Park Prirode Blidinje U Hercegovini

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ/NO. 1 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION SIJEČANJ/JANUARY 2007.

Park prirode Blidinje u Hercegovini

Mladen Petrić - nova hrvatska nogometna zvijezda iz Švicarske

Dan koji je upisan u hrvatsku povijest - Posjet središtvu svijeta 15. obljetnica međunarodnog priznanja RH Hrvatska zajednica u Ekvadoru UVODNIK / EDITOR'S FOREWORD

vima vama o all of you holding a copy of the fi rst 2007 issue koji, eto, u ruci of Matica magazine we extend our best wishes držite prvi broj and renewed season’s greetings, and above all Matice za godi- good health in this and in many years to come. nu 2007. lijepi As it usually goes these days, the press is abound- Spozdravi i još jednom ingT in forecasts and predictions concerning politics, the sve najbolje, a najviše economy, the climate, music, in fact, just about everything. zdravlja u ovoj i mnogim And, as is the custom, everybody has his or her own idea. One budućim godinama. Kao newspaper claims: 85% of Croatians are optimistic, another što to obično biva ovih the exact opposite – there has never been more pessimism. dana, mediji su puni Business people are saying one thing, workers another. And so prognoza i predviđanja forth. Reality and truth, as usual, are somewhere in the middle. o politici, gospodarstvu, At least for us, ordinary people. We hope for the best and fear klimi, glazbi, svemu i the worst. Th at is why perhaps the only constant in all of the svačemu. I po običaju, polls is the desire for good health. Climate change is, unfor- svatko po svome. Jedne novine tvrde: 85% Hrvata optimi- tunately, becoming a second, but undesirable constant, so we stično, druge pak potpuno obrnuto - nikad više pesimizma. won’t dwell on that. All else in today’s globalised world are very Poslovni ljudi najavljuju jedno, radnici drugo. I tako redom. fragile items. We need recall only the issues surrounding crude A stvarnost i istina su, po običaju, negdje u sredini. Barem za oil and the panic that ensued when the price hit in excess of nas, obične ljude. Nadamo se boljemu, ali strepimo od goreg. $80 a barrel. Now it is only $55. Who knows what it will be in I zato je možda jedina konstanta u svim anketama želja za 5 to 6 months? Which is why more and more people are shift - dobrim zdravljem. Klimatska promjena postaje nažalost dru- ing to bio-fuels, and their production in signifi cant quantities ga, ali loša konstanta, pa o njoj nećemo. Sve ostalo je u da- has also been launched in Croatia. Th ere is much more going našnjemu, globaliziranom svijetu vrlo krhka stavka. Sjetimo on in our country that inspires hope of a better tomorrow, and se samo priče s naft om i panike kada se cijena penjala na više you can read about some of it in this issue of Matica magazine. od 80 $ za barel. Sada je samo 55 $. Tko zna koliko će biti za Zagreb cathedral’s new portal has been unveiled, the renova- 5-6 mjeseci? Zato se sve više prelazi na biogorivo, pa se tako tion of the Šibenik cathedral has been launched, the Lav mega i u Hrvatskoj ono počelo proizvoditi u ozbiljnijim količina- hotel near Split has opened its doors thanks to an investment ma. Ima još mnogo toga u nas što budi nadu u bolje sutra, a by Australian Croatian Slavko Bošnjak, Croatian researchers ponešto o tome možete čitati u ovoj Matici. Zablistao obnov- are returning to Croatia, there is great potential in stunning ljeni portal zagrebačke katedrale, obnova šibenske katedrale, Baranja, a skiing fairy tale on mount Sljeme, a successful 3rd otvoren mega hotel ‘’Lav’’ kod Splita ulaganjem australskog year for the Croatian Government – these are just a selection Hrvata Slavka Bošnjaka, hrvatski znanstvenici vraćaju se u of the headlines of this issue’s articles and reports. Hrvatsku, veliki potencijali prekrasne Baranje, skijaška bajka Reading, along with these articles, a feature by Agneza na Sljemenu, uspješna treća godina hrvatske Vlade, samo su Szabo on the occasion of the 15th anniversary of the interna- neki od naslova naših priloga i reportaža. tional recognition of Croatia, it is clear how much we have Iščitavajući, uz to, prilog dr. Agneze Szabo u prigodi 15. achieved in these 15 years of Croatian independence, a short obljetnice meunarodnog priznanja Hrvatske, razvidno period in history, but of momentous importance to us. Not- je koliko smo mnogo postigli u tih za povijest vremenski withstanding all the difﬁ culties and misfortunes during the sitnih, a za nas sudbinski važnih 15 godina hrvatske samo- war and otherwise. And when we regard this from the aspect stalnosti. Unatoč svim i ratnim i inim nedaćama i nevolja- of creating and structuring a country, a process that has else- ma. A kad to gledamo iz perspektive pojma stvaranja ustroja where lasted and continues to last for centuries, we ought države, što je kod drugih naroda trajalo i traje stoljećima, even to be prouder. All Croatians who carry Croatia in their moramo biti još ponosniji. Svi Hrvati kojima je Hrvatska hearts, those of us here in the homeland, and those living na srcu, kako mi ovdje u domovini, tako i vi diljem svijeta, around the world. Proud of ourselves, of our homeland, but ponosni smo na sebe, na svoju domovinu, ali posebno i especially and above all of all those who laid down their lives najviše na sve one koji su za nju dali svoj život. I taj ponos for it. And we should pass this pride on to our younger gen- treba prenositi na nove naraštaje, jer se zaista imaju čime i erations, because they really do have something to be proud ponositi. Neka nam to bude domoljubna misao i u ovoj, of. Let’s make that our patriotic inspiration for 2007. 2007.godini. And in closing, we too are making an effort to intro- I na kraju, i mi se trudimo iz broja u broj uvesti nešto duce innovations from issue to issue – in this number short novo, pa tako u ovome broju imamo kratke sažetke sadržaja summaries in English and a poster, and, if one of the topics na engleskom jeziku i poster, a, ako vas neka tema privuče, catches your interest, we hope that there will be someone nadamo se da će se uvijek netko naći i prevesti je. Pozdravlja nearby to translate it. Greetings from your vas Editor Urednik 2 matica siječanj/january 2007. SADRŽAJ

DOMOVINA AKTUALNO / ZANIMLJIVO 4 Analiza treće godine mandata vlade 6 O hrvatskim znanstvenicima koji su premijera Sanadera svoju karijeru odlučili nastaviti u Rijeci 7 Predstavljanja knjiga Rode, a jezik?! 25 Izašao jubilarni 500. broj lista VERITAS Mjesečna revija HRVATSKE MATICE ISELJENIKA / Monthly magazine of the Ernesta Barića (Glasnik sv. Antuna Padovanskoga) CROATIAN HERITAGE FOUNDATION 8 Mogućnosti strane publicistike u pro- 30 Luksuzno obnovljen splitski Hotel Lav u midžbi hrvatske kulture suvlasništvu australskog Hrvata 10 Povodom 15. obljetnice međunarodnog 31 Mlada australska Hrvatica otvorila juice- GODIŠTE / VOLUME LVII priznanja RH bar u Zagrebu Broj / No. 1/2007. 11 Podijeljene stipendije štićenicima huma- 33 Park prirode Blidinje u Hercegovini – raj nitarne organizacije DORA za turiste i ljeti i zimi RAVNATELJICA HMI / DIRECTOR CHF 16 U Puli održan Sajam knjige uz sudjelo- 38 Važne hrvatske obljetnice u 2007. godini Katarina Fuček vanje HMI-a 48 Etnografski muzej Istre posebnu pozor- 18 Baranja – priroda, baština i gospodarski nost pridaje istarskoj dijaspori GLAVNI UREDNIK / CHIEF EDITOR potencijal 50 Uz godišnjicu smrti kipara Ivana Me- Nenad Zakarija 22 Šibenska katedrala i trajna skrb o njoj štrovića reportaža iz njegova zavičaja 24 Završena obnova portala Zagrebačke 64 Janica Kostelić i Ivan Ljubičić – najbolji IZVRŠNI UREDNIK / EXECUTIVE EDITOR katedrale športaši 2006. Hrvoje Salopek 40 Još jedan dokaz o hrvatskom podrijetlu kravate STALNE RUBRIKE POMOĆNICA GLAVNOG UREDNIKA / 45 Donatorska večer za izgradnju Crkve 12 Vijesti HR – gospodarstvo, politika… ASSISTANT EDITOR hrvatskih mučenika na Udbini 20 Vijesti HR – kultura, zanimljivosti… Diana Šimurina-Šoufek 63 Slalomska utrka na Sljemenu s izvrsnom 26 Manjinske vijesti Anom Jelušić 32 Vijesti BiH LEKTOR / LANGUAGE EDITOR 36, 49 Iseljeničke vijesti Tomislav Salopek SVIJET 56 Nove knjige 14 Hrvatske zajednice u Ekvadoru (Gu- 58 Glazba + UREDNIŠTVO / EDITORIAL STAFF ayaquil, Quito i Manta) 60 CRORAMA Željka Lešić, Ivana Rora, Vesna Kukavica 17 Kardinal Bozanić posjetio Hrvate u 65 Športske vijesti Južnoj Africi TAJNICA / SECRETARY 28 O etničkom čišćenju Hrvata u Srijemu u KOLUMNE Snježana Radoš romanu “Svršetak vražjeg stoljeća” 44 Govorimo hrvatski (Sanja Vulić) 42 O hrvatskoj dopunskoj nastavi u Švicar- 52 U potrazi za korijenima (Hrvoje Salo- DIZAJN I PRIPREMA / LAYOUT & DESIGN skoj pek) Krunoslav Vilček 46 Jozo Maslov – draguljar i hrvatski akti- 54 Život u trećoj dobi (Stanka Pavuna) vist iz Južne Afrike 67 Na kraju Oton (Oton Reisinger) 53 Svečano otvoren Hrvatski dom u Ljublja- TISAK / PRINT: Stega, Zagreb ni 66 Content Briefs 62 Hrvat iz Švicarske Mladen Petrić – nova (Kratki pregled sadržaja na engleskom) Fotografi ju na naslovnici snimio Tomislav Raič zvijezda našeg nogometa

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia MATICA - most hrvatskoga zajedništva Telefon: +385 (0)1 6115-116 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam Telefax: +385 (0)1 6110-933 popunjenu narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION

BROJ/NO. 1 NJ/JANUARY 2007. (zračnom poštom / airmail) ISELJENIKA SIJEČA IJA HRVATSKE MATICE MJESEČNA REV E FOUNDATION THE CROATIAN HERITAG MONTHLY MAGAZINE OF SAD / USA 60 USD, Kanada / Canada 65 CAD, Ime i prezime / Name and surname Australija / Australia 80 AUD, Novi Zeland / New Zealand 60 USD, Južna Afrika / South Africa 60 USD, Adresa / Address Južna Amerika / South America 60 USD (običnom poštom / regular mail) Europa / Europe 25 EUR, Hrvatska / Croatia 100 kn Grad / City

DEVIZNI RAČUN BROJ / Država / State Pošt. broj / Zip Code FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: Acc. No. 702000-VAL-9100000-132344-273 egovini Park prirode Blidinje u Herc Tel. Fax. Privredna banka Zagreb, Račkog 6 Mladen Petrić - nova hrvatska nogometna zvijezda iz Švicarske ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / E-mail DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA):

Acc. No. 2390001-1100021305 Posjet središtvu svijeta - O tsku povijest - jednici u Ekvadoru an koji je uklesan u hrva hrvatskoj za D dnog priznanja RH Hrvatska poštanska banka 15. obljetnica međunaro Datum / Date ANALIZA - VLADA RH Uspješna treća godina mandata

Hrvatska danas na kreditnom tržištu vrijedi znatno više nego lani. Povećana je industrijska proizvodnja, izvoz, a prvi put je, upravo godine 2006., i broj nezaposlenih smanjen na manje od 280 000, što je najniža razina nezaposlenosti u posljednjih 10 godina

anaderova je vlada u trećoj mogu se svrstati i početak isplate povrata godini svojeg mandata, rečeno duga umirovljenicima (ovih smo dana jezikom suhih brojki, ostvarila sudionici isplate druge rate i božićnice znatan gospodarski razvoj, što umirovljenicima) od čije su realizacije i je bilo i osnovno njezino po- prethodne vlade uporno okretale glavu. Slazište u 2006. godini. S tom se tvrdnjom I na planu socijalne politike aktualna slažu i mnogi ekonomski analitičari, je vlada na stavila socijalni dijalog, jer među kojima i Danijel Nestić, analitičar je, po tvrdnjama premije ra Sanadera, Ekonomskog instituta, koji tvrdi da Hr- socijalno partnerstvo iznimno važno i vatska ima solidan ekonomski rast te da to će postati brand ove vlade. U 2006. gospodarsko stanje u prosjeku ide nabo- postavljeni su i temelji da postanemo lje. Hrvatska danas na kreditnom tržištu društvo znanja: od Bolonjskoga procesa, vrijedi znatno više nego lani. Povećana državne mature, obveznoga srednjeg je industrijska proizvodnja, izvoz, a školovanja, kampusa Borongaj, kampusa prvi put je, upravo 2006. godine, i broj u Rijeci i Splitu do povećanja plaća zapo- ca ove godine, otvoreno je i 1 178 novih nezaposlenih smanjen na manje od 280 slenima u prosvjeti. I glede braniteljske obrta i zaposleno 2 585 radnika. 000, što je najniža razina nezaposlenosti u populacije učinjen je veliki napredak, do Prioritetne aktivnosti Ministarstva posljednjih 10 godina. Ni na vanjskopoli- toga da je Vlada realizirala i neke profi nancija u 2006. godini, po riječima mi- tičkom planu, ni za milimetar, nisu uspo- jekte koji su trebali biti realizirani još za nistra Ivana Šukera, bile su rast BDP-a, reni pregovori naše zemlje s EU, završen mandata prethodne. smanjenje proračunskog defi cita, tran- je kompletan screening i za tvorena su dva sparentnost javnih fi nancija i pripreme za poglavlja, zahvaljujući čemu bi Hrvatska POZITIVNA KRETANJA U ulazak u EU. mogla u željenom roku do čekati puno- GOSPODARSTVU “Tijekom 2006. godine nastavljena pravni ulazak u europsku obitelj. U Ministarstvu gospodarstva, rada i su pozitivna kretanja u gospodarstvu, o poduzetništva tvrde da su u godini čemu svjedoči visok realni rast bruto-do- USPJESI NA VANJSKOM I 2006. poduzetništvu kao generatoru maćeg proizvoda od 4,8 posto u prvom UNUTARNJEM PLANU gospodarstva, koje čini 99 posto ukupno polugodištu. Visok rast industrijske Učinjen je i veliki korak na planu pri- registri ranih poslovnih subjekata, 55 proizvodnje, trgovine na malo i brži rast stupanja naše zemlje NATO-u. U ovoj su posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj, robnog izvoza od robnog uvoza nagovi- godini i odnosi Hrvatske s najjačom svjet- 44 posto ukupnog BDP-a i 60 posto izvo- ještaju da će se realni rast bruto-domaćeg skom silom, Amerikom, dostigli najvišu za, pružili posebnu pažnju. “Potaknuli proizvoda ubrzati s 4,3 posto u 2005. na moguću točku suradnje i međusobna smo izgradnju i rast poduzetničkih zona, 4,6 posto u 2006. godini. Ubrzana gospo- uvažavanja. Kao kruna tih odnosa, dogo- pa sad gotovo i nema grada i općine koja darska aktivnost praćena je i pozitivnim dio se i službeni posjet na najvišoj razini ne planira poduzetničku zonu. Cilj je kretanjima na tržištu rada. Anketna stopa premjera Sanadera američkom predsjed- postići u prosjeku 20 zona po županiji. nezaposlenosti u prvoj polovici godine niku Bushu, koji je tom prigodom obećao Projektom izgradnje poduzetničkih zona bila je na razini 11,8 posto, tj. najniža u da će naša zemlja 2008. ući, odnosno u godini 2006. odobreno je 89,5 milijuna posljednjih sedam godina. Podaci Hrvat- dobiti pozivnicu za ulazak u Savez. Na kuna poticaja za 123 korisnika”, ističe skog zavoda za zapošljavanje pokazuju unutar njem planu, među najvećim uspje- ministar gospodarstva Branko Vukelić. da je u prvih 11 mjeseci 2006. godine sima ove vlade u trećoj godini mandata Također su poticaji Ministarstva za prosječan broj nezaposlenih bio na 5,6 malo gospodarstvo ove godine 25 posto posto nižoj razini nego u istom razdoblju Napisao: Zoran Milanović (VJESNIK) veći nego lani. Od kraja prošle do prosin- 2005. godine. Infl acija je bila stabilna te je 4 matica siječanj/january 2007. u listopadu iznosila 2,1 posto, što je najni- starstvu znanosti, obrazovanja i športa u 2008. godine. Podsjećaju da je od počet- ža razina od siječnja 2005. godine”, ističe 2006. ističu povećanje ulaganja u sustav ka godine 2004. do danas izgrađeno 276 ministar Šuker. obrazovanja i znanosti. Primjerice, od km autocesta, 52 km poluautocesta te I Ministarstvo zaštite okoliša, pro- 2003. do 2007. proračun Ministarstva 82 km ostalih cesta i rekonstruirano 275 stornog uređenja i graditeljstva radilo je povećan je 33,66 posto (2,6 milijardi km državnih cesta. “Autoceste će riješiti punom parom te nastavilo uvoditi red u kuna). U istom razdoblju, ulaganja u sadašnje prometne gužve u turističkoj prostor i okoliš i sprečavati njihovu deva- visoko obrazovanje povećana su 46,4 sezoni, poboljšati cestovnu infrastruktu- staciju. Do kraja ove godine bit će izrađen posto (743 milijuna kuna), a samo je ru i omogućiti veću sigurnost prometa. zakon o urbanoj komasaciji, prostornom za kapitalna ulaganja na sveučilištima Veliki projekt izgradnje autocesta i cesta uređenju i građenju. Inače, do 2004. osigurano oko 800 milijuna kuna iz drža- ne samo da će se nastaviti nego i inten- samo je 20 posto gradova i općina imalo vnog proračuna. zivirati, a u iduće četiri godine u izgrad- prostorne planove. Od 2004. do listo- Osim toga, osigurani su zajmovi nju i održavanje javnih cesta planira se pada 2006. doneseno je ili je u završnoj za izgradnju sveučilišnih kampusa u uložiti više od 32 milijarde kuna ili 13,5 fazi donošenja 499 prostornih planova ukupnom iznosu od oko dvije milijarde posto više nego prošle četiri godine”, kaže gradova i općina od ukupno 556. Nema kuna, čime će se riješiti problem nedo- ministar mora, prometa i razvitka Boži- općine i grada koji nemaju ili ne izrađuju statka prostora za mnoge fakultete. U dar Kalmeta. prostorne planove. Ministarstvo provodi Ministarstvu posebno ističu gradnju Radi rješavanja problema u pravo- programe gradnje objekata za stambeno kampusa Sveučilišta u Rijeci, vrijednog suđu, Vlada je u 2006. donijela strateški zbrinjavanje stopostotnih invalida iz Do- 490 milijuna kuna, te Sveučilišta u Mo- važne odluke o reformi i strategiji refor- movinskog rata i stradalnika iz Domovin- staru u iznosu od 183 milijuna kuna. U me pravosuđa koje imaju zadaću učiniti skog rata. U tijeku je gradnja 311 stanova proračunu za godinu 2007. osiguran je pravosuđe transparentnim, učinkovitim, na 10 lokacija, a investicija je vrijedna 153 novac za povećanje plaća u obrazovanju i te ujednačiti sudsku prakse, primjereno milijuna kuna. Priprema se gradnja još znanosti u iznosu od 447 milijuna kuna. europskim standardima, ali prije svega 273 stana na sedam mjesta. U Ministarstvu mora, turizma, pro- potrebama hrvatskih građana. Donoše- meta i razvitka, osim velikog zadovolj- nje i primjena Nacionalnog programa ŠKOLSTVU I ZNANOSTI 2,6 stva ovogodišnjim rezultatima gotovo borbe protiv korupcije, za koji su ostva- MILIJARDI KUNA VIŠE rekordne turističke sezone, ističu nasta- reni potrebni zakonski uvjeti, također Među glavnim postignućima u Mini- vak gradnja i održavanja javnih cesta do daje rezultate. ■ 5 matica siječanj/january 2007. INICIJATIVA RIJEČKOG SVEUČILIŠTA-POVRATAK ZNANSTVENIKA Znanstvenici se vraćaju kući

Na poziv rektora ili po preporuci kolega na Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci došlo je osam znanstve- Prof. dr. Željko Jeričević, Zavod za biologiju i nika, na Medicinski fakultet pet, na Tehnički dva, a na medicinsku genetiku Građevinski i Ekonomski fakultet te Akademiju primi- - Supruga i ja smo 1984. s di- jenjenih umjetnosti po jedan stručnjak plomama organske kemije i bi- okemije otišli u SAD, zaposlili se u Hustonu i ostali 22 godine. Poziv rektora došao je za nas i privatno u pravi trenutak. Sada oboje radimo na Medicin- skome fakultetu, gdje imamo izvrsne uvjete za rad i znanstve- no napredovanje. I možemo, kao i u Americi, dobro živjeti od vlastita rada.

Prof. dr. Vladimir Goss, Filozofski fakultet - Vratio sam se jer je povjesni- čaru umjetnosti mjesto na te- renu, ali vratio sam se u novu državu jer sam otišao iz Jugo- Prof. Željko Jeričević, prof. Vladimir Goss i doc. Viktor Sučić na slavije. Usto, osnivanje Akade- prijamu kod rektora Daniela Rukavine mije primijenjenih umjetnosti u Rijeci bio je poseban izazov.

iječko sveučilište postalo je mjestom u koje se, Doc. dr. Viktor Sučić, umjesto da odlaze, iz svijeta vraćaju naši znanstve- Tehnički fakultet nici. Tako se u posljednjih šest godina na Kvarner - U Australiju sam se s roditelji- vratilo osamnaestero priznatih stručnjaka iz SAD-a, ma doselio iz BiH, završio elek- Australije, Švicarske, Njemačke, Izraela, Engleske, trotehniku i doktorirao. U Rijeci RItalije…, nabrojimo li samo zemlje koje su inače poželjni ciljevi su mi ponuđeni izvrsni uvjeti ‘migracija’ znanstvenika. Rektor Sveučilišta, akademik Daniel za znanstveni rad, posebno za Rukavina razloge takvoga, pozitivnoga trenda vidi u dobrim privatni život. Uvjeti za kupnju radnim uvjetima i osiguranim stanovima za profesore i znan- stana ovdje nezamislivi su u Au- straliji i u mnogim zapadnim ze- stvene novake. Infrastruktura se stvarala polako, od otvaranja mljama. Gdje još možete dobiti Sveučilišnoga kampusa na Trsatu do planiranja i realizacije kredit na 30 godina, uz kamatu stanogradnje po zamislima prof. dr. Jože Perića, ali je već 2003. od samo 1,7 posto? Baš nigdje. uspješno završena. Danas na dobitku nije samo hrvatska zna- Još se samo moram oženiti. nost nego i studenti kojima ti u svijetu priznati stručnjaci preda- ju. Na poziv rektora ili po preporuci kolega na Filozofski fakultet Prof. dr. Diana Dominis Sveučilišta u Rijeci došlo je osam znanstvenika, na Medicinski Prester, fakultet pet, na Tehnički dva, a na Građevinski i Ekonomski Odsjek za ﬁ ziku FF-a fakultet te Akademiju primijenjenih umjetnosti po jedan struč- - Riječko sveučilište nudi više njak. Što je, dakle, osim domoljublja, bilo presudno u odluci od svih ostalih u Hrvatskoj, a vrsnih i već etabliranih stručnjaka da svoje znanstvene karijere jako me obradovala gradnja Sveučilišnog kampusa. Kao nastave u domovini. Ponuđeni su im odgovarajući radni uvjeti, astroﬁ zičarka s doktoratom mogućnost stvaranja i stambenoga zbrinjavanja obitelji i plaća Sveučilišta u Potsdamu poči- koja omogućuje pristojan život. Upornost vodstva Sveučilišta da njem raditi 1. siječnja 2007. na realizira ovu sjajnu zamisao o povratku i prijateljska atmosfera FF-u u Rijeci. Nedavno sam se učinili su ostalo - znanstvenici su se uistinu počeli vraćati u udala, a ovdje mogu znanstve- Hrvatsku. ■ no napredovati i imati djecu, što je na Zapadu vrlo teško. Pripremila: Diana Šimurina-Šoufek 6 matica siječanj/january 2007. PREDSTAVLJANJE KNJIGE RODE, A JEZIK?! ERNESTA BARIĆA Materinski jezik Hrvata u Mađarskoj danas

U nazočnosti brojne publike o knjizi su govorili, uz ravnateljicu HMI-a, vodeći kroatisti iz Zagreba dr. Marko Samardžija i dr. Sanja Vulić te urednik knjige mr. Stjepan Blažetin iz Pečuha

rateći sociolingvističku Promocija situaciju sadašnjega tre- Barićeve knjige u HMI nutka hrvatske zajednice u Mađarskoj, dr. Ernest Barić primijetio je da se nakon demokratskihP promjena i osnutka hrvatskih manjinskih samouprava u zadnjem desetljeću, kulturni život Hrvata u Mađarskoj znatno promijenio. S tom se promjenom nametnula i potreba za boljim poznavanjem materinskoga jezika, pri čemu su bitniju ulogu odigrali struč- njaci Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, koji su još 1992. osnovali svoju, samostalnu Katedru za hrvatski jezik i književnost, kojoj je pročelnik dr. Ernest Barić. Zbog tih razloga posebno valja čestitati autoru knjige “Rode, a jezik?!” koji je u njoj prikupio svoje odabrane Radove iz jezikoslovne kroatistike, a oni su svjedočanstvo Barićeve ustrajnosti u znanstvenoj znatiželji za jezičnu zbilju Hrvata u Mađarskoj. Tim je riječima ravnateljica Hrvatske matice iseljenika Podravine u Mađarskoj” obiluje nizom danas tako čvrste. pozdravila dr. Ernesta Barića, autora koji korisnih i zanimljivih jezičnih prosudbi, Osobito je zanimljiva studija O jezi- je danas vodeći stručnjak za hrvatsko naglasio je dr. Samardžija. Znatan dio ku hrvatskih medija u Mađarskoj. Naime, jezično stanje u Mađarskoj na promociji svoje stručne pozornosti Ernest Barić svakodnevna jezična praksa manjinskih njegove knjige u Zagrebu potkraj prošle dosad je posvetio pitanju imenovanja i medija Hrvata u Mađarskoj pokazuje godine. U nazočnosti brojne publike o uporabe standardnog jezika za Hrvate u brigu za ljepotu hrvatskoga jezika, kao knjizi su, uz ravnateljicu HMI-a, govorili Mađarskoj pa valja čitati radove “Pitanje i usavršavanje u pravilnu izgovoru, koje vodeći kroatisti iz Zagreba dr. Marko naziva i normiranja jezika hrvatske ma- valja ugrađivati u red svakodnevnih ob- Samardžija i dr. Sanja Vulić, te urednik njine u Mađarskoj” i “Naziv i status hr- veza jer se samo na taj način može održa- knjige mr. Stjepan Blažetin iz Pečuha. vatskoga jezika u Mađarskoj”, preporučio ti kakva-takva zahtjevnija razina uporabe Knjiga “Rode, a jezik?!” sadrži se- je dr. Samardžija. hrvatskoga književnoga jezika, kako u damnaest radova od kojih su četiri na Korisno je u ovoj prigodi istaknuti, Mađarskoj, tako i u svakome većinsko- mađarskome, jedan na ruskome, a ostali složila se dr. Sanja Vulić s uvodnim rije- me društvenome, odnosno jezičnome na hrvatskome. Od radova koji obrađuju čima ravnateljice HMI-a Katarine Fuček, okruženju u kojem zatječemo govornike stanje hrvatskih govora u Mađarskoj da je jezikoslovac Barić svojim sudjelo- hrvatskoga jezika izvan matične zemlje. dr. Marko Samardžija pohvalio je seriju vanjem na kroatističkim skupovima u S nabrajanjem poteškoća oko očuvanja priloga s naslovom “Jezik Hrvata u Ma- Hrvatskoj i organiziranjem kroatističkih našega, hrvatskoga jezičnog identiteta i đarskoj” u kojem su sažeto predstavljene skupova u Mađarskoj snažno pridonio uzroka rastuće asimilacije želimo i ovom sve tamošnje hrvatske jezične skupine. tomu da su od početka devedesetih knjigom usporiti nepoželjni trend, tj. da Dijalektološka studija “Međudijalek- godina prošloga stoljeća, u povoljnim se hrvatski sve manje rabi i čuva u užoj tno prožimanje u hrvatskim govorima političkim prilikama, veze između raspr- zavičajnoj, odnosno životnoj sredini, šenih skupina hrvatske jezične zajednice uključujući i obitelj, istakao je urednik Napisala: Vesna Kukavica u Mađarskoj i samostalne matične države knjige mr. Stjepan Blažetin. ■ 7 matica siječanj/january 2007. PRILOG ODJELA ZA HRVATSKO ISELJENIŠTVO MVPEI-a Strana publicistika i hrvatska kulturna promidžba u inozemstvu

Kakva je dosad bila inozemna slika o Hrvatima, o hrvatskom pitanju, a pogotovo o hrvatskoj kulturi među njemačkim, američkim i francuskim medijskim djelatnicima i znanstvenicima? Na to pitanja ne postoji precizan odgovor, jer je perspektiva gledanja Hrvatske sa stranog vidikovca u mnogočemu drukčija od domaće perspektive koja je često subjektivne naravi

prošlim brojevima ča- odgovor, jer je perspektiva gledanja Hr- negativne zaključke na temelju svojih sopisa Matice bilo je vatske sa stranog vidikovca u mnogoče- unaprijed negativnih stavova o Hrvatskoj. riječi o hrvatskoj pisanoj mu drukčija od domaće perspektive koja U velikoj većini slučajeva, strani je autor riječi među hrvatskim je često subjektivne naravi. Građani Hr- površno upoznat s pravim informacijama iseljenicima. Pojedini vatske, a pogotovo Hrvati u iseljeništvu, o Hrvatskoj, a često nema ni odgovaraju- hrvatskiU iseljenici, s literarnim darom, znaju biti pogođeni kada neki inozemni ćeg sugovornika koji mu može njegovim često žele objaviti svoje pisano djelo na publicist, novinar, pa čak i znanstvenik, jezikom i njegovim “meta-jezikom”, od- stranom jeziku u inozemstvu, ili pak na objavi članak ili stručnu knjigu u kojoj nosno na odgovarajući znanstveni način, hrvatskom jeziku kod nekog nakladnika neki politički ili povijesni detalji o Hr- pomoći u pristupu i opisu teme vezane uz u Hrvatskoj. Često je riječ o memoari- vatskoj ne odgovaraju objektivnim činje- hrvatsko pitanje. ma, iseljeničkom životu, o izbjegličkim nicama. No, suprotno mišljenju koje je Dobrim dijelom, kao što je u više dramama nakon Drugoga svjetskog rata, dosta rašireno medu hrvatskim iseljenici- navrata Matica o tome pisala, taj uzrok ili pak o zbirci pjesama pisanih na hrvat- ma, a dijelom i medu građanima Hrvat- leži u činjenici što su Hrvati stoljećima skom ili na nekom stranom jeziku. Odjel ske, većina inozemnih autora ne donosi živjeli i kulturno stvarali u nadnacional- za hrvatsko iseljeništvo pri Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija dobiva veliki broj zanimljivih upita, bilo od hrvatskih iseljenika bilo od stranih građana, o mogućnosti tiskanja neke brošure, ili pak akademske knjige vezane uz hrvatsku kulturu ili hrvatsku povijest. No, s obzirom na široku temu, svako djelo i svaki autor zahtijeva individualni pristup. U publicistici, u zapadnome svijetu, postoji staro nepisano pravilo: a komu će ta proza služiti i tko će čitati tu knjigu? Cui bono?

