JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI ZAVOD ZA POVIJESNE ZNANOSTI I. C. U ZADRU
DAMIR MAGAS
MOLAT. PRILOG GEOGRAFSKIM ISTRA2:IVANJIMA U ZADARSKOJ REGIJI
Poseban otisak iz Radova Zavoda JAZU u Zadru, sv. XXVII- XXVIII
ZADAR, 1981 DAMIR MAGAš
MOLAT PRILOG GEOGRAFSKIM ISTRA'l!VANJIMA U ZADARSKOJ REGIJI
Rad na istraživanju otoka Molata tematski je i metodološki nasta vak geografskih istraživanja zadarske regije, posebno njezina otočja, započetih radovima I. Rubića, S. Kulušića, A. R. Filipija i drugih. Autor, u namjeri ida zaokruži prostor zadarskog otočja, nakon obrade ptoka Vira 1976. godine, pristupa obradi otoka Molata, o kojem je do sada u literaturi malo pisano. Osim geografske problematike koja prožima ras pravu, autor dotiče brojne povijesne, e!konomske, sociološke i druge momente varžne iza život 1stanovnika i trazvoj otoka. Za razliku od otoka Vira, koji je primjer nagle transformacije i uspješnog suvremenog ukljtt· čivanja u život zajednice, otok Molat, suiprotan primjer kod kojeg je sklop suvremenih društvenih zbivanja doveo do brojnih problema od kojih ~e pdumiranje stanovništva najveći, izabran je kao upozorenje na drastičan proces gospodarskog propadanja manjih za
I. GEOGRAFSKI POLO'lAJ I VELIČINA Molat je otok u zadarskom arhipelagu1 (44°11 '51 "-44°15'58" Nrp i 14°47'9"-14°54'57" EA)2 između Virskog mora fna NE i otvorene pučine
1 U ovom se radu pod otocima zadarskog arpihelaga podrazumijevaju otoci općina Biograd n/m, .Pag i Zadair s Ko:rmatskom otočnom skupinom. 2 Bez pripadnih otočića.
355 Jadranskog mora na SW. Najsjevernije položena točka je Rt Gomilica navedenim otocima. Neosporno najveće značenje u ovom dijelu imaju (Vranač), najjužnija Rt žaplo, najzapadnija Rt š~binjski , a najistočn.ija prolazi Maknare i Velo žaplo koji, s dubinama većim od 40 m omogu je Stopanji rt. Molat se pruža u dinarskom smjeru (NW-:--SE) u mzu ćuju prolaz najvećim brodovima do Zadarskog kanala i Zadra. Molat s i otoka od kojih mu se Ist škarda nastavljaju na NW, a 111a Jugu se nado Istom, škardom, Tunom Velim i pripadajućim manjim otočićima čini vezuju Sestrunj, Tun i Dugi otok. Od Ista ga dijeli 155 m širok i s.veg~ tzv. molatsku skupinu zadarskih otoka kojoj se na lNW nastavlja silban 6 rm duboki tjesnac Tisno (Tjesnac IZapuntel), od Dugog o.toka široki ska, a na SE ugljanska i dugootočna !>kupina u okviru zadarskog arhi prolaz Maknarc, dubine 44 m, a od Sestrunja Sestrunjslki kanal. Otočić pelaga. Otoku Molatu, u okviru ·katastarskih općina Molat i Zapuntel, Tun Veli rkoji je jugoistočni produžetak Molata, razdvojen je od Sestru pripadaju otočići i hridi Bivošćak, Kamenjak, Tovarjak (Trstenik), Tra nja Sestrunjskim kanalom, a od Zverinca Tunski~ kanalom. Za \m Lušnjak 0,012 0,45 Kncžačić 0,023 0,50 Mala Tramerka 0,194 1,50 Zapuntel Zapuntel 9,801 22,76 Molat 6,000 9,33 Brguljskii školj 0,096 1,12 Mladin 0,007 0,30 Zapuntel Brgulje 6,103 10,75 Zapuntel Zapunt. Brg. 15,904 33,51 UKUPNO 25,732 68,89 MOLAT 22,824 50,55 Sl. I. Karta geografskog položaja otoka Molata. OSTALI OTOCićl 2,908 18,34
J Stariji naziv Molašćica danas ise malo upotrebljava i 1mmijenjen je nazi· 4 Površine otoka ~ otočića .i dužina obale dobiveni su planimetriranjem \'Om Brguljski zaljev. kurvimetriranjem na kartama mjerila 1:10 000.
356 357 Uočljivo je da najveći dio .samog Molata pripada naselju Zapuntel, ali od ukupne površine, zajedno s ostalim otočićima, najveći dio pripada naselju Molat. Položaj i veličina Molata oduvijek su bili presudni za njegov život i značenje. Udaljenost od Zadra, relativno slabe veze s drugim susjed nim otocima, malena površina i s tim u vezi i nedostatak znatnijih povr šina za agrarnu valorizaciju, uvjetovala su da je Molat među otocima Zadarskog otočja uvijek imao manje značenje od većih otoka na kojima je gospodarska aktivnost !bila znatno is1alknutija (Pag, Dugi otok), od onih u nep01Srednoj blizini Zadra (Ugljan, Pašman) ili od onih koji su zbog različitih 1povoljnosti razvili u određenim razdobljima određene grane privređivanja (Olib, Silba, Ist, ·Premuda, Iž). S druge strane, po ložaj otvoren prema pučini Jadrana, pogodnosti Brguljskog zaljeva (Mo lašćice), reljefna i druga obilježja daju mu od početka XX. stoljeća značenje izrazitijeg vojnostrateškog punkta na našoj obali Jadrana.
II. PRIRODNO-GEOGRAFSKA OB/LJElJA
1. Reljef
Otok Molat u reljefnom pogledu zadržava uglavnom sva svojstva značajna i za ostale otoke zadarskog arhipelaga. To su izraziti parale lizam reljefnih obli.ka s onima na obali i ostalim susjednim otocima poznat i kao >>'dalmatinski tip« pružanja obalnog reljefa, znatno razvijeni oblici krša, mjestimično denivelacije terena itd. Hipsografski je Molat nešto slabije istaknut među otocima zadar skog arhipelaga. U dva istakilillta bila otdka, koja se uvjetno mogu na zvati Lokardeničko i Bonastersko, najviši vrh, Lokardenik, dosiže visinu od 148 m. Ostali istaknutiji vrhovi su Knežak (141 m), Tri~kavac (134 m), Kunšćak (130 m), Bonaster (127 m), Oštri vrh (121 m) i Lovrić (114 m). Od obližnjih otočića visinom se ističe Tun Veli, čije bilo, kao nastavak Lokardeničkog bila na Molatu, dosiže visinu od 122 m. Reljefna diferen ciranost očituje se u konstantnoj izmjeni krških glavica, dolaca, sitnih polja, transversalnih dolinica i sl. Glavni oblici, slijede osnovni dinar ski smjer i čine dio jedinstvenog bila, od kojeg odudara jedino poluotok Bonaster. Zatvarajući s ostalim dijelom otoka prostrani Brguljski zaljev (Molašćicu), veHku i zaštićenu prirodnu luku, Bonaster daje otoku Mola tu karakterističan rašljast oblik. Bonastersko bilo pruža se u pravcu NNW -SSE, pa s ostalim dijelom zatvara kut od približno 30°. Jugoistočni dio Bonastera tankom »prisi.kom« gotovo je odvojen od ostalog dijela otoka. Prisika je široka svega oko 150 m a ivisoka ,svega 6 m, a po njoj je do bila naziv i postojeća uvala. Glavno bilo otoka i bilo Bonastera razdvo jeni su međusobno zapuntelsko-brguljskom udolinom, koju produžava uvalom Luka u Brguljski zaljev ili Molašćicu, svoj potopljeni dio. Oba bila Molata produžavaju se na NW na otoku Istu, 'dok '$e uska Draga između njih nastavlja potopljenom depresijom Zapuntelskog tjesnaca između Molata i Ista. Zapuntelsko polje je JJ.iski, uravnjeni prostor za-
358 _j padno od naselja Zapuntel koje se razvilo na njegovu istočnom rubu, uz dio ,koji se naziva iPoplot .polje. Ono je tipično manje polje u kršu, kakvih na zadarskom otočju ima veći broj, naročito na Dugom otoku. Na krajnjem SE dijelu otoka, hipsografs'ki ,najmanje i'Staknutom, dominira poprečna udolina Molatskog ili Molajskog polja, koje površinski čine najveći zaravnjeni dio otoka. Obale Molata su veoma raznolike. Prcvladavaju stjenovite ili strme obale, naročito na jugozapadnoj strani (Bonaster, Kriski, Pribov, Rt Golubinka, žaplo, uvala Podgrblje itd.) te djelomično na sjeveroistoč noj, od Rta Gomilice do Zaglava. Jugoistočne obale, posebno one sjever no i sjeverozapadno od naselja Molat, blago se spuštaju prema moru, tvoreći niske, često pješčane uvale Jazi, Vapojni Konopljika i Sa:buša, zat·vorene poluotočićima s glavicama Bavkul (46 m), Smokvica (32 m) i Glavica (9 m). Razvedenost obala Molata je vrlo istaknuta. Dužina obala Molata i otočića koji mu pripadaju iznosi 68,89 km, što je 3,83 puta duže od 1kružnice ikoja bi bila potrebna ida se opaše :prostor jednak njihovoj površini. Prema tome, indeks relativne razvedenosti Molata i pripadaju ćih mu otoka iznosi 3,83, što je mnogo. Osim navedenih otočića urz obale Molata, rnzvedenosti otoka pridonose brojne uvale, poluotočići i rtovi. Na sjeveroistočnoj obali otoka nižu se od R>ta Gomilice .prema jugo istoku uvale Vranač, Soline, Draga, Zarljan, Vodomarka, Karstul, Lipić (Zalipić), Mladin, Pržina, Jazi, Jaz ić i Vapojni. Uvale Konopljička (Ko nopljica), Saibuša, Trimuli i Zorljevica (Zorljeva) okrenute su prema isto ku i jugoistoku, a na jugozapadnoj obali nalarze se uvale šibinjski, Ku dina, Prisika, Luka, Vrulje, Studena, Zagračina, Podgrblje (Pod Grbe), Lučina, Jakinska i Lipišnjak, 1te najveći zaljev na otoku Briguljski zaljev ili Molašćica. Zaljev Zapuntel, s istoimenom lukom, smješten između Molata i Ista, druga je velika prirodna luka otoka. Na Tunu Velom jedi na značajnija uvala je Veli bok. Jedini veći poluotok na Molatu je Bona ster, međutim postoji velik broj manjih .poluotočića koji završavaju istaknutim rtovima (Solinski, Glavica, Stapanji, žaplo, šilbinjski i dr.). Nakon znatne stočarske valorizacije otoka, naročito u XVIII, i XIX. i počedkom XX. ,stoljeća, dolaze do izražaja vrlo istaknuti krški dblici reljefa. Osim spomenutih polja u kršu i suhih dolinica (dražica) koje završavaju uvalama Studena, Vrulje, fakinska, Zorljevica, Konopljička, Luka i dr., a UJpozoravaju djelomično i na podzemnu cirkulaciju voda u kršu (Studena, Vrulje), postoji i čitav niz drugih krških oblika. Ponikve se sreću u zapadnom dijelu Zapuntelskog polja, kod Brgulja i kod Mo lata, a u njihovim dnima često se nalaze i povremene ili stalne lokve. Kamenjare i škrapari danas više nisu tolilko istaknuti, iako ih još ima na Lokardeniku, Triskavcu i ·na Tunu Velom. Ima više spilja i jama koje nisu dovoljno ispitane. Najveća je j najljepša Pećina u uvali Vodo marka s više velikih dvorana i rukavaca. Jama Fortica, u blizini Zapun tela, ·Znatno je manja, s .dvije manje dvorane. Na poluotolm Bonasteru, sa sjeveroistočne strane u blizini Kučine također je ·spilja, koju bi tre balo ispita·ti. U neposrednoj blizini sela Molat je Rupa na Hrici, danas zatrpana, a stariji stanovnici tvrde kako se nekada govorilo da ima
359 podzemnu vezu s Groticom u uvali Lučina. Na obalama je nastao niz spiljskih oblika i pl!otkapina od kojih je najistaknutija potkapina Golu binka na istoimenom rtu uz izlaz iz Lučine, a sličnih zanimljivih oblika ima i podno brda Oštrak, na zapadnoj .obali otoka, u predjelu Glavica 1' ,l () itd. Efekti spiranja, koje Je na otoku ·bilo patencirano degradacijom I ;.' ,• biljnog pokrova kao posljedicom sječe, paljenja, ispaše i sl„ znatno • i više nego li klimatskim faktorom, danas su uslijed revitalizacije biljnog ci. ./" pokrova znatno U!blaženi. ,1 ' L ,.( I i I f 1 2. Sastav i građa zemljišta5 ./
Molat je geološki sastavljen iz naslaga krede, tercijara i kvartara, što znači ,da je relativno mlade građe. Najstarije su naslage dobro uslojeni vapnenci u izmjeni s dolomi 1 2 tima iz najdonjih katova gornje krede, cenomana i turona (K1 • ). Izgra đuju čitavu jugozapadnu fasadu otoka od rta šibinjski tdo rta Bonaster, M" t debljine 150--400 m, odnosno jugozapadne padine Bonasterskog bila. :i/ Jugoistočni su produžetak i1ste zone na otoku Istu, iz:građuju i susjedne / otočiće Knežačić, Ugljak, M. i V. Tramerku i nastavljaju se ·dalje na Zverincu i Dugom otoku. Makrofosilni i mikrofosilni sastav ovih stijena je dosta neispitan, ima dosta hondrodonti i sitnih foraminifera. Na Ma loj Tramerki isu ponađene makrofosilne vrste Radiolites cf. lusitanicus, Inoceramus aff. deformis i Astreina ,sp. Naslage turona (Ki) ustanovljene su u SE dijelu otoka u dužini od 4,5 km, makisimalne širine oko 400 m, u predjelima Kunteja, Bosci, Jazi i Trimuli, a na NW se nastavljaju na otočićima Mladin i Rižnjak. S jugozapadne strane .su u rnsjednom kontaktu s mlađim naslagama se nona (Kl), a na NE s njima imaju normalan kontakt. Glavninu naslaga sačinjavaju bijeli, kristalični, dosta slabo uslojeni, uglavnom grebenski o vapnenci, .koji sadrže dosta rud1stnog kršja, a ustanovljeni su superpo o zicijski. Na naslage turona nastavljaju se naslage senona (Kl ), koje zauzi maju najveći dio otoka, preko 80% površine, a prostiru se i na ;Istu, Tunu Malom i Tunu Velom. Cine završnu fazu rnzvoja ikrednih naslaga na otoku. Nađeni su brojni predstavnici mikrofosila i to prerezi vrsta Pithonella ovaliis i Stomiosphaera sphaerica na Tunu Velom, a Cuneoli· na pavonia na Molatu. Cesti su prerezi spiikula •spongija, globigerina, gimbelina i dr. Makrofauna je zastupljena mdistima (rod Anulites na o Tunu Velom, vrste Nerinea requieni, Nerinea of. sohiosensis, Hippuri tes/Orbignya/socialis, Gorjanovićia costata, H/O/ lapeironsei). Debljina slojeva ovih sivih i svjetlosivih vapnenaca je 20-60 cm. Taloženi su u plićem moru, nešto dalje od obale, jer ne sadrže terigeni materijal.
s Prema radovima Instituta za geološka istraživanja u Zagrebu: Osnovna geološka karta SFRJ 11:100 000, List Molat L 33-138 i Tumač za Hstove Silba L 33-126 i Molat L 33- 138, Zagreb 1970.
