kap

PLAN RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE

INFRASTRUKTURE

RAZVOJ INFRASTRUKTURE

ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA

NA PODRUČJU

NARUČITELJ: Općina Nerežišća Trg sv. Petra 5 21423 Nerežišća

Svibanj 2019

PRŠI - područje Postira

SKRAĆENICE

Skraćenica Opis

ADSL Asymmetric Digital Subscriber Line

A1 A1 Hrvatska d.o.o.

BDP Bruto domaći proizvod

CAPEX Capital Expediture

DAE Digital Agenda for Europe

DBO Design, Build and Operate

DOCSIS Data Over Cable Service Interface Specification

DSLAM DSL Access Multiplexer

DTK Distributivna telekomunikacijska kanalizacija

DZS Državni zavod za statistiku

EK Europska komisija

ENPV Economic Net Present Value (Ekonomska neto sadašnja vrijednost)

ERR Economic Rate of Return (Ekonomska interna stopa povrata)

EU Europska unija

FINA Financijska agencija

FNPV Financial Net Present Value (Financijska neto sadašnja vrijednost)

FRR(C) Financial Rate of Return of the Investment (Financijska stopa povrata investicije) Financial Rate of Return on National Capital (Financijska stopa povrata FRR(K) nacionalnog kapitala) FTTC Fiber To The Curb/Cabinet

FTTH Fiber To The Home

FTTH P2MP Fiber To The Home Point To Multipoint (GPON)

FTTH P2P Fiber To The Home Point To Point

GIS Geographic Information System

GPON Gigabit Passive Optical Network

HFC Hybrid Fiber-Coaxial

HSPA High Speed Packet Access

HT Hrvatski Telekom d.d.

ICT Informacijska i komunikacijska tehnologija

JLS Jedinica lokalne samouprave

JPP Javno-privatno partnerstvo

Svibanj 2019 Stranica 2 od 213

PRŠI - područje Postira

Skraćenica Opis

LTE Long Term Evolution

MICE Meetings, Incentive, Conferences and Exhibitions

MINGPO Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

MRRFEU Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

MUP Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

MVNO Mobile Virtual Network Operator

NGA Next Generation Access

NN Narodne novine

NP Nositelj projekta Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u NP-BBI područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) OIE Obnovljivi izvori energije Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u ONP područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja OPKK Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

OPEX Operational Expenditure

PDV Porez na dodanu vrijednost

PPUG Prostorni plan uređenja grada

PPUO Prostorni plan uređenja općine

PRŠI Plan razvoja širokopojasne infrastrukture

PSC Public Sector Comparator

RENPV Relativna ekonomska neto sadašnja vrijednost

RH Republika Hrvatska

RNPV Relativna neto sadašnja vrijednost

SDŽ Splitsko-dalmatinska županija

UMTS Universal Mobile Telecommunications System

VDSL Very high bit rate DSL

VULA Virtual Unbundled Local Access

WiMAX Worldwide Interoperability for Microwave Access

ZEK Zakon o elektroničkim komunikacijama

ZJN Zakon o javnoj nabavi

Svibanj 2019 Stranica 3 od 213

PRŠI - područje Postira

SADRŽAJ

1 SAŽETAK PLANA RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE ... 12 1.1 Sažeci poglavlja ...... 13 2 OPIS PROJEKTA ...... 16 2.1 Definiranje nositelja projekta (NP) i ostalih dionika ...... 16 2.1.1 Podaci o nositelju projekta (NP) ...... 16 2.1.2 Podaci o projektom obuhvaćenim JLS-ovima ...... 17 2.1.3 Podaci o izvršitelju ...... 32 2.2 Prostorni obuhvat projekta ...... 33 2.2.1 Grad ...... 37 2.2.2 Grad Komiža ...... 38 2.2.3 Grad Stari Grad ...... 39 2.2.4 Grad ...... 39 2.2.5 Grad ...... 40 2.2.6 Općina Nerežišća ...... 40 2.2.7 Općina Bol ...... 41 2.2.8 Općina Jelsa ...... 41 2.2.9 Općina ...... 42 2.2.10 Općina Postira ...... 42 2.2.11 Općina Pučišća ...... 42 2.2.12 Općina Selca ...... 43 2.2.13 Općina Sućuraj ...... 43 2.2.14 Općina ...... 44 2.2.15 Općina Šolta ...... 44 2.3 Ciljevi projekta...... 45 3 DETALJNIJA ANALIZA DEMOGRAFSKIH, SOCIJALNIH I GOSPODARSKIH KORISTI KOJE PROJEKT DONOSI UNUTAR CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA ...... 47 3.1 Demografsko, socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području...... 47 3.1.1 Demografsko stanje na projektnom području ...... 47 3.1.2 Socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području ...... 54 3.2 Analiza koristi od projekta ...... 62 3.2.1 Koristi na području Europske unije ...... 62 3.2.2 Koristi na području Republike Hrvatske ...... 63 3.2.3 Analiza demografskih koristi na projektnom području ...... 64 3.2.4 Analiza socijalnih i gospodarskih koristi na projektnom području ...... 66 4 ANALIZA STANJA POSTOJEĆE ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE TE DOSTUPNOST I PONUDA USLUGA ZA POJEDINE KATEGORIJE KRAJNJIH KORISNIKA ...... 67 4.1 Širokopojasne tehnologije ...... 67 4.2 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture i mreža ...... 69 4.2.1 Širokopojasna infrastruktura telekomunikacijskih operatora ...... 72 4.3 Kategorije krajnjih korisnika usluga širokopojasnog pristupa ...... 77

Svibanj 2019 Stranica 4 od 213

PRŠI - područje Postira

4.4 Ponuda širokopojasnih usluga ...... 77 4.4.1 Usluge xDSL pristupa putem bakrenih parica ...... 78 4.4.2 Usluge pristupa putem pokretnih mreža ...... 78 4.4.3 Usluge pristupa svjetlovodnom mrežom ...... 79 4.5 Potražnja za brzinama širokopojasnog pristupa Internetu ...... 79 4.5.1 Pokazatelji upotrebe širokopojasnog pristupa ...... 79 4.5.2 Upotreba širokopojasnih usluga na projektnom području ...... 80 4.5.3 Trend korisničkog potencijala ...... 85 5 REZULTATI MAPIRANJA ...... 88 5.1 Pravila određivanja boja područja ...... 88 5.2 Određivanje boja - NGA pristup ...... 89 5.2.1 Inicijalno određivanje boja u nacrtu PRŠI-ja ...... 89 5.2.2 Inicijalno određivanje boja za potrebe ponovljenog postupka javne rasprave...... 94 5.2.3 Javna rasprava ...... 98 5.2.4 Verifikacija boja ...... 102 6 DEFINICIJA CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA, ZAJEDNO S LOKACIJAMA SVIH POTENCIJALNIH KORISNIKA KOJI MORAJU BITI OBUHVAĆENI MREŽOM GRAĐENOM UZ POTPORE ...... 106 6.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihova lokacija ...... 106 6.2 Ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa (značajni iskorak) ...... 118 7 ANALIZA POTRAŽNJE NA CILJANOM PODRUČJU PROVEDBE PROJEKTA, PREMA KATEGORIJAMA KORISNIKA ...... 119 7.1 Korisnički potencijal ...... 119 7.2 Analiza i poticanje potražnje na lokalnoj razini ...... 120 8 DEFINICIJA LOKACIJA DEMARKACIJSKIH TOČAKA PREMA AGREGACIJSKOJ MREŽI ...... 127 9 POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA KOJA MOŽE BITI ISKORIŠTENA U PROJEKTU ...... 133 9.1 Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija ...... 133 9.2 Iskorištavanje postojeće infrastrukture ...... 134 10 DEFINIRANJE INVESTICIJSKOG MODELA, ZAJEDNO S OBRAZLOŽENJEM ODABIRA ...... 138 10.1 Model A: Privatni DBO model ...... 139 10.2 Model B: Javni DBO model ...... 140 10.3 Model C: Kombinirani javno-privatni model (JPP) ...... 140 10.4 Odabir investicijskog modela ...... 142 11 SPECIFIKACIJA ZAHTJEVA MINIMALNE RAZINE PRUŽENIH MALOPRODAJNIH USLUGA U POGLEDU KVALITETE I CIJENA ...... 145 11.1 Zahtjev minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u pogledu kvalitete i cijena u izgrađenoj NGA mreži ...... 145