KAKO INOZEMNI AUTORI PIŠU O HRVATSKOJ U ovom, a u i sljedećim brojevima Ma- tice, bit će općenito riječi o tome kako inozemni autori i izdavačke kuće, ponajprije strani medijski, akademski i kulturni djelatnici u Americi i Europi, pojme ili pišu o Hrvatskoj. Kakva je bila dosad inozemna slika o Hrvatima, o hrvatskom pitanju, a pogotovo o hrvatskoj kulturi medu njemačkim, američkim i francuskim medijskim djelatnicima i znanstvenicima? Na to pitanja ne postoji precizan

Napisao: Tomislav Sunić 8 matica siječanj/january 2007. nim zajednicama, gdje je riječ “Hrvat” ili “hrvatska kultura” bila prava rijetkost SVAKI AUTOR IMA SVOJE - ako već ne i kazneno djelo. SVJETONAZORE Također, prije donošenja bilo No najprije je potrebno razliko- kakvih zaključaka, potreb- vati kategorije u stranoj publi- no je jasno razlučiti neke cistici čija je tema Hrvatska. publicističke termine, Novinstvo, esejistika i pojmove i znanstvene stručni akademski radovi kategorije, pogo- s temom političkog i tovo kada je riječ povijesnog prikaza hr- o pisanoj riječi i vatskog pitanja, koliko kulturnom stva- god bili zanimljivi po ralaštvu među svojoj temi, toliko su inozemnim to i nezahvalne teme. autorima. Nakon Politička publicistika, toga potrebno je u pravilu, nije isto- staviti iste poj- smjerna, jer svaki autor move u odgova- ima svoje svjetonazore. rajući kontekst. U Političko-povijesna kate- pisanoj riječi, od- gorija publicistike sasvim nosno u publicistici, je različita od publicistike kontekst daje smisao i akademskih radova čiji činjenicama, a ne obr- je cilj npr. hrvatski jezik, nuto. Detalji i činjenice, razvoj hrvatske glagoljice, koliko god bile ispravne, hrvatska rana predromanička kada se vade iz konteksta, arhitektura, utjecaj baroka i se- stvaraju netočnu sliku o samom cesionizma u sjevernoj Hrvatskoj, ili autoru, a i o temi o kojoj autor piše. pak hrvatski umjetnici. Bez dvojbe, ova kulturna kategorija, kao okvir rasprave o KULTURNA PROMIDŽBA hrvatskom pitanju, mnogo je zahvalnija. Danas riječ “kultura” i “kulturna pro- sku kulturu, operne balove ili narodnu Ona je u mnogočemu neutralna jer ne midžba” imaju veliki spektar značenja. glazbu. Nasuprot tomu, ta njemačka ostavlja kod čitatelja ili stranog slušatelja Riječ kultura u različitim nacionalnim riječ, tj. “kulturna politika”, nosi želju za dojam ideološkog dvoboja, dvoboja koji kulturama može imati i oprečno zna- isticanjem novog demokratskog sustava, je uvijek emotivne prirode, bez obzira na čenje. Unatrag dvadesetak godina riječ kao što to rade poznate njemačke kul- svoj akademski format. Osim toga, kada kultura u Americi je semantički prošla turne zaklade, Konrad Adenauer ili Hans neki strani autor ili hrvatski autor piše kroz desetke promjena. Riječ kultura u Seidel Stift ung kod stranog stanovništva i na stranom jeziku o hrvatskoj glagoljici Americi (culture) mnogo toga označu- građana njemačkog podrijetla - od Ar- ili o nekom fi lozofskom ili kulturnom je: od nečijega političkog stajališta, do gentine to Kazahstana. pitanju, ili ako neki hrvatski autor u nečijih životnih navika, pa sve do pre- U hrvatskom iseljeništvu, a dobrim inozemstvu objavi pjesme u prozi na en- hrambenih individualnih stilova. Svoje dijelom u Hrvatskoj, kulturna promidžba gleskom ili francuskom jeziku, njemu su prvobitno značenje riječ kultura pot- ima još arhaičan i muzeološki karakter; u mnogočemu odriješene ruke. Također, puno je izmijenila. U Francuskoj, zemlji ona često nosi komemorativne i spekta- kada neki hrvatski autor u inozemstvu u kojoj kulturna promidžba ima veliku kularne oblike koji se brzo zaboravljaju. stavlja stvari u umjetničku perspektivu, ulogu u francuskoj diplomaciji, kultura Mnogo bi se dalo učiniti u iseljeništvu te ako zna izbjeći političke intrige, tada i nosi veliku dozu političke promidž- kad bi neka hrvatska udruga svoju pro- sama Hrvatska dobiva u inozemstvu na be. I sama riječ kulturna hegemonija slavu, zajedno uz glazbene nastupe i dodatnom političkom prestižu. Ako je (l’hégémonie culturelle) bitna je okosnica zborna pjevanja djece, uljepšala kratkim, taj strani autor ili hrvatski autor u ino- u francuskoj diplomaciji. Bivši francuski laganim i prigodnim govorom na stra- zemstvu čovjek renesansne kulture, onda ministri vanjskih poslova Michel Jobert nom jeziku o nekom od hrvatskih klasi- on može unutar svojih kulturnih okvira i Régis Debray ponjaprije su bili poznati ka, poput pisaca, A. G Matoša, i K. Šan- vješto prenijeti vlastite političke poruke, kao književnici, autori i znanstvenici, a dora Djalskog, slikara Vladimira Becića, odnosno političku poruke države, stran- tek onda kao državni službenici. Autor ili opernoj pjevačici Zinki Kunc, kao i ke ili struke kojoj on pripada i koju on Debray danas je neizbježan u studiju o mnogima drugima, te znala staviti te zastupa. Na taj način hrvatska kulturna postmoderne i ulozi medija i načina hrvatske klasike rame uz rame stranim promidžba dobiva nove horizonte, a, novoga pisanog i usmenog komunicira- umjetnicima, te istaknuti njihovu druš- indirektno, Hrvatska i hrvatsko pitanje nja. U Njemačkoj pak riječ Kulturpolitik tvenu i političku važnost za europsku dobivaju u inozemstvu još kvalitetnije i tradicionalno ima malo mjesta za muzej- modernu i postmodernu. još prestižnije razmjere. ■ 9 matica siječanj/january 2007. U POVODU 15. OBLJETNICE MEĐUNARODNOG PRIZNANJA RH

DDanan kkojioji jjee zzlatnimlatnim sslovimalovima uupisanpisan u povijestpovijest hrvatskoghrvatskog narodanaroda

Valja, međutim, podsjetiti da su među vladama koje su neumorno diplomatski radile za međunarodno priznanje Hrvatske, na prvom mjestu bile Sveta Stolica i Njemačka

ovijesna vrela nedvojbeno Hrvatska je napokon stigla na cilj: kao lica nastavila diplomatski raditi. Da se svjedoče da je hrvatski narod samostalna i međunarodno priznata konačno međunarodno priznanje Hr- još od ‘’od stoljeća sedmog,’’ država postala je dijelom slobodnih vatske i ostvari, Sveta je Stolica, suprotno dakle od svoga doseljenja u zemalja svijeta. Osim toga, hrvatski su uobičajenoj praksi, već 13. siječnja 1992. današnju postojbinu, ustraj- mediji još isticali, da su glavni preduvjet priznala suverenost i neovisnost Republi- noP želio i branio svoju suverenost, koju za stvaranje hrvatske države stvorili ke Hrvatske, i o tome službeno obavije- jest ostvario u doba narodnih vladara, hrvatski branitelji. Svojom su hrabrošću stila hrvatsku Vladu. ali ju je djelomično izgubio nakon smrti iznenadili ‘’zloguke proroke’’ koji su na- Uz izraze najboljih želja za tu, novu kralja Dmitra Zvonimira krajem 11. kon početka velikosrpske agresije, kojoj etapu u hrvatskoj povijesti, stoji u do- stoljeća. je odmah priskočila u pomoć JNA, Hr- kumentu Sv. Stolice još i njezina želja da Unatoč kasnijim brojnim kršenjima vatskoj predviđali, a mnogi i priželjkivali Hrvatskoj priznata neovisnost pomogne hrvatske unutarnje samostalnosti, ipak je samo nekoliko tjedana postojanja. duhovnom i tvarnom napretku svega ona u svojim bitnostima opstala do 1918. Valja, međutim, podsjetiti da su pučanstva, uspostavi mira u zemlji i godine. Tada je započela velikosrpska među vladama koje su neumorno diplo- omogući joj da zauzme svoje mjesto u hegemonija, što najbolje potvrđuje činje- matski radile za međunarodno priznanje skladu država u cilju radi pravednijeg i nica da je Hrvatska nakon 1918. godine Hrvatske, na prvom mjestu bile Sveta solidarnijeg svijeta. ostala i bez svoga Sabora, i bez svojih ne- Stolica i Njemačka. Vatikanska diplo- Već sutradan, tj. 14. siječnja 1992. kadašnjih granica i bez svoga službenoga macija još je 3. listopada 1992. objavila Hrvatsku je priznala država San Marino, hrvatskoga jezika. Ovaj se od 1918. pa da radi na hrvatskome međunarodnom te 15. siječnja 1992. i Europska zajednica, sve do započetih demokratskih promjena priznanju. Pet tjedana poslije, 16. prosin- te istoga dana pojedinačno i petnaest 1990. najčešće nazivao hrvatsko-srpskim, ca 1992., i predstavnik njemačke vlade drugih europskih i prekooceanskih srpsko-hrvatskim, hrvatskim ili srpskim, izjavio je da će SR Njemačka 19. prosinca država, a 16. siječnja još osam novih, te samo NE hrvatskim. priznati Hrvatsku bez obzira na zaključke potom i druge, među kojima i SAD. Većina hrvatskih građana u zemlji Ministarskoga vijeća EZ, koje je odgađa- Naravno, međunarodno priznanje i svijetu zacijelo se vrlo dobro sjeća da lo priznati Hrvatsku. I doista, Njemačka Republike Hrvatske, komentirao je istoga je 15. siječnja 1992. Ministarsko vijeće je ispunila svoje obećanje i priznala Hr- dana na HRT-u i predsjednik Republi- tadašnje Europske zajednice konačno vatsku, premda je time izazvala prijekore, ke dr. Franjo Tuđman i ovim riječima: odlučilo priznati Republiku Hrvatsku. među ostalim tadašnjim članicama Eu- Današnji dan 15. siječnja 1992. bit će Kako su toga dana izjavljivali svi hrvatski ropske zajednice. Istoga dana i Island je zlatnim slovima uklesan u cijelu, četr- mediji, a u istom duhu i strani mediji, službeno priznao Hrvatsku. naeststoljetnu povijest hrvatskog naroda Ipak, i dalje je nedostajalo priznanje (...) na svetom tlu između Mure, Drave, Napisala: Agneza Szabo Europske zajednice, na čemu je Sv. Sto- Dunava i Jadrana. ■ 10 matica siječanj/january 2007. VIJESTI IZ HUMANITARNE ORGANIZACIJE DORA Svečano potpisivanje Ugovora o stipendiranju štićenika

Uz akciju ŽELIM BITI… prisutan je program stipendiranja vrijednih i nadarenih studenata s dokazanim izvrsnim rezultatima u srednjoj školi i na studiju, pod nazivom Dorin most dobrote

utorak 19. prosinca u dvorani Hrvatske matice iseljenika obavljeno je potpisivanje Ugovora o stipendiranju s 86 Dorinih učenika i studenata. Dvorana HMI-a, udomitelja Dore, tog je dana bila prepuna Dorinih štićenika, njihovih roditelja,U kao i gostiju i prijatelja ove humanitarne organizacije koja djeluje od samog početka Domovinskog rata, od jeseni 1991. godine. Toj su prigodi nazočili ugledni gosti: Dorica Nikolić, državna tajnica Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi; Mirjana Znaor, pomoćnica; Romana Galić, pomoćnica pročelnika za socijalnu zaštitu u Gradskom uredu za zdravstvo i socijalnu skrb; Katarina Fuček, ravnateljica HMI-a te pater Vjenceslav Mihetec iz Župe Majke božje Remetske. Nazočne su pozdravile ravnateljica HMI-a Katarina Fuček i predsjednica Upravnog odbora Dore Jadranka Granić. O programu stipendiranja govorila je Dorina ravnateljica Renata Gubić. - Obilježavajući 15. rođendan, Dora je pokrenula akciju ŽE- LIM BITI…, a cilj je akcije prikupiti sredstva za 100 godišnjih stipendija – 450 000 kuna. Stipendije su namijenjene Dorinim štićenicima, marljivim, nadarenim srednjoškolcima i studenti- ma kojima je zbog siromaštva pomoć više no potrebna. S tom je nakanom i priređena Donatorska večer na kojoj se od ulaznica prikupilo 225 000 kn. Na taj su način osigurana sredstva za ukupno 78 stipendija, istaknula je ravnateljica Dore. Uz akciju ŽELIM BITI… prisutan je program stipendiranja Prepuna dvorana Dorinih gostiju i štićenika

vrijednih i nadarenih studenata, s dokazanim kvalitetnim rezultatima u srednjoj školi i na studiju, pod nazivom Dorin most dobrote, a koji zbog teških materijalnih sredstava i posljedica ratnih stradanja nisu u mogućnosti redovito se školovati. Sti- pendije se isplaćuju u mjesečnom iznosu od 500 kuna. Programom stipendiranja dosada je dodijeljeno više od 1 000 godišnjih stipendija. Obveza je studenata u radu Dorinog ureda da na taj način i sami ljubav i dobrotu prosljeđuju onima kojima je potrebno. Stipen- disti redovito izvještavaju Doru i donatore o rezultatima svojeg školovanja. U konačnici ove godine je prikupljeno sredstava za 86 godišnjih stipendija koje su dobrodošle potrebitima. Uz stipendije, tog je dana Dora podijelila i 20 poklon-paketa djeci iz Zagreba i njegove okolice, a također kani podijeliti isto toliko paketa djeci u potrebi iz ostalih hrvatskih gradova. ■ Potpisivanje Ugovora o stipendiranju Dorinih štićenika Napisala: Željka Lešić Snimio: Žorži Paro 11 matica siječanj/january 2007. Vijesti HR - gospodarstvo, politika...

NOVA DIONICA “ISTARSKOG IPSILONA” PULA - U Puli je 28. prosinca u promet puštena dionica “istarskog ipsilona” od Vodnjana do Pule, dužine 13 kilometara. Puštanje u promet te dionice označuje završetak izgradnje prve faze “istarskog ip- SPAS ZA MALE TRGOVCE U silona”, odnosno autoceste u pola profi la, HRVATSKOJ a nakon izgradnje koncesionar Bina-Istra ZAGREB - “Potpisivanje Sporazuma o sada će upravljati mrežom od 145 kilome- strateškom partnerstvu i poslovnoj tara. Slijedi izgradnja druge faze, odnosno suradnji između Hrvatske obrtničke izgradnja punog profi la autoceste, najavio komore (HOK), Konzuma i vodećih hr- je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, koji je s ministricom vatskih proizvođača, potvrđuje zrelost zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić simbo- hrvatskih gospodarstvenika da očuvaju ličnim presijecanjem vrpce i pustio u promet novu dionicu. humani aspekt u globalizacijskim proce- sima, da šire distributivnu mrežu, promi- ču hrvatske proizvode i, što je najvažnije, HRVATSKOJ NA RASPOLAGANJU 160 MILIJUNA EURA IZ FONDOVA EU osiguraju bolju cijenu i konkurentnost ZAGREB - “Prosječni godišnji iznos koji će Hrvatska imati na raspolaganju, u okviru na tržištu”, rekao je to hrvatski premi- pretpristupne pomoći EU (IPA), u sljedećem će razdoblju iznositi 147 milijuna eura jer Ivo Sanader prigodom potpisivanja godišnje”, istaknuo je sredinom prosinca šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Sporazuma između HOK-a, Agrokora, Vincent Degert. Uz to, Hrvatska može za tehničku pomoć iskoristiti još 10 do 15 mili- Konzuma, Podravke, Lure, Vindije, Kraša, juna eura. To je ukupno više od 160 milijuna eura sredstava u nekoliko godina. Degert Francka, Saponije, Koestlina i Zvečeva je istaknuo i kako postoji mogućnost dobivanja dodatnih sredstava, ako Hrvatska o strateškom partnerstvu i poslovnoj podnese dobre projekte. suradnji, kojim će se regulirati suradnja s malim trgovcima pod nazivom Plus market partnerstvo. Cilj je Sporazuma ŽELJEZARA jačanje položaja malih trgovaca, unapr- SPLIT PRODANA jeđenje hrvatske trgovine i proizvodnje, ARMKOSMARTU te uspostavljanje zdravih konkurentskih ZAGREB - Upravni odbor temelja za širenje domaće maloprodaje, Hrvatskog fonda za pri- kao i zaštite domaće proizvodnje. vatizaciju (HFP) odlučio je 18. prosinca da Željezaru ANKETA: HDZ-u 29,1, A SDP-u Split proda tvrtki Armko- 23,2% smart iz Samobora. Hr- ZAGREB - Prema anketi Media metra, vatsko-ukrajinska tvrtka HDZ može s relativnim optimizmom Armkosmart ima kredit- gledati u izbornu 2007. jer stoji na čelu nu garanciju ukrajinske političke ljestvice. Telefonsko ispitivanje banke Prombank, ali i provedeno krajem prošle godine, koje zeleno svjetlo zaposlenič- je obuhvatilo čak 12 000 punoljetnih kog vijeća Željezare i dva ispitanika, pokazalo je da stranka Ive tamošnja sindikata za prihvaćanje njihove ponude. Riječ je o prodaji 89,34 postotnog Sanadera trenutačno osvaja 29,1 posto državnog udjela u Željezari Split po cijeni od 212,08 milijuna kuna, uz obvezu preuzi- glasova tzv. odlučnih ispitanika. Glavni manja svih zaposlenih i zapošljavanje 48 novih radnika u roku pet godina. konkurent, Račanov SDP, šest je posto- taka ispod HDZ-a. HSP s 11,5 zauzeo je treću poziciju, dok je HNS četvrti s 9,8. “ZIGANTE TARTUFI” ULAŽU 15 MILIJUNA KUNA Anketa Media metra upozorava da bira- BUJE – Istarski “Kralj tartufa”” Gian Carlo Zigante položio je temeljni kamen za prvu či još vide potrebu za parlamentarnim proizvodnu halu specijaliziranu za proizvodnju proizvoda od tartufa “Zigante tartufi ” djelovanjem Hrvatske stranke umirov- u Bujama u naselju Plovanija. “To je prva naša proizvodna hala. Objekt će biti veličine ljenika, kojoj daju 5,3 posto. 1 200 četvornih metara, a investicija je vrijedna 15 milijuna kuna”, kazao nam je Gian Šanse za ulazak u Sabor ima i HSLS, Carlo Zigante, vlasnik tvrtke Zigante tartufi d.o.o. Nova proizvodna hala imat će kapa- koji dobiva 4,9, a izgledi se pojačavaju citet proizvodnje do 5 000 staklenki na dan. Iz obrtničke obiteljske tradicije proizvod- najavljenom koalicijom s HSS-om, koji nje koja traje već tri desetljeća obitelj Zigante razvija se u ozbiljnog proizvođača, koji dobiva 6,1. 38 posto proizvoda izvozi ponajprije u SAD te u Europsku uniju. Zigante tartufi danas zapošljavaju šezdesetak zaposlenika. Pripremio: Hrvoje Salopek 12 matica siječanj/january 2007. SPAJANJE ZAGREBAČKE I VARAŽDINSKE BURZE ZAGREB - Potpisivanjem Ugovora o pripajanju 21. prosinca je i formalno počelo pripajanje Varaždinske burze Zagrebač- koj. Ugovor su potpisali direktori obiju burzi, Zagrebačke Roberto Motušić i Varaždinske Melita Marčeta. Ugovor o pripajanju još trebaju potvrditi Skupšti- ne Zagrebačke i Varaždinske burze. Na- kon pripajanja, koje se očekuje potkraj siječnja iduće godine, u Hrvatskoj će postojati samo jedna burza koja će po- slovati pod tvrtkom Zagrebačka burza, sa sjedištem u Zagrebu. PROŠIRENJE CEFTE VELIKA POBJEDA HRVATSKE DIPLOMACIJE BUKUREŠT - Pristupom Srbije, Crne Gore, BiH, Kosova, Albanije i Moldove u Bukureštu DO LJETA 200 NOVIH RADNIH je 19. prosinca proširena Cefta, koja sada ima deset članica. Uz Hrvatsku i Makedo- MJESTA U VINKOVCIMA niju, koje su otprije članice, u Cefti su do 1. siječnja i Bugarska i Rumunjska, koje će VINKOVCI - Predsjednik Hrvatskoga sa- istupiti iz članstva ulaskom u EU. Proširenje Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj bora Vladimir Šeks otvorio je u subotu trgovini, kao svojevrsnog gospodarskog “poligona” za zemlje koje žele ući u EU, ve- radove na po- likim je dijelom inicijativa Hrvatske i premijera Ive Sanadera, zatim prihvaćena i od duzetničkoj europskih institucija. U budućnosti bi Cefti trebala pristupiti i Ukrajina. Posebno je zone “Jošine” Sanaderu zahvalio predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić, rekavši da su svi u u Vinkovcima, regiji nakon inicijative hrvatskog premijera shvatili “koliko je bitna Cefta”. projektu vri- jednom 13,5 milijuna kuna, GOSPIĆ SVE USPJEŠNIJE RJEŠAVA zajednički fi - SVOJE PROBLEME nanciranom GOSPIĆ – Na kraju prve faze radova na obno- sredstvima pretpristupnog programa vi zgrade bivšeg Doma JNA i preuređenjem Cards, Ministarstva gospodarstva, HEP- objekta za potrebe braniteljskih udruga, a, te Grada Vinkovaca i Vukovarsko-sri- gradske knjižnice i informacijskog centra, u jemske županije. Poduzetnička zona koje je uloženo 3,6 milijuna kuna, priređen “Jošine” smještena je na istoku grada je blagdanski domjenak. Zgradu je otvorio uz cestovnu obilaznicu i trasu buduće- dopredsjednik Sabora Darko Milinović, koji ga Kanala Dunav - Sava, prostire se na je istaknuo prednost decentralizacije koju sedam hektara, s mogućnošću prošire- provodi Vlada. Gradonačelnik je u svojem nja, a na njoj će biti 35 parcela za koje obraćanju istaknuo brojne uspjehe u rješa- već postoje pisma namjere niza gospo- vanju problema grada, te naglasio početne darskih subjekata. Poduzetnička zona rezultate poslovne zone, koja bi iduće godi- trebala bi biti sagrađena do ljeta 2007., ne trebala rezultirati otvaranjem više od 500 a u njoj će se otvoriti između 150 i 200 novih radnih mjesta. radnih mjesta.

GEOFOTO SNIMA ALBANIJU IZ SABOR IZGLASOVAO ZERP (ZAŠTIĆENO EKOLOŠKO-RIBOLOVNO ZRAKA PODRUČJE) ZAGREB - Direktor zagrebačke tvrtke ZAGREB - Zadnjega dana ovogodišnjeg zasjedanja 15. prosinca, Hrvatski je sabor s 87 Geofoto Zvonko Biljecki i direktor alban- glasova ‘za’ i 18 ‘protiv’ prihvatio Vladin prijedlog izmjene Odluke o proširenju juris- skog Aluiznija (Agencije za legalizaciju, dikcije Hrvatske na Jadranu kojom će se Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas za članice urbanizaciju i integraciju nelegalnih EU početi primjenjivati najka- građevina) Shabana Memia potpisali snije 1. siječnja 2008. Ministar su potkraj prosinca ugovor o snimanju poljoprivrede Petar Čobanković iz zraka cjelokupnog teritorija Albanije istaknuo je veća proračunska radi izradbe zemljišnih knjiga. Vrijed- izdvajanja za ribarstvo, poput nost prve faze ugovora iznosi četiri mi- stotinu milijuna kuna za gradnju lijuna eura. Projekt fi nanciraju Svjetska ribarske fl ote, dok će se dodatni banka za obnovu i razvoj i albanska vla- novac za ribarske luke i veletrž- da. Ovo je najveći projekt u povijesti hr- nice osigurati idućim proračuni- vatskih geodetskih tvrtki koji se provodi ma i rebalansima. u inozemstvu. 13 matica siječanj/january 2007. HRVATSKA ZAJEDNICA U EKVADORU POSJET SREDIŠTU SVIJETA Na poziv Hrvata iz pomorskog grada Mante, udaljenog oko 300 km od glavnog grada Quita, posjetila sam i tamošnju hrvatsku koloniju ribara i brodara koji su došli iz Dalmacije i ovdje pronašli novi dom. U Manti ima dvadesetak dobrostojećih hrvatskih obitelji od kojih je najistaknutiji brodovlasnik (posjednik 5 tunolovaca) i tvorničar (tvornica za preradu tune) Ivo Cuka

Vulkan Tungurahua

ada, kad već pomalo padaju afričkih robova. naft a, plodna zemlja), a da su naši ljudi u zaborav događaji iz godine Računa se da u Ekvadoru živi oko 4 izuzetno dobro prihvaćeni te su u većini 2006., odlučila sam staviti na tisuće hrvatskih doseljenika i njihovih slučajeva pripadnici srednjeg i višeg papir jedno izuzetno lijepo potomaka. Većina hrvatskih sunarod- staleža. iskustvo za koje ne bih preža- njaka zainteresirana je za čvršću surad- Slila da ga ne podijelim s čitateljima ovih nju s domovinom svojih predaka na PODUZETNICI U GUAYAQUILU I stranica. svim područjima koja bi mogla biti od REDOVNICE U QUITU Riječ je o susretu koji sam imala s zajedničkog interesa. Treba napomenuti Tijekom tog izleta u središte svijeta u ekvadorskim Hrvatima posljednjih dana da je Ekvador, iako izuzetno zapuštena i nekoliko dana posjetila sam Guayaquil, studenoga prošle godine. Posao me od- siromašna zemlja (41 posto stanovnika Quito i Mantu, grad na obali oceana, gdje veo u Ekvador, zemlju na zapadnome živi ispod granice siromaštva), područje živi mala, ali aktivna hrvatska kolonija. rubu južnoameričkog kontinenta okre- velikih prirodnih bogatstava (more, U Guayaquilu sam se susrela s Ani- nutu, s jedne strane, Tihom oceanu, a, s druge, visokim Andama, gdje još uvijek Autorica u društvu nekoliko živih vulkana stražari nad re- ekvadorskih Hrvata likvijama etničkih naroda od kojih su Inke ostavili najvidljiviji trag. Republika Ekvador premošćuje nultu paralelu, a glavni grad Quito samo je 22 km zračne linije udaljen od ekvatora koji Indijanci zovu oblingo del mundo (pupak svijeta). Ekvador ukupno ima oko 13 milijuna stanovnika. U današnjem Ekvadoru pretežni dio stanovništva čineu mestizos (melezi), etnički Indijanci a potom bje- lačka manjina, te slijede crnci potomci

Napisala: Tuga Tarle 14 matica siječanj/january 2007. EGIDA tom, Darkom i Antoniem Maric Rierom, imućnim poduzetnicima, uzgajivačima banana, predstavnicima hrvatske zajednice koji nisu skrivali radost zbog mogućnosti da razgovaraju hrvatskim i da s nekim iz staroga kraja podijeli svoje osjećaje i sjećanja na dane provedene u starome kraju. U Quitu sam posjetila Klementinu Banožić, Ivu Jelić i Antonelu Medić, tri hrvatske redovnice reda Službenice mi- losrđa koje ondje provode humanitarni i obrazovni program brinući s ostalim sestrama o stotinjak djece čije su majke na izdržavanju zatvorskih kazni u strogim i strašnim ekvadorskim zatvorima. U redovničkoj su me misiji djeca štićenici ovoga katoličkog središta dočekale pje- smom i plesom iz bogate riznice njihove Crkva Sv. Franje u Quitu narodne baštine te s malim papirnatim hrvatskim stjegovima u rukama. Bio je to izuzetno dojmljiv susret s budućnošću pružanjem zdravstvene zaštite (zubar, Liz, podrijetlom Libanonka, okupljaju Ekvadora, s onima koji, evo, već danas, liječnik opće medicine, laboratorij, knjiž- oko sebe ljude šireći radost i vedrinu. Ivo zahvaljujući marljivim i dobrim redovni- nica), cjelodnevnim boravkom za uče- mi je bio domaćin. Organizirao je druže- cama znaju o Hrvatskoj, zemlji miljama nike i tečajevima kateheze. Sa sestrama nje za mjesne Hrvate u hotelu Oro Azul, udaljenoj od njihova sirotinjskog naselja. i simpatičnim parom Verom i Pablom gdje smo proveli jednu nezaboravnu U središnjoj redovničkoj kući u pratnji Klajićem prošetala sam Quitom koji večer uz hrvatsku pjesmu, dobro vino i časne sestre Klementine koja je Ekva- je riznica umjetnina i graditeljski biser mediteranske delicije. doru poklonila dvadeset godina svoga Južne Amerike. Vodio nas je Verin brat U Ekvadoru od 2004. djeluje i Hr- redovničkog života i u društvu njezinih Jaime, istinski stručnjak i zaljubljenik u vatsko-ekvadorsko društvo s predsjed- dviju hrvatskih kolegica uvjerila sam se ovaj prelijepi grad ovjenčan planinama i nikom, mladim odvjetnikom i poduzet- o mnogobrojnim aktivnostima kojima vulkanima. Nije ni čudno što je upravo nikom Luisom Avilesom Uscocovichem naše redovnice i druge njihove sestre Quitu pripala čast da njegova gradska na čelu koji se svim srcem zalaže za živu suradnice pomažu siromašnoj populaciji jezgra postane prvim spomenikom gra- komunikaciju hrvatske zajednice u Ekva- Quita organiziranjem tečajeva šivanja, đevinske baštine koji je UNESCO stavio doru. U tu svrhu pokrenuo je internetsku pod svoju zaštitu. stranicu društva i započeo pripreme za S redovnicama u Quitu grupni posjet Hrvatskoj sredinom ove RIBARI I BRODARI U MANTI godine. Ljubav i nostalgija za starom Na poziv Hrvata iz pomorskoga grada domovinom motiviraju ekvadorske Hr- Mante udaljenom oko 300 km. od glav- vate na nove planove i pothvate pa nije nog grada Quita, posjetila sam i tamoš- čudno što razmišljaju o tome da u bliskoj nju hrvatsku koloniju ribara i brodara budućnosti dobiju hrvatskoga počasnog koji su došli iz Dalmacije i ovdje pronašli konzula u svojoj sredini. Činjenica je da novi dom. U Manti ima dvadesetak do- gotovo svi još dobro govore hrvatski. brostojećih hrvatskih obitelji od kojih je Ovaj, nezaboravni susret s ekva- najistaknutiji brodovlasnik (posjednik 5 dorskim Hrvatima pokrenuo je poput tunolovaca) i tvorničar (tvornica za pre- zamašnjaka sve nas koji smo u njemu radu tune) Ivo Cuka. Ivo s prozora tvor- sudjelovali posvjedočivši još jednom o ničkog ureda promatra udaljeno sidrište potrebi takvih okupljanja, o poticajnim svojih brodova. Na istom sidrištu ima još energijama koje oni pokreću i o svježim nekoliko hrvatskih brodovlasnika pa se idejama koje naviještaju za budućnost. i ondje povremeno čuje hrvatski jezik, Naši pozdravi, zagrljaji i stisak ruku a boje našega, hrvatskog stijega krase na rastanku najbolji su svjedoci snage zidove brodskih kabina. Ivina uzorna emocija koje nas sve vežu za Hrvatsku. tvornica za preradu tune zapošljava 850 I dok su ovi Hrvati sidra života bacili radnika i posluje s brojnim tržištima u dno Tihog oceana u samoj je blizini svijeta, od Australije i Novog Zelanda do središta svijeta, sidro njihove najdublje EU i Sjeverne Amerike. Simpatičan i veli- nutrine još uvijek struže morsko dno kodušan Ivo i njegova vrijedna supruga hrvatskog Jadrana. ■ 15 matica siječanj/january 2007. 12. SAJAM KNJIGE U PULI SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI

Sajam je rastao i sazrijevao iz godine u godinu, a iza njega stoji ekipa zanesenjaka. Upravo zato, nije samo poezija pitanje srca nego i sam sajam

Vošten, Alida Bremer, Mauricio Ferlin, Vuković i Runjić. Vojo Šiljak, Aljoša Pužar, Gorka Ostojić Nagradom “Kiklop” nagrađeni su Cvajner i mnogi drugi. kao najbolje prozno djelo roman Igora Za Puljane, pa i za mnoge druge, to je Štiksa “Elijahova stolica”, najbolja je pje- godišnje kulturno zbivanje koje se s ne- snička zbirka “Uzimaj sve što te smiruje” strpljenjem iščekuje u predbožićno vrije- Ivice Prtenjače, najbolja debitantska me, i zbog izloženih knjiga, a još više radi knjiga “Welcome to Croatia” Kristijana susretanja s književnicima, nakladnicima Vujičića i Željka Špoljara, najbolja dječja i prevoditeljima uživo. Susreti s poznatim knjiga posvećena je Nikoli Tesli autora gostima održavaju se “na Doručku u Svjetlane Junaković i Vere Vujović. Naj- Kavani Mozart”, “Susretom u podne na boljom inozemnom knjigom proglašena faksu”, “Na kavi kod Domenica u kaza- je memoarska proza Orhana Pamuka Nakon svečanog otvaranja Sajma knjige u lištu” ili “ U suton s knjigom” u Domu “Istanbul, grad sjećanja”, a kao hit godine perivoju Doma hrvatskih branitelja, Puljani branitelja te Galeriji “Cvajner”. nagrađena je knjiga Ante Tomića “Gra- “navaljuju” u dvorane prepune knjiga Član programskog odbora Aljoša đanin pokorni”. Pušar istaknuo je kako se u više navrata Na kraju ovoga prikaza pozivamo i Puli je u prosincu, u pokušalo dovesti u vezu mlade i stare. očekujemo hrvatske književnike, znan- Domu hrvatskih branite- Tako su na ovom sajmu uz bok književ- stvenike i nakladnike iz iseljeništva, koji lja, održan 12. Sa(n)jam nim besmrtnicima i akademicima, kla- se bave navedenim temama, da se jave knjige u Istri, pulski sičnim hrvatskim sonetistima, nastupali na Sajam knjiga u Istri za godinu 2007. festival knjiga i autora, a i hrvatski mladi blogeri, dakle, “dečki iz Hrvatska matica iseljenika - Podružnica ovogodišnjaU tema bila je “Poezija je pita- kvarta”, što se smatra velikim uspjehom Pula, na posebnom odjeljku Sajma, svake nje srca”. Na Sajmu je bilo predstavljeno sajma. godine predstavlja jedan dio bogatoga oko 160 domaćih i stranih autora, knji- Među najuglednijima na Sajmu bili književnog nakladništva iz hrvatskog ževnika i prevoditelja te 270 nakladnika, su književnici Umberto Eco i Claudio iseljeništva. ■ izdavača i urednika s više od 20 tisuća Magris, Tonko Maroević, Josip Bratulić, naslova. Alida Bremer, Jakša Fiamengo, Predrag Danas je možda teško zamisliti da je Matvejević, Andriana Škunca, Daniel Sa(n)jam knjige u Puli, zatim u Istri, za- Načinović, Luko Paljetak, Sibila Petlev- počeo u običnoj maloj knjižari Castropo- ski, Milan Rakovac, Milana Vuković-Ru- la, prije dvanaest godina. Prema riječima njić, Zdravko Zima i mnogi drugi. Po- ravnateljice Sajma Magdalene Vodopije: sebno su još bili zastupljeni i književnici “Sajam je rastao iz sazrijevao iz godine u iz crnogorskoga pjesništva, a predstav- godinu, a iza njega stoji ekipa zanesenja- ljanjem njemačkog pjesnika Hansa Tilla ka. Upravo zato nije samo poezija pitanje nastavlja se suradnja Sajma knjige u Istri srca nego i sam sajam. Voljela bih da više i leipziškoga Buchmessea. nitko ne pita zašto je sajam knjige u Puli, Najuzbudljivija točka Sajma svaka- jer on jednostavno nigdje drugdje i nije ko je dodjela godišnje knjižne nagrade mogao nastati. Stoga ovogodišnju prired- “Kiklop”, rad kipara Josipa Diminića, bu posvećujem upravo tomu gradu”. brončane statue stiliziranoga mitskog Veliko zanimanje publike i masovna bića, visoke četrdesetak centimetara i posjećenost Sajma zasigurno su rezultat vrlo teške. Nagrada se dodjeljuje pretpo- višegodišnjeg truda i rada, ali i mašto- sljednjeg dana Sajma za više kategorija, vitosti i kreativnosti organizatora koji, pa je tako za najboljeg urednika progla- uz ravnateljicu Magdalenu Vodopiju, šen Zlatko Crnković u nakladničkoj kući čine Tereza Pulja, Nana Moferdin, Egle “Algoritam”, a najboljom bibliotekom proglašena je Biblioteka “Mitovi” ured- Matičin štand u Puli Napisala: Ana Bedrina nice Maje Šoljan u nakladničkoj kući 16 matica siječanj/january 2007. POHOD KARDINALA BOZANIĆA JAR-u ZAJEDNIŠTVO I ŽIVOTNOST NAŠE JUŽNOAFRIČKE ZAJEDNICE

Kardinal Bozanić je u razgovoru s našim iseljenicima istaknuo kako je prigodom svojega prvog pastoralnog pohoda hrvatskim vjernicima u JAR-u osjetio snažno zajedništvo i životnost zajednice kao i njihovu povezanost s voditeljem HKM-a fra Strčićem

Townu i Centar za izbjeglice, azilante i tražitelje u Durbanu. Za pohoda Južnoj Africi kardinal se susreo i s biskupima mjesnih Crkava, gdje žive hrvatski vjernici, apostolskim nuncijem u Južnoj Africi mons. Jamesom Patrickom Greenom, a pohodio je i Vele- poslanstvo RH u Pretoriji, gdje se susreo s veleposlanikom Ivanom Picukarićem. Središnji događaj kardinalova pastoralnog pohoda zbio se u nedjelju 3. prosinca, kada je u jedinoj hrvatskoj crkvi na južnoafričkom kontinentu, crkvi sv. Jero- Blagoslov kardinala Bozanića Nadbiskup zagrebački prigodom podjele nima u Johannesburgu, kada se na upri- okupljenim vjernicima sakramenta potvrde 12-orici krizmanika ličenom misnom slavlju prigodom 13. obljetnice posvete crkve, okupio impo- rigodom sedmodnevnog stigao 28. studenoga, a domaćin mu je zantan broj hrvatskih iseljenika. Tom je pastoralnog pohoda hrvat- bio voditelj HKM-a Sv. Jeronima fra prigodom kardinal podijelio sakramente skim katoličkim zajednicama Ivica Strčić. Za boravka u JAR-u kardinal potvrde dvanaestero krizmanika. U prat- u Južnoafričkoj Republici, je posjetio i hrvatske zajednice u Cape nji kardinala Bozanića bio je i direktor predsjednik Hrvatske bi- Townu, Vanderbijltparku i Durbanu, a Glasa Koncila vlč. Nedjeljko Pintarić. skupskeP konferencije, zagrebački nad- također je pohodio i veliko crnačko nase- Crkvu je godine 1993. posvetio biskup Josip Bozanić imao je priređene lje Sebokeng u kojemu djeluje fra Drago blagopokojni kardinal Franjo Kuharić zajedničke i privatne susrete s hrvatskim Vujević, te prihvatilište za napuštenu i za svojeg pohoda hrvatskim katoličkim iseljenicima. Od privatnih susreta bilje- bolesnu djecu Nazaret House u Cape zajednicama u JAR-u. ■ žimo kardinalov susret s obitelji Višić, uzornom katoličkom obitelji koja živi u Johannesburghu više od trideset godina. Obitelj je od početka uključena u rad hrvatske zajednice, a također je i stup Hrvatske katoličke misije Sv. Jeronima u Johannesburgu. Dolazak kardinala u njihov dom Nevenka i Mato Višić smatraju velikom časti i Božjim darom. Kardinal Bozanić je u razgovoru s našim iseljenicima istaknuo kako je prigodom svojega prvog pastoralnog pohoda hrvatskim vjernicima u Južnoj Africi osjetio snažno zajedništvo i život- nost zajednice, kao i njihovu povezanost s voditeljem HKM-a fra Ivicom Strčićem. Kardinal Bozanić je u Johannesburg

