Analiza potencijala i razvoja zdravstvenog turizma Krapinsko-zagorske županije
Brlek, Martin
Master's thesis / Specijalistički diplomski stručni
2020
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Polytechnic of Međimurje in Čakovec / Međimursko veleučilište u Čakovcu
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:019153
Rights / Prava: In copyright
Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-08
Repository / Repozitorij:
Polytechnic of Međimurje in Čakovec Repository - Polytechnic of Međimurje Undergraduate and Graduate Theses Repository
MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STUDIJ MENADŽMENTA TURIZMA I SPORTA
MARTIN BRLEK
ANALIZA POTENCIJALA I RAZVOJA ZDRAVSTVENOGA TURIZMA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
ZAVRŠNI RAD
ČAKOVEC, 2020.
MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STUDIJ MENADŽMENTA TURIZMA I SPORTA
MARTIN BRLEK
ANALYSIS OF POTENTIALS AND DEVELOPMENT OF HEALTH TOURISM OF KRAPINSKO-ZAGORSKA COUNTY
ZAVRŠNI RAD
Mentor: doc. dr. sc. Marina Gregorić
ČAKOVEC, 2020.
SAŽETAK Zdravstveni turizam, jedan od najaktualnijih i najbrže rastućih oblika selektivnog turizma današnjice, ističe se kao glavni razvojni pravac Krapinsko-zagorske županije. Područje Krapinsko-zagorske županije specifično je zbog bogatstva izvorima ljekovite termomineralne vode, što županiju čini izrazito pogodnim tlom za razvoj zdravstvenog turizma. Cilj ovoga rada je istražiti razvoj zdravstvenoga turizma na području Krapinsko-zagorske županije od samih početaka do danas, njegov utjecaj na turističku ponudu i konkurentnost destinacije, nedostatke u razvoju ponude zdravstvenoga turizma te razmotriti potencijalna poboljšanja ponude, promocije i investicija županije koja bi dodatno doprinijela razvoju destinacije. U radu se teorijski obrađuje pojam zdravstvenog turizma i njegovih segmenata – lječilišnog, medicinskog i wellness turizma, te se želi istaknuti razlika između pojma zdravstvenog turizma i primjerice lječilišnog turizma. Također, radom je ukratko analizirana ponuda zdravstvenoga turizma podijeljena po glavnim regijama Hrvatske (splitsko-dalmatinska regija, Istra, Kvarner, Dubrovnik, središnja Hrvatska i istočna Hrvatska) te je pomoću metode benchmarkinga prikazana usporedba ponude zdravstvenoga turizma Hrvatske te susjednih zemalja Slovenije i Mađarske. Istraživanjem postojeće ponude zdravstvenog turizma i turizma općenito na području Krapinsko-zagorske županije izdvojene su glavne ustanove koje pružaju usluge zdravstvenoga turizma, turističke atrakcije, prometna infrastruktura kao važan čimbenik razvoja zdravstvenoga turizma te ugostiteljska ponuda i ponuda sporta, rekreacije i zabave kao nadopuna osnovnoj ponudi zdravstvenoga turizma. Daljnjim istraživanjem razvoja zdravstvenoga turizma županije analizirani su ekonomski podaci o potrošnji turista, zaposlenosti u sektoru zdravstva te investicijama županije i ustanova u stvaranje nove i razvoj postojeće ponude zdravstvenoga turizma. Istraživane grupe podataka od ključne su važnosti za daljnje istraživanje i temelj donošenja potencijalnih rješenja i poboljšanja razvoja turizma. Istraživanjem dokumenata relevantnih za razvoj zdravstvenoga turizma (Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije i Masterplan Krapinsko-zagorske županije) analizirane su planirane smjernice razvoja Krapinsko-zagorske županije te su predložena potencijalna rješenja i mogućnosti poboljšanja vezana za izvore financiranja, marketinške strategije, stvaranje stručnih i specijaliziranih kadrova, budućnost tržišne orijentacije te poboljšanja i razvoj trenutačne ponude. U završnom poglavlju, na temelju
rezultata provedenih istraživanja, opisan je predviđeni utjecaj razvoja zdravstvenoga turizma na destinaciju Krapinsko-zagorske županije u predviđenom periodu od deset godina.
Ključne riječi: Krapinsko-zagorska županija, globalni trendovi zdravstvenog turizma, infrastruktura zdravstvenog turizma, kvaliteta zdravstvenog turizma, potencijal zdravstvenog turizma, zdravstveni turizam
SUMMARY Health tourism, as one of the most current and fastest growing forms of selective tourism today, stands out as the main development direction of the Krapina - Zagorje County. The area of the Krapina - Zagorje County is specific because of its rich sources of medicinal thermal mineral water, which makes the county a very suitable ground for the development of health tourism. The aim of this paper is to investigate the development of health tourism in the Krapina-Zagorje County from the very beginning, its impact on the tourist offer and competitiveness of the destination, the shortcomings in the development of the health tourism offer, and to consider potential improvements in the offer, promotion and investment of the county that would further contribute to the development destinations. The paper deals theoretically with the concept of health tourism and its segments, spa, medical and wellness tourism, and wants to highlight the difference between the concept of health tourism and, for example, health tourism. The paper also briefly analyzes the health tourism supply divided by major regions of Croatia (Split - Dalmatia region, Istria, Kvarner, Dubrovnik, Central Croatia and Eastern Croatia) and presents a comparison of the health tourism supply of Croatia and neighboring countries of Slovenia and Hungary using the benchmarking method. By researching the existing health tourism and tourism offer in the Krapina-Zagorje County area in general, the main institutions providing health tourism services, tourist attractions, transport infrastructure as an important factor in the development of health tourism were singled out, as well as catering and sports, recreation and entertainment offer in addition to the basic offer of health tourism. Further research into the development of health tourism in the county analyzed economic data on tourist spending, employment in the health sector, and investments by the county and institutions in creating new and developing existing health tourism offerings. The studied data groups are crucial for further research and the basis of making potential solutions and improving tourism development. The research of documents relevant for the development of health tourism (Krapina-Zagorje County Development Strategy and Krapina-Zagorje County Master Plan) analyzed the planned development guidelines of Krapina-Zagorje County and suggested potential solutions and improvement
opportunities related to funding sources, marketing strategies, creation of professional and specialized staff, the future of market orientation, and the improvement and development of current offerings. In the final chapter, based on the results of the conducted research, the predicted impact of the development of health tourism on the destination of Krapina - Zagorje County is described over a ten year period.
Keywords: Krapina - zagorje county, global trends in health tourism, health tourism, health tourism infrastructure, health tourism potential, quality of health tourism
SADRŽAJ 1. UVOD ...... 9 1.1. Predmet rada/istraživanja ...... 10 1.2. Ciljevi rada/istraživanja ...... 11 1.3. Materijali i metode ...... 11 1.4. Struktura rada ...... 11 1.5. Doprinos rada/istraživanja ...... 12 2. POJMOVNO OBJAŠNJENJE ZDRAVSTVENOG TURIZMA ...... 14 2.1. Wellness turizam ...... 14 2.2. Lječilišni turizam ...... 15 2.3. Medicinski turizam ...... 15 3. SAŽETI PREGLED PONUDE ZDRAVSTVENOG TURIZMA HRVATSKE I USPOREDBA SA ZEMLJAMA U OKRUŽENJU ...... 15 3.1. Splitsko-dalmatinska regija, Istra, Kvarner i Dubrovnik ...... 16 3.2. Istočna Hrvatska ...... 18 3.3. Središnja Hrvatska ...... 18 3.4. Usporedba Hrvatske kao destinacije zdravstvenog turizma sa Slovenijom i Mađarskom ...... 20 3.5. Zdravstveni turizam Slovenije ...... 22 3.6. Zdravstveni turizam Mađarske ...... 24 4. POVIJESNI RAZVOJ ZDRAVSTVENOG TURIZMA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE ...... 26 5. OBILJEŽJA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE KAO DESTINACIJE ZDRAVSTVENOG TURIZMA...... 29 5.1. Prometna infrastruktura ...... 31 5.2. Prirodni ljekoviti činitelji ...... 33 5.3. Ustanove s ponudom usluga lječilišnog turizma ...... 35 5.3.1. Krapinske toplice ...... 35 5.3.2. Stubičke toplice ...... 37 5.3.3. Terme Jezerčica ...... 40 5.3.4. Terme Tuhelj ...... 41
5.4. Ustanove s ponudom usluga medicinskog turizma ...... 43 5.5. Ustanove s ponudom usluga wellness turizma ...... 45 5.6. Turističke atrakcije ...... 45 5.7. Ugostiteljska ponuda ...... 46 5.8. Sadržaji za razonodu i rekreaciju ...... 47 6. EKONOMSKI UČINCI ZDRAVSTVENOGA TURIZMA NA PODRUČJU KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE ...... 48 6.1. Turistička potrošnja u zdravstvenom turizmu ...... 48 6.2. Zaposlenost u zdravstvenom turizmu ...... 52 6.3. Investicije u zdravstvenom turizmu ...... 53 7. ANALIZA POTENCIJALA RAZVOJA I DODATNOG UNAPREĐENJA ZDRAVSTVENOG TURIZMA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE ...... 54 7.1. Ulaganja u budući razvoj zdravstvenog turizma ...... 54 7.2. Razvoj i poboljšanje kadrova zdravstvenog turizma ...... 58 7.3. Poboljšanje marketinških aktivnosti destinacije ...... 59 7.4. Ključni izvori financiranja razvoja zdravstvenog turizma ...... 61 7.5. Predviđeni utjecaj razvoja zdravstvenog turizma na Krapinsko-zagorsku županiju ...... 63 8. REZULTATI ISTRAŽIVANJA ...... 65 9. RASPRAVA ...... 66 10. ZAKLJUČAK ...... 68 11. LITERATURA ...... 70 POPIS ILUSTRACIJA ...... 74
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
1. UVOD Moderan način života, tempo i silina obaveza s kojima se čovjek svakodnevno susreće sve više uzimaju danak u zdravlju. Stres uzrokovan poslovnim obavezama, obiteljskim problemima, premalo kvalitetnog sna, nezdrava prehrana, premalo kretanja i previše sjedilačkog načina života ostavljaju posljedice na fizičko i psihičko zdravlje čovjeka. Pored navedenog, čovjek ima sve manje vremena za sebe, svoju obitelj i poznanike, što dodatno negativno utječe na sveukupnu zdravstvenu sliku. Najveći problem današnjice i „tihi ubojica“ fizičkog i psihičkog zdravlja je stres, pogotovo psihološke prirode. „Psihološki stres je poseban odnos između osobe i okoline, koji osoba procjenjuje kao vrlo zahtjevan ili kao odnos koji prelazi njezine mogućnosti i ugrožava njezinu dobrobit.“ (Kendić i Šakušić, 2007). Znanstveno je dokazano da je psihološki stres jedan od glavnih uzroka srčanih i moždanih udara te da ima izuzetno negativan utjecaj na imunološki sustav čovjeka ukoliko je izloženost takvoj vrsti stresa intenzivna, česta i dugotrajna. U starom Rimu i antičkoj Grčkoj zdravlje je bilo prepoznato kao dragocjeno te se zbog toga svrstavalo visoko na listi prioriteta u životu. Kroz povijest Rimljani, Grci, ali i drugi narodi često su putovali i koristili blagotvorne i ljekovite prirodne čimbenike poput izvora, minerala, vode i klime kako bi očuvali svoje zdravlje te se izliječili od bolesti jetre, gihta ili bronhitisa. Do danas razlozi korištenja usluga i čimbenici zdravstvenog turizma višestruko su se povećali te su se fizičkim oboljenjima pribrojila i ona psihičke prirode. Na razvoj zdravstvenog turizma dodatno utječu i negativni faktori današnjeg zdravstvenog sustava poput visokih troškova liječenja, dugog čekanja na terapije, ali i pozitivni poput jednostavnosti i povećane mogućnosti međunarodnih putovanja, lakoće i jednostavnosti komunikacije te impresivnog napretka u tehnologiji. Također, primjećuje se trend sve većeg interesa za prirodne metode liječenja te promjena fokusa s javnozdravstvenih ustanova na one privatne, koje nerijetko nude puno kvalitetnije usluge. Nažalost, zdravstvenim turizmom ne mogu se pohvaliti mnogobrojne destinacije. Za razvoj zdravstvenog turizma potrebni su određeni prirodni čimbenici, intenzivno
Međimursko veleučilište u Čakovcu 9
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije ulaganje u njihov razvoj te kvalitetna promocija kako bi određena destinacija konkurirala na svjetskom tržištu. Dok svjetski poznate destinacije zdravstvenog turizma savršeno odrađuju svaki aspekt nužan za razvoj, pojedine destinacije tek su u razvoju. U sljedećim poglavljima analizirat će se Krapinsko-zagorska županija kao jedna od takvih destinacija.
1.1. PREDMET RADA/ISTRAŽIVANJA Tema ovog završnog rada je vrlo aktualna i zahtjevna. Krapinsko-zagorska županija po ponudi zdravstvenog turizma ne zaostaje mnogo za destinacijama poput Istre i Kvarnera te Splitsko-dalmatinske županije, što je poticaj za istraživanje i utvrđivanje nedostataka i prednosti na temelju čega bi se osmislili prijedlozi i mogućnosti dodatne diverzifikacije i poboljšanja ponude s ciljem bolje pozicioniranosti Krapinsko-zagorske županije. Time bi se privukao veći broj turista, što dovodi do povećane turističke potrošnje u destinaciji, a generiranjem većih prihoda ostvaruje se dodatno poboljšanje ponude te ostvaruju pozitivni efekti na zajednicu. Najveća manjkavost je slaba iskorištenost komparativnih prednosti Krapinsko- zagorske županije u odnosu na druge destinacije te relativno slabo ulaganje u razvoj i modernizaciju postojeće infrastrukture. Iz prethodno definiranog problema istraživanja proizlaze predmeti istraživanja: istražiti i utvrditi stanje ponude Krapinsko-zagorske županije utvrditi osnovne karakteristike turističke ponude zdravstvenog turizma Krapinsko-zagorske županije predložiti mjere za poboljšanje, promjenu i revitalizaciju zdravstvenog turizma Krapinsko-zagorske županije predložiti mjere za povećanje kvalitete zdravstvenog turizma istražiti i utvrditi utjecaj poboljšanja ponude zdravstvenog turizma na lokalnu zajednicu. Zdravstveni turizam jedan je od najbrže rastućih oblika turizma današnjice. Stope rasta povećavaju se iz godine u godinu te je neophodno da Krapinsko-zagorska županija intenzivno radi na unapređenju ponude zdravstvenog turizma kako bi slijedila dinamične trendove na globalnom tržištu i zadržala konkurentnost.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 10
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
1.2. CILJEVI RADA/ISTRAŽIVANJA Cilj ovoga rada je analizom infrastrukture, postojeće ponude i usluga zdravstvenoga turizma prikazati sadašnje stanje i potencijalne mogućnosti razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije te pomoću ekonomskih, financijskih i razvojnih pokazatelja i metoda dokazati hipotezu da Krapinsko-zagorska županija može postati jedna od vodećih destinacija zdravstvenog turizma kontinentalne Hrvatske te pratiti globalne trendove u zdravstvenome turizmu na temelju stvaranja nove ponude i razvoja postojeće u skladu s potražnjom lokalnog, regionalnog, nacionalnog i europskog stanovništva.
1.3. MATERIJALI I METODE U pisanju ovog rada koristit će se stručna i znanstvena literatura na temu zdravstvenog turizma, njegovog razvoja i sadašnjeg stanja upotpunjena analizom postojećih ekonomskih, financijskih i društvenih pokazatelja. Uz to, koristit će se stručna znanja autora iz područja ekonomije, financija, menadžmenta i marketinga destinacije. Od metoda u radu koristit će se: metoda analize komparativna metoda (benchmarking) deskriptivna metoda metoda indukcije metoda dedukcije.
1.4. STRUKTURA RADA U prvom poglavlju definiran je pojam zdravstvenog turizma te ukratko njegovi oblici i pripadajuće usluge. Svaki od oblika i usluga ukratko je opisan i predstavljen kroz načine pružanja usluga i zdravstvene učinke. Također, opisani su ključni ljekoviti čimbenici neophodni za razvoj svakog od oblika zdravstvenog turizma. U drugom poglavlju teorijski je prikazan razvoj zdravstvenog turizma, infrastrukture i ponude kroz povijest u Hrvatskoj, ukratko su prikazane najznačajnije destinacije
Međimursko veleučilište u Čakovcu 11
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije zdravstvenog turizma u Hrvatskoj te je, pomoću metode benchmarkinga, Hrvatska uspoređena sa susjednim destinacijama u pogledu ponude i kvalitete. Uspoređeno je nekoliko vrhunskih destinacija Hrvatske s destinacijama konkurentskih zemalja poput Austrije, Slovenije, Mađarske te su na temelju analize ponude i dolazaka/noćenja turista izneseni zaključci o nedostacima ponude zdravstvenog turizma Hrvatske. U trećem poglavlju teorijski je prikazan razvoj zdravstvenog turizma, infrastrukture i ponude kroz povijest u Krapinsko-zagorskoj županiji. U četvrtom poglavlju analizirane su postojeća infrastruktura zdravstvenog turizma Krapinsko-zagorske županije, postojeća ponuda usluga, terapija i kvaliteta te je pomoću metode analize predočen razvoj zdravstvenog turizma i postepeno širenje i poboljšanje usluga. Deskriptivnom metodom prikazane su najznačajnije destinacije zdravstvenog turizma Krapinsko-zagorske županije te najznačajniji objekti u kojima se pružaju usluge poput liječenja, wellnessa, medicinskih usluga, terapija i slično. Analizirani su postojeći kadrovi koji rade u zdravstvenom turizmu te utvrđeni eventualni nedostaci i potrebe za novim kadrovima ili njihovim usavršavanjem. U petom poglavlju analizirani su ekonomski učinci zdravstvenog turizma na području Krapinsko-zagorske županije kroz podatke o turističkoj potrošnji vezanoj za zdravstveni turizam, podatke o zaposlenosti u segmentima zdravstvenog turizma te investicijama u zdravstveni turizam. U šestom poglavlju na temelju rezultata analize iz prethodnog poglavlja jasno su predočeni prijedlozi proširenja postojeće ponude u skladu s globalnim trendovima zdravstvenog turizma. Sagledane su mogućnosti daljnjeg razvoja infrastrukture zdravstvenog turizma, poboljšanja kvalitete postojećih usluga te uvođenja novih i inovativnih metoda i usluga zdravstvenog turizma.