Svibanj 2019 Stranica 5 od 213

PRŠI - područje Postira

12 SPECIFIKACIJA PODRŽANIH VELEPRODAJNIH USLUGA TE PRAVILA ODREĐIVANJA I NADZORA VELEPRODAJNIH NAKNADA I UVJETA PRISTUPA IZGRAĐENOJ MREŽI ...... 147 12.1 Minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga ...... 147 12.2 Pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada ...... 148 13 SPECIFIKACIJA POSTUPKA KOD DEFINIRANJA ULAGAČA U PROJEKT150 13.1 Pred-odabir operatora ...... 150 13.2 Kriteriji za pred-odabir operatora...... 150 13.3 Tehnička specifikacija implementacije projekta ...... 151 13.4 Specifikacija zahtjeva gradnje ...... 151 14 PROVJERA POVRATA POTPORA (CLAWBACK) ...... 153 14.1 Postupak provjere potpora ...... 153 14.2 Naknadni postupak provjera potpora ...... 153 15 ANALIZA TROŠKOVA IMPLEMENTACIJE POJEDINIH INFRASTRUKTURNIH I TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA TE FINANCIJSKA ANALIZA ISPLATIVOSTI PROJEKTA ...... 154 15.1 Analiza troškova implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija ...... 154 15.1.1 Analiza opcije "bez investicije" ...... 154 15.1.2 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "bez intervencije" ...... 155 15.1.3 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "s intervencijom" ...... 155 15.2 Financijska analiza isplativosti projekta ...... 162 15.3 Ekonomska analiza isplativosti projekta ...... 165 16 PRELIMINARNI FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA ...... 170 17 OKVIRNA ANALIZA RIZIKA KOJI MOGU UTJECATI NA USPJEŠNU PROVEDBU PROJEKTA ...... 177 18 ORGANIZACIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA ...... 182 18.1 Redoslijed aktivnosti na pripremi i provedbi projekta ...... 182 18.2 Organizacijski aspekt provedbe projekta - organigram ...... 182 18.2.1 Koordinacija izvođenja projekta ...... 183 18.2.2 Operativno izvođenje projekta ...... 184 18.2.3 Savjet projekta ...... 184 18.3 Operativni rad ...... 185 18.4 Definiranje odgovornosti ...... 185 18.4.1 Definiranje odgovornosti NP-a ...... 186 18.4.2 Definiranje odgovornosti PP-a ...... 186 18.4.3 Praćenje i izvješćivanje NOP-a o provedbi projekta...... 187 19 OKVIRNI VREMENSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA ...... 189 20 REFERENCE ...... 190

Svibanj 2019 Stranica 6 od 213

PRŠI - područje Postira

PRILOG 1: REZULTATI MAPIRANJA ...... 194 PRILOG 2: POSLOVNE ANALIZE ...... 195

Svibanj 2019 Stranica 7 od 213

PRŠI - područje Postira

POPIS TABLICA

Tablica 1: Podaci o nositelju projekta (NP) [59]...... 16 Tablica 2: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Postira [59]...... 17 Tablica 3: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Grad Hvar [51]...... 18 Tablica 4: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Grad Komiža [52]...... 19 Tablica 5: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Grad Stari Grad [53]...... 20 Tablica 6: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Grad Supetar [54]...... 21 Tablica 7: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Grad Vis [55]...... 22 Tablica 8: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Nerežišća [50]...... 23 Tablica 9: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Bol [56]...... 24 Tablica 10: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Jelsa [57]...... 25 Tablica 11: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Milna [58]...... 26 Tablica 12: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Pučišća [60]...... 27 Tablica 13: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Selca [61]...... 28 Tablica 14: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Sućuraj [62]...... 29 Tablica 15: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Sutivan [63]...... 30 Tablica 16: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Šolta [64]...... 31 Tablica 17: Podaci o izvršitelju – ProFUTURUS d.o.o. Maribor...... 32 Tablica 18: Površine JLS-ova na projektnom području [1], [49]...... 34 Tablica 19: Obuhvaćene administrativno-upravne jedinice [1]...... 35 Tablica 20: Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa...... 45 Tablica 21: Mjerljivi ciljevi projekta...... 46 Tablica 22: Promjena u ukupnom broju stanovnika projektnog područja [1]...... 47 Tablica 23: Promjene u dobnoj strukturi stanovništva projektnog područja [1]...... 49 Tablica 24: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi (2011. godina) [1]...... 51 Tablica 25: Stanovništvo prema migracijskim obilježjima (2011. godina) [1]...... 52 Tablica 26: Informatička pismenost stanovnika iznad 10 godina starosti (2011. godina) [1].52 Tablica 27: Stanovništvo staro 15 i više prema aktivnosti (2011. godina) [1]...... 53 Tablica 28: Usporedni prikaz gospodarskih pokazatelja RH i prosjeka EU-a [3]...... 54 Tablica 29: Kretanje BDP-a po glavi stanovnika u periodu od 2001. do 2016. godine u EUR...... 56 Tablica 30: Broj obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća [11]...... 57 Tablica 31: Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti [4].58 Tablica 32: Izvori prihoda stanovništva (udio u ukupnom stanovništvu) [1]...... 60 Tablica 33: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, SDŽ, projektno područje, JLS)...... 61 Tablica 34: Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa...... 67 Tablica 35: Analiza razvoja tehnologija...... 68 Tablica 36: Pokazatelj stanja širokopojasne infrastrukture [6]...... 69 Tablica 37: Opremljenost kućanstava računalom i pristup Internetu na razini RH [1]...... 80 Tablica 38: Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup [11]...... 89 Tablica 39: Inicijalne boje za NGA pristup – nacrt PRŠI-ja...... 90 Tablica 40: Inicijalne boje za NGA pristup – ponovljeni postupak javne rasprave...... 94 Tablica 41: Verifikacija boja za NGA pristup...... 102

Svibanj 2019 Stranica 8 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 42: Metodologija određivanja broja kućanstava, privatnih, poslovnih i javnih korisnika [50], [51], [52], [53], [54], [55],[56], [57], [58], [59], [60], [61], [62], [63], [64]...... 108 Tablica 43: Broj potencijalnih korisnika u projektu...... 115 Tablica 44: Minimalne brzine na NGA mreži izgrađenoj u projektu [11]...... 118 Tablica 45: Kućanstva na bijelim i sivim područjima...... 121 Tablica 46: Analiza utilizacije NGA brzina od strane kućanstava na sivim područjima. .... 121 Tablica 47: Utilizacija širokopojasnog pristupa...... 122 Tablica 48: Utilizacija prema kategorijama korisnika...... 123 Tablica 49: Korisnički potencijal prema kategorijama korisnika...... 124 Tablica 50: Lokacije agregacijskih čvorova temeljem NP-BBI programa [17]...... 129 Tablica 51: Lokacije demarkacijskih točaka predložene od strane operatora elektroničkih komunikacija...... 131 Tablica 52: Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija [11]...... 133 Tablica 53: Matrica alokacije rizika...... 141 Tablica 54: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (VDSL (FTTC))...... 142 Tablica 55: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (FTTH P2P)...... 142 Tablica 56: Multikriterijska analiza investicijskih modela...... 143 Tablica 57: Prosjek kvalitete i cijena u sadašnjim mrežama...... 146 Tablica 58: Minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u NGA mreži...... 146 Tablica 59: Popis obaveznih veleprodajnih usluga u projektu...... 147 Tablica 60: Investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn)...... 156 Tablica 61: Struktura investicijskih troškova s obzirom na analiziranu tehnološku opciju (u kn)...... 159 Tablica 62: Izračun godišnjih prihoda poslovanja (u kn)...... 160 Tablica 63: Izračun godišnjih operativnih troškova (u kn)...... 161 Tablica 64: Izračun financijskih indikatora po analiziranim tehnologijama...... 164 Tablica 65: Godišnji inducirani prihodi po analiziranim tehnologijama (u normalnoj godini poslovanja)...... 168 Tablica 66: Izračun ekonomskih indikatora po analiziranim tehnologijama...... 169 Tablica 67: Dinamika investicijskih troškova po analiziranim tehnologijama (u kn)...... 170 Tablica 68: Informativni izračun financijskog jaza po analiziranim tehnologijama...... 172 Tablica 69: Izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta po analiziranim tehnologijama.173 Tablica 70: Primjer zaduživanja za namjene predfinanciranja EU sredstva i nacionalnog dijela sufinanciranja...... 175 Tablica 71: Analiza rizika...... 178 Tablica 72: Rezultati analize osjetljivosti...... 180 Tablica 73: Podjela odgovornosti i obveza u projektu...... 185 Tablica 74: Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na projektnom području...... 189

Svibanj 2019 Stranica 9 od 213

PRŠI - područje Postira

POPIS SLIKA

Slika 1: Geografski položaj projektnog područja [49]...... 34 Slika 2: Prostorni obuhvat projekta...... 35 Slika 3: Grad Hvar [51]...... 38 Slika 4: Grad Komiža [52]...... 38 Slika 5: Grad Stari Grad [53]...... 39 Slika 6: Grad Supetar [54]...... 39 Slika 7: Grad Vis [55]...... 40 Slika 8: Općina Nerežišća [50]...... 40 Slika 9: Općina Bol [56]...... 41 Slika 10: Općina Jelsa [57]...... 41 Slika 11: Općina Milna [58]...... 42 Slika 12: Općina Postira [59]...... 42 Slika 13: Općina Pučišća [60]...... 43 Slika 14: Općina Selca [61]...... 43 Slika 15: Općina Sućuraj [62]...... 44 Slika 16: Općina Sutivan [63]...... 44 Slika 17: Stomorska, Općina Šolta [64]...... 45 Slika 18: Kretanje indeksa BDP-a SDŽ...... 56 Slika 19: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, SDŽ, projektno područje)...... 62 Slika 20: Utjecaj 10 posto povećanja ulaganja na povećanje BDP [28]...... 64 Slika 21: Populacijska pokrivenost osnovnim širokopojasnim pristupom (lijevo) i populacijska penetracija nepokretnog širokopojasnog pristupa po županijama [17]...... 70 Slika 22: Udio priključaka širokopojasnog pristupa putem nepokretnih mreža u RH [16].70 Slika 23: Broj širokopojasnih priključaka po županijama u RH (Q4 2018) [16]...... 71 Slika 24: Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa Internetu (Q4 2018) [16]...... 71 Slika 25: Udio operatora pokretnih mreža s obzirom na broj korisnika [16]...... 72 Slika 26: Širokopojasni pristup [18]...... 75 Slika 27: Pokrivenost 3G i 4G signalom HT (a, b) i A1 (c) [36], [37]...... 77 Slika 28: Kućanstva s pristupom Internetu (2017.) [3]...... 79 Slika 29: Upotreba računala i pristup Internetu po dobnim skupinama i radnom statusu [1]...... 80 Slika 30: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na području obuhvaćene županije (Q4 2018) [18]...... 81 Slika 31: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na projektnom području (Q4 2018) [18]...... 81 Slika 32: Korištenje brzina širokopojasnog pristupa u JLS-ovima projektnog područja (Q4 2018) [18]...... 84 Slika 33: Broj priključaka širokopojasnog pristupa Internetu putem nepokretne mreže [16]...... 85 Slika 34: Trend porasta korisnika 2D, 3D i 4D paketa [16]...... 86 Slika 35: Udio priključaka prema tehnologijama s obzirom na ukupan broj priključaka (Q4 2018) [16]...... 86 Slika 36: Prikaz postupka verifikacije boja područja [11]...... 88

