine. Ravnogorska privreda preživjela Bajt – Vrh koja će uskoro biti dovršena, uređen vidjeti“, rekao je Nenad Jurković naglasivši kako samo šahu kao igri, već i brojnim doba krize je prostor pred Crkvom sv. Katarine i pločnik Gorski kotar pruža puno mogućnosti za ovakve ljubavi prema toj intelektualnoj i plemenitoj igri. šahistima Ravnogorcima – Uz dobre ulagače, a najčešće i slične aktivnosti. Desetljećima kasnije Ravna Gora ima dva kluba Zdenko Jurković Kad je riječ o komunalnoj infrastrukturi od škole prema glavnoj prometnici. U Staroj pod rukovodstvom onda treba reći kako bi pročistač trebao biti u Sušici položen je elektro kabel uz prometnicu čime su uklonjeni problemi vezani uz opskrbu funkciji ove godine, a od ostalih većih poslova domaćih ljudi, ravnogorska elekričnom energijom, obnovljen je Vatrogasni u planu je izgradnja vodovoda na Starom Lazu. je privreda preživjela dom u Staroj Sušici te Dom kulture u Starom No, temeljni projekt nam je izgradnja dječjeg doba krize pa danas od Lazu, kao i nogostup u Kupjaku u dužini od 500 vrtića pri čemu smo milijun eura osigurali iz EU metara“, rekao je Šćuka nabrojiviši tek neke od svih goranskih sredina sredstava, a za realizaciju projekta koji ukupno aktivnosti realiziranih u njegove dosadašnje najmanje problema sa traži 14,5 milijuna kuna dići ćemo kredit i nepune dvije godine mandata te naglasivši kako nezaposlenošću ima upravo vjerujem da će u jesen 2020. godine dječji se vrlo uspješno, uz jedinstvo i zajednički trud vrtić u Ravnoj Gori početi s radom. Planovi na boljitku cijelog kraja, može još i više. Ravna Gora su brojni, a posla iza nas isto tako jako puno. U odnosu na ostale goranske sredine, što Prošle smo godine radili na uređenju ceste ističe i načelnik Šćuka, Ravnogorci imaju vrlo razvijenu privredu. Posljedica je to činjenica da se nekadašnje čuveno drvo-prerađivačko poduzeće „Radin“ nije u doba pretvorbe i privatizacije, poput mnogih drugih u Hrvatskoj, raspalo i nestalo. Uz dobre ulagače, a najčešće pod rukovodstvom domaćih ljudi, ravnogorska je privreda preživjela doba krize pa danas od svih goranskih sredina najmanje problema sa nezaposlenošću ima upravo Ravna Gora. Uspješno u njoj rade velike firme kao što su „Calligaris“ ili „Ravna“ d.o.o., ali i niz manjih privrednih subjekata i obrtnika čiji rad potvrđuje kako su Ravnogorci znani kao kreativni i sposobni te dovoljno hrabri prihvatiti nove ideje. Posao s nasadima jelki Primjer za to je i Nenad Jurković koji se pred 13 godina počeo baviti uzgojem i prodajom Ravna Gora danas ima stabilnu drvnu industriju koju vode poduzeća „Calligaris“ i „Ravna“ 26 zip zip 27 kartulina Ravna Gora, najveća goranska općina

međunarodni majstor Hrvoje Jurković, majstorski su kandidati Bruno Juranić, Tomislav Brenc i Domagoj Grhurić, a kod žena prve su majstorske kandidatkinje bile Blanka Breljak Pavečić i Sanja Komadina, a nakon njih tu su Romana Herljević, Andrea Starčević, Barbara Rački te Lora Kukić. No, najoriginalniji doprinos šaha Ravnoj Gori nedvojbeno je – Šahovska ulica. Možda i jedina takva u svijetu ova je ulica ime dobila početkom devedesetih, neposredno nakon burnih društvenih promjena, odnosno u trenutku kad je Ravna Gora stekla pravo postati zasebna lokalna samouprava: „Šahovska ulica priznanje je ne samo šahu kao Žaklina Majetić Mufić na čelu je igri, već i brojnim šahistima Ravnogorcima, ali „Gimpla“ od 2010. bih rekao i svima ostalima koji vole ovu igru. Postojanje Šahovske ulice zavrijeđuje svoje mjesto i u turističkom predstavljanju Ravne Gore, a naravno da ćemo se svi u klubu i ja osobno Mješoviti pjevački zbor „Gimpl“ krajem prošle godine je proslavio itekako truditi da nastavimo ovu šahovsku priču i 15 godina djelovanja da ta plemenita igra i dalje bude iznimno bitan i Uz nisku stopu nezaposlenosti, raduje „Goranku“ i Šah školu „Goranka“, a u Ravnu značajan dio društvenog i sportskog života Ravne sve veći broj poduzetnika i obrtnika – razne pjevačke udruge i društva poklanja velika „Za mene je cijelo naše područje idealno za Goru proteklih su desetljeća dolazile brojne titule Gore“, rekao je Jurković. načelnik Mišel Šćuka i priznanja pri čemu je zaista za svaku pohvalu pažnja pa smo sretni zbog toga što smo spoznaju bijeg iz gradske vreve i prikupljanje snage za Mješoviti pjevački zbor „Gimpl“ podatak da od brojnih šahovskih hrvatskih o tom dijelu ravnogorske tradicije proširili na divlji tempo života današnjice. Pri tome smo se Svaka priča o razvoju jedan od brandova Ravne Gore državne okvire“, rekla je Žaklina Majetić Mufić. klubova više nastupa u prvoligaškoj konkurenciji pobrinuli kako manifestacijama, tako i turističkom Ravne Gore uključuje i svih uzrasta od „Goranke“ ima samo zagrebačka Posljednjih nekoliko godina, točnije od 2013. Idealno za bijeg iz gradske vreve infrastruktorom, da ljudima koji dođu kod nas godine i nastupa na HTV-ovom televizijskom „Mladost“! Ravnogorci se, potpuno opravdano, vole hvaliti ponudimo upravo to – opuštanje, uživanje ili, turizam pa tako u Općini showu „Do posljednjeg zbora“, jedan od i uspjesima vezanim uz skijaško trčanje, tipičan ako to žele, aktivni odmor. Tako, ako želite Od 1992. godine i ulaska u 1. ligu ravnogorski brandova Ravne Gore je i mješoviti pjevački zbor naglašavaju kako u prvom goranski sport. TSK „Ravnogorac“ godinama spoznati život u skladu s prirodom, uključite se u šahisti su u seniorskoj, juniorskoj i kadetskoj „Gimpl“ koji je krajem prošle godine proslavio je u u samom vrhu hrvatskog skijaškog trčanja, planu treba biti sportski konkurenciji osvajali brojna odličja, a uz klupske 15 godina djelovanja što i nije tako puno, ali Ravnogorske plodove gorja, prošećite živopisnim a uz brojne klupske naslove prvaka u raznim i rekreacijski turizam jer uspjehe pod vodstvom prof. Jurkovića u Ravnoj je u tom kratkom vremenu „Gimpl“ održao krajolicima Ravnogorskog planinarskog puta i kategorijama te pojedinačne naslove prvaka i Frankopanski dvorac u Staroj Sušici Gori stasali su i sjajni pojedinci koje predvodi brojne koncerte u Hrvatskoj i van nje (Slovenija, upoznajte biciklom prekrasne Ravnogorske zelene za oba segmenta turizma prvakinja Hrvatske, klub je poznat i po tome Francuska, Makedonija), objavili su tri CD-a te staze. Uz to Ravna Gora nudi i bogatu gastro što je niz njegovih članova (Damir Jurčević, na području Ravne Gore odlično predstavljali ne samo Ravnu Goru, već ponudu u nizu ugostiteljskih objekata, a šteta bi Denis Klobučar, Edi Dadić, Gabrijela Skender te i Gorski kotar i Primorsko-goransku županiju, bilo za boravka na našem području ne posjetiti postoje odlični uvjeti trener Zoran Skender) stekao status olimpijca i a svaki nastup van Hrvatske značio je i stvaranje kulturne znamenitosti – crkvu Sv. Terezije Avilske nastupio na Olimpijskim igrama. Naravno, radi lijepe slike o Hrvatskoj. Žaklina Majetić Mufić se sve da se ta linija sudjelovanja ravnogorskih ili Frankopanski dvorac u Staroj Sušici, izletište koja je kao dirigentica na čelu „Gimpla“ od 2010. trkača na olimpijskim igrama i nastavi, a planovi Javorova kosa s planinarskom kućicom, kraj koje godine i koju mnogi vide kao najznačajniju Brojne udruge i klubovi razvoja uključuju, uz pomoć Općine Ravna Gora je, prema legendi ljekoviti izvor, Božji studenac. osobu u tom uzletu „Gimpla“, smatra kako je i raznih drugih sponzora, i kupnju ratraka te Naravno, i tijekom zime se nude posebni sadržaji Ravnogorcima je kulturni, uspješan višemjesečni nastup u HTV-ovoj emisiji stvaranje uvjeta (kvalitetna staza u mjestu, snježni pa tako u Kupjaku djeluje najbolje i najuređenije društveni i sportski život oduvijek promijenio sve: vrlo važan, a danas u mjestu topovi) koji bi potvrdili status Ravne Gore kao sanjkalište, a uživati je moguće i u nizu drugih „Jednostavno, tada smo postali poznati u cijeloj djeluje niz pažnje vrijednih središta goranskog i hrvatskog skijaškog trčanja sadržaja, od nove kuglane i nedavno izgrađene udruga kao što su KUD “Sloga”, Hrvatskoj kao jedini zbor koji je iz malog mjesta te osiguravanjem infrastrukture koja bi se mogla školske sportske dvorane do, primjerice, Limena glazba Ravna Gora, došao tako visoko. Naravno, to je jako motiviralo koristiti bez obzira na nedostatak pravog snijega adrenalinskog parka u Kupjaku ili lova, odnosno Hrvatsko kulturno društvo „Gora“, sve nas na dodatni rad pa smo nakon te 2013. ponuditi ljepote ovog sporta i potencijalnim Ravnogorski tamburaši, Školski foto lova u lovištu “Višnjevica”, rekla nam je pjevački zbor “Brezice” OŠ “Dr. godine održali brojne koncerte, razvili suradnju s turistima, odnosno skijašima trkačima iz drugih nizom drugih zborova, primjerice, u Hrvatskoj s direktorica Vitasović. Branimir Marković”, Mješoviti sredina. pjevački zbor “Gimpl” i Crkveni zborom iz Nedelišća ili čuvenim zborom Agape, Ona posebno ističe činjenicu da je Ravna Gora Naravno, svaka priča o razvoju Ravne Gore zbor “Svete Terezije Avilske”. a van Hrvatske sa zborom Les Garrigues iz u samom srcu zelene Hrvatske, a to znači da uključuje i turizam pa tako načelnik Šćuka Od sportskih klubova uz već istoimenog gradića nedaleko od Montpelliera spomenuti TSK „Ravnogorac“ tu naglašava kako u prvom planu treba biti sportski je idealna za višednevni boravak i obilazak u Francuskoj, ali i sa zborovima iz Makedonije niza drugih atraktivnih goranskih lokacija – su još i nogometaši „Goranke“, i Slovenije. Uspjeh je, naravno, povećao ionako i rekreacijski turizam jer za obje te vrste na odlični kuglači „Goranke“, već planinskih jezera, NP „Risnjak“ i izvora Kupe, uočljivo zanimanje za rad u našem zboru pa i tu području Ravne Gore postoje odlični uvjeti. Slaže spomenuti šahisti, planinari, auto Goranovog Lukovdola, Lokvarske špilje, klub... bilježimo rast kvalitete, a osobno sam presretna se s tim i direktorica TZO Ravna Gora Rahela činjenicom da naš rad predstavlja svojevrsnu Vitasović koja dodaje kako područje Ravne Gore Vražjeg prolaza, Kamačnika, Bijelih i Samarskih zahvalu svima koji se u Ravnoj Gori bave glazbom, nudi i znatno više od toga: stijena... od zborskog pjevanja do puhačkog orkestra s vrlo dugom tradicijom i raznih drugih sastava. U Ravnogorska kuharica uz gastro tradiciju obrađuje sva četiri godišnja doba i narodne običaje vezane uz njih. Njome smo dobili Ravnoj Gori glazbi se već gotovo dva stoljeća kroz nesvakidašnji gurmansko-poetski vodič kroz prošlost i tradiciju ravnogorskog kraja 28 zip zip 29 od svakodnevnog ritma i tako sam se i ponašala. nekoliko godina, kad se više posvetila jedrenju, a sport Zlatnu Marinu ne vole Takvo razmišljanje mi je puno pomoglo, lovila nešto kasnije i majčinstvu. sam s osmijehom, željela sam jednostavno dati – Bilo je to u doba kad je jedrenje bilo jedini način najbolje od sebe, nisam razmišljala o pobjedi. da budem zajedno sa suprugom Tinom budući da jedino ribe Znala sam da se sve možemo mjeriti s najboljima, je on uz jedrenje jako vezan. Tako sam i ja naučila hrvatski ribolov je uvijek u svjetskom vrhu, ja sam jedriti, u divnom sjećanju mi je ostao period kad Marina Mavrinac već peta hrvatska reprezentativka koja je osvojila sam bila dio posade „Kodaka“, kad smo bili na Matulja, svjetska zlatnu medalju. mnogim regatama. Kad su klinci porasli, mogla prvakinja u ribolovu Suživot s kobrama sam se vratiti ribolovu i opet mu se više posvetiti. Marina je osvojila svoju prvu pojedinačnu Volim loviti ribe, zato sam opet u ribolovu, uspjela Lovran svjetsku medalju, i odmah zlato. Ekipno se već sam se vratiti i u reprezentaciju gdje me nije bilo šest puta penjala na svjetsko postolje. čak 18 godina. – Imala sam veliku šansu prije 22 godine u Irskoj, Za izboriti status reprezentativke trebalo je biti Treba imati i dobru opremu, kvalitetno bila sam na kraju četvrta, a sve dane sam bila u ponovo u hrvatskom vrhu, ali i imati malo sreće da pripremljene predveze, štap mora konkurenciji za medalju. Ekipno sam bila treća u se pređe kriterijski prag. biti dobar, mašinica brza. Puno je tu Portugalu i na Sardiniji, druga u Belgiji i u Irskoj, – Bila sam ja redovito među prvih pet u državi, faktora za uspjeh... – Marina Mavrinac u Južnoj Africi prije dvije godine druga i sad treća. što je uvjet za plasman u doigravanje s dotadašnjim Matulja Zajedno sa mnom, ovu broncu je osvojila i Sanja