DOCSLIB.ORG

Neke Znamenitosti U Ličkim Šumama

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Neke Znamenitosti U Ličkim Šumama – Neke znamenitosti Renata Rudelić Mandica Dasović u ličkim šumama Izdavač HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO OGRANAK GOSPIĆ ZaMANDICA izdavača DASOVIĆ Uređivanje i oblikovanje BRANKO MEŠTRIĆ Tisak Arca d.o.o., Nova Gradiška 000913379. CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem ISBN 978-953-56470-6-5 Naklada 3 00 primjeraka. – Renata Rudelić Mandica Dasović Neke znamenitosti u m ma lički šuma povodom 250. godišnjice hrvatskoga šumarstva Gospić 2015. Ličke šume - Uprava šuma Podružnica Gospić, kao jedna od 16 podružnica trgovačkog društva Hrvatske dšume d.o.o. Zagreb, gospodari šumama i šumskim zemljištima većinom na području Ličko senjske županije te dijeloms Zadarske županije. Prostire se na sjeveru od Male Kapele, „ličkog“ ijela srednjeg i južnog Velebita, spuštajući se sve do mora na području Šumarijeice sKarlobag, Bosnom pa i preko čitavog Ličkog redogorja, Ličkog, Gackog, Krbavskog, Koreničkog i Gračačkog polja, do Ličke Plješivice koju i prelazi te ulazi u Lapačko polje, sve do gran Hercegovinom. Na južnom dijelu spušta se sve do rijeke Zrmanje. Ukupna površina od 329 tisuća ha podijeljena je na 94 gospodarske jedinice kojima gospodari 11 šumarija. UŠP Gospić graniči s tri nacionalna parka u Hrvatskoj, NP „Sjeverni Velebit“, NP „Paklenica“ i NP „Plitvička jezera“ te s nacionalnim parkom „Una“ u Bosni i Hercegovini. Uslijed -svoje iznimne ljepote i raznolikosti na području UŠP Gospić ima mnogo zaštićenih objekata.– Najveće i najznačajnije zaštićeno područje je park prirode Velebit. Tu su i park šuma „Laudonov gaj“, posebni rezervat šumske vegetacije „Velika Plješivica Drenovača“, spomenici prirode Vrela Gacke, Vrelo Une, Cerovačke špilje, Samogradska,– Kamensko. Medina i Amidžina pećina, Petrićeva pećina, Ledenica pećina, Ostrovica, Velnačka glavica, Pčelinja pećina, 1 značajni krajobrazi Dabarsko polje, Gacko polje i Bijeli potoci Velebitska degenija (Degenia velebitica) strogo zaštićena vrsta, simbol Velebita i Hrvatske, najrjeđa biljka u Hrvatskoj (Foto: Mandica Dasović) Ovako veliki om popisu i crvenim Hrvatske. i šaroliki prostor obiluje značajnim bogatstvom flore i faune, od kojih je velik broj zaštićen, a one najugroženije se nalaze i u crven knjigama ugroženih vrsta Zbog razvedenog reljefa, različitih vrsta tala, različitih ekspozicija i nadmorskih visina, koje se kreću od 0 m (Karlobag) do 1657 m (vrh Ozeblin), na području UŠP Gospić srećemo mnoge biljne zajednice, fitocenoze. Uz rijeke i potoke nalazimo manje fragmente zajednica hrasta lužnjaka i johe, inače karakteristične za nizinske predjele. U podnožjima brda pridolaze zajednice hrasta kitnjaka,- običnog graba i obične bukve, s različitim udjelima vrsta, ovisno o dubini tla, ekspoziciji i dr. S povećanjem nadmorske visine prevladavaju čiste bukove šume koje prelaze u bukovo jelove šume pa u pretplaninske bukove šume, da bi na vrhovima, rlona plsamoj granici šumske vegetacije prešle u klekovine bukve i planinskog bora te planinske rudine. Posvuda, na južnim termofilnijim ekspozicijama i na kamenitim grebenima, te na v itkim i skeletnim tlima Ličkog sredogorja, pridolaze crni grab, hrast medunac, hrast cer, crni jasen i dr. termofilne vrste karakteristične više za submediteran. anovac), Na pojedinim lokalitetima mogu se naći i neke druge zajednice, kao što su smrekove šume u udolinama i mrazištima (Štirovača), reliktne sastojine crnog bora (Komarnica, Šeg umjetno podignute sastojine hrasta lužnjaka u Krbavskom polju (Laudonov gaj), šume bjelograbića s maklenom, hrastom meduncem i crnim jasenom južno od Korenice nastale uslijed prodora Sredozemne klime (Debelo Brdo, Jošane) i mnogobrojne kulture