Svibanj 2019 Stranica 10 od 213

PRŠI - područje Postira

Slika 37: Inicijalna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa. 97 Slika 38: Konačna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa.105 Slika 39: Lokacije potencijalnih korisnika...... 118 Slika 40: Penetracija kod širokopojasnog pristupa u EU i RH [6]...... 119 Slika 41: Porast korisnika brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa u EU [6]...... 120 Slika 42: Shematski prikaz arhitekture mreže [17]...... 127 Slika 43: Prikaz planirane agregacijske infrastrukture na projektnom području...... 129 Slika 44: Trase cijevi u vlasništvu poduzeća Hvarski vodovod d.o.o. na području Općine Jelsa...... 136 Slika 45: Trase cijevi u vlasništvu poduzeća Hvarski vodovod d.o.o. na području Grada Starog Grada...... 136 Slika 46: Trase cijevi u vlasništvu poduzeća Hvarski vodovod d.o.o. na području Općine Sućuraj...... 137 Slika 47: Mogući investicijski modeli na projektnom području...... 138 Slika 48: Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta u projektu [11]...... 148 Slika 49: Ukupni investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn)...... 156 Slika 50: Ekonomska interna stopa povrata (ERR) i B/C koeficijent po analiziranim tehnologijama...... 169 Slika 51: Skala za ocjenu rizika...... 177 Slika 52: Organigram projekta...... 183

Svibanj 2019 Stranica 11 od 213

PRŠI - područje Postira

1 SAŽETAK PLANA RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture (u nastavku: PRŠI) izrađen je uz aktivno sudjelovanje i suradnju tijela jedinica lokalne samouprave. Projekt pridonosi stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva određenih Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. i Okvirnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP) i to kroz tri načela koja se u ovom dokumentu dodatno razrađuju: • načelo uslužne i tehnološke neutralnosti, • načelo neutralnosti mreže, • načelo uključivanja širokopojasnog pristupa Internetu unutar opsega univerzalnih usluga, ovisno o budućem razvoju mjerodavnog regulatornog okvira EU, a nakon prethodno provedene analize tržišta.

U projektu se načelom uslužne i tehnološke neutralnosti nastoji postići sljedeće: • ne davati prednost u poticanju niti jedne određene vrste usluga i tehnologija, • osigurati uvjete za uravnoteženi razvoj i izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa temeljenog na načelu otvorenosti, ravnopravnosti i poštivanja zakonodavnog okvira, • potaknuti ponudu i potražnju za uslugama koje će se pružati na temelju infrastrukture širokopojasnog pristupa, • osigurati djelotvorno natjecanje u području elektroničkih komunikacija.

Svrha ovog dokumenta jest dati okvire i definirati pravila i odrednice provođenja projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu na području Postira (Gradovi Hvar, Komiža, Stari Grad, Supetar i Vis, te Općine Postira, Bol, Jelsa, Milna, Nerežišća, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šolta) sukladno pravilima državnih potpora za širokopojasne mreže.

Za potrebe pripreme projekta u prvom koraku izrađene su Studije izvodljivosti razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za svaki JLS uključen u projekt, te Studija izvodljivosti za cjelokupno područje provedbe projekta. Potom je izrađen nacrt PRŠI-ja, temeljem kojeg je proveden postupak javne rasprave kako bi se svim zainteresiranim stranama predstavio projekt te kako bi se prikupili dodatni podatci i informacije potrebni za izradu konačne verzije PRŠI-ja. Nakon pribavljanja podataka koji poradi javne nedostupnosti nisu mogli biti uključeni u nacrt PRŠI-ja, te nakon uzimanja u obzir opravdanih komentara zainteresiranih strana o ključnim aspektima projekta, izrađen je predmetni dokument, odnosno konačna verzija PRŠI- a.

Svibanj 2019 Stranica 12 od 213

PRŠI - područje Postira

1.1 Sažeci poglavlja

U poglavlju 2 definiran je nositelj projekta, tj. Općina Postira (u nastavku: NP), te ostali dionici u projektu, odnosno pojedini JLS-ovi. Definiran je i izvođač PRŠI-ja. U tom je poglavlju također predstavljen i optimalni prostorni obuhvat projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa, odnosno definirano je područje Postira (u nastavku: projektno područje). Na kraju poglavlja 2 utvrđeni su ciljevi projekta.

Poglavlje 3 započinje sažetom analizom demografskog, socijalnog i gospodarskog stanja, uzimajući u obzir studiju izvodljivosti. Temeljem iskustava i analiza Svjetske banke i EU, u nastavku se opisuje doprinos projekata takve vrste na području EU, koristi koje infrastruktura širokopojasnog pristupa pruža cijelom području RH, te demografske, socijalne i ekonomske koristi, odnosno pozitivni učinci izgradnje širokopojasne infrastrukture na samom projektnom području.

U okviru poglavlja 4 dan je pregled postojećih širokopojasnih tehnologija kategoriziranih po brzinama. Izrađena je okvirna analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture, koja utvrđuje djelomičnu pokrivenost projektnog područja brzim i ultrabrzim pristupom. Analizirana je ponuda usluga, definirane su kategorije krajnjih korisnika širokopojasnih usluga, analizirana potražnja za brzinama širokopojasnog pristupa, te je utvrđeno da na projektnom području ne postoje planovi operatora za gradnju NGA mreže.

Temeljem pravila određenih u ONP-u, lokacijama potencijalnih korisnika na adresnoj razini dodijeljene su pripadajuće boje s obzirom na stanje NGA širokopojasnog pristupa, što je prikazano u poglavlju 5.

U poglavlju 6 definirani su svi potencijalni korisnici na bijelim područjima prema vrsti, predočene su njihove lokacije na ciljanom području, te je definirana ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa kojom će se po izgradnji mreže postići značajan iskorak s obzirom na sadašnje stanje.

Broj priključaka predviđen za izgradnju u sklopu projekta definiran je s obzirom na pojedinu kategoriju korisnika: • privatni korisnici: 13.456, • poslovni korisnici: 462, • javni korisnici: 46.

U nastavku su analizirani pokazatelji upotrebe širokopojasnog pristupa na području Republike Hrvatske (u nastavku: RH) i Splitsko-dalmatinske županije (u nastavku: SDŽ) te projektnom području, što je pokazalo nedovoljnu utilizaciju širokopojasnog pristupa i njegovu nezadovoljavajuću kvalitetu. Također je analiziran i tržišni, odnosno korisnički potencijal koji na projektnom području, temeljem svega predočenog, ima tendenciju rasta. Prema već definiranim kategorijama korisnika u poglavlju 7 je definiran njihov broj, odnosno predočena je korisnička baza projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području: 8.009 privatnih korisnika, 462 poslovnih korisnika, 46 javnih korisnika.

Svibanj 2019 Stranica 13 od 213

PRŠI - područje Postira

U poglavlju 8 predstavljene su vrste mreža i njihov obujam, te su definirane buduće točke pristupa novoizgrađene pristupne mreže agregacijskoj mreži, odnosno demarkacijske točke prema agregacijskoj mreži.

U poglavlju 9 opisani su infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija, te su opisani rezultati okvirne analize postojeće raspoložive infrastrukture javnih dionika i mrežnih operatora, uključujući telekomunikacijske operatore, na projektnom području.

U poglavlju 10 predstavljeni su mogući investicijski modeli izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području, na temelju objektivnih analiza izvršen je odabir najoptimalnijeg modela (Privatni DBO), te je odabir investicijskog modela obrazložen.

Planiranje tehničkih osobina i kapaciteta mreže mora biti povezano s uslugama koje će se pružati na maloprodajnoj razini. Stoga je u poglavlju 0 dana specifikacija minimalne razine maloprodajnih usluga, točnije minimalna razina njihove kvalitete, odnosno brzine pristupa prema kategorijama korisnika, te minimalna razina cijena maloprodajnih usluga, sve temeljem odgovarajućih sadašnjih referentnih vrijednosti na tržištu.

U poglavlju 12 predstavljena je osnovna podjela veleprodajnih proizvoda koji su i opisani, te je specificiran minimalni skup veleprodajnih usluga i opcionalne usluge veleprodajnog pristupa, s obzirom na implementiranu tehnologiju. Poradi poremećaja na tržištu kojima mogu rezultirati neadekvatno postavljene vrijednosti veleprodajnih naknada, u ovom poglavlju također su definirana i pravila određivanja veleprodajnih naknada, te pravila njihovog nadzora.

U poglavlju 13 opisan je postupak definiranja ulagača u projekt kroz proceduru pred-odabira operatora u sklopu javnog poziva za sufinanciranje projekta iz fondova EU. Definirani su i predstavljeni zahtjevi projekta, u smislu tehničke specifikacije implementacije projekta i specifikacije zahtjeva gradnje.

