Rektori Sveučilišta U Zagrebu RAZREDI HAZU VIII. Razred Za

ISSN 1849-4838 (TISAK) ISSN 1849-6091 (ONLINE) ČASOPIS HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI GODINA VI./ BROJ 10. / ZAGREB, 2019. /CIJENA 25 KN

TEMA BROJA Akademici HAZU – Rektori Sveučilišta u Zagrebu

RAZREDI HAZU VIII. Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju

ZNANSTVENI ZAVODI HAZU Zavod za znanstveni rad u Varaždinu

MUZEJI, GALERIJE I ZBIRKE HAZU Orijentalna zbirka Arhiva HAZU

PROJEKTI HAZU Rimski grobni spomenici jugozapadne Panonije u svome materijalnom, religijskom i društvenom kontekstu

BLAGO KNJIŽNICE, ARHIVA I ZBIRKI HAZU Inkunabule u Knjižnici HAZU

IZLOG IZDANJA HAZU Forum – čuvar tradicije

MEĐUNARODNA SURADNJA Stipendije iz Fonda Zlatko i Joyce Baloković

U FOKUSU Darwinovo pismo Spiridionu Brusini

KRONIKA Nagrade i priznanja Događanja u HAZU u prvom polugodištu 2019.

SADRŽAJ / Content GLASNIK HAZU (godište VI., br. 10., siječanj – lipanj 2019.)

GLASNIK HAZU 2 Uvodna riječ predsjednika HAZU / Foreword by President of ČASOPIS HRVATSKE AKADEMIJE the Croatian Academy of Sciences and Arts ZNANOSTI I UMJETNOSTI Akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatske Godina VI., broj 10., Zagreb, 2019. akademije znanosti i umjetnosti

Nakladnik / Publisher: 5 Tema broja / Feature Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Akademici HAZU – Rektori Sveučilišta u Zagrebu / Academy Za nakladnika /For the Publisher: Members – Rectors of Zagreb University akademik Dario Vretenar, glavni tajnik HAZU Stella Fatović-Ferenčić, Marijan Lipovac, Bojan Marotti, Glavni urednik / Editor-in-Chief: Tihomil Maštrović, Snježana Paušek Baždar akademik Ivan Gušić Urednik / Editor: 27 Razredi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / prof. dr. sc. Tihomil Maštrović Academy Departments Likovni urednik / Design Editor: VIII. Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju / Damir Fabijanić VIII. Department of Music and Musicology Uredništvo / Editorial Board: Akademik Stanislav Tuksar prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, dr. sc. Alemko Gluhak, akademik Ivan Gušić, prof. dr. sc. Vjera Katalinić, dr. sc. 31 Znanstveni zavodi HAZU / Institutes for Scientific Research Ana Lederer, dr. sc. Bojan Marotti, prof. dr. sc. Tihomil Zavod za znanstveni rad HAZU u Varaždinu / Institute for Maštrović, prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar Scientific Work in Varaždin Tajnik uredništva / Secretary of the Editorial Board: Vladimir Huzjan Marijan Lipovac Nakladničko vijeće /Publishing Board: 35 Muzeji, galerije i zbirke HAZU / Museums, Galleries and predsjednik HAZU: akademik Velimir Neidhardt Collections of the Croatian Academy Orijentalna zbirka Arhiva HAZU / The Oriental Collection of potpredsjednici HAZU: akademik Davor Miličić i akademik Frano Parać, the Archives of the Croatian Academy of Sciences and Arts Tatjana Paić-Vukić glavni tajnik HAZU: akademik Dario Vretenar, tajnici Akademijinih razreda: akademik Ferdo Bašić, akademkinja Vida Demarin, akademik Gordan Družić, 39 Projekti HAZU / Academy Projects akademik Ignac Lovrek, akademik Darko Novaković, Rimski grobni spomenici jugozapadne Panonije u svome akademik Mladen Obad Šćitaroci, akademik Pavao Pavličić, materijalnom, religijskom i društvenom kontekstu / Roman akademik Goran Pichler, akademik Stanislav Tuksar Funerary Monuments of South-Western Pannonia in Their Material, Social and Religious Context Lektorica i korektorica / Copy Editing Branka Migotti and Proof-Reading: Maja Silov Tovernić Prevoditelj / Translation into English: 45 Blago Knjižnice, Arhiva i zbirki HAZU / The Treasures of the Academy Library, Archives and Collections Ana Bizjak Inkunabule u Knjižnici HAZU / Incunabula in the Library of Autor logotipa, likovnog rješenja i vizualnog the Croatian Academy of Sciences and Arts Glasnika HAZU / identiteta Author of Logo, Akademik Josip Bratulić Visual and Brand Identity : Zoran Filipović, LIKARIJA d.o.o. 51 Izlog izdanja HAZU / Academy Editions Layout / Graphic Design and Typesetting: Forum – čuvar tradicije / Forum – The Guardian of the Tradition Ivana Čukelj Akademik Krešimir Nemec Tisak / Printed by: Tiskara Zelina d.d. Međunarodna suradnja / International Collaboration Adresa uredništva / Editorial Office: 55 Stipendije iz Fonda Zlatko i Joyce Baloković/ Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zlatko and Joyce Baloković Scholarship Fund Uredništvo Glasnika HAZU, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, 10000 Zagreb U fokusu / In Focus E-mail: [email protected]; 59 Darwinovo pismo Spiridionu Brusini – važan dokument hrvatske Telefon+Telefaks / Phone+Fax: 385/01/4895366 kulturne prošlosti / The Letter of Charles Darwin to Spiridion Marketing, pretplata / Marketing; Subscriptions: Brusina – Important Document of Croatian Cultural History [email protected] Josip Balabanić Glasnik HAZU izlazi dva puta godišnje. Cijena jednog broja 25 kuna. Kronika / Past Events Godišnja pretplata: 40 kuna (uključena poštarina). 62 Nagrade i priznanja / Awards and Commendations HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI. Događanja u HAZU u prvom polugodištu 2019. / Events at the IBAN žiro računa: Croatian Academy in the Period January – June 2019 Državni proračun HR1210010051863000160 Redakcija ovog broja zaključena je 30. rujna 2019. Suradnici u ovom broju / Contributors in this Issue Tiskanje Glasnika HAZU novčano je potpomogla 88 Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 88 Popis likovnih priloga / Figures and Tables

GLASNIK HAZU | 1 Uvodna riječ predsjednika HAZU

odine 2019. Hrvatska akademija znanosti i um- kulturi i umjetnosti hrvatski je narod sačuvao vla- G jetnosti slavi stotu obljetnicu osnutka svojeg stiti nacionalni identitet na turbulentnom prostoru Umjetničkog razreda. Iz tog su razreda kasnije nasta- svoje domovine te ga i danas, kad ima svoju vlastitu li današnji Razred za književnost, Razred za likovne državu, kroz opus svojih umjetnika predstavlja cije- umjetnosti i Razred za glazbenu umjetnost i muziko- lom čovječanstvu. Brojni su hrvatski umjetnici bili logiju, što je prilika za osvrt na doprinos Akademi- Akademijini članovi, spomenimo samo neke: slikari je i njenih članova hrvatskoj i svjetskoj umjetnosti. Vlaho Bukovac, Bela Csikos Sessia, Ljubo Babić i Edo Još pri svojem osnutku godine 1861. Akademija je Murtić, kipari Ivan Meštrović, Robert Frangeš Miha- zamišljena kao najviša znanstvena, ali i umjetnička nović, Frano Kršinić i Antun Augustinčić, arhitekti Jo- institucija hrvatskog naroda, kao ustanova koja će sip Vancaš, Hugo Ehrlich, Ernest Weissmann i Drago u svojim redovima okupljati vrhunske znanstvenike, Galić, skladatelji Ivan Zajc, Jakov Gotovac, Stjepan ali i vrhunske umjetnike. S pravom se može zaključiti Šulek i Boris Papandopulo, književnici Vladimir Na- da se, zahvaljujući sretnoj sinergiji znanosti i umjet- zor, Miroslav Krleža, Ranko Marinković i Slobodan nosti, Hrvatska akademija profilirala kao institucija Novak... od ugleda i povjerenja koja radom svojih članova te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svo- znanstvenih i umjetničkih jedinica obogaćuje intelek- jem sastavu ima i nekoliko muzejsko-galerijskih jedi- tualni i duhovni život Hrvatske, ali i Europe i svijeta. nica koje čuvaju neprocjenjivo umjetničko blago. Uz Naš prvi predsjednik Franjo Rački na svečanosti Strossmayerovu galeriju starih majstora, to su i Glip- otvorenja Akademijine palače i Strossmayerove gale- toteka, Hrvatski muzej arhitekture i Kabinet grafike u rije godine 1884. rekao je: „Od danas u tom se hramu Zagrebu te Memorijalna zbirka Maksimilijana Vanke u rukuju znanost i umjetnost“, a naš utemeljitelj Jo- Korčuli. I sama Akademijina palača na Zrinjevcu, kao sip Juraj Strossmayer u istoj je prigodi kazao: „U zao i druge zgrade u Akademijinu vlasništvu, vrijedni su čas narodu, koji ne zna znanost i umjetnost cijeniti, arhitektonski spomenici i umjetnička djela. Umjet- koji ne zna u štovanju i ljubavi pravim učenjacima nost doista prožima najvišu hrvatsku znanstvenu i i umjetnicima prvo i odlično mjesto ustupiti. Taki umjetničku instituciju koja se stoga s pravom naziva narod propada, gine i izumire.“ Upravo zahvaljujući Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti.

Akademik Velimir Neidhardt

2 | GLASNIK HAZU UVODNA RIJEČ

Foreword by the President of the Croatian Academy of Sciences and Arts

n 2019 the Croatian Academy of Sciences and Arts ture and art the Croatian people managed to preserve I celebrates the 100th anniversary of its Department their national identity on the turbulent territory of their of Arts. It gave origin to the present Department of Lit� homeland, where to this day, when they have their own erature, Department of Fine Arts and Department of state, they are presented to the world through the work Music and Musicology, and this is an excellent opportu� of their artists. Many Croatian artists were Academy nity to give an overview of the Academy’s contribution members: painters Vlaho Bukovac, Bela Csikos Sessia, to Croatian and world art. Since it was founded in 1861, Ljubo Babić and Edo Murtić, sculptors Ivan Meštrović, the Academy has been the supreme scientific, but also Robert Frangeš Mihanović, Frano Kršinić and Antun artistic institution of the Croatian people, an institu� Augustinčić, architects Josip Vancaš, Hugo Ehrlich, tion that gathers both distinguished scientists and ac� Ernest Weissmann and Drago Galić, composers Ivan complished artists. It can rightfully be concluded that, Zajc, Jakov Gotovac, Stjepan Šulek and Boris Papan� thanks to the synergy between sciences and arts, the dopulo, writers Vladimir Nazor, Miroslav Krleža, Ranko Croatian Academy has profiled itself as a respectful Marinković, Slobodan Novak, to name but a few. and trustworthy institution whose members enrich the The Croatian Academy of Sciences and Arts com� intellectual and spiritual life not only in Croatia, but prises several museum and gallery units that hold also in Europe and the world. priceless art treasures. In addition to the Strossmayer At the Academy Palace and Strossmayer Gallery in� Gallery of Old Masters, there is the Glyptotheque, the auguration ceremony, held in 1884, our first president Croatian Museum of Architecture and the Department Franjo Rački said: “From this day science and art em� of Prints and Drawings in Zagreb, as well as the Memo� brace one another in this temple”, while at the same rial Collection of Maksimilijan Vanka in Korčula. The ceremony our founder Josip Juraj Strossmayer added: Academy Palace itself, situated in Zrinjevac, and other “Sad times are upon a nation that does not appreci� Academy buildings are valuable architectural monu� ate science and art, that does not worship and love ments and works of art. Indeed, art pervades in the su� its scholars and artists and that does not put them at preme Croatian scientific and artistic institution which the first and foremost place. Such a nation will perish, is therefore rightfully called the Croatian Academy of die and become extinct.” Precisely thanks to their cul� Sciences and Arts.

Prof. emer. Velimir Neidhardt

GLASNIK HAZU | 3 4 | GLASNIK HAZU TEMA BROJA

Akademici HAZU – Rektori sveučilišta u Zagrebu

Stella Fatović-Ferenčić, Marijan Lipovac, Bojan Marotti, Tihomil Maštrović, Snježana Paušek-Baždar

odine 2019. obilježava se 350. obljetnica uteme- desetci tisuća stručnjaka iz gotovo svih relevantnih G ljenja Sveučilišta u Zagrebu. Iako to sveučilište znanstvenih i umjetničkih područja. Hrvatskom nije najstarije u povijesti hrvatskih sveučilišta – to je društvu Sveučilište je podarilo najvažnije pretpo- Generalno učilište dominikanskog reda ili Universitas stavke razvoja, a to su ponajprije obrazovani kom- Jadertina što je djelovalo u Zadru od 1396. do 1807. petentni stručnjaci i školovani umjetnici. Napose, – ipak, Sveučilište u Zagrebu najvažnije je hrvatsko velika je uloga Sveučilišta bila u stvaranju moderne sveučilište. Njegova povijest počinje 23. rujna 1669., hrvatske nacije posljednjih desetljeća XIX. stoljeća kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvat- i prvih XX. te izrastanje Hrvatske u europsku državu skoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice koju obilježava visoka srednjoeuropska i mediteran- sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akade- ska uljudba. miji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu, što Brojni profesori Sveučilišta u Zagrebu bili su čla- je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. novi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a studenoga 1671. Stoga Sveučilište godinu 1669. uzi- kako su to u pravilu najugledniji članovi akademske ma kao godinu svojega utemeljenja, a 3. studenoga zajednice, posve je razumljiva činjenica da je zapažen kao Dan Sveučilišta. broj rektora bio upravo iz redova akademika HAZU. Austrijski car i hrvatski kralj Franjo Josip I. pot- Pridružujući se čestitkama na velikom jubileju pisao je godine 1869., prilikom boravka u Zagrebu, Sveučilišta u Zagrebu, uredništvo Glasnika HAZU oda- zakonski članak o Sveučilištu u Zagrebu, a pet go- bralo je za temu svog desetog, jubilarnog broja prilog dina kasnije izrađen je novi zakonski članak koji je „Akademici rektori Sveučilišta u Zagrebu“ koji rječito zaslugom bana Ivana Mažuranića dobio vladarevu svjedoči o povezanosti uglednog hrvatskog sveuči- sankciju 5. siječnja 1874. Na osnovi toga svečano je lišta i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ži- 19. listopada 1874. otvoreno moderno Sveučilište votopise akademika rektora Sveučilišta u Zagrebu u u Zagrebu. Na njegovim fakultetima i umjetničkim sažetom obliku donosimo kronološkim redom kako akademijama od osnutka do danas obrazovali su se su obnašali uglednu sveučilišnu dužnost. (T. M.)

GLASNIK HAZU | 5 Academy members – Zagreb University rectors

n 2019 the University of Zagreb celebrates its 350th art academies. The University has given to the Croatian I anniversary. Although it is not the oldest university society the most important prerequisites for develop� in the history of Croatian universities – the oldest one ment, which are, above all, educated and competent being the General University of the Dominican Order experts and artists. In particular, the University played or Universitas Jadertina, active in Zadar from 1396 to a major role in the creation of a modern Croatian na� 1807 – the University of Zagreb is still the most impor� tion in the last decades of the 19th century and in the tant Croatian university. Its history began on Septem� beginning of the 20th century, as well as in Croatia’s de� ber 23, 1669, when Holy Roman Emperor Leopold I, velopment into a European country characterized by King of Hungary and Croatia issued a decree granting high Central European and Mediterranean civilization. the status and privileges of a university to the Jesuit A large number of professors who taught at the Academy of the Royal Free City of Zagreb, which the University of Zagreb were members of the Croatian Parliament of the Croatian Kingdom approved on 3 Academy of Sciences and Arts, and since they are as a November, 1671. Therefore, the University takes 1669 rule the most distinguished members of the academic as the year of its foundation, while 3 November is cel� community, it is clear why so many rectors were also ebrated as University Day. Academy members. During his visit to Zagreb in 1869, Austrian Emperor Joining congratulation messages on the Univer� and King of Croatia Francis Joseph signed the decree sity of Zagreb grand jubilee, the editorial board of on the establishment of the University of Zagreb. Five the Croatian Academy journal Glasnik has selected years later, the Parliament passed the act of founding, for the topic of its tenth edition “Academy Members, which was ratified by the Emperor on 5 January 1874, Rectors of the University of Zagreb”, which clearly thanks to Ban (Viceroy) Ivan Mažuranić’s merits. On 19 demonstrates the connection between the renowned October 1874, the modern University of Zagreb was Croatian University and the Croatian Academy. We inaugurated. Since its foundation, tens of thousands summarize the CVs of Zagreb University rectors in of professionals from almost all relevant scientific and the chronological order as they performed this dis� artistic fields have been educated at its faculties and tinguished university duty.

6 | GLASNIK HAZU MATIJA MESIĆ KONSTANTIN PL. (REKTOR 1874./1885.) VOJNOVIĆ (REKTOR 1877./1878.) Matija Mesić (1826. – 1878.), hrvatski povjesničar. Od 1844. do 1848. studirao je bogosloviju u Beču. Zaredio se 1849., a godine 1851. postao namjesni Konstantin pl. Vojnović (1832. – 1903.), hrvatski učitelj (suplent) za povijest i zemljopis u gimnaziji pravnik i političar. Studirao je pravo na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1851. do 1853. studirao je povijest i u Beču od 1851. do 1854., a doktorirao je u Padovi zemljopis u Beču i Pragu. Na Pravoslovnoj akademiji 1856. Bio je zastupnik u Dalmatinskome (1863. – u Zagrebu imenovan je profesorom 1854., a od 1871. 1875.) i u Hrvatskome saboru (1878. – 1884.), gdje se obnašao je na toj visokoškolskoj ustanovi dužnost zauzimao za ujedinjenje Dalmacije i Hrvatske te je u ravnatelja. Sudjelovao je u radu Hrvatskoga sabo- tome duhu napisao spis Jedan glas za ujedinjenje (Un ra i bio predsjednik Matice ilirske. Godine 1874. iza- voto per l’Unione, 1861.). Na preporuku njegova isto- bran je za redovitoga profesora hrvatske povijesti na mišljenika i prijatelja biskupa J. J. Strossmayera bio Mudroslovnome fakultetu, te je postao i prvi rektor je izabran 1874. za redovitoga profesora Pravnoga Sveučilišta u Zagrebu. U prigodi te svečanosti, 19. fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je preda- listopada 1874., održao je poznati govor, u kojem je vao građansko pravo (1874. – 1891.). Bio je prorektor upozorio na važnost modernoga sveučilišta i iska- za mandata prvoga rektora Matije Mesića, dočim je zao širinu vlastitih gledišta. Znanstveno je istraživao drugu prorektorsku dužnost obavljao nakon svoga poglavito razdoblje hrvatske povijesti od 1490. do rektorskoga mandata. Iz političkih razloga, suprot- 1526., koje je prvi kritički i sustavno obradio. Izdavao stavljajući se mađarizaciji, privremeno je ostao bez je izvorno gradivo te je s Ivanom Kukuljevićem Sak- službe (1881. – 1882.). Pošto je umirovljen (1891.), cinskim sudjelovao u objavljivanju zbirke dokumena- vratio se u Dubrovnik i posvetio istraživanju dubro- ta Acta Croatica – Listine hrvatske (I., 1863.). Redoviti vačke pravne povijesti. Redoviti je član Akademije je član Akademije od 1867. (B. M.) od 1890. (B. M.) MATIJA MESIĆ KONSTANTIN VOJNOVIĆ (1826 – 1878), CROATIAN HISTORIAN (1832 – 1903), CROATIAN JURIST AND POLITICIAN

GLASNIK HAZU | 7 FRANJO IVEKOVIĆ (REKTOR 1879./1880.)

Franjo Iveković (1834. – 1914.), hrvatski filolog. Bo- gosloviju je studirao u Zagrebu i Pešti, teologiju je doktorirao u Beču. Po osnutku Sveučilišta u Zagrebu postaje profesor biblijskih znanosti i hebrejskog na Bogoslovnom fakultetu. Godine 1901. izdao je Rječ- nik hrvatskoga jezika u 2 sv., koji je započeo njegov nećak jezikoslovac Ivan Broz. U dva navrata bio je dekan Bogoslovnog fakulteta. Godine 1901. imenovan je počasnim članom Akademije. (T. M.) FRANJO IVEKOVIĆ (1834 – 1914), CROATIAN PHILOLOGIST

FRANJO MAIXNER (REKTOR 1878./1879.)

Franjo Maixner (1841. – 1903.), hrvatski klasični filolog. Filozofiju je studirao u Pragu. Godine 1886. osnovao je na Mudroslovnom fakultetu Seminar za klasičnu filologiju (danas Odsjek za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) i njegov je prvi profesor. Autor je radova iz gramatike, klasič- ne književnosti i arheologije. Bavio se hrvatskim la- tinizmom. Značajnija su mu djela, objavljena u Radu JAZU. Član je Akademije od 1882. (T. M.) FRANJO MAIXNER (1841 – 1903), CROATIAN CLASSICAL PHILOLOGIST FRANJO PL. MARKOVIĆ (REKTOR 1881./1882.)

Franjo pl. Marković (1845. – 1914.), hrvatski filozof i književnik. Klasičnu filologiju, slavistiku i filozofiju završio je u Beču 1866. Iste je godine zaposlen kao suplent u gimnaziji u Osijeku, a 1868. premješten je u zagrebačku gimnaziju. Zbog političkih razloga, napustio je službu te je 1870. otišao u Beč, gdje je 1872. doktorirao filozofiju. Godine 1874. imenovan je prvim redovitim profesorom filozofije na Mudro- slovnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1881. do 1890. bio je zastupnik u Hrvatskome saboru. Kao književnik objavljivao je balade, romance, spjevove i tragedije. Dana 19. listopada 1881. održao je znameniti govor („nastupajućega rektora“) Filosofijske struke pisci hrvatskoga roda s onkraj Velebita u stoljećih XV. do XVIII., kojim je potaknuo i de facto utemeljio

8 | GLASNIK HAZU TEMA BROJA istraživanje povijesti hrvatske filozofije, smatrajući i to proučavanje ravnopravnom sastavnicom filozo- firanja. Nakon smrti Tadije Smičiklasa, nešto više od tri mjeseca, tj. do svoje smrti, obnašao je dužnost predsjednika Akademije. Glasovito mu je djelo Ra- zvoj i sustav obćenite estetike (1903.). Redoviti je član Akademije od 1876. (B. M.) FRANJO MARKOVIĆ (1845 – 1914), CROATIAN PHILOSOPHER AND WRITER

GJURO PILAR (REKTOR 1884./1885.)

Gjuro Pilar (1846. – 1893.), hrvatski geolog i paleontolog. Doktorirao je u Bruxellesu (1868.), godine 1870. vraća se u Hrvatsku te je od 1975. ravnatelj Minera- loško-geološkog odjela Narodnog muzeja i redoviti profesor, prvi prirodoslovac Hrvat na obnovljenom Sveučilištu u Zagrebu. Postavio je temelje hidrogeo- logiji krša, geološki je istraživao Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu, bavio se i geodinamikom i monografski je opisao fosilnu floru Hrvatskog zagorja. Dvaput je bio BLAŽ LORKOVIĆ dekan Mudroslovnog fakulteta. Od 1873. je dopisni, a (REKTOR 1883./1884.) od 1875. redoviti član Akademije. (S. P. B.)

Blaž Lorković (1839. – 1892.), hrvatski ekonomist. Od GJURO PILAR 1871. profesor političke ekonomije i financijskih zna- (1846 – 1893), CROATIAN GEOLOGIST nosti na Pravoslovnoj akademiji i od 1874. na Prav- AND PALAEONTOLOGIST nom fakultetu. Bio je vodeći hrvatski ekonomski pisac XIX. stoljeća, popularizator ekonomske znanosti i analitičar svjetskih gospodarskih problema i teorija. Bavio se i književnim radom i objavljivao novele iz suvremenog života. Bio je zastupnik Narodne stranke u Hrvatskom saboru od 1875. do 1878. Kao jedini rektor u povijesti odlukom vlasti suspendiran je prije kraja mandata zbog otpora mađarizaciji Hrvatske. Redoviti član Akademije od 1890. (M. L.) BLAŽ LORKOVIĆ (1839 – 1892), CROATIAN ECONOMIST

GLASNIK HAZU | 9 FRAN VRBANIĆ (REKTOR 1886./1887. I 1901./1902.)

Fran Vrbanić (1847. – 1909.), hrvatski pravnik. Studij prava završio je na Pravoslovnoj akademiji u Zagre- bu, a doktorirao je u Beču 1872. Zaslužan je za osnivanje Statističkoga ureda u Zagrebu 1875. Potrebu statističkoga istraživanja u državnoj upravi naglasio je u svojem nastupnom rektorskom govoru u listo- padu 1886. Dvaput je bio rektor. Za njegova drugoga rektorskog mandata, akademske godine 1901./1902., upisane su prve redovite studentice. Bio je zastupnik u Saboru na strani oporbe. Zbog saborskoga govora o riječkome pitanju, godine 1881. bio je privremeno uklonjen sa Sveučilišta. Istupao je protiv širenja mađarskoga jezika i financijskoga položaja Hrvatske prema Ugarskoj. Hrvatsku pravnu znanost zadužio je analizama na polju statistike te trgovačkoga, držav- noga i upravnoga prava. Redoviti je član Akademije od 1886., a bio je i glavni tajnik Akademije. (B. M.) NATKO NODILO FRAN VRBANIĆ (REKTOR 1890./1891.) (1847 – 1909), CROATIAN JURIST Natko Nodilo (1834. – 1912.), hrvatski povjesničar, političar i publicist. Studirao je teologiju u Zadru TADIJA SMIČIKLAS do 1856., potom je napustio taj studij i u Beču 1861. (REKTOR 1887./1888.) završio studij povijesti i zemljopisa. Bio je prvim urednikom novoga lista Il Nazionale (kasnije: Narod- Tadija Smičiklas (1843. – 1914.), hrvatski povjesni- ni list) u Zadru, u kojem objavljuje osnovna načela čar. Godine 1864. studirao je povijest i zemljopis u nacionalne i liberalne politike. Bio je sudbeno pro- Pragu, a 1865. povijest u Beču, gdje je diplomirao ganjan. Napustio je uređivanje lista, te je radio kao 1869. Godine 1879. tiskan je u izdanju Matice hrvat- učitelj u zadarskoj gimnaziji i djelovao kao zastupnik ske drugi, a 1882. prvi dio njegove Poviesti hrvatske, prve kritičke sinteze hrvatske povijesti, u kojoj je obuhvaćeno razdoblje do 1848. Bio je, kao nasljed- nik Matije Mesića, redoviti profesor na Katedri hrvatske povijesti i pomoćnih povijesnih znanosti na Mudroslovnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Za glavnoga tajnika Akademije i predsjednika Matice hrvatske izabran je 1889., a od 1900. do 1914. bio je predsjednik Akademije. Od godine 1904. urednik je jednoga od najvažnijih Akademijinih izdanja, Diplo- matičkoga zbornika Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Uz znanstveni rad bavio se i politikom, pa je u dva navrata bio zastupnik Neodvisne narodne stranke u Hrvatskome saboru. Uz njegov 70. rođen- dan, godine 1913., Senat Sveučilišta dodijelio mu je počasni doktorat. To je prvi doktorat honoris causa Zagrebačkoga sveučilišta, iako je to pravo uređeno još 1669. Leopoldovom diplomom. Redoviti je član Akademije od 1883. (B. M.) TADIJA SMIČIKLAS (1843 – 1914), CROATIAN HISTORIAN

10 | GLASNIK HAZU TEMA BROJA u Dalmatinskome saboru. Zalagao se za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Godine 1874. izabran je za prvoga profesora opće povijesti na Mudroslovnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1907. izabran je za predsjednika Društva hrvatskih književnika. Proučavao je ranu srednjovjekovnu povijest Hrva- ta i jugoistočne Europe. Autor je prve opće povijesti srednjega vijeka na južnoslavenskome prostoru. Re- doviti je član Akademije od 1883. (B. M.) NATKO NODILO (1834 – 1912), CROATIAN HISTORIAN, POLITICIAN AND PUBLICIST

VINKO (VINCENC) DVOŘÁK (REKTOR 1893./1894.)

Vinko (Vincenc) Dvořák (1848. – 1922.), hrvatski fizi- čar češkog podrijetla, prvi profesor fizike na obnovljenom Sveučilištu u Zagrebu (1875. – 1911.). Osnovao je Fizikalni kabinet i bavio se pitanjima optike, hidro- ARMIN PAVIĆ dinamike, elektriciteta i poviješću fizike. Najvažnije (REKTOR 1896./1897) rezultate postigao na području akustike (Dvořák- Rayleighova cirkulacija, Dvořákovo kolo, Dvořákov Armin Pavić (1844. – 1914.), hrvatski književni povje- zvukomjer). Načinio je prve rendgenske snimke u sničar i prevoditelj. Studij klasične filologije i slavisti- Zagrebu (1897.). Dvaput je bio dekan Mudroslovnog ke završio u Beču. Od 1877. profesor hrvatskog jezika fakulteta. Od 1883. je dopisni, a od 1887. redoviti član i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Akademije. (S. P. B.) kojega je bio i dekan (1882./83. i 1894./95). Za ediciju Stari pisci hrvatski priredio je djela I. Gundulića i J. VINKO (VINCENC) DVOŘÁK Palmotića. Autor Historije dubrovačke drame (1871.), (1848 – 1922), CROATIAN PHYSICIST te zapaženih rasprava o I. Gunduliću i J. Palmotiću. Od 1884. do 1906. saborski zastupnik. Od 1874. redoviti član Akademije. (T. M.) ARMIN PAVIĆ (1844 – 1914), CROATIAN LITERARY HISTORIAN AND TRANSLATOR

JOSIP ŠILOVIĆ (REKTOR 1898./1899)

Josip Šilović (1858. – 1939.), hrvatski pravnik i politi- čar. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu od 1894. bio je profesor građanskog i parničnog postupka, kaznenog prava i kaznenog postupka te filozofije prava. Znatno je unaprijedio hrvatsko kazneno pravo i utjecao na kaznenopravno zakonodavstvo. Kao dugogodišnji predsjednik Narodne zaštite – Saveza dobrotvornih društava bio je poznat i kao veliki dobrotvor, osobito djece. Do 1918. u više mandata bio je zastupnik u Hrvatskom saboru i delegat u Ugarsko-hrvatskom saboru, a od 1929. do 1931. prvi je ban Savske banovine. Od 1911. dopisni član Akademije. (M. L.)

GLASNIK HAZU | 11 promoviran je u prvoga doktora filozofije Sveučilišta u Zagrebu s disertacijom Etika i poviest. To je prvi doktorat na temelju pisanoga rada na Sveučilištu, označen kao „Zlatni doktorat“ godine 1930. uz 50. obljetnicu prve disertacije. Na Mudroslovnome fakultetu izabran je 1894. za izvanrednoga, a 1896. za redovitoga profesora. Predavao je psihologiju, psihologiju spoznaje, psihologiju čuvstava i volje, uvod u filozofiju, osnovne probleme metafizike i dr. Filo- zofija je prema Arnoldu znanost koja se bavi posljednjim uzrocima i svrhama bitka. Značajan je njegov doprinos hrvatskomu filozofskomu nazivlju. Djelovao je kao predsjednik Matice hrvatske. Redoviti je član Akademije od 1899. (B. M.) ĐURO ARNOLD (1853 – 1941), CROATIAN PHILOSOPHER, PEDAGOGUE AND POET

VJEKOSLAV KLAIĆ (REKTOR 1902./1903.)

Vjekoslav Klaić (1849. – 1928.), hrvatski povjesničar, JOSIP ŠILOVIĆ književnik i muzikolog. U Beču je studirao povijest i (1858 – 1939), CROATIAN JURIST AND POLITICIAN zemljopis. Godine 1873. imenovan je najprije učite- ljem, a potom profesorom povijesti i zemljopisa na gornjogradskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Godine ĐURO ARNOLD 1875. uređivao je pravaški književni tjednik Hrvat- (REKTOR 1899./1900.) ska lipa. Na Mudroslovnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predavao je hrvatsku povijest od 1878. do Đuro Arnold (1853. – 1941.), hrvatski filozof, pedagog 1882., a 1893. imenovan je redovitim profesorom i pjesnik. Filozofiju je diplomirao u Zagrebu. U za- opće povijesti. U svojemu temeljnome djelu Povjest grebačkoj gimnaziji djeluje od 1879., a godine 1880. Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća

12 | GLASNIK HAZU TEMA BROJA

(I. – V., 1899. – 1911.) obradio je događaje iz hrvatske od 1915. do smrti). Pomogao je također osnivanje povijesti do 1608. Objavio je veći broj studija o Bosni i Caritasa. Redoviti je član Akademije od 1899. (B. M.) Hercegovini. Najpoznatiji je predstavnik genetičkoga smjera u hrvatskoj historiografiji. Njegova djela odi- ANTUN BAUER grala su važnu ulogu pri jačanju nacionalne svijesti. (1856 – 1937), CROATIAN THEOLOGIST AND Bavio se književnim radom i glazbom kao dirigent PHILOSOPHER, ARCHBISHOP OF ZAGREB orkestra Hrvatskoga sokola. Redoviti je član Akade- mije od 1896. (B. M.) VJEKOSLAV KLAIĆ (1849 – 1928), CROATIAN HISTORIAN, WRITER AND MUSICOLOGIST

ANTUN BAUER (REKTOR 1906./1907.)

Antun Bauer (1856. – 1937.), hrvatski teolog i filozof, zagrebački nadbiskup. Studirao je u Zagrebu, Budim- pešti i Beču, gdje je 1883. stekao doktorat iz filozofije i teologije. Za svećenika je zaređen 1879. Od 1904. u zvanju je redovitoga profesora na Bogoslovnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je predavao filozofiju i osnovno bogoslovlje. Njegovo nastupno predavanje pri preuzimanju rektorske časti omeli su studenti izvikujući kako teologiji nije mjesto na sve- učilištu. Upravu Zagrebačke nadbiskupije preuzeo je 1914. Bio je suradnik i urednik Katoličkoga lista, zastupnik u Hrvatskome saboru i član Hrvatske stran- MILIVOJ KLEMENT ke prava. Jedan je od naistaknutijih hrvatskih novo- skolastičkih filozofa. Temeljno mu je filozofsko djelo MAUROVIĆ (REKTOR 1907./1908.) Obća metafizika ili ontologija (1894.). Zaslužan je što je Zavod sv. Jeronima postao nacionalna ustanova. Bio je dobrotvor i mecena (pokrovitelj Akademije Milivoj Klement Maurović (1859. – 1926.), hrvatski pravnik. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu djelovao je od 1894. do smrti kao profesor opće pravne povijesti i ugarsko-hrvatskog privatnog prava. Od 1896. predavao je i enciklopediju prava te od 1911. do 1919. njemačko privatno pravo. Godine 1911. sudjelovao u osnivanju Katedre za hrvatsku pravnu povijest a dužnost dekana Pravnog fakulteta obnašao ak. god. 1898./99., 1904./05. i 1920./21. Redoviti član Akade- mije od 1915. (M. L.) MILIVOJ KLEMENT MAUROVIĆ (1859 – 1926), CROATIAN JURIST

GUSTAV JANEČEK (REKTOR 1908./1909.)

Gustav Janeček (1848. – 1929.), hrvatski kemičar i farmaceut češkog podrijetla. Doktorirao je u Pragu,

GLASNIK HAZU | 13 a habilitirao u Beču. Od 1879. profesor je Mudroslov- nog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Izgradio je dva ĐURO KÖRBLER sveučilišna kemijska zavoda, jedan na Strossmayero- (REKTOR 1914./1915.) vu i drugi na Marulićevu trgu. Jedan je od osnivača Farmaceutskog učevnog tečaja, preteče kasnijeg fa- Đuro Körbler (1873. – 1927.), hrvatski klasični filolog. kulteta. Pokrenuo je proizvodnju i trgovinu lijekovima Studij klasične filologije završio na Filozofskom fakul- (Isis, kasnije Medika; Kaštel, kasnije Pliva). Utemelji- tetu u Zagrebu, gdje je 1897. i doktorirao. Profesor telj je Društva za uređenje Plitvičkih jezera i okolice klasične filologije na Filozofskome fakultetu u Zagre- (1893.). U tri navrata bio je dekan fakulteta. Od 1887. bu. Objavio mnogobrojne opsežne rasprave o hrvat- je redoviti član Akademije, a od 1921. do 1924. njezin skim latinistima i priredio izdanja latinskih, hrvatskih predsjednik. (S. P. B.) i talijanskih tekstova iz starije književnosti. Jedan je od utemeljitelja moderne hrvatske neolatinistike. Od GUSTAV JANEČEK 1915. redoviti član Akademije. (T. M.) (1848 – 1929), CROATIAN CHEMIST AND PHARMACIST

EDO LOVRIĆ (REKTOR 1913./1914. I 1937./1939.)

