Crkveno graditeljstvo

PREDROMANIýKE I RANOROMANIýKE CRKVE NA ISTOýNOM DIJELU OTOKA BRAýA

Uvod PRE-ROMANESQUE AND EARLY-ROMANESQUE CHURCHES IN U ovim smo napisima isticali kako THE EASTERN PART OF THE BRAý ISLAND otok Braþ ima neobiþno mnogo pred- This article depicts pre-Romanesque and Early-Romanesque churches in the romaniþkih i ranoromaniþkih crkava. eastern part of the Braþ Island, while also shedding some light on historical Vladimir Gvozdanoviü [1] napisao situation in the 10th and 11th centuries when these churches were actually built. je da u cijeloj Hrvatskoj ima potpu- All churches were made of broken stone abundantly bound by mortar and their no ili djelomice saþuvanih 110 takvih exterior is undivided, while the interior is separated into three traves, with barrel crkava, a da ih na Braþu, na samo vaults, and most often with a square-shaped apsis. The churches are covered with 394 þetvornih kilometara, ima 13. stone slates and they have very small openings in lunettes above the doors, or openings in apsides, although these openings were in most cases subsequently Na stranu to što smo ih za ovu prili- closed. These churches are the only buildings built with lime, and this is probably ku izbrojili najmanje 18 (što treba the reason why they are the sole remains of the former shepherd settlements in objasniti þinjenicom da je rijeþ o po- the eastern portion of the island, which were later on abandoned, most often due datku koji je Gvozdanoviü zapisao to severe plague epidemics. Fine examples of such churches are the churches of prije gotovo 3 desetljeüa i da su do- Sv. Thoma, Sv. Nedelja, and Sv. Kuzma and Damjan near Selce, and the churches tacije nekih crkava dvojbene), ali of Svih svetih, Sv. Mihovil, Sv. Juraj and Sv. Klement in the vicinity of Gornji broj je zaista dojmljiv. Kada se tome Humac. pribroji podatak da je 14 tih crkvica pod krovom i u uporabi, a to nesum- obraÿenim kamenim ploþama i ožbu- ljena uskim vratima, katkad lunetom njivo potvrÿuje i najbolji poznava- kane iznutra i izvana. Rijeþ je o be- nad njima i prozorþiüem u apsidi telj braþkoga sakralnog graditeljstva zimenim graditeljima skromnih zda- koji je poslije najþešüe zazidan. Po- Davor Domanþiü [2], onda nalazimo nja koji su uz težak život pastira i sebnost je ovih crkava u tome što na zagonetku koju je gotovo nemo- težaka nadahnuto slijedili razvoj sred- nigdje nisu pronaÿeni tragovi oltar- guüe razriješiti. Što je to natjeralo njovjekovne umjetnosti Dalmacije i nih pregrada, što bi vjerojatno znaþi- najstarije stanovnike otoka Bra a da þ svojom joj raznolikošüu dali poseb- lo da ih nije ni bilo [2]. Takoÿer va- izgrade toliko mnogo crkava, a što nu vrijednost. lja istaknuti da su gotovo sve zašti- je potom potaknulo njihove potom- üene relativno visokim zidovima, no Osnovni je tip tih starih srednjovje- ke da ih gotovo sve saþuvaju, vjero- to je bilo vjerojatno zbog toga da bi kovnih crkava jednostavni pravokut- jatno neüemo nikad saznati, posebno se crkve i groblja zaštitile od ovaca ni tlocrt koji završava etvrtastom ili zato što sliþnoga primjera nema na þ koje su pasle posvuda uokolo. drugim otocima ni na susjednom polukružnom apsidom, iznutra pres- vo en ba vastim svodom. Unutraš- kopnu. Može se samo pretpostaviti ÿ þ Povijesni prikaz da dio odgovora jest u tome što na nji su zidovi rašþlanjeni slijepim ar- Braþu ima mnogo tragova i saþuva- kadama, a vanjski su redovito neraš- Otok je Braþ veü u ranom srednjem nih ostataka i ranokršüanskih crkava. þlanjeni. Iz tog se osnovnog tipa raz- vijeku u vlasti Neretvana, a s ostalim vilo nekoliko razliþitih varijanata, od je otocima (Hvar, Korþula i Mljet) Sve su te crkvice nastale tijekom 10. kojih starije crkve imaju þetvrtaste tijekom 11. st. došao pod vlast jed- i 11. stoljeüa i nesumnjivo su ih gra- apside i popreþne pojasnice koje pri- nog od najznaþajnijih hrvatskih vla- dili doseljeni Hrvati koji su se na državaju svod, a mlaÿe, koje su þes- dara Petra Krešimira IV. (1058.-1075.) ovaj otok, baš kao i na ostale srednjo- to graÿene pravilnije tesanim kame- koji je sjedinio Dalmaciju s Hrvats- dalmatinske otoke, doselili iz obliž- nom, imaju polukružne apside i baþ- kom. Hrvatsku je krunu potom 1102. nje Neretvanske kneževine. Kadšto vasti svod nije pridržan pojasnica- naslijedio ugarski kralj Koloman su i jedini svjedok davno nestalih ma. Kod manjeg se broja crkava, koji je u Biogradu okrunjen za hrvat- naselja; sve su skromnih dimenzija, vjerojatno onih najstarijih, pojavlju- skoga kralja. No tada su svi dalma- graÿene nepravilnim lomljenim ka- ju kupole i trompe. Sve su crkve uo- tinski otoci i gotovo svi gradovi bili menom povezanim obilnim vapne- biþajeno apsidom usmjerene prema pod bizantskim suverenitetom i pod nim mortom, pokrivene djelomiþno istoku, a unutrašnjost im je osvijet- upravom Venecije.