Napisala: Željka Lešić Kardinalov posjet obitelji Višić u Johannesburgu Snimio: vlč. Nedjeljko Pintarić 17 matica siječanj/january 2007. BARANJA – PRIRODA, BAŠTINA I GOSPODARSKI POTENCIJAL

Buđenje naše panonske oaze

Prostor od iznimnoga geopolitičkog značenja stoljećima je, pa i u nedavnoj povijesti, bio predmetom interesa osvajača, ponajviše zbog svojega poljoprivrednog potencijala

labiji poznavatelji zemljopisa vraćeni Hrvatskoj, a država u tvrtki koja opljačkan i oštećen, a zahvaljujući sred- istočne Hrvatske teško će od- upošljava dvije tisuće stanovnika zapo- stvima Ministarstva kulture napokon je vojiti Baranju od Slavonije. No, činje sanaciju. Poslovni neuspjesi, česta potkraj prošlog ljeta započela i njegova dvije pokrajine neraskidivo po- kašnjenja i neisplate plaća rezultirali su obnova. Dvorac je sagraen u 19. sto- vezane pod pojmom hrvatske nizom štrajkova sve do godine 2004. i ljeću i nakon završetka radova postat Sžitnice imaju sasvim različitu povijesnu i konačne privatizacije. Belje je otkupila će luksuzni hotel za zaljubljenike u kulturnu pozadinu. Baranja, zemljopisno tvrtka Agrokor, u vlasništvu Ivice Todo- lov. Obnovit će se i rezidencijalna vila, područje omeđeno Dravom i Dunavom, rića, a 2004. postaje godina prekretnica poznata i kao novi dvorac, koja je sagra- tijekom povijesti bila je jedinstveni za cijelu Baranju. Nizom investicija i ena 1976. na zahtjev Josipa Broza Tita, dio Mađarske, dok je njezin južni dio otvaranja novih pogona Belje se vraća u čestog gosta Tikveša. tek po završetku Prvoga svjetskog rata društvo uspješnih hrvatskih tvrtki čije su Kopački je rit smješten na području pripao tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata dionice posljednjih mjeseci pravi hit na Općine Bilje, na turističkom planu tre- i Slovenaca. Prostor od iznimnoga geo- burzi. nutačno najuspješnijem dijelu Baranje. političkog značenja stoljećima je, pa i u No, Baranja nije samo poljoprivredna Petnaestak biljskih pansiona prošlog nedavnoj povijesti, bio predmet interesa oaza. Sa sve većom pažnjom pristupa se je lipnja bilo u potpunosti popunjeno osvajača, ponajviše zbog svojega poljo- prirodnim ljepotama i mogućnosti nji- privrednog potencijala. hova iskorištavanja za jačanje turističke Poljoprivreda je i danas glavni motor ponude. Naravno, posjetiteljima najpri- razvoja poslijeratne Baranje. Gotovo cije- vlačnije baranjsko odredište i dalje je lo desetljeće nakon mirne reintegracije u park prirode Kopački rit. Gotovo gospodarsku se utrku polako vraća po- 18 000 hektara jednog od najpoznatijih srnuli gigant Belje. Više od tristo godina europskih ornitoloških rezervata dom su star div na početku novog milenija uma- za 285 različitih vrsta ptica, četrdesetak lo je i sam postao dio bogate baranjske vrsta riba, ali i raznu divljač. Dio parka i povijesti. Nekadašnji poljoprivredno-in- dalje je, nažalost, pod minama, no lokal- dustrijski kombinat tijekom devedesetih ne vlasti nastoje kod mjerodavnih držav- je, u vrijeme srpske okupacije Baranje, nih organa izboriti što hitnije rješenje opljačkan i gotovo uništen. Nakon go- ovoga problema. dine 1998. Belje i Baranja ponovno su U sklopu parka turisti će pronaći i nadaleko poznati Tikveški dvorac. Detalj s Vinske ceste Napisao: Igor Gregorić Tijekom minulog desetljeća takoer je 18 matica siječanj/january 2007. EGIDA zbog Svjetskog ribolovnog prvenstva koje se održavalo na staroj Dravi, na samom ulazu u Bilje. Profesionalni ribiči došli su i iz Sjeverne Amerike te Azije, no zlatna medalja otišla je ekipi iz susjedne Srbije. Bilje je odnedavno s Osijekom povezano i biciklističkom stazom, a županijska Turistička zajednica zajedno s lokalnim vlastima želi cijelu Baranju premrežiti biciklističkim rutama za eko- loški i športski orijentirane turiste. Sam Kopački rit turizam je i najveća poveznica baranjskih općina. Turistička zajednica Bilja bi se, prema najavama, uskoro trebala povezano s tvrtkom Belje. Visoka stopa privatni sektor, gospodarstvo ovoga povezati s TZ-ima Kneževih Vinograda, nezaposlenosti ponukala je poduzetnije grada osnažuje i poslovna zona. Nakon Draža i jedinoga baranjskog grada Belog obitelji na okretanje seoskom turizmu. tvrtke Benneton koja je u Belom Ma- Manastira. Ideja se rodila prije nekoli- Osim lovnog turizma, sela Općine nastiru otvorila svoj pogon još 2000. ko godina, a njome se nastoji osnovati Draž posjetiteljima mogu ponuditi i godine, već ove godine trebala bi kre- Turistička zajednica Baranje kao prva druge zanimljivosti. Velik je turistički nuti proizvodnja biorazgradive plastike takva zajednice jedne regije u Hrvatskoj. potencijal Batine, podunavskog sela u tvornici investitora Borisa Mikšića, Naime, iako s mnogo potencijala, turi- koje je na kraju Drugoga svjetskog rata povratnika iz Sjedinjenih Američkih stičke zajednice malih baranjskih mjesta bilo poprište velike bitke njemačkih i Država. Uspjehe nekad jake beloma- same ne mogu prikupiti dovoljno novca sovjetskih vojnika. U spomen na stu- nastirske šećerane pokušat će ponoviti za jaču promociju u inozemstvu, gdje se deni 1944. i ondašnje žrtve na lesnoj nizozemsko-hrvatski GP Partners u i dalje najviše favorizira Jadran. planini iznad sela podignut je spomenik novoj škrobari. Turistički potencijal Kneževi Vinogradi tako zbog ne- koji posljednjih godina privlači zalju- regije prepoznali su i u Belom Manasti- dostatka novca još uvijek izvan granica bljenike u povijest. Lesno tlo Batine, ali ru. Prije nekoliko mjeseci otvoren je i domovine nisu mogli dovoljno predsta- i drugih obližnjih mjesta stoljećima je prvi baranjski hotel, Patria, s četrdesetak viti svoju bogatu ponudu vina. Vinske davalo mogućnost za gradnju nastambi soba i više od stotinu ležajeva. Smješten ceste Baranje, u selima Zmajevac i Suza, u planinama. Baranjski gatori, umjetne na ulazu u grad, na glavnoj prometnici, kriju najbolja vina kontinentalne Hr- špilje u planini, imaju ujednačenu tem- povezan je sa svim drugim znameni- vatske. Zmajevačke vinarije Gerštmajer, peraturu tijekom cijele godine i koristili tostima, a nastojat će privući lovačku Čočić, Marinčić i Josić, te vina Kolara su se mahom za skladištenje namirnica. klijentelu dubljega džepa. i Kovača iz Suze dobitnice su brojnih Postoje i primjeri stambenih gatora, Premda je stopa nezaposlenosti u nagrada. Pod administrativnom ovlašću uglavnom kod siromašnijega stanovniš- ovom zanimljivom kraju često dosezala Općine Kneževi Vinogradi nalazi se i tva. Te umjetne špilje pomalo su pale u i pedeset posto, usprkos ratnim razara- Karanac, odnedavno nositelj titule et- zaborav, no starije stanovništvo i dalje njima i brojnim ljudskim žrtvama, te nosela. Osim restorana Baranjska kuća, njeguje tradiciju. posrtanju gospodarstva pomaci su vid- ondje je smješteno i poznato imanje Sve su veće i gospodarske investicije ljivi i slobodno se može reći da Baranja obitelji Sklepić, koje posjetiteljima nudi – osim jačanja Belja nakon prelaska u ide dalje. U dobrom smjeru. ■ smještaj, domaću kuhinju, jahanje na konjima i druge užitke što ih pružaju blagodati seoskog turizma. I za one avanturističkog duha pronaći će se sadržaja. “Baranja Adventure Team” u džipovima vozi turiste zaboravljenim putovima u baranjskoj inačici “Cammel Trophyja”. Draž je smješten uz rijeku Du- nav, na samoj granici s Republikom Srbijom i brojna poljoprivredna ze- mljišta tamošnjih stanovnika i dalje su predmet spora. Neriješeno pitanje državne granice dovelo je do gubitka dijela posjeda na istočnoj obali. Sta- novništvo u kojem dominira maarska nacionalna manjina uglavnom se bavi poljoprivredom i mnogim je sponama Obnova dvorca Tikveš 19 matica siječanj/january 2007. Vijesti HR - kultura, zanimljivosti... PRIMORCU URUČENA POVELJA GRADA BJELOVARA BJELOVAR – Povelju kojom je proglašen počasnim građaninom Bjelovara preu- zeo je sredinom prosinca ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Pri- morac. Odluku je u rujnu donijelo Grad- sko vijeće i Gradsko poglavarstvo Grada Bjelovara. Primorac je za povelju predlo- žen zbog iznimnoga osobnog doprino- sa napretku Bjelovara. Nakon primanja Povelje ministar Dragan Primorac je u pratnji gradonačelnice Bjelovara Đurđe Adlešić razgledao objekt u izgradnji za četiri srednje škole u Bjelovaru.

U ZAGREBU SE OKUPILO 40 TISUĆA MLADIH KRŠĆANA IZ CIJELE EUROPE ZAGREB - Od 28. prosinca do 1. siječnja Zagreb je bio domaćin Europskog susreta mladih koji se okupljaju u ekumenskom duhu redovničke zajednice Taizéa. Riječ je o 29. skupu mladih kršćana koji se svake godine održava u nekoj europskoj metropoli. Na susretu je sudjelovalo oko 50 tisuća hodočasnika iz svih europskih zemalja koje je zagrebačka nadbiskupija smjestila po obiteljima u Zagrebu i okolici. Glavno središte okupljanja mladih bio je prostor Zagrebačkog velesajma, gdje su se svakodnevno održavali molitveni skupovi. Kardinal Bozanić je 31. prosinca u zagrebačkoj katedrali predvodio euharistijsko slavlje zajedno s braćom iz zajednice Taizéa, što je izravno prenositi talijanska i portugalska televizija. Susret je prema izjavama sudionika bio odlično organiziran, a mladi iz cijele Europe oduševilo je gostoprimstvo, komunika- tivnost i ljubaznost domaćina. Zagreb se također može pohvaliti da je jedan od triju gradova u kojima su svi hodočasnici bili smješteni po kućama.

PRIJEPORNA ODLUKA O TRGU DR. FRANJE TUĐMANA U ZAGREBU ZAGREB - U Zagrebu će se Trgom dr. Franje Tuđ- NAGRADA BORBENU VLADOVIĆU mana imenovati prostor tzv. Rudolfovih vojarni u NA DANIMA DOBRIŠE CESARIĆA zapadnom dijelu grada, odlučeno je 21. prosinca POŽEGA - Ovogodišnji laureat Dana većinom glasova zagrebačke Gradske skupštine Dobriše Cesarića, koji su u pjesnikovoj nakon duge i burne rasprave. Prijedlog je prihva- rodnoj Požegi trajali od 10. do 12. siječ- ćen s 26 glasova za (SDP - HSS - HSU), pet protiv nja, je zagrebačko-splitski književnik (HNS i SNL) i šest suzdržanih (HSP), dok su zastu- Borben Vladović, koji je, u konkurenciji pnici HDZ-a izašli iz vijećnice, uz obrazloženje kako između 70-ak rukopisa, nagradu za- žele dodatno naglasiti da je taj prijedlog za njih služio za neobjavljeno pjesničko djelo potpuno neprimjeren. Predsjednik za imenovanje “Slak uz prugu”. Priznanje je Vladoviću naselja, ulica i trgova Ivan Šikić, koji je podsjetio predano na pjesničkoj svečanosti, uz da je upravo na tom prostoru dr. Franjo Tuđman, nastup 15-ak domaćih i bosansko-her- na Cvjetnicu 1990. godine uoči prvih višestranačkih izbora, održao govor, obrazložio cegovačkih stihotvoraca, u požeško- je kako je primjereno da se ondje uredi prostor i na njemu postavi spomen-obilježje, me Gradskom kazalištu. Tom su večeri za što će se raspisati javni natječaj. “Svi imaju svoje velikane i imaju obilježja za njih, poezije, koju je svojim nezaboravnim a prijedlog da se livada bez imena nazove po prvom hrvatskom predsjedniku govori interpretacijama oplemenio Ibrica koliko cijenimo sebe”, rekla je Katarina Fuček u ime Kluba HDZ-a. Jusić, okrunjeni ovogodišnji, peti po redu Cesarićevi dani. Kao i proteklih godina, na Cesarićevim susretima u NAJPOPULARNIJA IMENA LANA I LUKA Zlatnoj dolini priređen je i skup posve- ZAGREB - Ove godine, baš kao i prošle, najpopularnije muško ime u Zagrebu bilo je ćen nekomu od njegovih zaslužnih su- Luka - 297 dječaka rođenih u 2006. nosi upravo to ime. Top-lista muških imena vrlo građana. Ovaj put bio je to akademik malo se izmijenila u usporedbi s prošlom godinom. Drugo mjesto pripalo je imenu Matko Peić (1923. - 1999.), slavonski Ivan (226), treće Marku (204), a slijede Filip, Karlo, Antonio, Petar, Leon, Patrik, Fran i slikar, lirski putopisac, esejist, povjesni- Lovro. Što se imena djevojčica tiče, lanjsku vodeću poziciju Petri je uzela Lana pa tako čar umjetnosti, folklorist... ove godine 205 novorođenih djevojčica nosi to ime. Drugo je mjesto pripalo Luciji (159), treće Petri (156), a slijede Ana, Ema, Dora, Nika, Sara i Lara. Pripremio: Hrvoje Salopek 20 matica siječanj/january 2007. NOVINARKA ANA RUKAVINA OSOBA GODINE ZAGREB - Dvjesto novinara, urednika i direk- tora najznačajnijih domaćih medijskih kuća nedavno preminulu novinarku Anu Ruka- vinu proglasilo je osobom godine u anketi Media Servisa. Mlada novinarka Vjesnika uputila je ljetos hrvatskoj javnosti poziv za pomoć pod nazivom “Želim život” u nasto- janju da prikupi novac za nastavak liječenja od opake bolesti. Nažalost, smrt je bila brža, a njezina je posljednja želja bila osnivanje OBILJEŽENA 480. OBLJETNICA zaklade pod istim imenom i usmjeravanje SABORA NA CETINU prikupljenih sredstava za čuvanje matičnih stanica, nužnih za liječenje osoba obolje- CETINGRAD - Na Novu godinu 1. siječnja lih od leukemije i karcinoznih bolesti. Nagradu za osobu godine u ime preminule Ane u kordunskom selu Cetingradu svečano Rukavine primila je njezina sestra. Zahvalila je svima koju su Ani pomogli u borbi s je obilježena 480. obljetnica cetinskog teškom bolešću i podržali njezinu ideju za osnivanje Zaklade i otvaranje banke matič- sabora na kojem je za hrvatskoga kralja nih stanica i registra davatelja koštane srži. Njezin apel “Želim život!” odjeknuo je toli- izabran Ferdinand Habsburg. U povodu ko snažno da cijela hrvatska javnost želi da se akcija koju je Ana pokrenula nastavi. toga je gospićko-senjski biskup Mile Bogović predslavio misu u župnoj crkvi Uznesenja BDM. Zajedno s mjesnim župnikom mons. Marijanom Ožurom i s okupljenim vjernicima, biskup Bogović obišao je stari grad Cetin. “Odluka koju su donijeli hrvatski sabornici okrenula je tadašnju Hrvatsku Europi i inspirativna je za današnju Hrvatsku kada se donose značajne odluke za njezinu budućnost”, istaknuo je mons. Bogović.

HRVATSKI FILMOVI NA AMERIČKOM FESTIVALU PALM SPRINGS - U Palm Springsu u Ka- PODIJELJENO VIŠE OD 4 000 OBROKA BAKALARA liforniji sredinom siječnja održan je 18. SPLIT – Na splitskoj Prokurativi podjelom više od četiri tisuće besplatnih obroka ba- međunarodni fi lmski festival na kojem kalara i natjecanjem u spremanju fritula održana je tradicionalna božićna svečanost je prikazano rekordnih 254 fi lma iz 73 “Splitu s ljubavlju”, pod pokroviteljstvom Grada i Splitsko-dalmatinske županije. Više zemlje, među kojima su četiri fi lma sni- od tone najkvalitetnijega bakalara, donaciju ribara iz Norveške, spremili su članovi mljena u Hrvatskoj ili u koprodukcijama udruge “Dalmatinski kuhar”, a obroke su dijelili gradski i županijski čelnici te poznati u kojima je Hrvatska sudjelovala. Pozor- glazbenici. nost publike i kritičara privukli su naši fi l- movi “Libertas” Veljka Bulajića i “Karaula” Rajka Grlića. SVEČANO PROSLAVLJEN DAN UMJETNIČKOG PAVILJONA ZAGREB - Pred brojnim umjetnicima, kulturnim i javnim djelatnicima u Zagrebu je svečano proslavljen 15. prosinca, Dan Umjetničkog paviljona, najstarijeg i najpoznati- 20 HRVATA OZLIJEĐENO U jeg izložbenog prostora u Hrvatskoj. Bilo je to prisjećanje na 15. prosinca 1898., kada PROMETNOJ NESREĆI U AUSTRIJI je Umjetnički paviljon otvoren za javnost. Ravnatelj Umjetničkog paviljona Radovan SALZBURG – U teškoj prometnoj nesre- Vuković istaknuo je da je ta godina bila presudna u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, a ći bosanskohercegovačkog autobusa, danas ona pripada povijesti hrvatske kulture i umjetnosti. Podsjetio je da je moto koja se dogodila 17. prosinca u 0,45 sati ovogodišnje proslave “Paviljon u novom svjetlu” jer je ove godine Umjetnički paviljon na austrijskoj autocesti “Tauerautobahn” dobio novu rasvjetu, prijeko po- (A10) na izlazu iz Tauerntunela, ozlijeđe- trebnu da ubuduće može provesti no je 45 osoba, među kojima 20 putnika i najzahtjevnije projekte s područ- iz Hrvatske. Autobus koji je vozio na re- ja suvremene umjetnosti. Vuković laciji Zagreb – Salzburg udario je u be- je podsjetio da su ovu godinu u tonski rubnik 20 m iza sjevernog izlaza Umjetničkom paviljonu obilježile iz tunela i prevrnuo se. U autobusu na retrospektivne izložbe vodećih hr- kat bila su 53 putnika od kojih je većina vatskih umjetnika Ivana Kožarića, zadobila posjekotine i lakše ozljede, a Ive Kaline i Ede Kovačevića. petero ih je ozbiljnije ranjeno, ali nitko kritično. 21 matica siječanj/january 2007. OSNOVAN SAVJET ZA TRAJNU SKRB O ŠIBENSKOJ KATEDRALI LIPOTU U DOTU!

Želimo ponovno oživjeti ideju katedralnoga vijeća (Con- a nije bilo Šibenika i Šibenčana, ne bi bilo ni silo) koje se je više stoljeća, od 1441. godine brinulo o katedrale – rekao je svo- njoj, i formirati stalni pogon za njezino uzdržavanje – tvornicu jedobno, promovirajući katedrale (fabrice ecclesie cathedralis) – kaže dr. Marković monografi ju Šibenska Dkatedrala, njezin autor prof. dr. Radovan Ivančević, možda ponajbolji naš prouča- vatelj i poznavatelj katedrale sv. Jakova i vjerojatno najuporniji promicatelj njezine posebnosti i iznimnoga značaja za povijest kasnogotičko-ranorenesansnog graditeljstva. I možda bi upravo pokoj- nom profesoru, vrsnom povjesničaru umjetnosti, bilo osobito drago čuti re- centnu odluku Šibenčana da će, baš kako bijaše u doba njenoga nastajanja i meštri- je Jurja Dalmatinca, Nikole Firentinca i drugih (gradnja je započela 1431. i trajala je više od stotinu godina), u Šibeniku čiji je spomen u kulturnome svijetu gotovo istovjetan s imenom katedrale, tako biti i danas. Dakle, osnovan je Stručni savjet za sakralnu baštinu Šibenske biskupije, o čemu njegov predsjednik dr. Predrag Marković, profesor na Katedri za povijest umjetnosti zagrebačkog Filozofskog fakulteta, kaže: - Osnovna ideja pri osnivanju Savjeta bila je stvaranje jedinstvenog stručno- nadzornog tijela koje će trajno brinuti o Katedrali, njezinu održavanju, zaštiti i odgovarajućoj prezentaciji. Naime, ovako izuzetan spomenik nacionalne i svjetske kulturne baštine zahtijeva posebnu insti- tucionalnu skrb koja će na ponajboljim svjetskim iskustvima u upravljanju i vođe- nju srodnih spomenika, u pravilu velikih europskih katedrala, brinuti o svim nje- zinim potrebama, od stručnih konzerva- torskih do fi nancijskih. Drugim riječima, želimo ponovno oživjeti ideju katedralnog Vijeća (Consilo) koje je više stoljeća, od 1441. godine brinulo o njoj, i formirati stalni pogon za njeno uzdržavanje – fabri- ku katedrale (fabrice ecclesie cathedralis). Pišući doktorat o šibenskoj katedrali, shva- tio sam da mnoga važna pitanja u vezi s njenom građevinskom strukturom, krono- logijom i izgradnjom, pa i samim autor- stvom, zapravo nisu adekvatno riješena i da tek čekaju prave i precizne odgovore.

Napisala: Ksenija Erceg 22 matica siječanj/january 2007. Inicijativa o obuhvatnijoj, kvalitetnijoj i trajnoj skrbi za šibensku prvostolnicu potekla je od šibenskoga biskupa mons. Ante Ivasa, a onda su se nje objeručke prihvatili i u gradu i izvan njega. Jer, kaže biskup, boraveći iz dana u dan u katedrali, uz ljepotu koju je teško iskazati riječima i veliki ponos što ga baštinimo, s vremenom je počeo primjećivati i manje lijepe stvari - sve one ‘nuspojave’ Umjetnici u radionici Jurjeve katedrale što su ih donijeli zub vremena i naša nedovoljna briga, i koje su rezultirale Ivas odaslao je poziv većemu broju slika- i, uz rovinjsku Svetu Eufemiju jedini Ivasovim zaključkom da je “svaki kamen ra, kipara, grafi čara širom Hrvatske da pojedinačni zaštićeni spomenik na toj žedan brige”. A i monitoring konstrukcije se okupe u likovnoj radionici nazvanoj prestižnoj listi (sve su ostalo zaštićene katedrale koji se kontinuirano provodi Jurjevom katedralom. Prodajom jednog spomeničke jezgre i kompleksi objekata). od 1977. godine, i obuhvaća mjerenje dijela tako nastalih umjetnina prikupljao Ovaj SOS za šibensku prvostolnicu napona u konstrukcijskim elementima bi se novac za zahtjevnu zaštitu i rea- aktualizirao je i pitanje osnivanja kate- katedrale i mikroklimatskih uvjeta u njoj, stauraciju, a ostala bi umjetnička djela dralnog muzeja. Ne samo zbog toga što egzaktno je potvrdio razvoj tih nuspo- obogatila pripadajući umjetnički fundus je katedralno blago i biskupijska sakralna java. Ili, preciznije, kako to strukovno šibenske prvostolnice. baština razasuta na više strana, dakle, objašnjava arhitekt konzervator Miroslav Mons. Ivas bio je u pravu: odazvao neadekvatno pohranjena i nedostupna Škugor iz šibenskoga Konzervatorskog se velik broj pozvanih, prikupljeno je široj javnosti, nego i zato što po propozi- odjela, te viši savjetnik u Ministarstvu više od 60 radova raznorodnih autora i cijama UNESCO-a sve takve građevine kulture, vlaga u kontaktu sa solima i izvedaba koje su Šibenčani i drugi zainte- na listi zaštićene kulturne baštine moraju drugim agresivnim sastojcima iz atmos- resirani mogli vidjeti na nedavnoj izložbi. imati pripadajuće muzeje. Već se zna da fere uzrokuje kemijske reakcije koje teško Priredio ju je prof. Pavao Roca, ravnatelj će budući katedralni muzej biti smješten oštećuju kamen. A višegodišnja su mje- Galerije sv. Krševana, dobri duh šibenske u palači Galbiani, u prekrasnom zdanju u renja pokazala i da su naponi povećani, likovne scene i, uz šibenskoga kipara šibenskoj Kalelargi, također spomeniku tj. da se događaju mikropomaci nevidljivi Aleksandra Alu Guberinu, jedan od pr- kulture. No ne zna se kada će se to do- ljudskom oku, pogotovo u južnom zidu, vih koji se pridružio biskupovoj zamisli o goditi jer (kronično) nedostaje sredstava zbog kojih se osjeća tenzija u cijeloj ka- organiziranju radionice Jurjeva katedrala. za njezino uređenje. Pa uz pouzdanje u tedrali. Kao posljedica tih mikropomaka Radovi su, zbog brojnosti, izloženi i u Providnost Božju i obveze koje spram nastaju vidljive konstruktivne pukotine Galeriji sv. Krševana i u Galeriji Matija. kulturne baštine ima pripadajuće Mini- u južnom transeptu katedrale, na kapite- Među njima su ulja na platnu i staklu, starstvo kulture, msgr. Ivas poluozbiljno lima složenih stupova križišta i na prvim akvareli, pasteli, serigrafi je, tapiserije, kaže da valja biti pragmatičan i moliti i stupovima glavnogabroda katedrale. reljefi u drvu, radovi u kamenu, mramo- - izvan crkve – političare, diplomate i sve Ponukan, dakle, istodobno ‘golim ru, gipsu, ali i novije tehnike, primjerice druge koji zatravljeni ljepotom šibenske okom’ i preciznim pokazateljima, i uvje- ink-jet. Među njima su Švaljek, Gube- katedrale mogu i hoće priložiti nešto ren da bi najosjetljiviji na njegov SOS za rina, Hraste, Straža, Botteri Dini, Dora novca za njezin dug i zdrav život. Inače, katedralu mogli biti umjetnici, biskup Kovačević, Lovrić Caparin, Propadalo, trenuačtno se restauriraju sjeverni portal Janković, Trebotić, Marcela katedrale i njezina krstionica, a završetak Munger, Antolčić..., po- radova predviđen je za kraj siječnja ove znata i manje znana imena, godine. današnji Jurjevi kolege Stručni savjet za sakralnu baštinu - kako ih je nazvao šibenski Šibenske biskupije najprije je takvo ‘’po- biskup. vjerenstvo’’ osnovano u Hrvatskoj po I svi su sudionici, od bi- uzoru na mudre običaje iz doba renesan- skupa do umjetnika, sigur- se. Čine ga veliki znalci i veliki entuzijasti ni da će već dogodine radi- – povjesničari umjetnosti, konzervatori, onica biti međunarodnog akademici, crkveni oci - baš kako i priliči karaktera, još većeg odziva i posebnosti i ljepoti katedrale. Ova bi šireg odjeka, i da je ovo tek odluka Šibenčaoniva mogla (i morala!) početak pametne, ustraj- biti putokaz drugima jer još je kamenih ne i predane skrbi koju i drugih, starih i manje starih ljepota u dugujemo umijeću naših ovoj zemlji koje treba čuvati i očuvati. Ili, predaka i ljepoti katedrale. kako bi to u Šižgorićevoj elegiji II. zapi- Inače, šibenska je katedrala sao biskup Ivas (kad nije pragmatičan, sv. Jakova od godine 2000. onda je poetičan): ‘’Ovu pustu lipotu,/ na popisu UNESCO-a kao vašoj ljubavi, dišpetu i motu,/ ostavljan u zaštićeni spomenik kulture dotu.../Dico moja’’. ■ 23 matica siječanj/january 2007. OBNOVLJEN PORTAL ZAGREBAČKE KATEDRALE Zabljesnulo sakralno remek-djelo

Nakon toliko godina dugotrajne obnove Katedrale ljudi je, unatoč brojnim obvezama, Zagrebu su zaboravili kako izgleda najatraktivniji sakralni portal darovati svoje umijeće. u Hrvatskoj – kaže dokustos katedrale preč. Mijo Gabrić “Nakon toliko godina dugotrajne obnove Katedrale ljudi su zaboravili kako izgleda najatraktivniji sakralni portal u Portal zagrebačke katedrale Hrvatskoj”, kaže dokustos katedrale preč. prigodom blagoslova Mijo Gabrić. Najveći portal u zemlji, dodaje Gabrić, prepun je sitnih detalja kojima dosadašnja rasvjeta nije omogući- vala da dođu do izražaja. “Rasvjetna tijela iz sustava javne rasvjete, koja su do sada portal osvjetljavala s velike udaljenosti, nisu u mogućnost prikazati katedralu u svoj ljepoti njenih iznimnih detalja”, kaže Gabrić. Postavljanjem rasvjetnih tijela na samom portalu i tornjevima Katedrale, dodaje Gabrić, jedna od najznačajnijih sakralnih građevina u Hrvatskoj postat će remek-djelo dana i noći, a posjetitelji će noću katedralu moći vidjeti iz potpuno nove perspektive. “Trenutačno je obnovljena tek četvr- tina katedrale. Po skorašnjem otkrivanju sjevernog, uslijedit će obnova južnog zvonika i potom cijele katedrale. Za sada će biti osvijetljen samo središnji portal, a ardinal Josip Bozanić vih iznimnih detalja. Radovi majstora za po segmentalnom dovršavanju radova bit blagoslovio je 14. prosinca vanjski dizajn rasvjete u svijetu su na vi- će osvijetljeni i ostali dijelovi katedrale”, središnji portal Zagrebačke sokoj cijeni, no Youri Agabekov odlučio priča Gabrić. ■ katedrale, čime je svečano obilježen završetak dvo- Otac Yourija Agabekova, Kgodišnjih radova na obnovi središnjeg rodom iz Zagorja, prezi- dijela zapadnog pročelja. Zagrepčani me Žerjavić promijenio je i posjetitelji Zagreba ponovno mogu nakon što je - kao austro- uživati u sjaju katedrale, koji joj je nakon ugarski vojnik - zarobljen potresa 1880. podario njemački arhitekt na ruskoj fronti u Prvome Hermann Bollé. svjetskom ratu, gdje je i U svoj ljepoti 312 četvornih metara ostao živjeti. Kad je Youri obnovljenog portala građani će od sada bio desetgodišnji dječak, moći uživati i noću jer će biti osvijetljen njegova se obitelj vratila u tadašnju Jugoslaviju i poput najpoznatijih kulturnih zname- živjela na relaciji Beograd nitosti svijeta. Youri Agabekov, svjetski - Zagreb. Sedamdeseto- poznati stručnjak za rasvjetu, u čijoj se godišnji Youri već gotovo Youri Agabekov impozantnoj zbirci nalazi i osvjetljavanje 50 godina sa suprugom pariškog muzeja Louvre, Prinčeve pa- Brankom živi u Ženevi, a uz Zagreb ga, kaže, vežu lijepe uspomene iz mladosti. lače u Monaku, Vatikana, Boljšoj teatra “Hrvatska je domovina mojih roditelja. Osjećam se Zagrepčaninom, dijelom pre- u Moskvi i brojnih drugih kulturnih divnog grada u kojemu imam nebrojeno divnih prijatelja iz djetinjstva”, kaže Aga- znamenitosti svijeta, osvijetlio je portal bekov. Kad uhvati slobodnog vremena, s radošću dolazi u Zagreb - i svaki se put istaknuvši sve posebnosti i ljepotu njego- oduševi njegovim napretkom i razvojem. “Zagreb sve više postaje velegrad, a ima sposobne ljude, kulturne, inteligentne i obrazovane stanovnike, koji znaju raditi.” Pripremio: Hrvoje Salopek 24 matica siječanj/january 2007. VELIKI JUBILEJ KATOLIČKOG ČASOPISA 500 brojevaVeritasa, glasnika sv. Antuna Padovanskoga

Pokretač lista o. Ivon Ćuk bio je jedan od malobrojnih akreditiranih novinara na Koncilu s hrvatskih prostora. Zanimljivo je da su za Glasnik pisala i poznata novinarska imena pod pseudonimima

rije 45 godina u travnju godine 1962. o. Ivon Ćuk pokrenuo je časopis Glasnik sv. Antuna Padovanskoga. Bilo je to prvo katoličko glasilo u hrvatskomP narodu koje je počelo izlaziti nakon Drugoga svjetskog rata. Poslije će početi izlaziti Glas Koncila. Prvi broj Glasnika tiskan je na 12 stranica u 4 000 primjeraka, a vlasnik i izdavač bila je Provincija Franjevaca konventualaca iz Zagreba. Naklada se povećava pa tako već 1964. doseže do 33 000 primjeraka, a rekordna je bila 1966., kad se tiskao u 40 000 primjeraka. Bile su to teške i olovne godine u komunističko-ateističkom okružju, kad se za jednu napisanu ili izgovorenu riječ koja nije bila po volji vlasti odlazilo u tamnicu. Tako je i glavni urednik o. Ivon Ćuk zbog jednog članka o stanju Crkve urednicima fra Iliji Miškiću i Marku u socijalističkim zemljama objavljenog i pisca više knjiga. Pogled u povijest od 1. Puškariću, Ani Penić, novinarki i surad- u prosinačkom broju 1967. osuđen na do 500. broja sažeto je iznio fra Ljudevit nici, Ivanu Cvitiću, vlasniku tiskare “A. devet mjeseci zatvora, a naklada je zapli- Maračić koji je i sam bio urednik punih G. Matoš” iz Samobora koja godinama jenjena i uništena. Časopis će promijeniti 25 godina. Podsjetio je da je pokretač li- tiska i sponzorira Veritas. Veličanstveni ime u Veritas i pod tim imenom izlazi do sta o. Ivon Ćuk bio jedan od malobrojnih glazbeni ugođaj dali su: Nonet franjevaca danas, kad je u prosincu 2006. svečano akreditiranih novinara na Koncilu s hr- konventulaca, obitelj Stašić, otac Petromil proslavio 500. broj. vatskih prostora. Zanimljivo je da su za kao tenor i sinovi Antun i Leopold kao Petstoti broj tiskan je u boji u novom Glasnik pisala poznata novinarska imena violinisti uz glasovirsku pratnju maestra dizajnu na 44 stranice, a kao prilog imao pod pseudonimima. Pozdravnu riječ Stjepana Mihaljinca. Voditeljica progra- je reprint izdanja prvoga broja iz travnja izrekao je mons. Ivan Devčić, nadbiskup ma bila je Lejdi Oreb. 1962. Svečana akademija u prigodi 500. riječki, koji je i predsjednik Odbora za Svetom misom zahvalnicom koju je u broja održana je 8. prosinca 2006. u dvo- sredstva društvene komunikacije Hrvat- crkvi sv. Antuna Padovanskog u Zagrebu rani zagrebačkog samostana franjevaca ske biskupske konferencije, i tom prigo- predslavio riječki nadbiskup mons. Ivan konventualaca na koju su došli urednici, dom otvorio redizajniranu web stranicu: Devčić uz koncelebraciju više svećenika suradnici, čitatelji, podupiratelji, kao www.ver.hr. Prigodne plakete “Veritas pred brojnim čiteteljima Veritasa i štova- i urednici drugih katoličkih glasila i, 500.”, rad akademskog kipara Vlade Ra- telja svetog Antuna završena je proslava naravno, redovnički i crkveni uglednici. dasa, dodijeljene su: fra Ljudevitu Ma- 500. broja Veritasa. Glavni urednik Veritasa fra Ivan Bradarić račiću, dugogodišnjem uredniku, Miri Hrvatska provincija svetoga Jeronima otvorio je svečanu akademiju i prisjetio Beutz, dugogodišnjoj tehničkoj urednici, franjevaca konventualaca nastavlja izda- se pokojnog prvoga urednika o. Ivona fra Marku Tascaju, provincijalu Padovan- vati Glasnik sveca svega svijeta, za koji Ćuka, dugogodišnjeg tajnika o. Ante ske provincije franjevaca konventualaca, će, nadamo se, uz nove, mlade suradnike Baotića i nedavno preminulog velikog fra Ivici Radeljaku, ravnatelju Doma sv. povećati broj stranica, a nakladom sustići teologa o. Celestina Tomića, kolumnista Ante u Zagrebu, mons. Ivanu Devčiću, svoje prethodnike iz šezdesetih godina riječkom nadbiskupu, fra Zvonimiru prošloga stoljeća kad je izlazilo nekoliko Napisao: Šimun Penava Zlodiju, članu uredničkog vijeća, bivšim desetaka tisuća primjeraka. ■ 25 matica siječanj/january 2007. Manjinske vijesti