Edo Lovrić (1866. – 1951.), hrvatski pravnik. Pravni studij s rigorozom godine 1891. završio na Pravoslov- nom i državoslovnom fakultetu u Zagrebu. Od 1903. na Pravnom fakultetu u Zagrebu profesor katolič- kog i grčko-istočnog crkvenog prava, predavao je i ženidbeno pravo te je ak. god. 1907./08., 1922./23. i 1930./31. bio i dekan tog fakulteta. Sudjelovao u zakonodavnom radu i objavio niz djela iz područja bračnog i kanonskog prava. Redoviti član Akademije od 1941. (M. L.) EDO LOVRIĆ (1866 – 1951), CROATIAN JURIST

14 | GLASNIK HAZU TEMA BROJA

ĐURO KÖRBLER (1873 – 1927), CROATIAN CLASSICAL PHILOLOGIST

ERNEST MILER (REKTOR 1916./1917. I 1926. - 1928.)

Ernest Miler (1866. – 1928.), hrvatski pravnik, socio- log i kriminolog. Od 1906. bio je prvi profesor kriminologije i sociologije na Pravnom fakultetu u Zagre- bu, čime je postao jedan od začetnika sociologije u Hrvatskoj. Sociologiju je predavao i na Visokoj školi za trgovinu i promet i na Ekonomsko-komercijalnoj školi u Zagrebu. Objavljivao je članke i rasprave s područja kriminologije, sociologije kriminaliteta, urbane i političke sociologije. Godine 1902. objavio je knjigu Zločinci u umjetnosti i književnosti. Redoviti član Akademije od 1927. (M. L) ERNEST MILER (1866 – 1928), CROATIAN JURIST, SOCIOLOGIST AND CRIMINOLOGIST na Pravnom fakultetu u Zagrebu bio je profesor op- ćeg državnog prava i međunarodnog prava. Umirov- ljen je 1924. tijekom obnašanja drugog rektorskog mandata jer je bio pristaša Stjepana Radića i HRSS-a. Bio je član stalnog arbitražnog suda u Haagu 1920. i delegat Kraljevine SHS u Ligi naroda 1924. Od 1925. do 1927. bio je zastupnik Hrvatske federalističke se- ljačke stranke u Narodnoj skupštini. Redoviti član Akademije od 1925. (M. L.) LADISLAV POLIĆ (1874 – 1927), CROATIAN JURIST, POLITICAL SCIENTIST AND POLITICIAN

VLADIMIR VARIĆAK (REKTOR 1921./1922.)

Vladimir Varićak (1865. – 1942.), hrvatski matemati- čar i fizičar. Doktorirao na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1891.), gdje djeluje od 1895. te je redoviti profesor matematičke analize od 1902. do 1936. Od 1898. djeluje i na Šumarskoj akademiji. Istaknuo se geometrijskim tumačenjem specijalne teorije relativnosti pomoću teorije Lobačevskog i prvi je u teoriju relativnosti uveo pojam rapiditeta. LADISLAV POLIĆ Bio je dekan Mudroslovnog fakulteta, a također i pro- (REKTOR 1919./1920. I 1924./1925.) rektor Sveučilišta (1922. – 1923. i 1928. – 1932.). Od 1904. redoviti je član Akademije. (S. P. B.) Ladislav Polić (1874. – 1927.), hrvatski pravnik, poli- tolog i političar. Studij prava s doktoratom završio je VLADIMIR VARIĆAK u Zagrebu s odličnim uspjehom te je promoviran u (1865 – 1942), CROATIAN MATHEMATICIAN doktora pravnih znanosti sub auspiciis regis. Od 1902. AND PHYSICIST

GLASNIK HAZU | 15 Sveučilište dobiva svoj šesti fakultet (Veterinarski). Rektorsku je dužnost obavljao i akademske godine 1924./1925., kada je bio prorektor, jer je rektor La- dislav Polić bio umirovljen iz političkih razloga na po- četku svojega mandata. Jedan je od naistaknutijih hrvatskih novoskolastičkih filozofa. Osobito se bavio teorijom spoznaje te Kantom i Jaspersom. Važna su mu filozofska djela Kant i neoskolastika (I. – II., 1920. – 1921.) i Opća noetika (1926.). Redoviti je član Aka- demije od 1921. (B. M.) STJEPAN ZIMMERMANN (1884 – 1963), CROATIAN PHILOSOPHER AND THEOLOGIST

DRAGO PEROVIĆ (REKTOR 1925./1926.)

Drago Perović (1888.�� – 1968.), hrvatski�� liječnik, ana- tom. Završivši 1913. studij medicine u Beču, radio je STJEPAN ZIMMERMANN kao asistent u tamošnjem Anatomskom institutu. (REKTOR 1923./1924.) Kada je potkraj 1917. u Zagrebu otvoren Medicinski fakultet, preuzeo je katedru anatomije, a na fakultetu Stjepan Zimmermann (1884. – 1963.), hrvatski filozof je nastava započela 12. siječnja 1918. njegovim ina- i teolog. Teologiju i filozofiju studirao je u Zagrebu i uguralnim predavanjem. Uredio je Anatomski zavod Beču. Za svećenika je zaređen 1907. Na Papinskome s muzejom u kojem se nalazi najvrjednija osteološka sveučilištu Gregoriana postigao je doktorat 1910. Bio zbirka rastavljenih lubanja od fetalne dobi do 28. go- je redoviti profesor filozofije na Katoličkome bogo- dine života, jedinstvena u svijetu. Bavio se istraživa- slovnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon pro- njima unutarnjeg uha, nosne šupljine i paranazalnih gona komunističkih vlasti u veljači 1946. zabranjeno sinusa. Od 1948. redoviti je član Akademije. (S. F. F) mu je javno djelovanje. Povukao se, pisao, no ništa nije objavljivao. Član Matice hrvatske i član ured- DRAGO PEROVIĆ ništva Hrvatske enciklopedije. Za njegova mandata (1888 – 1968), CROATIAN PHYSICIAN, ANATOMIST

16 | GLASNIK HAZU TEMA BROJA

ALBERT BAZALA Stanko Hondl (1873. – 1971.), hrvatski fizičar. Diplo- (REKTOR 1932./1933.) mirao (1895.) i doktorirao (1898.) matematiku i fiziku na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Albert Bazala (1877. – 1947.), hrvatski filozof. Filozo- gdje od 1911. djeluje kao drugi profesor fizike. Bavio fiju i klasičnu filologiju studirao je u Zagrebu, gdje se teorijskom i eksperimentalnom fizikom te povije i doktorirao disertacijom Psihologijska nauka o ješću i filozofijom znanosti. Zaslužan je za izgradnju apercepciji (1900.). Habilitacijskom radnjom Maru- zgrade Fizikalnog zavoda na Marulićevu trgu i osnu- lićev moralno-filozofski rad postao je 1904. privatni tak Laboratorija za atomsku fiziku. Bio je dekan fa- docent. Studij je nastavio u Njemačkoj. Godine 1909. kulteta (1919./1920. i 1932./1933). Od 1908. član je postao je izvanredni, a 1912. redoviti profesor filozo- Akademije i njezin potpredsjednik (1933. – 1942.). fije na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. (S. P. B.) Najopsežnije mu je filozofsko djelo Povijest filozofije (1. svezak 1906., 2. svezak 1909., 3. svezak 1912.), STANKO HONDL prvo takve vrste u nas. U duhu prosvjetiteljskih ideja (1873 – 1971), CROATIAN PHYSICIST osniva 1907. i vodi kao počasni doživotni predsjednik Pučko sveučilište u Zagrebu. Djelovao je kao narodni zastupnik i povjerenik za prosvjetu i bogoštovlje u STJEPAN IVŠIĆ Zemaljskoj vladi. Obnašao je i dužnost predsjednika (REKTOR 1940. – 1943.) Matice hrvatske. Predsjednik je Akademije od 1933. do 1941. U filozofiji je zastupao osobit „voluntaristič- Stjepan Ivšić (1884. – 1962.), hrvatski jezikoslovac. ki aktivizam”, koji je izložio u dvjema raspravama: Hrvatski jezik i klasičnu filologiju studirao u Zagre- Filozofijske studije: I. Metalogički korijen filozofije bu i Krakovu. Godine 1913. doktorirao tezom Prilog (1924.) i Filozofijske studije: II. Svijest i svijet, subjekt i za slavenski akcenat. Od 1914. predaje na Katedri za objekt (1941.). Utemeljitelj je Hrvatskoga sveučilišno- slavensku filologiju na Filozofskome fakultetu u Za- ga društva i časopisa Alma Mater Croatica. Redoviti grebu. Autor niza važnih djela iz hrvatske dijalekto- je član Akademije od 1922. (B. M.) logije, među kojima i rasprave Jezik Hrvata kajkavaca (1936.), a bio je i vrstan poznavatelj i tumač hrvatske ALBERT BAZALA glagoljičke baštine. Godine 1920. izabran je za dopi- (1877 – 1947), CROATIAN PHILOSOPHER snoga, 1925. za izvanrednoga, a 1929. za redovitog člana Akademije. (T. M.) STANKO HONDL STJEPAN IVŠIĆ (REKTOR 1936. – 1938.) (1884 – 1962), CROATIAN LINGUIST

GLASNIK HAZU | 17 prvoj skupštini u Ženevi. Profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i njegov dekan. Redoviti član Akademije od 1947., a iste godine postaje i njezinim predsjednikom, na kojem je mjestu ostao do 1958. (S. F. F) ANDRIJA ŠTAMPAR (1888 – 1958), CROATIAN PHYSICIAN

GRGA NOVAK (REKTOR 1946./1947.)

Grga Novak (1888. – 1978.), hrvatski povjesničar i arheolog. Povijest, zemljopis i arheologiju studirao je u Zagrebu, Beču i Pragu, a doktorat iz povijesti stekao je na Mudroslovnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1911. predavao je u splitskoj Velikoj realci, a potom je bio asistent Frane Bulića u Arhe- ološkome muzeju u Splitu. Od godine 1920. docent, potom od 1922. do 1924. izvanredni profesor opće ANDRIJA ŠTAMPAR povijesti srednjega vijeka na Filozofskome fakultetu (REKTOR 1945./1946.) u Skoplju, a od 1924. do 1959. redoviti profesor povijesti staroga vijeka na Filozofskome fakultetu Sve- Andrija Štampar (1888. – 1958.), hrvatski liječnik. U učilišta u Zagrebu. Za njegova rektorskog mandata razdoblju od 1919. do 1930. radi kao načelnik higi- utemeljen je Ekonomski fakultet. Predsjednik je Aka- jenskog odjeljenja pri Ministarstvu narodnog zdrav- demije od 1958. do 1978. Bio je član više inozemnih lja te utemeljuje zdravstvenu službu u tadašnjoj akademija. Proučavao je povijest staroga i novoga Jugoslaviji. U Zagrebu osnovao Školu narodnoga vijeka. Njegova arheološka istraživanja na Hvaru u zdravlja koja danas nosi njegovo ime. ��Na međuna- Grapčevoj i Markovoj špilji rezultirala su otkrićem rodnoj razini djeluje kao stručnjak Higijenske organi- nove neolitičke Hvarske kulture na Jadranu (Prethi- zacije Društva naroda u europskim zemljama i SAD-u storijski Hvar: Grapčeva spilja, 1955.). Proučavao je i Kini. Jedan je od utemeljitelja Svjetske zdravstve- grčku i rimsku kulturu na Jadranu, povijest dalma- ne organizacije te je 1948. predsjedao na njezinoj tinskih gradova i razdoblje hrvatskoga narodnoga

18 | GLASNIK HAZU TEMA BROJA preporoda u Dalmaciji. Redoviti je član Akademije od 1947. (B. M.) GRGA NOVAK (1888 – 1978), CROATIAN HISTORIAN AND ARCHAEOLOGIST

ANDRE MOHOROVIČIĆ (REKTOR 1947. – 1949.)

Andre Mohorovičić (1913. – 2002.), hrvatski arhitekt i povjesničar umjetnosti. Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu djelovao je od 1935. kao profesor teorije arhitekture i povijesti umjetnosti. U znanstvenom radu bavio se nizom teorijskih i povijesnih tema s područja arhitekture i urbanizma sustavno istražu- jući razvoj graditeljstva i gradogradnje na području Hrvatske. Dao je i značajan prinos zaštiti kulturnopo- vijesnih spomenika. Glavni urednik Enciklopedije likovnih umjetnosti od 1959. do 1966. S 34 godine bio je najmlađi rektor Sveučilišta u Zagrebu. Redoviti član MARKO KOSTRENČIĆ Akademije od 1962. Od 1975. do 1978. bio je glavni (REKTOR 1949./1950.) tajnik, a od 1978. do 1991. potpredsjednik Akademije. Bio je i tajnik Razreda za likovne umjetnosti od 1961. Marko Kostrenčić (1884. – 1976.), hrvatski pravnik i do 1975. te od 1997. do 2002., a od 1991. do 1997. član političar. Pravo je studirao u Beču i Zagrebu, gdje je Akademijina Predsjedništva. (M. L.) stekao doktorat (1908.). Profesor hrvatske pravne povijesti na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Za- ANDRE MOHOROVIČIĆ grebu. Ministar socijalne politike (1931.), ban Savske (1913 – 2002), CROATIAN ARCHITECT banovine (1934. – 1936.). Pravi član JAZU (od 1921.), AND ART HISTORIAN dopisni član SANU (1930.) i SAZU (1953.) te počasni doktor (honoris causa) Praškoga sveučilišta (1936.). Urednik sv. I. te sv. XIII. – XVI. Diplomatičkoga zbornika Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae). Jedan od glavnih redaktora Enciklopedije Leksiko- grafskoga zavoda (1955. – 1964.). Djela: Hrvatska pravna povijest (1919.), Vinodolski zakon (Rad JAZU, 1923.), Postanak dalmatinskih sredovječnih gradova (Šišićev zbornik, 1929.), Nacrt historije hrvatske države i hrvatskog prava (1956.) i dr. (T. M.) MARKO KOSTRENČIĆ (1884 – 1976), CROATIAN JURIST AND POLITICIAN

ANTUN BARAC (REKTOR 1950./1951.)

Antun Barac (1894. – 1955.), hrvatski književni po- vjesničar. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1918. doktorirao tezom o V. Nazoru. Od 1930. profesor na Filozofskom fakultetu u Zagre- bu. Autor monografija o istaknutim hrvatskim knji- ževnicima, (V. Nazor, A. Šenoa, V. Vidrić, I. Mažuranić).

GLASNIK HAZU | 19 Fran (Franjo) Bošnjaković (1902. – 1993.), hrvatski inženjer strojarstva. Diplomirao (1925.) i doktorirao (1928.) na Tehničkoj visokoj školi u Dresdenu te je na istoj školi djelovao kao docent, a potom je profesor na Tehničkom fakultetu u Beogradu i u Zagrebu te na Tehničkoj visokoj školi u Braunschweigu i Stuttgartu. Bavio se tehničkom termodinamikom. Bio je dekan Tehničkog fakulteta (1940. – 1943.), njegov počasni profesor (1953.) i počasni doktor (1970.). Dopisni je član HAZU (1940. i 1992.) i redoviti član Akademije znanosti u Heidelbergu. (S. P. B.) FRAN (FRANJO) BOŠNJAKOVIĆ (1902 – 1993), CROATIAN MECHANICAL ENGINEER TEODOR VARIĆAK (REKTOR 1952./1953.)

Njegov smisao za sintezu vidljiv je u knjizi Hrvatska Teodor Varićak (1907. – 1977.), hrvatski veterinar. Od književna kritika XIX. stoljeća (1938.) te u započetoj 1934. do umirovljenja radio u Zavodu za anatomiju, povijesti hrvatske književnosti od koje su objavljene histologiju i embriologiju Veterinarskoga fakulteta. prve dvije knjige (1954. i 1960.). Od 1947. redoviti je Predavao je i na Medicinskom i na Prirodoslovno-ma- član Akademije. (T. M.) tematičkom fakultetu. Bavio se komparativnom hi- stologijom. Objavio velik broj stručnih i znanstvenih ANTUN BARAC radova o istaknutim hrvatskim i europskim istraživa- (1894 – 1955), CROATIAN LITERARY HISTORIAN čima. Bio je urednik mnogobrojnih časopisa (Priroda, Acta biologica, Radovi JAZU, Thalassia Iugoslavica, Bulletin scientifique, Folia anatomica Iugoslavica, La- FRAN (FRANJO) rus, Periodicum biologorum). Od 1958. redoviti član BOŠNJAKOVIĆ Akademije. (S. F. F.) (REKTOR 1951./1952.)

20 | GLASNIK HAZU TEMA BROJA

kemijom vode i kemijom aluminija. Razvio je izravan TEODOR VARIĆAK postupak ekstrakcije aluminija i nekih metala iz bok- (1907 – 1977), CROATIAN VETERINARIAN sita. Od 1959. redoviti je član Akademije, a od 1967. do 1972. i član njezina Predsjedništva. (S. P. B.) ŽELJKO MARKOVIĆ HRVOJE IVEKOVIĆ (REKTOR 1954./1955.) (1901 – 1991), CROATIAN CHEMIST

Željko Marković (1889. – 1974.), hrvatski matematičar. Studirao u Zagrebu, Pragu i Gottingenu, a doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu (1915.), gdje djeluje kao profesor na Tehničkom fakultetu i PMF-u. Bavio se matematičkom analizom i njezinom primjenom, ne- beskom mehanikom, matematičkim idejama u antici te životom i radom Ruđera Boškovića. Bio je dekan Visoke tehničke škole (1921. – 1922.), Tehničkog fakulteta (1930. – 1931.) i Prirodoslovno-matematičko- ga fakulteta (1957. – 1958.). Od 1931. redoviti je član Akademije i tajnik njezina Razreda za matematičke, fizičke i tehničke znanosti (1947. – 1966.). (S. P. B.) ŽELJKO MARKOVIĆ (1889 – 1974), CROATIAN MATHEMATICIAN

ZORAN BUJAS (REKTOR 1956. – 1958.)

Zoran Bujas (1910. – 2004.), hrvatski psiholog. Diplo- mirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu Sve

HRVOJE IVEKOVIĆ (REKTOR 1954. – 1956.)

Hrvoje Iveković (1901. – 1991.), hrvatski kemičar. Studirao kemiju u Brnu i Zagrebu, gdje je diplomirao (1924.) i doktorirao (1930.). Između ostalog, djelovao je kao profesor opće i anorganske kemije (1945. – 1970.) Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Za- grebu i u tri mandata bio dekan fakulteta. Bavio se

GLASNIK HAZU | 21 učilišta u Zagrebu i zatim studirao u Parizu. Radio je u Savjetovalištu za izbor zvanja u Zagrebu, a od 1940. na Visokoj pedagoškoj školi. Od 1949. profesor je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je vodio Odsjek za psihologiju. Bitno je utjecao na izobrazbu psihologa i razvoj hrvatske psihologije. Posebno su mu vrijedna istraživanja na polju psiho- fiziologije, psihofizike i profesionalne orijentacije. Predavao je i na Harvardu i Sorboni. Redoviti je član Akademije od 1960., od 1989. do 1991. njezin potpredsjednik, član SAZU od 1985. (M. L.) ZORAN BUJAS (1910 – 2004), CROATIAN PSYCHOLOGIST

MARIJAN HORVAT (REKTOR 1958. – 1960.)

Marijan Horvat (1903. – 1967.), hrvatski pravnik. Prav- ni fakultet u Zagrebu s doktoratom završio je godine 1926. Na tom je fakultetu od 1939. predavao rimsko JAKOV SIROTKOVIĆ pravo, a u dva mandata obnašao je dužnost dekana. (REKTOR 1966. – 1968.) Nakon dvogodišnjeg rektorskog mandata bio je prorektor tri akademske godine. Bio je glavni urednik Jakov Sirotković (1922. – 2002.), hrvatski ekonomist Zbornika Pravnog fakulteta od 1953. do 1965. Objavio i političar. Godine 1948. diplomirao na Ekonomsko- je mnogobrojne radove iz rimskog prava, hrvatske me fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1951. i pravne povijesti i suvremenog privatnog prava. Naj- doktorirao. Na istome je fakultetu predavao od 1950. poznatiji je hrvatski pravni romanist čije studije iz do 1991. Za redovitoga je profesora izabran godine rimskog prava imaju trajnu vrijednost u svjetskim 1961. Usavršavao se na London School of Economics razmjerima. Dopisni član Akademije od 1961. (M. L.) od 1954. do 1955., na Sveučilištu u Manchesteru od 1960. do 1961. te na Berkeleyu 1965. godine. Bio MARIJAN HORVAT je glavni urednik Enciklopedije Jugoslavije (1984. – (1903 – 1967), CROATIAN JURIST 1991.). Predsjednik je Akademije od 1978. do 1991. Rektorski je mandat bio vraćen na dvije godine, a uz rektora djeluju prvi put i dva prorektora. U slijedu je obavljao visoke državne i partijske funkcije. Bio je potpredsjednik Saveznoga izvršnoga vijeća SFRJ od 1970. do 1974., predsjednik Izvršnoga vijeća Sabora SRH do 1978., član Predsjedništva SRH od 1978. Obja- vio je niz knjiga i znanstvenih članaka iz područja teorije i politike ekonomskoga razvoja, makroeko- nomske analize i ekonomske politike. Redoviti je član Akademije od 1975. (B. M.) JAKOV SIROTKOVIĆ (1922 – 2002), CROATIAN ECONOMIST AND POLITICIAN

IVAN SUPEK (REKTOR 1968. – 1971.)

Ivan Supek (1915. – 2007.), hrvatski fizičar, filozof i književnik. Nakon Zagreba, nastavio je studij fizike

22 | GLASNIK HAZU TEMA BROJA

u Zürichu i Leipzigu, gdje je doktorirao kod Werne- zam“, u duhu praksisovske škole. Osim marksizmom, ra K. Heisenberga (1941.). Utemeljitelj je škole i prvi bavio se i filozofijom povijesti. Važnija su mu djela profesor teorijske fizike te filozofije znanosti na Pri- Misaoni razvitak Karla Marxa (1953.) te Filozofija histo- rodoslovno-matematičkome fakultetu (1947. – 1985.). rije (I. – III., 2001. – 2003.). Redoviti je član Akademije Osnovao je Institut Ruđer Bošković (1950.) i bio njegov od 1979. (B. M.) direktor do 1958., a zbog protivljenja nemirnodopsko- mu korištenju nuklearne energije za izradbu atomske PREDRAG VRANICKI bombe, bio je isključen s Instituta (1958.). Bio je i prvi (1922 – 2002), CROATIAN PHILOSOPHER profesor filozofije znanosti na Sveučilištu u Zagrebu. Pokrenuo je poslijediplomske studije i sudjelovao u osnutku svjetske Pagvaške konferencije (1957.). Osno- DRAGO GRDENIĆ vao je Institut za filozofiju znanosti i mir (1960.) te (REKTOR 1976. – 1979.) potaknuo osnivanje Interuniverzitetskog centra u Du- brovniku (1970.). Od 1960. redoviti je član Akademije Drago Grdenić (1919. – 2018.), hrvatski kemičar. i njezin predsjednik (1991. – 1997.). (S. P. B.) IVAN SUPEK (1915 – 2007), CROATIAN PHYSICIST, PHILOSOPHER AND WRITER

PREDRAG VRANICKI (REKTOR 1972. – 1976.)

Predrag Vranicki (1922. – 2002.), hrvatski filozof. Di- plomirao je filozofiju na Filozofskome fakultetu u Za- grebu, a 1951. doktorirao na Sveučilištu u Beogradu. Godine 1954. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izabran je u zvanje docenta, a 1962. u zvanje redovitoga profesora. Bio je član uredništva časopisa Praxis i upravnoga odbora Korčulanske ljetne škole. Bavio se filozofijom marksizma. Glavno mu je djelo Historija marksizma (1961.), koja je prevedena na više svjetskih jezika. Zastupao je tzv. „stvaralački marksi-

GLASNIK HAZU | 23 Diplomirao kemiju s fizikom i doktorirao (1951.) u Zagrebu. Usavršavao se u Moskvi (1946. – 1948.) i Oxfordu (1955./1956.). Utemeljitelj je i predstojnik Zavoda za opću i anorgansku kemiju (1952. – 1982.) i profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu te dekan fakulteta. Jedan je od osnivača Instituta Ruđer Bošković. Bavio se kemijom živinih i organskih kompleksnih spojeva te poviješću kemije. Utemeljio je rendgensku strukturnu analizu u Hrvatskoj. Od 1973. redoviti je član Akademije i njezin glavni tajnik (1973. – 1975.). (S. P. B.) DRAGO GRDENIĆ (1919 – 2018), CROATIAN CHEMIST

IVAN JURKOVIĆ (REKTOR 1979. – 1982.)

Ivan Jurković (1917. – 2014.), hrvatski geolog. Diplo- mirao kemiju na Tehničkom fakultetu (1939.), a doktorirao geologiju na Filozofskom fakultetu (1943.). Profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu. Osim u Hrvatskoj i Bosni, kao (dugogo- dišnji) ekspert UN-a istraživao je rudna ležišta u više zemalja Afrike, Azije i Južne Amerike. Bio je predsjed- VLADIMIR STIPETIĆ nik Skupštine Sveučilišta u Zagrebu (1982. – 1984.). (REKTOR 1986. – 1989.) Od 1969. je redoviti član Akademije. (S. P. B.) Vladimir Stipetić (1928. – 2017.), hrvatski ekonomist. IVAN JURKOVIĆ Diplomirao je na Ekonomskome fakultetu Sveučilišta (1917 – 2014), CROATIAN GEOLOGIST u Zagrebu 1951., a doktorirao 1956. U zvanje docenta biran je 1960., a redoviti je profesor od 1968. Nakon isteka rektorskoga mandata u trajanju od dvije godine na toj je dužnosti ostao još jedan semestar,do nastupa sljedećega rektora. Obavljao je niz državnih i partijskih dužnosti (Izvršno vijeće Sabora SRH, Vije- će republika i pokrajina Skupštine SFRJ, Ekonomski savjet SIV-a). Bio je urednik u Enciklopediji Jugoslavije te u nizu znanstvenih i stručnih časopisa. Objavio je samostalno više od 30 knjiga iz ekonomike Jugosla- vije i agrarne ekonomije. Važnija su mu djela Dubrov- čanin Benedikt Kotruljević (1996.) i Povijest hrvatske ekonomske misli 1298. – 1847. (I. – II., 2001. – 2013.). Redoviti je član Akademije od 1973. (B. M.) VLADIMIR STIPETIĆ (1928 – 2017), CROATIAN ECONOMIST

24 | GLASNIK HAZU TEMA BROJA

GLASNIK HAZU | 25 ROBERT FRANGEŠ MIHANOVIĆ: POPRSJE VATROSLAVA LISINSKOG / ROBERT FRANGEŠ MIHANOVIĆ: THE BUST OF VATROSLAV LISINSKI

26 | GLASNIK HAZU RAZREDI HAZU

VIII. Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju

Akademik Stanislav Tuksar

azred za glazbenu umjetnost i muzikologiju demije umjetnički razred imade da njeguje ‘krasne R osnovan je u siječnju 1953., a nastao je kao sa- umjetnosti s njihovom književnošću i znanstvenim mostalni razred izdvajanjem iz dotadašnjeg Odjela na njih se odnosećim raspravama’. Rad dakle u tom za likovne umjetnosti i muziku. Isprva je djelovao razredu ima u smislu statuta biti vezan s naukom, a pod nazivom Odjel za muziku, potom je 1972. prei- ujedno će se svagda brinuti za unapređenje domaćih menovan u Razred za muzičku umjetnost, da bi 1985. likovnih umjetnosti, lijepe književnosti i glazbenih dobio današnji naziv Razred za glazbenu umjetnost i kompozicija“ (Ljetopis za 1918., str. 59-60). muzikologiju. No glazbenici i muzikolozi bili su birani Dosadašnje djelovanje Razreda može se okvirno za članove Akademije i prije 1953., što znači da su podijeliti na dva razdoblja: razdoblje od početaka djelovali u okvirima drugih Akademijinih organiza- do 1953. i razdoblje od 1953. do danas. U okvirima cijskih jedinica. Njegov dosad 51 izabrani član u ka- Umjetničkog odjela (1919. – 1947.) i Odjela za likov- tegorijama redoviti član (ukupno 29), izvanredni član ne umjetnosti i muziku (1947. – 1953.) skladatelji i (3), član suradnik (6), dopisni član (11) i počasni član muzikolozi bili su zastupljeni u relativno skromnome (2) bili su tako – s iznimkom Ivana Zajca, imenovanog broju: u redovito članstvo bilo ih je izabrano samo 1912. – od godine 1919. članovi isprva Umjetničkog troje (Franjo Dugan st., Janko Barlè i Božidar Širola), razreda (1919. – 1947.), a potom Odjela za likovne u dopisno članstvo dvoje (Vjekoslav Rosenberg-Ružić umjetnosti i muziku (1947. – 1953.). i Vinko Žganec), a dvojica su proglašena počasnim Osnovne smjernice djelovanja i rada kako budu- članovima (Ivan Zajc i Matej Hubad). U drugom raz- ćeg Umjetničkog razreda tako i njegovih članova doblju – u okvirima Odjela za muziku (1953. – 1955.), dane su već u govorima općenitog karaktera dr. An- Odjela za muzičku umjetnost (1955. – 1972.), Razreda tuna Bauera, redovitog člana Akademije, zagrebač- za muzičku umjetnost (1972. – 1985.) i Razreda za kog nadbiskupa i pokrovitelja Akademije od 1915. glazbenu umjetnost i muzikologiju (1985. do danas) do 1937., što ih je održao na svečanim sjednicama u – izabrana su ukupno 43 člana u svim kategorijama, srpnju 1917. i svibnju 1918. U njima je rečeno u vezi od čega 26 skladatelja i 17 muzikologa. Članovi Ra- s osnutkom Umjetničkog razreda i glazbe napose zreda na kraju 2019. bili su: skladatelji Pavle Dešpalj, sljedeće: „Nije zadatak Umjetničkog razreda Akade- Ruben Radica, Frano Parać, Zoran Juranić i Davorin mije samo da promiče produkciju umjetnina u naj- Kempf te muzikolozi Ivan Supičić, Koraljka Kos, Nikša širem smislu, dakle: poeziju, arhitekturu, skulpturu, Gligo i Stanislav Tuksar (tajnik od 2019.) kao redoviti slikarstvo i muziku, nego i književnost. Imat će se članovi; skladatelj Lojze Lebič, muzikolozi Bojan Bu- dakle istraživati povijest umjetnosti“ … i … „imat jić i Harry White te Ruža Pospiš Baldani kao dopisni će se raspravljati o pitanjima i strujama umjetnosti i članovi; skladatelj Berislav Šipuš i muzikolozi Ennio otvarati vidike za budućnost“ (Ljetopis za 1917., str. Stipčević, Vjera Katalinić i Hana Breko Kustura kao 21-23). I potom: „Prema odobrenim pravilima Aka- članovi suradnici. Dosad su se među članovima Ra-

GLASNIK HAZU | 27 Priopćenja i diskusije s važnoga međunarodnog skupa o sociologiji glazbe, održanog u Akademiji 1974., objavljena su u časopisu IRASM. Posebnu stavku u izdavačkoj djelatnosti čini objavljivanje sedam brojeva časopisa Rad posvećenih glaz- benim temama (knjige br. 337, 351, 377, 385, 409, 454 i 455). Uz niz vrijednih pojedinačnih muzikoloških studija vrlo različite tematike valja posebno istaknuti da su u nekima od njih objavljene dotad slabo dostupne doktorske disertacije hrvatskih muzikologa, obran- ZBIRKA SKLADBI IVANA PL. ZAJCA, AUTOGRAF jene u Austriji i Sloveniji (P. Markovac, A. Vidaković, K. zreda nalazili najugledniji hrvatski umjetnici i znan- Kos, Z. Hudovsky). Ovamo spada i suizdavanje dvaju stvenici na području glazbe kao što su npr. Božidar najznačajnijih muzikoloških časopisa u Hrvatskoj: Širola, Vinko Žganec, Josip Hatze, Svetislav Stančić, hrvatskog muzikološkog časopisa Arti musices, čiji je Krešimir Baranović, Stjepan Šulek, Dragan Plame- suizdavač Odsjek za povijest hrvatske glazbe i glavni nac, Boris Papandopulo, Josip Andreis, Jakov Goto- su mu urednici bili mahom članovi Razreda i Odsjeka vac, Ladislav Šaban, Natko Devčić, Ivan Brkanović, (J. Andreis, K. Kos, S. Tuksar, S. Majer-Bobetko, V. Bruno Bjelinski, Milko Kelemen, Lovro Županović, Katalinić), te časopisa na engleskom, njemačkom Stanko Horvat, Tomislav Neralić i drugi. i francuskom International Review of the Aesthetics Djelovanje Razreda i njegovih članova danas se and Sociology of Music, kojemu je suizdavač Razred ponajprije očituje u izdavačkoj djelatnosti, i to u tri (glavni urednici I. Supičić i S. Tuksar). Oba časopisa pravca: 1) objavljivanje notnih izdanja skladatelja, kontinuirano izlaze već punih 50 godina. članova Razreda; 2) objavljivanje spomenika hrvat- Uza svoje primarne skladateljske i muzikološke ske glazbene baštine; 3) objavljivanje knjiga o glazbi. djelatnosti, članovi Razreda bili su u većini slučajeva Međutim, izdavačka djelatnost Razreda započela je i profesori raznih glazbenih predmeta (kompozicija, još u razdoblju 1924. – 1944. omanjom serijom etno- glazbena teorija, muzikologija) na Muzičkoj akademi- muzikoloških izdanja u obliku zbirki pučkih i narod- ji Sveučilišta u Zagrebu, a neki su od njih bili dobitni- nih popijevaka (V. Žganec, F. Ks. Kuhač, B. Širola). ci uglednih inozemnih stipendija (npr. u SAD-u, Nje- Nastavljena je 1959. do danas objavljivanjem parti- mačkoj, Francuskoj, Italiji i dr.) te su održali mnoga tura djelâ članova Razreda K. Baranovića, B. Papan- pozvana predavanja na istaknutim svjetskim sveu- dopula, J. Hatzea, M. Sachsa, S. Šuleka, M. Cipre, I. čilištima. Članovi muzikolozi bave se i recenziranjem Mačeka, N. Devčića, B. Bjelinskog, S. Horvata, R. Ra- znanstvenih radova, a Razred predlaže i kandidate dice, A. Klobučara i P. Dešpalja. U projektu objavljiva- za dodjelu Akademijine nagrade. nja važnih djela hrvatske glazbene baštine dosad su Razred se kontinuirano brine za organizaciju glaz- objavljene partiture djelâ Vinka Jelića (XVII. st.), Ju- benih dijelova programa za razne Akademijine pro- lija Skjavetića (XVI. st.), Luke Sorkočevića (XVIII. st.), slave, svečanosti i skupove. Pritom se posebno vodi izabranih skladbi Ivana Zajca i Vatroslava Lisinskog, računa i skrbi o dragocjenoj violini King Giuseppea a objavljeno je i nekoliko pojedinačnih naslova kao Guarnerija del Gesùa (izrađenoj 1635.), što ju je u što su Pavlinski zbornik (1644.), Cithara Octochorda Akademiji 1968. na trajno čuvanje dao pohraniti zna- (1757.) i dva sveska spomenika glagoljaškog pjevanja meniti američki violinist hrvatskoga podrijetla Zlatko (napjevi iz Poljica i Novog Vinodolskog). Na području Baloković te na kojoj, da bi je se prikladno očuvalo, knjižnih izdanja objavljeni su naslovi: a) koji mono- valja redovito svirati. To je glazbalo prigodom pro- grafski obrađuju pojedine glazbene ličnosti kao što slave 250. obljetnice graditeljeve smrti bilo izloženo su Blagoje Bersa (autor: M. Kuntarić), Stjepan Šulek 1994. u Muzeju moderne umjetnosti (Museum of Mo- (K. Šipuš), Vatroslav Lisinski (L. Županović), Juraj dern Art) u New Yorku kao jedan od najboljih među Križanić kao glazbeni teoretik (I. Golub), Krešimir 25 njegovih izabranih instrumenata. Baranović (M. Veselinović), Dora Pejačević (K. Kos); Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju prati b) pojedinačni naslovi s tematikama kao što su popis rad Odsjeka za povijest hrvatske glazbe Akademijina skladbi I. Zajca (H. Pettan), sociologija glazbe (I. Su- Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta pičić), korespondencija F. Ks. Kuhača (prir. L. Šaban), i glazbe. Tijekom 1990-ih izdavački planovi Razreda glazbena kultura Dubrovačke Republike (dvije knjige djelomice su se povezali s izdavačkim planovima Od- M. Demovića) i estetika glazbe (I. Supičić, S. Tuksar, sjeka i Hrvatskog muzikološkog društva. Tako su u S. Majer-Bobetko); c) zbornici radova s muzikoloških raznim oblicima suizdavaštva objavljena četiri zbor- znanstvenih skupova o I. Zajcu (ur. L. Županović), F. nika za akademike članove Razreda i devet zbornika Ks. Kuhaču (ur. J. Bezić) i P. Markovcu (ur. I. Supičić). radova sa znanstvenih skupova u čijoj je organizaciji većinom sudjelovao i Odsjek. 28 | GLASNIK HAZU RAZREDI HAZU

VIII. Department of Music and Musicology

JAKOV GOTOVAC

he Department of Music and Musicology was The activities of the Department are above all T founded in 1953 as one of the successors of the concentrated in publishing activities: 1) publication Department of Fine Arts and Music (earlier also Depart� of scores by members composers; 2) publication of ment of Arts) with the task not only to promote the scores from the Croatian musical heritage; 3) publi� creation of art objects but also scholarly research in cation of books on music. Several dozens of scores corresponding areas. have been published as yet, as well as a series of in� The activities of the Department of Music and Mu� dividual titles on folk music, Glagolitic singing, collec� sicology can be divided into two periods: from the tions of sacral songs from the 17th and 18th centuries, beginnings in 1919 until 1953 and from 1953 until monographs on outstanding musical personalities, today. While in the first period only seven members sociology and aesthetics of music, musical culture of were elected, in the second period there were 43 in all, Dubrovnik, etc. Special attention is given to the pub� among which 26 composers and 17 musicologists. At lication of three journals: the Croatian musicological the end of 2019 the Department had nine full members review Arti musices, the International Review of the Aes- in all, among them composers Pavle Dešpalj, Ruben thetics and Sociology of Music (both with 50 years of Radica, Frano Parać, Zoran Juranić and Davorin Kempf, tradition) and the basic Academy journal Rad (up to as well as four musicologists: Ivan Supičić, Koraljka now seven books). Kos, Nikša Gligo and Stanislav Tuksar (Secretary since Along with their primary professional preoccupa� 2019); the composer Lojze Lebič, musicologists Bojan tions as composers and scholars, the members of the Bujić and Harry White, and Ruža Pospiš Baldani, as Department have been mostly university professors corresponding members; the composer Berislav Šipuš at the Zagreb Academy of Music; some of them also and musicologists Ennio Stipčević, Vjera Katalinić and obtained outstanding scholarships abroad (in USA, Hana Breko Kustura as associated members. Up to Germany, France, Italy, etc.) and gave guest lectures at now many outstanding Croatian composers and mu� prestigious world universities. They also permanently sicologists were elected members of this Department, take care of music performances accompanying vari� among which the most prominent were Božidar Širola, ous festive manifestations organized in the Academy; Vinko Žganec, Josip Hatze, Svetislav Stančić, Krešimir they are also in charge for the use of the precious violin Baranović, Stjepan Šulek, Dragan Plamenac, Boris “King”, built in 1735 by the famous Italian instrument Papandopulo, Josip Andreis, Jakov Gotovac, Ladislav builder Giuseppe Guarneri del Gesù and kept by the Šaban,�� Natko Devčić, Ivan Brkanović, Bruno Bjelin� Academy. Special attention is given to the Department ski, Milko Kelemen, Lovro Županović, Stanko Horvat, for History of Croatian Music, founded in 1979 as the Tomislav Neralić, etc. Institute for Musicological Research.