GRAĈEVINAR 59 (2007) 4 337 Crkveno graditeljstvo

Tek se 1186. Bizant odrekao prava pa su osim Pražnica i Gornjeg Hum- obali. Kako su u meÿuvremenu pod nad Dalmacijom pa je tako zauvijek ca izumrla sva naselja na istoþnom mletaþkom upravom prestali lokalni dokrajþeno dugo razdoblje neposred- dijelu otoka. sukobi i gusarenja, a nakon turskog poraza u bitci kod Lepanta izostala i opasnost od iznenadnih turskih pre- pada s mora, sve se više razvijaju naselja na obali. Tako su nastala naselja: Bol, Sutivan, , Split- ska, , Puþišüa i Povlja, zatim Milna i konaþno . Poslije, u 18. st., prestankom turske opasnosti te razvitkom poljoprivrede, prometa i trgovine, ta su se naselja razvila u male gradiüe, a u unutrašnjosti je os- talo još nekoliko naselja i veüi broj mali zaselaka – pastirskih stanova. O mnogim su nestalim naseljima Srednjovjekovna i novovjekovna naselja na otoku Braþu nastavile svjedoþiti samo njihove ne ili posredne vlasti Bizanta nad Do poþetka 11. st., za neretvanske crkve. dalmatinskim gradovima i otocima i uprave nad otokom, administrativno Crkve u okolici Selaca Braþ je ponovno ušao u sastav hrvat- i politiþko središte Braþa jest Gradac. sko-ugarske države. U njemu stoluju i braþki suci, a tu su Selca se spominju još u Povaljskoj se održavale i puþke skupštine koji- listini 1184. kada su bila samo pas- Na unutrašnjosti istoþnoga dijela ma je upravljao neretvanski knez. tirsko stanište. Poslije su naglo rasla Braþa doseljeni su stoþari osnovali ýini se da je uspomena na Gradac jer su se nalazila usred nekad najna- svoja naselja. To su Straževnik (iz- saþuvana u nazivu ostataka temelja seljenijeg dijela Braþa opustošenoga meÿu današnjeg Gornjeg Humca i jedne zgrade na vrhu brda Gradac epidemijama, pa su se u njega prese- Pražnica), Dubravice (jugoistoþno koji se nazivaju Knežev dvor [3]. lili mnogi stanovnici bježeüi iz svo- od Gornjeg Humca u podnožju brda jih "okuženih" domova. No doselili Crkveno je Braþ pripadao splitskoj Brkata), Mošuje (jugoistoþno od su se i mnogi stanovnici s kopna, nadbiskupiji sve do poþetka 12. st. Gornjeg Humca u podnožju Brkate), pretežno štokavci, što se i danas oþi- kada je potpao pod jurisdikciju braþ- Gradac (na sjeverozapadnim obron- tuje u specifiþnom selaþkom dijalek- ko-hvarsko-viškog biskupa koji je cima istoimenog brda izmeÿu Gor- tu. Uokolo Selaca saþuvane su broj- stolovao u Starom Gradu, a u Bolu njeg Humca i Selaca), Pothume (u ne crkve. podnožju brda Humaþac jugoistoþno je imao svoju rezidenciju. U to doba od Gornjeg Humca) i Podgra iš e inaþe nema na obali nikakvih nase- þ ü Crkva Sv. Mikule izmeÿu Selaca (ispod brda Graþišüe izmeÿu Povalja lja, barem se tako može zakljuþiti iz i Sumartina i Sumartina). Vjerojatno su i današ- izvješüa iz 1405. prvoga braþkog nje Pražnice i Gornji Humac osno- kroniþara Dujma Hrankoviüa, župni- Crkva Sv. Mikule, odnosno Sv. Ni- vali doseljeni Neretvani. ka u Nerežišüu podrijetlom i Grad- kole, kako se ponegdje s lokalnoga ca, koji je tada i nabrojio sva braþka govora prevodi ime tog sveca, nalazi Sve su njihove kuüe bile prizemnice, naselja. Meÿu njima su uz veü spo- se na Glavici izmeÿu Sumartina i graÿene od poluobraÿenoga kamena menute Nerežišüa, , Selaca i pripada najljepšim predro- u suhozidu i bez uporabe vapna. Vap- Škrip, Dol i Gornji Humac [4], [5]. maniþkim crkvama na otoku jer joj nenim su mortom bile graÿene samo Na razvoj naselja na Braþu znatno je je vanjski i unutrašnji izgled oživljen crkve i stoga su jedine i saþuvane. utjecala i osmanlijska opasnost. Na- vitkom þetvrtastom kupolom. Ujed- Valja reüi da se u tom dijelu Braþa u kon pada Bosne tijekom 16. st. bježe no to je i najzapadnija crkva oto ke pisanim tragovima spominju još dva þ Bosanci i Hercegovci u Dalmaciju, Dalmacije s kupolom koja je tipi na naselja o kojima nema nikakvih tra- þ neki i na otok Braþ. Pridružuju im se za pripadnost dubrovaþkoj nadbis- gova – Gomilje i Zajerzerþane. i stanovnici Dalmatinske zagore, po- kupiji. Doduše, mnogo zapadnije, na Poþetkom 15. stoljeüa otok je u dva sebno Poljiþani i Omišani. Novi sta- sredini otoka pokraj Dola, nekad je navrata poharala kuga. Prvi put 1425.- novnici formiraju nova naselja. To postojala kupola na crkvi Sv. Miho- 1427. i drugi put 1434.-1436. Tada pomalo potiþe seobu braþkih staro- vila koja je prekrivena u kasnijim je broj otoþana od 6000 spao na 2000, sjedilaca iz opustjelih naselja prema pregradnjama, ali se u unutrašnjosti

