Područje XVIII.I: Grad Buzet I Općina Lanišće

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Područje XVIII.I: Grad Buzet I Općina Lanišće HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Prosinac 2012. 2 Sadržaj Str. Uvod .................................................................................................................... 4 Područje I: grad Zagreb i Zagrebačka županija ................................................. 5 Područje II: Krapinsko-zagorska županija ........................................................... 6 Područje III.I: gradovi Sisak, Glina, Hrvatska Kostajnica i Petrinja, te općine Dvor, Gvozd, Donji Kukuruzari, Hrvatska Dubica, Majur, Lekenik, Martinska Ves, Sunja i Topusko ............................................................................................ 7 Područje III.II: gradovi Kutina i Novska, te općine Popovača, Velika Ludina, Lipovljani i Jasenovac ........................................................................................... 8 Područje IV: Karlovačka županija ........................................................................ 9 Područje V: Varaždinska županija ......................................................................11 Područje VI: Koprivničko-križevačka županija ................................................... 12 Područje VII.I: gradovi Bjelovar i Čazma, te općine Ivanska, Kapela, Nova Rača, Rovišće, Štefanje, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo, Severin, Šandrovac i Zrinski Topolovac ............................................................................ 13 Područje VII.II: gradovi Daruvar, Garešnica i Grubišno polje, te općine Berek, Dežanovac, Đulovac, Garešnica, Hercegovac, Končanica, Sirač, Veliki Grđevac i Velika Trnovitica .................................................................................. 14 Područje VIII: Primorsko-goranska županija ...................................................... 15 Područje IX.I: grad Gospić, te općine Lovinac, Karlobag i Perušić .................... 16 Područje IX.II: grad Otočac, te općine Brinje i Vrhovine .................................... 17 Područje IX.III: grad Senj ................................................................................... 18 Područje IX.IV: općine Plitvička jezera i Udbina ................................................ 19 Područje IX.V: grad Novalja ............................................................................... 20 Područje IX.VI: općina Donji Lapac ................................................................... 21 Područje X: Virovitičko-podravska županija ....................................................... 22 Područje XI.I: gradovi Požega, Pleternica i Kutjevo, te općine Brestovac, Jakšić, Čaglin, Kaptol i Velika .............................................................................. 23 Područje XI.II: gradovi Pakrac i Lipik .................................................................. 24 Područje XII: Brodsko-posavska županija ......................................................... 25 Područje XIII: Zadarska županija ....................................................................... 26 3 Područje XIV: Osječko-baranjska županija ........................................................ 28 Područje XV: Šibensko-kninska županija ........................................................... 29 Područje XVI.I: gradovi Vukovar i Ilok, te općine Bogdanovci, Borovo, Lovas, Negoslavci, Tompojevci, Tovarnik i Trpinja .......................................................... 30 Područje XVI.II: gradovi Vinkovci, Županja i Otok, te općine Andrijaševci, Ivankovo, Jarmina, Nuštar, Nijemci, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Privlaka, Vođinci, Markušica, Bošnjaci, Cerna, Gradište, Štitar, Babina Greda, Drenovci, Gunja i Vrbanja ............................................................ 32 Područje XVII.I: gradovi Trogir, Kaštela, Solin, Split, Omiš i Makarska ............................................................................................................ 33 Područje XVII.II: otoci Brač, Hvar i Vis ................................................................ 