GLASNIK HAZU | 29 ZAVOD ZA ZNANSTVENI RAD HAZU U VARAŽDINU / INSTITUTE FOR SCIENTIFIC WORK OF THE CROATIAN ACADEMY IN VARAŽDIN

30 | GLASNIK HAZU ZNANSTVENI ZAVODI HAZU

Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu

Vladimir Huzjan

avod za znanstveni rad Hrvatske akademije Od svojega početka Zavod ima voditelja i upravi- Z znanosti i umjetnosti u Varaždinu osnovan je telja. Prvi voditelj bio je akademik Andre Mohorovičić 24. lipnja 1983. potpisivanjem sporazuma između (1983. – 2002.), zatim je to bio akademik Miroslav Šicel tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i um- (2003. – 2011.), a danas je voditelj akademik Stjepan jetnosti i Skupštine Općine Varaždin. Sporazum su Damjanović (2012.). Upravitelji Zavoda bili su: prof. potpisali predsjednik Akademije akademik Jakov emeritus Franjo Ruža (1983. – 1993.), mr. sc. Ivan Gra- Sirotković i predsjednik Skupštine Općine Varaždin bar (1993. – 1994.) i mr. sc. Eduard Vargović (1994. Petar Rihtarić. Potpisivanjem sporazuma završeni su – 2014.). Danas je upravitelj dr. sc. Vladimir Huzjan razgovori o osnivanju Zavoda započeti 1981., kada se (2014.). U Zavodu već više od 20 godina kao admini- pripremao znanstveni skup u povodu 800. godišnjice strativna tajnica radi Ljiljana Biškup. Sve aktivnosti prvog spomena Varaždina u sačuvanim povijesnim Zavoda oblikuje Znanstveno vijeće koje čine voditelj, dokumentima. upravitelj, dva člana koja je imenovala Akademija te Po završetku skupa započelo se s prikupljanjem predstavnik Grada Varaždina i Varaždinske županije. radova za prigodni zbornik, koji je otisnut 1983. pod Akademijin Zavod u Varaždinu smješten je u palači nazivom Varaždinski zbornik 1181-1981. To je bilo Keglević i jedini je na području sjeverne Hrvatske. U prvo izdanje varaždinskoga Zavoda. Usporedno se svojem radu Zavod organizira znanstvene skupove, pripremao i godišnji časopis pod nazivom Radovi okrugle stolove, predavanja, predstavljanje časopi- Zavoda za znanstveni rad Varaždin, čiji je prvi broj sa i monografija, zatim izložbe, koncerte, otkrivanja objavljen 1986. godine. Time je Akademijin Zavod spomen-ploča i dr. Do danas Zavod bilježi više od u Varaždinu započeo s jednom od svojih glavnih 200 različitih aktivnosti. U nakladničkoj djelatnosti aktivnosti – nakladničkom djelatnosti. Prvi broj Zavod tiska godišnji broj časopisa Radovi Zavoda za Radova predstavljen je u Salonu Gradske vijećnice, znanstveni rad Varaždin, ove godine jubilarni 30. broj, što se tradicionalno održava i danas. Ta znamenita zatim ediciju Posebna izdanja (29 naslova) i Pojedi- kuća proslavit će godine 2023. pet stoljeća kako se u načna izdanja (12 naslova). Do danas je Zavod tiskao njoj bez prestanka nalazi gradska uprava, a svečanoj 18,5 tisuća stranica znanstvenog sadržaja o sjevernoj obljetnici pridružiti će se i Akademijin varaždinski Hrvatskoj, više od bilo koje druge ustanove. Zavod. Iste godine obilježit će se i 40-godišnjica po- U dosadašnjoj nakladi može se izdvojiti mono- stojanja Zavoda u Varaždinu. grafija Rudolfa Horvata Povijest grada Varaždina

GLASNIK HAZU | 31 (1993.), reprinti Antuna Vramca Postilla na vsze leto po nedelne dni vezda znouich izpraulena szlouenszkim iezikom… (1990.) i Kronika vezda znovich zpravliena kratka szlouenzkim iezikom… (1991.), zatim zbornik radova enciklopedijskog formata 800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209. – 2009. (2009.) s gotovo 80 znanstvenih radova, zbornici radova posvećeni obilježavanju 100. obljetnice početka i za- vršetka Prvoga svjetskog rata – Varaždin i sjeveroza- padna Hrvatska u Velikom ratu 1914. – 1918. (2014.) i Varaždin i sjeverna Hrvatska u desetljeću nakon Velikog rata (2019.), monografija Vladimira Huzjana Varaždin i vojska u međuratnom razdoblju (1918. – 1941.) i dr. Zavod je za svoj rad primio i priznanja poput Pla- kete Grada Varaždina, Diplome Varaždinske županije i diplome Temexa u Buenos Airesu za monografiju Pošta sjeverozapadne Hrvatske. Koji su planovi za budućnost? Zavod će nastaviti objavljivati monografije i znanstvene članke bitne za prostor sjeverne Hrvatske te održavati status A1 časopisa Radovi, nastavit će organizirati znanstveno- stručne skupove, a sa suradnicima pokretati projekte međunarodne suradnje.

32 | GLASNIK HAZU ZNANSTVENI ZAVODI HAZU

Institute for Scientific Work of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Varaždin

he Institute for Scientific Work of the Croatian T Academy of Sciences and Arts in Varaždin was founded on 24 June 1983. This institute, situated in Keglević Palace in Varaždin, is the only one in northern Croatia. It organizes symposiums, round tables, lec� tures, journal and monography presentations, exhibi� tions, concerts, etc. So far, the Institute has organized more than 200 activities. The Institute’s publishing work comprises the annual edition of the journal Ac- tivities of the Varaždin Institute for Scientific Work, which celebrates its 30th issue this year, Special Editions (29 titles) and Individual Editions (12 titles). To this day, the Institute has printed over 18,5 thousand pages of sci� entific content on northern Croatia, which is more than any other institution. The first head of the Institute was Full Academy Member Andre Mohorovičić (1983 – 2002), followed by Miroslav Šicel (2003 – 2011) and presently Stjepan Damjanović (elected in 2012). Directors of the Institute were: Professor Emeritus Franjo Ruža (1983 – 1993), Ivan Grabar (1993 – 1994) and Eduard Vargović (1994 – 2014). The current director is Dr Vladimir Huzjan (2014).

GLASNIK HAZU | 33 MINIJATURE IZ PERZIJSKOG RUKOPISA TIMUR-NAME (KNJIGE O TAMERLANU), 16. ST. ORIJENTALNA ZBIRKA ARHIVA HAZU, R 754 / MINIATURES FROM THE PERSIAN MANUSCRIPT TIMUR-NAMA (BOOKS ON TAMERLANE), 16TH CENTURY. THE ORIENTAL COLLECTION OF THE ARCHIVES OF THE CROATIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS, MS 754

34 | GLASNIK HAZU MUZEJI, GALERIJE I ZBIRKE HAZU

Orijentalna zbirka Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Tatjana Paić-Vukić

rijentalna zbirka Arhiva Hrvatske akademije zbirke osujetili su balkanski ratovi, a zatim i Prvi O znanosti i umjetnosti u Zagrebu, osnovana svjetski rat. Formiranje fundusa Zbirke počelo je 1927., najmlađa je zbirka toga arhiva. S fondom od tek godine 1927., nakon što se akademiku Vladi- 2.109 kodeksa, u kojima je prepisano više od 3.300 miru Mažuraniću pismom obratio njema��č��ki�� turko- cjelovitih�� djela�� i�� fragmenata�� na ��arapskom��, osmans��- log Franz Babinger, predložio mu da Akademija or- kom turskom i perzijskom jeziku, najveća je zbirka ganizira sustavno proučavanje osmanskih izvora i arabičkih rukopisa u Hrvatskoj i jedna od najvećih ponudio da on, Babinger, sudjeluje u tom projektu. u jugoistočnoj Europi. Osim kodeksa, u njezinu je Akademija je na Mažuranićev prijedlog iste godine sastavu i fond sa 760 osmanskih isprava iz razdo- opunomoćila Babingera da za nju prikuplja rukopise blja XV. – XX. stoljeća, od kojih se neke odnose na i dala mu popratno pismo koje mu je otvaralo vrata hrvatske gradove pod osmanskom vlašću – Knin, ustanova i privatnih domova u Bosni i Hercegovini. Skradin, Vrliku. To su sultanske zapovijedi (fer- Novac za otkup gradiva priskrbljen je na temelju ja- mani) i povelje (berati), naredbe vezira (bujuruldije), vnog poziva na koji su se odazvali brojni pojedinci i potvrdnice, ugovori i sudska rješenja. Zbirka ima i tvrtke. Babinger je uspio nabaviti oko 530 kodeksa, vrijednu priručnu knjižnicu s više stotina tiskanih ali se, zbog obveza na Berlinskom sveučilištu, nije knjiga, među kojima je i pet osmanskih inkunabula, mogao dovoljno posvetiti njihovoj kataložnoj obradi. proizvoda prve državne tiskare Osmanskog Carstva Na njegov prijedlog Akademija već 1928. taj posao osnovane 1727. u Carigradu. povjerava Alekseju Olesnickom, ruskom turkologu Utemeljenje Orijentalne zbirke bilo je plod ukrajinskog podrijetla, koji je u Zagrebu živio kao dugogodišnjih nastojanja hrvatskih znanstveni- emigrant. Olesnicki je preuzeo i dužnost nabave ru- ka – Vjekoslava Klaića, Tadije Smičiklasa, Izidora kopisa, pa je u tu svrhu u nekoliko navrata putovao Kršnjavog, Julijana Jelenića i Vladimira Mažuranića u ��Bosnu�� i ��Hercegovinu,�� Sand��ž��ak��,�� Kosovo�� i ��Makedo- – koji su još od kraja XIX. stoljeća predlagali da se u niju. Imao je veliku podršku predsjednika Akademije Akademiji počnu prikupljati povijesni izvori osman- Gavre Manojlovića, koji se, kako pokazuje sačuvana ske provenijencije. Upozoravali su na to da takvo korespondencija, živo zanimao za sve pojedinosti gradivo, bez kojeg se ne može temeljito istraživati potrage za gradivom. Dopisivao se sa sarajevskim povijest jugoistočne Europe, stranci neometano povjesničarima, kustosima i znalcima orijentalnih kupuju u Bosni i Hercegovini i drugim balkanskim jezika, koji su ga obavještavali o tome kod koga zemljama i odnose u Njemačku i Austro-Ugarsku. se mogu naći rukopisi i isprave. Osim otkupom, Međutim, ostvarenje zamisli o osnutku Orijentalne fond se uvećavao i donacijama. Vrijedne rukopise

GLASNIK HAZU | 35 ILUMINIRANI PRIMJERAK KUR’ANA. ARAPSKI JEZIK. XV. ILI XVI. ST. ŠARH�� TAHDIB AL-MANTIQ WA AL-KALAM. DJELO IZ LOGIKE I APO- ORIJENTALNA ZBIRKA ARHIVA HAZU, R 2000 / ILLUMINATED COPY LOGETIKE NA ARAPSKOM JEZIKU, AUTOR: ŠEJH JUJO IZ MOSTARA. OF THE QUR’AN. ARABIC. 15TH OR 16TH CENTURY. PRIJEPIS IZ 1739. ORIJENTALNA ZBIRKA ARHIVA HAZU, R 412 / THE ORIENTAL COLLECTION OF THE ARCHIVES OF THE CROATIAN SHARH TAHDIB AL-MANTIQ WA AL-KALAM. WORK ON LOGIC AND ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS, MS 2000 APOLOGETICS IN ARABIC, AUTHOR: SHEIKH JUJO FROM MOSTAR. TRANSCRIPT FROM 1739. THE ORIENTAL COLLECTION OF THE ARC- HIVES OF THE CROATIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS, MS 412

darovali su hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine ku, stilistiku, retoriku i disputaciju. Otud velik broj Safvet-beg Bašagić, Hamdija Kreševljaković i Alek- primjeraka djela iz tih disciplina u Orijentalnoj zbirci sandar Poljanić iz Sarajeva te Omer Balić iz Mostara. HAZU. Osmanskim turskim, koji je bio službeni jezik Zahvaljujući predanom radu Alekseja Olesnickog, Carstva, jezik uprave, pisala se i visoka, divanska, velikom angažmanu Gavre Manojlovića i izdašnim poezija, didaktička proza, i djela iz vjerskih znanosti novčanim prilozima, u Zbirci se do 1939. skupilo i islamskoga misticizma, sufizma. Rukopisi na per- 1.960 znalački probranih kodeksa. zijskome čine najmanji dio fonda jer je perzijski bio Zbog gospodarske krize, a potom i izbijanja jezik elitne osmanske kulture kojim su vladali samo Drugoga svjetskog rata, novo gradivo sve je slabije vrlo obrazovani pojedinci. U Orijentalnoj se zbirci pristizalo u Orijentalnu zbirku, a ni poslije rata nije čuvaju rukopisi Mesnevije, mistič��ko-filozofskog spje- bilo sustavnog financiranja otkupa. ��Sulejman�� Bajrak��- va Dželaluddina Rumija, te zbirke pjesama perzijskih tarević, koji je u Zbirci radio 1948. – 1969., i u takvim klasika Džamija, Sa’dija i Hafiza. je okolnostima uspio pribaviti neke vrijedne kodekse Viš��ejezič��nost�� osmanske pisane�� kulture�� dala�� je�� po��- i isprave. Među njima je i bogato iluminiran primjerak ticaj razvoju leksikografije. Sastavljali su se rječnici s Kurana iz XV. ili XVI. stoljeća, koji je danas jedan od različ��itim�� kombinacijama arapskog, osmanskog i per- najvrednijih kodeksa u fundusu. U razdoblju 1971. zijskog jezika, koji su brojni i u Orijentalnoj zbirci, u – 2007. voditelj je bio dr. sc. Muhamed Ždralović, kojoj se čuva i veliki botaničko-zoološko-mineraloški arabist i turkolog koji se posvetio kodikološkim, arapsko-tursko-perzijski rje��č��nik�� s pridodanim latins- filološkim i kulturnohistorijskim istraživanjima te kim i grčkim riječima zapisanim arabicom. izradi podrobnog kataloga arapskih rukopisa. Danas Rukopisi napisani i/ili prepisani u osmanskoj je voditeljica Zbirke dr. sc. Tatjana Paić-Vukić. Bosni�� i�� Hercegovini�� posebna su vrijednost�� Akademiji��- Kodeksi Orijentalne zbirke HAZU potje��č��u iz�� razne zbirke. U njoj se nalaze primjerci djela Bošnjaka doblja XIII. – XIX. stoljeća. Najstarijim se smatra iz dogmatike, vjerskog prava, historiografije, logike, primjerak arapskog djela o tumačenju snova Ta’bir arapske gramatike i stilistike, umjetničke proze i al-ahlam, čiji je jedan dio Vladimir Mošin prema poezije. Među autorima su Hasan Kafi Pruščak, Hasan svojstvima papira datirao u XIII. stoljeće. Najstariji Kaimi, Mustafa Ejubović zvan Šejh Jujo, Muhamed datirani rukopis potječe iz godine 1346. Mnogima se Allamek, Muhamed Čajničanin i Fevzi Mostarac. Još podrijetlo ne može utvrditi jer se u njima ne nalaze veću skupinu kodeksa čine oni koje su izradili poznati ni nadnevci ni imena mjesta gdje je djelo prepisano. i anonimni bosanski prepisivači, među kojima je bilo U kodeksima Orijentalne zbirke najviše je djela na i vrsnih kaligrafa. arapskome. Tekstovi iz dogmatike i šerijatskopravne U Zbirci se čuva i nekoliko rukopisa koji potječu znanosti čine velik dio fonda zbirki rukopisa iz os- iz hrvatskih krajeva pod osmanskom vlašću. Malo je manskog razdoblja, a oni su najčešć��e pisani araps- izvora po kojima se može suditi o opsegu spisateljsk- kim. Osim toga, budući da je u osmanskim školama, og i prepisivačkog djelovanja u urbanim središtima medresama, arapski bio jezik poduke i udžbenika, osmanske Slavonije ili pak dalmatinskoga zaleđa, no učenici su trebali dobro svladati arapsku gramati- sigurno je da rubni položaj i prvenstveno obrambena

36 | GLASNIK HAZU MUZEJI, GALERIJE I ZBIRKE HAZU uloga pograničnih gradova nisu pogodovali procvatu sa Zbirke ima bogate kožne uveze s ornamentima u znanosti i književnosti. Arabički rukopisi na tim se zlatotisku i iluminacije na pojedinim stranicama. U prostorima poslije prestanka osmanske vlasti ug- svega nekoliko primjeraka nalazimo figuralne likov- lavnom nisu sačuvali, ali su neki pri povlač��enju�� mus- ne ukrase, minijature. Među njima jedino perzijski limanskoga stanovništva preneseni u Bosnu, odakle rukopis Knjige o Tamerlanu, Timur-name, iz XVI. sto- su i pribavljeni za Orijentalnu zbirku. Među njima je ljeća, ima umjetnički izrađene minijature, od kojih su primjerak arapskog stilističkog traktata đakovačkog dvije odabrane za ilustracije uz ovaj tekst. muftije Hasana iz 1649. te kodeksi koji potječu iz Svi kodeksi i isprave Orijentalne zbirke digitalno Požege, Knina, Sinja i Imotskog. su snimljeni godine 2014. na temelju Protokola o Mnogi rukopisi Orijentalne zbirke izrađeni su kao suradnji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti priručnici za učenike medresa, profesionalni priruč- i Instituta Yunus Emre iz Republike Turske. U okvi- nici kadija, muftija i pisara ili pak kao privatne zbir- rima te suradnje u svibnju iste godine u X. dvorani ke tekstova što su ih vlasnici sami odabrali i prema Strossmayerove galerije starih majstora HAZU pri- svojim ih sklonostima prepisali ili dali prepisati. Oni ređena je izložba odabranih rukopisa pod nazivom su većinom skromna izgleda, uvezani u karton i pre- Riječ, pismo, slika: iz riznice Orijentalne zbirke Arhiva svučeni platnom ili tankom kožom. Manji broj kodek- Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Izložbu su pratili katalozi na hrvatskom i engleskom jeziku.

The Oriental Collection of the Archives of the Croatian Academy of Sciences and Arts

he Oriental Collection of the Archives of the Croa� works on Arabic grammar, stylistics, rhetoric and the T tian Academy of Sciences and Arts in Zagreb was art of disputation, the disciplines which formed a part founded in 1927 after long years of efforts of Croatian of curriculum in Ottoman schools. A slightly smaller intellectuals to initiate a project of collecting Ottoman number of manuscripts is in Ottoman Turkish, the offi� sources for the history of Southeast Europe. With its cial language of the Ottoman Empire, and the language 2,109 codices, comprising more than 3,300 complete of religious and exact sciences, didactic prose, texts works and fragments, it is the largest collection of in Islamic mysticism and also of high Ottoman poetry. Arabic-script manuscripts in Croatia, and one of the Persian manuscripts constitute the smallest part of the largest collections of the kind in Southeast Europe. In Academy’s Oriental Collection. In the Ottoman Empire, addition to the manuscript books, it has 760 Ottoman Persian was the language of the elite culture, mastered documents dating from the 16th to the 20th centuries. by a limited circle of highly educated individuals. It was Some of the documents concern the Croatian towns mainly the language of sophisticated poetry. that were under the Ottoman rule: Knin, Skradin and Numerous manuscripts of texts composed in Otto� Vrlika. The Collection also has a valuable reference li� man Bosnia by local writers and scholars are a special brary with hundreds of printed volumes in Ottoman feature of the Collection. There are also several manu� Turkish and other languages. Among them are five in� scripts originating from the Croatian lands that were cunabula, books produced by the first Ottoman print� under the Ottoman rule. ing press established in Istanbul in 1727. In 2014, owing to the cooperation between the The codices, dating from the 13th to 19th centuries, Croatian Academy of Sciences and Arts and the Yu� contain works in the three major languages of Islamic nus Emre Institute from the Republic of Turkey, all the civilization – Arabic, Ottoman Turkish and Persian. manuscripts and documents from the holdings of the The majority of the manuscripts are in Arabic. This is Oriental Collection were digitally recorded. In the same because text dealing with tenets of faith and the Is� year, thirty three selected items from the Collection lamic jurisprudence, which form the large part of the were at display at the exhibition “Text, Calligraphy, and holdings, were predominantly written in that language. Painting”, which was jointly organized by the Academy In addition, there is an abundance of manuscripts of and the Institute.

GLASNIK HAZU | 37 STELA IZ SISKA; ARHEOLOŠKI MUZEJ U ZAGREBU / STELE FROM SISAK; THE ARCHAEOLOGICAL MUSEUM IN ZAGREB

38 | GLASNIK HAZU PROJEKTI HAZU

Rimski grobni spomenici sjeverozapadne Panonije u svome materijalnom, društvenom i religijskom kontekstu

Branka Migotti

rogodišnji interdisciplinaran projekt pod gor- bio uopće objavljen ili je bio objavljen preliminar- T njim naslovom, uspješno okončan 2018., imao no, s nizom pogrešnih podataka, a neki su otkriveni je nekoliko polazišta. Prvo je to što grobni spomenici u muzejskim skladištima ili na raznim mjestima na odražavaju materijalnu i duhovnu razinu grobnog ri- otvorenom tek u ovom istraživanju. Zbog višestrukih tuala, a te je dvije razine moguće istraživati u ispre- interpretativnih mogućnosti gradiva, obuhvaćena plitanju različitih komponenti (etničko-kulturnih, su samo tri rimska grada, uz pretpostavku da će us- društvenih, gospodarskih, umjetničkih i ritualno-re- poredno istraživanje spomenika triju urbanih aglo- ligijskih) kao alata za bolje razumijevanje djelovanja meracija različite veličine i municipalnog profila te i struktura provincijskih društava Rimskog Carstva. nejednake važnosti u širem provincijskom prostoru Drugim riječima, takvi podatci mogu pružiti uvid u omogućiti svrhovitu usporedbu različitih aspekata različite sastavnice društvenog i kulturnog identi- proučavanja i stvaranje zaključaka o uzrocima uo- teta razmatranih zajednica: vojničku i civilnu kom- čenih sličnosti i razlika. ponentu, unutarnju statusnu raslojenost unutar tih Sintetskoj obradi gradiva prema postavljenim ci- skupina, etničko podrijetlo, religijsko opredjeljenje, ljevima prethodila je izrada obuhvatnih i detaljnih umjetničke sklonosti i dostignuća, gospodarsko-tr- kataloga prema gradovima i vrstama spomenika, na- govačke aspekte. S obzirom na to da je klesarstvo u činjena na temelju literature te arhivskog i terenskog Panoniju prodrlo tek s rimskim osvajanjem, kameni istraživanja. Prikupljeno je ukupno 200 spomenika: grobni spomenici važan su medij za proučavanje 52 stele, 39 sarkofaga, 55 urni, 5 titula, 4 oltara, 2 domaće podloge i rimske nadgradnje u kontekstu medaljona, 13 ulomaka građevina, te 30 neodredivih uključivanja osvojenih područja u rimski kulturno- ulomaka. Konačan cilj – nova spoznaje i bolje razumi- civilizacijski krug. Nadalje, rimski grobni spomenici jevanje rimsko-provincijalnog društva razmatranog sjeverozapadne Hrvatske nikad nisu bili obrađeni čak prostora – planirao se ostvariti uvidom u sljedeće ni pojedinačno u cjelini svojih analitičkih sastavni- sastavnice istraživanja: ca (strukturalne tipologije, ikonografije, epigrafije i 1. pretpostavljeno omeđivanje dotad neutvrđenih kamene sirovine), a kamoli u zajedničkom arheološ- agera triju rimskih gradova i širih prostora koji su im ko-povijesnom kontekstu svih triju rimskih gradova gravitirali; i njihovih agera (Siscia / Sisak, Andautonia / Ščitar- 2. kvantifikacija spomenika prema vrstama i u jevo i Aquae Balissae / Daruvar) i svih spomeničkih dijakroniji; vrsta (stele, sarkofazi, urne, tituli, oltari, medaljoni 3. strukturalna tipologija i ikonografija spomenika; i građevine). Konačno, stanovit broj spomenika nije 4. društveni aspekti uporabe spomenika;

GLASNIK HAZU | 39 ZABAT GROBNE EDIKULE IZ SISKA; GRADSKI MUZEJ SISAK / PEDIMENT OF A FUNERARY AEDICULA FROM SISAK; THE MUSEUM OF SISAK

5. ritualni i religijski aspekti (incineracija i inhu- od središta proizvodnje spomenika od pohorskog macija, klasični kultovi i kršćanstvo); 6. vrste kamena mramora, s Andautonijom i Siscijom, panonskim gra- i geološki izvori gradiva kao pokazatelji radioničke dovima na Savi. proizvodnje. S obzirom na posljednju sastavnicu istraživanja, projekt je bio interdisciplinaran, a u njemu je sudjelovalo šest znanstvenika iz triju hrvatskih i dviju slovenskih ustanova, među kojima četiri arheologa: voditeljica projekta prof. dr. sc. Branka Migotti i suradnica dr. sc. Ljubica Perinić, obje iz HAZU; dr. sc. Marjeta Šašel Kos iz SAZU (Ljubljana); dr. sc. Ivan Radman-Livaja iz Arheološkog muzeja u Zagrebu; prof. dr. sc. Bojan Djurić s Filozofskog fakulteta u Ljubljani (savjetnik). Voditelj geološkog istraživanja bio je dr. sc. Mirko Belak iz Hrvatskoga geološkog instituta, gdje su načinjene arheometrijske analize 128 uzoraka vapnenaca i pješčenjaka, dok je analize 30 mramornih uzoraka proveo dr. sc. Walter Prochaska sa Sveučilišta u Leobenu. Rad na projektu okončan je knjigom objavljenom u vrijeme trajanja završnog postupka ocjenjivanja, s naslovom projekta na engleskom jeziku. Autori su B. Migotti, M. Šašel Kos i I. Radman Livaja, u suradnji s troje preostalih suradnika, a izdavač je Archaeopress Publishing Ltd iz Oxforda. Iz naslova šest poglavlja te publikacije razvidno je da su svi ciljevi projekta ostvareni. Međutim, s obzirom na ograničen prostor, KRUNIŠTE OLTARA IZ ODRE SISAČKE; GRADSKI MUZEJ SISAK / naglasit će se samo rezultati geoarheološkog istraži- ALTAR TOP FROM ODRA SISAČKA; THE MUSEUM OF SISAK vanja jer je ono prvi put primijenjeno kao sustavna komponenta proučavanja rimskih kamenih spomenika u hrvatskoj arheologiji. Premda su na početku istraživanja postojale drugačije naznake, arheometrijske analize pokazale su da je na prostoru istraživa- nja vladalo opće pravilo geoarheologije o korištenju najbližeg izvora kamena, dok su iznimke zadovolja- vajuće objašnjene. Ti rezultati odnose se na domaće izvore kamena, dok su spoznaje o uvozu mramornih izrađevina s jugoistočnog alpskog prostora, o kojemu je Panonija ovisila s obzirom na nedostatke vlastitih izvora mramora, u nekim elementima promijenile postojeću sliku o proizvodnji i trgovini mramornim spomenicima na ukupnom području Norika i Pano- nije. Za razliku od drugih dijelova Panonije, u njezinu jugozapadnom dijelu prevladavao je uvoz spomenika od pohorskog mramora, najvjerojatnije zahvaljujući komunikaciji rijekama Savinjom i Savom. Potonja je M. BELAK I B. MIGOTTI KOD OSTATAKA RIMSKOG KAMENOLOMA U HRASTOVICI / M. BELAK AND B. MIGOTTI AT THE REMAINS OF rijeka naime povezivala noričku Celeju / Celje, jedno A ROMAN QUARRY IN HRASTOVICA

40 | GLASNIK HAZU PROJEKTI HAZU

Roman Funerary Monuments of South-Western Pannonia in Their KIP IKARA IZ VUGROVCA; ARHEOLOŠKI MUZEJ U Material, Social and ZAGREBU/ STATUE OF ICARUS FROM VUGROVEC, THE ARCHAEOLOGICAL MU- Religious Context SEUM IN ZAGREB

he three-year multidisciplinary project under the T above title, conducted by a Croatian-Slovenian team of five archaeologists and one geologist from sev� eral institutions, was successfully completed in 2018. Its scientific background was based on several starting points, the most important being the fact that funerary monuments contain material and spiritual components operating at several interconnected levels: ethno-cul� tural, social, economic, artistic and ritual-religious, with a considerable potential to complement our knowledge of the structures and workings of provincial societies of the Roman Empire. The area of research comprised three Roman municipalities in northern Croatia: a co� lonia Siscia (Sisak) and two municipia – Andautonia (��Ščitarjevo��) and Aquae Balissae (Daruvar). The compo� nents of the research were the following: 1. fixing the city territories; 2. quantification of the monuments in terms of kinds and chronology; 3. structural typology and iconography; 4. social aspects of the monument use; 5. ritual and religious aspects; 6. archaeological and geological aspects as indicative of the workshop production and trade in funerary stones. In 2018 a monograph under the name of the project was pub� lished by Archaeopress Publishing Ltd in Oxford, com� prising contribution of three members of the research NASLOVNICA PROJEKTNE PUBLIKACIJE / team, produced in collaboration with the remainder THE COVER OF THE BOOK ON THE PROJECT of the team. This book can be considered as a proof of a successful realization of the project aims as set in the research protocol. The most important results have been achieved in the aspect of archaeological and geological research, as a novel component in the study of Roman funerary monuments in Croatia on the whole. Some of these results have changed the so-far acquired picture of the producti

GLASNIK HAZU | 41 42 | GLASNIK HAZU DIOKLECIJANOVA PALAČA U SPLITU / DIOCLETIAN’S PALACE IN SPLIT

GLASNIK HAZU | 43 MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA, PRVA HRVATSKA TISKANA KNJIGA (1483.) / MISSAL BY THE LAW OF THE ROMAN COURT, THE FIRST CROATIAN PRINTED BOOK (1483) 44 | GLASNIK HAZU BLAGO KNJIŽNICE, ARHIVA I ZBIRKI HAZU

Inkunabule u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Akademik Josip Bratulić

rvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) znanstvena ustanova ne samo u Hrvatskoj nego i u H utemeljena je 1866. pod jugoslavenskim ime- Jugoslaviji, do svojeg raspada, upravo zbog svoje- nom (JAZU) kao znanstveno i kulturno središte za ga povijesnog imena. Nakon raspada Jugoslavije i sve južne Slavene. Đakovački biskup Josip Juraj osamostaljenja Republike Hrvatske Akademija ima Strossmayer, u svojoj ideji slavenstva i kršćanskog i nacionalno ime i nacionalni sadržaj svojega rada i ekumenizma, u njoj je vidio središte u kojemu će se postojanja (HAZU). sa svojim idejama i znanstvenim istraživanjima te Nakon samoga početka Akademija je pokrenula objavljenim knjigama okupljati i susretati intelek- nekoliko svojih znanstvenih nizova (Rad, Starine, tualci južnih Slavena u zajedničkom nastojanju da Stari pisci hrvatski, Diplomatički zbornik Kraljevine prostor u kojem žive i djeluju, odnosno narode koje Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Građa za povijest knji- treba i znanošću a ne samo zdravom politikom voditi, ževnosti hrvatske), bez kojih se ne može ni zamisliti oslobode političkog ropstva, ali i ropstva neznanja, povijest humanističkih i prirodnih znanosti u Hrvat- u nastojanju da svojim intelektualnim radom ljude skoj. Zato su, na samome početku njezina djelovanja, usmjere temeljnom cilju – europskoj budućnosti svih u njezinoj zgradi utemeljeni knjižnica, arhiv i galerija ravnopravnih i slobodnih naroda u naprednoj Europi. slika. Danas je Knjižnica HAZU u posebnoj zgradi, jer Kad je utemeljeno Bugarsko književno društvo (od je uloga i značenje njezino preraslo njezine početke 1911. Bugarska akademija znanosti), a nakon toga i i odredilo joj da, uz Nacionalnu i sveučilišnu knjiž- Srpska kraljevska akademija (1886.), zagrebačka je nicu u Zagrebu (NSK) i danas brojne gradske i sve- Akademija gubila postupno i južnoslavensko i jugo- učilišne knjižnice, bude najvažnije knjižno središte slavensko značenje, te je već od osamdesetih godi- u Hrvatskoj. Slično je i s njezinim Arhivom i brojnim na XIX. stoljeća svojim radom i djelovanjem postala znanstvenim podružnicama širom zemlje, u kojima prvenstveno najviša hrvatska znanstvena ustanova. se odvija znanstveni rad na svim područjima znanja Prije Drugoga svjetskog rata članovi JAZU tražili su i znanstvenoga istraživanja. od Banovine Hrvatske da poradi na promjeni imena, * ali rat je pomeo Banovinu, a odluka je provedena U svim velikim nacionalnim knjižnicama širom tek 1941., u posve novim prilikama, odlukom Vlade svijeta posebna se pozornost posvećuje djelima na- Nezavisne Države Hrvatske. JAZU je ponovno uspo- cionalne vrijednosti, rukopisima, tiskanim knjigama, stavljena 1947. s novim članovima te je nastavila rad dokumentima. Posebno značenje u svim knjižnicama u palači na Zrinjevcu, a širom Hrvatske osnivala je koje imaju nacionalno značenje od davnine se posve- znanstvene zavode, kasnije nazvane institutima, te ćuje knjigama koje su tiskane u „povojima, pelenama ih je pod svoje okrilje preuzela i postala središnja tiskarstva“, te se tako i nazivaju knjige tiskane do