338 GRAĈEVINAR 59 (2007) 4 Crkveno graditeljstvo još vide njezini tragovi. To samo Oni su se doselili na posjed negdaš- Crkva Sv. Mikule ima baþvasti svod, znaþi, baš kao i u sluþaju crkve Sv. nje povljanske opatije, u luku koja a u sredini izmeÿu dviju popreþnih Petra na Priku u Omišu na susjed- je bila gotovo pusta sve do 17. st. i pojasnica smještena je kupola bez nom kopnu, da su povijesni utjecaji zvala se Sitno, a onda su za Kandij- otvora koja s vanjske strane, s juga i Bizanta u ranom srednjem vijeku skog rata 11. studenoga 1645. u nju sjevera, ima slijepe plitke lukove. mogli biti i drugaþije rasporeÿeni pristale izbjeglice Iz Bosne, Herce- Crkva ima þetvrtastu apsidu koja nego što mi to danas tumaþimo. govine i makarskog zaleÿa predvo- iznutra preko dviju trompa na uglo- ÿene franjevcima i tu osnovali svoje vima prelazi u zaobljenu. Saþuvani naselje. Sumartin je tako jedno od nadvratnik s rupama svjedoþi da su rijetkih naselja koje toþno zna svoj prijašnja vrata bila nešto uža i da su roÿendan. bila uþvršüena na naþin koji se rabio još u antiþkim vremenima pa sve do Pridošlice su pronašli ruševnu kuüu romanike – vratnice su se okretale s grþkim slogom, baš kakva je bila i na osovinama koje su bile zabodene crkva Sv. Mikule, i preuredili je u u rupe na nadvratniku i u pragu. Sliþ- svetište posveüeno Sv. Martinu, sve- no je bilo i na ostalim braþkim crk-

Presjek i tlocrt crkve Sv. Mikule Crkva Sv. Mikule, koja je smještena na nevelikoj uzvisini (140 m) s lije- pim pogledom na Braþki kanal, od veüine se crkava na istoþnom dijelu otoka razlikuje po tome što nije pri- padala nijednom naselju. Naime smješ- tena je na osami u blizini kamenolo ma, možda kao zavjetna crkva ili

