Jules Massenet Werther Nedjelja, 16. ožujka 2014., 18 sati. Foto: Metropolitan opera Jules Massenet Werther Nedjelja, 16. ožujka 2014., 18 sati.
SNIMKA
The Met: Live in HD series is made possible by a generous grant from its founding sponzor Neubauer Family Foundation global corporate sponsorship of The Met Live in HD is provided by
The HD Brodcasts are supported by Jules Massenet WERTHER
Opera u četiri čina Libreto: Edouard Blau, Paul Milliet i Georges Hartmann prema romanu u pismima Patnje mladog Werthera Leiden des jungen Werthers Johanna Wolfganga von Goethea
nedjelja, 16. ožujka 2014. Početak u 18 sati.
Praizvedba: Dvorska opera, Beč, 16. veljače 1892. Prva hrvatska izvedba: Hrvatsko zemaljsko kazalište, Zagreb, 29. listopada 1901. Prva izvedba u Metropolitanu: 29. ožujka 1894. Premijera ove produkcije: 18. veljače 2014.
Charlotte Sophie Koch Schmidt Tony Stevenson Sophie Lisette Oropesa Johann Philip Cokorinos Werther Jonas Kaufmann Kätchen Maya Lahyani Albert David Bizic Solisti Dječji zbor Metropolitana Načelnik /Le Bailli Jonathan Summers Zborovođa Anthony Piccolo Titlovi: engleski. Tekst: francuski. Svršetak oko21sati15minuta. Stanka nakondrugogačina. Scenograf ikostmogra Redatlj Dirigent Orkestar Meropoliana AlainAltinoglu RichardEyre RobHowell Video projekci Oblikovatelj rasvj Koreografkinja SaraErde WendallHarrington PeterMumford
Foto: Metropolitan opera Foto:Metropolitan opera
PRVI ČIN – Načelnikova kuća pjevati himnu ljepoti prirode - „O Nature, Prvi čin događa se u idiličnom ugođaju pleine de grâce“ - i sav taj prizor izvrsno Načelnikove kuće u Wetzlaru sedamdesetih odražava idilu iskrenog zanosa. Massenetovi godina 18. stoljeća. Ljeto je. Načelnik s libretisti crpili su nadahnuće za nju iz drugoga najmlađom djecom uvježbava božićne pjesme. Wertherova pisma prijatelju Wilhelmu. Prijatelji ga zovu u gostionicu. U međuvremenu U kući ostaje mlađa Charlottina sestra Sophie. dolazi Werther da povede svoju rođakinju, Iznenada dolazi Charlottin zaručnik Albert. Načelnikovu najstariju kćer Charlottu na ples. Sophie ga uvjerava u sestrinu ljubav. Odjevena u plesnu haljinu, Charlotta s mnogo Charlotta i Werther vraćaju se s plesa. Vrlo ljubavi hrani mlađu braću za koju je poslije lijep duet na mjesečini („Clair de lune“) majčine smrti preuzela svu skrb. Werther simbol je ljubavnog zanosa koji je obuzeo je zadivljen tom idiličnom slikom i mladom mlade ljude. Taj je duet uvelike pridonio djevojkom. Kao svaki mladi čovjek svojega popularnosti opere, zbog karakteristične doba, u svojoj nastupnoj ariji nije propustio orkestralne fraze koja neponovljivom
6 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2013./2014. ljepotom i zanosom simbolizira nove osjećaje Werther lud od ljubomore. („J’ aurais sur ma koji se bude u srcima dvoje mladih. U tome poitrine“ – Kad bih imao u grudima). Albert se Massenetova opera razlikuje od Goetheova zna za Wertherovu ljubav prema Charlotti, romana, u kojemu Charlotta postaje svjesna ali Werther ga uvjerava da su to isključivo svojih osjećaja tek u njihovu posljednjem prijateljski osjećaji. U Werthera se zaljubila susretu. U operi ona doznaje da se Albert mlađa Charlottina sestra Sophie, ali on je i vratio i spremna je udati se za njega jer je to ne primjećuje. Charlotta koja ne želi prekršiti obećala majci na samrti. Unatoč boli zbog te obećanje vjernosti mužu, moli Werthera da spoznaje, Werther je potiče da ispuni majčinu otputuje na dulje vrijeme. posljednju želju. TREĆI ČIN - Charlotta i Werther DRUGI ČIN - Lipe Zašto me budiš, proljetni lahore? Drugi čin događa se tri mjeseca poslije Umiljavaš se i zboriš; prvoga. Werther utjelovljuje duh novoga ja rosim kapljicama nebeskim! doba, pretjeranu osjetljivost. Njegova je No blizu je čas kad ću uvenut, protuteža Charlottin muž Albert, hladni um. bliži se oluja koja će strgati moje lišće! Oni ne mogu razumjeti jedan drugoga. Sutra će doći putnik koji me vidje Albert i Charlotta naizgled su u sretnome u doba moje ljepote, braku. Albert je pita žali li što se udala za tražit će oko njegovo poljem uokolo, njega, a ona ga uvjerava u svoju ljubav. Dolazi ali me naći neće. Foto:Metropolitan opera
7 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2013./2014. Foto:Metropolitan opera
Treći i četvrti čin, koji se izvode bez stanke, romantizam. Mladi romantik, sanjar, zaljubljen pripadaju gotovo samo Charlotti i Wertheru. u prirodu i njezine ljepote, nije mogao biti bez Treći čin ključni je dio opere. U njemu zaplet tih pjesama koje je spretni Škot objavio kao djelo dolazi do vrhunca. U muževoj kući Charlotta škotskog barda iz 3. stoljeća, Fingalova sina, daje oduška svojoj ljubavi i strasti. Sestra pisano na galskom jeziku. Vizije prošlih bitaka, Sophie željela bi je oraspoložiti. No Charlotta tugovanja starog slijepog pjesnika u osami surog se prepušta suzama („Va! laisse couler mes planinskog krajolika ili pak stjenovitih morskih larmes“ – Dopusti bar da plačem). Kad ostane obala nad slavnim pohodima u mladosti, tužna sama, razotkriva dubinu svojih čuvstava, razmišljanja o sreći koja traje samo kratak čitajući Wertherova pisma („Werther! Qui m’ čas, pisana ravnomjernim proznim ritmom, aurait dit... Ces lettres“ – Werther! Tko bi mi sadržavala su sjetu i otklon od stvarnosti, što rekao... Ta pisma). je postalo glavnim karakteristikama novog Werther se vraća s putovanja i ostajući sam sa načina razmišljanja i doživljavanja. Naravno, Charlottom, pjeva Ossianove pjesme. Ossian, gorštak poput Ossiana zacijelo nije razmišljao spjev škotskog pjesnika Jamesa Macphersona o samoubojstvu, ali romantični junak poput (1736-1796), objavljivan od 1760. do 1775. Werthera nalazio je u duhu njegove poezije bio je štivo bez kojega se nije mogao zamisliti odraz svojih patnji, a Massenet je to majstorski
8 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2013./2014. izrazio u lijepoj tenorskoj ariji „Pourquoi me U posljednjim Wertherovim trenucima, réveiller“ – Zašto me buditi. Za trenutak, zajedno se prisjećaju prvih ljubavnih zanosa mladi se ljudi prepuštaju ljubavnom zanosu, na mjesečini i on blažen umire na njezinim a onda Charlotta izlazi iz sobe, a Werther hita rukama. Iz daljine dopire pjev Charlottine natrag kući. mlađe braće s početka opere, dok su Albert je čuo da se Werther vratio, ispituje o uvježbavali božićne pjesme, i tako opera tome suprugu. Dolazi sluga s Wertherovim dobiva epilog na Božić, šest mjeseci poslije, pismom u kojemu moli Alberta da mu posudi u božićno predvečerje i noć. Goethe, dijete pištolje. Albert na to hladnokrvno pristaje i 18. stoljeća, precizno opisuje Wertherovu naređuje Charlotti da to obavi. smrt. Romantičniji od svojega njemačkog književnog uzora, Massenet je promijenio ČETVRTI ČIN - Božićna noć način umiranja svojega junaka; zaodjenuo je Charlotta predosjeća tragičan kraj i sluteći njegovu smrt nekima od najljepših stranica zlo, odlazi u noć k Wertheru da ga spriječi ove partiture. U tom je smislu Werther u toj namjeri. Zatječe ga smrtno ranjenog. psihološka opera jer se događaji nižu kao Ništa je više ne može zadržati da mu prizna posljedica psiholoških stanja glavnih junaka, svoju ljubav. On je moli da mu oprosti. a u tome i jest posebnost opere. Foto:Metropolitan opera