BOŽIĆNI KONCERT U UDINAMA ITALIJA - Hrvatsko-talijanska udruga iz Udina okupila je na božićnom koncertu održanom sredinom prosinca brojnu publiku koja je uživala PROPAO POKUŠAJ OSNIVANJA u tradicijskim hrvatskim pjesmama u BUNJEVAČKE MANJINE izvedbi vokalne skupine “Zvir” iz Jele- MAĐARSKA - Inicijativu etničke grupe nja. Bila je to ujedno i prigoda, kako je Bunjevaca koji kao državljani žive u Re- naglasila predsjednica Udruge Tatja- publici Mađarskoj da im se prizna status na Mastnak, da se podsjeti na to da je nacionalne manjine, a s tim u vezi i pra- Udruga formalno osnovana prije dvije vo osnivanja posebne nacionalne sa- godine. U tom razdoblju zabilježila je mouprave kao što su je osnovale i druge vrlo vrijedne projekte koje je ostvarila priznate nacionalne manjine u Republi- u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika - podružnicom Rijeka. Jedan od posljed- ci Mađarskoj, Mađarski je parlament ve- njih u nizu, bio je seminar za studente Sveučilišta iz Udina koji je ostvaren ovog ljeta likom većinom odbio. Naime, na osnovi u Rijeci u suradnji s riječkim Sveučilištem. prethodno izraženog stajališta Mađar- ske akademije znanosti da su Bunjevci kao etnička grupa dio hrvatskog naroda BOKELJSKA POMORSKA te prijedloga Vlade Republike Mađarske BAŠTINA da se ta inicijativa Bunjevaca odbije Ma- ZAGREB – U povodu 80. obljetni- đarski je parlament na sjednici održanoj ce Hrvatske bratovštine Bokeljske dana 18. prosinca 2006. odbio tu inicija- mornarice 809 Zagreb postav- tivu Bunjevaca. Tako je u Mađarskoj ne- ljene su u Gliptoteci HAZU dvije slavno propao pokušaj grupe Bunjevaca izložbe – “Slikarsko djelo Bartula da osnuju bunjevačku nacionalnu ma- Ivankovića (1815.-1898.)” i “Bokelj- njinu i manipulacija s Bunjevcima, koja ska mornarica i njeni kapetani”. U se uporno provodi u Republici Srbiji s ci- prigodi svečanog otvaranja izlož- ljem razbijanja hrvatskoga nacionalnog be, 16. prosinca, ministar kulture korpusa. Božo Biškupić naglasio je sljede- će: “Hrvatska kulturna baština, a o tome svjedoči i današnja izložba, 70. OBLJETNICA HKUD-a nezaobilazna je sastavnica crnogorske povijesti i kulture – ona je duboko utkana u “VLADIMIR NAZOR” IZ SOMBORA temelje suvremene Crne Gore. Naša je zajednička briga da tu bogatu kulturnu bašti- VOJVODINA - Početkom prosinca dvod- nu očuvamo i valoriziramo, ali i da pripadnicima hrvatskog naroda u Crnoj Gori, kao nevnim je programima obilježena 70. i crnogorskoj manjini u Hrvatskoj, omogućimo rad na projektima koji će prezentirati obljetnica HKUD-a “Vladimir Nazor” iz suvremenu kulturnu produkciju naših dviju država”. Sombora. Proslava je počela književnim, etnografskim i likovnim programom, zatim svečanom akademijom u velikoj FILMOVI RAJKA LJUBIČA O HRVATIMA U SUBOTICI dvorani Skupštine Općine Sombor. U ZAGREB - Dva su dokumentarna fi lma redatelja, snimatelja i montažera Rajka Ljubiča svojem govoru na akademiji predsjed- iz Subotice prikazana na fi lmskoj tribini održanoj 15. prosinca 2006. u Kulturnoin- nik HKUD-a Šima Raič upoznao je uzva- formativnom centru, popularnom KIC–u, u Zagrebu. U prikazanim dokumentarnim nike s bogatom poviješću te hrvatske i dokumentarno-igranim udruge osnovane prije 70 godina pod fi lmovima govori se o Hrva- imenom “Miroljub”. Vrhunac obilježava- tima u Bačkoj, njihovoj kul- nja obljetnice bila je večernja priredba turi i stvaralaštvu i o etno- održana u Hrvatskom domu u Sombo- grafskim značajkama. Prvi ru. U dvosatnome kulturnom programa fi lm Tkanje i vezovi govori o publika je uživala u nastupu folklornog, vrijednosti i značenju, ali i o dramskog i recitatorskog odjela “Vladi- značajkama narodnih ruko- mira Nazora”. Uz domaćine nastupile su tvorina Hrvata Bunjevaca, a i gostujuće skupine iz Rešetara i Sesvet- drugi je fi lm Čukundidino skog Kraljevca (Hrvatska) te iz Bačkog zrno ora ilustrirana i animi- Monoštora. rana narodna bajka bunje- vačkih Hrvata. Pripremio: Hrvoje Salopek 26 matica siječanj/january 2007. TRIDESET GODINA HRVATSKOG VRTIĆA U PEČUHU MAĐARSKA - Pečuški Hrvatski vrtić proslavio je krajem prošle godine svoju 30. obljetnicu utemeljenja. Povodom jubileja je u Hrvatskom školskom centru Miroslava Krle- že, u sklopu kojeg vrtić odnedavno djeluje, održana je prigodna svečanost. Publici se prvo obratila dugogodišnja djelatnica vrtića Eva Filaković a zatim su predstav- PREDSTAVNICE MVPEI-a nice roditeljske zajednice Janja Živković- POSJETILE GRADIŠĆANSKE Mandić i Zlatica Štric zahvalile voditeljici HRVATE U AUSTRIJI vrtića Mariji Bošnjak na uspješnom radu AUSTRIJA - U prosincu su Mirjana Bo- s brojnim naraštajima hrvatske djece. Da- hanec-Vidović, pomoćnica ministrice nas u tri odgojne grupe vrtić pohađa 65 MVPEI u Upravi za hrvatske manjine, mališana iz Pečuha i okolice. iseljeništvo i useljeništvo, i dr. Jasmina Kovačević-Čavlović, načelnica Odjela za iseljeništvo u spomenutoj Upravi, bora- ZIDNI KALENDAR HKD-a ZA 2007. vile u službenom posjetu gradišćanskim AUSTRIJA – Hrvatsko kulturno društvo već dugi niz godina iz- Hrvatima u Austriji. Posjetile su osnovnu daje vrlo kvalitetne i atraktivne zidne kalendare s temama iz školu u Uzlopu, gdje im je prezentiran gradišćanskohrvatske povijesti, kulture i života uopće. U pro- rad s djecom na hrvatskom jeziku. Sudje- sincu je tako iz tiska izašao kalendar za 2007. godinu koji sadr- lovale su na sastanku s gradišćanskohr- ži 12 snimaka raznih svetačkih spomenika, raspela i kapelica vatskim udrugama koji je održan u pro- koji se nalaze u hrvatskim selima Gradišća. Tako je primjerice storijama Hrvatskoga kulturnog društva prikazan i najstariji hrvatski nadgrobni spomenik iz Cindrofa u Željeznom. U Beču je održan sastanak u sjevernom Gradišću s natpisom: Mare Grašićka se je narodila s predstavnicima gradišćanskih Hrvata va leti 1692. 29 Januariuša a iz ovoga svita je preminula va leti koji žive u Beču, kao i s predstavnicima 1739. 15 Juniusa. Urednik zidnog kalendara HKD–a za 2007. je hrvatskih iseljeničkih udruga. Predstav- Štefan Zvonarić, ravnatelj Glavne škole u Velikom Borištofu. nici naših udruga u Austriji istaknuli su potrebu za većom materijalnom i poli- tičkom potporom Republike Hrvatske. PRAZNIK HRVATA U SRBIJI VOJVODINA - Svečanom akademijom u Velikoj vijećnici Grad- BOŽIĆNI DAROVI ZA HRVATSKU ske kuće u Subotici 15. prosinca DJECU U CRNOJ GORI obilježen je praznik Hrvata u CRNA GORA - Na poticaj Matičine po- Republici Srbiji - dan osnutka družnice u Splitu, Odbor za iseljeništvo Hrvatskog nacionalnog vijeća Županije splitsko-dalmatinske prihvatio (HNV). U povodu obilježavanja je ideju da se prikupe božićni darovi hr- toga hrvatskog praznika i četvr- vatskoj djeci u Crnoj Gori. U plan su se te obljetnice od osnutka HNV-a, uključili i učenici Osnovne škole Josip predsjednik Josip Z. Pekanović Pupačić iz Omiša izradivši 200 darova i govorio je o protekle četiri go- čestitaka svojim vršnjacima u Baru, Tivtu dine postojanja i rada HNV-a, pri čemu je istaknuo kako je u kratkom razdoblju hrvat- i Kotoru. Sve je podržao i Ante Sanader, ska zajednica u Srbiji prešla vrlo značajan put koji je počeo progonom, a stiglo se do župan splitsko-dalmatinski, a darove su određene razine ostvarivanja manjinskih prava. Nazočnima su se govorima obratili odnijela, uz voditeljicu splitske podruž- i Slavica Peić, predsjednica Izvršnog odbora HNV-a, te Petar Kuntić, predsjednik De- nice HMI-a Branku Bezić Filipović, i dva mokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. U umjetničkom dijelu programa nastupili su vijećnika Županijske skupštine, Tomislav Subotički tamburaški orkestar i recitatori Hrvatske čitaonice u Subotici. Alaupović i Pero Škarica, ujedno članovi spomenutoga odbora. Posjet je bio po- vod i za razgovore o daljnjoj suradnji i na BOŽIĆNI KONCERT TAMBURAŠKOG ORKESTRA kulturnome i na gospodarskome planu. SKUPČINA AUSTRIJA – Folklorno i tamburaško društvo Skupčina iz hrvatskog sela Vincjeta u južnom Gradišću održalo je u tamošnjoj župnoj crkvi zanimljiv božićni koncert. U koncertu su, uz odrasle članove Društva, sudjelovala i djeca. Program pjesama bio je trojezičan, pretežito na hrvatskom jeziku, a djelomično i na njemačkom te engleskom. Na kraju koncerta predsjednica Skupčine Eva Marija Brünner zahvalila se izvođačima i brojnoj publici koja je ispunila crkvu do posljednjeg mjesta. 27 matica siječanj/january 2007. PRIKAZ KNJIGE VLADIMIRA BOŠNJAKA: SVRŠETAK VRAŽJEG STOLJEĆA

ETNIČKO ČIŠĆENJE HRVATA U SRIJEMU

Tvrđava u Petrovaradinu

Njihova je jedina krivnja bila narodnosna pripadnost i činjenica što nisu dijaspora, što Srijem povijesno nije srpska pokrajina, jer je to postao tek 1918. godine

oman “Svršetak vražjeg vu Trojednice, kao njezina najistočnija istine da je Bošnjak u pravu. U Republici stoljeća” u Hrvatskoj ma- županija, dok je Boka kotorska bila dio Hrvatskoj etnička elita (kako politička, nje poznatoga književnika Kraljevine Dalmacije, a preko nje u sa- tako kulturna i gospodarska) nosi u svo- Vladimira Bošnjaka, sustavu austrijskog dijela k. u. k monarhije. jemu biću suicidalnu crtu koja proizlazi očava nas na neposredan Srijemom i Bokom plaćena je hrvatska iz nezdrave povijesne raspolovljenosti Rnačin s tragedijom hrvatskoga naroda u ulaznica u zajedničku državu s Kralje- na državotvorce i slugane tuđinu, zbog Srijemu. Taj miran i radišan puk doživio vinom Srbijom. Ovo naglašavamo ne čega zanemaruje, pa čak i zaboravlja na je tijekom Domovinskog rata etničko zbog pozivanja na ispravljanje povijesnih rubne dijelove etnije, a, glede hrvatskoga čišćenje bez presedana, a da ni jednim nepravdi, ne zbog prekrajanja granica, jer kulturnog prostora, njezine su zamisli postupkom nitko iz njihove zajednice povijesni se kotač teško vraća unatrag, maglovite, a napori pojedinačni. Ovakav nije iskazao neprijateljstvo prema većin- a granice se mijenjaju najčešće ratom, odnos prema hrvatskoj populaciji izvan skom narodu, ili bilo koji oblik nelojal- nego zbog povijesne istine. Ponajviše Domovine ima pogubne posljedice. To nosti. U vremenu od 1918. do 1995. to je zbog onih koji povijesnu istinu kroje i na vrlo bolan način otkriva i djelo koje treće etničko čišćenje srijemskih Hrvata. prekrajaju prema vlastitim državnim i prikazujemo. Njihova je jedina krivnja bila narodnosna dnevnopolitičkim potrebama, a zbog Vladimir Bošnjak (Zemun, 20. ožuj- pripadnost i činjenica što nisu dijaspora, takvih “prepravitelja povijesti” Bošnjak je ka 1962.) napisao je dragocjeno ne samo što Srijem povijesno nije srpska pokraji- napisao svoj roman. književno nego i povijesno svjedočanstvo na, jer je to postao tek 1918. godine. Vladimir Bošnjak u svojem romanu o stradanjima srijemskih Hrvata tijekom Zbog nas, ovdje u Hrvatskoj, potreb- piše memento svojoj manjinskoj zajedni- rata u kojem je velikosrpska armada dro- no je često isticati da Hrvati u Srijemu ci, j’accuse većinskom narodu i opomenu bila i komadala BiH i Hrvatsku. Naime, i Boki kotorskoj pripadaju dijelovima matičnomu narodu. Matični narod ta je agresija imala za cilj ne samo osva- etnije koji su umjetnom granicom odvo- suočava s gorkom istinom da je zane- janje hrvatskih krajeva do granice Viro- jeni od matičnog prostora s kojim čine mario dijelove svojega bića koji su izvan vitica-Karlovac-Karlobag nego i čišćenje jedinstvenu i neprekinutu cjelinu. Sve do državnih granica. Možemo razgovarati o osvojenog prostora od nesrpskog pučan- 1. prosinca 1918. Srijem je bio u sasta- objektivnim okolnostima, mogućnosti- stva. Riječ je o čišćenju od nesrpstva kao ma u danom vremenu, varijantama plus takvog. Kada se kaže “etničko čišćenje”, Napisao: Đuro Vidmarović i minus, ali teško možemo pobjeći od obično se misli na ljude. U ovom je slu- 28 matica siječanj/january 2007. čaju posrijedi bio širi zahvat: kanila se na Župna crkva u hrvatskom orwelovski način prekrojiti povijest. Da selu Novom Slankamenu bi se u tome uspjelo, trebalo je provesti, osim etnocida, kulturocid, lingvocid i memoricid. To znači uništiti sve povijesne spomenike, sva groblja, sakralne objekte, kulturno-povijesna zdanja, sve prosvjetne, kulturne i znanstvene institucije, sve športske i ine nesrpske udruge, sva nesrpska nazivlja krajeva, mjesta, ulica, sve toponime i hidronime, i za- mijeniti ih srpskima. Nakon toga slijedi brisanje memorije. U takav projekt bili su uključeni vodeći predstavnici inte- lektualne elite, dok su političke stranke, lokalna vlast, JNA, paravojne kriminalne postrojbe i pučanstvo koje je ovu politiku doživljavalo kao oblik rodoljublja, sve to provodili u život. Za Hrvate u Srijemu presudna je bila 1992. godina. Te je godine, podsjećamo, Karadžić, jedan od velikosrpskih krvo- žednih voždova, ushićeno izjavio: “Is- punjavaju se najlepši srpski snovi!” Vla- dimir Bošnjak te “srpske snove” opisuje kao živi svjedok njihovoga ispunjenja: Svi će se Srijemci sjećati 1992. godine. Svi: od Šida do Slankamena, i od Petrova- radina do Zemuna. To je godina u kojoj vjernik suočava se s retorikom vodstva obratio hrvatskim poslovnim ljudima su ponovo doživjeli teror poput onoga iz Srpske pravoslavne crkve koja prihvaća i koji s dosta uspjeha kupuju tvrtke u Sr- 1945. godine. (...) Srijem je napustilo više potiče velikosrpsku ekspanziju. biji. Odgovor je bio: “Mi nismo ovdje da desetina tisuća Hrvata, a najčešći način Uz veliku upornost ostaje u Zemunu vama pomažemo u čuvanju hrvatstva, odlaska bio je zamjena imanja sa Srbima i nakon egzodusa svojih srijemskih Hr- već da zaradimo!”. I to je tragedija hrvat- iz Hrvatske. Milošević je to nazivao “hu- vata, dočekuje uspostavu diplomatskih skoga naroda. manim preseljenjem”, a zapravo se radilo odnosa Republike Hrvatske i SRJ, Milo- Treba pohvaliti lijep hrvatski jezik o etničkom čišćenju. (...) U tom teškom ševićevu smrt, nakon izbacivanja s posla kojim je napisan roman, kao i napore času srijemski Hrvati nikoga nisu imali ni osniva vlastitu tvrtku, što mu omogućuje koje je autor morao učiniti kako bi nau- iza, niti ispred sebe! U tom teškom času ostanak, ali, unatoč svim pozitivnih čio jezik svojega naroda, jer to u zemlji bili su prepušteni sami sebi, jer nisu imali nastojanjima, djecu je morao preseliti čiji je građanin nije mogao. Istine radi, vlastitu elitu koja bi zagovarala njihove u Zagreb. Škola na hrvatskom jeziku u potrebno je istaknuti da izlazak romana interese kako pred Srbijom, tako i pred Srijemu i Zemunu nema, a tko želi steći ovakvog sadržaja otkriva i pozitivne Hrvatskom, ali i međunarodnom zajedni- obrazovanje na materinskom jeziku pri- procese u Srbiji glede slobode javne riječi com. Sami na vjetrometini! siljen je iseliti se u Hrvatsku. Diplomatski i književnoga stvaralaštva. To budi nadu. Središnji lik romana “Svršetak vraž- pregovori i međudržavno približavanje Mogli su spriječiti njegovo izlaženje, a jeg stoljeća” jest Josip, srijemski Hrvat iz ništa nisu promijenili. nisu. Što će biti s Vladimirom Bošnja- Slankamena, sa stanom u Zemunu. On Autorova poruka na kraju romana kom i mjesecima koji dolaze, tek će se želi živjeti u miru sa svojim susjedima, priznanje je apsolutnog poraza: vidjeti. Nasreću, ima privatan posao, pa u duhu kršćanskog ekumenizma i etnič- Srijem je srpski, to više nitko ne mora ga se ne može ugroziti na toj razini, ali ke tolerancije, raditi pošteno, podizati dovoditi u pitanje, kao što je i Vojvodina postoje mnogi drugi načini. djecu i paziti obitelj. Josip je paradigma Srpska. Nepotrebno je to iznova ponavljati Roman “Svršetak vražjeg stoljeća” srijemskoga hrvatskog intelektualca koji na medijima i dokazivati brojkama. Vrag objavila je Hrvatska izdavačka ustanova radi mira u kući pristaje na povijesni je u Srijemu odradio svoje, i to – učinko- “Hrvatska riječ” iz Subotice u svojoj zaborav. Problemi nastaju, za njega kao vito! ediciji “Suvremena proza”. Pogovor je osobu, Titovom smrću, jer srpska politič- Neugodno su odjeknule Bošnjakove napisao poznati hrvatsko-bunjevački ka, intelektualna i vjerska elita ubrzano riječi na promociji romana u Zagrebu, književnik Milovan Miković. razrađuje i promovira velikosrpski pro- kada je opisivao traženje pomoći za ša- Roman “Svršetak vražjeg stoljeća” gram, a dolaskom Miloševića počinje čicu preostalih Hrvata u Srijemu kako trebale bi posjedovati sve knjižnice u implementacija toga programa. Josip kao bi sačuvali jezik i tradicije. Za pomoć se Hrvatskoj. ■ 29 matica siječanj/january 2007. U PODSTRANI KOD SPLITA OTVOREN HOTEL “LE MERIDIEN LAV”

Najveća investicija u hrvatskom turizmu s pomoću iseljeničkog kapitala

Luksuzni hotel još raskošnije izgleda noću

Premijer Ivo Sanader s opernim pjevačima

nazočnosti oko tri tisuće uzvanika i gostiju u kongresni centar sa sedam pratećih dvorana za sastanke koji Podstrani kod Splita svečano je 16. prosinca može primiti 1 500 ljudi, ima 381 sobu i apartman, Diocletian otvoren hotel “Le Meridien Lav”. Luksuzni hotel spa centar na 5 000 četvornih metara s vanjskim i unutarnjim s pet zvjezdica otvorio je premijer Ivo Sanader. bazenima, pješčanu plažu i marinu za luksuzne jahte, potom “Čestitam obiteljima Kurtović i Bošnjak na teniske terene, kasino i noćni bar. hrabrostiU što su se opredijelile između sigurnog života i neizvje- Vlasnici hotela su Ivo Kurtović i Slavko Jim Bošnjak, povrat- snosti poduzetništva i izgradili ovaj hotel”, istaknuo je u prigodi nik iz Australije. Bošnjak koji je rođen u Australiji pripada vrlo svečanosti otvaranja hrvatski premijer. imućnoj poduzetničkoj obitelji naših iseljenika. Među mnogobrojnim uzvanicima i gostima koji su svojom Zanimljivo je da Bošnjak potiče mlade australske Hrvate da nazočnošću uveličali svečanost otvaranja izdvajamo nazočnost dođu raditi u Hrvatsku. Tako primjerice mlada Melissa Lapić iz ministra Božidara Kalmete, čelnika hrvatskog turizma Nike Sydneya radi kao tajnica hotela. Ona kaže da je u “Lavu” već šest Bulića i Zdenka Mičića, potom gradonačelnika Splita Zvonimi- mjeseci te preporučuje mladim iseljenicima druge generacije da ra Puljića, župana Ante Sanadera, načelnika Podstrane Marija dođu privremeno ili zastalno u Hrvatsku, jer to smatra drago- Tomasovića, ali i mnogih osoba iz kulturnog i javnog života, te cjenim iskustvom. ■ bivših djelatnika “Lava”. Slavilo se i veselilo poslovnom pothvatu na osam različitih mjesta unutar luksuznog kompleksa iz svjetski poznatog lanca “Le Meridien”. Prisutni su se zabavljali uz poznate pjevače: Olivera Dragojevića, Gorana Karana, Zoricu Kondžu, Tedija Spalata, Meri Cetinić, te Vokaliste Salone, klapu Sinj, trio “Gušti” i druge. Hotel je otvoren nakon pet godina obnove i u njegovu je obnovu uloženo 600 milijuna kuna, što je najveća investicija u hrvatskom turizmu do sada. Taj luksuzni hotel nalazi se na 55 000 četvornih metara i prvi je hotel s pet zvjezdica na području između Opatije i Dubrovnika. Unutar hotela “Le Meridien Lav” nalazi se najsuvremeniji

Pripremila: Željka Lešić Snimio: Jadran Babić Raspoloženi poduzetnik Slavko Jim Bošnjak u društvu prijatelja 30 matica siječanj/january 2007. U ZAGREBU OTVOREN PRVI JUICE-BAR

KOKTELI ZDRAVLJA MLADE POVRATNICE IZ AUSTRALIJE ODUŠEVILI ZAGREPČANE

Bar nudi više od 40 napitaka poredanih u pet skupina, kojima se okus mijenja dodavanjem jogurta, mlijeka ili miješanjem s nekim drugim svježim bistrim sokom

Senka Šestan prigodom stajalo takvo mjesto s, kako ona kaže, nom Bremner. razgovora za Maticu pravim doručkom i svježim prirodnim - Uistinu smo zadovoljni poslom sokovima. Tada je zajedno sa suprugom jer je gostiju sve više. Dođu ovamo po- Lobelom, doktorom informatičke znano- znati glumci, sportaši, poslovni ljudi, sti, pokrenula prvi juice-bar, koji je prije ali i mnogobrojni studenti, kao i naši svega namijenjen zaposlenim ljudima povratnici, posebice iz Australije. Svi oni u žurbi i koji nerijetko zaboravljaju na ne kriju kako su im naši napitci zamjena dnevne doze vitamina. U razgovoru za klasičan obrok prije posla ili sportskih nam Senka otkriva kako joj je tijekom treninga, ručak tijekom radnoga tjedna, priprema za otvaranja juice-bara, suprug te osvježenje za šetnji gradom. U čašama Lobel Crnogorac pružao samo moralnu od 2, 3 ili 5 decilitara nudimo napitke potporu, pa je u posao ušla s njegovim po prihvatljivim cijenama od 14, 16 i 22 prijateljem iz djetinjstva Tinom, ekono- kune – iskreno će Senka. mistom s iskustvom biznismena, koji je - Pravi je hit koktel od pšenice koji prije otvaranja bara sređivao potrebne je nutricionistička bomba, cijenjen anti- ovootvoreni “100% liqu- dokumente. oksidans, a zahvaljujući klorofi lu i piće id health bar”, poznatiji - Otvaranje “100% liquid health bara” s antibakterijskim i detoksifi kacijskim kao juice-bar otvorio je nije samo ostvarenje moje zamisli nego i djelovanjem. Ponukani time, Tin i ja smo svoja vrata Zagrepčani- zamisli moga poslovnog partnera Tina, od jeseni našu ponudu obogatili gustim ma i putnicima namjer- koji je vegetarijanac i znalac nutricioni- juhama od povrća i sendvičima – odaje Nnicima nudeći im na potpuno uživanje stičkih prednosti voća i povrća - pojaš- nam Senka napominjući kako žele pove- svježe, prirodne sokove, pune zdravlja. U njava na dobro naučenom hrvatskom ćati svijest ljudi o važnosti konzumiranja 40 četvornih metara atraktivno uređenog Senka, koja je dijete naših iseljenika iz svježeg voća i povrća. Ljubazna Senka prostora u gosti bara mogu doživjeti sve Melbournea. No, kako im nije bilo do- odala nam je na kraju razgovora kako je boje i okuse zdrave prirodne hrane. U voljno dosadašnje znanje o voću i povr- sretna što će ovu reportažu o njoj moći raznolikoj lepezi ponude ovdje se nudi ću, počeli su surađivati s nutricionistima, čitati i roditelji u Melbourneu koji su je više od četrdeset napitaka poredanih među kojima i sa Senkinom australskom nakon rođenja sina Adama prošle godine u pet skupina, kojima se okus mijenja prijateljicom, nutricionistkinjom, Fio- posjetili u Zagrebu. ■ dodavanjem jogurta, mlijeka ili miješa- njem s nekim drugim bistrim sokom. Mladi često navrate u soko-bar Svi ti šareni napitci svježi su ocijeđeni sokovi bez šećera, umjetnih boja, aditiva koji gostima u čaši nudi 100% prirodan koktel za jačanje imunosti, podizanja energije, smanjenje stresa, bolje pamće- nje ili poticanje mršavljenja. Specifi čnost ponude ogleda se u tome što se temelji na svježim proizvodima od voća i povr- ća, pripremljenih na licu mjesta. Vlasnici su spomenutog bara Senka Šestan i Tin Kačić-Alesić. Naime, Senki je nakon tri godine boravka u Londonu i prijašnjeg života u rodnom Melbour- neu, gdje se drži do zdravog života, po dolasku u hrvatsku metropolu, nedo-

Napisala: Željka Lešić Snimio: Nenad Zakarija 31 matica siječanj/january 2007. Vijesti BiH

NAPOKON I TV U BIH NA HRVATSKOM JEZIKU Tri županije s hrvatskom većinom - Zapadnohercegovačka, Hercegovačko-nere- tvanska i Hercegbosanska - odmah nakon konstituiranja vlasti kane započeti projekt HKUD “SELJAČKA SLOGA” IZ pokretanja hrvatske televizije, koja bi imala karakter javne televizije, ali s dosta ko- TREBIŽATA KOD ČAPLJINE mercijalnoga programa. Jezgru bi činila sadašnja Hercegovačka televizija u Mostaru Čapljinsko je prigradsko naselje Trebižat koja trenutačno zbog iznimno lošega fi nancijskog stanja emitira skroman program. po mnogočemu jedinstveno ne samo Nositelj programa bila bi Zapadnohercego- u Hercegovini. Njegov je zaštitni znak vačka županija, čiji je premijer dr. Zvonko HKUD “Seljačka sloga” koji neprekidno Jurišić potvrdio tu informaciju: “Uspostava djeluje već osamdeset i jednu godinu. hrvatske televizije u BiH morala bi biti je- Sve je počelo godine 1919. od jedne dan od strateških programa ove, ali i svake male tamburice povratnika iz Amerike druge političke garniture”. Stvaranje takve Vidaka Dragičevića, a već 1925. Društvo televizije poduprla bi i Vlada Republike Hr- osniva puhački orkestar. Danas HKUD vatske, a ta bi televizija u budućnosti mogla “Seljačka sloga” ima stotinu aktivnih čla- biti jedan od kanala Javnog RTV servisa, nova (s potpornim članovima i više od čime bi se stvorila mogućnost za ubiranje 700), i to u puhačkom orkestru, folklor- RTV pristojbe koju Hrvati ne plaćaju Fede- noj sekciji, ženskoj klapi “Lira” i karneval- ralnoj televiziji jer je ne osjećaju svojim me- skoj skupini. Spomenuto je naselje “jako” dijem u BiH. kao neko gradsko središte. U njemu se organiziraju brojna kulturna zbivanja, a posebno su atraktivne karnevalske sve- RAT JE DOLINCE RASELIO DILJEM HRVATSKE čanosti. “Suza dolinska” jedinstveni je godišnjak koji uspijeva izlaziti deset godina, ponajprije zbog truda urednika Milorada Oršulića Micana i velike želje Dolinaca koje je srpski teror raselio diljem Hrvatske i Europe. najviše ih je na novogradiškom, okučanskom i požeškom području. I u najnovijemu broju “Suza dolinska” piše o događajima u godini 2006. Župnik Josip Jerković piše o blagoslovu kuća i iznosi poraznu istinu da u bosanskogradiškom dijelu Posavine Hrvata gotovo više i nema.

HRVATIMA TRI MINISTARSKA I ČETIRI DOMINISTARSKA POLOŽAJA U DRŽAVNOJ VLADI BiH Iako predstavnici sedam parlamentarnih stranaka, koje su postigle dogovor o formi- ranju vlasti na razini BiH, tek trebaju uskladiti raspodjelu većine ministarskih mjesta, ZVIRIĆI - MJESTO IZ KOJEG SE NE već sada je jasno da ni jedna stranka neće imati više od dva ministra u državnoj vla- ISELJAVA di. Najveća je nepoznanica koja će ministarstva raspodijeliti hrvatske stranke. Dok u U ljubuškoj općini već nekoliko godina HDZ-u BiH tvrde da nisu prepustili ni jedno ministarstvo HDZ-u 1990., istodobno iz zaredom, akcijama na poboljšanju ži- ove stranke tvrde da su dobili Mi- vota, izgradnjom svog mjesta, ali i na- nistarstvo prometa i veza. Prema talitetom ističu se Zvirićani. To je mjesto tim navodima HDZ BiH zadržao iz kojeg se narod ne iseljava, nego ga bi Ministarstvo fi nancija i pravde. svojim radom svakodnevno sve više čini Iz ove raspodjele ne treba izu- modernim. U posljednje četiri godine u zeti ni Narodnu stranku Radom Zvirićima je za vodu, telefone i asfalt ulo- za boljitak. Kako je obećao novi ženo oko 3 milijuna KM. Sva postignuća mandatar Vijeća ministara BiH ovih vrijednih ljudi uskoro će se moći Nikola Špirić, nova državna vlada vidjeti i na Internetu. - Od danas ćemo mogla bi biti formirana do počet- moći slati informacije našima diljem svi- ka veljače. jeta - u Ameriku, Kanadu, Australiju, Nje- mačku, Hrvatsku, gdje je mnogo naših iseljenika. Želimo zahvaliti svima koji su PRVA STIPENDIJA ZAKLADE FRA GRGO MARTIĆ nam u protekle četiri godine pomagali Studentica četvrte godine književnosti na Sveučilištu u Mostaru Tanja Topić iz Kreše- da ovo naše malo selo ide naprijed, a ne va prva je dobitnica stipendije iz nedavno utemeljene Zaklade “Fra Grgo Martić”. Sti- natrag i sa zadovoljstvom mogu reći da pendiju od 2 400 KM na prigodnoj joj je svečanosti uručio čelni čovjek koncerna “Sta- nema više iseljavanja - rekao je Velimir nić group” Svjetlan Stanić. Utemeljenje Zaklade dar je poznatih gospodarstvenika iz Paponja, dopredsjednik Zvirićke hrvat- Bosne - obitelji Stanić, njihovu rodnom Kreševu i poticaj razvoju kulture i književnosti ske zajednice. u BiH. Po riječima Svjetlana Stanića, Zaklada bi uskoro svoje aktivnosti mogla proširiti s BiH i na susjedne Hrvatsku i Srbiju. Pripremio: Tihomir Begić 32 matica siječanj/january 2007. PARK PRIRODE BLIDINJE U HERCEGOVINI IIzmeđuzmeđu VVranran planineplanine i ČČvrsnicevrsnice pponovnoonovno bbujauja žživotivot

Uočavajući sve prednosti i bogatstva podneblja, klimu i dugotrajnu snježnu sezonu te mogućnost iskorištavanja svih prirodnih resursa, prije nekoliko godina izgrađen je na Blidinju Skijaško-rekreacijski centar

etko je od današnjih PUČKA KULTURA kuće diskretno kao nisko raslinje izra- kavanskih BiH kroničara Ovi hrvatski mitski prostori čuvaju duh staju iz tla pa se čini da je i njih priroda izjavio, a književnik Petar povijesti, borbe za slobodu, dostojanstvo dala, a ne podigla ljudska ruka. Kuće su Miloš zapisao da u grb i hrvatski identitet, u tim prostorima i to stočara, bilo onih koji tu stalno žive Bosne i Hercegovine danas intenzivno živi nepokorivi duh bilo onih nomada koji sa stadima izlaze u Nvalja staviti kukavicu, te objasnio: u BiH hajduka Mijata Tomića i njegove dru- planinu tijekom sezone ispaše. svi kukaju. I baš zato išao je tamo gdje žine, a znači otpor svakom zulumu. Tu Danas pripadaju spomenicima iznimka potvrđuje pravilo - na Blidinje u je Mijatova pećina, tu Mijatov prolaz. U pučkoga graditeljstva, pučkih majstora, Hercegovini. predaji također živi, i svakog joj se ljeta najčešće samih vlasnika, koji su gradili s Krenemo li iz smjera Posušja preko dolazi u pohode na Kedžaru, nježna duša mjerom i samo od onoga što im je priro- Rakitna i nastavimo dalje, put će nas Dive Grabovčeve, koja svjedoči da se u da ponudila; tu ponavljamo jednostavno voditi na sve višu nadmorsku visinu te smrti koja ima smisla ne postaje žrtvom načelo velikih graditelja: intervencija dovesti na zaravan Blidinje. Smješteno iz- nego pobjednikom. ljudske ruke u prirodu ne smije narušiti među Vran planine (2074 m) i Čvrsnice Na različitim udaljenostima drvene sklad. No, danas se i u tom, iskonskom (2228 m), koje neki zovu hercegovačkim Alpama, najprije nas dočeka Blidinjsko Pastirska koliba Stećak jezero (1200 m), neveliko i neduboko, ali na toj nadmorskoj visini pravi fenomen; zato je i samo ono često cilj izletnika i za- interesiranih posjetitelja u proljeće i ljeti, kad opajaju mirisi planinskoga, često endemskog bilja, i osvaja zelenilo trava i raslinja. No, prava se okupacija događa zimi kad padne dovoljno visok snijeg i počne skijaška sezona.