35 Područje XVII.III: gradovi Sinj, Trilj, Imotski i Vrgorac ......................................... 36 Područje XVIII.I: grad Buzet i općina Lanišće ..................................................... 38 Područje XVIII.II: grad Labin, te općine Kršan, Pićan, Raša i Sveta Nedelja ...................................................................................................... 39 Područje XVIII.III: grad Pazin, te općine Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sveti Petar u Šumi i Tinjan .................................................... 40 Područje XVIII.IV: grad Poreč, te općine Brtonigla, Kaštelir-Labinci, Funtana, Sveti Lovreč, Tar-Vabriga, Višnjan, Vižinada i Vrsar ............................................. 40 Područje XVIII.V: gradovi Pula i Vodnjan, te općine Barban, Fažana, Galižana, Ližnjan, Marčana, Medulin i Svetvinčenat ............................................ 41 Područje XVIII.VI: grad Rovinj, te općine Bale, Kanfanar i Žminj ..................................................................................................................... 42 Područje XVIII.VII: gradovi Umag, Buje i Novigrad, te općine Livade, Grožnjan i Oprtalj.................................................................................................................... 43 Područje XIX.I: grad Dubrovnik ............................................................................. 44 Područje XIX.II: otok Korčula ................................................................................ 45 Područje XIX.III: grad Metković ........................................................................... 46 Područje XIX.IV: grad Ploče .................................................................................. 47 Područje XX: Međimurska županija ....................................................................... 48 4 Uvod Na temelju Uredbe Vlade Republike Hrvatske o praćenju, analizi i predviđanju potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, te izradi i uzimanju u obzir preporuka za obrazovnu upisnu politiku (Narodne novine broj 93 iz 2010. godine), područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, uz koordinaciju od strane Središnjeg ureda, proveli su analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima, te izradili preporuke za obrazovnu upisnu politiku. Analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca, te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju napravljena je prognoza njihovog položaja u budućnosti. Osim toga, u obzir su uzeti strategije i planovi gospodarskog razvoja na regionalnoj i lokalnoj razini. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Analize, prognoze i preporuke izrađene su na razini lokalnih tržišta rada kako su ih odredili područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Lokalna tržišta rada uglavnom su županije, ali mogu biti i dijelovi županija, te pojedinačni gradovi ili općine. Preporuke se odnose ne samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. Budući da se neki obrazovni programi ne provode na području nekih lokalnih tržišta rada, preporuke se u njihovom slučaju odnose samo na stipendiranje učenika i studenata koji pohađaju takve programe na drugim područjima. Programi koji se ne provode na području lokalnog tržišta rada označeni su zvjezdicom (*). Prilikom izrade ovogodišnjih preporuka područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pregledali su i uzeli u obzir promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine. Premda su jasne i izravne, preporuke imaju kvalitativni karakter. Preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima, ali se ono ne određuje kvantitativno. Preporuke, dakle, ukazuju na smjer potrebnih promjena, ali ne određuju njihov kvantitativni doseg, što je razumljivo i smisleno s obzirom na razinu pouzdanosti i preciznosti prognostičkih rezultata. S druge strane, budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka. Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada. 5 Područje I: grad Zagreb i Zagrebačka županija 1. Obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata Trogodišnji srednjoškolski Tesar/tesarica Armirač/armiračica Četverogodišnji srednjoškolski Zdravstveno laboratorijski tehničar/zdravstveno laboratorijska tehničarka Sanitarni tehničar/sanitarna tehničarka Sveučilišni studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija Računarstvo Strojarstvo Anglistika Medicina Farmacija Logopedija Rehabilitacija