Kupola i apsida crkve Sv. Mikule

cu kojega su slavili u starom zaviþa- vama, ali se i þesto mijenjalo u kas- ju. Zbog nedostatka zemlje okrenuli nijim pregradnjama. su se pomorstvu i ribarstvu. Nisu pro- naÿeni nikakvi pisani tragovi ni osta- Vrata su s vanjske strane zaklonjena ci ruševina te prvotne crkve Sv. Marti- istaknutim lukom koji je s gornje na, pa je Šimunoviü [6] skloniji to- strane pokriven kroviüem od kame- me da tu "grþku crkvu" vidi zapravo nih ploþa na dvije vode. Taj luk uok- u sadašnjoj i negdašnjoj crkvi Sv. viruje zazidanu lunetu što pridonosi Crkva Sv. Mikule Mikule. Inaþe je naziv Sumartin re- ionako monumentalnom izgledu ove crkva koja je služila kao orijentir i lativno nova tvorevina koja je nasta- male ali lijepe crkvice. Popreþne utjeha za brodove koji su plovili ka- la po ugledu na toponime Sutivan i pojasnice na baþvastom svodu obiþ- nalom. Nadomak te crkve nastalo je Supetar. Dotad se Sumartin zvao no izrastaju iz zida nad pilastrima, najmlaÿe braþko naselje Sumartin, Vrhbraþa, gdje ono "vrh" ne znaþi opiruüi se u njihovu debljinu. Poneg- jedino štokavsko naselje na otoku. uzvisinu nego "istok". dje je na njihovu poþetku postavljen

GRAĈEVINAR 59 (2007) 4 339 Crkveno graditeljstvo impost (naglavak) od nepravilne ka- mene ploþe. Zanimljivo da su u crk- vi Sv. Mikule primijenjene obje va- rijante. Na zapadnom je dijelu nalazi impost, a na istoþnom pojasnice ras- tu izravno iz zida [3]. Valja reüi da je crkvu Sv. Mikule bila 1953. temeljito obnovio Konzer- vatorski zavod za Dalmaciju. Tada je obnovljena kupola koja je bila poru- šena do plitkih kamenih lukova. Ot- krivene su i trompe u apsidi, zazida- na luneta iznad vrata gdje se prije nalazio þetvrtasti prozorþiü, postav- ljen novi oltar prema starom uzoru, a bio je skinut i kasnije dodani zvo- nik na preslicu. Crkva je tada ponovno pokrivena kamenim ploþama. U pos- Pogled na crkvu Sv. Tome s juga ljednje je vrijeme osvježena žbuka izvana i iznutra. niþkih i ranoromaniþkih crkvica uop- Crkva Sv. Nedilje pod Gradcom üe, a po svemu sudeüi i jedna od naj- Crkva Sv. Nedilje (ili Sv. Nedjelje) Crkva Sv. Tome mlaÿih. Naime na baþvastom svodu nema pojasnica, a i na proþelju je smještena je na obroncima brda Gra- Crkva Sv. Tome nalazi se na isto- noviji zvonik na preslicu. I njezina dac i nalazi se nešto zapadnije od imenom brdu zapadno od Selaca je þetvrtasta apsida iznutra pokrive- crkve Sv. Tome. Ta se crkva spomi- iznad sadašnjeg zaselka Nasela, a na baþvastim svodom. U crkvi su nje i u Povaljskoj listini iz 1184., ali nedaleko negdašnjega Gradca. To je se tamo navodi kao crkva Sv. Mari izdubljene duboke niše koje rašþla- najmanja od svih bra kih predroma þ njuju unutrašnjost, a posebnost je u je. Vjerojatno je bila župna crkva tome što je u niši apside smješten i oltar. Crkvu su nedavno obnovili mladi kamenoresci iz Selaca, a iznad vrata veü dugo stoji ploþa sa starim kršüanskim križevima na kojoj piše: "Od munje i grada – saþuvaj nas Gospodine", a u sredini "Sveti Toma Tlocrt crkve Sv. Tome moli za nas" Ne zna se otkud je ta Tlocrt crkve Sv. Nedilje ploþa donesena i potjeþe li iz same crkve. Crkva je posveüena Sv. Tomi apostolu, jednom od dvanestorice apostola koji je vrlo rijedak meÿu titularima srednjovjekovnih crkava jer se posvete apostolima (posebno Ivanu, Andriji, Tomi, Luki i Jakovu) javljaju u 4. st. za cara Konstantina I. Velikog, a potom i za cara Justini- jana I. Velikog. Na aramejskom je- ziku Toma znaþi blizanac, a tako je nazvan i u Ivanovu evanÿelju. Poz- nat je kao nevjerni Toma jer je nakon uskrsnuüa morao opipati Isusove ra- ne. Pretpostavlja se da je bio misio- nar u Perziji i Indiji i da je tamo pod- Proþelje crkve Sv. Tome nio muþeništvo [3], [7]. Proþelje crkve Sv. Nedilje

