Crkveno graditeljstvo PREDROMANIýKE I RANOROMANIýKE CRKVE NA ISTOýNOM DIJELU OTOKA BRAýA Uvod PRE-ROMANESQUE AND EARLY-ROMANESQUE CHURCHES IN U ovim smo napisima isticali kako THE EASTERN PART OF THE BRAý ISLAND otok Braþ ima neobiþno mnogo pred- This article depicts pre-Romanesque and Early-Romanesque churches in the romaniþkih i ranoromaniþkih crkava. eastern part of the Braþ Island, while also shedding some light on historical Vladimir Gvozdanoviü [1] napisao situation in the 10th and 11th centuries when these churches were actually built. je da u cijeloj Hrvatskoj ima potpu- All churches were made of broken stone abundantly bound by mortar and their no ili djelomice saþuvanih 110 takvih exterior is undivided, while the interior is separated into three traves, with barrel crkava, a da ih na Braþu, na samo vaults, and most often with a square-shaped apsis. The churches are covered with 394 þetvornih kilometara, ima 13. stone slates and they have very small openings in lunettes above the doors, or openings in apsides, although these openings were in most cases subsequently Na stranu to što smo ih za ovu prili- closed. These churches are the only buildings built with lime, and this is probably ku izbrojili najmanje 18 (što treba the reason why they are the sole remains of the former shepherd settlements in objasniti þinjenicom da je rijeþ o po- the eastern portion of the island, which were later on abandoned, most often due datku koji je Gvozdanoviü zapisao to severe plague epidemics. Fine examples of such churches are the churches of prije gotovo 3 desetljeüa i da su do- Sv. Thoma, Sv. Nedelja, and Sv. Kuzma and Damjan near Selce, and the churches tacije nekih crkava dvojbene), ali of Svih svetih, Sv. Mihovil, Sv. Juraj and Sv. Klement in the vicinity of Gornji broj je zaista dojmljiv. Kada se tome Humac. pribroji podatak da je 14 tih crkvica pod krovom i u uporabi, a to nesum- obraÿenim kamenim ploþama i ožbu- ljena uskim vratima, katkad lunetom njivo potvrÿuje i najbolji poznava- kane iznutra i izvana. Rijeþ je o be- nad njima i prozorþiüem u apsidi telj braþkoga sakralnog graditeljstva zimenim graditeljima skromnih zda- koji je poslije najþešüe zazidan. Po- Davor Domanþiü [2], onda nalazimo nja koji su uz težak život pastira i sebnost je ovih crkava u tome što na zagonetku koju je gotovo nemo- težaka nadahnuto slijedili razvoj sred- nigdje nisu pronaÿeni tragovi oltar- guüe razriješiti. Što je to natjeralo njovjekovne umjetnosti Dalmacije i nih pregrada, što bi vjerojatno znaþi- najstarije stanovnike otoka Bra a da þ svojom joj raznolikošüu dali poseb- lo da ih nije ni bilo [2]. Takoÿer va- izgrade toliko mnogo crkava, a što nu vrijednost. lja istaknuti da su gotovo sve zašti- je potom potaknulo njihove potom- üene relativno visokim zidovima, no Osnovni je tip tih starih srednjovje- ke da ih gotovo sve saþuvaju, vjero- to je bilo vjerojatno zbog toga da bi kovnih crkava jednostavni pravokut- jatno neüemo nikad saznati, posebno se crkve i groblja zaštitile od ovaca ni tlocrt koji završava etvrtastom ili zato što sliþnoga primjera nema na þ koje su pasle posvuda uokolo. drugim otocima ni na susjednom polukružnom apsidom, iznutra pres- vo en ba vastim svodom. Unutraš- kopnu. Može se samo pretpostaviti ÿ þ Povijesni