9 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2013./2014. Večerašnji interpreti svečanim igrama 2010. i 2012. na otvorenju sezone u Scali. U Metropolitanu je prvi put Naslovnu ulogu pjeva velika operna zvijezda nastupio 2006. kao Alfredo u Traviati i tu je današnjice, njemački tenor Jonas Kaufmann ulogu najčešće u njemu pjevao. U Metu je još (1969.), kojega pamtimo kao Siegmunda u ostvario Don Joséa, Cavaradossija u Tosci, Walküri, Fausta i Parsifala u Met Live in HD. Tamina u Čarobnoj fruli i bliži se pedesetom Nakon nastupa u manjim ulogama još u vrijeme nastupu. Profinjen je i koncertni pjevač. studija u Münchenu, počeo je karijeru 1994. Charlottu pjeva na svom prvom nastupu u u Saarbrückenu kao lirski mozartovski tenor, Metropolitanu francuska mezzosopranistica nastupima u Čarobnoj fruli, Otmici iz saraja i Sophie Koch (1969.). Pjevanje je studirala u Titusu. Već je 1999. pjevao na Salzburškim na pariškom Konzervatoriju kod Jane Berbié. svečanim igrama, a od 2001. član je Opere Godine 1994. osvojila je prvu nagradu u Zürichu. Pažljivo njegujući svoj lijepi glas, na Pjevačkom natjecanju u nizozemskom doveo ga je do lirico-spinto tenora, sjajnog Hertogenboschu. Karijeru je počela ulogama u Don Joséa na otvorenju sezone u Scali 2009. operama Mozarta i Richarda Straussa i njezina s Carmen, te Lohengrina na Bayreuthskim glavna mladenačka uloga bio je Octavian u Kavaliru s ružom. Međunarodnu karijeru počela je 1998. u Covent Gardenu kao Rosina u Seviljskom brijaču. Sve više se posvećuje Wagneru i ulogama u francuskom repertoaru. Prvi put u Metropolitanu nastupa i srpski bariton David Bizic (Bižić) (1975.). Pjevanje je učio kod rumunjske sopranistice Bibiane Goldenthal na Glazbenoj i plesnoj akademiji u Jeruzalemu i karijeru počeo u Izraelskoj Foto:Metropolitan opera operi. Godine 2003. postao je član Opernog studija pariške Opére; 2007. osvojio je drugo mjesto na Plácido Domingo Operalia i počeo nastupati u velikim ulogama Mozartova Leporella i Figara te Bizetova Escamilla i u sve većim kazalištima, kao što su Švedska kraljevska opera, Opéra Bastille, Boljšoj teatar, Njemačka opera u Berlinu, Covent Garden, Bečka državna opera. Pobjednica Metropolitan Opera National Council Auditions 2005., kubansko-američka sopranistica Lisette Oropesa (1983.), koje se sjećamo kao Lisette u Puccinijevoj Lastavici, prvoj produkciji Metropolitana koju smo gledali u ciklusu Metropolitan u Lisinskom, te kao Mirande u Začaranom otoku i Woglinde u Rajninu zlatu Jonas Kaufmann i Sophie Koch koje smo također gledali i slušali u Met Live in
10 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2013./2014. je prvi put dirigirao 2010. Carmen, a slijedili su Faust i Otello. Ostvario je tridesetak nastupa. Operu režira glasoviti britanski filmski, kazališni i televizijski redatelj, dobitnik Nagrade Laurence Olivier, Richard Eyre (sir Richard Charles Hastings Eyre) (1943.), đak sveučilišta
Foto:Metropolitan opera u Cambridgu i Oxfordu. Autor ponajboljih realizacija Shakespeareovih djela, ali i djela suvremenijih autora, u operni je svijet ušao 1994. sjajnom Traviatom u Covent Gardenu s Angelom Gheorghiu u naslovnoj ulozi pod ravnanjem sir Georga Soltija. U Metropolitanu je 2010. režirao Carmen s Elīnom Garančom u naslovnoj ulozi koju smo gledali i slušali u Met Live in HD.