Projekt izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području provodit će se uz pomoć državnih potpora, njegova financijska isplativost, odnosno održivost vezana je uz poslovne planove koji nastaju još prilikom pripreme projekta, odnosno kod planiranja potrebnih iznosa potpora pa poradi toga sadrže i određenu razinu nepouzdanosti. Stoga je visinu potrebnih potpora nužno provjeriti po završetku izgradnje mreže. U poglavlju 14 specificiran je početni postupak provjere potrebnog iznosa potpore te postupanje u slučaju povrata.

Analiza troškova implementacije pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških rješenja dana je u poglavlju 15 pomoću analize opcija "bez investicije", "s investicijom i bez intervencije" te opcije "s investicijom i s intervencijom". Pošto opcija "bez investicije" ne nudi rješenje problema na dugoročno održivi način, a opcija "s investicijom i bez intervencije" (zbog nedostatka komercijalnog interesa i ograničenja kod definiranja cijena veleprodajnih naknada) nije izvediva, detaljno su analizirane opcije koje mogu na zadovoljavajući način pridonijeti uspostavi širokopojasne infrastrukture na projektnom području. Definirani su investicijski troškovi po tehnologijama u HRK:

Svibanj 2019 Stranica 14 od 213

PRŠI - područje Postira

• VDSL (FTTC): 50.270.400, • FTTH P2MP: 130.842.680, • FTTH P2P: 151.090.480, • Kabelski pristup (DOCSIS, HFC): 61.162.320, • LTE (4G): 119.531.840, • FTTC / FTTH P2P: 112.270.560.

Provedene informativne financijske analize i negativne vrijednosti financijskih indikatora impliciraju financijsku neisplativost projekta po svim analiziranim tehnološkim rješenjima i potrebu da se projekt sufinancira sredstvima iz fondova EU-a. Rezultate financijske analize potrebno je pak staviti u pozadinu, jer nisu mjerodavni za donošenje odluke o provedbi investicije. Poradi toga je izrađena i ekonomska analiza u koju su uključeni i elementi pomoću kojih se investicija obrađuje sa šireg društvenog aspekta. Pozitivna ekonomska neto sadašnja vrijednost i ekonomska interna stopa povrata koja je iznad ekonomske diskontne stope 5 %, ukazuju na opravdanost provedbe investicije s društveno-ekonomskog stajališta.

U poglavlju 16 predstavljen je okvirni financijski plan projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području, koji obuhvaća modalitete sufinanciranja iz fondova EU, izvore sredstava nacionalnog sufinanciranja, te moguće izvore sredstava potrebnih za predfinanciranje projekta, uključujući i informativnu specifikaciju najvećih ukupnih dozvoljenih visina potpora i očekivanih sredstava privatnog operatora potrebnih za sufinanciranje investicijskih troškova, odnosno za pokrivanje eventualnih troškova predfinanciranja.

U okviru poglavlja 17 izrađena je analiza rizika. U analizi rizika navedeni su rizici koji mogu ugroziti projekt, vjerojatnost njihova nastanka, posljedice i utjecaj na projekt, te mjere kojima ih se može izbjeći ili umanjiti njihove posljedice. Zaključeno je da je ukupna rizičnost investicije zanemariva. Osjetljivost investicije se razlikuje po tehnologijama, a rezultati analize ukazuju na to da je investicija najviše osjetljiva na promjenu vrijednosti prihoda. Obzirom da su kod projekcija ulazni podaci oblikovani realno i uz primjenu pesimističkog scenarija, opća osjetljivost projekta je niska.

U poglavlju 18 opisana je organizacijska struktura projekta s obzirom na odabrani investicijski model izgradnje širokopojasne infrastrukture, prikazan je organigram projekta, te su definirane odgovornosti i obveze partnera i dionika u projektu.

Završno, u poglavlju 19 predstavljen je okvirni vremenski plan projekta, s uključenom detaljnom vremenskom razradom svih aktivnosti u projektu.

Svibanj 2019 Stranica 15 od 213

PRŠI - područje Postira

2 OPIS PROJEKTA

2.1 Definiranje nositelja projekta (NP) i ostalih dionika

Projekt izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području obuhvaća više susjednih JLS-ova u SDŽ, stoga ulogu nositelja projekta preuzima Općina Postira.

2.1.1 Podaci o nositelju projekta (NP)

Tablica 1: Podaci o nositelju projekta (NP) [59].

JLS: Općina Postira

Adresa: Polježice 2, 21410 Postira

OIB: 68673526421

Matični broj: 02637669

Telefon: +385 21 717 910

Fax: +385 21 632 133

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.opcina-postira.hr

Odgovorna osoba: Siniša MAROVIĆ, načelnik

Potpis:

Pečat:

Svibanj 2019 Stranica 16 od 213

PRŠI - područje Postira

2.1.2 Podaci o projektom obuhvaćenim JLS-ovima

Tablica 2: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Postira [59].

JLS: Općina Postira

Adresa: Polježice 2, 21410 Postira

OIB: 68673526421

Matični broj: 02637669

Telefon: +385 21 717 910

Fax: +385 21 632 133

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.opcina-postira.hr

Odgovorna osoba: Siniša MAROVIĆ, načelnik

Svibanj 2019 Stranica 17 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 3: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Grad Hvar [51].

JLS: Grad Hvar

Adresa: Ulica Milana Kukurina 2, 21450 Hvar

OIB: 01250166084

Matični broj: 02541122

Telefon: +385 21 741 608

Fax: +385 21 718 096

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.hvar.hr

Odgovorna osoba: Rikardo NOVAK, gradonačelnik

Svibanj 2019 Stranica 18 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 4: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Grad Komiža [52].

JLS: Grad Komiža

Adresa: Hrvatskih mučenika 17, 21485 Komiža

OIB: 52006191628

Matični broj: 02769964

Telefon: +385 21 713 644

Fax: +385 21 713 019

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.komiza.hr

Odgovorna osoba: Tonka IVČEVIĆ, gradonačelnica

Svibanj 2019 Stranica 19 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 5: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Grad Stari Grad [53].

JLS: Grad Stari Grad

Adresa: Nova riva 3, 21460 Stari Grad

OIB: 95584171878

Matični broj: 02572907

Telefon: +385 21 765 520

Fax: +385 21 717 818

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.stari-grad.hr

Odgovorna osoba: Antonio ŠKARPA, gradonačelnik

Svibanj 2019 Stranica 20 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 6: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Grad Supetar [54].

JLS: Grad Supetar

Adresa: Vlačica 5, 21400 Supetar

OIB: 16857373591

Matični broj: 02595699

Telefon: +385 21 756 710

Fax: +385 21 756 712

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.gradsupetar.hr

Odgovorna osoba: Ivana MARKOVIĆ, gradonačelnica

Svibanj 2019 Stranica 21 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 7: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Grad Vis [55].

JLS: Grad Vis

Adresa: Trg 30. svibnja 1992. br.2, 21480 Vis

OIB: 76486299480

Matični broj: 04076800

Telefon: +385 21 711 125

Fax: +385 21 711 063

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.gradvis.hr

Odgovorna osoba: Ivo RADICA, gradonačelnik

Svibanj 2019 Stranica 22 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 8: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Nerežišća [50].

JLS: Općina Nerežišća

Adresa: Trg sv. Petra 5, 21423 Nerežišća

OIB: 44288790358

Matični broj: 02631776

Telefon: +385 21 637 186

Fax: +385 21 637 058

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.nerezisca.hr

Odgovorna osoba: Svemir OBILINOVIĆ, načelnik

Svibanj 2019 Stranica 23 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 9: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Bol [56].

JLS: Općina Bol

Adresa: Uz pjacu 2, 21420 Bol

OIB: 88849172829

Matični broj: 02604795

Telefon: +385 21 635 114

Fax: +385 21 635 044

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.opcinabol.hr

Odgovorna osoba: Tihomir MARINKOVIĆ, načelnik

Svibanj 2019 Stranica 24 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 10: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Jelsa [57].

JLS: Općina Jelsa

Adresa: Riva b.b., 21465 Jelsa

OIB: 94187441810

Matični broj: 02584409

Telefon: +385 21 761 400

Fax: +385 21 761 549

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.jelsa.hr

Odgovorna osoba: Nikša PERONJA, načelnik

Svibanj 2019 Stranica 25 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 11: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Milna [58].

JLS: Općina Milna

Adresa: Sridnja kala bb, 21405 Milna

OIB: 41430773588

Matični broj: 02890798

Telefon: +385 21 636 212

Fax: +385 21 636 166

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.opcinamilna.hr

Odgovorna osoba: Frane LOZIĆ, načelnik

Svibanj 2019 Stranica 26 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 12: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Pučišća [60].

JLS: Općina Pučišća

Adresa: Trg sv. Jeronima 1, 21412 Pučišća

OIB: 84358331919

Matični broj: 02587556

Telefon: +385 21 633 290

Fax: +385 21 633 205

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.pucisca.hr

Odgovorna osoba: Marino KAŠTELAN, načelnik

Svibanj 2019 Stranica 27 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 13: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Selca [61].

JLS: Općina Selca

Adresa: Trg Stjepana Radića 5, 21425 Selca

OIB: 75901612733

Matični broj: 02826291

Telefon: +385 21 622 663

Fax: +385 21 778 184

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.selca.hr

Odgovorna osoba: Ivan MARIJANČEVIĆ, načelnik

Svibanj 2019 Stranica 28 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 14: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Sućuraj [62].