Napisala: Mira Ćurić 33 matica siječanj/january 2007. prostoru kadšto osjeća ono što mu ne Jablanica, Rama i Mostar, bio je - bilježi jedna ski vučnica dužine 650 m i dječji pripada, na što se reagiralo apelima. povijest - napučeniji, pa je i franjevačka ski lift dužine 300 m s ukupnom duži- To su prizori oku vidljivi, no valjalo nazočnost tu od 1735. nom staze 4 500 m”. Izgradnja skijaškog bi istražiti i arheološke tragove, ilirske centra započela je 1996., a u funkciju je gromile, rimske putove, srednjovjekovne ZIMSKI TURIZAM stavljen 2001. No, tu se ne će stati. Pla- stećke, ukratko, baštinu i sve popularniju Kad je 1995. Blidinje i službeno stavljeno nira se izaći na plato Vilinca te izgraditi etnološku i gastronomsku baštinu. pod nadzor i sustavnu stručnu brigu pet novih visokih transporta sa stazama i Uz jezero se diže novo zdanje, crkva proglašenjem Parkom prirode, pojačalo pratećom infrastrukturom, a “onda ćemo Gospe Snježne, s umjetničkim mozai- se zanimanje javnosti za taj kraj. No, biti respektabilan skijaški centar i šire”, cima i visokim zvonikom, čija bjelina išlo se i dalje. Uočavajući sve prednosti i ističe ravnatelj Anđelić. Snijega, koji je korespondira s uvijek bijelim vrhovima bogatstva podneblja, klimu i dugotrajnu ovdje pravo bogatstvo, ima od studenoga Čvrsnice. Uz cestu je mala kapela svetog snježnu sezonu, te mogućnost iskori- do svibnja, turističko-športska ponuda Ante, a u gustoj borovoj šumi franjevač- štavanja svih prirodnih resursa, kao i je zanimljiva i bogata, od skijanja do ka kuća u Masnoj Luci u kojoj živi i iz ekološke proizvodnje hrane za razvijanje sanjkanja, snowboardinga, šetnje ili tek koje djeluje za opće dobro toga podneblja turizma, prije nekoliko godina u sastavu opuštanje duha u bijelom reljefu. i šire – hrvatskoga naroda - fra Petar Parka prirode Blidinje izgrađeni su Ski- Krasić, zaslužnik što je ta nedirnuta pla- jaško-rekreacijski centar “Mr. Mate Bo- HAJDUČKA REPUBLIKA ninska oaza proglašena Parkom prirode ban” i motel “Risovac”. Na pitanje što sve Blidinje je tako od gotovo napuštenog Blidinje, a pas tornjak - autohtonom centar podrazumijeva, Anđelić, ravnatelj prostora postalo vrlo željeno odredište te pasminom. Prostor u kojem sada sudje- Parka, odgovara kako su to “tri transpor- je za nekoliko godina doživjelo preporod. luje pet općina, Tomislav Grad, Posušje, ta od kojih je 1 četverosjed dužine 927 m, Rekreativce i športske momčadi jednako

Stado u dolini Čvrsnice

34 matica siječanj/january 2007. zove snijeg i iskonska priroda, čemu je posebno pogodovala popularnost Ivice i Janice, a neke, one s tamošnjim podrijetlom zov probuđenih korijena te procjena da se na vlastitim ognjištima može zaraditi i živjeti. Jedan od takvih zanimljivih poduzetnika jest i Vinko Vukoja, vlasnik hotela “Hajdučke vrleti” na Blidinju. Usto, Vukoja ima još jednu bitnu funkciju – predsjednik je Hajdučke Republike Mijata Tomića. Sjedište joj je u spomenutom hotelu koji je ove godine proširivan i dograđivan pa smo pitali je li to zbog većeg broja gostiju u Hajdučkoj Republici. Predsjednik Republike i vlasnik hotela, koji je prije toga po bijelom svijetu išao trbuhom za kruhom, odgovara nam kako se “tri općine nisu mogle dogovoriti o granicama na Blidinju, u tom vakuumu mi smo 2002. odlučili proglasiti Hajdučku Republiku. U toj Blidinjsko jezero

Skijaški centar

našoj Republici nudimo sve domaće, od Bulić, dolazili su i Sanader, Žužul, Boras bravetine, sira iz mišine, kruh ispod sača i drugi političari, što je Blidinju dodatna od zrna do pogače”. Šaleći se, govori nam promidžba. Kvadrat zemlje, nekad na- Vukoja o svojoj ideji čija primjena, očito, puštene i ostavljene, svakim je danom donosi ozbiljne rezultate. skuplji. Mnogi na Blidinju i grade, od Vukoje ZAMAH RAZVOJA doznajemo da je, što izgrađeno, što u No, prava športska opsada Blidinja po- gradnji, dvije tisuće novih kuća - mnogi činje sa skijaškom sezonom, a najjača je pojačavaju dosadašnju ekološku proi- s juga, iz Dalmacije, od Splita do Zadra, zvodnju hrane, jer sve što je na ugostitelj- te naravno iz Hercegovine. Mnogi su skom stolu mora biti domaće, otvaraju kupili i kuće ili parcele, a među poznatim se i nova radna mjesta, ima i povratnika gostima su, vole se na Blidinju pohvaliti, poduzetnika. Osjeća se nezaustavljiv tradicionalno dobrodošli hrvatski špor- zamah razvoja toga kraja, hvala Bogu, taši Rađa, Šuker, Boban, Stanić, Tudor, zamah života u zavičaju Mijata Tomića i popularni pjevači i kumovi Th ompson i Dive Grabovčeve. ■ 35 matica siječanj/january 2007. Iseljeničke vijesti

HRVATSKI DOM U WELLANDU PROSLAVIO 40. OBLJETNICU KANADA – Potkraj godine Hrvatski dom u Wellandu (Ontario) proslavio je svečanom priredbom svoju 40. obljetnicu. Riječ je o jednom od najznačajnijih hrvatskih domo- va u Kanadi u kojem se nalazi sjedište Folklorne skupine “Veseli Hrvati”, hrvatske ku- glačke lige i Odsjeka 617 HBZ-a, a Dom je ujedno mjesto druženja i obiteljskih slavlja tamošnjih Hrvata. Na početku svečanosti mnogobrojne uzvanike pozdravili su predsjednik Hrvatske bratske zajednice (HBZ) Bernard M. Luketich i predsjednica Doma Ann Šimunić. U glazbenom dijelu programa nastupili su, uz domaći sastav “Veseli Hr- vati”, i gosti iz SAD-a “Veseljaci” - Farrell, Lado iz Hamiltona te orkestar “Tuđa zemlja”.

BROJNE PREDBOŽIĆNE PRIREDBE KUCINICH PONOVNO U PREDSJEDNIČKOJ U ŠVICARSKOJ UTRCI ŠVICARSKA – U Švicarskoj su u prosincu SAD – Demokratski kongresnik hrvatskog podri- za hrvatsku djecu održane brojne božić- jetla Denis Kucinich objavio je sredinom prosinca ne priredbe i dočeci sv. Nikole. Tako su u svojemu rodnom Clevelandu da će se ponovno vjernici misije Frauenfeld proslavili Ni- natjecati za predsjednika SAD-a. To će biti Kuci- kolinje u Klosterli centru u Frauenfeldu. nichev drugi pokušaj dobivanja predsjedničke U Tannu - misija St. Gallen, održana je nominacije Demokratske stranke nakon godine priredba u suradnji s Hrvatskom dopun- 2004., kada nije uspio, ali je svojom proturatnom skom školom. U hrvatskoj katoličkoj mi- retorikom privukao dosta novih pristaša, posebno siji u Bernu organizirana je proslava Sv. među mladima. Nikole u Schlierenu kraj Berna. Učenici iz hrvatske dopunske škole Uster izveli su lijep i bogat program s igrokazima, KONVENCIJA AUSTRALSKO-HRVATSKOG KONGRESA recitacijama i pjesmicama u misiji Züri- AUSTRALIJA - Potkraj prošle godine održan je u dvorani Hrvatskoga katoličkog cen- ch. Isto su učinili i učenici hrvatske do- tra na Clifton Hillu godišnji sabor Australsko-hrvatskoga svjetskog kongresa za Vic- punske škole Einsiedeln, Bäch i Siebnen toriju. Stari se odbor povukao i jednoglasno je izabrana nova uprava: Ivan Škratulja, u misiji u Zugu. U hrvatskoj katoličkoj predsjednik, Sergio Marušić i Lucija Milić, potpredsjednici, te Ante Šimunić, tajnik. misiji u Bernu je organizirana proslava Konvenciji su nazočili i predsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa Boris Mikšić te Sv. Nikole u dvorani u Schlierenu. U or- generalna konzulica RH u Melbourneu Ana Modun. ganizaciji Hrvatske katoličke misije Sion održan je u Claranu doček sv. Nikole za djecu Hrvatske dopunske škole s ovog područja.

MNOGI HRVATI OSTALI ZA BOŽIĆ U NJEMAČKOJ NJEMAČKA - Hrvatske crkve u Njemač- koj bile su za blagdane pune kao rijetko kojom prigodom. Tisuće Hrvata sudjelovalo je u božićnom slavlju u Hrvatskim katoličkim misijama ili u crkvama u kojima se služe mise na hrvatskom jeziku jer mnogi iseljenici nisu ove godine za božićne i novogodišnje blagdane otiš- li u domovinu. Mnogi su za blagdane pozvali svoju rodbinu i prijatelje u Nje- mačku. Tako su crkve na polnoćki bile is- punjene Hrvatima ne samo u najvećim ZAPAŽEN NASTUP “HRVATSKE ZORE” IZ MELBOURNEA hrvatskim crkvenim središtima kao što AUSTRALIJA – Početkom prosinca Hrvatska folklorna grupa “Hrvatska zora” iz Mel- su Stuttgart, München, Berlin, Frankfurt bournea održala je u Hrvatskom katoličkom centru u Sunshineu svoj tradicionalni i Hamburg nego i u Nürnbergu, Sindel- prosinački koncert. Mnogobrojna publika mogla je uživati u nastupu “pripremne” i fi ngenu, Dortmundu, Ulmu, Krefeldu, prve postave ansambla koja je oduševila svojom izvedbom koreografi je ‘Baranja’. Za Kölnu... uspješan rad te istaknute australsko-hrvatske folklorne skupine zaslužan je njezin predsjednik i koreograf Berislav Vidaković, kao i njegova pomoćnica Natalie Tomin. Pripremio: Hrvoje Salopek 36 matica siječanj/january 2007. U AUGSBURGU KAO U POSAVINI HRVATI NAGRAĐENI ZA NJEMAČKA – Vlasnici hotela “Sisi” nedaleko od Augsburga, Manda i Jozo Majić, ro- MULTIKULTURALIZAM dom iz Donje Tramošnice u Bosanskoj Posavini, poželjeli su se božićnog ugođaja AUSTRALIJA - Victorian Multicultural rodnoga kraja. Stoga su ugostili KUD “Rašica” iz Tolise - tamburaše, folkloraše, zbor Commission dodijelio je i ove godine “Mirjam” i bili domaćini velikog božićnog koncerta. “Željeli smo izvedbom narodnih priznanja za doprinos australskom mul- običaja Bosanske Posavine kroz božićno svjetlo donijeti dah Posavine i rodnog kraja, tikulturalizmu. Na svečanosti održanoj u a najljepšim na svijetu hrvat- prosincu u Government House u Melbo- skim božićnim pjesmama ići urneu među brojnim nagrađenim oso- ususret Božiću na posavski na- bama iz čitave Victorije troje je Hrvata. čin”, kazao je fra Marijan Oršolić, Tako je Julijana Jutriša nagrađena za rad župnik župe Donja Tramošnica. sa starijim osobama, Marija Pavlović za Među brojnim uzvanicima bio dobrovoljni rad u obrazovnom sustavu je i fra Ante Pranjić, voditelj podučavanja hrvatskog jezika, a Artur Hrvatske katoličke misije Au- Nalis za svoj doprinos u očuvanju hrvat- gsburg. Najbolja potvrda koli- skog jezika i kulture. Valja istaknuti da je ko je ovaj susret sve oduševio zahvaljujući Nalisu hrvatski jezik uveden dogovor je da se održava svake u Australiji kao maturalni predmet. godine pred Božić sa željom da tako postane tradicionalan.

LIČKO PRELO U CHICAGU SAD – Jedno od najmlađih hrvatski folklornih društava u Americi - KUD “Hrvatska baština” iz Chicaga održalo je u prosincu vrlo uspješnu priredbu pod nazivom Ličko prelo. Pred brojnom publikom “Hr- vatska baština” je u dvorani Hrvat- skoga kulturnog centra u Chicagu prikazala ličke pjesme i plesove te običaje vezane uz ličko prelo. U PREDBOŽIĆNI KONCERT U bogatome scenskom programu WANKDORFU KRAJ BERNA sudjelovali su i gosti iz Kanade – ŠVICARSKA – Sredinom prosinca odr- Društvo Hrvata Like iz Hamiltona. žan je u crkvi sv. Marka na Wankdorfu Nakon priredbe publika je mogla kraj Berna zapaženi predbožićni kon- uživati u ličkim kulinarskim speci- cert dviju bernskih glazbenih formacija: jalitetima. Chorus Croaticus i Bernski Mandolinski Orkestar BMO. U dvosatnom koncertu hrvatsko-švicarski glazbenici oduševili IZABRAN NOVI PREDSJEDNIK AUSTRIJSKO- su, po slobodnoj procjeni, oko četiri sto- HRVATSKE KULTURNE ZAJEDNICE tine nazočnih. Program koncerta je mo- AUSTRIJA – Krovna udruga Hrvata u Beču i okolice Austrij- derirao Franjo Vugdelija koji je publici sko-hrvatska kulturna zajednica dobila je novog predsjed- vrlo uspješno približio hrvatske božićne nika. Riječ je o Imoćaninu Miroslavu Piplici, koji dugi niz pjesme. godina živi i radi u Austriji. – Velika je to čast biti izabran na čelnu funkciju te zajednice. Cilj mi je upotpuniti i oplemeniti rad zajednice, poboljšati suradnju s Austrijancima te se jed- NOVI CD S HRVATSKOM nostavno pripremiti za ulazak naše domovine u zajednicu DUHOVNOM GLAZBOM europskih naroda – izjavio je Miroslav Piplica, predsjednik NJEMAČKA - Hrvatski dušobrižnički ured Austrijsko-hrvatske kulturne zajednice iz Beča. iz Frankfurta pred Božić je objavio CD hrvatske duhovne glazbe. Na CD-u je dvanaest skladbi hrvatskih skladatelja, HRVATSKI ISELJENICI OSNIVAJU BANKU koje su izvedene na 9. smotri mješovi- SAD - Na skupu u Las Vegasu sudjelovalo je tridesetak hrvatskih poduzetnika, ve- tih zborova iz hrvatskih katoličkih misija ćinom iz SAD-a i Kanade te nekoliko iz Australije, Južne Amerike, Švicarske i drugih (HKM) u Njemačkoj, koja je održana 19. zemalja u kojima žive iseljeni Hrvati. Osnivački odbor ustanovljen u Las Vegasu tre- studenoga u Wiesbadenu. Na CD-u su bao bi tijekom mjesec dana odlučiti o nazivu banke, a kao jedna od najizglednijih tri skladbe zbora HKM Frankfurt, te po opcija spominje se naziv “Croatian Crown Bank - Hrvatska krunska banka”. Početak jedna misijskih zborova iz Wiesbadena, njezina rada očekuje se u razdoblju od osam mjeseci do godinu dana, a prvi korak Stuttgarta, Mannheima, Münchena, Sin- u tom smjeru bit će osnivanje holding kompanije za upravljanje bankom tijekom delfi ngena, Kölna, Mainza, Ludwigsbur- idućih nekoliko tjedana. U osnivačkom je odboru 67 članova, a za supredsjedate- ga te Mješovitog zbora pastoralnih dje- lje su izabrani Mijo Radočaj i Marko Rudela, koji je ujedno i glasnogovornik odbora. latnika. 37 matica siječanj/january 2007. HRVATSKA POVIJEST Važne obljetnice u 2007. godini

‘’Neka zna Vaše Veličanstvo kako se ne može naći zabilježeno da bi ikoji vladar silom zavladao Hrvatskom, jer po smrti našega posljednjeg kralja, sretne uspomene Zvonimira, slobodne se volje pridružismo svetoj kruni kraljevstva ugarskoga, a poslije toga Vašemu Veličanstvu’’

obro je poznato da goto- SABOR U CETINGRADU (1527.) Oton Ivenković: Smrt kralja Petra vo svi narodi svijeta rado Iz kasnijih razdoblja hrvatske povijesti Svačića u gori Gvozdu 1097.g. slave znamenite obljet- ističe se godina 1527., odnosno izbor nice iz svoje nacionalne Ferdinanda I. Habsburgovca i njego- povijesti, među kojima vih nasljednika za hrvatske kraljeve na Di znamenite velikane svojega naroda, Saboru u Cetingradu (1527.). Od tada potom i one izvan njega ako su svojim su Habsburgovci i hrvatski kraljevi sve radom na području kulture i umjetnosti do sloma Monarhije godine 1918. Valja zadužili i širu međunarodnu zajednicu. istaknuti da su Habsburgovci izabrani Tako i naš, hrvatski narod rado i s oprav- zato što su tada bili poznati kao katolički danim ponosom slavi i svoje obljetnice, vladari i što su već otprije pomagali hr- kao i svoje znamenite velikane, i to već vatsku obranu od Turaka, a tu su obvezu od “stoljeća sedmog”, odnosno od dola- preuzeli na sebe i za sljedeće godine, sve ska u današnju postojbinu – svetu zemlju dok Turska sila ne bude slomljena. No, Hrvatsku. Ferdinand I. nije bio tako brz kako su to zahtijevale potrebe hrvatske obrane, pa je POGIBIJA KRALJA PETRA SVAČIĆA novi Hrvatski sabor koji se sastao već 28. (1097.) travnja iste, 1527. godine u Cetingradu Ove kalendarske godine ističemo pogibi- ozbiljno upozorio kralja Ferdinada I. ju kralja Petra Svačića (1097.) na planini na preuzete obveze sljedećim riječima: Gvozdu, koja je u čast njegove junačke ‘’Neka zna Vaše Veličanstvo kako se ne pogibije prozvana Petrova gora. Ipak to može naći zabilježeno da bi ikoji vla- nije bio hrvatski poraz, nego zapravo dar silom zavladao Hrvatskom, jer po poravnavanje snaga s Arpadovićima, koji smrti našega posljednjeg kralja, sretne su željeli zavladati Hrvatskom. Budući uspomene Zvonimira, slobodne se volje da je udovica hrvatskoga kralja Dmitra pridružismo svetoj kruni kraljevstva Zvonimira koji umire potkraj 11. st. bez ugarskoga, a poslije toga Vašemu Veli- muškoga potomka, bila sestra ugarskoga čanstvu’’. Slične poruke slao je Hrvatski kralja Ladislava I. Arpadovića, Ladislav sabor poslije i Ferdinandovim nasljed- je pokušao silom oružja doći u Hrvatsku, nicima. ali mu to nije uspjelo ni nakon sukoba Potkraj 17. stoljeća, kao i na samom s kraljem Petrom Svačićem, a ni nakon početku 18. stoljeća Hrvatska je konač- njegove pogibije. Riječ je zapravo bila o no oslobođena od turske vlasti, a njenu poravnavanju snaga, što se uskoro potvr- obnovljenu snagu na političkom po- đuje dobro poznatim ugovorom Pacta dručju potvrđuje i Hrvatska pragmatička konventa što ga je Ladislavov nasljednik sankcija (9. ožujka 1712.). Tog se dana Koloman Arpadović sklopio s predstav- sastao Hrvatski sabor u biskupovu dvoru nicima hrvatskoga plemstva 1102. godi- u Zagrebu i zaključio da će, u slučaju priznali da i žena može biti kraljica i ne. Nekoliko godina poslije isti je kralj izumrća muškog roda Habsburgovaca, sposobna vladarica. Koloman priznao i znamenite povlastice povjeriti se ‘’onoj i onakvoj ženskoj lozi dalmatinskim gradovima (1107.). Njego- austrijskoga roda koja će posjedovati ne SJEDINJENJE S ‘’MATEROM vi nasljednici dijelili su nove povlastice i samo Austriju nego i Štajersku, Korušku ZEMLJOM’’ drugim hrvatsko-slavonskim gradovima. i Kranjsku, a stolovati u Austriji’’, čime je U tijeku 18. st. slijedilo je i dobro pozna- još jednom potvrđena neovisnost Hrvat- to razdoblje barokne obnove, u kojem ske od Ugarske, ali i modernost Hrvata, su se istaknuli i brojni hrvatski velikani, Napisala: Agneza Szabo koji su među prvim narodima u Europi također i iz područja crkvene povijesti, 38 matica siječanj/january 2007. i koji su zapravo pripravljali hrvatski sabora, prema kojoj je hrvatski jezik u doba uspona modernoga građanskog narodni preporod (1790.-1873.). Riječ je štokavskome izgovoru jedini službeni društva koje s nizom oscilacija, biva na- o razdoblju u kojem se nakon slamanja jezik u Hrvatskoj (23. listopada 1847.). silno prekinuto izbijanjem Prvoga svjet- Mletačke Republike, a potom i Napole- Istovremeno su osnivane i temeljne hr- skoga rata. Uz brojne hrvatske velikane, onove vlasti u Istri i Dalmaciji vodi po- vatske nacionalne institucije na području među kojima je i Frano Supilo (umro najprije politička bitka za povratak ovih političkoga, kulturnoga i gospodarskoga 1917.) i niza deklaracija (Svibanjska 1917. hrvatskih zemalja pod vlast Hrvatskoga života, u čijem je žarištu i politički prona tragu politike trijalizma) nasuprot sabora i bana (osobito 1797.-1807.). gram grofa Janka Draškovića, u glaso- jugoslavenskoj koncepciji (Krfska de- Te su godine Hrvati iz Dalmacije pod vitoj raspravi Disertatia iliti razgovor klaracija 1917. koja je negacija hrvatske vodstvom fra Andrije Dorotića uputili i (1832.), dakle, prije 175 godina, ili jedno državnosti), ovo je razdoblje obilježeno i brojnim političkim iskušenjima, među kojima su jačanje velikosrpske ideologije, što dovodi do protusrpskih demonstra- cija u Zagrebu (1902.), te stvaranja Želje- zničke pragmatičke sankcija (1907.) koja je u svojoj biti željela uzdrmati vladavinu Hrvatsko-srpske koalicije u Hrvatskoj, i koja je istodobno, ali i vrlo prikriveno radila na stvaranju Jugoslavije, ali i uvo- đenju hrvatsko-srpskoga jezika u javni život, što je bilo u izravnoj suprotnosti s Hrvatsko-ugarskom nagodbom. U istom je razdoblju došlo do znamenitog ujedi- njenja Hrvatskog kulturnog i prosvjetnog društva Napredak iz Mostara i Sarajeva u istoimeno jedinstveno društvo (1907.). Učinjeno je to zaslugom Tugomira Alaupovića, jednoga od suutemeljitelja Napretka u Sarajevu, ali i prvog vrhbo- sanskog nadbiskupa Josipa Stadlera.

RAZDOBLJE NAKON PRVOGA SVJETSKOG RATA Teška su desetljeća uslijedila i neposred- no nakon 1918., kada je hrvatski narod izgubio i svoje granice i svoj Sabor i svoj službeni, hrvatski jezik. Nakon 1945. uslijedili su i novi teški jugokomunistič- kih progoni njihovih neistomišljenika, osobito Katoličke crkve, kojoj je simbol blaženi Alojzije Stepinac. Objavljena je i poznata Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika (1967.) koja je izazvala nove progone, što je potrajalo sve do početka demokratskih promjena (1990.) Brojne su i svete obljetnice iz razdoblja stvaranja moderne hrvatske države i u posljednjih petnaest godina (1992.- 2007.), uključujući i sveti Domovinski rat, zasebno pismo kralju u Beč u kojem su desetljeće poslije osnivanje Matice hrvat- i one zaslužuju posebno poglavlje. Ovdje tražili sjedinjenje s ‘’materom zemljom’’, ske (1842.), prije 165 godina i drugo. ćemo samo istaknuti da je zahvaljujući odnosno svoj povratak pod vlast Hrvat- ustrajnim hrvatskim braniteljima, kao i skoga sabora i bana. Istodobno je zapo- STVARANJE AUSTRO-UGARSKE zalaganju Svete Stolice, osobito pape Ivana čeo i hrvatski politički otpor pokušajima MONARHIJE (1867.) Pavla II. Hrvatska međunarodno priznata mađarizacije (1807.) i koje se u svojemu Slijedilo je tada razdoblje uvođenje duali- (15. siječnja 1992.), a četiri mjeseca poslije prvom razdoblju dovršava pobjedom stičkoga sustava vladanja, odnosno stva- Hrvatska je primljena u UN kao 178. dr- ‘’materinske riječi’’, odnosno znameni- ranja Austro-Ugarske Monarhije (1867.), žava svijeta (22. svibnja 1992.), te potom i tom zakonskom odlukom Hrvatskoga u kojem se našla i Hrvatska, a potom i u druge međunarodne asocijacije. ■ 39 matica siječanj/january 2007. ACADEMIA CRAVATICA “Cravatten Statt” - još jedan dokaz da kravata potječe od Hrvata

Povijesno-etimološke veze naziva “kravata” i “Cravatten Statt” rasvijetlio je akademik Petar Šimunović, objasnivši veze etničkog imena Hrvata s toponimom “Cravatten Statt”

koji je tom prigodom istaknuo veze etničkog imena Hrvata s toponimom Cravatten Statt i drugim poznatim međunarodnim terminima koji u svojem korijenu imaju riječ “Hrvat(i)”. Nazočnima se obratio i ravnatelj Acade- mie Cravatice prof. Marijan Bušić, koji je u toj prigodi naglasio važnost stalnog isticanja veze između Hrvata i kravate, te populariza- ciji kravate kao svjetskog modnog simbola. Kustos Muzeja kravate u osnivanju prof. Nikola Albaneže je istaknuo: “Toponim Cra- vatten Statt i inicijativa da se podrijetlo njegova naziva poveže s imenom Hrvata pravi je primjer aktivne interpretacije znanstvenih činjenica i njihova uključivanja u stvarni život”. Tiskovnoj konferenciji nazočili su gosti iz Slavonskog Broda, predsjednica Skupštine Brodsko-posavske županije Ružica Vidaković Slijeva nadesno: kustos Muzeja Kravate u osnivanju prof. Nikola Albaneže, tajnik Razreda za i ravnatelj Državnog arhiva u Slavonskom fi lološke znanosti HAZU akademik Petar Šimunić, ravnatelj Academie Cravatice Marijan Bušić, predsjednica Skupštine Brodsko-posavske županije Ružica Vidaković i ravnatelj Državnog arhi- Brodu prof. Ivan Medved. Gosti su izrazili va u Slavonskom Brodu prof. Ivan Medved zadovoljstvo time što kravata ima poveznicu s poviješću Slavonskog Broda, a također su a tiskovnoj konferenciji održanoj 8. prosinca u dali potporu svim oblicima promicanja kravate na svjetskoj sjedištu neprofi tne ustanove Acadamie Crava- razini. tice novinari su bili upoznati s otkrićem prof. Predstavnici Academie Cravatice i Muzeja kravate u osniva- Marijana Bušića, ravnatelja navedene ustanove, nju napomenuli su kako će čelnim ljudima Slavonskog Broda koje potvrđuje činjenicu o hrvatskom podrijetlu predložiti da se u središtu grada postavi trajna replika pokaza- riječiN “kravata”. Naime, ovaj strastveni promicatelj kravate pro- noga povijesnog zemljovida, koja će, kako vele oni, “značenjski našao je nove činjenice koje potvrđuju hrvatsko podrijetlo toga povezati s kravatom, simbolom moderne civilizacije”. ■ jedinstvenoga odjevnog simbola. Tom je prigodom predočen preslik povijesnog zemljovida Habsburške Monarhije iz godine 1697., na kojemu se zorno vidi kako je jedan predio Slavonskog Broda, točnije, današnje središte grada – Trg Ivane Brlić-Mažu- ranić i okolica, imenovan njemačkim nazivom Cravatten Statt. Ta se činjenica, sada na inicijativu neprofi tne ustanove Acade- mia Cravatica, predstavila široj javnosti. Istaknuto je kako se original zemljovida koji je izradio nizo- zemski vojni topograf Nikola Sparr de Bensdorf čuva u Ratnom arhivu u Beču. - Iz zemljovida se mogu rasvijetliti povijesno-etimološke veze naziva “kravata” i “Cravatten Statt” - rekao je akademik Petar Šimunović, tajnik Razreda za fi lološke znanosti HAZU,

Napisala: Željka Lešić Foto: Academia Cravatica Plan okolice Broda Sparr de Bensdorfa iz 1697. god. “Cravatten Statt” 40 matica siječanj/january 2007. Vaša prva adresa u Hrvatskoj za savjetovanje o ulaganjima

www.treningcentar.com [email protected]

selekcija porezno i i razvoj fi nancijsko personala savjetovanje

istraživanja tržišta cost-benefi t analize studije isplativosti marketing planovi

Pjesnicima u iseljeništvu

“REŠETARAČKI SUSRET PJESNIKA”, Rešetari objavljuje natječaj za deseti, jubilarni zbornik pjesama hrvatskih pjesnika koji žive u iseljeništvu i članova Književne sekcije “2-9-2” KLD “Rešetari” iz Rešetara.