reprezentativkama, ali nekoliko godina nisam bila Lotspaich iz Ičića, izbornik Srećko Šobot je iz dovoljno dobra da ih pobijedim. Prvi put sam bila Lovrana, a trener Luka Bučević iz Ičića. u reprezentaciji s 11 godina, bila sam prvakinja Južnoafričku Republiku je upoznala dva puta Jugoslavije u Zadru, zajedno s mojim Lovrancem u kratkom vremenu. Za Europljane je zemlja Đanijem Uhačom, tada smo bili na svjetskom egzotična, ali i opasna, i što se tiče nekih ljudi, i juniorskom prvenstvu u Portugalu. Dvije godine što se tiče svijeta životinja. Tako je Marina vidjela kasnije ušla sam u reprezentaciju Hrvatske. Bila kobru na putu do plaže s koje je lovila. sam na pet svjetskih juniorskih prvenstava, a kasnije sam izborila i ulazak u seniorsku selekciju – Kobra dolje ponekad bude doslovno kućna gdje sam bila tri-četiri godine. Sad sam se nakon životinja. No, ljudi se tamo ne uzbuđuju previše, stanke uspjela vratiti, i kao osvajačica medalje govore da ona neće nikad napasti prva ako ju se automatski ću imati status reprezentativke i ne dira. To su neke stvari s kojima su se oni navikli dogodine, to mi puno olakšava, nemam taj pritisak. Marinin tata Bruno je poznati rvatska i Lovran imaju svjetsku prvakinju odlazili u neke nove države, na neke nove plaže. živjeti. Prvi put kad smo bili u Južnoj Africi bilo Na poslu u školi često ribolovac, prvak Europe iz usidrene u ribolovu, u veljači u Južnoafričkoj Sad u Južnoj Africi bili smo već drugi put tamo, na nas je malo više strah, kad smo prolazili kroz H djeci pričam o ribolovu barke, a nono Piero je bio prvak Republici Marina Mavrinac Matulja okitila se puno toga smo već bili spremni, a već smo tamo šikaru za doći do plaže hodali smo iza nekih Jugoslavije u panuli zlatom na svjetskoj smotri u lovu s obale, a pritom osvojili srebrnu ekipnu medalju prije dvije godine. Francuza koji su sa štapovima razgrtali granje. Sad Biti uspješan ribolovac nije lako, potrebno je je i kao članica ekipe osvojila broncu. Oduševila No, u listopadu smo bili na svjetskom prvenstvu se više nisam tako bojala, iako sam vidjela kobru. puno loviti, puno trenirati, imati znanja i iskustva, a ponekad i malo sreće. Napisao: Boris PEROVIĆ je ta vijest Lovrance koji su svojoj Marini priredili u Walesu gdje smo bile nešto lošije nego inače, Gledala je ona u mene, ali ne zato jer me željela Snimio: Petar FABIJAN veličanstven doček, kao što je i njezin uspjeh tek devete ekipno, a ja sam pojedinačno bila 29. napasti nego je tražila svoj plijen. Ja sam u širokom – Najvažnije je vjerovati u sebe i ne biti nervozan. veličanstven. Iako je od Svjetskog prvenstva Zbog toga mi se prije puta u Afriku činilo da luku prošla pored nje i to je bilo sve. Kobre ulaze i Ne smije se odustati ako se vidi da konkurenti love već prošlo neko vrijeme, i dalje ju pozdravljaju su te medalje nekako daleko jer smo prije toga u more, kupaju se, ali opasno može biti jedino ako neke velike ribe jer se uvijek može preokrenuti i čestitaju, poput konobarice u kafiću u kojem dvije godine zaredom osvajale druga mjesta i netko stane na takvu zmijurinu. situacija. Treba imati i dobru opremu, kvalitetno pripremljene predveze, štap mora biti dobar, smo vodili razgovor. Znala sam ja, kad-tad se to činilo se tako jednostavno osvojiti medalju. U Cijeli život i cijela familija u ribolovu Marina je u Južnoafričkoj mašinica brza. Puno je tu faktora za uspjeh, pa i moralo dogoditi – već je navikla Marina čuti takve Južnoafrikoj Republici su sad bile Svjetske igre Marina je u ribolovu praktički oduvijek, u faktor sreće, ali u ribolovu od tri dana sreća ne znači Republici osvojila svoju riječi od sugrađana kojima je iskreno drago zbog u ribolovu, održavale su se svjetska prvenstva u familiji je imala puno ribolovaca i tako je odgojena puno jer ne može se svaki dan imati sreće. prvu pojedinačnu svjetsku njezinog zlata. svim disciplinama u više gradova, sudjelovalo je od malih nogu. – Doživjela sam u svom gradu da mi prirede ukupno nekoliko tisuća ribolovaca. U danima dok Marina je zaposlena kao učiteljica u produženom medalju, i to odmah zlato. – Lovila sam s tatom na barki kad sam bila još boravku škole u Ičićima, majka je troje djece, i još doček zbog vrhunskog rezultata, nisu takve smo se privikavali, na treningu smo lovile puno Ekipno se već šest puta jako mala, s osam godina sam se počela natjecati se stigne pripremiti da postane svjetska prvakinja. stvari rezervirane samo za nogometaše, tenisače manje nego druge reprezentacije, ali bilo nam je u našem klubu Zubatac. Tata Bruno je poznati penjala na svjetsko postolje. ili rukometaše. Zapalili su baklje u moju čast, bitno shvatiti kako loviti u tamošnjim uvjetima. – U noćni ribolov za gušt idem vrlo rijetko, ribolovac, bio je prvak Europe iz usidrene barke, stignem jedino ljeti kad su ferije u školi. To mi je U ribolovu je punih 36 svirala je muzika na mulu, doživjela sam sve skupa No, kad je krenulo natjecanje, bila je to druga nono Piero je bio prvak Jugoslavije u panuli. Tata jako emotivno. Došla sam iz Afrike u kratkim najveći gušt, imati lampu na glavi, s dva štapa u godina kao natjecateljica, a pjesma, hrvatske ribolovke su odmah bile među je dugo godina bio u reprezentaciji, ima dosta moru, i loviti malo veću ribu. Priprema za službena Zlatna Marina s odličjem svjetske rukavima, od silnog uzbuđenja i adrenalina nije boljima. ekipnih odličja, bio je trener muške reprezentacije. prvakinje mi uopće bilo zima. natjecanja su nam razni kupovi kad se u pet sati treba zaposlena je kao učiteljica u – Kaže se ili te hoće ili te neće. Nekad detalji Uvijek mi je davao savjete, daje mi ih i danas kad se koncentrirati i loviti najbolje što se može. Volim Ili te hoće ili te neće produženom boravku škole odlučuju, jedna riba može biti presudna, a meni je više ne natječe, ali stalno roni, lovi crve. Kad sam svoj posao u školi, često djeci pričam o ribolovu. u Ičićima, majka je troje Pred polazak nije očekivala da može postati dolje baš sve polazilo od ruke. Nije mi smetao ni bila mala, rekao bi mi da najprije uzmem masku i Sad su me predivno dočekali kad sam se vratila iz svjetska prvakinja, a i ekipna medalja nije bila u jaki vjetar koji je dizao pijesak pa je sva oprema preronim područje gdje ću loviti, da točno vidim Afrike, napravili su mi plakate, napisali pjesmu, baš djece, i – svjetska prvakinja prognozama. bila zatrpana, bit će da sam navikla na vjetar na kako se riba kreće, gdje je koja grota, a to su sve su me iznenadili. – Kad sam bila juniorka, onda je to bio svojevrsni barki kad smo jedrili. Potpuno sam mirno bacala bitne stvari. Vlastitu djecu je uspjela zaraziti s ribolovom, čak i šok doći na svjetsko prvenstvo. Imali smo slabu i vukla, nisam osjećala nikakav stres. Shvatila sam U ribolovu je punih 36 godina kao natjecateljica, muž lovi „na ruku“ kad su zajedno na barki. No, kod opremu, svaki put bismo nešto novo naučili, taj boravak dolje kao dobitak da se odmaknem ali nije se nikad zasitila. Jedino je imala prekid od djece je ipak prevladala ljubav – za jedrenjem.  30 zip zip 31 Novalja noću Među osnivačima Hrvatskog plivačkog saveza pokretljivošću. Moj život izvan fakulteta vrtio se sport osoba s invaliditetom – Jasna Lulić Drenjak u smjeru razvijanja sustava plivanja za osobe s invaliditetom, razvijanja kluba i naše prisutnosti na međunarodnoj sceni vezano uz klasifikaciju u plivanju. Bila sam 19 godina tehnički klasifikator u paraplivanju pri Međunarodnom paraolimpijskom Jasna Lulić Drenjak, komitetu, u svijetu postoje samo dvije osobe koje prva dobitnica Nagrade su u tome bile duže od mene. To je jako naporan Milka Milinković posao, svake godine smo morali usvojiti više od 300 stranica novih pravila, pisanih na engleskom, a trebalo je praktički po cijeli dan boraviti na Rijeka bazenu. Bila je pokretač puno aktivnosti vezanih uz osobe s invaliditetom, morala je rušiti neke barijere i time je olakšala put ljudima koji dolaze iza nje. – Mislim da sam puno toga odradila, barem u tehničkom smislu. Ana Sršen me uvijek motivirala da se borim za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama. Ona se prva borila za promjenu statusa sredstava za razvoj. S druge strane, dobili smo još Albert Sirotich je jedan od prema vrhunskim sportašima, a kasnije je puno educiranih kadrova koje plaćaju Grad i Županija. najistaknutijih plivača Force i najbolji radila na razvijanju plivačkih škola po Hrvatskoj. sportaš s invaliditetom Grada Rijeke za Napisao: Boris PEROVIĆ Nisu tu prisutni svi sportovi, ali osim plivanja, Moj veliki motivator je bila i Milka Milinković 2018. godinu u kategoriji juniora (R. Snimio: Petar FABIJAN imamo tenis, stolni tenis, boćanje, atletiku, Brmalj) koja je imala umjereniju energiju, ali je imala streljaštvo, jahanje, odnosno veliku paletu izraženo izuzetno poštenje i dobrotu. Te dvije sportova koju djeca mogu koristiti. U svakom osobe su bile dosta važne u mojem izboru da se slučaju, situacija se mijenja na pozitivnije, ali još Meni je kao Primorki i Osobe s invaliditetom i bavim ovim poslom. uvijek nam nedostaje aktivnosti u školi koje bi bile integrirane u satnicu. Školskih obaveza je jako Priča ide u Riječka Forca je bila prvi plivački klub osoba s dobrom smjeru Riječanki bila izuzetna invaliditetom, i u tome su Jasna Lulić Drenjak i puno i to je najveći problem našim članovima da dolaze češće na treninge. Plivači bi za neka bolja čast što sam bila djeca s teškoćama mogu njezini suradnici bili pioniri u Hrvatskoj. Od 1999. do 2012. godine natjecateljska dostignuća trebali trenirati dva do – Mi smo već od 2002. godine na malom Jasna Lulić Drenjak bila je prva osoba kojoj je tri puta dnevno, što je nama nemoguća misija. bazenu na Kantridi vodili plivačku školu za izbornica reprezentacije u plivanju Postoje neki mali pomaci, ali to nije uređeno osoba s invaliditetom. Imala je dodijeljena Nagrada djecu s teškoćama, u suradnji s Udrugom osoba biti vrhunski sportaši hijerarhijski u školama i fakultetima. puno uspjeha, u tom razdoblju Milka Milinković, u s dječjom i cerebralnom paralizom. Kad se zakon osvojeno je 39 medalja na velikim rvatski paraolimpijski odbor je početkom ova Riječanka nagradu i te kako zaslužila, čitajući promijenio, shvatili smo da imamo ljude, da U Hrvatskoj danas djeluje pet plivačkih klubova natjecanjima, od toga četiri spomen na slavnu osoba s invaliditetom, uz još nekoliko grupa koje Hprošle godine Jasni Lulić Drenjak dodijelio njezinu biografiju stječe se dojam da je uistinu imamo tim – rehabilitatore, fizioterapeute i mene na Paraolimpijskim igrama, a hrvatsku paraolimpijku. priznanje za dugogodišnji rad na razvoju sporta teško naći osobu koja bi bila zaslužnija za sve kao kineziologa – da osnujemo klub i počnemo rade u manjim sredinama. isplivana su četiri svjetska i tri osoba s invaliditetom, koje je tada prvi put imalo što se postiglo u sportu osoba s invaliditetom i razvijati našu viziju da svakom djetetu bude – Upravo je to Ana Sršen razvijala s trenerima europska rekorda. Milka je jedna od naših Velikog srca, male grupe koje prakticiraju Halliwick – Nakon Paraolimpijskih igara u naziv Nagrada Milka Milinković, u spomen na poboljšanju njihove kvalitete života. dostupno plivanje, da nauči plivati. Bilo je važno da Londonu odlučila sam prestati s najvećih sportašica slavnu hrvatsku paraolimpijku. – Na fakultetu, na kojem sam upisala smjer djeca mogu koristiti vodu na rehabilitacijski način i i koje su nam dobar izvor budućih plivača. U tim tim poslom jer teško je bilo sama da ako ne žele biti natjecateljski plivači mogu vodu malim sredinama bi bilo teško osnovati klub, ali i biti dobitnik takve – Meni je kao Primorki bila izuzetna čast što kineziterapije, sredinom devedesetih godina raditi puno toga. U doba kad koristiti kao medij u kojem su apsolutno slobodni. tamo ipak šire ideju da bi bilo dobro da svako sam počinjala bila sam i tajnica, sam bila prva osoba koja je dobila tu nagradu upoznala sam Anu Sršen, poznatu plivačicu nagrade ima posebnu To je pogotovo važno za djecu koja imaju neka dijete nauči plivati. Klub s najviše natjecatelja i izbornica, i trenerica, sve i kad je nazvana Milkinim imenom. Milka je jedna paraolimpijku. Počele smo se družiti i zajedno tjelesna oštećenja. Danas, za razliku od ranije, je