340 GRAĈEVINAR 59 (2007) 4 Crkveno graditeljstvo

tamentu. Na proþelju je zvonik na Valja još reüi da u zvoniku župne preslicu s poþetka 16. st. [3]. crkve u Gornjem Humcu postoji zvono koje otkucava sate, a koje se i Zanimljivo je da su stariji autori po- danas naziva zvonom Sv. Kuzme. put Cvite Fiskoviüa [8] ili Frane Ra- Vjerojatno je to zvono doneseno sa diüa [9] zabilježili u apsidi barokne Smrþevika, gdje ga spominje hvars- slike kojima sada nema ni traga. Ra- ki biskup u vizitaciji iz 1637. Prema diü je þak vidio šest kerubina, nad natpisu na zvonu izradio ga je Josip trijumfalnim lukom amforu te ženu Campanaro 1512. godine [3]. u nabranoj haljini i lijevo od nje Kris- ta. Naslutio je da se radi o susretu Krista i Samaritanke. Crkve u okolici Gornjeg Humca Gornji se Humac nalazi u središtu Apsida i krovište crkve Sv. Nedilje srednjovjekovnih naselja Dubravice, naselja Gradac jer se oko nje nalaze Mošuje, Pothume i Straževnika, a grobovi pokriveni velikim ploþama kao Himþane (ljudi koji žive na Hu- koji pripadaju razdoblju od 13. do mu) spominju se u pisanim tragovi- 15. st. Gradac je nastao još u prapo- ma još 1250. To se naselje nalazi vijesti, a bilo je glavno braþko nase- usred mnogih lokava iz rimskoga lje koje je potpuno nestalo u 16. st. doba, a danas je glavno braþko ras- kršüe jer se nalazi u blizini zraþne i, kao što je veü reþeno, rodno je Tlocrt crkve Sv. Kuzme i Damjana mjesto Dujma Hrankoviüa, prvoga luke i na odvojku za Selca, Sumartin braþkog kroniþara. i Povlja s glavne otoþke ceste koja spaja Supetar s Bolom. Crkva ima polukružnu apsidu izvana i iznutra i jedan prozorþiü nadomak I u Gornjem Humcu na groblju pos- apside s južne strane. Na proþelju je toji Gospina crkva, koja je zapravo zvonik na preslicu koji je vjerojatno postala od svetišta novodograÿene nadograÿen u novije doba, a pokri- crkve, dijelom iz predromaniþkog vena je kamenim ploþama. Baþvasti razdoblja. U njoj se nalazi kameni svod nije pridržan pojasnicama, ali reljef slavnoga Nikole Firentinca iz ni pilastrima. I ovdje je kao kod Sv. 15. st. te lijepa barokna ograda od Tome unutrašnjost rašþlanjena niša- Stariji snimak crkve Sv. Kuzme i Damjana kovanoga željeza. I župna crkva ma, a oltar je takoÿer uvuþen u nišu apside. Na otlaru se nalazi pokretna slika s Isusom i dva sveca slikana u žbuci. Gospa drži krunicu, a lijevo je sve- tac sa štapom obavijenim trakom koji možda predstavlja sv. Ivana Krstitelja. Sijedi starac desno vjero- jatno je sv. Antun Opat. No rijeþ je o priprostoj slici nepoznatog autora iz 18. st. [3], [6].

Crkva Sv. Kuzme i Damjana Crkva Sv. Kuzme i Damjana nalazi se na visokom brdu Smrþeviku (449 m) i dominira jugoistoþnim dijelom oto- ka. Rijeþ je o crkvi s polukružnom apsidom s prozorskim otvorima na boþnom zidu i na apsidi. Apsida je polukružna izvana i iznutra, a oltar- na se menza nalazi na kamenom pos- Crkva na groblju u Gornjem Humcu s tragovima predromaniþke gradnje