360 Naslage tercijara zastupljene su foraminiferskim vapnencima eocena ocena, kao i iza eocena vladala je kopnena faza. Poslije najmlađeg nabi· (E1, 2). Transgresivni su na rudistne vapnence senona s izraženom ero ranja, za vrijeme posteocenske kopnene faze, dolazi do intenzivne ~~o· zionom granicom. Djelomično su 1s njima i u rasjednom ·kontaktu. Tvore zije reljefa kada su usječene sitne doline i stvorene krške depresije; dijelove tercijarnih sinklinala, i to na Molatu u dvije zone. Prva zona Zapuntelsko polje, depresije u Zapuntelskom prolazu, Molašćici i Jazima je u središnjem dijelu otoka, SE od Zapuntela, od Fortice preko Vrulja (danas potopljene). Kopnena faza traje sve do kraja tercijara i kroz či do Pribova, uključujući i Brguljski školj, a čini sinklina1u Luka Zapun tav kvartar ·do najmlađe oledibe u pleistocenu kada je došlo do općeg tel-Brguljski zaljev. Granica prema SW je eroziona, a 1prema NE je pozitivnog pomicanja morske razine. Potopljeni su Ja:zi, Molašćica, Za rasjedna. Druga zona foraminifersikih vapnenaca je na SE dijelu otoka puntelski iprolaz i, do tada jedinstveni dio kopna, Molat postaje krajem i zahvaća rt Glavicu, Smokvinu, rt Konopljičku i Stopanji rt, a nastavlja pleistocena otok, kao i svi drugi otoci zadarske regije. Obližnji viši dije se na rNW na otočiću Tovarjak i na SE na otočiću Trata. Naslage eoce iovi terena danas čine otočiće oko Molata. na tvore miliolidni, alveolinski i numulitni vapnenci bogati mikro i ma Tektonski Molat pripada jedinici zadarskih otoka u okviru zone kroforaminiferama (Lituonella liburnica, Nummulites cf. fraasi, Lituo· istarsko·dalmatinskih bora i građen je uglavnom od bora sa sekundarno nella raberti, Alveolina oblonga, A. cremae, A. distefanoi, Orbitolites boranim krilima. Rasjed od Zapuntelske luke preko bila Lokardenika do douvillei, Nummulites atacicus, N. millecaput, Orbitolites complanatus uvale Studene najduži je ustanovljeni na otoku, a postoji i niz manjih i dr.). Debljina eocenskih n~slaga je oko 250 m. Kako se radi o vapnenačkoj zoni i pretežno prostorima kontinuirane se· dimentacije, ti rasjedi nemaju većeg značenja. loseti vrh 0 8191.djat Brgu~ o To,...,,...
rn 3. Klima Klimatska obilježja otoka Molata razmatrana su u ovom radu p~ moću podataka koji postoje za meteorološku postaju Bonaster (47-godi šnji pros·jek) i kišomjernu postaju Molat (S·godišnji prosjek), te mete orološku postaju Zadar (65-godišnji prosjek) i kišomjerne postaje Ist i Božava (S-godišnji prosjek).7 Molat, poput svih otoka zada11Ske regije, klimabski pripada pravoj mediteranskoj klimi (Csa), odnosno eumediteranu. Srednja količina sun čeva zračenja 2 0_____ 1t ... iznosi godišnje oko 335 cal/cm dnevno, s ekstremima u srpnju (590 cal/cm2 dnevno) i prosincu (120 cal/cm2 dnevno). Broj sun· čanih sati iznosi negdje preko 2500 godišnje, što je nešto manje nego u Sl. 4. Geološki profil otoka Molata: K,'.2 - cenomansko-turonski vapnenci Zadru, gdje se kreće oko 2550 godišnje, a više nego na sjevernije polo i dolomiti u izmjeni, K', - skršeni dolomitični vapnenci turona, K', - ženim otocima Istu, Silbi, Olibu, Viru i Pagu. rudistni vapnenci gornje krede (senon), E,„ - alveolinski, miliolidni i nu Godišnji tok padalina za postaje Bonaster, Molat, Božavu, Ist i Za mulitski vapnenci donjeg i srednjeg eocena (paleogen). dar dat je u idućoj tabeli: Tablica 2 Od naslaga kvartara na Molatu je ustanovljena samo crvenica (terra GODišNJI TOK PADALINA rossa). Njome je ispunjena reljefna udolina Zapuntdskog polja. Deblji na sedimenata je svega 1-3 m. Rubni dijelovi su pomiješani s kršjem. postaja koJjOina padalina po mjesecima u m_m______U_k _u-"p_n_o Nastanak se vezuje uz trošenje okolnih karbonatnih stijena (senon, Ki3) I- - II- IIIIV_ V_ VI- VIIYIII IX X XI xn _B_o_n_as_t-er___ 8_ 4--65 103 -5~51 39=-__:_4'.;:.'7__:_~3:.::1 _~9-1~~95~---=9c:-4-.,..11=-=o--9""'1'"""0- hi1drokemijskim procesima koji su ·doveli do taloženja neotopivog ostat ka (terra rossa) u Polju. Ta je zona od vehkog značenja za agrarnu valo Molat 94 45 80 50 55 37 37 62 70 104 146 104 884 rizaciju otoka i zauzima površinu od oko 60 h, najveće dužine oko Božava 93 47 80 59 53 42 39 44 68 109 153 105 892 Ist 117 46 83 56 59 34 52 64 86 100 150 107 954 1000 m i ·širine oko 550 m. Koštane breče, vjerojatno iz diluvija, nađene su u uvali Vranač na 'sjev. dijelu otoka.6 Zadar 87 59 64 56 50 50 36 42 83 126 138 120 911 Naslage krede i eocena na Molatu su nabrane. Naibiranje se vršilo u dvije osnovne faze, između krede i eocena i iza eocena. Za vrijeme pale- 1 Podaci rsu preuze~i iz radova: MHenko Tešić, FizickogeograEske karakiter i· strke zadarskog arMpelaga ·kao baza prcivredn:og razvitka. Zadaillsko otočje, Zbo.r· ni-k. Zadar, 1974, istr. 167; Urban1stički institut SRH, .Zagreb. Obrazloženje 6 šime Batović, Prapovijesni ostaci na zadarskom otočju . Diadora, VI/1973, odluke ikoja za1111jenjuje regionalni prostorni plan obalnog područja općine Zadar. 5tr. 42, 55. Zagreb, 1967.
362 363 kao i mraz. Grmljavine se javljaju prilično često, čak u 38 364 365 Temperature odražavaju izrazito povoljna svojstva klime Molata Vrulje, uvala Studena i dr.). Također se manji dio voda zadržava u lok koja 'Čine Molat vrlo ugodnim za boravak i odmor. Relativno male tem vama, kojih ima više na otoku. Iako neprikladne za stanovništvo bile peraturne amplitude kao !i neistailmuti ttemperaturni ekistremi uvjetuju su vrlo značajne za napajanje blaga i polijevanje vrtova, a i 'danas zadr blage zime i ugodna ljeta. Godišnji hod temperatura zraka za meteoro žavaju, iako u ograničenoj mjeri, ·to značenje. Dvije lokve su u Zapun loške postaje Bonaster, Božava i Zadar po mjesecima, prosječna go telskom polju, tri su u neposrednoj blizini Brgulja, jedna u predjelu dišnja temperatura i amplitude između najtoplijeg i najhladnijeg mje Kamice NW od Brgulja, jedna u predjelu Vazmorac kod Molata, jedna seca dati su u idućoj tabeli: u 366 367 More je /Stoljećima bilo jedna od osnova života i naseljenosti otoka. Nasadi alepskog bora (Pinus halepensis) dobro uspijevaju na isto Osim ribolova koji se u vodama Molata spominje gotovo tisuću godina, čnim obalama (Bavkul, Sabuša, Konopljika i Glavica), na Brguljskom bilo je razvijeno i dobivanje soli za soljenje ribe te opskrbu blaga i školju, u 1blizini Brgulja i .drugdje. Predstavljaju uglavnom monokul stanovništva. Danas 'Se još ni izdaleka ne koriste sve mogućnosti, ne sa turne šumarke. Najveć i borik je na Glavici, gdje je sađenje od strane mo na Molatu, koje ipruža morski akvatorij u prehrani stanovništva, vlasti i uz dozvolu tadašnjeg vlasnika otoka, Kazimira Abelića, započelo ddbivanju mineralnih sirovina energije, rekreaciji itd. oko 1930. god. Bor se također , zajedno s autohtonim vrstama makije, širi i na napuštenim poljoprivrednim površinama, gdje ima nešto više 5. Biljni pokrov i životinjski svijet pogodna tla. Ponegdje, uglavnom uz naselja, osim bora sadi se i samo nikla širi i čempres (Cupressus sempervirens pyramidalis). Nakon stoljeća neprimjerena iskorištavanja i uništavanja biljnog Otočići oko Molata su uglavnom ogoljeli osim Tuna Velog, Tuna pokrova koje je uvjetovala bijeda i stočarska valorizacija otoka, današ• Malog i Tovarjaka, koji su prHično zahvaćeni garizima, nižom, a poneg nje vrijeme obilježava izvanredno ~nažna prirodna dbnova 1biljnog po dje i višim oblicima makije. Tun Veli obilježava dosta smrče koja se krova. Degradirani oblici prvdbitno prekomjerno iskorištavanih medite ovdje naziva smrič , smrdljike (smridele) i ruzmarina, dok je na mjestima ranskih šuma prelaze danas ponovno u više oblike prave mediteranske gdje je zbog ispaše ibio spaljen zastupljen uglavnom bušinak. šume !hrasta crnike. Još uvijek se uglavnom radi pretežno o visokoj makiji (2,0-4,0 m visine), djelomično i nižoj (1,5-2,0 m visine), a Početkom XX. •St. bilo je na Molatu i pripadajućim mu otocima manje o lgari 368 24 369 mjenjuje je umjetno rasprostranjeni fazan (Phasianus colhicus), pušten znatno vise nego pred dvadesetak 1godina kada je glavnina otoka bila kao lovna divljač. Također .postoje i dobri uvjeti za širenje zečeva, pa gola kamenjara. Površine pod agrarno iskoristivim tlima iznose oko ih je na otoku sve više. Divljih kunića (Oryctolagus cuniculus) gotovo 200 ha (od toga je stvarno iskorišteno svega oko 90 ha), a površine pod više i nema. širenje fazana i zečeva pogoduje razvoju lova, pa sve više tlima recentna nastalima uslijed razvoja visoke makije i pravih šuma lovaca posjećuje otok. Međutim, zbog relativno male površine i moguć prelaze danas 1000 ha, išto ,znači da je oko 50% površine otoka pod nešto nosti istrebljenja, lov treba provoditi planski i umjereno. izrazitijim pokrovom tla (od 0,1 m na padinama bila do 2,0 m u Za· Biljni i životinjski svijet mora također ima obilježja okolnih voda puntelskom polju). Na ostalom dijelu pokrov je oskudan i tanak, a tek Jadrana. manji dio otoka (oko 4%) 1čine gole kamenjare. 6. Tla III. HISTORIJSKO-GEOGRAFSKI RETROSPEKT Molat, kao i većinu zadarskih otoka, obilježava izJbijanje podloge Kao i većina zadaJ:1Skih otoka, Molat je naseljen od najstarijih karbonatnih stijena na površinu. Tla stoga nisu u dovoljnoj mjeri raz vremena. Brojni prethistorijski ostaci •Svjedoče o valorizaciji otoka čak vijena i znatnije prekrivaju manji dio otoka. Tome je, uz relativno od starijeg kamenog ddba (paleolitik). Najdetaljnija istraživanja, kao i nepovoljne litogene, pridonosilo i nepovoljno prožimanje ostalih reljef na ostalom dijelu zadarskog otočja, izvršio je u novije vrijeme š. Ba nih, klimatogenih, biogenih i antropogenih faktora. Prevladavaju crve tović.9 Na Ledenicama kod Zapuntelske luke, na krajnjem sjevernom nice pomiješane s kršjem (skeletne crvenice), a ima i nešto humai11izi· dijelu otoka, i u Zapuntelskom polju, u predjelu Poplat, našao je više ranih, brauniziranih i tzv. antropogenih crvenica. Naročito su istaknute kremenih predmeta. Također je ustanovio paleolitske nalaze i istočno u Zapuntelskom i Molatskom polju te u manjim udolinama i ponikvama, od sela Molat, u Molatskom polju, na položaju Dražica. Da je otok bio gdje se nalaze .kao ·dublji .sloj ispod humusnog, ali su izražene svugdje poznat i korišten, a vjerojatno i naseljen u neolitiku, može se pretpo gdje je stoljetna agrarna valorizacija krških terena ibila istaknuta (oko staviti više po njegovu imenu Meleta koje se prilično uvjerljivo vezuje Brgulja, na Brgumulu, u Zapuntelskoj dragi, na Kunteji, u Boscima, za staromediteransko stanovništvo s obzirom na rasprostranjenost tog kod Trimula i drugdje). Stanovnici otoka su, ograđujući vrtove, vinogra· oblika u imenima na Mediteranu (Mljet, Malta i dr.), nego po nekim de i maslinike, dugovječnim čišćenjem (»tribljenjem«) i gnojenjem, stva· konkretnim ostacima. Iz brončanog doba nisu ustanovljeni nalazi, kao rali s jedne strane kamene zidove (»mocire«), a s druge su nastajale što ih je, uostalom, teško dokazati Q:a čitavo zadarska otočje. male površine plodna, kultivirana da, od izvanrednog značenja za egzi željezno doba je najlbolje poznato, iako ni ono nije istraženo kako stenciju stanovni•štva otoka. Dugotrajna stočarska valorizacija, vrlo istak bi trebalo. Ilirske gradine vjerojatno datiraju s početka tog razdoblja nuta na Molatu, uvjetovala je, međutim, degradaciju biljnog pokrova. i na otoku ih se sa sigurnošću može utvrditi čak četiri: Lokardenik, Time 1su prvdbitna tla isprana, naročito s istaknutijih padina, a gole 1 Gračina (Gracina), Straža i IKnežak. krške kamenjare ·služile su kao pašnjaci. Neravnoteža između stočarskog iskorištavanja otoka i mo gućnosti koje je svojom veličinom pružao Gradina na vrhu brežuljka Grači~ a (Gracina), SE od Brgulja, na nad uvjetovala je devastaciju gotovo isvih terena koji nisu !bili agrarno kori· morskoj visini od 57 m, nad uvalama Zagračina i Studena, s bedemima šteni. Isto se događalo i na susjednim otočićima (Tun Veli, Tun Mali i eHpsasta tlorisa širine 4-5 m i visine oko 1,5 m, bila je najveća i naj dr.) jer su služili za zimsku ispašu blaga. Danas se stanje !bitno mijeijja. značajnija na otoku.10 Jugozapadna strana Gračine bila je otvorena pre Autohtoni biljni pokrov naprosto buja na gotovo svim nekada ogoljelim ma moru. Dužina Gračine je opo 150 m, a najveća širina oko 100 m. terenima. To uvjetuje 'i postupno stvaranje novog pedološkog isloja bo· Gradina na 83 m visokom brežuljku Straža, južno od naselja Molat, gatog humusom, naročito u rdnima postojećih dol.inica, na uravnjenim tere. također ima bedeme 4-5 m široke, nešto niže (oko 1 m), kružna tlorisa. nima, na blažim padinama brežuljaka itd. Također i pošumljavanje bo· Kao i kod Gračine, bedemi, ionako nezaštićeni, bili su sasvim okrenuti rom koje se mjestimično provodilo daje određene rezultate i .pri stvara na 1SW, iprema moru. nju tla, međutim u tom pogledu je mnogo značajniji autohtoni biljni pokrov. Gradina Lokardenik hipsografski je najistaknutija na otoku (148 m nad morem). Smještena je SE od Zapuntela i specifična je oblika. Gra Deluvijalna tla sporadično ·se javljaju u dnima i pri ušćima suhih dinski prostor i nešto niže položeno podgrađe na NE strani imaju polu· dražica neizražena su, tanka i slabo zastupljena. Drugih vrsta tala, osim kružan tloris i vezuju se u obliku lanca. Po svom obliku, uz nekoliko crvenica i deluvijalnih tala, nema na Molatu i pripadajućim mu otocima. sličnih na otocima i kopnu, čini posebitost u :prostoru zadarske regije. Ukupnu površinu pod 1pokrovom tla na otoku danas je vrlo teško 9 š . Batović, o. c., str. 5-165. procijeniti zbog toga što je proces stvaranja tala intenzivan. Tala je 10 Batović .joj pretpostavlja ime Meleta. 