zagrebački Natator, najviše visokorangiranih svašta. Bila sam među osnivačima težinu, kaže Jasna Lulić raditi te sam 1999. godine postala izbornica od naših najvećih sportašica i biti dobitnik takve imamo puno više djece iz autističnog spektra. plivača ima Split iako oni imaju manje plivača od Hrvatskog plivačkog saveza plivačkog tima osoba s invaliditetom. Nakon što osoba s invaliditetom, sad sam Drenjak, mama i tata nagrade ima posebnu težinu – s ponosom ističe Dešavaju se i situacije da se djecu želi integrirati nas. Nama u Rijeci su uvijek bitniji škola i fakultet je došao novi zakon o sportu, 2005. godine smo njegov dopredsjednik. Sve smo Jasna Lulić Drenjak, diplomirani kineziolog i u standardno školstvo, a klubovi su odvojeni pa od sporta, za što ja ljude uopće ne krivim. Albert hrvatskih plivačkih osnovali plivački klub Forcu budući da su se napravili da posložimo osnovni viši predavač na Fakultetu zdravstvenih studija većina roditelja smatra da bi ta djeca trebala biti Sirotich je jedan od naših najistaknutijih plivača, sustav i kostur. Kao izbornica paraolimpijaca Sveučilišta u Rijeci, dugogodišnja izbornica u klubovi osoba s invaliditetom morali odvojiti od i u standardnim klubovima jer se tamo druže s osvojio je brončanu medalju na Svjetskim igrama imala sam sreću što su plivali plivanju osoba s invaliditetom, jedna od osnivačica standardnih klubova, a time i dobiti mogućnost djecom kao u svom razredu. Postoje dva sustava mladih za osobe s invaliditetom. Dobio je nagradu Ana Sršen i Mihovil Španja koji Plivačkog kluba Forca i Hrvatskog plivačkog povlačenja više sredstava za razvoj. Iza toga je koji, nažalost, ne prate jedan drugog. Forca danas Novog lista Ivica Jobo Curtini i proglašen je su zaista vrhunski sportaši i ljudi, bio je tu i Ferdinand Major koji je saveza osoba s invaliditetom. Nema dvojbe da je bilo osnovano više takvih plivačkih klubova pa ima stotinjak članova, a imamo i grupu ljudi koji najboljim sportašem s invaliditetom Grada Rijeke smo osnovali i plivački savez, sad je to Hrvatski sad jedan od glavnih trenera u su naši korisnici isključivo ljeti na invalidskoj plaži za 2018. godinu u kategoriji juniora. Redovito Plivačkom klubu Natator i Nataša Jasna je pokretač brojnih paraplivački savez. trenira i član je hrvatske reprezentacije. Međutim, aktivnosti vezanih uz osobe Kostanj gdje radimo Halliwick metodu. Sobočan koja je sad naša tajnica studira strojarstvo, to je težak fakultet, i naravno s invaliditetom, rušila je neke Riječka Forca prvi plivački klub Istaknuti plivači u Savezu. To je ustvari ekipa koja i dalje razvija plivanje osoba barijere i time olakšala put osoba s invaliditetom da mu je to prioritet. Tu su i Sanja Polić koja je Kakav je danas status djece s invaliditetom kod s invaliditetom. Najviše sam ljudima koji dolaze iza nje nastupila na Europskim igrama i Matija Maraš, oni Paralelno je od 1999. godine Jasna odlazila na nas? Kakve mogućnosti imaju u Rijeci i Županiji su isto naši studenti, kod nas u plivanju je krenuo ponosna što su iza mene ostali međunarodne edukacije za klasifikaciju u plivanju za bavljenje sportom? Antonio Franko, a sad je vrhunski paratriatlonac. ljudi s kojima ta priča ide dalje u dobrom smjeru. koja omogućava da natjecanje bude fer i pošteno. – Danas imaju puno više mogućnosti nego u Ima dosta djece koja su počela trenirati kod nas, – Postoji deset tjelesnih klasa, ovisno o bliskoj prošlosti, pogotovo jer imamo jak i gradski a kasnije su prešla u neke druge klubove jer se Tri Udruge uzgajivača paške ovce – Novalja, Kolan, tjelesnom oštećenju, a u svakoj mogu biti osobe i županijski Sportski savez za osobe s invaliditetom plivanje može početi trenirati puno ranije, čak od Pag – imaju oko 30-35 tisuća ovaca s različitim vrstama invaliditeta, ali sa sličnom koji je u zadnje vrijeme povukao i dosta europskih tri godine starosti.  32 zip zip 33 uz sve svoje privatne i radne obveze našao sport vremena predano, i nadam se uspješno, obavljati Otočki dužnost tajnika kluba i organizatora većine priredaba i natjecanja u režiji kluba. To navodim ne radi sebe osobno, već kako bih potakao druge zaljubljenici mlađe članove da se više angažiraju u radu kluba, zabilježio je u monografiji Gašpar Purić i očito Šahovski klub uspio u svom naumu. „Lošinj“ igre sa 64 Osim što je mjesto tajnika „naslijedio“ njegov sin Bojan, također uspješan šahist, šahovski Lani je Lošinj prvi put osvojio Kup PGŽ, pobijedivši u finalu sudac državnog ranga i FIDE-instruktor, u klub riječki Kvarner. Slijeva: Muškardin, Tomić, Tirkajla, Petrović su se uključile mlađe generacije te u njemu danas polja djeluje 35 registriranih članova. – Družimo se na redovnim klupskim turnirima, Mali Lošinj va igrača. Pred njima ploča sa 64 polja. – U vrijeme studija u Osijeku, počeo sam krajem kroz školu šaha, u radno vrijeme kluba, tijekom DSvaki igrač ima 16 figura, jedan crne, a drugi 1967. godine aktivno igrati šah u tek utemeljenom putovanja na mečeve i turnire. Šah okuplja ljude bijele boje. Za obojicu vrijede jednaka pravila. šahovskom klubu “Grafičar”. To me potaklo različitih generacija, od djece iz nižih razreda Pobjedu će odnijeti onaj koji će bolje koristiti da i u Malom Lošinju pokrenem inicijativu za do umirovljenika, raznih zanimanja i interesa u taktiku i strategiju, pri čemu sreća nema nikakav utemeljenje šahovskog kluba. Bilo je to zaista životu, kaže Bojan Purić. Napisao: Walter SALKOVIĆ Mario Muškardin, ponajbolji šahist na utjecaj. Igrati ga ravnopravno mogu igrači svih ambiciozno jer u Malom Lošinju nije postojala i uživao veliki ugled u šahovskim krugovima, a Fotografije: Arhiva ZiP Klub redovito organizira klupska prvenstva, otoku uzrasta, od najmlađih do najstarijih. Procjenjuje šahovska tradicija. Srećom postojalo je nekoliko kasnije je prebačen u proljetne termine. Godine a povremeno turnire, te uspješno sudjeluje na 2008. je u Malom Lošinju održan je zasad se da danas šah aktivno igra oko 600 milijuna ljudi šahista koji su bili aktivni ranijih godina u svojim pojedinačnim i ekipnim prvenstvima. Tijekom posljednji takav turnir, zbog nedostatka financija. širom svijeta. Među njima su i članovi Šahovskog bivšim sredinama. I tako je krenulo. Ugledni pet desetljeća klupski prvak je najviše, čak devet Šahovski klub “Lošinj” bio je domaćin nizu kluba „Lošinj“ koji ove godine slavi pedesetu lošinjski odvjetnik Milan Kovačić, bivši zagrebački puta bio Gašpar Purić, a šest puta Boris Tirkajla. simultanki, alternativnih simultanki i hendikep- godišnjicu djelovanja. prvokategornik, odmah je prihvatio inicijativu za U brzopoteznom šahu situacija je obrnuta, prvak mečeva. Na Lošinju su gostovali istaknuti Lošinjski šahovski klub utemeljen je 14. pokretanje šahovskog kluba. Veliku pomoć pružio Lošinja devet puta je bio Boris Tirkajla, a po šest velemajstori i međunarodni majstori kao što su veljače 1969. godine pod nazivom Šahovsko je i lošinjski ljekarnik, prvokategornik Ferdo puta Gašpar Purić i Mario Muškardin. Muškardin Vlado Kovačević, Ivan Nemet, Krunoslav Hulak, Levinger, a priključio se i trećekategornik Marin (rođen 1995.) je prema titulama i rejtingu najdalje društvo “Mladost”. Od 1972. do 1974. nosio je Bojan Kurajica i Ognjen Cvitan. Utemeljen 14. veljače sponzorsko ime Šahovski klub “Jadranka”, od Đakovac, šef recepcije u hotelu “Istra”. Našoj se dogurao od svih klupskih igrača jer je lani postao četvorki priključilo još desetak ljubitelja drevne Hrvatski šahovski savez od 2016. godine u 1969. Šahovski klub 1974. do danas ŠK “Lošinj”, s tim da je od 1978. FIDE-majstor. Muškardin je dio tinejdžerske dobi do 1980. zajedno sa ŠK “Cres” činio Šahovsko igre i moglo se krenuti, zapisao je Gašpar Toić odradio kao član riječkog ŠK Liburnija, osvajajući Malom Lošinju organizira završnicu Hrvatskog „Lošinj“ ove godine slavi društvo “Cres-Lošinj”, a od 1984. do 1993. u uvodniku monografije “30 godina lošinjskog odličja na prvenstvima Hrvatske i nastupivši kupa na kojoj nastupaju svi vodeći domaći šahisti Ekipa na slici iz 2004. koja je obuhva- što je još jedno priznanje ŠK „Lošinj“. Godine tila razne generacije. U prednjem redu klubovi su bili spojeni u ŠK “Cres-Lošinj”. Od šaha” izdane 1999. godine. na Svjetskom i Europskom prvenstvu mlađih pedesetu godišnjicu 2017. na Lošinju je odigrana i Prva hrvatska liga, a Boris Tomić, Davor Golek, Boris Tirka- mnoštva postojećih sportskih klubova na Lošinju, Predsjednik Kluba od njegovog osnivanja bio je kategorija. jla i Bojan Purić, u zadnjem redu Darko djelovanja i danas u klubu Milan Kovačić, a tu je dužnost, uz kraće prekide, ove jeseni održat će se Europsko ekipno prvenstvo jedino su Sportsko-ribolovno društvo “Udica” Klupski uspjesi Golek, Tomislav Okrugić, Ludvig Grego, obavljao do smrti 1998. godine. Od 1998. do 2018. za veterane. djeluje 35 registriranih i Jedriličarski klub “Jugo” stariji od šahista, ali je Na pojedinačnim prvenstvima najveći Frančesko Knezić i Neven Petrović. predsjednik kluba bio je Davor Golek, a od lani Prva tri uspješna desetljeća šahovskog kluba Šahovski klub prvi s otoka koji se uključio u neko domet klupskih igrača su naslovi regionalnog/ članova. Hrvatski redovno sportsko ligaško natjecanje – odmah po lošinjske šahiste vodi Boris Tomić. Gašpar Purić Lošinj sistematizirao je i objavio u pisanom izdanju županijskog prvaka u mlađim kategorijama. Boris Gašpar Purić, a ove godine, za 50. godišnjicu šahovski savez već četvrtu osnivanju njegovi su članovi zaigrali na Prvenstvu je, također uz kraće prekide, bio tajnik kluba od Tomić je 1991. bio prvak riječke regije do 19 Simultanka u M. Lošinju odigrana postojanja, u pripremi je monografija njegovog 1976. godine. Krunoslav Hulak, tada Hrvatskog primorja i Gorskog kotara. početka do svoje smrti 2000. godine i najzaslužniji godina, a Mario Muškardin je 2006. bio županijski godinu u Malom Lošinju sina Bojana Purića.  aktualni državni prvak Novinar, odvjetnik, ljekarnik je za pokretanje i dugogodišnje održavanje većine prvak do 11 godina. Muškardin je 2008. bio i treći organizira završnicu i recepcioner utemeljili klub klupskih aktivnosti. 2000. godine dužnost tajnika na Prvenstvu Hrvatske do 13 godina. Hrvatskog kupa na kojoj kluba preuzima Bojan Purić, sin utemeljitelja Utemeljiteljem Kluba smatra se Gašpar Purić, a Gašpara. Puno redovitije klub nastupa u ekipnim uz njega Milan Kovačić, Ferdo Levinger i Marin natjecanjima. U ligaškim natjecanjima najveći nastupaju svi vodeći Šah okuplja ljude različitih generacija Đakovac, redom istaknuti šahisti u mjestima gdje domet je bio plasman i igranje u Republičkoj ligi domaći šahisti što je veliko su prije živjeli. Lošinjanin Gašpar Purić šah je Utemeljitelj kluba i dugogodišnji tajnik Gašpar Zapad od 1984. do 1987. godine (uz osvojeno 2. priznanje ŠK „Lošinj“ aktivno počeo igrati kao student i po povratku na Purić pedantno je prikupljao sav materijal vezan mjesto 1985.), te sudjelovanje od 2009. do danas (s rodni otok odlučio je pokrenuti klub. uz djelovanje kluba u njegovih prvih 30 godina te izuzetkom 2016.) u Drugoj hrvatskoj ligi Zapad. U ga sistematizirao i objavio u monografiji izdanoj kup-natjecanjima najveći uspjeh je osvajanje Kupa 1999. godine. Time je godinu dana prije smrti PGŽ 2018. i ulazak u završnicu Hrvatskog kupa. zaokružio svoj rad na promociji šaha i potaknuo Djeca iz kluba su kao ekipa OŠ Mario Martinolić mlađe naraštaje da se uključe u rad kluba. bili treći na prvenstvu Hrvatske 2007., a četvrti – Ni sada, nakon 30 godina uspješnog djelovanja, 2006. i 2008. godine. Posebno važan uspjeh je klub ne posustaje. Uključuju se i mladi, za koje 1. mjesto na Momčadskom prvenstvu Hrvatske je šahovska aktivnost od posebnog značenja. u dopisnom šahu, odigranom od 1993. do 1995. Na slici iz 1975. tadašnja Opće je poznato da šah razvija niz pozitivnih godine, ali ova šahovska disciplina je zamrla nakon klupska ekipa s trofejima što su u masovnu uporabu uvedena računala. osvojenima u prvih pet karakternih osobina, a već samo uključenje u rad godina kluba. Slijeva: kluba znači angažiranje mladih u jednu nadasve Klub je organizirao 18 otvorenih međunarodnih Mirko Dragosavljević, korisnu aktivnost i klub se tako uključuje u rad sa turnira u M. Lošinju, V. Lošinju, Cresu (s rekordnih Milan Kovačić, Gašpar mladeži i njihovo pozitivno okupljanje. Želio bih 70 natjecatelja 1987. godine!) i Nerezinama. Prvih Purić i Darko Fajdić također napomenuti da sam sva ova tri desetljeća godina (od 1976.) turnir se igrao za Novu godinu 34 zip zip 35 Efekt zrcala