Recommended publications
  • Srijemskoj Županiji U Popisima 1991. I 2001. Godine
    Ljiljana DOBROVŠAK NACIONALNE MANJINE U VUKOVARSKO- -SRIJEMSKOJ žUPANIJI U POPISIMA 1991. I 2001. GODINE Uvod Na području Hrvatske tradicionalno živi veliki broj nacionalnih manjina, najviše u Istri, sjevernoj Dalmaci- ji, Lici, Kordunu, Banovini, zapadnoj i istočnoj Slavoniji i Baranji. Primjerice, u Vukovarsko-srijemskoj županiji brojne nacionalne manjine živjele su u prošlosti, a tako je i sada. Nacionalne manjine naseljavale su to područje tije- kom raznih povijesnih razdoblja, počevši od srednjeg vije- ka, pa sve do dvadesetog stoljeća. Neke nacionalne manji- ne oduvijek žive na ovim prostorima, dok su se pripadnici drugih doseljavali u različitim razdobljima.1 Osamosta- ljivanjem Republike Hrvatske i njezinim međunarodnim priznanjem 1992. godine, nacionalne manjine dobivaju nov status. To se odnosi na sve nacionalne manjine, bez obzira na to jesu li do tada formalno imale status manjine ili ne.2 Republika Hrvatska je od bivše SFRJ naslijedila model zaštite prava samo nekih nacionalnih manjina te je odmah po uspostavi neovisnosti priznala i stečena prava ostalih nacionalnih manjina. Međutim, taj proces prizna- vanja nije bio lagan. Prava nacionalnih manjina u Repu- blici Hrvatskoj regulirao je tek Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, koji je stupio na snagu 23. prosinca 2002. godine, a njime se Republika Hrvatska obvezala na poštivanje i zaštitu prava nacionalnih manjina u skladu s Ustavom i međunarodnim dokumentima. Prema njemu: Nacionalna manjina je skupina hrvatskih državlja- na čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske, a njeni članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja (članak 5. Ustavnog zakona). Više o povijesno-političkim razdobljima doseljavanja stanovništva kod: Alica Wertheimer Baletić i Anđelko Akrap, Razvoj stanovništva Vuko- varsko-srijemske županije s posebnim osvrtom na ekonomsku strukturu od 1971.
    [Show full text]
  • FEEFHS Journal Volume VII No. 1-2 1999
    FEEFHS Quarterly A Journal of Central & Bast European Genealogical Studies FEEFHS Quarterly Volume 7, nos. 1-2 FEEFHS Quarterly Who, What and Why is FEEFHS? Tue Federation of East European Family History Societies Editor: Thomas K. Ecllund. [email protected] (FEEFHS) was founded in June 1992 by a small dedicated group Managing Editor: Joseph B. Everett. [email protected] of American and Canadian genealogists with diverse ethnic, reli- Contributing Editors: Shon Edwards gious, and national backgrounds. By the end of that year, eleven Daniel Schlyter societies bad accepted its concept as founding members. Each year Emily Schulz since then FEEFHS has doubled in size. FEEFHS nows represents nearly two hundred organizations as members from twenty-four FEEFHS Executive Council: states, five Canadian provinces, and fourteen countries. lt contin- 1998-1999 FEEFHS officers: ues to grow. President: John D. Movius, c/o FEEFHS (address listed below). About half of these are genealogy societies, others are multi-pur- [email protected] pose societies, surname associations, book or periodical publish- 1st Vice-president: Duncan Gardiner, C.G., 12961 Lake Ave., ers, archives, libraries, family history centers, on-line services, in- Lakewood, OH 44107-1533. [email protected] stitutions, e-mail genealogy list-servers, heraldry societies, and 2nd Vice-president: Laura Hanowski, c/o Saskatchewan Genealogi- other ethnic, religious, and national groups. FEEFHS includes or- cal Society, P.0. Box 1894, Regina, SK, Canada S4P 3EI ganizations representing all East or Central European groups that [email protected] have existing genealogy societies in North America and a growing 3rd Vice-president: Blanche Krbechek, 2041 Orkla Drive, group of worldwide organizations and individual members, from Minneapolis, MN 55427-3429.