crnogorice– nastale pošumljavanjima, od kojih su najveći kompleksi Medačke borove kulture i Žitnik. Raritet su sastojine gdje se skoro dodiruju tipična vrsta nizinskih poplavnih šuma hrast 2 Kranjski ljiljan (Lilium carniolicum) strogo zaštićena vrsta (Foto: Renata Rudelić) Poskok (Vipera ammodytes) strogo zaštićena vrsta (Foto: Renata Rudelić) – lužnjak i tipična vrsta gorskih vlažnih područja obična jela na području Premuževa i Crnog jezera. ŠumamaObrasle šumske na strmim površine terenima pokrivaju te plitkim 287 i tisuća ha ili 87 % ukupne površine. Od toga su 235 tisuća ha sjemenjače, kulture i panjače, dok ostalu površinu pokrivaju šikare i šibljaci. skeletnim tlima se ne gospodari, već je njihova uloga prvenstveno usmjerena općekorisnim funkcijama šume poput zaštita tla od erozije. Dio šuma je izdvojen 3iz gospodarenja zbog pjevališta tetrijeba, radi zaštite izvora i vodenih tokova3 i dr. U cilju potrajnog gospodarenja, od 3ukupnog drvnog fonda koji u UŠP Gospić iznosi oko 47 milijuna m , i koji se svake godine poveća, odnosno priraste za 990 tisuća m , siječe se godišnje samo dio, oko 700 tisuća m bruto mase. Gospodari se prebornim, raznodobnim i manjim dijelom jednodobnim načinom. To znači da se sa svakom sječom uklanjaju prvenstveno stara prezrela stabla, oštećena i bolesna,ma oslobađajući i inicirajući razvoj mladih biljaka. Uzgojnim radovima njege, čišćenja i dr. pomaže se rast i razvoj tih biljaka. Svake godine se vrši i pošumljavanje određenih površina sadnica različitih vrsta drveća, sanacija eventualnih opožarenih površina i drugi radovi biološke obnove šuma. Runolist (Leontopodium alpinum) strogo zaštićena vrsta (Foto: Mandica Dasović) 3 4 SADRŽAJ 1 1. – 6 Ličke šume 7 3. Rokina jama „Rokinka“ 8 4.2. Siničić špilja 9 5. Grčki bunar 10 6. Sastojine crnog i običnog bora u Komarnici 11 7. Špilja Bezdanjača 8. PisaniŠume hrasta kamen lužnjaka i Voda na kršu 13 9. Veliki i Mali Samograd 1412 10. Begovača 16 11. MarkovJela Car ponor 18 Kanjon Like i jezero Kruščica 19 13. Turska kula 0 14.12. Pećinski park „Grabovača“ 1 15. - 2 16. CesarovLaudonov kamen gaj 23 17. Mrsinj grad 224 18. 25 19. Aerodrom Željava 2 Gola Plješivica– Kamensko 2 Šeganovac – 27 20. Bijeli potoci 2830 21. Velika Plješivica Drenovača 3129 5 22. Štrbački buk 23. Unska pruga– 33 24. Nalazište božikovine 3432 25. Čardak pjevališta tetrijeba gluhana 35 26. Ozeblin 36 27. ZirKozja draga 37 30.28. Trovrh 38 31.29. 39 Medačke borove kulture 40 33. Velnačka glavica 41 34.32. Košna voda 35. Dabarski kukovi 43 36. PoučnaRamino stazakorito „Terezijana“ 4244 37. Šumarija–Oštarije 45 38. 46 39. CrveniVisočica potoci „balerina“ 47 40. CrnopacMajstorska cesta 48 41. 49 Kremen 50 43. VreloCerovačke Une špilje 51 44.42. 45. 53 46. Babića jezero 5254 47. Poštak 55 VOrelo autoricama Zrmanje 57 Zvonigrad 1. Rokina jama – „Rokinka“ Šumarija Brnje, Gospodarska jedinica „Pišćetak“, odsjek 21b – Rokina jama „Rokinka“ smještena je nedaleko Jezerana između Male i Velike Kapele, gotovo vertikalnog ulaza dubokog oko stotinjak metara, dimenzija 23x12 m, iz koje se čuje podmukla tutnjava podzemne rijeke s njenog dna. Speleolozi su se 1961. godine- takspustili metara. do dubine Dodatna od 102 m duboke „Rokine bezdane“ i tu su došli do tadašnje, a i današnje najveće podzemne (rijekeProteus u anguinusHrvatskoj, koja se za velikih kiša može dignuti i do 30 znamenitost, koja je primijećena prilikom istraživanja, desetak je primjeraka čovječje ribice ), endema Dinarskoga krša. Ulaz u Rokinu jamu – „Rokinku“ -eu.com http://www.cro 6 2. Siničić špilja Šumarija Brinje, Gospodarska jedinica „Škamnica“, odsjek 37b zaselakaNa putu Kalaod Brinja prema Letincu nalazi se Siničić špilja, istražena u dužini od 756 m, no speleolozi vjeruju da je kanalima povezana s nekoliko kilometara udaljenim ponorima kod