GLASNIK HAZU | 45 PUBLIUS VERGILIUS MARO: OPERA (1468.) kraja 1500.: inkunabule. Doista je izum umnažanja mjerka hrvatskoglagoljskog misala iz 1483., jedan iz knjiga pomičnim slovima bio sretan događaj u povi- ostavštine Ivana Kukuljevića Sakcinskoga; u njegovu jesti ljudske civilizacije, koji je promijenio dotadaš- je primjerku prijepis oporuke Šimuna Detrešića, pri nji znanstveni svijet i demokratizirao znanja iz svih dnu tiskanoga teksta na šest stranica. Osobito su vri- područja ljudskoga djelovanja. Mnogi proučavaoci jedne latinske knjige hrvatskih autora – inkunabula svjetske kulture izum tiskanja pomičnim slovima na- Šibenčanina Jurja Šižgorića, Elegiarum et carminum zivaju najvećim ljudskim izumom u kulturi Novoga libri tres (1477.), velika i znamenita knjiga bosanskog vijeka. Zato se u svim velikim nacionalnim knjižnica- franjevca Jurja Dragišića – De natura angelica (1499.) ma posebna pozornost posvećuje „prvotiscima“ jer te Terencijeve Comoediae (1487.) iz tiskare Andrije su oni potaknuli nova izdanja knjiga, proširili znanja Paltašića Kotoranina. i vještine te se znanje iz uskog kruga znanstvenika Kad je našao sigurno sklonište u Dubrovniku, tu je proširilo, knjigama, na sva područja ljudskoga umno- knjigu posvetio Dubrovačkom senatu te mu je daro- ga i tehnološkoga razvitka. vao jedan njezin primjerak urešen prekrasnim inicija- U Zbirci inkunabula u Knjižnici HAZU danas su svo- lima. Ta je knjiga imala posebnu sudbinu: dospjela je je sigurno mjesto našle 34 inkunabule. Među njima je, u zbirku engleskog arheologa i plemenitog bibliofila naravno, najviše latinskih knjiga, pretežno teološkog, Sir Arthura Evansa, koji ju je svečano 1931. darovao crkvenopravnog, biblijskog i hagiografskog sadržaja Gradskoj knjižnici u Dubrovniku. Na nepoznatome jer su takve knjige tada ponajviše tiskane i kupci- mjestu oko 1490. tiskan je Molitvenik i Oficij Sv. Duha, ma bile najzanimljivije. Uz to je i jedan priručnik za a u Mletcima 1492. Ispovid općena koju je sastavio izračunavanje pomičnih crkvenih blagdana te jedan Matej Bošnjak Zadranin, koja se nije sačuvala, ali se krasan Pontifikal. Među najljepšim su knjigama one sačuvao njezin glagoljični rukopisni prijepis. Mletci s drvorezima: (Hartmann Schedel, Liber cronicarum) su dugo bili središte hrvatskoga tiskarstva, na sva s opisom svih zemalja ondašnjega poznatog svijeta: tri naša pisma: latinici, glagoljici, hrvatskoj ćirilici. među njima su i kratki opisi Hrvatske i Istre od Pule U Knjižnici HAZU nalaze se tek neke hrvatske in- do Zadra. Posebnu vrijednost u Akademijinoj Zbirci kunabule, kao i hrvatske knjige iz XVI. stoljeća. Tu inkunabula imaju lijepa izdanja rimskih klasika Vergi- se čuva blago koje su bibliofili Ivan Kukuljević Sak- lija i Terencija, a zatim i crkvenih otaca – sv. Augusti- cinski i biskup Strossmayer te brojni drugi ljubitelji na i sv. Jeronima, Zlatna legenda Jakova de Voragine, hrvatske knjige mogli kupiti na dražbama u svijetu. tiskana u Ulmu 1480., ali i tri lijepe latinske Biblije. Inkunabule su i tada, kao i danas, u pravilu vrlo skupe Posebnu vrijednost u Zbirci inkunabula u Knjižni- i teško dostupne bibliofilima, i pretežno ih kupuju ci HAZU imaju hrvatskoglagoljski prvotisci; dva pri- javne knjižnice. Slično je i sa starim knjigama koje na-

46 | GLASNIK HAZU BLAGO KNJIŽNICE, ARHIVA I ZBIRKI HAZU zivamo rijetkima (Rara) i veoma rijetkima (Rarissima). potrebe glagoljaša: Naručnik plebanušev („priručnik Hrvatske glagoljične inkunabule u knjižnici HAZU: za plovane, župnike“), Transit svetog Jerolima, Mira- Misal, 1483., mjesto tiskanja nepoznato; Brevijar, kuli blažene Deve Marije i Korizmenjak (1507./1508.). 1491., sačuvan jedan primjerak, mjesto tiskanja ne- U knjizi Tamare Runjak Rijetkosti u Knjižnici Hr- poznato, te glagoljični Brevijar (1493.) što ga je godine vatske akademije znanosti i umjetnosti stoji važan 1493. u Mletcima tiskao Blaž Baromić. Na hrvatskom podnaslov: Katalog inkunabula i knjiga 16. stoljeća, tlu, u Senju, otvorena je tiskara koja je 1494. tiskala tj. popis knjiga se ne zaustavlja na 1500. Važnost glagoljični Misal; pred Činom mise uvezan je drvorez knjiga tiskanih u XVI. stoljeću, posebice za hrvatsku s raspećem, kako su ga imali i latinski misali. U njima književnu povijest, ne treba ni posebno objašnjava- je latiničko T (Te igitur...) preraslo u inicijal koji je za- ti, jer se Hrvatska u XV. i XVI. st. našla na prvoj crti uzeo cijelu stranicu. Senjski misal prva je glagoljična obrane od turske opasnosti, a upravo u to se vrijeme knjiga s drvoreznom slikom. U Senjskoj tiskari tiska- i u Veneciji, i u Senju, i na nekim nama danas nepo- ne su inkunabule: uz spomenuti Senjski misal (1494.), znatim mjestima tiskalo glagoljičkim slovima. Među Spovid općena (1496.). Među njima je i Meštrija dobra knjigama iz XVI. st. posebnu važnost ima knjiga Fra- umrtija, molitvenik i svojevrstan ritual, tiskan u Se- nje Trankvila Andreisa, Govor protiv Turaka (1518.?). nju, od kojega su sačuvana dva nepotpuna primjerka, Benedikt Benković, Scotice subtilitatis epidiction, dva oba bez početka i svršetka. Osnivač Senjske tiskare, kasnija izdanja Lekcionara Bernardina Splićanina, a „otac hrvatskoga tiskarstva“, jest Blaž Baromić. On se zatim cijeli niz protestantskih izdanja – na glagoljici, brinuo o rukopisima, slaganju, tiskanju, uvezu i distri- na hrvatskoj ćirilici i na latinici. Cijelo to razdoblje za- buciji knjiga. Senjska tiskara imala je i svoj tipografski vršava lijepim glagoljskim brevijarom koji je priredio znak: na kraju knjige on je otisnut kao drvorez da bi Zadranin Šime Budineo – Budinić. se prepoznali proizvodi tiskare. U Knjižnici HAZU doduše nema hrvatskoga važnog Brozićev brevijar iz 1561. – posljednji je to brevi- prvotiska na latinici, Lekcionara Bernardina Splića- jar koji donekle pomlađuje hrvatski jezik: ki umjesto nina, tiskanoga 1495. u Mletcima, sačuvanog u dva iže, umjesto glagolju – govoru, umjesto neže – nego, primjerka. Splitski književni krug priredio je pretisak nere. Uz potpuni brevijar, sadrži, osim brevijarskih te važne knjige, koji je priredio Josip Bratulić, Split, tekstova, slijedeći Baromićevu knjigu, i Ordo i Canon 1991. Ali zato iz XVI. stoljeća u Knjižnici postoje dva misae, a zatim i votivne mise. Malog je formata te je kasnija izdanja koja su nastala na temelju te važne i bio knjiga-suputnik popovima glagoljašima. Za NSK znamenite knjige; drugo izdanje priredio je Benedikt je otkupljen 2006. Posljednji misal u tradiciji hrvatske Zborovčić (1543.), a treće Marko Andriolić (1586.). Nji- glagoljske tradicije, Misal Pavla Modrušanina, tiskan hov je posao preuzeo 1513. bosanski franjevac Ivan je u Mletcima 1561. Hrvatske su latiničke inkunabule: Dobrić Dobri- čević, Aesopus moralisatus, Brescia, 1487., Lekcionar Bernardina Splićanina, Mletci, 1495., Juraj Dragišić, De natura angelica, Firenza, 1499. Već u tom ranom razdoblju povijesti hrvatske knjige bilo je iznimnih intelektualaca koji su uložili sav svoj imutak u tiskanje knjiga. Šimun Kožičić Benja (1460. – 1536.), biskup modruški, kad se morao pred Turcima povući iz Modruša u Rijeku, u tom je gradu otvorio tiskaru u svojoj kući i izdao šest knjiga u šest MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA (1483.) / mjeseci: Misal hrvacki (1531.), Psaltir (bukvar, počet- MISSAL BY THE LAW OF THE ROMAN COURT (1483) nica za čitanje glagoljičnih slova (1530.?), Oficij rimski (kratak molitvenik, mali oficij, 1530.), Knjižice krsta (1531.), Knjižice od žitja rimskih arhijereov i cesarov (1531.), Od bitija redovničkoga knjižice (1531.). Tiskarstvo se u XV. stoljeću naglo širilo i prešlo granice prvih tiskara, koje su ljubomorno čuvale tajnu tiskanja knjiga. U Senju je Blaž Baromić tiskao dvije inkunabule: Misal po zakonu Rimskoga dvora (1494.) i Spovid općenu (1494.). Senjska je tiskara nakon tih knjiga upala u neke nama nepoznate neprili- ke, ali je nakon desetak godina 1507. počela ponovno, na glagoljici, tiskati svoje knjige, prvenstveno za JOHANNES REGIOMONTANUS: KALENDARIUM (1482.)

GLASNIK HAZU | 47 JOHANNES REGIOMONTANUS: KALENDARIUM (1482.)

Bandulavić, te je taj Lekcionar Pišule i Evanđelja priko svega godišta pretiskavan i upotrebljavan u hrvatskim crkvama i među glagoljašima (šćavet) i među latinašima, u brojnim izdanjima, sve do 1925. Velik broj dragocjenih inkunabula i važnih knjiga iz kasnijih stoljeća danas je lakše čitati i koristiti jer se danas u lijepim pretiscima mogu umnožiti sve važne knjige. Prva takva knjiga nakon 1950. bila je Marulićeva Judita, prema prvom izdanju iz 1521. Tada su se takva izdanja često nazivala anastatička. Bratoljub Klaić taj pojam tumači najprije temeljnom riječi anástasis („ponovno ustajanje, uskrsnuće“, da bi nastavio: „način štampanja kad se npr. novo izdanje neke knjige ne slaže ponovno, nego se kemijskim putem (litografijom) izravno štampa iz staroga izdanja“. Novo izdanje bilo je „uskrsnuće“ te knjige. Već se tada koristila „svjetovnija“ riječ koja je onu prvu istisnula: reprint. Danas pretisak! Danas se u Knjižnici HAZU nalazi velik broj preti- saka te su nam i najstarije knjige približene svojim pravim i prvim licem. Knjigu vidimo samo u njezinu skromnom liku i licu, naslovnici ili koricama. Ako je uzmeš u ruke, ako je počneš listati, otvaraju ti se novi svjetovi. Zato pred tobom ona svojim sadrža- jem uskrsava, iz mrtvih ustaje da s tobom progovori BIBLIA LATINA (1489.) glasom svojega stvaraoca, pisca.

48 | GLASNIK HAZU BLAGO KNJIŽNICE, ARHIVA I ZBIRKI HAZU

Incunabula in the Library of the Croatian Academy of Sciences and Arts

n all great national libraries around the world a copies of the Croatian Glagolitic Missal from 1483, one I special attention is given to the works of excep� from the legacy of Ivan Kukuljević Sakcinski; his copy tional national value, manuscripts, printed books, contains a transcript of ��Šimun�� Detre��šić’s�� will, at the bot� documents. In all libraries of national importance, tom of a six-page printed text. Latin books by Croatian a special place has always been dedicated to books authors are especially significant - the incunabula of printed in the early age of print, and thus books print� Juraj Šižgorić from Šibenik, Elegiarum et carminum libri ed before the year 1501 are called incunabula. Today, tres (1477), the great and famous book by the Bosnian the incunabula collection in the Croatian Academy Franciscan Juraj Dragišić - De natura angelica (1499) Library conserves 34 incunabula. Among them there and Terentius’s Comoediae (1487) printed by Andrija are, naturally, many books written in Latin, mostly Paltašić Kotoranin. In addition, there is one manual for dealing with theology, religious law, bible study and calculating religious holidays and one beautiful Pontifi- hagiography, as such books were printed in the largest cal. Books with woodcuts are some of the most beauti� number of copies and they were the most interesting ful ones: e.g. Hartmann Schedel’s Liber cronicarum, with ones to readers. a description of all the known countries at the time: Croatian Glagolitic prints in the Academy Library among them there are also short descriptions of Croa� incunabula collection are particularly valuable; two tia and Istria from Pula to Zadar.

BIBLIA LATINA (1489.)

LIBER EPISTOLARUM SANCTI HIERONYMI (1497.)

GLASNIK HAZU | 49 50 | GLASNIK HAZU IZLOG IZDANJA HAZU

Forum – čuvar tradicije

Akademik Krešimir Nemec

orum, mjesečnik Razreda za književnost HAZU, do Pečata (1939.). Nakon oslobođenja on je i jedan F ušao je u 58. godinu izlaženja. To je tradicija koja od trojice urednika – uz Jožu Horvata i Vjekoslava obvezuje i kojom se ponosimo. Malo je književnih ča- Kaleba – novopokrenute Republike, ali je već nakon sopisa u nas koji se mogu pohvaliti takvim kontinu- izlaska prvoga broja podnio ostavku. Neposredni itetom. Danas se, doduše, olako prelazi preko tradi- povod bio je njegov tekst „Književnost danas“ koji cije, institucija i obljetnica, pa sve postaje nevažno u je izazvao revolt Milovana Đilasa, u to vrijeme jednog zaglušujućoj medijskoj buci, sveopćoj estradizaciji, od najbližih Titovih suradnika. Prijetio je novi sukob trivijalizaciji i eskalaciji lošega ukusa. U vremenu u na ljevici, čak i unutarpartijski raskol, pa je – sudeći kojem vladaju isključivo zakoni novca, interesa i tr- prema Krležinim razgovorima s Enesom Čengićem – žišta, Forum ostaje vjeran svojoj tradiciji, a to znači morao intervenirati sâm Tito. da se opire srozavanju kulturne razine, da nastoji Pedesetih godina Krleža ponovno razmišlja o po- sačuvati dignitet pisane riječi i nastoji ustrajati u kretanju časopisa. Početkom 1952., s grupom knji- promicanju visoke kulture. ževnika iz Ljubljane i Beograda dogovara izdavanje Književni časopisi, pa tako i Forum, teško se mogu časopisa koji se trebao zvati Danas 1952, ali do re- nositi s masmedijskom konkurencijom, sa sapuni- alizacije nije došlo. Od svega je ostao tek skroman cama, telenovelama, Big Brotherima, lakim štivom trag – Krležin članak „Uvodna riječ za časopis Danas i lakim notama. Ako tko želi gledati isprazni reality 1952.“ (Forum, 1963.). Konačno 1961. pod okriljem show, a ne čitati kvalitetan književni tekst, tu se više Akademije i njezina Razreda za književnost Krleža ne može puno učiniti. To je poraz obrazovnoga su- počinje pripreme za pokretanje novoga časopisa, stava, kulturne politike, ali i danak sveopćoj mekdo- našega Foruma. Sve potrebne predradnje obavili naldizaciji društva. Uredništvo Foruma svjesno je su Miroslav Krleža, Petar Šegedin i Marijan Matko- tih promjena: vrijeme ne radi za književne časopise. vić. Prvi broj mjesečnika pojavio se u siječnju 1962. Svjesno je da se obraća sve manjem krugu ljudi, no Opremu časopisa izvela je Majstorska radionica Krste upravo je Krleža naglašavao da biti u manjini ne znači Hegedušića prema Marićevu likovnom rješenju koje i ne biti u pravu. se, mutatis mutandis, održalo do današnjega dana. Sadašnje uredništvo ponosno je što je postalo * dijelom velike tradicije. Inicijator pokretanja Foruma bio je akademik Prisjetimo se, ukratko, povijesti Foruma i ljudi Miroslav Krleža. On je početkom šezdesetih godina koji su tu povijest gradili. Zamisao o pokretanju prošloga stoljeća okupio skupinu intelektualaca koji Foruma potekla je od Miroslava Krleže. Poznato je su, svaki na svojem području, dali bitan doprinos da je Krleža između dvaju svjetskih ratova bio ne- oblikovanju nacionalne kulture i identiteta: Mat- umoran pokretač književnih časopisa, od Plamena kovića, Šegedina, Tuđmana, Supeka, Frangeša. Od (1919.), Književne republike (1923.), Danasa (1934.) prvoga broja, koji je izišao u siječnju 1962., sve inge-

GLASNIK HAZU | 51 rencije preuzeo je glavni urednik časopisa Marijan dijelove romana-rijeke Zastave (1962.; 1964. – 1968.), Matković, koji je časopis vodio do smrti 1985. (osim brojne fragmente dnevnika te Salomu i Put u raj. kratkog interregnuma 1964. – 1965., kada je dužnost Prozne priloge, romane, novele, drame i stihove glavnoga urednika obnašao Ivo Frangeš). Matkovićev objavili su naši najznačajniji pisci. Da se tko ne bi rukopis u Forumu osjeća se do danas. Časopis je kon- uvrijedio, spomenut ću samo neke autore koji više cipirao upravo u duhu (prenesena) značenja imena nisu među nama: Ranko Marinković, Ivan Raos, Pe- „forum“: kao iradijacijski centar, kao središte, dakle tar Šegedin, Ivan Supek, Ante Stamać, Antun Šoljan, kao reprezentativno književno glasilo koje okuplja Ivo Andrić, Nikola Šop, Dragutin Tadijanović, Slavko najbolje snage na polju beletristike i kritičke reflek- Mihalić, Ivan Slamnig, Drago Ivanišević, Matko Peić, sije. Koliko je ovo ime privlačno, govori i činjenica da Jure Kaštelan, Marijan Matković, Mirko Božić, Slo- ga je svojedobno – bez ikakva pitanja ili obavijesti bodan Novak, Nikica Petrak... Nabrojiti ih sve bio bi – preuzeo jedan zagrebački tjednik. gotovo nemoguć pothvat. Pružili smo most i prema Važnu organizacijsku ulogu u razdoblju Matkovi- piscima srednje i mlađe generacije jer samo tako ča- ćeva urednikovanja imao je legendarni tajnik ured- sopis može imati budućnost. Na stranicama Foruma ništva Ivan Krolo: doslovno svi tekstovi prošli su kroz priloge su objavili Josip Mlakić, Olja Savičević Ivanče- njegovu ruku, točnije kroz njegove redaktorske škare. vić, Ivana Šojat, Maša Kolanović, Monika Herceg i dr. Nakon Matkovića glavni urednici Foruma bili su: U časopisu su tiskani i prijevodi kapitalnih djela 1986. – 1987. (br. 1-2) Marin Franičević svjetske književnosti. Objavljene su antologije starije 1987. (5-6) Rafo Bogišić francuske lirike, slovenske poezije, hrvatskoga pje- 1987. (7-8) – 2007. Slavko Mihalić sništva u BIH, švedske, norveške, njemačke, kuban- 2007. – 2010. (1-3) Nikola Batušić ske, moderne japanske poezije, ruske emigrantske 2010. – Krešimir Nemec lirike itd. * Sadašnje uredništvo okupio je Nikola Batušić i Kakva je budućnost Foruma? Kako rekosmo, re- ono i danas nastavlja uređivati časopis na njegovu dakcija je svjesna epohalnih promjena u kulturi. Na- tragu i u duhu tolerancije koju je njegovao. Svaki kon pucanja distribucijske mreže, Forum se, kao ni tekst u Forumu, bez obzira tko mu je autor, prolazi drugi književni časopisi, više ne može nabaviti u knji- strogi recenzentski postupak. Jedini kriterij objavlji- žarama. Naklada iznosi 650 primjeraka, a vratili smo vanja jest vrijednost priloga. se na sustav pretplate, kakav je bio u XIX. stoljeću, u U više od pola stoljeća postojanja Forum je imao vrijeme Gajeve Danice, Bogovićeva Nevena ili Šenoina svoje uspone i padove; unatoč tomu postao je pra- Vijenca. No ako se ne mogu kupiti književni časopisi, vi barometar hrvatskoga književnoga i kulturnoga u našim se knjižarama mogu kupiti dezodoransi, pla- života. Mislimo da nije pretjerano reći da je u ovih stični set posuda za mikrovalnu pećnicu i kvačice za 58 godina hrvatska književnost oblikovala Forum, vješanje rublja. Uredništvo je svjesno i promjena u iz- ali i da je Forum u velikoj mjeri oblikovao hrvatsku davačkoj tehnologiji. Vrlo vjerojatno, i to u skoroj bu- književnost. dućnosti, morat ćemo prijeći na elektroničko izdanje. Stvarna važnost i uloga Foruma u hrvatskoj kulturi No bez obzira na tehnologiju, sudbina Foruma – osim može se shvatiti tek jezikom brojki i suhih podataka. stabilnog financiranja – ovisi o zanimanju čitatelja. Prosječno po godini časopis objavi 1.100 stranica, što Dokle god bude postojao sloj ljudi, pa makar i sve znači da je do danas objavljeno ukupno oko 60.000 tanji, koji će podržavati kvalitetnu pisanu riječ i koji stranica. Od početka izlaženja do danas u Forumu će se opirati sveopćoj barbarizaciji, trajat će i Forum. je svoje priloge (prozne, pjesničke, dramske, ese- I nakraju najljepša dužnost, a to su zahvale. Hvala jističke, prevoditeljske) objavilo oko 2.000 autora. na prvome mjestu urednicima Miri Gavranu i akade- Praktički, skoro sva značajnija pera hrvatske književ- miku Mladenu Machiedu na prijateljstvu, zajedništvu, nosti i kulture surađivala su u Forumu. Od 1962. do plodnim diskusijama. Našim uredničkim sastancima danas u časopisu je tiskano oko 3.000 proznih priloga redovito se pridružuje i Marko Grčić, erudit i legenda (romana, novela, putopisa), oko 5.000 esejističkih, našega novinarstva. Marijan Matković imao je Ivana književnoznanstvenih i kritičkih priloga i više od 200 Krolu, a mi imamo našu vrijednu i samozatajnu taj- drama. U jednom godištu objavi se prosječno 2.800 nicu Suzanu Jukić, koja brojne administrativne po- stihova, što znači da je do danas u Forumu tiskano slove vezane uz izlaženje časopisa obavlja predano oko 160.000 stihova. i angažirano. U Forumu su objavljeni brojni važni tekstovi hrvat- Uprava HAZU uvijek je davala bezrezervnu podrš- ske književnosti. Miroslav Krleža bio je suradnik časo- ku Forumu i njegovoj uređivačkoj politici, no najveću pisa od početka izlaženja pa sve do 1973. godine. U zahvalu dugujemo, dakako, svojim pretplatnicima i njemu je objavio treću knjigu Banketa u Blitvi (1962.), vjernim čitateljima.

52 | GLASNIK HAZU IZLOG IZDANJA HAZU

Forum – The Guardian of the Tradition

orum magazine, a monthly published by the De� F partment of Literature of the Croatian Academy of Sciences and Arts, has begun its 58th year. It was initiated by Full Academy Member Miroslav Krleža. In early 1960’s he gathered a group of intellectuals who, each in his own area, had given a significant contribu� tion to the forming of Croatian national culture and identity: Matković, Šegedin, Tuđman, Supek, Frangeš. From the first issue, which came out in January 1962, all the responsibilities were taken over by editor-in- chief Marijan Matković, who ran the magazine until his death in 1985 (except for a brief interregnum from 1964 to 1965, when Ivo Frangeš was the editor-in-chief). Matković’s mark left on the Forum is felt to this day. The magazine was conceived precisely in the spirit of the (transposed) meaning of the name “forum”: as an irradiation centre, that is, as a representative literary journal that brings together the best forces in the field of Croatian fiction and critical reflection.

GLASNIK HAZU | 53 ANTUN AUGUSTINČIĆ: POPRSJE ZLATKA BALOKOVIĆA / ANTUN AUGUSTINČIĆ: THE BUST OF ZLATKO BALOKOVIĆ

54 | GLASNIK HAZU MEĐUNARODNA SURADNJA

Stipendije iz Fonda Zlatko i Joyce Baloković

rvatski građani koji upišu studij na uglednom prijave na natječaj kandidati sami moraju obaviti po- H američkom Sveučilištu Harvard mogu ostvariti stupak prijave na neki od poslijediplomskih studija stipendiju iz Fonda Zlatko i Joyce Baloković (Zlatko na spomenutom sveučilištu. Na temelju znanstve- and Joyce Baloković Scholarship Fund). Fond je osno- ne izvrsnosti Uprava Hrvatske akademije znanosti i van prema želji hrvatskog violinista svjetskoga glasa umjetnosti izrađuje listu prioriteta prijavljenih kan- Zlatka Balokovića 1967., dvije godine nakon njegove didata. Nakon toga Odbor za opće stipendije Harvar- smrti, nakon što je njegova supruga Joyce u srpnju dskog sveučilišta potvrđuje kandidate, dozvoljava 1966. Sveučilištu Harvard predala određeni novčani upis te odlučuje hoće li stipendirati jednog ili više iznos namijenjen stipendiranju hrvatskih studenata. kandidata i određuje visinu stipendije. Uobičajeno Kako je napisala u popratnom pismu, Zlatko Balo- je da stipendija pokrije troškove školarine i boravka. ković odlučio se na taj čin jer je osjećao posebnu Postupak upisa na Harvardsko sveučilište obavlja odgovornost za Hrvatsku kao svoju domovinu. Pre- sam kandidat ujesen prije objavljivanja natječaja za ma želji bračnog para Baloković, Fondom raspolaže stipendiju. Moguće je i da kandidat koji je već upisan Harvardsko sveučilište, a Hrvatska akademija zna- na Harvardsko sveučilište traži stipendiju za drugu nosti i umjetnosti ima pravo prvenstva predlaganja godinu školovanja. Za dodjelu stipendije mogu se kandidata. Ona svake godine predlaže jednog ili više natjecati i kandidati koji su već upisani na Harvar- kandidata za financiranje poslijediplomskog studija dsko sveučilište, ali su odgodili početak studiranja na bilo kojoj školi Harvardskog sveučilišta, a prije za godinu dana.

GLASNIK HAZU | 55 VIOLINA ZLATKA BALOKOVIĆA / THE VIOLIN OF ZLATKO BALOKOVIĆ

56 | GLASNIK HAZU MEĐUNARODNA SURADNJA

Zlatko and Joyce Baloković Scholarship Fund

roatian citizens who enrol in a course of study graduate programmes at the aforementioned univer� C at the prestigious Harvard University in America sity. On the basis of scientific excellence, the Manage� can receive a scholarship from the Zlatko and Joyce ment Board of the Croatian Academy of Sciences and Baloković Scholarship Fund. The Fund was founded Arts prepares a list of priorities for the applicants. The in 1967 in accordance with a wish of world-famous Harvard University Committee on General Scholar� violinist of Croatian origin Zlatko Baloković, when his ships then confirms the candidates, permits admis� wife, two years after his death, in July 1966 gave to sion, decides whether to sponsor one or more candi� Harvard University a certain amount of money des� dates and determines the amount of the scholarship. tined for Croatian students’ scholarships. As she wrote It is common for a scholarship to cover the cost of in the accompanying letter, Zlatko Baloković decided tuition and residency. so because he felt a particular responsibility for Croa� The procedure of enrolment at Harvard University tia as his homeland. As Mr and Mrs Baloković wished, is carried out by the candidate in the autumn before the Fund is managed by Harvard University, while the the scholarship contest announcement. There is also Croatian Academy of Sciences and Arts has the right a possibility for candidates who are already enrolled to precedence in proposing candidates. Each year it at Harvard University to apply for a scholarship for the proposes one or more candidates for a postgraduate sophomore year. Applicants who have already enrolled programme at any school within Harvard University, at Harvard University but who have postponed their and before applying, candidates must complete the studies for one year may also apply for the scholar� application process themselves at one of the post� ship.

SVEUČILIŠTE HARVARD / HARVARD UNIVERSITY

GLASNIK HAZU | 57 58 | GLASNIK HAZU U FOKUSU

Darwinovo pismo Spiridionu Brusini – važan dokument hrvatske kulturne prošlosti

Josip Balabanić

studenom 2017. u organizaciji Ignaz-Lieben- ka kako ih je predstavljala struja Strossmayera, U Gesellschaft-Verein zur der Wissenschaftsges- Račkoga i Mrazovića. Cijelog života isticao se kao chichte (ILG) i Austrijske akademije znanosti održan gorljivi hrvatski domoljub. je međunarodni znanstveni skup na temu Recepcija Od mladih dana pokazivao je velik smisao za istra- Darwina u Srednjoj Europi. Autor ovih redaka dao je živanja prirode tako da je nakon mature pošao na prikaz recepcije darvinizma u Hrvatskoj.1 U sudionika studij prirodnih znanosti u Beč, četverosemestarski simpozija interes je posebno izazvala činjenica da smjer koji osposobljava za rad u prirodoslovnom muse samo desetak godina nakon izlaska Darwinova zeju. Godine 1867. javio se na natječaj Jugoslavenske epohalnog djela Origin of Species (1859.) u Hrvatskoj akademije znanosti i umjetnosti koja je upravljala našao netko tko se dopisivao s Charlesom Darwinom. Narodnim muzejom u Zagrebu i tražila pristava (ku- No saznavši da je to bio hrvatski prirodoslovac Spi- stosa) za Prirodoslovni odjel. Primljen je i počeo je ridion Brusina, neki upućeniji u povijest zoologije i raditi 1. siječnja 1868. Cijeli svoj radni vijek, više od paleomalakologije rekli su: „A tko bi drugi!“ trideset godina, radio je kao muzealac. Prikupio je Hrvatski zoolog i paleontolog Spiridion Brusina i uredio vrijedne muzejske zbirke, posebno zoološ- rođen je u Zadru 1845. Već kao maturant okrenuo ke i paleomalakološke te zbirku faune Jadranskog se idealima Narodne stranke, valjda pod utjecajem mora. Želio je da prirodoslovni odjeli Narodnog izrazito hrvatski orijentiranih zadarskih gimnazijskih muzeja budu mjesto gdje se prikupljaju i proučavaju profesora, braće Ivana i Frane Danila, Jurja Pulića, prirodnine kao dokumenti o evoluciji i današnjem Mihovila Klaića i Antuna Paška Kazalija. Kasnije, stanju ozemlja (gee) i živog svijeta Hrvatske i nekih živeći u Zagrebu, također je slijedio ideale narodnja- susjednih zemalja te da s vremenom ti odjeli prerastu

1 Proširen tekst predavanja „The Reception od Darwinism in Croatia, 1859-1920“ u: Herbert Matis, Wolfgang L. Reiter (Eds.), Darwin in Zentraleuropa. LIT Verlag GmbH&Co.KG, Wien 2018, pp. 199-237.

GLASNIK HAZU | 59 u nacionalne muzeje. To se sredinom 70-ih godina koji smo pronašli u njegovoj pisanoj ostavštini prije XIX. stoljeća i dogodilo, tako da je on od 1876. do gotovo pola stoljeća (1976.). Velik broj Brusininih ru- umirovljenja (1901.) bio ravnatelj Hrvatskoga narod- kopisa praktično je bio „zagubljen” od njegove smrti nog zoološkog muzeja. Smatrao je da veliki muzeji 1908. u podrumu naše Akademije, a među njima i moraju biti i dobro opremljene znanstvenoistraži- to pismo koje je Brusini napisao Charles Darwin 8. vačke ustanove. Ujedno je kroz to vrijeme, od 1875. svibnja 1869. Svoje pismo Darwinu i Darwinov odgo- do umirovljenja bio i prvi profesor na Katedri za zo- vor Brusina je spomenuo u jednome govoru 80-ih ologiju novoga Zagrebačkog sveučilišta. Umro je u godina, ali dugo se nije znalo je li sačuvano. Dakle, Zagrebu 1909. početkom 1869., kad razmišlja o utemeljenju novoga Pokazivao je velike organizatorske sposobno- društva hrvatskih prirodoslovaca, S. Brusina pisao je sti. Dao je velik prinos napretku bioloških znanosti Darwinu, spomenuo mu svoju namjeru da utemelji to u Hrvata i njihovu povezivanju sa svijetom. Svojim društvo i zamolio ga da mu pošalje svoju fotografiju užim stručnim i znanstvenoistraživačkim radom kako bi i njome ukrasio diplomu koju bi dobivali nje- u području ornitologije, ihtiologije, malakologije i govi istaknutiji članovi. Na njoj bi bili likovi Rugjera mamalogije stekao je velike zasluge u domovini, a Boškovića, K. Linneusa i C. Darwina. U svibnju 1869. svojim temeljitim istraživanjima faune neogenskih Darwin mu je odgovorio ovim pismom, koje se sada mekušaca Hrvatske i jugoistočne Europe postao je čuva u Arhivu HAZU u Zagrebu. Tekst pisma glasi: svjetski poznat paleontolog. Bio je čvrsto uvjeren da 1869. Down Beckenham Kent May 8 bez razvijenih prirodnih znanosti nijednom narodu Esteemed Sir nema napretka ni u duhovnom ni u materijalnom I have much pleasure in sending photographs of pogledu. Potkraj 1870. izabran je za pravog člana Sir C. Lyell and Professor Owen, who I think are ge- novoosnovane Jugoslavenske akademije znanosti nerally considered our much distinguished natural i umjetnosti u Zagrebu i do kraja života jedan je od philosophers. I also enclose, according to your desire njezinih aktivnijih članova. a photograph of myself. Cilj Brusininih brojnih znanstvenoistraživačkih With my best wishes for the success of your instituti- putovanja iz Zagreba na hrvatski Jadran bio je sa- on and with much respect I have the honour to remain staviti što potpuniju faunu Jadranskog mora. Pu- yours faithfully Charles Darwin tovao je 1868., 1871., 1873. i 1907. te je predvodio U prijevodu: hrvatsku znanstvenu pomorsku ekspediciju jahtom Poštovani Gospodine Margita od Trsta do Boke kotorske 1894. Zahvaljujući S velikim zadovoljstvom šaljem Vam fotografije Sir sustavnim terenskim istraživanjima, Brusina je mo- C. Lyella i Profesora Owena za koje mislim da se op- gao objaviti do tada najpotpuniju Faunu Jadrana ćenito smatraju našim najistaknutijim prirodoslovci- (1907. i 1908.) popisavši čak 563 vrste krednjaka, ma. Prema Vašoj želji prilažem i svoju fotografiju. Uz žarnjaka, kolutićavaca, spužava, mekušaca, rako- najbolje želje za uspjeh vašeg društva s poštovanjem va, ramenonožaca, mahovnjaka, bodljikaša, riba i ostajem Vam odani Charles Darwin sisavaca. ��Željeno Hrvatsko naravoslovno�� družtvo među- Našavši se u Zagrebu 1868., postalo mu je jasno tim Brusina dugo neće uspjeti utemeljiti. Predvode- koliko je u Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoni- ći skupinu najuglednijih hrvatskih prirodoslovaca, ji i Dalmaciji malo moderno obrazovanih prirodo- uspjet će to konačno tek 1885., obilježivši time i 50. slovaca, koliki je nedostatak literature i kako ne- obljetnicu početka hrvatskoga narodnog preporoda maju glasilo u kojem bi objavljivali rezultate svojih (1835. – 1885.). Time je ostvario još jedan od svojih istraživanja. Zato Brusina udara početke stručnoj i velikih snova. znanstvenoj knjižnici u svojem muzeju te piše prve Hrvatsko naravoslovno družtvo, odnosno kasnije zoološke bibliografije. Zato razmišlja o prirodo- Hrvatsko prirodoslovno društvo, djeluje i danas. Nje- slovnom društvu koje bi koordiniralo i poticalo pri- govo glasilo, znanstveni časopis Glasnik, koji je 1886. rodoslovna istraživanja te imalo znanstveni časopis pokrenuo Brusina i dugo ga uređivao, danas izlazi na šire razumljivim jezicima (latinski, engleski, fran- kao Periodicum biologorum i Matematičko-fizički list. cuski, talijanski) pa da, u razmjeni časopisa, počne Njegova razmjena omogućila je dotok goleme litera- k nama dolaziti bogatstvo relevantnih informacija. ture iz cijeloga svijeta u Hrvatsku. Pismo kojim mu je Zato on okuplja istomišljenike i već koncem 60-ih Darwin odgovorio vrijedno je svjedočanstvo kako je sastavlja Pravila buduće udruge hrvatskih naravo- Hrvatska zemlja na Zapadu, u Srednjoj Europi, i živi slovaca. O tome svjedoči iznimno vrijedan dokument dio europske kulture.