    [Show full text]
  • Strateški Razvojni Program Općine Drenovci
    STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DRENOVCI za razdoblje od 2015. do 2020. godine LAR Vjeverica d.o.o. 2 STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DRENOVCI ______________________________________________________________________________ Lokalna agencija za razvoj Vjeverica d.o.o., 2015. godine NARUČITELJ: Općina Drenovci IZRAĐIVAČ: Lokalna agencija za razvoj Vjeverica d.o.o. AUTORI: Voditelj projekta: mr. sc. Ana Cvitković - Komesarović Projektni tim: Katarina Damjanović, dipl. oec. Ružica Krpan, mag. oec. Matej Brnić, bacc. ing. agr. SURADNICI: Općina Drenovci – radni tim: Katica Džunja, ing. građ. Mato Matijević, mag. iur. Franjo Jurić, ing. OPĆINA DRENOVCI LAR VJEVERICA d.o.o. Toljani 1, 32257 Drenovci Vladimira Nazora 8, 32257 Drenovci T/F: 032 861 243 T/F: 032 830 477 www.opcina-drenovci.hr www.lar-v.com LAR Vjeverica d.o.o. 3 STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DRENOVCI ______________________________________________________________________________ Poštovani, Pred Vama se nalazi Strateški razvojni program Općine Drenovci za razdoblje od 2015. - 2020. godine koji obuhvaća opis područja, analizu razvojnih potreba i potencijala, opis ciljeva Strategije, opis uključenosti lokalnih dionika u izradu Strategije, akcijski plan provedbe Strategije, način praćenja i procjenu provedbe Strategije, opis sposobnosti provedbe te financijski plan provedbe Strategije Općine Drenovci. Integralni pristup razvojnom planiranju ključan je za donošenje ovakvog razvojnog dokumenta usklađenog s trenutnim gospodarskim i društvenim kretanjima. Strateški razvojni program Općine Drenovci za razdoblje od 2015. - 2020. godine predstavlja značajan pomak u promišljanju lokalnog razvoja Općine Drenovci. Naši su ciljevi postići integralni razvoj zajedničkog gospodarskog prostora temeljenog na razvoju konkurentne poljoprivrede i poduzetništva, čime bi se revitalizirao ruralni prostor i podigla razina kvalitete života ovdašnjih stanovnika, imajući na umu zaštitu jedinstvene, netaknute prirode i kulturno - povijesne baštine.
    [Show full text]
  • Memorial of the Republic of Croatia
    INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE CASE CONCERNING THE APPLICATION OF THE CONVENTION ON THE PREVENTION AND PUNISHMENT OF THE CRIME OF GENOCIDE (CROATIA v. YUGOSLAVIA) MEMORIAL OF THE REPUBLIC OF CROATIA APPENDICES VOLUME 5 1 MARCH 2001 II III Contents Page Appendix 1 Chronology of Events, 1980-2000 1 Appendix 2 Video Tape Transcript 37 Appendix 3 Hate Speech: The Stimulation of Serbian Discontent and Eventual Incitement to Commit Genocide 45 Appendix 4 Testimonies of the Actors (Books and Memoirs) 73 4.1 Veljko Kadijević: “As I see the disintegration – An Army without a State” 4.2 Stipe Mesić: “How Yugoslavia was Brought Down” 4.3 Borisav Jović: “Last Days of the SFRY (Excerpts from a Diary)” Appendix 5a Serb Paramilitary Groups Active in Croatia (1991-95) 119 5b The “21st Volunteer Commando Task Force” of the “RSK Army” 129 Appendix 6 Prison Camps 141 Appendix 7 Damage to Cultural Monuments on Croatian Territory 163 Appendix 8 Personal Continuity, 1991-2001 363 IV APPENDIX 1 CHRONOLOGY OF EVENTS1 ABBREVIATIONS USED IN THE CHRONOLOGY BH Bosnia and Herzegovina CSCE Conference on Security and Co-operation in Europe CK SKJ Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije (Central Committee of the League of Communists of Yugoslavia) EC European Community EU European Union FRY Federal Republic of Yugoslavia HDZ Hrvatska demokratska zajednica (Croatian Democratic Union) HV Hrvatska vojska (Croatian Army) IMF International Monetary Fund JNA Jugoslavenska narodna armija (Yugoslav People’s Army) NAM Non-Aligned Movement NATO North Atlantic Treaty Organisation