nji i Perkovići te Mandinom jamom kod Plašćice. tadaSiničić nepoznate spilja je znanstveno istraživana još od 1960. godine, no tek 1997. godine, zahvaljujući niskoj razini podzemne vode, speleolozi su uspjeli proširiti i prokopati dva sifona i proći u do dijelove špilje. Na glatkoj stijeni Siničić špilje, oko 550 m od ulaza, otkrili su još neodgonetnuto urezano slikovno pismo. Do danas ništa slično nije otkriveno u Hrvatskoj. Neobični znakovi bili su slični germanskim runama. Znanstvenici su ih pokušali dešifrirati nekoliko puta. Svaki put kada bi im se učinilo da su na pravom putu odina.da shvate točno podrijetlo pisma, naišli bi na znak koji se ne bi uklapao. Na kraju su zaključili da se najvjerojatnije radi o primitivnom mjesečevom kalendaru starom čak 11500 g 7 Glavni ulaz u Siničić špilju http://udruga-kameleon.hr Slikovno pismo urezano u vapnenačku stijenu Siničić špilje http://udruga-kameleon.hr 3. Grčki bunar Šumarija Vrhovine, Gospodarska jedinica „Krivi javor“, odsjek 52a Na području Šumarije Vrhovine nalazi se Grčki bunar, vodeni objekt iz starih vremena, dubine oko 3 m, promjera 2,5 m, obzidan- i s preljevom, okruglastog oblika. Bunar je aktivan tijekom cijele godine, a voda pitka. O značenju Grčkog bunara svje doče priče stanovnika toga kraja. Nekada se koristio za napajanje stoke, a naročitu važnost imao je u razdoblju velikih suša kad bi drugi izvori presušili. Danas može poslužiti putniku namjerniku koji se slobodno može napiti vode s ovog izvora do kojega se lako može doći šumskom cestom. 8 Grčki bunar (Foto: Anđelko Šporčić) 4. Sastojine crnog i običnog bora u Komarnici Šumarija Vrhovine, Gospodarska jedinica „Komarnica“, više odsjeka (Pinus nigra Pinus sylvestris (Helleboro – Pinetum), Na padinama Male Kapele, u širem području Rudopolja i Vrhovina, u predjelu Samar, crni bor ) i obični bor ( ) izgrađuju mješovite sastojine koje se rijetko susreće u prirodi jer je crni bor po svom postanku sredozemna, a obični bor sjeverna vrsta. Prisutnost običnog bora u širem području Plitvičkih jezera (okolica Rudopolja i Vrhovina), najvjerojatnije je povezana s ledenim-
Load more

Recommended publications
  • Lika – Studija Slu^Aja
    Maja [TAMBUK LIKA – STUDIJA SLU^AJA Maja [tambuk Lika – studija slu~aja Uvod Kolikogod zahtjev o prostorno uravnote`enom razvitku sadr`avao u sebi neracionalnost skupljega1 i sporijeg na- pretka, on je, iako na duge staze, jedini racionalni izbor. Takav pristup razvitku uklju~uje i (re)oblikovanje naselj- skih kolektiviteta i ponovno uspostavljanje cjelovitog od- nosa ~ovjeka i prirodnih resursa te novi pristup nerazvije- nosti i nerazvijenima.2 Defavorizirani dosada{njim tijekom dru{tvenih i gospodarskih promjena, seoska naselja i peri- ferijski gradi}i gubili su elemente nu`ne za po`eljni `ivot u njima. Projektom obnove, periferija, a time i cijela zem- lja, ima izvjesniju budu}nost. Va`ni temelji na kojem po- ~iva obnova ruralnih podru~ja jesu poljoprivreda i sto~ar- stvo, pa te gospodarske grane, a ujedno i agrarnu politiku, valja promatrati ne izdvojeno, zatvoreno unutar struke, ve} kao sastavnicu politike ruralnog razvitka i kao ~imbe- nike odgovorne za primjereni razvitak ruralnih podru~ja.3 Dosada{nji razvitak, pojednostavljeno gledano, po~i- vao je na konceptu prema kojemu je bilo najlak{e i u sva- kom pogledu najefektnije, a ~inilo se i najjeftinije, ulagati u gradska sredi{ta, a u isto vrijeme seoska podru~ja pustiti da propadaju. (Naravno, da neki gradi}i tako|er propada- ju i naravno da neke ruralne zone prosperiraju.) Ne uple- }u}i na ovom mjestu premnoge razloge {to ujedna~enijega prostornog rasporeda ljudi, dobara i aktivnosti, dovoljno je, ~ini nam se, spomenuti nekoliko neupitnih: a. Rasta~u se udaljenija mala seoska dru{tva postupno gu- be}i svoje dru{tvene i gospodarske funkcije.