reportaža Vransko jezero, najznačajniji prirodni rezervoar pitke vode Ispod površine na hrvatskim otocima, Vranskog jezera istražio je pod vodom (Esocidae) na europskom kontinentu. Veliki je Marinko Babić, nakon što grabežljivac, ima vitko tijelo, izuzetno je brza i okretna riba. Glava svojstvene građe završava je već „obradio“ Plitvička Vransko jezero s velikim čeljustima u obliku pačjeg kljuna na jezera, vode oko Palagruže U potrazi za ostacima kojima je smješteno oko 700 oštrih zuba, a i Brijuna, rijeke Krupu, velike oči su smještene na vrhu glave. Tijelo je tamnozelene do crne boje, prošarano svijetlim Zrmanju, Mrežnicu, trakama, savršeno za prikrivanje među vodenim Koranu i Dobru. potopljenog dvorca biljem. Živi u mirnim sporotekućim ili stajaćim vodama bogatim vodenom vegetacijom. Mužjaci Nije mogao odoljeti Napisali: Marinko BABIĆ i Walter SALKOVIĆ spolno sazrijevaju već u prvoj godini, a ženke tajnovitosti koja prati priče Fotografije: u drugoj ili trećoj godini života. Mrijesti se u Marinko BABIĆ proljetnim mjesecima kada ženka polaže oko o Vranskom jezeru, kao 20.000 jaja. Mlađ se hrani planktonom i ličinkama ni njegovoj fantastičnoj raznih kukaca, a kad dosegnu veličinu od 6 cm na jelovniku su joj prije svega ribe, ali i žabe, glodavci, prozirnosti ptice. Naraste do 150 cm i 25 kg. Dugovječna je riba, živi do 40 godina. Legenda o jezeru Linjak, lokalnog naziva tinkva, riba je iz porodice šarana (Cyprinidae) zelene, maslinaste ili žute Prema legendi, Vransko jezero boje. Izduženog je oblika, a koža mu je prekrivena je nekada bilo veliko polje gdje je debelom sluzi. Dug je do 70 cm i težak do 7,5 su živjele dvije sestre Gavanke. kg. Hrani se pridnenim životinjama i vodenim Bogata, zla sestra je živjela u raskošnom dvorcu, a u blizini, u Skrivene obale Vranskog jezera biljem. Aktivan u sumrak i noću. Rasprostranjen skromnoj kućici živjela je u njezina je u Europi i Aziji, obitava u mirnim vodama s siromašna sestra. Da bi mogla muljevitim dnom i gustom vegetacijom. Mrijesti prehraniti svoju obitelj radila je u ransko jezero na otoku Cresu još uvijek Najprozirnija hrvatska slatka voda nadrealni prizori podvodnih ograda i zrcaljenja se od svibnja do srpnja. dvorcu bogate sestre. Tamo je Vkrije mnoge tajne, iako su ga proteklih – Fotografije nastaju doslovno „između dva dna na površini jezera. I svakako, situacija kada mi Primorski ili bijeli klen je riba iz porodice mijesila kruh na pregači od ovčje godina istraživali hidrolozi, geolozi, biolozi i drugi se pokvario motor pa sam po podnevnom suncu kože, a od komadića koji bi se Marinko Babić, autor fotografija udaha“, a odmor između dva zarona koristim za šarana (Cyprinidae) smećkasto brončane boje, zalijepili na pregaču mijesila bi kod podvodnih ljepota Vranskog jezera znanstvenici s raznih instituta i fakulteta. Nedavno opuštanje, meditaciju, ali i za pregled snimljenih morao preveslati gotovo cijelo jezero. Sreća u s narančastim ili crvenkastim prsnim, trbušnim i kuće maleni kruh za svoju obitelj. je grupa francuskih znanstvenika, arheologa i fotki, analizu grešaka i planiranje. Vremenom se nesreći je bila što sam na raspolaganju imao pitke analnim perajama. Mužjaci spolnu zrelost dostižu Jednog dana siromah je pokucao paleontologa, uzela uzorke sa dna jezera kako bi organizam prilagođava na manjak kisika i višak vode u izobilju, kaže Babić koji je, zbog posebnih sa 1-3, a ženke sa 3-5 godina. Životni vijek mu na vrata i zamolio je za komadić istražili starost stijena te bolje upoznali porijeklo ugljikovog dioksida, pa mogu ostati duže pod mjera zaštite jezera, za fotografiranje dobio svega je do 15 godina, naraste do 60 cm. Hrani se kruha. Od onoga malenog kruščića kojeg je siromašna sestra jedva Fenomen Vranskog jezera. Prirodne ljepote Vranskog jezera privlače vodom i roniti sve dublje. Kretanje kroz vodu tri dana. različitom hranom životinjskog i biljnog porijekla, postaje ekonomično, bez suvišnih pokreta i zamijesila, dala mu je komadić. jezera i fotografe, ali rijetki su imali prilike zaviriti Usprkos kratkom vremenskom roku, zabilježio dok se veći primjerci hrane ribom. Područje Tog trenutka kruh je postao kamerom ispod njegove površine. Posljednji je to nepotrebnog trošenja energije. Tijelo opušteno i je gotovo sve biljne i životinjske vrste koje žive u rasprostranjenosti obuhvaća cijelu Italiju (slivno velika bijela pogača, a voda u Vransko jezero je jedinstven učinio Marinko Babić, Slavonac s prebivalištem glatko klizi kroz vodu, sve manje se osjećam kao jezeru, te napravio nekoliko prekrasnih pejzažnih područje Ligurskog i Tirenskog mora, od Ženeve bačvi postala je najbolje vino. hidrološki i hidrogeološki uljez, a sve više kao dio podvodnog okoliša u do južne Italije) te gotovo cijeli jadranski bazen Siromah joj je rekao da odmah fenomen krša i najznačajniji u Puli, zaljubljenik u prirodu i aktivni pobornik fotografija s obje strane vodene površine. kojem se nalazim, opisuje Babić svoju fotografsku (od južne Italije do Skadarskog i Ohridskog s djecom napusti dolinu jer će prirodni rezervoar pitke vode na njezine zaštite. Budući da je, kako kaže, „nad Jezerska fauna i ronilačku tehniku. jezera). zločesta sestra biti kažnjena. Na hrvatskim otocima. Smješteno vodom manje-više sve snimljeno“, odlučio se za nju će pasti Božja kazna, potres i je u središnjem dijelu otoka, Zbog izoliranosti u jezeru živi relativno mali broj podvodnu fotografiju. Nakon što je „obradio“ Plitvička jezera, vode Drlja je također iz porodice šarana (Cyprinidae) potop. Razrušen joj je i potopljen dužine 5,5 i širinu 1,5 km, oko Palagruže i Brijuna, rijeke Krupu, Zrmanju, životinjskih vrsta. Ihtiofaunu čine svega četiri vrste zamak. Ostaci zamka se prema te površine 5,75 četvornih – Ispod površine postoji puno mjesta i prizora Mrežnicu, Koranu i Dobru, u njima fotografirao riba: europska štuka (Esox lucius), linjak (Tinca priči i danas vide duboko na dnu kilometara. U njemu se nalazi koji još nisu zabilježeni fotoaparatom i to nije bez raznovrsne ribe, ali i meduze, puževe golaće, tinca), primorski klen (Squalius squalus) i drlja jezera i samo se katkada, za oluja, 220 milijuna metara kubičnih (Scardinius dergle). Nekada je u jezeru obitavala čuje zvonjava iz vodenih dubina. slatke vode izuzetne kakvoće. razloga. Na mnogim rijekama, jezerima, barama morske kozice, te sredozemnu medvjedicu i i lokvama u Hrvatskoj podvodna fotografija je glavatu želvu, privukao ga je podatak da je Vransko i jegulja (Anguilla anguilla), ali njeno prisustvo Ribarima i danas zapinju mreže za Jezero je najveća kriptodepresija krovove potopljenog dvorca. u Hrvatskoj, razina mu je 13,13 gotovo „nemoguća misija“, ali ujedno i veliki izazov, jezero najprozirnija hrvatska slatka voda jer se nije potvrđeno više od 20 godina. Osim riba tu metara iznad mora, a dno jezera prilika za pustolovinu i posebno zadovoljstvo, vidljivost kreće između 10 i 24 metara. Tome nije živi i slatkovodni školjkaš (Anodonta anatina), je 61,3 metra ispod razine mora. Vransko jezero kaže Babić koji roni isključivo na dah, nesputan mogao odoljeti. bjelonogi rak (Austropotamobius pallipes) te najprozirnija hrvatska Ubraja u oligotrofna jezera, što zmija ribarica (Natrix Tessellata). znači da je siromašno hranjivim opremom, bez mjehurića i buke koju stvara – U Vranskom jezeru nije bilo velikih iznenađenja. slatka voda jer se vidljivost tvarima i ima malu organsku ronilačka oprema, koristeći isključivo prirodno Ipak, najviše su mi ostali urezani u sjećanje Europska štuka, koju lokalno stanovništvo kreće između 10 i 24 proizvodnju. svjetlo, usredotočen samo na fotografiranje. trenuci u kojima štuke proganjaju jata klenova te zove luc, jedini je predstavnik porodice štuka metara 36 zip zip 37 reportaža Ispod površine Vranskog jezera

Jato drlja, riba iz Prstasta konopljika pripada porodici sporiški porodice šarana (Verbenaceae), rodu konopljika (Vitex). Biljka navodno slabi libido, što se odrazilo i na njezino latinsko ime: angus – janje, castus - djevičanski. Primarno je naseljavala područja oko Fotografije nastaju doslovno Sredozemnog mora preko Male Azije do Krima, „između dva udaha“, a da bi se kasnije kultivirala u mnogim područjima umjerene i suptropske klime. Grm može narasti odmor između dva zarona do četiri metra, oblik i raspored listova sličan koristim za opuštanje, je konoplji. Cvjeta od srpnja do kolovoza, mali cvjetovi su sastavljeni u ljubičaste cvatove. meditaciju i za pregled Mesnati crveno-crni plodovi se koriste kao začin snimljenog materijala. i anafrodizijak. Raste na vlažnim mjestima, najčešće uz rijeke i jezera. Na obalama Vranskog Vremenom se organizam jezera je dominantna vrsta. prilagođava na manjak kisika Trska je kozmopolitska zeljasta trajnica iz i višak ugljikovog dioksida, porodice trava (Poaceae). Stabljike su joj šuplje i glatke, narastu do 6 metara visine, ima do 50 cm Podvodne ograde pa mogu ostati duže i roniti dugačke plavo – zelene listove i do 50 cm dugačke Pogodno za edukaciju i sve dublje. Kretanje kroz metličaste cvatove. Cvate od srpnja do rujna. Na nekim dijelovima jezera Raste u plitkim vodama stajaćicama i močvarama, znnstvena istraživanja možemo naići na nesvakidašnji vodu postaje ekonomično, obično u velikim skupinama. Na Vranskom jezeru Nakon što je dobro upoznao Vransko jezero, podvodni prizor – podvodne ograde koje sežu do 5 m dubine. tijelo opušteno i glatko klizi dominira na njegovom sjevernom i južnom njegovu floru i faunu, Marinko Babić, kao Budući da razina jezera oscilira do obalnom dijelu. Stanište je brojnim pticama i promicatelj zaštite prirode, smatra da ga se može 7 metara, vlasnici obalnih parcela kroz vodu, sve manje se kukcima, a ribe nalaze zaštitu među podvodnim još više iskoristiti za edukaciju i znanstvena iskoristili su najniži vodostaj kako bi osjećam kao uljez, a sve više ima visoko, bočno spljošteno tijelo srebrno-sivo- Bjelonogi rak je zeleno-brončane do sive boje s dijelovima njenih stabljika. Njezine suhe stabljike istraživanja. ogradili svoja zemljišta. su se često rabile u građevinarstvu za pokrivanje zelene boje, sa srebrno-bijelim trbuhom. Kod blijedom trbušnom stranom. Narastu do 14 cm, – Vransko jezero kao akumulacija od 220 milijuna kao dio podvodnog okoliša, krovova, za stropove, sjenila na parkiralištima. odraslih riba su sve peraje tamnosivo obojene. a mužjaci su uvijek veći nego ženke iste starosti. metara kubičnih pitke vode uživa posebnu zaštitu i (Latinsko ime roda Phragmite potječe od grčke opisuje Babić Mala usta su nakošena prema gore, prilagođena za Spolnu zrelost obično dosežu u 2. ili 3. godini ne može se eksploatirati u turističke svrhe, ali može riječi phragma - ograda). prikupljanje hrane s površine. Naraste do 19 cm, života, kada dostignu duljinu od 5,5 do 6,5 cm. Pare biti izvrsno mjesto za edukativne izlete. Ako nam spolno sazrijeva u trećoj i četvrtoj godini, mrijesti u listopadu, ženka nosi 25 do 50 jaja, a juvenilni Tupocvjetni sit pripada porodici sitača je cilj podizanje ekološke svijesti, ciljana skupina se u proljeće, u plićacima obraslim vodenom rakovi se izlegu u proljeće. Aktivni su noću, hrane (Juncaceae). Njegovi pojedinačni gusti buseni bi prije svega trebala biti djeca i to tako da prvo rasprostranjeni su duž obale cijelog Vranskog vegetacijom. Hrani se planktonom, vodenim se vodenim biljem i sitnim beskralješnjacima. upoznaju, zavole i nakon toga izgrade pozitivan biljem, faunom dna te kopnenim kukcima koji jezera. Nastanjuju područja od Atlantskog oceana do stav o zaštiti prirodne baštine. Isto tako, obala slučajno upadnu u vodu. Drlja je regionalni endem Jadrana. U Hrvatskoj obitavaju samo u rijekama Morska podvodnica pripada porodici jezera bi mogla biti mjesto gdje će se smjestiti jadranskog sliva, rasprostranjena u Hrvatskoj i jadranskog sliva od Istre do Konavla i u nekim podvodnica (Najadaceae). Kozmopolitska je istraživačka postaja u kojoj bi mladi znanstvenici Bosni i Hercegovini. Bjelonogi rak jezerima. vrsta, raširena u toplijim jezerima, barama, iz cijelog svijeta mogli istraživati hidrogeološki i Školjke, zmije i rakovi riječnim kanalima i sporim tekućicama. Možemo Ribarica je neotrovna zmija koja većinu života biološki fenomen jezera, pisati o njemu doktorske je naći na pjeskovitom i muljevitom dnu, u sasvim Ljuštura slatkovodnog školjkaša je ovalnog provodi u vodi i pod vodom može ostati 2 sata. disertacije i tako proširiti spoznaje koje se mogu Zgrada vodocrpilištaa oblika, sastoji se od dvije ljuske građene od plitkoj vodi pa sve do dubine od 6 m. Naraste do Hrana su joj uglavnom male ribe, a ponekad i iskoristiti u nastojanjima za još efikasniju zaštitu Linjak, lokalnog naziva tinkva, Vranskog jezera kalcijeva karbonata koje su međusobno povezane 45 cm, Ima nazubljene listove dugačke do 4 cm. vodozemci. Rijetko grize, a kada je uhvaćena pravi Dobro podnosi boćatu i alkalnu vodu. i očuvanje, zaključuje Babić. Jesu li njegove ideje maslinaste je ili žute boje, izduženog Voda za cijelo cresko- ligamentom i bilateralno su simetrične. Boja se da je mrtva. Ženke su veće od mužjaka, naraste previše utopističke ili sasvim realne pokazat će oblika s kožom prekrivenom debelom Češljasti mrijesnjak pripada porodici mrijesnjača lošinjsko otočje ljušture je zelenkasto-žuta, smeđa ili crna. U do veličine od 130 cm. Ima malu zašiljenu glavu, vrijeme.  