370 371 Gradina Knežak na NW dijelu otoka, zapadno od Zapuntela, na nad oko 950. godine.13 Otok kao i staro ribarsko naselje (»piscato de insula morskoj vi,sini od 141 m, najmanja je na otoku, 1J:<.ružna olbHka, s polu Melata«) spominju se i u ispravi iz 955. go.din~,14 a godine. .1073. spo~inje kružnim dvostrukim bedemima. Promjer unutrašnjeg kruga je 30 m a se kao Mellata.15 Pod nazivom Melata pvlJa se kasmJe dosta cesto vanj1skog 100---120 m . Bedemi su 'Široki do 2 mi visoki oko 1 m. Razmak 1151,16 1195,17 1381.18 godine itd.). Zbog ra:širenosti korjena antičkog na između oba vijenca !bedema je 30-50 m. Nije utvrđeno da li je vanjski ziva koji nosi i Molat u Sredozemlju, a ~ kod nas, (Malta, otok.Južno od bedem građen također u predrimsko idOlba kao unutrašnji Hi poslije, Sicilije, Malta, otočić kod Velog Drvemka, Malta, zaselak Bnseva kod u fazi rimske vladavine. Zadra, Malta u Zadru, Mljet, otok kod Dubrovnika, Melada, IM~~ta, Meleta i dr.) realno je pretpostaviti njegovo predindoevropsko podnJet Naseljenost gradina Gračina i Knežak bil31 je vjeroj~tno k~mt!nu lo.19 Iz isprava 995. i 1195. godine uočava se ribarska orijentacija njego irana dok 1se to .za Lokaridenik i Stražu ne moze ustanoviti. Straza Je u vih stanovnika. Gospodarska valorizacija (stočarska i ribarska) istak rimsko dOlba napuštena. U okviru gradina pronađeni su predmeti od nuta je i u darovnici kojom Desa 1151. godine20 dariva Molat samostanu pečene zemlje, kremeni predmeti (Knežak, Gračina), .kam~ni .ru~ni ~rv Sv. Krševana u Zadru. Bianchi spominje listinu iz koje se vidi da se njevi i dr. (Gračina, Straža), ostaci preh~ane (kos~i, puz~v1, skolJk~) 21 1381. igodine med s Molata na veliko tprodavao u Zadru. Također spo itd. Nađeno je i više kamenih grobnih gomila (grobm humci, tumulusi), minje da Zadranin Šimun Begna-Kožičić tvrdi o postojanju crkve Sv. ukupno osam (Gomilica, Kurilišće, Zem.ljač~ne, Vršak,. ~alića '~~~~a, Pavla apostola i uz nju samostana Sv. Ante pustinjaka.22 Taj samostan Stražica, Triskavac, Bavlml), kao i na isusJe:dmm nena1selJemm oto01c1ma 23 1 • kasnije prelazi benediktincima i spominje se 1247. godine. Stare kart.~ Vela Tramerka i Maslenjak, koji pripadaju Istu. Veličnom su priličn~ iz 1320. i 1321. crodine 1spominju Molat kao i veliku luku Svete ManJe istaknuti, naročito Bavkul, Stražica i Kurihšće . Ulomci keramike nađem koja se na njem~ nalazila (danas je stanovnici naizvaju Lučina), a bila su uz pojedine ihumke kao i uz gradine Gračina i Knežak. Posude uve je od velike važnosti na putu od Istre i Osor.a p~ema 'Zad~u. Znači ! već zene iz južne Italije i liburnske imitacije iz kasnije faze željeznog doba tada postoji i crkva Sv. Marije u Molatu, v~eroJatno na i1stom m1estu nađene su na Gračini kod Brgulja. gdje i danas, ali !postoji i mogućnost da se 1ipak do XV. st: i;ialaz~la .u Iz ir~mskog 1perioda nema pomdanij:iih ipodata1ka o 1I1aseljenosti i valo: samoj Lučini, gdje je postajao samostan čije ostatke stanovmc1 naz1vaJu rizaciji otoka. Ipak kontinuitet imena i korištenje kamenoloma u uvah »manas tirina« •24 Zorljevica indiciraju i naseljenost i valorizaciju otoka, tim više što je čitav period od doseljavanja Hrvata do 1409. godine ka~:i dolazi ~o ona očita na susjednim otocima Sestrunju, Zverincu, Ugljanu, Dugom osvajanja Zadra i pripadajućih mu prostora od strane Venec1Je, Molat JC otoku itd.). Također podmorsko nalazište (udes ibroda) sjeverno rod rta u domeni Zadra i njegove komune, O'dnosno kasnije samostana Sv. Krše: Glavica, u smjeru otočića Tovarjaka, govori o pom<;>rs.kom. putu koji j~ vana u Zadru. Stanovništva je bilo vrlo malo, a o tome da li su vec sa sjeverne strane otoka vodio od Zadra prema Silbi, Ohbu, Premudi tada postojali osim Molata još i Zapuntel i Brgulje može. se samo naga i 1dalje prema Osoru i .istarskim i sjevernoitalskim gradovima. Također đati. Na tada još uvijek relativno gustom šumom prekrivenom Molatu o tome govori i veći broj romanskih toponima na otoku (Karstul, Bav glavni izvori prihoda maldbrojnog st1:lnovništva bili su ribarenje, stoča kul Maknare, Tramerka, Brgulje, Vodomarka i dr.) i UJPOzoravaju da renje, sječa drva i u manjoj mjeri poljodjeljstvo. je .;omansko stanovništvo imalo utjecaja na otoku bez 1obzira na održa• nje starih liiburnskih struktura. 13 Franjo Rački , Documenta hlstoriae chroaticae periodum antiquam '.illu- strnntia, Zagreb, 1877, ,str. 404, 35. Period rimske dominacije bio je obilježen prilično velikom autohto 14 Ibid„ str. 25. nošću domaćeg, li:burnskog življa, koje je zadržavalo svoja svojstv~ 15 š. Batović, o. c„ str. 21. sve do dolaska Hrvata, s kojima se postupno, ·kao i ono 1romansko, a:s1- 16 C. F. Bianohi, o. c., :str. 58. miliralo, o čemu svjedoče brojni toponimi. U to vrijeme snažnih. izmjena 11 F. Rački, o . .c., str. 25. 18 C. F. Bianchi, o. c., str. 58. stanovništva, između VII. i X. stoljeća, prvi put se javljaju i pisani ip~ t9 Petair Skok, Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otoorma, Zagreb 1950, daci o otoku Molatu, čije ·se ime najčešće dovodi u vezu s -latinskom ri str. 209. ječi mel=med mellatus=meden. C. F. Bianchi spominje nazive Melta, 20 C. F. Bianchi, o. c., st•r. 58. Meleta, koji su 1se upotrebljavali u staro doba, a u VII. stoljeću da ga 21 Ibid„ 1.5tr. 58. geograf iz Ravene naziva Malata.11 Hrvatski živalj nazivao ga je. Mul.a! 22 Ibid., str. 58. i kasnije Molat.12 Oblik imena koji se s više sigurnosti može prihvatiti 23 Almagia Roberto, Monumenta cartografica Vaticana , vol. 372 373 Nakon osvajanja Zadra 1409. godine od strane Venecije dolazi do linu (Zadulinis) i njegovu nećaku , građanima Zadra, za 1422 male libre 25 konfiskacije imovine zadarskih plemića, građana, udruženja itd. Vene· godišnje, jer je osim pašnjaka i šume imao i »terrena arratoria«. Po· cija osniva katastik otoka 1421. godine u koji je bio uvršten i Molat, i novno je iznajmljen, kao cjelina, 1429. godine26 a godine 1464, na javnoj daje ih pojedinačno u najam. Molat je tada bio unajmljen Kreši Zadu· dražbi, uzima ga u zakup na deset godina za 1830 malih libara Grgur Detrešić (Gregorius Detrico) zajedno s braćom, s posebnom dozvolom sadnje vinograda u dijelu otoka zvanom Val de Zampontel.27 Uz iste uvjete opet je iznajmljen 1474. god. za 2300 malih libara Petru Detrešiću ax h& 28 o b" ' o pok. Grge. Familija Detrešić ga unajmljuje opet 1485-86. godine za c+ i .,. 1900 mahh libara.29 Iz popisa prihoda od dražbe posjeda iz 1527. god. da k I!. 30 • 6 11 vidi se da je Molat iznajmljen za 2630 malih libara. Tada se posebno f. m* ističe .posjed u Zapuntelu koji je kao doživotni zakup {»livel«) iznajmljen 9o n • o •• porodici Detrešić. To je i realno s dbzirom da je tu i danas agrarno naj C) .... vredniji dio otoka. Godine 1539. Molat zakupljuju zadariske porodice de Soppe i Borgop,31 a onda se kroz čitavo XVI. stoljeće izmjenjuju razni ~ zakupnici, jer je zavladalo vrijeme nesigurnosti i ratova s Turskom. S obzirom da je luka Sv. Marije (Lučina) bila jedna od najzaklonjenijih luka, u nju ,su dosta navraćali mletački i drugi brodovi, ali su tu bili česta meta uskočkih napada. 'Tako su 1542. god. uskoci u Lučini napali korčulanski grip i oduzeli mu mnogo robe.32 Nedugo zatim, 1571. god., () Turci su se iskrcali na otok i opljačkali ga.33 Svi ti događaji, kao i opće nesređeno stanje, uvjetovali su da je tijekom XVI. stoljeća napustilo otok najviše stanovništva. Pljačke su se i dalje nastavljale, a jedna od najvećih je bila 1684. god., kada su dvije turske foste iz Ulcinja, gdje je cvala piraterija, zarobile i odvele dvadeset stanovnika Molata u rop· stvo.34 Posljednji upadi vezuju se za razdoblje francuske uprave u Dal maciji početkom XIX. st., kada su uglavnom engleski »služJbeni« gusar ski brodovi izvršili nekoliko napada na otok (1808. god. opljačkali sv >'ft1000 500 o jedan molatski jedrenjak, a 1810. god. opljačkali i zapalili kuću zapun 35 telskog župnika. ). Još u XVII. st. su zi'bog toga osnivane tzv. »cernide«,-ic: 25 Stjepan Antoljak Starme, knj. 42, rstr. 385; Nada Klaić-Ivo Pctr.icioli, Povijest Zadra, II, IStr. 419. 26 Stjeparn Antoljak, StaTine, knj. 42, istr. 385. 27 Naučna biblioteka u Zadru, (ubuduće NBZd) Stampa de compratori de Scogli, .sbr. 1, •(10664-Misc. c. 32.). 2a Ibid„ str. 2. 29 Historiijsld arhiv u Zadru (ubuduće HAZd) Fond obitelji Lantana, sv. 10. Sl. 5. Prapovijesni i povijesni spomenici otoka Molata: a) - koštane breče, Privatna korespodencija XIX. st. { 1. Vranač; b) - pećine, 2. Fortica, 3. Vodomarka, 4. Brica, 5. Pećina na Bo· nasteru, 6. Golubinka; c) - paleolitski nalazi, 7. Ledenice, 8. Poplat, 9. Dra JO Oommissiones et Relationes j'enetae, Zagreb I/ 1961 , str. 199. 31 HAZd, Fond obitelji Lantana, isv. 10. Pir.ivat.na korespodencija XIX. st. žica; d) - gradine, JO. Gračina, 11. Knežak, 12. Lokardenik, 13. Straža, 14. 32 Amos Rube Filipi, Senjski uskoci i zada11Sko otočje, Pomoriski zbornik, Za· Falsa kuća (?); e) - nadgrobne gomile (tumulusi), 15. Gomilice, 16. Kurilišće 17. Zemljačine, 18. Vršak, 19. Stražica, 20. Triskavac, 21. Mali ća Straža, 22'. dar, 2/1964, str. 590. 33 Ante Strgačić, Upadi osmanskih gusara u predjele zadars kih otoka, Zadar· Bav~ul; f) - ~amenolomi, 23. Zagračina; g) - solane, 24. Soline h) - predro ska revija, Zadar, 1953, 11 / 4, .str. 8. maničke crkvice, 25. Bavkul (»Grčka crkva«), 26. Manastirina; i) - postojeće 34 Ibid„ III/ 1, rstr. 17. crkv_e, 27. ~:'· Ma._rija, 28. Gospa od Kar'?"ena, 29. Sv. Andrija, 30. crkva Ro 35 Vjekoslav Maštrović, Gusarenje kao efikasan faktor engleske blokade Fran· đen1a Mari1ina; J) - vapnenice 31., 32. i dr.; k) - kašteli, 33. Kula, 34. lo cuza ,u Dailma:ciji od 1808. do 1810. godine, Pomorski zbornik, Zadar, 8/1970, str. vačka kuća na Tunu Velom; 1) - groblja, 35. molatsko, 35a. logoraško u Molatu, 36. brguljsko, 37. zapuntelsko; m) - koncentracioni logor, 38. Jazi; 701 i 703. n) 1-- profana arhitektura, 39. kuće Lantana i Abelić; o) - ruralne aglome 36 Iz Tabulariuma, Zadar, :I- IV, 1901- 1904, str. 24, vidljivo je da isu 1684 racije, 40. Molat, 41. Brgulje, 42. Zapuntel, 43. Lučina, 44. Zapuntelska luka, god. »cerrr1de« brojile 98 članova saJStavljenih od žitelja -Molata, Brigulja i Za 45. Brgumul. puntela. 374 375 grupe naoružanih mještana za obranu od vanjskih napadača i domaćih samom početku kada je 1640. godine zatražio da se na otoku zabrani izgrednika. Također vrlo česti toponimi Straža i Stražica svjedoče o ispaša bilo kakva blaga sitnog zuba osim onog koje je vlasništo braće osmatračkim točkama koje su održavane sve do pol. XIX st., kada je Lantana.48 Poslije je zabranio i bilo kakvu sječu drva, osim za gradnju još prijetila opasnost od eventualnog napada Italije na ovaj 376 377 pljačke, bolesti. Stanovništvo je često bilo desetkovano, tako da ga polo a datirana je na 17. XI. 1937. Međutim proces raspodjele zemlje ni do vinom XIX. st. nije bilo ništa više nego početkom XVI. stoljeća. Među danas nije fo!Pmalno završen na cijelom otoku, jer je Još u'Viije:k oio pro tjm, i uz te teškoće stanovnici otoka uvijek su sa susjednim otocima stor zapuntelskih zemalja, a djelomično i brguljskih, uknjižen kao vla komunicirali vrlo intenzivno. Osim što su zajednički sudjelovali u ribo sništvo Aibelića, što stvara velike probleme tamošnjem stanovništvu. lovu s Veloraćanima, Išćanima, škarđanima i drugima, parničili se s Tijekom NOB Molat je imao izrazito važnu ulogu među otocima nj,ima protiv Ižama, odlaziH IIla ždrijeb u Božavu, ulazili 1su u međusobne zadarske regije. Povezivanje napredne omladine s onom na otoku Ižu, rodbinske odnose, te sklapali kupoprodajne ugovore. Osobito su kupo a preko omladinaca koji su radili ili se školovali u gradovima na obali, vali vinograde u Velom Ratu i .Oragovama i tamo ih obrađivali. započelo je 1939.60 godine što je uvjetovalo oformljenje organizacije Posjed u Zapuntelu i dalje je ostao doživotni zakup obitelji Detre SKOJ-a, s 20 članova i pojedincima u Brguljama i Zarpuntelu, već počet šić, ali se poslije spominju i druge obitelji, npr. 1799. godine zadarska kom 1940. godine.61 Organizacija je djelovala uglavnom preko Kulturno obitelj de Soppe.56 Lantane ,su se uvijek htjele domoći 'tog posjeda, ali -prosvjetnog društva Molat i radom je obuhvatila gotovo svu mušku im je to uspjelo tek u XIX. st. Zlbog njega su najprije s Detrešićima omladinu mjesta. To je činilo realnu osnovu formiranja ćelije KPJ već a zatim i s drugima vodili sudske sporove. 1941. godine.62 S prvim partizanskim odredom sa zadarskih otoka koji je Lantane zadržavaju Molat i u XIX. stoljeću, zajedno s obitelji da krenuo s otočića Maslinovca u prosincu 1941. godine, a brojio je 30 Ponte iz Zadra, koja se, povremeno i prije, zbog ženidbenih veza javljala boraca, odlaze i 4 Molaćana. 63 Talijani ljeti 1942. godine osnivaju koncen kao suvlasnik otoka. Imali isu na otoku svoje povjerenike, dvornike tracioni logor na Molatu, u uvali Jazi, kroz kojega je prošlo više od gastalde i pudare i sl. koji ·su im redovito slali izvještaje. Neki od Lan 20.000 ljudi, od kojih je oko 350 ubijeno ili je umrlo u logoru, a izvjestan 64 tana živjeli su povremeno u svojoj maloj palači u Molatu, koju je 1664. broj 'je umoren u !drugim mjestima (taoci). Logor je t>svojen kada je godine dao sagraditi Orazio Lantana, tadašnji vlasnik otoka, a čiji su kapitulirala Italija. Tijekom druge polovine 1942. godine u Molatu, Brgu zidovi još uvijek dobro očuvani. 57 Pokraj nje je Petar Abelić, novi vlasnik ljama i Zapuntelu osnovani su i NOO-i, a poslije su djelovali još i Savez otoka, dao krajem XIX. st. napraviti svoju kuću. Za njega L. Marčić mlade generacije i AFž.hi U Molatu je bilo sjedište minerskog odjeljenja ističe da je bio nezakonita porijekla i da je od austrijske vlade dobio s brodovima »Kolega« i »Tunolovac«, koji kasnije sačinjavaju tzv. Mo titulu viteza od Molata.58 U prevelikoj ambiciji naredio je svim Abeli latsku flotilu.66 Za Molat je od velikog značenja bilo održavanje veza s ćima na otoku da promijene prezime u druga koja su postojala na otoku otokom Ižom i s kopnom preko Vira, kuda je funkcionirala i telegraf (Cuća, Jadrijev, Kirjakin i Mandić). 