www.cro-express.com

MJESEČNIK ZA ISELJENE HRVATE HANNOVER lipanj 2012. Broj 24.

O. Vjeko Vrčić, najstariji svećenik Dobri otac Ante Antić učio me ministrirati str. 22.

Wuppertal Proslavljeno 40. godina Hrvatske katoličke misije str. 24.-26.

str. 4.-7. TOMISLAV KARAMARKO PREDSJEDNIK HDZ-a

CSF ZAKLADA Poruka ljevici: Dosta Stipendiraju nadarene studente iz Domovine je eksperimentiranja str. 12.-13.

SJEĆANJE na najveću tragediju hrvata Iseljenička priča obitelji hrgetić Održana 67. Volimo komemoracija podjednako žrtvama Hrvatsku, Bleiburške Latviju i tragedije Venezuelu str. 8.-10. str. 18.-19. 2 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 3 Globalna hrvatska molitvena akcija “Plamen slobode” Hrvati u više od 100 gradova u svijetu molili za generale u Haagu

Globalna hrvatska moli- Hrvati diljem svijeta molitvom i paljenjem svijeća iskazali tvena akcija “Plamen slobo- de” održana je u nedjelju 13. su potporu generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, svibnja u više od sto gradova izražavajući neslaganje s prvostupanjskom presudom. Hodočastili smo Gospi u Hildesheim na svim kontinentima svijeta Više stotina vjernika iz koncelebrirali su i o. Anastazio članom Crkve, zna da se nalazi u uoči rasprave Žalbenog vijeća hrvatskih katoličkih misija sjever- Perica Petrić iz Hannovera, fra jednoj lađi koja može propuštati, Dragi čitatelji Haškog suda u predmetu Go- svoj život za naš život u slobo- tu živimo. “Presudit će nam se moglo braniti mašući ma- ne regije Njemačke je na blagdan Pero Šestak iz Neumünstera, fra koja može valovima biti bacana na CroExpressa, tovina/Markač. Središnji dio di. “To je hvale vrijedna akcija, oni kojima je navodno jako slinama i ući u Knin, oni bi to Marije Majke Crkve, na Duhovs- Petar Čirko i kapelan Ante Ivan sve strane, ali i zna da ta lađa neće ki ponedjeljak već tradicional- Rozić iz Berlina, o. Mirko Jagnjić akcije održan je u Pakoštani- da će se iz svih krajeva svijeta stalo da postoji Hrvatska. Što učinili. Da se moglo drugačije potonuti. Zato svaki kršćanin voli vo još jedan broj našega ma, rodnom mjestu genera- Bogu uzdići molitva. Okupi- nam jedino ostaje, nego mo- osloboditi nego što se učinilo, no hodočastilo Blaženoj Djevici iz Hamburga i vlč. Ivan Barišić iz mjesečnika je pred vama. Mariji u Hildesheim. Tridesetak Kassela. U obraćanju vjernicima, Crkvu, živi s Crkvom i za Crkvu. la Ante Gotovine, gdje je u li su se Hrvati diljem svijeta liti Boga da bude pravde. To oni bi to učinili - jer stalo im je Svi smo djeca Marijina, ne bo- ENastojali smo u ovome bro- župnoj crkvi misu predvodio moliti Boga. Vidjet ćemo što je naš vapaj. Nisu ovo politič- do naše zemlje. Neka Bog slo- vjernika iz Hannovera uputilo se a kasnije i u propovijedi dr. Sudar ju donijeti vam priče iz svih di- župnik Mario Sikirić. “U pita- će biti. U Svetom pismu vi- ki govori - to je molitva čovje- mi ljudske planove i neprav- pješice do svetišta Blažene Djevice stavio je naglasak na predanje i za- jte se. – kazao je dr. Sudar. Nakon jelova Hrvatske, ali i iseljeništva nju je ugled domovine, ničiji dimo, kad se židovskom na- ka, vjernika, Hrvata, katolika. de”, poručio je don Mario, za- Marije, uz molitvu i pjesmu. U govor Blaženoj Djevici Mariji. - svete mise nastavilo se druženje u gdje su se zbivali značajni doga- crkvi St. Godehard zajedničko Danas smo došli ovdje zamoliti za- dvorani uz domjenak, razgovo- interes”, poručio je Sikirić. Hr- rodu nešto dogodilo, kad su Svjesni da oni koji će nam su- molivši Boga da učini da se misno slavlje predvodio je dr. Pero govor nebeske Majke, koju danas đaji. U Zagrebu je prije desetak vati diljem svijeta molitvom pretrpjeli ili doživjeli patnju, diti, ne vole nas, nego gledaju vidi i zna da hrvatski narod, re i veselu atmosferu, svirku i pjes- dana bio XV. Opći sabor HDZ- Sudar, pomoćni vrhbosanski bisk- slavimo kao Majku Crkve, čiji smo mu mladih iz HKM Berlin i Mari- i paljenjem svijeća iskazali su muku, bol, stradanje, postav- razne interese, kako će se po- poput drugih naroda, ima up koji je za ovu prigodu doput- mi članovi, kroz koju smo utjelov- a na kojemu su 2124 izaslani- jane Zovko, kantautorice duhovne potporu generalima Anti Go- ljaju prvo pitanje – zašto i što složiti politička, regionalna si- pravo na svoju zemlju i drža- ovao iz Sarajeva na poziv don Ante ljeni, ukorijenjeni, nacijepljeni na ka te stranke iz cijele Hrvatske i tovini i Mladenu Markaču, nam Bog time želi poručiti; tuacija. Jedino u Boga imamo vu. “Nije manipuliranje Boga glazbe iz Laupheima. Okupljenim iseljeništva izabrali novog pred- Ivančića, voditelja HKM u Göt- samog Isusa Krista. Plaše nas da izražavajući neslaganje s pr- i drugo, što moramo učiniti pouzdanje, jedino se u njega zvati u pomoć, nego naša du- tingenu, u sklopu koje je posjetio i će se djeca rađati bez majke, ali mi hodočasnicima pridružio se i gen- sjednika i novo čelništvo HDZ-a. vostupanjskom presudom. da se to više nikad ne dogodi. ufamo i nadamo da će učini- boka vjera da dvojici naših Donosimo vam nastupni govor hrvatske katoličke misije koje djel- znamo da čovjeka nema ako ga eralni konzul iz Hamburga, Slavko Akciju su organizirali udru- Dajemo sve u ruke Božje. Pri- ti da bude pravde; da će razbi- generala da snage. Nitko ge- uju na sjeveru Njemačke. Uz njih ne rodi majka. Onaj tko se osjeća Novokmet. (ms) novog predsjednika Tomislava ga Zavjet i Hrvatski svjetski hvatit ćemo što bude. Neće- ti ljudske, političke i ekonom- nerale s ovim činima ne čini Karamarka u kojemu je on tra- kongres. Nakon mise puk je mo se okrenuti od Boga, naše ske planove”, rekao je don svetima niti ih diže na oltar, sirao put kojim će ići HDZ-e na- s upaljenim svijećama na ko- zemlje Hrvatske ni od gene- Mario, dodavši da su Gotovi- da su sveti. Oni su samo ljudi kon završenih stranačkih izbora. jima piše “Plamen slobode” rala. To je sve dio nas”, ista- na i Markač simbol Hrvatske koji su stali prvi u obranu do- Naši reporteri bili su na Bleibur- molio krunicu, s nakanom knuo je don Mario, zamolivši koju tuže. “A oni nisu učini- movine i ljudi i koji sada trpe gu, na 67. komemoraciji žrtva- da pobijedi istina, a naš narod Boga da generalima da snage li ništa više nego branili svo- umjesto svih nas”, zaključio je ma Križnog puta, a donosimo bude ponosan na učinjeno i da mogu nositi križ; nose ga je. Da se moglo svoje braniti župnik Pakoštana Mario Siki- vam iz pera našeg kolumniste ljude koji su bili spremni dati za Hrvatsku i za sve nas koji ružama, oni bi to učinili. Da rić. (IKA) Gojka Borića osvrt na osnivanje Ureda za iseljeništvo. Bivši sa- borski zastupnik HDZ-a Goran Marić i jedan od priznatijih eko- nomista u Hrvatskoj,- i u ovom broju daje osvrt na ekonomsko stanje u Hrvatskoj, posebice na- kon uvođenja više stope PDV-a i drugih poreza. Donosimo još niz zanimljivih priča o našim iselje- nicima, o stećcima kao kultur- noj baštini priznatoj u svijetu, te brojne izvještaje sa krizmi i sve- tih pričesti u našim katoličkim misijama. Marina Stojak

IMPRESSUM CroExpress Isernhagener Str. 6 30161 Hannover Deutschland

Tel.: +49(0)511/336 46 87 Fax: +49(0)511/353 01 78 Internet: www.cro-express.com

Herausgeber / Chefredakteurin: Marina Stojak (V.i.S.d.P.) Mobile: +49(0)172/515 23 27 E-Mail: [email protected]

Reportagen: Gojko Borić Zlatko Duzbaba Sadržaj CroExpressa je zaštićen autorskim pravima te se smije koristiti samo u individualne i nekomercijalne svrhe uz poštivanje autorskih Stjepan Starčević i vlasničkih prava izdavača te dozvolu redakcije. Linkovi u sadržaju koji vode izvan novine nisu pod nadzorom redakcije te ona nije odgovo- Ružica Tadić Tomaz rna za sadržaj tih stranica niti linkova na njima. Redakcija CroExpressa ulaže napor kako bi informacije u novini bile točne i aktualne, no nije odgovorna ni za kakve direktne, slučajne, posljedične, indirektne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti Mediadaten: korištenja novine ili pak zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njezinu sadržaju. CroExpress poštuje privatnost čitatelja te adrese koje nam CroExpress erscheint monatlich se dobrovoljno dostave će se koristiti samo u kontekstu u kojem smo primili kontakt te neće biti davane trećim licima. in 10.000 Exemplaren. Verteilung: Deutschland, Öster- CroExpress ne odgovara za istinitost objavljenih oglasa i njihov sadržaj. CroExpress ne odgovara za propuste u točnosti sadržaja oglasa, a reich, Schweiz, Niederlande GRATIS-AUSGABE također ne snosi niti bilo kakvu odgovornost za štetu ili gubitak koji bi nastao oglašavanjem. 4 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 5 Dragi prijatelji, dišnjice. Pokrenut ćemo stra- Rekao sam u svome prvom nački život u svakom smislu i obraćanju da vjerujem u ovaj na svim razinama. Pritom ću Biografija dan, u njegovu snagu! osobno biti fokusiran na jača- Nije li se ta snaga potvrdila nje našeg zajedništva. Želim Tomislav Karamarko rođen je 25. svibnja 1959. go- na današnjem Saboru HDZ- da HDZ uistinu zaživi kao za- dine u Zadru. S navršenih pet godina s obitelji je pre- a? Vi ste svojom odlukom jednica! selio u Zagreb. Kao dvadesetogodišnjak priključio se pokazali da želite novi, bolji, Već danas mogu najaviti Hrvatskom katoličkom zboru MI, koji je okupljao vjer- pošteniji i uspješniji HDZ! NOVI IZBORNI SABOR ničku mladež i u tadašnjem komunističkom društvu Hvala vam! odmah nakon lokalnih izbo- promicao duhovne i općeljudske vrednote te odgovor- Iskrene čestitke svim novo- ra te uvođenje načela – jedan nost i ljubav prema Bogu, Crkvi i domovini. Zbog na- izabranim kolegama. Potom član jedan glas. Time ćemo vodnih verbalnih delikata protiv komunističkog reži- hvala svima koji su glasovali HDZ vratiti narodu, kojem ma i tzv. kleronacionalizma jugoslavenske vlasti su mu za promjene u HDZ-u. Hvala ćemo mi novoizabrani mora- 1982. oduzele putovnicu, zadržavši ju čak do 1989. svim izaslanicima – od Cavta- ti služiti, a ne vladati! ta preko Splita, Pule, Varaždi- Posebnu pozornost ću po- na, Vukovara, do gradova da- svetiti uključivanju naše mla- Završio je studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sve- leke Australije i Amerike. deži, koja je naša najveća snaga učilišta u Zagrebu te se 1987. zaposlio u Državnom arhivu Hvala od srca svim našim i naša istinska budućnost! kao povjesničar arhivist zadužen za tzv. Kaptolski depozit. članovima, koje sam proteklih Rehabilitacija odnosa s mjeseci susretao na terenu i našim iseljenicima je NUŽ- 1989. jedan je od utemeljitelja zagrebačke orga- koji su željeli vratiti HDZ na NOST, jer su bespogovorno nizacije HDZ-a, te aktivno sudjeluje u pripremi pr- pobjednički put. Hvala svim sudjelovali u stvaranju, obra- vih višestranačkih demokratskih izbora u Hrvatskoj a mojim suradnicima i članovi- ni, oslobađanju i izgradnji hr- nakon uvjerljive pobjede Hrvatske demokratske zajed- ma tima. vatske države, a onda smo ih nice i dr. Franje Tuđmana, sudjeluje i u stvaranju prve Posebnu zahvalnost dugu- zaboravili. demokratske vlasti, te pripremama za obranu zemlje. jem svojim suparnicima za Branitelji će također biti ovo mjesto. Svojim kandida- u središtu naše pozorno- 1991. imenovan je šefom Kabineta predsjednika Vla- turama doprinjeli ste demo- sti. Obećavam da nikada više de Republike Hrvatske. kratizaciji izborne prakse u neće biti percipirani kao pro- Godinu kasnije preuzima dužnost šefa Gregurićeve našoj stranci. U ovoj stran- blem ove države, neće živje- ratne Vlade, a zatim postaje i šef kabineta predsjednika ci nitko ne smije biti suvišan, ti i umirati u poniženjima, si- Sabora. zato s današnjim danom za- romaštvu, sumnjičenjima... U boravljam sve loše što sam do- ovoj stranci će imati istinskog 1993. imenovan je načelnikom Policijske uprave za- živio u kampanji s vaše strane zagovornika jer su za ovu dr- grebačke a dvije godine kasnije, uz očuvanje sigurnosti i pozivam vas da odgovorno žavu dali najviše! i obrane glavnog grada Hrvatske, pokreće prve istrage krenemo u budućnost. Sama činjenica da su unu- protiv gospodarskog kriminala u Hrvatskoj, zbog čega Hvala i medijima koji su tarstranački izbori provedeni nailazi na kritike dijela svojih kolega u HDZ-u, te se pri- nas pratili i širom otvorili svoj uz sudjelovanje više kandida- prostor. Čak kad su vaše kri- ta te u demokratskom ozračju, vremeno stranački distancira. tike bile i neutemeljene poti- jasna je poruka da kreće doba cali ste nas da budemo jasni- novog HDZ. Od 1996. do 1998. godine bio je pomoćnik ministra ji i bolji. HDZ je pokazao želju za unutarnjih poslova. Predizborna kampanja za promjenom, želju za raščišća- 2000. godine bio je voditelj izbornog stožera tadaš- ove izbore predugo je trajala. vanjem s negativnostima, koje njeg predsjedničkog kandidata Stjepana Mesića a na- Ali uz sav napor bilo mi je na- su pojedinci učinili skrivajući kon njegova izbora za hrvatskog predsjednika postaje i duhnuće obilaziti teren i su- se iza stranke ali i želju za po- njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Na toj dužno- sretati se s našim članovima. vratkom na pobjednički put. sti ostaje do 2002., kada se razilazi s predsjednikom Me- Sada sam još uvjereniji da Kao što je u svojoj poruci sićem, zbog neslaganja oko njegovih stavova vezanih za imamo najbolje ljude. Vidio rekao glavni tajnik Europske prošlost Hrvatske i različitim viđenjima hrvatske buduć- nosti. Tada nakratko napušta politiku i odlazi u privat- ni sektor. Govor Tomislava Karamarka nakon pobjede i proglašenja predsjednikom HDZ-a Godine 2004. imenovan je ravnateljem Protuobavje- štajne agencije. Aktivno sudjeluje u profesionalizaciji i razvoju hrvatske obavještajne zajednice. Tako dvije go- dine kasnije postaje ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije. Nakon što se Hrvatska susrela s ozbiljnim ugrožava- Poruka ljevici: Dosta eksperimentiranja njem javne sigurnosti 2008. imenovan je ministrom unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Njegov man- dat će ostati zapamćen po ozbiljnoj borbi i postignutim sam golem potencijal, koji je pučke stranke g. Lopez – Eu- sti poručujem kako je prošlo ćemo biti konstruktivni i zna- i ovom prigodom: Kad go- moljublje koje znači SLU- mijeva pokretanje uspavanih koji Hrvatsku nikada nisu že- često bio neiskorišten. Zajed- ropski pučani trebaju snažan vrijeme „komocije“, neodgo- ti vas pohvaliti, kad god bude- vorim o NOVOJ HRVAT- ŽENJE a ne uzdizanje iznad hrvatskih potencijala i hrvat- ljeli. Vrlo brzo ćemo vratiti iz- rezultatima protiv organiziranog kriminala i korupci- no ćemo učiniti puno a prije HDZ! Iskreno mogu poručiti vornosti i eksperimentiranja te odgovorno radili u interesu SKOJ NEOVISNOSTI i naroda, kićenje titulama ili ski razvoj temeljen na našem gubljenu radost Hrvatskoj … je, te konačnom obračunu s gospodarskim kriminalom, svega osigurati pobjedu već – u HDZ-u ćete imati partne- s Hrvatskom. Hrvatska i hr- hrvatskoga naroda, danas kao MODERNOM DOMO- zastupanje stranačkih intere- geostrateškom položaju, pri- Na koncu: povijesna stran- što je bio jedan od ključnih preduvjeta za ulazak Hrvat- na lokalnim a onda i na parla- ra na kojeg ćete biti ponosni, vatski narod nisu ničije leno vlast a od sljedećih parlamen- LJUBLJU onda mislim na sa pred nacionalnim! Ulazak rodnim bogatstvima, znanju ka priziva POVIJESNU OD- ske u Europsku uniju. Tijekom mandata na čelu MUP- mentarnim izborima. koji će zastupati i promicati eu- da ga se može omalovažavati tarnih izbora – kao oporba. domoljublje kao stav, kao Hrvatske u Europsku uniju i vrijednostima ljudi. GOVORNOST. a uvelike je pridonio i profesionalizaciji hrvatske policije, Zato odmah od sutra kre- ropske, demokršćanske i istin- i nekompetencijom dovoditi Dragi hrvatski građani, znanje, kao kompetenciju i traži od nas da promišljamo Želim zajedno s vama stvo- Preuzimam je vašom vo- a ostat će zapamćen i po pokretanju istraga protiv po- ćemo na posao. Očekuje nas ske narodne vrijednosti. Novi u pitanje... Postajemo konač- središnji dio mog progra- odgovornost, kao preduvjet novu viziju hrvatske buduć- riti Hrvatsku kao zemlju bla- ljom, čitavim bićem i pravom činitelja komunističkih zločina nakon završetka Drugog uređenje stranke iznutra, ja- HDZ će zajedno s drugim eu- no prava oporba, koja će oštro ma sažeo sam u sintagmu rada za svoju zemlju. Mislim nosti u europskom okruže- gostanja i sigurnosti, čiji će domoljubnom iskrenošću! svjetskog rata. čanje komunikacija i odno- ropskim pučkim strankama braniti nacionalne interese, NOVE HRVATSKE NE- na ono domoljublje koje je nju i na globaliziranom tr- se glas poštovati za europ- Hvala vam dragi prijatelji i Na posljednjim parlamentarnim izborima, izabran je sa u stranci, demokratizaci- graditi bolju Europu ali će i još upozoravati na vaše pogreške OVISNOSTI, utemeljenoj nespojivo s korupcijom i po- žištu. Želim s vama graditi skim stolom. Zato Hrvatska živjeli! za zastupnika Hrvatske demokratske zajednice u Hrvat- ja ponašanja i djelovanja – od snažnije europeizirati Hrvat- i promašaje, kojih je sve više. na MODERNOM DO- stavljanjem uvjeta vlastitoj NOVU HRVATSKU NE- ne zaslužuje da trpi i da njom Neka nam živi jedina i vječ- ski sabor. temeljnih ogranaka do sre- sku i našu regiju. Ljevici na vla- Ali isto tako obećavam da MOLJUBLJU. Ponavljam domovini i narodu, ono do- OVISNOST, koja podrazu- upravljaju nesposobni i oni na Hrvatska! 6 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 7 Milijan Brkić izabran za glavnog tajnika HDZ-a XV OPĆI SABOR HDZ-a Novi glavni tajnik HDZ-a je Milijan Brkić, a zamjenik mu je njem članu HDZ-a i vrsnom pravniku s iskustvom u slič- Damir Sesvečan, odlučio je novi Središnji odbor HDZ-a na nim poslovima. IZABRANI danas održanoj konstituirajućoj sjednici, prvoj pod pred- Opovrgnuo je pritom da je imenovanje Sesvečana na bilo sjedanjem novog predsjednika stranke Tomislava Kara- koji način povezano s njegovom ulogom u zastupanju Predsjednik: marka. stranke u slučaju Fimi media. Tomislav Karamarko Za predsjednika Središnjeg odbora HDZ-a formalno je, Karamarko je rekao i kako je ovoga tjedna, nakon nedjelj- Zamjenik Predsjednika: kao predsjednik stranke, potvrđen Tomislav Karamarko, za nih izbora, završeno konstituiranje stranačkih tijela te Drago Prgomet zamjenika predsjednika Središnjeg odbora izabran je Da- opovrgnuo tvrdnje je da je time „potpuno ovladao stran- Potpredsjednici: mir Krstičević, a za tajnika Odbora Tomislav Kelić. kom“. „Naprosto smo konstituirali vitalne dijelove stranke Za izbor Damira Sesvečana, pravnog zastupnika HDZ-a u potrebne za normalno funkcioniranje. To ne znači ovlada- 1. Božidar Kalmeta sudskom slučaju Fimi media, za zamjenika glavnoga taj- vanje, ja sam samo predsjednik stranke, a ne car“, zaklju- 2. Božo Galić nika stranke, Karamarko je rekao da je riječ o dugogodiš- čio je. 3. Dražen Bošnjaković 4. Dubravka Šuica 5. Damir Jelić 6. Marijan Coner Članovi Predsjedništva: 1. Franjo Lucić 2. Pero Ćosić 3. Darko Horvat 4. Josip Križanić 5. Gordan Jandroković 6. Željko Turk 7. Oleg Butković 8. Antun Vidaković 9. Josipa Rimac 10. Ana Lovrin Središnji Odbor: 1. Damir Krstičević 2. Ante Župan 3. Vesna Buterin 4. Blaženko Boban 5. Franjo Akmadža 6. Josip Šarić 7. Davor Huška 8. Grgić Josip 9. Ante Raspudić Održana konstituirajuća sjednica 10. Mario Barković 11. Nediljko Dujić predsjedništva Hdz-a 12. Stjepan Merkaš Predsjednik HDZ-a Tomi- je Karamarko i naglasio Kazao je kako je u više na- 13. Tomislav Kelić slav Karamarko je nakon da je Sanader stari, iskusni vrata naglašavao da je ve- 14. Goran Kovačić konstituirajuće sjednice HDZ-ovac, „samozatajan lika Ostojićeva pogreška 15. Ivica Kirin Predsjedništva novinari- čovjek koji je i izborni po- „što je išao dirati zakon koji 16. Željko Kavran ma kazao kako HDZ čeka bjednik u stranci“. „Dakle, je prošla vlada uskladila s 17. Marijan Brlek puno posla i najavio osni- stvar je logična“, dodao je. EU“, a što je bio uvjet za za- 18. Jasna Opačak vanje ekspertnih skupina Potvrdio je da će biti još tvaranje Poglavlja 23. koje će pratiti važna pod- kooptiranja u Predsjedniš- „To je vrlo velika doza ne- 19. Goran Kaniški ručja poput gospodarstva, tvo kazavši da će se ona ozbiljnosti i neodgovor- 20. Krešimir Vejić znanosti i školstva. dogoditi „tijekom vreme- nosti. Ne postoji kukuriku 21. Lovro Kuščević Potvrdio je da se radi o tzv. na, kada stranka vidi što joj politika prema EU ili HDZ 22. Nataša Tramišak vladi u sjeni. “Apsolutno, to je potrebno. „Ništa ne ra- politika prema EU - posto- 23. Tone Radočaj možemo i tako nazvati i vi- dimo preko koljena“, re- ji hrvatska politika prema 24. Željko Nenadić djet ćemo koji sve mode- kao je. EU i to je nešto oko čega 25. Ivan Kujundžić li će biti primijenjeni. Budi- Karamarko je potvrdio da bi trebao postojati kon- Visoki Časni Sud: T. Karamarko predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a te uvjereni da ćemo dobro će na sjednici Središnjeg senzus“, naglasio je čelnik Tomislav Čuljak - Predsjednik analizirati svaki korak koji odbora na kojoj će za glav- HDZ-a i poručio kako se 1. Florijan Boras Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko novi je predsjed- zus oko važnih nacionalnih pitanja. „Nismo komunicirali radi aktualna vlast, da će nog tajnika HDZ-a predlo- oko nekih stvari „ne može 2. Davorin Mlakar nik Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru, a za- još, gospodin je bio na putu“, rekao je Karamarko dodav- biti organizirani ljudi koji žiti Milijana Brkića te do- razgovarati“. 3. Davor Miličević mjenici su mu Davorin Mlakar, Gordan Jandroković i Ivan ši kako nije dobio nikakvim neformalnim kanalima poru- će bdjeti nad svim time i dao da je Predsjedništvo „Ako je taj zakon priva- 4. Jozo Sarač Šuker, objavio je Karamarko novinarima nakon jutrošnje ku te da nije ni primjereno da komuniciraju neformalnim koji će pravodobno rea- danas pripremilo i „neke ćen kao uvjet za Poglav- 5. Marko Mioč sjednice Kluba zastupnika te stranke. kanalima. girati, koji će biti stručni i odluke za Klub zastupni- lje 23, onda ga nitko više 6. Josip Borić „Umjesto bivše predsjednice Kosor ja sam, a potpredsjed- „Spreman sam prihvatiti razgovor sa svakim i naravno sa jako dobro pripremljeni i ka HDZ-a u Hrvatskom sa- nema što mijenjati. Mogao Nadzorni Odbor nici su Jandroković i Šuker“, kazao je. čelnikom Vlade kada je u pitanju korist naše države i ne suportirani”, naglasio je. boru“. je možda mijenjati neke Ivan Hren - Predsjednik Upitan što će biti s potpredsjedničkim mjestima u Hrvat- znam na što se misli kada se priča o konsenzusu, tu treba- Kazao je da je u danas kon- Novinare je zanimao i kako uredbe. 1. Teo Andrić skom saboru iz redova HDZ-a na kojima su još uvijek biv- mo jasnu definiciju“, poručio je. stituirano novo Predsjed- komentira zahtjev Europ- Prema tome sam se doveo 2. Božidar Longin ša predsjednica stranke Jadranka Kosor i Vladimir Šeks, Upitana ostaje li potpredsjednica Hrvatskog sabora, bivša ništvo HDZ-a kooptiran i ske komisije da ministar u situaciju, neću to označa- Karamarko je rekao kako o tome za sada nisu razgovarali. predsjednica stranke Jadranka Kosor koja je jutros nazoči- Ante Sanader . unutarnjih poslova Ranko vati terminom nesposob- 3. Damir Barna „Kao što sam rekao u startu, odlučivat će Predsjedništvo“, la sjednici Kluba zastupnika HDZ-a, izjavila je novinarima „Znate i sami značaj Splita Ostojić „pričeka s imeno- nosti, ali šlamperaj sigur- 4. Damir Belošević kazao je. Karamarko je odbacio i medijske špekulacije kako se o tome nije odlučivalo, a na pitanje kada će se o i Splitsko-dalmatinske žu- vanjem glavnog ravnatelja no, i ne znam kako će se iz 5. Ivan Uđbinac prema kojima mu je premijer Zoran Milanović neformal- tome odlučivati Kosor je novinarima uzvratila kako to mo- panije, pogotovo nama u policije“, a o čemu pišu hr- toga izvući“, poručio je mi- 6. Ivica Turić nim kanalima poslao poruku kako je spreman na konsen- raju pitati one koji vode stranku. stranačkom smislu“, rekao vatski mediji. nistru Ostojiću. 8 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 9

Održana 67. komemoracija žrtvama BLEiburške tragedije osić etar Ć etar otić i P otić Dragan Č Dragan