WERTHER U svibnju 1772., kao završeni pravnik, dvadesettrogodišnji Johann Wolfgang von Goethe (1749-1832) otišao je u Wetzlar službovati kao pripravnik na tamošnjem David Bizic (Biži ) sudu. Bio je na početku odvjetničke karijere, ali je za sobom već imao književna priznanja HD pjeva Sophie. U Metropolitanu je prvi put i dramu Götz von Berlichingen. A već se nastupila 2006. i u njemu je ostvarila Suzanu bavio i Faustom. Njegov je književni svijet u Figarovu piru, Gildu u Rigolettu, Nannettu odredilo Sveučilište u Leipzigu te francuski u Falstaffu i Amora u Orfeju i Euridici i više neoklasicizam. Tome je pridonijela i teška od stotinu nastupa. Na njezinu repertoaru su i bolest koja je pojačala Goetheovo zanimanje Pamina iz Čarobne frule, Konstanza iz Otmice za religioznu filozofiju i metafiziku, pa i za iz saraja, Lucia di Lammermoor i Amalia iz astrologiju i alkemiju. Dok je nastavljao Verdijevih Razbojnika. studij u Strasboughu, na njega je utjecao Operom ravna francuski dirigent armenskog sjajni avangardni pjesnik i kritičar Johann podrijetla Alain Altinoglu (1975.). Studirao je Gottfried von Herder (1744-1803), koji mu na pariškom Konzervatoriju. Suradnja s Festival je pomogao da odbaci okove racionalizma. de Radio France et Montpellier otvorila mu Nasuprot preistaknutoj uglađenosti svojega je put dirigiranju sa svjetskim orkestrima i vremena, Goethe je otkrivao spontanost u nastupe u vodećim svjetskim opernim kućama Shakespeareu, Bibliji i narodnim pjesmama. Svi kao što su Bečka državna opera, Covent su se ti utjecaji očitovali u njegovim djelima. U Garden, Njemačka opera u Berlinu, Bavarska emotivnim odrednicama bio je još nesiguran, državna opera u Münchenu, Teatro Colon u što dokazuje nekoliko njegovih nesretnih Buenos Airesu i na festivalima u Salzburgu, ljubavnih veza. U Wetzlaru je upoznao već Orangeu i Aix-en-Provenceu. U Metropolitanu zaručenu Charlotte Buff (1753-1828) i ona je
11 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2013./2014. Foto:Metropolitan opera
uzbudila njegove osjećaje. Svjestan da se ta čovjeka razdiranog ljubavlju prema kreposnoj ljubav ne može potvrditi, vratio se u Frankfurt. mladoj ženi, što ga dovodi do samoubojstva, Uskoro je doznao da je njegov znanac Karl godinama je bila pojam neuslišane ljubavi koja Wilhelm Jerusalem (1747-1772) počinio je navela mnoge mlade ljude onoga vremena samoubojstvo zbog nesretne ljubavi prema da odaberu istu sudbinu. udanoj ženi. Potaknut osobnim iskustvom i tim Uspjeh i popularnost koje je stekao Goetheov prijateljevim činom, početkom godine 1774., Werther teško će ikada biti ponovljeni. Mladi u samo nekoliko tjedana napisao je „roman ljudi počeli su se odmah poistovjećivati s u pismima“ Patnje mladog Werthera (Leiden naslovnim junakom, s njegovom preosjetljivošću des jungen Werthers), prvi veliki doprinos i neprekidnim razmišljanjem i istraživanjem njemačke književnosti europskoj literaturi. vlastitog bića. Credo racionalizma „Mislim, Roman sadržava više pisama u kojima Werther dakle postojim“ (Cogito, ergo sum) nije ih više prijatelju Wilhelmu opisuje svoju ludu ljubav zadovoljavao. „Zašto sam tu? Što sam? Kakav je prema Charlotti (Lotti). Kao mlad čovjek moj odnos prema prirodi? Prema duhovnosti? gotovo poludio zbog ljubavi, Goethe preuzima Redala su se nova pitanja, tražili odgovori. ulogu izdavača i nastavlja opisivati mladićeve Goethe je uočio da će ih moći dati nova klasa, osjećaje koji su ga potaknuli na samoubojstvo. građanska, koja je nezadrživo rasla, dok je stara, Ta velika, neobuzdana bol postat će svjetska plemstvo, propadala. Cijelo razdoblje novoga bol � Weltschmerz, jedno od bitnih obilježja vala dobilo je ime Sturm und Drang (Vihor i romantizma, novoga smjera u nastajanju. nagon), prema drami Friedricha Maximiliana Poema o teškoj unutarnjoj borbi mladog von Klingera (1752-1831) iz 1776. godine. Na