5 9 Abelići su inače u XVII, XVIII. i ska veza. Održavale su se i telefonske linije, a partizanska osmatračnica XIX. st. bili bolje stojeća molatska obitelj iz koje su proisticali vođe bila je u napuštenim vojnim objektima na Bonasteru. Molatski motorni sela, nadglednici, svećenici i sl. Od Petrova sina Kazimira A:belića otok jedrenjak »Jela«, koji je plovio na relaciji Vis-Bari, potopljen je u je prešao u ruke sinova njegove sestre, udate u talijansku porodicu prosincu 1943. godine.67 Ukupno je u NOB stradao 31 stanovnik sela Gozetti u Zadru. Sve do raspodjele zemlje težacima, oko 1937. godine, Molata, od toga 22 borca na bojištima, 7 stanovnilka Brgulja i 7 Za imali su u Jazima dvije zgrade: u jednoj je stanovao glavni dvornik s puntelaca.68 U Molatskom logoru bilo je internirane i šezdeset Molača- prikupljenim prihodima (vino, ulje, sir itd.), a u drugoj je bila žandar• merijska stanica. Također su imali posebne nadglednike i u Molatu, 60 Marijan Karlo žuvić, Pregled razvitka revolucionarnog pokreta i narodno oslobodilačke borbe na zadarskim otocima, Zadarsko otočje, eiborni•k, Zada'r 1974, Brguljama i Zapuntelu. Po istom principu ka9 što su to stoljećima str. 238. činili nadglednici porodice Lantana tako su i ovi stajali na raskrižjima 61 Rikard Sutlović, O ,revolucionarnom i antifašističkom omladinskom pokrretu seoskih putova u vrijeme jernatve i bilježili prihod i upućivali kmetove na zadarslmm otočju do ljeta 1941. godine, Zadarska otočje, zbornik, Zadar 1974, s određenim dijelom u skladište Abelića. Za ostale kulture procjenjiva·li str. 250 i 251. su prihode i na osnovu procjene određivali »ddhodak«. Između I. i II 62 M. K. žiuvić, 10. c„ str. 238. svjetskog rata, kada je ukinuto kmetstvo u staroj 'Jugoslaviji, Molat se 63 šime Lukin, Sjećanje na ustanak u Malom Ižu, Zadarska otočje, zbornik, Zadar 1974, str. 280. postupno oslobađa svojih gospodara i kmetstva. O tome na zvoniku 64 M. K. žuvić, o. c„ str. 244. mjesne crkve u Molatu govori spomen-ploča, na koju su otočani ponosni, 65 Valentin Umnija, O nastanku i djelovanju narodne vlasti na zadariskorn otočju 1941-1945, Zadarsko otočje, zbornik, Zadar 1974, s,tr. 339.; Izbor dokumenata 56 Ibid„ sv. 7. o !Ustanku u Malom Ižu 26. VIII. 1942 Zadarsko otočje, zbornik, Zadar 1974, str. 57 To je mala palača u istočnom dijelu inaselja, kojoj su zidovi i danas dobro 298., 6. ,prilog. sačuvani, s ostacima ukrasa i zanimlj1iv.im reljeJiima HAZd, Fond ob~telji Lantana, 66 Kažimir Prilbilov.ić, Osnivanje i razvoj mornarice NOVI u Sjevernoj Dalma sv. 5. Spisi o prihodima posjeda na zadarskim otoci!ffia. ciji, Zadarsko otočje, zborn,ik, Zadar 1974, str. 315. 58 Lucijan Marčić, Zadarska i ·šibenska ostrva, Na·selja i poreklo stanovništva, 67 šime Vlasanović, Brodovi zadarskog otočja u narodnooslobodilačkoj borbi, Beogrnd 1928, knj. 26, s tr. 555. Zadarsko otočje, zbornik, Zadar, 1974, str. 332. 59 Ibid., ,str. 555. 68 Narodni list, Zaidar, 7200/1978, str. 6. 378 379 na.69 U spomen stradanjima molatskog stanovništva otkriven_je u mjestu označavalo 1selo na »tijesnom« s lučicom.79 Za Brgulje, osim prilično Molatu 1979. godine impozantan spomenik akademskog kipara J. Sa uvjerljiva romanskog porijekla - bilo je pretpostavki da potječe od bolića. riječi brgulja, koja u nekim dijelovima Primorja označuj7v svetkovinu, ili od latinske riječi verbulare = (tal. bergolare) = ibe:z;bnzno razgova Posebno je pitanje u historijsko·geografskom razvoju Molata poče rati80 također se ističe vjerojatnost da se u osnovi te riječi nalazi kelt tak postojanja današnjih naselja, što je vrlo teško ili uopće nemoguće sko-ilirska riječ briga (=brdo).81 točno ustanoviti. Iako se Molat spominje još 995. godine, realno je po četke nastajanja tog naselja koje nosi ime otoka datirati prije toga vre· mena. Također 1se to odnosi i na Zapuntel i Brgulje, koji se u ispravama IV. DRUSTVENA VALORIZACIJA nalaze mnogo kasnije. Zapuntel se prvi put spominje oko 1450. godine, i to kao luka Sanpontello,70 te 1464. godine kao Val de Zampontel,71 pa 72 73 1. Prometne veze 1469. godine kao San Putelo, 1471. godine kao Gianrpontello, 14.97. Promet za otok Molat, kao i za sve otoke, znači najvažniju nit, spo godine kao Campontella74 itd. Brgulje se spominju tek ~527. god~ne 75 nu uklapanja u život rzajednice, bez koje nema egzistencije. Period_i kada se vrši prvi mletački popis stanovništva. Upravo broJ stanovrnka prometne nepovezanosti s okolnim otocima, ·kao i s centrima na dbah. naselja na otoku tada (Zapuntel 198, Molat 170 i Brgulje 150) govori naročito sa Zadrom, uvjetovali 1su dugotrajniju kriznu izoliranost i _za da su i Zapuntel i Brgulje stara naselja, mnogo st~rija nego bi se to ostajanje. Nasuprot tome, periodi mira i dobre prometne povezanosti, u moglo pretpostaviti na temelju prvih do sad_a poznatih spomena. I .~amo sklopu s ostalim društveno-gospodarskim pogodnostima, povoljno su se ime Brgulje koje se može uvrstiti među imena romanskog ponJekla odražavali na život stanovnika i razvoj naselja. (Brgul-je) ide u prilog takvu mišljenju.76 Do danas bi se mogle izdvojiti dvije osnovne faze prometnog povezi Postanak riječi Molat već je donekle objašnjen, dok se ~a ~ap~n~~l vanja otoka s kopnom i drugim otocima. Prva, veoma dugotrajna faza i Brgulje također može samo nagađati. Iako se Zapuntel naJUVJerlJIVIJe nesigurnosti !Plovidbe i nestalnih linija, te privatnih trgovačkih veza za izvodi od »Za puntom« ili »Za puntalom«,n što bi značilo »iza rta«, a pot-rebe zadariskih :posjedni!ka uz lokalni indiV1idualni iprijevoz manJim odgovaralo bi i položaju Zapuntelske luke, moguća su i druga, <>:bjašnje• čamcima, trajala je sve do druge polovice XIX. stoljeća, kada se pojav nja. Stariji oblici Gianpontel, San pontello, Campontello, 1;1J>UCUJU na te ljuju prvi linijski brodovi na stalnim brzim i lokalnim prugama. Pi::a da je možda između Ista i Molata postojao nekakav pnJelaz (ponte). faza bez obzira na valorizaciju Zapuntelske luke i luke Sv. Manje Danas je tu prolaz širine 155 m i najveće dubine 6 m. Takvu te~~ o (LuČine) , odnosno Molašćice, koje su uz Telašćicu, luku Sutomišć!~e ~ eventualnoj vezi dvaju otoka potvrđuje više dokumenata, među nJim~ Solišćicu, bile najzaklonjenije i najznačajnije luke zadarskog 9.to_cJa I i jedan iz 1612. godine u kojem se navodi: » ... da Premuda, tu vuo1 bile dosta valorizirane u prometnim vezama Istre i cresko-losm1skog andar di fuora tienti all'isola di Screda, e puoi all'isola d'Esto che si 380 381 -Biograd-Murter-šibenik-Rogoznica, tršćanskog »Lloyda«.85 Od 1893. njaka na našoj obali Jadrana nalazio je kruha velik broj pomoraca godine zadarsko društvo »Zaratina« održava lokalnu prugu Zadar-Boža• otoka iMolata sve do početka JI. svjetskog rata. Bogatiji žitelji otoka, va-Molat-Ist-Premuda-SHba-Olib, koja je sadbraćaja dva puta mahom oni koji su se s ušteđevinama vratili iz :prekomorskih zemalja, tjedno.86 Za to vrijeme prilično ddbra povezanost Molata sa Zadrom i sudjelovali su kao suvlasnici-karatisti u vlasništvu !brodova registriranih drugim gradovima snažno se odražava i na cjelokupan život otoka. Već u lukama Molat i /Ist. Tako su u vlaisništvu imali motorni jedrenjak razvijeno vinogradarstvo, maslinarstvo, sirarstvo i soljenje ri'be dobivaju »Jela« s 336 Brt matične luke Molat, gdje su 8 Molaćana, 1 Brguljac z,načajne .impulse daljeg razvoja, 'što je utjecalo i na a:natan iporast broja i 1 Zapuntelac imali više od polovine broda u razdoblju od 1927. do stanovnika u iperiodu 1880-1910. Krajem XIX. stoljeća parobrodsku 1938. godine, kada lbrod prelazi u· potpuno vlasništvo Molaćana. 91 Tako redovitu liniju dobivta i Zapuntel. U okviru zadarskog otočja tada je đer je od 1935. god. u potpunom 'Vlasništvu Molaćana bio i motorni svega 7 luka imalo status trgovačke luke, a među njima je bio i Molat jedrenjak »Ilirija« s 239 Brt, matične luke Molat.92 Od 1926. god. jedan (Zadar, Sa:li, Ist, Silba, Molat, Rab ~ Pag).87 Pomor.stvo, kao ljudska Molaćanin lbio je suvlasnik motornog jedrenjaka »Orjen« s 204 Brt, ma aktivnost, ipostaje vrlo značajno. Stanovnici Molata, Brgulja i Zapuntela, tične luke Ist, a od 1925. god. jedan Zapuntelac motornog jedrenjaka kao i brojnih drugih naselja na zadarskom otočju, zapošljavaju se na »Labud« sa 164 Brt, također matične luke Ist.93 S više od polovice vrijed brodovima kao mornari, strojari, kuhari, a znatno manje kao oficiri, nosti motornog jedrenjaka »Dinara«, s 307 Brt, matične luke Ist, su kapetani i 'kormilari. To zapošljavanje je sve do najnovijeg vremena djelovali su jedan Brguljac te po dvojica iz \Molata i Zapuntela od go vrlo izražena. Tako se npr. otok Molat po apsolutnom broju izdatih po dine 1938.94 Trojica mještana Zapuntela i jedan Brguljac posjedovali su morskih knjižica u iperiodu 1947-1966. nalazio na šestom mjestu u sku više od polovice dionica motornog jedrenjaka »Jadran« sa 196 Brt, pini zadarskih otoka i to sa 185 knjižica (Zaipuntel 76, Brgulje 60 i Molat matične luke Ist od ,1929. -god., a od 1939. god. dvojica Molaćana imali 49) .88 školovanog je kadra bilo izrazito malo, svega 1 kapetan, 6 brodo su u vlasništvu više od cetvrtine ibroda »Straža« sa 170 Brt matične 95 vođa i 6 brodostrojara. luke Ist. Godine 1924. kupljen je i parobr.od »Oliib« s 887 IJ3rt, matične Pomorske prometne veze, kao i proces unošenja inovacija njima luke Ist, nad kojim su vlasništvo, osim OHbljana i IIšćana imala i dva Molaćanina, jedan Zaipuntelac i jedan Brguljac.96 Zahvaljujući ovakvu uvjetovan, doveli su već u samom početku do pojava, najprije spora razvoju brodarst'Va, naravno u lokalnim razmjerima, ali ne i od malog dične, a zatim sve učestalije emigracije stanovništva u Zadar, Rijeku, značenja .za taj dio zadarskog otočja i naše jadransko pomorstvo u cje Trst i druge gradove uadranskog primorja, a i u inozemstvo, naročito lini, tim više što je ostao lbez regionalnog centra Zadra i bez tradicio u SAD, Kanadu, Australiju, Argentinu, Novi Zeland i Cile. Već 70-tih nalnih veza s 1lošinj1skim prostorom, bilo je na otoku za različita po godina XIX. st. postoji na ušću Mississipija, kod New Orleansa, kolonija i:nor?ka zvanja OS!posabljeno 8 Molaćana, 3 Zapuntelca i 2 Bl'guljca,97 što Molaćana i drugih stanovnika zadarskog kraja.89 Je bilo znatno manje nego na susjednim otocima Silbi, Premudi, Istu i U razvoju pomorstva na zadarskom otočju i na cijeloj našoj obali Olibu, ali de ipak mnogo značilo. Među !Stanovnicima otoka najveći Mola1l kao cjelina nije imao toliko značenje kakvo su u XIX. stoljeću dioničari spomenutih brodova 1bili su iz Molata: Stamać, Bašić, Kašte• imali npr. sjevernije položeni otoci Lošinj, Silba, Ist i Premuda. Dok su lanić, Matulić, španići i Mandić; iz Brgulja: 'Šarunić, Marketo, Ružić 1880. godine npr. svega 2 broda male obalne plovidbe !bila registrirana (svi ·došli iz Amerike između 1920. i 1923. godine) te iz Zapuntela Batko 90 u Molatu, na Si1bi ih je :bilo 12, a na Istu čak 17. Također je po broju vić, Moković, Viskov, Radov i Kordić.98 Također je u Jadranskoj linij manjih čamaca Molat bio znatno iza Ista i 1Silbe. I.pak se mora napo skoj plovidbi imao 32 dionice Šime Magaš, 'trgovac i posjednik iz menuti da su stanovnici otoka Molata, kako sami Molaćani, tako i Mola ta. Zapuntelci i Brguljci, bili često suvlasnici brodova registriranih u Jstu, zajedno s lšćanima i Oli.ibljanima. U floti od 15 većih motornih jedre- . Druga fa~a dosiže svoju kulminaciju u predratnom i naročito posli- 3eratnom penodu, kada se prelazi 'S parobroda na novije motorne bro· 85 Đinko Foretić, Otoci 2adarskog arhipelaga u vremenu od 1860 do 1940, Za· 91 darsko otočje, rzborndJk, Zadar 1974, str. 223. O. Fio, Pomorstvo oto ka Oliba, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 4-5/1959, 86 O. Fio, Parobrodarstvo Dalmacije 1978.-1918„ Iinstiturt JAZU u Zadru. str. 253. 1962, ,str. 139. 92 O. Fio, Pomorstvo otoka Ista, Radovi Insrtituta JAZU u Zadru, 3/1957. 87 O. Fio, AIIlaliza porijekla i kretanje ponude rndne snage u ibrodarstvu u str. 243. zadarnkom pomorskom okrugu rza razdoblje 1947-1966, Radov.i instituta JAZU 93 Ibid., st·r. 242. u Zadru, 15/1968, str. 125. 94 Ibid., str. 242. 88 Ibid., svr. 125. 95 Ibid., IStr. 243. 89 Viinko Foretiić, Udio naših ljudi u s tranim mornaricama, 'Pomorski zbornik 96 O. Fio, Pomorstvo otoka Olilba, o. c., •St·r. 252 1i .253. (jub.) I, ,zadar 1962, 1Str. 326. 97 Ibid., str. 249. 90 O. F1io, Pomorstvo zadaTsko-šibenske regi~e u drugoj polovini XIX stoljeća, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 1/1954, str. 262. 98 O. Fio, Pomo nstNo otoka lista, o. c., 3/1957, str. 244. 382 333 dove i kada je povezivanje naselja na otocima postala učestalije. Sva Povoljna su isidrišta za velike brodove, bez valova za svakog vjetra, tri naselja na otoku ,danas imaju redovite idnevne veze, koje se u sezoni u Brguljskom zaljevu (Molašćica) i to naročito NW od otočića Brguljski pojačavaju. Međutim, današnje vrijeme, kada flota s kojom radi »Ja .. školj, u uvali Jazi, odnosno južno od otočića Tovarjak, i u Tjesnacu drolinija« zastarijeva i postaje nefunkcionalna, zbog sporosti, velikog Zapuntel. Za manje !brodove preporučljivo je LSidrenje još i u uvalama broja zaposlenih, čestih mijenjanja reda vožnje itd., polako pokazuje Lučina, Podg11blje i Pržine. Za:branjeno je sidrenje uz poluotok Bonaster, potrebu prelaska u treću fazu prometnog povezivanja Molata. Naime, u. uvalama Jakinskoj, Konopljički i u uvali Veli >bok na Tunu Velom. današnje stanje kao i suvremene koncepcije razvoja prometa na otoci Također je zabranjena sidrenje u prolazima Velo žaplo i Tisno. Uvala ma te društvene potrebe upućuju na uvođenje cestovnog prometa na Luka u 1dnu Brguljskog zaljeva (Molašćica) nije povoljna za sidrenje otoku. U poslijeratnom periodu su od zadarskih otoka ceste dobili samo za vrijeme juga zbog velikih valova. Pag i tek iza sedamdesetih godina Pašman, Ugljan i Vir, ako se ne uzmu u dbzir sasvim male dionice na Sestrunju, Molatu i Dugom otoku. Ko liko su one pomgole razvitku i napretku tih otoka nije potrebno po 2. Stanovništvo sebno isticati. Danas lse intenzivno radi na cestovnom povezivanju svih deset naselja Dugog otoka saobraćajnicom dugom pedesetak km, a ipred· a) Opće značajke viđena je i skora izgradnja ceste ma Molatu i Istu, koja bi u dužini od petnaestak km povezala sva četiri naselja oba otoka kao i njihove Naseljenost Molata od najstarijih vremena do danas je, što se može zaseoke. Preko Tjesnaca Zapuntel izgradio bi se most, a u naselju Mo zaključiti iz prethodnog poglavlja o historijska-geografskom razvoju, vje lat novo trajektna pristanište u Lučini. Glavnina pomorskog prometa rojatno neprekidno trajala. Sa isigurnoš6u se ne tmože dokazati jedino tada bi se svela na jednu luku, a otočke veze osiguravale bi se autobus za period rimske vladavine, ali ju je i tada realno pretpostaviti. Otok nim linijama. Tako bi ise racionalizirali putnički i trgovački promet, pri od prethi,storijskih 'Vremena lima ime koje se u svom 384 25 385 vrednijih objekata, što bi trebalo spriječiti. Naselja su vrlo čista i ured ovdje spomenuti i miješanje ikavice s ekavicom, prisutno i na susjed na, s mnogo cvijeća i drveća. nim otocima zadaTskog arhipelaga i Kvarnera. Molat nije sačuvao mnogo etnografskih svojstava, ali sudeći po po Molaćani su po nacionalnosti Hrvati. To, uz dokumente iz historij dacima iz literature običaji njegovih stanovnika bili su vrlo zanimljivi sko-geografskog razvoja otoka te brojne popise dokazuju prezimena i i raznoliki. Danas su se, kao i nošnja, sasvim izgubili, ali je vrijedno