60 | GLASNIK HAZU U FOKUSU

SPOMENIK CHARLESA DARWINA U NJEGOVOM RODNOM SPOMENIK SPIRIDIONA BRUSINE U NJEGOVOM RODNOM GRADU SHREWSBURYJU / THE MONUMENT OF CHARLES GRADU ZADRU / THE MONUMENT OF SPIRIDION BRUSINA DARWIN IN HIS NATIVE TOWN OF SHREWSBURY IN HIS NATIVE TOWN OF ZADAR

The Letter of Charles Darwin to Spiridion Brusina – Important Document of Croatian Cultural History

atural scientist Spiridion Brusina was born in Za� All his life he was a devoted Croatian patriot. In 1868 N dar in 1845, and he died in Zagreb in 1908. From he started thinking about the foundation of a Croa� 1865 to 1867 he studied natural sciences at the Vienna tian natural history society which would coordinate University, where he obtained qualifications to work in and promote natural sciences research and publish a a natural history museum. In 1867 the Yugoslav Acad� scientific journal in Latin, English, French and Italian. emy of Sciences and Arts, which managed the National The journal exchange would help to bring a multitude Museum in Zagreb, offered him a post at the natural of relevant information to Croatia. In the beginning of history department. In 1870 he was elected Full Acad� 1869, we wrote about this idea to Charles Darwin, ask� emy Member and from 1875 until his retirement (1901) ing him for a photo to insert on the prospective society he was the first professor at the Zagreb University zo� diploma, which was to be issued to more distinguished ology department. His highly professional scientific members. It would contain photos of Rugjer Bošković, and research work in ornithology, ichthyology, mala� K. Linneus and C. Darwin. Charles Darwin replied on 8 cology and mammalogy earned him great merits in May 1869. The letter was practically lost in Brusina’s the homeland, and thanks to his thorough research of collection of documents until mid-1970’s. Today it is Neogene molluscan fauna in Croatia and South East kept in the Archives of the Croatian Academy of Sci� Europe he became a world-known palaeontologist. ences and Arts.

GLASNIK HAZU | 61 KRONIKA

Kronika / Past Events

Nagrade i priznanja Prizes and Commendations

ODLIKOVANJA DECORATIONS

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Ki- The President of the Republic of Croatia Kolinda tarović odlikovala je Veleredom kralja Dmitra Zvonimira Grabar-Kitarović decorated Full Academy Member s lentom i Danicom akademika Davorina Rudolfa za izni- Davorin Rudolf with the Grand Order of King Dmitar man doprinos neovisnosti, cjelovitosti i međunarodnom Zvonimir with sash and Morning Star for his exceptional ugledu Republike Hrvatske te za izgradnju i razvitak od- contribution to the independence, integrity and interna- nosa Republike Hrvatske s drugim zemljama. tional reputation of the Republic of Croatia and for build- Redom hrvatskog pletera odlikovani su: za osobite za- ing and developing international relations between the sluge za znanost i promidžbu znanosti u Republici Hrvat- Republic of Croatia and other countries. skoj i svijetu prof. dr. sc. Ante Mihanović, član suradnik The Order of the Croatian Three-strand Pattern was HAZU, a za osobiti doprinos razvitku i ugledu Republi- given to: Professor Ante Mihanović, PhD, Associate Mem- ke Hrvatske promicanjem hrvatske franjevačke crkvene ber of the Croatian Academy, for particular merits in sci- glazbe te proučavanjem franjevačke baštine i hrvatske ence and science promotion in the Republic Croatia and književnopovijesne ostavštine prof. dr. sc. Hana Breko worldwide; Professor Hana Breko Kustura, PhD, Associate Kustura, članica suradnica HAZU, te dr. sc. Hrvojka Member of the Croatian Academy, for a special contribu- Mihanović-Salopek, znanstvena savjetnica u Odsjeku za tion to the development and reputation of the Republic of povijest hrvatske književnosti Hrvatske akademije znanosti Croatia by promoting Croatian Franciscan church music i umjetnosti. and studying the Franciscan heritage and Croatian literary history; and Dr Hrvojka Mihanović-Salopek, scientific advisor at the Academy Department for the History of Croatian Literature.

62 | GLASNIK HAZU KRONIKA

Događanja u HAZU u prvoj polovici 2019. Events at the Croatian Academy in the Period January - June 2019.

USUSRET SVETIM TRIMA vrlinama može postići“, kazala je akadem- KRALJEVIMA kinja Čorak. Spomenula je i da figure triju kraljeva predstavljaju tri etape ljudskog živo- Hrvatska akademija znanosti i umjetno- ta i tri kontinenta, Europu, Aziju i Afriku, a sti organizirala je 3. siječnja svoje tradicio- simboliku nose i ostale figurice, poput ribara nalno predavanje posvećeno Božiću koje je koji predstavlja unutarnji svijet šutnje, pra- 2019. održala akademkinja Željka Čorak. lje koja predstavlja pročišćenje, pastirice u Njezino predavanje Ususret Svetim trima ulozi zavodnice ili mlinara kao dvosmislene kraljevima: Barokni Betlehem iz Pakljene na osobe. (M. L.) otoku Šipanu bilo je posvećeno jednima od najstarijih jaslica u Hrvatskoj koje se sastoje TOWARDS EPIPHANY od 40 baroknih figurica prema napuljskom uzoru. Betlehem na Šipanu od 2007. je za- On January 3, the Croatian Academy of štićen kao spomenik kulture i zbog zaštite Sciences and Arts organized its traditional nije dostupan javnosti. Akademkinja Čorak lecture dedicated to Christmas. This year it podsjetila je da je prve žive jaslice osmislio was held by Full Academy Member Željka sveti Franjo 1223., a prvi spomen jaslica Čorak. Her lecture called Towards Epipha- u Dubrovniku nalazi se u dubrovačkom ny: Baroque Bethlehem from Pakljena on the statutu iz 1272., dok se prve kućne jasli- Island of Šipan was dedicated to one of the ce spominju 1510. Narudžbu za jaslice za oldest nativity scenes in Croatia composed crkvu svetog Petra u Dubrovniku primio of 40 baroque figurines based on the Naples je 1459. kipar i slikar Lovro Dobričević, model. Since 2007 Bethlehem on Šipan has ali ih nije dovršio, dok je šipanske jaslice been protected as cultural monument and u XVIII. stoljeću izradio nepoznati maj- therefore it is not accessible to the public. stor. Akademkinja Čorak pojasnila je da Čorak reminded the audience that the first figurines and rich scenography that is not je prikaz Betlehema u božićnim jaslicama live nativity scene was conceptualized by just an imprint of the visible world, but also iz Napulja karakterističan po velikom bro- Saint Francis in 1223. The first mention of a has a symbolic level with more layers. Even ju figura i s bogatom scenografijom, koja nativity scene in Dubrovnik can be found in protagonists of Boccaccio’s short stories ap- nije samo otisak vidljivog svijeta nego ima the Statute of Dubrovnik from 1272, while peared among the nativity scene figurines i simboličku razinu s više slojeva. Među fi- the first nativity scene at someone’s home in Naples. Forty figurines are conserved on gurama u Napulju pojavljivali su se čak i was mentioned in 1510. In 1459 the sculp- Šipan, between 3 and 20 cm in size, and likovi iz Boccacciovih novela. Na Šipanu je tor and painter Lovro Dobričević received among them there are two of Mary and sačuvano 40 figurica, veličine od tri do 20 an order to make a nativity scene for Saint two of Joseph. Mary was represented as a centimetara, među kojima po dvije prikazu- Peter’s Church in Dubrovnik, but he did ruler and as a mother next to the crib, and ju Mariju i Josipa. Marija je prikazana kao not complete it, while Šipan nativity scene Joseph as a preoccupied elderly man in the vladarica i kao majka uz jaslice, a Josip kao from the 18th century was made by an un- background, but also alongside Mary next zabrinuti starac u pozadini, ali i u pratnji known author. Čorak�� explained that repre- to the crib. „Mary is perceived as the ulti- Marije pokraj jaslica. „Marija je prepoznata sentation of Bethlehem in Naples nativity mate goal that humankind can achieve with kao vrhunski cilj koji čovječanstvo sa svojim scenes is characterized by a large number of its virtues“, Čorak said. She added that the

GLASNIK HAZU | 63 figurines of three wise men represent three bi takav postupak mogao izazvati. Također HRVATSKI MUZEJ stages in human life and three continents, je istaknuto kako javni bilježnici još uvijek ARHITEKTURE Europe, Asia and Africa. Other figurines are nemaju odgovarajuću zakonsku podlogu za also symbolic, such as the fisherman who sastavljanje elektroničke javnobilježničke Hrvatska akademija znanosti i umjetno- symbolizes the inner world of silence, the isprave sukladno Zakonu o javnom biljež- sti 24. je siječnja u Knjižnici HAZU pred- washerwoman who represents purification, ništvu te za uspostavu digitalne arhive jav- stavila knjigu Hrvatski muzej arhitekture. the seductive shepherdess or the miller por- nobilježničkih isprava. (M. L.) Glavni je i odgovorni urednik knjige aka- trayed as an ambiguous person. (M. L.) demik Andrija Mutnjaković, a recenzenti su akademik Branko Kincl i akademik Veli- JAVNI BILJEŽNICI U NOTARIES PUBLIC IN THE mir Neidhardt. Knjiga donosi niz tekstova EUROPSKOM KONTEKSTU EUROPEAN CONTEXT o osnutku i djelovanju Muzeja, o njegovu gradivu, kao i o izdavačkoj djelatnosti uz U organizaciji Znanstvenog vijeća za dr- On January 23, organized by the Sci- pregled svih događanja u razdoblju 1995. – žavnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava entific Council for Government Adminis- 2015. Autori su tekstova u knjizi akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti tration, Judicature and the Rule of Law, a Zvonko Kusić, akademik Velimir Neidhar- 23. siječnja održan je okrugli stol Javni bi- round table Notaries Public in the European dt, akademik Andrija Mutnjaković, Du- lježnici u europskom kontekstu. Predsjednik Context was held. The President of the Sci- bravka Kisić, Marina Smokvina, Borka Bo- Znanstvenog vijeća akademik Jakša Barbić entific Council Jakša Barbić reminded that bovec, Tamara Bjažić Klarin, Iva Ceraj, Ana podsjetio je da je proteklo 25 godina od ob- 25 years had passed since the reinstatement Kršinić Lozica, Maja Kućan, Ivana Nikšić nove javnog bilježništva u Hrvatskoj, koje je of notaries public in Croatia, who were in- Olujić i Ana-Marija Zubović. Na predstav- uvedeno istodobno kad je donesen i Zakon troduced at the same time as the Companies ljanju knjige uvodno je govorio predsjednik o trgovačkim društvima. „Taj je Zakon bez Act. „That Act cannot be implemented with- HAZU akademik Velimir Neidhardt pod- javnih bilježnika neprimjenjiv jer on po- out notaries public because it lies on three sjetivši na važnost zgrade Hrvatskog muzeja čiva na tri stupa: na javnim bilježnicima, pillars: notaries public, private auditors and arhitekture, smještenog u nekadašnjoj vili privatnim revizorima i registarskom sudu“, the court of registration“, Barbić said. He Ehrlich u Ulici Ivana Gorana Kovačića u rekao je akademik Barbić. Istaknuo je da emphasized that after Croatia had joined kojoj je svoju majstorsku radionicu držao su se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju the EU, notaries were faced with new chal- slavni arhitekt Drago Ibler, a nakon njega javni bilježnici našli pred novim izazovima, lenges, for example, in the implementation Drago Galić. U njihovim radionicama arhi- primjerice kod provedbe Zakona o nasljeđi- of the Inheritance Act where it is required tekti su se umjetnički usavršavali i to je bio vanju, gdje je potrebno poznavati nasljed- to be familiar with other EU member states’ glavni motiv da se nakon 1990. zgrada saču- no pravo gotovo svih članica Unije. Izazov laws of succession. Digitalization is another va za potrebe arhitekture i uredi kao muzej. koji se postavlja pred javne bilježnike jest i challenge posed on notaries. The President Tajnik Razreda za likovne umjetnosti digitalizacija. Predsjednica Hrvatske javno- of the Croatian Chamber of Notaries Pub- akademik Mladen Obad Šćitaroci kazao bilježničke komore Zvijezdana Rauš-Klier lic Zvijezdana Rauš-Klier affirmed that in je da je ideja o osnutku Hrvatskog muzeja kazala je da su javni bilježnici u odnosu na comparison to other legal professions nota- arhitekture rođena u vrijeme Domovinskog druge pravničke profesije predvodnici digi- ries were pioneers of digitalization of legal rata, kada su stradala mnoga djela hrvatske talizacije pravnih procedura. Na okruglom procedures. Participants warned that digita- arhitekture i urbanizma. Upraviteljica Mu- stolu upozoreno je da digitalizacija sama po lization was not a goal in itself, but rather a zeja doc. dr. sc. Borka Bobovec istaknula sebi nije cilj nego sredstvo za ukupni napre- means to improve business. In this respect, je da je koncepcija Muzeja sustavno priku- dak poslovanja. Pritom bi moralo biti naj- it is crucial not to let it harm legal secu- pljanje, čuvanje, stručna zaštita, stručna i važnije da ona ne smije biti na štetu pravne rity and to evaluate the benefits from the znanstvena obrada te prezentiranje arhi- sigurnosti i da kod svakog postupka treba introduction of a digital procedure for each tektonskih crteža, planova i nacrta kako bi procijeniti koristi od uvođenja digitalnog individual case, as well as risks of legal (in) prikupljena arhitektonska dokumentacija, postupka i rizika pravne (ne)sigurnosti koju security that such a procedure could bring. kao dio nacionalne i opće kulturne baštine, It was also pointed out that notaries still služila kulturnim i znanstvenim potrebama do not have adequate legal basis neither for i bila sačuvana za buduće naraštaje. „Do compiling electronic notarial documents in 2015. prikupljeno je 87 osobnih arhivskih accordance with the Notary Public Act nor fondova arhitekata. Danas muzejski fond for establishing a digital archive of notarial sadrži oko 150 tisuća primjeraka muzej- documents. (M. L.) skog gradiva hrvatskih i stranih arhitekata – nacrta, crteža, maketa, rukopisa, studija, publikacija, digitalnih zapisa i sličnog. U proteklom razdoblju Muzej je organizirao 94 izložbe i 45 raznih događanja te objavio 72 publikacije“, rekla je Borka Bobovec.

64 | GLASNIK HAZU KRONIKA

Voditelj Muzeja akademik Andrija Those workshops were the place where ar- Mutnjaković podsjetio je da je Akademija chitects achieved their artistic perfection arhitektonsku dokumentaciju skupljala od and that was the main motive to conserve godine 1917., od kada počinje sustavna briga the building after 1990 for architectural o hrvatskoj arhitekturi. Budući da Muzej needs and to turn it into a museum. sada pretežno sadrži gradivo iz XX. stoljeća, The Secretary of the Department of Fine najavio je da se planira prikupljanje gradiva Arts Mladen Obad Šćitaroci said that the iz prethodnih razdoblja, od antike nadalje. idea about the foundation of the Croatian (M. L.) Museum of Architecture was formed during the Homeland War when many works of THE CROATIAN MUSEUM OF Croatian architecture and urban planning ARCHITECTURE were destroyed. Museum Director Borka Hrvata. Svoje djelo akademik Dadić zami- Bobovec, PhD, pointed out that the Mu- slio je u osam knjiga, svaku u opsegu od On January 24, in the Library of the seum aims to collect, keep, protect, process oko 500 tiskanih stranica. Dosad su pred- Croatian Academy of Sciences and Arts, a and present architectural drawings, plans stavljene prve tri knjige, Srednji vijek, Rene- book The Croatian Museum of Architecture and drafts in a systematic manner, so that sansa i Rani novi vijek. Preostale tri knjige was presented. The lead editor of the book collected architectural documentation, as bit će objavljene u iduće dvije godine. Šesta is Full Academy Member and consulting part of national and general cultural heri- knjiga obuhvatit će razdoblje kulturnog i editors are Full Academy Members Branko tage, serves its cultural and scientific pur- znanstvenog preporoda u Hrvata do kraja Kincl and Velimir Neidhardt. The book pose and remains conserved for future gen- XIX. stoljeća, sedma knjiga, razdoblje do brings a series of texts on the foundation of erations. “By 2015, 87 architects’ personal 1941., a osma razdoblje do otprilike 1970. the Museum, its work, its collection and its archive files were collected. Today the muse- Dr. sc. Marijana Borić istaknula je da autor publishing activity, with a complete over- um holds around 150 thousand items from povijest znanosti i prirodne filozofije obra- view of the period from 1995 to 2015. The Croatian and foreign architects – drafts, đuje u širokom smislu, obuhvaćajući pri- authors of the texts are Full Academy Mem- drawings, scale models, manuscripts, stud- rodne i matematičke znanosti s tehnikom i bers Zvonko Kusić, Velimir Neidhardt and ies, publications, digital records, etc. Over medicinom, a posebnu pažnju posvećuje i Andrija Mutnjaković, and Dubravka Kisić, the past period the Museum has organized filozofskim djelima. Marina Smokvina, Borka Bobovec, Ta- 94 exhibitions and 45 events and published Većina hrvatskih znanstvenika obra- mara Bjažić Klarin, Iva Ceraj, Ana Kršinić 72 publications”, said Borka Bobovec. đenih u ovim knjigama djelovala je u ino- Lozica, Maja Kućan, Ivana Nikšić Olujić Head of the Museum Andrija Mutnja zemstvu, s obzirom na to da u Hrvatskoj and Ana-Marija Zubović. The presentation ković reminded that the Academy has been tada nije bilo važnog znanstvenog središta. was opened by the President of the Croatian gathering architectural documentation since Prof. dr. sc. Željko Dugac istaknuo je do- Academy of Sciences and Arts Velimir Nei- 1917 when systematic care of Croatian ar- prinos koji je akademik Dadić dao povijesti dhardt, who recalled the importance of the chitecture initiated. Since the Museum medicine i zdravstva prikazom liječnika u Museum building, situated in a former Villa mostly contains works from the 20th cen- pojedinim hrvatskim gradovima, a dr. sc. Ehrich in Ivana Gorana Kovačića Street, tury, he announced collection of material Bojan Marotti govorio je o utjecaju pojedi- where famous architects Drago Ibler, and from previous periods, from antiquity on- nih filozofskih pravaca i shvaćanja na razvoj later Drago Galić, held their workshops. wards. (M. L.) znanosti. Od hrvatskih mislilaca posebno mjesto u navedene dvije knjige zauzima POVIJEST ZNANOSTI I Ruđer Bošković. Akademik Žarko Dadić PRIRODNE FILOZOFIJE U istaknuo je da se u pretpreporodno doba HRVATA specijaliziraju pojedine znanstvene struke, pri čemu filozofija i dalje ima velik utjecaj na U Knjižnici Hrvatske akademije znano- znanost. Pojasnio je da je u svojim knjigama sti i umjetnosti 29. siječnja predstavljeni su obuhvatio cijeli hrvatski etnički prostor, pa četvrti i peti svezak knjige Povijest znano- je obradio i hrvatske znanstvenike koji su sti i prirodne filozofije u Hrvata (s osobitim djelovali na područjima pod osmanskom obzirom na egzaktne znanosti) posvećeni vlašću. (M. L.) razdoblju prosvjetiteljstva i pretpreporod- nog doba, autora akademika Žarka Dadića, HISTORY OF SCIENCE AND vodećeg hrvatskog povjesničara prirodnih NATURAL PHILOSOPHY IN znanosti. Knjigu je objavila nakladnička CROATIA kuća Izvori i ona je rezultat autorovih du- gogodišnjih istraživanja kao dio cjelovite On January 29, in the Library of the povijesti znanosti i prirodne filozofije u Croatian Academy of Sciences and Arts, the

GLASNIK HAZU | 65 fourth and the fifth volumes of the book GRADSKA POLJOPRIVREDA I History of Science and Natural Philosophy in UPRAVLJANJE GRADOM Croatia (with a particular interest for exact sciences), dedicated to the periods of En- U Knjižnici Hrvatske akademije znano- lightenment and Revival, were presented. sti i umjetnosti 30. siječnja predstavljen je The author is Full Academy MemberŽarko sveučilišni udžbenik Gradska poljoprivreda Dadić, leading Croatian natural sciences autora prof. dr. sc. Ivice Kisića, a predstav- historian. The book was published by the ljen je i sveučilišni specijalistički interdisci- publishing house Izvori and it is the result plinarni studij Upravljanje gradom. Udžbe- of the author’s many years of research as nik na više od 300 stranica objašnjava vrste part of a comprehensive history of science i uloga tala te uloge i oblike gradske po- and natural philosophy in Croatia. Dadić ljoprivrede, od balkonskih i krovnih vrtova ćuju četiri studijska boravka u inozemstvu. conceptualized his work in eight books, preko gradskih vrtova te vertikalnih biljnih „Imamo dovoljno ljudi za samostalan razvoj each numbering around 500 printed pages. i životinjskih farmi. Predsjednik HAZU kako bi razvoj gradova bio naš domaći proi- So far, the first three books have been pre- akademik Velimir Neidhardt u uvodnom zvod“, kazao je Bežovan. (M. L.) sented – the Middle Ages, Renaissance and je govoru kazao da su gradovi uvijek bili te- the Early Modern Period. The remaining melji razvoja i nosioci napretka, što će biti i URBAN AGRICULTURE AND three books will be published in the next dalje. No istaknuo je da se u novije vrijeme CITY MANAGEMENT two years. The sixth book will include the događaju promjene koje su nekad bile ne- period of cultural and scientific revival in zamislive, pri čemu se gradovi pretvaraju u University textbook Urban Agriculture, Croatia until the end of the 19th century. pozornice, a hortikultura miješa s građevi- written by Professor Ivica Kisić, PhD, and The seventh book will cover the period until nama. „Naš duh treba ostati otvoren, to je specialist interdisciplinary university study 1941, while the eighth book will cover the ono što nas vodi naprijed“, kazao je akade- programme City Management were pre- period until 1970. Dr Marijana Borić speci- mik Neidhardt. Predsjednik Znanstvenog sented on January 30 in the Library of the fied that the author covered the history of vijeća za zaštitu prirode i tajnik Razreda za Croatian Academy of Sciences and Arts. science and natural philosophy in the broad prirodne znanosti HAZU akademik Ferdo Over 300 pages long textbook explains sense, including natural and mathematical Bašić istaknuo je da je udžbenik Gradska the types of soil and their roles, as well as sciences, technical sciences and medicine, poljoprivreda prvo djelo na tu temu u hrvat- forms of urban agriculture, from balcony and dedicating special attention to philo- skoj znanstvenoj literaturi. Kao važan dio and roof gardens to city gardens, vertical sophical work. udžbenika naveo je poglavlje u kojem su plantations and animal farms. In his intro- Most Croatian scientists that are dis- pojašnjeni načini kako korištenjem gradske ductory speech, the President of the Croa- cussed in these books worked abroad, since poljoprivrede ublažiti posljedice klimatskih tian Academy of Sciences and Arts Velimir Croatia at the time did not have an im- promjena. Poslijediplomski specijalistič- Neidhardt said that cities had always been portant scientific centre. Professor Željko ki studij Upravljanje gradom, koji izvo- and would continue to be precursors to Dugac,�� PhD emphasized Dadić’s contribu- di Sveučilište u Zagrebu preko Centra za development and progress. However, as he tion to the history of medicine and health poslijediplomske studije, proučava aspekte pointed out, once unimaginable changes are care with his overview of physicians in dif- gospodarenja gradom; povijest, postanak, nowadays taking place, turning cities into ferent Croatian cities, and Dr Bojan Ma- izgradnju, funkcioniranje, transformacije stages and mixing horticulture with build- rotti talked about the influence of certain te mjesto i ulogu grada u budućnosti. Uk- ings. „We need to remain open-minded, philosophical theories and positions on the ljučuje programe urbane geografije i de- this is what leads us forward“, Neidhardt development of science. Among Croatian mografije, geopolitike, urbane ekonomije, said. The President of Academy’s Scientific philosophers, Ruđer Bošković has a promi- prava, sociologije, psihologije, urbanizma i Council for Environmental Protection and nent place in these two books. Full Acad- arhitekture, povijesti umjetnosti, medicine, the Secretary of the Department of Natu- emy Member Žarko Dadić pointed out that prometa, krajobraza, gradske poljoprivrede ral Sciences, Full Academy Member Ferdo certain scientific professions became special- i šumarstva. U izvedbi programa sudjeluju Bašić pointed out that the textbook Urban ized during the pre-revival period and that nastavnici Agronomskog, Arhitektonskog, Agriculture was the first work in the Croa- philosophy still exercises a large influence Edukacijsko-rehabilitacijskog i Ekonomskog tian scientific literature to cover that topic. on science. He explained that in his books fakulteta, Fakulteta političkih znanosti, He singled out a chapter on ways how to he tried to encompass the entire Croatian Filozofskog, Geodetskog, Građevinskog i mitigate climate change consequences with ethnic territory, thus including Croatian Pravnog fakulteta, Studijskog centra soci- urban agriculture as an important part of scientists who worked in areas under Otto- jalnog rada Pravnog fakulteta i Ekonomskog the textbook. Specialist postgraduate study man rule. (M. L.) instituta. Voditelj studija Upravljanje gra- programme City Management, carried out dom prof. dr. sc. Gojko Bežovan kazao je da by the Centre for Postgraduate Studies of su studij do sada upisale četiri generacije od the University of Zagreb, examines the as- po tridesetak studenata kojima se omogu- pects of city management; history, origin,

66 | GLASNIK HAZU KRONIKA development, functioning, transformation, je trajao gotovo pet godina, od međuna- the Republic of Croatia in January 1992 and the future position and roles of cities. rodnoga priznanja Republike Hrvatske u until Croatia joined the Council of Europe It comprises programmes related to urban siječnju 1992. do njezina prijma u Vijeće on January 6, 1996. Zdravka Bušić, State geography and demography, geopolitics, Europe 6. studenog 1996. Državna tajnica Secretary at the Ministry of Foreign and Eu- urban economy, law, sociology, psychol- Ministarstva vanjskih i europskih poslova ropean Affairs, recalled that Croatia’s acces- ogy, urbanism and architecture, art history, Zdravka Bušić istaknula je da je pristupanje sion to the Council of Europe was a thorny medicine, transport, horticulture, urban ag- Hrvatske Vijeću Europe bio trnovit proces path as Croatia was faced with the conse- riculture and forestry. The study programme jer je Hrvatska bila suočena s posljedicama quences of imposed war and the need to re- is carried out by professors from faculties nametnutog rata i potrebe da se zaposjednu- integrate occupied areas in order to achieve of agronomy, architecture, education and ta područja reintegriraju kako bi se ostvarila full sovereignty over its entire territory. Ac- rehabilitation sciences, economy, political suverenost na cijelom državnom teritoriju. cording to historian Dr Stjepan Ćosić, As- science, humanities and social sciences, Prema riječima povjesničara dr. sc. Stjepa- sociate Member of the Croatian Academy geodetic surveying, civil engineering, law, na Ćosića, člana suradnika HAZU, knjiga of Sciences and Arts, the book offers a reli- and also from the Social Work Study Centre nudi pouzdan i obuhvatan historijat prvih able and comprehensive historical overview of the Faculty of Law and the Institute of koraka međunarodno priznate hrvatske dr- of the first steps that internationally recog- Economy. The Head of City Management žave u suvremenoj europskoj politici. „Osim nized Croatian state made in contemporary study programme Professor Gojko Bežovan, ratnih posljedica i vlastite prilagodbe zapad- European politics. „Apart from the conse- PhD said that so far four generations num- nom demokratskom svijetu postojali su i quences of war and its own adjustment to bering around thirty students had enrolled drukčiji interesi koji su usporavali hrvatski the Western democratic world, there were in the programme, adding that they are put u članstvo. Hrvatska se prvi put nakon different interests which slowed down Croa- offered four study trips abroad. „We have stjecanja neovisnosti susrela s brojnim po- tia’s progress towards membership. For the enough people for autonomous development litičkim zahtjevima koji su izvana ubrzali first time after its independence, Croatia to make city development our domestic demokratske procese“, rekao je Ćosić do- was faced with numerous political requests product“, said Bežovan. (M. L.) davši da je Hrvatska u teškim poratnim which accelerated democratic processes uvjetima ipak uspjela ispuniti opće demo- from the outside“, said Ćosić, adding that HRVATSKA I VIJEĆE EUROPE kratske standarde i posebne uvjete kako bi even in difficult post-war period Croatia – TRNOVITI PUT bila primljena u punopravno članstvo Vijeća still managed to meet general democratic Europe. Ocijenio je da je to bila velika poli- standards and special conditions to gain full U Knjižnici Hrvatske akademije znano- tička pobjeda koja je Hrvatskoj otvorila put membership in the Council of Europe. He sti i umjetnosti 31. siječnja predstavljeno je prema punopravnom članstvu u Europskoj affirmed that it was a great political victory dvojezično hrvatsko-englesko izdanje knji- uniji. (M. L.) which opened Croatia’s road to full mem- ge Daniele Petričević Golojuh Hrvatska i bership in the European Union. (M. L.) Vijeće Europe; trnoviti put – Croatia and CROATIA AND THE COUNCIL the Council of Europe; Per Aspera. Riječ je OF EUROPE – PER ASPERA ŽIVOT I ZNANOST o ponovljenom izdanju knjige objavljenom u povodu hrvatskog predsjedanja Odbo- The bilingual Croatian-English edition U Knjižnici Hrvatske akademije zna- rom ministara Vijeća Europe tijekom dru- of the book written by Daniela Petričević nosti i umjetnosti 20. veljače predstavljena ge polovice 2018. Uz presjek kroz povijest i Golojuh Hrvatska i Vijeće Europe; trnoviti je knjiga akademika Elsa Kuljanića Život i ustrojstvo Vijeća Europe, u knjizi se tema- put – Croatia and the Council of Europe; Per znanost koju je izdalo Sveučilište u Rijeci. tizira proces pristupanja Hrvatske Vijeću Aspera was presented on January 31 in the Autor je u Malom Lošinju završio trogodiš- Europe, prvoj međunarodnoj organizaciji Library of the Croatian Academy of Sci- nju industrijsku školu i postao tokar te je nastaloj nakon Drugoga svjetskoga rata koja ences and Arts. It is the second edition of zatim nastavio školovanje u Tehničkoj školi od 1949. za cilj ima zaštitu demokracije i the book published on the occasion of the u Rijeci. U Zagrebu je 1962. diplomirao na vladavine prava. Riječ je o kompleksnom Croatian presidency of the Council of Eu- studiju strojarstva, potom magistrirao te se diplomatskom i političkom procesu koji rope’s Committee of Ministers in the second zaposlio u Institutu za alatne strojeve, gdje half of 2018. Along with the overview of je radio 12 godina. Doktorirao je 1972. the Council’s history and structural orga- na Sveučilištu u Cincinnatiju (University nization, the book deals with the process of Cincinnati) u SAD-u, gdje je, uz rad na of Croatia’s accession to the Council of doktoratu, godinu i pol predavao predmet Europe, the first international organization Metal cutting. Pritom mu je kolega bio Neil formed after the Second World War that has Armstrong, čovjek koji je prvi stupio na aimed to protect democracy and the rule of Mjesec. Unatoč ponudi za rad na poznatom law since 1949. It was a complex diplomatic Sveučilištu u Bostonu (Boston University), and political process which took almost five vratio se u Hrvatsku. Od 1975. radio je kao years, from the international recognition of profesor na Tehničkome fakultetu u Rijeci.