sluzi. Dug je do 70 cm i težak do 7,5 kg (Potamogetonaceae). Kozmopolitska je vrsta prosjeku je ljuštura dugačka između 8 i 10 cm. boja tijela varira, može biti sivkasta, smećkasta, Vransko jezero je jedini izvor pitke Kreću se pomoću stopala, životni vijek im je koja raste u slatkim i bočatim vodama na svim žućkasta ili zelenkasta. Sezona parenja je od ožujka vode za cijelo cresko-lošinjsko preko 10 godina, u njima se često može pronaći kontinentima osim Antarktika. Naraste do j1 m do svibnja kada se okuplja u velikim skupinama. otočje. Izgradnja vodovoda počela biser. Rasprostranjena je na prostoru sjeverne visine, listovi dugački 2-12 cm slični su listovima Jaja, 10 – 30 komada, odlaže u srpnju, a mlade je 1946. godine, 1952. godine vodu Europe i Azije. Rupe na fotografiranim ljušturama komorača ili kopra. Raste u plitkim i umjereno je na otoku prvi dobio Orlec, 1953. zmije se izlegu početkom rujna. Živi u tekućim i vjerojatno je probio linjak koji je napravio i dubokim vodama jezerima, rijeka, potoka, kanala, i Cres, dok je u Malom Lošinju stajaćim vodama Europe i Azije. ribnjaka. Dobro podnosi i bočate vode. jezerska voda iz slavina potekla udubljenja na dnu u potrazi za školjkama i 1962. godine. Jezero se nalazi pod rakovima. Jezerska flora Klasasti krocanj pripada porodici Haloragaceae, zaštitom, zabranjeno je zadržavanje Jezero je okruženo mediteranskom vegetacijom, rodu krocanja (Myriophyllum). Slabo razgranate, i napajanje stoke, upotreba niskom šumom i makijom. Uz samu obalu glatke stabljike narastu do 350 cm. Listovi su umjetnog gnojiva u poljodjelstvu, dominiraju gusti grmovi prstaste konopljike skupljeni po četiri u pršljenove, dugački su do sječa šuma, kampiranje i ribolov. 35 mm, sastavljeni su od 14 do 40 malih listića. Za potrebe vodocrpilišta i u svrhu (Vitex agnus-castus) uz pojedinačne busene znanstvenih istraživanja na jezeru tupocvjetnog sita (Juncus subnodulosus), a Cvjetovi su skupljeni u klasaste cvatove dužine se koriste se plovila isključivo na u plićacima sjevernog i južnog dijela jezera do 15 cm i izviru iz vode. Cvate od lipnja do električni pogon. najbrojnija je trska (Phragmites australis). U vodi kolovoza, a plodovi dozrijevaju u listopadu. Primarno je rasprostranjen na području Europe, na dubinama do 8 m rastu morska podvodnica Azije i sjeverne Afrike, odakle se proširio diljem (Najas marina), češljasti mrijesnjak (Potamogeton Ribarica je neotrovna svijeta. Raste u stajaćim ili sporo tekućim vodama, pectinatus) i klasasti krocanj (Myriophyllum zmija koja pod vodom jezerima, barama, ribnjacima na dubinama do 4 može ostati 2 sata spicatum). metra. 38 zip zip 39 pijat „Gostilna“

Kauzlarićevi dvori, koju je teško zaobići Delnice tvoriti ugostiteljski objekt kakvog su Delnicama i koji prije nije imao ama baš nikakve Oimali naši stari, onu pravu nekadašnju veze s ugostiteljstvom jer se tu nalazila kvalitetna Delnice gostionu, uvijek mi je bila želja, a ja i supruga trgovina auto opremom. Sandra uspjeli smo je ostvariti već kao iskusnji Ono što nas je privuklo je pozicija. Naime, i poznati ugostitelji, govori nam Boris Kauzlarić objekt je smješten na raskršću s kojeg se može koji je sa suprugom Sandrom u listopadu prošle ne samo prema Zagrebu i Rijeci, već i Kupskoj godine u Delnicama otvorio „Kauzlarićeve dolini, Brodu na Kupi, Čabru te Sloveniji. Sve dvore“, gostionu i restoran koji već privlači to jamči da ćemo mnogima biti na oku pa smo Kauzlarićevi dvori, Delnice pažnju, kako onih starih Kauzlarićevih gostiju Još jedan izazov – Boris Kauzlarić Grabanj 2, 51000 Delnice iz nikad prežaljenog „Jezera“ pa do onih koji tek Telefon: 051/831-260 otkrivaju njegove poznate i priznate kulinarske Pačja prsa na domaćem povrću iz sposobnosti. woka – za 4 osobe Napisao: Marinko KRMPOTIĆ Snimio: Rino GROPUZZO Odlazak iz „Jezera“ (koje, usput rečeno i dalje 4 kom. pačjih prsa po cca 180-200 g ne radi i pitanje je kad će i hoće li ikad) bio je 1 veća narezana mrkva narezana šok, ističe Boris Kauzlarić i pojašnjava: „Ipak 1 manji poriluk, pola korjena celera Domaći široki rezanci s marohljinom Stolovi kao u Igri smo tamo kao zakupci zaista lijepog i mnogima 10 kom. mladih žutih mahuna (smrčkom) – za 4 osobe prijestolja Ono što nas je privuklo 1 manja tikvica, manja žuta koleraba divljači, purica s mlincima, jela od patke, jela s od ranije znanog prostora proveli punih deset je pozicija. Naime, objekt 0,05 l maslinovog ulja 500 g domaćih širokih rezanaca roštilja poput goranskog ražnjića, jela od pašte Posebnost Kauzlarićevih dvora godina, stekli ime i ugled, uložili puno u opremu 0,1 l začinjenog pilećeg temeljca Jedna manja kapula sitno sasječena koju sami proizvodimo, kao i jela vezana više uz svakako su – vrlo veliki stolovi: Dva zrna češnjaka fino sasječena je smješten na raskršću s i vlastito znanje te se, na jedan način, srodili Na pačjim prsima zarežemo kožu na kockice do modernu kuhinju, ali sve s namirnicama vezanim „I sam volim dobro pojesti, a ja s tim prostorom i ljudima tog kraja. Nažalost, mesa, posolimo. U lagano zagrijanu tavicu položimo 8 većih smrčaka i supruga često smo u mnogim kojeg se može ne samo Dvije žlice maslinovog ulja uz goransko podneblje. Uz sve to posebno se ostanak nije bio moguć, a po odlasku smo se oko prsa na kožu i na laganoj vatri pečemo dok se restoranima imali problem što 4 žumanjka, sol i papar ponosimo našim kolačima koje sami radimo i koji nemaš kamo staviti sve što je prema Zagrebu i Rijeci, dvije godine odmarali, odnosno tu i tamo radili masnoća ne otopi. Prsa preokrenemo te stavimo u pećnicu na temperaturu od 180 C cca 7 minuta. Kad Rezance skuhamo u slanoj vodi. Na maslinovom su u ponudi svakog dana. na stolu. Baš stoga smo, kad već i Kupskoj dolini, ponešto u drugim ugostiteljskim objektima. No, smo odlučivali o stolovima, su prsa pečena izvadimo iz pećnice i tave da se prsa ulju prodinstamo kapulu dodamo češnjak. Kratko Za vikend, točnije u subotu i nedjelju, u ponudi želja da imamo vlastiti objekt i dalje nas je držala odmore nekoliko minuta. U međuvremenu wok tavu prodinstamo te dodamo smrčke narezane na trakice. išli na znatno veće stolove. Za Brodu na Kupi, Čabru je poseban jelovnik koji je sastavljen također pa smo, u stvari, stalno tražili neki prostor u zagrijemo na najveću temperaturu po cijeloj stijenci Kratko dinstamo. Posolimo i popaprimo po želji. četiri osobe to je stol dimenzija najčešće od pet jela, ali su cijene veće jer je riječ 120 puta 120, a to znači da za te Sloveniji. Sve to jamči kojem bismo pokrenuli ugostiteljsku djelatnost. tave zalijemo uljem i odmah dodamo povrće koje Dodamo rezance te dobro promješano, podlijemo smo prethodno oprali i narezali na čim tanje rezance sa dvije do tri žlice vode u kojoj se kuhalo tijesto. o kvalitetnijoj i ne baš svakidašnjoj hrani. I tu njega, ako baš hoće, sjesti može da ćemo mnogima biti Nekoliko nam je lokacija bilo zanimljivo, a na duge cca 4 cm. Povrće moramo brzo miješati da ne Dobro promiješamo. Skinemo sa vatre te dodamo smo za sada odazivom zadovoljni, a vjerujemo i šestero ljudi. No, cilj nam je da kraju smo se odlučili za objekt koji se nalazi zagori. Čim počne malo „venuti“ zalijemo temeljcem žumanjke i dobro izmješamo. Odmah serviramo. Po da će s dolaskom proljeća stanje biti još bolje jer svatko tko kod nas dođe nešto na oku... – tako je počela želji možemo posuti peršinom ili permezanom. pojesti, uživa u prostoru i blaguje neposredno do objekta INA-ine benzinske u i promješamo, a kad tekućina prokuha, skinemo sve će, pogotovo u turističkoj sezoni, brojni Slovenci, priča o novoj gostioni sa vatre. Odmah razdijelimo po tanjurima pačja prsa bez da misli gdje će što staviti. narežemo i poslažemo po povrću te prelijemo s malo Zagrepčani, Primorci, Riječani i ostali koji su Uz to, naravno, prostor smo „Kauzlarićevi dvori“ znali navratiti do „Jezera“, sada svraćati i do uredili u kombinaciji drva i stakla, masnoće od pačetine. odlučili iznajmiti taj prostor i urediti ga u stilu „Kauzlarićevih dvora“, govori Boris Kauzlarić.  a posebnu draž svemu svakako nekadašnjih, kako to Slovenci kažu, „gostilni“. daje i lijepi kamin“, ističe Boris Kauzlarić. Goranska sezonska I tako je počela priča o Gostioni „Kauzlarićevi ponuda dvori“. Izmjenili smo i obnovili unutrašnjost u velikoj mjeri, izgradili kamin koji nam povremeno Kroz „gostilnu“ želimo probuditi služi i za kulinarske prezentacije, uredili jako i održavati onaj starinski duh kvalitetnu kuhinju, osmislili i terasu, a čim se nekadašnjih gostiona, a to vrijeme proljepša uredit ćemo i vani prostor znači da ćemo uvijek u prvi plan stavljati tradicionalna jela s nekoliko klupa i stolova“, govori Kauzlarić ovog kraja te, naravno, poštivati ističući kako su, kad je riječ o gastro ponudi, sezonske odrednice vezane uz početak rada svoje „gostilne“ zamislili tako da sve što čini jelovnik pa ćemo tijekom tjedna nude marende, a subota i nedjelja u pojedinim dijelovima godine nuditi jela vezana uz gljive, rezervirani su za posebnu a la carte ponudu: odnosno šumske plodove i slične „Smatrali smo da je ponuda marendi nešto što sezonske gurmanske odrednice. je Delnicama potrebno i pokazalo se da smo u Ono što želimo izbjeći su ona pravu. Svakog radnog dana nudimo pet jela po svuda prisutna jela poput pizze, čevapćića, pljeskavica... znam cijeni od 30 kuna pa naviše pri čemu posebno da bismo tom ponudom privukli inzistiramo na obimnosti obroka što su naši gosti još gostiju, ali jednostavno to ne već uočili pa imamo vrlo dobar odaziv. Kad je o želimo. ponudi riječ opredijelili smo se za raznovrsna jela za koju treba kvalitetna priprema – pašticada od 40 zip zip 41 Unikatna pepeljara od bojanog stakla