toponomastiika otoka. Od 547 1stanovnika 1971. godine čak su 542 bili podsjetiti na 'dva dosta značajna: biranje i krunjenje pučkog kralja i Hrvati, odnosno 99,1 % (Brgulje 100,0%, Zapuntel 99,4% i Molat 98,4%), »laši«. Biranje i krunjenje pučkog kralja, koje se vjerojatno kao spo Godine 1961. udio hrvatskog stanovništva bio je nešto manji (96,4%) men na doba biranja hrvatskih narodnih vladara, zadržalo u više mjesta zbog određenog broja zaposlenih pripadnika drugih nacionalnosti u u našem primorju (Knin, Sinj, Šibenik, SHba, Oliib, Veli i Mali Iž, Kaštel državnim službama i slu2Jbama JNA. Stari, Molat i dr.), zabilježio je na Molatu Giuseppe Pignata 1694. godine dok j_e bježao pre? _rimskom inkvizicijom.99 Mještani su birali kralja, Toponomastika Molata vrlo je bogata i njezino upoznavanje iziskuje na tn dana u godmi, na uspomenu na doba narodnih vladara uz do šire ;i opsežnije proučavanje. Na karti Molata 1 :25000 uneseni su svi zvolu Veneoije, kad 1S'll i prognani mogli biti na otoku bez prava pro pripadajući toponimi koji su se mogli ustanoviti uz konsultaciju raznih svjeda venecijanskog namjesnika. Kralj je bio krunjen krunom s crve topografskih karata, katastarskih i drugih planova te stanovnika otoka. nim v11pcama i išao je u pratnji 60 vojnika, s bubnjarima koji su ~mali Toponimi govore o •hrvatstvu otoka, mada manji broj vuče ipredilirsko, male bubnjeve s jednim 388 389 121 1583. god.,116 Rumenko 1588. god.117 i Juko 1594. god.118 iz \Molata i Fabrić pod Molat). U tom kratkom periodu od jedva četvrtine vijeka ibroj 1599. god. iz Zapuntela.119 Već u popisima iz prve ipol. XVII. st. glavnine stanovnika je znatno smanjen, velika većina stanovništva je iselila, a ovih prezimena nema, što navodi na zaključak da su migracije stanov doselilo je nešto stanovništva s kopna, o čemu i danas ljudi govore. Već ništva uzrokovane ratovima Venecije i Turske zahvatile i Molat. Me 1608. godine broj stanovnika je porasao na 304 (Molat 163, Brgulje 101 122 đutim od početka XVII. ist. do danas javlja se na Molatu, u odnosu na i Zapuntel 40). Vidljivo je da je od svih naselja najviše stradao Zapun broj stanovnika, izvanredno mnogo prezimena, čak oko 160, od kojih se tel, koji je od demografski najjačeg 1527. godine postao najslabije na oko polovica sačuvala i do današnjih dana. Najnovije vrijeme, koje obi selje. U narednom periodu slijedi opet znatan pad broja stanovnika na 123 lježava ruralni eksodus, praćeno je svakodnevnim nestajanjem prezi oko 200 1626. godine, a od tada blago raste te 1734. godine dosiže broj mena tako da je teško vjerodostojno ustanoviti današnja prezimena od 378 stanovnika (Molat 215, Brgulje 104 i Zapuntel 59). 124 Slijedi brži koja su na otoku, već su data uz prezimena i onih koji možda više nisu porast do 1759. god„ kada otok ima 577 stanovnika (Molat 340, Brgulje 25 na Molatu, ali imaju zemlje i kuće na njemu. To su ova prezimena pore 148 i Zapuntel 89),1 a zatim sve do 1818. godine stagnacija. Broj sta dana abecednim redom: Baranić, Barićev, Bašić, Batinić, Dujmov, Dun novnika zatim od 1818. god. kada ih je bilo 571 ·~Molat 376, Brgulje 90 i 126 dović, Fatović, Garković, Gorin, Jentilica, Jurov, Kaštelanić, Krijakin, Zapuntel 105) opada na 557 godine 1825. (Molat 363, Brgulje 106, Za· 127 Lovretić, Lovrinov, Magaš, Mandić, Marčev, Matešić, Matulić, Mihoviljev, puntel 88) i 526 godine 1840. (Molat 314, Brgulje 118, Zapuntel 94).'2~ Mikuličin, Mračić, Parada, Pavlov, Pešušić, Savin, Segarić Stamać, ša• Period do 1857. godine obilježen je znatnim porastom ibroja stanovnika. runić, španić, Usmijani, Valerjev i Vidov u Molatu; Baranić, Car, Di Te godine bilo je na otoku 707 stanovnika (Molat 416, Brgulje 154 i Za dov, Ginčić, Ivošić, Jukica, Kačanić, Kordić, Kraljević, Lovretić, Maletić, puntel 137). Međutim godine 1869. opet je zabilježeno manje stanovnika, Maras, Marčev, Ma11keto, Petroša, Rwić, Stamać, šarunić šimin u Brgu svega 665 (Molat 420, Brgulje i Zapuntel 225), što je vjerojatno poslje ljama; Barančić, Batković, Blasulić, Deroko, Gržan, Ivičić, Jerkin, Juki dica epidemije kolere koja je sredinom XIX. stoljeća harala na zadar ca, Kordić, Laleta, Mandić, Maras, Mardetić , Mirković, Moković, Perać, skim otocima. Petričić, Petrović, Radov, Skočić, Smojver, šimat, Viskov u Zapuntelu. Prezimena su kao i toponomastika otoka najvjerodostojniji dokaz hrvat Iz prethodnog prikaza lako je uočljivo da čitav ovaj 1period, od XVI. stoljeća do 60-tih godina XIX. stoljeća, za koji postoje raspoloživi stva otoka, s kojeg su imućnije dbitelji, živeći u Zadru, ponekad znale podaci, karakterizira vrlo spor porast ibroja stanovnika, te česte, vrlo romanizirati svoja prezimena, ipod .političkim utjecajem talijanaša u znatne oscilacije. Uzroke tome treba tražiti u ratovima (ciparski, kan XIX. i XX. stoljeću (npr. Atbelidh, Spanich). dijski), u različitim epidemijama (kuga, kolera), u gusarskim i pirat skim prepadima, u pojavama gladi, te u ponašanju gospodara otoka, koje najčešće nije išlo u prilog normalizaciji života na otoku. Tako je b) Kretanje broja stanovnika npr. kuga u XVIII. st. harala u Molatu, te je broj stanovnika od 1772. godine, kada je naselje imalo 395 stanovnika, opao za samo četiri godine Broj stanovnika otoka ovisio je o prilikama koje su vladale krm. na 254, godine 1776.129 povijesna razdoblja i znatno je varirao. Vrlo je teško rekognoscirati koliko je stanovništva ibilo do XVI. stolj eća , a od tada se s priličnom toč Dalje kretanje broja stanovnika može se pratiti iz službenih popisa nošću može pratiti sve do danas. Prvi poznati popis stanovništva za stanovništva 1880, 1890, 1900, 1910, 1931, 1948, 1953, 1961. i 1971. godine te darskih otoka iz 1527. godine ukazuje da je za ono vrijeme Molat bio iz internog popisa stanovništva općine Zadar 1977. godine. Ono upućuje na prilično gusto naseljen, živjelo je na njemu 528 stanovnika i to 180 u složenost društvenih zbivanja koja su se do pedesetih godina, ako se Molatu, 150 u Brguljama i čak 198 u Zapuntelu.120 Vizitacije Augusta Va liera i Michela Priulija 1579. god. i 1603. god. pokazuju da je neposred 121 Ibid„ s tr. 141, 143. no iza turskog rata, 1579. godine, bilo na Molatu, zajedno s Istom, samo 122 R. Jelić, Stanovništvo zadarsk>ih otoka 1608. godine, Zadarsko o t očje, zbor· 104 stanovnika, 1598. godine 200, a 1603. godine 286 (220 u Molatu, 66 nik, Zadar 1974, 'Str. 157, 158, 159. u Zapuntelu s listom, Brgulje se ne spominju jer 1su vjerojatno uvrštene 123 A. R. Filipi, o. 390 391 izuzmu periodi rata, odražavala uglavnom pozitivno, a od tada do danas U XIX. stoljeću porastu broja stanovnika pogodovala je opća kon uglavnom negativno na broj stanovnika otoka Molata. Kretanje broja stelacija društvenih prilika, među kojima treba istaknuti konjukturu stanovnika u XIX. i XX. stoljeću, prema dostupnim podacima po nase vina, uvođenje brodskih linija, otvaranje škola, snaženje ribarske zadru ljima, može se pratiti iz idućeg grafikona: ge, razvoj stočarenja itd. Prvi svjetski rat uvjetovao je određeni pad, pogotovo u samom naselju Molat, a u međuratnom razdoblju povoljnj broj se uvjeti nastavljaju, .ukida se kmetstvo, otvara se Dom kulture itd. te s1•novnili.• .__ _ broj stanovnika otoka dosiže maksimum pred II. svjetski rat. Godine 1100 ~- -· -· 1083 - 1--. 130 , - ~- 1937. bilo je na Molatu 1083 stanovnika i još oko 320 odsutnih s otoka. U II. svjetskom ratu, zibog izvjesnih gubitaka i fluktuacije ljudstva, Mo 100 ·- - 1-----··- 1\ '"'77 93 I lat opet 'bilježi pad ibroja stanovnika, tako da je 1948. godine iznosio ~ 930 977 u sva tri naselja. Molat i Brgulje su opali brojem stanovnika, a Za 900 - ---~867893 ~ puntel je imao jednak broj 1937. i 1948. godine. U idućem razdoblju, 392 393 XVII. stoljeća. Koliko je broj stanovnika Molata opadao brže nego i očekivano stanje prema prirodnom kretanju u razdoblju 1953.-1977. na drugiim otocima zadarskog arhipelaga vidljivo je i iz , iduće tabele (78). god. vidljivo iz iduće talbele: koja prikazuje udio broja stanovnika Molata u ukupnom stanovništvu Tablica 8 132 zadarskog otočja za !period 1875.-1977. god. i indeksa kretanja broja KRETANJE BROJA STANOVNIKA OTOKA IMOLATA stanovnika u odnosu na godine 1857. i 1948. 19S3.-1977(78). Odmah 1se uočava da je otok Molat ·brojem stanovnika u periodu 1857.-1948. god. rastao znatno sporije od zadarskog otočja u cjelini i 19S3.-1961. 1961.-1971. 1971.-1977. 1977.-1978. 19S3.-1978. da je maksimalni indeks porasta broja stanovništva 1948/1857. svega N 69 SI 9 3 132 lm = 138,2 u odnosu na onaj cijelog otočja Jo = 172,6, znatno manji. Od n%o 9,3 6,6 2,7 S,3 s,s tada indeksi snažno padaju 'i 1977. godine Molat ima svega 45,5% stanov M 65 73 4S 10 183 ništva kojeg je imao prije 120 godina. Danas na Molatu živi svega tre m%o 8,7 9,S 13,7 17,7 8,1 p 4 - 22 - 36 - 7 - 61 ćina broja stanovnika koji je zalbilježen 1948. god. Kretanje iza 1948. p %o 0,S - 2,9 - 11,0 - 12,4 2,6 god. govori da je Molat opadao ;JJrojem stanovnika više nego dvostruko brže nego ili e.aidarsko otočje u cjelini, 'te da je udjelom u ibroju stanov 19S3. 1961. 1971. 1977. 1978. broj ništva otočja opao s 3,38% stanovnika 1857. god. na svega 1,26% 1977. stanovni,ka 931 771 S47 322 I god. Izrazito nepovoljno kretanje broja stanovnika u poslijeratnom raz očekivano doblju pokazuju i sve veće ;negativne stope kretanja stanovništva u stanje I 93S 749 511 31S odnosu na one predratne. Iduća tabela prikazuje prosječne godišnje 19S3.-1961. 1961.-1971. 1971.-1977. 1977.- 1978. 19S3.-1977. stope kretanja stanovništva na Molatu za među;popisne periode od 1857. do 1977. godine: MS - 164 - 202 - 189 I - sss Tablica 7 PROSJEćNE GODišNJE STOPE KRETANJA N - natal1 i1 tet, n - 1stopa nataliteta, M - mortal1tet, m stopa mortaliteta. STANOVNišTVA OTOKA MOLATA 18S7.-1977. P - prirodni prirast, p - 1stopa prirodnog pri-raiSita, MS - migracijski saldo. 0 godišnja stopa kretanja Uočljivo je da razmatraini period obHježava gotiovo kontinuirani nega per iod stanovništva u % tivni prirodni prirast, odnosno znatno veći broj umrlih od 'broja živoro• 18S7.-1869. - 0,764 ctenih na otoku. Jedino je period do 1961. pokazivao tek neznatno izra 1869.-1880. 0,340 ženu pozitivnu stopu prirodnog kretanja. Stopa nataliteta gotovo kon 1880.-1890. 1,420 stantno opada i iza 1961. god. stall)o je niža od stope mortaliteta koja iz 1890.-1900. 1,389 razito raste (s 8,7 ~ na čak 17,7 %,,) :zJbog izrazito loše dolbne strukture 1900.-1910. - 0,29S stanovništva čija Je osnovna značajka vrlo visoki udio starog stanov 1910.-1931. 0,339 ništva. Ovakvo stanje odražava ·demografsku masu u procesu prirodnog 1931.-1948. 0,284 odumiranja, koja nema više prirodne osnove za oporavak. Ustanovljeno 1948.-19S3. - 0,986 izrazito loše prirodno kretanje upotpunjeno je i negativnim mehaničkim 19S3.-1961. - 2,337 kretanjem stanovništ,va koje ahilježava znatno veći broj iseljenih od 1961.- 1971. - 3,399 broja 'doseljenih na otok. Tako je u razddblju 1953.-1977. god. iselilo 197 1.-1977. - S,178 s otoka najmanje oko 600 stanovnika, a ra:zlika između broja odselje nih i doseljenih (migracijski saldo) iznosi čak 555 u korist odseljenih. Ako 1se ipretihodnim rnzmaitranjima o negat·ivnom kretanju 1broja sta Godišnje je u •tom razdoblju iseljavalo u prosjeku 25 stanovnika otoka. novnika doda i činjenica 394 395 maštva i gladi uvjetovanima I. svjetskim ratom i ekonomskim krizama u Molatu, dok je II. svjetski rat ostavio najviše posljedica u Molatu nakon njega. i Brguljama, a manje u Zapuntelu. Veći lbroj ženskog stanovništva u zre S kretanjem broja stanovnika u neposrednoj je vezi i opća gustoća loj i starijoj dobi govori i o izraženom procesu emigracije muške radne 2 stanovništva Molata. Godine 1857. rživjelo je na otoku 27,5 lSt/ km • Taj M ž broj zatim opada, a od 80-tih godina XIX. st. postepeno raste na 34,7 45.0% 55,0 10 •o lz ddbn~h i spolnih piramida Brgulja, Molata i Zapuntela 1961. god. uočljiva je izrazita prednost ženskog nad muškim istanovništvom (55,0% : : 45,0%), što očito govori o teškoćama kroz koje je prolazila muška po M ž 45,5°;0 54,5"o pulacija od kraja XIX. st. do danas. Naročito je nesrazmjer uočljiv u 1971 samom naselju Molat, gdje je na 100 muškara:ca dolazila 131 žena, kao i u Zapuntelu, gdje je taj odnos bio 100 naprama 127. U starijim dobnim skupinama, sa 60 i vi'še godina života, bilo je gotovo dvostruko više žena nego muškaraca, što govori kako o iseljavanju muškog stanovništva za vrijeme krize !Vinograda, jedrenjačkog brodarstva, tako i o stradanju u I. svjetskom ratu. žensko stanovništvo prevladava i u skupinama zrele dobi, između 20 :i 59 godina starosti, naročito u samom mjestu Molat. U mlađim dobnim skupinama, s O do 19 godina života, prevladavalo je muško stanovništvo u Brguljama i Molatu, dok je u Zapuntelu broj žen• ske omladine i djece u odnosu na mušku bio nešto veći. l Najlošiju ddbnu strukturu imalo je 1961. god. mjesto Molat. Sa svega 26,8% mladog i 26,6% starog stanovništva činilo je već dosta ne pravilnu 1 okljaštrenu strukturu ostarjele demografske mase. U Brgulja 396 397 Period između 1961. i 1971. god. još drastičnije ukazuje na izvan i 56,7% ženskog stanovništva, dok se u Brguljama povećao udio ženskog redno brz proces depopulacije otoka. Naime, iz pira~i?a d?bnog i ~pol stanovništva s 51,0% 1961. god. na 53,0% 1971. god. Nesrazmjer ženskog nog sastava stanovništva 1971. god. od.mah ise uocava1u 1zraz1to negativna i muškog stanovništva i dalje je najočitiji u staroj dobnoj skupini (sa obilježja u strukturi demografske mase ?toka. Spolna struktura .stano: 60 i više godina) i to naročito u samom naselju Molat. ništva otoka je samo neznatno popravl1ena (45,5% muška;aca 1 54,5 Vo Dobna struktura pokazuje da je odnos između udjela pojedinih žena), zahvaljujući poboljšanju odnosa m~škog naspram zenskom sta dobnih skupina rdosegao hitična obilježja koja Utpozoravaju na brzo novništvu u Zapuntelu, koji je 1961. god. ib10 44,0%: 56,0%, a 1971. god. odumiiranje !Stanovništva otoka, .ako se postojeći uvjeti nastave. iNai 47,6: 52,4%. Molat i dalje zadržava najveći nesrazmjer s 43,3% muškog me, udio starog 1StanovnirŠ tva je s 20,0% 1961. 1god. ;povećan na ča k 32,9%. Na gotovo jednu trećinu! Zrelog stanovništva je 1971. god. bilo 47,7%, što je također visok udio naprama 43,8% 1961. god. Smanje nje udjela mladog stanovništva s 30,1 % 1961. 