Bleibrug je spomen-mjesto, simbol najveće hrvatske patnje i tragedije

Središnja komemoracija žr- i Hercegovine i mnogih eu- stu koje je postalo simbol čenih i pobijenih muškaraca, ni govoriti. Još manje o nared- 900 u Hrvatskoj, 600 u Slove- će svećenika, redovnika i re- milijun ljudi, još uvijek tra- godile žrtve, nego tek neke upozorio je šibenski biskup. tava Bleiburške tragedije i hr- ropskih zemalja. nemilosrdnog zločina nad žena i djece svih uzrasta i ži- bodavcima i izvršiteljima zlo- niji, 200 u Srbiji, 100 u BiH. dovnica stjerano je u zatvo- je zavjera šutnje, falsificiranje vojske. Čuli smo tvrdnju da Mi danas ne želimo Blei- vatskoga križnog puta, 67. po “I ove nas je godine sa svih mnoštvom nevinih ljudi, naše votnih sudbina, svjetonazora čina, istaknuo je biskup Ivas. Mnoga od njih uništena, pre- re i logore, među njima i istine i opasno neznanje, go- se ovdje dogodio zločin i križ- burg kao zastavu mržnje pre- redu, održana je u subotu 12. strana svijeta dovela Božja braće i sestara, koji su i prije i narodnosti, a najviše Hrvata. Dok su mnogi narodi nakon orana, pretvorena u gradilišta blaženi nadbiskup Stepinac. tovo kod svih uzrasta, navla- ni putovi, tek ‘namah’, kao ma bilo kome, mi ovdje iskre- svibnja na Bleiburškom polju providnost na ovo spomen- i nakon Bleiburga ginuli od Dolazimo ovdje, ne da bismo završetka II. svjetskog rata ili smetlišta, do danas neotkri- I premda se, prema ozbilj- stito kod mlađih naraštaja, trenutni izljev mržnje što je no žalimo sve žrtve, mi smo u Austriji, u organizaciji Ure- mjesto, simbol hrvatske pat- “osloboditelja”, gonjeni kroz ikome sudili, prezreli i obez- odahnuli od terora fašizma i vena, bez imena i spomena, a nim procjenama, broj žrta- istaknuo je biskup Ivas, doda- tobože uvijek bilo i bit će u ovdje dolazili i dolazimo kao da hrvatske inozemne pastve i nje i tragedije”, istaknuo je pakao mržnje razapinjani na vrijedili bilo koje žrtve, logo- nacizma, nažalost, umjesto u nitko za to do danas nije kriv, va komunizma u svijetu pe- jući: “Ovdje smo i zato jer je ljudskoj prirodi. Kao da ov- iskreni tražitelji istine; ne do- Počasnoga bleiburškog voda, u pozdravu na početku ko- “križnim putovima”; stoji- re ili jame, prekrivali, pravda- razdoblje slobode, hrvatski je ni odgovoran. Biskup Ivas na- nje na 100 milijuna ljudi, a sve očitije da nijekanje i ne- dje nije počeo, ili se nastavio, lazimo kao zarobljenici po- pod pokroviteljstvom Osječ- memorativnog skupa ravna- mo ovdje s dubokim pošto- li bilo koje zločine, nego smo narod ušao u drugo teško raz- veo je nadalje kako je strijelja- komunistički režimi u Euro- kažnjavanje zločina komu- i to na najstravičniji način, je- vijesti i prošlosti, nego kao ko-baranjske županije i su- telj Bebić uime Vijeća HBK vanjem prignuti nad svim kri- ovdje zbog povijesne istine da doblje osvete, masovnih likvi- no 385 svećenika, od toga su pi tijekom prvih deset godi- nizma opet stječe ‘pravo gra- dan sustavan proces zatiranja zaljubljenici neiskrivljene po- pokroviteljstvom Županije i BK BiH za hrvatsku inoze- ževima, jamama i rakama, da je “narodna vlast” više od 65 dacija, zločina, smaknuća, de- 355 ubili partizani, a na tisu- na nakon rata pobili su oko đanstva’. Namjerno prešućeni i smrti, koji je trajao skoro 45 vijesti našega naroda. To je i zapadno-hercegovačke. Sve- mnu pastvu, dodavši kako u se spomenemo njihovih ne- godina nijekala “da vi postoji- portacija. Komunizam kao povijesni događaji postali su godina.” Istodobno se predla- naša kršćanska vjernička ob- čanu misu predvodio je šiben- tom zajedništvu prepozna- znanih imena i sudbina, ista- te, da ste vi, naša braćo i sestre i nacizam i fašizam, vodili su Istina postaje najveća žrtva ‘crne rupe’ hrvatske povijesti”. žu i donose vitalno važni za- veza, poručio je biskup Ivas. ski biskup Ante Ivas u konce- je “milosni trenutak u kojem knuo je u propovijedi šiben- pokojni, ljudi, da zavrjeđujete se mržnjom prema Bogu, vje- “Ovdje smo danas i zbog ne- koni za pojedince i čitav na- Upozorio je da je sve očiti- lebraciji s ravnateljem Ureda se dodiruju hrvatska povijest ski biskup. Bleiburg – grad bilo kakav spomen, osim mr- ri i prema čovjeku, istaknuo je današnjega svjetskog poretka na sretne i zabrinjavajuće odluke rod, “po hitnom postupku”, je da nijekanje istine i strah za hrvatsku inozemnu pastvu i sadašnjost, nebo i zemlja, olova, zajedničko je ime za žnje i prezira”. Ovdje smo, jer mons. Ivas, dodajući kako je svim razinama, upozorio biskup Hrvatskog sabora da više ne bez prave javne i demokrat- pred istinom danas poprima o. Josipom Bebićem i svećeni- tuga i ponos, nada i radost. stotine tisuća izdanih, preda- se prava istina o vama i zlo- rezultat bio strašan: 1800 do bude pokrovitelj ovoga spo- ske rasprave: i to o životu, o oblike novog totalitarizma, cima koji su pristigli s hodo- nih, poniženih razmijenje- činu nad vama nije smjela ni sada otkrivenih grobišta u biv- Ante Ivas na Bleiburškom polju. mena”, istaknuo je biskup Ivas, obitelji, o začeću i rađanju, o kojim se udara u same teme- časnicima iz Hrvatske, Bosne Mi smo danas ovdje na mje- nih, na najgrozniji način mu- znati ni otkrivati, ni prenositi šoj Jugoslaviji i još se istražuje, “jer, kažu da se ovdje nisu do- odgoju o školi i vjeronauku, lje društva i morala, na do- 10 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 11 KELKHEIM: Održan dječji festival Mikrofon je vaš Kelkheim, (IKA) - Tradicionalni dječji festi- izvođača bude Bogu na slavu, a nas neka oboga- val “Mikrofon je vaš” održan je u nedjelju 13. ti kako bismo bili još bliže nebeskom Ocu, bra- svibnja u organizaciji Hrvatske katoličke župe tu čovjeku i svojim hrvatskim korijenima”, ka- Main-Taunus/Hochtaunus u dvorani njemač- zao je fra Marinko. Sve je pozdravio i generalni ke župe sv. Dionizija u Kelkheimu. Dvadesete- konzul Generalnog konzulata RH iz Frankfur- ro mladih pjevačica i pjevača te brojnu publi- ta Josip Špoljarić, podržavši tu vrijednu inicija- ku na početku je pozdravio župnik fra Marinko tivu te je izvođačima zaželio uspješan nastup. Vukman koji je pritom istaknuo: “Danas želi- Slijedio je nastup mladih pjevačica i pjevača uz mo omogućiti djeci da čista srca svojim glasovi- pratnju župnog banda “Trio Rio”, a njihov je na- ma na svom hrvatskom jeziku slave Boga, da se stup budno pratila prosudbena komisija u sasta- Slavlje u obitelji Mehkek raduju životu, da pjevaju pjesme naših poznatih vu: Anđela Kolar, Saša Amić i Smiljana Vese- pjevačica i pjevača. Ovi naši maleni slavuji, koji lić-Vučina. Žiri je prvo mjesto dodijelio Jessici nažalost često žive u šumi lažnih vrijednosti, ša- Kunac. Drugo mjesto pripalo je Lauri Kapović, Biskup Mrzljak krstio deseto i lju nam pjesmom poruku o istini, dobroti, miru a treće mjesto Eleni Odrljin. Najsimpatičnija i prijateljstvu, o ljubavi”. Dodao je da su djeca po- izvedba po odluci žirija bila je ona Lidije Budi- jedanaesto dijete u obitelji nos i budućnost te je potaknuo okupljene da ih mir. Dodijeljene su i nagrade publike. Prva na- bodre gromkim pljeskom i mole za djecu. “Mo- grada pripala je Kristini Brko i Martinu Klape- Gola, (IKA) - Varaždinski biskup Josip Mrzljak pohodio je u subo- litva je u našem životu važna, posebno kad moli- žu, drugo mjesto osvojila je Nina Lončar, dok je tu 12. svibnja župu Gola gdje je u župnoj crkvi Sv. Tri kralja predvodio mi- mo pjevajući. Neka ovaj naš susret i pjesma naših treće mjesto pripalo Juliji Maraković. sno slavlje tijekom kojega je krstio Anu Mariju i Luku Mehkek, dese- to i jedanaesto dijete u obitelji Marije i Mileka Mehkek. S biskupom je slavio domaći župnik i dekan Virovskoga dekanata preč. Ivan Herega. Uz obitelj i rodbinu, na misnom slavlju sudjelovali su i ovogodišnji pripravnici za primanje sakramenta potvrde, s kojima se biskup Mrzljak susreo prije mise, a kojima će 20. svibnja podijeliti sakrament svete potvrde. stojanstvo čovjeka od zače- zimo jedni drugima da posta- odgovornosti, ma kako ona vama koji su prevalili dug put ko Hasanbegović, uime su- U homiliji je biskup Mrzljak sve potaknuo na slušanje Božje riječi te ih po- ća do smrti, na obitelj i brak, nemo novi ljudi, da gradimo bila teška i obvezujuća - zbog da bi odali počast nevinim žr- pokrovitelja komemoracije zvao da u svom životu nastoje živjeti prijateljstvo s Isusom. na odgoj i na slobodu savje- bolji svijet”, pozvao je biskup žrtava i njihova dostojanstva, tvama. Izrazio je želju da Blei- predsjednik Vlade Županije Osim Luke i Ana Marije, Milek i Marija Mehkek r. Ocepek ponosni su rodi- sti. Istina postaje najveća žrtva Ivas, istaknuvši da su nam po- časti našega naroda i mira bez burg i ubuduće ostane sre- zapadno-hercegovačke Zden- telji Martine, Tomislava, Ivana, Katarine, Ivane, Dijane, Nikoline, Josipa i Ma- današnjega svjetskog poret- trebne trajne duhovne, mo- koga nema prave slobode, na- dišnjim spomen-mjestom ko Ćosić, uime pokrovite- tije te su tako svijetli primjer brojne i velike obitelji u podravskom Prekodrav- ka na svim razinama. Sve više ralne i etičke vrednote, koje pretka ni Božjega blagoslova, na čast svih hrvatskih žrta- lja komemoracije osječko-ba- lju u kojem se iz godine u godinu smanjuje broj stanovnika. svijetom kruži sablast besmi- će bolje uskladiti naše među- istaknuo je šibenski biskup. va, mjestom molitve, prašta- ranjski župan dr. Vladimir sla i beznađa, jer su pobrkani ljudske odnose; treba nam Misno slavlje uveličao je mur- nja i bratskoga povezivanja. Šišljagić, koji su, između osta- svi vrijednosni pojmovi isti- Bog koji je Ljubav i Istina. terski župni pjevački zbor “Sv. Spomen svečanost počela je loga oštro osudili odluku Hr- ne, ljubavi i slobode. Sloboda U ovom misnom slavlju mo- Mihovil” pod ravnanjem Ve- molitvom odrješenja kod hr- vatskoga sabora o odustajanja bez istine i ljubavi postaje ne- limo Svemogućeg Boga za sve dranka Šikić Balare, uz orgulj- vatskog groba na mjesnom od pokroviteljstva komemo- OORGANIZACIJARGANIZACIJA NJEGE NJEGE I IPOMOĆI POMOĆI OORGANIZACIJARGANIZACIJA LJEČENJA LJEČENJA I IREHABILITACIJE REHABILITACIJE ostvariva i besmislena. Besmi- žrtve i za sve zločince. Kajemo sku pratnju prof. Sanje Arkus. groblju u Unterloibachu. racije Bleiburške tragedije i slena sloboda bez granica, na se za sve svoje grijehe, za grije- Na kraju mise ravna- Na početku komemorativ- hrvatskoga križnog puta. Mo- kraju za čovjeka i društvo po- he kršćana i za grijehe drugih telj Bebić zahvalio je, iz- nog skupa, koji je vodio pro- litvu za žrtve islamske vjerois- SSvakodnevnivakodnevni ritam ritam staje pakao i prokletstvo. Oko koji su ovdje griješili. Molimo među ostalih, biskupu Iva- fesor na Akademiji dram- povijesti vodio je imam iz Gu- životaživota ponekad ponekad je je  istine se treba truditi praved- Božje praštanje i milosrđe da su, organizatoru PBV-u na skih umjetnosti Joško Ševo, nje Idriz Bešić. Po završetku zahtjevanzahtjevan i istresan stresan čč nim i poštenim sredstvima. bismo i mi mogli praštati, da čelu s predsjednikom Ilijom uz izravan prijenos HRT-a, mise, predstavnici Hrvatskog “Mi stoga i danas ovdje moli- bi zacijelile rane koje još bole, Abramovićem, pokrovitelji- nakon izvođenja hrvatske hi- sabora, Vlade RH, Počasnoga čakčak mladim mladim i i mo i zaklinjemo. Nemojte nas da bi se očistila naša sjećanja i ma i domaćinima HKM-u mne i minute šutnje u počast bleiburškog voda, te mnoštvo zdravimzdravim osobama. osobama. opet svađati, dijeliti i suprot- savjesti. Molimo Božje svjetlo Klagenfurt na čelu s fra Pa- svim žrtvama bleiburške tra- udruga, zajednica i pojedina- OORALNARALNA KIRURGIJA KIRURGIJA stavljati starim etiketama tzv. da u njemu prava istina dođe vom Dominkovićem, austrij- gedije i križnih putova, po- ca iz domovine i iseljeništva OOsobesobe s s posebnim posebnim IMPLANTOLOGIJAIMPLANTOLOGIJA ‘hrvatske krivnje i genocidno- na vidjelo, da istinu prepozna- skoj policiji, gradskim vlasti- zdravne riječi uputili su uime položili su vijence i zapalili potrebamapotrebama trebaju trebaju sti!’ Otvorimo šanse i pomo- mo i priznamo, svatko u svojoj ma, Crvenom križu i svima organizatora PBV-a dr. Zlat- svijeće. (IKA) pomoćpomoć i ikod kod PPLASTIČNALASTIČNA KIRURGIJA KIRURGIJA svakodnevnihsvakodnevnih EESTETSKASTETSKA KIRURGIJA KIRURGIJA aktivnosti.aktivnosti. OORTOPEDIJARTOPEDIJA RAUMATOLOGIJARAUMATOLOGIJA SStalnatalna briga briga o o TT 2424 sata sata dnevno dnevno članovimačlanovima obitelji obitelji dostupnidostupni smo smo na na zasjenjujezasjenjuje sva sva brojbroj 062 062 500 500 501. 501. područjapodručja CirkulatorniCirkulatorni poremećaji poremećaji potkoljenica potkoljenica PozivPoziv se se ne ne svakodnevnogsvakodnevnog KomplikacijeKomplikacije dijabetesa dijabetesa naplaćujenaplaćuje po po života.života. OpekotineOpekotine posebnimposebnim  PPomoćomoć nije nije samo samo OžiljciOžiljci tarifama,tarifama, a a iz iz  inozemstvainozemstva je je poželjnapoželjna već već i i NeurološkiNeurološki poremećaji poremećaji potrebnopotrebno nazvati nazvati neophodna,neophodna, kako kako bi bi PovećanjePovećanje i irekonstrukcija rekonstrukcija grudi grudi +385+385 62 62 500 500 501 501 sese sačuvalo sačuvalo vlastite vlastite snage.snage. 2424 sata sata dnevno dnevno +385 +385 62 62 500 500 501 501

WWW.24PLUS1.HRWWW.24PLUS1.HR WWW.24PLUS1.AT WWW.24PLUS1.AT WWW.24PLUS1.HRWWW.24PLUS1.HR WWW.24PLUS1.AT WWW.24PLUS1.AT 12 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 13