Ovdje u Bribiru vidim svoj avionske veze. Nekad je vrijedilo „Kad staviš prst naši dom - Tabitha Burrill u more, povezan si sa cijelim svijetom“. Danas, kad svijet živi puno brže, moglo bi se reći da si povezan sa svijetom kad je aerodrom negdje na dva sata vožnje. U Crikvenici je aerodrom preko puta. Točnije, preko kanala. vaši Poslovanje u Hrvatskoj ne samo da je opuštenije Živjeti i raditi već i jeftinije. „Troškovi u Engleskoj bi bili puno veći, najam ureda je skuplji, materijali su skuplji, sve su to prednosti života i poslovanja u Bribiru.“ Tabitha Burrill, u Bribiru U Glass Studiu radi i Engleskinja koja se zaljubila u Bribir Hrvata, naša žena koja se zaljubila u Engleza i dovela Bribir je moj dom ga u Bribir i riječka profesorica likovne umjetnosti Gdje sebe vidi Tabitha nakon koju godinu? Planira puno je koja je posao našla na plaži ušavši u razgovor s li se vratiti u Englesku? Tabithom. A zašto su i radnice preselile iz Londona Bribir „Ne, ovdje vidim svoj život. Malo brinem jer će u Bribir? U Engleskoj je postalo nesnosno, tempo je mi jednog dana djeca možda živjeti u nekoj drugoj takav da te prisiljivava raditi 24 sata, sedam dana u zemlji pa neću u potpunosti moći uživati kao baka, ljepše nego tjednu. Čemu to? no... Kćer želi biti znanstvenica, a kaže mi: ako odem Radno vrijeme u Glass studiju je za poželjeti. Šest u Englesku, falit će mi moji hrvatski prijatelji. I ja Napisao: Anto RAVLIĆ sati dnevno. No, pravi zgoditak je slobodno vrijeme. sam našla ovdje prijatelje. Mislim da će Bribir ostati Snimio: Sandro RUBINIĆ u Londonu „Odemo do Krka, Rijeke, imamo mali brod na moj dom“, poručuje Engleskinja. Raznobojni stakleni materijal kojem uživamo, zimi idemo na Platak, na snijeg. od kojeg zaposlenice stvaraju Restorani su posebna tema. Ne nedostaje kvalitete raznovrsne predmete, ukrase, broševe, Život u Bribiru je lijep o tko zna koji put u našoj lijepoj zemlji Besmisleno. U Bribiru mi je predivno što u svakom Predivan kraj. Kad krenete, kopno, otoci, opet u Hrvatskoj. oduševljeno smo konstatirali: „Tko ovo može trenutku mogu parkirati bez problema. Znate koliko lančiće, narukvice, pa i slike P kopno pa opet otoci. Predivno more, različite boje „Volim restorane, evo večeras idemo u Didu, život. Sve nam je blizu. platiti?“. Nisu Hrvati toliko pametni, a svijet slijep to znači i znate li koliko je mjesta na svijetu gdje je koje se mijenjaju, ovisno o dobu, o vremenu“, priča vodim djevojke, nismo išli za Božić pa idemo sad. Zatvorim ured i za pet da ne primijeti kako je lijepo živjeti u Lijepoj našoj. parkiranje nemoguća misija. Uživamo u Hrvatskoj. engleska Bribirka. Hrvatska je puna Imali smo dobru prodaju ovaj tjedan. mogućnosti Doduše, mnogi će Hrvati primijetiti da stoji sve što Idemo u kazalište, sve je blizu, idemo u planine, Tabitha je po dolasku u Hrvatsku otvorila Glass minuta sam na plaži. pišemo, ali da jedan sitan detalj stvara probleme i idemo vidjeti medvjede, odemo do Italije. Sasvim Voljeli bi restoran u Bribiru. Da imamo nešto osim studio u Crikvenici. U Frankopanskoj ulici. pizze ili sendviča“. Gdje mogu stići za pet pomalo muti sliku o idiličnom životu u predivnom drugačiji život no što smo imali u Londonu. Vrijeme Vjerovala je da će crikvenički turisti kupovati njene „Mislim da Hrvatska ima puno mogućnosti, danas kad je svijet kutku svijeta. Lova. je predivno, ljudi su divni, puno je pozitivnih stvari umjetničke proizvode od stakla. Brzo je shvatila da Tabitha optimistično gleda u hrvatsku budućnost. minuta kad zatvorim ured oko nas“, priča Engleskinja koja je svjesna da u Uz napomenu da se nigdje ne živi dobro bez zahvaljujući komunikacijama Tabitha Burrill koja je iz Londona s obitelji od tog plana ništa. čitavoj priči mora biti i nešto love. rada. Nevjerojatno joj je da kod nas žive ljudi koji jedna cjelina, moguće je imati u Londonu, pita Tabitha preselila u Bribir sigurna je da lova nije sve u životu. Idealni rujan biznis u Hrvatskoj i raditi sa Živite od stakla? se zadovoljavaju iznajmljivanjem nekretnina tri cijelim svijetom. Puno je prilika Burrill koja je iz Londona I često puta vjerojatno u sebi pomisli „Tko ovo „Turisti koji dolaze u Crikvenicu uglavnom nemaju mjeseca i ne smatraju potrebnim raditi kroz poveći može platiti?“ Ima biznis sa staklom. Posebnom tehnikom u Hrvatskoj. Vjerujem da će se preselila u Bribir, odakle novca za trošiti. Kreću se od apartmana do plaže. ostatak godine. ljudi vraćati. Hrvatska će biti opet „Život u Bribiru je lijep život. Sve nam je blizu. lomi staklo u svom Glass studiju u Bribiru i stvara Slabi su potrošači. Sve sa sobom donesu u autu. progresivna“, smatra Tabitha. trguje sa svijetom u biznisu sitne, do fantazije raznovrsne komadiće stakla koje „Možda su oni u pravu, a ja u krivu koja radim cijelu Zatvorim ured i za pet minuta sam na plaži. Gdje Mislim da je pritisak tolikog broja turista u tako godinu“, s osmijehom će se zapitati Engleskinja.  sa staklom mogu stići za pet minuta kad zatvorim ured u izvozi širom svijeta. Od komadića stakla iz Bribira kratkom periodu opterećenje za zajednicu. Meni je umjetnici širom svijeta dekoriraju svoje proizvode. Londonu? Ljudi u Londonu putuju dva sata na rujan predivan. Kad završi ljeto, pitaju me hoću li ići Ako vam nije jasno što Tabitha radi, ne brinite. Nije u Englesku. Ma kakva Engleska. Rujan je predivan, Zahvaljujući Glass posao i još dva sata s posla. Znate li koliki se dio studiju i njegove četiri jasno ni Bribircima. čemu ići u Englesku. Plaže su puste. Vrijeme idealno. Tabithine radnice preselile su iz Londona života izgubi putujući na posao i s posla? Enorman zaposlenice budućnost Dovoljno toplo, a ne prevruće“, priča Tabitha. u Bribir, u Engleskoj je postalo nesnosno novac se izgubi na transport. „Od čega vi živite? Od ovih komadića stakla? poštanskog ureda u Ma tko to kupuje“, pitaju u čuđenju Bribirci i kao Primjećuje Tabitha da su Hrvati možda malo Bribiru nije upitna. po pravilu spomenu da je nekad u prostoru Glass prekritični prema sebi. Paketi s proizvodima studija radilo nešto konkretno. Mesnica. Tabithino „Znam da ste ljuti na birokraciju, ali nemojte misli putuju po čitavom svijetu staklo im je apstrakcija. No, bez obzira na čuđenje da je u Engleskoj drugačije. Drugi tip birokracije, ali lokalnog pučanstva, Tabithino tržište je cijeli svijet. slični problemi“, kaže gospođa iz Londona. „Da, radimo sa cijelim svijetom. Polovica tržišta Uputit će i kritiku u kojoj će je Hrvati odreda Želim biti građanin nam je u Velikoj Britaniji, a sve više smo prisutni u podržati. svijeta Americi i Australiji“, kaže Engleskinja s bribirskom „Hrana je preskupa, a nije neke kvalitete. Fresh adresom. hrana je jeftinija u Engleskoj. Nevjerojatno. Uz Brexit je aktualna tema. I u Engleskoj i u svijetu. Došla sam Zahvaljujući Glass studiju i njegove četiri vašu izvrsnu klimu morali biste imati vrhunske zaposlenice budućnost poštanskog ureda u Bribiru ovdje prije Brexita i Brexit nije poljoprivredne proizvode. Italija i Francuska imaju utjecao na moju odluku da se nije upitna. Paketi putuju u čitav svijet. Po 80 paketa puno skuplju hranu od Hrvatske, ali dobijete bolju preselim, no ja želim biti građanin iz malog poštanskog ureda podno frankopanske kvalitetu“, smatra Tabitha. svijeta, ne želim biti u zemlji koja kule razmili se svijetom. Pohvalit će se kako sve bolje priča hrvatski. nije dio svijeta. Ovdje, u Crikvenici Međunarodna „posada“ i Hrvatskoj, mogu biti građanin „Učim, učim. Dva puta tjedno imam sate. Mlađa svijeta“, rekla nam je Engleskinja Crikvenica i Bribir nisu bili slučajan odabir. kćer od četiri godine razumije hrvatski i može udana za Portugalca koji se u Crikveničani Montanariji su kumovi pa su Tabitha pričati. Starija kćer od sedam godina ustručava se Hrvatskoj bavi restauriranjem i suprug dolazili na ljetovanje u Crikvenicu. Svidjela pričati jer se boji da krivo priča. Bitno je pričati, starih kuća i iznajmljivanjem kuće im se i odlučili su preseliti. Palac gore i za sve bolje makar s greškama. u Triblju. 42 zip zip 43 ad prirodi pristupaš s ljubavlju, ona će Jakusima dio su inovativnih itinerara Feel & eko Ktu ljubav nagraditi, kaže Želimir Depoli, Taste osmišljenih u sklopu EU projekta Riviera- po struci inženjer strojarstva, a „po duši“ 4-Season II koji je povezao Opatiju i Portorož pčelar, dok pred petnaestak turističkih vodiča u zajedničku turističku destinaciju. Ideja je predstavlja svoje obiteljsko gospodarstvo u međunarodnom tržištu predstaviti dvije rivijere Jakusima, opatijskom zaleđu. Pritom je opušten u dvije države tijekom pomno osmišljenih kao da je cijeli život proveo u turizmu, plijeni itinerara što povezuju prirodne ljepote, sportske etno pažnju jednostavnošću i energijom kojom aktivnosti i autohtone, domaće proizvode govori o „poslu“ kojim se bavi svega nekoliko prvenstveno malih obiteljskih gospodarstava. godina, a u kojem je već postao pravi stručnjak Ponuda za svih 365 dana u godini i dobitnik brojnih priznanja. Vješt u radu s Uz medove Želimira Depolija, priliku da Feel & Taste rukama i bogate imaginacije, svoje imanje zažive na svjetskoj turističkoj pozornici imat u opatijskom zaleđu u Poljanama uredio je kao pravo „pčelarsko će posebni i vrlo ukusni čajevi od veprine i carstvo“ – haubu starog automobila pretvorio kamelije udruge Veprina 519, keksi Betini koji

Veprinac je u „pčelamobil“, od odbačenog bojlera stvorio se u Veprincu rade po tradicionalnoj recepturi je „košnicu“ kao znak prepoznavanja na ulazu staroj stotinama godina, maslinovo ulje i vino s u dvorište, a sam je u kršnom podzemlju osunčanih učkarskih obronaka obitelji Perišić iskopao konobu u kojoj goste nudi raznim na čijem je gospodarstvu i jezerce sa stotinjak vrstama meda, ali i fantastičnim kuglicama od „ribica ljubimica“, fantastične lutkice od lavande lovranskog maruna. Senke Šikić, sireve obitelji Maliki proizvedene Nema većeg doživljaja od kušanja autohtone hrane (kod domaćina u njegovoj konobi) od mlijeka ovaca što su svoje dane provodile u – Moja supruga Vivien i ja nismo s „olovkom i osmisliti proizvod koji će gosta u destinaciji slobodnoj ispaši na livadama Male Učke. Inovativni itinerari Feel & papirom“ ušli u pčelarstvo, s nekom računicom, zadržati „dan duže“. Klasični turistički proizvod, more, plaža i sedam dana ručka u Taste osmišljeni u sklopu istom hotelu to više ne mogu napraviti, zato EU projekta Riviera-4- Feel & Taste u opatijskom zaleđu su nam potrebni inventivni iskoraci. Turisti Season II povezao je Opatiju Želimir Depoli i supruga Vivien u Jakusima danas traže autentičnost, žele osjetiti život lokalnog stanovništva, doživjeti nešto što i Portorož u zajedničku Napisao: Davor ŽIC nego kao u projekt koji će nam ispuniti dane – Odlična stvar kod projekta Feel & Taste jest Snimio: Sandro RUBINIĆ ljekarnu Gordana Grgurine koji svoje goste je specifično samo za to mjesto. Milenijalci, u mirovini, ali i omogućiti da stvorimo nešto što omogućuje turističku ponudu svih 365 dana turističku destinaciju. Ideja dočekuje kao vitez iz 15. stoljeća. koji će do 2025. godine postati dominantni u novo. Pčela je divlja životinja, ali ona živi u godini. Zaleđe je na Opatijskoj rivijeri dugo turističkim kretanjima, traže iskustvo, izvornost je međunarodnom tržištu bilo zanemareno, posebice Poljane i Veprinac, – Vojska je čuvala grad i jude va njemu, potpuno slobodno. Nije „vezana“ niti zatvorena i uključenost u lokalnu sredinu, a projekt Feel predstaviti dvije rivijere u u košnicama, ima mogućnosti otići i vratiti a ovo područje krije neka fantastična iskustva pop je čuval njihovu dušu, a za telo je tu bila koja oduševljavaju svih koji ih isprobaju. Moji srednjovjekovna ljekarna. Imamo 45 vrsta & Taste pruža upravo to – mogu s domaćinom dvije države tijekom pomno se... Mi ih ne eksploatiramo, uzimamo samo sjesti u njegovu konobu, kušati njegovo vino, onaj višak koji nam daju. Ako ih ne poštujemo, kolege doista su osupnuti atrakcijama koje se prirodnih lijekova, a planiramo i muzej živog osmišljenih itinerara što predstavljaju ovim projektom, a za koje je dosad bilja u kojem će posjetitelji moći upoznati med ili maslinovo ulje, doživjeti izvorno i one će otići, govori Želimir, čiji će med uskoro autentično iskustvo, ističe Pinezić. malo tko znao. Turizam 21. stoljeća temelji se ljekovito bilje našeg kraja, objašnjava Grgurina u povezuju prirodne ljepote, postati jedan od okusa po kojem će turisti Povezivanje proizvođača i OPG-ova na iskustvu, transformativnom doživljaju nekog čijoj se ljekarni mogu kušati mješavine različitih pamtiti Opatijsku rivijeru. sportske aktivnosti i domaće prostora, a ovi itinereri su raritet i pružaju čajeva poput mente i kamilice za zdravlje Projekt Feel & Taste provodi se pod okriljem proizvode malih obiteljskih Naime, nagrađivani pčelinji proizvodi OPG-a jedinstveno iskustvo u Hrvatskoj, jer pozivaju dišnih puteva, bazge i kadulje za protuupalno opatijske Turističke zajednice, a uskoro će Pogled na Kvarner s Veprinca Depoli i „hotel za pčele“ Želimira i Vivien u gosta u dom i konobu domaćina, daju mu priliku djelovanje ili šipka za koji se nekad vjerovalo biti predstavljen javnosti nizom promotivnih gospodarstava da prošeće vinogradima, maslinicima i poljima kako liječi bjesnoću. materijala. Kako ističe Daniela Grlaš, projektni lavande, upozna specifičnosti ovog kraja, govori U turizmu potrebni inventivni iskoraci menadžer u TZ Opatija, cilj projekta nije samo Smilja Strika, turistički vodič s dugogodišnjim obogaćivanje