1god. na svega 18,6% 1971. god. rezultat je već prethodnog istarenja stanovništva, iseljavanja repro· 1.t duktivno sposobnog stanovništva, kao i nemogućnosti školovanja, zapo· slenja i sl. Najlošiju dobnu 1strukturu pokazuje samo naselje Molat sa svega 17,0% mladog i ičak 39,3% istarog stanovništva. U Brguljama je stanje !bilo nešto manje porazno {19,7% mladih i 31,1 % starih), a Za puntel nije pokazivao toliku diskrepanciju. Ipak je i u Zapuntelu udio ;t ; .„ "' "' '\C~ _;,11..~ -- " •• „ starog stanovništva od 25,0% znatno ve ći od udjela mladog 20,2%. Udio ~ ~il=X ~ 9~4~ A ~~~Q zrelog stanovništva od 53,0% realan je pokazatelj daljeg pogoršanja dob ne strukture i u ovom naselju. • < Dobna i spolna struktura stanovništva otoka 1971. god. upucuJe na dalje smanjenje nataliteta, fertiliteta i vitaliteta, što će, ako ne dođe ..o do nekih iznimnih vanjskih utjecaja, uvjetovati dalje kontinuirano opa· danje broja ·stanovnika do određenog minimuma ili čak do gotovo pot· ...-' I f I punog odumiranja, kao što je slučaj na susjednoj, znatno manjoj škardi. ... z :; :> U prilog tome govori i izvanredno brz, svakodnevan proces iseljavanja. :> Q. <3 < a: N Rezultat internog popisa stanovništva općine Zadar 31. III. 1977. god„ m koji je zaibilježio na čitavu Molatu 322 stanovnika, što je bilo za 225 ili 41,1 % manje nego 1971. god., stoga i ne začuđuje. Bez brze društvene • 2 akcije na ekonomskom podizanju otoka neće moći doći do njegove 2 = revitalizacije, a i ta ibi mogla dati .primjetne rezultate tek nakon određe na vremena potrebna za oživljavanje. d) Struktura obitelji Strukturu obitelji na Molatru od početka XIX. 1st. do 50-tih godina XX. st. stalno prate s jedne strane porast broja domaćinstava, a s druge znatno smanjenje prosječnog ibroja članova po domaćinstvu. Tako je prosječno molatsko domać in s tvo iznosilo sredinom XIX. st. čak oko 7, a • 2 po če tkom XX. st. oko 6 članova. Godine 1961. bilo je na Molatu ukupno 212 domaćinstava i to 109 u Mdlatu, 54 ru Zapuntelu i 49 u Brguljama. ~ P ro sječan ibroj č lanova domaćinstva bio je najveći u Zapuntelu 4,3, za . tim u Brguljama 4,1, a najmanji je bio u Molatu, svega 3,1. Ukupno za čitav otok iznosio je 3,6, što je bilo znatno ispod prosjeka zadarskog •„e gt ! o otočja (4,2) i općine Zadar (4,3). Broj domaćinstava je, kao i broj sta ' [' •„t 9C cf novnika, opao u periodu 1961.-1971. god. i to u svima naseljima, naro čito u Molatu i Brguljama. Od ukupno 186 domaćinstava na otoku, 398 399 ustanovljenih popisom stanovništva 1971. rgod„ 90 ih je bilo u Molatu, 53 u Zapuntelu i 43 u Brguljama. Broj članova obitelji znatno je sma njen i iznosi u prosjeku 3,1 u Brguljama, 2,7, u Molatu i 3,2 u Zapun telu, odnosno •samo 2,9 za čitav otok, što je znatno ispod prosjeka za darskog otočja u cjelini (3,9) i zadarske općine (4,2).133 Koliko je daleko uznapredovao proces odumiranja stanovništva govori podatak da su 1971. god. dvočlana {ukupno 48) i jednočlana (46) domaćinstva činila više od polovice svih domaćinstava na otoku. Najkritičnije stanje je bilo u samom naselju Molat, gdje je od 90 obitelji čak 30 (33,3%) bilo jednočlanih, te 21 (23,3%) dvočlana. U Brguljama je bilo od ukupno 43 obitelji čak 13 '(30,2%) dvočlanih, a slijedile su četvoročlane, 8 (18,6 %) i jednočlane, 8 (18,6%). Nešto povoljnija •Situacija bila je u Zaipuntelu gdje je od ukupno 53 domaćinstva lbilo 14 dvočlanih (26,4%), 11 tročlanih (20,8%) i 9 četveročlanih (17,0%). Nepovoljno se kretanje nastavilo i iza 1971. rgod. tako da je 1977. god. bilo na Molatu oko 140 domaćinstava na 322 stanovnika, pa je prosječan broj članova domaćinstva pao na ·svega oko 2,3. Prema izvorima prihoda među domaćinstvima otoka 1961. god. pre vladavala su mješovita (158 ili 74,5%), slijedila su nepoljoprivredna (42 ili 18,8%), a najmanje je bilo čistih ·poljoprivrednih, svega 12 ili 5,7%. Godine 1971. bilo je stanje bitno drugačije. Broj mješoviti domaćinstava se smanjuje na uštrb nepoljoprivrednrh, kojih se udio popeo na 136 ili 73,1 %, i polj poljoprivred- mješovita nepoljoprlvred- na domaćinstva domaćinstva na domaćinstva ukupno NASELJE 1961. 1971. 1961. 1971. 1961. 1971. 1961. 1971. br. % br. % br. % br. (% br.% br. % br. % br.% Brgulje 1 2,0 10 23,3 43 87,8 4 9,3 s 10,2 29 67,4 40 100,0 43 100,0 Molat 2 1,8 12 13,3 77 70,7 10 11,1 30 27,5 68 75,6 109 100,0 90 100,0 Zapuntel 9 16,9 9 17,0 38 70,4 5 9,4 7 12,9 39 73,6 54 100,0 53 100,0 UKUPNO 12 5,7 31 16,7 158 74,5 19 10,2 42 19,8 136 73,l 212 100,0 186 100,0 Promjene su najmanje zahvatile Zapuntel, što je i raeumljivo s obzi rom na mogućnosti agrarne valorizacije Zapuntelskog polja. Porast udjela čistih poljoprivrednih domaćinstava u svim naseljima može se protumačiti time što je cijepanjem mješovitih domaćinstava, kojih su se 133 Za 1Usporedbu, prosječain broj članova domać.ill!stva /bio \je u -regiji (općine Benkovac, Biograd n/m, Obrovac, Pag li Zadar) 11961. godine čak 4,9, a 1971. godine 4,5. 400 SI. 2. »Kaštel« u Mola_tu vj. ~z 16. st. Spom_fnje se poč. 17. st. kao župnikov stan. Danas 7e u privatnom vlasnzstvu, nažalost zapušten ~ l 1.:-Jf_. Sl. 3. Crkva Sv. Marije u Molat11, Sl. 4. Crkva Rođenja Marijina iz najstarija na otoku. Zvonik obnov· 16. st. u Zapuntelu. U pozadini brdo ljen prije II svj. rata Kunšćak (130 m) Sl. 7. Kuća Bašić u Molatu Sl. 5. Brguljska crkva Sv. Andrije Sl. 6. Kuća Lantana u Molatu vjerojatno iz poč. 17. st. sa začelja (17. st.) Sl. 8. Kuća M agaš u Molatu Sl. 13. Ribarski »magazini« na So· linskom rtu u uvali M~drača Sl. 9. Molat - ostaci ruralne Sl. 10. Torovi (osici) u Zapuntelu arhitekture Sl. 14. Nekadašnja solana u istoj uvali -.- Sl. 11. Bilo Bonastera sa sjevera i Sl. 12. Grobnice na molatskom rt Sibinjski. Vide se vrhovi Knežo groblju - či ć (90 m}, Knežak (141 m), Kunšćak --- (130 m) i dr. Sl. 15. Lučina i Molat \ ' ... - -- l Sl. 16. Molat, zadružni dom i bivša zgrada općine Sl. 19. Molat - bunar u dvorištu kuće Abelić, sa grbom porodice na bunarskoj kruni. Iza kuće nalazio se »đardin « sa vrijednim primjerci ma suptropske i tropske flore koju su naručivali čak izazijskih zemaL10 Sl. 17. Zapuntel. Naprijed mjesna cisterna a u pozadini brdo Lovrić (114 m) Sl. 18. Zapuntelska luka stariji članovi uglavnom bavili poljoprivredom, a mlađi pomorstvom, zbog preseljenja većine pomoraca u grad, na otoku ostala glavnina sta· rijih domaćinstava kojima su prihodi ratarstvo i stočarstvo. Ipak, zna tan skok udjela nepoljoprivrednih domaćinstava primarno je obilježje izmjena u gospodarskoj strukturi domaćinstva otoka. e) Ekonomska struktura Na Molatu ekonomska struktura stanovništva, .promatrana kroz odnose poljoprivrednog i nepoljoprivrednog, aktivnog i neaktivnog, zapo· slenog i nezaposlenog i sl., vrlo jasno izražava dosegnuti stupanj te po trebe i mogućnosti daljeg razvoja. Tijekom XX. st. Molat je kao cjelina, od prostora tipične autarkične poljoprivrede, gdje je poljoprivredno stanovništvo činilo glavninu ukupnog stanovništva, porastao do 1971. god. u prostor sa svega 14,6% poljoprivrednog stanovništva (80 od 547). Stopa aktivnosti poljoprivrednog stanovništva bila je dosta visoka, čak 68,8% (SS), dok je izdržavanih bilo 31,2% (25). Postoje određene, ne toliko izražene, razlike među naseljima. Udjelom poljoprivrednog naj jači je bio Zapuntel (16,l %), slijede Brgulje (15,2%), a najslabiji je Mo lat (14,4%), međutim je u Zapuntelu zabilježen i najveći udio izdržava• nog •poljoprivrednog stanovništva. Ukupno je aktivnog stanovništva na otoku bilo, u odnosu na izdr žavano 1 ono ostalo s osobnim prihodima, 1971. god. vrlo malo, svega 163 ili 29,8%, što je 1bilo znatno niže nego li u općini Zadar ili na njezi nim otocima, gdje ga je lbilo oko 40%. Izdržavanog stanovništva bilo je čak 262 ili 46,1 % , a umirovljenika je također lbilo udjelom dosta, čak 122 ili 24,1 % . Stanovništvo je najaktivnije u prometu (pomorstvo 55 ili 33,7%), ipoljoprivredi (52 ili 31,9%), a radnici zaposleni u inozemstvu također znatno s udjeluju u strukturi aktivnih (21 ili 12,9%). Iza 1971. god. većina pomoraca i zaposlenih u inozemstvu s članovima obitelji na pustili ~u otok, pa ·i'h je 1977. god. ibilo sveukupno samo 41. Naselja su se i ovdje diferencirala. Molat ima najnižu stopu aktivnog stanovništva (svega 28,3%), slijedi Zapuntel (30,4%), a Brgulje su 1971. god. imale 31,8% aktivnog stanovništva. Tabela prikazuje aktivno stanovništvo svih triju naselja prema djelatnostima 1961. i 1971. god.: Tablica 10 AKTIVNO STANOVNišTVO OTOKA MOLATA PO NASELJIMA I DJELATNOSTIMA ,1961. i 1971. god. godina 1961. 1971. naselje naselje djelatnost Mo- Brgu- ZapWl- Ukup- % Mo- Brgu- Zapun- ukup- % lat !je te! no lat !je te! no industrija 1 1 0,6 poljoprivreda i ribarstvo 97 37 93 227 60,4 24 12 16 52 31,9 šumarstvo 1 1 0,1 građevinarstvo 1 1 0,6 26 401 godina 1961. 1971. kao što je to dobrim dijelom bilo i na ostalim otocima zadarskog arhi naselje naselje pelaga. Tako je u Molatu sačuvano 12 glagoljskih misala i brevijara i 15 glagoljskih matica. Kamene nadgrdbne ploče s glagoljskim natpisi djela:t:nost Mo· Brgu· Zapun- U kup· % Mo- Brgu- Zap.un- ukup· o/o ma očuvane su u sakristiji molatske crkve, iz XVI. st., i u sakristiji lat !je te! lllO Jat lje tel no zapuntelske .crkve, iz XVIII. st. Zapuntelske matice, u kojima je vođeno i stanovništvo •Ista, smatraju se najstarijima na zadarskom otočju (ma promet 32 32 43 107 28,6 19 18 18 ss 33,7 tke vjenčanih 1579-1580 druge do 1680. god., čuvaju se u Molatu). Sve trgovina !i. ćenici, kao ljudi iz naroda, koji su često znali radHi .i najteže !fizičke po ugostliteljstvo 3 1 1 s 1,3 s 3 8 4,9 slove r:zajedno s ostalim žiteljima otoka, čuvali su pisanu narodnu riječ, zanatstvo 6 1 7 1,9 3 3 1,8 čak a onda 1kada su se obraćali gospodarima otoka, koji su govorili isključiivo talijanski, pišući vrlo često o nedaćama i molbama težaka na stambena ~ komunalna djelatnost otoku. Oni su također bili rijetki pismeni pojedinci, sve do kraja XIX. st., kada je u Molatu otvorena škola. djelamast idrža:vnih i !društvenih orga:na 1 2 3 0,8 1 2 2 s 3,1 Kulturni iživot oživljava između dva rata kada se osniva Kulturni kultura, natUka, zdravstvo dom 1(1926. igod.) i druge otočke škole, u Brguljama i Zapuntelu. Tride· i .soci~·a:lna ldjela:tnost 1 1 1 3 0,8 7 1 8 4,9 setih godina je osnovana i· čitaonica ·s knjižnicom (ukinuta oko 1960. god. Pismenost stanovništva znatno je porasla, tako da je pred II. svjetski ost.aie djelatnosti 2 1 3 0,8 1 1 0,6 van djelatnosti i rat ibilo svega oko 20% nepismenih. Godine 1971. bilo je svega 4,9% nepo~a:to lS 1 2 18 S,2 3 3 2 8 4,9 nepismenih među stanovnicima s više od 10 godina starosti, kojih je bilo 427. !Bez stručne spreme !bilo je 10,3%, sa svega 4 razreda osnovne škole na priv.remenom ra:du čak 60,2%, srednju školu završilo je svega 13, a više ili visokoškolske u inozernS>tvu 6 s 10 21 12,9 ustanove samo 4 stanovnika otoka. Struktura školovanih ne zadovoljava UKUPNO 1S7 7S 142 374 100,0 70 42 Sl 163 100,0 iako se mnogo učinilo na opismenjavanju stanovništva i Molat stoji bolje od mnogih drugih naselja općine i regije. Potrebno je istaknuti da stu udio tU illlklU!pnom panj školovanosti utječe i na napuštanje otoka :tbog saznanja o moguć stanovni·šitVill ill 1% 46,6 37,1 60,7 48,S I 28,3 31,8 30,4 29,8 I nostima !boljeg života van rodnog kraja, tako da je većina otočana koja živi izvan svog naselja Ina znatno višem stručnom i obrazovnom nivou od onih 1koji ostaju na otoku. Ni1sku stopu aktivnog stanovništva prati i izrazito niska stopa za:po slenosti. Godine ·1971. bilo je u sva tri naselja otoka samo 76 zaposlenih Molat je imao osnovnu rškolu još 1880. god. i kao takva je djelovala to jest svega 46,6% ukupnog aktivnog i svega 113,9% ukupnog stanov sve do šk. god. 1962/63. kada je postala područna osmogodišnja škola ništva otoka. ilzvan mjesta !boravka radilo ih je čak 54. U Molatu je od matične škole u Istu. U B11guljama je četverogodišnja rškola osnovana 35 zaposlenih )16 radilo izvan naselja, u Zapuntelu od 21 čak 19, a u između ·dva rata {djelovala je ·1938. god.) i nastavila je s radom u novo Brguljama su svih '19 zaposlenih bili u radnom odnosu izvan naselja, fa~građenoj ZJgradi iza rata sve 1do šk. god. 1962/63. kao područna četvero mahom na ibrodovima, kako domaćih tako i istranih !flota. Nemogućnost godišnja škola škole u Molatu, a zatim do šk. god. 1972/73. kao područ nalaženja zaposlenja na otoku UJZ nemogućnost 'školovanja djece nakon na četverogodišnja 1škola osnovne škole u Istu. U šk. god. 1973/74. dje· osnovne škole najvećim je uzrokom iseljavanja s otoka. lovala je, nakon ukinuća osmogodišnje područne škole u Molatu, kao područna osmogodišnja rškola. U Zapuntelu je četverogodišnja škola u privatnoj zgradi otvorena pred rat. Iza II. rsvjetskog rata djelovala je u f) Kultura i pismenost novoj zgradi kao osmogodišnja škola do 1962/63, a od tada kao područna osmogodišnja škola matične u 1Istu. Kako se kretao 'broj učenika po Otok Molat ima uglavnom lokalno značenje u razvoju !kulturnog ži• školama u periodu od šk. god. 1963/64. do šk. god. 1978/79. prikazuje 134 vota zadarskog otočja i to prvenstveno djelovanjem glagoljaša na očuva tabela: nju jezične baštine našeg naroda u vrijeme mletačke uprave i poslije tog rvremena. Molat je od XVI. st. do danas dao 1185 glagoljaša, i to na 134 Općinski zavod tZa plansko-analitičke poslove i statistiku, Za:dar. Statistički pregled općilna iladar, IBiograd n/m !i. Benkovac, Za:dair 1978. Podaci se odnose na selje IMolat 131, B11gulje 26 i Zapun:tel 18. Uglavnom su rto fbili svećenici ikraj škct!ske godilne. iPodataik za šk. god. ,1978/79. dob~ven od Zavoda za prosvjetno iz narnda čijom rzaislrugom 1Se održala hrvaitsrka 1pi:sana riječ na Molatu, -pedaigoškiu sl~bu međuopćinske zajednice Split u Zadru, odnosi se na upis. 402 403 Tablica 11 đer i onih (koje se tretiraju kao neplodno zemljište. U tabeli je prikazana KRETANJE BROJA UčENIKA U šKOLAMA OTOKA MOLATA 1963.-1979. GOD. veličina i udio pojedinih kategorija iskorištavanja zemljišta 1900, 1927. i 1978. godine: 135 broj učenika po školskim godinama škola 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. ••bm Molat 74 54 44 40 31 27 24 24 15 13 4 ~ III] Brgulje 8 7 9 10 8 8 8 7 11 Zapuntel 29 18 14 14 15 17 15 14 15 15 18 14 12 5 4 4 d [ J Ukupno 103 80 65 63 56 52 47 38 38 35 29 14 16 5 4 4 Odmah je uočljivo osnovno obilježje !kretanja broja učenika: vrlo brz i kontinuiran pad /broja učenika kao odraz starenja demografske o mase otoka, iseljavanja, opadanja nataliteta, lfertiliteta i vitaliteta otoka. o Ovako velik pad broja učenika u promatranom razdoblju doživjela je malo koje naselje zadarske regije, iako je i na drugim susjednim otocima situacija vrlo 1loša. Dobna struktura ·stanovništva otoka upućuje da se i ubuduće ;ne može očekivati ni:šta povoljnije stanje, iSVe do neke dru štvene akcije koja ibi uvjetovala ponovno naseljavanje otoka, što je u današnjim prilikama gotovo nerealno očekivati. Time se javlja problem školskih zgrada koje ostaju uglavnom prazne i p:ieiskorištene. S tim su 11-. 