    [Show full text]
  • Utjecaj Srbijanske Oru@Ane Agresije Na Etni^Ke Promjene U Vukovarsko- -Srijemskoj @Upaniji Od 1991
    UTJECAJ SRBIJANSKE ORU@ANE AGRESIJE NA ETNI^KE PROMJENE U VUKOVARSKO- -SRIJEMSKOJ @UPANIJI OD 1991. DO 2001. GODINE Dra`en @IVI] Institut dru{tvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb UDK: 314.9:323.1>(497.5-35 Vukovar)"1991/2001" Izvorni znanstveni rad Primljeno: 4. 11. 2002. U ovome su prilogu nazna~ene najva`nije promjene u etni~koj strukturi stanovni{tva Vukovarsko-srijemske `upanije izme|u 1991. i 2001. godine. S obzirom na dostupnost podataka iz posljednjega popisa stanovni{tva iz 2001. godine, navedene su se promjene mogle analizirati i prikazati samo na razini `upanije u cijelosti te na razini njezinih upravno-teritorijalnih sastavnica (gradova i op}ina). No i ti su pokazatelji potvrdili da je etni~ki sastav stanovni{tva ove `upanije u posljednjem desetlje}u do`ivio odgovaraju}e promjene, koje se mogu definirati blagim porastom broja i ne{to sna`nijim porastom udjela Hrvata u ukupnom stanovni{tvu `upanije te na razini ve}ine gradova i op}ina; sna`nim padom broja i udjela nehrvatskih etni~kih skupina, me|u kojima se po svojemu demografskom regresu osobito isti~e srpska etni~ka skupina; daljnjom etni~kom homogenizacijom `upanije u smislu sve nagla{enije hrvatske ve}ine, koja se zapravo mo`e pratiti kroz cijelo XX. stolje}e, a koju su nedvojbeno potvrdili i rezultati popisa stanovni{tva iz 2001. godine. Najva`niji vanjski ~imbenik suvremenih etni~kih promjena u Vukovarsko- -srijemskoj `upaniji bila je srbijanska oru`ana agresija, koja je u ovome prostoru potaknula dinami~na migracijska gibanja. Fenomeni prognani{tva, izbjegli{tva, ekonomske emigracije i iseljavanja Srba – uz izravne demografske gubitke zbog rata – uvjetovali su ne samo pad broja pripadnika pojedinih etni~kih skupina u `upaniji nego i depopulaciju ukupnoga stanovni{tva toga kraja.
    [Show full text]
  • Uprava Za Ceste
    UPRAVA ZA CESTE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE VINKOVCI, J.Kozarca 10, Tel: 032/331-044, 331-007 Tel/Fax:032/332-454 www.zuc-vk.hr E-mail:[email protected]. IBAN HR4123400091110076239 MB: 1260626 OIB:56828260771 PLAN GRADNJE I ODRŽAVANJA ŽUPANIJSKIH I LOKALNIH CESTA . ZA 2019.G KLASA: 400-02/18-01/ URBROJ: 2188/1-06-02/1-18-1 Ravnatelj: Željko Galić, dipl.oec. Vinkovci, studeni, 2018.g. SADRŽAJ 1. UVOD 2. PODACI O STANJU ŽUPANIJSKIH I LOKALNIH CESTA NA PODRUČJU VUKOVARSKO – SRIJEMSKE ŽUPANIJE 3. ULAGANJA U IZGRADNJU I REKONSTRUKCIJU ŽUPANIJSKIH I LOKALNIH CESTA NA PODRUČJU VUKOVARSKO - SRIJEMSKE ŽUPANIJE 4. ULAGANJA U IZVANREDNO ODRŽAVANJE ŽUPANIJSKIH I LOKALNIH CESTA NA PODRUČJU VUKOVARSKO - SRIJEMSKE ŽUPANIJE 5. ULAGANJA U REDOVNO ODRŽAVANJE ŽUPANIJSKIH I LOKALNIH CESTA NA PODRUČJU VUKOVARSKO - SRIJEMSKE ŽUPANIJE 6. FINANCIRANJE NERAZVRSTANIH CESTA 7. SAŽETAK 2 1. UVOD Predmet poslovanja Uprave za ceste Vukovarsko - srijemske županije je upravljanje, građenje, održavanje i rekonstrukcija javnih cesta (županijskih i lokalnih) na području županije, a sve u svrhu ostvarenja sigurnog prometa, poboljšanja kvalitete života na području djelovanja i uspješnog razvoja županije. Kako bi prometna infrastruktura u Vukovarsko - srijemskoj županiji bila u funkciji gospodarskog razvoja i ostalih potreba društva ovog područja, Uprava za ceste Vukovarsko - srijemske županije pomno utvrđuje prioritete kroz strateško planiranje, pa slijedom toga i kroz operativno planiranje. Operativno planiranje izgradnje i održavanja javnih cestaprovodi se kroz godišnje planove građenja i održavanja koji Uprava za ceste Vukovarsko – srijemske županije donosi uz suglasnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i mišljenja Skupštine Vukovarsko – srijemske županije. Plan gradnje i održavanja županijskih i lokalnih cesta za 2019.