1.5. DOPRINOS RADA/ISTRAŽIVANJA Ovim radom želi se doprinijeti boljoj prepoznatljivosti Krapinsko-zagorske županije kao poželjne i konkurentne destinacije zdravstvenog turizma. Analizom postojećeg stanje infrastrukture i ponude, stavova zajednice o razvoju zdravstvenog turizma i svijesti o očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti želi se sagledati potencijal razvoja zdravstvenog turizma te ispitati utjecaj razvoja na život stanovnika županije. Temeljem analize i istraživanja žele se donijeti novi i inovativni prijedlozi razvoja i unapređenja
Međimursko veleučilište u Čakovcu 12
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije ponude, što bi pomoglo u razvoju zdravstvenog turizma destinacije, ali i turizma općenito u Krapinsko-zagorskoj županiji. Također, radom se želi ostvariti utjecaj na stvaranje pozitivne svijesti stanovnika o važnosti tzv. wellbeinga te doprinijeti budućem razvoju turizma Krapinsko-zagorske županije.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 13
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
2. POJMOVNO OBJAŠNJENJE ZDRAVSTVENOG TURIZMA Zdravstveni turizam jedan je od najbrže rastućih specifičnih oblika turizma današnjice. Negativnosti modernog života pozitivno utječu na povećanje potražnje za uslugama zdravstvenog turizma i pripadajućih segmenata. Prema definiciji Svjetske turističke organizacije (u daljnjem tekstu UNWTO), zdravstveni turizam definira se kao „složena gospodarska aktivnost u kojoj bitno mjesto zauzima stručno i kontrolirano korištenje prirodnih ljekovitih činitelja, postupaka fizikalne medicine i programiranih fizičkih aktivnosti u svrhu održavanja i unapređenja fizičkog, mentalnog i duhovnog zdravlja turista, te poboljšanja kvalitete njihovog života.“ (UNWTO, 2015). Zdravstveni turizam kao specifični oblik turizma širok je pojam koji unutar svoje definicije obuhvaća tri podsegmenta, a to su wellness, lječilišni i medicinski turizam.
2.1. WELLNESS TURIZAM Wellness turizam mogao bi se definirati kao specifični oblik turizma čiji su primarni motivi usmjereni k postizanju ravnoteže tijela i duha te očuvanju i poboljšanju zdravlja. Razlikuju se medicinski i holistički oblik wellness turizma: medicinski wellness organizirano je provođenje zdravstveno-preventivnih i kurativnih programa u svrhu prevencije bolesti te očuvanja i unapređenja zdravlja uz multidisciplinarni tim koji nužno uključuje liječnika, ali i drugo stručno osoblje (npr. fizioterapeut, kineziolog, nutricionist). Metode i postupci medicinskog wellnessa uključuju metode konvencionalne, komplementarne i tradicionalne medicine.
holistički wellness obuhvaća ostalu, vrlo šaroliku nemedicinsku wellness ponudu s ciljem opuštanja i relaksacije tijela i uma. (Akademija wellness.hr, 2020).
Međimursko veleučilište u Čakovcu 14
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
2.2. LJEČILIŠNI TURIZAM
Lječilišni oblik turizma odvija se u termalnim lječilištima i specijaliziranim ustanovama. Temelji se na korištenju prirodnih ljekovitih čimbenika poput termalnih izvora, klime, vode, minerala, ljekovitog blata, naftalana i sl., terapija s krajnjim ciljem poboljšanja i očuvanja zdravlja te kvalitete života.
2.3.MEDICINSKI TURIZAM Medicinski oblik turizma obuhvaća pružanje medicinskih, kirurških, dentalnih, estetskih i sličnih usluga u specijaliziranim klinikama ili poliklinikama. Ovaj segment zdravstvenog turizma najčešće je obilježen visokim standardima kvalitete i stručnosti, troškovima koji variraju od destinacije do destinacije te zamjetno manjom rasprostranjenosti u usporedbi s prethodna dva podsegmenta zdravstvenog turizma.
3. SAŽETI PREGLED PONUDE ZDRAVSTVENOG TURIZMA HRVATSKE I USPOREDBA SA ZEMLJAMA U OKRUŽENJU Zdravstveni turizam Hrvatske obilježen je dugačkom tradicijom koja seže do vremena starih Grka i Rimljana. Svjedoci tome brojna su lječilišta nastala na termalnim izvorima koja datiraju iz rimskog doba poput Varaždinskih toplica te najstarijeg hrvatskog lječilišta, Istarskih toplica. U novije vrijeme na području Republike Hrvatske uočen je pozitivan trend porasta potražnje za uslugama zdravstvenog turizma, što izravno utječe na poboljšanje i diverzifikaciju usluga, čime se istovremeno utječe na prepoznatljivost i konkurentnost destinacije na svjetskom tržištu i u okruženju susjednih zemalja. Činjenica je da, kada se govori o zdravstvenom turizmu, posebice lječilišnom, nužni su preduvjeti posjedovanje prirodnih ljekovitih činitelja, zadovoljavajuće infrastrukture potrebne za razvoj ponude zdravstvenog turizma, kvalificirano i stručno osoblje, kvalitetna ponuda, cjenovna prihvatljivost, blizina emitivnih tržišta i sl. Hrvatska zadovoljava ove uvjete, iako ne na najvišoj mogućoj razini, što joj omogućuje prepoznatljivost na europskom tržištu, pa tako i u okruženju susjednih zemalja.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 15
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
Kada se govori o ponudi zdravstvenog turizma Hrvatske, primjećuje se činjenica da, iako Hrvatska pokriva sve segmente zdravstvenoga turizma, u određenim regijama ističe se jedan oblik kao dominantan, dok su ostali u neznatnom broju ili tek u razvoju. Takva ponuda profilirala se pod raznim utjecajima poput bogatstva prirodnim ljekovitim resursima, potražnje za određenim vrstama usluga, trendova na tržištu zdravstvenog turizma, tradicije pojedinih regija i sl. Raznolikost ponude zdravstvenog turizma najbolje se uočava kada se razdijeli na nekoliko cjelina, u ovom slučaju Dalmaciju, Istru i Kvarner te kontinentalnu Hrvatsku. Ove tri velike cjeline Hrvatske međusobno se razlikuju ponudom, prirodnim resursima te oblikom zdravstvenog turizma koji dominira.
3.1. SPLITSKO-DALMATINSKA REGIJA, ISTRA, KVARNER I DUBROVNIK Dalmacija na svojem području nudi usluge iz sva tri segmenta zdravstvenog turizma kao jednu zaokruženu cjelinu. Prepoznatljivost potencijala i mogućnost razvoja zdravstvenog turizma rezultirala je stvaranjem klastera zdravstvenog turizma na području Splitsko-dalmatinske županije. „Klaster zdravstvenog turizma Splitsko- dalmatinske županije 'Dalmatia' objedinjuje zdravstvene usluge i turistički sektor. Radi se o zdravstveno-turističkog proizvodu koji nudi medicinske, dentalne, kozmetičke, kirurške, implantološke, oftalmološke, anesteziološke zahvate i tretmane, kao i rehabilitaciju.“ (Dalmatinski portal.hr, 2020). Počevši od najsjevernijeg dijela dalmatinske regije, zadarske podregije, ističu se sadržaji i usluge zdravstvenog turizma koji su u najvećem broju povezani s wellness turizmom, čemu svjedoče brojni wellness centri hotela smještenih u Zadru, Biogradu na Moru, Petrčanima, na otoku Pagu i sl. (Zdravstvena brošura, 2018). Osim wellness turizma, u koji je uključen i medicinski oblik wellnessa, zadarska podregija u svojoj ponudi uključuje i usluge dentalnog turizma te lokalitete čiji se zdravstveni turizam temelji na prirodnim ljekovitim činiteljima poput gradova Nina i Paga koji su poznati po ljekovitom blatu te ljekovitim morskim činiteljima, naročito onima u poznatoj Ninskoj laguni. Također, u ponudi zadarske regije nalazi se i nekoliko poliklinika koje pružaju usluge rehabilitacija i raznovrsnih terapija. „Šibenska je podregija područje aktivnog života, suživota čovjeka s prekrasnom prirodom te bogatom ponudom visokosofisticiranog dentalnog turizma.“ (Zdravstvena
Međimursko veleučilište u Čakovcu 16
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije brošura, 2018). Uz ponudu visokokvalitetnih stomatoloških usluga koje su prepoznate i izvan granica Republike Hrvatske, šibenska podregija u svojoj ponudi zdravstvenog turizma uključuje i velik broj wellness centara koji svojom kvalitetom dodatno doprinose razvoju kvalitetne i zaokružene ponude ovog oblika turizma. Uz navedeno, važno je spomenuti i brojne sportsko-rekreativne sadržaje koji turistima i domicilnom stanovništvu pružaju mogućnost aktivnog odmora i rekreacije na otvorenom, u prirodi. Na splitskom području ističe se grad Makarska na čijem se području „nalazi centar za rehabilitacijsku i fizikalnu medicinu u kojem se prirodni ljekoviti čimbenici mora i primorja, npr. čisti zrak, morska voda, alge, sunčevo zračenje, mediteransko raslinje, primjenjuju u liječenju bolesti kralježnice, reumatskih oboljenja, neuroloških stanja i bolesti, ortopedskih bolesti i deformacija te u rehabilitaciji sportaša.“ (Zdravstvena brošura, 2018). Uz centar, splitska regija ima veliku ponudu sportsko-rekreativnih sadržaja, suvremenih zdravstvenih i stomatoloških poliklinika te wellness centara. Dubrovnik kao destinacija zdravstvenog turizma u svojoj ponudi uključuje sadržaje slične onima prethodno navedenih područja, dakle stomatološke i ostale zdravstvene usluge. Na području Dubrovačko-neretvanske županije ponuda zdravstvenog turizma, točnije lječilišnog, uključuje ljekovite činitelje poput podneblja, klime, morske vode, aromatičnog bilja te prirodne ljekovite resurse poput izvora ljekovitog mulja i radioaktivne vode kojima se može pohvaliti uvala Kala. Spomenuti resursi poslužili su kao temelj osnivanja suvremenog i sofisticiranog zdravstvenog centra koji se specijalizira za usluge fizikalne rehabilitacije i medicine. Istra i Kvarner najprepoznatljiviji su po svojim vrhunskim i internacionalno prepoznatim stomatološkim uslugama koje su ovo područje dovele u sam vrh kvalitetne ponude zdravstvenog turizma cijele Hrvatske. Pored stomatoloških usluga, na tom se području nude i wellness usluge te usluge lječilišnog turizma, čiji se začetak povezuje s osnivanjem Istarskih toplica 1858., koje danas slove kao prvi lječilišni lokalitet zdravstvenog turizma Hrvatske.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 17
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
3.2. ISTOČNA HRVATSKA Ponuda zdravstvenog turizma istočne Hrvatske objedinjena je osnivanjem klastera Pannonian health. Klaster je osnovan 2018. s ciljem objedinjenja ponude najznačajnijih destinacija i ustanova zdravstvenog turizma. „Zaokružen i cjelovit zdravstveno- turistički proizvod čini niz medicinskih usluga, od dentalne medicine, oftalmologije do kirurških i anestezioloških zahvata (Poliklinika za kirurgiju i anesteziologiju Lege Artis, Oftalmološka poliklinika dr. Balog, Dentalni centar Čes, Ordinacija dentalne medicine Saša Đukić, dr. dent. med), kao i medicinskoga zračnoga prijevoza (tvrtka Air Pannonia) te rehabilitacije (Lječilište Bizovačke toplice).“ (TZ Osijek.hr, 2020). Pored destinacija i ustanova koje su objedinjene klasterom, na području istočne Hrvatske nalazi se još nekolicina zdravstvenih ustanova koje su prepoznate kao vrhunske ustanove u segmentu zdravstvenog turizma. Tu spadaju Daruvarske toplice, čija se djelatnost temelji na primjeni fizikalne medicine i rehabilitacije u liječenju akutnih i kroničnih bolesti i datira iz vremena Turaka i Rimljana. Pored zdravstvene djelatnosti, u ponudi toplica nalaze se i sportsko-rekreativni sadržaji, terapije ljekovitim činiteljima poput blata i naftalana te usluge SPA i wellness terapije.
3.3. SREDIŠNJA HRVATSKA Središnji dio kontinentalne Hrvatske prostire se kružno oko glavnog grada Hrvatske Zagreba. Iako je još unazad 30 godina ova regija Hrvatske smatrana izrazito ruralnom sredinom izuzev većih gradova, središnja Hrvatska posljednjih godina doživljava procvat u tehnološkom, kulturološkom i turističkom smislu, što prati i razvoj zdravstvenog turizma na tom području. Središnja Hrvatska je područje koje obiluje prirodnim ljekovitim resursima i temeljima razvoja zdravstvenog turizma i njegovih oblika. Činjenica je da regiju karakterizira izrazito netaknuta priroda koja na fizičko i psihičko zdravlje ljudi utječe blagotvorno. Središnji ili kontinentalni dio Hrvatske je destinacija koja ima sve predispozicije postati vodećom regijom u pogledu zdravstvenog turizma. Počevši od prirodnih činitelja poput prirodnog okruženja, zraka, sunčanih sati i sl., regija pruža izvrstan odabir za psihički odmor te rekreaciju u prirodi. Za prirodu i prirodna bogatstva veže se i bogata gastronomija koja se temelji na prirodnim i zdravim namirnicama
Međimursko veleučilište u Čakovcu 18
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije uzgojenim bez primjene pesticida, mineralnih gnojiva i kemijskih preparata, što je usko povezano s rastućim trendom brige o zdravlju i zdravom načinu života. Zdravstveni turizam ne uključuje nužno vid liječenja u rehabilitacijskim i specijalnim ustanovama koji podrazumijeva odmor i boravak u njima. Budući da zdravstveni turizam unutar sebe sadrži podsegmente koji su na neki način dodatni oblik turizma, iako ne nužno (primjerice, posjeta stomatološkoj poliklinici prilikom višednevnog boravka u određenoj destinaciji koja nije primarni motiv dolaska u destinaciju), važno je primarnu ponudu zdravstvenog turizma upotpuniti i oplemeniti dodatnim sadržajima. Pritom se misli na različite povijesne, kulturološke, povijesno-kulturne, glazbene sadržaje te mogućnosti ispunjavanja odmora kvalitetnim aktivnostima koje dodatno doprinose zdravlju. Središnja Hrvatska svojim manifestacijama, povijesnim i arheološkim lokalitetima, mitovima, crkvama, planinama i ostalim sadržajima izuzetno kvalitetno zaokružuje ponudu zdravstvenog turizma. U pogledu onog najvažnijeg za razvoj zdravstvenog turizma, a to su zdravstvene ustanove i stručni kadrovi, središnja Hrvatska slovi kao izrazito bogata i prepoznata regija. Prirodni resursi i ljekoviti činitelji omogućili su stvaranje nekoliko najpoznatijih lječilišta Hrvatske upravo na području središnje Hrvatske poput Daruvarskih toplica, Termi Tuhelj i Krapinskih toplica. U prilog navedenom ide i podatak da „većina najpoznatijih i najrenomiranijih hrvatskih toplica i lječilišta, od kojih se neka po kvaliteti mineralne vode ubrajaju u prvih deset u Europi, nalazi se upravo u središnjoj Hrvatskoj. Tako po kvaliteti termalne vode toplice u općini Topusko zauzimaju treće, a one u Krapinskim Toplicama šesto mjesto u Europi.“ (Croatia.hr, 2020). Uz lječilišta, na području središnje Hrvatske nalaze se i brojne poznate i renomirane poliklinike, klinike, ustanove i hoteli koji pružaju različite usluge unutar podsegmenta medicinskog i wellness turizma, čime se središnja Hrvatska pozicionirala veoma blizu većim i vodećim regijama Hrvatske u pogledu zdravstvenog turizma poput Istre i Kvarnera, iako je lječilišni oblik zamjetno manje zastupljen na istarsko-kvarnerskom području. Pored navedenog, na području središnje Hrvatske djeluje i određen broj posrednika koji povezuju potencijalne turiste (potražnju) i zdravstvene ustanove (ponudu) kako bi na taj način olakšali povezivanje dviju strana i omogućili vrhunsku uslugu potrošačima.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 19
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
„Prema trenutnim pokazateljima zdravstveni turizam najrazvijeniji je u kontinentalnom dijelu Hrvatske gdje prevladavaju toplice i lječilišta s dugogodišnjom tradicijom. Toplice i lječilišta možemo nazvati temeljem zdravstvenog turizma iz kojeg se razvio i sam lječilišni turizam, ali zbog svojeg neodržavanja, manjka angažiranosti i neulaganja postali su sporedni čimbenici zbog kojih turisti posjećuju našu zemlju.“ (Gregorić i Musliu, 2015).
3.4. USPOREDBA HRVATSKE KAO DESTINACIJE ZDRAVSTVENOG TURIZMA SA SLOVENIJOM I MAĐARSKOM Zdravstveni turizam jedan je od brzorastućih oblika turizma čija je godišnja stopa rasta prema UNWTO-u 15 – 20 % godišnje (HrTurizam.hr, 2020). Brojne zemlje svoju turističku ponudu sve više prilagođavaju rastućem trendu potražnje za uslugama i proizvodima zdravstvenoga turizma. Takva prilagodba ima za posljedicu širenje infrastrukture zdravstvenog turizma, građenje objekata poput poliklinika i wellness centara, obogaćivanje i proširenje postojeće ponude wellness sadržajima te naposljetku, iskorištavanje prirodnih ljekovitih čimbenika za daljnji razvoj turizma i jačanje konkurentnosti na tržištu. U Hrvatskoj udio zdravstvenog turizma u ukupnom prihodu turizma iznosi 2 %. Prema riječima doc. dr. Miljenka Bure iz 2015., Akcijskim planom za zdravstveni turizam Hrvatske nastoji se u sljedećih 7 – 10 godina podići na 15 % udjela u ukupnom prihodu od turizma Hrvatske (Zdravlje.gov.hr, 2020). Zdravstveni turizam uvršten je u Strategiju razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. kao jedan od primarnih ciljeva razvoja. U sklopu ostvarenja ciljeva vezanih za razvoj zdravstvenog turizma, osnovani su klasteri zdravstvenog turizma po regijama kako bi se Hrvatska kao destinacija zdravstvenog turizma što lakše promovirala i privlačila potencijalne potrošače. Hrvatska kao destinacija zdravstvenog turizma ima potencijala postati jedna od vodećih, ako ne i vodeća, u segmentu zdravstvenog turizma. Prema analizi Ljerke Milas iz 2015. godine pod nazivom Potencijali za razvoj zdravstvenog turizma, Hrvatska je tržište koje s 10.000 zaposlenih u segmentu zdravstvenog turizma ostvaruje približno 300 milijuna eura godišnje (HGK, 2020), što je impresivna brojka s obzirom na to da zdravstveni turizam čini svega 2 % u ukupnom prihodu od turizma Hrvatske. Pored ovoga, važno je naglasiti i prednosti Hrvatske u usporedbi sa zemljama u okruženju kao
Međimursko veleučilište u Čakovcu 20
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
što su bogatstvo prirodnim ljekovitim činiteljima (mediteranska klima, zrak, čistoća mora, ljekovito bilje, borove šume, ljekovite termomineralne vode, hipertermalne slane vode, mineralna blata, naftalani itd.) te već tradicionalna prepoznatljivost Hrvatske kao idealne destinacije za turizam. U pogledu pružatelja usluga u segmentu zdravstvenoga turizma, Hrvatska raspolaže relativno zadovoljavajućim brojem ustanova, toplica i lječilišta. Iako su pružatelji usluga nedovoljno povezani, što slabi suradnju i uspjeh, predviđene su mjere povezivanja ponude. Akcijskim planom razvoja turizma predviđene su mjere povezivanja, certificiranja te povećanja broja posrednika, čime bi se potrošačima olakšalo korištenje željenih usluga te ojačala pozicija Hrvatske na tržištu.