11".'-' l I ': ~ - •\ u ,vezi i najnoviji iplanovti da :se !Zgrada: škole' u Molatu preuredi u turi k:..--~~===-==--::t stički dbjekat, a zgrade u Brguljama i Zapuntelu služe kao društveni domovi i prostorije društveno-političkih organizacija. Sl. 9. Karta korištenja zemljišta otoka Molata 1900·te godine: a) 3. Gospodarstvo naselja, b) poljodjeljstvo, c) šume i makije, d) pašnjaci·kamenjare. a) Poljodjeljstvo Tablica 12 Danas je otok !Molat jedan od gospodarski najsiromašnijih i naj KORišTENJE ZEMLJišTA OTOKA MOLATA 1900.-1978. nerazvijenih otoka Zadarske regije. \lanemarivanje poljodjeljstva, koje ka it: egor i j e je uvijek, uz rilbarstvo i stočarstvo, ibilo glavni oslonac životu stanovni isko r iš t a v a n ja štva, a orijentacija na iseljavanje i život od mirovina pospješuju zao oranice .vim.~gi;act:i stajanje otoka, kako u odnosu na druge susjedne otoke rtako još više u godina i vrtovi ~VOCITJaCl pašnjaci šume nep1odno ukup no odnosu na kopneni dio regije. ha % ha % ha % ha % ha '% ha % Od ukupne površine otoka i pripadnih mu otočića, koja iznosi 257,3 ha, otpadalo je 1978. igod. na poljoprivredne površine čak 1588 ha 1900. 108 4,2 185 7,2 1858 72,0 403 15,6 25 1,0 2579 100,0 1927. 108 4,2 185 7,2 1858 72,0 403 15,6 25 1,0 2579 100,0 ili 61,7%. Struktura poljoprivrednog zemljišta, međutim, izrazito je nepo 1969. 61 2,4 28 1,1 1500 58,3 885 34,4 99 3,8 2573 100,0 voljna. Cak 1533 iha čine pašnjaci-kamenjare, koji još služe kao ispasišta 1978. 38 1,5 16 0,6 1533 59,6 886 34,4 100 3,9 2573 100,0 za ovce, iako je na njima danas biljni pokrov u fazi revitalizacije pa ti pašnjaci zapravo predstavljaju garige ili nižu makiju. Udio oranica i Uočljivo je da je 1978. god. bila znatno veća površina nepoljoprivred vrtova te vinograda i voćnjaka danas je izvanredno malen. Na oranice nog zemljišta u odnosu na poljoprivredno prema 1900. i 1927. godini. i vrtove otpada ,svega 38 ha ili 1,5% površine otoka, a na vinograde i voćnjake 16 ha ili 0,6%. Udio površina pod šumama je znatan, a tako- 13s Prema podacima Opdnsikog zavoda za katastar i izm jeru zemljišta Zadar . 404 405 Površine pod šumama su se više nego udvostručile, a neplodne površine otok u svoj katastik, iznajmljujući ga po dosta visokoj cijeni, upravo su gotovo učetverostručene. 'Površine pod pašnjacima su smanjene s zbog »terrena arratoria« Zapuntelskog i u nešto manjoj mjeri Molatskog 1858 ha na 1533 ha, odnosno sa 72,0% 59,6% ipovr.šine otoka, ali je naj polja. Uz lozu i maslinu uzgaja.Je su se i 1žitarice, ječam, raž, proso, pše• više smanjen udio vinograda i voćnjaka, sa 185 ha na svega 16 ha, te nica, poslije i kukuruz, pa mahunarke, grašak, lbob, gralh, leća i dr., ·a ldo oranica i vrtova, sa 108 hana 38 ha. Ovakvo drastično smanjenje udjela uvoženja krumpira u naše krajeve najznačajniji prehrambeni artikl poljoprivrednog u odnosu na nepoljoprivredno, naročito ·onog obradivog, bila je repa, kao i na !Susjednim otocima. Od voćaka najviše se uzga rezultat je napuštanja mukotrpnog uzgoja najvažnijih kultura otoka: jaju smokve, dok je ostalih znatno manje (šljive, trešnje, maraske i dr.). vinove loze i maslina, a i stočarenja . Znatno povećanje šumskih povr Oko kuća je dosta rašireno povrtlarstvo, ::koje, s pbzirom Ida ne može šina, koje danas zauzimaju preko 30% povr·šine otoka (a stvarno i mnogo biti plasirano na tržište, uglavnom služi za domaće potrebe, odnosno više, čak do 65%) govore o tome da je nesklad između !broja stanovnika potrebe rodbine i bli~njih u Zadru. Okućnice svih naselja na otoku sa koje je koristilo, i, što ·Više, tlevastiralo šumski :pokrov i površina pod drže velike količine cvijeća i ukrasnog bilja, ·što im daje izgled skladnih šumama nestao. i vrlo urednih stambenih cjelina. Osim Zapuntelskog i IMolatskog polja, . . marljivim radom otočana i mnoge druge, nepovoljnije i krševite povr šine 1bile su privedene mediteranskim kulturama, tako dai je U· vrijeme najintenzivnije agrarne valorizacije otoka krajem 19. st. lbilo obrađena više od 300 !ha ili oko 12% !Ukupne površine. Danas se, međutim, obra đuje gotovo iiSključivo zemljište najpovoljnijih dijelova, te ono oko kuća (okućnice), svega oko 3,4% površine otoka. Najraširenijai kultura je vi nova loza, od koje su se prije uzgajale uglavnom sorte lbabić, velika i mala lbrajda, solinski, tartignan, maraština i dr., a danas su potisnute sortom lbetinjanin. Kroz čitavo razdoblje 17., 18. i 19. stoljeća Molat je đavao 4--10 vagona vina godišnje, od čega je 1-2,5 )vagona, :Već prema uro'du, !pripadalo gospodarima otoka.136 !Nakon H. !svjetskog mita, pooe setih godina, IMolat je đavao 8-10 vagona vina godišnje.137 U odnosu na druge otoke imao je it:ada relativno malo maslina, iSvega oko 900 sta bala, što je ovisno o godini davalo 15-25 q ulja.138 [)anas se na otoku godišnje proizvodi, isključivo u privatnom sektoru, svega oko 1 vagon vina i 2-3 .q ulja, što je ivrlo malo.139 b) Stočarstvo Stočarstvo je na Molatu najstarija i jo'Š uvijek najekonomičnija grana privređivanja. Stanovništvo Molata je uvijek bilo vezano, u većoj ,.,1000 $00 o ili manjoj 'mjeri, za uzgoj !blaga, uglavnom sitnog zuba. Ovčarenje je na Molatu, kao i na susjednim otocima, tradicionalna orijentacija stanov ništva i bitno je utjecalo na njegova tfo:i'onomska olbiilježja. 'fuponoma stika otoka također !govori o intenzivnom stočarskom valoriziranju otoka (Bivošćak, Blagove ograde, Krijakove ograde, Tovarjak, :Vranač i dr.). Sl. 10. Karta korištenja zemljišta otoka Molata 1978. godine: a - naselja, Ovce se pretežno čuvaju u ogradama, ogradicama ili •se puštaju sldbod b - poljodjelstvo, c - borove šume, d - autohtone šume i makije, e - pašnjaci kamenjare. no pasti, naročito u novije vrijeme. Za čuvanje ovaca postoje i brojni torovi, koje stanovnici nazivaju osicima. Međutim, prije su više služili Iako je izvjestan dio Molaćana naselio otok s kopna, ipak je onaj za čuvanje svinja i krupne stoke. Zimi se ovce odvoze na susjedne oto· manji dio starosjedilaca uspio sačuvati stari 1I1ačin iskorištavanja zem. 136 ljišta, tipičan za glavninu zadarskih otoka i Mediteran općenito. Poljo· HAZd, Fond obitelji La'lllliana, 1sv. 60. Spisi o 1Upra\Ai prihodiana posjeda na Molatu .i Istu XVUI-XIX st. djeljska je tradicija na 'Otoku vrlo stara. Naročito je uvijek 'bila istak 137 Ivo Rubić, :Naši otoC>i na Jaidramu, Splrt, 1952, str. 102. nuta u Zapuntelskom polju, gdje je bilo najviše oranica i vinograda. Po· · 138 Ibid. ljodjeljiStvo naTočito jača iza 1421. godine, otkad je Venecija uvrstila 139 Procjena autora. 406 407 čiće, naročito na Tun Veli, Tovarjak, Malu 1Tramerku, gdje se puštaju Uzroke napuštanju medarntva treba tražiti u krčenju i paljenju biljnog da slobodno pasu. Također se za zimsku ispašu od listopada do ožujka pokrova Molata, nakon što je 1421. .god. uvršten u katastik zadarskih kodste predje1i Bavtkul, žaplo, Golubinka i dr. Broj !blaga, naročito ova otoka, ikada postaje jedan od poljodjeljskih i stočarskih otoka arhi ca, uvijek je bilo teško ustanoviti, ali ipak lpostoje podaci koji se do pelaga. nekle mogu prihvatiti. U XVIII. stoljeću, točnije 1759. godine, ustanov Stočarski proizvodi bili su, a i danas su od veoma velikog značenja ljeno je na Molatu 850 ovaca, 150 goveda (od !toga 98 volova za vuču, a 140 za istanovništvo otoka. Molat je sve do šezdesetih godina XX. st. bio krava i teladi 52) i 62 1tovarne životinje (vjerojatno uglavnom magarci). 141 jedan od najačih otoka u proizvodnji sira na Jadranu, naročito ako se Početkom XIX. st. ibilo je 906 ovaca i 292 goveda. Zbog loše ishrane uzme ·proizvodnja po stanovniku. Naime pedesetih godina Brač je davao molatska goveda ibila su vrlo niska rasta. Neposredno pred I. svjetski 1 144 142 120 q, 10lib 120 q, Pag 100 q, Sillba 100 q, iMolat 50 q li Vir 30 q lSira. rat bilo je 1451 ovca, 65 rgoveda i 113 svinja. Vidljivo je da je broj Također je davao i 200-300 kg vune. Pred 'II. svjetski xat otvorena je u goveda tijekom XIX. st. znatno opao, a povećao se broj ovaca, što se Molatu Ovčarsko-mljekqrska zadruga, koja se uglavnom bavila proizvod može protumačiti širenjem vinograda nauštrb oranica, povećanjem bro- · njom domaćeg sira. Vl'šeni su i .pokušaji oplemenjivanja stočnog !fonda ja stanovnika i postizanjem većih efekata u poljodjeljstvu. Podatak da 143 boljim pasminama pa je bilo dovedeno desetak rasplodnih ovnova, što je pedesetih godina ovog stoljeća bilo oko 600 ovaca je neprihvatljiv. je i dalo određene rezultate. Težaci su također radili u kooperaciji sa Godine 1953. ustanovljeno je da ih ima 1132. Od tada njihov broj stag zadrugom, prodajući 1svoje mlijeko i vunu. Zadruga je ukinuta .pred nira, a u najnovije vrijeme i opada. !Također znatno opada i broj ko petnaestak godina. Danas se, s oibzirom na znatno smanjen ·broj stanov mada ostalog iblaga. Interni popis stanovništva i stoke na teritoriju nika i nedostatak radne snage, sir proizvodi uglavnom za potrebe doma zadarske općine 1977. god. objelodanio je iduće podatke koji su pri ćinstava na otoku i rodbine u Zadru. Također su važni ;proizvodi mlije hvatljivi: ko, kože, meso, med itd. Tablica 13 BROJ DOMAćIH žIVOTINJA I BROJ KOšNICA NA OTOKU MOLATU 1977. GOD. c) Ribolov broj domaćih životinja po vrs1tama Od najranijih dana nastajanja naselja na otoku Molatu ribolov naselje košnka ovce koze magarci svinje perad ima veoma važnu ulogu u životu njegovih stanovnika. Lovišta ribe oto ka Molata, uz ona u Telašćici, spominju se najviše među brojnim lovi Molat 409 7 9 1 295 11 štima u okviru zadarskog arhipelaga, od X. stoljeća nadalje. Najvažnija Brgulje 295 6 4 197 5 su bila ona u uvalama Luka i Lučina u Molašćici, zatim u uvali Jakinska Zapuntel 383 6 15 161 i uz rt Bonaster. Do 995. godine ta su lovišta lbila vlasništvo zadarske Ukupno 1087 19 28 1 573 16 komune, kada su kao javno dobro prodana zadarskim .plemićima koji su ih darovali samostanu Sv. Krševana.145 Ribari Molata davali su četvr Iz prethodnih razmatranja uvjerljivo se pretpostavlja da se broj ova tinu ulova, do darovnice, plemićima, a zatim samostanu. Davanja ·su se ca u vrijeme demografske ekspanzije, tijekom XIX. ·st. povećao na oko nastavila i u XI. stoljeću. Lov se vršio uglavnom mrežama potegačama 1500-2000 1početkom XX. st. Broj koza je uvijek bio neznatan, a od (gripovima), a lovila 1se uglavnom plava dba i to najviše skuše i plavice prilično velikog ibroja goveda u XVIII. st. danas nije ostalo ništa. Ta (lokarde, lancarde). Otuda i naziv najvišem vrhu otoka Lokardenik, a i kođer je vidno ·smanjen broj svinja i tovarnih životinja. Broj peradi neki drugi toponimi proizlaze iz 1bavljenja ribolovom {Tun Veli, Tun zadovoljava, iako uvjeti omogućuju i 'znatno veći broj. Mali, otočić Trata). U sezonama 1velikog ulova nije bilo teško davati Pčelarstvo, kao posebna poljoprivredna aktivnost, također je u određenu četvrtinu samostanu, međutim !bilo je i godina kada su molat nazadovanju. Mnogi autori nalaze korijen same riječi Molat u latinskoj ski ribari, skupa s onima s Dugog otoka, odbijali platiti namet. Tako je riječi mel, melatrus = med, meden, ·što lbi upozorarva:lo na proizvodnju 1078. god. i~bio sukob između ribara i samostana, koji je završen, ka-· meda na ovom otoku. Biandhi tvrdi da se još u listini iz 1381. god. spo snije, za priora Draga, na štetu ribara.146 Sličan pokušaj iz '1233. god. minje molatski med !koji se u velikim količinama prodavao u IZadru. također nije uspio.147 14-0 L Grgić, Za:danski otoci prije 199 godina, Narodni kalendar, Zadar, 1958, 144 Ibid„ str. 102. sta:. 145. 145 Josip Basioti, Razvitak ribarstva Dugootočana, Radovi 1lnstituta JAZU u 141 HAZd, Fond obitelji Lantana, sv. 60. Podatak se odnosi na godinu 1806. Zadru, 9/1962, istr. 394. Spisi o rupravi i !prihodima posjeda na Molatu i! Istu XVIII-XIX 1st. 146 J. BasfoH, Ribar:stvo na ZJadairslmm otočju u prošfostJi, Zadarsko otočje, 142 V. F. Ivanišević, Statistika ·1910, Splirt, PrHog A, str. 1. zbornik, 1974, str. 487. · 143 I. iR.ubić, o. c„ l5tr. 102. 141 J. Basioli, Razvitak ribarstva Dugootočana, o. c„ str. 397. 408 409 Nakon uvođenja mletačke uprave situacija za rilbare postaje još transport i 2 mreže plivarice.158 Ribarska zadruga postojala je izvjesno teža jer 1su sada morali osim isamostanu namirivati i daće mletačkoj vrijeme i u ·Briguljama. Pedesetih godina imala je 16 riibara Ikoji su is jed upravi te .gradskim trilbunima. To uvjetuje i veću potražnju za lovištima. nom mrežom plivaricom sudjelovali u ljetnom rilbolovu.159 U periodu Miješanje :Jžana u lov u vodama oko IMolata, lista i ·škarde, od XV. sto 1951.-53. god. lovili ~u u prosjeku oko 25 t plave rilbe, koju su pro ljeća, dovelo je do poznatih dugotrajnih sporova koje su vodili ribari davali ,poduzećima u Zadru i !Salima ili su je kao i.soljenu prodavali pre otoka IMolata i Dugog otoka protiv ribara Iža. Prvi među njima zbio se ko zadruga i neposredno. U 'Brguljama je !bilo i 20 ribara privatnika 1431. god.148 Zadarski sud donosi 1501. :god. odluku da se na lovištima koji su s 2 kočice tartane i drugim pr.ilborom lovili oko 6 tona ribe skuša u Sakarunu i Molašćici uz domaće rilbare mogu redati i iški ri godišnje.160 U poslijeratnom periodu, sve do :še~desetih godina, lovili su bari149 Ri!bari Molata ~ Velog \Rata 1521. god. se žale 'Zadarskom knezu ribari ·svih triju naselja u prosjeku oko 90 t razne rilbe, glavonožaca, Raimondu da im je !bilo zalbranjeno polagati mreže stajačke u Saka rakova i školjaka godišnje.161 Najviše se lovilo u {Molatu, oko 50 t, zatim ranu i !Molašćici. 150 Iste godine im je zabranjen i lov mrežama lfružatama. u BI1guljama oko 35 t, a u Zapuntelu •svega oko 5 t.162 Lovila se uglavnom Molaćani 410 411 d) Vađenje soli naselja (Sukošan, Zadar i dr.). Nakon izgradnje vapnare u Rabu njihovo značenj e islabi, zanat postepeno nestaje, tako no č~n j.a Kamenolomi na Molatu datiraju još iz rimskog razdoblja (»na Go gosti rinah« prema uvali Zorljevica?), ali se spominju prvi put 1401. i 1404. 