12 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2013./2014. tom tragu nastali su i Razbojnici Friedricha von djela. Ali nisu baš svi bili njime oduševljeni. Schillera i neke tamnije stranice glazbe Josepha Glasoviti engleski romanopisac s oštrim žalcem Haydna. satire, William Makepeace Thakeray (1811- Već prve godine Werther je doživio četrnaest 1863) ironizirao ga je u suhoparnoj pjesmici izdanja i donio svojem autoru slavu kojoj se od četiri kitice koje su postale vrlo popularne. nije nadao i uspjeh koji se nije ponovio daljnjih Roman je cijelo stoljeće uzbuđivao i maštu pedeset sedam radnih godina koje su bile pred glazbenika i pobuđivao njihovo zanimanje. njim. Škotski povjesničar Thomas Carlyle (1795- Prvi ga je uobličio u operni sadržaj glasoviti 1881) napisao je u svojoj glasovitoj knjizi On francuski violinist Rodolphe Kreutzer (1766- Heroes, Hero-Worship and The Heroic in History 1831), kojemu je Ludwig van Beethoven (Junaci i kult junaka): „Werther se uzdignuo nad posvetio svoju Devetu sonatu u A-duru, op. svijetom poput književnog meteora i pronio ime 47. Stotinu godina prije Masseneta, 1792., svojega stvaraoca ne samo diljem Njemačke skladao je operu Charlotte et Werther nego i u najudaljenije krajeve Europe.“ Taj (Charlotta i Werther), praizvedenu u Parizu. „roman u pismima“ preveden je i na kineski Tu je temu odabrao za svoju operu Werther e jezik. Odlazeći na vojni pohod u Egipat, Carlotta, praizvedenu 1802. u Veneciji, i malo Napolen ga je ponio sa sobom i pročitao poznati talijanski skladatelj Vincenzo Pucitta sedam puta. Kad je poslije, 1808. godine, (1778-1861). Ali oni su iznevjerili izvornik, susreo Goethea, izjavio je s oduševljenjem: jer u njihovim operama nema Wertherova „Evo čovjeka!“ (Voilà un homme!) Slavna kći samoubojstva. One imaju sretan završetak. A bankara Neckera, književnica Madame de nikome kao Julesu Massenetu nije uspjelo tako Staël (1766-1817) nije bila toliko oduševljena potpuno izraziti duh Goetheova djela. kad je primijetila kako je Werther prouzročio više samoubojstava nego ijedna lijepa žena. Još glasovitiji lord Byron nehotice se s njome složio kad je ustvrdio da je Werther poslao više ljudi na onaj svijet nego sam Napoleon. Samoubojstva su zaista bila češća poslije objavljivanja romana, ali na sreću, većina mladih ljudi slijedila je primjer njegova autora Foto:Metropolitan opera i nije posezala za oružjem. Ta se mladež zadovoljavala patnjom zbog ljubavnih jada i odjećom a la Werther. Krojači su imali pune ruke posla u kreiranju novoga stila odijevanja koji je dobio naziv English style (engleski stil). Njegove značajke bile su: plavi kaput, žuti kožnati prsluk i hlače te visoke čizme. Wetzlar je postao mjesto hodočašća mladih koji su željeli vidjeti Charlottinu kuću i zaplakati nad Wertherovim grobom. Nastale su mnoge pjesme, drame i romani nadahnuti istim sadržajem. Slikari i graveri slikali su prizore iz
13 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2013./2014. O skladatelju na pariškom Konzervatoriju. Bilo mu je trideset šest godina! Iste, 1878. godine, izabran je u Jules Émile Frédéric Massenet rođen je Akademiju lijepih umjetnosti kao najmlađi 12. svibnja 1842. u Montaudu, predgrađu St. akademik u njezinoj povijesti. Etiennea, gdje je njegov otac imao tvornicu Godina 1881. donijela je Massenetu slavlje poljodjelskog pribora. Nije bio njegovo 21. s Herodijadom u Bruxellesu. Ali dok je dijete, kako se znalo govoriti, nego četvrto Hérodiade doživjela već na prvoj izvedbi iz drugog braka. U prvom braku bilo ih je pravi trijumf, njegovo zacijelo