GLASNIK HAZU | 67 ton University, but he decided to return to Croatia. From 1975 he was a professor at the Technical Faculty in Rijeka. During the Homeland War he held office as rector of the University of Rijeka, when he initiated the conversion of former army barracks on Trsat into university campus. Full Acad- emy Member Elso Kuljanić also occupied himself scientifically and professionally with materials processing by particle sepa- ration and with mechanical engineering for production purposes, and some of his findings and methods have been applied in koji će hrvatskom gospodarstvu omogućiti production. In addition, he writes poems dodatno povećanje konkurentnosti i ot- and composes. Passing on his knowledge pornosti na šokove. „To, dakako, ne znači and experience to his students, he told them da će uvođenje eura riješiti sve strukturne to work hard, but also to find satisfaction probleme hrvatskoga gospodarstva i da će Bio je rektor Sveučilišta u Rijeci tijekom in the work they do without thinking about tim trenutkom prestati potreba za vođenjem Domovinskog rata, kada je inicirao uređe- money, which will come as a result of dedi- razborite ekonomske politike. Te struktur- nje sveučilišnog kampusa u bivšoj vojarni na cated work anyway. (M. L.) ne probleme trebat će rješavati strukturnim Trsatu. Akademik Elso Kuljanić znanstveno reformama, a euro može biti dobar poticaj se i stručno bavio obradom materijala odva- PERSPEKTIVE ULASKA za dinamiziranje tog procesa. Zahvaljujući janjem čestica te proizvodnim strojarstvom, REPUBLIKE HRVATSKE napretku koji je Hrvatska ostvarila na po- a neka su od njegovih otkrića i metoda pri- U EUROZONU dručju fiskalne konsolidacije i smanjenju mijenjeni i u proizvodnji. Također se bavi makroekonomskih neravnoteža u posljed- pjesništvom i skladanjem. Prenašajući svo- U organizaciji Razreda za društvene njih nekoliko godina, Hrvatska danas može jim studentima stečeno znanje i iskustvo, znanosti Hrvatske akademije znanosti i poduzimati korake u smjeru ostvarenja stra- poručio im je da puno rade, ali i da pronađu umjetnosti, guverner Hrvatske narodne teškog cilja uvođenja eura“, kazao je Vujčić. zadovoljstvo u poslu koji rade, a da ne raz- banke prof. dr. sc. Boris Vujčić održao je (M. L.) mišljaju o novcu, on će ionako sam doći kao 25. veljače u palači HAZU predavanje o rezultat predanog rada. (M. L.) perspektivama ulaska Hrvatske u eurozo- PROSPECTS OF CROATIA’S nu. Kako je istaknuo, radi se o strateškom JOINING THE EUROZONE LIFE AND SCIENCE opredjeljenju države koje će imati trajne im- plikacije, i pozitivne i negativne, na njezinu On February 25, at the Palace of the Full Academy Member Elso Kuljanić’s budućnost. „Hrvatska je u ovom trenutku Croatian Academy of Sciences and Arts, book Life and Science, published by the zemlja Europske unije koja može najviše the Governor of the Croatian National University of Rijeka, was presented in the profitirati od uvođenja eura od svih zemalja Bank Professor Boris Vujčić, PhD gave a Library of the Croatian Academy of Sci- koje ga još nisu uvele. Zbog toga je Hrvat- lecture on the prospects of Croatia’s join- ences and Arts on February 20. The author skoj u interesu uvesti euro što prije“, rekao ing the eurozone. The event was organized became a lathe operator after finishing inje Vujčić pojasnivši da je Hrvatska najmanja by the Department for Social Sciences of the dustrial secondary school in Mali Lošinj zemlja EU koja još uvijek nije uvela euro. Croatian Academy of Sciences and Arts. As and afterwards continued his education „Sve su male članice uvele euro, što samo po the Governor pointed out, it is a strategic in Technical School in Rijeka. In 1962 he sebi nešto govori, a govori to da je, ako ste decision made by the state that will have graduated from the Faculty of Mechanical vrlo mali, mogućnost realizacije suverenosti permanent implications, positive and nega- Engineering in Zagreb, and after that he puno manja nego ako ste velika država. Sve tive, on its future. „At this moment Croatia got his Master’s degree and a job at the In- su te zemlje ocijenile da im se više isplati ući is the EU member state that could profit stitute for Machine Tools where he worked u eurozonu nego ostati izvan nje“, poručio the most from the introduction of the euro, for 12 years. He received his doctoral degree je Vujčić. Spomenuo je i da je pristupanjem more than any other state that has not in- from the University of Cincinnati in 1972, Europskoj uniji Hrvatska počela ostvarivati troduced it yet. Therefore, it is in Croatia’s where, in addition to working on his dis- znatne i trajne gospodarske koristi, ponaj- interest to introduce the euro as soon as pos- sertation, he also taught the module called prije u obliku osjetnog povećanja izvoza na sible“, Vujčić said, explaining that Croatia “Metal cutting” for a year and a half. Neil jedinstveno tržište EU i korištenja znatnih is the smallest EU member state that still Armstrong, the first man to set his foot on iznosa sredstava iz Europskih strukturnih has not introduced the euro. „All small the Moon, was his colleague there. Kuljanić fondova. Uvođenje eura stoga je, po njegovu member states have introduced the euro, was offered to teach at the renowned Bos- mišljenju, sljedeći logični i strateški korak which means that if you are very small,

68 | GLASNIK HAZU KRONIKA the possibility to realize your sovereignty is ji i može dosegnuti energetsku ovisnost o energy sources necessarily requires increased much smaller than if you are a large state. uvoznim energentima i do 90 posto. Zalihe energy storage capacities. They can be All those countries estimated that it paid off ugljikovodika najkvalitetnije se mogu ob- achieved with reversible hydropower plants, more to join the eurozone than to remain navljati otkrićem novih i proširenjem posto- stationary and mobile battery systems, and out of it“, Vujčić added. He also mentioned jećih ležišta. Na skupu su analizirane objek- by managing the demand in the system. significant and permanent economic ben- tivne mogućnosti proizvodnje korištenjem In addition, technologies such as advanced efits that Croatia began to realize after its vodne snage, snage vjetra, sunca i biomase, (smart) and micro-networks are intertwined EU accession, first of all visibly increased geotermalne energije, klasičnih fosilnih go- here, and their implementation can have a export on the EU single market and the use riva te nuklearne elektrane u Hrvatskoj radi beneficial impact on Croatia’s development, of considerable financial resources from the postizanja optimalnog udjela svakog načina far beyond just reaching a greater share of European structural funds. Therefore, he proizvodnje električne energije. Proces prati renewables. (M. L.) believes that the introduction of the euro i potreba za razvojem/promjenom konfigu- is the next logical strategic step that will racije elektroenergetskog sustava da zadovo- OKRUGLI STOLOVI O further increase the competitiveness and lji potrebe Hrvatske uz takvu proizvodnju. MIGRACIJAMA shock-resistance of the Croatian economy. Veći udjel obnovljivih izvora energije nužno „Of course, this does not mean that all traži i povećanje mogućnosti za spremanje U organizaciji Znanstvenog vijeća za dr- structural problems of the Croatian econ- električne energije. To je moguće postići re- žavnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava omy would disappear and that the need to verzibilnim hidroelektranama, baterijskim Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti implement a sensible economic policy would stacionarnim i mobilnim sustavima, kao i 28. veljače održan je okrugli stol na temu cease. Those structural problems need to be upravljanjem potrošnjom u sustavu. Uz to Izazovi migracija i integracije za javnu upra- solved with structural reforms, and the euro nerazdvojno su povezane i tehnologije poput vu, 50. skup u sklopu ciklusa Modernizacija can be a good stimulus to make that process naprednih (pametnih) mreža i mikro mreža prava. Na okruglom stolu raspravljalo se o more dynamic. Thanks to the progress that čija primjena može imati povoljan utjecaj jednom od novih, izrazito važnih i velikih Croatia made in terms of fiscal consolida- na razvoj Hrvatske, daleko više nego samo izazova za javnu upravu, od klasične držav- tion and the reduction of macroeconomic postizanje većeg udjela obnovljivih izvora. ne uprave preko lokalnih jedinica do raznih imbalances over the past several years, today (M. L.) javnih službi čija je suradnja i koordinacija it can take steps towards the realization of prijeko potrebna za sigurnost domicilnog its strategic goal to introduce the euro“, said ON ENERGY INDEPENDENCE stanovništva i uspješnu integraciju migra- Vujčić. (M. L.) nata u okviru nacionalne politike imigraci- On February 26, the Scientific Council je. Analizirane su upravne teškoće i pitanja O ENERGETSKOJ for Oil and Gas of the Croatian Academy of koja se nameću posljednjih godina, a čije bi NEOVISNOSTI Sciences and Arts organized a round table značenje u budućnosti moglo biti i veće, pri on the topic How to achieve a higher level čemu je istaknuta važnost oblikovanja jasne U organizaciji Znanstvenog vijeće za of energy independence in Croatia’s strategic imigracijske politike i politike integracije. naftu i plin Hrvatske akademije znanosti i energy development. As it was pointed out, Kako je istaknuo predsjednik Znanstve- umjetnosti, 26. veljače održan je okrugli stol the main objective in reaching a higher level nog vijeća akademik Jakša Barbić, Hrvatska Kako postići viši stupanj energetske neovisnosti of Croatia’s energy independence is related treba znati koga od migranata želi zadržati u strateškom energetskom razvoju Hrvatske. to the restoration of hydrocarbon reserves. jer zbog iseljavanja ima nedostatak radne Kako je istaknuto, temeljni cilj u postizanju Primary energy consumption doubles its snage, posebno visokokvalificirane, stoga višeg stupnja energetske neovisnosti Hrvat- production and in the next few years this javne službe ne mogu djelovati ad hoc. ske odnosi se na obnovu zaliha ugljikovodi- ratio will become even more unfavourable Uvodno izlaganje na temu Domicilno ka, a potrošnja primarne energije dvostruko and energy dependence on imported energy stanovništvo, migracije i integracija migra- je veća od proizvodnje te će u sljedećih ne- could reach up to 90 percent. The best way nata: globalni i europski okviri – hrvatske koliko godina taj odnos biti još nepovoljni- to renew hydrocarbon reserves is by the prilike održao je prof. dr. sc. Ivan Koprić discovery of new reservoirs and the expan- s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sion of existing ones. The meeting analysed koji je kazao da migracije predstavljaju realistic production possibilities using water izazov za kapacitet upravnih tijela te iza- power, wind, sun and biomass, geothermal zivaju probleme koordinacije i prenaprežu energy, classic fossil fuels and nuclear power javne fondove. „Kroz Hrvatsku je od ruj- plant in Croatia in order to achieve the op- na 2015. do ožujka 2016. prošlo 658.068 timum share of each electricity production osoba, od čega ih se tek mali broj zadržao, model. This process is followed by a need to tražio azil ili bio premješten u Hrvatsku u develop/change the power system configura- sklopu programa EU. Hrvatska još uvijek tion in order to meet Croatia’s demand with nije atraktivna za doseljavanje te ima veliku such a production. A large part of renewable ekonomsku emigraciju, a ekonomsku imi-

GLASNIK HAZU | 69 have arisen in recent years have been ana- CROVASCULAR 2019 lyzed, and, since their significance could be even greater in the future, the importance of U organizaciji Razreda za medicinske shaping a clear immigration and integration znanosti Hrvatske akademije znanosti i policy was emphasized. umjetnosti, Kliničkog bolničkog centra As pointed out by the President of the Sestre milosrdnice i Hrvatskog kardiološkog Scientific Council and Full Academy Mem- društva 1. ožujka u Preporodnoj dvorani ber Jakša Barbić, Croatia needs to know HAZU održan je četvrti po redu znanstveni which migrants it wants to keep, since, due simpozij iz područja vaskularne medicine to emigration, it is faced with a shortage of 4. hrvatski vaskularni dan: Angiologija – od workforce, especially of highly qualified prevencije do intervencije (CROVASCU- graciju uglavnom iz zemalja bivše Jugosla- workers, which makes it difficult for public LAR 2019). Skup je otvorio potpredsjednik vije“, rekao je Koprić. services to act ad hoc. HAZU i predsjednik Hrvatskoga kardiološ- Problemu migracija bio je posvećen i Introductory presentation Native Popu- kog društva akademik Davor Miličić, koji je okrugli stol Položaj migranata u međuna- lation, Migrations and Migrant Integration: istaknuo da je angiologija dugo bila pomalo rodnom i europskom pravu održan 4. travnja Global and European Framework – Croatian zanemareni dio kardiologije, dok danas ima na kojem su razmotrena brojna otvorena pi- Opportunities was given by Professor Ivan interdisciplinarni karakter. Kazao je i da tanja s kojima se susreću hrvatsko društvo Koprić, PhD, from the Faculty of Law, Uni- zbog sve većeg starenja populacije ima sve i državna uprava kada je riječ o pravnom versity of Zagreb, who said that migrations više angiovaskularnih bolesnika. Predsjed- položaju migranata. Na skupu su pojašnjeni posed a challenge for public institutions’ nik Organizacijskog odbora simpozija prof. pojmovi migranata i izbjeglica te tražitelja capacities, causing coordination problems dr. sc. Mislav Vrsalović, pročelnik Zavoda azila, odnosno azilanata, o kojima može ovi- and straining public funds. “In the peri- za bolesti krvnih žila Klinike za bolesti srca siti njihov pravni položaj. Pučka pravobrani- od from September 2015 to March 2016, i krvnih žila Kliničkog bolničkog centra teljica Lora Vidović govorila je o izazovima 658.068 persons passed through Croatia, Sestre milosrdnice, naglasio je cilj simpozija: provedbe prava na azil u praksi i upozori- and only a small number of them remained, kroz interdisciplinarni pristup, uz sudjelo- la na primjere nasilja hrvatskih policajaca sought asylum or was transferred to Croatia vanje specijalista raznih kliničkih struka te nad azilantima kazavši da bi istraga o tim as part of EU programmes. Croatia is still liječnika i specijalista obiteljske medicine, slučajevima trebala biti neovisna o politi- not attractive to immigrants and it has a upoznati se s racionalnim dijagnostičkim ci. „Mislim da osobe koje nekažnjeno tuku high level of economic emigration, while postupnicima i optimalnim terapijskim migrante na granici u drugim situacijama economic immigration comes mainly from mogućnostima vaskularnih bolesti. Ovogo- tuku navijače na stadionima, ili svoje supru- the countries of the former Yugoslavia”, dišnje teme uključivale su suvremeni pristup ge doma. Radi se o pitanju sigurnosti svih added Koprić. kardiovaskularnoj prevenciji, endovaskular- nas i zato je važno da se to istraži“, kazala je Another round table held on April 4, no liječenje periferne arterijske i cerebrova- Lora Vidović. (M. L.) Position of Migrants in International and skularne bolesti, suvremenu terapiju venske European Law, was also dedicated to the tromboembolijske bolesti, slikovne metode ROUND TABLES ON problem of migration. It discussed many prikaza aorte, endovaskularni pristup bole- MIGRATIONS open issues faced by the Croatian society stima aorte s prikazima slučajeva iz svakod- and state administration with regard to nevne kliničke prakse. Vaskularne su bolesti On February 28, the Scientific Council legal position of migrants. The terms mi- česte u općoj populaciji, uz relativno visoke for Government Administration, Judica- grants, refugees, asylum seekers and asylees, stope mortaliteta. Iako imaju iznimno jav- ture and the Rule of Law of the Croatian which may imply a different legal position, nozdravstveno značenje, nedovoljno su pre- Academy of Sciences and Arts organized were clarified. Ombudsman Lora Vidović poznate, uz zabrinjavajuće nisku informira- a round table on the topic Migration and spoke about the challenges of implementing nost opće populacije. Uz visok mortalitet, Integration Challenges for Public Administra- the right to asylum in practice and warned imaju značajnu stopu recidiva te kronični tion, 50th meeting in the cycle Moderniza- of cases of violence against Croatian asylum tion of Law. The round table discussed some seekers by the Croatian police, adding that of the new, extremely important and major investigations into these cases should be in- challenges for public administration, from dependent of politics. “I think people who classical state administration, through lo- beat migrants at the border without any cal units, to various public services whose consequences, in other situations beat fans cooperation and coordination is indispens- at stadiums, or their wives at home. This is able for the security of the native population a matter of safety for all of us and that is and the successful integration of migrants why it is important to investigate such alle- within the national immigration policy. gations”, pointed out Lora Vidović. (M. L.) Administrative difficulties and issues that

70 | GLASNIK HAZU KRONIKA karakter. Cilj skupa bio je povećati svijest za and subsequently, with the help of health navedene bolesti u zdravstvenoj zajednici te care professionals and the media, in the potom kapilarno, preko zdravstvenih djelat- general population. (M. L.) nika i medija, i u općoj populaciji. (M. L.) FAUST VRANČIĆ I NJEGOVO CROVASCULAR 2019 DOBA

On March 1, in the Revival Hall of the U Knjižnici Hrvatske akademije znano- Croatian Academy of Sciences and Arts, the sti i umjetnosti 19. ožujka predstavljen je 4th Croatian Vascular Day: Angiology - from zbornik radova Faust Vrančić i njegovo doba prevention to intervention (CROVASCULAR u kojem su objavljeni radovi s međunarod- 2019) was held, organized by the Depart- nog znanstvenog skupa posvećenog Vranči- jezika druge polovice XVI. stoljeća, pa se ment of Medical Sciences of the Croatian ću održanog 2015. u Vodicama i Šibeniku u primjerice uz pridjev dobar navode i imenice Academy of Sciences and Arts, University povodu 400. obljetnice tiskanja Vrančićeva dobrota, dobrovoljan i dobročinstvo. Mnoge Hospital Centre Sisters of Mercy and the djela Machinae novae. Nakladnik i organiza- od Vrančićevih riječi više se ne koriste, po- Croatian Cardiac Society. The symposium tor znanstvenog skupa jest Memorijalni cen- put riječi psica za ženskog psa, a neke su po- was opened by Davor Miličić, Vice-Presi- tar Faust Vrančić u Prvić Luci, a pokrovitelj tisnule posuđenice, poput turcizama lepeza, dent of the Croatian Academy of Sciences Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. koju Vrančić naziva mahalo, i jastuk, koji se and Arts and President of the Croatian Zbornik su uredili dr. sc. Marijana Borić, u Vrančićevu Rječniku navodi kao podglav- Cardiac Society, who explained that angi- prof. dr. sc. Zrinka Blažević i dr. sc. Bojan nic. „Vrančićev leksik i danas je u znatnoj ology had been a somewhat neglected part Marotti. Prema riječima Marijane Borić, mjeri suvremen i on je nedvojbena potvrda of cardiology for a long time, while today iako je Vrančićev bogat i raznovrstan opus visoke razvijenosti hrvatskoga književnog it has an interdisciplinary character. He već dugi niz godina predmet istraživanja jezika Vrančićeva doba“, kazala je Anja Ni- added that due to an ever-increasing age- stručnjaka iz različitih područja, još uvijek kolić-Hoyt. (M. L.) ing of the population, there are more and postoje brojne nepoznanice i nedoumice o more angio-vascular patients. The President njegovu životu i radu. Radovi u Zborniku FAUST VRANČIĆ AND HIS AGE of the Organizational Board Professor Mis- stoga donose nove spoznaje, što je poticaj i lav Vrsalović, PhD, Head of the Vascular smjernica daljnjim istraživanjima, na koje The collection Faust Vrančić and His Age, Disease Institute at the Clinic for Heart and obvezuje univerzalnost Vrančićevih poruka containing works from the international Vascular Diseases of the University Hospi- i bogatstvo njegova naslijeđa. Na temelju scientific symposium dedicated to Vrančić tal Centre Sisters of Mercy, emphasized the novopronađenog arhivskog gradiva autori and held in Vodice and Šibenik in 2015 on objective of the symposium: to get familiar donose mnoge nove podatke o Vrančićevu the occasion of the 400th anniversary of with rational diagnostic procedures and op- životu i djelovanju, a tematiziraju i raznovr- the publishing of Vrančić’s work Machinae timal therapeutic possibilities for vascular sne aspekte dalmatinske humanističke kul- novae, was presented in the Library of the diseases through interdisciplinary approach ture, od povijesti svakodnevice do povijesti Croatian Academy of Sciences and Arts on and participation of various clinical profes- glazbe. March 19. The publisher and the organiser sionals and family medicine specialists. This Prvu skupinu čine radovi koji se bave of this symposium sponsored by the Acad- year’s topics included contemporary ap- Vrančićevim Novim strojevima (Machinae emy is the Memorial Centre »Faust Vrančić« proach to cardiovascular prevention, endo- novae, 1615./1616.), a zatim slijedi jezikoslov- in Prvić Luka. The collection of works vascular treatment of peripheral arterial and na skupina radova koji se ponajviše bave po- was edited by Dr Marijana Borić, Profes- cerebrovascular disease, contemporary ther- znatim Vrančićevim petojezičnim rječnikom sor Zrinka Blažević, PhD and Dr Bojan apy for venous thromboembolism, aortic pod naslovom Dictionarium quinque nobili- Marotti. As Marijana Borić pointed out, imaging modalities, endovascular approach ssimarum Europe linguarum (1595.). Sljedeća although Vrančić’s rich and diverse work to aorta diseases with case studies from ev- se skupina priloga bavi Vrančićevim filozof- has been the subject of expert research for eryday clinical practice. Vascular diseases skim radom, a Zbornik zaokružuju radovi many years, there are still many uncertain- are quite common in the general popula- koji oslikavaju kulturne i duhovne prilike u ties about his life and work. This collection tion, with relatively high mortality rates. In Vrančićevu zavičaju potkraj XVI. stoljeća. of works therefore gives new findings to spite of their considerable importance for O Vrančićevu leksikografskom radu go- encourage and direct further research of public health, they are insufficiently recog- vorila je dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt, koja je Vrančić’s universal messages and his rich nized, and the general public is very poorly istaknula da se u svojem Rječniku Vrančić heritage. Based on the newly discovered informed about them. In addition to a high koristi čakavskim dijalektom, koji – pozi- archive materials, the authors give a lot of mortality rate, they are chronic, with a sig- vajući se na književni ugled tadašnje Dal- new data on Vrančić’s life and work, and nificant recurrence rate. The objective of the macije – uspoređuje s firentinskim talijan- they also discuss various aspects of Dalma- symposium is to increase the awareness of skim. Spomenula je i da Rječnik pokazuje tian humanistic culture, from the history of these diseases in the health care community iznimno bogat sustav rječoslovlja hrvatskog everyday life to the history of music.

GLASNIK HAZU | 71 The first group consists of works that mikom Franom Paraćem, glavnim tajnikom refer to Vrančić›s New Machines (Machinae akademikom Dariom Vretenarom, gospo- novae, 1615/1616), followed by a linguistic đom Marinom Štancl, tajnikom HAZU, i group that refers mostly to Vrančić’s diction- predsjednikom Upravnog odbora Zaklade ary of five languages entitled Dictionarium HAZU akademikom Zvonkom Kusićem. quinque nobilissimarum Europe linguarum Na sastanku se razgovaralo o daljnjem (1595). The next group describes Vrančić’s unapređenju suradnje Hrvatske akademije philosophical work, and the Collection is i Ministarstva znanosti i obrazovanja koja made complete with works about cultural je u proteklom razdoblju posebno došla do and spiritual circumstances in Vrančić’s na- izražaja kod izrade i primjene Strategije zna- tive region at the end of the 16th century. nosti, obrazovanja i tehnologije te u javnoj Dr Anja Nikolić-Hoyt talked about raspravi o prijedlogu Cjelovite kurikularne pokroviteljstvom predsjednice Republike Vrančić’s lexicographic work, emphasizing reforme. Ministrica Divjak zahvalila je Aka- Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i u that in his Dictionary Vrančić used the cha- demiji na potpori koju je davala Ministar- organizaciji Odsjeka za povijesne znanosti kavian dialect which he compared to Flo- stvu i istaknula da Ministarstvo znanosti HAZU, Grada Šibenika i Muzeja grada rentine Italian due to literary reputation of i obrazovanja podupire, poštuje i razumije Šibenika. Zbornikom radova obilježena Dalmatia in that period. She also mentioned Akademijinu izuzetnu ulogu i misiju u hr- je 950. obljetnica prvog pisanog spomena that the Dictionary showed an exceptionally vatskom društvu. (M. L.) grada Šibenika u darovnici hrvatskog kralja rich lexical system of the Croatian language Petra Krešimira IV., sastavljenoj 25. prosin- in the second half of the 16th century – for SCIENCE AND EDUCATION ca 1066. u Šibeniku. example, next to the adjective good there MINISTER VISIT Glavna urednica zbornika dr. sc. Iva are nouns and phrases such as goodness, in Kurelac, znanstvena suradnica u Odsjeku good mood, to do good etc. Many words On March 2, the Minister of Science and za povijesne znanosti HAZU, istaknula that Vrančić listed are no longer used, such Education Blaženka Divjak visited the Cro- je da je riječ o knjizi koja je po izvornosti as psica for female dog, and some have been atian Academy of Sciences and Arts, whe- znanstvenih spoznaja podjednako važna za replaced by loanwords, for example the word re she met the Academy President Velimir lokalnu šibensku zajednicu, ali i za cjelo- of Turkish origin lepeza (fan) was listed in Neidhardt, Vice-Presidents Davor Miličić kupnu hrvatsku historiografiju. Knjiga na Vrančić’s dictionary as mahalo, and jastuk and Frano Parać, Secretary General Dario 606 stranica sadrži 28 izvornih znanstvenih (pillow) was called podglavnic. „Vrančić’s lex- Vretenar, Academy Secretary Marina Štancl priloga 32 autora iz Hrvatske i inozemstva, is is still quite contemporary and without a and President of the Board of the Academy a podijeljena je u šest tematskih cjelina: An- doubt it demonstrates how highly developed Foundation Zvonko Kusić. tička i ranokršćanska povijest, Srednji vijek, literary Croatian language was in Vrančić’s They discussed further improvement Renesansa i rani novi vijek, Suvremena rat- age“, said Anja Nikolić-Hoyt. (M. L.) of collaboration between the Croatian na i politička povijest, Umjetnička baština Academy and the Ministry of Science and i njezina zaštita te Prirodna i narodna bašti- POSJET MINISTRICE Education, which was especially fruitful in na, kulturni i znanstveni doprinosi. ZNANOSTI I OBRAZOVANJA the issues concerning the preparation and Zbornik donosi dosad nepoznate spo- HRVATSKOJ AKADEMIJI implementation of the Strategy for Science, znaje o antičkim nalazima s lokaliteta Rider Education and Technology and in the pu- i Koprno, potom o najstarijim kršćanskim Ministrica znanosti i obrazovanja Blažen- blic debate on the proposal for Comprehen- tragovima na prostoru Šibenika, o šiben- ka Divjak posjetila je 20. ožujka Hrvatsku sive Curriculum Reform. Minister Divjak skoj Velikoj Bibliji iz samostana sv. Frane te akademiju znanosti i umjetnosti, gdje se sa- thanked the Academy for the support given o važnosti tog rukopisnog rariteta iz doba stala s predsjednikom HAZU akademikom to the Ministry and added that the Mini- kralja Petra Krešimira IV. za srednjovjekov- Velimirom Neidhardtom, potpredsjednicima stry of Science and Education supported, nu hrvatsku državu, o Šibeniku u kartularu akademikom Davorom Miličićem i akade- respected and understood the Academy’s Libellus Policorion, o samostanu sv. Spasa u exceptional role and mission in the Croatian Šibeniku u XV. stoljeću, o šibenskom hodo- society. (M. L.) časniku koji je 15. stoljeću došao do Sinaja te o materijalnoj kulturi u kasnosrednjovje- ŠIBENIK OD PRVOG SPOMENA kovnom Šibeniku kao i o šibenskim sred- njovjekovnim karitativnim i zdravstvenim U Knjižnici Hrvatske akademije znano- institucijama. Zastupljene su i demografske sti i umjetnosti 20. ožujka predstavljen je teme, otkriće najstarijeg popisa stanovništva zbornik radova Šibenik od prvog spomena Šibenika s kraja XVI. stoljeća. U svjetlu ar- koji sadrži radove s međunarodnog znan- hivskih istraživanja razmatraju se i zbivanja stvenog skupa 950 godina od prvog spome- iz Drugog svjetskog rata te sudbine šiben- na Šibenika održanog 2016. pod visokim skih intelektualaca u godinama nakon njega.

72 | GLASNIK HAZU KRONIKA

Iznesene su nepoznate povijesne činjenice o from St. Francis Monastery and the impor- napadima JNA na Šibenik 1991. i uspješnoj tance of this manuscript rarity from the obrani grada. Predstavljeni su i novi znan- time of King Peter Krešimir IV for the me- stveni pogledi na pitanje rekonstrukcije/ dieval Croatian state, about Šibenik in the restauracije katedrale sv. Jakova u XIX. sto- Libellus Policorion cartulary, about the mon- ljeću, donose se nove atribucije opusu Duj- astery of Holy Salvation in Šibenik in the ma Marinova Vučkovića, Nikole Ivanova 15th century, about a pilgrim from Šibenik Firentinca, majstora Fortezze Šibenčanina who reached Sinai in the 15th century, i Angela Mancinija. Razmatra se povijesna about material culture in the late-medieval dinamika kulturnih krajolika šibenskog po- Šibenik, as well as about Šibenik’s medieval dručja, njegovi govori, filologija i književnost charitable and health care institutions. De- te nepoznati prikazi Šibenika u nekim en- mographic themes are also included, such as fija je bila maleni grad orijentalnog karakte- gleskim putopisima iz XIX. stoljeća. (M. L.) the discovery of the oldest census in Šibenik ra s oko 12 tisuća stanovnika, a nakon što je from the end of the 16th century. In the light 1879. proglašena bugarskom prijestolnicom ŠIBENIK FROM THE FIRST of archival research, the book considers doživjela je velike društveno-političke, gos- MENTION events from the Second World War and the podarske i urbane promjene. fate of Šibenik intellectuals in the post-war Izložbu je otvorila zamjenica zagrebač- On March 20, a collection of papers years. Unknown historical facts about the koga gradonačelnika Jelena Pavičić Vuki- Šibenik from the First Mention ��was pre- Yugoslav National Army attacks on Šibenik čević, koja je istaknula da Sofiju i Zagreb sented in the Library of the Croatian Acad- in 1991 and about the successful defence of veže dugogodišnje iskreno i veliko pri- emy of Sciences and Arts. It contains ar- the city have been presented. In addition, jateljstvo. „Vizure grada Sofije koje nam ticles from an international symposium 950 the book brings new scientific views on the donosi ova izložba sigurno nas podsjećaju Years from the First Mention of Šibenik held renovation/restoration of St. James’s Cathe- na srednjoeuropski Zagreb, a činjenica da in 2016 under the high patronage of the dral in the 19th century and new attributions su najbolji svjetski arhitekti s kraja XIX. President of the Republic of Croatia Kolin- to the work of Dujam Marinov Vučković, stoljeća i početka XX. stoljeća stvarali na da Grabar-Kitarović and organized by the Nikola Ivanov Firentinac, Master Fortezza ovim prostorima govori o tome koliko smo Historical Sciences Division of the Croatian Šibenčanin and Angelo Mancini. The his- uvijek bili Europa i koliko danas možemo Academy of Sciences and Arts, the City of torical dynamics of Šibenik area cultural ponuditi Europi zajedničke sadržaje i vrijed- Šibenik and the Šibenik City Museum. landscapes, its discourse, philology and lit- nosti koje i dalje stvaramo“, rekla je Jelena The collection marks the 950th anniversary erature, as well as unknown depictions of Pavičić Vukičević. Tajnik Razreda za likov- of the first written mention of Šibenik in Šibenik in some 19th century English trav- ne umjetnosti HAZU akademik Mladen a deed of donation by the Croatian King elogues are also discussed. (M. L) Obad Šćitaroci kazao je da se urbanistički, Petar Krešimir IV, which was written on arhitektonski i kulturološki utjecaj Beča na December 25 1066 in Šibenik. UMJETNIČKI UTJECAJI BEČA Sofiju i Zagreb osjeća sve do danas. „Zato se The lead editor Dr Iva Kurelac, research NA ARHITEKTURU SOFIJE s razlogom prisjećamo kako je na prijelomu fellow at the Historical Sciences Division stoljeća bečka kulturna i umjetnička ideja of the Croatian Academy of Sciences and U Knjižnici Hrvatske akademije znano- jedinstva umjetnosti i cjelovitosti promišlja- Arts, stressed that the book’s authentic find- sti i umjetnosti 4. travnja otvorena je izložba nja grada, pa tako i arhitekture, utjecala na ings were equally significant for the local Umjetnički utjecaji Beča na arhitekturu Sofije urbanistički i arhitektonski razvoj Sofije i community and for the entire Croatian his- krajem XIX. i početkom XX. stoljeća koja pri- Zagreba. Ova izložba pak daje lijepi uvid u toriography. The book’s 606 pages contain kazuje kako se Sofija, koja je prije 140 godi- ono što se istodobno zbivalo u Zagrebu i u 28 original scientific articles written by 32 na postala glavni grad samostalne Bugarske, Sofiji, a daje nam i mogućnost za usporedbu authors from Croatia and from abroad. It mijenjala u modernu europsku prijestolnicu. svih onih različitosti u realizaciji na koju su is divided into six thematic units: Antiq- Izložbu su organizirali Regionalni povijesni utjecali različiti čimbenici“, rekao je akade- uity and Early Christian History, Middle muzej Sofije, Nacionalna zajednica Bugara mik Obad Šćitaroci. (M. L.) Ages, Renaissance and Early Modern Age, u Republici Hrvatskoj i Društvo arhitekata Contemporary War and Political History, Zagreba i bila je otvorena do 13. travnja. VIENNESE ARTISTIC Artistic Heritage and its Protection, and Predsjednik Nacionalne zajednice Bugara INFLUENCE ON SOFIA Natural and National Heritage, Cultural Raško Ivanov podsjetio je da Sofija ima po- ARCHITECTURE and Scientific Contributions. vijest dugu sedam tisuća godina – najprije The collection reveals so far unknown je bila tračka naseobina po imenu Serdica, The exhibition Viennese Artistic Influence facts about archaeological finds from the zatim bugarski Sredec i nakraju Sofija, zbog on Sofia Architecture in the Late 19th and Ear- antiquity found in localities Rider and Ko- čega se naziva jednim od vječnih gradova ly 20th Century was opened on April 4 in prno, about the oldest Christian vestiges in Europe. U trenutku oslobođenja Bugarske the Library of the Croatian Academy of Sci- Šibenik area, about the Šibenik Great Bible od petstogodišnje osmanske vlasti 1878. So- ences and Arts. It shows how Sofia, which

GLASNIK HAZU | 73 became the capital of autonomous Bulgaria demije znanosti i umjetnosti u suradnji sa Intelligence – How to Harmonize Compliance 140 years ago, evolved into a modern Euro- Znanstvenim centrom izvrsnosti za znanost in Croatia? was held. It was organized by pean metropolis. The exhibition, organized o podatcima i kooperativne sustave, 9. trav- the Scientific Council for Technological by the Regional History Museum Sofia, the nja održan je okrugli stol Europska Izjava o Development and the Scientific Council National Community of Bulgarians in the suradnji u području umjetne inteligencije – for Research Infrastructure of the Croatian Republic of Croatia and by the Zagreb Soci- kako usklađeno djelovati u Hrvatskoj. Kako Academy of Sciences and Arts, in collabora- ety of Architects, remained open until April je istaknuo predsjednik Znanstvenog vijeća tion with the Centre of Research Excellence 13. The President of the Bulgarian National za istraživačku infrastrukturu Hrvatske aka- for Data Science and Cooperative Systems. Community Raško Ivanov reminded that demik Leo Budin, Hrvatska je lani potpisala As the President of the Scientific Council Sofia had a seven-thousand-year-old history strateški dokument o suradnji u području for Croatian Research Infrastructure Leo – first it was a Thracian settlement named umjetne inteligencije nazvan Umjetna inte- Budin pointed out, last year Croatia signed Serdica, then a Bulgarian one named Sredec ligencija za Europu, čime se pridružila Ko- a strategic document on cooperation in the and finally Sofia, often called one of -Eu ordiniranom planu o umjetnoj inteligenciji field of artificial intelligence called Arti- rope’s eternal cities. In 1878, when Bulgaria te preuzela obavezu da će u prvoj polovici ficial Intelligence for Europe, having thus was liberated from 500-year-long Ottoman 2019. donijeti Strategiju razvoja umjetne joined the Coordinated Plan on Artificial rule, Sofia was a small oriental-like town inteligencije. Akademik Budin pojasnio je Intelligence and taken on a commitment with about 12 thousand inhabitants. After da taj pojam obuhvaća sustave s inteligen- to make an Artificial Intelligence Develop- 1879, when it was proclaimed Bulgarian tnim ponašanjem koji izvode radnje s odre- ment Strategy in the first half of 2019. Full capital, Sofia saw great socio-political, eco- đenim stupnjem autonomije, a ne stvaranje Academy Member Budin clarified that the nomic and urban changes. umjetnog čovjeka. Po njegovu mišljenju, term comprised systems with intelligent The exhibition was opened by the Depu- Strategija bi trebala obuhvatiti sva područja behaviour that carry out tasks with a cer- ty Mayor of Zagreb Jelena Pavičić Vukičević vezana uz digitalizaciju, poput računarstva tain level of autonomy, and not a creation who emphasized that Sofia and Zagreb were u oblaku, digitalnih platformi, robotike i of an artificial being. He believes that the linked by many years of sincere and great interneta stvari. Spomenuo je primjer Nje- Strategy should include all areas related to friendship. “The views of Sofia brought to us mačke, gdje je osnovano na desetke centara digitalization, such as cloud computing, by this exhibition surely remind us of cen- kvalitete koji podupiru digitalizaciju malih digital platforms, robotics and internet of tral-European Zagreb, and the fact that the i srednjih poduzeća uz primjenu umjetne in- things. He mentioned an example from best architects in the late 19th and early 20th teligencije. Na skupu je istaknuto da uskla- Germany where dozens of quality centres century worked in this corner of the world đivanje upotrebe umjetne inteligencije treba were set up to support the digitization of demonstrates that we have always been Eu- biti sinergijsko i odnositi se na znanstvena small and medium-sized enterprises using rope and that today we can still offer com- istraživanja i visoko obrazovanje, kao i na artificial intelligence. At the symposium it mon European contents and values which industrijski razvoj i poduzetništvo uz razno- was emphasized that the harmonization of we continue to create”, said Jelena Pavičić vrsne primjene s gospodarskim i društvenim the use of artificial intelligence should be Vukičević. The Secretary of the Academy utjecajem. (M. L.) synergistic and should relate to scientific re- Department of Fine Arts Mladen Obad search and higher education, as well as to Šćitaroci pointed out that Viennese urban, ON ARTIFICIAL INTELLIGENCE industrial development and entrepreneur- architectural and cultural influence on Sofia ship with various applications that have and Zagreb is felt to this day. “Therefore, On April 9, a round table entitled Euro- economic and social impact. (M. L.) we recall how Vienna’s cultural and artistic pean Declaration of Cooperation on Artificial idea of unity between art and overall ur- OBNOVA CRKVE SV. VLAHA U ban planning and architecture, present at DUBROVNIKU the turn of the century, influenced urban and architectural development of Sofia and U Hrvatskoj akademiji znanosti i um- Zagreb. This exhibition gives a good insight jetnosti 12. travnja predstavljen je zbornik into what was simultaneously happening in radova sa znanstvenoga skupa o obnovi Zagreb and in Sofia, but it also gives us an najpoznatije dubrovačke crkve održanog opportunity to compare all those differences u travnju 2016. na Hrvatskom katoličkom in realization that were influenced by vari- sveučilištu u Zagrebu – Obnova crkve sv. ous factors”, said Obad Šćitaroci. (M. L.) Vlaha u Dubrovniku. U zborniku su objavljeni radovi 11 autora različitih struka koji O UMJETNOJ INTELIGENCIJI su obradili različite vidove obnove crkve sv. Vlaha, koja se obnaljala sve od Domovin- U organizaciji Znanstvenog vijeća za skoga rata pa do ponovnoga blagoslova cr- tehnološki razvoj i Znanstvenog vijeća za kve 2016. Obrađene su teme iz arheologije, istraživačku infrastrukturu Hrvatske aka- statike, sanacije ratne štete i konzervator-