Slika 1. Popis pružatelja usluga zdravstvenog turizma u Hrvatskoj
Izvor: Zorčec, D., Usporedba zdravstvenog turizma Hrvatske, Mađarske i Slovenije, str. 11., Međimursko veleučilište u Čakovcu, 2016. (26. 2. 2020.)
U sljedećim redovima usporedit će se zdravstveni turizam Hrvatske prema navedenim podacima sa Slovenijom i Mađarskom kako bi se stvorila jasnija slika o postojećim nedostacima i prednostima u ponudi te omogućilo što racionalnije donošenje prijedloga potencijalnog razvoja zdravstvenog turizma.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 21
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
3.5. ZDRAVSTVENI TURIZAM SLOVENIJE Iako površinom manja od Hrvatske, Slovenija je ozbiljna konkurencija Hrvatskoj u pogledu ponude zdravstvenog turizma. Na teritoriju Slovenije nalazi se obilje prirodnih ljekovitih resursa upotpunjeno ugodnom klimom te očuvanom prirodom, na temelju čega se može povući paralela s ponudom zdravstvenog turizma Hrvatske. Povijest slovenskog zdravstvenog turizma datira iz vremena antike i starih Rimljana i temelji se na ljekovitim vodama koje su bile i danas su izrazito cijenjene. „Voda, klima i ostali prirodni ljekoviti čimbenici stup su ponude 15 verificiranih slovenskih prirodnih lječilišta. U vrlo različitim regijama Slovenije kombiniraju prirodna dobra, stoljetnu tradiciju liječenja i najsuvremenije medicinske pristupe. Opuštanje u atraktivnim termalnim bazenskim kompleksima te izvrsnu ponudu za opuštanje i aktivnosti za cjeloviti i pristup ravnoteži tijela, uma i duše dopunjuju raznovrsne mogućnosti za aktivnosti u zelenoj prirodi.“ (Slovenia info, 2020). Pored prirodnih lječilišta i poznatih termi, Slovenija je svoju ponudu proširila i drugim uslugama srodnim zdravstvenom turizmu poput wellnessa. Također, ponuda lječilišta proširena je programima koji pružaju terapije povezane s odgojem i obrazovanjem. Također, slovenske terme u svojoj ponudi nude širok asortiman usluga koje pokrivaju sve segmente zdravstvenog turizma te nije neuobičajeno da toplice nude i usluge lječilišnog, medicinskog i wellness segmenta zdravstvenog turizma. Primjerice, Terme Čatež kao jedne od najpoznatijih termi u Sloveniji u svojoj ponudi sadrže zimske i ljetne termalne sadržaje, bazene, vodene parkove, bazene s termalnom ljekovitom vodom, SPA tretmane, različite sportsko-rekreativne sadržaje, ali i programe rehabilitacije, dijagnostike, fizioterapeutske programe, dijagnostiku i široku paletu terapija (Terme Čatež.si, 2020). Po broju termalnih izvora, registriranih lječilišta te mogućnostima potencijala Slovenija izravno konkurira Hrvatskoj u segmentu zdravstvenog turizma. Prema podacima, 2005. Slovenija je na svojih 87 registriranih termalnih izvora imala čak 25 lječilišnih ustanova, od čega je 18 bilo državno verificirano (Geić i sur. 2010). U usporedbi s Hrvatskom, primjetna je izrazito dobra iskorištenost termalnih izvora i resursa koji su objedinjeni u 18 lječilišta na području Slovenije. Svako od navedenih lječilišta poznato je i renomirano u širem krugu zemalja koje okružuju Sloveniju, koja je u 2018. godini uprihodila 2,5 milijardi eura od turizma. Iako je Hrvatska uprihodila
Međimursko veleučilište u Čakovcu 22
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
2018. 12 milijardi eura, dobit Slovenije nije zanemariva ukoliko se u obzir uzmu činjenice da iz godine u godinu ostvaruje rast prihoda od turizma, povećanje osobne potrošnje po turistu te da Hrvatska ima veliku prednost što se tiče mora. Turizam u Sloveniji, pa tako i zdravstveni, manje je sezonski orijentiran nego turizam u Hrvatskoj i zadovoljavajuće se odvija kroz cijelu godinu s obzirom na to da Slovenija ima dovoljno zimskih i ljetnih turističkih sadržaja, čime osigurava turističke aktivnosti tokom cijele godine (Novo.hr, 2020). Sloveniji u prilog ide i činjenica da, za razliku od Hrvatske koja to čini u manjoj mjeri, uspješno kombinira i objedinjuje turističke potencijale svojih prirodnih ljekovitih resursa, Alpa i prirode poput šuma i krša, čime cjelokupni turistički proizvod dobiva na sadržajnosti i doprinosi razvoju turizma općenito, pa tako i zdravstvenog. Razvoju pogoduje i intenzivno ulaganje u razvoj prometne infrastrukture nužne za razvoj zdravstvenog turizma. To potkrepljuje činjenica da je u zadnjih desetak godina Slovenija izgradila preko 100 milja novih autocesta i željeznica, što omogućuje laku dostupnost lječilišta i ostalih ustanova zdravstvenog turizma (Treatment abroad.com, 2020).
Slika 2. Terme Čatež
Izvor: https://www.google.com/search?q=terme+%C4%8Date%C5%BE&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved= 2ahUKEwjzqMnv2e_nAhVIwqYKHVcwAToQ_AUoAXoECAwQAw&biw=1366&bih=695#imgrc=3T F70vveHPlAxM (26. 2. 2020.)
Međimursko veleučilište u Čakovcu 23
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
3.6. ZDRAVSTVENI TURIZAM MAĐARSKE Mađarsku kao destinaciju zdravstvenog turizma odlikuje visoka razina kvalitete, prihvatljive i konkurentske cijene, naročito u segmentu medicinskog turizma. Mađarska je smještena na strateški dobroj poziciji u Europi. Okružuju je Austrija, Slovačka, Ukrajina, Hrvatska, Slovenija, Srbija i Rumunjska. Prometna infrastruktura visoko je razvijena, što omogućuje turistima lak i organiziran prijevoz do Mađarske avionom, automobilom, autobusom ili vlakom. Internacionalni prijevoz također se odlikuje visokim stupnjem razvijenosti i prihvatljivim cijenama, pa je najlakši i najjednostavniji način putovanja do odredišta u Mađarskoj taksijem ili minibusom (Treatment abroad.com, 2020). Područje Mađarske odlikuje obilje prirodnih ljekovitih resursa i termalnih izvora. Prema podacima, na području Mađarske nalazi se oko 400 termalnih izvora na 85 lokacija, što Mađarsku, u kombinaciji s lakom prometnom dostupnošću i niskim cijenama, svrstava u sam vrh konkurentnih destinacija koje okružuju Hrvatsku. Na termalnim izvorima osnovano je 13 lječilišta, od kojih je većina turskog tipa, koja se nalaze na otvorenom i zatvorenom, od kojih su najstarije terme Rudas i terme Király, aktivne i nakon 500 godina (BGYH.hu,2020).
Slika 3. Terme Rudas
Izvor: https://www.budapestbylocals.com/rudas-bath.html (26. 2. 2020.)
Međimursko veleučilište u Čakovcu 24
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
Slika 4. Terme Király
Izvor: https://etudier-a-budapest.com/bains-kiraly/ (26. 2. 2020.)
Turisti u Mađarsku dolaze ponajviše zbog stomatoloških, operativnih i kozmetičkih zahvata. Visoka kvaliteta usluge i stručnost zaposlenih u segmentima zdravstvenog turizma neki su od glavnih motiva dolaska u Mađarsku. Pored ovih usluga, u segmentu zdravstvenog turizma razvijen je i lječilišni turizam te široka ponuda ostalih medicinskih usluga s najvišom razinom kvalitete. Zdravstvene ustanove opremljene su najmodernijom tehnologijom, a od zaposlenih se iziskuje izrazita stručnost potkrijepljena diplomom i dozvolom ministarstva za rad, što rezultira međunarodno priznatim stručnjacima u određenim poljima (Travel abroad.com, 2020). U skladu s razvojem zdravstvenog turizma, Mađarska je u sklopu strategije razvoja zemlje 2010. donijela program pod nazivom „Ljekovita Mađarska“ kojim na prvo mjesto prioriteta razvoja stavlja zdravstveni turizam te ga istovremeno razdvaja na turizam koji se zasniva na prirodnim resursima i na turizam zasnovan na medicinskim uslugama (Novi Szécheny plan, 2020).
Međimursko veleučilište u Čakovcu 25
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
4. POVIJESNI RAZVOJ ZDRAVSTVENOG TURIZMA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Prema podacima navedenim na službenoj stranici Krapinsko-zagorske županije (KZZ.hr, 2020), najranija zabilježena povijest županije seže u 12. stoljeće. Razvoj županije u gospodarskom, administrativnom, kulturnom i upravnom smislu odvija se tijekom 2 stoljeća, od 12. do 14., da bi se 800 godina kasnije razvilo područje današnje županije. Iako pisane zabilješke o povijesnom razvoju počinju tek od 12. stoljeća, arheološka nalazišta poput Hušnjakovog brda1 te ostali artefakti koji svjedoče o životu na ovim područjima u brončano doba govore o mnogo daljoj i dalekosežnijoj povijesti Krapinsko-zagorske županije. Ovi podaci svjedoče i o rimskom djelovanju na području županije, čemu u prilog ide i podatak o kraku ceste od Ptuja prema Savi, gdje se „zadržalo nekoliko značajnijih arheoloških nalaza, koji govore o postojanju rimskog naselja s vojničkim i putnim servisom, kakav je bio uobičajen u cestovnom sustavu starog vijeka u krajevima koje su kontrolirali predstavnici Rimskog Carstva. Osim uz ceste većih prometnih vrijednosti na tragove Rimljana može se naići i uz termalne izvore i rudnike.“ (KZZ.hr, 2020). Upravo su termalni izvori koji se vežu za rimsko doba polazište razvoja današnjeg zdravstvenog turizma na području Krapinsko-zagorske županije. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske u svojim podacima o ljekovitim topličkim činiteljima navodi čak 23 ljekovita termalna izvora na području Krapinsko-zagorske županije, što je impozantna brojka i više nego dobar preduvjet i temelj razvoja zdravstvenog turizma. U odnosu na druge regije Hrvatske koje su poznate po zdravstvenom turizmu, Krapinsko-zagorska županija prednjači po ukupnom broj ljekovitih termalnih izvora, što prikazuju sljedeći podaci:
1 Nalazište krapinskog pračovjeka.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 26
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
Tablica 1. Broj termalnih izvora po regijama Hrvatske
REGIJA BROJ TERMALNIH IZVORA Sjeverna Dalmacija 12 Srednja Dalmacija 4 Južna Dalmacija 9 Gorski kotar 2 Zagora - Istra 1 Kvarner 1 Lika – Hrvatsko primorje 2 Hrvatsko zagorje 23 Podravina 4 Moslavina 2 Međimurje 3 Banovina 9 Kordun 1 Pokuplje 5 Posavina 3 Bjelovarsko-bilogorski kraj 8 Prigorje - Turopolje - Zagreb 14 Slavonija 19 Baranja - UKUPNO 122
Izvor: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske (1. 3. 2020.)
Podaci navedeni u tablici govore o izrazito velikoj koncentraciji ljekovitih termalnih izvora na području Krapinsko-zagorske županije. Takav potencijal i ključni preduvjet se
Međimursko veleučilište u Čakovcu 27
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije kroz vrijeme povijesnog razvoja prepoznao, čemu svjedoče današnje terme i kupališta na području županije koja su sagrađena upravo na takvim izvorima. Na području Krapinsko-zagorske županije i pripadajućih joj termalnih izvora osnovano je sveukupno šest termi: Krapinske toplice, Terme Tuhelj, Terme Jezerčica, Stubičke toplice, Sutinske toplice te Šemničke toplice, od čega posljednje dvije navedene nisu u funkciji do današnjeg datuma, iako postoje naznake ponovnog pokretanja. Krapinske toplice najstarije su terme osnovane na području županije. „Krapinske Toplice bile su poznate još u rimskom razdoblju pod nazivom Aquae vivae. U srednjem vijeku ime toplička župa nalazi se u crkvenim spisima iz 1334. godine. Župna crkva spominje se 1676. stoljeću. Sve do druge polovice 19. stoljeća Krapinske toplice su bile malo naselje, čija se još u rimskom razdoblju otkrivena topla vrela nisu svrhovito koristila. Tek 1857. godine Jakov Badl otkupio je toplička vrela od prijašnjih vlasnika obitelji Keglević i Oršić i pretvorio ih u reprezentativno lječilište. Od tada zapravo datira i značajniji razvoj Krapinskih Toplica koji se temelji na zdravstvenom turizmu.'' (KZZ.hr, 2020). Uvidom u povijesni razvoj zdravstvenog turizma na području Krapinsko-zagorske županije vidljiv je dug period ostvarivanja županije kao destinacije zdravstvenog turizma. Županiju, pored bogatstva ljekovitim prirodnim činiteljima i termalnim izvorima, karakterizira izrazito dobar geopoložaj. Smještena je u središnjem dijelu kontinentalne Hrvatske, u blizini Slovenije, Mađarske i Austrije. Takva geopozicija, dodatno upotpunjena s vrlo dobrom prometnom infrastrukturom omogućava konkurentsku poziciju na tržištu zdravstvenog turizma. Iako su zdravstvena infrastruktura i struktura neophodna za razvoj zdravstvenog turizma zadovoljavajuće, pojedini nedostaci poput slabe iskorištenosti potencijala čine prepreku daljnjem razvoju konkurentnosti i turističkog proizvoda zdravstvenog turizma. U idućim poglavljima istražit će se postojeća infrastruktura i uvjeti daljnjeg razvoja zdravstvenog turizma kako bi se stvorio temelj za dodatne prijedloge budućeg razvoja.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 28
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
5. OBILJEŽJA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE KAO DESTINACIJE ZDRAVSTVENOG TURIZMA
„Krapinsko-zagorska županija nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske. Zasebna je geografska cjelina koja se pruža od vrhova Macelja i Ivančice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadna granica, ujedno i državna sa Republikom Slovenijom, je rijeka Sutla, a istočna granica je vododjelnica porječja Krapine i Lonje.“ (KZZ.hr, 2020). Županija je smještena u središnjoj Hrvatskoj, između Varaždinske i Zagrebačke županije, u blizini Slovenije, te je jedna od manjih županija (1229 km2), no s većim demografskim značenjem budući da prosječna gustoća naseljenosti iznosi 108,1 stanovnika po km2, zbog čega je jedna od najgušće naseljenih županija na teritoriju Republike Hrvatske. (KZZ.hr, 2020).
Slika 5. Krapinsko-zagorska županija
Izvor: https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=7953 (1. 3. 2020.)
Krapinsko-zagorska županija izrazito je gospodarski, industrijski i poslovno aktivno područje Hrvatske koje u posljednjih nekoliko godina pokazuje pozitivan trend rasta gospodarstva i svih povezanih grana, pa tako i u sektorima turističke djelatnosti i zdravstvenog turizma. Županija je po svojim obilježjima vrlo povoljna destinacija za razvoj zdravstvenog turizma. Počevši od klimatskih obilježja, na području županije prevladava kontinentalna
Međimursko veleučilište u Čakovcu 29
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije klima umjerene vlažnosti, s umjereno toplim ljetima i izraženo hladnim zimama. Nekoliko je faktora koji utječu na povoljnu klimu županije (KZZ.hr, 2020): opća atmosferska cirkulacija karakteristična za geografsku širinu utjecaj Panonske nizine utjecaj planinskog sustava Alpa utjecaj planinskog sustava Dinarida reljef kao utjecaj na lokalne klimatske različitosti.
Navedeni faktori spadaju u grupu klimatskih ljekovitih faktora te županiju svrstavaju u jednu od destinacija koje su plodno tlo za razvoj zdravstvenog turizma. Pored povoljnih klimatskih uvjeta, županija je izrazito bogata ljekovitim termalnim izvorima. U prijašnjem poglavlju spominju se čak 23 ljekovita termalna izvora na području županije na kojima su osnovane toplice i terme, iako su sa današnjim danom aktivne samo četiri, što je posljedica višegodišnjeg neulaganja i nedostatka aktivnosti u području razvoja zdravstvenog turizma. Krapinsko-zagorska županija destinacija je s izrazito bogatom i očuvanom prirodom, koju karakterizira mnoštvo šuma, zelenih brežuljaka, travnatih površina i nekoliko planina poput Ivančice i Medvednice. Navedene karakteristike blagotvorno djeluju na oporavak potencijalnih turista, u smislu psihičkog i fizičkog odmora, rekreacije i aktivnosti na otvorenom, rješavanja nagomilanog stresa uzrokovanog modernim načinom života i poslovnim obavezama. Također, povoljna klima, čist zrak i okruženje prirode povoljno djeluju na oporavak turista i pacijenata koji boluju od respiratornih bolesti, što županiju čini vrlo poželjnom destinacijom za razvoj zdravstvenog turizma. Krapinsko-zagorska županija, dakle, ističe se kao destinacija koju obilježava bogatstvo termalnim i klimatskim čimbenicima. No, sami ti čimbenici nemaju značajniju vrijednost bez ostalih ključnih faktora razvoja zdravstvenog turizma poput prometne i zdravstvene infrastrukture, obrazovanih i stručnih kadrova, sportsko- rekreativnih sadržaja te komplementarne ponude u vidu ugostiteljstva i usluga smještaja. U nastavku rada analizirat će se čimbenici ponude zdravstvenog turizma Krapinsko-zagorske županije, mogućnosti razvoja ovog selektivnog oblika turizma te njegovi učinci.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 30
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
5.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA Krapinsko-zagorska županija zahvaljujući svojem središnjem položaju i blizini granica s obližnjim zemljama izrazito je dobro prometno povezano područje. Takva povezanost čini županiju lako prohodnom i dostupnom, što je od ključnog značaja za razvoj zdravstvenog turizma. Županija pruža mogućnost putovanja cestama i željeznicom. Županijom prolazi nekoliko vrlo važnih prometnih pravaca poput autoceste A2 koja „se poklapa s međunarodnim cestovnim pravcem E-59 (dio Pyhrnske autoceste) Nürnberg–Linz– Graz–Macelj–Zagreb– Split.“ (KZZ.hr, 2020). U posljednjih 16 godina intenzivno se radilo na razvoju prometne povezanosti na području županije. Tako je do 2004. godine dovršena gradnja poluautoceste i nekoliko dionica autocesta koje spajaju područje između Zagreba, Zaprešića, Zaboka i Krapine (poluautocesta Jankomir – Zaprešić 7,4 km, dionica autoceste Zaprešić – Zabok 17 km, dionica autoceste Zabok – Začretje 16,2 km, dovršen je drugi krak autoceste od Jankomira do Zaprešića dužine 6,4 km, te dio od 1,4 km kod Krapine). Krajem 2009. godine dovršena je gradnja novog graničnog prijelaza kod Macelja kao i dio pripadajuće autoceste, čime je povećana protočnost prometa na graničnom prijelazu te spojen dio županije od Macelja prema Trakošćanu. (KZZ.hr, 2020). Od važnijeg značaja za prometnu povezanost unutar županije i prometnu povezanost županije prema van su dionice od Mokrica prema Zlatar Bistrici, dionica od Marije Bistrice prema Zagrebu preko Laza te dionica koja povezuje Krapinu, Lepoglavu i Ivanec i spaja se na autocestu Zagreb – Varaždin – Mađarska. Prema najnovijim podacima, županija raspolaže sa sljedećom prometnom infrastrukturom:
Međimursko veleučilište u Čakovcu 31
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
Slika 6. Ukupne dužine prometnica na području Krapinsko-zagorske županije
Izvor: Krapinsko-zagorska županija, http://www.kzz.hr/promet-komunalna-infrastruktura/promet (3. 3. 2020.)