GRAĈEVINAR 59 (2007) 4 341 Crkveno graditeljstvo

Gospe od pohoda ima jedan kameni zvoniku na preslicu. U zidovima su niþki križevi jednakih krakova, nas- triptih koji potjeþe iz škole Jurja Dal- izdubljene duboke niše koje crkvi likani crvenom bojom. matinca te drugi, takoÿer donesen iz daju dodatnu monumentalnost. Ina- crkve Sv. Kuzme i Damjana sa Smr- þe vjernici su obrede slušali pred þevika, koji pripada školi Nikole crkvom, a taj se obiþaj zadržao na Firentinca [6]. otoku i do današnjih dana [6]. U ovoj su crkvi imposti na po etku Crkva Svih svetih þ lukova arkada, a sliþno se sreüe u Istoþno od Gornjeg Humca nalazi se crkvi Sv. Duha u Škripu te na Sv. crkva Svih svetih koja je pripadala Martinu koji se nalazi na sasvim dru- srednjovjekovnim naseljima Mošu- gom kraju otoka, izmeÿu Milne i jama (lat. mansone = štale) i neda- Bobovišüa. No u nekim se dijelovi- lekim Dubravicama, a ta su naselja ma susreüu elementi koji stilski po- Unutrašnjost crkve Svih svetih takoÿer nestala u 15. i 16. st. Od miþu nastanak crkve prema romani- negdašnjih kuüa graÿenih u suhozi- ci. Ponajprije to se odnosi na veü spo- Valja još reüi da je crkva ograÿena du ostalo je vrlo malo jer im je ka- menuti vijenac koji se s obje strane visokim kamenim zidom, a oko crk- menje ugraÿeno u obližnje ogradne javlja na poþetku baþvastoga svoda, ve su grobovi pokriveni velikim ka- gomile, a ostali su tek poneki tlocrti, izraÿen je od nepravilna kamena i menim ploþama što je, kao što je veü zidni otvori ili obrisi kuünih i dvo- pruža se cijelom duljinom uzdužnih reþeno karakteristiþno za razdoblje rišnih vrata u gustoj šikari uokolo zidova, a opasuje uokolo i þetvrtastu od 13. do 15 st. [3]. zaravni na kojoj se nalazi crkva Svih apsidu koja je pokrivena baþvastim svetih. svodom. Isti se takav vijenac nalazi Crkva Sv. Mihovila Crkva Sv. Mihovila izgraÿena je u blizini srednjovjekovnog naselja Pothum koje se nalazilo južno od Gornjeg Humca, a u blizini je bilo i još jedno manje naselje Razdajina koje inaþe nije navedeno u najstari- jim popisima. Crkva ima ravne zidove, baþvasto je presvoÿena, a završava þetvrtastom apsidom koja je iznutra polukružna. Svod se opire o jednostavan zidni vijenac. Najznaþajnija je novost u odnosu na druge crkve u tome što ulazna vrata izvana uokviruju dva zidana pilastra koja su spojena lukom i pokrivena krovom na dvije vode. Tako se sa strane zbog plitke apside crkva doimlje kao da ima dvije ap- side – i sprijeda i straga. Zvonik na preslicu naknadno je pojaþan zidi- Crkva Svih svetih üem na kojemu je ostala polovica goti kog svoda. Crkva je graÿena od lomljena kame- na podanku i vrhovima zvonika na þ na s obiljem vapnenog morta, a nak- preslicu, a stilski i vremenski odgo- Uokolo crkve Sv. Mihovila je velika nadno joj je nad pro eljem dogra en vara vremenu gradnje. Na nadvratniku þ ÿ ograda koja štiti staro groblje od skr- zvonik na preslicu. ulaza ispisan je jednostavnim pismom sa skraüenicama Ecclesia Omnium navljenja. U crkvi je na oltaru jedan Crkva je zahvaüena dahom rane ro- Sanctorum (crkva Svih svetih) što je is- kameni triptih s likom Sv. Mihovila manike (11. i 12. st.), a to se najbo- pravno proþitao još i Cvito Fiskoviü [8]. pod trokutastim kaneliranim zaba- lje oþituje u istaknutim vijencima u tom. Svetac drži u ruci vagu i stoji unutrašnjosti, posvetnim križevima U zidovima su pod vapnenim nama- na zmaju s raskreþenim kandžama i crvene boje u žbuci i na romaniþkom zom pronaÿeni karakteristiþni roma- razjapljenim raljama u grþu obrane.