    [Show full text]
  • 2005 Report on the Wolf Population Status in Croatia
    2005 Report on the Wolf Population Status in Croatia State Institute for Nature Protection LIFE Project on Conservation and Management of Wolves in Croatia September 2005 Table of Contents: 1. Distribution of Wolves in Croatia …………………………………….. 2 1.1. Area of Distribution ……………………………………………….. 2 1.2. Human Population, Livestock Breeding and Presence of Game in the Wolf's Area of Distribution …………………….. 2 2. Impact on Livestock and Game ………………………………………. 6 2.1. Impact on Livestock ……………………………………………… 6 2.2. Impact on Game ………………………………………………….. 10 3. Wolf Population Status ………………………………………………… 11 3.1. Wolf Population Size Estimate …………………………………. 11 3.2. Wolf Mortality in 2005 ……………………………………………. 15 4. Wolf Population Status in Neighbouring Countries …………….. 16 4.1. Bosnia and Herzegovina ……………………………………….. 16 4.2. Slovenia …………………………………………………………….17 Bibliography ……………………………………………………………………….. 19 Other sources ……………………………………………………………………… 19 2 1. Distribution of Wolves in Croatia 1.1. Area of Distribution The wolf population of Croatia is a portion of a larger Dinaric population inhabiting Slovenia, Croatia and Bosnia and Herzegovina and spreading further to the south of the Dinarides. In Croatia the wolf is constantly present along the Dinarides, from the Slovene border to Montenegro. This area encompasses Gorski kotar, Lika and Dalmatia, covering 17,468 km2 or 32.4 per cent of the total mainland area of Croatia. Along the edges of this area, both on the south and north side, the wolf may be found occasionally. This area encompasses 9,543 km2 i.e. 17.7 per cent of the mainland Croatia. In the area of Istria (except Ćićarije and Učka) and the continental, lowland Croatia encompassing 26,843 km2 or 49.8 per cent of the territory no wolf has been recorded (Kusak 2002) (Fig.
    [Show full text]
  • Barbara Peranic
    Reuters Fellowship Paper, Oxford University ACCOUNTABILITY AND THE CROATIAN MEDIA IN THE PROCESS OF RECONCILIATION Two Case Studies By Barbara Peranic Michaelmas 2006/Hilary 2007 CONTENTS Acknowledgements………………………………………………………………………….. 3 Section 1………………………………………………………………………………………4 Introduction……….…………………………………………………............................4 The Legacy of the Past.………………………………………………………………...5 Section 2………………………………………………………………………..........................7 Regulations & Mechanisms to Prevent Hate Speech ………………………………… 7 Croatian Journalists’ Association……………………………………………………....9 Vecernji list’s Ombudsman and Code of Practice…………………………………...10 Letters to the Editor/Comments………………………………………………………12 Media Watchdogs …………………………………………………….........................12 Section 3………………………………………………………………………........................13 Selected Events and Press Coverage………………………………….........................13 Biljani Donji …………………………………………………….................................13 Donji Lapac …………………………………………………………………………..21 Section 4………………………………………………………………………………………29 The Question of Ethics………………………………………………..........................29 Section 5…………………………………………………………………………....................32 Conclusion…………………………………………………………………………….32 2 Acknowledgements I want to express my gratitude to the Reuters Institute for giving me the opportunity to conduct this research. My warm thanks to all of the Reuters Institute team who gave so freely of their time and especially to Paddy Coulter for being an inspiring director and a wonderful host. I owe a huge dept of
    [Show full text]
  • Raspored Dostave Na Otoke I Ostala Mjesta Nalazi Se U
    RASPORED DOSTAVE U MJESTA U KOJA NE DOSTAVLJAMO SVAKI DAN Poštanski broj Mjesto Grad PON UT SRI ČET PET SUB NAPOMENA 31214 Ada Laslovo • • • 53271 Alan Krivi Put • 31205 Aljmaš Aljmaš • • 32271 Andrijaševci Rokovci Andrijaševci • • • 31224 Andrijevac Koška • • • 52466 Antenal Novigrad (Cittanova) PO POTREBI JEDNOM TJEDNO 52463 Antonci Višnjan • • • 21246 Aržano Aržano • • • 52470 Babići Umag • • • 52463 Bačva • • 35404 Baćin Dol Cernik • • 40313 Banfi Sveti Martin na Muri • • • 35404 Banićevac Cernik • • 20232 Banići Slano • • • 33513 Bankovci Zdenci • • 32247 Banovci Banovci • • • 35254 Banovci Bebrina • • 51280 Banjol Rab • • 32235 Bapska Bapska • • 31322 Baranjsko Petrovo Selo Baranjsko Petrovo Selo • • 52352 Barat Kanfanar • • 51280 Barbat na Rabu Rab • • 53289 Barić