    [Show full text]
  • Anali HPD 2019.Indb
    Descriptive Representation and Political Participation: Exploring Croatia’s Non-Dominant Groups Electoral Turnout Agarin, T., & Cermak, P. (2020). Descriptive Representation and Political Participation: Exploring Croatia’s Non- Dominant Groups Electoral Turnout. ANALI HRVATSKOG POLITOLOŠKOG DRUŠTVA, 16(1), 49. https://doi.org/10.20901/an.16.03 Published in: ANALI HRVATSKOG POLITOLOŠKOG DRUŠTVA Document Version: Publisher's PDF, also known as Version of record Queen's University Belfast - Research Portal: Link to publication record in Queen's University Belfast Research Portal Publisher rights Copyright 2020 the authors. This is an open access article published under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike License (https://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/4.0/), which permits use, distribution and reproduction for non-commercial purposes, provided the author and source are cited and new creations are licensed under the identical terms. General rights Copyright for the publications made accessible via the Queen's University Belfast Research Portal is retained by the author(s) and / or other copyright owners and it is a condition of accessing these publications that users recognise and abide by the legal requirements associated with these rights. Take down policy The Research Portal is Queen's institutional repository that provides access to Queen's research output. Every effort has been made to ensure that content in the Research Portal does not infringe any person's rights, or applicable UK laws. If you discover content
    [Show full text]
  • Traditional Agriculture and Rural Living in Croatia: Compatible with the New Common Agricultural Policy?
    Traditional Agriculture and Rural Living in Croatia: Compatible with the new Common Agricultural Policy? by Katarina Laura Dominkovi A dissertation submitted to the faculty of the University of North Carolina at Chapel Hill in partial fulfillment of the requirements for the degree of Doctor of Philosophy in the Department of Anthropology Chapel Hill 2007 Approved by Carole Crumley, Advisor Glenn Hinson, Reader Paul Leslie, Reader Silvia Tomášková, Reader Bruce Winterhalder, Reader UMI Number: 3257567 UMI Microform 3257567 Copyright 2007 by ProQuest Information and Learning Company. All rights reserved. This microform edition is protected against unauthorized copying under Title 17, United States Code. ProQuest Information and Learning Company 300 North Zeeb Road P.O. Box 1346 Ann Arbor, MI 48106-1346 © 2007 Katarina Laura Dominkovi ALL RIGHTS RESERVED ii ABSTRACT KATARINA LAURA DOMINKOVI4: Traditional Agriculture and Rural Living in Croatia: Compatible with the new Common Agricultural Policy? (Under the direction of Carole L. Crumley) This research explores the issues of family farming and sustainable practices at two levels. On one level, it compares and contrasts the sustainable farming practices of farming families in Štitar, Croatia with the smallholders as described by the theory of cultural ecology. On another level, it contrasts the European Union’s (EU) Common Agricultural Policy’s (CAP) vision of sustainability to that posited by cultural ecologists and it seeks to understand the reaction of Štitar farmers to the CAP. My research goal is to explore how the social, economic and environmental health and status of the village, which is influenced by local traditional ethics and agricultural practices, fits with the CAP goals of rural preservation and agricultural sustainability.