Pored cestovne infrastrukture, na području županije nalazi se i mreža željezničke infrastrukture koja povezuje ključna područja županije. Najznačajnije dionice željezničkog prometa su pravci Zaprešić – Varaždin, Zabok – Krapina, Zabok – Gornja Stubica, Krapina – Đurmanec – državna granica, Savski Marof – Kumrovec i Kumrovec – državna granica. (KZZ.hr, 2020). Željeznička infrastruktura na području županije vrlo je dobro razvijena i zadovoljavajuće pokriva prostor županije. Na području županije nalaze se 34 službena mjesta na kojima se odvija promet željeznicom, a uzevši u obzir mali prosječni razmak između njih (u prosjeku 1,8 – 6,8 km) te broj stanovnika na području županije koji žive u područjima pokrivenim željeznicom (oko 85 000 stanovnika, tj. 55 % županije), može se zaključiti da je povezanost županije željeznicom zadovoljavajuća. Prema podacima, županija je pokrivena mrežom tračnica duljine:
Međimursko veleučilište u Čakovcu 32
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
Slika 7. Ukupna duljina željeznica na području Krapinsko-zagorske županije
Izvor: Krapinsko-zagorska županija, http://www.kzz.hr/promet-komunalna-infrastruktura/promet (3. 3. 2020.)
Iako je pokrivenost županije željeznicom zadovoljavajuća u smislu povezivanja područja, iz godine u godinu nižu se nedostaci u pogledu kvalitete, brzine, isplativosti, udobnosti i sl. Željeznička infrastruktura suočava se sa sustavnim neulaganjem u obnovu željezničkih pruga, od kojih je većina izgrađena još za vrijeme bivše Jugoslavije, zastarjelim, nepouzdanim i neudobnim lokomotivama i vagonima, voznim redom kojega karakterizira često kašnjenje, ispodprosječna brzina vožnje te nedovoljna uređenost cestovno-pružnih prijelaza. Razlozi tome su mnogobrojni, no primarni razlozi iz kojih proizlaze navedeni nedostaci su loše ekonomsko stanje u državi te nekontinuirano i nedovoljno ulaganje u razvoj i obnovu. Loša kvaliteta željezničkog prometa jedan je od velikih nedostataka i ograničenja razvoju zdravstvenog turizma i turizma općenito. Kako na području županije ne postoje aerodromi koji bi vrlo lako i izravno povezivali županiju s odredištima van županije, ali i države, željeznički promet, naročito onaj međunarodni, trebao bi biti u vrhu kvalitete kako bi se županija što lakše otvorila prema susjednim državama te ostalim regijama Hrvatske.
5.2. PRIRODNI LJEKOVITI ČINITELJI Prema podacima iz tablice u četvrtom poglavlju, Krapinsko-zagorska županija je regija koja raspolaže s najvećim brojem ljekovitih termalnih izvora u Hrvatskoj. Hrvatsko zagorje kao regija „je prostor s najdugovječnijom i infrastrukturno najizgrađenijom praksom korištenja prirodnih ljekovitih činitelja primjenom fizikalne i drugih vidova terapije u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja te poboljšanja vrsnoće
Međimursko veleučilište u Čakovcu 33
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
života“ (Kruljac, 2015), što ovo područje čini idealnom destinacijom za razvoj zdravstvenog turizma i njegovih segmenata. Prostor županije karakterizira okruženje koje, osim morskog zraka i vode, posjeduje sve prirodne ljekovite čimbenike. Počevši od same prirode koju karakterizira očuvanost, županija se ističe kao izrazito zelen prostor, što je čini idealnim mjestom odabira za rješavanje stresa, provođenje aktivnog odmora u prirodi i opuštanja od svakodnevnog životnog tempa u urbanoj sredini. Blizina planina poput Ivančice i Medvednice pogoduje aktivnom provođenju odmora i sportskoj rekreaciji u vidu planinarenja, trekinga i šetnji, čime se izravno utječe na poboljšanje psihičkih i fizičkih svojstava čovjeka. Očuvana priroda i mnoštvo zelenila osiguravaju svjež i nezagađen zrak, što pogoduje osobama s plućnim bolestima i bolestima respiratornog sustava poput astme i bronhitisa. Bogatstvo termalnim izvorima županije rezultiralo je gradnjom toplica i termi, što je temelj razvoja zdravstvenog turizma. Toplice i terme na području županije svojom širokom i raznovrsnom ponudom, ljekovitim vodama i raznim oblicima terapija čine srž ponude zdravstvenog turizma koja uključuje razne oblike terapija i programa liječenja akutnih i kroničnih bolesti. Zdravstveni turizam Krapinsko-zagorske županije pretežito je termalnog tipa. Velik broj i gustoća izvora koje obilježava višestoljetna tradicija odredili su pravac razvoja zdravstvenog turizma Hrvatskog zagorja. „U Hrvatskom zagorju, u promjeru od dvadeset kilometara, smješteno je šest termalnih vrela, što ovu regiju čini jedinstvenom u Hrvatskoj. U ovoj regiji termalne vode nalaze se između naslaga trijaskih dolomita, gdje se voda pojavljuje u više razina. Regijom prolazi tzv. zagorska termalna linija (rasjedna linija) koja se pruža preko Tuheljskih, Krapinskih, Stubičkih Toplica do Novog Marofa i nastavlja do Varaždinskih Toplica.“ (Bučar i Renko, 2017). Pored razvijenog termalnog i topličkog turizma, Krapinsko-zagorska županija uspješno objedinjuje i ostale čimbenike zdravstvenog turizma te sustavnim razvojem i valorizacijom ljekovitih i ostalih resursa stvara kompleksnu i raznovrsnu ponudu koja pokriva sve aspekte zdravstvenog turizma.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 34
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
5.3. USTANOVE S PONUDOM USLUGA LJEČILIŠNOG TURIZMA Bogatstvo termalnim izvorima i dugogodišnja tradicija iskorištavanja tih izvora u ljekovite svrhe rezultirala je izgradnjom nekoliko termi i toplica na području županije. Sveukupno je kroz povijest bilo izgrađeno šest lječilišta: Krapinske toplice kao najstarije, Stubičke toplice, Sutinske toplice, Šemničke toplice, Terme Jezerčica i Terme Tuhelj. Kako do današnjeg dana aktivno djeluju samo četiri (Šemničke i Sutinske toplice trenutno nisu u funkciji), u sljedećim redovima spomenut će se samo aktivna lječilišta na području županije.
5.3.1. KRAPINSKE TOPLICE Krapinske toplice ili Aquae Vivae najstarije je lječilište na području Krapinsko- zagorske županije. Toplice svoju tradiciju vežu za rimsko doba kada su rimske legije koristile blagotvorne učinke termalnih izvora kako bi obnovile snagu i duh te zaliječile rane. 1856. dr. Leopold Tanzer postaje prvi liječnik u Krapinskim toplicama, čime zapravo započinje razvoj Krapinskih toplica u smjeru u kojem se razvija i danas. Prva zgrada današnje bolnice izgrađena je 1859. godine kada je tadašnji vlasnik Jakov Badl započeo s inicijativom izgradnje modernog lječilišta. Krajem 1860. godine izgradnja je dovršena i već se tada o Krapinskim toplicama govorilo kao o modernom lječilištu. Gotovo stoljeće kasnije osnovan je Odjel za reumatske bolesti i ortopedsku rehabilitaciju, što je naposljetku rezultiralo pretvaranjem lječilišta u specijalnu bolnicu. (SBKT.hr, 2020). 1976. bolnici je pridružena nova bolnička zgrada koja pruža mogućnost smještaja 250 osoba/pacijenata te je 1988. izgrađen suvremeni bolnički odjel s dodatnim ležajevima. Neprestana ulaganja i razvoj rezultirali su pokretanjem Specijalne bolnice za kardiovaskularnu kirurgiju Magdalena (1997.), privatne poliklinike za hemodijalizu Vita (2006.) te specijalne bolnice za ortopedsku kirurgiju Akromion (2008.).
Međimursko veleučilište u Čakovcu 35
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
Slika 8. Jakov Badl
Izvor: https://www.sbkt.hr/KT/povijest-bolnice/ (3. 3. 2020.)
Slika 9. Krapinske toplice
Izvor: https://www.naturala.hr/krapinske-toplice-milijunske-investicije-za-destinaciju-zdravlja/ (3. 3. 2020.)
Iako u svojoj ponudi Krapinske toplice imaju usluge medicinskog turizma, prvenstveno su termalno lječilište. U razdoblju od 1939. do 1970. godina izgrađena su 4 bazena s termomineralnom vodom, što se smatra začetkom kupališnog turizma u Krapinskim toplicama i označava intenzivan početak razvoja cijelog područja kao
Međimursko veleučilište u Čakovcu 36
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije destinacije kupališnog i lječilišnog turizma (Aquae vivae.hr, 2020). U svojoj ponudi Krapinske toplice imaju terapije koje se temelje na korištenju termomineralnih ljekovitih voda poput hidroterapije. Termomineralne vode poslužile su kao temelj otvaranju vodenog parka Aquae Vivae. Vodeni park Aquae Vivae otvoren je 2015. godine kao najveći i najmoderniji kompleks unutarnjih bazena koji se prostire na preko 18.000 m2. Ukupno 1100 m2 vodene površine kombinira velike vanjske i unutrašnje bazene s vodenim atrakcijama, dječji bazen, bazen s valovima, bazen za ronjenje i bazen za plivanje. (Krapinske toplice.com, 2020). Voda u svim bazenima, kao i ona koja se koristi za terapije, termomineralnog je podrijetla čija se temperatura kreće od 28 do 41 Celzijevog stupnja. 1857. godine analizom vode Krapinskih toplica s termomineralnim vodama Europe, vode Krapinskih toplica smještene su u sam vrh po kvaliteti, što Krapinske toplice potvrđuje kao najbolju destinaciju lječilišnog turizma na području županije, pa i Hrvatske. (Aquae vivae.hr, 2020). Pored lječilišno-medicinsko-zabavnih usluga, u sklopu Krapinskih toplica nalazi se i restoran Vivae čija ponuda kombinira suvremenu i tradicionalnu gastronomiju baziranu na ekološki uzgojenoj i zdravoj hrani te ponudu wellness usluga u moderno opremljenom wellness centru.
5.3.2. STUBIČKE TOPLICE Stubičke toplice smještene su u blizini Medvednice, točnije 40 km od Zagreba. U istoimenom mjestu nalazi se lječilište čije tradicija datira iz vremena starih Rimljana. Lječilište je osnovano na izvoru termomineralne vode čija se temperatura kreće od 43 do 69,5 Celzijevih stupnjeva, što je čini izuzetno kvalitetnom i blagotvornom. Početak djelovanja lječilišta Stubičke toplice seže u 19. stoljeće kad je ondašnji biskup Maksimilijan Vrhovac u svoje vlasništvo preuzeo tadašnje kupalište i, prepoznavši ljekovitost vode, izgradio novo. Tada počinje razvoj toplica u smjeru zdravstvenog turizma i pozicionira toplice kao prepoznatljivo i kvalitetno lječilište (Stubičke toplice.com, 2020). Danas su Stubičke toplice popularno i cijenjeno lječilište smješteno uz bok Krapinskim toplicama. Termomineralna voda na kojoj se temelji ponuda Stubičkih toplica svojim je svojstvima izuzetno pogodna za liječenje akutnih i kroničnih bolesti
Međimursko veleučilište u Čakovcu 37
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije poput reume, bolova u zglobovima i kralježnici, posttraumatskih stanja i sl. Stubičke toplice raspolažu s unutarnjim bazenom ispunjenim ljekovitom vodom koji je namijenjen pacijentima, ali i posjetiteljima i rekreativcima. U izgradnji je i vanjski bazen koji je u funkciju stavljen u travnju 2020. godine. Pored terapija i liječenja termomineralnom vodom, bolnica nudi usluge poput elektroterapije, medicinske rehabilitacije i fizioterapije, laboratorijskih usluga, specijalističkih pregleda, usluga sporta i rekreacije npr. fitnes, škole plivanja te wellness i SPA tretmane poput akupresure, ljekovitog blata, aromaterapije, balneoterapije, različitih kupki, kupelji i sl. Svoju ponudu Stubičke toplice rasporedile su u tri objekta u užem krugu lječilišta te lječilišnom perivoju namijenjenom rekreaciji pacijenata u vidu šetanja i kretanja na otvorenom. Objekt Toplice prvenstveno je orijentiran na usluge fizikalne terapije i rehabilitaciju pomoću ljekovite vode. Objekt Maksimilijan**** objedinjuje wellness i SPA usluge dok objekt Dijana u svojoj ponudi ima posebne terapijske pakete namijenjene umirovljenicima, teško pokretnim pacijentima te medicinski programirane odmore (Moj kvart.hr, 2020). Stubičke toplice svoju su ponudu u smislu razvoja zdravstvenog turizma dopunile smještajnim kapacitetima u sklopu bolnice i pripadajuća tri objekta te ukupno raspolažu s 235 ležajeva namijenjenih pacijentima, turistima i privatnim korisnicima. Pored Stubičkih toplica izgrađen je i Hotel Matija Gubec koji u počecima nije imao tendencije razvoja u smislu zdravstvenog turizma, no zbog neposredne blizine lječilišta, svoju ponudu počeo je prilagođavati segmentu korisnika lječilišta. Svoju ponudu hotel je oplemenio wellness sadržajima u vidu sauna i kupelji temeljenih na istom izvoru na kojem su utemeljene i Stubičke toplice.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 38
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
Slika 10. Maksimilijan Vrhovac
Izvor: https://www.tz-stubicke-toplice.hr/Cms_Data/Contents/tzstubicke/Folders/Slike/slike- opcenito/~contents/VFX26Z962EUHYW35/maksimilijan-vrhovac-3.jpg (3. 3. 2020.)
Slika 11. Specijalna bolnica Stubičke Toplice
Izvor: https://www.tz-stubicke-toplice.hr/objekt/specijalna-bolnica (3. 3. 2020.)
Međimursko veleučilište u Čakovcu 39
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
5.3.3. TERME JEZERČICA Terme Jezerčica smještene su u gradu Donjoj Stubici, 40-ak kilometara do Zagreba. Blizina glavnog grada, izvrsna prometna povezanost i smirujuće okruženje u blizini Medvednice čine ovu destinaciju idealnom za razvoj zdravstvenog turizma, tim više što je Donja Stubica povijesno značajno mjesto u Hrvatskoj.2 Terme Jezerčica osnovane su u veljači 2005. godine kao objekt koji se bavi komercijalnim turizmom. Iako su osnovane na termalnom izvoru, u počecima Jezerčica nije pružala usluge zdravstvenog turizma kakve pruža danas, već je u vlasništvu Hidroelektre od 1979. godine imala namjenu rekreacijskog centra. Zatim je 1997. godine Dubravka Lekić, sadašnja vlasnica termi, kupila objekt od Privredne banke kako bi u termama provodila rehabilitaciju termalnom vodom za invalidne osobe. U razdoblju od 2005. do 2007. godine ulaganjima i vizijom vlasnice Terme Jezerčica postaju lječilišna ustanova koja pruža usluge zdravstvenog turizma (Poslovni.hr, 2020). Terme Jezerčica zahvaljujući izvoru termalne vode u svojoj ponudi ima vanjski i unutarnji park s termalnom vodom, SPA centar te wellness centar. Iako se terme danas bave pretežito komercijalnom djelatnošću, zbog ljekovitih svojstava termalne vode turisti svoj posjet termama mogu oplemeniti rekreacijom u bazenima ispunjenima termalnom ljekovitom vodom ili rehabilitacijskim vježbama pod vodstvom fizioterapeuta u rekreacijskom bazenu (Terme Jezerčica.hr, 2020). Pored rekreacije i rehabilitacije, terme turistima nude usluge masaža i tretmana pod vodstvom specijaliziranih medicinskih fizioterapeuta, ali i SPA usluge poput sauna, kupelji, krioterapije, tretmana ljepote i sl. Uz ponudu vanjskih bazena terme turistima pružaju mogućnost bavljenja sportom i rekreacijom u vidu stolnog tenisa, odbojke na pijesku, malog nogometa te masaža na otvorenom. Terme Jezerčica turistima pružaju i mogućnost smještaja u svojih 47 soba te mogućnost održavanja kongresa do 200 uzvanika (Terme Jezerčica.hr, 2020).
2 U Donjoj Stubici započela je seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca 1573. godine.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 40
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
Slika 12. Terme Jezerčica
Izvor: http://terme-jezercica.hr/galerija/fotogalerija/, (4. 3. 2020.)