prikaz da dio odgovora jest u tome što na nji su zidovi rašþlanjeni slijepim ar- Braþu ima mnogo tragova i saþuva- kadama, a vanjski su redovito neraš- Otok je Braþ veü u ranom srednjem nih ostataka i ranokršüanskih crkava. þlanjeni. Iz tog se osnovnog tipa raz- vijeku u vlasti Neretvana, a s ostalim vilo nekoliko razliþitih varijanata, od je otocima (Hvar, Korþula i Mljet) Sve su te crkvice nastale tijekom 10. kojih starije crkve imaju þetvrtaste tijekom 11. st. došao pod vlast jed- i 11. stoljeüa i nesumnjivo su ih gra- apside i popreþne pojasnice koje pri- nog od najznaþajnijih hrvatskih vla- dili doseljeni Hrvati koji su se na državaju svod, a mlaÿe, koje su þes- dara Petra Krešimira IV. (1058.-1075.) ovaj otok, baš kao i na ostale srednjo- to graÿene pravilnije tesanim kame- koji je sjedinio Dalmaciju s Hrvats- dalmatinske otoke, doselili iz obliž- nom, imaju polukružne apside i baþ- kom. Hrvatsku je krunu potom 1102. nje Neretvanske kneževine. Kadšto vasti svod nije pridržan pojasnica- naslijedio ugarski kralj Koloman su i jedini svjedok davno nestalih ma. Kod manjeg se broja crkava, koji je u Biogradu okrunjen za hrvat- naselja; sve su skromnih dimenzija, vjerojatno onih najstarijih, pojavlju- skoga kralja. No tada su svi dalma- graÿene nepravilnim lomljenim ka- ju kupole i trompe. Sve su crkve uo- tinski otoci i gotovo svi gradovi bili menom povezanim obilnim vapne- biþajeno apsidom usmjerene prema pod bizantskim suverenitetom i pod nim mortom, pokrivene djelomiþno istoku, a unutrašnjost im je osvijet- upravom Venecije. GRAĈEVINAR 59 (2007) 4 337 Crkveno graditeljstvo Tek se 1186. Bizant odrekao prava pa su osim Pražnica i Gornjeg Hum- obali. Kako su u meÿuvremenu pod nad Dalmacijom pa je tako zauvijek ca izumrla sva naselja na istoþnom mletaþkom upravom prestali lokalni dokrajþeno dugo razdoblje neposred- dijelu otoka. sukobi i gusarenja, a nakon turskog poraza u bitci kod Lepanta izostala i opasnost od iznenadnih turskih pre- pada s mora, sve se više razvijaju naselja na obali. Tako su nastala naselja: Bol, Sutivan, Supetar, Split- ska, Postira, Puþišüa i Povlja, zatim Milna i konaþno Sumartin. Poslije, u 18. st., prestankom turske opasnosti te razvitkom poljoprivrede, prometa i trgovine, ta su se naselja razvila u male gradiüe, a u unutrašnjosti je os- talo još nekoliko naselja i veüi broj mali zaselaka – pastirskih stanova. O mnogim su nestalim naseljima Srednjovjekovna i novovjekovna naselja na otoku Braþu nastavile svjedoþiti samo njihove ne ili posredne vlasti Bizanta nad Do poþetka 11. st., za neretvanske crkve. dalmatinskim gradovima i otocima i uprave nad otokom, administrativno Crkve u okolici Selaca Braþ je ponovno ušao u sastav hrvat- i politiþko središte Braþa jest Gradac. sko-ugarske države. U njemu stoluju i braþki suci, a tu su Selca se spominju još u Povaljskoj se održavale i puþke skupštine koji- listini 1184. kada su bila samo pas- Na unutrašnjosti istoþnoga dijela ma je upravljao neretvanski knez. tirsko stanište. Poslije su naglo rasla Braþa doseljeni su stoþari osnovali ýini se da je uspomena na Gradac jer su se nalazila usred nekad najna- svoja naselja. To su Straževnik (iz- saþuvana u nazivu ostataka temelja seljenijeg dijela Braþa opustošenoga meÿu današnjeg Gornjeg Humca i