Članovi zaklade na svečanoj večeri 2010. godine

CSF - Hrvatsko-američka zaklada koja stvara buduće lidere u Hrvatskoj i BiH Stipendiraju nadarene studente iz Domovine Tihomir Matić nostima. Njihov napredak i od njih su boravili u SAD-u žana Premuš Baltić, jedna od utjecajnih američkih Hrvata tima u Hrvatskoj. Ta jezgra ka, Zaklada je postala jed- data vode uspješne i odlučne ma. Svake godine je birano imovinskog stanja. Zapravo karijera nalaze se pod budnim i družili se s prilično utjecaj- uspješnijih odvjetnica mlađe sa zapadne obale: dr. Robert zaklade, zahvaljujući svojoj vi- no od najznačajnijih središta žene. Nakon uspješnog man- između 10 i 15 stipendista neki od današnjih diploma- Trenutačno u Hrvatskoj okom najveće hrvatsko-ame- nim ljudima a troje studena- generacije itd. Bob Bronzan, bivši profesor ziji i poštenom radu privukla okupljanja i utjecaja u zapad- data Nine Jurjevic, od proš- iz Hrvatske i Bosne i Herce- nata nebi uopće imali priliku i BiH postoji zajednica 120 ričke zaklade za stipendiranje ta su bili gosti i bivšeg ame- Croatian Scholarship Fund sveučilišta San Jose, Tony Uj- je mnoge ugledne i uspješne noj Americi. Njezini gosti i le godine Zakladu vodi Mary govine. školovati se bez potpore za- mladih ljudi koji su s vrhun- talentiranih studenata u do- ričkog predsjednika Billa utemeljen je u Kaliforniji po- dur, jedan od vodećih poslov- Amerikance hrvatskog podri- podupiratelji danas su ame- Ann Pavic, koja je unijela Pazi se da kandidati dola- klade jer potječu iz siromaš- skim uspjehom završili svo- movini Croatian Scholarship Clintona. Nije riječ ni o ka- četkom devedesetih, kad je nih ljudi hrvatskog podrijetla jetla druge i treće generaci- rički kongresnici i senatori, novu energiju u njezin rad. ze iz različitih krajeva i pri iz- nijih obitelji ili obitelji koje je fakultete te danas rade kao Funda iz San Francisca. A oni kvoj tajnoj misiji ili udruže- stvarana Hrvatska. Bilo je u području Bay Area te Bran- je, poput radijskog voditelja uspješni i dobrostojeći Hrva- Zaklada je prve stipednije boru se vodi računa i o studiju su stradale ili prognane tije- uspješni menadžeri, odvjet- su bivši stipendisti popular- nju poput američkih sveuči- to doba prikupljanja nov- ko Barbir, ugledni menadžer i Garyja Allena ili Patricie Pe- ti sa američke zapadne oba- dodijelila akademske godine koji upisuju. kom rata. nici, liječnici, arhitekti, istra- nog CSF-a, te odnedavno u lišnih tajnih organizacija, već ca za obranu Hrvatske, naža- suvremeni hrvatski emigrant. navich Marshall, nekada glav- le poput Stevea Bubala, Zlat- 1993./94. Stipendije su če- Budući da u sjedište zakla- Više detalja na www.croa- živači na institutima ili pro- Hrvatskoj imaju svoje udru- prilično mudar oblik poma- lost čiji je dobar dio završio u Uskoro su im se pridružili ne tajnice Hillary Clinton a ka Vasilja, Mladena Bunticha, tverogodišnje i produžavaju de svake godine pristigne ve- tianscholarship.org (službe- fesori na sveučilištima... Ono ženje CSF Hrvatska. ganja domovini od strane hr- privatnim džepovima. Kao dr. Joseph Cindrich, tada vi- danas jedne od najbližih su- Lidije i Johnnya Vidovicha, se iz godine u godinu na te- lik broj prijava a to su mahom ne stranice zaklade) ili www. što im je zajedničko jest da su Nakon što su još u srednjoj vatske dijaspore. Neke od tih da su to predviđali, dio ame- soki službenik američke vla- radnica Baracka Obame. Richarda i Katherine Jordan... melju uspjeha na fakultetu i iznimni i talentirani učeni- csf-hrvatska.hr (Web stranice predodređeni da budu lide- školi odabrani među stotina- mladih uspješnih ljudi pozna- ričkih Hrvata razmišljao je o de, mladi poslovni čovjek iz Već desetljeće nakon osnut- Zakladu posljednja dva man- izvanstudijskim aktivnosti- ci prednost imaju oni slabijeg Udruge stipendista CSF-a). ri u poslu kojim se bave. Bili ma kandidata i upisali želje- jemo iz javnog života, kao što tome kako drugačije i dugo- San Francisca William Cum- su najbolji maturanti gimna- ni studij, primali su četvero- su Dragan Zelić, jedan od čel- ročnije pomoći svojoj domo- belich i svestrani stručnjak Croatian Scholarship Fund utemeljen je u Kaliforniji početkom devedesetih, kad je stvarana zija i srednjih škola. Uz izvr- godišnju stipendiju zaklade i nih ljudi GONG-a, Božo vini. Odlučili su ulagati u lju- George Kumparak, sva troji- sne ocjene imali su i bogate održavali su prisne kontakte Skoko i Dario Nikić Čakar, de, koji u budućnosti mogu ca pripadnici druge generaci- Hrvatska. Bilo je to doba prikupljanja novca za obranu Hrvatske, nažalost čiji je dobar dio izvannastavne aktivnosti i isti- sa svojim sponzorima. Zakla- mladi znanstvenici s Fakul- nositi razvoj samostalne Hr- je američkih Hrvata. Njihov završio u privatnim džepovima. Kao da su to predviđali, dio američkih Hrvata razmišljao je cali su se talentom na različi- da, čije je geslo «Stvaranje li- teta političkih znanosti, Di- vatske. Njihova ideja je dugo put su slijedili suvremeni hr- tim područjima. Sve što su dera kroz obrazovanje», na jana Žilić, Sanja Krajinović i nailazila na nerazumijevanje, vatski iseljenici poput Vesne o tome kako drugačije i dugoročnije pomoći svojoj domovini. Odlučili su ulagati u ljude, koji u postigli, uglavnom su ostvarili njih je utjecala ne samo pot- Ivan Ivec, mladi doktori s In- no hrabrost je ipak pobijedila. Brekalo, koja već godinama budućnosti mogu nositi razvoj samostalne Hrvatske. zahvaljujući vlastitim sposob- porno već i odgojno. Mnogi stituta Ruđer Bošković, Snje- Zakladu su utemeljila trojica vodi komunikaciju sa studen- 14 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 15 DRUGI POKUŠAJ OBLIKOVANJA ODNOSA HRVATSKE S IZVANDOMOVINSTVOM Lijepe želje s papira treba pretočiti u djelo Zanimljivo je ustvrditi da nih primjedbi. mom, to su brige koje bri- su hrvatske vlade lijevo-libe- Pojam hrvatsko izvando- nu sve iseljeničke zemlje. A ralnoga usmjerenja dva puta movinstvo odnosi se na Hrva- i one useljeničke, primjeri- pokušale formalizirati odno- te u Bosni i Hercegovini, hr- ce Izrael, koji neprekidno se između naše Republike i vatske nacionalne manjine u ignorira rezolucije Vijeća si- hrvatskoga izvandomovin- susjednim državama, hrvat- gurnosti UN-a o povratku stva, dok su one na suprot- sko iseljeništvo u prekomor- arapskih izbjeglica jer, kako noj strani, vlade konzervativ- skim državama i Hrvate u Eu- kažu odgovorni u Jeruzale- ne većine, to propustile valjda ropi koji su tu dospjeli kao tzv. mu, time bi „Izrael izgubio smatrajući da su ti odnosi sa- gastarbajteri, a danas su svojim svoj židovski karakter“. Za- morazumljivi i da odgovara- socijalnim položajem nešto mislimo kakva bi se gala- jući zakon nije potreban. Ali, kao iseljenici, ali tako rekuč s ma dogodila u Hrvatskoj i kako Nijemci kažu, „papir „jednom nogom u domovi- inozemstvu kad bi netko u je strpljiv“ pa je prvi pokušaj ni“. Odnosi Republike Hr- Zagrebu to rekao glede po- formuliranja Zakona o iselje- vatske prema ovim četirima Gojko Borić vratka srpskih bjegunaca. ništvu skrojen za vrijeme Še- socijalnim skupinama izvan- Ugodno je čitati u našoj storke ostao „mrtvo slovo na domovinstva posve su različi- Uredbi kakvi su zadaci triju papiru“. Dalje od njegova for- ti jer one imaju svaka za sebe strofalnog demografskog sta- služba koje se brinu o sekto- muliranja nije se otišlo, zakon posebne statuse unutar zema- nja dviju hrvatskih zemalja, ru za provedbu programa i nije urodio konkretnim rezul- lja svoga obitavanja. U intere- uz opasnosti povećanoga use- projekata Hrvata izvan Re- tatima, premda su na njemu su je Hrvatske kao zemlje ise- ljavanja stranaca nakon hrvat- publike Hrvatske, a odno- dugo radili vladini i neovisni ljavanja sa svim negativnim skoga ulaska u Europsku Uni- se se na kulturu, obrazova- stručnjaci. Sad imamo pri ruci posljedicama toga da ne samo ju, Hrvatskoj prijeti smanjenje nje, znanost i sport, potom Uredbu o unutarnjem ustroj- sredi svoje odnose s navede- broja većinskoga stanovništva na gospodarsku suradnju i stvu Državnog ureda za Hrva- nim izvandomovinskim Hr- i time gubitak nacionalne po- natječaje i praćenje proje- te izvan Republike Hrvatske, vatima, nego i da pokuša pro- sebnosti vlastite države. Nama kata. Dakle, kultura je na pr- mu ravnopravna s kulturama moć za samopomoć. Poznato ti u tome posjeduju veća isku- (u daljnjem tekstu Uredba) naći sredstva i načine kako da izgleda da bi ova Uredba mo- vom mjestu, što je za svaku ostalih europskih nacija. je da su tamošnji Hrvati gle- stva jer žive u zemljama s ve- koja obećaje bolje plodove se što više Hrvata vrati u svo- gla biti od koristi da Hrvat- pohvalu jer od nje zavisi oču- Od posebne je važnosti gos- de gospodarske potentnosti ćom zakonskom sigurnošću Mr. sc. Darija Krstičević na čelu ako se brzo i konkretno pri- ju domovinu, točnije rečeno ska ne samo ostane hrvatska vanje nacionalnoga identite- podarska suradnja Hrvatske s mnogo snažniji od svojih boš- no što je ona u Hrvatskoj koja Ureda za Hrvate izvan Rh jeđe s riječi na djela. Ne ćemo u obje domovine Hrvatsku te nego da to bude osigurano i u ta izvandomovinskih Hrva- izvandomovinstvom, u pr- njačkih i srpskih sudržavljana, još uvijek pati od „socijalistič- ulaziti u detalje Uredbe nego Bosnu i Hercegovinu. Razlo- daljnjoj budućnosti. To nema ta. Bilo bi od najveće koristi vom redu poradi toga što su no ipak gospodarsko povezi- koga voluntarizma“. Neka se Darija Krstičević, imenovana je ćemo navesti nekoliko načel- zi su jednostavni: uslijed kata- veze s nekakvim nacionaliz- kad bi se u ovaj kulturni rad inozemni Hrvati već od sa- vanje Hrvatske s njima mora ovo ne shvati kao prepoten- na čelo Državnog ureda za od- uključili i naši inozemni kul- moga početka hrvatske neo- biti trajno i u obostranu ko- tnost, iskustva pokazuju da su nose s Hrvatima izvan Republi- OKVIRNI BROJ DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA turni djelatnici jer oni najviše visnosti do danas doživljavali rist. A što se tiče ulaganja Hr- naši ljudi često bili prebaciva- ke Hrvatske i predstavlja ključ- POTREBNIH ZA OBAVLJANJE POSLOVA IZ NADLEŽNOSTI DRŽAVNOG znaju kakvi su deficiti našega mnoge neugodne stvari s do- vata iz ostaloga inozemstva u ni „žedni preko vode“ jer su nu osobu za provedbu politike UREDA ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE iseljeništva na tom području. maćim poslovnjacima na tom našu Republiku, tu treba vla- vjerovali slatkorječivosti svo- Vlade Republike Hrvatske pre- Redni broj, naziv unutarnje ustrojstvene jedinice, broj službenika Trebalo bi osnovati „mješo- području. Drastično rečeno, dati veliki oprez; ništa ne smi- jih domaćih partnera. ma Hrvatima izvan Hrvatske. i namještenika vite“ komisije sastavljene od domaći kriminalci opljačkali je ići preko patriotskih flosku- U Uredbi se ustrojava sek- Nakon što je 1999. godine uki- 1. Kabinet predstojnika 8 domaćih i iseljeničkih kultur- su ih i varali, a sve pod plaštem la nego isključivo temeljem tor za pravni položaj i statusna nuto Ministarstvo povratka i 2. Sektor za provedbu programa i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske njaka da stvore programe kul- „rodoljublja“. Golemi novac obostrane ekonomske koristi. pitanja Hrvata izvan Republi- useljeništva Hrvatska je ustro- 1 turne suradnje Domovine s koji su inozemni Hrvati doni- Brojke su tu važnije od maha- ke Hrvatske koji je posebno jila Državni ured kojim će se 2.1. U Sektoru, izvan sastava niže ustrojstvenih jedinica sektora 1 izvandomovinstvom. Naše je rali u korist obrane i razvitka nja nacionalnim zastavama. važan za Hrvate u Bosni i Her- unaprijediti odnosi s Hrvati- 2.2. Služba za kulturu, obrazovanje, znanost i sport 7 iskustvo da na ovom područ- Domovine nerijetko je zavr- Dobro je da prema ovoj cegovini, (za ostale nije toliko ma izvan domovine, Hrvatima 2.3. Služba za gospodarsku suradnju 7 ju nije učinjeno ni ono najma- šio u „tamnim kanalima“ do- Uredbi postoji služba za pro- prijeko potreban) jer između u BiH kao konstitutivnim naro- 2.4. Služba za provedbu natječaja i praćenje projekata 8 nje. U iseljeništvo dolaze po- maćih lopova. Gospodarske vedbu natječaja i praćenje pro- njihova statusa konstitutivno- dom, hrvatskom manjinom u 3. Sektor za pravni položaj i statusna pitanja Hrvata izvan Republike Hrvatske litizirani domaći kulturnjaci odnose više ne treba oblikova- jekata jer je dosad bilo tako da ga naroda u toj tronacionalnoj europskim i susjednim zemlja- 1 koji kukaju nad sudbinom na- ti na razini emocija i rodolju- su mnoge zamisli ostale samo državi i stvarnog položaja zja- ma i hrvatskim iseljeništvom u 3.1. U Sektoru, izvan sastava niže ustrojstvenih jedinica sektora 1 roda ili nepolitički, nazovimo blja nego isključivo prema na- na papiru ili započeti projekti pi golema provalija na njiho- europskim i prekomorskim ze- 3.2. Služba za pravni položaj Hrvata u BiH, hrvatske manjine i iseljeništva 7 ih, folkloraši. Hrvatima u ino- čelima obostrane materijalne bili okončani prije svoje završ- vu štetu, pa ponekad izgleda mljama. 3.3. Služba za statusna pitanja Hrvata izvan Republike Hrvatske 7 zemstvu treba posredovati hr- koristi, prema onoj narodnoj nice. Ovdje valja citirati (neka da tamošnji Hrvati imaju ma- Mr. sc. Darija Krstičević rođena je u Sarajevu gdje je diplomirala na Prav- 4. Ured dobrodošlice 3 vatsku kulturu kako bi stekli „čist račun, duga ljubav“. Hr- mi oproste desničari) onu Le- nja prava od nacionalnih ma- nom fakultetu, Sveučilištu u Sarajevu. Nakon uspješno završenog posli- 5. Glavno Tajništvo 1 nacionalno samopouzdanje vatima u Bosni i Hercegovini njinovu: „Demokracija je njina u sređenim europskim jediplomskog znanstvenog studija iz međunarodnog javnog i privatnog 5.1. Odjel za ljudske potencijale, pravne, opće i informatičke poslove 4 u odnosima sa strancima, a i treba financijska pomoć iz Re- dobra, ali kontrola je bolja.“ državama. Na spomenutom prava i međunarodnih odnosa 1998. godine u Zagrebu, stupanj magistra 5.2. Odjel za financijsko-materijalne poslove 3 znali da su dio velike europske publike Hrvatske, ali ne kao U Hrvatskoj postoje izreke području službeni Zagreb do- znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, polja pravnih zna- Ukupno 59 (Izvor: vlada.hr) i svjetske kulture, no posebno donacije, (to ne važi za kultu- koje nama što živimo u ino- sad nije pokazao onoliko ini- nosti stekla je 2001. godine. hrvatske koja je u mnogoče- ru i prosvjetu) nego kao po- zemstvu izgledaju vrlo „opa- cijativa koliko je mogao i mo- Do 2007. godine bila je veleposlanica BiH u Republici Austriji u Beču, a sne“, a glase „nema problema“, rao. Bez promjene nekih od 2008. godine radila je u Hrvatskoj gospodarskoj komori kao savjetni- „sporazumjeti ćemo se, lju- Daytonskih odredbi Hrvati- ca predsjednika HGK za međunarodno pravo. Obavljala je i poslove: pred- Zanimljivo je ustvrditi da su hrvatske vlade lijevo-liberalnoga usmjerenja dva puta pokušale di smo“, „neka bude po naš- ma u BiH-u prijeti postepeni stojnice Ureda člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda u Sarajevu, formalizirati odnose između naše Republike i hrvatskoga izvandomovinstva, dok su one na ku“ itd. Ne ide tako, sve po- nestanak. Hrvatska je odavno veleposlanice BiH u Kraljevini Španjolskoj u Madridu i Kraljevini Maroku. slove treba formalno fiksirati morala zatražiti „Dayton 2“ Za svoj rad kao veleposlanica u Kraljevini Španjolskoj nagrađena je prizna- suprotnoj strani, vlade konzervativne većine, to propustile valjda smatrajući da su ti odnosi i pratiti ih do kraja otvoreno kako bi se ispitali dosadašnji njem za izvrstan rad od strane diplomatskog kora. Govori tri strana jezika: samorazumljivi i da odgovarajući zakon nije potreban. i transparentno za sve strane rezultati toga sporazuma me- engleski, njemački i španjolski. u pothvatu. Inozemni Hrva- đunarodne zajednice s pred- 16 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 17 stavnicima triju država bivše „Iduće godine u Jeruzalemu“. čelu biti Daria Krstičević kao mokritika i samoironija uvi- se susretali naši ljudi iz dijas- SLUGA BOŽJI, OTAC FRA ANTE ANTIĆ 1893 - 1965 Jugoslavije, te ako neke nje- Izrael dočekuje židovske po- predstojnica. Ne bi bilo zgo- jek dobro dolaze, no toga u pore s domaćim svijetom. I gove odredbe nisu bile po- vratnike u pradomovinu na sa- rega da u Uredu budu i neki Hrvatskoj nema previše. Neki obratno: inozemni bi Hrva- voljne za sva tri konstitutivna mom zrakoplovnom pristani- predstavnici dijaspore koji bi naši intelektualci hvale svoj ti u suradnji s institucijama Fra Ante Antić na putu blaženstva naroda, (za Hrvate u svakom štu Ben Gurion u Jeruzalemu se mijenjali nakon određenog narod preko svake mjere, dru- naše Republike mogli organi- slučaju nisu!) onda da se to gdje dobivaju sve informaci- vremena djelovanja. Zanimlji- gi ga obasipaju kiblima neisti- zirati „Hrvatske tjedne“ u ve- Obljetnica smrti oko groba ispovjednik i duhovni savjet- u Sinj s nakanom da posta- ispravi dok ne bude prekasno. je o svojim pravima i dužno- vo je i uvođenje statusa „Hr- na jer nikako ne mogu preža- likom svijetu. Financiranje bi fra Ante Antića okuplja sva- nik mnogim vjernicima. Bio ne redovnik svećenik. Godi- Hrvati u BiH imaju i hrvatsko stima useljenika ili posjetitelja vata bez hrvatskoga državljan- liti svoju Jugoslaviju. Ako bi se moglo olakšati u suradnji s ke godine sve više ljudi. Sma- je jedinstveni slučaj tihog i nu novicijata završio je u viso- državljanstvo pa stoga se naša „obećane zemlje“. Hrvatima stva“ kao i „Hrvatske kartice“ Državni ured za Hrvate izvan hrvatskim turizmom i izvo- traju ga čudotvorcem, mnogi uspješnog djelovanja u cijeloj vačkom samostanu, filozofiju vlast mora brinuti o njima ne koji dolaze u posjet domovi- (Croatia card) kao instituta za Republike Hrvatske postigao znim gospodarstvom. Rezul- se hvale da im je pomogao u Hrvatskoj, osobito u Zagre- u Zaostrogu, a bogosloviju u samo prema ustavnoj odredbi ni treba omogućiti uvid u nje- očuvanje, širenje i učvršćiva- uspjehe na području širenja tate ne bi trebalo očekivati od- izvanrednim nesrećama i bo- bu, u doba kad je sva Crkva Makarskoj. Za svećenika je o izvandomovinskim Hrvati- zino stvarno stanje, a ne da ih nje hrvatskih interesa u ino- istine o Lijepoj našoj ispunio mah ali na dulji rok bi svakako lestima. Postupak za njegovo zajedno s blaženim Alojzijem zaređen 29. srpnja 1917. u Ši- ma, nego i kao vlastitim gra- „zamagli“ ljepota krajolika i zemstvu. „Počasni Hrvati“ su bi jedan važan dio svoga po- bilo od toga više koristi nego proglašenje blaženim i svetim bila izložena pritiscima. beniku. đanima. Dosad je Hrvatska gostoprimstvo sunarodnjaka Hrvatskoj i njezinoj dijaspo- slanja. Tu bi mogao sudjelo- troškova. Ideja o suradnji do- u punom je jeku. Stručno su Tiho i uspješno povezivao U svojoj provinciji Presve- ispunjavala samo neke odred- koji u došljacima vide i izvor ri itekako potrebni jer u ino- vati na internetskom portalu movine i dijaspore sigurno provjerena i potvrđena neka je ljude, pronalazio pomoć za tog Otkupitelja vršio je služ- be svoga ustava i svojih zakona zarade. U ostalim poglavlji- zemstvu još nisu „izumrli“ oni Hrvatske matice iseljenika, ali ima mnogo. čudesna ozdravljenja na nje- siromašne obitelji i studen- bu magistra klerika: u Ma- u odnosima s b-h Hrvatima, ma Uredbe nalazimo uprav- koji njeguju jugonostalgiju, i na kupljenim stranicama no- Novi bi Ured trebao pozva- gov zagovor. Vjernici se pre- te koji od državnih ustanova karskoj - uz male prekide - od ali dijelom su za svoju sudbi- ne odredbe funkcioniranja posebice u znanstvenim i pu- vina koje se najviše prodaju u ti inozemne Hrvate da sudje- ma njemu sve otvorenije po- ne bi dobili pomoć. Pripre- svećeničkog ređenja do 1946. nu krivi i oni sami, jer su nji- Ureda za Hrvate izvan Repu- blicističkim krugovima. Riječ inozemstvu. luju u njegovu radu korisnim našaju kao prema svecu. Na mao je Crkvi budućnost čuva- i u Zagrebu od godine 1946. hove političke snage razjedi- blike Hrvatske. Tekst Uredbe stranaca koji vole Hrvatsku Male i dobro napisane bro- prijedlozima, pa i onima koje grobu u crkvi Gospe Lurd- jući nadu u siromašnim obi- do 1956. dočekao je dolazak Gospod- problemima. Zbog svega toga njene i politički korumpirane, napisan je suhoparnim admi- teža je nego riječ našijenaca šure na engleskom i/ili nje- trenutno nije moguće ostva- ske u Ulici kralja Zvonimira u teljima da ipak školuju djecu, Uz to, već i prije, a posebno nji 4. ožujka 1965. u Zagre- već za njegova života nastao namjesto da budu složne kako nistrativnim jezikom, (valjda jer nama se nerijetko predba- mačkom jeziku o hrvatskim riti. jer Hrvatska će još dugo Zagrebu otvorena je knjiga u da čak zajedno idu na ljet- zadnjih desetak godina života bu. Već kao sjemeništarac, a je glas o njegovoj svetosti. Taj bi se obranile od bošnjačkoga drukčije ne ide) no ipak upo- cuje neobjektivnost tamo gdje datostima (povijest, kultura, ostati više iseljenička nego koju ljudi upisuju molbe i za- ne praznike Sluga Božji o. fra neumorno se posvetio aposto- potom kao klerik i svećenik, glas nastavio se širiti i poslije centralizma i srpskoga separa- zoravamo na potrošenu riječ smo i samokritični. U „otro- gospodarstvo, europske per- useljenička zemlja. Kad uđe hvalnice. To je zapravo poseb- Ante Antić rodio se 16. trav- latu ispovijedanja i duhovnom fra Ante se isticao izvanredno smrti. Mnogi se preporučuju tizma. iz prijašnjeg sustava „kadrovi“ vanim“ arhivima raznih insti- spektive) dobro bi došle sva- u Europsku Uniju prijeti joj ni slučaj u nizu postupaka za nja 1893. u selu Prvić-Šepuri- vodstvu, za što je od Boga bio kreposnim životom, osobito njegovu zagovoru kod Boga Dražesno zvuči ime „Ured koju je moguće lako zamijeni- tucija u inozemstvu još ima kom inozemnom Hrvatu u novi val iseljavanja i to školo- proglašenje blaženih u Hrvat- nama, na otočiću Prviću kod nadaren posebnim darovima. čistoćom i dobrotom srca, po- ili mu zahvaljuju za primljene dobrodošlice“, a njegov sadr- ti riječju „službenici“ jer zvu- mnogo laži i poluistina jugo- njegovim kontaktima s utje- vanih ljudi. No toga se ne bi skoj. Šibenika, kao šesto od desete- Također se bavio karitativnim niznošću, jednostavnošću, lju- milosti. To je bio dostatan ra- žaj trebaju zapamtiti svi inoze- či hrvatskije i točnije po svo- slavenske i velikosrpske pro- cajnim pojedincima i institu- trebalo previše bojati jer pri- Od Boga bio nadaren po- ro djece Tome Antić i Tade r. radom za siromašne i potrebi- bavlju prema Kristu i Bl. Dje- zlog da se godine 1984. pokre- mni Hrvati koji traže i nalaze me smislu: služenje ustanovi i midžbe. A mi sami smo do- cijama svojih postojbina. mjeri novijih država članica sebnim darovima Vlahov. Djetinjstvo je proveo te. Fra Antine posljednje godi- vici Mariji, vjernošću Crkvi, ne postupak za njegovo pro- ulaz u svoju domovinu. Ov- njezinim zadacima. Kasnije u nekle krivi jer nismo dovoljno Dobro bi bilo kad bi Repu- Unije, kao u Poljskoj, pokazu- Dobri otac Ante - kako ga u Zatonu kod Šibenika, gdje ne života označene su velikom svome franjevačkom redu i glašenje blaženim i svetim. dje bismo preporučili uvid u tekstu i nalazimo izraze služ- objavljivali knjige i časopise na blika Hrvatska organizirala ju da kretanje nakon stanovi- štovatelji zovu - proslavio se je završio šesti razreda osnov- strpljivošću u bolesti i preda- provinciji. Istodobnom, uro- Tim je činom o. Antić dobio sličan ured u Izraelu koji pra- benici i namještenici. Pri kraju stranim jezicima u kojima bi- jednom godišnje „Iseljenički tog niza godine ide u drugom kao odgojitelj mladih franje- ne škole. Godine 1905. od- njem Bogu u savršenoj ljuba- njen u Boga, bio je bliz ljudi- naslov sluga Božji. (žk/jutar- ti kretanje Židova po svijetu i saznajemo da će u Uredu radi- smo iznosili istine i onda kad tjedan“ u važnijim gradovi- smjeru: inozemstvo – domo- vaca svećenika i nadasve kao lazi u franjevačko sjemenište vi. S upaljenom svjetiljkom ma i njihovim potrebama i nji.hr/ vicepostulatura/ms) podsjeća ih na poznatu izreku ti 59 službenika kojima će na su djelomično protiv nas; sa- ma države tijekom kojega bi vina. Spomen na djecu stradalu Dragi čitatelji i prijatelji, u Domovinskome ratu Osnovan Ured za Hrvate izvan Republike Slavonski Brod, (IKA) - Pod geslom “Mali križ - velika žrtva”, održan podržite izdanja CroExpressa je u subotu 26. svibnja u Slavonskom Brodu deseti po redu susret sjećanja na poginulu djecu u Domovinskom ratu u organizaciji Za- sa 10 € u 2012 godini! Hrvatske, formira se i Ured dobrodošlice jednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika. Nakon polaganja vi- jenaca poginulima u Domovinskom ratu ispred središnjeg križa na

Piše: Frenki Laušić Gradskom groblju stotinjak roditelja poginule djece koji su došli iz es Jahr 2010. nje Ministarstvo uprave bro- i europskih poslova preuzeti u cjelokupan državni sustav bi radila u Odjelu za ljudske Želimo svima blagoslovljen Božić i sretnu Novu 2010. godinu

Wir wünschen Ihnen ein frohes Weihnachtsfestom und ein gutes neu (slobodnadalmacija.hr) ji oko 130 ljudi. opremu, pismohranu i drugu Hrvatske, sastavljati Progra- potencijale, pravne, opće i in- raznih krajeva Hrvatske, gradova stradalnika, od Vukovara do Du- U dvije godine izlaženja CroExpressa, shvati- www.cro-express.c li smo i prepoznali u ovom dijelu svijeta, u na- Osnivanjem ovako jakog dokumentaciju, sredstva za me dobrodošlice i prihvata formatičke poslove, dok bi, brovnika, sudjelovalo je na misi koju je u franjevačkoj crkvi Presve- HANNOVER prosinac 2009. Broj 1 MJESEČNIK ZA ISELJENE HRVATE „Tvrdnje da ova Vlada ne Ureda Vlada bez sumnje želi rad, financijska sredstva osi- za Hrvate iz iseljeništva, ko- na primjer, u Sektor za pro- tog Trojstva predvodio domaći gvardijan fra Sebastijan Golenić. šoj „dijaspori“, koliko nam naša novina zapravo vodi računa o Hrvatima izvan poslati snažnu političku po- gurana za plaće i druga prava ordinirati poslove ureda do- vedbu programa i projekata Nakon prigodnog kulturno-umjetničkog programa u domu HVI- vrijedi. veljača 2010. CroExpress www.cro-express.com HAMBURG 1 DR-a na kojem su sudjelovali učenici Osnovne škole Bogoslav Šu- Lijepo je što se CroExpress ne naplaćuje i di- Kardinal Bozanić na Hrvatske nisu nikad bile ute- ruku da u svoje programe dje- iz radnog odnosa, kao i dru- brodošlice s istim poslovima Hrvata izvan Republike Hr- četrdesetoj obljetnici misije u Hamburgu str. 8. -10. MJESEČNIK ZA ISELJENE HRVATE HANNOVER veljača 2010. Broj 2 meljene, a osnivanje ovog ure- lovanja ima ugrađenu i jaku ga financijska sredstva u od- u uredima državne uprave vatske radio samo jedan za- lek i pjesmom animirala ženska pjevačka skupina Ad Astra sudio- jeli diljem iseljeništva, u Njemačkoj, Austriji, SANJA JOVANOVIĆ da i njegovo ustrojstvo samo „nacionalnu komponentu“. govarajućem dijelu preuzetih na županijskoj razini, te in- poslenik. nici su položili vijence kod spomenika Djevojčica na Plavom polju, Švicarskoj, Švedskoj, Rumunjskoj, Nizozem- je dokaz koliko ćemo voditi U državnom uredu neće biti poslova sukladno Zakonu o formirati javnost i provoditi Ustrojstvenom uredbom a potom u obliku srca položili 402 zapaljena lampiona, u spomen skoj, i što je postala najtraženija novina među Draži mi je osmijeh Vicka: Bila sam moje majke od svih zlatnih medalja str. 6.-7. bolesna, ali to računa o interesima tih ljudi“, zaposleni novi ljudi, već će odnosima Republike Hrvat- promidžbeno-informativne nije zapostavljen ni gospo- na dosada popisanih 402- je poginule djece u Domovinskom ratu. Hrvatima koji žive izvan granica Republike ZVONKO BUšIĆ ne smatram poručio je premijer Zoran biti „prebačeni“ iz Ministar- ske s Hrvatima izvan Repu- aktivnosti u vezi s Hrvatima darski aspekt, pa će tako Služ- Spomen na djecu ubijenu u Domovinskome ratu održava se u Sla- www.cro-express.com Hrvatske. Hrvatica Sara Radmanbolešću najboljanego

vonskome Brodu jer je u tome gradu poginulo 28-oro djece, koji- str. 4.- 5. MJESEČNIK ZA ISELJENE HRVATE Božjim darom Milanović obrazlažući dono- stva vanjskih poslova koji su blike Hrvatske. izvan Hrvatske putem inter- ba za gospodarsku suradnju, Da bi zadržali naš početni koncept, iznimno gimnastičarkaUskoro počinje Njemačke str. 18. -20. snimanje fi lma o HANNOVER travanj 2010. Broj 4 životu Zvonka Bušićastr. 12.-13. SPORT nakon što je papa HAITI šenje Uredbe o unutarnjem dijelom radili na sličnim po- Za obavljanje poslova iz netske stranice i informativ- koja broji sedam zaposlenih, ma su njihovi vršnjaci položili bijele ruže do spomenika koji je podi- saZVao Međugorsku je važno da nas vi dragi čitatelji financijski podr- koMIsIju - reporterI CroeXpressa u ustrojstvu državnog ureda za slovima, a svi će zadržati di- djelokruga Državnog ure- nih publikacija Državnog poticati i koordinirati pove- gnut preko puta škole Bogosalv Šulek. žite u mjesečnom tisku i distribuciji. sVetIštu kraljICe MIra Drama Hrvata koji su preživjeli pakao Hrvate izvan Republike Hr- plomatsko zvanje i status. da ustrojit će se četiri glavne ureda. zivanje hrvatskih gospodar- razornog potresa str. 4.-5. Feljton: Deset goDIna oD tuđManoVe sMrtI str. 12. -16. Svoj prilog darujete vašoj novini. ISELJENIšTVO O PREDSJEDNIKU Tuđman je doktore pitao: ‘Imam Nadamo se da nam neće Tenisko čudo ukinuti glasovanje i da vatske, koja je prihvaćena na Kako se moglo neslužbe- ustrojstvene jedinice: Kabi- Prema uredbi o ustrojstvu, stvenika i njihovih udruga iz Međugorja li vremena završiti započeto?’ će se brinuti o nama str. 36. -37. str. 8.-9.

Časoslov za slijepe osobe RESERVIERUNGEN sjednici Vlade u četvrtak. no doznati, do sada je u Mini- net predstojnika; najviše državnih službenika izvan Hrvatske s gospodar- 0043(0)1 - 713 36 83 Restaurant Lubin www.lubin.at

ÖFFNUNGSzEITEN Hainburgerstraße 48 Montag - sonntag A da je Vlada zbilja ozbilj- starstvu vanjskih poslova na Sektor za provedbu progra- bi radilo u Kabinetu pred- stvenicima, udrugama, insti- To je prvo izdanje Časoslova u svijetu u ovom formatu i prvi Ča- DOBROVOLJNI PRILOG/ SPENDE: 11:00 - 15:00 1030 Wien & 17:30 - 24:00 soslov koji je prilagođen slijepim osobama Zagreb, (IKA) - Zakla- Hodočasnici: Ovo je veliki korak no, možda i preozbiljno shva- sličnim poslovima radio dale- ma i projekata Hrvata izvan stojnika ureda i Službi za pro- tucijama i tijelima državne do priznanja Gospina ukazanja tila taj zadatak dovoljno go- ko manji broj ljudi, a dio tih Republike Hrvatske; Sektor vođenje natječaja i praćenje uprave unutar Hrvatske; po- da «Čujem, vjerujem, vidim» na zamolbu četrnaest Udruga slijepih SPORT str. 4. -7. Turnir u Essenu u čast Dražena hrVatskI VInarI u njeMačkoj Petrovića str. 34. -36. vori podatak da će u novom poslova će i dalje biti sastavni za pravni položaj i statusna projekata (po osam zaposle- ticati ulaganja u proizvodnju osoba, prilagodila je u zvučnom izdanju, daisy (Digital Accessible 150 vrsta hrvatskih vina na uredu biti zaposleno čak 59 dio djelovanja MVP-a. Da- pitanja Hrvata izvan Repu- nika), po sedam službenika i turizam u Hrvatskoj, kao i Information System) formatu Božanski časoslov za Božji puk za po- Bank: Sparkasse Hannover ProWein 2010. u VINKO šAPINA Novi Luka Modrić düsseldorfu raste u Stuttgartu trebe slijepih osoba. To je prvo izdanje Časoslova u svijetu u ovom str. 10. -11. državnih službenika, čime, kle, osnivanjem ovog Ureda blike Hrvatske, Ured dobro- obavljalo bi poslove Službe suradnju s gospodarstveni- Konto Nr. 901074578 str. 38. -39. moglo bi se reći, nastaje jedno nije provedena racionalizacija došlice i Glavno tajništvo. za kulturu, obrazovanje, zna- cima hrvatskog podrijetla u formatu i prvi Časoslov koji je prilagođen slijepim osobama. Slije- pravo malo Ministarstvo di- poslovanja, već se stvorilo još Dobro ste pročitali, for- nost i sport, Službe za gospo- svijetu radi stjecanja novih pa osoba knjigu u daisy formatu može pretraživati po dijelovima, BLZ: 250 501 80 jaspore i Hrvata u BiH. Do- jedno „malo ministarstvo“, mira se i Ured dobrodošlice darsku suradnju, Službe za tržišta i promicanja izvoza hr- poglavljima, naslovima rečenicama, a uz korištenje opcije knjižne Iz inozemstva: voljno je reći kako je Mini- ali u Vladi su očito procijeni- u kojem će biti zaposlene tri pravni položaj Hrvata u BiH, vatskih proizvoda i usluga; te, oznake može se vraćati na mjesta na kojima je prije bila. Časoslov za starstvo europskih integracija li kako na taj način mogu ste- osobe koje će, između osta- hrvatske manjine i iseljeniš- između ostalog, informirati slijepe osobe ima 35 sati zvučnog zapisa i sastoji se od 6000 zaseb- IBAN DE 83 2505 0180 0901 0745 78 u početku brojilo 75 zaposle- ći određene političke bodove. log, obavljati poslove prija- tva, te Službe za statusna pi- hrvatske povratnike i uselje- nih dijelova, kroz koje se slijepa osoba kreće pomoću uređaja za či- BIC: SPKHDE2H nih, da bi na kraju naraslo do Osim toga, državni ured ma, informiranja i upućiva- tanja Hrvata izvan Republi- nike o mogućnostima ulaga- tanje daisy formata. Za snimanje je korišteno izdanje Kršćanske sa- 150 službenika, a da sadaš- će od Ministarstva vanjskih nja Hrvata izvan Hrvatske ke Hrvatske, četiri službenika nja u Hrvatsku. dašnjosti. 18 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 19 Iseljenička priča nekoliko generacija obitelji hrgetić