JLS: Općina Sućuraj

Adresa: Riva 19, 21469 Sućuraj

OIB: 22949687323

Matični broj: 02679965

Telefon: +385 21 773 229

Fax: +385 21 773 435

E-mail: [email protected]

Web stranica: http://sucuraj.hr/Home/Index

Odgovorna osoba: Ivan SLAVIĆ, načelnik

Svibanj 2019 Stranica 29 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 15: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Sutivan [63].

JLS: Općina Sutivan

Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1, 21403 Sutivan

OIB: 14934088349

Matični broj: 02599287

Telefon: +385 21 717 508

Fax: +385 21 717 509

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.sutivan.hr

Odgovorna osoba: Ranko BLAŽEVIĆ, načelnik

Svibanj 2019 Stranica 30 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 16: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u - Općina Šolta [64].

JLS: Općina Šolta

Adresa: Podkuća 8, 21430 Grohote

OIB: 38621571773

Matični broj: 02582597

Telefon: +385 21 654 123

Fax: +385 21 654 130

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.solta.hr

Odgovorna osoba: Nikola CECIĆ-KARUZIĆ, načelnik

Svibanj 2019 Stranica 31 od 213

PRŠI - područje Postira

2.1.3 Podaci o izvršitelju

Tablica 17: Podaci o izvršitelju – ProFUTURUS d.o.o. Maribor.

Izvršitelj PRŠI: ProFUTURUS d.o.o.

Adresa: Črtomirova ulica 11, 2000 Maribor

Porezni broj: SI57007616

Matični broj: 2264412000

Telefon: +386 40 357 457

Fax: +386 59 925 664

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.profuturus.eu

Odgovorna osoba: Dr. Matej POŽARNIK, direktor

Svibanj 2019 Stranica 32 od 213

PRŠI - područje Postira

2.2 Prostorni obuhvat projekta

Optimalni prostorni obuhvat projekta razvoja širokopojasne infrastrukture prema ONP-u bio bi vezan uz administrativno-upravnu podjelu po jedinicama lokalne samouprave kao potencijalnim nositeljima projekta. Međutim, uzevši u obzir pokretanje i provedbu projekta s Općinom Postira kao nositeljem projekta (NP), te poradi objedinjavanja prostornog obuhvata projekata na više susjednih manjih JLS-ova koji imaju zajedničke strateške ciljeve i podjednako stanje širokopojasne infrastrukture i dostupnosti usluga, određuje se da će projekt obuhvaćati petnaest administrativno-upravnih jedinica lokalne samouprave i pripadajuća naselja.

Grad Hvar Grad Komiža

Grad Stari Grad Grad Supetar

Grad Vis Općina Nerežišća

Općina Bol Općina Jelsa

Općina Milna Općina Postira

Općina Pučišća Općina Selca

Općina Sućuraj Općina Sutivan

Općina Šolta

Geografski položaj SDŽ i projektnog područja prikazan je na slici 1, površine i gustoća naseljenosti pojedinog JLS-a projektnog područja prikazani su u tablici 18, dok su prostorni obuhvat projekta i obuhvaćeni JLS-ovi s naseljima, prikazani na slici 2 i u tablici 19.

Svibanj 2019 Stranica 33 od 213

PRŠI - područje Postira

Slika 1: Geografski položaj projektnog područja [49].

Tablica 18: Površine JLS-ova na projektnom području [1], [49].

Gustoća naseljenosti JLS Površina u km2 Broj stanovnika u st/km2 Grad Hvar 75,78 4.251 56,10 Grad Komiža 49,27 1.526 30,97 Grad Stari Grad 53,02 2.781 52,45 Grad Supetar 29,13 4.074 139,86 Grad Vis 52,08 1.934 37,14 Općina Nerežišća 78,44 862 10,99 Općina Bol 22,22 1.630 73,35 Općina Jelsa 139,95 3.582 25,59 Općina Milna 36,09 1.034 28,65 Općina Postira 50,66 1.559 30,77 Općina Pučišća 103,35 2.171 21,01 Općina Selca 53,96 1.804 33,43 Općina Sućuraj 45,15 463 10,25 Općina Sutivan 22,18 822 37,06 Općina Šolta 59,40 1.700 28,62 Ukupno projektno područje 870,68 30.193 34,68

Svibanj 2019 Stranica 34 od 213

PRŠI - područje Postira

Slika 2: Prostorni obuhvat projekta.

Tablica 19: Obuhvaćene administrativno-upravne jedinice [1].

Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava Projektno područje 30.193 11.908 Grad Hvar 4.251 1.527 194 63 Hvar 3.771 1.349 Jagodna 30 13 Malo Grablje 0 0 Milna 104 33 Sveta Nedjelja 131 56 Velo Grablje 7 6 Zaraće 14 7 Grad Komiža 1.526 628 Biševo 15 8 Borovik 12 7 Duboka 13 5 Komiža 1.397 564 Oključna 0 0 Palagruža 0 0 Podhumlje 32 15 Podšpilje 11 5

Svibanj 2019 Stranica 35 od 213

PRŠI - područje Postira

Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava Sveti Andrija 0 0 Žena Glava 46 24 Grad Stari Grad 2.781 1.125 Dol 311 119 Rudina 70 43 Selca kod Starog Grada 17 8 Stari Grad 1.885 774 Vrbanj 498 181 Grad Supetar 4.074 1.624 321 132 368 172 Supetar 3.213 1.247 Škrip 172 73 Grad Vis 1.934 780 Dračevo Polje 13 8 Marinje Zemlje 63 28 Milna 30 19 Plisko Polje 19 7 Podselje 19 8 Podstražje 40 24 Rogačić 12 8 Rukavac 66 39 Vis 1.672 639 Općina Nerežišća 862 332 157 65 Dračevica 89 40 Nerežišća 616 227 Općina Bol 1.630 588 Bol 1.609 576 Murvica 21 12 Općina Jelsa 3.582 1.383 133 75 Gromin Dolac 3 3 Humac 0 0 Ivan Dolac 39 21 Jelsa 1.801 659 69 26 Poljica 59 30 Svirče 407 127

Svibanj 2019 Stranica 36 od 213

PRŠI - područje Postira

Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava 548 229 Vrisnik 190 78 Zastražišće 177 77 Zavala 156 58 Općina Milna 1.034 468 Bobovišća 65 40 Ložišća 139 63 Milna 830 365 Općina Postira 1.559 565 Dol 130 46 Postira 1.429 519 Općina Pučišća 2.171 760 271 110 Pražnica 371 113 Pučišća 1.529 537 Općina Selca 1.804 712 Novo Selo 152 56 332 146 Selca 846 328 474 182 Općina Sućuraj 463 227 Bogomolje 100 60 Selca kod Bogomolja 6 3 Sućuraj 357 164 Općina Sutivan 822 348 Sutivan 822 348 Općina Šolta 1.700 841 Donje Selo 159 86 Gornje Selo 238 94 Grohote 449 188 Maslinica 208 114 Nečujam 171 113 Rogač 126 58 Srednje Selo 104 53 Stomorska 245 135

2.2.1 Grad Hvar

Grad Hvar smješten je u južnom dijelu RH, u južnom otočnom dijelu SDŽ, na istoimenom otoku. Sjeverno od Grada Hvara nalaze se otoci Brač i Šolta, a jugozapadno otok Vis.

Svibanj 2019 Stranica 37 od 213

PRŠI - područje Postira

Područje Grada Hvara na istočnoj strani graniči s Gradom Starim Gradom. Površina grada iznosi 75,78 km2, što čini 1,67 % površine SDŽ. Grad Hvar ustrojen je sa sjedištem u naselju Hvar, a obuhvaća još 7 naselja: Brusje, Jagodna, Malo Grablje, Milna, Sveta Nedjelja, Velo Grablje i Zaraće.

Slika 3: Grad Hvar [51].

2.2.2 Grad Komiža

Grad Komiža smješten je u južnom dijelu RH, u jugozapadnom dijelu SDŽ, na otoku Visu. Područje Grada Komiže na istočnoj strani graniči s Gradom Visom. Površina grada iznosi 49,27 km2, što čini 1,09 % površine SDŽ. Grad Komiža ustrojen je sa sjedištem u naselju Komiža, a obuhvaća još 9 naselja: Biševo, Borovik, Duboka, Oključna, Palagruža, Podhumlje, Podšpilje, Sveti Andrija i Žena Glava.

Slika 4: Grad Komiža [52].

Svibanj 2019 Stranica 38 od 213

PRŠI - područje Postira

2.2.3 Grad Stari Grad

Grad Stari Grad smješten je u južnom dijelu RH, u južnom dijelu SDŽ, na otoku Hvaru. Područje Grada Starog Grada na zapadnoj strani graniči s Gradom Hvarom, na jugoistočnoj s Općinom Jelsa, dok se na sjevernoj strani nalazi otok Brač. Površina grada iznosi 53,02 km2, što čini 1,17 % površine SDŽ. Grad Stari Grad ustrojen je sa sjedištem u naselju Stari Grad, a obuhvaća još 4 naselja: Dol, Rudina, Selca kod Starog Grada i Vrbanj.

Slika 5: Grad Stari Grad [53].

2.2.4 Grad Supetar

Grad Supetar smješten je u južnom dijelu RH, u južnom dijelu SDŽ, na otoku Braču. Područje Grada Supetra na zapadnoj strani graniči s Općinom Sutivan, na istočnoj s Općinom Postira, te na južnoj s Općinom Nerežišća. Površina grada iznosi 29,13 km2, što čini 0,64 % površine SDŽ. Grad Supetar ustrojen je sa sjedištem u naselju Supetar, a obuhvaća još 3 naselja: Mirca, Splitska i Škrip.