5.3.4. TERME TUHELJ „Terme Tuhelj nalaze se u središtu Hrvatskog zagorja na samom izvoru termalne vode i ljekovitog blata, a okružuju ih zeleni brežuljci i predivni krajolik, udaljen od Zagreba samo 40 kilometara.“ (Terme Tuhelj.hr, 2020). Terme Tuhelj osnovane su i počinju s radom 2003. godine. U periodu do 2015. godine neprestanim razvojem i ulaganjem obnovljen je hotel, izgrađen kompleks vanjskih bazena koji danas čine vodeni park, izgrađeni su unutarnji bazeni, wellness i SPA centar, uređena je sportska dvorana, izgrađeni su kongresni centar u sklopu termi te dodatni smještajni objekt, Hostel Vila (Terme Tuhelj.hr, 2020). Terme Tuhelj danas su vodeća turistička destinacija s ponudom ljekovitih voda i sportsko-rekreacijskih sadržaja na području Krapinsko-zagorske županije. Utemeljene su na izvoru ljekovite termalne vode bogate peloidnim česticama s velikim postotkom sumpora te minerala poput natrija, kalija, kalcija, magnezija u kombinaciji s ljekovitim blatom. Izuzetno ljekovita svojstva tuheljske termalne vode pogoduju u liječenju reumatskih bolesti, ublažavanju i liječenju kožnih oboljenja, bolesti zglobova, kostiju te ubrzavaju oporavak nakon operativnih zahvata. Lječilišna ponuda termi ogleda se u dva povezana bazena ispunjena ljekovitom vodom koja turistima i posjetiocima, ali i ljudima s tegobama pružaju mogućnost korištenja ljekovitih prirodnih čimbenika u kombinaciji s opuštanjem i rekreacijom u vidu plivanja. Pored blagotvornih učinaka
Međimursko veleučilište u Čakovcu 41
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije termalne vode, posjetiocima i turistima pruža se mogućnost korištenja ljekovitog blata koje svojim sastavom pozitivno utječe na oporavak i poboljšanje zdravlja (Terme Tuhelj.hr, 2020). U ponudi SPA i wellness centra pružaju se usluge opuštanja u finskim i parnim saunama, usluge aromaterapije, masaže termalnim blatom, što u kombinaciji s korištenjem ljekovite vode predstavlja izuzetno kvalitetnu i raznovrsnu ponudu zdravstvenog turizma. Terme Tuhelj svoju su ponudu dodatno oplemenile zabavnim parkom koji se prostire na 15.000 m2 i koji se sastoji od 8 bazena ispunjenih termalnom vodom. Unutarnji bazeni pružaju mogućnost rekreacije u vidu plivanja ili pak opuštanja u wellness i terapeutskom bazenu s ponudom vodenih masaža, slapova i gejzira (Terme Tuhelj.hr, 2020).
Slika 13. Terme Tuhelj
Izvor: https://www.booking.com/hotel/hr/terme-tuhelj.en-gb.html?aid=356980;label=gog235jc- 1DCAsoZUIMdGVybWUtdHVoZWxqSDNYA2hliAEBmAEJuAEGyAEM2AED6AEBiAIBqAIDuAKc l4DzBcACAQ;sid=0a1a7985449b69357722a4ae495bffe4;dist=0&keep_landing=1&sb_price_type=total &type=total& (4. 3. 2020.)
Međimursko veleučilište u Čakovcu 42
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
5.4. USTANOVE S PONUDOM USLUGA MEDICINSKOG TURIZMA Na području Krapinsko-zagorske županije aktivno djeluje nekoliko ustanova koje pružaju usluge medicinskog turizma. Pojedine ustanove djeluju u sklopu termalnih lječilišta poput onih u Stubičkim Toplicama i Krapinskim Toplicama, dok su druge privatnog karaktera poput Specijalne bolnice Sveta Katarina. Na području županije djeluju sljedeće ustanove: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice – bolnica je smještena u Krapinskim Toplicama u blizini lječilišta Aquae Vivae Krapinske Toplice te je jedna od najboljih i najmodernije opremljenih bolnica na području županije. Orijentirana je na privatne korisnike, ali svoje usluge pruža i korisnicima koji dolaze putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Svojom ponudom bolnica pokriva širok spektar usluga medicinskog turizma poput rehabilitacije djece, neuroloških i kardiovaskularnih bolesnika, traumatološke rehabilitacije, dijagnostike, radiologije, reanimatologije, sistematskih pregleda, fizikalne terapije, izokinetike, medicinsko-biokemijskog laboratorija i sl. Pored ovih usluga bolnica nudi i hidroterapije, hidrogimnastiku u termalnoj vodi, usluge relaksacije te pruža mogućnost osnovnog školstva i predškolskog odgoja za djecu s teškoćama u razvoju (SBKT.hr, 2020).
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke toplice – bolnica je smještena u Stubičkim Toplicama u neposrednoj blizini Hotela Matija Gubec. U svojoj ponudi bolnica privatnim i ostalim korisnicima pruža usluge specijalističkih pregleda, fizikalne medicine i rehabilitacije pomoću ljekovite termalne vode uz pomoć stručnog i kvalificiranog osoblja. U sklopu bolnice nalaze se 3 smještajna objekta s više od 200 ležajeva, čime je osiguran udoban smještaj korisnicima prilikom višednevnog trajanja medicinskih usluga. Opsegom usluga Stubičke toplice zaostaju za Krapinskim toplicama, što ne umanjuje njihovu kvalitetu usluga.
Specijalna bolnica za ortopediju, kirurgiju, neurologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Sveta Katarina – bolnica je smještena u blizini grada Zaboka,
Međimursko veleučilište u Čakovcu 43
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
pored Opće bolnice Zabok te slovi kao najmodernija i visoko specijalizirana ustanova koja svojom ponudom usluga visoke kvalitete i stručnosti privlači korisnike s područja cijele Hrvatske. Djelatnost bolnice pokriva širok spektar usluga poput dijagnostike, radiologije, ortopedije, neurokirurgije, fizikalne medicine i rehabilitacije, gastroenterologije, sistematskih pregleda, estetske kirurgije i sl. Bolnica je orijentirana isključivo na privatne korisnike, što je jedan od razloga izrazito visoke stručnosti osoblja i kvalitete.
Specijalna bolnica za kardiovaskularnu kirurgiju i kardiologiju Magdalena – bolnica je smještena na dvije lokacije, u Krapinskim Toplicama i Zagrebu i orijentirana je na kombinaciju privatnih korisnika te korisnika koji dolaze putem zdravstvenog osiguranja. Specijalizirana je u poljima kardiologije te pruža specijalističke usluge kardiologije, kardiokirurgije i telemedicine.3 Bolnicu odlikuju visoka stručnost kadrova te visoki standardi kvalitete, što potvrđuju međunarodni certifikati za kvalitetu usluge i sigurnost pacijenata.
Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju Akromion – bolnica je smještena u Krapinskim Toplicama u blizini lječilišta i Specijalne bolnice Krapinske Toplice. Specijalizirana je za usluge iz područja ortopedije i traumatologije te svojim korisnicima pruža usluge ortopedskih pregleda i zahvata, radiološke dijagnostike, anesteziologije te fizikalne terapije i rehabilitacije. Bolnicu odlikuju visoki standardi kvalitete i stručnosti, što potvrđuju međunarodni certifikati. Također, bolnica se nalazi na još 3 lokacije na području Hrvatske, a to su Zagreb, Split i Zadar.
Poliklinika za internu medicinu – dijalizu Vita – poliklinika Vita je prva specijalizirana klinika u području hemodijalize u Krapinsko-zagorskoj županiji orijentirana na turiste i privatne korisnike te pacijente drugih bolnica. Smještena je u Krapinskim Toplicama.
3 Pod pojmom telemedicine podrazumijeva se izvanbolnička dijagnostika na način da korisnik na korištenje dobiva prijenosni EKG uređaj koji rezultate dijagnoze šalje u bolnicu te se na temelju toga provode daljnja djelovanja.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 44
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
Uz specijalne bolnice specijalizirane u raznim područjima medicinskog segmenta zdravstvenog turizma, na području županije djeluje nekoliko dentalnih poliklinika koje svoje poslovanje usmjeravaju na oba segmenta korisnika, dakle one koji dolaze putem zdravstvenog osiguranja te privatne. Ordinacije su svojim poslovanjem postigle vrhunsku kvalitetu i zadovoljstvo korisnika, a usluge su cjenovno prihvatljivije u usporedbi s poliklinikama u Zagrebu ili drugim gradovima. Pored dentalnih poliklinika, na području županije nalaze se i poliklinike povezane s oftalmologijom, ginekologijom i ostalim područjima medicine.
5.5. USTANOVE S PONUDOM USLUGA WELLNESS TURIZMA Wellness turizam na području županije uglavnom se nalazi kao sastavni dio ponude hotela ili termi, izuzev nekoliko centara koji pružaju isključivo wellness usluge ili pak kao jednu od usluga. Svi hoteli i terme na području županije u svojoj ponudi nude usluge iz područja wellness turizma. Usluge wellnessa u hotelima vrlo su slične po sadržajima, dijele se na medicinski wellness i na čisto opuštanje, te je samim time vrlo tanka granica između loše i dobre usluge. Cijene wellnessa ne odstupaju mnogo od hotela do hotela ili od termi do termi, što na neki način turistu olakšava izbor budući da je i ponuda vrlo slična po kvaliteti. Uz ponudu wellnessa u hotelima i termama, na području županije djeluje i nekoliko wellness centara koji pružaju isključivo usluge wellnessa te nekoliko fitnes centara koji uz usluge fitnesa pružaju i usluge wellnessa.
5.6. TURISTIČKE ATRAKCIJE Ponuda zdravstvenog turizma Krapinsko-zagorske županije oplemenjena je mnoštvom turističkih atrakcija, od kojih su neke jedinstvene za ovu županije i na neki način je i definiraju. U segmentu kontinentalnog turizma Krapinsko-zagorska županija ostvaruje pozitivne trendove, čemu svjedoči podatak da je 2019. godine na Danima turizma održanim u Hvaru Krapinsko-zagorska županija proglašena najboljom i najuspješnijom turističkom destinacijom kontinentalne Hrvatske, čime je ušla u finale za izbor najbolje turističke destinacije Hrvatske (HrTurizam.hr, 2020).
Međimursko veleučilište u Čakovcu 45
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
Turistička ponuda Hrvatskog zagorja vrlo je različita i ima mnoštvo toga za ponuditi potencijalnim turistima koji svoj zdravstveni odmor žele upotpuniti razgledavanjem i upoznavanjem Krapinsko-zagorske županije. Netaknuta priroda županije može poslužiti kao atrakcija zaljubljenicima u aktivni odmor na otvorenom ili šetnju i piknik. Županija nudi pregršt atrakcija i aktivnosti na otvorenom poput posjete raznim jezerima, uspone do ruševina starih gradova poput Cesargrada, šetnje brojnim šetnicama na području županije kao što su povijesno-poučna staza Kamenjak koja je izravno povezana s lječilištem Stubičke toplice, ekostaza Cesargradskom gorom koja ima rekreacijsko- edukativni karakter ili pak posjet Parku prirode Medvednica. Na području županije nalazi se i nekoliko vidikovaca poput onih u Desiniću ili Kostelu s kojih se pruža širok i predivan pogled na zelenilo Krapinsko-zagorske županije. Od ostalih aktivnosti u prirodi županija nudi brojne konjičke klubove, nekoliko OPG-a, nekoliko privatnih zooloških vrtova poput ZOO-a u Erveniku te rančeve. Uz to, turisti svoje vrijeme mogu provesti u nekom od vodenih parkova na području županije ili se okušati u letu helikopterom na simulatoru u Krapinskim Toplicama. U području kulture županija se može pohvaliti brojnim dvorcima poput Velikog Tabora, Bežanca, Oršića, Hellenbacha. Dvorci su obnovljeni te je većina njih otvorena za posjetioce i upotpunjena gastronomskom i dodatnom turističkom ponudom. Uz dvorce, turisti mogu svoje vrijeme iskoristiti za obilazaka nekog od muzeja, od kojih su najpoznatiji Muzej krapinskog pračovjeka i Muzej seljačkih buna. U kulturnoj ponudi županije nalaze se i brojne crkve za poklonike sakralnog turizma, galerije te znamenitosti poput Spomenika hrvatskoj himni u Kumrovcu, nalazišta krapinskog pračovjeka Hušnjakovo u Krapini, spomen park Rudolfu Perešinu u Gornjoj Stubici i sl. Također, županija u ponudi ima i tematske rute koje objedinjuju rekreaciju na otvorenom i edukaciju o županiji koje uspješno spajaju kulturu, povijest, znamenitosti, gastronomiju i zdravlje.
5.7. UGOSTITELJSKA PONUDA
Ugostiteljska ponuda Krapinsko-zagorske županije vrlo je brojna i ogleda se u ponudi usluga kafića, hotelskih restorana, restorana, OPG-a te pokoje konobe. Na
Međimursko veleučilište u Čakovcu 46
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije području županije najbrojniji su kafići koji se međusobno razlikuju isključivo po ambijentu i cijeni, a ponuda je dosta homogena. Gastronomska ponuda Krapinsko-zagorske županije ogleda se u hrani pripremljenoj od svježih i domaćih namirnica. Hrana se priprema tradicionalno i uspješno se kombinira sa suvremenom kuhinjom. Na području županije nalazi se nekoliko vrsnih restorana, bilo da su samostalni ili pak u sklopu hotela, koji svojom hranom, ambijentom i okruženjem uspješno privlače domaće, ali i strano stanovništvo. Od takvih objekata svakako treba spomenuti Vuglec breg u Krapini, Grešne gorice u Desiniću, vilu Zelenjak – Ventek u Kumrovcu te klet Kozjak u Svetom Križu Začretju. Spomenuti restorani samo su dio ugostiteljske ponude na području županije, no ističu se kao izuzetno kvalitetni i prepoznati od strane turista iz obližnjih zemalja, što potvrđuju i njihove pozitivne recenzije. Uz restorane, na području županije nalaze se i brojne vinarije koje turistima omogućuju kušanje vrhunskih i nagrađivanih vina, a nerijetko turisti mogu spojiti tradicionalnu zagorsku kuhinju s vinom, čime je gastronomski turistički doživljaj destinacije dodatno oplemenjen. Od najpopularnijih vinarija treba spomenuti vinariju Vuglec breg, vinariju Micak iz Marije Bistrice, vinariju Sever iz Klanjca te vinariju Bolfan iz Hraščine. Pored vinarija, na području županija nalaze se i brojni fast food objekti, kavane, pubovi te slastičarnice.
5.8. SADRŽAJI ZA RAZONODU I REKREACIJU Krapinsko-zagorska županije svojom se prirodom i reljefom ističe kao idealna destinacija za provođenje aktivnog odmora i rekreacije na otvorenom. Brežuljci, šetnice, mogućnosti planinarenja i istraživanja šuma, vožnja bicikla i paragliding samo su neke od mogućnosti koje turisti mogu iskoristiti prilikom posjete destinaciji kako bi dodatno doprinijeli svojem psihičkom i fizičkom zdravlju. U zadnjih nekoliko godina sve više se javlja svijest o važnosti bavljenja sportskim aktivnostima i rekreacijom. Ta ideja uspješno je uklopljena u viziju razvoja kao poželjne destinacije zdravstvenog turizma te se na području županije razvio popriličan broj sportsko-rekreativnih sadržaja. Prilikom razvoja sportsko-turističkih sadržaja istaknula su se dva poželjna pravca, to su adrenalinski sadržaji te pješačke staze. Od
Međimursko veleučilište u Čakovcu 47
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije adrenalinskih sadržaja razvilo se nekoliko paintball klubova na području Konjščine, Oroslavja i Tuheljskih Toplica, zatim aerodrom Rudolfa Perešina u Zaboku koji omogućuje turistima let jedrilicom i balonom na vrući zrak te quad klub u Pregradi koji turistima nudi mogućnost vožnje prirodom na quadovima. Od pješačkih staza treba istaknuti one koje su najbolje uređene i najbolje prepoznate, a to su toplički pješački prsten u Krapinskim Toplicama koji objedinjuje rekreacijske, trim i medicinske šetnice uz obilazak turističkih atrakcija poput vidikovaca, vinskih cesta i kapelica, zatim pješačke staze Tuhelj koje objedinjuju 4 kružne staze i razgledavanje prirode, vinskih cesta, vidikovaca, crkvi i dvorca Mihanović, te planinarska obilaznica „Za dušu i tijelo“ u Mariji Bistrici koja uključuje sadržaje poput bistričke Kalvarije, kapelice Ladislav, odmorišta, vinarije Micak, lovačkog rezervata te parka skulptura.
6. EKONOMSKI UČINCI ZDRAVSTVENOGA TURIZMA NA PODRUČJU KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Krapinsko-zagorska županija prepoznala je vrijednost i potencijal svojih ljekovitih prirodnih resursa te je s ciljem razvoja zdravstvenoga turizma i pozicioniranja županije kao konkurentne i poželjne destinacije zdravstvenoga turizma svoja ulaganja i planove usredotočila na razvoj tog specifičnoga oblika turizma. Pregledom resursa i ostalih faktora nužnih za razvoj zdravstvenoga turizma ustanovljeno je da je županija izuzetno povoljna za razvoj takve vrste turizma, što je vidljivo iz podataka o povećanju dolazaka turista, boravcima i noćenjima na području županije te povećanju prihoda od turizma u periodu od nekoliko godina.
6.1. TURISTIČKA POTROŠNJA U ZDRAVSTVENOM TURIZMU U 2018. godini Krapinsko-zagorska županija je na Danima turizma održanim na Hvaru proglašena najboljom destinacijom kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. U odnosu na 2017., županija je ostvarila 12,27 % više turističkih dolazaka te 7,44 % više noćenja, odnosno 17.398 dolazaka više te 24.143 noćenja više, što su izvanredni rezultati unutar perioda od jedne godine. Što se tiče smještajnih kapaciteta, u 2018.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 48
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije godine je u odnosu na 2017. godinu broj registriranih komercijalnih ležajeva premašio je brojku od 3000, dok se broj smještajnih kapaciteta u hotelskom smještaju povećao za 365 ležajeva. Jedan od ciljeva županije je razviti turizam i ostvariti turističku aktivnost kroz cijelu godinu, a o uspjehu i ostvarenju cilja govore podaci o preko 720.000 kupača kroz cijelu godinu, oko 200.000 posjetitelja muzeja te 950.000 – 1.000.000 hodočasnika koji posjete marijansko svetište u Mariji Bistrici (KZZ.hr, 2020). Kako je cilj ovoga rada istražiti razvoj i potencijale zdravstvenoga turizma na području županije, važno je spomenuti rezultate lječilišta i lokacija povezanih sa zdravstvenim turizmom. Spomenuti podatak o preko 720.000 kupača kroz godinu odnosi se na lječilišta na području županije, od kojih su najposjećenije Terme Tuhelj i Terme Jezerčica. U 2018. godini Terme Tuhelj privukle su 307.279 posjetitelja, Terme Jezerčica 179.733, Krapinske toplice 157.061, dok su Stubičke toplice privukle 85.393 posjetitelja. U odnosu na 2017. godinu, ovi podaci govore o 6,5 % više posjetitelja kupališnih destinacija na području županije, odnosno 44.538 posjetitelja više (KZZ.hr, 2020). Podaci za razdoblje 2018. – 2019. su sljedeći, grafički prikazani:
Tablica 2. Statistika dolazaka i noćenja turista 2019./2018.