Svaki pjesnik može sudjelovati s tri pjesme. Tekst pjesama Predstavljanje knjige i X. “Rešetarački susret pjesnika” treba biti pohranjen na fl oppyju ili CD-u ili otipkan pisaćim održat će se 22. rujna 2007. strojem, pisan standardnim hrvatskim književnim jezikom ili dijalektom hrvatskoga jezika kojim se govori u kraju u koje- Pokrovitelji zbornika pjesama i “Rešetaračkog susreta pjesni- mu živi pjesnik. Pjesme se mogu poslati poštom ili elektro- ka” jesu Ministarstvo kulture RH, Hrvatska matica iseljenika ničkom poštom na e-mail adresu: [email protected]. - Zagreb i Brodsko-posavska županija - Slavonski Brod, a Broj pjesama objavljenih u zborniku isključivo ovisi o kvali- supokrovitelj Poglavarstvo općine Rešetari. teti dostavljenih pjesama. Radovi koji svojom kvalitetom ne zadovolje postavljeni kriterij neće biti objavljeni. Neobjavljeni Izdavač: KLD “Rešetari”, Rešetari radovi neće biti vraćeni. Uz pjesme svaki autor treba poslati svoj kratki životopis - do šest rečenica (datum rođenja, adresa Urednik zbirke pjesama: Ivan De Villa stanovanja, stručna sprema i posao koji sada radi, gdje i kada su mu do sada objavljeni radovi). Bez obzira na broj poslanih Izbor radova izvršit će: radova, u obzir ćemo uzeti samo prva tri. Svoje radove slati mr. Ivan Slišurić, prof., književnik, Nova Gradiška na adresu: mr. Stipan Blažetin, prof., književnik, Pečuh prof. Đuro Vidmarević, književnik, Zagreb KLD “REŠETARI” Vladimira Nazora 30 35 403 REŠETARI U očekivanju vaših radova, te dobre i uspješne suradnje u HRVATSKA realizaciji kulturno-umjetničkih programa srdačno vas po- zdravljamo. Najkasnije do: 1. ožujka 2007. Rešetarački susret pjesnika Ivan De Villa

41 matica siječanj/january 2007. HRVATSKA DOPUNSKA NASTAVA U ŠVICARSKOJ “RECI MI TO HRVATSKI”

U suradnji s Hrvatskom kulturnom zajednicom iz Švicarske pripremamo učenike za provedbu literarnog i likovnog natječaja (ove je godine tema bila “Što je meni Hrvatska”). Svake godine šaljemo radove za natječaj Hrvatske matice iseljenika “Zlatna ribica”, a i sami, prvi put, pripremamo Susret malih kazališnih družina za lipanj 2007., kojim nastojimo obuhvatiti što više škola

da je zbog navedenih okolnosti vrlo teško motivirati učenike za rad, osobito učenike starije dobi, koji su dodatno opterećeni i redovnom školom, učiteljima ne preostaje ništa drugo nego pokazati svoje sposobnosti, svoju kreativnost i maštovitost te nastojati učiniti nastavu pristupačnom, zabavnom, raznolikom, no ipak ustrajati na svojim načelima poučavanja i iznova podizati nastavu na što višu razinu u smislu njezine ozbiljnosti i kvalitete. Nepovoljni uvjeti rada (često podrumske prostorije, ne- mogućnost gledanja televizora/videa, nemogućnost uporabe grafoskopa...) sputavaju kreativnost, no ne moraju biti trajna prepreka u postizanju ciljeva. Svjesni mogućnosti, odnosno nemogućnosti koje nam se nadaju, odlučili smo ne očajavati, nego ići naprijed s onim što možemo. Kreativan se može biti i sa malo nastavnih pomagala, osobito ako imamo potporu učenika i roditelja, a ponajprije ako imamo dobru volju. Zahvaljujući toj dobroj volji mi uspijevamo našu nastavu Priredba: Što je meni Hrvatska iznova obogaćivati raznim sadržajima, što već ustaljenim, što novim. Unatoč tomu što se učitelji međusobno malo viđaju (3 rvatska nastava u Šivicarskoj djeluje od godine sastanka godišnje te pojedinačni sastanci timova zaduženih za 1990., kada su je osnovali roditelji u Švicarskoj, određene aktivnosti), mi nastojimo ostati povezani i ujedinjeni uz pomoć i potporu hrvatskih katoličkih misija. u ostvarivanju raznih projekata, priredbi, uređivanju web strani- Od 1993. godine ona je u ovlasti Ministarstva ce (kojom želimo biti pristupačni svima i kojom želimo ostaviti znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvat- još jedan trag svega onoga lijepoga što ostvarujemo i proživlja- Hske. Nastava je organizirana za učenike 1. - 8. razreda i održava vamo s djecom i roditeljima); te u obliku raznih drugih pojedi- se u slobodno vrijeme učenika, jednom tjedno po 2 do 3 školska nosti kojima tvorimo cjelinu Hrvatske nastave u Švicarskoj. sata u vremenu od 17 do 20 sati, srijedom ranije poslije podne, Već ustaljene aktivnosti nameću se učiteljima nedugo nakon a u pojedinim mjestima i subotom prije podne. Svaka grupa u početka školske godine – pripreme za Nikolinje i Božić, a koje se pravilu ima od 7 do 15 učenika. uglavnom organiziraju u suradnji s Hrvatskom katoličkom mi- U većini je škola uz nastavu organiziran i vjeronauk 1 do sijom i uz pomoć roditelja. Učitelji u prosjeku pripremaju 2 do 3 2 puta mjesečno koji se provodi, ako je to moguće, u zasebnoj priredbe šarolika sadržaja. Na isti se način pripremaju priredbe učionici. Ponosimo se srednjom školom koju trenutačno pohađa 9 učenika, a nastava se održava subotom prije podne u prosto- rijama ureda koordinatorice za dopunsku hrvatsku nastavu u Švicarskoj. Nastavu u ovoj školskoj godini održava 20 učitelja u 85 ško- la, koje su rasprostranjene u 23 kantona (od ukupno 26), s ukupno 1 796 učenika iz cijele Švicarske. Učitelji imaju 4 do 6 škola te prosječno 90 učenika. Mnogobrojne su aktivnosti kojima se pokušavamo prilago- diti specifi čnostima u kojima se nalazimo (heterogene skupine, neobvezna škola, nepovoljni radni uvjeti, poslijepodnevni sati), te kojima nastojimo zadovoljiti kriterije Kurikuluma hrvatske nastave u inozemstvu, a s ciljem orijentiranosti na djecu. Budući

Napisala: Marijana Ćorluka Učenici ispred spomenika Draženu Petroviću u Lausanni 42 matica siječanj/january 2007. Lausanne na Ženevskom jezeru

Sustavom hrvatske dopunske nastave u ka Republika, Luksemburg, Makedonija, ni turniri, Olimpijada starih hrvatskih inozemstvu domovina nastoji potaknu- Nizozemska, Norveška, Njemačka, Ru- športova i drugo, naglasila je Sanja Süto ti sunarodnjake u svijetu da ne prepuste munjska, Ruska Federacija, Slovačka, iz MZOŠ RH. zaboravu svoj materinski, hrvatski jezik Slovenija, Srbija, Švicarska i Velika Bri- Želeći potaknuti sve naše sunarodnjake i da se što više koriste mogućnostima tanija. u svijetu da ne prepuste zaboravu svoj učenja hrvatskoga jezika i kulture u ze- Iako često možemo čuti komentare o materinski, hrvatski jezik i da se što više mljama u kojima žive, izjavila je načelni- znatnom smanjenju interesa za dopun- koriste mogućnostima učenja hrvatsko- ca iz Uprave za međunarodnu suradnju sku nastavu na hrvatskom jeziku, poda- ga jezika i kulture u zemljama u kojima Ministarstva znanosti, obrazovanja i ci ih donekle opovrgavaju; u nekoliko žive i u domovini, naglašavamo da su športa Sanja Süto. posljednjih godina bilježimo blagi po- sva naša kultura, baština, identitet, du- Prateći kretanja, možemo očekivati da rast broja učenika koji su obuhvaćeni hovnost i memorija sadržani u našem će u budućnosti biti sve više polaznika nastavom. jeziku. A njime će našim rukopisom biti koji hrvatski jezik uče kao strani. Mini- Osim velikih napora većine nastavni- ispisana i naša budućnost, kaže Sanja starstvo znanosti, obrazovanja i športa ka u izvođenju nastave, ovaj se uspjeh Süto. trenutačno organizira i fi nancira hrvat- može pripisati i njihovoj angažiranosti Naporima MZOŠ-a redovito se pridru- sku nastavu za oko 6 760 učenika, na- u brojnim izvannastavnim aktivnostima žuje Hrvatska matica iseljenika, koja će stavu izvodi 90 učitelja u 20 zemalja, a i projektima: literarnim, novinarskim, u časopisu Matica ubuduće donositi u to su: Argentina, Austrija, Belgija, Crna dramskim, folklornim, športskim sekci- svakom broju novosti iz hrvatskih do- Gora, Čile, Francuska, Italija, Južnoafrič- jama i projektima kao što su nogomet- punskih škola diljem svijeta. za proslavu Majčina dana. Neke pak učiteljice svečano obilje- kazališnih družina za lipanj 2007., kojim nastojimo obuhvatiti žavaju prigodne teme (pripovijedanje o temi jeseni, recitiranje što više škola. poezije D. Tadijanovića...). Učitelji također surađuju sa švicarskim školskim vlastima Potkraj školske godine, ili početkom iduće, učitelji okuplja- - prisustvuju njihovim projektima, sastancima, raznim interkul- ju svoje škole na cjelodnevnim sportskim susretima. Katkad turalnim susretima: tzv. večeri čitanja priča, obilježavanje dana se tim susretima pridruže i druge učiteljice s nekom od svojim UNICEF-a i slično, te tako predstavljaju našu zemlju. Osim toga, škola. Učenici nisu uskraćeni ni izletima koji se uglavnom učitelji, kojima su dostupne interkulturalne knjižnice, organi- organiziraju u proljeće, a kadšto i u neko drugo vrijeme, ako ziraju u takvim ustanovama sa svojim učenicima satove čitanja se pruži prigoda. Često su ti izleti dio projektne nastave (Ein- lektire. steinov muzej, Muzej komunikacija, obilazak zgrade UN-a i U suradnji s Hrvatskom katoličkom misijom pripremamo slično). svoju stranicu u njihovu časopisu Movis, a jednom godišnje Osim toga, otvoreni smo i za suradnju sa svim udrugama, pripremamo za tisak školski list učenika HDŠ-a u Švicarskoj osobito ako su one usmjerene na promicanje kulturnih vrijed- pod nazivom Govorimo hrvatski. nosti. Tako u suradnji s Hrvatskom kulturnom zajednicom iz Unatoč tomu što smo daleko od domovine, mi o njoj nepre- Švicarske pripremamo učenike za provedbu literarnog i likov- stano razgovaramo i njoj se u mislima iznova vraćamo, nastojeći nog natječaja (ove je godine tema bila “Što je meni Hrvatska”). ljubav prema njoj, njenoj kulturi, povijesti i jeziku širiti na svoje Svake godine šaljemo radove za natječaj Hrvatske matice iselje- učenike koji nas iznova zadive svojim velikim srcem u kojemu nika “Zlatna ribica”, a i sami, prvi put, pripremamo Susret malih čuvaju mjesto za nju - našu domovinu Hrvatsku. ■ 43 matica siječanj/january 2007. GOVORIMO HRVATSKI Hrvatski jezik i književnost u Poljskoj

Dobro je poznato da se na mnogim slavističkim katedrama u svijetu kroatistika još uvijek proučava isključivo u okviru tzv. serbokroatistike, što katkad ide toliko daleko da se isti lektor angažira za podučavanje i hrvatskoga i srpskoga jezika

Dvorac u Varšavi je važno istaknuti da se ne služe nekim umjetnim mješavinama nego da točno razlikuju jedan jezik od drugoga. Varšav- ski kroatisti pripadaju svim naraštajima, bilo da su jezikoslovci bilo književni povjesničari. Općenito se može reći da danas u glavnom gradu Poljske vlada pozitivno ozračje glede hrvatskoga jezika. Zanimanje za hrvatski jezik toliko je veliko da hrvatski lektor na Varšavskom sveučilištu Josip Lasić ove akademske godine podučava više od stotinu i dvadeset polaznika hrvatskoga tečaja. Ne- davno je na tom sveučilištu organiziran i kroatistički znanstveni skup naslovljen “Urbano u hrvatskoj kulturi”, na kojem su se, osim domaćina iz Varšave, okupili stručnjaci za hrvatski jezik i književnost s različitih poljskih sveučilišta, od Krakova i Katovica, do Poznanja i Gdanjska, a bilo oložaj i status hrvatskoga Dobro je poznato da se na mnogim sla- je pozvano i desetak kroatista iz Hrvat- jezika i književnosti u dru- vističkim katedrama u svijetu kroatistika ske. U poljskim intelektualnim krugo- gim zemljama jedna je od još uvijek proučava isključivo u okviru vima dobro su poznati naši književnici više ili manje čestih tema tzv. serbokroatistike, što katkad ide toliko - August Šenoa, A. G. Matoš, Janko Polić u našim glasilima, a to je daleko da se isti lektor angažira za po- Kamov, Miroslav Krleža, Pavao Pavličić, takođerP i jedna od tema koje se susreću dučavanje i hrvatskoga i srpskoga jezika. Nedjeljko Fabrio, a veliko zanimanje na stručnim i znanstvenim skupovima. Ako takav lektor nije Hrvat, onda stu- vlada i za stariju hrvatsku književnost, Samo se po sebi razumije da bi primar- denti, u pravilu, uopće ne uče hrvatski. posebice za dubrovačke i hvarske rene- nu pozornost valjalo posvetiti položaju No ima i svijetlih primjera, a među njima sansne pisce. No za nas je posebice važno hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini nedvojbeno valja istaknuti Varšavsko i osobito ohrabrujuće to što upravo mladi (uzimajući u obzir da je to jezik jednoga sveučilište na kojem je, u okviru Instituta poljski kroatisti nedvosmisleno promiču od konstitutivnih naroda u toj državi), za zapadnu i južnu slavistiku, organi- hrvatsku fi lološku misao u znanstvenim zatim u Srbiji i Mađarskoj, te u ostalim zirana vrlo jaka kroatistika. Zanimanje i kulturnim krugovima. Među njima državama u kojima su Hrvati autohtona za kroatistiku vrlo je izraženo, pa i sam ovom prigodom izdvajamo Macieja Fal- nacionalna manjina, a zatim u zemljama ravnatelj Instituta dr. Jerzy Molas veliku skoga i Malgorzatu Krysku s Varšavskoga u kojima živi hrvatsko iseljeništvo koje je pozornost posvećuje povijesti hrvatskoga sveučilišta, zatim Leszeka Malczaka iz zainteresirano da i njihovi potomci znaju književnoga jezika, posebice pitanjima Katovica te Dominiku Kaniecku, trenu- hrvatski. No, uz ta važna pitanja nipošto standardizacije hrvatskoga jezika u tačno lektoricu poljskoga jezika na Za- ne smijemo zanemariti pitanje statusa razdoblju poslije hrvatskoga narodnoga grebačkom sveučilištu. Uz naše lektore, hrvatskoga jezika i književnosti na razli- preporoda. Kroatisti u glavnom gradu takvi će nam mladi ljudi u budućnosti čitim slavističkim katedrama u Europi, Poljske odlično govore hrvatski i vrlo dobiti dragocjeni u našim nastojanjima za a isto tako i na drugim kontinentima. bro poznaju hrvatsku književnost. Većina razbijanjem tvrdokornih serbokroatistič- njih zna i druge južnoslavenske jezike, kih obrazaca na slavističkim katedrama, Napisala: Sanja Vulić koje, naravno, rabe prema potrebi, ali posebice u Europi. ■ 44 matica siječanj/january 2007. CRKVA HRVATSKIH MUČENIKA NA UDBINI UČIONICA HRVATSKE POVIJESTI

Domaćin večeri bio je udbinski župnik fra Nediljko Knezović, a ovom nadasve humanom i rodoljubnom događanju pridružili su se mnogi ugledni gosti iz gospodarskog i političkog života Hrvatske. Sav prihod uplaćen je u Fond za izgradnju CRKVE HRVATSKIH MUČENIKA NA UDBINI

i želimo izgraditi crkvu od sv. Venancija i sv. Duje pa do kardi- ga najviše crkvene i državne institucije, na čast svih onih koji nala Alojzija Stepinca. Projekt je ne samo domovinska i iseljena Hrvatska. Pokrovi- su znali živjeti i umri- ekumenski otvoren nego je on općekr- teljstvo nad izgradnjom uzeli su Hrvatski jeti zato da bi se ovdje šćanski i općeljudski. Uostalom, sve što je sabor i Hrvatska biskupska konferencija. nastavio život u miru i dobro nađe priključak na svaku dobrotu Crkva će se izgraditi na mjestu nekadaš- Msigurnosti, u miru i sigurnosti za sve one na zemlji i na nebu. Zato od hodočasnika nje crkve sv. Nikole, odakle puca pogled koji ovdje žive ili će živjeti, za Hrvate i i drugih posjetitelja očekujem da nitko na cijelo Krbavsko polje. Temeljni kamen Srbe, za katolike i pravoslavce, vjernike i ne ističe ništa što izražava ili izaziva pro- uzet je iz temelja stare krbavske katedra- nevjernike. Istina je da ćemo raditi i na svjed, neprijateljstvo ili - ne daj, Bože! le, a blagoslovio ga je papa Ivan Pavao II. tome da se Hrvati i katolici ovdje nikada - mržnju!- naglasio je biskup gospićko- - Ima razmišljanja da se uz crkvu ne osjete stranci i nepoželjni, jer su u senjski Mile Bogović na nedavno odr- Hrvatskih mučenika nastani koja muška povijesti triput morali odavde bježati. Ali žanoj donatorskoj večeri u restauraciji ili ženska kontemplativna redovnička takvu sigurnost želimo i Srbima i pravo- “Jarunski dvori” u Zagrebu. zajednica, da se ondje uspostavi znan- slavcima. Crkva Hrvatskih mučenika ima Domaćin večeri bio je župnik Udbine stveni institut za istraživanje i vrednova- naziv “hrvatskih” više u zemljopisnome fra Nediljko Knezović, a ovom nadasve nje žrtava (rata). Zašto ne bismo odavde, smislu, tj. odnosi se na sve one koji su humanom i rodoljubnom događanju pri- gdje su se rađali brojni međunacionalni i na ovom našem, hrvatskom prostoru do družili su se mnogi ugledni gosti iz gos- međuvjerski sukobi, krenuli s projektom kraja vjernički i mučenički svjedočili za podarskog i političkog života Hrvatske. mira i pomirenja te kulturne integracije svoje uvjerenje, od najstarijih vremena Sav prihod uplaćen je u Fond za izgrad- svih građana u hrvatsku državu? Vjeru- pa do danas. U okviru takva shvaćanja nju CRKVE HRVATSKIH MUČENIKA jem da je krenula gruda koja će s vreme- lako ćemo naći mjesta za sve mučenike, NA UDBINI. Na večeri u “Jarunskim nom rasti, da je posađeno zrno koje će s dvorima” prikazan je i projekt po kojemu vremenom klasati - zaključio je biskup Napisala: Ivana Rora će crkva biti sagrađena, a podržale su Bogović. ■ 45 matica siječanj/january 2007. JOZO MASLOV, DRAGULJAR IZ JAR-a MAGIČNI KAMEN PRIVUKAO I HRVATE U JUŽNU AFRIKU

“Priča o dijamantu na prostoru JAR-a započinje 1866. godine, kad je 15-godišnji dječak Erasmos Jacobs na obali rijeke Oranje pronašao 21,75-karatni dijamant i kada je nakon tri godine crnački pastir, ponovno na obali rijeke, pronašao 83,25-karatni dijamant. Nakon brušenja težio je 48 karata, dosegao je visoku cijenu i proslavio se kao Star of South Africa. Od tada je u JAR-u započela prava “dijamantna groznica”, objašnjava Maslov

kuću u Splitu. No, kako se Jozo Maslov bavi iznimno atraktiv- nim poslom, a i jedini je draguljar hrvatskog podrijetla na tim, nama egzotičnim prostorima, saznajmo nešto više o njegovu dragom i poludragom kamenju. Ljubav prema dragom kamenju otpočela je kada je po dolasku u Johannesburg najprije otvorio radionicu za obradbu dragog i poludragog kamena. Narukvi- Omiljeni plavi kamen tanzanit ce, ogrlice, prstene, naušnice izrađene po vlastitu dizajnu, draguljar prodaje zlatarnicama i prigodnim trgovinama diljem Južne Afrike. No, uz nakit i ukrase od poludragog kamena, Jozo izrađuje i predivne krunice koje rado poklanja prijateljima i crkvama. Dosad je u Hrvatsku i JAR darovao 2 500 krunica u humanitarne svrhe. Budući da me kao i većinu žena najviše zanimala priča o dijamantima, njihovoj magičnoj moći i ljepoti, s draguljarom sam najviše razgovarala baš o njima. Razgovarali smo u njegovoj tvrtki “Maslov International” koja se bavi izvo- osjet Južnoj Africi ostavio je jednice, on je i uspješan poslovni čovjek zom, uvozom i obradbom poludragog na mene golemog traga, kako -vrstan draguljar. i dragog kamena. Sjedište tvrtke nalazi po prelijepim prirodnim Jozo je u zemlju zlata i dijamanata se u elitnijem dijelu Johannesburga, u ljepotama, tako i po našim stigao prije četrdeset godina tražeći neki Parktownu, a u dojmljivom neboderu ljudima koji su pronašli bolji bolji život. Put ga je doveo do 8-milijun- s izuzetnim osiguranjem nalazi se još životP u tom dijelu svijeta. U izuzetno ja- skoga Johannesburga. “Ovdje sam osta- 50 tvrtki koje posluju s dijamantima. koj hrvatskoj zajednici u Johannesburgu, vio najljepše godine svoga života. Nisam Pri ulasku u neboder zadivljuje golemi i koja ima oko 4 000 naših iseljenika, jed- znao ni jezik, a niti sam imao nekakav raskošan prostor, kao i ured našeg dra- na od nezaobilaznih osoba je draguljar početni kapital. Imao sam samo snažnu guljara. Pozornost odmah zaokupljaju Jozo Maslov. Ne postoji ni jedna osoba volju za uspjehom i, hvala Bogu, uspio izloženi ukrasni predmeti od predivnog bilo iz hrvatskoga političkoga, vjerskoga, sam. Ali vjerujte mi, bio bih najsretniji zelenog kamena malachita, kao i nakit bilo kulturnoga života koja se prigodom da sam u Hrvatskoj. Stalno maštam o napravljen od raznoga poludragog i dra- boravka u JAR-u nije susrela s njim, jer tom danu kada ću se vratiti u voljenu gog kamena. No, budući da su dijamanti ne samo što je aktivan član hrvatske za- Hrvatsku”, veli Jozo koji nostalgiju za ipak najatraktivniji, Maslov nam je iz po- Hrvatskom liječi čestim dolascima u sebnih sefova iznosio kutijice s dijaman- Napisala Željka Lešić domovinu, gdje je obnovio rodnu kuću u tima. I dok se divimo njihovoj ljepoti i Snimike: Ž. Lešić i arhiv J. Maslova Kreševu blizu Blata na Cetini i izgradio vrijednosti, zaključujemo da ne začuđuje 46 matica siječanj/january 2007. EGIDA

činjenica kako su se baš zbog njih u posljednjih stotinu i pedeset godina u JAR doselili mnogi iz cijeloga svijeta. - Priča o dijamantu na prostoru JAR-a započinje 1866. godine, kad je 15- godišnji dječak Erasmos Jacobs na obali rijeke Oranje pronašao 21,75-karatni dijamant i kada je nakon tri godine crnački pastir ponovo na obali rijeke Oranje pronašao 83,25-karatni dijamant koji je nakon brušenja težio 48 karata. Dijamant je dosegao visoku cijenu od 11 Maslov s Matičinom novinarkom ispred 200 funti sterlinga i proslavio se vitrine s fi guricama od malachita kao Star of South Africa. Od tog je trenutka na tim prostorima započela prava “dijamantna spomenutih aspekata po kojima na groznica”. Mnogobrojni tragači vrijednost dijamanta utječe čovjek. na dijamante došli su tada Ostale određuje priroda (bistrina, do pokrajine Gauteng čiji je boja, veličina). Za dijamante kažu glavni grad Johannesburg, a da su vječni jer ih ne može uništiti gdje su i danas vidljivi brojni nikakva temperatura ni kiselina ostatci nekadašnjih rudnika i - pojasnio je ovaj vrsni poznavatelj bušotina. Budući da je pokra- dijamanata. Napominje kako su jina Gauteng bogato nalazište najvrjedniji dijamanti oni bezbojni, Magični kamenčići dijamana dijamanata i zlata, nazivaju je ta te da je malo takvih u prirodi. No Mjestom zlata (Th e Place of uz bezbojne, dijamante gradiraju od Gold). Stoga i ne začuđuje što plavičastobijele, ledenobijele, bijele je pokrajina privukla najveći broj hrvat- Cut). Mogu se obrađivati i u dru- do srebrnkaste boje. skih iseljenika, objašnjava nam Jozo. gim oblicima: oval, marquise, pear, heart, U razgovoru s draguljarom doznajem U razgovoru pitamo draguljara što emerald …, a njihovi nazivi objašnjavaju kako je uz dijamant najomiljeniji tanza- su zapravo dijamanti i kako se određuju njihov oblik (ovalni, kruškasti, srcoli- nit, poludragi kamen plave i ljubičasto- njihova veličina i vrijednosti? ki…). Kakvoća je dragulja razvrstana plave boje. Ovaj neobično lijepi, iznimno - Oni su kristali načinjeni od ugljika, prema načelu “četiri C”, odnosno clarity rijedak poludragi kamen danas je naj- nastali pod visokom temperaturom i naj- (čistoća), colour (boja), cut (rezanje) i traženiji i najskuplja vrsta poludragog tvrđa su tvar koja se može naći u prirodi carat po kojemu se određuju veličina i kamena. Pronađen je prije 30-ak godina (tvrdoće 10 Moha) i stoga su iznimno vrijednost dijamanta, a koja odgovara u tanzanijskim rudnicima, a ime mu je lijepi i vrijedni. Budući da imaju veliku težini od 0,2 grama – objašnjava Jozo. nadjenula poznata njujorška draguljarni- moć refl eksije svjetla i lomljenja svjetla Napominje kako je rezanje i poliranje ca Tiff any & Co. u duginim bojama, iznimno je važna nebrušenog dijamanta vrlo spor i skup - Samo je jedan rudnik tanzanita na njihova obradba. Najpopularniji današnji postupak koji se mora dobro izučavati Zemlji i usporedbom s drugim dragim stil rezanja, obradbe dijamanta, jest s 58 više godina. “Važno je dijamante pra- kamenjima, tanzanita ima najmanje u pravilno izrezanih ploha (facets) i takav vilno izrezati jer o tome ovisi pravilno svijetu. Procjenjuje se kako tanzanita ima rez naziva se briljantnim rezom (Brilliant lomljenje zraka, što daje ‘’život kamenu’’”, tisuću puta manje negoli dijamanata. ističe Jozo napinju- Ako se ne nađu drugi rudnici, postoji ći pritom da je di- mogućnost njegova nestanka u idućih jamant, ako je loše deset godina. U većim mjerama (2 karata izrezan, potrebno i veći) kupci ga kupuju za investicije, dok ponovno rezati se manje mjere upotrebljavaju za prste- kako bi se dobio nja, naušnice i privjeske ugrađene u zlato spomenuti efekt i platinu. lomljenja zraka, a Jozo Maslov kao radišni i čestit čo- to uzrokuje gublje- vjek uživa veliko poštovanje u hrvatskoj nje na težini, veli- zajednici u Johannesburgu, a i u poslov- čini i vrijednosti, nome svijetu JAR-a. Veliku ljubav prema pa je stoga, napo- dragom kamenju i domovini Hrvatskoj Maslov s minje on, bitno prenio je i na suprugu Vinku i djecu djelatnicima znalački izbrusiti Mariju, Josipa i Gregorija, s kojima na u brusionici dijamant. To je južnoafričkom kontinentu sanja svoj dijamanata jedini od četiriju “hrvatski san” o povratku. ■ 47 matica siječanj/january 2007. ETNOGRAFSKI MUZEJ ISTRE U PAZINU Istarska dijaspora kao integralni dio istarske kulturne povijesti

Iseljavanje iz Istre, s jedne strane, izuzetna je situacija, a, s druge, iznimno je česta životna praksa i rijetko koja obitelj u Istri nema rođaka u inozemstvu. Iseljenik, tj. iseljeništvo kao karakteristična životna situacija, bit će stoga jedan od dijelova budućega stalnog postava

tnografski muzej Istre u Pa- zinu jedan je od regionalnih muzeja u Hrvatskoj speci- jaliziranih za etnografi ju, tj. način života ljudi u prošlosti Ei sadašnjosti. Osim povremenih izlož- bi, sadrži i stalni postav, koji nastoji interpretirati temeljne kategorije tradicij- skog života Istre. Postojeći stalni postav traje već više desetljeća i u mnogim je oblicima zastario: ne sadržava nove medije Istarski iseljenici 30-ih pomoću kojih se godina prošlog stoljeća Idejno rješenje dijela stalnog postava Etnografskog muzeja Istre u Pa- danas komunicira u zinu koji se odnosi na iseljeništvo (design: Maurizio Ferlin) muzejima, interpreti- ra samo ruralnu kul- našli mnogi Istrani broj tamošnjih žitelja na odlazak u druge turu Istre u prošlosti, bilo je napuštanje zemlje. Većina svih njih tvori danas, ne postavlja pitanja i vlastitoga kraja. napose u Americi i Australiji, skupine ne motivira posjetitelje Iseljavanje iz Istre, istarskih iseljenika koji se neformalno i na angažirani, aktivni s jedne strane, formalno često okupljaju unutar različi- pristup izloženoj građi. jest izuzetna situ- tih klubova i udruga. Stoga smo se odlučiti acija, a, s druge, U čuvaonicama Etnografskog mu- do godine 2008. posta- iznimno je česta zeja Istre građa o iseljeništvu do sada viti novu stalnu izložbu životna praksa i se nije sakupljala, te je za potrebu ovoga koja će na drukčiji način malo koja obitelj projekta mnogim istarskim iseljenicima interpretirati istarski kulturni prostor. u Istri nema rođaka u Italiji, Ameri- upućen poziv i molba da nam ustupe ko- Kada smo počeli razmišljati o no- ci, Australiji, Francuskoj, Švedskoj i pije ili originale svojih fotografi ja, doku- vome stalnom postavu u Etnografskom drugdje. Iseljenik, tj. iseljeništvo kao menata, te predmete koji mogu ilustri- muzeju Istre, zaključili smo da treba- karakteristična životna situacija bit će rati navedene teme. Poziv za sakupljanje mo krenuti od karakterističnih mikro- stoga jedan od dijelova budućega stalnog građe nalazi se i na internetskim strani- kulturnih situacija Istre, a ne od grupa- postava. cama Muzeja (www.emi.hr). Obavljeno cija predmeta. Napokon, što o ljudima i Pravi izazov za etnologa jest kako je i podosta intervjua i skupljeno mnogo njihovim životima govori grupa lonaca, prikazati heterogenost razloga, motivaci- životnih priča, jer je bez iscrpnog po- košara, oraćih sprava ili tradicijske odje- ja i okolnosti pod kojima se od kraja 19. znavanja različitih iskustava nemoguće će ako ih ne kontekstualiziramo i pri- stoljeća pa sve donedavno napuštala Istra interpretirati ovu zahtjevnu temu. kažemo kako su se upotrebljavali, koja u potrazi za boljim životnim uvjetima. Očekujemo da će se ovim putem je bila njihova uloga u okvirima lokalne Riječ je ponajprije o ekonomskim ra- postići da mnogi posjetitelji Etnograf- društvene kulture i kakvo im je bilo zlozima koji su određivali emigraciju skog muzeja Istre (mnogobrojni turisti, simbolično značenje. Takva su nas raz- prije stotinjak i više godina, a potom su učenici, studenti itd.) upoznaju i posvi- mišljanja dovela do spoznaje da trebamo totalitarni režimi od 20-ih pa do 60-ih jeste si činjenicu da Istrani umnogome napraviti izložbu ponajpeije o ljudima. godina 20. stoljeća rezultirali odljevom žive i izvan istarskog poluotoka. Također Jedna od životnih situacija u kojoj su se velikoga broja stanovništva iz Istre. želimo tim, iseljenim Istranima omogu- Kasnih 60-ih i 70-ih godina uglavnom ćiti da njihovo iskustvo bude prikazano Napisala: Lidija Nikočević, ravnateljica je negativna ekonomska situacija u La- kao integralni dio istarske kulturne po- Etnografskog muzeja Istre u Pazinu binštini i okolnim krajevima nagnala veći vijesti. ■ 48 matica siječanj/january 2007. Iseljeničke vijesti

HRVATSKI BOŽIĆNI OBIČAJI U CHICAGU SAD - U Muzeju znanosti i industrije u Chicagu, 17. prosinca, na priredbi Christmas Around the World - Holidays of Light na kojoj tradicionalno sudjeluju i hrvatske fol- PROSLAVA 30. OBLJETNICE KLUBA klorne grupe, ove godine nastup je organizirala Hrvatska loza. Nastupila je zajedno “RUDAR” U NEW YORKU s djecom iz Hrvatske SAD – Njujorški klub “Rudar” koji okuplja subotnje škole. Grupa uglavnom Hrvate iz Istre proslavit će Kardinal Stepinac izvela ove godine nizom priredaba svoju 30. je sinjsko kolo, a svi za- obljetnicu djelovanja. U sklopu proslave jedno pjevali su Radujte održan je u prosincu nastup folklorne se narodi, Tiha noć, U grupe koja je izvela nekoliko koreogra- sve vrime godišća. Na fi ja istarskih plesova. Posljednjih godina priredbi u Muzeju bili folkloraši Rudara vrlo su aktivni zahva- su izloženi i tradicijski ljujući djelovanju Milana Verbanca. ukrašeni božićni borovi 53 države, a onaj hrvatski okitili su članovi Hr- UMRO RUDOLF PRSKALO – vatske loze. HRVATSKI POLITIČKI EMIGRANT ZAGREB – Od posljedica moždanog udara, u 64. godini života u Zagrebu je PRIZNANJA HRVATSKIM UČENICIMA U CANBERRI 9. siječnja preminuo Rudolf Prsklao, hr- AUSTRALIJA - U hrvatskom veleposlanstvu u Canberri održana je svečanost na ko- vatski politički emigrant koji je 1972. s joj su učenicima tamošnje Hrvatske etničke škole uručena priznanja. Najuspješnijim Nikolom Liscem i Tomislavom Rebrinom polaznicima škole priznanja su podijelili otpravnik poslova Ljubinko Matešić i prva u Švedskoj oteo zrakoplov kako bi pri- tajnica Veleposlanstva Mirjana Piskulić. Jelena Sajler dobila je nagradu kao najbolja silili tamošnje vlasti da iz zatvora puste učenica 2006. godine. Čestitkama su se pridružile učiteljice Marija i Kristina Frketić, Miru Barešića i Anđelka Brajkovića. Pre- kao i Marija Lemić. živio je tri atentata jugoslavenske tajne policije, a prije pet godina se vratio u domovinu. ZABAVA ZA HRVATE S BODENSKOG 35. OBLJETNICA MISIJE U JEZERA OFFENBACHU NJEMAČKA – Fol- NJEMAČKA – U prosincu je Hrvatska klorni ogranak katolička misija u Off enbachu svečano Hrvatske sportske proslavila svoju 35. obljetnicu. Priredbu i kulturne udruge koja je u povodu toga održana u dvora- Croatia iz Frie- ni Obertshausenu otvorio je župnik fra drichshafena or- Mladen Marić. O budućnosti Hrvatskih ganizirao je vrlo katoličkih misija u Njemačkoj govorio je uspješnu i dobro fra Josip Bebić, delegat za hrvatsku pa- posjećenu božić- stvu u Njemačkoj. U prigodnom kulturnu zabavu na kojoj se okupilo više od 500 naših sunarodnjaka s obale Bodenskog nom programu sudjelovao je zbor djece jezera. “Posebno se veselim što smo se uspjeli okupiti i zajednički proslaviti blagdane i mladih misijske folklorne skupine. s gotovo svim hrvatskim udrugama s ovoga područja”, rekao je glavni organizator i voditelj folklornog ogranka HSKU Croatia iz Friedrichshafena Viktor Mrzlečki.

“NAŠ GLAS” IZ PARIZA FRANCUSKA – Prije Božića iz tiska je izašao novi broj “Našeg Glasa”, glasila Hrvatskih katoličkih misija u Francuskoj koje se izdaje u Parizu, a izlazi dvaput godišnje. Glavni i odgovor- ni urednik “Našeg Glasa” je Mato Antunović. Uz uobičajene teološke teme, novi broj donosi vijesti iz života i pastoral- ne statistike hrvatskih katoličkih misija u Francuskoj (Pariz, Lyon, Nica). Valja izdojiti članke o HKM-u u Lyonu i o Hrvat- skoj dopunskoj školi “Bartol Kašić” u Francuskoj. 49 matica siječanj/january 2007. UZ GODIŠNJICU SMRTI IVANA MEŠTROVIĆA Potraga za izgubljenim palčevima

Kad se opredijelio za lokaciju na kojoj će sagraditi crkvu Presvetog Otkupitelja, kako je nazva Meštrović još u vrijeme njezine gradnje (1926. – 1931.), prepreka je postao vrt Mitra Paraća

aboj što je pokrenuo Meštrovićev mauzolej čitavu akciju, nazvanu “Petrovim poljem”, bili su obični palčevi lijeve i desne noge. A kad smo iz knjigaN izvukli podatak kako su i palčevi i polje vezani uz velikog kipara Ivana Meštrovića, čiju nadolazeću godišnjicu smrti - 16. siječnja 1962. – uskoro valja obilježiti, našu akciju više nitko nije mogao zaustaviti. Već smo ispred velike kamene kuće, građene u neoromantičarskom stilu, s kulama i balustradama, koju je Ivan Meštrović 1925. podigao svojemu bratu. Nešto dalje, od jednako čistih kamenih blokova, zgrada je Higijenskog zavoda. Korak-dva istočnije smjestila se nekadaš- nja otavička osnovna škola.