turističke ponude Opatijske iskustvom, zadužena za vođenje svojih kolega na Šaroliku, zanimljivu i dosad uglavnom rivijere, već i međusobno povezivanje lokalnih pilot-turi Feel & Taste itinerarima. neotkrivenu ponudu opatijskog zaleđa proizvođača i OPG-ova u „Feel & Taste klub“. u intrigantne je itinerare povezao Nedo Srednjovjekovna ljekarna – Ponuđači okupljeni u projekt Feel & Taste Pinezić, poznati krčki turistički djelatnik koji imaju međusobno komplementarne proizvode i Uz istraživanje biciklističkih i planinarskih je u turizam uključen od „malih nogu“. Za staza Parka prirode Učka i šetnje stoljetnim zapravo su prirodno usmjereni jedni na druge, posjetitelje Opatijske rivijere „posložio“ je rute jezgrama Veprinca i Voloskog, turisti će imati a zajedno stvaraju novu dodatnu vrijednost kao što je „Učka safari“ što ih vodi putevima prilike upoznati lokalne umjetnike poput za lokalni turistički proizvod. Uz OPG-ove, u mlikarica i uvodi u autentične konobe malih Vedrana Ružića, Žane Boyd i Claudia Franka, projekt su uključeni umjetnici, turistički vodiči, proizvođača u opatijskom zaleđu, „Health & brati marune u gustim dobrećanskim šumama, privatni iznajmljivači i hotelijeri, restorani Nature“ koji povezuje šetnju uz lungomare s iskusnim škamparom isploviti u lov na ove i konobe, koji svi zajedno stvaraju cjeloviti cijenjene morske delicije. Moći će kušati delicije s posebnim wellness tretmanima, „Taste the doživljaj. Puno truda utrošeno je na istraživanje od puževa u matuljskom obrtu Helicikultura i Hidden Hinterland“ što će ih provesti šumama i u razgovore s domaćinstvima kako bismo ih smokvenjake u konobi obitelji Bistre u mirnoj oazi maruna, ali i „zatočiti“ u veprinačkoj tamnici... uvjerili da su njihovi autentični proizvodi upravo mjesta Kali iznad Medveje, uživati u pogledu na – Danas, u vremenu kada konkurencija na ono što danas nedostaje na tržištu, odnosno da čitav Kvarner iz vinograda ispred konobe obitelji turističkom području nikad nije bila veća, je netko spreman putovati stotinama kilometara Rumac pijuckajući njihovu nacionalnim zlatom a kanali promocije nikad razgranatiji i lakše samo da bi kušao njihove proizvode, zaključuje Gordan Grgurina svoje goste dočekuje ovjenčanu malvaziju ili ušetati u srednjovjekovnu dostupni zahvaljujući internetu, ključno je Grlaš.  kao vitez iz 15. stoljeća. 44 zip zip 45 Olivera Baljak je ikona HNK Ivana pl. Zajca, matične kuće ti vrati emociju, kada nastane ta divna singerija, u kojoj je tijekom proteka četiri desetljeća ostvarila brojne onda je to jedno krasno zajedništvo. Onda si uspješne uloge – gotovo pa svaki Riječanin, ljubitelj kazališta, potpuno ispunjen, sretan... A ponekad se desi 5 pitanja pamti je po nekoj roli u kojoj mu se „zavukla pod kožu“. Zbog iskrenosti i energije na sceni osvajala je srca publike i kritike, neka čudna tišina, a ti se daješ i daješ i kao da ne a kruna tog „života na sceni“ nedavna je odluka Ministarstva možeš probiti zid, kao da ne možeš doprijeti do Olivera Baljak, kulture kojoj joj je dodijeljen najveći status koji glumac može publike. I tada si duboko u sebi nesretan. dobiti u kazalištu – titula nacionalne dramske prvakinje. Često se zaboravlja da su i glumci samo ljudi, sa nacionalna dramska – Ja to prihvaćam kao rezime mog rada, kao priznanje za prvakinja sve ono što sam dala mom teatru, mom gradu i u što sam svojim problemima i nesigurnošću. Zato što smo uložila puno truda, energije i ljubavi. Nisam zalutala na „daske tako izloženi, zato što otvaramo srce, otvaramo koje život znače“. Još kao djevojčica sam „znala“ da ću biti dušu i dajemo sebe, zapravo smo jako ranjivi. glumica. Bila sam sitna, dubokog glasa i od pete godine, kad Samo što se puno puta pretvaramo da nismo. Rijeka bi me netko pitao što ću biti kad odrastem, govorila sam – glumica. Zanimljivo, nikad se nitko nije nasmijao na to. Iz tog djetinjstva i danas se sjećam svoje prve „glume“. Gledala Vjerujem da nije jednostavno, koliko sam Disneyjevu „Trnoružicu“. I, naravno, nisam glumila nju, god vježbali i koliko god iskustva nego – vješticu. Jer je ona bila atraktivna, moćna, zanimljiva. imali, na svakoj predstavi, uvijek Tada sam s nekom kuhačom hodala po kući kao žezlom, iznova proživljavati duboke emocije. navlačila mamine štikle u koje sam nagurala čarape i dugačku Proživljavate li doista te emocije ili ih haljinu... I bila sam vještica. Sa šesnaest godina krenula sam samo – glumite? u amatersko kazalište „Viktor Car Emin“ koje je tada vodio, danas nažalost pokojni, redatelj u mirovini Anđelko Štimac. – Spadam pod one glumce, to je neki Došla sam nasmijana, vedra i puna entuzijazma, pitala mogu li Čehovljanski proces u meni, da uistinu Napisao: Davor ŽIC s njima glumiti i objeručke su me primili. A profesionalno sam proživljavam te emocije. Nerado se služim Snimio: Petar FABIJAN se s glumom počela baviti s 23 godine. tehnikom jer uvijek mislim da se to prepoznaje. Mislim da puno bolje dopireš do ljudi ako im daješ pravu emociju, ako je to „fejk“ netko će vidjeti tu razliku. Uza sve težine, padove i muke Važno mi je ovo kazalište i ovaj grad koje proživljavaš u procesu rada, sa svojom okolinom, ti ipak opstaješ – znači, ono što te drži Po životopisu čini se da ste imali i Spadam pod one glumce, Imate li neku ulogu koja je obilježila je silna ljubav i fascinacija prema kazalištu. Život neke dodatne interese. Pa ste tako, ta četiri desetljeća? u kazalištu koliko je „tren“ – jer jedna predstava to je neki Čehovljanski primjerice, studirali pravo... – Kada sam bila u kazalištu neke tri i pol je neponovljiva i događa se u jednom trenutku proces u meni, da uistinu – Jesam, jer me moji nisu puštali na Akademiju, godine, u istoj sezoni igrala sam u svih šest – u tvom životnom vijeku je dugovječno. Treba proživljavam te emocije. da gdje ću ja u Zagreb, da je to nesigurna premijera, no jedna je „iskočila“. To je bila Claire opstati od prvih trenutaka do svoje mirovine. profesija. A ja sam im govorila da ću svejedno u „Sluškinjama“ Jeana Geneta, koju je režirao Treba opstati na sceni. Nerado se služim tehnikom biti glumica. Završila sam srednju školu kao dr. Vlatko Perković. To je bila rola za koju sam Uvijek iznova nađem neku energiju koju koju jer uvijek mislim da se to fizioterapeut, odmah se zaposlila s 19 godina u trebala biti nagrađena, ali zbog pravila udruženja mogu dati, jer svako davanje na sceni ujedno je glumaca nisam mogla dobiti nagradu – naime, prepoznaje. Mislim da lovranskoj bolnici i paralelno studirala pravo. i punjenje ljubavlju i spoznajom da si nekome Bila sam jako razočarana i tužna što nisam mogla nisam završila Akademiju, a nisam niti skupila pružio nešto kvalitetno. Barem se osjećaš – puno bolje dopireš do ljudi na Akademiju, ali kad sam prošla pored kazališta, četiri godine iskustva u profesionalnom kazalištu pošteno. Nekad je čovjeku teško, imaš neki koje su tada bile minimum za nagradu. Pokojni rekla sam sama sebi: „Olivera, ti ćeš kad tad stati privatan problem, umoran si, a moraš doći ako im daješ pravu emociju Vanja Drach, koji je bio u komisiji, kazao je da na scenu i predati se. Shvatila sam u najtežim na ove daske“! I život je to upravo tako posložio. mu je užasno žao što ih pravila priječe da mi Jer pravi snovi se doista i ostvaruju. Bila sam već trenucima svog života, a bilo ih je, da imam dodijele tu nagradu za glumačku izvedbu. Ali, „rezervno dugme“. U garderobi mislim da ću ovog apsolvent prava kada me pozvao taj isti Anđelko to je bila rola koja me „lansirala“, a kasnije su časa umrijeti, da ne mogu više, ali kad dođem na Štimac jer su ga pitali ima li neku mladu curu koja uslijedile neke druge krasne uloge koje su mi scenu to dugme profunkcionira. A kad se ugasi pjevati da nije mogla nastupiti u javnosti. Ja na Riječka scena je najveća, bi igrala malu ulogu u profesionalnom kazalištu. negdje duboko u duši i koje mi puno znače. svjetlo, kad se vratiš u garderobu i ostaneš sam sa sreću nemam taj problem, ali kad sam pjevala s najšira u Hrvatskoj. Rekla sam mu: „Kako mi možete uopće postaviti Sada, kada iza sebe imam stotinjak uloga, mogu sobom, vrati se sav taj umor i tuga. Ali za scenu si Mirellom Toić ipak me je bila malo „stisnula“ Savladati tu scenu doista je zahtjevno. I tko je savlada, takvo pitanje, naravno da hoću“! Tako sam došla reći da svaka vas rola na izvjestan način obilježi. sav „tu“, nema „fejka“. trema. Imale smo dva koncerta u crkvi, pjevala može svugdje ići – Olivera u kazalište, vrlo brzo sam dala otkaz u bolnici i Svaka je na svoj način važna. Zato što netko neće sam s njom Ave Maria, Panis angelicus... Sjećam se da sam imala ogromnu tremu. Ali stisnula Baljak sva se predala glumi. gledati onu rolu koja je meni važna, nego će doći Uz kazališne uloge, publika vas pamti sam petlju i ipak mogla nastupiti. Postoje treme u kazalište pogledati nešto drugo po čemu će i po pjesmi. Obje ove umjetničke koje su destruktivne, koje te potpuno izbezume, I ostali ste četrdeset godina u istoj vas pamtiti. Mladi glumci griješe kad misle da forme se izvode pred publikom, no no mene su takve srećom zaobišle. A nije to zgradi... Niste nikada razmišljali da ne moraju dati sve od sebe u maloj roli. Uvijek postoji li neki različiti pristup, je li jednostavno. Imala sam prilike vidjeti neke ljude, promijenite sredinu? moraš dati cijelog sebe, jer te uvijek netko vidi. trema drugačija? Ne samo tvoji nadređeni, ili redatelji koji ti mogu političare ili osobe istaknute u javnim nastupima, – Pjesma je isto moja ljubav, studirala sam – Bila sam ‘89. godine pozvana da dođem u dati neku veću ulogu kasnije, nego i publika, koja koje su se „smrzle“ kad su došle na našu scenu. pjevanje dvije godine. Pjevala sam na nekoliko ZKM. Ali mi je muž tada rekao da je siguran da će te možda vidjeti samo taj jedan put u životu. Imao je čovjek čak i papir u ruci s kojeg je trebao festivala, na Chansonfestu, imala svoje koncerte, ćemo se razvesti ako odem... A meni je ljubav Svakoj ulozi moraš se jednako predati. To naše čitati, a sav mu se papir tresao... Scena ima neku nastupala u mjuziklima. To je isto sastavni užasno važna, a važno mi je i ovo kazalište predanje na sceni je jako važno. U tom trenutku svoju čudnu energiju. Ova naša scena je najveća, Sada, kada iza sebe imam stotinjak dio mene i moje profesije. A to s tremom je i ovaj grad i na kraju sam ostala. Kad sve to čini se da je scena centar svih zbivanja, da je cijeli najšira u Hrvatskoj. Savladati tu scenu, da te uloga, mogu reći da svaka vas rola na zanimljivo... To jesu dva različita faha. Sjećam se svijet negdje nestao i ostao si sam s publikom publika čuje gore u galeriji, i na svim ložama, izvjestan način obilježi. Svaka je na svoj saberem, nije mi žao. Jer da sam silno htjela otići, jedne glumice koja je također lijepo pjevala, ali kojoj se potpuno predaješ sa svojom emocijom. doista je zahtjevno. Zato kažem da tko stane na način važna – Olivera u monodrami vjerojatno bih prihvatila tu ponudu. Ali, očito je rekla da je imala toliku tremu kad bi trebala „Kurva“ Vedrane Rudan sam bila vezana za Rijeku i ovaj HNK. To je čin davanja, ali i uzimanja. Jer publika kada našu scenu, može svugdje ići. 46 zip zip 47 90 dana Igre su uvijek razlog za Ravna Gora križaljka osmijeh penzionera ekoliko stotina umirovljenika iz Ndvadesetak umirovljeničkih udruga okupilo se u Crikvenici na 13. izdanju Susreta Crikvenica umirovljenika Primorsko-goranske županije u organizaciji Matice umirovljenika Primorsko- goranske županije. Suorganizator Susreta bila je Udruga umirovljenika Grada Crikvenice „Sunce”. Napisao i snimio: Anto RAVLIĆ Stotine umirovljenika na 13. izdanju Susreta Ogledanja na visećoj kuglani umirovljenika Primorsko- goranske županije u Umirovljenici se svake godine sastaju povodom dana Primorsko-goranske županije, a naglasak je Crikvenici na sportskim aktivnostima. Masovno druženje umirovljenika u Crikvenici, gradu u kojem 25 Zabiti koš nije tako posto pučanstva čine umirovljenici, otvorio je lako kao na televiziji gradonačelnik Crikvenice Damir Rukavina, uz asistenciju zamjenice Ivone Matošić Gašparović. Umirovljenicima se obratila predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna, a umirovljeničke susrete dolaskom je podržala i saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ines Najpopularniji - od Strenja Linić. natjecanja su penzionerima Umirovljenici su se natjecali u košarci odnosno najinteresantniji briškula i slobodnim bacanjima, ogledali na visećoj kuglani, trešeta te pikado, na koji se nordijskom hodanju, bacanju kolutova, pikadu te prijavi najviše natjecatelja briškuli i trešeti. Rezultat je bio u drugom planu, a druženje i osmijeh označeni su kao prioritet. – Penzionerima je ovo uživanje, uz sve muke i tegobe i odnos prisutan prema njima posljednjih godina. Vidimo i sami kako nam se pomaže. Dizanjem penzija jedan posto. Uvijek su ovakvi susreti prilika za opuštanje, za dušu i tijelo. Svi čekaju ovakve susrete, kao što čekamo i susret u Golubinjaku gdje ćemo u srpnju okupiti preko tri tisuće umirovljenika iz cijele Hrvatske. Od natjecanja su penzionerima najinteresantniji briškula i trešeta te pikado. Mislim da je ipak pikado broj jedan jer tamo se uvijek prijavi najviše natjecatelja”, istaknuo je predsjednik Matice umirovljenika Primorsko-goranske županije Zdravko Winter. Dok su se umirovljenici natjecali na Trgu Stjepana Radića, Gradsko društvo Crvenog križa Crikvenica mjerilo je tlak i razinu šećera u krvi je ispred hotela „International”. U Crvenom križu Penzionerima je svako druženje – uživanje, kako kažu, uz sve muke i odnos su poručili da se može reći da se umirovljenici prisutan prema njima posljednjih godina drže uputa po pitanju discipline prehrane.  