74 | GLASNIK HAZU KRONIKA

Hrvatska došla na sam vrh europskih ze- The collection was presented by Full malja svojom osmišljenom i organiziranom Academy Member Radoslav Tomić, Profes- zaštitom baštine u ratnim i poslijeratnim sor Zlatko Karač, PhD, from the Faculty godinama. Katarina Horvat Levaj smatra of Architecture in Zagreb, Dr Ivanka Jemo da se malo koji grad može poput Dubrov- from the Institute for the Restoration of Du- nika pohvaliti cjelovitom obnovom i crkva, brovnik and Dr Katarina Horvat Levaj from i zidina, i svih javnih upravnih građevina. the Art History Institute. (M. L.) Tomić emphasized the importance of St. Blaise’s Church for Croatian people RESTORATION OF ST. in general, since the Croatian nation and BLAISE’S CHURCH IN state were built on the spiritual and cul- skoga pristupa te restauratorska pitanja i DUBROVNIK tural heritage of Dubrovnik. “The Church pitanja brige oko umjetnina crkve sv. Vla- of St. Blaise was a symbol of state identity ha, koja je jedan od simbola Dubrovnika On April 12, a collection of works Res- and the Dubrovnik Republic”, said Tomić. i jedan od najvažnijih spomenika hrvatske toration of St. Blaise’s Church in Dubrovnik, Zlatko Karač mentioned that engineer Egon barokne arhitekture. Urednici su zbornika from a symposium held on the same topic at Lokošek’s professional role in church res- prof. dr. sc. Emilio Marin, Katarina Horvat- the Croatian Catholic University in Zagreb toration was exceptionally important, add- Levaj i Ivanka Jemo, a izdavači Dubrovačka in April 2016, was presented in the Croatian ing that Croatia is placed at the very top of biskupija, Hrvatsko katoličko sveučilište i Academy of Sciences and Arts. The collec- European countries with its well-designed izdavačka kuća ArTresor iz Zagreba. Pred- tion includes works of 11 authors of differ- and organized heritage protection in the war sjednik HAZU akademik Velimir Neid- ent professions who wrote about various and post-war years. Katarina Horvat Levaj hardt podsjetio je na važnost Dubrovnika, aspects of St. Blaise’s Church restoration, believes that few cities like Dubrovnik can koji je poslije hrvatskih narodnih vladara i which took place from the Homeland War boast of complete renovation of both the kraljeva u Bosni preko svoje republike čuvao until it was re-consecrated in 2016. The top- church and the walls and all public admin- ideju hrvatske slobode sve do 1806. „Du- ics include archaeology, statics, war damage istrative buildings. (M. L.) brovnik je bio lučonoša hrvatske slobode, a and reconstruction, conservation issues, res- Hrvatska je zemlja eminentne kulture koja toration of art works in St. Blaise’s church, MALI KRIŽEVI VELIKIH nas je stvorila i koja čuva naš identitet. Mi which is one of the symbols of Dubrovnik MAJSTORA smo mali narod velikih mogućnosti“, po- and one of the most important monuments ručio je akademik Neidhardt. Dubrovački of Croatian Baroque architecture. The book U povodu Uskrsa, Hrvatska akademi- biskup mons. Mate Uzinić kazao je da ba- was edited by Professor Emilio Marin, ja znanosti i umjetnosti organizirala je 17. ština dvojako obvezuje – tako da je čuvamo, PhD, Katarina Horvat-Levaj and Ivanka travnja tradicionalno predavanje posveće- njegujemo i održavamo te takvu predamo Jemo, and it was published by the Diocese no Uskrsu – Mali križevi velikih majstora. idućem naraštaju, dok joj je druga uloga iz of Dubrovnik, the Croatian Catholic Uni- Ikonografija prijateljstva – koje je održala nje učiti. Rektor Hrvatskoga katoličkog sve- versity and the publishing house ArTresor akademkinja Željka Čorak. Predavačica je učilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić rekao je from Zagreb. The President of the Croatian predstavila radove petorice kipara i slikara da je model obnove crkve svetoga Vlaha u Academy of Sciences and Arts Velimir Nei- (Branka Ružića, Ivana Lovrenčića, Zlatka Dubrovniku dobar primjer kako treba po- dhardt emphasized the importance of the Boureka, Zvonimira Lončarića i Šime Vula- stupati u sličnim situacijama. Dubrovnik Republic, which, after Croatian sa) inspirirane temom križa i objasnila razli- Zbornik su predstavili akademik Ra- national rulers and kings in Bosnia, kept the ke i sličnosti njihovih stvaralačkih svjetova. doslav Tomić, prof. dr. sc. Zlatko Karač s idea of Croatian freedom until 1806. “Du- Govoreći o Uskrsu, kazala je da je kao tema Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu, dr. brovnik was a beacon of Croatian freedom, puno zahtjevniji od Božića, koji je umiljat i sc. Ivanka Jemo iz Zavoda za obnovu Du- and Croatia is a country of eminent culture opipljiv kroz prikaze djeteta, životinja, sni- brovnika i dr. sc. Katarina Horvat Levaj s which created us and which preserves our jega, štalice i slame. „Uskrs međutim nema Instituta za povijest umjetnosti. identity. We are a small nation of large pos- svjedoka. Kad Isus ustane iz mrtvih, nema Akademik Tomić istaknuo je da je crkva sibilities”, added Neidhardt. The Bishop nikoga. To je naprosto pitanje vjere i zato sv. Vlaha iznimno važna za cijeli hrvatski of Dubrovnik mons Mate Uzinić said that Uskrs neprestano traži metaforu, pa sve narod jer se na duhovnom i kulturnom na- heritage brings two commitments – the što se iznova rađa postaje metafora Isusova sljeđu Dubrovnika gradila hrvatska nacija i first is to protect it, cherish it and preserve uzlaska i naše nade“, rekla je akademkinja država. „Crkva svetog Vlaha bila je znak dr- it for next generations, while the second is Čorak. Također je istaknula da je Veliki tje- žavnog identiteta i ustroja Dubrovačke Re- to learn from it. The Rector of the Croatian dan pravo vrijeme da se ljudi sa zahvalnošću publike“, rekao je akademik Tomić. Zlatko Catholic University, Professor Željko Tanjić, sjete svega dobroga što im je učinjeno kako Karač podsjetio je na posebno važnu ulogu PhD, said that St. Blaise’s Church restora- bi time uskrisili one koji su im bili dobri. u stručnom smislu inženjera Egona Loko- tion model was a good example what to do Predsjednik HAZU akademik Velimir šeka u obnovi crkve, zahvaljujući kojem je in similar situations. Neidhardt podsjetio je na važnost crkvene

GLASNIK HAZU | 75 Holy Week was a perfect time for people to remember with gratitude all the good that they had experienced and thus to resurrect the ones that had been good to them. The President of the Croatian Academy of Sciences and Arts Velimir Neidhardt stressed the importance of religious art for the world heritage. He recalled the fire in the Cathedral of Notre-Dame in Paris and great pain inflicted by the scene of a burning church, a feeling very well known to Croats who witnessed destruction and ZNANSTVENI SKUP O demolition of hundreds of their churches LJUBOMIRU MARAKOVIĆU during the Homeland War, while the per- petrators did not express even one word of Pod pokroviteljstvom Hrvatske akademi- remorse. (M. L.) je znanosti i umjetnosti 25. i 26. travnja u Knjižnici HAZU u Zagrebu te u Topuskom POSJET PREDSJEDNIKA održan je znanstveni skup o književnom RUMUNJSKE AKADEMIJE povjesničaru Ljubomiru Marakoviću koji HRVATSKOJ AKADEMIJI su organizirali Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Filozofskim fakul- umjetnosti za svjetsku baštinu, a osvrnuo se Predsjednik Hrvatske akademije znanosti tetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim i na požar u pariškoj katedrali Notre-Dame i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt filološkim društvom iz Zagreba, Ogran- kazavši da je velika bol kad crkve izgaraju, primio je 18. travnja predsjednika Rumunj- kom Matice hrvatske u Varaždinu, Sveuči- što Hrvati dobro znaju jer su u doba Do- ske akademije Ioana-Aurela Popa, s kojim je lištem Jurja Dobrile u Puli te Sveučilištem movinskog rata stotine njihovih crkava bile potpisao sporazum o suradnji dviju akademi- u Zadru. Na skupu je sudjelovalo tridesetak sravnjene sa zemljom bez ijedne riječi žalje- ja. Njime je predviđena suradnja u istraživač- znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva. Bio nja onih koji su to učinili. (M. L.) kim projektima koje provode znanstvenici i je to 17. u nizu znanstvenih skupova u okvi- istraživači iz obiju zemalja, sudjelovanje na ru znanstvenog projekta Hrvatski književni SMALL CROSSES OF GREAT seminarima, konferencijama, radionicama i povjesničari koji vodi prof. dr. sc. Tihomil MASTERS simpozijima, kao i na bilateralnim i multi- Maštrović, znanstveni savjetnik u trajnom lateralnim znanstvenim i kulturnim doga- zvanju na Odsjeku za povijest hrvatske knji- On the occasion of Easter, on 17 April, đajima koji se dotiču tema od zajedničkog ževnosti HAZU. On je u svojem izlaganju the Croatian Academy of Sciences and Arts interesa. Tijekom susreta razmijenjena su kazao da se Maraković svojom književnokri- organized a traditional lecture dedicated to iskustva vezana uz dosadašnje djelovanje i tičkom djelatnošću istaknuo kao obrazovan Easter entitled Small Crosses of Great Masters. ustroj dviju akademija. (M. L.) i obaviješten hrvatski književni, kazališni i Iconography of Friendship, which was held by filmski kritičar katoličkoga smjera te da je Full Academy Member Željka Čorak. She VISIT OF THE PRESIDENT OF bio među prvima koji su zbivanja u suvre- presented the works of five sculptors and THE ROMANIAN ACADEMY menoj hrvatskoj književnosti povezivali s painters (Branko Ružić, Ivan Lovrenčić, europskima. „Odlikovalo ga je zanimanje i Zlatko Bourek, Zvonimir Lončarić and On April 18, the President of the Croa- otvorenost za nove tendencije, pokrete i ek- Šime Vulas) which were inspired by crosses tian Academy of Sciences and Arts Velimir sperimente u književnosti. S pravom mu se and explained differences and similarities Neidhardt welcomed the President of the pripisuje najveći utjecaj na postanak i razvoj between their creative worlds. Speaking Romanian Academy Ioan-Aurel Pop for the hrvatskoga katoličkog književnog pokreta. of Easter, she said that the topic was much signing of an agreement on cooperation be- Upućen u zbivanja u svjetskoj literaturi, more demanding than Christmas, which is tween the two academies. The agreement in- isticao je vrijednost katoličkih pisaca, ali je endearing and tangible through representa- cludes cooperation in research projects car- objektivno prosuđivao i djela drugih pisaca“, tions of a child, animals, snow, stable and ried out by scientists and researchers from rekao je Maštrović. straw. “Easter, however, has no witnesses. both countries, participation at seminars, Ljubomir Maraković završio je isusovač- When Jesus resurrected from the dead, there conferences, workshops and symposiums, ku gimnaziju u Travniku, dok je germani- was nobody around. It is simply a matter of as well as bilateral and multilateral scientific stiku i slavistiku doktorirao u Beču. Pisao faith and therefore Easter constantly looks and cultural events on topics of common inje eseje, studije i književnu kritiku. Kao for a metaphor and everything that is reborn terest. The presidents also exchanged experi- gimnazijski profesor službovao je u Banjoj becomes a metaphor of Jesus’s ascension and ence related to the work and organization of Luci i Zagrebu, dva je desetljeća uređivao of our hope”, said Čorak. She added that the two academies. (M. L.) Hrvatsku prosvjetu, a od 1941. bio je ured-

76 | GLASNIK HAZU KRONIKA nik za film, poredbenu književnost i teo- movements and experiments in literature. riju književnosti u Hrvatskoj enciklopediji. He is rightly considered to have had the Godine 1944. postao je profesor na Visokoj greatest influence on the creation and de- pedagoškoj školi u Zagrebu, ali je 1945. bio velopment of the Croatian Catholic literary suspendiran kao profesor sa svih državnih movement. Aware of developments in world učilišta, 1947. osuđen i zatvoren s dvogo- literature, he emphasized the value of Cath- dišnjim gubitkom političkih prava. Od olic writers, but objectively judged the works 1949. bio je profesor u Interdijecezanskoj of other writers as well”, said Maštrović. nadbiskupskoj gimnaziji u Zagrebu. Jedan Ljubomir Maraković completed the je od najutjecajnijih hrvatskih književnih i Jesuit Grammar School in Travnik, and kazališnih kritičara između dvaju svjetskih earned his doctoral degree in German and ratova, a i jedan od prvih hrvatskih filmskih Slavic languages in Vienna. He wrote essays, hrvatskog stručnog nazivlja zbog sve veće kritičara. (M. L.) studies and literary criticism. He taught in dominacije engleskog jezika. Kazao je da bi grammar schools in Banja Luka and Za- Razred za filološke znanosti HAZU trebao SYMPOSIUM ON LJUBOMIR greb, he was the editor of Hrvatska prosv- preuzeti ulogu nekadašnjeg Vijeća za normu MARAKOVIĆ jeta (Croatian Education) for two decades hrvatskog standardnog jezika. and in 1941 he became the editor for film, Voditelj Znanstvenog vijeća za antro- Under the patronage of the Croatian comparative literature and literary theory in pologijska istraživanja HAZU akademik Academy of Sciences and Arts, on April 25 Hrvatska enciklopedija (Croatian Encyclopae- Pavao Rudan rekao je da je nacionalna and 26 in the Academy Library in Zagreb dia). In 1944 he started his professorial work terminologija pojedine struke dokaz nje- and in Topusko, a symposium dedicated to at the Higher Pedagogical School in Zagreb, zine razvijenosti i spomenuo kao primjer literary historian Ljubomir Maraković was but in 1945 he was suspended from all state rječnik hrvatskog antropološkog nazivlja. held. It was organized by the University of education institutions. In 1947 he was con- Predsjednica Hrvatskog slavističkog odbora Zagreb Department of Croatian Studies, in victed and imprisoned, and deprived of his prof. dr. sc. Bernardina Petrović istaknula je collaboration with the University of Zagreb political rights for two years. From 1949 he važnost sagledavanja hrvatske terminologi- Faculty of Humanities and Social Sciences, worked as a professor at the Interdiocesan je i terminografije u slavenskom kontekstu, the Croatian Philological Society in Zagreb, Archdiocesan Grammar School in Zagreb. iako slavenske veze više nisu toliko čvrste Matrix Croatica Varaždin Branch, Juraj Do- He was one of the most influential Croatian kao nekad, dok je ravnatelj Instituta za hr- brila University of Pula and University of literary and theatre critics between the two vatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Željko Jozić Zadar. The symposium gathered around world wars, and one of the first Croatian istaknuo važnost projekta Struna, započetog thirty scholars from Croatia and abroad. It film critics. (M. L.) 2008., kojim se stvara istoimena termino- was the 17th symposium held under the sci- loška baza hrvatskog strukovnog nazivlja entific project Croatian Literary Historians, TERMINOLOŠKI IZAZOVI sustavnim prikupljanjem, stvaranjem, obra- led by Professor Tihomil Maštrović, PhD, dom i tumačenjem nazivlja različitih struka permanent scientific advisor at the Academy Pod pokroviteljstvom Hrvatske akade- radi izgrađivanja i usklađivanja nazivlja na Division for the History of Croatian Lit- mije znanosti i umjetnosti, a u organizaciji hrvatskom jeziku. (M. L.) erature. He pointed out that Maraković’s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, work as a literary critic defined him as an Znanstvenog vijeća za antropologijska TERMINOLOGICAL educated and versed Croatian literary, the- istraživanja HAZU i Terminološke komi- CHALLENGES atre and film critic of Catholic views, who sije Međunarodnog slavističkog komiteta, was among the first ones to link events in 9. svibnja organiziran je okrugli stol Ter- A round table Terminological Challenges contemporary Croatian literature to the Eu- minološki izazovi i novi smjerovi znanstve- and New Scientific Research Directions, orga- ropean context. “He was distinguished by nih istraživanja u sklopu kojeg je održano nized by the Institute for Croatian Language his interest and openness to new tendencies, i zasjedanje Terminološke komisije Među- and Linguistics, the Scientific Council for narodnog slavističkog komiteta. Bilo je to Anthropological Research of the Croatian prvo zasjedanje tog tijela u Hrvatskoj. Ter- Academy of Sciences and Arts, and the Ter- minološka komisija Međunarodnog slavi- minology Commission of the International stičkog komiteta stručno je tijelo koja se bavi Committee of Slavists, was held on 9 May proučavanjem različitih aspekata nazivlja under the patronage of the Croatian Acad- različitih struka i nazivoslovlja u svim sla- emy of Sciences and Arts. The round table venskim zemljama i obuhvaća po nekoliko included a session of the International Com- znanstvenika, stručnjaka za terminologiju iz mittee of Slavists Terminology Commission. svake od zemalja. Skup je otvorio predsjed- It was the first session of this institution in nik HAZU akademik Velimir Neidhardt, Croatia. The Terminology Commission of koji je istaknuo važnost rada na stvaranju the International Committee of Slavists is a

GLASNIK HAZU | 77 professional institution that studies nomen- visokog školstva u Habsburškoj Monarhi- clatures of various professions in all Slavic ji, a prof. dr. sc. Mijo Korade o hrvatskom countries. It is composed of several scientists znanstvenom krugu u Mađarskoj. (M. L.) and terminology experts from each country. The meeting was opened by the President of 200 YEARS AFTER JOSIP the Croatian Academy Velimir Neidhardt FRANJO DOMIN who emphasized how important it was to create Croatian nomenclature to contrast On May 9, in the Palace of the Croatian the increasing domination of the English Academy of Sciences and Arts, organized language. He said that the Academy De- by its Department of Mathematical, Physi- partment of Philological Sciences should cal and Chemical Sciences, a symposium take over the role of the former Council for čilišta. Nakon što je 1800. imenovan zagre- Croatian Physicist and Chemist Josip Franjo Standard Croatian Language Norm. bačkim kanonikom, vratio se u Zagreb, gdje Domin [1754–1819], Two Hundered Years The Head of the Scientific Council for je djelovao kao rektor i profesor sjemeništa After, dedicated to this distinguished sci- Anthropological Research Pavao Rudan na Kaptolu. Domin je bio posljednji hrvat- entist and Jesuit, was held. Josip Franjo said that national terminology of a certain ski isusovac od ukinuća tog reda 1773. do Domin was prominent in chemistry and profession demonstrated its development, njegove obnove 1814. physics, but also in electro-therapy. He was giving the example of the Dictionary of Najvažnije Dominovo djelo jest Fizi- schooled in Croatia, Austria and Hungary, Croatian Anthropological Nomenclature. kalna rasprava o postanku, naravi i koristi and from 1777 he worked as a professor The Vice-President of the Croatian Com- umjetnog zraka (1784.) u kojem je ponovio i of experimental and theoretic physics and mittee of Slavists, Professor Bernardina opisao sve dotadašnje pokuse s plinovima na mechanics, first at the Royal Academy in Petrović, PhD, stressed the importance of temelju radova gotovo osamdeset europskih Györ and Pecs, and from 1794 at Budapest understanding Croatian terminology and učenjaka uvevši svojom Raspravom austrij- University, where he was Dean at the Fac- terminography in the Slavic context, al- sku, hrvatsku i mađarsku znanost u novo ulty of Philosophy and University Rector. though Slavic connections are no longer as područje, cjelokupnu pneumatsku kemiju, In 1800, after having been nominated for solid as they used to be, while the Director na kojem je kasnije izrasla Lavoisierova re- Zagreb Canon, he returned to Zagreb where of the Institute for Croatian Language and volucija u kemiji. Dominov izvorni dopri- he worked as rector and professor at Kap- Linguistics, Dr Željko Jozić, emphasized the nos čini drugi dio njegove knjige u kojem je tol Seminary. Domin was the last Croatian importance of the Struna project, initiated opisao sve primjene novootkrivenih plinova: Jesuit from 1773, when the order was abol- in 2008, which creates the terminological eudiometar, aerostat, pneumatsku pumpu i ished, until 1814, when it was restored. base of the Croatian professional vocabu- pomagala za disanje. On je te aparate pro- Domin’s most significant work was lary by systematically collecting, creating, učio i usavršio. Physicist Discussion on the Origin, Nature processing and defining nomenclatures Potpredsjednik HAZU akademik Davor and Benefit of Artificial Air(1784) in which of different professions for the purpose of Miličić podsjetio je na važnost isusovačkog he repeated and described all previous ex- constructing and harmonizing the Croatian reda u prosvjeti i znanosti, dok je tajnik periments with gases, based on the works terminology. (M. L.) Razreda za matematičke, fizičke i kemijske of almost eighty European scholars. His znanosti akademik Goran Pichler ukazao Discussion directed Austrian, Croatian and 200 GODINA OD SMRTI na prednosti i nedostatke flogistonske teo- Hungarian science to a new area, an all- JOSIPA FRANJE DOMINA rije u kemiji, kojom se Domin koristio. O encompassing pneumatic chemistry which životu i djelu Josipa Franje Domina izlagala later led to Lavoisier’s revolution in chem- U organizaciji Razreda za matematičke, je prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar, koja istry. Domin’s original contribution lies in fizičke i kemijske znanosti Hrvatske aka- je s akademikom Nenadom Trinajstićem the second part of his book where he de- demije znanosti i umjetnosti, 9. svibnja u govorila i o Dominu kao prvom pneumat- scribed all uses of newly-discovered gases: palači HAZU održan je skup Hrvatski fi- skom kemičaru u Habsburškoj Monarhiji. eudiometer, aerostat, pneumatic pump and zičar i kemičar Josip Franjo Domin [1754. Akademik Vladimir Paar predstavio je Do- respiratory aids. He studied and perfected – 1819.], dvjesto godina poslije posvećen tom minova istraživanja u fizici, dr. sc. Nikola those apparatuses. istaknutom znanstveniku i isusovcu. Josip Radić Dominov opis pneumatske pumpe na The Vice-President of the Croatian Acad- Franjo Domin istaknuo se na području ke- temelju apsorpcije drvenog ugljena, prof. dr. emy of Sciences and Arts Davor Miličić re- mije i fizike, ali i elektroterapije. Školovao se sc. Ivica Martinović Dominov profesorski called the importance of Jesuit Order for u Hrvatskoj, Austriji i Ugarskoj, a od 1777. rad iz perspektive njegovih tezarija, a prof. education and science, while the Secretary djelovao je kao profesor eksperimentalne dr. sc. Dubravko Habek Dominov rad na of the Department of Mathematical, Physi- i teorijske fizike te mehanike, najprije na elektroterapiji u Pečuhu i Zagrebu, dok je cal and Chemical Sciences Goran Pichler Kraljevskoj akademiji u Györu i Pečuhu, a mr. sc. Tomica Plukavec govorio o Domino- explained pros and cons of the phlogiston od 1794. na Sveučilištu u Pešti, gdje je bio vim posljednjim godinama u Zagrebu. Dr. theory in chemistry, which was used by dekan Filozofskog fakulteta i rektor Sveu- sc. Ivana Horbec govorila je o reformama Domin. Professor Snježana Paušek-Baždar,

78 | GLASNIK HAZU KRONIKA

PhD, who gave an overview of Josip Franjo economic and touristic development. Domin’s life and work, was joined by Full Obad Šćitaroci said that Croatia had rich Academy Member Nenad Trinajstić in the urban culture and valuable and diverse ar- presentation of Domin as the first pneumat- chitectural and landscape cultural heritage, ic chemist in the Habsburg Monarchy. Full warning that a large part of it was in a poor Academy Member Vladimir Paar presented condition and often had no function. He Domin’s research in physics, Dr Nikola explained that such circumstances started Radić presented Domin’s description of the the project and directed it towards finding pneumatic pump based on charcoal absorp- answers to the question how to give life to tion, Professor Ivica Martinović Dominov, dying and inactive heritage, i.e. instead of PhD, talked about Domin’s professorial turning it into museums, how to include it work from the perspective of his final ex- in life. (M. L.) ams, Professor Dubravko Habek, PhD, presented Domin’s work on electro-therapy HRVATSKI MUZEJ MARITIMNE in Pecs and Zagreb, while Tomica Plukavec KULTURE U ZADRU talked about Domin’s last years in Zagreb. Dr Ivana Horbec spoke about higher edu- Predsjednik Hrvatske akademije zna- cation reforms in the Habsburg Monarchy, nosti i umjetnosti akademik Velimir Nei- and Professor Mijo Korade, PhD, talked dhardt potpisao je 21. svibnja u Zavodu za about the Croatian scientific circle in Hun- povijesne znanosti HAZU u Zadru, zajedno gary. (M. L.) funkciju. Objasnio je da je zbog takva stanja sa županom Zadarske županije Božidarom projekt i pokrenut te usmjeren na pronalaže- Longinom, gradonačelnikom grada Zadra CULTURAL URBAN HERITAGE nje odgovora na pitanje kako oživiti umiru- Brankom Dukićem i rektoricom Sveučilišta će i neaktivno naslijeđe, odnosno ne učiniti u Zadru prof. dr. sc. Dijanom Vican Pismo U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti ga muzejem već ga uključiti u život. (M. L.) namjere o osnivanju Hrvatskog muzeja ma- i umjetnosti 16. svibnja predstavljena je knji- ritimne kulture u Zadru. Muzej bi se nala- ga Cultural Urban Heritage Development, CULTURAL URBAN HERITAGE zio u postojećim i novoizgrađenim prosto- Learning and Landscape Strategies, nastala rima Zavoda za povijesne znanosti HAZU kao rezultat četverogodišnjeg istraživačkog On May 16, in the Library of the Croa- u Zadru, a perivoj vile Dirce, kojem će se projekta Urbanizam naslijeđa – Urbanistički tian Academy of Sciences and Arts the priključiti i postojeći park Maraska, uredio i prostorni modeli za oživljavanje i unaprje- book Cultural Urban Heritage Develop- bi se kao muzej na otvorenom. Bit će to đenje kulturnog naslijeđa koji se provodio na ment, Learning and Landscape Strategies was tematizirano muzejsko predvorje u ukupnoj Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Za- presented. The book is a result of four-year parkovnoj površini od 14.000 m2, na naj- grebu, a financirala ga je Hrvatska zaklada research project Heritage Urbanism – Ur- ljepšem obalnom području Zadra. Muzejski za znanost. U knjizi surađuje 58 autora iz ban and Spatial Models for Revival and sadržaj obuhvaćao bi pomorski dio (s nagla- 12 zemalja, a na engleskom jeziku objavila Enhancement of Cultural Heritage imple- skom na lokalnu pomorsku kulturu grada ju je švicarska nakladnička kuća Springer. mented at the University of Zagreb Faculty i regije razvijenu na tragu regionalne po- Projekt je vodio akademik Mladen Obad of Architecture and financed by the Croa- morske povijesti), ribarski dio (s naglaskom Šćitaroci usredotočivši se na kreativno, odr- tian Science Foundation. 58 authors from na lokalni, ali i ukupni hrvatski doprinos živo i odgovorno korištenje urbanističkog, 12 countries contributed to the book, which ribarskoj kulturi i povijesti svijeta) i ma- graditeljskog i pejzažnog naslijeđa kao ne- was published in English by Swiss publish- rikulturni dio (s naglaskom na suvremeni obnovljivog resursa. Uz brojne istraživače iz ing company Springer. i budući održivi razvitak marikulturnoga Hrvatske, u knjizi su kao autori i koautori The project, led by Full Academy Mem- gospodarstva). „Bit će to izvrstan centar poglavlja sa svojim istraživanjima sudjelovali ber Mladen Obad Šćitaroci, was focused on maritimne kulture, ne samo na Mediteranu, i stručnjaci iz Europe i svijeta. Naslijeđe se creative, sustainable and responsible usage želi afirmirati kao aktivni prostor i prostorni of urban, architectural and landscape heri- resurs, želi ga se uključiti u suvremeni život i tage as an unrenewable resource. Alongside omogućiti mu da bude pokretač i aktivni su- many researchers from Croatia, experts dionik održivoga prostornog, društveno-kul- from Europe and the world authored and turnog, gospodarskog i turističkog razvoja. co-authored several chapters with their re- Akademik Obad Šćitaroci kazao je da search. Heritage needs to be affirmed as an Hrvatska baštini bogatu urbanu kulturu te active space and spatial resource, it needs vrijedno i raznoliko graditeljsko i pejzažno to be included in contemporary life and it kulturno naslijeđe, no upozorio je da je velik should become a motor and an active partic- dio u lošem stanju i često nema nikakvu ipant in a sustainable spatial, socio-cultural,

GLASNIK HAZU | 79 nego u svijetu. Mora i oceani bili su oduvi- and Villa Dirce gardens, along with the AFRIČKA SVINJSKA KUGA – jek najvažniji informacijski koridori, kao što existing Maraska Park, will be turned into PRIJETNJA S ISTOKA je to danas internet, i to ne samo što se tiče an open-air museum. It will be a thematic njihova bogatstva i plodnosti, nego u šire- museum foyer which will extend itself over U organizaciji Zavoda za znanstve- nju civilizacije. Mi i naša hrvatska kultura 14,000 m2, along the most beautiful coastal noistraživački i umjetnički rad Hrvatske rođeni smo na posteljici antičke civilizacije. area in Zadar. The museum exhibits will akademije znanosti i umjetnosti u Velikoj Zadar je pritom jedan od najvažnijih eleme- include a maritime part (with emphasis on Gorici, Hrvatske veterinarske komore i Hr- nata i zato zaslužuje ovaj znameniti centar”, local maritime culture of the city and the vatskog veterinarskog instituta, 10. je trav- rekao je akademik Neidhardt. region developed on regional maritime his- nja u Vijećnici grada Velike Gorice održano Projekt Hrvatskog muzeja maritimne tory), a fishing part (with emphasis on local, predavanje Afrička svinjska kuga – prijetnja kulture predstavio je akademik Nikola but also on overall Croatian contribution s istoka izv. prof. dr. sc. Lorene Jemeršić, Bašić, koji je podsjetio da su Hrvati jedini to fishing culture and history of the world) znanstvene savjetnice s Hrvatskog veteri- slavenski narod koji je došao u neposredan and maricultural part (with emphasis on narskog instituta, voditeljice Laboratorija dodir s mediteranskom kulturom, a Hrvat- contemporary and future sustainable devel- za klasičnu svinjsku kugu i molekulsku di- ska jedna od zemalja s najduljom morskom opment of maricultural economy). “It will jagnostiku virusnih bolesti te priznatog eu- obalom, dugom oko 6.500 km. „Takva ze- be a great maritime culture centre, not only ropskog eksperta za svinjsku kugu. Afrička mlja trebala bi biti izrazito maritimna. lpak, in the Mediterranean, but also in the world. svinjska kuga neizlječiva je zarazna bolest Hrvatska to nije. Ona još uvijek nije otkrila The seas and oceans have always been the svinja. Odlikuje se visokim morbiditetom i svoje more“, rekao je akademik Bašić, koji je most important information corridors, such mortalitetom (do 100%) te predstavlja jednu obrazložio i zašto bi se Muzej trebao nalaziti as the Internet today, not only in terms of od najznačajnijih bolesti svinja. Riječ je o upravo u Zadru. Kako je istaknuo, to je grad their wealth and fertility, but also in the bolesti koja se rapidno širi svijetom, a pri- velike pomorske i ribarske tradicije, najsta- spread of civilization. We and our Croatian sutna je i u sedam zemalja Europske unije rije i najsnažnije hrvatsko središte ribarstva, culture were born on the placenta of ancient – Poljskoj, Litvi, Latviji, Rumunjskoj, Slo- marikulture i ribarske industrije. I hrvatsko civilization. Zadar is one of the most im- vačkoj, Češkoj i Mađarskoj – te u Ukrajini ribarstvo prvi se put spominje 995. u darov- portant elements and therefore deserves this i Bjelorusiji. „Više ne dvojimo hoće li bolest nici kojom je zadarsko plemstvo darovalo remarkable centre”, said Neidhardt. stići i k nama, samo ostaje pitanje kada. Zbog benediktinskom samostanu svetog Krševa- The project Croatian Museum of Mari- toga poduzimamo sve potrebne mjere i činimo na u Zadru ribarske pošte kraj Molata i u time Culture was presented by Full Acad- sve u vidu suzbijanja pojave bolesti“, navela Telašćici na Dugom otoku. „Ova inicijativa emy Member Nikola Bašić who reminded je profesorica Jemeršić. na tragu je onih Akademijinih nastojanja that Croats were the only Slavic people who Predavanje je okupilo brojne veterinarske kojima se njezini podiskorišteni potencijali came into a direct contact with the Mediter- znanstvenike i stručnjake iz cijele Hrvatske, stavljaju u službu zajednice. Akademija želi ranean culture, and that Croatia is one of ali i stočare, vlasnike obiteljskih poljopri- iznijeti na društvenu scenu i one teme koje the countries with the longest sea coast, over vrednih gospodarstava kojima bi navedena su, iz raznoraznih razloga, ostale zanemare- 6,500 km long. “Such a country should be bolest mogla nanijeti nenadoknadivu štetu. ne. Jedna od tih tema svakako je i hrvatska very maritime. However, Croatia is not. It Ministarstvo poljoprivrede od 2010. podu- maritimna kultura, njezina povijest, sadaš- still hasn’t discovered its sea”, Bašić said and zima niz mjera, poput provođenja inspekci- njost i budućnost“, rekao je akademik Bašić. explained why the Museum should be lo- ja po farmama u cijeloj Hrvatskoj, pojačan (M. L.) cated in Zadar. As it was pointed out, it is a je carinski nadzor robe i mesa, na snazi su city of great maritime and fishing tradition, mjere zabrane za one proizvode koji stižu iz THE CROATIAN MUSEUM the oldest and the strongest Croatian cen- zemalja u kojima je bolest prisutna te mnoge OF MARITIME CULTURE IN tre of fisheries, maricultural and fishing -in druge mjere. Prof. dr. sc. Jemeršić naglasi- ZADAR dustries. Croatian fisheries were mentioned la je da je riječ o bolesti koja ne prelazi na for the first time in 995 in a Zadar nobil- On May 21, at the Academy Institute for ity donation in which fishing spots next to Historical Sciences in Zadar, the President Molat and in Telašćica on Dugi Otok were of the Croatian Academy of Sciences and given to the Benedictine monastery of St Arts Velimir Neidhardt, Zadar County Pre- Krševan in Zadar. “This initiative is in line fect Božidar Longin, Zadar Mayor Branko with the Academy’s efforts to put its insuf- Dukić and Zadar University Rector, Profes- ficiently used potential to the service of the sor Dijana Vican, PhD, signed a Letter of community. The Academy wants to bring to Intent for the foundation of the Croatian the social scene those topics that, for vari- Museum of Maritime Culture in Zadar. ous reasons, have been neglected. One of The Museum will be located in the existing these topics is certainly the Croatian mari- and newly-built premises of the Academy time culture, its history, present and future”, Institute for Historical Sciences in Zadar, Bašić added. (M. L.)