342 GRAĈEVINAR 59 (2007) 4 Crkveno graditeljstvo

crkva bi se mogla datirati krajem 11. i poþetkom 12. st. Bit üe da se darov- nicom iz 1111. godine htjelo oboga- titi novu i nedavno izgraÿenu crkvu. Ujedno bi to znaþilo da je zvonik na crkvi pripada najstarijim takvim zvo- nicima u cijeloj Dalmaciji, posebno jer je zvonik na preslicu na benedik- tinskoj crkvi Sv. Marije izgraÿen kra- jem 12. i poþetkom 13. st. Poslije su nastojanjima stanovnika Straževnika, koji je veü sredinom 15. st. u velikom opadanju jer je ta- dašnji župnik prenio 1461. sjedište u Pražnice, izgraÿena nova vrata u ro- maniþko-gotiþkom stilu. Okvir vrata ukrašen je reljefom u romaniþkom stilu. Na nadvratniku je isklesano Crkva Sv. Mihovila šest stiliziranih listova, od kojih su Za nedavna smo posjeta pokušali sni- pojasnicama bez imposta. Zanimlji- miti crkvenu unutrašnjost, ali smo ju vo jest da je pod crkve od živoga iz- kroz mali prozorþiü smješten iznad dubljenog kamena. okvira vrata jedva uspjeli nazrijeti. Za razliku od svih dosadašnjih crk- Zamijetili smo da je i ova crkva, po- vica, zvonik na preslicu na crkvi Sv. put mnogih drugih, natkrivena kame- Jurja nije naknadno dodan i izgraÿen nim ploþama koje su uþvršüene žbu- je istodobno kada i crkva. Zidan je kom. To i ne þudi kada se zna kako istim malim þetvrtastim kamenom bura zna vitlati ovim ravnim dijelom kao i zidovi crkve, polukružno zavr- braþke visoravni izuzetno povoljne šen i pokriven malim krovom od ka- za stoþarstvo [3], [6]. Apsida crkve Sv. Jurja menih ploþa. Na poþetku luka je im- Crkva Sv. Jurja u Straževniku post od nepravilna kamena. Zbog krajnji i donji dijelovi nadvratnika pojave toga zvonika na preslicu i izraÿeni prosvrdlanim rupicama. Iz- Crkva Sv. Jurja smještena je usred pravilno tesanoga kamena zidova, nad vrata je obrubljena kamena lune- nestaloga velikog sela Staževnika, na vrhu omanje glavice na južnom obronku koje se nalazi Gornji Humac. Upravo se do obnovljene crkve, koja ima zakljuþana dvorišna vrata i usto je zaštiüena bodljikavom žicom iz- nad visokog zida, dolazi þvrstim ma- kadamskim putem od Gornjeg Hum- ca, iako je moguü i prilaz iz Pražnica. Zapisano je da je 1111. godine Vid Stanislavov darovao zemlju zvanu Starmena crkvi Sv. Jurja za oprost svojih grijeha. Zasad je to najstariji spomen najranijih srednjovjekovnih crkava na Braþu, a pomaže i pri nji- hovu datiranju. Crkva ima polukružnu apsidu, lažne arkade koje su u donjem dijelu ispu- njene i baþvasti svod s popreþnim Proþelja crkve Sv. Jurja

GRAĈEVINAR 59 (2007) 4 343 Crkveno graditeljstvo ta, a u sredini je reljefni križ. Može goljaša. Poznato je da su prvi slaven- crkve, imao je na prednjoj strani dva se uoþiti da su okviri vrata i luneta ski apostoli ûiril i Metod štovali sv. priprosto isklesana križa i rupe za raÿeni istodobno jer kamen prati ob- Klementa i da se prema tom papi vratnice. Nad vratima je poslije pro- linu gotiþkoga luka, pa su prema to- prozvao i njihov uþenik sv. Klement šupljena luneta [3]. [6]. me na tim vratima ujedinjeni elementi (umro 916.) koji je poslije otišao na U potrazi za ovom crkvom zaista smo romaniþkoga i gotiþkoga stila, a vje- Ohrid i tamo širio slavensku pisme- se namuþili, ponajprije stoga što ne- rojatno su izgraÿena u 14. st. nost i slavensko bogoslužje. ýak je ma nikakvih oznaka, a i oznake na proglašen svecem kao sv. Kliment U drugoj polovici 15. st. crkveni je velikoj karti Braþa nisu baš najpre- Ohridski. oltar dobio nov renesansni reljef, što ciznije. Bili bismo odustali da se ni- dokazuje da su novi stilovi bili dopr- Crkva izgledom podsjeüa na najsta- smo namjerili na ovþara iz Puþišüa li i do najzabitijih otoþkih mjesta u rije braþke crkve s nekim izmjena- koji povremeno doÿe obiüi svoje kojima nije bilo majstorskih radioni- ma u tlocrtu. Krajnji lukovi u unut- ovce. Kod njega je još živa obiteljs- ca kao u ondašnjim primorskim gra- rašnjosti na obje strane ne poþinju ka predaja da potjeþu iz Straževnika, diüima [3]. neposredno uz kraüe zidove kao što uostalom tu imaju i posjede, a i kuüa je to sluþaj kod ostalih crkava, veü u koju se sklanjaju nije se mnogo Crkva Sv. Klementa su u uglovima izgraÿeni pilastri na izmijenila od srednjeg vijeka. Poveo Straževnik je imao groblje kod stare crkvice Sv. Klementa, izgraÿene na južnim obroncima Klinjih Glava, brda sa saþuvanom prapovijesnom gomilom. Ta je crkva posveüena sv. Klementu, 4. papi po redu koji je prema kršüanskoj predaji bio uþenik prvih apostola te pripada crkvenim ocima i autor je prve poslanice Ko- rinüanima 96. godine. Muþen je je za vladavine cara Domincijana. Gro- bišna je crkva pod starim þempresi- ma imala kip sv. Klementa na olta- ru, a donedavno je bila poznata kao proštenište. Sv. Klement je prikazan i na reljefu iz 16. st. s velikim težaþ- kim šakama. Zanimljivo je to štovanje sv. Klemen- ta, inaþe zaštitnika stoke, u ovom stoþarskom kraju starohrvatskih gla