Draga Lukovo Šugarje • 52420 Barušići Buzet • • 52475 Bašanija Savudrija • • • 53206 Baške Oštarije Brušane • 51251 Bater Ledenice • • 31306 Batina Batina • • • 35254 Bebrina Bebrina • • RASPORED DOSTAVE U MJESTA U KOJA NE DOSTAVLJAMO SVAKI DAN Poštanski broj Mjesto Grad PON UT SRI ČET PET SUB NAPOMENA 51300 Begovo Razdolje Mrkopalj PO POTREBI JEDNOM TJEDNO 31403 Beketinci Vuka • • • 31511 Beljevina Đurđenovac • • 31542 Beničanci Magadenovac • • • 32243 Berak Orolik • • 31433 Bijela Loza Podgorač • • • 31204 Bijelo Brdo Bijelo Brdo • • 33515 Bijeljevina Orahovička Orahovica • • 51252 Bile Klenovica • • 22321 Biočić Siverić • • 21270 Biokovsko Selo Zagvozd • • 53250 Birovača Donji Lapac • 47300 Bjelsko Ogulin • 20356 Blace Blace • 31540 Blanje Donji Miholjac • • 51326
    [Show full text]
  • Strategija Za Razvoj Turizma U Prekograničnom Području Gornjeg Toka Rijeke Une
    Strategija za razvoj turizma u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une SADRŽAJ POPIS SLIKA ...............................................................................................4 1. UVOD ................................................................................................8 2. ANALIZA OKRUŽENJA ............................................................................ 10 2.1. DEFINIRANJE ŠIREG I UŽEG PODRUČJA OBUHVATA – GORNJI TOK RIJEKE UNE ..................... 10 2.1.1. Zaštićena područja NP Una .......................................................... 12 2.2. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ I PROMETNA POVEZANOST ................................................ 14 2.2.1. Općina Bihać ........................................................................... 14 2.2.2. Općina Gračac ......................................................................... 15 2.2.3. Općina Donji Lapac .................................................................... 16 2.3. KLIMA .......................................................................................... 17 2.3.1. Općina Bihać ........................................................................... 17 2.3.2. Općine Gračac i Donji Lapac ......................................................... 18 2.4. GEOLOŠKA I HIDROLOŠKA OBILJEŽJA (KARAKTERISTIKE ) GORNJEG TOKA RIJEKE UNE ............. 18 2.4.1. Bioraznolikost .......................................................................... 20 2.5. DEMOGRAFSKI ASPEKTI .........................................................................
    [Show full text]
  • Pilar-Z-004-Duge Sjene Perife
    DUGE SJENE PERIFERIJE Prinos revitalizaciji hrvatskoga ruba Biblioteka ZBORNICI, knjiga 4 Copyright © 1998. Institut dru{tvenih znanosti IVO PILAR, Zagreb CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagreb UDK 316.334.56 (497.5-21) (082) DUGE sjene periferije : prinos revitalizaciji hrvatskoga ruba / uredili Ivan Rogi}, Maja [tambuk. - Zagreb : Institut dru{tvenih znanosti Ivo Pilar, 1998. - 167 str. ; 24 cm. - (Biblioteka Zbornici ; knj. 4) Bibliografija: str. 157-158. - Summary. ISBN 953-6666-03-0 1. Rogi}, Ivan 2. [tambuk, Maja 981112012 ISBN 953-6666-03-0 DUGE SJENE PERIFERIJE Prinos revitalizaciji hrvatskoga ruba Uredili: Ivan Rogi} Maja [tambuk Zagreb, 1998. Ovaj zbornik sadr`ava tekstove nastale kao rezultat po~etnog istra`ivanja u okviru teme Sustavno o`ivljavanje hrvatskih periferija, koje je, kao dio programa trajne znan- stvenoistra`iva~ke djelatnosti Instituta dru{tvenih znanosti Ivo Pilar, provedeno 1997. Naziv je programa Socijalna struktura i socijalna integracija. Nerazvijenost hrvatske periferije, nepostojanje trans- parentnoga pristupa njezinu cjelovitu napretku u bli`oj budu}nosti, kao i nerazumijevanje potrebe da u temeljima svakoga periferijskog razvojnog projekta budu prepoznat- ljivi op}i (nacionalni) i lokalni ciljevi, stavlja dru{tvene istra`iva~e pred barem dvije zada}e: 1. kriti~no promi{ljati i istra`iva~ki provjeravati razvojni(e) koncept(e) hrvatske periferije, s obzirom na stanje i neka njezina specifi~na obilje`ja; 2. na temelju rezultata akcijskih istra`ivanja olak{ati i pobolj{ati odluke o dru{tvenim, gospodarskim i drugim investicijama s u~inkovitijim rezultatima. Planira- mo, stoga, osim ovoga zbornika, objaviti rezultate novih istra`ivanja kako bismo jasnije odredili odnos periferija/ modernizacija.