Naša obitelj voli podjednako Hrvatsku, Latviju i Venezuelu

Željka Lešić već bio njegov djed Stipe Se- nije dogodilo ono zbog čega Josip je odgajan u tradicio- nije postojala, a sada kada po- obje zemlje. Stoga djeci i nije neku ruku žrtvovala zbog lju- derni komunizam. Nije to (Matica) kulić (majčin otac), koji je do- su morali otići. Djed je nasta- nalnoj katoličkoj obitelji koja stoji mlađi se ne moraju bori- bio problem prilagoditi se u bavi prema njemu. ono što se dogodilo prije 50 bio državljanstvo te je u Ve- vio s trgovinom u El Trom- je čuvala svoje običaje i svoj ti. - No, ne znači da ovaj mlađi Hrvatskoj. Otkako posluju u Hrabra odluka supruge - 60 godina, no nije ugodno. Josip Hrgetić je rođen u Ve- nezuelu doveo svoju obitelj. pillu, malome mjestu u koje nacionalni osjećaj. Lijepo go- naraštaj manje voli Hrvatsku - Hrvatskoj, ovdje im živi i nji- Mare Stoga sam odlučio pokrenuti nezueli i jedan je od trojice si- Danas u toj južnoameričkoj su došli emigranti 1948. godi- vori hrvatski jezik baš kao i ističe Josip. Sa suprugom Ma- hovo dvoje djece, kćer Anna - Mara dobro zna koliko razne aktivnosti kako bismo nova Petra i Đurđe Hrgetić državi živi više od 50 člano- ne, gdje je imao malu trgovi- njegova supruga Mara koja rom Vitols, čiji su korijeni iz Mara, koja studira medicinu, volim Hrvatsku pa je pala od- imali razne mogućnosti izbo- koji su zbog političkih razlo- va Josipove uže i šire obitelji. nu, ali je nastavio i s uzgojem je usavršila jezik dolaskom u Latvije, oženio se prije 25 go- te Kristian, koji ovdje pohađa luka na Hrvatsku iako joj je ra. U početku nismo planirali ga 1945. morali emigrirati u Iako Josipova obitelj pripada svinja i pilića. Dosta je posti- Hrvatsku. - Sjećam se kada dina. Rođena je u Venezueli prvi razred gimnazije. Najsta- obitelj u Latviji. Imali smo bo- otvoriti kongresni centar. Na- ja postoji kao i u cijelom svi- stavljati svoje uvjete. Venezuelu „Mi smo zahvalni političkoj emigraciji, kod njih gao svojim poslom pa smo smo prije puno godina pjevali kao i Josip i povezale su ih iste riji sin, 21-godišnji Petar, stu- lje uvjete u Rigi gdje žive Ma- mjeravali smo se u Lici bavi- jetu, no stvari se rješavaju. Ima Moraš se priviknuti na ove Hrvatskoj jer nam je omogu- u kući, kaže on, malo se priča- pripadali srednjoj klasi. U Lijepu našu, bili smo prepuni sklonosti i ista sudbina. dira za inženjera u Venezueli, rini roditelji i braća, ali Mara ti stočarstvom ili voćarstvom, puno papirologije, no kada uvjete u Hrvatskoj. Kada se ćila više no što smo očekivali. lo o politici od ‘45. do ‘90-ih, tom duhu smo i odgajani, da emocija, a za blagdane poput - Kad smo se upoznali ona gdje zbog posla povremeno je zbog mene odlučila doći razmišljali smo i o putničkoj dođete na jedno mjesto, sve privikneš, onda polako treba U Hrvatskoj postoji kriza, no ali se s puno ljubavi pričalo o imamo najvažnije za život i da Božića i Uskrsa priprema- je pričala svojim jezikom, a ja boravi i Josip. Naime, brač- u Zagreb. Ona je jako zado- agenciji, no shvatili smo da ni- riješite. Kada sve riješite, vi- pokušati mijenjati neke stva- ima više mogućnosti no što domovini. Razlog tomu je za- ne moramo ni od koga ništa li smo se njegujući hrvatske svojim, plesala je svoj nacio- ni par posluje tako da se sva- voljna u Zagrebu jer je svi ci- šta ne znamo o tome. Ono što dite da nije bilo velikih pro- ri. Naša obitelj voli sve tri dr- ljudi misle“, ističe Josip Hr- sigurno nepravda koja ih je tražiti - kaže Josip i nastavlja običaje. Brižno smo čuvali tra- nalni folklor iz Latvije, a ja hr- ka dva mjeseca izmjenjuju pa jene zbog hrabre odluke o do- znamo dobro raditi je posao s blema - ističe Josip te napo- žave: Hrvatsku, Latviju i Ve- getić. otjerala u izvandomovinstvo. kako mu je djed govorio da su diciju - napominje Josip i kaže vatski folklor. Njezina obitelj je tako sada Mara u Venezueli, lasku u Hrvatsku. Možda joj kongresnim dvoranama, koji minje kako povratnici ovdje nezuelu. Dragi Bog dao nam Roditelji morali pobjeći iz Iako se nisu bavili politikom, mu komunisti uzeli sve što je kako su njegovi najbolji prija- patila je i plakala za domovi- a Josip vodi poslovanje u Hr- drugi narodi to ne bi prizna- uspješno obavljamo 16 godi- dođu s određenom predodž- je priliku da upoznamo dobre Hrvatske djed je bio trgovac i imao je imao, a jedino mu nisu mogli telji Hrvati. S obitelji je stalno nom kao i moja obitelj, a u Ve- vatskoj. Izgledna je i moguć- li i ne bi znali cijeniti njezinu na u Caracasu. bom pa gube strpljenje i odu- ljude i prekrasne krajolike. - Moji roditelji su Hrvati. malu trgovinu, ostali su bez uzeti ono što je imao u glavi. išao u Hrvatski dom u Cara- nezuelu je došla 1948. godine. nost da se za stalno presele u odluku, no njoj se tu prizna. Volimo podjednako Hr- stanu od posla. - Zašto bismo Naši djedovi stigli su 1948. Otac Petar rođen je u Oro- svega i morali su bježati iz Lo- Učio ga je, kaže, da se ne veže casu, gdje su se družili s našim Mara i ja smo shvatili da ima- Hrvatsku i to najvjerojatnije u Ja sam ponosan na nju. Razlo- vatsku, Latviju i Venezuelu stalno nešto tražili od Hrvat- godine u Venezuelu i ona ih je slavlju, dok je majka Đurđa vinca. uz materijalne stvari i da pri- iseljenicima. Ističe kako danas mo puno toga zajedničko- Zadar gdje imaju lijepu katni- zi našeg dolaska u Hrvatsku - Mi smo zahvalni Hrvat- ske? Trebamo se boriti za ono toplo primila, ali sad je trenu- rodom iz Lovinca u Lici - po- - Ne znam zašto djed i baka je svega bude čovjek. Govo- mladi nisu toliko uključeni u ga. Razumjeli smo točno naše cu u kojoj rado ljetuju. su ti što u Venezueli u ovom skoj jer nam je omogućila više što želimo. Problem je u tome tak da se vratimo. U uspored- nosno objašnjava svoje korije- nikad nisu mrzili one zbog rio mu je neka uči i ima svoje hrvatsku zajednicu i tu vidi patnje. Kada smo se vjenčali, Na pitanje kako to da su trenutku imamo nešto slično no što smo očekivali. Zna- što su nam naši djedovi priča- bi s Venezuelom hrvatski dr- ne naš sugovornik te napomi- kojih su morali otići? Oni su vrijednosti jer moral je najveći problem. No, razumije ih i često smo posjećivali i Hrvat- odlučili doći u Hrvatsku, Jo- onome zbog čega je moj djed mo da je u Hrvatskoj kriza, li o idealnoj domovini, a takva žavni sustav je organiziraniji i nje kako su roditelji odabrali samo izražavali golemu lju- kapital koji može imati. kaže kako se starija emigracija sku i Latviju, a kada su djeca sip odgovara kako je to bila otišao iz Hrvatske. Polako naš no ipak ima više mogućnosti ne postoji. Kad netko dođe u Hrvatsku čeka vedra buduć- Venezuelu jer je u Caracasu bav za Hrvatsku i kao da se Brižno smo čuvali tradiciju stalno borila za Hrvatsku koja narasla, s njima smo dolazili u Marina odluka i kako se ona u sistem u Venezueli ide u mo- no što ljudi misle. Birokraci- drugu zemlju, ne može po- nost. U to sam siguran. 20 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 21 Dok ima mraka bit će i svanuća Ekonomska politika ili pendrečenje Hrvata

njem cijena pendreče hrvatski porez na imovinu. trgovački sektor? Zašto se ne Piše Goran Marić građani. Ali čini se da ih oče- Odmah nakon donošenja uvede diferencirana i progre- kuje još dosta udaraca. zakona o porezu na dividendu sivna stopa poreza na dobit na Zastupnik dijaspore u prošlom sazivu Sabora piše ko- Najavljuje se i restrukturi- poduzetnici su većinom izbje- način da porez na dobit proi- vlada.hr lumnu za hrvatski portal www.dnevno.hr. Inače, stekao ranje svih državnih trgovač- gli plaćanje uvedenog poreza zvodnji i malim poduzetnici- je doktorat iz područja ekonomske znanosti, a tijekom kih društava, a cijeli proces re- jer su dobit ostvarenu u pret- ma s ukupnim godišnjim pri- svoje karijere vodio je više uspješnih hrvatskih tvrtki. strukturiranja se svodi samo hodnim godinama isplatili hodom do 10 milijuna kuna na povećanje cijena usluga tih prije stupanja zakona na sna- bude 10%, srednjim poduzet- društava. Time se sva uprav- gu i to podizanjem svojih de- nicima s ukupnim godišnjim Da bismo živjeli potpu- podarstvo koje po svojoj de- usmjeravana protiv čovjeka, a ljačka nesposobnost menad- pozita u bankama, dodatnim prihodom od 10 do 50 miliju- no i zadovoljno, svima nama finiciji treba hraniti čovjeka, za dobrobit samo privilegira- žmenta prevaljuje na korisni- zaduživanjem ili odgađanjem na kuna bude 15%, a velikim su potrebni snovi, jasni cilje- često je radnika tretiralo a i nih skupina i pojedinaca. ke usluga. plaćanja dobavljačima. poduzetnicima, s ukupnim vi i vizije. Nemamo li na umu danas tretira kao puko mjesto Zbog općeg nesnalaženja Pritom se zaboravlja da re- Zbog toga je u bankama i godišnjim prihodom većim određeni cilj ili ne znamo troška. Upravo su zbog čovje- svi raspoloživi instrumenti strukturiranje nekada podra- smanjen depozitni novac tr- od 50 milijuna kuna 30%? kamo želimo ići, završit ćemo ka ekonomisti siromaštvo de- ekonomske politike pretvorili zumijeva, sanaciju, nekada govačkih društava za 3,5 mili- Zašto se nepotrebno uveo vrlo vjerojatno tamo gdje ni- finirali kao razinu dohotka su se zapravo u povećanje cije- refinanciranje, nekada, reor- jarda kuna i povećana ionako porez na dividendu? Donio smo željeli. koja je nužna da se održi ra- na; skuplja struja, skuplji plin, ganizaciju, nekada osnaživa- velika unutarnja nelikvidnost. je gospodarstvu veliku štetu, Isto je i kad je država u pi- zina potrošnje za opstanak, a skuplji benzin, skuplja hrana, nje osnovne djelatnosti, a ne- Od početka recesije na- a državi skoro nikakvu korist. tanju. Hrvatska je imala i ima u zadaću ekonomskoj politici piće, lijekovi, javni prijevoz… I kada stečaj. mjerno se zamjenjuju teze, Ukidanjem poreza na divi- prilično jasne političke cilje- dali izgradnju društva bez si- cestarninu koja je ionako pre- I tako su se sve mjere eko- jer dodatni porezi na gospo- dendu i uvođenjem diferen- ve i zato ih je u velikoj mje- romaštva. Međutim, hrvatska velika najavljuju povisiti. nomske politike pretvorile darsku aktivnost nemaju an- ciranih stopa poreza na dobit ri ostvarila. Ekonomska poli- ekonomska politika nije upo- A aktualni ministar turiz- doslovce u pendrečenje Hr- tirecesijska već prorecesijske efekt na državni proračun bi tika kao najmoćnije oruđe u trijebila, kao što je po priro- ma najavljuje povećanje cije- vata. obilježja. Svu svoju razor- bio pozitivniji, a porezni su- ostvarivanju ekonomskih ci- di stvari trebala, sve prirodne na čak i u turističkom sektoru. A daleko najdeblji, i naj- nost pokazat će pogubna eko- stav pravedniji. ljeva i izgradnji bogatijeg druš- i ljudske potencijale za opće I tako se novim porezima bolniji pendrek nalazi se u nomska politika koja se svo- Hrvatska žudi za promje- tva nikada nije imala vizije niti dobro i dobro svakog čovje- batina hrvatsko gospodarstvo rukama telekomunikacijskih di na načelo „oporezuj sve što nom poreznog sustava, koji će jasno postavljene ciljeve. Gos- ka, već je naprotiv godinama i poduzetništvo, a poveća- tvrtki. One se najčešće u me- se miče, a ako se nastavi mica- primjenjivati dva glavna nače- dijima oglašavaju, ali ne iz ti dodatno oporezuj, a kada se la: načelo koristi i načelo plat- poslovnih razloga. Oglaša- prestane micati-saniraj“. ne sposobnosti te vodoravne i vanjem pridobiju medijsku Ni najavljeno davanje izgra- okomite pravednosti. naklonost da bi prikrili jednu đenih auto cesta u koncesiju Ali lakše je udariti po ne- od najvećih zlouporaba vlada- ne bi bila antirecesijska mje- moćnima. jućeg tržišnog položaja. ra. To uopće ne bi bila ni mje- Radnici nisu U načinu upravljanja pri- ra, već čin na razini nacional- burzovna roba mjenjuju poznatu teoriju ne izdaje. Nedavno smo na HTV- „mrkve i batine“, oprostite, Dosadašnje iskustvo nam u mogli vidjeti prilog o hr- „mrkve i pendreka“. Mrkvu pokazuje da ni javno privat- vatskim poduzetnicima, koji medijima, a pendrekom po no partnerstvo nije rješenje za izvode radove u Njemačkoj i Hrvatima. Svaki dan nude izlazak iz krize. Naprotiv, JPP uvjeriti se kako socijalna dr- na tržištu. I da drukčije mogu ona je sinonim zla. promašaje i defekte. sada glavno obilježje te poli- nove, „besplatne“, modele i na hrvatski način se u pravi- žava štiti prava radnika. Ista- misliti samo oni koji ništa ne Za njega i slične državna Cijeli ekonomski svijet je tike bilo je da uvijek ima je- tarife, a računi sve veći. lu pretvara u javno privatnu knuto je da hrvatske tvrtke znaju i koji nisu nikada ništa prisutnost na tržištu je kao so- danas svjestan da je hipote- dan moral koji propovijeda , Porez na sve što se miče pljačku. ne smiju plaćati radnike ma- pročitali. tona u raju. za o učinkovitosti tržišta toli- a drugi moral koji provodi, ali Usprkos različitom i mno- Stoga bi bilo poželjno da nje od 13 Eura po satu, i da ni- Ali ne zna ili zaboravlja Dok ima mraka ko pogrešna da joj nema spa- ga ne propovijeda. gobrojnom spektru mjera i svećenici u svoje molitve komu i ne pada na pamet rad- ili da se radnom snagom ne bit će i svanuća sa. Ali pohlepna gramzljivost Novi ekonomski i politički ekonomske politike, od ula- uz onu poznatu: „ Od mu- nika ne prijaviti ili porez ne može trgovati i da radnici nisu Već dugo se širi laž o učin- dovodi do toga da oči ne vide moral uopće, je preduvjet ra- ska Hrvatske u recesiju niti nje, groma, grada i zle godine, platiti. Istodobno možemo burzovna roba. Zaboravlja da kovitom tržištu, koje je, više ono što srce ne želi vidjeti. stanka s državom u kojoj se jedna nije bila usmjerena rje- oslobodi nas Gospodine“, do- pročitati kako u SAD-u otva- demokracija podrazumijeva vjera nego činjenica, kako Baš zbog toga nikada se pojedinci smatraju Bogovi- šavanju glavnih ekonomskih daju i novu: „ Od javno pri- raju raspravu o zakonskom skup pravila i procedura koji kaže George Cooper u svo- ne smije smetnuti s uma da ma, i u kojoj se pojedincima problema i povećanju gospo- vatnog partnerstva i zle politi- povećanju minimalne cijene uključuju i prava radnika; i joj knjizi „ Uzroci financijskih je zadaća države uređivati za- daje za pravo tumačiti istinu darskog rasta, a time i zaposle- ke, oslobodi nas Gospodine! rada sa 7,20 na 9 dolara. pravo na rad i pravo na pla- kriza“. jednički život ljudi i stvarati i pravdu. nosti. Niske plaće nisu I onda se sjetih jednog hr- ću, i pravo na socijalnu zaštitu Jer istina je da se ne može takvu ravnotežu slobode i do- Jadna je država koja ovisi o Nije to bio ni krizni porez, ekonomski instrument vatskog „uglednog financij- i pravo na mirovinsko osigu- naći tržište na kojemu vlada bara da svatko može živjeti ži- pojedincima. Takva država ra- nije to ni uvođenje posebnog Zašto su „bolni rezovi“ skog stručnjaka i poduzet- ranje. Zaboravlja ili ne zna da normalna distribucija. votom dostojnim čovjekom. zara čovjeka i društvena je ne- poreza na domaću brodo- bolni samo najsiromašniji- nika“ i njegovoga teksta u se radnici ne uvoze kontejne- Istina je da se ne može se Hrvatska ima ogromne pri- pogoda. gradnju, nije to ni povećanje ma i onima s najnižim pla- kojemu se obrušio na zakon- rima i ne dovoze brodovima naći tržište bez monopola i rodne potencijale, i materijal- Ali ne treba sumnjati u neo- Zbog općeg nesnalaženja svi raspoloživi instrumenti PDV-a sa 22 na 23, a kamoli ćama? A u niske plaće radni- sko određivanje minimalne uz popratni tovarni list i uvje- oligopola, niti ono na koje- ne i ljudske, koji se još uvijek drživost takvog stanja. Ne tre- ekonomske politike pretvorili su se zapravo u sa 23 na 25% . ka kao učinkovit instrument plaće, a usput kao što i redovi- renje o porijeklu; da za njih mu se ne pojavljuju prekidi, mogu upotrijebiti u nacio- ba sumnjati u bolje sutra. Nije to ni dodatno zaduži- ekonomske politike rijetko će to radi, izvrijeđao sve one koji nema uvozne carinske dekla- neravnoteža, tržišni defekti i nalnom interesu i za opće do- U praksi je više mogućnosti povećanje cijena; skuplja struja, skuplji plin, skuplji vanje države, niti obnova fasa- koji ozbiljan ekonomist po- misle drukčije. Jer, kaže da ne racije i da se na njih carina ne promašaji. bro. Ti potencijali su jamstvo nego što ih čovjek može i za- benzin, skuplja hrana, piće, lijekovi, javni prijevoz… I da, a niti zamjena prozora na vjerovati. može država određivati mini- plaća, a niti se oslobađaju pla- Posebice su financijska trži- hrvatske budućnosti. A ona misliti. zgradama. Kako to da niti jedan „bol- malnu plaću kad je plaća tržiš- ćanja carine. šta patološki nestabilna. će sigurno biti svjetla ako hr- I kao što reče Ivo Andrić, cestarninu koja je ionako prevelika najavljuju povisiti. Nije to ni uvođenje poreza ni rez“ ne osjeti bankarski, te- na kategorija i kad cijenu rada Ali njemu i sličnima drža- Zato i jest uloga države in- vatska ekonomska politika dok je god mraka bit će i sva- ne dividendu, a neće to biti ni lekomunikacijski, duhanski ili određuju ponuda i potražnja va je jedini neprijatelj tržišta; tervenirati i reagirati na sve te promijeni svoj moral. Jer do nuća! 22 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 23 O. Vjeko Vrčić, najstariji svećenik redovnik Dobri otac Ante Antić učio me ministrirati Vlado Čutura sam išao u sjemenište. Sjećam Antić je svake godine o sva- knjiga. Odlukom predsjed- - to je moja mama. Otac mi je sam napisao oko 400 kartica (Glas Koncila) se da je o. Antić imao tuber- kom bogoslovu slao izvješće nika Republike Hrvatske dr. postao činovnik na općini, teksta. Najzanimljiviji je Sinj. U samostanu sv. Franje u kulozu pa je dolazio na opora- u provincijalat. Međutim, to Franje Tuđmana odlikovan je jedan od glavnih činovnika Fra Stanko Petrov je odre- Imotskome živi i još je akti- vak tu u Imotski. nitko nije čitao, nego je samo 1. ožujka 1998. Redom Dan- za vrijeme Prvoga svjetskog dio bogoslove koji će polagati van najstariji redovnik Fra- Nakon moje želje da pođem spremao u arhiv. O. Antić ga ice Hrvatske s likom Marka rata, nije išao u vojsku, tu su državnu maturu, koji će ići na njevačke provincije Presveto- u sjemenište, župnik i ka- je opisao onako kakvim ga je Marulića. ga zadržali i cijela ga je Imots- sveučilište. Odredio je i mene. ga Otkupitelja 98-godišnji fra pelan napravili su mi zamol- procijenio, jer on nije želio Otac je činio dobra djela ka krajina poznavala. To mi je Oni su dobili pravo javnosti iz Vjeko Vrčić, koji je i najstari- bu i preporuku za sjemenište. nikoga otpustiti. Ali, kako to Govoreći o svojoj obitelji kasnije, u vrijeme komuniz- Beograda. Odredili su da pro- ji svećenik Splitsko-makarske No, iz uprave provincije sti- provincijal nije pročitao, pus- o. Vrčić kaže: - Rođen sam u ma, jako puno pomoglo. Moj fesori u Sinju koji se zateku nadbiskupije. Još je vitalan za gao je negativan odgovor jer tio je da ga zarede. O. Antić centru Imotskoga u glavnoj otac je činio samo dobra djela kao takvi mogu i dalje pre- svoje godine, pokretan, prati su odlučili da iz gradova neće je imao u sebi nešto poseb- ulici u blizini Plavog jezera. i on je puno učinio da sam ja davati, a novi profesori koji zbivanja u Crkvi u društvu, u nikoga primati. Navodno, u to no, jednostavno bi znao U obitelji nas je bilo osme- kasnije poštivan kao svećenik. budu dolazili da mogu preda- svojoj samostanskoj sobi piše, doba su ih iz gradova izvarali, o nekome nešto. Znao je ro, šestero žive djece, otac i Kad su došli partizani, pok- vati pod uvjetima koje nalaže čita, analizira, marljivo priku- dakle nisu ostali. Ponovno je pročitati unaprijed osobu. majka. Djed mi je bio učitelj upili su sve pa tako i mog država. Mene, kao bogoslova, plja podatke. Nekoć se bavio reagirao župnik sa svojom do- Kad je jednom meni nešto koji je došao iz Šibenika u oca. U to vrijeme bio sam u upisali su kao profesora. U to i slikarstvom, pa je njegova punom i onda su me primili pisao kao župniku, doznavao Imotsku krajinu. Došao je u Metkoviću. Otvorila su se vra- vrijeme bavio sam se slikarst- samostanska soba ispunjena u sjemenište. Već u prvoj go- je sve milošću Božjom.- Grabovac, otvorio školu, tu ta zatvora, ušao je tada pozna- vom. Preko praznika došao njegovim slikama i slikama dini sjemeništa susreo sam se O. Vrčić gimnaziju je se oženio, zatim išao u Župu ti partizan koji je postao gen- bih u Imotski, a kako je Tonči poznatih umjetnika. Kao lju- s teškoćama, razbolio sam se, završio u Sinju, teološki studij Biokovsku, nakon toga došao eral Titova lovišta i rekao Mostančić završio likovnu bitelj biljaka, u samostanu je zapravo obolio sam teže pa su u Makarskoj. Za svećenika je je u Zagvozd. Kao umirovlje- mom ocu: Lujo, iđi kući! - akademiju, on me je tada prepoznatljivo i njegovo cvije- me moji taksijem vratili kući. zaređen 12. ožujka 1938. Ra- nik, kupio je kuću na staroj O svom pozivu, o svom podučavao. Ubijen je na Dak- će o kojem vodi brigu. O. Vr- Tako sam tu godinu pauzirao, dio je u Franjevačkoj klasičnoj pijaci u Imotskom, jedno vri- zvanju o. Vrčić kaže: - Kroz si. On me je učio miješanje čić objavio je više knjiga, prilo- ali već sljedeću školsku go- gimnaziji u Sinju. Bio je jeme je radio kao činovnik. cijelo vrijeme u fratrima ni- boja. Kad sam završio i pos- ga, a izdao je knjigu “Plemena dinu vratio sam se ponovno župnik i dekan u više župa: Najstariji sin, tj. moj stric, bio kad mi nije došla napast da lije mlade mise u Imotskom, Imotske krajine”, koja ima 440 u prvi razred. Otišao sam u Metković, Runovići, Igrane, je svećenik ondašnje Splitske napustim franjevaštvo, uz sve bio sam bio prefekt u Sinju od stranica i temelji se na starim Sinj u sjemenište, poslije toga Drašnice, Vrgorac. Od 1982. biskupije. Najmlađa sestra teškoće koje su me pratile u ožujka do kraja godine 1938. dokumentima koji se nala- novicijat nam je bio u Zaos- živi u samostanu u Imots- mog oca išla je u časne. životu. Naprimjer, imali smo U ožujku sam morao ići u ze u zadarskom arhivu. On- trogu. kom. Njegov književni opus Otac mi je došao u Imots- prefekta ‚divljaka‘ u Splitu. To Sinj i sljedeće godine 1939. dje su popisi zbjegova iz Imot- Kao klerici proveli smo dio čini više od tisuću napisa i ki, zaposlio se kao trgov- je opisao Ivan Raos u romanu išao sam u samostan i bio sam ske krajine još od 1686. kad su vremena u Splitu gdje smo članaka po raznim listovima ac, oženio jednu Imoćanku a ‚Žalosni Gospin vrt‘. Jednog profesor, imao sam dekret kao mnogi Imoćani bježali u Pri- imali magistra koji je provo- i časopisima. Napisao je više njezini su Jeličići došli iz Muća dana, mog kolegu i vršnjaka pravi profesor. Predavao sam, morje, kada su Mlečani 1718. dio strogu pa i nerazumnu fra Milana Mikulića zapisao službeno mi je bilo crtanje. podijelili hrvatski narod i na- disciplinu. Sjećam se da nas je pozornik i prefekt mu dao Zatim sam još predavao latin- pravili granice današnje Imot- je jedne nedjelje devet sati četiri šibe. Tome sam se uspro- ski i hrvatski prvom razredu, ske krajine. Rođeni Imoćanin, držao u crkvi. Kad smo po- tivio, te rekao: Pusti ga. Poz- predavao sam povijest umjet- o. Vrčić u više je navrata kao lije toga došli u Makarsku, vao me nakon toga u sobu i nosti. Poslije su me odredili za redovnik službovao u samo- našli smo za magistra anđela kazao: Ti si se bunio. Odgov- duhovnika vanjskih đaka. Tu stanu sv. Franje u Imotskom od čovjeka - o. Antu Antića. orio sam mu: Nemojte misli- je bio Miko Tripalo i njegov u kojem živi i posljednjih 30 Bilo je sve normalno, držao je ti da ste vi jedini fratri, ja ću mlađi brat Sašo. Miko i Sašo sam dvije štruce kruha, a na - To je bilo teško vrijeme, joj je pisalo: Radio je ono što ja sebi kupila i pripojila sve godina. on red i disciplinu, ali razum- otići u Hercegovačku provin- redovito su dolazili na vjero- meni je bio plašt. Kad sam pokupili su partizani okolo nije htio. Dolazio je on i u od Boke kotorske, Neretvu. O. Antić učio ga no. Znao je on ponekad nas i ciju. Kasnije smo bili prijatelji, nauk. To je trajalo do dolaska prolazio niz pijacu, Sinjani mladiće, mobilizirali ih. Pro- Gradišku svećenicima. - Gabelu su tada ponovno pri- je ministrirati kazniti, a najteža kazna bila je a ja se nikad nisam bojao reći partizana. - su bili veseli jer došli su njiho- lazio bih iz gimnazije u sa- Imotska krajina i pojili Turcima. Metković je U svom predstavljanju o. čišćenje zahoda. Kad bi netko istinu. Premda je trebao ići na vi. Došao sam pred sud, tamo mostan i dvaput sam sreo te Hercegovina bio selo u koje su se naseljava- Vrčić kaže: - Rođen sam u bio kažnjen kaznom čišćenja Gledam danas, nema zvan- likovnu akademiju, nakon je bio stražar. Pitao me kamo jadne naše vojnike koje su O podjeli hrvatskoga naro- li iz Gabele i okolnih mjesta. Imotskom 28. veljače 1914. zahoda, došao bi i magistar ja. Opća je stvar da se u svije- razgovora s hercegovačkim ću, rekao sam mu da želim pokupili partizani, jednostav- da i današnjoj granici između Isto tako je bilo i s Vrgoračkom gdje sam završio osnovnu o. Antić te odmah bi uzeo tu slabo ide u duhovna zvan- fratrom, poznatim slikarom posjetiti svoje kolege. Odbio no su morali ići. Iz onog reda hrvatskoga naroda u Hercego- krajinom. Tako su i župe po- školu. U sjemenište sam išao metlu i pomagao čistiti. To je ja. To se tako dogodilo zbog fra Mirkom Ćosićem, o. Vrčić me, no dao sam jednu štrucu nekoliko njih je izlazilo moli- vini i Dalmaciji, o. Vrčić kaže: dijeljene. Vinjani su nekad 1925. a prije toga bio sam tu bio anđeo od čovjeka! Tako niza promjena u društvu, pa je odustao, i to mu je vodstvo kruha i on me pustio dalje. ti za misu. Gledajući u cjelini, - Imotski je bio Hercegovi- bili glavna župa, a pod Posušje ministrant, jer kuća mi je bli- sam napisao njegov životopis gledam: ni ministranti neka- provincije prihvatilo. »Kako Tako je bilo i kad sam došao Sinjska krajina je bila dobra, na 1717, zapravo cijela Imots- je spadala Gorica. Vinjani su zu samostana i crkve pa sam koji je najbolji prema procje- ko nemaju želju za duhovnim sam imao dekret kao profe- do zatvora, dao sam drugom osim grada Sinja gdje su bili ka krajina je bila Hercegov- podijeljeni, glavni dio ostao u ujutro rano ustajao i išao u ni Živka Kustića, jer drugi su zvanjem. Ovdje sam trideset sor, nisam išao nikamo iz Sin- stražaru štrucu kruha i došao jugoslavenski oficiri. Naprim- ina, oslobođena od Turaka. BiH-u, a donji dio ostao je u crkvu. Sjećam se kako je to pisali njegov životopis a nisu godina, radio sam, imao sam ja. Kad su došli partizani, nas- do svojih kolega. Ondje sam jer, i Milunovićeva obitelj bila Granice su sezale istočno do Dalmaciji. Zato kažem: ima- počelo, jedne nedjelje bio sam ga nikad ni vidjeli ni poznava- ministrante, ali slabo se ide u tupio je užas nekih Sinjana ih vidio posljednji put. Te je sveta obitelj, njegov otac Klobuka, odnosno sjeverno ju dvije imotske krajine, sta- ispred velikog oltara, i tada li. Pisao sam o njemu onako zvanja. Što se dogodilo, teško prema nama. Četvoricu frata- su noći ubili četvoricu frata- je obavljao pobožnost prvih do Vranića. Tada je pripadalo ra i nova. O tome sam pisao mi je prišao jedan fratar koji kako sam ga poznavao, može je objasniti. Tu je kandidatu- ra su odveli i za jednu noć su ra. Kako su oni mene pustili, petaka, sin mu Nedo nalju- Imotskoj krajini i Buško bla- puno. Ne smije se zaboraviti je pitao: Bi li ti učio ministri- se reći iz prve ruke. ra, nama sjemenište zapravo nestali. Budući da sam bio du- zapravo kako sam se usudio tio se na velikoj maturi i otišao to. Sve je to pripadalo Imots- da su hercegovački fratri ima- rati misu? Odgovorio sam Kad su neki postavili pi- ne koristi ništa više. Prošle go- hovnik vanjskih đaka i profe- otići i kako su me pustili, to ni iz fratara. On je bio kasni- kom, dakle Vir i Zagorje. To li samostan u Prološcu u Bla- mu potvrdno. To je bio slu- tanje kako je o. Antić mogao dine imali smo ih sedam, je- sor, prema meni su bili dobri. danas ne razumijem. - je zadužen za svećenike, dol- je trajalo godinu dana i kroz tu. Kad su otišli Turci iz bivše ga Božji fra Ante Antić. Učio dopustiti da se pojedinci pop- dan iz sjemeništa. - Kad su oni zatvorili fratre, od- O. Vrčić ističe da je crkva azio u zatvore, bio zadužen to vrijeme očišćeni su begovi Imotske krajine, naselilo se oko me tada ministrirati, a poslije ut fra Ante Bartulovića, koji S dvije štruce kruha veli ih, vladala je neimaština. u Sinju bila bombardirana, od Partije za njihov rad. Kad na tim područjima. Nažalost, 200 obitelji iz Posušja i Gruda. mi je bio magistar posljedn- je vikao, galamio, zarede za “kupio” stražare Zapravo, bili smo gladni u to ali da je on redovito propo- je umro, bila je osmrtnica u trajalo je smo godinu dana. Tako je Imotska krajina koja je je godine teologije. Tako sam svećenika, išao sam u arhiv - Kad je završio rat, pisao vrijeme. Odlučio sam posje- vijedao svake nedjelje. Dvije Slobodnoj Dalmaciji, a žena Požarevački mir učinio je bila Hercegovina opet popun- redovito ministrirao, a onda provincije to istražiti. O. sam o tim događajima, tako titi fratre koje su odveli. Uzeo godine imao je glavnu misu. mu je dala osmrtnicu na ko- nove granice kad je Veneci- jena Hercegovcima. - 24 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 25