Proþelje crkve Sv. Klementa koje se oslanjaju lukovi. Sliþno se nas je do crkve i ispriþao da su se rješenje sreüe u crkvi Sv. Duha u kao djeca onako na osami znali igra- Škripu i u crkvi Sv. Ivana u Bolu ti s kosturima iz okolnih grobova. Ina- koje su, kao što znamo, temeljito þe oko crkve se i danas nalaze gro- pregraÿene u predromaniþkom raz- bovi pokriveni velikim ploþama. Obi- doblju. lazeüi temeljito obnovljenu crkvu uo- þili smo da je visinom nešto veüa od ýetvrtasta je apsida doživljavala ostalih crkava koje smo tih dana raznorazne pregradnje koje su joj vidjeli na Braþu. izmijenile oblik u baþvasti svod i znatno ju smanjile iznutra. Naknad- Zakljuþak no su otvoreni þetvrtasti prozori u blizini apside, a zvonik na preslicu Prikazane su crkve istoþnoga dijela dodan je u 14. st. Izmijenjena su i Braþa, u srednjem vijeku najgušüe stara vrata koja su bila mnogo uža, a naseljenoga dijela otoka, na koji su Presjek i tlocrt crkve Sv. Klementa nadvratnik, koji se saþuvao pokraj se, prema opüem uvjerenju, naselili

344 GRAĈEVINAR 59 (2007) 4 Crkveno graditeljstvo

Neretvani s obližnjeg kopna. Zanim- ko stanovništvo koje je za ispašu [3] Gjurašin, H.. Horizont ranoromaniþke ljivo da su sve te crkve, s izuzetkom stada ovaca trebalo široka prostran- arhitekture na otoku Braþu s posebnim osvrtom na crkvu Sv. Vida na Vidovoj Sv. Mikule i dijelom sv. Klementa, stva. To ipak ne objašnjava þinjeni- gori, Radovi znanstvenog skupa: Raÿa- graÿene na samom kraju predroma- cu zašto ih je toliko saþuvano i zašto nje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža niþkog razdoblja i imaju natruhe ro- su danas uglavnom sve pod krovom. (6.-8. 1992.), Muzejsko-galerijski centar, maniþkoga stila. Moguüe je dakako Duboka vjera i religioznost pastirs- Zagreb, 1996. da su graÿene i u romaniþkom raz- koga braþkog puka ipak ne može bi- [4] Gligo, V., Moroviü, H.: Legende i kronike, doblju, ali u priliþno nedostupnom i ti jedino objašnjenje. ýakavski sabor, Split, 1977. dalekom kraju gdje još nije u cijelosti Pripremili: [5] Ciccarelli, A.: Osservazionni sull' isola prevladao novi stil. No vjerojatnije Krešimir Regan, Branko Nadilo della Brazza e sopra quella nobilità, Ve- je toþnije da su sve braþke crkvice, i nezia, 1802. to ne samo one na istoku, graÿene [6] Šimunoviü, P.: Braþ – vodiþ po otoku, gotovo istodobno tijekom 10. i 11. Golden marketing, Zagreb, 1997. st. pa su zato toliko meÿusobno sli- þne, posebno svojom vanjštinom. IZVORI [7] Migoti, B.: Ranokršüanska topografija na podruþju izmeÿu Krke i Cetine, JAZU, Doduše sve su s vremenom doživje- [1] Marasoviü, T., Gvozdanoviü, V., Sekuliü- Zagreb, 1990. le brojne preinake, a najþešüe one sa Gvozdanoviü, S., Mohoroviþiü, A.: zvonikom na preslicu, no sve su ipak Prilozi istraživanju starohrvatske arhi- [8] Fiskoviü, C.: Historiþki i umjetniþki spo- dosta prepoznatljive. tekture, JAZU, Arhitektonski fakultet menici na Braþu, Braþki zbornik (1940.), Sveuþilišta u Zagrebu, Split, 1978. 1., 26 ýini se da to što ih ima mnogo valja [2] Domanþiü, D.: Starokršüanski spomenici, [9] Radiü, F.: Sredovjeþne crkvice oko Sela- ponajprije zahvaliti þinjenici što je Srednji vijek, Braþki zbornik (1960.) 4., ca na otoku Braþu, Starohrvatska pros- na Braþu uglavnom živjelo stoþars 113-160 vjeta (1901.). 1. i 2., 38

GRAĈEVINAR 59 (2007) 4 345