MARKO I TRPIMIR S druge smo strane puta, uz nas su Trpi- mir i Marko Meštrović, kiparovi nećaci. I dok pogledavamo na kuću, čiji su zid srušila dva suluda vozača, iz Stanice bez s nikin neće. povišeni ulaz usmjeruju prema skladnoj krova, kroz prozor, zeleno lišće nudi neka - Svi se uvukli u se – tužno ga nado- kupoli. divlja biljka, a škola, napuklih nadvrat- punjuje Trpimir. - Ovo je Paraćeva glavica na koju je nika i oskvrutih balkonskih balustara, Uz viđeno i navedene riječi dvojice Ivan dolazio kao čoban te je znao da je opterećena hrpom namjerno ostavljana Meštrovića morala se nametnuti misao: ovo, poslije Siverića, najbolji vidikovac - smeća. Umjetnik je ovuda nekada davno prošao, započe Marko Bilać, domar u Mauzoleju. - Sve je ovo niklo zahvaljujući po- udario svoj žig, obdario rodbinu i sada - Kad se opredijelio za lokaciju na kojoj kojnon stricu – umeće Trpimir. – Vidite ovaj kraj “bere plodove” velikog djela. će sagraditi crkvu Presvetog Otkupitelja, ovu doli ledinu – uzdiše – dava je unda A Mauzolej u Otavicama!? – izleti kako je nazva Meštrović još u vrijeme ogromne novce za nju, ali mu je nisu tili nekom dječačiću. njezine gradnje (1926. – 1931.), prepreka prodat, a mogli su za te novce kupit cile – Pitanje je li građevina u Ružiću ili je postao vrt Mitra Paraća. Kipar mu je Meje u Splitu. Otavicama? Granica između tih dvaju platio tri vola, a vol je tada koštao oko - Danas je niko neće džabe – prekida mjesta je na Čikoli i po toj podjeli Mau- 1 500 dinara, primjerice bolja svećenička ga Marko. - Vele ljudi, rađe ću ležat i imat zolej je u Ružiću, ali ... godišnja plaća bila je oko 9 000. – zastao jednu socijalnu kunu nego se mučit. A Onda se priča negdje izgubila, dok je, penjući se stubama do ulaza. – Dakle država nan je dala traktore uz povoljne smo brojili jablanove s jedne i druge Presveti Otkupitelj – naglo se okrenuo kredite, ali nema ko radit. U ovom je strane ceste koja vodi od Otavica prema – mauzolejom su ga nazvali komunisti Meštrovića okrugu svega 16 osoba, a Ružiću i Mauzoleju između njih. nakon Drugoga svjetskog rata. Ali kada prije Domovinskog rata nas je bilo se- se počelo s unutrašnjim uređenjem, ni damdeset šest. I to – pravi stanku – niko PRESVETI OTKUPITELJ jedan svećenik nije htio doći u unutraš- Grupa je već ispred kockaste građevine, njost toga zdanja – upitno je pogledao Napisao i snimio: Zvonko Madunić čije nas istaknute niše s triju strana i skupinu djece. 50 matica siječanj/january 2007. U unutrašnjosti – u nišama, meštro- vićevski stilizirani, četvorica sju evanđe- lista i… - Je li to, to! – djeca upiru prstićima prema golom Kristu. – Isus nema onu krpu. - Perizomu! – pojašnjava Bilać. – Ona i je bila sporna za svećenstvo. Ipak sve se tada smirilo jer je kipar bio veliki prijatelj s Karađorđevićima. Tek u vrijeme Domovinskog rata – nastavlja – započinje pravo barbarstvo! Četnici su odnijeli brončana vrata na čijim je poljima prikazana Meštrovićeva ženska i muška linija, a dolje u grobnici su otva- rali ljesove. - Gledajte gore – ponovno je stiglo upozorenje. Bilać se za trenutak zbunio, a onda promućurno uzvratio: - Nažalost, slika u kupoli koja je tre- Meštrovićeva kuća bala pokazati Meštrovićevu viziju jednog Boga, kao onoga koji spaja sve religije i kulture svijeta, nije u cijelosti dovršena i zadovoljan pokazuje prema nogama umjetnika!? vrtimo onu riječ o prijatelje- zato ostaje kao skrivena tajna umjetniko- evanđelista. vanju s Karađorđevićima. Možda bi ga ve započete ideje. Ali, i unatoč tomu, bez Sada je obljetnica smrti mogla bez- valjalo iščitati iz njega samoga! nova je obzira na to što se tu slikarski izražava, brižno doći. Njoj smo prikazali jednu misao. ovdje vidimo sve elemente Meštrovićeva objektivnu priču istkanu od prisjećanja iz Meštrovićeva knjiga Uspomena na oprečna genija: stilizirajuću liniju koja onoga vremena i od onoga što smo sada političke ljude i događaje u rukama je. pokušava zauzdati nabreklu masu mišića, zatekli. Redak po redak i četiri stotine strani- grudi i pokreta u cjelini No je li to sve? klatilo se pitanje dok ca je svladano. Kakav križ, muči nas, - Gdje su palčevi? – prisjeti se netko nam se glavom motala slika današnjeg umjetnik opterećen sudbinom svoga povoda s početka priče.. stanja Higijenske stanice, škole pa i crkve naroda u prijelomu vremena. To je pravi, – Barbari su ih razbili, ali su ih re- Presvetog Otkupitelja. shvatljivi odgovor za sve što je Ivan uči- stauratori obnovili i opet su tu! – Bilać Možda je viđeno urota protiv velikog nio u životu. A kako nitko nikomu nije odgovarao za neiskorištavanje velikog Pogled s Mauzoleja prema umjetnika za promociju okruženja u ko- Čikoli i Otavicama jemu je rastao, neka se barem sjete kako bi možda građani koji žive nadomak “Kontemplaciji” (Institute of Art, Detroit, Michigen i Museo de arte, Toledo), “Indi- janacima” (Chicago), “Povijesti Hrvata” (Hrvatska bratska zajednica, Pittsburgh, Pennsylvanija), “Rimskoj pieti” i “Povrat- ku izgubljenog sina” (Sacred Heart Chur- ch, University of Notre Dame, Indiana), “Perzefoni i Jobu” (Syracuza University, Art Colection, New York), “Čovjeku i slobodi” (Mayo Clinic, Rochester, Minne- sota), “Jakovljevu zdencu” (Universiti of Notre Dame, Indiana), “Pieti” (Miami, Florida) i umjetnikovu “Posljednjem autoportretu” (Th e Snite Museum of Art, University of Notre Dame, Indiana) i drugim, ovdje nenabrojenim, Meštrovi- ćevim djelima mogli pohitati na Glavicu u potragu za pričom o umjetniku i izgubljenim palčevima. ■ 51 matica siječanj/january 2007. U POTRAZI ZA KORIJENIMA Ivankovićevi rodovi duvanjskoga, sinjskoga i imotskoga kraja

Nevjerojatno temeljit i opširan je Ivankovićev istraživački rad koji je u razmjerno kratkom vremenu iznjedrio impresivni niz rodoslovnih knjiga

novinar Ivanković izuzetno vrstan i plodan stručnjak za rodo- slovlje, vjerojatno niste znali. Stoga mu u kolumni “U potrazi za korijenima” ovim putem posvećujemo posebnu pozornost. Ante Ivanković rođen je 1939. godine u Buhovu pokraj To- mislavgrada. Nakon školovanja u Tomislavgradu i Splitu studira u Sarajevu slavistiku i latinski. Od 1963. profesor je u gimnaziji u Tomislavgradu, zatim je od 1970. profesionalni novinar i urednik na RTV Sarajevo, a od 1976. do 2004. novinar je i urednik Studija Split HTV-a. U Domovinskom ratu sudjeluje od početka kao dragovoljac. Utemeljitelj je Ratnog studija HTV-a u Metkoviću i u Kninu; spada među one hrvatske novinare koji su najveći dio Domo- vinskog rata proveli kao ratni izvjestitelji s prvih crta hrvatskih i hercegbosanskih bojišta. O Anti Ivankoviću kao ratnom izvje- stitelju moglo bi se mnogo toga zanimljivog reći, a ovaj ćemo prostor posvetiti, kako je uvodno rečeno, njegovu rodoslovnom radu. Iako se time počeo baviti još u studentskim danima, tijekom njegove novinarske karijere nije bilo nikad dovoljno slobodnog vremena da se u potpunosti posveti svojem znanstvenom hobiju. No, kad je nakon smjene vlasti u siječnju 2000. smijenjen s mjesta urednika te stavljen kao novinar na led, odjednom je imao mnogo slobodnog vremena. “Svako zlo za neko dobro”, kaže Ivanković, “tad sam se konačno mogao ozbiljno posvetiti svojem hobiju i pisanju.” Nevjerojatno temeljit i opširan je Ivan- kovićev istraživački rad koji je u razmjerno kratkom vremenu iznjedrio impresivan niz rodoslovnih knjiga. Prva je Duvanjska prezimena (Naša ognjišta, 2001.), zatim slijede Prezimena Opći- ne Dugopolje (Općina Dugopolje, 2002.), Podrijetlo hrvatskih rodova vrličkog područja (Matica hrvatska – Vrlika, 2003.), Podri- jetlo hrvatskih rodova u Trilju i okolici (Trilj – Cetinski dekanat, 2003.), Podrijetlo hrvatskih rodova Općine Otok na Cetini (Op- ćina Otok, 2004.), Hrvatski rodovi u župi Podbablje (Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Split, 2005.), Podrijetlo hrvatskih rodova u Turjacima pokraj Sinja (Matica hrvatska – Sinj, 2005.) i naposljetku nedavno objavljena knjiga Hrvatski rodovi u župi ad čujemo za ime kao što je Ante Ivanković, teško Vinjani (Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Split, 2006.). ćemo znati o kojoj je konkretno osobi riječ jer je Kao što iz naslova vidimo, uz rodni duvanjski kraj, najviše spomenuto ime i prezime razmjerno često. No, je pozornosti u svojemu rodoslovnom radu posvetio Dalma- kad začujemo jedinstven i dojmljiv glas, govor i tinskoj zagori, poglavito Cetinskoj krajini. Na upit odakle toliki način izražavanja dotične osobe, mnogi će od- interes upravo za taj dio Lijepe naše Ivanković odgovara: “Riječ Kmah prepoznati bivšeg novinara HTV-a studija Split koji nam je o stanovništvu koje gotovo u cijelosti potječe iz mog rodnog, je preko malih ekrana na jedinstven način prenosio najsvježije duvanjskog kraja, odnosno zapadne Hercegovine, kao i susjed- vijesti s prve crte bojišnice tijekom Domovinskog rata. No da je nih predjela južne Bosne. Ista je to krv s obiju strana granice”. Tumači kako je nakon protjerivanja Turaka u drugoj polovici Napisao: Hrvoje Salopek Snimio: Žorži Paro 17. i početkom 18. st. Dalmatinska zagora ostala gotovo pusta. 52 matica siječanj/january 2007. OTVOREN HRVATSKI DOM U LJUBLJANI

Islamizirano središtu Ljubljane otvoren je 15. prosinca Hrvatski hrvatsko stanov- dom, središnje mjesto za očuvanje nacionalnog i kul- ništvo mahom se Uturnog identiteta pedesetak tisuća Hrvata u toj zemlji. povuklo s tur- Na svečanosti su bili gradonačelnici Zagreba i Ljubljane Milan skom vojskom Bandić i Zoran Janković, koji su najavili da će ti gradovi uskoro u Bosnu i Her- postati gradovi-prijatelji. cegovinu. Kao U ime boljih susjedskih odnosa reprezentativni prostor primjer te pu- u središtu Ljubljane hrvatskoj je zajednici ustupilo poduzeće stoši Ivanković Mercator. Ideju im je prije nekoliko mjeseci dao zagrebački navodi kako u gradonačelnik koji je na svečanosti istaknuo kako je ovo prvi cijeloj Cetinskoj put u povijesti da Hrvati u Sloveniji dobivaju svoj krov nad krajini tada živi glavom. Ključeve doma predao je direktor Mercatora Žiga De- samo desetak beljak. Predsjednik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji Ivo hrvatskih staro- Garić istaknuo je tom prigodom kako je otvaranje Hrvatskoga sjedilački rodo- doma ostvarenje dugogodišnjeg sna. va, i nastavlja: Otvaranju je prisustvovao i hrvatski veleposlanik u Slove- “U Imotskom niji dr. Mario Nobilo. Ponovio je da je riječ o velikom danu za je na dan oslo- Hrvate u Sloveniji i još jedan korak k boljem statusu tzv. novih bođenja 1717. ili neautohtonih manjina. U Zagrebu već desetljećima djeluje zatečena jedna Slovenski dom, a u hrvatskoj kulturi, znanosti i javnom živo- jedina kato- tu mnogi ugledni i priznati ljudi slovenskog podrijetla, dodao je lička obitelj”. Nobilo, izražavajući želju da tako bude i u Sloveniji. Venecijanci kao novi vladari nastojali su što prije napučiti pustu Dalmatinsku zagoru, pa stoga u trima velikim selidbenim valo- vima dovode Hrvate iz susjedne Bosne i Hercegovine, ponajviše iz Rame, Duvna, Livna, Glamoča, Kupresa itd. Ivanković u svojim knjigama obrađuje svaki rod obrađiva- nog područja bez obzira na njegovu veličinu. Za svaki rod navodi podrijetlo, povijesne dokumente, istaknute pojedince, grana- nje rodovske zajednice i mnoštvo drugih zanimljivih podataka. Tako da će svatko tko je podrijetlom iz spomenutih krajeva naći izuzetno zanimljivo štivo o svojim korijenima i predcima. “Do- sad sam u objavljenim knjigama obradio rodove cijele Cetinske krajine, izuzevši grad Sinja, koji također kanim obraditi, ako Bog da zdravlja. Rukopisi za Hrvace, Dicmo i Muć završeni su Predsjednik Saveza hrvatskih društava u Gradonačelnici Zoran Sloveniji Ivo Garić drži govor na svečanosti Janković i Milan Bandić i čekaju tiskanje. Knjiga o rodovima Muća izlazi prema plano- otvaranja Doma ispred Hrvatskog doma vima prije Uskrsa. Duvnjaci traže da se izda novo izdanje Du- vanjksih prezimena. Tako radim i na dopuni i proširenju te svoje Prije 15 godina Hrvati su činili gotovo 3 posto prve knjige rodoslovne tematike”, nabraja Ivanković planove za stanovništva. Prema popisu iz 2002. taj se broj smanjio za više skoru budućnost i dodaje: “U zadnje vrijeme me sve više zanima od 18 000, pa je Hrvata bilo 1,8 posto. Da se nisu iselili, nego toponimija (mjesno nazivlje). Toponimije duvanjskog, imotskog promijenili nacionalno opredjeljenje, jasno je iz podatka o ma- i cetinskog područja već sam obradio i svi navedeni radovi već terinskom jeziku. Hrvatski jezik navelo je 2,8 posto građana, što bi iduće godine mogli biti objavljeni”. odgovara udjelu Hrvata iz 1991. Na upit kako je u samo pet godina uspio objaviti toliko velik Najveći je problem što im slovenska država, kao i ostalim broj naslova Ivanković odgovara: “Ja knjigu samo znam napisati, narodima iz bivše Jugoslavije, odbija dati status nacionalne ali ne znam izdavati i prodavati. Tu su zadaću u mojem slučaju manjine. Janković ističe da taj status moraju dobiti svi. U svakoj preuzele lokalne ustanove. Zahvaljujući ponajviše općinama, državi koja se ponosi demokracijom moraju biti zaštićene sve župama i ograncima Matice hrvatske moje knjige se tiskaju’’. vrste manjina, i nacionalne i vjerske, i tu moraju dobiti posebnu Na konstataciju da je upravo s područja Dalmatinske zagore pozornost, rekao je Janković. Slovenske vlasti zasad ne pokazuju i zapadne Hercegovine izuzetno mnogo hrvatskih iseljenika ra- spremnost za promjenu manjinske politike, usprkos tomu što sutih diljem svijeta Ivanković daje zanimljiv prijedlog: “Pozivam manjine podupire i Vijeće Europe. ■ sve naše iseljenike koji potječu iz tih krajeva, a koje muče pitanja vezana za njihovo podrijetlo da mi se jave pa ću im, prema Pripremio: Hrvoje Salopek mogućnostima, nastojati odgovoriti”. Tako velikodušnu ponudu P.S. Izražavamo nezadovoljstvo što nitko iz Hrvatske matice iseljenika nije bio rijetko tko daje našim iseljenicima. Predlažemo da svoje upite pozvan na otvaranje Hrvatskog doma u Ljubljani, pa čak ni informiran o tom šaljete na Maticu, a mi ćemo ih dalje proslijediti neumornom značajnom događaju. To posebno začuđuje uzme li se u obzir da je HMI nedav- Anti Ivankoviću, od kojeg u 2007. možemo, zasigurno, očekivati no posvetila svoj Tjedan hrvatskih manjina upravo Hrvatima u Sloveniji i njihovoj krovnoj organizaciji - Savezu hrvatskih društava u Sloveniji. (Tajništvo HMI) nova zanimljiva djela. ■ 53 matica siječanj/january 2007. ŽIVOT U TREĆOJ DOBI Svi nam žele dobro zdravlje, a kako ga održati!?

sestara i drugo prateće osoblje, koje nam pruža povjerenje i jamstvo solidnoga liječenja. Na obroncima Moslavačke gore, 27 km od Zagreba, smjestio se Ivanić Grad s jedinstvenom u Europi bolnicom “Naf- talan” za liječenje kožnih, reumatskih i drugih bolesti. Naft alan je specifi čna vrsta naft e poznata u medicini više od 600 godina, a otkriven je prije 10 000 godina poslije nestanka Panonskoga mora. Ivanićgradski Naft alan drugo je nalazište u svijetu te u bolnici Naft alan liječe pso- rijazu i one kožne bolesti zbog kojih su neki odlazili čak u Izrael na Mrtvo more, ne znajući za hrvatski Naft alan. Hrvatska ima i drugih prednosti koje svijet pomalo otkriva pa su tako Zagrepčani bili domaćini 29. europskoga ovoj, modernoj eri elek- koji pokrene i pogorša i one tegobe koje susreta mladih “Hodočašća povjerenja tronike, kada nas, umje- i inače muče istrošeni i rashodovani na Zemlji”. Od 28. prosinca do 1. siječnja sto idiličnim čestitkama organizam. Teže se krećemo, muče nas 2007. više od 40 000 sudionika susreta sa zimskim motivima, reuma, artroza, giht, osteoporoza, lijena mladih Taizé ugostili su župljani iz 165 obasuše telefonskim crijeva i probava pa prelistavamo umi- župa u svojim domovima i to se dogodilo iU SMS porukama, lahko smo odvojili rovljenička glasila s promidžbenim ogla- treći put da su sve hodočasnike primili rijetke čestitke koje ćemo pohraniti za sima, fotografi jama i povoljnim cijenama domaćini. Mladi su se družili, molili, uspomenu. Jedna od tih bila je “Polnoć- za “penziće”. sudjelovali u radionicama, raspravljali i ka” Ivana Lackovića Croate na kojoj se u Privlače nas Varaždinske toplice o oduševili se Zagrebom i Hrvatima kao zimskoj noći probijaju podravski seljaci kojima kruže glasine da, osim liječenja gostoljubivim i srdačnim ljudima. Do- noseći u rukama lampaše, a svuda je oko i ljekovite vode, pružaju najrazličitije čekali su ljeto Gospodnje 2007. na Trgu njih snijeg, malene kućice s bijelim kro- zabave, posebice za doček Nove godine, bana J. Jelačića uz veličanstvene sedmo- vovima i u daljini crkvica prema kojoj su ali za ljude dubljega džepa. Zagorje je minutne “trčeće rafale” vatrometa. Svi- se uputili. puno toplica poznatih još iz vremena djeli su im se glazba Prljavoga kazališta i Nema više romantike i božićnih Austro-Ugarske Monarhije, a, budući tulumarenje na Trgu, gdje su se ti ham- razglednica koje građani smanjiše na da se mi ponovno žurimo u Europu, burški i hotdogovski mladi, natovareni minimum te je, prema statistikama, u mogli bismo napraviti biznis i s našim vrećama za spavanje oprostili od Zagreba predbožićno vrijeme poslano 8 milijuna toplicama čija ljekovitost nije neupitna, i Stare godine te se osladili kobasicama i klasičnih čestitaka i oko 40 milijuna SMS a to su: Krapinske, Tuheljske i Stubičke, kuhanim vinom pod šatorima uz najče- poruka, što znači da ih je svaki građanin za koje je u planu prijeporni tunel kroz šće izraze zadovoljstva “super i cool” . u prosjeku poslao ili primio deset. No, Medvednicu. Ljekovitih toplica ima i u A rodu glas pronijela je i mlada Ri- bile čestitke klasične ili elektronske, želje udaljenijim mjestima kao što su Topusko ječanka, 20-godišnja Ana Jelušić koja je su uobičajene pa mladima žele mnogo ili Bizovačke toplice u koje hrle ratom postigla drugo mjesto u skijanju na Slje- sreće, zadovoljstva, blagostanje, uspjeh izmučeni Slavonci. menu 4. siječnja 2007. i postala Snježna u radu i obitelji, a starima pretežito DO- Sve više ljudi umire od infarkta, pa i princeza. Mnogi su dobrovoljci, mladež i BRO ZDRAVLJE. za srčane bolesnike Hrvatsko zagorje ima vojska danomice ulagali najveći trud oko Nakon obilnih blagdanskih “đa- specijalnu bolnicu za kardiovaskularnu stvaranja i održavanja umjetnog snijega i konija” nakupi se poneki kilogram viška kirurgiju i kardiologiju “Magdalena” s skijaških staza te uz odličnu organizaciju 94 kreveta, dvije operacijske dvorane, pridonijeli ugledu Sljemena kao buduće- Napisala: Stanka Pavuna 22 stručna liječnika, 105 medicinskih ga poznatog skijališta. ■ 54 matica siječanj/january 2007.

NOVE KNJIGE

Fra Marinko Vukman (urednik) HRVATSKA KATOLIČKA MISIJA SINDELFINGEN  35. OBLJETNICA DJELOVANJA MISIJE Nakladnik: Hrvatska katolička misija Sindelfi ngen i Teovizija, Zagreb, 2006.

Ovih je dana objavljena još jedna u nizu vrijednih monografi ja koje su objavile Hrvatske katoličke misije, zajednice ili župe u Njemačkoj. Objavljena je u povodu 35. obljetnice postojanja HKM-a Sindelfi ngen. To je ponajbolji način da se sačuva od zaborava sve ono vrijedno i dobro koje je nastajalo u toj zajednici od 1970. godine. A da je toga bilo u izobilju, svjedoče i stranice ove knjige protkane brojnim fotografi jama u boji. Na taj se način stvara dobar temelj za sustavno proučavanje života i djelovanja Hrvata katolika u Njemačkoj, njihove vjerske i nacionalne posebnosti. To će biti od velike važnosti ne samo prvoj nego i drugoj i trećoj generaciji Hrvata u Sindel- fi ngenu i drugdje, kako nikad ne bi zaboravili svoje korijene te da se uvijek s ponosom osjećaju dijelom Hrvatske domovine i domovinske Crkve. (Adolf Polegubić)

Milan Glibota POVIJEST DONJE NERETVE I PRVI MLETAČKI KATASTRI Nakladnik: Državni arhiv Zadar, Zadar, 2006.

Autor Milan Glibota, povjesničar i predsjednik ogranka Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i Matice hrvatske u Imotskom, u svojem djelu detaljno 19. stoljeća obrađuje povijest južnohrvatske mikroregije Donje Nere- VARAŽDINSKA ŽUPANIJA tve, s posebnim osvrtom na naseljavanje toga kraja nakon Nakladnik: Hrvatski institut za povijest Zagreb, oslobađanja od Turaka u drugoj polovici 17. st. i na stanje 2006. stanovništva koje se tada oblikovalo. Prvi dio knjige po- svećen je povijesnom tijeku u poglavljima koja obrađu- Riječ je o 10. knjizi projekta “Hrvatska ju Donju Neretvu u starom vijeku, srednjem vijeku, pod na tajnim zemljovidima 18. i 19. stolje- osmanlijskom vlašću, tijekom i nakon oslobađanja od ća”. Do sada su objavljeni ovi naslovi: Turaka te tijekom mletačke vlasti. U drugom dijelu knjige Petrovaradinska, Srijemska, Brodska, autor svoju pozornost posebno posvećuje stanovništvu Gradiška, Osječka, Požeška, Virovitička, Donje Neretve. Tako knjiga sadrži potpune podatke svih Đurđevačka i Križevačka županija. Au- važnih katastara i popisa kuća 17. i 18. st. tijekom mletač- strijsko Carstvo počelo je 1749. izradbu ke vlasti. Knjiga će stoga biti posebno zanimljiva svima iscrpnih vojnih karata, a završilo je 1854., koji su rodom ili potječu iz Donje Neretve jer će, zasigurno, u popisima kućegospodara kad je kartografski obrađen i kopneni u mletačkim katastrima naći svoje davne pretke. dio Dalmacije. “Na oko 500 karata, ra- đenih vrhunskom tehnikom fi nog crteža i akvarela, nalazi se detaljan zapis naših Mario Filipi putova, cesta, vinograda, ravnica, niskih i NIKOLA TESLA  ISPOD PAUČINE visokih brda, šuma, potoka... prikazana je Nakladnik: Vlastita naklada, Samobor, 2006. svaka kuća, svaka crkva, svaki most.” Dr. Mirko Valentić napisao je kratak osvrt na Snagom svojega genija Nikola Tesla stekao je mjesto među teritorij i stanovništvo Varaždinske župa- utemeljiteljima suvremene civilizacije i budućega razvoja nije uz dodatak pedesetak stranica tabli- ljudskoga roda. Izume je osmislio uglavnom u Sjedinjenim ca. Nakon dvojezičnog opisa (hrvatski i Američkim Državama, u iseljeništvu. Istraživanje bi svakako njemački) svakog mjesta dat je pregledan pokazalo da na prvo mjesto među imenima svih znanstve- kartografski inventar s kazalom zemljopi- nika 20. stoljeća dolazi upravo Teslino ime. Zašto? Zato što snih imena koji su kao i cijelu knjigu pri- su znanstvenici svijeta odlučili, dva desetljeća nakon Tesline premile Ivana Horbec i Ivana Jukić. Karte smrti, da njemu u čast imenuju jedinicu za indukciju magnet- su u boji, a po veličini su vjerne originalu noga polja tesla, sa znakom T. Možda su pritom željeli i ispraviti neke stare nepravde koje koji se čuva u Ratnom arhivu u Beču. (Ši- su Tesli bile učinjene za života. A budući da je magnetno polje posvuda prisutno, ne samo mun Penava) u fi zici i elektronici nego i u mnogim drugim strukama, Teslino ime posvuda se spominje u stručnim i znanstvenim knjigama i časopisima. Knjiga Marija Filipija iznimno je zanimljiva biografska studija koja se čita s lakoćom, jer autor publicističkom znatiželjom Pripremio: Hrvoje Salopek pokušava osvijetliti tajnovite priče iz života i djela Nikole Tesle. (Vesna Kukavica) 56 matica siječanj/january 2007. TOP lista knjiga Sanja Lovrenčić Mario Šlaus U POTRAZI ZA IVANOM BIOARHEOLOGIJA Deset najprodavanijih knjiga naših autora u hrvatskim knjižarama Nakladnik: Autorska kuća, Zagreb, 2006.  DEMOGRAFIJA, ZDRAVLJE, TRAUME I PREHRANA 1. Građanin pokorni Ivana Brlić-Mažuranić (1874. - 1938.) STAROHRVATSKIH POPULACIJA 1208 Ante Tomić hrvatska je književnica koja je priznata Nakladnik: Školska knjiga, Zagreb, 2006. 224 str. u Hrvatskoj i u svijetu kao jedan od naj- 2. Danas kuham... - nešto svježe, značajnijih pisaca za djecu. Rođena je u Život naših preda- 818 zrelo i na vrhuncu sezone poznatoj obitelji Mažuranića kao unuka ka na hrvatskim Ana Ugarković Ivana, pjesnika i političara, hrvatskog prostorima, nji- 380 str. bana, a kći Vladimira, pravnika i pravno- hova svakodnevi- povijesnog pisca. Udajom za Vatroslava ca, ali i naslijeđe 3. Mediteranski brevijar Brlića, političara i odvjetnika u Slavon- koje su nam osta- 810 Miloš Đurđević (ur.) skom Brodu, ulazi u još jednu poznatu vili, polako iskr- 364 str. obitelj hrvatskog društva. Okružena bo- savaju pred očima 4. Pravi se da ovo nisi vidio gatim klnjižnicama u jednoj i drugoj kući, dok čitamo ovu 796 -priručnik za turizam, lov u ozračjem rada i domoljublja stjecala je i knjigu. Premda mutnom i traganje za snovima sama u vlastitom domu bogato znanje, sveučilišni udž- Hrvoje Šalković učila jezike i živjela intezivnim, bogatim benik, knjiga je namijenjena svima koje 252 str. unutrašnjim životom. zanimaju vlastita povijest i rekonstrukcija 5. Nova knjiga Lane Biondić Književni je uspjeh postigla “Čudnovatim uvjeta i kvalitete života prvih starohrvat- 720 Lana Biondić zgodama še- skih populacija. 196 str. grta Hlapića” Autorov je glavni zaključak da našim (1913.) i po- predcima na ovim prostorima moramo 6. Bračna kuhinja - napokon novo sebno “Priča- biti zahvalni što su uspjeli opstati i pre- 649 izdanje ma iz davnine” dati nama na čuvanje ovu našu prelijepu Slavica i Igor Mandić (1916.), koje zemlju. Podatci o teškoćama s kojima su 200 str. su joj priskrbi- se susretale starohrvatske populacije i o 7. Pričaj mi o njoj le epitet hrvat- njihovim teškim životnim uvjetima, te o 643 Renato Baretić skog Anderse- bolestima i borbama koje su vodili treba- 211 str. na. le bi nas potaknuti da razmislimo o tome Nakon proči- kako se mi danas odnosimo prema svojoj 8. Historijska čitanka 1 tanih stranica i zemlji i što ćemo ostaviti u naslijeđe svo- 637 Miljenko Jergović 220 str. stranica dnev- jim potomcima. ničkih zapisa, Pisana jednostavno i zabavno, iako ute- 9. Jezikomjer bilježaka i pisa- meljena na autorovu neprijepornome 626 Nives Opačić, Jasmina Nikić-Ivani- ma, niza putovanja i razgovora, Sanja Lo- stručnom znanju i iskustvu, nezaobilazno šević i Zoran Zlatar vrenčić napisala je izuzetno provokativan, je štivo za studente arheologije, povije- 160 str. a istodobno stilski dorađen biografski ro- sti, antropologije i medicine, za aktivne 10. Ples s mladom man čitak na mnogim razinama. Priča o znanstvenike, ali i za svakog čitatelja ko- 563 Davor Špišić umjetnici u njemu isprepleće se s pričom jega zanima s kojim su se izazovima su- 200 str. o ženi, o normama, uzusima i očekivanji- očavali naši predci i na koji su ih način ma društva u vrijeme njezina života. prevladavali. Tri najprodavanije knjige stranih autora u hrvatskim knjižarama

Nives Opačić 1. Misli o životu i osvješćivanju HRVATSKI U ZAGRADAMA 2107 Janez Drnovšek Nakladnik: Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006. 208 str. 2. 90-dnevna dijeta - ukusna U knjizi s podnaslovom “Globalizacijske jezične stranputice”, što 1778 jela za 90 dana: Priručnik za ju je objavila Hrvatska sveučilišna naklada, misao vodilja vapaj je mršavljenje običnog čovjeka objavljen u novinama: “Šoping, skrining, bekstejđ: Mojca Poljanšek i Breda Hrobat Kojim to lengviđom govorimo?”. Što ćemo sa svojim jezikom kad 90 str. više nemamo ni abecedu nego ‘ejbisidu’, a za to su se ponajviše po- 3. Koji k... uopće znamo!? - otkri- brinuli političari, novinari, akademski građani. Koji je jezik u Hr- 1691 vanje beskrajnih mogućnosti vatskoj u javnoj upotrebi: hrvatski ili engleski nije ishitrena, nego za mijenjanje vaše svakodnev- stvarna dvojba. Ravnodušnost i nebriga prema pravilnoj javnoj upotrebi hrvatskoga je- ne stvarnosti zika u Hrvatskoj toliko su se zakorijenile da nam sve normalnije postaje objasniti nešto William Arntz, Betsy Chasse i engleskim nego materinskim jezikom. U knjizi naša istaknuta jezikoslovka mr. Nives Mark Vincente Opačić otkriva kamo smo stigli poenglezujući sve i sva, a najčešće bez valjana razloga. 292 str. 57 matica siječanj/january 2007. (Prema podatcima KIS Top liste za prosinac 2006.) Glazba+

Novogodišnji koncert Tamburaškog orkestra HRT-a Novogodišnje slavlje za ljubitelje tamburaške glazbe uveličao je Tamburaški orkestar Novi zvuk i novi HRT-a svojim koncertom održanim 1. siječnja u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu koji je izravno prenosila Hrvatska televizija. Naši su virtuozi na tamburicama izgled Colonije pod ravnanjem Siniše Leopolda izveli valcere, polke i ostale špelancije. Inače, taj naš ponajbolji tamburaški orkestar osnovan je godine 1941. kao profesionalni ansambl Grupa Colonia u prosincu je objavila tadašnjega zagrebačkoga radija. Od tada orkestar u emisijama radija i televizije pred- svoj novi album naziva “Do kraja”. Album stavlja hrvatsku narodnu glazbu. Velik dio programa tvore koncertna djela pisana za je najavio istoimeni singl koji je ujedno i tambure. Orkestar sada izvodi i ozbiljnu, zabavnu i laku orkestralnu glazbu. Orkestar himna treće sezone popularnog reality kojim su dirigirali mnogi naši ugledni glazbenici od 1985. vodi dirigent, skladatelj i showa Big Brother, a od druge polovice glazbeni pedagog Siniša Leopold. kolovoza emitira se na svim hrvatskim radiopostajama. Autorstvo, aranžman i produkciju albuma potpisuje Boris Đur- đević/Colonia Production Studio. Kao i na svim albumima do sada, i ovaj album zvukovno prati aktualna svjetska glaz- bena kretanja, u što će se uskoro moći uvjeriti svi poklonici grupe. Na albumu “Do kraja” nalazi se 14 pjesama, od toga remiksevi pjesama “Do kraja” i “So sexy”, te dvije pjesme na engleskom jeziku “Devotion” i “Party on”. Album “Najbolje od svega”, inače prvo izdanje grupe Co- lonia, koji je objavila diskografska kuće Menart, prodan je do sada u zlatnoj ti- raži.