Wuppertal - Proslavljeno 40. godina Hrvatske katoličke misije Zajedno u Kristu, bilo je geslo dvodnevnih događanja Misnim slavljem u crkvi Željko Tolić, provincijal Fra- nalnu vjernost krsnom save- pokazuje opća društvena situ- tanje što se dogodilo s hrvat- Boga koji nas ne želi osvojiti Hrvatska katolička misi- se on vrlo brzo izgubio. Ova- Remscheid, Solingen i Vel- Frankfurtu, provincijal Pro- Srca Isusova u Wuppertalu 12. njevačke provincije Presvetog zu tijekom 14 stoljeća: “Vaša acija, iskrivljeni moral i etika, skim čovjekom da ga je zahva- izvana, već potaknuti na nu- ja u Wuppertalu, koja obi- ko, sa svećenicima, časnim se- bert. Od utemeljenja misije za vincije Presvetog Otkupitelja svibnja završena je dvodnevna Otkupitelja, u zajedništvu s nazočnost ovdje govori da laži, mržnja i demagogija, i to tilo zlo? Provincijal odgovara: tarnju preobrazbu kako bi- lježila 40 godina postojanja, strama i pastoralnim suradni- njih duhovno skrbe franjevci fra Željko Tolić te mnogi pri- proslava 40. godina Hrvatske voditeljem misije fra Josipom se vjera u našem narodu nije sve u narodu koji se smatra kr- “Čovjek se udaljio od Boga, smo bili istinski vjernici, a ne jedna od tridesetak misija u cima, naš narod u tuđoj zemlji Provincije Presvetog Otkupi- jatelji Nijemci. U programu katoličke misije u tome nje- Repešom i župnikom njemač- ugasila, da smo ostali vjerni šćanskim, katoličkim. Ta nas otjerao ga iz svoga srca. A on- da vjeru prilagođavamo sebi.” Njemačkoj o kojima skrbi nije izgubljen i zna kome pri- telja sa sjedištem u Splitu. Sa- proslave sudjelovalo je oko mačkom gradu. Time je ujed- ke župe kojoj pripada ta crkva krsnom savezu, da smo una- situacija navodi na pitanje: dje gdje Boga nema i gdje ga Nakon misnoga slavlja sve- Franjevačka provincija Pre- pada.» dašnji voditelj misije Wupper- 250 izvođača, članova fol- no proslavljen i Majčin dan, Michaelom Grüteringom. toč mnogim pomorima osta- Odakle zlo među nama? Fra se ne priziva, ne može biti do- ćenici su majkama darovali svetog Otkupitelja sa sjedi- «Zajedno u Kristu» – bilo tal je fra Josip Repeša. Svečana klornih skupina okolnih Hr- te je paljenjem svijeća podr- Govoreći o počecima kr- li vjerni Objavi”, rekao je, ali i Željko smatra da je izvor zla u bro. Gdje nema straha Božje- ruže, čestitajući im tako Maj- štem u Splitu. Provincija je je geslo dvodnevnih događa- proslava jubileja u središnjoj vatskih katoličkih misija iz: žana i akcija “Plamen slobo- šćanstva u Hrvata, provincijal upozorio da je izblijedila sva- tome što se čovjek udaljio od ga, stida i obzira ljudskoga, ne čin dan. Također su pozva- za hrvatske katoličke misi- nja u Wuppertalu kojima su gradskoj dvorani «Historisc- Kölna, Essena, Düsseldor- de”. Misu je predvodio dr. fra Tolić podsjetio je na tradicio- kodnevna i življena vjera. To Boga: “Zlo se vrlo brzo i zara- može dobro završiti. Zlo čini- li vjernike da se paljenjem je u Njemačkoj dala četrdese- Hrvati toga njemačkoga gra- he Stadthalle» privukla je 12. fa, Duisburga, Mülheima, te zno širi, te postaje sve sličnije ti, a dobru se nadati – ne može svijeća pridruže akciji «Pla- tak svećenika, o čijoj službi u da proslavili 40 godina Hr- svibnja oko tisuću Hrvata ko- slavljenici, Folklorna skupi- Hrvati u Wuppertalu proslavom jubileja svoje misije starozavjetnoj Sodomi i Go- dobro završiti. Gdje Boga men slobode». Time su i u toj zemlji provincijal fra Želj- vatske katoličke misije. Ute- jima su se pridružili: grado- na «Zagreb» iz Wupperta- mori. A što se dogodilo tim nema, nema ni ljubavi”, po- Wuppertalu željeli iskaza- ko Tolić zaključuje: «Njihova meljena je 26. svibnja 1972. načelnica Wuppertala Ursu- la koja je obilježila 35 godina pokazali su kako biti Hrvat u tuđini ne znači biti gradovima? Svima nam je po- ručio je provincijal Tolić i na ti svoju potporu hrvatskim je služba u Njemačkoj drago- godine, a djeluje na području la Schultz, generalni konzul djelovanja. Hrvati u Wupper- zatvoren u svoj svijet, već hrvatsku dušu unijeti u znato.” Nedjelja, dan Gos- kraju vjernike pozvao na po- generalima Anti Gotovini i cjena, ne samo na duhovnom Kölnske nadbiskupije i danas RH u Düsseldorfu Vjekoslav talu proslavom jubileja svo- podnji, povlašteni je trenutak pravljanje toga “sodomskog Mladenu Markaču te izraziti planu, već i u čuvanju hrvat- ima oko četiri tisuće Hrva- Križanec, predstavnik Nad- je misije pokazali su kako biti svoju svakodnevicu. za samoispitivanje, pa tako i stanja” u kojem se nalazi naš neslaganje s prvostupanjskom skoga identiteta. Bez prisut- ta iz četiri grada: uz Wupper- biskupije Köln, Hrvatsko- Hrvat u tuđini ne znači biti za traženje odgovora na pi- narod: “Imajmo povjerenje u presudom Haškoga suda. nosti svećenika smatram da bi tal, u kojem je sjedište, tu su ga dušobrižničkog ureda u zatvoren u svoj svijet, već hr- 26 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 27 Kardinal Bozanić u emisiji “Znakovi vremena” Hrvatskoga katoličkog radija

HK M Wuppertal Zakoni trebaju poštivati tradiciju i osjećaje vjernika i građana

Kad je u pitanju početak ili kraj ljudskog života ili obitelj, to područje treba zakonski re- gulirati na način da se poštu- ju i tradicija i osjećaji vjernika i građana, poručio je zagrebač- ki nadbiskup kardinal Josip Bozanić gostujući u srijedu 16. svibnja u emisiji „Znako- vi vremena“ Hrvatskoga ka- toličkog radija, u povodu 15. obljetnice emitiranja te radio postaje koju je utemeljila Hr- vatska biskupska konferenci- ja. Upitan o zakonima i ide- jama koje promiče nova vlast a kojima se udara na obitelj i život kardinal je rekao: „To su pitanja koja se kod nas želi u Saboru na brzinu rješava- ti, bez potrebe da o tome od- govorni povedu javnu ra- spravu s građanima, jer nitko tko je i pobijedio na izbori- vatsku dušu unijeti u svoju dućnost nije u izolaciji, već u zvije kvalitetna suradnja koja kršćanskog identiteta. «Ovaj Ta su vesla duhovnost i kul- ma nije pobijedio ‚in bianco‘. svakodnevicu. To ne znači iz- suživotu i suradnji. Zato pro- može biti jamac naše opstoj- je dojam važan, jer mnogi su tura. Ako bi se jedno od njih To će reći da mu nije preda- gubiti sebe, već proširiti svoje slava u Wuppertalu nije bila nosti.» Brojni gosti Hrva- skloni odvojiti folklor i misi- maknulo, vrtjeli bismo se na sva vlast da čini što god želi vidike i gledati svojim, hrvat- samo sažetak prošlosti HKM tima čestitaju na ljubavi pre- ju kao dvije zasebne cjeline», u krug. Zajedničkim djelo- u ime naroda, nego treba vla- skim očima u kojima se otkri- Wuppertal, već i kamen te- ma folkloru koja je vidljiva u kaže voditelj Misije, napomi- vanjem na duhovnim i kul- dati tako da osjeća što narod va ljepota hrvatske duše, jer meljac za budućnost, o čemu hrvatskim katoličkim misija- njući da duhovno i kulturno turnim korijenima i u po- želi i koje potrebe narod ima. mi smo jedina prava slika koji fra Josip kaže: «Želja nam je ma, no u Wuppertalu je doš- djelovanje u HKM ide zajed- vezanosti s domovinom, mi Kod nas je stalno prisutan fe- drugi vide o Hrvatskoj. Fra Jo- otvoriti vidike, ne samo unu- lo do izražaja da mladi ljudi, no, te je zato i zajednička pro- njegujemo jedinstvo i zajed- nomen podaničkog mentali- sip Repeša ističe kako ta pro- tar zajednice, iako je važno da ne samo da lijepo plešu i pje- slava obljetnice misije i misij- ništvo, ne odvajamo se u en- teta, o tome sam već svojevre- urednicom vjerskoga progra- onda se ipak treba malo po- Potaknut voditeljičinom Osobito je važno u Crkvi gaji- slava pokazuje temeljno po- i zajednica funkcionira, nego vaju, već i sudjeluju na misa- skog folklora: «Obljetnica klavu, već učvršćujemo svoj meno govorio, a to znači da, ma HKR-a Tanjom Popec, truditi da ga dokaže.“ pretpostavkom da mediji ne ti taj proces unutarnjeg čišće- slanje misije – ona je poput otvoriti vidike suradnje sa ma – i na hrvatskom i na nje- 40 godina HKM Wupper- identitet, ali se istodobno i ako netko samo migne iz Bru- kardinal Bozanić se, među Zagrebački nadbiskup ne bi mogli pisati o negativnosti- nja, oslobađanja i opreznosti, mosta koji povezuje ljude, i okolnim zajednicama, da nas mačkom jeziku, kako je to tal i 35 godina Misijske fol- otvaramo drugima. Njegujući xellesa, ovdje će ga se odmah ostalim, osvrnuo na pisa- smatra da se radi o „zavjeri“ ma kad ih ne bi bilo, zagrebač- ako se radi o nekom slučaju“. ne samo Hrvate međusob- ljudi dožive kao konkretne s primijetio dekan Wupperta- klorne skupine ‹Zagreb› po- svoju kulturu možemo im po- poslušati. No, nismo isto tako nje svjetovnih medija o Cr- protiv Crkve u svjetovnim ki nadbiskup je rekao: „Da, to Zagrebački nadbiskup no, već i s domaćim, njemač- vlastitom kvalitetom, da nas la, izražavajući divljenje ta- kazuje da smo poput broda s kazati i svoju kvalitetu», za- otvoreni da čujemo što to na- kvi. Na upit zašto se u njima medijima, već je istaknuo da je istina i bilo bi čak neredovi- upozorio je da je potrebno kim stanovništvom, jer bu- uvažavaju, te da se takvo ra- kvom svjedočenju ljudskog i dva vesla. ključio je fra Josip. (IKA) rod želi.“ uglavnom pišu negativnosti se „Crkva treba brinuti i paziti to kad u Crkvi ne bi bilo i po- da odgoj na svim područji- Pozivajući da se pri dono- o Crkvi, kardinal je odgovo- da nikad ne da povoda za pi- grešaka, jer to bi značilo i da je ma, počevši od škola, sve do šenju takvih zakona poštu- rio: „Ne isključujem moguć- sanja koja nisu pozitivna u od- ona samo božanska stvarnost, fakulteta, bude veoma opre- ju tradicija i osjećaji vjernika i nost i potrebu da i Crkva i od- nosu na nju“. da je ispunjena samo onim što zan prema pojavi pedofili- građana, zagrebački je nadbi- govorni ljudi u Crkvi ispitaju „Ne zabrinjava me toliko je dobro. Nažalost, dok je u je. „Nije to vlastito samo Cr- skup istaknuo da je konsenzus svoj odnos prema medijima. ono što se Crkvi pripisuje, a hodu, dok je na zemaljskom kvi, to je prisutno u čitavom o tim pitanjima „mnogo širi No, očekivali bismo više vje- nema temelja u istini, koli- putu, Crkva je u svojim člano- društvu i ja bih želio – i tu nego što je vjernička zajedni- rodostojnosti sa strane onih ko ono što ima temelj u isti- vima i sveta i grešna.“ zahvaljujem medijima uko- ca“. Upozorio je da treba mi- koji rade u medijima – nekih, ni“, rekao je kardinal Bozanić. Odgovarajući na pitanje o liko pomažu Crkvi, svjesno sliti i na budućnost naroda, ne kažem svih. S druge strane, Prema kardinalovu mišljenju, pedofilskim skandalima, kar- ili nesvjesno – da se Crkva „jer dirajući u život i obitelj, potrebno je steći i kredibilitet. takve se stvari mogu rješavati dinal Bozanić je istaknuo: što prije tog pritiska oslobo- dira se u bit jednoga naroda“. Ako netko iz medija potroši trajnim čišćenjem unutar Cr- „To je pitanje koje nije ugod- di, kako bi mogla biti u služ- U razgovoru s glavnom taj kredibilitet tri-četiri puta, kve. no, koje je bolno, ali je činje- bi društvu, da bi se i društvo nično. AIi sasvim odgovor- na svim područjima moglo Ne zabrinjava me toliko ono što se Crkvi pripisuje, a no, kao nadbiskup, tvrdim da toga oslobađati.“ nema temelja u istini, koliko ono što ima temelj u istini, tu mediji, osobito apeliram na Također je dodao da, u slu- katoličke medije, trebaju biti čaju pojave novih prijava pe- rekao je kardinal Bozanić. Prema kardinalovu mišljenju, u službi istine i da su mediji ti dofilskih slučajeva, kao nadbi- takve se stvari mogu rješavati trajnim čišćenjem koji mogu pomoći Crkvi, ako skup mora učiniti sve što se od se takav slučaj dogodi, da od- njega traži i treba „odmah re- unutar Crkve. govorni u Crkvi pravilno po- agirati, bez ikakvih zatezanja i stupe prema takvom slučaju. zataškavanja.“ (ika / gk) 28 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 29 Petar Malbaša govori o Domovinskom ratu u kojemu je pratio hrvatsku vojsku kao snimatelj Ratni snimatelj HTV-a snimio dokumentarac “Istinom do pobjede” Dragan Čotić ske i HRT-a. Nikada se nisam služio laži- godina tragedije hrvatskog naroda. Treći smo da ova velika nepravda u srcu Europe, Mediji su tvornice za uništavanje ljudi, pričam u filmu popraćeno je snimkama iz ma, sve što sam snimao istina je i mogu biti slučaj je akcija LJETO ‘95. Iz Livanjskog neviđeni zločin, mora prestati. najprije u samom sustavu, pa i van sustava. Životopis Petra Malbaše tog vremena. Upravo zbog toga je njegova U organizaciji Hrvatskog svjetskog sretan što sam imao priliku bilježiti najno- polja išao sam 17 sati pješke na vrh Šator Kako ste Vi doživjeli ulazak u oslobo- Prije bilo kojeg ratnog sukoba, najprije se Petar Malbaša, rođen je u Sinju 23. stude- nog Knina, glasovitog sastanka genera- vrijednost još veća. Ne može se pobiti ni nog 1958. Osnovnu i srednju školu zavr- la Gotovine na kninskoj tvrđavi kao i mno- kongresa, u Berlinu je u travnju prikazan viju povijest svoga naroda. Naravno, to je planine da snimim prilog o oslobađanju đeni Knin? zauzmu mediji, pa se onda vodi rat. Tako šio je u Sinju, fotografiju u Zagrebu. Petna- ge druge, obišle su svijet. Od 1991. godine jedan kadar filma ma koliko god ga nepri- dokumentarni film legendarnog ratnog bio timski rad, sa mnom su bili Mario To- Šatora. Osobno me poslao general Go- Petnaest godina bavio sam se aktivno – je bilo i kod nas, sjetimo se kako je JNA ra- est godina profesionalno se bavio atletikom dvadeset godina bio je vanjski suradnik-sni- jatelj ne volio ili pokušao osporiti. On kao snimatelja i reportera HRT-a, Petra Mal- masović, Ivan Zelić, Zdenko Lozo, Petar tovina. Tada sam imao upalu mokraćnog profesionalno atletikom. Moje discipline ketirala odašiljač HRT-a na Medvednici kao član splitskog ASK-a i zagrebačke Mla- matelj HRT-a. Autor je četiri turistička filma, takav uistinu ima veliku vrijednost. dosti u disciplinama 400, 800 i 4x400 m. na tisuće priloga, brojnih dokumentaraca, baše, “Istinom do pobjede - perom i ka- Škorić, Luka Odak. mjehura, mokrio krv. Nisam im to htio bile su 400 i 800 m. Stoga ću vam to reći u Zagrebu 1991. godine. Taj medijski rat Osvajao medalje na prvenstvima bivše Ju- među kojima se posebno ističu oni s ratnom Što Vi očekujete od filma? merom kroz Domovinski rat”. U siječnju Kada Vam je bilo najteže? reći, zadaću sam obavio do kraja. Prije sa- sportskim rječnikom. Osjećao sam, kao da traje i dan danas, žestok, prljav i opasan. goslavije i višegodišnji prvak Hrvatske u tematikom. U njima su prikazani najvažniji Ništa posebno. Moja je dužnost bila da je film prikazan i u Münchenu u organiza- Na samom početku rata gadno je bilo mog dolaska na vrh Šatora poklopili su me sam na olimpijskom postolju, kao da pri- U medijskom prostoru imate svega i sva- istim disciplinama. Dragovoljac je Domo- događaji u oslobađanju okupiranih područ- ga napravim baš ovakvog i da bude dostu- vinskog rata od samoga početka kao voj- ja Hrvatske i dijela susjedne BIH. Petar Mal- ciji Akademskog Kruga HKM München. u sinjskom ratištu. Nisam imao iskustva, naši topovi 130 mm. I tada sam imao veli- mam medalju na 800 m. Pet godina smo čega, najmanje profesionalnosti, objektiv- nik-snimatelj. S kamerom na ramenu, kao baša počasni je član IV. Splitske GBR-PAUCI. pan svim Hrvatima diljem svijeta. To je Kako ste Vi doživjeli početak rata? zato veliku sriću da sam ostao živ. Bio ku sreću. Nažalost vojnici iz prve brigade čekali taj dan, zločin je počeo u Kninu 90- nog istraživačkog novinarstva. Prostor su pripadnik 126. sinjske brigade, a od 1994. Dobitnik je brojnih priznanja, među ostalim bila moja obveza prema braći Hrvatima Početak rata doživio sam u Sinju. Rat je sam luđak, odlazio sam u akcije, u direk- TIGROVI nastradali su. 91, mi smo tada bježali iz svojih domova, uzurpirali pristrani novinari, politički obo- Zbornog područja Split pod izravnom od- Medalje Domovinske zahvalnosti, Oluja, Lje- koji su poginuli s puškom u ruci, brane- govornošću generalu Anti Gotovini, prošao to, Medalje Pauk kao i Zlatne plakete “Junak krenuo od Knina, 69 km od Sinja, a pošto tan okršaj s četnicima u predjelu HE Pe- Kakav ste odnos imali s vojnicima? spašavali živu glavu. E vidite, ulazak hr- jeni, novinari koji unose mržnju u hrvat- je cijeli rat. Njegove snimke tek oslobođe- Domovinskog rata”. ći svoj dom, svoju domovinu. Obveza je sam Sinjanin, bilo je i za očekivati da me ruća. Tada sam bio s momcima 9. bojne I sam sam bio vojnik, u uniformi s ka- vatskog vojnika u Knin, 5. 08.1995. godi- ske domove. To nije dobro. U hrvatskom i prema svim snimateljima i novinarima rat zatekne u mom rodnom gradu. Nika- HOS-a. U tom vremenu, 1991. godine tri merom, ne s puškom. U početku sam bio ne zasigurno će ostati najveći događaj do medijskom prostoru imate najmanje hr- koji su također poginuli u Domovinskom da nisam mogao pomislit da bi tako okru- put sam upao u minsko polje, jednom su u 126. brigadi iz Sinja. 1994. godine, iako kraja mog života. Nikada neću zaboraviti vatskih novinara. Bez pretjerivanja. Po- pripadnici Hamasa prije pet godina, može NOM DO POBJEDE“. Napravio sam ga ratu. I na kraju, nemojte mi zamjeriti, film tan, nepravedan rat u srcu Europe mogao pucali na mene i četnici i naši. Taj trenu- sam najviše bio na terenu s 4. brigadom, ponos hrvatskog vojnika, tu radost, dola- gledajte samo tko vodi emisije na HRT- u, uistinu biti ponosan na svoju državu koja i zbog generacija koje dolaze, da znaju pra- sam posvetio svom velikom prijatelju po- pogodit našu Hrvatsku, te da bi taj nesret- tak neću nikad zaboravit, mislio sam kako prebačen sam u zborno područje Split zak na kninsku tvrđavu gdje smo ponosno koje teme odabiru, tko su urednici emisi- je tim činom pokazala koliko drži do svog vu istinu i da vide kako se stvarao hrvatski kojnom Jošku Martinoviću, novinaru ni rat mogao tako dugo trajati, skoro pet nema izlaza, krv u venama se ledila, osje- kod generala Gotovine. Hrvatski vojni- objesili hrvatsku zastavu. Vidite, nas jed- ja. Gdje je taj nacionalni program, na našoj vojnika. Njima je jedan vojnik važan koli- vojnik, kako se oslobađala naša domovina HRT-a. Joško je šest i pol godina bio teš- godina. tio sam smrt. Na moju sreću sve je proš- ci prihvatili su me fantastično, prepoznali nog dana neće biti, i to ubrzo al ostat će za- državnoj televiziji, a ona je u vlasništvu dr- ko i tisuću neprijateljskih. Usporedba Hr- Hrvatska. Potporu nisam imao nikada, ni ko bolestan, umro je u lipnju 2010. Izvje- Možete li opisati Vaš prvi susret s ra- lo uredu. Izdvojio bi i akciju ZIMA ‘94., su moj pošten odnos prema njima, cijeni- bilježeni snimci ulaska hrvatskog vojnika žave. Tko su vlasnici, to znaju tajne službe, vatske i njenih političkih elita, u odnosu od koga, sve je u mojoj režiji, ja sam pro- štavao je gotovo sa svih ratišta iz Hrvatske i tištem? 23.12.1994. na vrhu Dinare, - 20; 80 cm li su moju odlučnost, hrabrost, to što sam u Knin. Te snimke zabilježio sam ja, a po- to znaju političari, to znaju moćnici iz vana prema njenim vojnicima-braniteljima, to- ducent. Čak sam ga dao besplatno HRT- susjedne Bosne i Hercegovine. Njemu naj- S kamerom sam bilježio sve i svašta. snijega. Užas. Od velikog leda kamera cr- bilježio njihov ratni put. Vidite, ja sam nji- red mene je bio pok. Joško Martinović no- koji su nam skuhali kašu još devedesetih. liko je bespredmetna da o njoj nema smi- u da ga objave. I tu je bilo problema, htje- draži prilog bio je onaj skupa sa mnom iz Imam dosta snimaka, posebno bi izdvo- kla. Četiri sata trčkarao sam u mjestu da ne hov proizvod, oni su mene stvorili; jer da vinar HRT-a, moj veliki prijatelj. Vaš film „Istinom do pobjede, perom i sla trošiti riječi. Da ne duljim, kada bi Izra- li su sakriti dio istine. Tužno i žalosno. Eto oslobođenog Knina, 5.8.1995. godine. jio napad na vojarnu 25.8.1991. u centru promrznem. Tada sam bio s 4. Splitskom nisu bili tako jaki, tako dobri, ja bi pogi- Kakvo značenje ima „Oluja“ za Hr- kamerom kroz Domovinski rat“ je priča el i USA pristali da stranom sudu predaju vidite kakva je naša televizija. Bio sam pet Joško je bio ljudina, imao je čistu dušu i Sinja, kad su se naši momci htjeli domoći brigadom. Akciju je vodio pokojni Andri- nuo. Hvala Bogu, ostao sam živ i danas vatsku? o hrvatskom vojniku. Kakav je status voj- svoje generale osloboditelje! Nikada! Za- godina hrvatski vojnik s kamerom, nikad plemenito srce. naoružanja JNA, odnosno civilne zaštite. ja Matijaš -Pauk koji je izvukao tenkove na imam priliku pričat o njima, o tome kako Značenje je ogromno. Operacijom nika u Hrvatskoj danas? što? Ne zato što su utjecajni u svijetu i ima- plaću nisam uzimao, nakon rata nisam tra- Od njega sam puno naučio o televizi- To je bio pakao, užas, tisuće i tisuće meta- vrh Dinare (1700 m). To je bio i početak se stvarao hrvatski vojnik, kako se osloba- „OLUJA“ oslobođena je trećina okupi- Hrvatski vojnik bio je i ostao PONOS, ju moćno naoružanje nego stoga što ima- žio ni mirovinu ni invalidnost, ni stan, ni- ji, novinarstvu… i zato sad koristim prili- ka! Pucnjava me uhvatila na ulazu u vojar- operacije „OLUJA“. Teško je izdvojiti naj- đala Hrvatska. Nakon rata postao sam po- rane Hrvatske, taj dan 5.8.1995. slavimo HRABROST I POŠTENJE naše domo- ju nacionalni ponos, poštuju svoju povijest šta, baš ništa. Nakon dvadeset godina rada ku da mu još jednom zahvalim i ponovim nu s kamerom u ruci, nezaštićenog. Kako teže trenutke, teško je sad i pričat o Domo- časni član udarne 4. brigade PAUCI, od kao Dan pobjede, Dan hrvatskih branite- vine. Naši momci su iz fotelja, goloruki i uče djecu onim vrijednostima koje se u na HRT-u kao vanjski suradnik-snimatelj, kako je bio i više od prijatelja kojeg sam tada nisam pogođen, to samo dobri Bog vinskom ratu nakon 16 godina. Teško je njih dobio medalju PAUK (sjećanje na lja i Dan domovinske zahvalnosti! Europa krenuli u obranu svoje domovine, bez ika- Hrvatskoj još preispituju. Zato je već sada HRT mi je otkazao suradnju. Prošao sam iskreno volio. Osjećam se privilegiranim zna. Bio sam spona između hrvatske voj- u par rečenica opisati pet godina rata, pet poginulog gen. A.M.PAUKA) za mene i Svijet nisu htjeli zaustaviti rat 1991. godi- kvog iskustva ali s velikim motivom, veli- narednik Gilad Shalit u Izraelu junak na cijeli svijet, bio na svim kontinentima i ni- što sam ga poznavao. Joška danas nema, je to veliko priznanje. General Gotovina ne u srcu Europe u našoj lijepoj domovini kim srcem. Oni su drsko i odlučno rekli da slobodi, dok su generali-osloboditelji Ante kad nisam rekao ni riječ protiv svoje do- ostao sam sam u medijskom prostoru kao mi je osobno uručio dva priznanja nakon Hrvatskoj. Vijeće sigurnosti je uvelo i em- neće ropstvo nego slobodu, slobodu svo- Gotovina i Mladen Markač junaci tek u movine, protiv svoje braće i sestara Hrva- svjedok operacije „OLUJA“. operacije „OLUJA“, 1.11.1995. bargo za Hrvatsku, nismo se mogli braniti. me narodu i slobodu su donijeli. Mno- našim srcima. tica i Hrvata! Planirate li sudjelovanje na domaćim Na koji se način Hrvatska suprotstavi- To isto Vijeće je 1995. godine dalo zeleno gi su dali svoje živote za Hrvatsku, dali su Zašto ste snimili ovaj film? Jeste li Sačuvao sam dušu i tijelo, ostao sam i međunarodnim filmskim festivalima? la medijskom ratu? svjetlo za operaciju „OLUJA“, i ocijeni- najvrednije i zato mi danas moramo to ci- imali podršku i potporu HRT-a? zdrav. A koliko je naše braće poginulo Nisam planirao. Možda. Premda ne vje- Vidite, 15 novinara i snimatelja pogi- lo je vrlo uspješnom. To isto Vijeće UN-a jeniti, moramo biti zahvalni njima, jer da Ovaj film napravio sam nakon sramot- za domovinu? Sretan sam što imam do- rujem u sve to, dotukla me borba sa šefo- nulo je u Domovinskom ratu. Sjetimo danas želi stvoriti od žrtve agresora. Da nije bilo njihove žrtve mi nikada ne bi ne presude generalima Gotovini i Marka- movinu, sretan što mogu Svijetu reći da vima nacionalne televizije da se film obja- se Siniše Glavaševića, Gordana Ledere- su zaustavili rat u Vukovaru 1991., a mo- imali domovinu. Nažalost, danas se bla- ču u Den Haagu. Dok sam gledao na TV-i sam HRVAT, sretan sam što sam napra- vi. Istina im smeta. S filmom putujem po ra, Žarka Kaića, Tihomira Tunurkovića i gli su, sve bi bilo drugačije! Ne bi bilo ove ti hrvatski vojnik, ubija mu se ponos, do- presudu i čuo za što sve terete naše genera- vio ovaj dokumentarac jer je on čvrsti do- Hrvatskoj i svijetu, radim promociju, pri- drugih…, svi smo bili svjesni s kim imamo sramotne presude našim herojima genera- stojanstvo. Nedavno su svi svjetski mediji le, koliko su ih godina osudili, počeo sam kument naše najnovije povijesti! Vjerujte, čam o Domovinskom ratu, o hrvatskom posla. Naš posao je bio jako opasan! Oni lu Gotovini, Markaču, Praljku, Kordiću prenijeli vijest o razmjeni jednog izraelskog plakati, ogorčen i tužan! Osjećao sam se nije to mala stvar, mogu ponosno već da- vojniku. Želim obići svaki pedalj naše do- nažalost nisu imali sreće, dali su svoje ži- itd… Mnogi životi bili bi sačuvani, mnogi vojnika (Gilad Shalit) za 1027 Palestinaca. jadno, poniženo, a zamislite kako je nji- nas reći da nisam uzalud protratio ovoze- movine, da što više ljudi vidi ovaj film. Pri- vote u obrani domovine, svjesni koliko je domovi i crkve ne bi bili spaljeni i uništeni, Vijest je poput bombe odjeknula svijetom, ma bilo!? Nakon par dana, u svom studi- maljski put. premam i neke druge dokumentarce o bilo važno odradit medijski rat. Naše oruž- mnogi Hrvati ne bi danas živjeli po tuđim što s Hrvatskom nije slučaj. U Hrvatskoj se ju u Sinju stao sam ispred kamere i ispričao Koja je poruka filma? Domovinskom ratu. je bila je kamera i pero, znali smo da jedi- zemljama diljem svijeta. E,vidite to isto Vi- zbog diktata dirigiranih medija ovoj temi svoju priču, svoju istinu. Bio sam svjedok Film je namijenjen generacijama koje Dokle god ne iscrpim svoju bogatu rat- no istinom možemo do pobjede, žrtvova- jeće tuži i sudi Hrvatsku državu, sudi po- nije posvetio dovoljan prostor, iz razloga tog vremena, ratni snimatelj u operaciji dolaze, da znaju što je bilo od 91. do 95., nu arhivu, neću stati. Neću stati jer cije- li smo se maksimalno. Bogu hvala dobili bjednicima! To je velika sramota i neprav- što bi na površinu izbila spoznaja koliko „OLUJA“, odgovoran generalu Gotovini. namijenjen je svim ljudima diljem svijeta, nim hrvatskog vojnika i neizmjerno volim smo i taj rat. Slali smo slike u svijet, sjetimo da koja se nanosi hrvatskom narodu. hrvatska država izgleda bijedno u uspored- Sve sam to bilježio kamerom. Imam puno a posebno onima koji štuju i vole našu lije- našu domovinu Hrvatsku. Bog i Hrvati, se Vukovara, Dubrovnika! Svijet nam nije Koju ulogu u svemu tome imaju hr- bi s jednim Izraelom. Gilad Shalit, tenkov- materijala i nije mi bio problem napraviti pu domovinu. Ovaj film je autentičan, vje- vaš brat po vjeri i naciji, ratni snimatelj Pe- vjerovao, nismo imali drugog izbora, znali vatski mediji? ski narednik kojeg su na bizaran način oteli dokumentarac kojem sam dao ime „ISTI- rodostojan. Svi kadrovi su istiniti, sve što tar Malbaša. 30 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 31