    [Show full text]
  • Strateški Razvojni Program Općine Drenovci ______
    STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DRENOVCI za razdoblje od 2015. do 2020. godine LAR Vjeverica d.o.o. 2 STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DRENOVCI ______________________________________________________________________________ Lokalna agencija za razvoj Vjeverica d.o.o., 2015. godine NARUČITELJ: Općina Drenovci IZRAĐIVAČ: Lokalna agencija za razvoj Vjeverica d.o.o. AUTORI: Voditelj projekta: mr. sc. Ana Cvitković - Komesarović Projektni tim: Katarina Damjanović, dipl. oec. Ružica Krpan, mag. oec. Matej Brnić, bacc. ing. agr. SURADNICI: Općina Drenovci – radni tim: Katica Džunja, ing. građ. Mato Matijević, mag. iur. Franjo Jurić, ing. OPĆINA DRENOVCI LAR VJEVERICA d.o.o. Toljani 1, 32257 Drenovci Vladimira Nazora 8, 32257 Drenovci T/F: 032 861 243 T/F: 032 830 477 www.opcina-drenovci.hr www.lar-v.com LAR Vjeverica d.o.o. 3 STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE DRENOVCI ______________________________________________________________________________ Poštovani, Pred Vama se nalazi Strateški razvojni program Općine Drenovci za razdoblje od 2015. - 2020. godine koji obuhvaća opis područja, analizu razvojnih potreba i potencijala, opis ciljeva Strategije, opis uključenosti lokalnih dionika u izradu Strategije, akcijski plan provedbe Strategije, način praćenja i procjenu provedbe Strategije, opis sposobnosti provedbe te financijski plan provedbe Strategije Općine Drenovci. Strateški projekti navedeni u ovoj strategiji u skladu su s važećom prostorno-planskom dokumentacijom Općine Drenovci. Integralni pristup razvojnom planiranju ključan je za donošenje
    [Show full text]
  • Vukovarsko-Srijemska Županija
    POVJERENIK ZA INFORMIRANJE ANALITIČKO IZVJEŠĆE O PRAĆENJU PROVEDBE ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA br. 2/2019 Transparentnost i otvorenost u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi: Vukovarsko-srijemska županija Zagreb, svibanj 2019. Sadržaj 1. Uvod ............................................................................................................................... 2 2. Metodologija praćenja .................................................................................................... 3 3. Rezultati praćenja po točkama ....................................................................................... 6 4. Ukupni rezultati praćenja ...............................................................................................24 5. Preporuke za poboljšanje stanja ....................................................................................26 Povjerenik za informiranje – Analitičko izvješće br. 2 / 2 0 1 9 1 1. Uvod Povjerenik za informiranje kao neovisno tijelo koje štiti, prati i promiče pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, u okviru funkcije praćenja provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 – Zakon, ZPPI) i u 2019. godini nastavlja s provedbom praćenja usklađenosti postupanja tijela javne vlasti s obvezama proaktivne objave informacija, provedbe savjetovanja s javnošću i osiguravanja javnosti rada od strane jedinica lokalne i (područne) regionalne samouprave (JLP(R)S), s ciljem razvijanja kulture transparentnosti ove specifične skupine tijela javne