jedne zgrade na vrhu brda Gradac epidemijama, pa su se u njega prese- Pražnica), Dubravice (jugoistoþno koji se nazivaju Knežev dvor [3]. lili mnogi stanovnici bježeüi iz svo- od Gornjeg Humca u podnožju brda jih "okuženih" domova. No doselili Crkveno je Braþ pripadao splitskoj Brkata), Mošuje (jugoistoþno od su se i mnogi stanovnici s kopna, nadbiskupiji sve do poþetka 12. st. Gornjeg Humca u podnožju Brkate), pretežno štokavci, što se i danas oþi- kada je potpao pod jurisdikciju braþ- Gradac (na sjeverozapadnim obron- tuje u specifiþnom selaþkom dijalek- ko-hvarsko-viškog biskupa koji je cima istoimenog brda izmeÿu Gor- tu. Uokolo Selaca saþuvane su broj- stolovao u Starom Gradu, a u Bolu njeg Humca i Selaca), Pothume (u ne crkve. podnožju brda Humaþac jugoistoþno je imao svoju rezidenciju. U to doba od Gornjeg Humca) i Podgra iš e inaþe nema na obali nikakvih nase- þ ü Crkva Sv. Mikule izmeÿu Selaca (ispod brda Graþišüe izmeÿu Povalja lja, barem se tako može zakljuþiti iz i Sumartina i Sumartina). Vjerojatno su i današ- izvješüa iz 1405. prvoga braþkog nje Pražnice i Gornji Humac osno- kroniþara Dujma Hrankoviüa, župni- Crkva Sv. Mikule, odnosno Sv. Ni- vali doseljeni Neretvani. ka u Nerežišüu podrijetlom i Grad- kole, kako se ponegdje s lokalnoga ca, koji je tada i nabrojio sva braþka govora prevodi ime tog sveca, nalazi Sve su njihove kuüe bile prizemnice, naselja. Meÿu njima su uz veü spo- se na Glavici izmeÿu Sumartina i graÿene od poluobraÿenoga kamena menute Nerežišüa, Donji Humac, Selaca i pripada najljepšim predro- u suhozidu i bez uporabe vapna. Vap- Škrip, Dol i Gornji Humac [4], [5]. maniþkim crkvama na otoku jer joj nenim su mortom bile graÿene samo Na razvoj naselja na Braþu znatno je je vanjski i unutrašnji izgled oživljen crkve i stoga su jedine i saþuvane. utjecala i osmanlijska opasnost. Na- vitkom þetvrtastom kupolom. Ujed- Valja reüi da se u tom dijelu Braþa u kon pada Bosne tijekom 16. st. bježe no to je i najzapadnija crkva oto ke pisanim tragovima spominju još dva þ Bosanci i Hercegovci u Dalmaciju, Dalmacije s kupolom koja je tipi na naselja o kojima nema nikakvih tra- þ neki i na otok Braþ. Pridružuju im se za pripadnost dubrovaþkoj nadbis- gova – Gomilje i Zajerzerþane. i stanovnici Dalmatinske zagore, po- kupiji. Doduše, mnogo zapadnije, na Poþetkom 15. stoljeüa otok je u dva sebno Poljiþani i Omišani. Novi sta- sredini otoka pokraj Dola, nekad je navrata poharala kuga. Prvi put 1425.- novnici formiraju nova naselja. To postojala kupola na crkvi Sv. Miho- 1427. i drugi put 1434.-1436. Tada pomalo potiþe seobu braþkih staro- vila koja je prekrivena u kasnijim je broj otoþana od 6000 spao na 2000, sjedilaca iz opustjelih naselja prema pregradnjama, ali se u unutrašnjosti 338 GRAĈEVINAR 59 (2007) 4 Crkveno graditeljstvo još vide njezini tragovi. To samo Oni su se doselili na posjed negdaš- Crkva Sv. Mikule ima baþvasti svod, znaþi, baš kao i u sluþaju crkve Sv. nje povljanske opatije, u luku koja a u sredini izmeÿu dviju popreþnih Petra na Priku u Omišu na susjed- je bila gotovo pusta sve do 17. st. i pojasnica smještena je kupola bez nom kopnu, da su povijesni utjecaji zvala se Sitno, a onda su za Kandij- otvora koja s vanjske strane, s juga i Bizanta u ranom srednjem vijeku skog rata 11.