48 zip zip 49 info pgž DOBITNICI NAGRADNE KRIŽALJKE IZ 48. BROJA ZIP-A Priče iz primorsko-goranskog kraja Tekst: Dragan Ogurlić (pristiglo 396 koverti, dopisnica i razglednica) Susak štorije Ilustracija: Vjekoslav Vojo Radoičić Županijski Ustanove u kulturi 3 ručka/večere za dvije Damjan Sardot Natalia Renčić osobe u gostionici Mihatovići 10 A Japlenički put 3 upravni odjeli: i javne ustanove PGŽ „Vagabundina koliba“ 52446 NOVA VAS, 51512 NJIVICE Ravno 7, Bribir POREČ Jelena Ivanković Ured Županije Ivan Polić Marko Vodeb Franje Račkog 10 Adamićeva 10/V, Rijeka Doli 19 Rozmanova 21 51322 FUŽINE 51300 DELNICE 6000 KOPER, Susak, otok koji T ++385 51 351-612 • F ++385 51 351 613 SLOVENIJA E [email protected], [email protected] Melita Senfner 5 majica PGŽ Klajner brdo 5 Blaženka Kurtović Zdenko Škrtić Pročelnik: Goran Petrc, prof. 51326 VRBOVSKO Šupijan 2 Jadranski trg 1 51219 ČAVLE Darko Popović 51000 RIJEKA Upravni odjel za proračun, Žminjska 11 leži na stupovima Damir Grgurić Pomorski i povijesni Saša Vorkapić financije i nabavu 51000 RIJEKA Vankina 14 muzej Hrvatskog primorja Snježnička 34 Slogin kula 2/IV, Rijeka 10020 ZAGREB 51304 GEROVO T ++385 51 351-672 • F ++385 51 351-673 Muzejski trg 1, 51000 Rijeka 3 poklon paketa Ravnateljica: 10 Knjiga Lidija Burić E [email protected], [email protected] trgovine slastice Vilma Nikolina Radić Štivić „Fra Serafin Trsatski“ Hegedušićeva 15 Pročelnik: Krešimir Parat, dipl.oec. Ljubica Petrović T ++385 51 553 667, 553 666 Luka Laloš 51000 RIJEKA Andrije Peruča 10/II F ++385 51 213 578 S.S. Kranjčevića 16 Upravni odjel za prostorno uređenje, 51000 RIJEKA Neli Mlinarić E [email protected] 51300 DELNICE Pomerio 3 graditeljstvo i zaštitu okoliša Branka Perušić W www.ppmhp.hr Dijana Grgurić 51000 RIJEKA Riva 10/I, Rijeka Turkovićeva 1 51262 KRALJEVICA 43. Istarske divizije 1/8 Vlatko Polić T ++385 51 351-202 • F ++385 51 351-203 51415 LOVRAN Begovo Razdolje 52 A E [email protected] Mira Roberti Omladinska 3 Lorena Škiljan 51315 MRKOPALJ Pročelnica: doc.dr.sc. Koraljka Vahtar-Jurković 51222 BAKAR A.G. Matoša 4 51300 DELNICE 10 audio CD Upravni odjel za zdravstvo 3 poklon paketa PGŽ Josip Zoretić Stiven Knaus Slogin kula 2/II, Rijeka Mile Kosanović Škrljevo 128 Kovačeva 1 T ++385 51 351-922 • F ++385 51 351-923 Niz 1/I 51223 ŠKRLJEVO 51317 CRNI LUG 51326 VRBOVSKO Slobodan Bošković E [email protected] Prirodoslovni muzej Rijeka Laura Saletnik Liburnijska 22 Pročelnica: izv. prof.dr.sc. Đulija Malatestinić Lorenzov prolaz 1, 51000 Rijeka Ema Žeželić Jankovićeva cesta 15 Ričinska 11 51414 IČIĆI Ravnateljica: 51211 MATULJI 51218 DRAŽICE Milena Zubčić Upravni odjel za odgoj i obrazovanje dr.sc. Željka Modrić Surina Put Puhari 1 Vesna Zorko : ++385 51 553-669 Draženka Špoljarić Slogin kula 2/I, Rijeka T Zametska 40 51211 MATULJI Tuška 1 F: ++385 51 553-669 51311 SKRAD T ++385 51 351-882 • F ++385 51 351-883 51000 RIJEKA Nedeljko Jančia E [email protected] [email protected] Udatnoga 10 Nikola Rebrović Pročelnica: mr. sc. Edita Stilin www.prirodoslovni.com 5 knjiga Petra Grabovca 51000 RIJEKA Belej 92 „Rijeka“ 51554 NEREZINE Davor Pjaca Ksenija Salamić Stara Baška 15 Dina Peršić Upravni odjel za gospodarenjem Mirka Čurbega 3/III 51521 PUNAT Prolaz Matka Brajše 4 imovinom i opće poslove 51000 RIJEKA Enzo Hrvatin 51410 OPATIJA Slogin kula 2/V, Rijeka Josip Lulić Presika 46 T ++385 51 351-822 • F ++385 51 351-803 Silvire Tommasini 8 Ivica Šimičić 52220 LABIN E [email protected] 51550 MALI LOŠINJ Čandekova 23D/III 51000 RIJEKA Pročelnica: Branka Ivandić, dipl.iur. Anka Buterin Denis Ružić Žrtava fašizma 11 Hreljin 55 Bogdan Jerković Ustanova 51226 HRELJIN Upravni odjel za pomorsko dobro, 51415 LOVRAN D. Godine 7 Ivan Matetić Ronjgov 51000 RIJEKA promet i veze Ilija Kovačević 5 knjiga Nikice Mrđena: Ronjgi 1, 51516 Viškovo Marčelji 14 Slogin kula 2/VI, Rijeka „Ljubav i ljubomora“ Branimir Ivančić Ravnatelj: Darko Čargonja 51216 VIŠKOVO Kovačićeva 116 T ++385 51 351-952 • F ++385 51 351-953 T ++385 51 257-340 Oktavija Ročić Tajana Čargonja Rtić 8 51314 RAVNA GORA E [email protected] F ++385 51 503-790 Šupijan 1 51328 LUKOVDOL Mirella Mirković Pročelnica: Nada Milošević, dipl.iur. 51219 ČAVLE [email protected] Žarka Pezelja 16 www.ustanova-ronjgov.hr Melita Šimić Ratka Petrovića 14 51221 KOSTRENA tok Susak je načudnovatiji otok na njegovi brežuljci i doline – sve je to od Sada više nije tako, ostala su samo dva, a Upravni odjel za turizam, 5 knjiga Bojana Zoričića „Moj stari Novi“ 51000 RIJEKA Snježana poduzetništvo i ruralni razvoj Jadranu i u cijelom Mediteranu. Jer, samoga pijeska. Neki tvrde da su sav taj ona druga dva su zubom vremena i silnim Vesna Mataija Orijana Kojanec Kovačević-Ban O Slogin kula 2/II, Rijeka Daničićeva 12 Štivar 7 Grge Tuškana 13b od 1185 jadranskih otoka i školja, priroda silni pijesak na vapnenačku kamenu ploču naletima oluja već davno prebijena. I stoga, T ++385 51 351-260 • F ++385 51 351-263 51370 SENJ 51215 KASTAV 47000 KARLOVAC je jedino Susak stvorila od pijeska, odnosno otoka Suska nanijeli vjetrovi s istočnih kad bjesni jugo, ili se bura prolomi nad E [email protected] Javna ustanova Priroda Pročelnica: Melita Raukar, dipl.oec. Ustanova za upravljanje zaštićenim Rješenja traženih pojmova i vašu adresu (najjeftinije na dopisnici), pošaljite (ili prapora. To je otok za kojeg kažu da na Alpa. Drugi pak tvrde da su pijesak nanijele Suskom, kažu, čuje se stenjanje iz njegove dijelovima prirode u PGŽ osobno donesite) do srijede 26. lipnja 2019. g. na adresu: njemu nema ni jednog jedinog kamenčića, morske struje čak s druge strane jadranske utrobe i pijesak se ugiblje, propada... Upravni odjel za regionalni razvoj, Grivica 4, 51000 Rijeka Primorsko-goranska županija, Magazin „Zeleno i plavo“ (za nagradnu križaljku), pa ni grude zemlje. Sve kuće na otoku, a ima obale, s ušća talijanske rijeke Po. I za jednu infrastrukturu i upravljanje projektima Ravnateljica: mr. sc. Sonja Šišić Adamićeva 10, 51000 Rijeka Svaka se oluja, u praznovjerici, sa strahom T 00385-51-352-400 684 broja, sagrađene su od dopremljenog i za drugu teoriju reći će vam i pokušati ih Adamićeva 10/III, Rijeka Izvlačenje dobitnika bit će 27. lipnja 2019. na Kanalu RI u emisiji „Od mora do gorja očekuje. Pukne li još jedan stup, od dva F 00385-51-352-401 T ++385 51 351-900 • F ++385 51 351-909 – Županijske teme“, a rezultate objavljujemo u sljedećem broju. istarskog kamena. Kakve su to sile pijesak dokazati – znanstvenici. A što kažu Suščani? koliko ih je ostalo, otok će potonuti u hladne E [email protected] [email protected] www.ju-priroda.hr Rješenja traženih pojmova iz prošlog broja: nanijele na otvoreni rub Kvarnerskog Po njima je sasvim normalno da žive na morske dubine. Zato stanovnici ovoga Pročelnik: izv. prof.dr.sc. Ljudevit Krpan SLAVENSKO BOŽANSTVO – PERUN; SPOMENIK PRIRODE NA UČKI - VELA zaljeva? I otkuda su pijesak donijele kad ga DRAGA; PLANINARSKI DOM I PRIJEVOJ NA UČKI - POKLON; POZNATI RANČ pješčanom otoku ali ih brine što je kao otoka ne vole buru ni jugo, ne vole valove, Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade NA UČKI – BUBAČ; ENDEMSKI UČKARSKI – ZVONČIĆ; NAJVIŠI VRH UČKE - nadaleko nema? takav – vrlo klimav. Postoji, naime, legenda i svakoga će uvjeriti kako se otok klima kao Slogin kula 2/I, Rijeka VOJAK Utroba otoka, morsko dno oko njega, da je Susak nekada počivao na četiri stupa. “bablji zub”. 1 T ++385 51 351-920 • F ++385 51 351-935 Javna ustanova Zavod za prostorno Nagrade za točne odgovore iz broja 49 ZIP-a: E [email protected] uređenje Primorsko-goranske Pročelnica: Dragica Marač, mag.psych. 3 ručka/večere za dvije osobe u gostioni Kauzlarićevi dvori, Grabanj 2, Delnice županije 3 poklon paketa trgovine slastica „Vilma“ 1 Splitska 2/II, Rijeka 3 poklon paketa PGŽ Naravno, ovo je samo legenda izvučena iz nekih davnih spisa, koju mi je svojedobno Upravni odjel za za kulturu, Ravnatelj: 5 knjiga Petra Grabovca „Rijeka“ potvrdio danas pokojni Anton Picinić-Toninov, dugogodišnji tajnik mjesnog ureda i susački sport i tehničku kulturu Adam Butigan 10 knjiga monografije „Čudesno lijepa“ matičar. U njegovu pripovijedanju nema straha od potopa - čak i ako se prekine pretposljednji Ciottina 17b/1, Rijeka T ++385 51 351 772 10 knjiga: Fra Serafin Trsatski stup, otok će se vezati sa svemirom. Legenda koja govori o klimavom otoku ima vjerojatno su- T ++385 51 351-881 • F ++385 51 351-802 F ++385 51 212 436 5 majica PGŽ E [email protected], [email protected] [email protected] 10 audio CD-a vremeno opravdanje u izuzetnoj nesigurnosti pristajanja plovila pri svakoj jačoj buri ili jugu. Tome Pročelnica: v.d. Tamara Carević Baraba www.zavod.pgz.hr se prokletstvu donekle u novije vrijeme doskočilo izgradnjom nove rive... 50 zip zip 51 Litice klanca Triget Divlja i očuvana priroda klanca Triget na otoku Krku

Tekst i foto: mr. sc. Marko Randić Javna ustanova Priroda

S kamenitih ogoljenih strana u predjelu litica i točila na jugoistočnom dijelu obala otoka Krka, od rta Glavina do rta Matanovo, ruši se u more nekoliko strmih bujičnih udolina. To je područje divlje i neprohodne prirode koje nadlijeću bjeloglavi supovi i suri orlovi, a tek tu i tamo, gdje padine nisu toliko strme, zalaze ovamo i manja stada ovaca tražeći oskudnu ispašu. Među nizom bujičnih udolina najmarkantniji je i najdublje u padine usječen klanac Triget kojemu pripadajuća bujica započinje svoj tok na rubu padina brda Diviška i utječe u more u uvali Jasenova. Ova jedinstvena prirodna geomorfološka pojava smještena je unutar zaštićenog područja ornitološkog rezervata Glavine – Mala luka (Kuntrep). Već i kratki obilasci u dio kanjona koji je dostupan običnom posjetitelju daju uvid u niz iznimnih krajobrazno-estetskih i prirodoslovnih vrijednosti koje skriva ovaj teško pristupačni kutak ornitološkog rezervata. Proći cijeli kanjon sve do mora težak je poduhvat zbog brojnih litica i stjenovitih skokova, a mogu ga se latiti samo planinari vični penjačkim vještinama. Osim rijetkih i ugroženih petrofilnih (prilagođenih životu na liticama) vrsta ptičjeg svijeta, ovdje nailazimo na oskudan ali osebujan i vrijedan biljni svijet kanjona, što dijelom treba pripisati činjenici da do nekih stjenovitih mjesta i strmih polica teško mogu doprijeti čak i ovce. Osim planinske trave uskolisne šašike, koja se kanjonom spušta skoro do obale mora, na travnjacima i u pukotinama stijena nekoliko biljnih endema započinju cvatnju već na izmaku zime, primjerice jadranska ljubica, jadranska gromotulja, Weldenov šafran, a druge se mogu u cvatu vidjeti kasnije u proljeće, primjerice dalmatinska zečina, istarski zvončić... Sve ovo bogatstvo biološke raznolikosti do danas je ostalo očuvano zahvaljujući teškoj dostupnosti i neprohodnosti kanjona, pa neka tako i ostane.

Jadranska gromotulja