    [Show full text]
  • Cjenik Autobusnih Karata
    C J E N I K Opća mjesečna s Jedan Povratna Opća popustom za Relacija smjer karta mjesečna gotovinu i (kn) (kn) (kn) avansno plaćanje (kn) GRADSKA 5 220,00 220,00 VINKOVCI-CERIĆ (gradska) 13 572,00 457,60 VINKOVCI-ANDRIJAŠEVCI 19 26,60 836,00 668,80 VINKOVCI-ANTIN 24 33,60 1.056,00 844,80 VINKOVCI-APŠEVCI 33 46,20 1.452,00 1.161,60 VINKOVCI-BABINA GREDA 30 42,00 1.320,00 1.056,00 VINKOVCI-BANOVCI 29 40,60 1.276,00 1.020,80 VINKOVCI-BERAK 28 39,20 1.232,00 985,60 VINKOVCI-BLACE 19 26,60 836,00 668,80 VINKOVCI-BOGDANOVCI 24 33,60 1.056,00 844,80 VINKOVCI-BORINCI PL. 14 19,60 616,00 492,80 VINKOVCI-BOROVO NAS. 27 37,80 1.188,00 950,40 VINKOVCI-BOŠNJACI 33 46,20 1.452,00 1.161,60 VINKOVCI-BRŠADIN 19 26,60 836,00 668,80 VINKOVCI-BUDROVCI 28 39,20 1.232,00 985,60 VINKOVCI-CERNA 21 29,40 924,00 739,20 VINKOVCI-ČAKOVCI 30 42,00 1.320,00 1.056,00 VINKOVCI-D.N.SELO 30 42,00 1.320,00 1.056,00 VINKOVCI-DRENOVCI 51 71,40 2.244,00 1.795,20 VINKOVCI-ĐAKOVO 33 46,20 1.452,00 1.161,60 VINKOVCI-ĐELETOVCI 27 37,80 1.188,00 950,40 VINKOVCI-ĐURĐANCI 27 37,80 1.188,00 950,40 VINKOVCI-ĐURIĆI 57 79,80 2.508,00 2.006,40 VINKOVCI-GABOŠ 21 29,40 924,00 739,20 VINKOVCI-GRADIŠTE 27 37,80 1.188,00 950,40 VINKOVCI-GUNJA 55 77,00 2.420,00 1.936,00 VINKOVCI-ILAČA 29 40,60 1.276,00 1.020,80 VINKOVCI-IVANKOVO 19 26,60 836,00 668,80 VINKOVCI-JARMINA 19 26,60 836,00 668,80 VINKOVCI-KARADŽIĆEVO 21 29,40 924,00 739,20 VINKOVCI-KLADAVAC 30 42,00 1.320,00 1.056,00 VINKOVCI-KOMLETINCI 27 37,80 1.188,00 950,40 VINKOVCI-KOROĐ 27 37,80 1.188,00 950,40 VINKOVCI-KUNJEVCI 15 21,00 660,00
    [Show full text]
  • Toponymic Guidelines for Map and Other Editors – Croatia
    UNITED NATIONS E/CONF.98/CRP.74 ECONOMIC AND SOCIAL COUNCIL 20 August 2007 Ninth United Nations Conference on the Standardization of Geographical Names New York, 21 - 30 August 2007 Item 9 (e) of the provisional agenda* National standardization: Toponymic guidelines for map editors and other editors Toponymic Guidelines for Map and Other Editors - Croatia Submitted by Croatia ** * E/CONF.98/1. ** Prepared by Dunja Brozović, Institute of Croatian Language and Linguistics and Zvonko Stefan, Croatian Geodetic Institute. TOPONYMIC GUIDELINES FOR MAP AND OTHER EDITORS - CROATIA FOR INTERNATIONAL USE First Edition August 2007 Dunja Brozović Rončević (Institute of Croatian Language and Linguistics) and Zvonko Štefan (Croatian Geodetic Institute) Zagreb, Croatia 1 TABLE OF CONTENTS 1. Languages 1.1. General remarks 1.2. National language - Croatian 1.2.1. General remarks 1.2.2. The Croatian alphabet 1.2.3. Spelling rules for Croatian geographical names 1.2.3.1. Capitalization 1.2.3.2. Use of hyphens 1.2.3.3. Use of one or two words 1.2.4. Pronunciation of Croatian geographical names 1.2.5. Linguistic strata recognizable in Croatian place names 1.2.6. Croatian dialects 1.3. Minority languages 1.3.1. Serbian 1.3.1.1. General remarks 1.3.1.2. The Serbian alphabet 1.3.1.3. Geographical names 1.3.2. Italian 1.3.2.1. General remarks 1.3.2.2. The Italian alphabet 1.3.2.3. Geographical names 1.3.3. Hungarian 1.3.3.1. General remarks 1.3.3.2. The Hungarian alphabet 1.3.3.3.
    [Show full text]