najbolje djelo, osmero. Obitelj se poslije preselila u Pariz Manon, primljeno je sa sumnjom. Kritičari i jedanaestogodišnji Jules upisao se na su s dosta sarkazma komentirali njezinu Konzervatorij. Uskoro je postao izvrstan praizvedbu u siječnju 1884. u Parizu. Samo pijanist i sa sedamnaest godina osvojio godinu dana nakon Manon slijedio je Le Cid je prvu nagradu Konzervatorija. Obitelj je prema francuskom klasiku Pierreu Corneilleu osiromašila i Massenet je počeo zarađivati kao (1606-1684) te godine 1892. Werther prema timpanist u orkestru Opére, što mu je pružalo Johannu Wolfgangu von Goetheu, praizveden mogućnost da upozna operni repertoar i u Beču. Godine 1894. praizvedene su tri zahtjeve opere. Godine 1863. nakon tri godine Massenetove opere: priča o ljubavi pustinjaka učenja s profesorom harmonije i kompozicije, i kurtizane u antičkoj Aleksandriji, Taida, skladateljem Napoléonom-Henrijem Reberom prema Anatoleu Franceu (1844-1924), Le (1807-1880) i Ambroiseom Thomasom (1811- 1896) osvojio je uglednu nagradu Prix de Rome, što mu je omogućilo nastavak studija u rimskoj Villi Medici. U Pariz se vratio 1866. i vjenčao s Louise Constance “Ninon” de Gressy, kćerkom bogate Madame Sainte- Marie, djevojkom s kojom ga je u Rimu upoznao slavni Franz Liszt, zamolivši ga da joj daje satove glasovira umjesto njega. Thomas mu je pribavio libreto za prvo glazbeno-scensko djelo, La Grand’tante, koje je praizvedeno u Opéri-Comique u travnju 1867. Francusko-pruski rat, u kojemu je sudjelovao, prekinuo je Massenetovu karijeru, koja se nastavila 1872. opérom-comique, Don César de Bazan i 1873. oratorijem Marie Magdeleine s vodećom francuskom mezzosopranisticom 19. stoljeća, kćerkom slavnog španjolskog tenora Manuela Garcie, Pauline Viardot-Garcia (1821-1910) u naslovnoj ulozi. Slijedio je još jedan oratorij, Eva, zatim 1877. opera Le roi de Lahore (Lahorski kralj), koja mu je donijela međunarodnu slavu i sljedeće godine mjesto profesora kompozicije Jules Émile Frédéric Massenet
14 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2013./2014. portrait de Manon (Portret Manon) i La O djelu Navarraise (Djevojka iz Navarre). Godine 1897. Goetheov roman Patnje mladog Werthera praizvedena je šarolika freska prostitucije na u velikoj mjeri autobiografski, prvi i pozadini ljupkog provansalskog pejzaža, najkarakterističniji roman njemačkog Sapho, prema Alphonseu Daudetu (1840- romantizma u literaturi označenoj kao razdoblje 1897); 1902. glorifikacija srednjega vijeka, Sturm und Drang, roman o teškoj unutarnjoj religiozni misterij Le jongleur de Notre Dame borbi mladog čovjeka razdiranog ljubavlju (Pelivan naše Gospe); 1907. drama iz francuske prema kreposnoj mladoj ženi, što ga dovodi revolucije, Thérèse, te Don Quichotte prema do samoubojstva, ta doza sentimentalnosti Cervantesu, napisan za legendarnog Fjodora koja je bila bliska i Massenetu, uvjetovala Šaljapina koji je kreirao taj vječni lik sanjarskog je njegov izbor tog sižea. Koliko je god viteza-lutalice na praizvedbi 1910. u Monte Goetheov „roman u pismima“ djelo mladoga Carlu. pjesnika i najizvorniji odraz čuvstava koja su Tome zadivljujućem popisu od dvadeset obilježavala romantizam u nastajanju, toliko je pet opernih djela, uz velik i raznolik opus Massenetova glazba, njegov profinjen osjećaj simfonijskih skladbi stvorenih u nešto više od za detalj, za crtanje pojedinih psiholoških četrdeset godina, pripada i briljantno pisana nijansi u emotivnom životu protagonista, odraz knjiga Mes souvenirs (Uspomene), objavljena njegova kraja. Mogli bismo slikovito reći: ono godine 1911., godinu dana prije Massenetove što je počeo dvadesetpetogodišnji njemački smrti. U njoj se može pročitati i ova postumno- pjesnik