STATISTIKA DOLAZAKA I NOĆENJA KZŽ 1. 1. – 31. 12. 2019. / 1. 1. – 31. 12. 2018. Povećanje Povećanje dolazaka noćenja u Dolasci Dolasci u odnosu Indeks Noćenja Noćenja odnosu Indeks Država 2019. 2018. na 2018. dolazaka 2019. 2018. na 2018. noćenja Domaći turisti 89.316 82.045 7.271 108,86 % 197.241 187.459 9.782 105,22 % Strani turisti 87.294 77.105 10.189 113,21 % 175.908 160.990 14.918 109,27 % UKUPNO 176.610 159.150 17.460 110,97 % 373.149 348.449 24.700 107,09 %
Izvor: KZŽ, https://visitzagorje.hr/statistika/ (9. 3. 2019.)
Međimursko veleučilište u Čakovcu 49
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
Iz navedenih podataka vidljiv je kontinuirani porast turističke aktivnosti na području županije. U području zdravstvenog turizma, prvenstveno kupališnog i lječilišnog, također je zabilježen porast. U 2019. godini zabilježen je porast kupača i posjetitelja lječilišta u odnosu na 2018. U nastavku su prikazani grafički podaci o posjetiteljima lječilišta kroz tromjesečja za 2018. i 2019. godinu:
Tablica 3. Podaci o posjetiteljima kupališta za 2018. godinu – tromjesečno
KUPALIŠTA I. II. III. IV. UKUPNO TERME JEZERČICA Ukupno 37.098 44.987 66.810 30.838 179.733 Dnevni 28.162 36.427 56.517 21.167 S višekratnom ulaznicom 1.226 1.661 2.131 1191 S plaćenim noćenjem 7.710 6.899 8.162 8.480 TERME TUHELJ Ukupno 62.856 69.702 122.350 52.371 307.279 Dnevni 35.367 44.892 85.787 26.321 S višekratnom ulaznicom 469 400 598 350 S plaćenim noćenjem 27.020 24.410 35.965 25.700 SUTINSKE TOPLICE4 Ukupno 0 0 0 0 0 Dnevni 0 0 0 0 S višekratnom ulaznicom 0 0 0 0 S plaćenim noćenjem 0 0 0 0 KRAPINSKE TOPLICE Ukupno 43.421 43.714 36.210 33.716 157.061 Dnevni 35.525 35.506 34.641 26.801 S višekratnom ulaznicom 728 965 563 420 S plaćenim noćenjem 7.168 7.243 1.006 6.495 STUBIČKE TOPLICE Ukupno 19.203 18.908 19.577 19.915 77.603 Dnevni 5.998 7.329 7.415 7.125 S višekratnom ulaznicom 1.120 920 820 1.300 S plaćenim noćenjem 12.085 10.659 11.342 11.490
Ukupno 729.466 Specijalna bolnica Stubičke Toplice, vanjski kupači – ukupan broj kupača u 2018. 7.790
Izvor: KZŽ, https://visitzagorje.hr/statistika/ (9. 3. 2019.)
4 Sutinske toplice do današnjeg datuma nisu aktivne.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 50
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
Tablica 4. Podaci o posjetiteljima kupališta za 2019. godinu – tromjesečno
KUPALIŠTA I. II. III. IV. UKUPNO TERME JEZERČICA Ukupno 36.181 51.718 66.043 33.411 187.353 Dnevni 26.351 41.518 54.775 22.885 S višekratnom ulaznicom 1.764 2.050 1.887 1.141 S plaćenim noćenjem 8.066 8.213 9.381 9.385 TERME TUHELJ Ukupno 61.335 90.479 130.031 56.944 338.789 Dnevni 33.427 64.290 92.569 28.314 S višekratnom ulaznicom 532 582 603 264 S plaćenim noćenjem 27.376 25.607 36.859 28.366 SUTINSKE TOPLICE Ukupno 0 0 0 0 0 Dnevni 0 0 0 0 S višekratnom ulaznicom 0 0 0 0 S plaćenim noćenjem 0 0 0 0 KRAPINSKE TOPLICE Ukupno 42.099 44.177 40.150 37.032 163.458 Dnevni 35.717 36.525 36.232 30.528 S višekratnom ulaznicom 485 707 864 1.164 S plaćenim noćenjem 5.897 6.945 3.054 5.340 STUBIČKE TOPLICE Ukupno 21.954 19.794 21.248 19.794 82.790 Dnevni 8.443 6.887 8.021 7.677 S višekratnom ulaznicom 1.160 1.060 1.220 950 S plaćenim noćenjem 12.351 11.847 12.007 11.167
Ukupno 778.790
Sp ecijalna bolnica Stubičke Toplice, vanjski kupači – ukupan broj kupača u 2019. 6.400
Izvor: KZŽ, https://visitzagorje.hr/statistika/ (9. 3. 2019.)
Podaci o posjetiteljima kupališta i lječilišta govore o povećanju od 6,8 % u 2019. godini u odnosu na 2018., što iznosi 49.324 posjetitelja više, odnosno 4.786 posjetitelja više nego u razdoblju od 2017. do 2018. godine.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 51
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
Navedeni podaci dokazuju porast popularnosti i prepoznatljivosti kao vrhunske destinacije zdravstvenog turizma te su pokazatelj dobre strategije razvoja županije. Uz podatke o dolascima i noćenju, važno je prikazati i podatke o potrošnji turista na području županije, prvenstveno u segmentu zdravstvenog turizma. Prema podacima navedenima u Katalogu projekata zdravstvenog turizma, Krapinske toplice u 2017. godini imale su ukupno 1594 strana i domaća komercijalna gosta koji su zajedno ostvarili 25.425 noćenja te su u prosjeku proveli oko 16 dana u lječilištu. Tržišna zarada lječilišta 2017. iznosila je 23.515.305,00 kuna, što dovodi do zaključka da je prosječna potrošnja po danu iznosila 922 kune. Stubičke toplice 2017. godine privukle su 1.619 komercijalnih gostiju, isključivo domaćih, koji su ostvarili ukupno 17.722 noćenja. Ukupni tržišni prihod lječilišta iznosio je 6.530.951,00 kunu, što uzevši u obzir da gosti u prosjeku odsjedaju do 11 dana u lječilištu, dovodi do dnevne potrošnje od 366,72 kune. Terme Tuhelj su 2017. godine privukle 46.302 posjetitelja, 24.227 domaćih te 22.075 stranih, koji su zajedno ostvarili 119.643 noćenja. Gosti su u prosjeku odsjedali oko 2,5 dana u smještajnim kapacitetima termi. Ukupni tržišni prihod termi 2017. iznosio je 59.502.876,00 kuna, što dovodi do podatka da je prosječna dnevna potrošnja iznosila 1.285,10 kuna (Katalog projekata zdravstvenog turizma Hrvatske, 2018).
6.2. ZAPOSLENOST U ZDRAVSTVENOM TURIZMU Prema zadnjim podacima iz 2020., Krapinsko-zagorska županija bilježi porast zaposlenosti. 2019. godine na području županije zabilježeno je 37.036 zaposlenih te 38.133 nezaposlene osobe, što je u odnosu na 2013. godinu koja je bila krizna 5019 osoba više u radnom odnosu (KZZ.hr, 2020). Prema podacima iz 2017. godine, ukupno je u zdravstvu Krapinsko-zagorske županije bilo zaposleno oko 2.400 djelatnika. Konkretno, u lječilištima i specijalnim bolnicama broj zaposlenih je sljedeći, prema Katalogu zdravstvenog turizma iz 2017. godine, a vezano za županiju:
Međimursko veleučilište u Čakovcu 52
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
Tablica 5. Broj zaposlenih u specijalnim bolnicama i lječilištima Krapinsko-zagorske županije
NAZIV USTANOVE MEDICINSKI OSTALI DJELATNICI UKUPNO DJELATNICI ZAPOSLENIH SB Krapinske Toplice 477 272 749 SB Stubičke Toplice 122 28 180 Terme Tuhelj 8 172 180 Terme Jezerčica 75
Izvor: vlastita izrada autora
Prema pokazateljima iz 2019. godine, na području županije vlada trend smanjenja nezaposlenosti. Usporedbom ožujka 2018. godine i ožujka 2019., stopa pada nezaposlenosti iznosila je 4,1 % odnosno 103 osobe (KZZ.hr, 2020). U segmentu zdravstvenog turizma na području županije ne nedostaje stručnih kadrova, što je vidljivo iz podataka navedenih u tablici. Lječilišta i specijalne bolnice opskrbljene su visokostručnim kadrovima kao i ostalim djelatnicima, što je vidljivo kroz visok stupanj zadovoljstva korisnika uslugom. Problem koji se nazire na području županije, a vezan je izravno za zdravstvo i zdravstveni turizam, je premali broj nedostatak mlađih visokoobrazovanih kadrova u segmentu zdravstva i medicine. Uzroci takvog negativnog trenda su premali interes za visokoškolsko obrazovanje, naročito u sektoru zdravstva, nedostatak odgovarajućih ustanova za medicinsko obrazovanje te negativan trend sve većeg broja stanovništva starije dobi.
6.3. INVESTICIJE U ZDRAVSTVENOM TURIZMU Prema podacima iz 2017. godine navedenim u Katalogu projekata zdravstvenog turizma Hrvatske, na području županije u razvoj zdravstvenog turizma, točnije lječilišta i njihove ponude, uloženo je 345.070.000 kuna. U katalogu su navedene investicije u dva lječilišta na području županije, Stubičke toplice te Krapinske toplice. Stubičke toplice su tijekom 2017. godine u razvoj lječilišta i svoje ponude investirale 177 milijuna kuna, prvenstveno u razvoj i obnovu bazena s termalnom vodom, energetsku efikasnost, izgradnju i opremanje novih smještajnih kapaciteta, izgradnju restorana u sklopu termi te projekt pokretanja uzgoja povrća i voća za vlastite potrebe,
Međimursko veleučilište u Čakovcu 53
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije kao i za potrebe drugih zdravstvenih ustanova na području Krapinsko-zagorske županije. Krapinske toplice su tijekom 2017. godine u svoj razvoj investirale 168.070.000 kuna u rekonstrukciju postojećih objekata sa svrhom poboljšanja kvalitete usluge i energetske učinkovitosti, u izgradnju novih smještajnih kapaciteta za medicinsku rehabilitaciju, wellness centar s hidroterapijom, znanstveno-nastavni centar te u proširenje površine termi sa svrhom izgradnje dodatnih sadržaja zdravstvenog turizma (Katalog projekata zdravstvenog turizma Hrvatske, 2018). Također, na području županije je u svrhu povezivanja zdravstvenog turizma i obrazovanja predviđena gradnja Poslovno-tehnološkog inkubatora kao mjesta transfera znanja, iskustva i tehnologije u svim sektorima gospodarstva, pa tako i u segmentu zdravstvenog turizma u vidu razvoja usluga, znanja i tehnologija nužnih za dodatni razvoj zdravstvenog turizma na području Krapinsko-zagorske županije.
7. ANALIZA POTENCIJALA RAZVOJA I DODATNOG UNAPREĐENJA ZDRAVSTVENOG TURIZMA KRAPINSKO- ZAGORSKE ŽUPANIJE Krapinsko-zagorska županija, bogata termalnim izvorima i renomiranim lječilištima s povoljnom geopozicijom ima potencijal postati najbolja destinacija zdravstvenog turizma u Hrvatskoj te se visoko pozicionirati na ljestvici konkurentnih destinacija poznatih po zdravstvenom turizmu u Europi. No, iako je trend razvoja zdravstvenog turizma pozitivan, a investicije u njegov razvoj pokazuju pozitivne rezultate i napredak, još uvijek ima prostora dodatno poboljšati i proširiti ponudu.
7.1. ULAGANJA U BUDUĆI RAZVOJ ZDRAVSTVENOG TURIZMA Prepoznavanje pravih potencijala i kvalitetno ulaganje u njihovu valorizaciju temelj su razvoja svakog oblik turizma pojedine destinacije, pa tako i zdravstvenog turizma. Dosadašnjim investicijama u razvoj prepoznatljivosti destinacije, pripadajuće oblike turizma između kojih je i zdravstveni te kvalitetu života i kvalitetu turističke ponude županija je ostvarila značajne ciljeve. Rezultati iz 2019. godine ukazuju na povećanje dolazaka turista (53 % domaćih i 47 % stranih) za 11 %, što je 17.460 dolazaka više u odnosu na 2018. godinu. Županija kao destinacija privlači turiste iz svih regija
Međimursko veleučilište u Čakovcu 54
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
Hrvatske, ali i inozemstva, što Krapinsko-zagorsku županije pozicionira kao najbolju u klasteru zdravstvenog turizma kontinentalne Hrvatske. Tijekom 2019. godine županija je iznimne napore uložila u brendiranje svojih turističkih proizvoda, među kojima su najvažnija upravo lječilišta, marijanski turizam te manifestacije koje se održavaju svake godine i od iznimnog su značaja za turističku sliku destinacije, poput prikaza seljačke bune u Gornjoj Stubici te Susreta za Rudija koji se organiziraju u čast Rudolfu Perešinu. Najveći dio investicija usmjeren je upravo u obnovu i razvoj lječilišta, pripadajućih smještajnih kapaciteta te proširenje ponude lječilišta kako bi se ostvario cilj pozicioniranja županije kao vodeće u zdravstvenom turizmu (Zagorje.com, 2020). Iako su ulaganja u razvoj i poboljšanje zdravstvenog turizma iznimno velika i kvalitetna, na području županije postoje dva lječilišta koja su još uvijek izvan funkcije, a počivaju na termalnim izvorima, Sutinske i Šemničke toplice. Oba lječilišta zatvorena su i s današnjim danom neaktivna, što predstavlja velik gubitak za ponudu zdravstvenog turizma županije. Sutinske toplice poznato su i renomirano lječilište na području županije čija je tradicija duga gotovo 230 godina privlačila turiste u velikom broju, prvenstveno zbog ljekovitosti svoje vode čija su svojstva izrazito pogodna za liječenje reumatskih, kardiovaskularnih i bolesti lokomotornog sustava. Na danas zapuštenom području Sutinskih toplica nalaze se dva vanjska bazena smještena usred prirode i zelenila, što dodatno utječe na ljekovitost lokacije. Uz bazene, u Sutinskim toplicama nalazio se i restoran. Iako se godinama govori o ponovnom pokretanju Sutinskih toplica, konkretnih pomaka još uvijek nema. Prema Master planu Krapinsko-zagorske županije obnova Sutinskih toplica predviđena je do 2025. Potencijal obnove i razvoja Sutinskih toplica te njihov utjecaj na proširenje ponude zdravstvenog turizma županije je velik i svakako plan obnove i razvoja treba što prije ostvariti. Sutinske toplice leže na 3 jaka geotermalna izvora dovoljna za punjenje postojeća dva vanjska bazena te najmanje dva unutarnja. Obnovom postojećih bazena, gradnjom kompleksa koji bi sadržavao unutarnje bazene te proširenjem infrastrukture sadržajima poput sportske dvorane koja bi se istovremeno mogla koristiti za rehabilitacijske programe te vanjskih sportsko- rekreativnih sadržaja stvorio bi se kvalitetan temelj za kupališni turizam. U cilju pozicioniranja Sutinskih toplica kao lječilišta u kojem bi se posjetiteljima omogućio
Međimursko veleučilište u Čakovcu 55
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije višednevni boravak, potrebno je izgraditi smještajne kapacitete do 300 ležajeva, čime bi toplice pokrile i kupališni oblik turizma i višednevni lječilišni. Pored navedenog, potrebno je investirati i u prometnu povezanost Sutinskih toplica s ostalim dijelovima županije budući da se do toplica može doći isključivo automobilom, povećanje parkirnih mjesta te energetsku i komunalnu infrastrukturu. Uvođenjem autobusne linije koja bi vodila do lječilišta osigurao bi se dolazak gostiju u dovoljnom broju da poslovanje bude isplativo i kroz godine ostvaruje napredak. Šemničke toplice, kao i Sutinske, još su jedan neiskorišteni potencijal Krapinsko- zagorske županije koji bi svojom obnovom i ponovnim stavljanjem u funkciju značajno doprinio razvoju zdravstvenog turizma. Master planom razvoja turizma Krapinsko- zagorske županije, Strategijom razvoja turizma Krapinsko-zagorske županije do 2020. godine te Strategijom razvoja grada Krapine predviđena je revitalizacija Šemničkih toplica u vidu turističko-rekreacijskog kompleksa s ciljem razvoja sportsko-kupališnog turizma. Za tu svrhu predviđena je gradnja prometne, energetske i komunalne infrastrukture, zgrade sa zatvorenim olimpijskim bazenom s komplementarnim sadržajima, akvaparka s dva vanjska bazena i popratnim zabavnim sadržajima te gradnja parkirališta, trga i mjesta za sunčanje. Uz navedeno, planirana je gradnja hotela i apartmanskog naselja, čime bi Šemničke toplice postale vrlo poželjna i konkurentna destinacija na području županije, ali i Hrvatske.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 56
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
Slika 14. Predviđeni razvoj lječilišta Šemničke toplice
Izvor: https://www.zagorje.com/clanak/vijesti/semincke-toplice-planira-se-izgradnja-zgrade-zatvorenog- olimpijskog-bazena-dva-vanjska-s-v (11. 3. 2020.)
Uz obnovu i pokretanje Sutinskih i Šemničkih toplica, predviđen je i razvoj postojeće infrastrukture u vidu proširenja i poboljšanja postojećih wellness programa, razvoj i povećanje broja smještajnih kapaciteta u skladu s kontinuiranim porastom dolazaka i noćenja, povezivanje lokalnih OPG-a te suradnja lječilišta i hotela s gospodarstvima s ciljem korištenja prirodnih i zdravih sastojaka u prehrani i wellness tretmanima, razvoj sportsko-rekreativnih sadržaja kojih u ponudi Krapinsko-zagorske županije nedostaje (razvoj šetnica, planinarskih staza, brdskog biciklizma, konjičkih staza, objekata i terena za sportske pripreme sportaša i sl.) te povezivanje SPA i wellness proizvoda županije. Potencijala za razvoj zdravstvenog turizma i turizma općenito na području Krapinsko-zagorske županije svakako ima. Moguće je razvijati termalne i zdravstvene hotele visokokvalitetne i široke ponude koji bi svojom ponudom objedinili sve podsegmente zdravstvenog turizma. U pogledu smještaja, potrebno je poticati razvoj i pokretanje ruralnog turizma i agroturizma koji bi u svojoj ponudi povezali smještaj u
Međimursko veleučilište u Čakovcu 57
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije mirnim područjima okruženim prirodom sa zdravom i prirodnom hranom te sportsko- rekreacijskim sadržajima prilagođenim okruženju. Primjerice, na području Krapinsko- zagorske županije postoji potencijal razvoja ruralnih turističkih naselja, apartmana, kampova, resorta i tematskih hotela koji bi osim smještaja i ugostiteljske ponude svojim gostima pružali mogućnost boravka na selu u kontaktu s prirodom i smirujućim okruženjem, upotpunjenu modernim turističkim uslugama poput wellnessa. Uz wellness, gostima bi se mogla pružiti i mogućnost sudjelovanja u aktivnostima poput ribolova, rada u vinogradu, uzgoja voća i povrća i sl. Također, brojne dvorce i kurije na području županije moglo bi se potencijalno iskoristiti za razvoj smještajnih kapaciteta, čime bi se ostvario moderni boravak u antičkom okruženju.