“Bilo jednom u Hrvatskoj” Marka Perkovića Thompsona Novi album Marka Perkovića Thompsona, nazvan “Bilo jednom u Hrvatskoj”, koji su ljubitelji Thompsonove glazbe dugo očekivali, našao se potkraj 2006. u prodaji. “Al- bum ima 12 pjesama u kojima nastavljam tematiku kojom sam se bavio na prethod- nim materijalima. Svi instrumenti snimljeni su uživo i glazbenici koji su svirali na ovom albumu poslije će biti u mojem pratećem bandu”, rekao je Thompson predstavljajući svoj novi nosač zvuka. Uz Tihu Orlića, Tomu Mandarića i Damira Soumena, novo je Nina i Vanna prvi ime u Thompsonovoj grupi Damir Lipovšek-Keks, nekadašnji gitarist Prljavog kazali- šta, posljednjih godina stalno angažiran u Severininu pratećem sastavu. Sve pjesme put zajedno potpisuje kantautor iz Čavoglava, a neke su od njih Sine moj, Nitko neka Dvije pop-dive domaće glazbene scene ne dira moj dio svemira, Početak, Nina i Vanna prvi put našle su se zajedno Dida i Petrovo Polje. Nove Thomp- u duetu “Kad ljubav pobijedi”. Hrvatska sonove pjesme nastajale su u ra- verzija pjesme, koju u originalu izvode zličitim razdobljima. Neke od njih Mariah Carey i Whitney Houston, odjav- stare su i po deset godina, a neke na je pjesma animiranog fi lma “Princ od su novijeg datuma. “Tako je pjesma Egipta” koji je premijerno prikazan sredi- ‘Sine moj’ nastala kad mi se rodio nom prosinca u Zagrebu. “Princ od Egipta” sin Šimun. Njemu sam posvetio sti- nagrađen je Oscarom. Kako su i sve osta- hove: Neka u tvom srcu /uvijek ima le pjesme iz fi lma prevedene na hrvatski mjesta/ za dobre ljude sve/ koji pod i ponovno otpjevane, gledatelji fi lma svetim barjakom idu/ kroz javu i sne” mogu uživati u izvedbama Jelene Radan, kaže Thompson i nastavlja: “Tvrdim Sanje Doležal, Đanija Stpaničeva, Andreje da je ovo moj najbolji uradak”. Čubrić i rap- dvojca Bolesne braće. 58 matica siječanj/january 2007. Ungarovih 50 godina karijere U povodu 50 godina karijere, Croatia Records objavila je obljet- ničku kompilaciju Mire Ungara prigodno nazvanu “To je bila moja muzika”. Zbirka sadrži sve važne etape njegove bogate i razno- vrsne karijere. U zagrebačkoj Tvornici kulture sredinom prosinca okupili su se obitelj, mnogi prijatelji i poštovatelji glazbe Mire Ungara, kako bi obilježili pola stoljeća njegove glazbene karijere. Karijere koju je Ungar započeo kao član grupe 4M, jedne od najpoznatijih grupa na prostorima bivše države. Odlaskom u Pariz 1967. godine odlučio se za samostalnu karijeru. Dobitnik je mno- pop&rock gih nagrada, od prvog mjesta na Muzičkom kupu Europe u Bernu Tony Cetinski - Što si ti meni pa do nagrada s međunarodnih festivala u Čileu, Bugarskoj, Izrae- 1 album: Budi Uz Mene, 2005. / lu, Čehoslovačkoj, sve do posljednje Zlatne plakete Status koju je Hit Records primio u rujnu kao priznanje za svojih 50 godine karijere. Svojih Gibonni ft. Goran Bare - Anđeo u tebi pola stoljeća na pozornici Miro Ungar obilježio je i prigodnim kon- 2 album: Unca Fibre, 2006. / Dallas certom u zagrebačkoj Tvornici kulture, 11. prosinca ove godine. Ivana Banfi ć - Vjerujem 3 album: Vjerujem, 2006 / Dallas

Lana - 1 razlog 4 album: 1 razlog, 2006. / Božićne pjesme u Hit Records Vesna Pisarović - Imam sve al´tebe ne Ciboni 5 album: Zlatne žice Slavonije, 2006. / Zlatne žice Slavonije - Požega 2006. Tradicionalni 18. po redu koncert “Bo- ITD band - S ove strane ljubavi žić u Ciboni” s kojega je sav prihod 6 album: Sve Najbolje, 2006. / Hit Records namijenjen obnovi zagrebačke kate- Ivana & Marija Husar - Božji dar drale, održan je 27 prosinca u dvorani 7 Aquarius Records Košarkaškog centra Dražen Petrović u Zagrebu. Prvi koncert održan je 1989. Colonia - Do kraja na inicijativu ondašnjega zagrebačkog 8 Menart nadbiskupa kardinala Franje Kuharića. ET - Kasno Najljepše božićne pjesme izveli su vo- 9 Hit Records deći solisti, zborovi i ansambli: Arsen Dedić, Ćiro Gašparac, Goran Karan, Ivan- Ruswaj - Ona je čisti zakon ka Boljkovac, Zorica Kondža, Đuka Čaić, 1100 Hit Records Đani Stipaničev, Mira Vlahović, Renata Sabljak, Ansambl Lado, Klapa Grdelin, Golubići mira - dječji zbor iz Međugor- ja, Kvartet Gubec i drugi. Izvođače su “Nikola Šubić zabavna pratili Simfonijski i Tamburaški orkestri Dražen Zečić - Tvoje oči zelene Zrinski” u Osijeku 1 album: Zora, 2006. / HRT-a pod ravnanjem Alana Bjelinskog, Hit Records Siniše Leopolda, Đele Jusića i Tomislava Osječki HNK na svojem repertoaru odne- Thompson - Moj dida i ja Uhlika. Uz Košarkaški klub Cibonu orga- davno ima operu Ivana pl. Zajca “Nikola 2 album: Bilo Jednom U Hrvatskoj, 2006. / nizatori koncerta su HRT, Glas Koncila, Šubić Zrinski”. Uobičajeno je reći da se o Croatia Records Zagrebačka nadbiskupija i Poglavarstvo najpopularnijoj (uz Gotovčeva “Era”) hr- Jasmin Stavros - Neka je šarala 3 album: Zlatne Žice Slavonije, 2006. / Grada Zagreba. Na kraju koncerta zagre- vatskoj operi, koja od praizvedbe 1876. Hit Records bački nadbiskup Josip Bozanić čestitao ne silazi s pozornice hrvatskih kazališta, Sms - Dobro došla tugo je Božić svima okupljenima. znade gotovo sve – njezine napjeve pje- 4 Hit Records vuše i oni koji nikada nisu bili u operi, njen je patriotski naboj nerijetko imao Baruni - Pada snijeg, Ana 5 album: Najbolje Od Najboljeg, 2006. / i značajnu političku ulogu. No, osječka Hit Records postava pokazuje neistražena područja Starfi sh - Jedan život malo je “Zrinjskog”: izvode se neki zaboravlje- 6 album: Zlatne Žice Slavonije, 2006. / ni odlomci iz originalne verzije djela, Zlatne žice Slavonije - Požega 2006. poput arije Juranića iz druge slike i šire Sarr-e Roma - Skitnica verzije fi nala opere. Već su i ti muziko- 7 Hit Records loški pomaci, uz neupitnu popularnost Blanka Došen - Jesenje lišće djela, zalog šire percepcije ove osječke 8 album: Starogradski Biseri, 2006. / postave “Zrinjskog”, kao i nova potvrda Hit Records otvorenosti Osječke opere za revitaliza- Magazin - Neću plakat´ namjerno ciju hrvatske glazbene baštine. 9 Tonika 59 Ivan Mikulić - Teče kamen, teče posred matica siječanj/january 2007. 1100 vena, album: Igraj, Igraj, Nemoj Stat, 2006. / Croatia Records CRORAMA

Umjetnici za besplatni prijevoz invalida Više od 80 slika i kiparskih djela istaknutih hrvatskih likovnih “Bitange i princeze” u umjetnika ponuđeno je na humanitarnoj aukciji održanoj u kazalištu splitskoj vili Dalmaciji. Cilj akcije bio je prikupljanje novca za projekt udruge Pino koja se bavi besplatnim prijevozom inva- Potaknut uspjehom humoristične TV serije “Bitange i lidnih i nemoćnih osoba po Splitu i cijeloj županiji, ali po po- princeze”(nadahnute američkom serijom “Prijatelji”), scenarist i trebi i do Zagreba. Njihov projekt godišnje stoji oko 200 tisuća redatelj Goran Kulenovuić odlučio je napraviti i kazališnu verzi- kuna i uglavnom se fi nancira donacijama i humanitarnim ak- ju, koja već igra na daskama zagrebačkog kazališta Kerempuh. cijama. Glumačka postava ista je kao i u seriji – glavne uloge tumače Rene Bitorajac, Tarik Filipović, Mila Elegović, Nataša Dangubić i Hrvoje Kečkeš. “Kvadrat mira” za Hrvatsku bez mina ZAGREB – U sklopu dobrotvorne akcije za razminiranje u Hrvatskoj “Kvadrat mira” 20. prosinca održani su u Vukova- ru i Dubrovniku humanitarni koncerti. Novac se prikupljao dobrotvornim da- rovnicama i telefonskim pozivima, kojima su građani svakim pozivom darova- li pet kuna, a akcija se nastavlja i dalje. U “call centru”, u zagrebačkom studiju Hrvatske televizije, građanima su se Tijesan prolaz do MILIJUNA javljale poznate osobe iz politike, gos- Zadranin Danijel Rimanić treći je pobjednik hrvatske produk- podarstva i kulture. Među njima bila je cije reality showa “Big Brother” osvojivši novčanu nagradu od i ravnateljica HMI-a Katarina Fuček. Cilj 1 250 000 kuna. Ovogodišnje je natjecanje bilo drukčije od je akcije prikupiti ukupno 20 milijuna prijašnjih, pa je i fi nale emisije bilo mnogo neizvjesnije. Što je kuna za razminiranje 200 četvornih ki- prevagnulo u Danijelovu korist, teško je reći. Vjerojatno tajna lometara minski sumnjiva prostora u uspjeha leži u njegovoj iskrenosti i neposrednosti, čime je oča- Hrvatskoj. Minama su najonečišćenije rao gledatelje kojima je dosta laži i glume. Osječko-baranjska, Ličko-senjska i Si- sačko-moslavačka županija. Pripremio: Hrvoje Salopek 60 matica siječanj/january 2007. Počela američka kampanja fi lma “Libertas” Hrvatski fi lm “Libertas” Veljka Bulajića, koji prikazuje život dubrovačkog kome- diografa Marina Držić, počeo je SAD-u kampanju za nagradu Oscar. U kategoriji inozemnih fi lmova za nagradu su prijav- ljene 62 kinematografi je, među kojim je i Bulajićev “Libertas”. Sredinom prosinca su u Los Angelesu održane prve projek- cije našeg fi lma, koji je izuzetno dobro primljen. Američka akademija za fi lm i umjetnost priopćit će u siječnju kojih je pet fi lmova nominirano za Oscara.

Urbana etnoodjeća Zagreb je potkraj godine postao bogatiji za još jedan zanimljivi dućan u vlasništvu Vesne Milković. Riječ je o etnobutiku “Mara” u kojem će poštovatelji bogate hrvatske baštine moći pronaći vrhunski komad unikatne odjeće ili modni detalj koji će se moći uklopiti u svaki odjevni stil. Prodajnim asortimanom također bi trebali biti zadovoljni i turisti koji se iz metropole kući žele vratiti s autohtonim domaćim proizvodom poput prsluka ukrašena zlatovezom, opanaka, šlinganim košuljama ili torbicama i prega- čama opšivenima šarenim vezovima. Na otvorenju butika u manekenskim ulogama nakratko su se okušali mnogi poznati Zagrepčani. “Nadam se da će butik svojim sadr- žajem uputiti na ljepotu hrvatske tradicije koju moramo nastaviti njegovati i prenositi na mlađe”, kazala je Vesna kojoj u radu pomažu kći Marija, studentica dizajna na Tek- stilno-tehnološkom fakultetu, i sin Vid koji “uskače” kada može.

Našemu slavnom iseljeničkom paru rodio se sin Nekadašnja prva pratilja Miss svijeta Anica Martinović-Kovač i supruga igrača Juventusa i hrvatskoga reprezentativca Roberta Kovača u münchenskoj je bolnici 28. prosinca na svijet donijela ma- lenoga Marka Kovača. Marko je drugo dijete Anice i Roberta, koji već imaju trogo- dišnju kćer Leticiju. Na početku trudnoće Anica je izjavljivala da već dugo pokušava zatrudnjeti. “Uslišane su mi molitve” - navela je tada presretna Anica, kojoj se i želja da dobije sina na kraju ispunila. Zanimljivo da je talijanski športski internetski portal nedavno proglasio Roberta jednim od najsretnijih nogometaša, ali ne zbog športa nego zbog braka s lijepom Anicom. “Dok se većina sklopljenih brakova kod nogome- taša i manekenki bazira na novcu ili slavi, njihova je veza drukčija jer se poznaju još od djetinjstva, kad su se njihove obitelji preselile u Njemačku tražeći sreću”, navodi talijanski portal opisujući naš slavni iseljenički par. Naime, Anica i Robert djeca su hercegovačkih gastarbajtera iz Berlina. 61 matica siječanj/january 2007. MLADEN PETRIĆ – IZDANAK NAŠE ŠPORTSKE DIJASPORE Nova nogometna zvijezda iz Švicarske

akon jesenskog dijela Petrić nastanjuje se u Neuhofu, gradiću Mladenov talent je zapažen još dok kvalifi kacijskih utakmi- nedaleko od Badena. Ondje se rodio je bio junior. Budući da ima dvojno ca naše reprezentacije i četiri godine mlađi Mladenov brat državljanstvo izbornik mlade švicarske za Europsko prvenstvo Tihomir. Majka i otac marljivo i teško reprezentacije poziva ga još kao 17-go- 2008. i oni slabo upuće- rade često ostajući i prekovremeno na dišnjaka u državnu vrstu. Odigrao je Nni u nogomet čuli su za Mladena Petri- poslu. Mladen se u Neuhofu školuje. samo nekoliko prijateljskih utakmica za ća, nogometaša koji je svojim sjajnim Obitelj nedjeljom posjećuje misu u mladu reprezentaciju Švicarske. Službe- nastupima zadivio našu nogometnu Hrvatskoj katoličkoj misiji Aarau. Mali ne utakmice nije htio igrati jer je se već javnost. Mladen ondje pohađa vjeronauk, a onda žarko nadao pozivu iz Hrvatske. I Mladen Petrić novi je izdanak naše nakratko i dopunsku hrvatsku školu. nakon podosta godina marljivi i uporni nogometne dijaspore koja, kako se čini, Dugogodišnji voditelj misije o. Ilija Petrić dočekao je i na najbolji način isko- postaje nepresušan izvor vrhunskih Šaravanja roditeljima je često hvalio ristio poziv u tako željenu hrvatsku vrstu. nogometaša. Nakon braće Kovač, Mladena ističući marljivost i dobro po- Poziv da odjene kockasti dres zahvaljuje Šimunića, Šerića, Klasnića, Babića, znavanje hrvatskog jezika. Svake godi- ponajprije našem novom izborniku Sla- Didulice… tu konstataciju potvrđuje ne obitelj Petrić posjećuje domovinu, a venu Biliću koji ga je zbog dobrih igara u odnedavno i Petrić. Pa se slobodno najčešće odlaze rođacima u Vinkovce, Baselu odlučio priključiti. Sva tri Petri- ćeva reprezentativna nastupa visoko Obitelj Petrić na okupu u svojem domu su ocijenjena, a u naše nogometne Mladen kao prvopričesnik u Neuhofu: roditelji Petar i Antunka sa ed hrvatske anale zasigurno će ući s 4 postignuta sinovima Tihomirom, Mladenom i Josipom s majkom ispr misijske crkve u Aarauu pogotka na utakmici Hrvatska – An- dora (7:0), čime je postao rekorder po broju pogodaka na jednoj utakmici u povijesti hrvatske reprezentacije. “Ne da mi je ovo jedan od najdražih dana u životu, nego jest najdraži! Nikad dosad nisam zabio četiri gola u jednoj utakmici”, oduševljen je bio Mladen Petrić nakon utakmice. Odlične igre u hrvatskom dresu uzbudile su švicarsku nogometnu javnost. Sve glasnije čuje se pitanje: Zašto Petrić ne igra za Švicarsku? “Ne igram zato što sam tako odavno odlučio”, izravno odgovora Mladen. Jednostav- nog i skromnog mladića ne mijenjaju ni vrtoglavo visoke cijene koje se nude za može ustvrditi da posljednjih godina u Zagreb i u Bosnu, usput ljetujući na njegov klupski prijelaz. Pred 25-godiš- ključan oslonac naše reprezentacije Jadranu. njakom su u novoj, 2007. veliki športski postaju igrači iz hrvatske dijaspore, s Nogomet Mladen počinje trenirati izazovi. Poželimo mu da svoje ciljeve kapetanom Nikom Kovačem na čelu. kao školarac u lokalnom klubu. O nje- uspješno ostvari, a, naravno, u prvom Mladen Petrić tipično je hrvatsko govim nogometnim počecima posebnu redu one vezane za našu reprezentaciju i gastarbajtersko dijete iz Švicarske. Ro- brigu vodi otac. Seniorsku karijeru njezino kvalifi ciranje na EP 2008. koje će đen je 1981. u Dubravama, hrvatskom nastavlja kao 17-godišnjak u švicarskom se igrati u Švicarskoj. selu nedaleko od Brčkog (BiH). Majka drugoligašu FC Badenu, odakle je 1999. (P.S: Upravo kad sam završio ovaj članak ga kao dojenče, zajedno s nešto stari- godine prešao u prvoligaša Grasshoppers stiže vijest da je Petrić u Zürichu proglašen jim bratom Josipom, dovodi k ocu koji Zürich. U ljeto 2004. za odštetu od 3 najboljim igračem švicarske nogometne lige u izboru profesionalnih nogometaša, za što je u Švicarskoj već živio i radio. Obitelj milijuna eura prešao je u FC Basel, gdje je dobio nagradu Švicarski zlatni igrač. Česti- trenutačno igra treću sezonu i standardni tamo!) ■ Napisao: Hrvoje Salopek je član početne postave. 62 matica siječanj/january 2007. SLALOM ZA ŽENE SVJETSKOGA SKIJAŠKOG KUPA (ZAGREB / SLJEME) Bajka na Sljemenu sa snježnom princezom Anom

uskoro - sa startnim brojem šest - krenuti ovogodišnja nada svih navijača, Ana Jelušić. Za savršeni scenarij ove, sljemenske bajke pobrinula se upravo mlada Riječanka. Pred svojim navijačima napokon je dota- knula postolje u Svjetskom kupu, osvojivši sjajno drugo mjesto, pedalj iza nepobjedive u ovoj disciplini Marlies Schild. Staza je toga četvrtka bila potpuno zaleđena. Upravo kako odgovara Ani Jelušić, što je i dokazala u prvoj vožnji kada se odvojila od nekih konkurentica i ostvarila treće vrijeme. Defi ni- tivno najjača slalomašica u ovom je trenutku Austrijanka Mar- lies Schild. Nju konfi guracija i podloga ne zanimaju, ona, poput Janice nekada, pobjeđuje sa stilom. Između Schild i Jelušić ugurala se Anja Pärson, švedska skijašica koja je prošlih godina jedina uspijevala parirati Janici. Za Anu Jelušić, koja je vozila u svojem stilu (napadački) povoljna je činjenica bila ta što Austri- janke Hosp i Zettel u četvrtak nisu imale svoj dan. Druga je vožnja bila rezultatski prilično šokantna. Šarka Zahrobska je postavila letvicu od koje su se odbijale mnogobrojne skijašice. Neke su pale, neke su grubo griješile, neke su jednostavne bile prespore. I na semaforu je Čehinja stršila kao vodeća sve do Ane Jelušić. Hrvatska je skijašica krenula furio- zno, a u donjem je dijelu staze gubila svoju prednost koja je ipak bila dovoljna da pobijedi izvrsnu Zahrobsku i time ostvari svoj san o postolju. Nakon što je Pärson, unatoč najbržemu prola- znom vremenu, pala pred ciljem, bilo je jasno da je Ana postala junakinja sljemenske utrke. Schild nije griješila poput Šveđanke ad više nije prijeporno – Zagreb je postao meka svjet- i time je zadržala kontinuitet velikih slalomskih vožnji. Četvrta skoga skijaškog cirkusa. Jedini milijunski grad, jedina pobjeda od pet ovogodišnjih utrka. svjetska metropola, koja ima stalnu utrku Svjetskoga Marlies Schild je tako obranila krunu “Snježne kraljice” i skijaškog kupa. Utrku za koju svjetski stručnjaci kažu osvojila 60 000 eura obogativši se tako najvećim nagradnim da je jedna od najzahtjevnijih. Tvrde da je u svakom fondom u ženskom dijelu Svjetskog kupa. No, kako god okrenu- Spogledu besprijekorno organizirana i da se održava pod vjero- li, sljemenska junakinja ipak je Ana Jelušić – naša nova “Snježna jatno najboljom rasvjetom u Ski kupu. princeza”. ■ Zagrebački snježni spektakl ponovio se, unatoč Janičinu izostanku, i ove godine! Skijaška fešta počela je dan prije utrke usred Zagreba izvlačenjem startnih brojeva i velikim koncertom američke grupe Kool & the Gang pred prepunim Trgom bana Jelačića. Sutradan, u četvrtak u prijepodnevnim satima tisuće navi- jača krenulo je autobusima iz Zagreba ili iz Hrvatskog zagorja na vrh Zagrebačke gore. “Najluđu” slalomsku utrku Svjetskoga skijaškog kupa za žene pratilo je više od 15 tisuća navijača, kao i novinari iz cijeloga svijeta, a utrku je uživo prenosilo 15 svjet- skih televizija. Za užarenu atmosferu na skijalištu pobrinuli su se Prljavo kazalište i Gibonni. A kad je stazom kao predvozačica s kamerom prošla Janica, veselju nije bilo kraja. “Vrati se, vrati se!”, skandirali su navijači. Janičina vožnja značila je i da će

Pripremio: Hrvoje Salopek 63 matica siječanj/january 2007. HRVATSKI ŠPORT Janica Kostelić i Ivan Ljubičić - športaši Hrvatske za 2006.

Gorana Ivaniševića, proteklu, 2006. godinu završio je kao peti igrač na svjetskoj rang-listi.U prošloj je godini dvaput obranio naslov stečen 2005. godine. Prvi na ATP turniru u Beču, a onda u izboru SPORTSKIH NOVOSTI za najboljeg športaša Hrvatske. Tko zna ne bi li mu minula godina bila još bolja da ga u jednom dijelu sezone nije zaustavila ozljeda. Valja, naime, znati da je Ljubičić osam tjedana u kolovozu i rujnu bio treći na svjetskoj rang-listi, odmah iza fenomenalnog Švicarca Rogera Federera i Španjolca Rafaela Nadala. Prošlu je sezonu počeo četvrtfi- nalom na Australian Openu u Mel- bourneu, osvajanjem ATP turnira u 55. izboru najboljih obranila je olimpijsko zlato u kom- Chennaiu i Zagrebu, polufinalom u hrvatskih športaša za binaciji i srebro u super-G-u. Janičin Roland Garrosu, igrao je finale u Mi- godinu 2006. tradicio- pothvt na Sljemenu godine 2006. pri- amiju i Bangkoku, nastupio u sedam nalna anketa dala je iste donio je tomu da joj ove godine pri- četvrtfinala. U Šangaju na MASTERS pobjednike kao i 2005. padne LAUREUS, prestižna nagrada CUPU nije imao sreće sa ždrijebom. godine,U kada su također premoćni po- za najbolju sportašicu svijeta. Njezini Upao je u mnogo jaču skupinu u kojoj bjednici bili JANICA KOSTELIĆ, naša fantastični nastupi i prošle su godine su bili prošlogodišnji pobjednik Ar- proslavljena skijašica i najbolja hrvatska privlačili zanimanje poklonika skijaš- gentinac Nalbandian, finalist Roger sportašica svih vremena, i tenisač IVAN koga športa cijeloga svijeta. Federer i Amerikanac Andy Roddick. LJUBIČIĆ. Nažalost, tijekom briljantne kari- U toj zaista teškoj situaciji napravio je U prošloj godini ostvarila je po- jere nije uvijek uspjela sakriti bolove pravi pothvat u susretu s Nalbandia- bjede u svih pet disciplina alpskog koje je osjećala u leđima i koljenima. nom, kada je gotovo iz poraza došao programa u Svjetskom kupu. Izborila Hrabro je izdržala i nekoliko kirurških do pobjede. Nažalost, ta jedina pobje- je u Torinu dvije olimpijske medalje i zahvata. Stoga se trebala odmoriti i da nije bila dovoljna za polufinale. na svojem Sljemenu učinila nešto što nije čudno da je odlučila propustiti Veliki športaš i veliki tenisač, naj- je izazvalo divljenje u skijaškome svi- ovu sezonu Svjetskog kupa. Koliko zaslužniji što je Hrvatska 2005. godine jetu, kada je gotovo od starta do cilja s dugo će trajati to njezino izbivanje s postala pobjednikom Davisova cupa, jednim štapom i bez izgubljene ruka- bijelih pista, privremeno ili zauvijek? sa svojim partnerom Mariom Anči- vice izvela neviđeni pothvat. Na kraju Pravi odgovor, čini se, ne zna ni ona ćem krenut će početkom veljače u novi tog, sljemenskog slaloma bila je treća sama. Budućnost će pokazati. No, da pohod na Davisov pokal. Prvi protiv- s najboljim vremenom u drugoj vo- je svi željno očekujemo ponovno na nici bit će im reprezentativci Njemač- žnji, nakon što je poslije prve vožnje stazi, ne treba posebno isticati. U ke u Krefeldu. Naši novi “mušketiri”, bila sedma. Takav pothvat mogla je športu je povratak često veoma težak. Ljubičić kao peti i Ančić kao deveti izvesti samo ona, zahvaljujući svojemu U skijanju je ipak drukčije. Imamo igrač sa svjetske rang-liste, vjeruju da bravuroznom skijanju, vrhunskoj tehnici niz primjera kako su se veliki uspješno će svladati prvu prepreku na putu do i fantastičnoj hrabrosti prave Snježne vraćali i dalje pobjeđivali. Najveći i željenoga cilja. kraljice, kako je svi svjetski struč- najbolji se i najlakše vraćaju. Zašto Ivan Ljubičić odlično je započeo njaci opravdano nazivaju. U Torinu onda ne bi i naša Janica, najbolja i novu natjecateljsku sezonu osvajanjem na Olimpijskim igrama 2006. godine najveća. milijunskog ATP turnira u Dohi. Bio Naš najbolji tenisač Ivan Ljubičić, je to njegov sedmi ATP naslov u kari- Napisao: Fredi Kramer pravi nasljednik Franje Punčeca i jeri. ■ 64 matica siječanj/january 2007. ŠPORTSKE VIJESTI

JOE SAKIC MEĐU LEGENDAMA Jedan od najboljih hokejaša u povijesti Kanađanin hrvatskog podrijetla Joe Sakic (Šakić) ostvario je još jedan rekord. Sa skupljena 1 534 boda ušao je među deset najboljih hokejaša u povijesti NHL-a po broju bodova. Sakic je ove sezone ostvario 17 golova i 27 asistencija. U NHL-u igra od 1988. godine, a čitavu je karijeru proveo u istom klubu, Colorado Avalancheu, koji se je prije preseljenja u Denver zvao Quebec Nordiques. S Coloradom je osvojio dva naslova prvaka NHL-a (1996. i 2001.), a s repre- zentacijom Kanade bio je olimpijski prvak na ZOI 2002. u Salt Lake Cityju.

OTKRIVEN SPOMENIK DRAŽENU PETROVIĆU JANIČINO ZLATO NAJVEĆI Najveći športaš Hrvatske svih vremena, Dražen Petrović, dobio je ŠPORTSKI TRENUTAK 2006. i svoj spomenik, koji se nalazi ispred dvorane koja nosi njegovo Britanska agencija Reuters uvrstila je ime, ali i istoimenog trga. Na otkrivanju spomenika legendarnom među najvažnije športske trenutke košarkašu 22. prosinca bili su brojni političari (Luka Bebić, Dragan 2006. osvajanje zlatne medalje u kom- Primorac, Jadranka Kosor, Ivan Šuker, Ivica Kirin), članovi obitelji binaciji Janice Kostelić na Zimskim olim- Petrović, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, predsjednik Hrvat- pijskim igrama u Torinu. skog olimpijskog odbora Zlatko Mateša, Draženovi suigrači iz re- Iako vidno bolesna, hrvatska je “snježna prezentacije, te njegovi brojni štovatelji velikog košarkaša. Nakon heroina” u Torinu slavila u zahtjevnoj uvodnih riječi, Draženova majka Biserka i Stojko Vranković otkrili alpskoj kombinaciji, te osvojila rekor- su spomenik Draženu Petroviću koji će krasiti istoimeni trg. Otkri- dno, četvrto olimpijsko zlato, što nijed- vanjem spomenika zaokružena je priča o Draženu, u čiju je čast noj skijašici prije nije uspjelo, donosi prozvana i dvorana te otvoren muzej. Reuters, opisujući športske trenutke koji su obilježili godinu 2006. RUKOMETAŠI POBJEDNICI SLOVENIA-CROATIA KUPA Rukometna reprezentacija Hrvatske pobjednik je pripremnog turnira Slovenia-Croa- tia kupa. U odlučujućoj utakmici hrvatski ‘kauboji’ (kako su nedavno rukometaši izrazili želju da ih se zove) bili su bolji od Slovenije. U prva dva kola odabranici izbornika Line Červara uvjerljivo su porazili Grčku, te Bosnu i Hercegovinu. Tako su naši ruko- metaši na najbolji način nagovijestili nastup na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj od 19. siječnja do 4. veljače ove godine. Hrvatska rukometna reprezentacija bila je svjetski prvak na SP u Portugalu 2003. godine, a prije dvije godine izgubili su fi nale protiv Španjolske.

LJUBO - PRVI TENISAČ SVIJETA Ivan Ljubičić je na najbolji načio otvorio sezonu, osvajanjem milijun dolara vrijednog ATP turnira u Dohi. Ovo je Ivanov sedmi turnir u karijeri. Tako je Ljubičić prvi put u životu zasjeo na prvo mjesto na Entry listi (bodovi u posljed- nih 12 mjeseci). Uspješan povaratak na JUG NAJBOLJI U EUROPI I KOD KUĆE teniske terene, nakon ozljede, zabilježio Vaterpolisti dubrovačkog Juga Croatia osiguranja pobjednici su europskog Superku- je i Ivo Karlović koji je u četvrtfi nalu ATP pa. Dubrovčani su u Bresciji pobijedili istoimenu talijansku momčad s uvjerljivih 12:8. turnira u Chennaiju izgubio od Carlosa Ovo je Jugov 40. trofej u povijesti kluba. Jugaši su triput bili prvaci Europe, jednom Moye. pobjednici Kupa LEN, državni prvaci bili su 27 puta, nacionalni Kup osvajali su osam puta, a sada su slavili i u europskom Superkupu. Samo nekoliko dana poslije po de- Pripremila: Nikolina Petan Šutalo veti put osvojili su Kup Hrvatske slaveći na bazenu Mladosti. 65 matica siječanj/january 2007. CONTENT BRIEFS (KRATKI PREGLED SADRŽAJA NA ENGLESKOM)

4 An analysis of the fi rst three years of trian peninsula. Th e Pula branch offi ce at a December 16th ceremony gathering Prime Minister Sanader‘s mandate indi- of the CHF had its own stand at this very some three thousand guests and digni- cates good results both on the domestic well organised festival of books and au- taries. Co-owner of the luxury hotel is and international fronts. Croatia today thors that this time featured some 160 lo- Australian entrepreneur Slavko Jim Boš- is worth signifi cantly more on the credit cal and foreign writers. njak. market than it was last year. Industrial production and exports are up and un- 17 Zagreb archbishop, Cardinal Josip 31 A young returnee from Australia, employment is down. Bozanić was in the South African Repu- Senka Šestan, has opened a booming ju- blic in December of last year for a seven- ice-bar in downtown Zagreb that off ers 6 Th e University of Rijeka has become a day pastoral visitation to Croatians living a wide array of beverages and cocktails place where our top scientists are return- in that country. made exclusively from natural ingredi- ing from abroad. Favourable conditions ents. for work and study have brought eighteen 18 Th e eastern Croatian region of Bara- of our recognised experts back there. nja was freed from Serbian occupation in 32 News from Bosnia and Herzegovina 1998. Positive steps are evident in spite of 7 December at the HMI saw the pres- the wartime destruction and the many 33 Herzegovina’s Blidinje Nature Park is entation of Ernest Barić‘s book Rode, a casualties suff ered and it looks that this experiencing a boom in tourism. Winter jezik?! (Kinsman, What’s With Th e Lan- fertile and picturesque Pannonian region and skiing tourism especially are in the guage?!) in which the author, head of the has adopted a good direction and is mo- midst of a big upswing with more and chair of Croatian language and literature ving forward. more Croatians opting to spend their studies at the University of Pecs, deals winter vacations there. with the sociolinguistic situation in the 20 News from Croatia (culture, intere- Croatian community in Hungary. sting events...) 36, 49 News from Croatian commu- nities around the world 8 Th e Ministry of Foreign Aff airs and 22 An advisory board has been set up to European Integration’s Directorate V for permanently overview the renovation of 38 Anniversaries of key historic events Croatian Minorities, Emigration and Im- St. James (Sv. Jakov) cathedral in Šibenik, will be marked in 2007 including the de- migration has been getting a large number which is on UNESCO’s list of protected ath of King Petar Svačić in the year 1097 of interesting enqueries from abroad on world cultural heritage since the year 2000. on mount Gvozd, called in his honour Pe- the possibilities of presenting Croatian trova gora (Petar’s Peak). culture and history. 24 Cardinal Josip Bozanić consecrated on December 14th the central portal of 40 Th e Academy Cravatica reported in 10 15 years have passed from the historic Zagreb cathedral, formally marking the December of yet another discovery that day on which Croatia received interna- close of two years of work on the recon- confi rms the Croatian origin of the neck- tional recognition, fi rst from the Holy struction of the facade. Like other well- tie (cravat) when it published a copy of a See and San Marino and then, on Janu- known monuments around the world, the historic map of the city of Slavonski Brod ary 15th, the European Union recognised newly renovated portal has also received from the year 1697 on which one of the Croatia’s sovereignty and independence. new night time lighting. settlements bears the name, in German, of Cravatten Statt. 11 Th e humanitarian organisation Dora 25 Th e Herald of St. Anthony of Padua marked the signing of Scholarship Con- was launched in 1962 – the fi rst Catholic 42 Croatian language supplemental cla- tracts with 86 pupils and students, its bulletin to be published among Croatians sses have been operating in Switzerland wards, at a gala event held in the Croatian since World War II. Th e magazine, now since 1990. 20 teachers are holding classes Heritage Foundation building. published under the name of Veritas, re- in 85 schools with a total of 1796 pupils cently celebrated is jubilee 500th issue. from around Switzerland in this school 12 News from Croatia (economy, politi- year. cs...) 26 News from Croatian minorities in Europe 44 Th e position and status abroad of the 14 Th ere are about 4 thousand Croatians Croatian language and literature is oft en and persons of Croatian extraction living 28 Svršetak vražjeg stoljeća / End Of Th e unsatisfactory. A positive example is in in Ecuador. Th ere are Croatian communi- Devil’s Century, a novel by writer Vladi- Poland where the University of Warsaw ties in the cities of Guayaquil, Quito and mir Bošnjak brings us face to face with and the very strong Croatian language Manta. Many of these people are well- the tragedy of the Croatian people in Sri- studies program there deserves special known Ecuadorian entrepreneurs. jem, who suff ered three waves of ethnic mention. cleansing. 16 Th e 12th annual Sa(n)jam knjige (I 45 A donator’s dinner was held in Zagreb Dream Of Books) book fair was held in 30 Th e Hotel Le Meridien Lav offi cially in December for the Fund to build the Cro- December in the city of Pula on the Is- opened its doors in Podstrana near Split atian Martyr’s Church in Udbina. Gospić & 66 matica siječanj/january 2007. Senj Bishop Mile Bogović and Udbina pa- He has published numerous books in re- 62 FC Basel footballer Mladen Petrić rish priest Friar Nediljko Knezović spoke cent years in which he writes of the ance- (26) was recently named Switzerland’s of how work was going on this project of stry of Croatian families from the Sinj and best player. Th is is yet another brilliant national and religious signifi cance. Imotski areas and from Herzegovina. soccer star from emigrant Croatia who this past autumn became the key man in 46 One of the key fi gures in the 4000- 53 A Croatian community hall was ope- our national side. strong Croatian emigrant community in ned in the city centre of the Slovenian ca- Johannesburg is jeweller Jozo Maslov, a pital Ljubljana on December 15th to serve 63 Croatian skier Ana Jelušić swept in long-time Croatian activist and successful as the focal point in preserving the nati- the New Year at Zagreb’s mount Sljeme, businessman. onal and cultural identity of about fi ft y clinching her best ever performance with thousand Croatians living in that country. a second-place spot on the winner’s po- 48 At the Ethnographic Museum of Istra dium at the very successfully organised in Pazin they give special attention to the 54 Our columnist Stanka Pavuna writes World Ski Cup Women’s Slalom event Istrian Diaspora, people they consider an about how Croatian pensioners celebra- held there. integral part of Istra’s cultural history. ted the Christmas holidays and how they remain mindful of their health in these 64 Fredi Kramer, a legend in Croatian 50 On the occasion of the anniversary of circumstances. sports journalism, has prepared a review the passing (in January 16th, 1962) of our of Croatia’s top sportsmen and women in celebrated sculptor Ivan Meštrović, we 56 New books 2006. bring a special report from the village of his birth, Otavica near the town of Drniš. 58 Music +: Interesting events on Croa- 65 Sports news tian musical scene 52 Ever since going into retirement jo- urnalist Ante Ivanković has become an 60 CRORAMA: Croatian social life Content Briefs by: Hrvoje Salopek exceptionally prolifi c expert in genealogy. mosaic Translated by: Neven Ferenčić OTON

- A sada će nam gospođa reći što bismo mogli u našoj fi rmi očekivati u poslovnoj 2007. godini! NA KRAJUNA

67 matica siječanj/january 2007. NE PROPUSTITE PUBLIKACIJU HMI! ISSN 1330-2140 ISSN Hrvatski iseljenički zbornik 2007 sa sažetcima na engleskome i španjolskome jeziku, u tematskim cjelinama Znaci vremena, Baština, Mostovi, Kroatistički obzori, Dijaspora, Duhovnost, Znanost, te Nove knjige donosi obilje zanimljivosti iz svijeta u 39 autorskih priloga, raspoređenih na 366 stranica u tiskanoj verziji i elektroničkoj inačici (www.matis.hr/zbornik). Priloge su pisali mahom mlađi stručnjaci, te naši pouzdani stalni suradnici sa svih kontinenata. Odabrane stranice suvremene iseljeničke povijesti Matičin je uređivački tim posvetio u ovome godišnjaku Australiji.

Uz teme oblikovanja modernoga hrvatskoga identiteta, baštine, umjetničkoga stvaralaštva izvan domovine i iseljeničke povijesti izdvajamo teme vezane uz materinski jezik koje obrađuju akademik August Kovačec i vodeći hrvatski kroatisti mlađe generacije.

Tako Hrvatski iseljenički zbornik i ove godine povezuje ljude hrvatskih korijena u 20 zemalja svijeta u kojima žive kao useljenici i njihovi potomci, ili kao pripadnici autohtonih manjinskih zajednica.

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA / Odjel za marketing i promociju tel. (+385 1) 61 15 116 ■ fax. (+385 1) 61 11 522 ■ mob. 099 61 15 116 ■ E-mail: [email protected] Trg Stjepana Radića 3, 10 000 ZAGREB, HRVATSKA / CROATIA