godine 1774., završio je dvostruko ironična anegdota: “Neke su novine objavile stariji, pedesetogodišnji francuski skladatelj vijest o mojoj smrti, te je nekoliko mojih godine 1892. prijatelja - imao sam ih još samo nekoliko - Massenet se počeo baviti mišlju da sklada požurilo do moje kuće da doznaju što je. ´Ah, Werthera još prije Manon, poslije uspjeha moja gospodo,´ reče im vratar, ´gospodin Herodijade u Scali. Putujući s prijateljima, Massenet nas je zaista napustio, ali nije nam izdavačem Georgesom Hartmannom (1843- ostavio svoju novu adresu.’” A nekoliko dana 1900) i libretistom Paulom Millietom (1855- prije smrti, kad se govorilo o tim Uspomenama, 1924), krenuo je u Njemačku, najprije u prekinuo je razgovor i rekao: “Sve je to lijepo, Bayreuth gdje je bio na izvedbi Parsifala, pa u ali nije kompletno: manjka poglavlje o mojoj Wetzlar, gdje je Goethe dobio nadahnuće za smrti.” Werthera. Hartmann je uza se imao francuski Jedan od najvećih melodičara svojega prijevod romana i dao ga je skladatelju. Odluka vremena i veliki majstor orkestracije umro je u je odmah donesena, i Milliet i Hartmann, uz Parizu 13. kolovoza 1912. godine. pomoć Édouarda Blaua (1826-1906), dali su se Massenetovu glazbu opisivali su kao neku na posao da Goetheovo djelo sažmu u operni vrstu glazbe za spomenar, koju je znao izvrsno libreto koji bi zadovoljio poseban Massenetov skladati. Uopće, kritičari su ga voljeli smatrati senzibilitet i ostao vjeran književnom vrhunski uspjelim opskrbiteljem glazbe koja predlošku. Četiri su godine libretisti pripremali zadovoljava ukus vremena. Ženska publika - a tekst. Cijelu 1886. Massenet je skladao operu, to je bio najvjerniji dio njegovih obožavatelja ali ona je praizvedena tek šest godina poslije. � uživala je u toploj i nježnoj lirici melodija koja U međuvremenu je skladao još tri opere je prožimala njegova djela. prije nego što je popustio molbi glasovitoga
15 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2013./2014. Foto:Metropolitan opera
belgijskog tenora, vagnerijanca Ernesta van sedamnaest godina - ravnatelj Opere, Wilhelm Dycka i djelo ponudio Beču. Opera, izvedena Jahn (1835-1900). Prva izvedba opere na u njemačkom prijevodu muzičkog pisca i francuskom bila je u Ženevi već 27. prosinca kritičara Maxa Kalbecka (1850-1921), doživjela 1892., a prva izvedba u Francuskoj u Opéri je velik uspjeh. Comique u Parizu 16. siječnja 1893. U pola Goetheovi poštovatelji imali su primjedbe da stoljeća, opera je u njoj doživjela tisuću sto je u operi lik Werthera dosta plošan i tenorski izvedaba. Massenet je bio tako nervozan da shematiziran, a publika je u ponavljanju nekih nikada nije pribivao premijerama svojih opera motiva i u izrazito naglašenoj ulozi orkestra pa su mu drugi javljali o njihovu uspjehu. nalazila suviše sličnosti s Wagnerom. Sam Kritika i glazbeni krugovi prihvatili su Werthera Massenet smatrao je da orkestar simbolički kao remek-djelo, ali široka publika učinila je to predstavlja jedan od glavnih likova opere. tek deset godina poslije, prigodom njegove obnove. O praizvedbi Massenetova opera nije imala tolik odjek Praizvedba Werthera u bečkoj Dvorskoj kao Goetheovo djelo, ali je njezin put po operi bila je 16. veljače 1892. Naslovnu ulogu svjetskim pozornicama bio uspješan. Nakon tumačio je belgijski dramski tenor Ernest van uspjeha na praizvedbi u Beču i godinu dana Dyck (1861-1923). U ulozi Charlotte nastupila poslije u Parizu, gdje se Werther prosječno je austrijska mezzosopranistica Marie Renard izvodio tridesetak puta u godini, Chicago, (1864-1939). Dirigirao je najdugovječniji � Metropolitan i Covent Garden uvrstili su