7.2. RAZVOJ I POBOLJŠANJE KADROVA ZDRAVSTVENOG TURIZMA Razvoj edukacije i specijaliziranja u određenim područjima jedan je od strateških ciljeva razvoja turizma Krapinsko-zagorske županije. U pogledu obrazovanja, na području županije javlja se problem nedostatka visoko educiranih kadrova, naročito mlađih, čega nije pošteđen ni medicinski sektor koji je nužan za razvoj zdravstvenog turizma. Na području županije djeluju tek dvije srednje škole u čijim programima su zanimanja relevantna za zdravstveni turizam, a to su Srednja škola Bedekovčina, koja u svojem programu zanimanja omogućava školovanje za medicinsku sestru, medicinskog tehničara i fizioterapeutskog tehničara, te Srednja škola Pregrada koja omogućava školovanje za fizioterapeutskog tehničara, medicinsku sestru te tehničara opće njege. Svi ovi smjerovi izravno su uključeni i potrebni u razvoju zdravstvenog turizma, posebice u pogledu ljudskih potencijala. Nedostatak visokih učilišta u zdravstvenom sektoru poput Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu onemogućava visoko školovanje i stjecanja iskustava mladim ljudima s područja županije koji visoko obrazovanje i specijalizaciju stječu u Zagrebu ili gradovima izvan županije. Na području županije djeluje tek jedno visoko učilište koje omogućava studij fizioterapije, što je svakako premalen broj s obzirom na trend rasta i razvoja zdravstvenog turizma u Krapinsko- zagorskoj županiji. Uz nedostatak mladih i visoko educiranih medicinskih kadrova, na području županije nedostaje pedagoga, psihologa te defektologa čija je stručnost u radu s djecom s posebnim potrebama neophodna. Primjerice, Krapinske Toplice pružaju mogućnost
Međimursko veleučilište u Čakovcu 58
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije osnovnog školstva i predškolskog odgoja djece s poteškoćama u razvoju, što je povezano s rehabilitacijom i terapijama djece oboljele od motoričkih bolesti. Nedostatak potrebnih kadrova u ovom segmentu zdravstvenog turizma koji povezuje medicinsku skrb i obrazovanje predstavlja potencijalnu poteškoću u budućem razvoju zdravstvenog turizma. Krapinsko-zagorska županija u svojem planu razvoja zdravstvenog turizma predvidjela je razvoj ljudskih potencijala kao jedan od strateških ciljeva razvoja. Navedenim ciljem trebala bi se osigurati potrebna obrazovna infrastruktura za srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u području medicine te prilagoditi tržištu rada. Budući da se javlja potreba za mladim i visoko educiranim kadrovima, proširenje postojećih srednjoškolskih programa zanimanjima koja su potrebna u zdravstvenom turizmu te osnivanje visokih zdravstvenih učilišta imalo bi pozitivan utjecaj na razvoj zdravstvenog turizma te bi osiguralo dovoljno potrebnih i educiranih kadrova s područja županije, čime bi se domaćem mladom stanovništvu osigurao posao te bi se smanjila depopulacija. Uz zdravstveni kadar, za razvoj zdravstvenog turizma potrebni su i mladi, educirani menadžeri koji bi svojim znanjima, vizijom i poduzetničkim duhom osigurali razvoj i pozitivno poslovanje ustanova zdravstvenog turizma, čime bi se pozicioniranje županije kao najbolje i konkurentne destinacije zdravstvenog turizma znatno olakšalo.
7.3. POBOLJŠANJE MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI DESTINACIJE Hrvatsko zagorje svoju turističku ponudu promovira pod sloganom „Zagorje – bajka na dlanu“. Promidžbenim spotom koji je napravljen od strane TZ Krapinsko-zagorske županije vrlo je detaljno i kvalitetno obuhvaćen turizam županije. Promidžbeni spot u trajanju od gotovo 4 minute obuhvaća sve oblike turizma koji postoje na području županije poput sakralnog, kulturnog, avanturističkog, gastronomskog, sportsko- rekreativnog i sl. Videospot obuhvaća jednim dijelom i zdravstveni turizam, i prikazuje mogućnost wellnessa u jednom od zagorskih hotela te dio doživljaja u Termama Tuhelj. Iako je spot kvalitetno i sveobuhvatno napravljen i samim tim je odličan marketinški alat, postoji nekoliko mana u ovakvom načinu promocije.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 59
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
Promidžbeni spot Krapinsko-zagorske županije potencijalni turist kojemu je Zagorje potpuno nepoznata destinacija može pogledati na službenoj web-stranici Hrvatskog zagorja ili na platformi YouTube. Iako je promidžbenim spotom županija predstavila sebe i svoj turizam na sajmu u Milanu 2020. godine, premalo je načina i kanala kojim se može doprijeti do potencijalnih turista, osim ako već nisu upoznati s destinacijom ili ako dolaze iz susjednih zemalja. U današnje doba interneta i rastućeg broja informatički pismenih korisnika, TZ Krapinsko-zagorske županije trebala bi što više i bolje iskoristiti internetske kanale i mogućnosti plaćenog oglašavanja. Županija koristi društvenu mrežu Facebook na kojoj postoji stranica koja se bavi temama iz Zagorja, no ne isključivo turizmom, turističkim aktivnostima i aktivnom promidžbom, što je velik nedostatak s obzirom na to da je Facebook izrazito moćan kanal promidžbe, pogotovo ako se želi doprijeti do mlađih generacija. Nadalje, Krapinsko-zagorska županije ne iskorištava ni platforme poput Instagrama koja je, kao i Facebook, izvrstan kanal promidžbe. Korisnički račun pod imenom „Zagorje – a fairytale at hand“ te isto ime na hrvatskom upotpunjeno hashtagom poput #fairytaleathand ili #exploreZagorje omogućili bi brzu i široku promociju s obzirom na to da destinacija privlači relativno puno turista iz svih dijelova Hrvatske i susjednih zemalja. Objavljivanje slika ili videa nastalih tijekom boravka na području destinacije te umetanje hashtaga omogućilo bi turistima kojima je destinacija nepoznata stjecanje prvog vizualnog dojma o destinaciji te buđenje interesa za posjet. Promidžbeni spot destinacije mogao bi se plasirati do potencijalnih korisnika i plaćenim oglašavanjem putem drugih web-stranica ili unutar pojedinih aplikacija. Ovakav način promidžbe je izvrstan način dopiranja do širokog kruga korisnika i vrlo je pogodan ukoliko želimo doprijeti do određenog segmenta korisnika. Personalizirani marketing omogućuje prilagođavanje promidžbenog sadržaja svakom segmentu korisnika ili svakom korisniku pojedinačno, što rezultira daleko većim interesom i sviješću o proizvodu, a samim tim i pruža veće mogućnosti za prodaju i stvaranje vjernih korisnika. Analizom Strategije razvoja Krapinsko-zagorske županije i predviđenih kanala komunikacije i promidžbe te Master plana Krapinsko-zagorske županije primijećeno je vrlo usko područje na kojem bi se komunikacijsko-promidžbene aktivnosti provodile. Županija svojim predviđenim aktivnostima marketinga pokriva sjeverozapadnu
Međimursko veleučilište u Čakovcu 60
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
Hrvatsku te područje Zagorja, što je svakako premalo područje koje bi bilo primarno za provođenje marketinških aktivnosti. Master planom su analizirane strategije marketinga županije te su podijeljene u 3 grupe aktivnosti. Aktivnosti visokog prioriteta obuhvaćaju strategije poput osmišljanja interaktivne web-stranice destinacije, povećanja prisutnosti na društvenim mrežama, profesionalnog upravljanja brendom Zagorja, stvaranja banke filmova i fotografija Zagorja te još nekoliko važnih stvari koje nedostaju u marketingu županije, a to je povezivanje hotelijera na području destinacije te stvaranje baze kontakata koji bi se koristili za izravni marketing i prikupljanje informacija o stavovima, zadovoljstvu i preferencijama gostiju. Aktivnosti srednjeg prioriteta obuhvaćaju stvaranje personaliziranih promotivnih materijala za svaki segment korisnika posebno, razvoj proizvoda pomoću benchmarkinga, poboljšanje i unapređenje odnosa s javnošću, aktiviranje i uključivanje lokalnog stanovništva u razvoj sredine i sl. Aktivnosti niskog prioriteta obuhvaćaju online oglašavanje koje, iako je izrazito dobar način oglašavanja, ima smisla tek kada je proizvod potpuno razvijen, izravni marketing, sajmove i sl. Zaključak analize marketinških aktivnosti županije je da je marketing jedna od slabih točaka županije. Ukoliko se želi potencijal Krapinsko-zagorske županije promovirati uspješno i kvalitetno svim segmentima potrošača te samim tim pozicionirati županiju kao vodeću u Hrvatskoj i konkurentnu u Europu, marketinške aktivnosti županije morale bi pratiti moderne trendove u smislu oglašavanja te što više koristiti alate segmentacije tržišta kako bi se sveukupni turistički proizvod Krapinsko-zagorske županije uspješno prezentirao svim segmentima korisnika, što bi se na kraju odrazilo na prepoznatljivost destinacije i na broj dolazaka, što je uz zaradu od turizma najvažniji cilj destinacijskog menadžmenta.
7.4 KLJUČNI IZVORI FINANCIRANJA RAZVOJA ZDRAVSTVENOG TURIZMA Turizam Krapinsko-zagorske županije najvećim se dijelom financira iz proračuna županije, državnog proračuna te zarade koju poslovni objekti ostvare tokom godine i ulože u daljnji razvoj i poboljšanje usluga. Analizom investicija uočeno je premalo iskorištavanje članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Priključenjem Europskoj uniji Hrvatska je postala punopravni član jedne velike i moćne organizacije koja raspolaže
Međimursko veleučilište u Čakovcu 61
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije značajnim sredstvima, što predstavlja dobar i vrijedan izvor sredstava koja bi se ulagala u razvoj i poboljšanje turizma Hrvatskog zagorja, formiranje i jačanje brenda, ali i u razvoj, poboljšanje i pozicioniranje županije kao vodeće destinacije zdravstvenog turizma s visoko kvalitetnom i modernom ponudom proizvoda i usluga unutar segmenta zdravstvenoga turizma. Neosporna je činjenica da bi sredstva povučena iz europskih fondova bila od neizmjernog značenja za razvoj zdravstvenoga turizma Hrvatskog zagorja, no prepreka takvom načinu financiranja su dugovi koje država ima te prilično loša reputacija Hrvatske kao korisnika sredstava iz fondova. Čest je slučaj povlačenja sredstava za jedan određen cilj i njihovo ulaganje u nešto sasvim drugo. Takvi postupci zasigurno su prepreka lakoći povlačenja sredstava i ostavljaju posljedice na sve one korisnike koji bi sredstva uložili u onaj cilj zbog kojeg su sredstva i povukli. U prethodnim poglavljima spomenuta su određena ulaganja u razvoj ponude zdravstvenog turizma, od čega su najveća i najzahtjevnija ulaganja u obnovu Sutinskih i Šemničkih toplica. Izradom kvalitetne studije ulaganja kojom bi se detaljno prikazale sve potrebne investicije kojima bi se toplice dovele u aktivno stanje na vrhunskoj razini te izradom elaborata kojim bi se pristupilo povlačenju sredstava iz europskih fondova, županija bi povukla određena sredstva iz fondova te bi taj kapital usmjerila u obnovu toplica. Nakon obnove i pokretanja toplica, kvalitetnim marketingom toplice bi doprle do potencijalnih potrošača te bi u kratkom roku počele ostvarivati dobit, čime bi se dodatno povećao proračun županije, ali i turistička ponuda zdravstvenog turizma. Jedan od načina financiranja koji nije u dovoljnoj mjeri iskorišten su i privatni ulagači. Poduzetnici koji raspolažu s potrebnim sredstvima zasigurno bi uložili u obnovu i razvoj toplica i ostalih predviđenih sadržaja, no pod uvjetom da je investicija isplativa i da u određenom roku počne ostvarivati dobit kako bi povratili uložena sredstva. Takvom načinu ulaganja prepreka su neuređeni vlasnički odnosi čije se rješavanje može ostvariti isključivo sudskim putem. Primjerice, obnova Sutinskih toplica još uvijek stagnira upravo zbog takvih prepreka, točnije koncesije date investitoru koji tijekom nekoliko godina koliko je raspolagao koncesijom nije ulagao u obnovu i razvoj. Pored neuređenih vlasničkih odnosa, prepreka ovakvom načinu financiranja su i prezamršena administracija Hrvatske, što oduzima vrijeme i novac potencijalnom investitoru i samim tim ga odbija od ulaganja.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 62
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
Ovakvi načini financiranja, uz financiranje iz županijskog i državnog proračuna vrlo brzo bi donijeli pozitivne rezultate, a dobrim i opravdanim ulaganjem županija bi stekla reputaciju kojom bi s lakoćom povlačila sredstva potrebna za investicijske projekte. Za manje investicije poput određenih terena i sportsko-rekreacijskih prostora na području županije potrebna sredstva moguće je pribaviti putem crowdfundinga5 koji se pokazao kao kvalitetan način financiranja, no samo ako je investicija opravdana u očima lokalnog stanovništva u smislu potrebe za takvim sadržajima te ukoliko ostvaruje pozitivne socijalne utjecaje. Crowdfunding je riskantan način investiranja zbog čega bi trebalo jasno i detaljno obrazložiti ciljeve i plan investiranja.
7.5. PREDVIĐENI UTJECAJ RAZVOJA ZDRAVSTVENOG TURIZMA NA KRAPINSKO-ZAGORSKU ŽUPANIJU Analizom potencijala i sadašnjeg stanja turizma na području županije moguće je pretpostaviti daljnji razvoj i jačanje brenda Hrvatskog zagorja kao vodeće i poželjne destinacije zdravstvenog turizma, ali i turizma općenito. Polazeći od bogatstva ljekovitim resursima, očuvanom prirodom, tradicionalno uzgojenom hranom, čistom vodom, mnoštvom potencijala za sport i rekreaciju na otvorenom, strateški povoljnom geopozicijom na teritoriju Hrvatske te priznanjima za kvalitetu, moguće je pretpostaviti nekoliko ciljeva koje bi županija unutar razdoblja od 10 godina mogla ostvariti. Obnovom neaktivnih toplica na području županije te poboljšanjem i širenjem ponude u postojećim objektima županija ima potencijala povećati broj dolazaka i noćenja turista ako: poveća broj smještajnih jedinica i investira u dodatne smještajne kapacitete investira u prometnu infrastrukturu, čime bi se dolazak turista olakšao orijentira svoju ponudu na višednevne boravke investira u nove oblike smještaja koji nedostaju na području županije (smještaj na OPG-ima, ruralni resort, kampove, bungalove, apartmane i sl.).
5 Način financiranja projekata ili poduzetničkih pothvata putem donacija prikupljenih od lokalne zajednice ili šireg kruga ljudi, obično putem interneta ili organizacija.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 63
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
U segmentu ugostiteljstva potrebno je zaustaviti razvoj dodatnih ugostiteljskih jedinica s obzirom na to da na području županije djeluje dovoljno kvalitetnih i renomiranih objekata koji su dobro raspoređeni i lako prometno dostupni. Postojeće ugostiteljske jedinice potrebno je uklopiti u promociju turizma županije, čime bi se svijest o kvaliteti proširila i privukla nove potrošače što bi se izravno odrazilo na prihode od ugostiteljskog sektora. Lječilišta bi intenzivno trebala ulagati u razvoj i poboljšanja ponude neprestano prateći trendove zdravstvenog turizma što bi uz ulaganje u edukaciju zaposlenika i praćenje navika i potreba potencijalnih turista privuklo potrošače veće platežne moći koji očekuju kvalitetu za uloženi novac. Privlačenje takvog segmenta potrošača rezultiralo bi i stvaranjem lojalnosti brendu, u ovom slučaju lječilištima i destinaciji općenito. Ulaganjem u razvoj novih smještajnih kapaciteta stvorila bi se nova radna mjesta. Ulaganjem u razvoj obrazovnih institucija na području županije povezanih s kadrovskim potrebama zdravstvenog turizma omogućilo bi se zapošljavanje mladih i specijaliziranih kadrova koji bi dodatno doprinijeli razvoju kvalitete zdravstvenog turizma. Kontinuiranim educiranjem stvorenih kadrova osigurala bi se visoka stručnost u svim uslugama koje obuhvaća zdravstveni turizam te bi se samim tim i smanjila depopulacija uzrokovana odlascima mladih izvan županije. Županija bi u sljedećih nekoliko godina trebala pojačati aktivnosti usmjerene na stvaranje i jačanje brenda vodeće destinacije kontinentalnog i zdravstvenog turizma. Većim investicijama u marketinške aktivnosti te boljim iskorištavanjem marketinških kanala ostvarila bi širu i jaču prepoznatljivost na području Hrvatske, ali i na području susjednih zemalja te Europe, čime bi se privukli novi potencijalni turisti što bi se odrazilo na prihode od turizma. Novostvoreni prihodi od turističkih aktivnosti omogućili bi daljnje investicije u ponudu destinacije što bi rezultiralo povećanjem konkurentnosti destinacije. Ispunjenjem predloženih pretpostavki razvoja županija bi zasigurno tijekom sljedećih 10 godina ostvarila značajne rezultate na području zdravstvenog turizma i turizma općenito.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 64
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
8. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Ovaj završni rad temeljen je na stvarnim podacima prikupljenim istraživanjem materije i područja Krapinsko-zagorske županije relevantnih za razvoj zdravstvenoga turizma. Prilikom istraživanja u obzir je uzet segment zdravstvenoga turizma Hrvatske u usporedbi sa susjednim zemljama, uspoređene su regije Hrvatske kako bi se jasnije prikazale prednosti i nedostaci između pojedinih regija te su istraženi povijesni razvoj, trenutno stanje i razvojni potencijali zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije kako bi se dokazala hipoteza da Hrvatsko zagorje ima potencijala postati vodeća hrvatska regija zdravstvenoga turizma. Kao relevantni za temu rada istraživani su podaci koji se odnose na bogatstvo prirodnim ljekovitim resursima koji su neophodni za razvoj zdravstvenoga turizma, postojeća prometna infrastruktura, dodatna turistička ponuda u vidu zabave, sportske rekreacije, kulture, povijesti i sl. Prikupljeni podaci korišteni su u svrhu stvaranja okvira ponude zdravstvenoga turizma kako bi se prilikom čitanja stvorila slika o bogatstvu ponude zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije, njezinim prednostima u odnosu na druge regije Hrvatske te o potencijalnim mogućnostima razvoja. Istraživanjem dosadašnjeg razvoja i stanja ponude zdravstvenoga turizma, ali i mogućnosti razvoja stvoreni su sljedeći zaključci: Krapinsko-zagorska županija jedna je od najbogatijih destinacija Hrvatske u pogledu broja ljekovitih prirodnih resursa i čimbenika zdravstvenoga turizma (termalni izvori, prirodno okruženje, smirujuće djelovanje same destinacije) valorizacija čimbenika zdravstvenoga turizma je zadovoljavajuća (4 od mogućih 6 toplica je u funkciji i odlikuje ih visoki standard kvalitete i stručnosti) zdravstveni turizam na području Krapinsko-zagorske županije je u kontinuiranom porastu što potvrđuje i povećanje dolazaka i noćenja u lječilištima destinacija je prepoznata kao kvalitetna što potvrđuje gotovo jednak omjer domaćih i stranih gostiju iz susjednih zemalja i područja cijele Hrvatske iako je ponuda zdravstvenoga turizma na području županije razvijena, još uvijek se može dodatno proširiti
Međimursko veleučilište u Čakovcu 65
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
ulaganja u razvoj zdravstvenoga turizma su zadovoljavajuća, no prostor za daljnje investicije postoji u vidu novih oblika smještajnih objekata, sportsko- rekreacijskih sadržaja, proširenja i poboljšanja ponude lječilišta, stvaranja obrazovnih institucija za kadrove zdravstvenoga turizma, zabavnih sadržaja i sl. boljim iskorištavanjem izvora financiranja (europski fondovi, crowdfunding, privatni investitori) potaknuo bi se daljnji razvoj i širenje ponude što bi, prema predviđanju autora, županiji donijelo povećanje broja dolazaka, noćenja, radnih mjesta, konkurentnosti, prepoznatljivosti i prihoda od turizma Krapinsko-zagorska županija mora kvalitetnije i jače usmjeriti marketinške aktivnosti kako bi ojačala brend potencijalno vodeće destinacije zdravstvenoga turizma u Hrvatskoj, pod čime se podrazumijeva bolji izbor kanala promocije i stvaranja promidžbenih materijala i poruka za svaki oblik turizma posebno.