AUTOBIOGRAFSKA ISPOVIJEST MAJKE, POVRATNICE U DOMOVINU Naše dijete je dar s neba

Teško je početi, ali poku- stvorenje reagira na pritisak tezu (opasan pregled za di- bojim, i bojim li se vlastite žr- Nekog prije poroda prozovu operacije kroz koje smo mo- tko je možda bio škrt, bezo- šat ću. Zovem se Kristine Pe- tvoje ruke. Moji najteži tre- jete), specijalistica je ispisala tve. I otkrila sam, bojim se žr- pehistom ili ga smatraju mon- rali proći, i hrpu pretraga, koje brazan i sl. U tom vremenu trušić i imam 36 godina. Maj- nuci u trudnoći bili su odlas- karton. Otišla sam na prvi kat tve. Bojim se jer moram žr- strumom koji se ne bi trebao znaju biti i jako bolne, dug je, smo pojačano tražili Božju ka sam dvoje djece, Mihaela i ci ginekologu. Postavili su ra- bolnice u sobu gdje me čekao tvovati nešto svoje i postalo roditi, a druge nazivaju „nor- ali je to put koji je bio proho- prisutnost kroz odlazak na Benedikte. Moji su me rodi- zličite dijagnoze. Doživjeli drugi doktor i medicinska se- mi je jasno da će mi u živo- malnima”, dok oni cijeli život dan – Isus ga je prohodao za svete mise, klanjana i duhov- telji od prvoga trenutka živo- smo situaciju da su dva gine- stra za pisaćom mašinom. Gi- tu biti teže nego drugima, te djeluju agresivno i delinkven- nas svojim koracima na Kal- ne seminare. Gospodin je u ta odgajali u vjeri. To možda i kologa istovremeno gledala nekolog je sestri diktirao ono da ću za sebe imati manje vre- tno. variji. potpunosti odgovorio na sve jest bila više tradicionalna vje- istu ultrazvučnu sliku i sva- što je bilo ispisano na karto- mena. Otkrila sam, ukratko, Dijete na dar U treću smo operaciju što nas je kao obitelj muči- ra, ali toj tradicionalnoj vje- ki od njih je vidio nešto dru- nu, medicinska je sestra tipka- da sam sebična i da sebe pre- Odlazak na svakodnevnu ušli bez straha lo. Poklonio nam je oslobo- ri mogu mnogo zahvaliti, jer go. Zar to nije čudno? Nitko la, a ja sam sjedila u toj ružnoj, više volim. Otkrila sam da u misu i moć molitve u tom su Tijekom druge operacije, đenje duha i srca od misli o me sačuvala od puno toga. U to čudo života pod tvojim sr- prljavoj sobi, na prastarom sebi nosim strah, a ondje gdje nam vremenu jako pomogli. bilo je, najteže. Doživjela sam nekom prokletstvu. U treću braku sam s Krešimirom Pe- cem ne naziva djetetom, nego drvenom stolcu, između njih živi Bog, nema straha. I tako Iskusili smo plod prikazanih najbolnije trenutke svoga ži- smo operaciju ušli bez stra- trušićem, četiri godine. Inače, „plodom” ili ga nazivaju „to” dvoje. Zatim sam morala pot- sam u tom vremenu najbolje misa, post i molitvu dragih vota, kao majka, ali preko tih ha. Ta operacija, koja je treba- radim kao učiteljica razred- ili „ono”. Molim prvenstveno pisati natipkano, da odbijam upoznavala sebe. Bojala sam nam ljudi. Kada sam nakon trenutaka, u kojima nismo la trajati pet sati, bila je gotova ne nastave i njemačkog jezi- za to da se nauči poštivati ži- daljnje pretrage i da sam upo- se križa, a križ je simbol Isu- 15 sati poroda ugledala „na- znali hoće li Mihael preživje- već nakon dva i pol sata. Če- ka i jako volim svoj posao. Za vot od samog začeća, bez ka- znata s tim kakvo dijete no- sa kojega sam, „navodno“, to- šeg” malog Mihaela, bilo mi ti, Bog nas je vježbao u tome kala se njegova prva stolica, odgoj vlastite djece nije mi ga tegoriziranja, bolesno – zdra- sim. I dok ovo pišem, shva- liko voljela i ljubila. Shvati- je sve jasno, to je naš mali Mi- da shvatimo da Mihael nije koja je trebala nastupiti treći bilo teško žrtvovati, jer brak i vo, vrijedno – bezvrijedno, ćam u kakvom „čudnom i la sam da moja ljubav prema hael, kojega nam je Bog povje- naš, nego njegov. U trenut- dan. Mihael je, međutim, na- majčinstvo su dimenzije koje lijepo – ružno, preveliko – izokrenutom” svijetu živimo i Isusu nije iskrena i potpuna. rio. Dobro nam došao i bla- ku kad smo suprug i ja rekli, kon operacije sjeo na krevet, i već nakon 9 dana omogu- on to sa svoje dvije godine vas, ne bojte se, što god donose svoje ljepote i svoje premalo, prekratko – predu- ponovno odlučujem da ne že- Ne možeš voljeti Isusa, a pri goslovljen bio. Nije mi bilo boli nas i kida nam se srce, ali pljeskao rukama i dočekao ćio da odemo kući. Kod kuće nije mogao izmisliti. Shvati- vam rekli. Naš Bog koji je veći bogatstvo. Teško je žrtvova- go... Kada sam bila u 23. tjed- lim biti od ovoga svijeta. tome ne voljeti njegov križ. važno što sve ima, što ne, što uzmi ga, ako je to volja tvo- me s osmijehom govoreći: - je krsni kum Mihaelu poklo- la sam da je Isus bio s njim i od svake bolesti i svakog osje- ti, ako si sebi na prvom mje- nu trudnoće, uputili su me Nakon toga su mi govorili U ovoj fazi moga života Isus je bilo i što će biti. Uživala sam ja. U tom trenutku, Mihael Mama, ja bi išao AMEN (to nio dječju Bibliju. Još tijekom družio se s njim svaki put kad ćaja, s vama je, koje li divne ga- stu. Ako sebi nisi najvažniji, stručnoj specijalistici za ultra- kako je Down-dijete teško di- je počeo raditi na meni i mije- u trenutku Božjeg blagoslova je potpuno ozdravio. Neki su mu je inače bila riječ za svetu trudnoće, suprug je Mihae- sam ga navečer morala napu- rancije. onda zbilja ide i iskusiš veliki zvučnu dijagnostiku u Petro- jete, kako trebam dobro raz- njati moje srce. Žrtva je umi- koji se tog trenutka spustio stalno govorili kako je Miha- misu). lu svaku večer čitao iz Bibli- štati i ostavljati samog u Klai- Kad ugledaš dijete koje je blagoslov i, povrh svega, lju- voj bolnici u Zagrebu, koja mi misliti i da je prekid trudnoće ranje samom sebi, ona osloba- na nas. Mihael tjelesno nije el bolestan zbog nekih grijeha - Njegove su oči sjale. Pla- je za mlade, po jednu priču iz ćevoj. Shvatila sam da ljubav i Bog namijenio baš tebi, tako bav. Ako na svakodnevne ob- je nakon točno dvije minute najbolje za mene, muža i, na- đa. Bog kao da me svaki dan bio potpuno zdrav. Nedo- prabaka, pradjedova itd. Su- kala sam od sreće, jer sam Starog odnosno Novog zavje- bol, radost i tuga, smrt i uskr- će ti biti svejedno kakvo je veze gledam kao na veliko op- ultrazvučnog pregleda rekla: ravno, dijete. Kada sam odbi- pitao, jesi li uistinu bezuvjet- stajao mu je dio debelog cri- prug i ja smo bili „zarobljeni” shvatila što imamo s Bogom ta. Mihael je pomno listao tu snuće uvijek idu zajedno, jed- ono i kakvo će ono biti. Voljet terećenje, npr. kako imam još - Ah, to je jedan mali pehist. la svaki daljnji razgovor, traži- na u svojoj ljubavi prema tom jeva (anomalija koju nijedan tim mislima. Stalno smo raz- – imamo apsolutno SVE. Mi- svoju dječju Bibliju. no se rađa iz drugog. Mihael ćeš to čudo koje raste pod tvo- za ispeglati, oprati, pospremi- Nosna kost mu je skraćena (to li su da dođe moj suprug, da stvorenju koje ću ti povjeriti. od ginekologa nije vidio jer mišljali za koga od naših po- hael je prvu stolicu imao od- Zajedno smo gle dali slike. je danas izvrsno. Ima tri godi- jim srcem i svaki komadić na ti, bit će mi još teže. Međutim, je pokazatelj za Downov sin- s njim razgovaraju. Rekla sam Tek kad sam odgovorila, uči- se ona ne može vidjeti), te je kojnih još nismo platili misu. mah dan iza operacije i kirurg Kad smo došli do posljednje, ne i mnogo je zreliji od svojih tom Božjem djetetu. ako u sebi pokrenem ljubav za drom), predlažem kordocen- tom liječniku: - Moj je muž ni me spremnom, Isuse, teret odmah nakon poroda trebao Nikako mi nije bilo jasno, za- nije povjerovao sestrama, pa na kojoj je bio prikazan uskr- vršnjaka. Voli pjevati, igrati Svima vama koji ste rodi- taj rad i dok peglam slušam tezu (vađenje krvi iz pupčane danas zdrav, a sutra može obo- je pao, strah je polako nestajao biti operiran. Nisam okrivlja- što bi Bog dopustio da jed- je sam došao provjeriti. Re- sli Isus, oči su mu zasjale. Tada se, čitati i želi postati smetlar telji bolesnog djeteta, česti- glazbu, promatram stvarči- vrpce), etičko povjerenstvo i ljeti, hoću li ga onda napustiti, i ja sam se oslobodila. Ali dok vala Boga ni u jednom trenut- no malo, čisto stvorenje koje kao mi je: - Nisam još imao je svojim skromnim rječni- u komunalnoj spalionici (sla- tam, jer ste izabrani roditelji, ce svoje djece ili činim to uz prekid trudnoće. - Ostala sam i dovesti k Vama? Mogu rodi- je do toga došlo, prošla je go- ku. Zahvaljivala sam mu na može biti odgovorno jedino pacijenta koji me dan nakon kom rekao: - Mama, taj Isus gati smeće na traci – dijete izabrani zato što On zna da razgovor s mužem, onda to šokirana onim što se sve iz- ti zdravo dijete, koje će kasni- tova cijela trudnoća i još neko divnim liječnicima i što mu je za sebe i svoja djela (jer, na operacije dočekao na krevetu je s Mihaelom bio u bolni- ima jasne predodžbe). Zato, može računati na vas. Znao ide, i mnogo se manje umo- govorilo u samo dvije minu- je oboljeti, što ću onda, baciti vrijeme iza nje. dao dobru kilažu (4130 g) za kraju, ne mogu ja ispovijedati plješćući rukama i tako brzo ci!- Stvarno? Što ti je rekao? drage trudnice, ja sam pono- je da imate njegovu ljubav u rim. Važno je da djeca odrastu te. Tko ima pravo nazvati ne- ga u kantu za smeće. Ni za što Bit ću iskrena, društvo ti uspješnu operaciju. Bog nam grijehe svoje prabake na ispo- dobio prvu stolicu. - Umjesto Rekao mi: - Ne boj se! A ja sna mama bolesnoga djeteta sebi i da ćete njegovo stvore- u ozračju ljubavi. Ona žude za čije dijete pehistom, pa i kad nemamo garanciju. Zdrav- nametne, ako si bolestan, ne- je ostavio savršen svijet i On vijedi, nego samo svoje) tre- mjesec dana boravka u bolni- sam rekao, hvala Isuse, Miha- i mogu vam sa stopostotnom nje prihvatiti, voljeti, željeti i tim, ne samo za ljubavlju oca je bolesno? Gdje su tu ljudska lje nije garancija za dug život. vrijedan si ili si manje vrije- nas voli. Nije rekao, idem obi- ba i mora patiti zbog nekoga ci, Bog nam je iskazao milost el se više ne boji! - Vjerujem, sigurnošću reći i uvjeravam na kraju roditi. ili majke – ona žive od ljubavi prava djeteta? Kakav je to od- - Ne znam je li me razumio, dan. Sama riječ invalid znači telji Petrušić poslati dijete bez koja vlada između oca i majke. nos visokoobrazovane speci- ali me nakon toga pustio na manje vrijedan. To je žalosno, dijela debelog crijeva. On pri- Postavljene su jalistice prema ženi u 6. mje- miru. pogrješno i to svakako treba je govori, idem im pomoći da Misno slavlje u Klaićevoj različite dijagnoze secu trudnoće? U kakvom to Ukrali su mi svu radost promijeniti. Tjelesno zdrav- to sve skupa sredimo. I Bog je Najljepši trenutak u trud- svijetu živimo? Što je najžalo- Do kraja trudnoće proš- lje nije i ne smije biti najvaž- s nama. Osjećamo kod svake dječjoj bolnici noći sigurno je prvo mica- snije, takve se stvari događa- la sam jako teške trenutke. nije, a u našem društvu jest. pretrage. Iz cijele ove naše „priče” rodila se ideja za animiranjem nje, tj. kad sam shvatila, ni- ju svaki dan. Pitam se, (a i ne Danas se sramim svojih ve- Zdravlje je postalo novo zlat- Moje je mišljenje jasno, tje- svete mise u Klaićevoj bolnici, svake srijede u 17 sati. Kao sam sama, netko je stalno sa želim znati) koliko je abor- likih strahova i suza. U tom no tele, kojem se svi klanjaju. lesno zdravlje nije i ne smi- članica slavljeničkog tima za bolesne i nemoćne sveti Ri- mnom. Isto tako, pamtim tusa na taj način napravlje- sam se vremenu susrela sama Uvijek samo čujemo, daj nam je biti najvažnije. Ono je važ- kard predložila sam da tijekom korizme animiramo misno prvi doticaj i razgovor s dje- no? Koliko je djece ubijeno? sa sobom i prepala sebe. Po- Bože zdravlja, drugo nam ne no, ali ne najvažnije. Kakav je slavlje u bolnici. U predvorju, na oglasnoj ploči pronašla tetom, maziš trbuh i to malo Kada sam odbila kordocen- čela sam analizirati, zašto se treba; nek je živo i zdravo. bio naš Isus kad su ga razape- sam kontakt vjeroučiteljice Vesne Lojen, koja se brine oko Nitko ne zaziva Božji blago- li? Pun tjelesnih rana. Na kra- organizacije svete mise. Nakon prvog posjeta i animira- Kristine Petrušić je rođena u Hannoveru, po završenoj slov, život bez grijeha i radost ju, i mnogi su sveci umirali u nja, odjek je bio tako dobar, da se pokazalo zanimanje za srednjoj školi Käthe-Kollwitz-Gymnasium odlučila se duha. Zato vas molim, dragi bolestima ili su iskusili tjele- češćim animiranjem svete mise. Danas imamo 13 različi- čitatelji ovoga teksta, promi- sne patnje. Mislim da bole- tih zborova mladih (Hosana, VIS Ivan Pavao, Hilarus, Apo- vratiti u domovinu i 1996. godine upisala Učiteljski jenite to, od danas. Zazivaj- sti posebno sjedinjuju čovje- stoli mira, Stijene, Ljubav na djelu, Plam, Advocata Croa- te Božji blagoslov na trudni- ka i Boga. Kada razgovaram s tie, SKAC, Kristofori, Bijeli san, C-dur) od kojih svaki zbor fakultet u Zagrebu, na kojem je završila razrednu ce, djecu, osobe. Zabrinjavaju bolesnicima, često shvatim da animira jednu srijedu u tri mjeseca, tako da je u Klaićevoj nastavu, a zatim interkulturalnu germanistiku. me ljudi koji misle da smiju i sam bolesnija od njih (u du- sada svaka misa pjevana, svirana, animirana i vesela. (kri- trebaju dati pečat vrijednosti. hovnom smislu). Put kroz tri stofori.hr) 32 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 33 Šesnaesti Susret ministranata hrvatskih katoličkih misija u Bavarskoj Tradicionalno druženje mi- sno slavlje u crkvi sv. Sebastiana mjerili snage u raznim sport- nistranata hrvatskih katoličkih predvodio je don Vitomir Ze- skim disciplinama. Uz mnogo misija s područja Bavarske odr- čević iz HKM Nürnberg. Na emocija i dječje upornosti svi su žalo se u Augsburgu. Oko 350 misnom slavlju, glazbenu pot- spretno pokazivali svoja nogo- GRAĐEVINARSTVO ministranata je došlo sa svo- poru je pružila skupina mladih metna umijeća, brzinu u atlet- I GRAĐEVINSKA jim vjeroučiteljima i pastoral- pri HKM Augsburg s vodite- skim disciplinama, kao i vješti- nim suradnicima na zajednički ljicom Marinom Ebner. U pro- nu u igri graničara. INDUSTRIJA d.d. susret ispunjen molitvom, pje- povijedi, don Zečević je djeci i Na kraju sportskih natjeca- smom i igrom. U HKM Au- mladima poručio: - ministran- nja podijeljene su medalje i po- gsburg goste je dočekao župnik ti ostanite vjerni Isusu. - Nakon kali najuspješnijim pojedin- KRALJA TOMISLAVA 45 fra Ivan Čilić. Nakon međusob- misnog slavlja dječaci i djevojči- cima i momčadima. (Stjepan 48260 KRIŽEVCI – KROATIEN Hrvati iz Augsburga nog upoznavanja, svečano mi- ce su na sportskom terenu od- Starčević) hodočastili u Maria Vesperbild Hrvatski vjernici iz Au- marijanska svetišta – sakralni ZWEIGSTELLE DEUTSCHLAND gsburga i okolice posjetili su objekti izgrađeni u čast Blaže- LANGEMARKSTRASSE 15 svetište Majke Božje u Maria ne Djevice Marije, koja su se 46045 OBERHAUSEN Vesperbild. Ovo mjesto mo- kroz povijest gradila u mno- litve, duhovnog mira i zavjeta gim zemljama svijeta. Pri- Blaženoj Djevici Mariji je tra- je početka mise hodočasnike Tel.: 0208/30-23-006 dicionalno okupljalište Hr- je pozdravio prelat Wilhelm KRO-TRAUBE Fax.: 0208/30-23-299 vata ovog kraja. Svake godine Imkamp, inače direktor ovog e-mail.: [email protected] na dan Uzašašća Blažene Dje- hodočasničkog mjesta. On je WEINIMPORT UND vice Marije veliki broj vjerni- ovom prigodom istaknuo ve- FEINKOSTSELEKTION Internet: www.radnik.hr ka se okupi na ovom mjestu liku povijesnu ulogu Hrvat- kako bi pokazao svoju duhov- ske u izgrađivanju Europe i ži- JOSEPH-MARIA-LUTZSTR.6 Vorstandsvorsitzender: Dipl. – Ing. Mirko Habijanec nu povezanost s Majkom Ma- vosti europskog kršćanstva, i rijom. Vjerska hodočašća sa- radost Nijemaca skorašnjem D-85276 PFAFFENHOFEN Zweigstellenleiter: Željko Barišić stavni su dio svake religije, a pristupanju Hrvatske EU-i. a.d.ILM Steuernummer: 026 219 73 023 FA Kassel podrazumijevaju putovanje u Misno slavlje predvodio je ve- Deutsche Bank AG Oberhausen: vjersko središte, molitvu i ši- lečasni Ladislav Luburić uz renje zajedništva među isto- koncelebraciju fra Ivana Čili- Fon: 49 8441 8591088 Kto.-Nr.: 463 6791 / BLZ: 365 700 49 mišljenicima. U rimokatolič- ća, voditelja HKM Augsburg. Fax: 49 8441 8591080 koj vjeri osobito su istaknuta (Stjepan Starčević) e-mail: [email protected] Restaurant-MIDA’S Specijalizirani smo S E L I D B E za HR i BiH Najbolje mjesto za proslave raznih vrsta! BRZO I POVOLJNO za oglašavanje

M.I.A. transporti Kontakt: Isernhagener Klarici 27 HR-10410 V. Gorica Str. 6 30161 Hannover tel/fax: 00385 1 6262585 Tel +49 (0) 511 – 336 46 87 Fax +49 (0) 511 – 353 01 78 marinastojak mobitel: HR 00385 91 392 52 11 @gmail.com Mobile: D 0049 160 401 70 62 +49 (0) 172 – 515 23 27

Schulstr. 7 63538 Grosskrotzenburg (bei Hanau) Telefon: 06186 1346 Fax: 06186 1356 TRANSPORT I SELIDBE račna luka Zagreb uskoro postaje atraktivno prometno čvorište za milijune putnika iz cijelog svijeta. Hrvatska Vlada dodijelila Email-Restaurant: [email protected] IZ NJEMAČKE U HRVATSKU Jeste li punoljetni? Uživajte odgovorno. Zje 30-godišnju koncesiju za upravljanje aerodromom Zagreb Email-Events: [email protected] i izgradnju novog putničkog terminala konzorciju Zagreb Airport www.restaurant-midas.com International Company Ltd. (ZAIC). Ovaj konzorcij čine francuske tvrtke M. Mandaric Aeroports de Paris Management koja upravlja s 30 zračnih luka diljem Unsere Öffnungszeiten (Restaurant): svijeta, Bouygues Batiment koji već ima koncesionarsko iskustvo u Montag bis Freitag von 17.00 bis 01.00 Uhr Schubertstraße 5 izgradnji istarske auto ceste i hrvatska građevinska tvrtka Viadukt. U Samstags von 17.00 bis 03.00 Uhr Laubenhof 5, D-45326 Essen, T. +49 (0)20 135 00 48 iduće 3 godine izgradit će se novi terminal vrijedan 236 milijuna eura 72535 Heroldstatt Lindenstr. 52, D-50674 Köln, T. +49 (0)22 123 85 06 Sonn- & Feiertags von 11.00 bis 14.30 Uhr www.dalma.de koji će moći primiti 5 milijuna putnika godišnje. U drugoj fazi, zgrada und 17.00 bis 0.00 Uhr će se proširiti za kapacitet od 8 milijuna putnika, pa će ova zračna luka Fon: 07389 615 postati vrlo važnom platformom za čitavu Europu. Individuelle Öffnungszeiten bei besonderen Fax: 07389 909870 Flottenstr. 57, D-13407 Berlin-Reinickendorf Veranstaltungen möglich. T. +49 (0)30 417 18 551, T. +49 (0)30 417 18 552 www.zagreb-airport.hr Mobil: 0171 3435671 F. +49 (0)30 417 20 366, www.trivo-import.de 34 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 35 Rechtsanwalt – Odvjetnik Advokat Josip Milicevic Wein-Import DABRO Mitglied der Deutsch - Kroatischen Juristenvereinigung Berckhusenstraße 19 Groß-und Einzelhandelsimporte von Weinen Spirituosen, Lebensmittel aus Kroatien 30625 Hannover Gastronomieservice Tel.: 0511 - 56 807 124 Anka und Marko Dabro Fax: 0511 - 56 807 122 Sternstrasse 67 www.kanzlei-milicevic.de 20357 Hamburg E-Mail: [email protected] Telefon 040 / 4 39 58 45 Telefax 040 / 4 39 17 06 Telefonische Rechtsberatung ab 39,00 Euro

Prvopričesnici HKM Augsburg Rechtsanwalt Nikolina Bakula, Mirko Begić, Ivan Goran Blažević, Marinela Bolotin, Ivan Božanović, Ivan Tomislav Ćosić Brnić, Ana Maria Đaković, Marija Magdalena Ivanović, Antonio Janota, Ivan Jurčević, Da- nijel Kapetanović, Mateo Kapetanović, Julia Knežević, Marin Kostić, Antonela Krešo, Ma- nuela Majdandžić, Klara Pokrajčić, Marko Spajić, Antonio Stojčević, David Ivan Šimuno- Eschersheimer Landstraße 1-3 vić, Daniela Tomić, Marko Tomić-Ivičić, Monika Vidovoć, Laura Vujinović, Daniel Vukić. Prva sveta pričest 60322 Frankfurt am Main Tel.: +49(0)69-27293292 u misiji Hanau Fax: +49(0)69-27293290 - Svake godine u našim misijama veliku pozornost pobu- [email protected] di Prva sveta pričest. Tako smo i ove godine u Hanau u na- www.rechtsanwalt-cosic.de šoj Hrvatskoj katoličkoj misiji imali i jedno krštenje. Mala Anzeige_Recht_Kroatisch_90x55.pdf 1 07.12.2009 13:37:46 Lucija Budeš je primila sakrament krštenja, a njezin brat Telefonische Rechtsberatung ab 39,00 Euro Antun sakrament svete Pričesti. Za obitelj Budeš, Maricu i Miodraga bila je to velika radost. Prva pričest je jedan od događaja koji pobuđuje veliku pozornost u našim kršćan- skim zajednicama. Ne samo roditelja i obitelji nego i cijele župne zajednice. To je izvrsna prilika da svi kršćani probu- C de svoju vjeru. Osobito je to bila prilika u našoj župi jer je Stuttgart u okviru prvopričesničkog slavlja bila krštena mala Luci- M ja, i svi su biti pozvani na obnovu Krsnih zavjeta. Obnovi- Y mo živu vjeru u pripadnost Isusu Kristu i Crkvi. – (fra Ivan Dr.med. Refmir Tadžić & Co. Sakrament sv. Potvrde za 32 krizmanika Kovačević) CM U crkvi St. Eberhard u Stuttgartu, sakrament sv. Potvrde mladićima i djevojakama podi- Fachärzte für Allgemeinmedizin, Innere, Neuropsychiatrie MY jelio je sisački biskup mons. Vlado Košić uz asistenciju đakona Ivana Jeleča i koncelebra- Homöopathie, Psychotherapie ciju fra Petra Grubišića, fra Mije Šabića i fra Zvonka Tolića, voditelja HKZ Stuttgart. CY Gesundheits- und Ernährungsberatung

CMY Lange Reihe 14 Tel. 040 28006333 20099 Hamburg K Fax. 040 28006335 Sprechstunden: [email protected] Mo- Fr. 08:00 - 18:00

RECHTSANWALT Devet prvopričesnika STEFAN VIZENTIN Bad Cannstatt u HKM Koblenz Lindwurmstr. 3 U nedjelju 6. travnja u katoličkoj misiji Koblenz bilo je sve- D-80337 München Trideset i devet čano, crkva je bila ispunjena do posljednjeg mjesta. U pr- djevojčica i dje- vom planu sretni i veseli bili su prvopričesnici i njiho- čaka primilo je 6. vi roditelji. Misno slavlje predvodio je voditelj misije vlč. svibnja u Liebfra- Stjepan Zadravec. Djeca su bila prekrasna u bijelim ha- Tel.: ++49-89-5389538 uen crkvi u Bad ljinicama, svi su dostojanstveno prvi put pristupili k sto- Fax: ++49-89-5438911 Cannstattu sakra- lu Gospodnjem i postali punopravni članovi crkve. Ovom menat prigodom su roditelji prvopričesnika vjeroučiteljici Ivi Le- E-mail: [email protected] Prve svete pričesti. sica uručili prigodan dar i naravno zahvalili Diani Vranješ, učiteljici koja radi sa predškolskom djecom. (JV) 36 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 37 Julianne Eden Bušić: Živa glava Romansirana biografija vukovarske stradalnice Vesna Kukavica ljudska prava hrvatskoga na- zgusnuta u samo 24 sata uo- kavstava, koja je nisu odvela ri, bila bi heroina Domovin- roda. Sigurna sam da poznaje- bičajenog obiteljskog živo- u smrt - izabrati život ili samo skoga rata a ovako je k…..