Slika 6: Grad Supetar [54].

Svibanj 2019 Stranica 39 od 213

PRŠI - područje Postira

2.2.5 Grad Vis

Grad Vis smješten je u južnom dijelu RH, u jugozapadnom dijelu SDŽ, na otoku Visu. Područje Grada Visa na zapadnoj strani graniči s Gradom Komižom, dok se na sjeveroistočnoj nalazi otok Hvar. Površina grada iznosi 52,08 km2, što čini 1,15 % površine SDŽ. Grad Vis ustrojen je sa sjedištem u naselju Vis, a obuhvaća još 8 naselja: Dračevo Polje, Marinje Zemlje, Milna, Plisko Polje, Podselje, Podstražje, Rogačić i Rukavac.

Slika 7: Grad Vis [55].

2.2.6 Općina Nerežišća

Općina Nerežišća smještena je u južnom dijelu RH, u južnom otočnom dijelu SDŽ, na otoku Braču. Sjeverno od Općine Nerežišća nalazi se Grad Supetar, na zapadnoj strani općina graniči s Općinom Milna, na sjeverozapadnoj s Općinom Sutivan, na istočnoj s Općinom Postira, na jugoistočnoj s Općinom Bol, dok se južno od Općine Nerežišća nalazi otok Hvar. Površina općine iznosi 78,44 km2, što čini 1,73 % površine SDŽ. Općina Nerežišća ustrojena je sa sjedištem u naselju Nerežišća, a obuhvaća još 2 naselja: Donji Humac i Dračevica.

Slika 8: Općina Nerežišća [50].

Svibanj 2019 Stranica 40 od 213

PRŠI - područje Postira

2.2.7 Općina Bol

Općina Bol smještena je u južnom dijelu RH, u južnom dijelu SDŽ, na otoku Braču. Općina Bol na sjevernoj strani graniči s Općinama Postira i Pučišća, na istočnoj s Općinom Selca, te na zapadnoj strani s Općinom Nerežišća. Površina općine iznosi 22,22 km2, što čini 0,49 % površine SDŽ. Općina Bol ustrojena je sa sjedištem u naselju Bol, a obuhvaća još naselje Murvicu.

Slika 9: Općina Bol [56].

2.2.8 Općina Jelsa

Općina Jelsa smještena je u južnom dijelu RH, u južnom dijelu SDŽ, na Otoku Hvaru. Općina Jelsa na zapadnoj strani graniči s Gradovima Hvarom i Starim Gradom, na istočnoj s Općinom Sućuraj, dok se južno od općine nalazi otok Korčula, a sjeverno otok Brač. Površina općine iznosi 139,95 km2, što čini 3,08 % površine SDŽ. Općina Jelsa ustrojena je sa sjedištem u naselju Jelsa, a obuhvaća još 11 naselja: Gdinj, Gromin Dolac, Humac, Ivan Dolac, Pitve, Poljica, Svirče, Vrboska, Vrisnik, Zastražišće i Zavala.

Slika 10: Općina Jelsa [57].

Svibanj 2019 Stranica 41 od 213

PRŠI - područje Postira

2.2.9 Općina Milna

Općina Milna smještena je u južnom dijelu RH, u južnom dijelu SDŽ, na otoku Braču. Općina Milna na sjevernoj strani graniči s Općinom Sutivan, na istočnoj s Općinom Nerežišća, dok se zapadno od općine nalazi otok Šolta i istoimena općina, te na jugu otok Hvar i istoimeni grad. Površina općine iznosi 36,09 km2, što čini 0,79 % površine SDŽ. Općina Milna ustrojena je sa sjedištem u naselju Milna, a obuhvaća još 2 naselja: Bobovišća i Ložišća.

Slika 11: Općina Milna [58].

2.2.10 Općina Postira

Općina Postira smještena je u južnom dijelu RH, u južnom dijelu SDŽ, na sjevernom dijelu otoka Brač. Općina Postira na zapadnoj strani graniči s Općinama Supetar i Nerežišća, na istočnoj s Općinom Pučišća, te na južnoj s Općinom Bol. Površina općine iznosi 50,66 km2, što čini 1,12 % površine SDŽ. Općina Postira ustrojena je sa sjedištem u naselju Postira, a obuhvaća još naselje Dol.

Slika 12: Općina Postira [59].

2.2.11 Općina Pučišća

Općina Pučišća smještena je u južnom dijelu RH, u južnom otočnom dijelu SDŽ, na otoku Braču. Općina Pučišća na sjevernoj strani preko mora graniči s Gradom Omišem, na južnoj

Svibanj 2019 Stranica 42 od 213

PRŠI - područje Postira

strani s Općinom Bol, na zapadnoj s Općinom Postira, te na istočnoj s Općinom Selca. Površina općine iznosi 103,35 km2, što čini 2,28 % površine SDŽ. Općina Pučišća ustrojena je sa sjedištem u naselju Pučišća, a obuhvaća još 2 naselja: Gornji Humac i Pražnica.

Slika 13: Općina Pučišća [60].

2.2.12 Općina Selca

Općina Selca smještena je u južnom dijelu RH, u južnom dijelu SDŽ, na otoku Braču. Općina Selca na zapadnoj strani graniči s Općinom Pučišća, na jugozapadnoj s Općinom Bol, dok se južno od općine nalazi otok Hvar. Površina općine iznosi 53,96 km2, što čini 1,19 % površine SDŽ. Općina Selca ustrojena je sa sjedištem u naselju Selca, a obuhvaća još 3 naselja: Novo Selo, Povlja i Sumartin.

Slika 14: Općina Selca [61].

2.2.13 Općina Sućuraj

Općina Sućuraj smještena je u južnom dijelu RH, u južnom otočnom dijelu SDŽ, na otoku Hvaru. Sjeverozapadno od općine nalazi se otok Brač, a južno od općine nalazi se poluotok Pelješac i otok Korčula. Općina Sućuraj na zapadnoj strani graniči s Općinom Jelsa, preko mora na sjevernoj strani s Općinom Podgora i istočnoj s Općinom Gradac. Površina općine

Svibanj 2019 Stranica 43 od 213

PRŠI - područje Postira

iznosi 45,15 km2, što čini 0,99 % površine SDŽ. Općina Sućuraj ustrojena je sa sjedištem u naselju Sućuraj, a obuhvaća još 2 naselja: Bogomolje i Selca kod Bogomolja.

Slika 15: Općina Sućuraj [62].

2.2.14 Općina Sutivan

Općina Sutivan smještena je u južnom dijelu RH, u središnjem otočnom dijelu SDŽ, na otoku Braču. Sjeverno od općine nalazi se Grad Split, a zapadno otok Šolta i istoimena općina. Općina Sutivan na istočnoj strani graniči s Gradom Supetrom, na jugoistočnoj s Općinom Nerežišća, te na južnoj s Općinom Milna. Površina općine iznosi 22,18 km2, što čini 0,49 % površine SDŽ. Općina Sutivan ustrojena je sa sjedištem u jedinom naselju Sutivan.

Slika 16: Općina Sutivan [63].

2.2.15 Općina Šolta

Općina Šolta smještena je u južnom dijelu RH, u zapadnom otočnom dijelu SDŽ, na otoku Šolti. Općina Šolta na sjevernoj strani preko mora graniči s Gradom Trogirom i Općinom Okrug na otoku Čiovu, istočno od općine nalazi se otok Brač, odnosno Općine Milna i Sutivan, dok se južno od općine nalaze otoci Hvar i Vis. Površina općine iznosi 59,40 km2, što čini 1,31 % površine SDŽ. Općina Šolta ustrojena je sa sjedištem u naselju Grohote, a obuhvaća još 7 naselja: Donje Selo, Gornje Selo, Maslinica, Nečujam, Rogač, Srednje Selo i Stomorska.

Svibanj 2019 Stranica 44 od 213

PRŠI - područje Postira

Slika 17: Stomorska, Općina Šolta [64].

2.3 Ciljevi projekta

Projekt slijedi namjenu i temeljne ciljeve Strategije širokopojasnog pristupa [15]: • Namjena: razvijati pozitivne stečevine dosadašnjeg razvoja širokopojasnog pristupa, zacrtanog Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj do 2015. godine. • Temeljni cilj 1: pokrivenost pristupnim mrežama sljedeće generacije (NGA - Next Generation Access Networks), koje omogućuju pristup internetu brzinama većim od 30 Mbit/s za sve stanovnike RH. • Temeljni cilj 2: da najmanje 50 % kućanstava u RH budu korisnici usluge pristupa internetu brzinom od 100 Mbit/s ili većom. Tablica 20 prikazuje ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa, kako ga definiraju DAE [2] i Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine [15]. Strategija u potpunosti slijedi ciljeve DAE.

Tablica 20: Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa.

Dokument Pokazatelj / ciljna vrijednost 2020. Ostvarenje opće pokrivenosti širokopojasnim 100 % pristupom minimalne brzine. (≥ 30 Mbit/s) DAE % kućanstava koristi širokopojasni pristup minimalne Barem 50 % brzine. (≥ 100 Mbit/s) Dokument Pokazatelj / ciljna vrijednost 2020. Strategija razvoja Ostvarenje opće pokrivenosti širokopojasnim 100 % širokopojasnog pristupa pristupom minimalne brzine. (≥ 30 Mbit/s) u Republici Hrvatskoj u % kućanstava koristi širokopojasni pristup minimalne Barem 50 % razdoblju od 2016. do brzine. (≥ 100 Mbit/s) 2020. godine

Glavni cilj projekta je izgradnja NGA širokopojasne mreže na koju će biti priključeni svi potencijalni korisnici, definirani u poglavlju 6.1.