Krajnji zaključak istraživanja je da je hipoteza ovog rada dokazana i da Krapinsko- zagorska županija ima visoke potencijale postati vodeća hrvatska destinacija zdravstvenoga turizma. Predloženim aktivnostima usmjerenim na ostvarenje strateških ciljeva razvoja zdravstvenoga turizma županija bi se u predviđenom roku od sljedećih 10 godina pozicionirala kao vodeća na području Hrvatske.
9. RASPRAVA U podacima prikupljenim prilikom istraživanja uočljiv je trend rasta zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije i postojanje potencijala dodatnog razvoja turističke ponude koja obuhvaća i ponudu zdravstvenoga turizma. Krapinsko-zagorsku županiju odlikuje bogatstvo prirodnim ljekovitim resursima i čimbenicima zdravstvenoga turizma koji pokazuju potencijal dodatnog razvoja i valorizacije s ciljem poboljšanja ponude, kao i njene kvalitete. Ponuda zdravstvenoga turizma i njezin razvoj ograničeni su premalim brojem smještajnih kapaciteta i nedovoljnom orijentacijom prema tržištu, što ograničava prihode lječilišta i stvara potencijalne troškove budući da prevladavaju korisnici čije liječenje i tretman sufinancira Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Nedovoljno
Međimursko veleučilište u Čakovcu 66
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
širenje ponude i smještajnih kapaciteta onemogućava privlačenje velikog broja potencijalnih korisnika usluga zdravstvenoga turizma, čime se ne ostvaruje puni potencijal prihoda od prodaje usluga i proizvoda. S ciljem razvoja i povećanja broja korisnika usluga zdravstvenoga turizma lječilišta na području županije trebala bi postupno mijenjati omjer privatnih korisnika i korisnika čije liječenje sufinancira Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Takvim načinom poslovanja ponuda tržišta prilagođavala bi se potražnji i osiguralo bi se povećanje broja potencijalnih korisnika, prihoda i usklađivanje ponude sa zahtjevima i potrebama potrošača. Hrvatski zdravstveni turizam je za razliku od zdravstvenog turizma susjednih zemalja poput Slovenije i Mađarske slabiji, što se očituje i u manjim standardima kvalitete, educiranosti i manjem broju tržišno orijentiranih objekata ponude, konkretno lječilišta. Hrvatska bi jednako kao i Krapinsko-zagorska županija trebala u svoj sustav implementirati modele poslovanja susjednih zemalja kako bi povećala konkurentnost i privukla što veći broj potencijalnih korisnika veće platežne moći. U skladu s tim, nužno je povećati standarde kvalitete i stručnosti osoblja kako bi se opravdalo i povećanje cijena koje se javlja kao izravna posljedica povećanja potražnje. Povećana tržišna orijentiranost unutar zdravstvenog turizma omogućila bi i razvoj malih i srednjih oblika poduzetništva, čime bi se ostvarili veći prihodi od poslovanja što bi rezultiralo većim mogućnostima investicija u ponudu, kvalitetu usluga i stručnost kadrova. Krapinsko-zagorska županija, kao i cijela Hrvatska, mora prilagoditi svoje strategije razvoja turizma i što više ih orijentirati prema tržišnom poslovanju i privlačenju privatnih korisnika. Ključno je pitanje učinaka takvog usmjerenja poslovanja na potencijalni razvoj zdravstvenoga turizma Hrvatske i Krapinsko-zagorske županije. Također, Krapinsko-zagorska županija mora investicije usmjeriti u što bolji razvoj ponude i valorizaciju novih resursa zdravstvenog turizma. Obnovom Sutinskih i Šemničkih toplica te njihovom orijentacijom prema privatnim korisnicima, zajedno sa stvaranjem novih oblika smještajnih kapaciteta i uvođenjem novih usluga u ponudu lječilišta, županija bi povećala konkurentnost na području Hrvatske, ali i na europskom tržištu, što bi olakšalo daljnji razvoj zdravstvenog turizma, a samim tim i privlačenje novih potencijalnih korisnika usluga lječilišta i ostalih objekata zdravstvenog turizma.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 67
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
10. ZAKLJUČAK Zdravstveni turizam jedan je od selektivnih oblika turizma koji predstavlja budućnost usmjerenja turističke djelatnosti. Svaka turistička destinacija nastojat će što više iskoristiti svoje prirodne ljekovite resurse i čimbenike zdravstvenoga turizma kako bi što više konkurirala na svjetskom turističkom tržištu. Razvoju zdravstvenoga turizma pogoduje moderan način života koji je ispunjen stresom i psihofizičkim umorom što izrazito negativno djeluje na pojedinca, njegovu obitelj i način života. Destinacije koje će u budućnosti imati mogućnost pružiti nekoliko dana odmora u umirujućem okruženju, upotpunjenog ljekovitim termalnim vodama i drugim ljekovitim čimbenicima, sportsko-rekreativnim sadržajima, zabavom, dobrom i zdravom hranom te kvalitetnom turističkom ponudom zasigurno će se profilirati kao izuzetno poželjne i vrijedne. Krapinsko-zagorska županija jedna je od takvih destinacija. Svojom bogatom kulturnom, povijesnom i materijalnom baštinom, smirujućim prirodnim okruženjem te područjem koje je bogato ljekovitim termalnim izvorima na kojima su sagrađena lječilišta zasigurno će u budućnosti privlačiti impozantne brojke turista željnih odmora i brige o zdravlju. Potencijal razvoja zdravstvenog turizma Krapinsko-zagorske županije izrazito je velik, bez obzira na to radi li se o poboljšanju postojeće infrastrukture i ponude ili stvaranju novih sadržaja zdravstvenog turizma i komplementarne turističke ponude. Kroz rad su analizirani svi postojeći elementi ponude, kao i efekti koje generira razvoj zdravstvenog turizma na području županije. Uzevši u obzir da je Hrvatsko zagorje destinacija koja na cijelom području Hrvatske broji najviše ljekovitih termalnih izvora, a istovremeno su valorizirana i aktivna tek 4 (Terme Tuhelj, Krapinske toplice, Terme Jezerčica, Stubičke toplice), moglo bi se zaključiti da je iskorištenost potencijala zdravstvenog turizma na području županije relativno slaba, no daljnjom analizom postojeće ponude i planiranih projekata zdravstvenog turizma očigledno je da je trenutno stanje ponude u segmentu zdravstvenog turizma zadovoljavajuće, iako prostora za napredak još uvijek ima. Kao dodatni prostor razvoja ponude zdravstvenog turizma na području županije uočena su dva neaktivna i zapuštena lječilišta – Sutinske toplice i Šemničke toplice. Strategijom razvoja Krapinsko-zagorske županije i Strategijom grada Krapine predviđena je obnova navedenih toplica i izgradnja smještajnih kapaciteta te
Međimursko veleučilište u Čakovcu 68
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije komplementarnih sadržaja. Ako se planirani projekti obnove realiziraju, županija može očekivati dodatni porast prihoda i posjeta turista. Uz razvoj toplica, čime bi se proširila ponuda zdravstvenog turizma, županija mora investirati i svoje aktivnosti usmjeriti u omogućavanje stvaranja mladih i specijaliziranih kadrova kojima mora osigurati kontinuiranu edukaciju kako bi kvaliteta ponude i stručnost kadrova bili glavni motiv putovanja potencijalnih turista. Zatim, nužno je proširiti i dodatno modernizirati postojeću ponudu budući da se želje i potrebe neprestano mijenjaju, u skladu s čime je potrebno pratiti i globalne trendove kako bi županija uvijek bila jednaka konkurenciji ili bolja od njih Uz navedeno, županija mora ojačati brend poželjne destinacije zdravstvenog turizma, pojačati marketinške aktivnosti kako bi se što više doprlo do potencijalnih korisnika te se kroz sljedećih nekoliko godina što više orijentiralo prema privatnim korisnicima s ciljem povećanja i osiguranja razvoj malog i srednjeg poduzetništva, stvaranja novih radnih mjesta te poticanja investiranja u razvoj turističke ponude destinacije.
Međimursko veleučilište u Čakovcu 69
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
11. LITERATURA
1. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. http://www.amzh.hr/ (24.02.2020.) 2. Akademija.wellness. https://akademija.wellness.hr/wellness-turizam/ (18.02.2020.) 3. Aquae Vivae. https://www.aquae-vivae.hr/povijest-kupalista/ (03.03.2020.) 4. BGYH. http://www.spasbudapest.com/# (26.02.2020.) 5. Bučar, K.; Renko S. ''Kvaliteta usluga u termama Hrvatskog zagorja''. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=60553 (03.03.2020.) 6. Croatia.hr. https://croatia.hr/hr-HR/Odredista/Regije/Turisticki- klaster/Sredisnja-Hrvatska (20.02.2020.) 7. Dalmatinski portal.hr. https://dalmatinskiportal.hr/zivot/klaster-dalmatia-- zdravstveni-turizam-je-velika-prilika-splitsko-dalmatinske-zupanije/40606 (19.02.2020.) 8. Geić, S. i sur. Zdravstveni turizam egzistencijalna potreba u suvremenom društvu. https://hrcak.srce.hr/63968 (25.02.2020.) 9. Gregorić, M.; Musliu, T. ''Lječilišni aspekt zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj''.https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=2222 73 (25.02.2020.) 10. HrTurizam.hr https://hrturizam.hr/zagorje-najuspjesnija-turisticka-destinacija- kontinentalne-hrvatske/ (08.03.2020.) 11. Hrturizam.hr. https://hrturizam.hr/tomas-zdravstveni-turizam-2018-stavovi-i- potrosnja-korisnika-usluga-zdravstvenog-turizma-u-hrvatskoj/ (25.02.2020.) 12. Hrvatska gospodarska komora. http://slidegur.com/doc/72417/hgk_potencijali- za-razvoj-zdravstvenog-turizma, (25.02.2020.) 13. Hrvatska turistička zajednica (2018). “Zdravstvena brošura”. https://www.htz.hr/sites/default/files/201802/HTZ%202017%20Zdravstvena%2 0brosura%20HR.pdf (19.02.2020.) 14. KZŽ. http://kzz.hr/pada-nezaposlenost-3-2019 (10.03.2020.)
Međimursko veleučilište u Čakovcu 70
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
15. KZŽ. http://www.kzz.hr/ZDRAVSTVO_SOCIJALNA/gospodarstvo/press- gospodarski-pokazatelji-kzz-bajka-na-dlanu (10.03.2020.) 16. KZŽ. http://www.kzz.hr/turizam/turisticki-rezultati-kzz-2018 (09.03.2020.) 17. KZŽ. https://visitzagorje.hr/statistika/ (09.03.2019.) 18. Katalog projekata zdravstvenog turizma Hrvatske. https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages/2018%20Programi%20i%20projekti/Ka talog%20projekata%20zdravstvenog%20turizma_HRV_Studeni%202018.pdf (10.03.2020.) 19. Kendić, S.; Šakušić, A. Stres – bolest današnjice, utjecaj na zdravlje. https://www.researchgate.net/publication/331159273_STRES- BOLEST_DANASNJICE_UTJECAJ_NA_ZDRAVLJE_STRESS_ILLNESS_O F_PRESENT_TIME_IMPACT_ON_HEALTH (11.02.2020.) 20. Krapinske toplice. https://www.krapinsketoplice.com/vodeni-park-aquae-vivae- krapinske-toplice/ (03.03.2020.) 21. Krapinsko-zagorska županija. http://www.kzz.hr/opcenito (28.02.2020.) 22. Krapinsko-zagorska županija. http://www.kzz.hr/povijest (24.02.2020.) 23. Krapinsko-zagorska županija. http://www.kzz.hr/promet-komunalna- infrastruktura/promet (03.03.2020.) 24. Kruljac, V. ''Analiza mogućnosti razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskom zagorju i Međimurju – potencijalni greenfield projekti''. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=221646 (03.03.2020.) 25. Ministarstvo zdravstva. https://zdravlje.gov.hr/vijesti/hrvatska-ima-veliki- potencijal-za-razvoj-zdravstvenog-turizma/313 (25.02.2020.) 26. Moj kvart. https://www.mojkvart.hr/Zabok/Fizikalna-terapija-sportska- medicina-toplice-sauna/bolnicastubicketoplice/Oaza-za-odmor-i-oporavak- S54500 (03.03.2020.) 27. Novi Szécheny plan. https://polgariszemle.hu/images/content/pkm/New_Szechenyi_Plan.pdf, (26.02.2020.) 28. Novo.hr. https://novo.hr/slovenija-lani-imala-prihod-od-turizma-od-25-milijardi- eura/ (26.02.2020.)
Međimursko veleučilište u Čakovcu 71
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
29. Poslovni.hr. https://www.poslovni.hr/hrvatska/grupa-lekic-otvara-obnovljene- terme-jezercica-a-zeli-se-siriti-i-na-more-3635 (04.03.2020.) 30. Slovenia.info. https://www.slovenia.info/uploads/publikacije/zdrave_vode_cro.pdf (26.02.2020.) 31. Specijalna bolnica Krapinske toplice. https://www.sbkt.hr/KT/ (05.03.2020.) 32. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. https://www.sbkt.hr/KT/povijest-bolnice/ (03.03.2020.) 33. Stubičke toplice. https://www.stubicketoplice.com/ (03.03.2020.) 34. Terme Jezerčica. http://terme-jezercica.hr/hotel/ (04.03.2020.) 35. Terme Jezerčica. http://terme-jezercica.hr/vodeni-park/ (04.03.2020) 36. Terme Tuhelj. https://www.terme-tuhelj.hr/o-termama-tuhelj/o-nama (04.03.2020.) 37. Terme Tuhelj. https://www.terme-tuhelj.hr/wellness-i-spa/bazeni-na-izvoru (04.03.2020.) 38. Terme Tuhelj. https://www.terme-tuhelj.hr/wellness-i-spa/vodeni-planet (04.03.2020.) 39. Travel Abroad. https://www.treatmentabroad.com/destinations/hungary/healthcare-system- hungary, (26.02.2020.) 40. Treatment Abroad. https://www.treatmentabroad.com/destinations/hungary/travel-and- accommodation (26.02.2020.) 41. Treatment abroad. https://www.treatmentabroad.com/destinations/slovenia/why- choose-slovenia (26.02.2020.) 42. Turistička zajednica grada Osijeka. https://www.tzosijek.hr/stranica.php?id=955 (19.02.2020.) 43. UNWTO (2015). “Annual report”. http://cf.cdn.unwto.org/sites/all/files/pdf/annual_report_2015_lr.pd (18.02.2020.) 44. Zagorje.com. https://www.zagorje.com/clanak/zupanija/kolar-krecemo-u-nove- investicije-i-brendiranje-specificnosti-a-to-su-nase-toplice-svetiste (13.03.2020.)
Međimursko veleučilište u Čakovcu 72
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
45. Zorčec, D. (2016) „Usporedba zdravstvenog turizma Hrvatske, Mađarske i Slovenije“. https://repozitorij.mev.hr/islandora/object/mev:447 (25.02.2020.)
Međimursko veleučilište u Čakovcu 73
Martin Brlek Analiza potencijala i razvoja zdravstvenoga turizma Krapinsko-zagorske županije
POPIS ILUSTRACIJA
POPIS SLIKA Slika 1. Popis pružatelja usluga zdravstvenog turizma u Hrvatskoj...... 21 Slika 2. Terme Čatež ...... 23 Slika 3. Terme Rudas ...... 24 Slika 4. Terme Király ...... 25 Slika 5. Krapinsko-zagorska županija ...... 29 Slika 6. Ukupne dužine prometnica na području Krapinsko-zagorske županije ...... 32 Slika 7. Ukupna duljina željeznica na području Krapinsko-zagorske županije ...... 33 Slika 8. Jakov Badel ...... 36 Slika 9. Krapinske Toplice ...... 36 Slika 10. Maksimilijan Vrhovac ...... 39 Slika 11. Specijalna bolnica Stubičke Toplice ...... 39 Slika 12. Terme Jezerčica ...... 41 Slika 13. Terme Tuhelj ...... 42 Slika 14. Predviđeni razvoj lječilišta Šemničke toplice ...... 57
POPIS TABLICA Tablica 1. Broj termalnih izvora po regijama Hrvatske ...... 27 Tablica 2. Statistika dolazaka i noćenja turista 2019./2018...... 49 Tablica 3. Podaci o posjetiteljima kupališta za 2018. godinu – tromjesečno ...... 50 Tablica 4. Podaci o posjetiteljima kupališta za 2019. godinu – tromjesečno ...... 51 Tablica 5. Broj zaposlenih u specijalnim bolnicama i lječilištima Krapinsko-zagorske županije ...... 53
Međimursko veleučilište u Čakovcu 74