000 god, kada je Du'brovčanin Andrija Juričević za crkvu sv. Augustina u 25 I I I I 2'61'-<1 ! Fermu na nekom otočiću kraj Molata isklesao oltarnu ploču i pregradu 23 I 22aoA svetišta sa stupićima, stopama, glavicama i arkadicama.167 Kamenolom i 21 I \ u uvali Zagračina, podno brda Gračina, spominje 1se 1439. god., kada 19 I \ I\ su klesari lvan Vladislavov i Marko iz Troje dali obvezu opatu Sv. 17795 Krševana iz Zadra Petru de Cressavis da će u njemu od bijelog kamena 17 I J I \ 16712 isklesati nekoliko postolja okruglih stupova sa 'stopama i glavicama 160 32 1547 • 15 I \ I \ s opatovim grbom za balatur, zatim četiri četverolisna stupa oivičena ' ,, 14079 I na uglovima reljefnim štapom.168 Fortis, koji iznosi pavedene podatke, 13 I \ '/\ I \ 111~5 J 11a3 V 1 1220 0 / . također upoeorava na veoma bijeli molatski vapnenac, »tvrd gotovo 11 - - \ 169 300 kao mramor«, s fosilima orthoceratitima. 'Danas se kamen s Molata 9 J \ J -;;f \ I više ne koristi. ' I \ I 7199 f'JfĐ Kamen otoka služio je i za dobivanje vapna. Jame vapnenice kao 5015 I - 5 kamene gomile 'sačuvane su i danas na otoku, naročito uz obale zapun ..... 5203 4411 J 2065 telskog dijela, gdje ih ima oko 40, ali i u drugim dijelovima, oko Brgu I 1209 1468 1654 __..._ 1415 924 9 2 1037- 151 - I 9 o -Oašmana i Vrgade, a i neka kopnena 0,4 -~4" o 347 4 98 0,J _, ·- 0,2 J O• -- - - e6 I I I 164 HAZd, !Mappe Catastrali esistenti nel R. Archivio di Stato compilate nell'an· 0,1 no 1830. N° 233, Zapontello; N° 383 IMelada. no-••-~-...:....: 79 _v::, - 165 Codex diiplomaticus, XIV, ,str. 166. 1960 65 7 5 god 166 Vj. Maštrović, o. c„ str. 701. 70 L67 Cvitlo fisković, Zadansk.i srednjovječni majstori, Split 1959, sm-. 32. 168 Irbid„ istr. 59. Sl. 11. Grafički prikaz kretanja broja noćenja (a) i gostiju (b) u naselj u 169 Alberto Fortis, Viaggio 'in Dalmazia, I, Venezia 1774. Molat 1957.-1978. 412 413 Odmah ise uočava da turistički promet na otoku nije ujednačen i da re1!1 za sada, nema nekih drugih, .povoljnijih perspektiva razvoja osim varira iz godine u igodinu. ,Posebno !se negativno kretao, ionako udjelom omh u unapređenju poljoprivrede i turizma, to se turizam na otoku mali promet stranih gostiju, koji u periodu 1971.-1976. bilježi stalan n~meće. kao jedna od nužnosti daljeg razvoja i uklapanja u život zajed pad. Uzroke tom stanju treba potražiti u nedostatku ugostiteljskih obje· mc~. Pnrodno-geografska obilježja daju mu za :to, 1kao i drugim otocima, kata {postoji samo 11 restoran i 1 odmaralište), jednostranosti ponude i vehke mogućnosti. Nadopuna izvora prihoda i zaradom u turizmu tma relativno lošim prometnim vezama. Također je smanjena i ponuda kre ~Ha bi i mogućnost egzistencije za jedan dio istanovništva Molata ikoje veta u privatnom smještaju, što je rezultat smanjenja broja stanovnika. Je danas, ls'ldbddno 'Se može naiglasi:ti, !na umo:ru. Naprimjer 1964. god. lbilo je iznajmljivano 1150 kreveta u 73 privatne Na !Molatu ,divlja izgradnja iuz ·more ruje u ltolikoj mjeri :i'staknuta sdbe, a 140 kreveta se moglo improvizirati, ukupno znači 290. Godine kao na ~ru~im otocima zadarskog arllipelaga (npr. na Ugljanu, Dugom i 1 1975. /bilo je 138 'kreveta u privatnim sobama 124 u odmaralištu, ukup· oto~u, Sillbi, Pašmanu i dr.). Uglavnom je to ~bog položaja naselja po no 262. Ostvareni turistički promet znatno podbacuje u odnosu na nje dalJe od Jobale, te nepristupačnosti same obale i nezaštićenosti uvala. gove potencijalne mogućnosti i čini !danas svega oko 0,3% turističkog Kuće za odmor pretežno se grade uz postojeće lučice u uvalama Vrulje, prometa 'općine Zadar, koja je 1978. god. ostvarila gotovo 2,5 mil. noće· Zapuntelska luka, Lučina, Jazi. nja, odnosno isvega oko 0,2% prometa regije, koja je te godine ostva rila oko 4 mil. noćenja. Brojne uvale, manje plaže, raznolikost reljefa i V. ZASTITA PROSTORA I STRATESKO ZNAčENJE istaknuta vegetacija, 'što !Molat čini pejzažno veoma zanimljivim, omo gućuju, uz izgradnju objekata •turističke ponude, i veći promet. U više Zaštita prostora, odnosno ljudskog okoliša .na !Molatu, u prvom navrata bila je spominjana izgradnja određenih objekata, a u Općin redu trebala bi osim dosadašnjih vidova !borbe protiv požara, koji se skom prostornom planu date su sugestije za izgradnju hotelskih kapa citeta u Molatu i(lokacija Vršak) i Brguljama (uvala iVrulje), te vikend pov~emen~. ~na ju ~?javi~i, oh~hv~ti~i i posebnu zaštitu najatraktivnijih i n31,JVredmph_ ·rr:an1ih pr~rodmh.1e1elma. Također •se ;zaštita obalnog pod -kuća iza odmor u okviru prostornog proširenja samih naselja. ruc!c;tv ?d 1~1VIJe I ~epnmJ:rene iztgradnje kao i drugih vidova ekološkog Molat obilježava, :kao i .druge otoke zadarskog arhipelaga, izvan onec:-iscenJa {naročito krutim otpacima i uljima s većih ibrodova koji plove redno vi:sok .posjet plovila koji sidre u lukama otoka, naročito u Brgulj pu~i_no~ Jadrana~, kao i na drugim otocima, postavlja kao nužna. skom zaljevu i Prolazu Zapuntel. Naravno da ovaj neregistrirani promet, Opcmski tprostorn.1 pla.n odredio je /mjere zaštite i !usmjeravanja korište• koji zbog slabe organiziranosti danas nije valoriziran, pruža mogućnosti nJa prostora, zaštite vitalnih elemenata prirodnog okoliša (voda i mora, koje još nismo u našem 1turizmu iskoristili. Jedan ~ dva punkta na tala, zraka, !bioloških cjelina i zajednica), zaštite od elementarnih nepo otoku, koji lbi posjetiocu 1ponudili i zabavu i mogućnost opski:ibe (snab goda ~ ratn~h r~zaranja. s tim. u vezi1 predložena je i ipos~bna !Zaštita dijevanje vodom, hranom, gorivom brodskim i ri>barskim materijalom, Brgul1skog skol1a kao parka prirode i Zapuntelskog prolaza !kao značaj informacioni .punkt iltd.) znatno lbi unaprijedili turistički promet na oto ':1-og krajolika.. Poseb~? vid zaštite trdbao bi obuhvatiti kulturne i povi ku, koji po \broju noćenja po krevetu '(oko 60) i po prosječnom zadrža• Jesne spomemke kOJI se nalaze na otoku, što !bi povećalo i njegovu vanju gostiju {10 dana ne istoji ništa bolje nego općina Zadar u cjelini atraktivnost u turističkoj ponudi. (70, odnosno 7). Molat ima i strateško značenje u dbrani !naše domovine. Izvidna općine Prostorni plan Zadar stavio je van snage Odluku koja zamje postaja RM Kraljevine •SHS na Bonasteru [spadala je u ·1red ivećih izvid· njuje regionalni prostorni plan olbalnog područja općine Zadar od 1967. nih stanica centrale u Šibeniku Mornaričke izvidničke komande, :tako god., ~oja je za otoke Molat, IJst i 'škardu odredila izgradnju čak '13000 đer 'Sa 1sjedištem u šilbeniku.173 1SlužHa je za vezu i dba1sko osmatranje kreveta u ra.cznovrsnim olbjektima turističke ponude. Ovaj prevelik broj kao i iwiiidine postaje 1Sv. Mihovii na Ugljanu i GI1palšćaik na Dugom Planom je znatno smanjen, tako da se za čitavu skupinu zapadnih otoka otoku (danas ukinute). Mornarička meteorološka centrala u Kumooru arhipelaga (Siliba, O!Vb, Premuda, Molat, 'Ist i škarda) predviđa oko (Boka Kotorska) do 1930. god., a od tada u Splitu, i od 1936. god. Hi 6000 kreveta, od čega lbi na otok \Molat otpadalo oko 150<>-2000 kreveta. drografski ure.d 1RM, vršiil isu čitav niz geoHzičkih osmatranja. Sinop Ovakva projekcija turističkih kapaciteta do 2000-te goditne TeaLnija je s tička i klimatološka mjerenja vršilo je 16 1postaja uz našu obalu, među obzirom na izvanredno velike teškoće 'koje ovi otoci imaju u odnosu k?jima i Bon~ste:r: i GrpašćaJ<: u prostoru zadarskih otoka, tza. sakupljač na opsk:r1bu vodom, elektroopski:ibu, promet, zdravstvenu za'štitu, kultur ki centar u šiibemku.174 Kapitulacijom Kraljevine Jugoslavije izvidničku ni život itd., te vrlo smanjen broj stanovnika. \S obziTom da otok, ba- stanicu Bonaster preuzimaju Talijani, a nakon kapiitulacije Italije, 1943. 110 I. Riubić, o. c., istr. 105. 173 Mladen 'likica, Ratna mornarica Jugoslav1je od 1918. do 1941. godine Po 171 Ibid., 105. morski 12Jbornik 1Uub.), il/1962, .str. 653. 172 Podaoi Tul1iistič;kog isave-za op6iine ZarlaT. 114 Lbid., 1Stir. 653. 414 415 god., formiranjem obalne komande pomorskog 1sektora, ponovno je uspo potrebe svih triju naselja otoka, a hitna se pošta rasparčava motorbi stavljena i osposobljena. Značenje vojno-strateškog punkta Molat zadr ciklom. Oprema telefonima ne zadovoljava i treba je što prije pojačati i žava i nakon rata, kao jedna od važnijih osmatračkih postaja uz našu osuvremeniti. Dovođenje elektrike u sva naselja otoka u sklopu elektri obalu. fikacije zapadnog dijela zadarskog arhipelaga znatno je doprinijelo osuvremenjavanju života. Danas domaćinstva mahom raspolažu različi VI. OPREMLJENOST NASELJA FUNKCIJAH_}f OSNOVE tim kućanskim ielektričnim aparatima i strojevima. Opskrba vodom DANASNJEG ZIVOTA izvest će se, kako 175 Ovdje je potrebno napomenuti da je iiizmeđu idva crata, a donekle i prije, opskrba otoka u (pOgledu trgovine i zanatstva bila bolja nego danas. Na otoku je bilo čak 8 tlućana '(S u Molatu, 2 u Brguljama i 1 u !Zapuntelu). Držali su ih privatnici.i A. Barićev, M. IBarićev, š . IMagaš, I. IMračić i š. Stamać u Molatu, I. Maletić i P. Petroša u Brgilljama d IP. 'Petrović 1u Zapuntelu, kao i ;veći broj krčmi i mesnica. Bilo Je više zidara (1sMUo u IMolatu 9, neposredno 1iza rata 2), 2 ,stolara te postolar, tmehaničar i dr. Danas od svega toga gotovo ništa nije zadržano, što istvara velike teškoće u životu stanovništva otoka. 416 27 417 MOLAT The paleolitic findings, as well as four localities of Illyric (Liburnian) ruins - »gradina« - Knežak, Lokardenik, Straža and Gračina, and ahout 10 1rr101u1nds (tumulous) prove i'hat Mdlat has been inhaibited since Summary the PreMstoric age. On the top of the limestone hill named Bavkul there are the remains of a medieval cultural object (Mirine). It can be asserted with considera!ble security that the island was mentioned for the first time as »ta Meleta« iby C. Porfirogenet round 950. Later it was very often mentioned as a fishing island, for instance in 995. as »piscato de Continuing the exrploration of Zadar archipelago, the author insula Melata«. In 1151. croatian ban 'Desa gave it as a donation to the di,scusses natural geographic character1stics, rustorical 1geographical tdeve monastery of S. Grisogono (Krševan) in Zadar. In 14th century then port lopment, characteristics of !pop.ulation as well as sociail antl economic of S. iMaria (today Lučina), named after the main church on the island significance of the island Molat and little islands related to it. was among the most important ones in Zadar archipelago. The island Molat iz si,tuated in the western part of Zadar archipelago, and with was occupied lby Venice, like Zadar, in 1409. Mter the confiscation of the islands ilst and škarda in northwest direction it creates so called Zadar landowners' properties including Church properties, Venice con Molat group of islands. In southwestern direction it is followed by stantly rented rthe island to the -high class confidents in Zadar. At last, 2 the islands Dugi otok and Sestrunj. It covers an area of 22,82 ·km , and in 1640 Molat was lbought iby rich family Lantana which kept it till 2 witih ibelonging islets 25,73 km • There 'are three settlements on thc the end of 19th centUJry. 1'J1he •settlements Zapuntel an'd Brgulje are pro island, Molat, Bvgulje and Zapuntel with only 547 inhabitants in 1971. bably very old too, but are mentioned relatively late, Zapuntel in 1450. Its northwestern coast is opened to the 'Vir Sea, and southwestern one and BPgulje at the begining of 16th century. The main economic .activi toiwards the opened sea of the Adriatic. ties of the islanders untill the middle of 2oth century were traditionaJ With regard to its relief, Molat has all dharacteristics that are well mediteranian agriculture, live-stock farming and especially fi.shing, be knownand that significy isorrounding islands of North-dalmatan archi· cause tihe waters iround Molat were rioh with fish like sardines, macke rels, tunas etc. pelago. Tihe heights are nat specially pointed out. Its highest tops are Ldkaridenik {148 m) a111d Knežak {141 ttn), iboth isituaited in the northern 'fohe life of inha!bitants has been very hard up to nowadays. Traffic part of the island which is a little bit lhigher and reliefely more different and trade conections had been miserable till the middle of the 19th than the southern part. The coast of Molat is well carved with lots of century when the island got the lfirst regular steamship line, which little 1bays and ports (Brguljski zaljev or Molašćica, 'Vrulje, Lučina, Sa enabled more intensive vine and Hve-stock tfarming, especially cheese buša, Konopljika, Vapojni, Vodomarka etc.), peninsulas among which production. Beside that, a great deal of unemployed inha!bitants went the lbiggest and the longest one is Bonaster peninsula, and 15 little in for navigation mostly as maohinistis and stockers. Tihe first touristic isla1nds {Tun Veli, Tun Mali, Tovarj ~ Bivošćalk, Kamenjak, Trata, V•rtlac, group visited the island in 1932. Five years later rthe serfdom was abbo Rižnjak, Krivnjak, Sičica, Lušnjak, Knežačić, Mala Tramerka, Brguljski lished, iand in that same year, 1937„ tihe number of population reached and Mla,din). 1BesMes calcareous hi'l1s which kar.st forms are well ex its maximum of 1087 inhaibitantis. pressed in landscape, the terra rnssa formations in Zapunte1sko Polje have a great importance in islanders' life, as well as other fertile areas Molat 1had a great importance during World War II. when its popu such as Molatsko Polje and one little lfield in Brgulje. lation took part in buHding of New Yugoslavia, although there was a The inhaibitants cultivate vine, olives, figs and vegeta:bles, mostly concentration camp tlhroug which round 20.000 people passed, including to s.u:pply tiheiir own needrs. !Productivi:ty ha's lbeen decrea 418 419 the island, in 1971. 547, and in 1977. only 332. 'As a cosequcnc · tli schoo1s were closed in Brgulje and Molat because 1there werc al111u no children. The so needed change of 1such a situation consists in a rprompl 1111 quick revitalization of t)he island which would lbe b.ased on thc val11 lu of its potentials in tourism and agriculture, which is not possihlt• wl kout betterr and faster connections among the settlements (a ncw 1c11 I with Zadar and other islands, and also without a modern watcr s11J)pl 420 r ,,,., • . ·. /...... / ~ .. ..._, • "/' '· • / / " / • .....„., I " '\ „ ') L \ ...... \