    [Show full text]
  • RASPORED DOSTAVE NA OTOKE I U MJESTA U KOJA NE DOSTAVLJAMO SVAKI DAN Pošt
    RASPORED DOSTAVE NA OTOKE I U MJESTA U KOJA NE DOSTAVLJAMO SVAKI DAN Pošt. Br. Mjesto Pripadajući grad PON UTO SRI ČET PET SUB Napomena 53270 Alan Senj ● 53000 Aleksinica Gospić ● ● ● ● 32252 Apševci Otok ● ● 20225 Babino Polje Mljet ● Otok Mljet 35400 Baćin Dol Nova Gradiška ● ● 20350 Badžula Metković ● ● 53202 Bakovac Kosinjski Perušić ● 35400 Banićevac Nova Gradiška ● ● 20232 Banići Slano ● ● ● 32249 Banovci Tovarnik ● ● 51280 Banjol Rab ● ● ● Otok Rab 32236 Bapska Ilok ● ● ● 51280 Barbat na Rabu Rab ● ● ● Otok Rab 53288 Barić Draga Karlobag ● 53000 Barlete Gospić ● ● ● ● 53000 Baške Oštarije Gospić ● 31300 Batina Beli Manastir ● ● ● 53250 Begluci Donji Lapac ● 51550 Belej Mali Lošinj ● ● ● Otok Lošinj 51557 Beli Cres ● ● Otok Cres 31540 Beničanci Donji Miholjac ● ● ● 32242 Berak Slakovci ● ● ● 20350 Bijeli Vir Metković ● ● 53270 Biljevine Senj ● 21270 Biokovsko Selo Zagvozd ● ● 53250 Birovača Donji Lapac ● 22300 Biskupija Knin ● ● ● 53230 Bjelopolje Korenica ● ● ● 20355 Blace Opuzen ● ● 31540 Blanje Donji Miholjac ● ● 20271 Blato Blato ● ● ● Otok Korčula RASPORED DOSTAVE NA OTOKE I U MJESTA U KOJA NE DOSTAVLJAMO SVAKI DAN Pošt. Br. Mjesto Pripadajući grad PON UTO SRI ČET PET SUB Napomena 21405 Bobovišća Milna ● ● ● Otok Brač 21405 Bobovišća na moru Milna ● ● ● Otok Brač 31550 Bocanjevci Valpovo ● ● ● 31540 Bockovac Donji Miholjac ● ● 21220 Bogdanovići Trogir ● ● 21469 Bogomolje Sućuraj ● Otok Hvar 31500 Bokšić Našice ● ● 32242 Bokšić Slakovci ● ● ● 31500 Bokšić Lug Našice ● ● 21420 Bol Bol ● ● ● Otok Brač 53250 Boričevac Donji Lapac
    [Show full text]
  • Destruction and Human Remains
    Destruction and human remains HUMAN REMAINS AND VIOLENCE Destruction and human remains Destruction and Destruction and human remains investigates a crucial question frequently neglected in academic debate in the fields of mass violence and human remains genocide studies: what is done to the bodies of the victims after they are killed? In the context of mass violence, death does not constitute Disposal and concealment in the end of the executors’ work. Their victims’ remains are often treated genocide and mass violence and manipulated in very specific ways, amounting in some cases to true social engineering with often remarkable ingenuity. To address these seldom-documented phenomena, this volume includes chapters based Edited by ÉLISABETH ANSTETT on extensive primary and archival research to explore why, how and by whom these acts have been committed through recent history. and JEAN-MARC DREYFUS The book opens this line of enquiry by investigating the ideological, technical and practical motivations for the varying practices pursued by the perpetrator, examining a diverse range of historical events from throughout the twentieth century and across the globe. These nine original chapters explore this demolition of the body through the use of often systemic, bureaucratic and industrial processes, whether by disposal, concealment, exhibition or complete bodily annihilation, to display the intentions and socio-political frameworks of governments, perpetrators and bystanders. A NST Never before has a single publication brought together the extensive amount of work devoted to the human body on the one hand and to E mass violence on the other, and until now the question of the body in TTand the context of mass violence has remained a largely unexplored area.