80 | GLASNIK HAZU KRONIKA

čovjeka te za njega ne može imati štetne IZVORI SVJETSKIH posljedice. No njezina pojava može dovesti MITOLOGIJA do pada ponude svinjetine na tržištu, zatva- ranja farmi, uništavanja bolesnih i na bo- U Knjižnici Hrvatske akademije zna- lest sumnjivih životinja, a zabrana prometa nosti i umjetnosti 23. svibnja povjesničar može nanijeti tešku situaciju u svinjogojstvu umjetnosti, pisac,�� novinar i sveučilišni pro- i ukupnom gospodarstvu. (M. L.) fesor u mirovini Vladimir Peter Goss odr- žao je predavanje Izvori svjetskih mitologija AFRICAN SWINE FEVER – THE i počeci hrvatske umjetnosti. Autor knjige THREAT FROM THE EAST Izvori svjetskih mitologija (The Origins od the World’s Mythologies) iz 2012., harvardski an- A lecture African Swine Flu – the Threat tropolog Michael Witzel, ustvrdio je da sve days can be read in two versions, Laurasian from the East, organized by the Institute for svjetske mitologije imaju zajednički korijen, (95%) and Gondwanan (5%). It is possible Scientific and Artistic Work of the Croa- koji se danas može iščitati u dvije inačice, la- that both originated from a single basic cor- tian Academy of Sciences and Arts in Velika urazijskoj (95%) i gondvanskoj (5%). Mogu- pus – Pangean mythology, and conclusions Gorica, the Croatian Veterinary Chamber će je da su obje nastale iz jednog temeljnog about such a hypothesis are formed based and the Croatian Veterinary Institute, was korpusa – pangeanske mitologije, a zaključci on reconstructions from later texts. In his held on April 10 in Velika Gorica Town o tome oblikuju se na temelju rekonstrukcija lecture Goss explained that on the Croatian Hall. The lecture was held by Associate iz kasnijih tekstova. U svojem je predava- territory a specific sequence of its inhabitants Professor Lorena Jemeršić, PhD, scientific nju Goss pojasnio da na hrvatskom pro- created a specific artistic expression, which advisor at the Croatian Veterinary Institute, storu specifični slijed njegovih stanovnika was based on the pre-Christian non-urban head of the Laboratory for classical swine stvara specifični umjetnički izraz, koji se tradition characteristic of areas behind the fever and molecular diagnostics of viral zasniva i na pretkršćanskoj izvanurbanoj Carpathians, but also on the integration into diseases and a recognized European expert zakarpatskoj tradiciji, ali i na integraciji u the urban and non-urban world of the Medi- for swine fever. African swine fever is an urbani i izvanurbani svijet Mediterana, pri terranean, the two being largely intertwined. incurable infectious pig disease. Morbidity čemu dolazi do širokog prožimanja. Goss je, Among other facts, Goss presented a series and mortality are high (up to 100%) and među ostalim, iznio niz primjera toponima of toponyms in Croatia and other Slavic it represents one of the worst pig diseases. u Hrvatskoj i drugim slavenskim zemljama countries named after supreme Slavic dei- The disease is spreading rapidly around the nastalih prema vrhovnim slavenskim bo- ties Perun, Veles and Mokoš. “They are the world and it is present in seven European žanstvima, Perunu, Velesu i Mokoš. „Oni main protagonists of per-Slavic myths about countries - Poland, Lithuania, Latvia, Ro- su glavni junaci praslavenskih mitova o the origin of the world. The places with spots mania, Slovakia, Czech Republic, Hungary, tome kako je stvoren i uređen svijet. Mjesta dedicated to these three deities often appear and in Ukraine and Belarus. “We are no lon- u kojima se mogu vidjeti točke posvećene together, characteristically corelated, in the ger doubtful whether the disease will arrive to tima trima božanstvima nerijetko pojavljuju shape of a triangle” said Goss. He believes us, the only question is when. Therefore, we zajedno, i to u karakterističnom suodnosu, that remains of a former sanctuary dedicat- are taking all necessary precautions to prevent u obliku trokuta“, kazao je Goss. Prema ed to Goddess Mokoš could be found next the occurrence of this disease” Jemeršić said. Gossovu mišljenju, tragovi nekadašnjeg to Zagreb Cathedral, at the site of barrow The lecture gathered numerous veteri- svetišta božice Mokoš mogli bi se nalaziti i Gamula, which is derived from a Slavic word nary scientists and experts from all parts of pokraj zagrebačke katedrale, gdje je posto- gomila. (M. L.) Croatia, but also farmers and family farm jao humak Gamula, čije je ime nastalo od owners who could suffer irreparable dam- slavenskog naziva gomila. (M. L.) NOVE SPOZNAJE O ANDRIJI age caused by this disease. Since 2010, the MOHOROVIČIĆU Ministry of Agriculture has been taking THE ORIGINS OF THE WORLD’S a series of measures, such as farm inspec- MYTHOLOGIES U Knjižnici Hrvatske akademije znano- tions, increased customs control of meat sti i umjetnosti 24. svibnja predstavljena je and meat products, ban on products from On May 23, in the Library of the Croa- knjiga Kroz koru do plašta: Nove spoznaje o affected countries, and many others. Pro- tian Academy of Sciences and Arts, art his- Andriji Mohorovičiću (1857. – 1936.) objav- fessor Jemeršić pointed out that the disease torian, writer, journalist and professor emeri- ljena u sklopu Akademijine edicije Rasprave does not spread to humans and that it can- tus Vladimir Peter Goss held a lecture on the i građa za povijest znanosti. Kako je istaknula not harm people. However, its occurrence Origins of the World’s Mythologies and the be- urednica knjige prof. dr. sc. Snježana Pau- can lead to a reduction in pork meat supply ginnings of Croatian Art. The author of the šek-Baždar, knjiga detaljno prikazuje život on the market, farm closures, elimination book The Origins of the World’s Mythologies i rad Andrije Mohorovičića i dopunjava of infected and suspicious animals, and in published in 2012, Harvard anthropologist dosadašnje tekstove o njegovu životnom addition, a ban on movement could harm Michael Witzel, suggests that all world’s my- putu i doprinosu meteorologiji, seizmologiji pig-farming and the entire economy. (M. L.) thologies have a common root, which nowa- i geofizici. Članke u knjizi napisali su: Sti-

GLASNIK HAZU | 81 – 1936)], published in Academy edition okrugli stol Požari otvorenog prostora – po- Rasprave i građa za povijest znanosti [Debates sljedice i prevencija koji je organiziralo Znan- and Material for the History of Science], stveno vijeće za zaštitu prirode HAZU. Mje- was presented in the Library of the Croa- re za ublažavanje pojave i posljedica požara tian Academy of Sciences and Arts on May otvorenog prostora predstavio je prof. dr. 24. As pointed out by the editor Professor sc. Ivica Kisić, koji je upozorio da su se u Snježana Paušek-Baždar, PhD, the book de- mediteranskom dijelu Hrvatske klimatske scribes Andrija Mohorovičić’s life and work promjene manifestirale sve učestalijom in detail and completes previous texts about pojavom ljetnih požara otvorenih prosto- his life and his contribution to meteorology, ra koji su imali određeni negativan utjecaj seismology and geophysics. The articles in na degradaciju tla, onečišćenje površinskih pe Kutleša o Mohorovičiću i njegovu dobu, the book were written by: Stipe Kutleša – voda te promjene u krajoliku. „U Hrvatskoj akademik Mirko Orlić o tome kako je dis- Mohorovičić and his age; Full Academy najveću opasnost od požara ima medite- kontinuitet postao Mohorovičićev, Marijan Member Mirko Orlić – how Mohorovičić ransko područje s gotovo 100.000 požara Herak o Mohorovičićevu seizmološkom appropriated discontinuity; Marijan Her- u razdoblju 1998. – 2018. Odstupanja od opusu, akademik Vladimir Paar o Moho- ak - on Mohorovičić’s seismologic work; navedenog broja požara na tom prostoru rovičiću u ozračju fizike i matematike, lvica Full Academy Member Vladimir Paar – bilo je 2014. s 1.026 požara i 2017. s ek- Martinović o Mohorovičiću i Sveučilištu u Mohorovičić in light of physics and math- stremnom pojavom čak 6.906 broja požara. Zagrebu te Branka Penzar i Alemka Orlić o ematics; lvica Martinović – Mohorovičić and Zbog nedostatka izvora slatke vode, većina pismima Andrije Mohorovičića njegovu sinu the University of Zagreb; Branka Penzar and požara u priobalju gasi se morskom vodom, Stjepanu, također istaknutom znanstveniku. Alemka Orlić - Andrija Mohorovičić’s letters što izravno utječe na narušavanje fizikalnih Suurednik knjige akademik Mirko Orlić to his son Stjepan, also prominent scientist. i kemijskih značajki tla.“ istaknuo da je Mohorovičić jedini iz kruga Co-editor Mirko Orlić explained that „Klimatske prilike koje postaju sve ek- najuspješnijih hrvatskih znanstvenika koji Mohorovičić was the only one among suc- stremnije te drastično smanjenje ruralnog je karijeru proveo u Hrvatskoj, osim razdo- cessful Croatian scientists who spent his stanovništva ukazuje na to da će požari blja studija u Pragu, za razliku od Ruđera career in Croatia, apart from his studies otvorenih prostora u skoroj budućnosti biti Boškovića, Nikole Tesle, Lavoslava Ružič- in Prague, unlike Ruđer Bošković, Nikola sve veći problem“, rekao je Kisić. Unapređe- ke i Vladimira Preloga, koji su djelovali u Tesla, Lavoslav Ružička and Vladimir Pre- nje sustava vatrogastva u prevenciji i gašenju inozemstvu, stoga se svugdje navodi samo log who worked abroad, and for this reason požara raslinja predstavio je Mario Starče- kao hrvatski znanstvenik. Mohorovičić je he is always mentioned only as Croatian sci- vić, koji je najavio da će od 2020. Hrvatska svjetski ugled stekao znanstvenim istraži- entist. Mohorovičić gained his worldwide vatrogasna zajednica, kao središnji državni vanjima u području geofizike, a posebno reputation with geophysics research, espe- ured i nadležno tijelo za vatrogastvo, obav- otkrićem plohe diskontinuiteta koja odje- cially by discovering the boundary of dis- ljati upravne i stručne poslove u području ljuje Zemljinu koru od plašta ispod nje. Ta continuity that separates the Earth’s crust vatrogastva. Ujedno se pokreću promjene u ploha danas u svijetu nosi naziv Mohoro- from the mantle beneath it. That boundary inspekcijsko-upravnom, organizacijskom i vičićev diskontinuitet ili Moho te se smatra is now called the Mohorovičić discontinu- financijskom pogledu. O prevenciji šumskih najvećim objektom u Sunčevu sustavu koji ity or the Moho and it is considered to be požara govorili su prof. dr. sc. Željko Špa- je nazvan po nekoj osobi. Potpredsjednik the largest object in the Solar System named njol i prof. dr. sc. Damir Barčić, koji su ista- HAZU akademik Frano Parać kazao je da after a person. Vice-President of the Croa- knuli da su šumski požari jedan od glavnih je Mohorovičić pravi reprezentant hrvat- tian Academy of Sciences and Arts Frano čimbenika devastacije i degradacije šuma ske znanosti i njezin ponos, dok je tajnik Parać said that Mohorovičić was a represen- na području Sredozemlja. Dr. sc. Krešimir Razreda za matematičke, fizičke i kemijske tative example of Croatian science and its Pandžić govorio je o posebnom izvješću Me- znanosti akademik Goran Pichler naveo pride, while Secretary of the Department of podatak da je Mohorovičić u Pragu bio Mathematical, Physical and Chemical Sci- student slavnog fizičara Ernsta Macha, te ences Goran Pichler added that in Prague je eksperimentalni rad u fizici primijenio u Mohorovičić was a student of the famous meteorologiji i geofizici. (M. L.) physicist Ernst Mach, and that he applied his experimental work in physics to meteo- NEW FINDINGS ON ANDRIJA rology and geophysics. (M. L.) MOHOROVIČIĆ POŽARI OTVORENOG The book Kroz koru do plašta: Nove PROSTORA spoznaje o Andriji Mohorovičiću (1857. – 1936.) [Through Crust to Mantle: New U Knjižnici Hrvatske akademije znano- Findings on Andrija Mohorovičić (1857 sti i umjetnosti 31. svibnja 2019. održan je

82 | GLASNIK HAZU KRONIKA

đuvladina panela o klimatskim promjenama whose objective is to realize the green econ- (IPCC) koje predviđa da do 2050. zaživi omy concept and to increase the share of koncept zelenog gospodarstva i da se poveća renewable energy by 2050. (M. L.) udio obnovljive energije. (M. L.) IZAZOVI HRVATSKOG OPEN AIR FIRES TURIZMA

A round table entitled Open Air Fires U organizaciji Znanstvenog vijeća za tu- – Consequences and Prevention, organized rizam Hrvatske akademije znanosti i umjet- by the Scientific Council for Environmen- nosti, u suradnji s think tankom Polazišta i tal Protection of the Croatian Academy of perspektive (PiP), 5. lipnja 2019. u Knjižnici Sciences and Arts was held in the Academy HAZU održan je znanstveni skup Izazovi razvojnim pragom pred kojim mora uspo- Library on May 31, 2019. The measures to hrvatskog turizma. Kako je istaknuo pred- riti rast i potaknuti procvat koji mora biti reduce the occurrence of open air fires and sjednik Znanstvenog vijeća za turizam aka- obojen bojama prepoznatljive propadnosti mitigate their consequences were presented demik Nikola Bašić, Hrvatska je, vraćajući hrvatskom prostoru i kulturi“, zaključio je by Professor Ivica Kisić, PhD, who warned se Europi, u njezinu riznicu prinijela i svoje akademik Bašić. (M. L.) that climate change in the Mediterranean prirodne i kulturne stečevine, zbog čega se part of Croatia manifests itself through hrvatski prostor prepoznaje kao neupitna CHALLENGES OF CROATIAN more and more frequent open air fires in europska vrijednost. „Prostor je strateški re- TOURISM the summertime, which had a negative surs cjelokupnog društvenog i gospodarskog impact on soil degradation, surface water razvitka. Upravo zato naša je zadaća znati Organized by the Scientific Council for pollution and changes of the scenery. “In objasniti njegova svojstva, znati jasno reći Tourism of the Croatian Academy of Sci- Croatia, the highest fire-threat area is the što želimo s njim učiniti i kako želimo da ences and Arts, in collaboration with think Mediterranean area with almost 100,000 se drugi prema njemu odnose. Hrvatskom tank Polazišta i perspektive (PiP), on June 5, fires in the period between 1998 and 2018. prostoru danas najveća prijetnja dolazi 2019, in the Academy Library a scientific Deviations from the stated number of fires upravo iz turističke potražnje, poglavito one symposium Challenges of Croatian Tourism in this area happened in 2014 with 1026 koja na njemu parazitira stvarajući generič- was held. As the President of the Scientific fires and 2017 with the extreme occurrence ke ambijente, suprotne onima koji ga čine Council for Tourism and Full Academy of as many as 6906 fires. Due to the lack of drugačijim od svakog drugog prostora. Hr- Member Nikola Bašić pointed out, Croa- fresh water sources, most coastal area fires vatski litoralni pojas nezaustavljivo prekriva tia, having returned to Europe, brought to are extinguished with seawater, which di- agresivni neartikulirani građevinski tepih, its treasury natural and cultural heritage rectly affects the degradation of physical and no on je tek dijelom produkt divlje gradnje, that makes Croatia recognisable as an un- chemical characteristics of the soil. a u najvećem je dijelu produkt prostorno- disputable European asset. “Territory is a Climate change, which is becoming planske regulacije po kojoj su izdane ured- strategic resource of the entire social and more and more extreme, and a drastic rene dozvole za građenje“, rekao je akademik economic development. Precisely for that duction of rural population indicate that Bašić. Po njegovu mišljenju, nekretninski reason our task is to be able to explain its open air fires will become a growing prob- biznis treba usmjeravati prema mediteran- features, to clearly say what we want to do lem in the near future”, said Kisić. Mario skom urbanitetu koncentracijom građenja with it and how we want others to treat it. Starčević presented improvements in fire- u gustim organičkim naseljima koja bi mo- Today the biggest treat to Croatian territory fighting system related to prevention and gla biti zametak budućih gradova. Akade- comes from tourist demand, especially from extinguishing of vegetation fires, announc- mik Bašić upozorio je da turizam poprima the one that uses it like a parasite, creating that in 2020 the Croatian Firefighting svojstvo gospodarske monokulture jer čini ing generic sceneries, contrary to those that Association, as the central state office and gotovo dvadeset posto hrvatskog BDP- distinguish it from all other territories. The competent authority for firefighting, will be a. „Turizam je vrlo krhak. I on ima svoju Croatian coastline is relentlessly being cov- handling administrative and professional filokseru koja može lako prijeći granicu i ered in aggressive and inarticulate layers of affairs. Also, there will be some changes uništiti turistički mošt“, kazao je akademik concrete, but this is only partly a product of related to inspection, administration, or- Bašić podsjetivši na katastrofalne posljedice illegal construction, and mostly a product of ganization and finances. Professor Željko koje je izazvala prevelika ovisnost Dalma- spatial planning regulations based on which Španjol, PhD and Professor Damir Barčić, cije o vinogradarstvu krajem XIX. stoljeća regular building permits were issued”, said PhD, talked about forest fire prevention, nakon pojave bolesti vinove loze. „Hrvat- Bašić. He believes that real estate business emphasizing that forest fires are one of the sko društvo i prostor ne smiju postati taoci should be directed towards Mediterranean main causes of devastation and degrada- turizma kao prevladavajućeg gospodarstva urban planning and that building should tion of Mediterranean forests. Dr Krešimir već turizam može postati vrelom nacionalne be concentrated in dense organic residential Pandžić talked about a special Intergovern- demografske revitalizacije i prostorne rekva- areas that could evolve in towns in the fu- mental Panel on Climate Change (IPCC) lifikacije. Hrvatski turizam nalazi se pred ture. Bašić warned that tourism was becom-

GLASNIK HAZU | 83 ing a sort of economic monoculture since delaireovih pjesama na hrvatski. U suradnji in favour of any sort of division in our so- it accounted for almost twenty percent of s Kućom Šenoa izloženi su predmeti koji su ciety based on any criteria. Vice-President Croatia’s GDP. “Tourism is very fragile. It pripadali Augustu Šenoi, uredniku časopisa of Matrix Croatica and Full Academy too has its parasites that could easily cross u razdoblju 1874. – 1881. „Vijenac nadilazi Member Dubravka Oralić Tolić added that the line and ruin the tourism bridge”, Bašić sve podjele i uistinu promiče ono najbolje i Vijenac used to unite the entire Croatian added, recalling catastrophic consequences najvrijednije od hrvatske kulture i Hrvatske cultural area. The exhibition was opened caused by Dalmatia’s excessive dependence općenito, upravo kao naš nakladnik Matica by the Minister of Culture Nina Obuljen on viticulture at the end of the 19th century hrvatska i naš domaćin HAZU – stožerne Koržinek who said that Vijenac was beyond when fungal disease spread. “Croatian so- hrvatske kulturne institucije koje promiču doubt among the oldest, most respected and ciety and territory cannot become hostages integralno hrvatstvo“, kazao je Galić, dok most influential Croatian cultural institu- of tourism as a prevailing economy. Instead, je predsjednik HAZU akademik Velimir tions. (M. L.) tourism can become a source of national de- Neidhardt istaknuo Vijenčeve vrijednosti mographic revitalisation and spatial requali- te činjenicu da Akademija, uostalom kao MURSA: HADRIJANOVA fication. Croatian tourism is approaching a i Vijenac nekada, ne želi poticati nikakve KOLONIJA development threshold and it needs to slow podjele u društvu po bilo kojemu kriteriju. down its growth and encourage a revival Potpredsjednica Matice hrvatske akademki- U Knjižnici Hrvatske akademije znano- coloured with colours typical for Croatian nja Dubravka Oralić Tolić poručila je da je sti i umjetnosti 11. lipnja predstavljena je territory and its culture.”, Bašić concluded. Vijenac bio ujedinitelj cijelog hrvatskog kul- knjiga Mursa: Hadrijanova kolonija uz limes (M. L.) turnog prostora. Izložbu je otvorila mini- Rimskog Carstva autora prof. dr. sc. Emi- strica kulture Nina Obuljen Koržinek, koja lija Marina. Knjiga je bogato ilustrirana i 150. OBLJETNICA ČASOPISA je kazala da se Vijenac nedvojbeno uvrštava objavljena je u nakladi Hrvatske akademije VIJENAC među najstarije, najuglednije i najutjecajnije znanosti i umjetnosti i suizdavača na hrvat- hrvatske kulturne institucije. (M. L.) skom i engleskom jeziku, kao četvrta knjiga U knjižnici Hrvatske akademije znano- u okviru niza Mursa Aeterna, koji uređuje sti i umjetnosti 6. lipnja 2019. otvorena je 150TH ANNIVERSARY OF akademik Andrija Mutnjaković. izložba u povodu 150. obljetnice književnog VIJENAC MAGAZINE Knjiga na potpuno nov način predstav- lista Matice hrvatske za umjetnost, kulturu In the Library of the Croatian Academy lja antičku Mursu, prethodnicu Osijeka, i znanost Vijenac. Autor izložbe bio je glavni of Sciences and Arts an exhibition on the naslanjajući se na kapitalno djelo o Mursi urednik Vijenca Goran Galić, koji je naj- occasion of the 150th anniversary of Vijenac, Danice Pinterović iz 1978., kao i na rezul- važnije trenutke iz bogate povijesti Vijenca Matrix Croatica literary magazine for art, tate arheoloških istraživanja u posljednja koji je u XIX. stoljeću bio središnji hrvatski culture and science, was opened on 6 June četiri desetljeća. Tajnik Razreda za likovne književni časopis. Izloženi su zanimljivi pri- 2019. The author of the exhibition Go- umjetnosti HAZU akademik Mladen Obad mjerci, poput prvoga nastavka romana Au- ran Galić, who used to be editor-in-chief Šćitaroci istaknuo je kako urbana kultura gusta Šenoe Zlatarevo zlato, Šenoina izvje- of Vijenac, gathered the most important na području Osijeka postoji već 25 stolje- šća nakon velikoga potresa u Zagrebu 1880. moments in the rich history of the cen- ća, naslanjajući se na područje Vukovara i te prvog prijevoda Shakespeareovih i Bau- tral Croatian literary magazine in the 19th Vinkovaca, gdje kontinuitet urbanog života century. Among very interesting exhibits, traje šest tisuća godina. Smatra da bi ova there was the first sequel of August Šenoa’s knjiga Emilija Marina mogla biti uzor za novel Zlatarevo zlato, Šenoa’s reports after slične monografije o gradovima u kontinen- the great Zagreb earthquake in 1880, the talnoj Hrvatskoj nastalima u antičko doba. first translation of Shakespeare’s and Baude- Na predstavljanju je govorio i đakovačko- laire’s poems in Croatian. In collaboration osječki nadbiskup u miru mons. Marin Sra- with the Šenoa House, items belonging to kić, koji je istaknuo da je Mursa imala svoju August Šenoa, magazine editor from 1874 biskupiju, ali da je od svih biskupa poznat to 1881, were also exhibited. “Vijenac sur- tek jedan, biskup Valens iz četvrtog stoljeća. passes all divisions and truly promotes the Prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog best and the worthiest in the Croatian cul- katoličkog sveučilišta, jednog od suizdavača ture and Croatia in general, just like our knjige, izrazio je zadovoljstvo suradnjom s publisher Matrix Croatica and our host HAZU na ovim i sličnim projektima. O Croatian Academy – pivotal institutions autorovu znanstvenom i kulturnom radu of Croatian culture that promote integral govorio je i akademik Pavao Rudan, koji Croatianhood”, said Galić, while the Acad- je istaknuo njegova djela o povijesti Salo- emy President Velimir Neidhardt stressed ne i arheološka istraživanja Narone, dok the values promoted by Vijenac and the fact je akademik Rajko Bratož, član Slovenske that the Academy, as once Vijenac, was not akademije znanosti i umjetnosti, umirov-

84 | GLASNIK HAZU KRONIKA

from the fourth century. Professor Željko Tanjić, PhD, Rector of the Croatian Catho- lic University, one of the co-publishers of PREMINUĆA the book, expressed his satisfaction with the cooperation with the Croatian Academy of U prvom polugodištu 2019. napu- Sciences and Arts on these and similar proj- stili su nas redoviti članovi HAZU: ects. Full Academy Member Pavao Rudan akademik Marko Samardžija (2. rujna talked about the author’s scientific and cul- 1947. – 19. ožujka 2019.), akademik tural work, stressing the importance of his Petar Strčić (24. kolovoza 1936. – 23. work about the history of Salona and ar- lipnja 2019.) i akademik Ivan Prpić (11. chaeological research of Narona, while Full listopada 1927. – 25. lipnja 2019.); do- Academy Member Rajko Bratož, professor pisni članovi: dr. sc. Manfred Eigen (9. emeritus at Ljubljana University and mem- svibnja 1927. – 6. veljače 2019.), dr. sc. ber of the Slovenian Academy of Sciences Branislav Lichardus (1. prosinca 1930. and Arts, said that the book was an exam- – 8. veljače 2019.), dr. sc. Hans-Jürgen ple of “total history” because it included all Warnecke (2. travnja 1934. – 20. ožuj- available resources, not only antique, but ka 2019.), prof. dr. sc. Mladen Vranić also mediaeval and modern. (M. L.) (3. travnja 1930. – 18. lipnja 2019.); te ljeni redoviti profesor povijesti starog vijeka član suradnik prof. emer. Stanislav Ma- Sveučilišta u Ljubljani, kazao da je knjiga rijanović (3. ožujka 1935. – 10. lipnja primjer „totalne povijesti“ jer je uključila 2019.). sve raspoložive izvore, ne samo antičke, već Život i djelo svakoga od njih trajno su i srednjovjekovne i novovjekovne. (M. L.) utkani u Akademijinu povjesnicu..

MURSA: HADRIAN’S COLONY DECEASED MEMBERS The book Mursa: Hadrian’s Colony along the Frontier of the Roman Empire written by In the first six monts of 2019 the Professor Emilio Marin, PhD, was presented following Full Members of the Croa- in the Library of the Croatian Academy of tian Academy of Sciences and Arts Sciences and Arts on June 11. The book is died: Marko Samardžija (2 September richly illustrated and it was published by the 1947 – 19 March 2019), Petar Strčić Academy and a co-publisher in Croatian (24 August 1936 – 23 June 2019) and and in English as the fourth book in the se- Ivan Prpić (11 October 1927 – 25 June ries Mursa Aeterna, edited by Full Academy 2019). In 2019 also died Correspond- Member Andrija Mutnjaković. ing Members of the Croatian Academy This book presents antique Mursa, pre- Manfred Eigen, PhD (9 May 1927 – 6 decessor of Osijek, in a completely new way, February 2019), Branislav Lichardus, following up on Danica Pinterović’s mag- PhD (1 December 1930 – 8 February num opus on Mursa from 1978, and on the 2019), Hans-Jürgen Warnecke, PhD (2 results of previous archaeologic research April 1934 – 20 March 2019), Professor carried out in the past four decades. The Mladen Vranić, PhD (3 April 1930 – 18 Secretary of the Academy Department of June 2019); and Associate Member Pro- Fine Arts Mladen Obad Šćitaroci empha- fessor Emeritus Stanislav Marijanović sized that urban culture in Osijek area had (3 March 1935 – 10 June 2019). been present for 25 centuries, extending to Their life and work will be remem- Vukovar and Vinkovci area where urban life bered. continuity had been present for six thousand years. He thinks that Emilio Marin’s book could be a role model for similar monographs about cities in continental Croatia formed in antiquity. Monsignor Marin Srakić, retired Đakovo-Osijek Archbishop, added that Mursa had its own diocese, but only one bishop is known, Bishop Valens

GLASNIK HAZU | 85 86 | GLASNIK HAZU NACIONALNI PARK BRIJUNI / BRIJUNI NATIONAL PARK

GLASNIK HAZU | 87 SURADNICI U OVOM BROJU GLASNIKA HAZU / CONTRIBUTORS IN THIS ISSUE

Dr. sc. Josip Balabanić, član suradnik HAZU, znanstveni savjetnik u miru, Dr. sc. Branka Migotti, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, Hrvatski prirodoslovni muzej, Demetrova 1, 10000 Zagreb Odsjek za arheologiju HAZU, Ante Kovačića 5, 10000 Zagreb

Akademik Josip Bratulić, red. prof. u miru, Filozofski fakultet Sveučilišta Akademik Krešimir Nemec, red. prof. u miru, Filozofski fakultet u Zagrebu, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb

Prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, znanstvena savjetnica u trajnom Akademik Velimir Neidhardt, prof. emer., predsjednik Hrvatske zvanju, Odsjek za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i akademije znanosti i umjetnosti, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, filozofiju znanosti HAZU, Gundulićeva 24, 10000 Zagreb 10000 Zagreb

Akademik Ivan Gušić, prof. emer., Prirodoslovno-matematički fakultet Dr. sc. Tatjana Paić-Vukić, znanstvena savjetnica, Arhiv HAZU, Sveučilišta u Zagrebu, Horvatovac 102a, 10000 Zagreb Strossmayerov trg 2, 10000 Zagreb

Dr. sc. Vladimir Huzjan, znanstveni suradnik, Zavod za znanstveni rad Prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar, znanstvena savjetnica u trajnom u Varaždinu, Vladimira Nazora 14, 42000 Varaždin zvanju, Antropološki centar HAZU, Ante Kovačića 5, 10000 Zagreb

Marijan Lipovac, prof., Ured za odnose s javnošću i medije HAZU, Akademik Stanislav Tuksar, prof. emer., Muzička akademija Sveučilišta Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, 10000 Zagreb u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 12, 10000 Zagreb

Dr. sc. Bojan Marotti, znanstveni suradnik, Odsjek za filozofiju znanosti AUTORI FOTOGRAFIJA: Damir Fabijanić (korice, str.: 2., 4., 6., 25., 26., 28., Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU, Gundulićeva 4, 30., 32. gore, 33. gore lijevo, 42.- 43., 50., 53., 54., 56., 70. gore, 74., 80., 81., 10000 Zagreb 82. dolje, 86. -87.), Goran Kos (str. 64., 65., 66., 69., 70., 71., 72., 75., 76., 77., 82. gore i 83. ), Ortolf Harl (str. 38., 40. gore i u sredini) i Igor Krajcar (40. Prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, dolje i 41. gore) Odsjek za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Opatička 18, 10000 Zagreb

POPIS LIKOVNIH PRILOGA / FIGURES AND TABLES

Str. 2. Akademik Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU Str. 67. Logo Vijeća Europe Str. 4. – 24. Portreti rektora Sveučilišta u Zagrebu koji su bili akademici HAZU Str. 68. Naslovnica knjige Život i znanost akademika Elsa Kuljanića; Str. 6. Spomen-ploča u zgradi Sveučilišta u Zagrebu postavljena Znak za euro povodom 300. obljetnice Sveučilišta 1969. Str. 69. Akademik Mirko Zelić na okruglom stolu o enegretskoj Str. 25. Pogled iz zraka na središnju plohu Trga Republike Hrvatske neovisnosti Hrvatske u Knjižnici HAZU 26. veljače 2019. u Zagrebu Str. 70. Izbjeglice iz Azije; Dio sudionika znanstvenog simpozija Str. 26. Poprsje Vatroslava Lisinskog, rad Roberta Frangeša Mihanovića CROVASCULAR 2019 u Preporodnoj dvorani HAZU 1. ožujka 2019. Str. 28. Zbirka skladbi Ivana pl. Zajca, autograf Str. 71. Marijana Borić govori na predstavljanju zbornika radova Faust Str. 29. Portret Jakova Gotovca Vrančić i njegovo doba u Knjižnici HAZU 19. ožujka 2019. Str. 30. Zgrada Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu Str. 72. Predstavljanje zbornika radova Šibenik od prvog spomena u Str. 32. Veduta Varaždina; naslovnica Varaždinskog zbornika Knjižnici HAZU 20. ožujka 2019.; Predsjednik HAZU akademik Str. 33. Trg kralja Tomislava u Varaždinu; Plaketa Grada Varaždina Velimir Neidhardt s ministricom znanosti i obrazovanja dodijeljena Zavodu za znanstveni rad HAZU u Varaždinu; Blaženkom Divjak u palači HAZU 20. ožujka 2019. Naslovnica knjige 800 godina slobodnog kraljevskog grada Str. 73. Saborna crkva svetog Aleksandra Nevskog u Sofiji Varaždina 1209. – 2009. Str. 74. Robot Str. 34. Minijature iz perzijskog rukopisa Timur-name Str. 75. Dubrovački biskup Mate Uzinić govori na predstavljanju zbornika Str. 36. Iluminirani primjerak Kurana i knjiga Šarh Tahdib al-mantiq radova Obnova crkve sv. Vlaha u Dubrovniku u Knjižnici HAZU wa-al kalam iz Orijentalne zbirke Arhiva HAZU 12. travnja 2019. Str. 38. Stela iz Siska u Arheološkom muzeju u Zagrebu Str. 76. Ranjeni križ, skulptura akademika Šime Vulasa iz 1993.; Posjet Str. 40. Zabat grobne edikule iz Siska; Krunište oltara iz Odre Sisačke; predsjednika Rumunjske akademije Ioana-Aurela Popa palači Mirko Belak i Branka Migotti kod ostataka rimskog kamenoloma HAZU 18. travnja 2019. u Hrastovici Str. 77. Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt s dijelom Str. 41. Kip Ikara iz Vugrovca; Naslovnica projektne publikacije sudionika okruglog stola Terminološki izazovi u Knjižnici HAZU Str. 42. – 43. Dioklecijanova palača u Splitu, pogled iz zraka 9. svibnja 2019.; Znanstveni skup o Ljubomiru Marakoviću u Str. 44. Misal po zakonu rimskoga dvora, prva hrvatska tiskana knjiga (1483.) Knjižnici HAZU 25. travnja 2019. Str. 46. Publius Vergilius Maro: Opera (1468.) Str. 78. Rukopis Josipa Franje Domina Str. 47. Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.); Johannes Str. 79. Naslovnica knjige Cultural Urban Heritage; Pomorska zbirka u Regiomontanus: Kalendarium (1482.) Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru Str. 48. Johannes Regiomontanus: Kalendarium (1482.); Biblia Latina Str. 80. Svinje (1489.) Str. 81. Potok u šumi Str. 49. Liber Epistolarum sancti Hieronymi (1497.) Str. 82. Predstavljanje knjige Kroz koru do plašta: Nove spoznaje o Andriji Str. 50. i 53. Naslovnice Akademijina časopisa Forum Mohorovičiću (1857. – 1936.) u Knjižnici HAZU 24. svibnja 2019.; Str. 54. Poprsje Zlatka Balokovića, rad Antuna Augustinčića Opožarena površina Str. 56. Violina Zlatka Balokovića Str. 83. Znanstveni skup Izazovi hrvatskog turizma u Knjižnici HAZU Str. 57. Zgrada Sveučilišta Harvard 5. lipnja 2019. Str. 58. Pismo Charlesa Darwina Spiridionu Brusini Str. 84. Plakat izložbe u povodu 150. obljetnice časopisa Vijenac Str. 61. Spomenik Charlesa Darwina u Shrewsburyju; Spomenik Str. 85. Naslovnica knjige Mursa: Hadrijanova kolonija Spiridiona Brusine u Zadru Str. 86. i 87. Nacionalni park Brijuni Str. 63. Figurica jednog od svetih triju kraljeva iz Pakljene na otoku Šipanu Str. 64. Okrugli stol Javni bilježnici u europskom kontekstu u palači HAZU Na prednjim koricama: Spomenik Povijest Hrvata ispred zgrade Sveučilišta 23. siječnja 2019. u Zagrebu, rad Ivana Meštrovića; Predlist: Kopija po: Fra Bartolommeo: Bo- Str. 65. Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt govori na gorodica s Djetetom i svetim Ivanom (detalj, Strossmayerova galerija starih predstavljanju četvrtog i petog sveska knjige Povijest znanosti majstora HAZU) i prirodne filozofije u Hrvata u Knjižnici HAZU 29. siječnja 2019.; Naslovnica knjige Hrvatski muzej arhitekture Na poleđini korica: Stradun u Dubrovniku; Zalist: Majstor Nošenja križa iz Doua- Str. 66. Predstavljanje sveučilišnog udžbenika Gradska poljoprivreda i ija (moguće Majstor J. Kock): Rođenje i poklonstvo pastira (detalj, Strossmaye- upravljanje gradom u Knjižnici HAZU 30. siječnja 2019. rova galerija starih majstora HAZU)

88 | GLASNIK HAZU