Tablica 21 prikazuje mjerljive ciljeve projekta, definirane na temelju glavnog cilja projekta, koji su usklađeni sa strateškim dokumentima i to po kategorijama korisnika.

Svibanj 2019 Stranica 45 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 21: Mjerljivi ciljevi projekta.

Privatni Poslovni Cilj Vrijednost Javni korisnici korisnici korisnici ≥ 40 Mbit/s 100 % 100 % 100 % download Ostvarenje opće ≥ 100 Mbit/s pokrivenosti širokopojasnim 75 % 90 % 100 % download pristupom minimalne brzine ≥ 100 Mbit/s 40 % 60 % 100 % simetrično

Postizanje ciljeva, definiranih u tablici 21 omogućava postizanje ciljeva definiranih u DAE [2] i Strategiji širokopojasnog pristupa [15].

Svibanj 2019 Stranica 46 od 213

PRŠI - područje Postira

3 DETALJNIJA ANALIZA DEMOGRAFSKIH, SOCIJALNIH I GOSPODARSKIH KORISTI KOJE PROJEKT DONOSI UNUTAR CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA

3.1 Demografsko, socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području

3.1.1 Demografsko stanje na projektnom području

Tablica 22 prikazuje da je između 2001. i 2011. godine prema Popisima stanovništva 2001. i 2011. godine [1] na razini projektnog područja došlo do negativnog pomaka u ukupnom broju stanovnika (-0,19 %). Analizirajući pojedinačne gradove i općine, razvidno je da je u većini JLS-a došlo do pada u broju stanovnika, izuzev Grada Supetar i Općina Postira te Sutivan gdje je zabilježen rast stanovnika.

Tablica 22: Promjena u ukupnom broju stanovnika projektnog područja [1].

Područje %

Broj Broj Broj

2001. 2011.

Promjena

2001/2011

stanovnika stanovnika

Republika Hrvatska 4.437.460 4.284.889 -3,44 Splitsko-dalmatinska županija 463.676 454.798 -1,91 Projektno područje 30.250 30.193 -0,19 Grad Hvar 4.138 4.251 2,73 Grad Komiža 1.677 1.526 -9,00 Grad Stari Grad 2.817 2.781 -1,28 Grad Supetar 3.889 4.074 4,76 Grad Vis 1.960 1.934 -1,33 Općina Nerežišća 868 862 -0,69 Općina Bol 1.661 1.630 -1,87 Općina Jelsa 3.656 3.582 -2,02 Općina Milna 1.100 1.034 -6,00 Općina Postira 1.553 1.559 0,39 Općina Pučišća 2.224 2.171 -2,38 Općina Selca 1.977 1.804 -8,75 Općina Sućuraj 492 463 -5,89 Općina Sutivan 759 822 8,30 Općina Šolta 1.479 1.700 14,94

Svibanj 2019 Stranica 47 od 213

PRŠI - područje Postira

Promjene u dobnoj strukturi (tablica 23) ukazuju na lošije stanje mlađeg stanovništva (0-14) na projektnom području, poradi njegovog smanjenja i manjeg udjela u ukupnom broju stanovnika nego što je to slučaj na razini županije i RH. Udio radno sposobnog stanovništva, je manji dok je udio starijeg stanovništva (65+) veći nego u RH i županiji.

Svibanj 2019 Stranica 48 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 23: Promjene u dobnoj strukturi stanovništva projektnog područja [1].

Radno sposobno stanovništvo Stanovništvo od 0 do14 godina starosti Stanovništvo 65+ godina starosti

(od 15 do 64 godina starosti)

65 65

14 14 -

Područje -

1 1 1

% % %

% % %

2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.

Udio 65+

Promjena Promjena Promjena

Udio0

2001/2011 2001/2011 2001/2011 Udio15

Republika Hrvatska 754.634 652.428 -13,54 15,23 2.969.981 2.873.828 -3,24 67,07 693.540 758.633 9,39 17,70 Splitsko- dalmatinska 85.585 74.432 -13,03 16,37 309.666 304.915 -1,53 67,04 66.251 75.451 13,89 16,59 županija Projektno područje 4.687 3.802 -18,88 12,59 19.228 19.652 2,21 65,09 6.208 6.739 8,55 22,32

Grad Hvar 711 622 -12,52 14,63 2.798 2.901 3,68 68,24 623 728 16,85 17,13

Grad Komiža 236 181 -23,31 11,86 1.043 1.014 -2,78 66,45 394 331 -15,99 21,69

Grad Stari Grad 420 343 -18,33 12,33 1.802 1.827 1,39 65,70 591 611 3,38 21,97

Grad Supetar 642 506 -21,18 12,42 2.595 2.775 6,94 68,11 638 793 24,29 19,46

Grad Vis 273 232 -15,02 12,00 1.171 1.232 5,21 63,70 506 470 -7,11 24,30

Općina Nerežišća 124 97 -21,77 11,25 544 548 0,74 63,57 199 217 9,05 25,17

Općina Bol 312 193 -38,14 11,84 1.126 1.180 4,80 72,39 219 257 17,35 15,77

1 Podatak za 2011. godinu

Svibanj 2019 Stranica 49 od 213

PRŠI - područje Postira

Radno sposobno stanovništvo Stanovništvo od 0 do14 godina starosti Stanovništvo 65+ godina starosti

(od 15 do 64 godina starosti)

65 65

14 14 -

Područje -

1 1 1

% % %

% % %

2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.

Udio 65+

Promjena Promjena Promjena

Udio0

2001/2011 2001/2011 2001/2011 Udio15

Općina Jelsa 545 447 -17,98 12,48 2.254 2.263 0,40 63,18 818 872 6,60 24,34

Općina Milna 140 118 -15,71 11,41 652 628 -3,68 60,74 307 288 -6,19 27,85

Općina Postira 288 224 -22,22 14,37 954 989 3,67 63,44 298 346 16,11 22,19

Općina Pučišća 390 345 -11,54 15,89 1.417 1.386 -2,19 63,84 411 440 7,06 20,27

Općina Selca 274 240 -12,41 13,30 1.228 1.087 -11,48 60,25 469 477 1,71 26,44

Općina Sućuraj 58 35 -39,66 7,56 286 255 -10,84 55,08 143 173 20,98 37,37

Općina Sutivan 97 92 -5,15 11,19 508 532 4,72 64,72 150 198 32,00 24,09

Općina Šolta 177 127 -28,25 7,47 850 1.035 21,76 60,88 442 538 21,72 31,65 Napomena: Prema podacima o kontingentima stanovništva iz Popisa stanovništva 2001. godine, za RH je zabilježeno 19.305 stanovnika nepoznate dobne skupine, za obuhvaćenu županiju njih 2.174, Grad Hvar 6, Grad Komiža 4, Grad Stari Grad 4, Grad Supetar 14, Grad Vis 10, Općinu Nerežišća 1, Općinu Bol 4, Općinu Jelsa 39, Općinu Milna 1, Općinu Postira 13, Općinu Pučišća 6, Općinu Selca 6, Općinu Sućuraj 6, Općinu Sutivan 4 te Općinu Šolta 10..

Svibanj 2019 Stranica 50 od 213

PRŠI - područje Postira

Podaci o najvišoj završenoj školi stanovništva projektnog područja prikazani u tablici 24 prikazuju osrednju situaciju. Prema podacima iz 2011. godine, stanovništva bez obrazovanja ima više u odnosu na obuhvaćenu županiju, a udio stanovništva sa završenom višom i visokom školom manji je nego u obuhvaćenoj županiji i RH.

Tablica 24: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi (2011. godina) [1].

Udio % Završena Završeno Završena Bez Područje osnovna srednje viša ili visoka Nepoznato obrazovanja škola obrazovanje škola 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. Republika Hrvatska 18,62 9,52 21,75 21,29 47,06 52,63 11,89 16,39 0,68 0,17 Splitsko-dalmatinska 16,00 8,83 17,76 16,90 52,09 56,12 13,49 18,00 0,66 0,15 županija Projektno područje 20,80 8,92 21,28 21,35 46,97 55,22 10,26 14,50 0,69 0,02 Grad Hvar 13,54 3,83 17,65 18,08 55,35 60,90 13,42 17,19 0,03 0,00 Grad Komiža 30,53 12,19 21,65 24,91 38,93 51,38 8,67 11,52 0,21 0,00 Grad Stari Grad 14,14 2,95 26,91 26,42 48,89 57,22 9,76 13,41 0,29 0,00 Grad Supetar 14,81 7,26 18,48 17,32 54,33 58,88 11,98 16,48 0,40 0,06 Grad Vis 19,21 8,05 19,26 20,56 44,81 55,46 10,79 15,86 5,93 0,06 Općina Nerežišća 31,99 14,51 29,84 32,03 33,74 46,14 4,17 7,32 0,27 0,00 Općina Bol 10,08 5,92 23,94 17,81 53,97 59,99 11,64 16,28 0,37 0,00 Općina Jelsa 28,29 10,91 14,08 20,51 44,55 52,22 12,34 16,36 0,74 0,00 Općina Milna 29,06 16,48 20,94 21,72 39,38 49,45 10,00 12,23 0,63 0,11 Općina Postira 25,77 11,91 23,48 24,57 41,90 50,49 8,85 12,96 0,00 0,07 Općina Pučišća 24,81 17,20 25,95 22,07 43,29 52,30 5,78 8,43 0,16 0,00 Općina Selca 14,09 11,70 34,41 22,83 44,27 55,12 6,87 10,36 0,35 0,00 Općina Sućuraj 29,95 20,56 26,50 21,26 35,02 45,56 8,29 12,62 0,23 0,00 Općina Sutivan 13,14 8,77 23,87 13,97 50,45 58,22 12,24 19,04 0,30 0,00 Općina Šolta 38,17 5,40 10,60 25,87 42,32 51,81 8,60 16,91 0,31 0,00

Migracijska obilježja ukazuju na to da se na projektno područje doselio veći postotak stanovništva s drugih prostora, nego ukupno na području županije (tablica 25), dok je informacijska pismenost stanovništva područja, prikazana u tablici 26, na nižoj razini nego u županiji, te postotak udjela informatičke pismenosti ne prati trend na razini SDŽ.