    [Show full text]
  • Put Za Donji Lapac Ili Kako Je Banska Vlast Postupala Sa Spekulantima U Banovini Hrvatskoj
    Ivica ute ISSN 0353-295X UDK 94(497.5)˝1939/1941˝:33 RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest 338.532(497.5) )˝1939/1941˝ Vol. 37, Zagreb 2005. Izvorni znanstveni rad Put za Donji Lapac Ili kako je Banska Vlast postupala sa spekulantima u Banovini Hrvatskoj Na primjeru tzv. nesavjesnih spekulanata autor analizira sadraj i uèinke interventnih mjera Banske Vlasti u gospodarskom i socijalnom ivotu predratne Hrvatske (1939- 1941). Pritom odgovara na pitanja: koji su bili uzroci, a koje, pak, manifestacije spekulacija, tko su bili spekulanti i kojem su drutvenoj sloju pripadali, èime su spekulirali te, na koncu, kakva je bila sudbina tih hrvatskih spekulanata? Upravo na njihovu primjeru nastoji se zakljuèiti kakva je bila uèinkovitost gospodarsko- socijalnih mjera Banske Vlasti. Kljuène rijeèi: Banovina Hrvatska, Donji Lapac, Udbina, Prozor, prinudni boravak, prehrana, kretanje cijena, malverzacije cijenama, gospodarska povijest. «Skrivanje ita u svrhu pekulacije, dok narod u drugim krajevima gladuje, znaèi veleizdaju nad tim narodom, a veleizdaju bi trebalo nagraditi strojnim pukama ili u najmanju ruku koncentracionim logorima. Sve pekulante trebalo bi poslati u koncentracione logore, ili na javne radove» izjava ravnatelja Gospodarske sloge prof. Ljudevita Tomaiæa o spekulaciji s kruhom u Banovini Hrvatskoj (Gospodarska sloga, Zagreb 1. 9. 1940, 3). 1. Uvod Gospodarske prilike u Banovini Hrvatskoj u velikoj su mjeri ovisile o razvoju ratne ekonomije u Europi jer je, uslijed ratnih okolnosti, nastalo konstantno jaèanje potranje za onom hrvatskom robom koja je bila potrebna inozemnoj prije svega njemaèkoj i talijanskoj ratnoj industriji: rudama i metalima, itom i mlinskim proizvodima, stokom i stoènim proizvodima, drvom itd. Buduæi da su to bili glavni hrvatski izvozni artikli, povukli su za sobom i ostalu robu te, na koncu, doveli do opæeg porasta cijena na èitavom podruèju Banovine.
    [Show full text]
  • A-PDF MERGER DEMO Bilten Naslovnica ENG.Qxd 22.6.2004 14:39 Page 4
    Bilten naslovnica ENG.qxd 22.6.2004 14:39 Page 2 A-PDF MERGER DEMO Bilten naslovnica ENG.qxd 22.6.2004 14:39 Page 4 A-PDF MERGER DEMO Introduction . 1 Situation before the project start-up . 2 About the project . 5 Who is who in project implementation? . 6 Results of the first project year according to the key activities . 9 Institutional strengthening . 9 Monitoring of wolf population and management activities . 10 Damage reduction . 20 Education and information . 23 Publisher: Dr`avni zavod za za{titu prirode For publisher: Davorin Markovi} Strengthening stakeholder participation Authors: Ana [trbenac, \uro Huber, Josip Kusak, Jasna Martinko, Sonja Desnica, Aleksandra Maji}, Nikica Skroza, Dragan [ari}, Petra [trbenac in decision-making . 26 Photos by: Boris Krstini} / Applaudo group, Alojzije Frkovi}, \uro Huber, Josip Kusak, Ana [trbenac, Nikica Skroza, Dragan [ari}, Aleksandra Maji}, Goran Gu`vica Plans for the second project year . 31 Artwork by: W.A.S.P. Printed by: Tiskara Grafing ISBN 953-7169-02-2 Bilten 2003-2004-ENG.qxd 5.7.2004 5:56 Page 1 A-PDF MERGER DEMO IInnttrroodduuccttiioonn There is no doubt that wolf is one of those animal species that attract most human attention and trigger most of our feelings, both negative and positive. Livestock breeders complain about the extensive damage done to the livestock, hunters blame the wolf for the decrease of game populations, while many people regard it as a bloodthirsty, life- threatening animal. Such, mostly negative attitudes towards the wolf have existed ever since people started dealing with livestock breeding. Former communities of nomads and hunters saw in wolf a model of a perfect hunter, and many nations considered it their ancestor or their brother.