U prostoru hrvatske litera- te njezina autobiografska dje- ta, dok suprug (bivši brani- živu glavu? I na koncu, poruka ovog elošević ture 21. stoljeća sve je prisut- la, koja su doživjela nekoliko telj) kuha ručak a S. prebire Junakinja romana S. od- uznemirujućeg romana jest u niji novi narativni krug priča izdanja. po osobnom sudskom spisu, lučuje tužiti svoje silovate- odabiru života, života bez na- o Domovinskom ratu. Pro- - Uništiti žensko biće, nje- najmlađe je njezino dojenče lje, odabravši puninu života. silja, u slavu života – u tek- življena se ratna zbilja 90-ih zin identitet, ubiti u njoj maj- vraća u stvarnu zbilju, nju – Prvi je optuženik pobjegao u stu razigranog sveprisutnog Marija B nameće kao kontekst iz koje- činstvo, teži je zločin nego je danas majku četvero djece iz susjednu zemlju, a drugi serij- čeda koje čezne za kapi maj- ga valja izvući one teme o ko- lišiti života, to je veći udarac dva braka. Naracija Bušićeve ski silovatelj je proglašen ne- čina mlijeka – roditeljstva jima se nije dovoljno pisalo. njezinoj obitelji, bližnjima, u hladno je uvjerljiva, bez suviš- vin po svim točkama optužni- kao potvrde vlastita identite- Jedna od tih tema jest i nasilje krajnjem smislu njezinoj do- nih metafora i s nizom gotovo ce! (?). Sudska praksa u osudi ta. Pred nama je roman koji nad ženama. Roman Živa gla- movini, stoji u predgovo- ciničnih dosjetki, usmjerava- ratnih zločina koji su se zbili se zalaže za dizanje iz bestijal- va spisateljice Julianne Eden ru ovoga romana koji je pot- jući vremensku dimenziju fa- u Domovinskome ratu neri- ne kaljuže - bez obzira čime Bušić izvanredno je žensko pisala zadarska teoretičarka bule u najmanje tri paralelne jetko se pokazuje bešćutnom. je uvjetovana, bilo ratom bilo pismo, nedvojbene estetske književnosti Sanja Knežević. stvarnosti poput ratne i porat- Za sud je sasvim dovoljno da neprimjerenim seksističkim vrijednosti u obliku dirljive Vratimo se na trenutak struk- ne zbilje Vukovara, te nadasve muškarac, nositelj moći, za- ponašanjem, bilo etničkom viktimološke priče stradalni- turi samoga književnoga dje- burne stvarnosti koja se odvija niječe svoj tobožnji grijeh. netrpeljivošću ili običnim ce - žrtve serijskoga silovanja u la! Roman Živa glava se sasto- u duši glavne junakinje S. Ostalo je sve neupitno – ona obiteljskim nasiljem… ratnome Vukovaru. Drugim ji od 16 poglavlja. Ispisan je u Spisateljica Bušić brzinom je odabrala... No, S. je odluč- U romanu priča ne završa- riječima, Živa glava romansi- spiralnoj gradaciji u dva odvo- filmske montaže izmjenjuje učne književne digresije i re- podsmjesima optužuju kako na, karakterna i hrabra žena, va! Sudski se spis nakon 20 rana je biografija stvarne Vu- jena diskursa. U jednom do- moderne narativne tehnike ference poput onih o britan- je bila „njihova“, kako se „pro- koja razbija krugove nasilja na godina ponovo otvara. Stoga, kovarke koja je preživjela stra- minira tzv. sveznajuća pripo- od struje svijesti do unutraš- skome nobelovcu Rudyardu dala“, upućujući joj uznemi- više planova: osobnom, obi- ovaj roman šalje moćan va- vičnu borbu za vlastiti život. vjedačica koja nam podastire njeg monologa, koji se mje- Kiplingu iz vremena koloni- rujuće seksističke ispade, spo- teljskom i društvenom… paj za pravdom i pravednošću Potresna proza Bušićeve referentne točke ritma zloči- stimice stapa u slobodni ne- jalnih pohoda u kojima nesta- čitavajući joj da je bila žena Pod teretom spomenute svih žrtava koje su rat osjetile ponajviše propituje unutarnju na prisutnoga u kolektivnoj upravni govor, a dinamiku je njegov sin jedinac ili onih laka morala. dvostruke viktimizacije svo- na svojoj koži. dramu stradalnice uronjenu u memoriji naše civilizacije, a u mučne proze katarzično olak- redaka u kojima nas autorica Čini se da tu počinje ključ- je junakinje Bušićeva otvara i Za razliku od dosadaš- ratni užas, ukazujući književ- drugome diskursu (grafički šava tehnikom kontrapunkta. obavještava o štokholmskom ni obrat u romanu, koji zapra- moralna pitanja ne štedeći hr- nje hrvatske ratne proze, Juli- nim digresijama kako je si- izdvojenom) iščitavamo sud- Pod teretom dvostruke vik- sindromu koji se javlja kod vo istinski zagovara oslobo- vatsko tradicionalno društve- anne Eden Bušić je u svom ro- lovanje bilo jedno od vojno- ski spis s iskazom 23- godišnje timizacije svoje junakinje Bu- žrtava tijekom talačke krize, đenje od svakoga nasilja, od no nasljeđe, koje još uvijek ka- manu Živa glava pomaknula strateških metoda etničkoga majke, junakinje romana S., šićeva otvara dubinska egzi- osviješten i u psihologiji iz in- psihičkog i fizičkog zlostavlja- rakterizira rodna nejednakost granice u traganju za identi- čišćenja. Hrvatsku šutnju, koja ostaje u rodnome gra- stencijalna pitanja - je li S. cestuoznih zavrzlama. nja svih živih bića. Junakinja ili pak nepriznavanje psihič- tetom zlostavljane žene, muč- muk o stradalnicama, pono- du u ratnome sanitetu i pada doista trebala odabrati život, Zanimljivo, radnja romana S. osvještava na osobnoj razi- kih poteškoća ratnika i ratnica nini egzistencije subjekta u Julienne Bušić (1948.) američka je prozna spisateljica, esejistica, i prevoditeljica, vo hrabro prekida spisateljica u zarobljeništvo, postavši sek- je li opravdano da majka želi počinje u suvremenom Vuko- ni, istina uz terapiju vjerojat- (naših branitelja i civilnih žr- krizi u tranzicijskom urušava- supruga hrvatskog emigranta Zvonka Bušića s kojim je u rujnu 1976. sudjelovala u američkih korijena – pozna- sualna robinja. pod svaku cijenu živjeti za vla- varu. S. se s obitelji vratila i ot- no PTSP-a i akutne paranoje, tava u Domovinskome ratu) - nju hrvatskoga društva (ko- otmici zrakoplova Boeing 727 TWA 355 na letu od New Yorka do Chicaga. Cilj otmi- ta u našoj političkoj i kultur- U potpunom kontrastu stito dijete? počela novi život. Međutim, kako krug nasilja čovjeku valja je li S. doista trebala odabrati jemu se ne nazire kraja) pa S. ce bio je pokušaj prisiljavanja američkih i europskih medija da objave letke koje su na- noj povijesti kao aktivistica za s fabulom romana, a ona je U romanu nalazimo i po- vrativši se u Vukovar ne nalazi svjesno prekinuti! (Nasilje je život, pitani smo kao čitatelji poput brojnih naših sugrađa- mjeravali izbaciti iz zrakoplova, a kojima su željeli privući pozornost na status hrvat- mir, već se suočava s dvije vr- u načelo obostrano smatraju na više mjesta u romanu. Ne na pribjegava traženju egzila skog naroda u tadašnjoj Jugoslaviji. On je zbog toga proveo 32 godine u zatvoru, te je U atriju Muzeja Mimara u Zagrebu u svibnju je održano ste razarajućeg nemira: susre- stručnjaci). Od sila tame čo- bi li bilo bolje i časnije da je u unutrašnjosti vlastite ranje- pomilovan 2008., dok je Julienne oslobođena 1990. Tekstovi su joj objavljivani u broj- će svoje silovatelje kako žive vjek se izdiže, kako bi ga oba- odabrala smrt?! Tako spisate- ne duše… nim američkim i hrvatskim časopisima i listovima, a njezina prva knjiga, memoari “Lju- svečano predstavljanje novoga romana Julianne kao slobodni građani, uklju- sjalo svjetlo! ljica mjestimice uranja u mor- Preporučujem vam čitanje bavnici i luđaci” (2000.), kronika njezina odnosa sa Zvonkom, dobili su nagradu Druš- Eden Bušić pod naslovom Živa glava, a u nakladi čujući i svoga ratnog „vlasni- Paradoksalno, u mirno- bidnu logiku nesretne žene i ovoga potresnoga romana Ju- tva hrvatskih književnika 1997. godine. Napisala je i autobiografski roman “Tvoja krv i ka“ u uniformi hrvatske po- dopskom Vukovaru pred ju- izričito piše (u slobodnoj in- lije Bušić, kako bi svi skupa moja” (2008.), u Hrvatskoj objavljen u nakladi Mozaik knjige. “Živa glava” njezin je treći zagrebačkoga Interpublica d.d. licije; s druge strane, Hrvati, nakinjom S. otvara se dvojba terpretaciji) … da je S. kojim bili spremniji stvarati pleme- roman, a objavljen je u izdanju nakladnika Interpublic. (hina/dnevno.hr) mještani i susjedi svojim je mučnija od onih ratnih lu- slučajem pokopana na Ovča- nitiji i pravedniji svijet!

Iznajmljuje se kuća za odmor na otoku Pašmanu, Kuća NA prodaju Prodajem mjesto Ždrelac za obiteljske grupe! Obiteljska kuća cca izvorne nošnje istočne 350 m četvornih; prizemlje, i zapadne Slavonije kat, podkrovlje, garaža i garsonijera odvojeno. Nošnje su jako Kuća je stara 30 godina, prije 7 godina promijen- dobro sačuvane. jen je krov, obnovljeno Izrađene su zlatnim plinsko grijanje, telefonske i elektroinstalacije. Bunar s koncem i svilom. pitkom vodom! 850 četvornih metara U novom turističkom naselju na sjevero- mora - tridesetak metara. 2 -14 kreveta Pogodno za folk- zapadnoj obali otoka. Kuća je građena u sedam soba odvojenih dnevnim bogatog voćnjaka. lorna društva u ambijentalnom stilu, ima dalmatinski boravcima. Škola, trgovina i autobusna vrt; masline, smokve, lozu; nekoliko Cijena u “punoj sezoni” je 190 Eura/ postaja u neposrednoj i prvatne osobe. terasa, zatvoreni kamin, vanjski tuš, dnevno, pred i post sezona 150 Eura/ blizini. umivaonike u sobama; udaljenost od dnevno. Sva dokumentacija uredna! Sve daljne informacije Kontakt: [email protected] Kontakt: [email protected] na broj: 0049 (0) 7731 – 255 93 Telefon i faks: 00385 - 01 2002 007 Telefon i faks: 00385 - 01 2002 007 38 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 39 U Lurdu svečano završilo 54. međunarodno vojno hodočašće Pripjevni psalam na misi čitao Offenbach je natporučnik Vladimir Krpan U poslijepodnevnim sati- ma u nedjelju 13. svibnja u bazilici Sv. Pija X. u Lurdu svečano je zatvoreno 54. me- đunarodno vojno hodočašće. Tijekom svečanosti posljed- nji put su svečano u bazili- ku uneseni stjegovi 34 zemlje sudionice, a vojni orkestri, među kojima i onaj Hrvatske Darmstadt vojske, ponovno su oduševi- Hrvati na hodočašću li gotovo 12.000 sudionika. Biskup domaćin Luc Ravel zahvalio je svima na sudje- u Lourdesu lovanju te im poželio da dio doživljenoga ponesu u svo- je domovine, te da im Gospa Lurdska kojoj su se proteklih dana molili bude pomoćni- ca i pratiteljica u svakodnev- nom odgovornom poslu. Predstavnici hodočasnika izrekli su zahvalu za jedinstvo tijekom hodočašća. Svjetlo, Frankfurt simbol jedinstva, neka bude svjetlo svima nama i neka nas vodi do sljedeće godine i do 55. međunarodnoga vojnog hodočašća, poručili su. Po- tom su upaljene četiri svijeće, lana. Misnom slavlju nazo- pismu ukazuju na čudesnost ma priredili vojni ordinarij u teljima, u vašem narodu, cije- sa željom pronošenja svjetla čila su i izaslanstva zemalja Božje vjernosti. U nastavku RH Juraj Jezerinac i zapovjed- lome svijetu, rekao je biskup na sve četiri strane svijeta. Bi- članica, iz Hrvatske ministar propovijedi kardinal je iznio nik 20. hodočašća hrvatske Jezerinac. Zahvalu domaćini- skup Ravel hodočašće je služ- obrane Ante Kotromanović, niz primjera kako se vjernost vojske i policije u Lurd ko- ma i organizatorima izrekao beno zatvorio gašenjem ve- ministar branitelja Predrag očituje u svakodnevnom ži- modor Tihomir Erceg. je i komodor Erceg. Biskup Berlin like svijeće koja je za u tijeku Matić i hrvatski veleposlanik votu, služenju, u zanimanju, Prijamu su uz predstav- Ravel istaknuo je da hodoča- 54. međunarodnoga vojnog u Francuskoj Mirko Galić. a ona posebno dolazi do izra- nike direkcije PMI, žan- šće u Lurd bez Hrvata ne bi hodočašća bila simbol zajed- U homiliji kardinal Ouellet žaju u službi vojnika. Vjernost darmerije, drugih zemalja imalo potpunu karakteristi- Poruka biskupa Štambuka ništva, a koju je na otvorenju tumačio je odlomak Evanđe- je znak ljubavi, i ne može se nazočili i francuski vojni bi- ku međunarodnoga. Prisut- na kraju školske godine upalio kardinal Marc Ou- lja po Ivanu u kojem Isus po- živjeti samostalno. Vjernost skup Luc Ravel i direktor nost Hrvatske vojske jedna ellet. ručuje svojim učenicima “Kao izvire iz Kristova križa i moli- PMI-a o. Blaise Rebotier. je institucija, rekao je i do- – Uz završetak školske 2011./2012. i vjeronaučne U bazilici Sv. Pija X. u Lur- što je Otac ljubio mene, tako tve Crkve. Stoga, ako živimo Pozdravljajući uzvanike, bi- dao kako će i ove godine iza- godine hvarski biskup Slobodan Štambuk uputio du održano je nedjelju 13. sam ja ljubio vas. Ostanite u svoj život vjerno blizu Kri- skup Jezerinac istaknuo je slanstvo Francuske hodočasti- je poruku župnicima i ostalim pastoralnim surad- svibnja svečano misno slav- toj ljubavi”: Isus s nama dijeli sta i slijedimo njegove stope, kako je to jubilarno, 20. po ti na Mariju Bistricu u sklopu nicima. U poruci biskup izriče očekivanje da će se lje na kojem se okupilo oko aspekt tajne osobnog odnosa naša vjernost će cvjetati i po- redu hodočašće hrvatske voj- 20. hodočašća hrvatske voj- u svim župama, u kojima ima i manji broj učeni- 12.000 sudionika 54. među- s Bogom, Njegovim Ocem, a stala plodna, poručio je sudio- ske i policije u Lurd. Izrazio ske i policije, te izrazio želju ka, na kraju školske godine “predvidjeti nedjelja narodnoga vojnog hodoča- ona se temelji na zajedništvu, nicima PMI kardinal Ouellet. je i radost, što je Sveti Otac u da se priključe i druge zemlje. u kojoj će djeca, roditelji, krsni i krizmani kumovi šća iz 34 zemlje svijeta. Misu i to zajedništvu bez granica i u Pripjevni psalam čitao je nat- poruci upućenoj sudionicima Biskup Ravel i direktor Rebo- skupa sa župnom zajednicom primjereno zahva- je predvodio kardinal Marc punom povjerenju. Kroz Isusa poručnik Vladimir Krpan, a hodočašća pozvao na molitvu tier su biskupu Jezerincu, za- liti Bogu za darove duše i tijela.” Biskup preporuča Ouellet u koncelebraciji s do- se ta trojedina ljubav prenosi u združenom zboru PMI su- Majci Božjoj za mir u obitelji- povjedniku hodočašća i nje- župnicima da nedjelju zahvale upriliče što bližu maćinom francuskim vojnim na čovječanstvo, rekao je kar- djelovala je i Klapa HRM “Sv. ma i mir među narodima. Bl. govu zamjeniku, generalnom završetku školske godine. Nadalje, preporuča im biskupom Lucom Ravelom i dinal, pozivajući hodočasni- Juraj”. Po završetku 54. među- kardinal Alojzije Stepinac re- vikaru, dirigentu Simfonij- da se tom prigodom osvrnu i na pohađanje žu- još tridesetak biskupa, među ke da prihvate tu ljubav prema narodnoga vojnog hodočašća kao je “tko može, ako ne Bla- skoga puhačkog orkestra HV pnoga vjeronauka, te uruče pritom nagrade, ba- kojima su bili i vojni ordina- Bogu i žive vjerno i velikoduš- u nedjelju 13. svibnja, održan žena Djevica Marija vrati- i voditelju Klape HRM “Sv. rem simbolične, najboljima i najrevnijima. Biskup riji RH i BiH Juraj Jezerinac no. Svjedočanstva bratske lju- je tradicionalni prijam u ho- ti mir obitelji, svijetu, među Juraj”, te s. Mariji Ani Kustu- dodaje da pritom treba istaknuti učitelje, profe- i Tomo Vukšić, te više stoti- bavi među Isusovim učenici- telu Christina, koji su sa že- države”. Pa neka Marija iz- ri uručili plakete 54. PMI-a. sore i vjeroučitelje, a posebno tri grupe: prvaše, na vojnih i policijskih kape- ma koja se nalaze u Svetom ljom zahvale organizatori- moli mir, svima u vašim obi- (IKA) osmaše i maturante, među kojima bi se s matu- rantima, ističe, “moglo organizirati posebnu sve- Misu je predvodio kardinal Marc Ouellet u koncelebraciji s domaćinom francuskim vojnim tu misu zahvalnicu i istaknuti njihov prijeđeni put kao i ono što pojedine od njih čeka na studiju, za- biskupom Lucom Ravelom i još tridesetak biskupa, među kojima su bili i vojni ordinariji RH i poslenju i slično.” Na kraju podsjeća sve da je ula- BiH Juraj Jezerinac i Tomo Vukšić, te više stotina vojnih i policijskih kapelana. ganje, i materijalno i duhovno, u mlade ljude naj- bolje i najkorisnije ulaganje. (IKA) 40 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 41

KAMENI SPAVAČI SU SVJETSKA BAŠTINA Hrvatska zajednica s područja Gaggenaua, Rastatta i Baden-Badena čuva i njeguje hrvatske običaje Stećci uskoro pod zaštitom unesco-a Župska proslava Patrocinij Sv. Josipa u Gaggenau Petar Miloš veoma uspješna izložba ste- U Gaggenau je održana tradicionalna župska ćaka u Klovićevim dvori- fešta povodom blagdana sv. Josipa u organizaci- - Neka oprosti gospođa Eu- ma 2008. godine autorice Ja- ji njemačke Katoličke crkvene zajednice. Nastu- ropa, ona nema spomenike sminke Poklečki Stošić. Tu su pom učenika Hrvatske škole te folklorne sku- kulture. Pleme Inka u Ame- svojim stručnim radovima ar- pine Hrvatske katoličke misije u raznolikom i rici ima spomenike, Egipat heolozi, povjesničari i povje- bogatom programu još jednom se pokazalo da ima prave spomenike kultu- sničari umjetnosti pokušali hrvatska zajednica, s područja Gaggenaua, Ra- re. Neka oprosti gospođa Eu- rasvijetliti misteriju stećaka i statta i Baden-Badena, živi i djeluje, čuva i nje- ropa, samo Bosna ima spome- valorizirati njihovo umjetnič- guje svoj hrvatski jezik i običaje. nike, stećke. ko i kulturno značenje. Ujed- Proslava Patrocinij sv. Josipa započela je jutar- Ovom je mišlju Miroslav no su potakli vlasti da četi- njom misom koju je predvodio župnik Tobias Krleža davno, još dok su ih ri države zajednički pokušaju Merz. Nastupio je i jazz sastav Gerhard Maisch, neki bez posljedica razbija- stećke staviti pod Unsecovu glazbena škola Brennholz, Sängerbund, crkveni li i od njih pravili kućne pra- zaštitu kao dio svjetske kul- zbor te dječji vrtić St. Josef. gove, prepoznao vrijednost turne baštine. Učenici Hrvatske škole pripremili su prezenta- stećaka kao jedinstvenih kul- Svijet je za stećke prvi put ciju o Hrvatskoj na njemačkom jeziku, krasnoslo- turno-povijesnih spomenika. čuo iz zapisa Alberta Fortisa ve hrvatskih pjesnika na njemačkom i hrvatskom Možda Krleža tada nije znao Put po Dalmaciji 1774. godi- jeziku, a zaplesale su i mlade plesačice iz Gaggena- da stećaka ima ne samo u Bo- ne. Kasnije su njima bili fasci- ua. Jedan od izvedenih krasnoslova, pjesmu Pravi sni, nego (još više) u Hercego- nirani europski putopisci koji tata Zvonimira Baloga, za ovu prigodu na njemač- Gaggenau, Rastatt i Baden-Baden osmislila je uči- luje pri Hrvatskoj katoličkoj misiji Gaggenau vini, te Dalmaciji, zapadnoj su navraćali u ove prostore, ki jezik prevela je učenica Hrvatske škole Ivana Ja- teljica Nediljka Buklijaš sa svojim marljivim uče- izvela splet plesova iz Slavonije u tradicionalnim Crnoj Gori i jugozapadnom a Karlo Patsch je početkom stao na 4.450 registriranih ste- kin. Program Hrvatske škole iz nastavnih mjesta nicima. Na proslavi je folklorna skupina koja dje- hrvatskim nošnjama. (nb) dijelu Srbije. A možda je Bo- 20. st. pokušao evidentirati ćaka. snu uzeo kao metaforu. No brojne nekropole. Tek je Še- Premda su mnogi steć- to u ovom slučaju i nije bitno, fik Bešlagić 1971. godine na- ci kroz stoljeća uništeni, neki jer je težište na stećcima kao pravio temeljitu inventuru, te stručnjaci pretpostavljaju da u Münchenu jedinstvenoj vrsti nadgrob- je na području bivše Jugosla- ih ima još oko 20.000 neotkri- nih spomenika u svijetu. Su- vije registrirao 66.573 steć- venih, bilo da su zarasli u šumi stavna briga o njima počela je ka na 2.988 lokacija. Od toga ili pak potonuli u meko tlo. Izložba o znanstveniku tek posljednjih godina, kada broja u BiH se nalazi 58.457 - Stećci u nekim objektiv- su vlasti BiH, Hrvatske, Srbi- stećaka, u Hrvatskoj (preteži- nim mjerilima nisu ništa ma- je i Crne Gore zajednički po- to Dalmaciji) 3.253 stećka na nje posebni nego primjerice Ruđeru Boškoviću krenule inicijativu da se stećci 188 lokacija, u Srbiji 2.060, Stonhenge ili kamene glave s U organizaciji Gene- 300 godina rođenja Ru- Boškovićeva teorija sila stave na Unescovu svjetsku li- a u Crnoj Gori 2.803 stećka. Uskršnjih otoka, napisala je ralnog konzulata Re- đera Boškovića. i struktura tvari; Boš- stu zaštićenih spomenika kul- Otada se otkrilo još oko tri ti- Jasminka Poklečki Stošić. publike Hrvatske i Hr- Predavanje i izložba kovićeva krivulja sila, ture, što bi se uskoro trebalo suće tih nadgrobnih spome- Uistinu, ti kameni megaliti vatske katoličke misije, održani su pred više od Boškovićev model ato- dogoditi. nika, posebice u Hrvatskoj su monumentalni. Neki teže i održana je izložba Teh- 150 nazočnih posjetite- ma, Pjesništvo Ruđera Toj inicijativi zamah je dala gdje je njihov broj sada nara- preko 30 tona. Dijele se na le- ničkog muzeja Zagreb lja kojima su se pozdrav- Boškovića, njegova po- žeće (ploča, sanduk, sljeme) Viganj Milošević poruču- Bilo kako bilo, valjalo bi ih „Ruđer Bošković - por- nim govorom obratili moć domovini, Boško- i stojeće (križina, stup). Vre- je sa stećka na Kočerinu 1410 izvaditi iz rijeke ispitati i po- tret znanstvenika“ uz Vladimir Duvnjak, ge- vićev doprinos geozna- menski datiraju između¸13 i godine: staviti na odgovarajuće mje- prezentaciju i predstav- neralni konzul i fra Bo- nostima, Boškovićeva Hrvati proslavili blaženog Ivana 15. stoljeća, do Osmanlijskog Ja sam bil kak vi jeste sto. Ilija se također sjeća le- ljanje knjige dr.sc. Stje- ris Čarić, voditelj HKM filozofija Bošković i -su osvajanja Bosne i Hercegovi- Vi ćete biti kako jesam ja. gende o golemom stećku na pana Špoljarića „Ru- u Munchenu. Izložba se vremena znanost, Mi- Merza u Karaševu u Rumunjskoj ne. U narodu imaju različita Svinjači između Vrana i Čvr- đer Bošković u službi sastojala od 10 panoa s šljenja o Boškoviću i - Zašto ljubim Ka- njegovih moći, života i te kapelan Juraj Pata- imena: bilig (biljeg) kam (ka- Kameni spavači preživjeli snice koji je uništen, ali je u diplomacije Dubro- istim tematskim redo- njegovoj teoriji. Izložbu toličku Crkvu i Svetog blaženstva, posebice za šan. Đureć Fakrač, mla- men), usađenici, mramorje, su stoljeća, što znači da se na- narodu ostalo nekrolog ispi- vačke Republike“ u iz- slijedom koji je izlož- je postavila mr. Iva Pa- Oca Papu? Jer u njoj vi- vjernike iz Karaševa. Svi di student veterine je bogumilski spomenici... Neki rod uglavnom s poštovanjem san na njemu: danju Diplomatske aka- ba imala u Tehničkom vić, konzulica za kultu- dim jasnu sliku prelju- su se zajedno prisjetili prikazao kratak životo- imaju na sebi reljefe na koji- odnosio prema pokojnicima Podiže sestra Marta bra- demije MVEP-a. Time muzeju u Zagrebu proš- ru, iseljeništvo i znanost bljenog Spasitelja i Boga blaženika koji je svakod- pis blaženog Ivana Mer- ma su prikazani motivi s tur- i bilizima. No nije uvijek tako tu Marku se GKRH u Münche- le godine: Bošković i uz pomoć djelatnika Isusa sa svim njegovim nevno išao na sv. misu, za, učenice 8. razreda nira, konjanici, kolo..., a tek bilo. Tako se npr. u duvanj- Miseca veljače nu pridružio brojnim njegovi preci, Boško- GKRH u Münchenu. savršenstvima, a u sve- Euharistiju smatrao svo- OŠ Karaševo, Milena mali broj i zapise, mudre izre- skom selu Crvenice 25 steća- Na srid polja Svinjače znanstvenim i društve- vić i astronomija; Boš- Nepobitna je činjenica tom Ocu Papi pod pri- jim životnim zvanjem. Kurjak, Mirjana Radan ke i gnome, koje je sjajno pro- ka nalazi u potoku, nabacani Vuklo sto volova nim institucijama koje kovićev rad na područ- da je Bošković, isusovac, likama čovjeka vidim - Molimo, tražimo i Snežana Kurjak čitale tumačio Mak Dizdar u knji- jedan preko drugog. Izilo se sto ovnova su protekle i ove godine ju optike, Graditeljstvo uvijek izražavao svoj hr- Boga svoga i Gospoda njegov zagovor kod su misna čitanja i psalam zi „Stari bosanski tekstovi“. - Za ove stećke nije se znalo Britanski vojnici iz sastava raznim manifestacijama i tehnika; Arheološka vatski identitet pišući na svog – riječi su blaženog Boga, kao dio Crkve u te molile molitvu vjerni- Tako npr. Ivan Maršić sa svo- do 1949. godine, sjeća se Ilija IFORa ukrali su 1996 godi- i događajima obilježile istraživanja Boškovića, hrvatskom jeziku svojoj Ivana Merza, a koje je Hrvata itekako smo po- ka. Na misi su prisustvo- ga biliga iz 15 stoljeća upozo- Buljan. Na njima je bila ledi- ne stećak s nekrpole Lipa kraj rodbini. Lupački župnik, Marjan nosni i sretni zbog spa- vala djeca i mladi, učeni- rava buduće naraštaje: na, a voda je išla ovamo, bliže Tomislavgrada, kao suvenir. Također, u svojim pi- Tinkul citirao u propo- danja blaženog Ivana ci OŠ Karaševo 1 i 2 te Živih na zemlji mnogo ja selu. A onda je ujesen nakon No vratili su ga nakon napisa smima pisanim na tali- vijedi 10. svibnja na sve- među najveće svece. – iz Dvojezične gimnazi- Osamdeset osam lita veliki kiša, Ričina promini- u Slobodnoj, ali tako da su ga janskom Bošković spo- toj misi u mjesnoj crkvi Ivan Merz je umro 10. je Karaševo predvođe- A ništa ne ponesoh. la korito, pa se ukazali stećci. stavili na drugi stećak, što se i minje “naše Hrvate” Uznesenja Blažene Dje- svibnja 1928. (rođen je ni svojim učiteljicama Svoju tugu zbog toga što I taman služili narodu da ka danas može vidjeti. opisujući susret s hrvat- vice Marije u Karaše- 1896.) s 32 godine, na i učiteljima, Anom Fil- nema potomstva, Vukobrat je skalini da narfod more priko U Dalmaciji su poznati lo- skim vojnicima u Beču. vu u Rumunjskoj. On je glasu svetosti. ka, Martinom Vorgom, zapisao u kamen: nji prilazit u polje. A ja viru- kaliteti Lučani kraj Sinja, Pro- Dakle, uzimajući u ob- vjernicima, osobito dje- Uz župnika Tinku- ravnateljem Đureć Sor- A se leži Vukobrat Vlađe- jem da ih je neko davno dovu- ložac, Cista Velika, Budimiri, zir povijesni kontekst ci i mladima, približio la iz župe Lupak svetu ka i drugim kolegicama, vić božji rab ko na Ričinu baš za skaline. I Brela..., a najveći lokalitet na- u kojem djeluje njegov život i djelovanje blaže- su misu u čast prosla- odgajateljicama i učite- A se greb mu djela sin Ra- virujem da su prije toga bili na lazi se na izvoru Cetine gdje se hrvatski identitet je ne- nog Ivana Merza, njego- ve blaženog Ivana Mer- ljicama rumunjske naci- donja ovim njivama koje se zovu Po- kod crkve Svetog Spasa nalazi pobitan, kazao je dr. sc. vo značenje za rimoka- za koncelebrirali mjesni onalnosti. (Petar Hate- Tugo moja. Tko će meni. grebnice. nekropola sa 850 stećaka. Špoljarić. (hgkm) toličku crkvu, značenje župnik vlč. Juraj Katić gan, prof.) 42 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 43 Multimedijalna izložba o hrvatskim iseljenicima na Novom Zelandu Izložba na dar novozelandskim Hrvatima