16 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2013./2014. ga na repertoar već dvije godine poslije nekoliko sjajnih izvođača. Dirigirali su Milan praizvedbe, 1894. Tridesetih godina 20. Zuna, Lovro pl. Matačić, Friderik Rukavina, stoljeća najuvjerljiviji protagonisti Massenetove Berislav Klobučar i Mladen Bašić. Josip Gostič opere bili su, prema mišljenju mnogih, najbolji bio je pojam Werthera, u sjećanju je ostao i francuski tenor između dvaju svjetskih ratova Rudolf Francl. Bilo je više velikih Charlotta: - Georges Thill i Ninon Vallin. Anka Horvat-Gottlieb, Ančica Mitrović, Zlata Gjungjenac-Gavella, Marijana Radev, WERTHER U METROPOLITANU Nada Puttar-Gold. Njome je Dunja Vejzović Ansambl Metropolitana izveo je prvu 2002. proslavila 35. obljetnicu umjetničkog američku predstavu Werthera u Chicagu djelovanja. Hrvatsko narodno kazalište u 29. ožujka 1894. Glavne su uloge pjevali Osijeku uvrstilo je Werthera na repertoar 29. glasoviti poljski tenor Jean de Reszke (1850- travnja 1916., obnovilo 1918., 1924. i 1951., 1925) i američka sopranistica Emma Eames Narodno kazalište „Ivan Zajc“ u Rijeci 31. (1865-1952). Dirigirao je prvi veliki talijanski siječnja 1948. i obnovilo 1953. i 1999. godine. dirigent, skladatelj Luigi Mancinelli (1848- Hrvatsko narodno kazalište u Splitu postavilo je 1921). U novoj produkciji 1909. Charlottu je Werthera 9. ožujka 2003. godine, s Martinom pjevala američka zvijezda Geraldine Farrar, a Tomčić u ulozi Charlotte. manju ulogu Načelnika tumačio je Zadranin Antonio Pini-Corsi. Novom produkcijom 1971. dirigirao je Alain Lombard koji je i najviše � 13 puta � ravnao operom u Metu. Charlottu je pjevala Christa Ludwig, a Enrico Di Giuseppe „uskočio“ je umjesto Franca Corellija koji je najviše � 23 puta � pjevao Werthera u Metropolitanu. Francuska sopranistica Regine Crespin pjevala je najviše puta � 14 � Charlottu. Do ove najnovije premijere, opera je doživjela 33 izvedbe.
WERTHER u HRVATSKOJ Prva hrvatska izvedba Werthera bila je u Zagrebu 29. listopada 1901., dakle, ni deset godina nakon praizvedbe. Dirigirao je Nikola Faller, koji je bio Massenetov učenik, režirao Václav Anton. Werthera i Charlottu pjevali su Ernesto Cammarota i gošća Rosa Duce, Alberta i Sofiju češki bariton tada u angažmanu u Zagrebu Emil Burian i Marija (Micika) Freudenreich. Bilo je nekoliko obnova djela: 1913., 1934., 1939., 1945., 1954. i 2000. i Anka Horvat-Gottlieb
17 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2013./2014. Foto:Metropolitan opera
Nakladnik Tisak Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog Intergrafika TTŽ d.o.o.
Za nakladnika Naklada Dražen Siriščević, ravnatelj 400 kom.
Producentica programa Cijena Ivana Kostešić 20 kn
Urednica www.lisinski.hr Ivana Kostešić
Tekst Marija Barbieri
Oblikovanje i grafička priprema Intergrafika TTŽ d.o.o.
Lektorica Rosanda Tometić
18 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2013./2014. G. Puccini La Bohme 5. travnja 2014., 19 sati
Dirigent: Stefano Ranzani Redatelj: Franco Zeffirelli Uloge: Anita Hartig, Susanna Phillips, Vittorio Grigolo, Massimo Cavalletti, Patrick Carfizzi, Oren Gradus, Donald Maxwell
U klasičnoj Zeffirellijevoj produkciji La Bohéme, najizvođenije opere u povijesti Metropolitana, čeka nas uzbudljiva mlada pjevačka postava. Talijanski tenor Vittorio Grigolo pjeva ulogu strastvenog pjesnika Rodolfa, rumunjska sopranistica Anita Hartig debitirat će u Metu kao njegova ljubavnica Mimì. Susanna Phillips pjeva ulogu koketne Musette, a Massimo Cavalletti slikara Marcella. Izvedbom će ravnati Stefano Ranzani, dirigentska zvijezda u usponu.
19 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2013./2014. sponzori Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog:
20 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2013./2014.