    [Show full text]
  • Local Memories of Wartime Violence: Commemorating World War Two in Gospić 66
    Dragojević i Pavlaković | Local Memories of Wartime Violence: Commemorating World War Two in Gospić 66 UDK: 355.01’’382’’(497.562)’’1939/1945’’ 32’’382’’(497.562)’’1939/1945’’ Izvorni znanstveni rad Primljeno 27. listopada 2016. Local Memories of Wartime Violence: Commemorating World War Two in Gospić MILA DRAGOJEVIĆ Department of Politics, University of the South, Sewanee, TN [email protected] VJERAN PAVLAKOVIĆ Department of Cultural Studies, University of Rijeka [email protected] How do dominant state narratives influence commemorative practices in local communities in different historical periods? We address this question by carrying out a study of World War Two commemorations in Gospić in two distinct periods of a political regime transition. The study is based on the documents from the archive of Gospić, articles from the local paper, existing scholarly publications on this area, as well as reports from state institutions and non-governmental organizations. We also photographed standing monuments and graveyards dating back to World War Two, or collected archival images and documentation of those that were removed or destroyed, in a fifty-kilometer radius around Gospić. We show how the narratives, symbols, and rituals that formed part of commemorations of World War Two violence changed when competing political actors attempted to establish their political legitimacy or gain political support. Keywords: commemorative practices, collective memory, World War Two, Yugoslavia, Gospić, Lika suvremene TEME, (2016.) god. 8., br. 1. 67 April is the cruelest month, breeding Lilacs out of the dead land, mixing Memory and desire, stirring Dull roots with spring rain. Winter kept us warm, covering Earth in forgetful snow, feeding A little life with dried tubers.
    [Show full text]
  • 09 LIČKO-SENJSKA.Pdf
    ŽUPANIJA GRAD/OPĆINA REDNI BROJ BM NAZIV LOKACIJA ADRESA LIČKO-SENJSKA BRINJE 1 BRINJE - VATROGASNI DOM VATROGASNI DOM BRINJE LIČKO-SENJSKA BRINJE 2 BRINJE - OŠ BRINJE OŠ BRINJE BRINJE LIČKO-SENJSKA BRINJE 3 BRINJE - OSNOVNA ŠKOLA KRIŽPOLJE OSNOVNA ŠKOLA KRIŽPOLJE KRIŽPOLJE LIČKO-SENJSKA BRINJE 4 BRINJE - OŠ LETINAC OŠ LETINAC LETINAC LIČKO-SENJSKA BRINJE 5 BRINJE - DOM PROKIKE DOM PROKIKE PROKIKE LIČKO-SENJSKA BRINJE 6 BRINJE - OŠ KRIŽ KAMENICA OŠ KRIŽ KAMENICA KRIŽ KAMENICA LIČKO-SENJSKA BRINJE 7 BRINJE - ZADRUŽNI DOM VODOTEČ ZADRUŽNI DOM VODOTEČ VODOTEČ LIČKO-SENJSKA BRINJE 8 BRINJE - OSNOVNA ŠKOLA JEZERANE OSNOVNA ŠKOLA JEZERANE JEZERANE LIČKO-SENJSKA BRINJE 9 BRINJE - OŠ LIPICE OŠ LIPICE LIPICE LIČKO-SENJSKA BRINJE 10 BRINJE - OŠ STAJNICA OŠ STAJNICA STAJNICA LIČKO-SENJSKA DONJI LAPAC 1 DONJI LAPAC OSNOVNA ŠKOLA DONJI LAPAC DONJI LAPAC, STOJANA MATIĆA 18 LIČKO-SENJSKA DONJI LAPAC 2 DONJI LAPAC OSNOVNA ŠKOLA DONJI LAPAC DONJI LAPAC, STOJANA MATIĆA 18 LIČKO-SENJSKA DONJI LAPAC 3 NEBLJUSI ZGRADA DRUŠTVENOG DOMA NEBLJUSI NEBLJUSI LIČKO-SENJSKA DONJI LAPAC 4 GORNJI LAPAC ZGRADA LOVAČKOG DRUŠTVA "OZEBLIN" GORNJI LAPAC PUČKO OTVORENO UČILIŠTE DR ANTE LIČKO-SENJSKA GOSPIĆ 1 GOSPIĆ ULICA DR. FRANJE TUĐMANA BR. 5, GOSPIĆ STARČEVIĆA LIČKO-SENJSKA GOSPIĆ 2 GOSPIĆ ZGRADA HRVATSKE POŠTE U GOSPIĆU KANIŠKA ULICA BR. 53, GOSPIĆ ULICA 118. BRIGADE HRVATSKE VOJSKE 3, LIČKO-SENJSKA GOSPIĆ 3 GOSPIĆ ZGRADA DOMA ZDRAVLJA U GOSPIĆU GOSPIĆ LIČKO-SENJSKA GOSPIĆ 4 GOSPIĆ ZGRADA GIMNAZIJE U GOSPIĆU BUDAČKA ULICA BR. 24, GOSPIĆ LIČKO-SENJSKA GOSPIĆ 5 GOSPIĆ
    [Show full text]