Željka Lešić Foto: Hrvoje Salopek

Umjetnik Marinić obradio je tradicionalni maorski rat- nički ples haku i All Blacks, novozelandsku ragbijašku re- prezentaciju, u kojoj igraju i hrvatski doseljenici, kao naj- prepoznatljivije brandove No- vog Zelanda, povezavši hr- vatsku povijest s maorskom i prikazavši veliko prijateljstvo dvaju naroda. Zanimljive Vej- Bestattungen Križančić zovićeve fotografije prikazu- Od 1899. u Wuppertalu -24 sata na usluzi ju potomke Hrvata doseljenih prije 150 godina, prije svega Više od 50. godina iskustva kod prijevoza pokojnika autom ili avionom za države iz Dalmacije, s područja Ma- bivše Jugoslavije, i za sve ostale države. Nudimo sljedeće usluge: sređujemo kom- karske, Vrgorca, Hvara i Bra- pletne papire za prijevoz pokojnika, pomažemo kod sređivanja mirovine, socijal- nih i drugih osiguranja... ča, koji su radili na iskapanju Kod smrtnog slučaja u kući, staračkom domu, vršimo prijevoz u vlastitu klimatizi- kauri gume (fosilizirane smo- nima novozelandskog druš- njima živi više od 20.000 lju- ma negoli s anglosaksonskim. gradari. Danas u 21. stoljeću ranu mrtvačnicu. Obavljamo pogrebe usluge diljem Njemačke. le novozelandske smreke). Uz tva. Njihov doprinos vidljiv je di hrvatskoga podrijetla i to Zatvaranjem industrije smole najveći broj hrvatskih iseljeni- Vejzovićeve fotografije, zidove u svakom aspektu ove razvi- među 90% Europljana i 10 % prijateljstva sklopljena među ka živi na Sjevernom otoku, a KONTAKT: Matice resile su i dvije crno-bi- jene otočne zemlje u Tihom starosjedilaca Maora. Dalma- težacima različitih nacija po- najveća koncentracija im je u Lettow-Vorbeck-Straße 43 jele fotografije iz 1934. godine, oceanu. Među mnogobroj- tinci su lančanom migracijom stala su prošlost o kojoj po- Aucklandu. Oko 98% podri- 42329 Wuppertal e-mail: [email protected] koje su negdašnjemu Muze- nim okupljenima bilježimo otišli na Novi Zeland krajem stoje sjećanja – osobito u knji- jetlom je iz Makarske i okoli- www.bestattungen-krizancic.de ju iseljeništva darovali iseljeni nazočnost bivše konzulice 19. i početkom 20. stoljeća, ževnom opusu novozelandske ce (Podgora, Drvenik, Živo- Hrvati Petrić i Mandić, a koje RH u Novom Zelandu Ruži- iselivši se iz Austro-ugarsko- književnice hrvatskih korijena gošće), zatim s otoka Korčule, Mobil: 0162 - 70 288 14 prikazuju kopače kauri gume ce Ivanković, zatim počasnog ga u Britansko carstvo za vri- Amelije Batistich. Hvara i Brača. Tel.: 0202 - 73 05 40 u novozelandskim šumama. konzula Novog Zelanda u jeme ondašnjega kolonijaliz- Njezin poznati roman Sing Za 150 godina potom- Dokumentarni film HRT- RH i bivšeg ravnatelja HMI- ma. Industrija kauri smole bila Vila in the Mountain (Pjevaj ci dalmatinskih težaka i ri- a „Novozelandske priče“ au- ja Nikole Jelinčića, kao i pred- je jedinstvena novozelandska vilo u planini) Hrvatska ma- bara uspjeli su na društvenoj torice Tanje Kanceljak priča stavnika Grada Zagreba te re- industrija (eksploatacija fosili- tica iseljenika prevela je još ljestvici Novoga Zelanda u pomalo potresne priče o pr- sornih ministarstava. Tom zirane smole kauri stabla) ko- 1981. pa se to vrijeme može velikom broju dosegnuti za- POGREBNO PAVIĆ POGREBNO (0-24h) vim doseljenicima iz Hrvat- prigodom okupljenima se po- rištena za proizvodnju lakova i smatrati Amelijinim ulaskom vidan položaj, postavši utje- BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN, ske u tu daleku zemlju. Priča najprije obratila Matičina rav- linoleuma, a trajala je od sredi- i u hrvatsku književnost i po- cajnim gospodarstvenicima, ASANOVIĆ je upotpunjena izvrsnom glaz- nateljica Katarina Fuček, ki- ne 19. do sredine 20. stoljeća. četkom važnijih kulturnih vinarima svjetskoga glasa po- ZA KOMPLETNE POGREBNE USLUGE (0-24h) bom autorskog dvojca, Draže- par Marin Marinić te Tanja U njoj su sudjelovali i hrvat- dodira naših dviju zemalja. put obitelji Nobilo i Babić, BESPLATNO SREĐIVANJE PAPIRA ZA 1 DAN. FRANKFURT Posjedujemo kompletnu opremu. na Scholza i Olega Colnaga. Kanceljak, scenaristica i re- ski iseljenici doseljeni uglav- Većina novozelandskih Hr- sportašima u reprezentativ- 069 428 922 48 Iako davno smatrani građani- dateljica dokumentarnog fil- nom iz srednje Dalmacije na vata danas govori engleski. Tri nim momčadima Zelanda, MÜNCHEN Prijevoz pokojnika autom ili avionom, brzo i povoljno. ma drugoga reda, potomci ne- ma HRT-a „Novozelandske Sjeverni otok Novog Zelanda, uspješna zanimanja naših lju- od nogometa do ragbija, liječ- 089 12 03 44 66 kadašnjih kopača gume danas priče“. Novi Zeland ima četiri gdje su lakše ostvarivali druš- di u početku 20. stoljeća bila nicima, arhitektima i književ- STUTTGART DÜSSELDORF 0211 545 84 998 su među najuspješnijim građa- milijuna stanovnika, a među tvene veze s maorskim kopači- su: kopači smole, ribari i vino- nicima. 0711 740 99 215 FRANCUSKA BERLIN 0306 27 29 867 0033 671 848449 NÜRNBERG 0911 43 00 688 NIZOZEMSKA 0031 62 36 28 951 Status Hrvata u Novom Zelandu MOBIL: 0175 976 71 56 www.asanovic.de Hrvati u Novom Zelandu u većini su novozelandski državljani te imaju ista prava i ob- veze kao i ostali Novozelanđani. Ondje djeluju hrvatske udruge i katoličke misije. Po- sljednjih desetak godina članstvo i aktivnosti svih udruga i organizacija bilježi negativan trend. Danas na Novom Zelandu djeluju sljedeće hrvatske udruge i organizacije: Hrvat- sko kulturno društvo u Aucklandu (HKD), u čijem sastavu se nalazi i Hrvatska liga žena Najbolje mjesto za oglašavanje (HLŽ), Dalmatinsko kulturno društvo u Aucklandu (DKD), Hrvatsko kulturno društvo u Hamiltonu (WAIKAITO), Hrvatsko kulturno društvo u Wellingtonu, Dalmatinsko kulturno Želimo svima blagoslovljen Božić i sretnu Novu 2010. godinu www.cro-express.com veljača 2010. CroExpress Wir wünschen Ihnen ein frohes Weihnachtsfest und ein guteswww.cro-express.com neues Jahr 2010. 1 društvo u Kaitai. U Aucklandu su aktivne i dvije klape, klapa „Dalmati“ i klapa „Dalmati- www.cro-express.com MJESEČNIK ZA ISELJENE HRVATE na“. Više od 100 godina u zapadnom predgrađu Aucklanda smještena je i djeluje Hrvat- HANNOVER travanj 2010.K Brojonta 4 k nakon što je papa t: ska katolička misija. Distribucije hrvatskog tiska na Novom Zelandu nema osim časopisa MJESEČNIK ZA ISELJENE HRVATEHANNOVER prosinac 2009. Broj HANNOVER1 saZVao veljača Međugorsku 2010. Broj 2 koMIsIju - reporterI MJESEČNIK ZA ISELJENE HRVATE Isernhagener CroeXpressa u Str. 6 Matice (Internet je ispravio tu nepravdu). Uz to, jedanput tjedno emitira se prilog Hrvat- sVetIštu kraljICe MIra skog radija u Aucklandu (Hrvatski radioplanet FM) i Hamiltonu (1206 AM), u trajanju od B U K A L 30161 Hannover sat vremena. Tel +49 (0) 511 – 336 46 87 Fax +49 (0) 511 – 353 01 78 POGREBNO PODUZEĆE HAMBURG marinastojak Kardinal Bozanić na @gmail com MÜNCHEN četrdesetoj obljetnici . Projekt se sastoji od tri segmenta: od skulptura kipara Marina Marinića pod nazivom „Mi misije u Hamburgu Mobile: str. 8. -10. Hrvati“, fotografija snimatelja Maka Vejzovića, te dojmljivoga dokumentarnog filma HRT-a 089/ 48 00 47 65 SANJA JOVANOVIĆ Hrvatica Sara Radman najbolja +49 (0) 172 – 515 23 27

0173/ 566 43 10 gimnastičarka Njemačke str. 18. -20. „Novozelandske priče“ scenaristice i redateljice Tanje Kanceljak. www.bukal.de SPORT Hodočasnici:HAITI Ovo je veliki korak do priznanja Gospina ukazanja Draži mi je osmijeh Vicka: Bila sam moje majke od svih SPORT str. 4. -7. zlatnih medalja str. 6.-7. Turnir u Essenu u čast DraženaDrama Hrvata koji hrVatskI VInarI bolesna, ali to su preživjeli pakao u njeMačkoj ZVONKO BUšIĆ Petrovića str. 34. -36. razornog potresa str. 4.-5. Feljton: Deset goDIna oD tuđManoVe sMrtI str. 12. -16. 150 vrsta ISELJENIšTVO O PREDSJEDNIKU Tuđmanne jesmatram doktore pitao: ‘Imam Nadamo se da nam neće hrvatskih Tenisko čudo ukinuti glasovanje i da vina na iz Međugorja li vremena završiti započeto?’ će se brinuti o nama str. 36. -37. bolešću nego str. 8.-9. ProWein VINKO šAPINA RESERVIERUNGEN 2010. u 0043(0)1 - 713 36 83 Novi Luka Modrić str. 4.- 5. www.lubin.at düsseldorfu raste u Stuttgartu Uskoro počinje RestaurantBožjim Lubin darom str. 10. -11. str. 38. -39. snimanje fi lma o ÖFFNUNGSzEITEN Montag - sonntag životu Zvonka Bušićastr. 12.-13. Hainburgerstraße 48 11:00 - 15:00 1030 Wien & 17:30 - 24:00 44 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 45 Susret hrvatske katoličke mladeži u Sisku Ovaj susret katoličke mladeži najbolji je dokaz vjere mladih Hrvata Oko 25.000 mladih iz ci- »Ne bojte se, Krist je s nama. nu uloga, gdje si čovjek pri- jele Hrvatske, susjednih ze- S njiim ćemo prebroditi sve svaja božanska svojstva i prava Na Susret hrvatske katoličke mladeži stiglo je 25 malja, te hrvatskih katoličkih teškoće i pobijediti«. nad životom i nad prirodom. misija iz mnogih država svije- Mons. Košić pročitao je i Baš ti Isus želi biti svjetlo da tisuća mladih iz cijele Hrvatske, susjednih zemalja i ta, sudjelovalo je u dvodnev- poruku koju je skupu uputio nas ne zarobe privlačne sile ti- hrvatskih katoličkih misija iz cijelog svijeta nom »Susretu hrvatske ka- državni tajnik Njegove sveto- jela i svijeta. Blještavilo svijeta toličke mladeži«, u Sisku. sti Tarcizio kardinal Bertone je sjajno ono je privlačno jer se Svečano misno slavlje, središ- u kojoj prenosi pozdrave Sve- temelji na prirodnim sklono- nja manifestacija susreta, odr- tog oca. Svečano misno slav- stima, ali ono zasljepljuje i ne žana je na trgu ispred crkve, lje predvodio je zagrebački vidiš kuda ideš. Ne dajte se za- koji nose ime nebeskog zaštit- nadbiskup, kardinal Josip Bo- vesti prividom dobra koje se nika grada, sisačkog biskupa i zanić. »Ovaj nas susret snaž- nudi, a ostavlja u vama pra- mučenika sv. Kvirina iz 4. sto- no povezuje s onim u zajed- zninu, vodi vas u tamu i odvo- ljeća. Veličanstveni skup nali- ništvo s Benediktom XVI. na jenost od Boga. Svjetlo nam kovao je onome za prošlogo- Trgu bana Jelačića u Zagrebu. je potrebno u ovim našim za- dišnjega boravka Svetog oca u Papa je rekao: Ovdje sam se mršenim danima. Zato prigr- Hrvatskoj Nakon prigodno- susreo s novim hrvatskim na- lite Kristovo evanđeljeda za- ga scenskog i duhovnog pro- raštajem i primijetio sam sna- pali svjetlo u vašem unu i srcu, grama, dobrodošlicu hrvat- gu njegove mlade vjere, no- u vašim savjestima, da bude skim biskupima i tisućama šene velikim poletom prema u njemu se radujemo i s njim nik Odbora HBK za mlade čima Isus raspršuje tamu, a Pi- znak blizine živoga Boga, koji mladih uputio je sisački bi- životu i njegovi smislu, prema u duhu Boga Oca molimo«, mons. Mijo Gorski, pomoć- smo kaže da je tama trostuka: u vas ima silno povjerenje«, skup mons. Vlado Košić. Po- dobru, prema slobodi, to jest rekao je kardinal Bozanić. ni biskup zagrebački. »U sva- požuda tijela, koja zarobljava rekao je, uz ostalo mons. Gor- zdravio je brojne dužnosnike prema Bogu. Hrvatska mla- Budući da se susret održa- kidašnjici našoj svjetlo je sim- naša osjetila i postajemo sluge ski. Susret hrvatske katoličke i druge goste, među kojima je deži, ovdje smo da to jačamo i va pod geslom »U svjetlosti bol života, topline i blizine. nagona, požuda očiju koja po- mladeži nastavio se i drugog bio i izaslanik Svetog oca Ma- svjedočimo. Dragi mladi vjer- hodimo«, prigodnu je pro- Ono označava i nestvoreno država našu pohlepu za mate- dana, na nedjeljnim svečano- uro Lalli. Sudionicima skupa nici, Krist uskrsli i živ, ovdje je povijed o fenomenu svjetla vječno svjetlo, samoga Boga.. rijlnim dobrima, i oholnost stima u šezdesetak župa Sisač- je uputio poruku nade i crkve: s nama. Njega pozdravljamo, mladima uputio predsjed- Svojom osobom i svojim rije- života, koja potiče na zamje- ke biskupije.(Hina)

SEDMODNEVNO KRSTARENJE JADRANOM sa polascima iz Opatije, Splita ili Dubrovnika

www.katarina-line.com

M. Tita 75/I HR-51410 Opatija Tel: +385 51 603 400 Fax: +38551 271 372 e-mail: [email protected] HR-AB-51-040009767 www.katarina-line.com [email protected] 46 CroExpress lipanj 2012. lipanj 2012. CroExpress 47 DOBROTVORI IZ FRANKFURTA Skuplje cestarine, jeftiniji ENC PRODAJEM O novim cijenama cestarina na autocestama na konferenciji za novinare govorit će ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić i predsjedni- HOTEL- KAZIMIR BARUKČIĆ I JURE VUKIĆ ci uprava Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb Dražen Guštin i Željko De- nona. Također će biti najavljena i lipanjska akcija prodaje ENC uređaja i nove po- RESTAURANT- godnosti za sve korisnike elektronske naplate cestarina. Podsjetimo, mediji pišu TERASE da će nove cijene za cestarine u Hrvatskoj biti više za 15 posto, a trebale bi biti uve- dene već u lipnju. Prema novom poskupljenju, put od Rijeke do Zagreba stajat će SA VLASTITIM Veleposlanici 69 kuna za osobni automobil, a od Zagreba do Splita (Dugopolja) oko 180 kuna. PARKIRALIŠTEM NA RENT- Uz uvođenje novog cjenika u pripremi je i besplatna podjela uređaja za elektronič- EN-BAZIS ku naplatu cestarine (ENC), čija je cijena iznosila oko 120 kuna, a sada će se proda- SAMO OZBILJNE PONUDE vati za simboličnu jednu kunu plus PDV. S tim uređajima svaki bi korisnik mogao dobre volje izbjeći poskupljenje, jer uz praktično besplatni ENC ide i 25 posto popusta na ce- na MOBIL: starinu, ali uz uvjet da svatko tko uzme ENC uplati minimalnu svotu od 500 kuna. 0176 - 25 47 14 72 Još postoji dvojba hoće li vozači iznos uplaćen na ENC moći koristiti neograničeno Zoran Paškov, Marina Stojak ili će postojati vremensko razdoblje u kojem se minimalni iznos od 500 kuna mora potrošiti. Opcija je da se ova svota ograniči na 3, 6 ili 8 mjeseci ili da bude bez vre- Njegov život je pomaganje drugi- nju i djecu dovesti u Njemačku - po- menskog ograničenja. (HRT) ma, siromašnima i bolesnima. U Fran- činje svoju priču Kazimir Barukčić, kfurtu Hrvati dobro znaju sedamde- dobročinitelj iz Frankfurta. Ali Kazo, sttrogodišnjeg Kazimira Barukčića, kako ga prijatelji zovu od milja, sve je čovjeka plemenita srca, koji je za svoj stigao, srediti svoje stvari, i drugome humanitarni rad do sada dobio broj- bezbroj puta u životu pomoći. 2004. na priznanja, a najveće mu je, kaže Ka- godine je Hrvatsko književno druš- moći onima koju su tek dolazili. Po- - U svojim pjesmama opisujem lju- zimir, kada vidi zadovoljstvo na licu tvo sv. Jeronima iz Zagreba izdalo au- magali su im snalaženju, u prevođe- de iz naše zajednice, drage prijatelje, brojnih potrebitih i siromašnih. tobiografsku priču Kazimira Barukči- nju, traženju stana. Nastala su brojna razne događaje i uspjehe. Nedavno Početkom sedamdesetih godina se ća pod nazivom Veleposlanik dobre prijateljstva, koja još uvijek traju. Ka- sam napisao i izdao pjesmu posveće- Kazimir iz rodnog Dragalovca, BiH volje. zimir je mnogima pomogao, a mno- nu našem preminulom dirigentu dr. zaputio u bijeli svijet trbuhom za kru- - Neka ostane zapisano, jer riječ tra- gi su mu u tome i uzvraćali. Nitko ne Josipu Luciću, koji je bio duša našeg hom i nastanio u Frankfurtu, u četvrti je, i ostaje za pamćenje – kaže Kazi- može sam. Lakše je kad se ima nekoga pjevačkog zbora „Mato Lešćan“, ko- oko željezničke postaje. U Njemačkoj mir. U predgovoru saznajemo što to u dalekom svijetu. – jim je dugo godina uspješno dirigirao je obavljao nimalo lake poslove rad- Barukčića “tjera” na pomoć drugima. 1987. godina je za obitelj Barukčić zajedno s našom časnom Pavlimirom nika na željeznici, izgubio zdravlje, a - Očito njegova urođena sklonost da bila najbolnija i najteža. - Tada je 14. Šimunović. Dok živim u Njemačkoj, danas kada je u mirovini, svoj je život neprestano pomaže. Na vrhu popi- prosinca, u cvatu mladosti, u 21. godi- ne želim prestati služiti Bogu, misiji, posvetio humanitarnom radu, poma- sa uvijek je bilo njegovo ime. Ako se ni života umro naš dragi sin Tomislav, našim svećenicima i potrebitima. - U ganju drugima, potrebitima. – Dje- hoće biti human, pomoći nekome, priča nam Kazimir. Taj veliki gubitak Hrvatskoj katoličkoj zajednici „Otac tinjstvo sam proveo u pitomome rod- tako je uvijek razmišljao Kazimir, tre- nismo još posve prežalili, nit ćemo to Ante Antić“ u Frankfurtu Kazimir nom selu Dragalovcima kod Doboja. ba najprije početi od sebe. Poslije će učiniti do kraja života. - Na adresu Barukčić pomaže kod prodaje i dije- Moga rodnog sela više nema, iako ga doći drugi, jer, kako on zna reći: „Ako Kazimira Barukčića godinama stižu ljenja tiskovina i pri sakupljanju mi- uvijek imam pred očima. Već u 16. go- nas deset da za jedan obrok nekome brojna priznanja i zahvalnice, iz župe lostinje, i fratrima u njihovim drugim dini došla mi je pomisao da idem na tko nema nijedan – eto deset obroka, Gospe Olovske za donaciju u vrijed- potrebama. rad u inozemstvo. I otišao sam. Nije a mi nećemo uz to ostati gladni“. Naši nosti od 6000 eura, za Kruh sv. Ante Jure Vukić, svakodnevno pomaže u Jeste li punoljetni? Uživajte odgovorno. bilo lako, supruga Mara ostala je u do- ljudi zaposleni na željeznici, a među u Sarajevu dobročinitelji frankfurtske župi Otac Ante Antić movini, u rodnom kraju. Trebalo je njima i Kazimir, bili su od velike po- misije otac Ante Antić prikupili su i - U Stuttgart sam došao 1969. go- Jeste li punoljetni? Uživajte odgovorno. donirali 1350 eura. - Pomogao sam i dine, u Frankfurt 1970. godine. Ože- Njegov život je pomaganje drugima, siromašnima druge brojne akcije, za crkvu sv. Ivana nio sam se 1976. godine, imam dvije Laubenhof 5, D-45326 Essen, T. +49 (0)20 135 00 48 i bolesnima. U Frankfurtu Hrvati dobro znaju Krstitelja u Podmilačju kod Jajca, i cr- kćeri i četvero unučadi. Sve do 1998. Lindenstr. 52, D-50674 Köln, T. +49 (0)22 123 85 06 kvu u Rodoču i Žeravcu kod Derven- godine naporno sam radio na građe- Laubenhof 5, D-45326 Essen, T. +49 (0)20 135 00 48 www.dalma.de sedamdesttrogodišnjeg Kazimira Barukčića, čovjeka te i mnogima drugima. vini, a zatim otišao u mirovnu 2008. Lindenstr. 52, D-50674 Köln, T. +49 (0)22 123 85 06 Kazimir je bio suradnik u doboj- godine, iz zdravstvenih razloga. Pri www.dalma.de plemenita srca, koji je za svoj humanitarni rad do skom „Glasu komuna“, i inicijator župi Otac Ante Antić sam 20-tak go- Flottenstr. 57, D-13407 Berlin-Reinickendorf sada dobio brojna priznanja, a najveće mu je, kaže brojnih akcija pomoći obiteljima s dina, uvijek pri ruci fratrima i časnim T. +49 (0)30 417 18 551, T. +49 (0)30 417 18 552 područja Doboja, Boljanića, Gor- sestrama, a i onima potrebitima. Koli- Flottenstr. 57, D-13407 Berlin-Reinickendorf F. +49 (0)30 417 20 366, www.trivo-import.de Kazimir, kada vidi zadovoljstvo na licu brojnih nje Ostrušnje, Maglaja…, a kad uhva- ko mogu priskočim u pomoć. Sve da- T. +49 (0)30 417 18 551, T. +49 (0)30 417 18 552 potrebitih i siromašnih. ti malo vremena napiše i pokoju pje- jem u Božje ruke, pa što bude – kaže F. +49 (0)30 417 20 366, www.trivo-import.de smu. Do danas ih je napisao stotinjak. dobri Jure Vukić. Crkva za EURO 2012. bez alkohola Obratite nam se s povjerenjem: Poljski biskup poziva navijače da ostanu trijezni, a proizvođače piva da u reklamama ne povezuju konzumaciju alkohola s patriotskim osjećajima PRIJEVODI - SAVJETOVANJE Varšava, (IKA) – Uoči početka Europskoga nogometnog prvenstva 2012. Crkva u Poljskoj pozvala je nogometne navijače da utakmice prate bez Ružica Tadić Tomaz alkohola. Königstr. 71/3, 90402 Nürnberg Sportski biskup Tadeusz Bronakowski pozvao je nogometne fanove da ostanu trijezni, a proizvođače piva da ne povezuju konzumaciju alkohola Tel.: +49 (0) 911-932 58 23 s patriotskim osjećajima. Fax:+49 (0) 911-932 58 24 Poljska zastava i himna ne smiju se iskorištavati u svrhu prodaje alkohol- Mob.:+49 (0) 176-704 58 493 nih pića, upozorio je pomoćni biskup. On se također neprestano zalaže [email protected] za zabranu alkohola na poljskim stadionima. Crkva u Poljskoj snažno je www.infohilfe-plus.de angažirana u borbi protiv alkohola a u kolovozu se redovito provodi akci- ja Mjesec bez alkohola.