Svibanj 2019 Stranica 51 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 25: Stanovništvo prema migracijskim obilježjima (2011. godina) [1].

Udio % Od rođenja Doseljeno stanovništvo Područje stanuju u S područja Iz Nepoznato istom Ukupno naselju RH inozemstva Republika Hrvatska 47,66 52,26 38,14 14,12 0,08 Splitsko-dalmatinska županija 50,34 49,59 36,91 12,67 0,07 Projektno područje 49,62 50,37 37,76 12,61 0,00 Grad Hvar 50,51 49,49 35,73 13,76 0,00 Grad Komiža 48,17 51,83 39,71 12,12 0,00 Grad Stari Grad 49,08 50,92 37,61 13,30 0,00 Grad Supetar 42,98 57,02 41,97 15,05 0,00 Grad Vis 44,62 55,33 44,47 10,86 0,05 Općina Nerežišća 59,05 40,95 35,03 5,92 0,00 Općina Bol 46,75 53,25 37,61 15,64 0,00 Općina Jelsa 50,81 49,19 36,38 12,81 0,00 Općina Milna 48,07 51,93 40,14 11,80 0,00 Općina Postira 57,22 42,78 31,75 11,03 0,00 Općina Pučišća 70,89 29,11 23,26 5,85 0,00 Općina Selca 57,26 42,74 31,32 11,42 0,00 Općina Sućuraj 47,73 52,27 33,69 18,57 0,00 Općina Sutivan 39,54 60,46 38,69 21,78 0,00 Općina Šolta 30,82 69,18 58,12 11,06 0,00

Tablica 26: Informatička pismenost stanovnika iznad 10 godina starosti (2011. godina) [1].

Broj Udio % stanovnika Područje iznad 10 Obrada Tablični Korištenje e- Korištenje godina teksta izračuni poštom Internetom starosti Republika Hrvatska 3.867.863 52,05 45,20 53,14 57,45 Splitsko-dalmatinska 407.099 54,47 48,80 56,19 60,76 županija Projektno područje 27.689 48,34 40,74 50,76 54,84 Grad Hvar 3.849 57,44 52,66 60,95 65,19 Grad Komiža 1.413 44,80 34,18 46,71 49,40 Grad Stari Grad 2.555 44,54 35,62 47,16 53,86 Grad Supetar 3.727 54,66 44,94 55,84 59,54 Grad Vis 1.781 47,61 39,08 49,69 53,73

Svibanj 2019 Stranica 52 od 213

PRŠI - područje Postira

Broj Udio % stanovnika Područje iznad 10 Obrada Tablični Korištenje e- Korištenje godina teksta izračuni poštom Internetom starosti Općina Nerežišća 787 38,63 37,23 39,77 46,38 Općina Bol 1.505 58,27 51,96 60,47 65,32 Općina Jelsa 3.283 47,97 38,65 50,90 54,34 Općina Milna 955 44,08 36,86 44,50 47,23 Općina Postira 1.404 48,65 40,31 49,64 53,63 Općina Pučišća 1.948 44,30 36,50 43,53 47,43 Općina Selca 1.661 35,28 25,17 40,82 45,76 Općina Sućuraj 444 21,17 20,27 36,26 37,16 Općina Sutivan 751 54,46 50,33 55,13 57,12 Općina Šolta 1.626 43,42 38,81 46,80 49,94

Podaci o aktivnosti stanovništva prikazuju relativno bolju situaciju za projektno područje, nego što je to za područje županije. Tablica 27 prikazuje manji udio nezaposlenog stanovništva na projektnom području nego na razini županije i RH.

Tablica 27: Stanovništvo staro 15 i više prema aktivnosti (2011. godina) [1].

Broj Udio % stanovnika Ekonomski Područje Zaposleno Nezaposleno iznad 15 neaktivno Nepoznato stanovništvo stanovništvo godina stanovništvo Republika Hrvatska 3.632.461 41,40 8,05 50,49 0,06 Splitsko-dalmatinska 380.366 39,28 9,39 51,31 0,02 županija Projektno područje 26.391 39,93 6,57 53,49 0,00 Grad Hvar 3.629 46,16 5,40 48,44 0,00 Grad Komiža 1.345 37,62 7,36 55,02 0,00 Grad Stari Grad 2.438 45,16 7,22 47,62 0,00 Grad Supetar 3.568 41,70 7,99 50,31 0,00 Grad Vis 1.702 34,72 5,17 60,11 0,00 Općina Nerežišća 765 47,32 5,88 46,80 0,00 Općina Bol 1.437 44,75 5,98 49,27 0,00 Općina Jelsa 3.135 38,44 7,81 53,75 0,00 Općina Milna 916 37,88 7,75 54,26 0,11 Općina Postira 1.335 45,54 5,62 48,84 0,00 Općina Pučišća 1.826 36,69 4,38 58,93 0,00 Općina Selca 1.564 33,18 5,12 61,70 0,00 Općina Sućuraj 428 26,17 10,05 63,79 0,00

Svibanj 2019 Stranica 53 od 213

PRŠI - područje Postira

Broj Udio % stanovnika Ekonomski Područje Zaposleno Nezaposleno iznad 15 neaktivno Nepoznato stanovništvo stanovništvo godina stanovništvo Općina Sutivan 730 42,05 4,79 53,15 0,00 Općina Šolta 1.573 25,75 8,33 65,92 0,00

3.1.2 Socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području

Poradi višegodišnje ekonomske recesije i nepovoljne gospodarske situacije od 2008. godine nadalje, u RH došlo je do snažnog pada relevantnih pokazatelja. Na razini RH javlja se kontinuirani pad BDP-a, prosječni BDP po stanovniku zadržava se na vrijednostima od oko 60 % prosječne vrijednosti na razini EU, a do 2014. godine kontinuirano je rasla stopa anketne nezaposlenosti, kao i razlika prema prosječnoj stopi nezaposlenosti u zemljama EU- a (anketna nezaposlenost). Posljednji podatci pokazuju zaustavljanje negativnih trendova i male pozitivne pomake.

Tablica 28: Usporedni prikaz gospodarskih pokazatelja RH i prosjeka EU-a [3].

Područje 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. BDP, Hrvatska, 45,1 45,1 44,8 43,9 43,7 43,3 44,5 46,3 48,6 milijardi EUR Realni rast -7.4 -1.4 -0.3 -2.2 -0.6 -0.1 2.3 3.2 2.8 BDP-a, % BDP per capita, 10.500 10.500 10.500 10.300 10.300 10.200 10.600 11.100 11.700 Hrvatska, EUR BDP per capita, % u 62 59 60 60 60 59 59 60 61 odnosu na prosjek EU28 Anketna stopa nezaposlenosti 9,3 11,8 13,7 15,8 17,4 17,2 16,1 13,4 11,1 - RH Anketna stopa nezaposlenosti 9 9,6 9,7 10,5 10,9 10,2 9,4 8,6 7,6 - prosjek EU28

Podaci o bruto društvenom proizvodu za razdoblje od 2000. do 2015. godine dostupni su na nivou EU [3], RH [1], [7] i obuhvaćene županije [1], a prikazani su u tablici 29. Na projektnom području sredinom 2012. godine zabilježeno je ukupno 2.835 obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća, kao što je prikazano u tablici 30.

Projektno područje obuhvaća JLS-e uvrštene u 5., 6., 7. i 8. skupinu jedinica lokalne samouprave prema vrijednosti indeksa razvijenosti. Indeks razvijenosti županije iznosi 103,930 i ona spada u 3. skupinu jedinica regionalne samouprave. Najmanji prosječni dohodak po stanovniku zabilježen je u Općini Sućuraj u iznosu od 23.119,30 kn. Najmanji

Svibanj 2019 Stranica 54 od 213

PRŠI - područje Postira

prosječni izvorni prihodi po stanovniku u iznosu od 2.592,33 kn zabilježeni su u Općini Pučišća. Najviša prosječna stopa nezaposlenosti, također je zabilježena u Gradu Komiža (0,2086), dok je najviši stupanj visoko obrazovanog stanovništva zabilježen u Općini Šolta (0,2734). Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti prikazano je u tablici 31.

Prema podacima iz Popisa stanovništva 2011. godine [1], što je prikazano u tablici 32, od ukupnog broja stanovnika na projektnom području, njih 27,98 % je bez prihoda. Prihode od stalnog rada imalo je 28,47 % stanovnika, od privremenog rada 6,74 %, od poljoprivrede 5,54 %, od starosne mirovine 20,92 %, dok je socijalnu naknadu primilo 4,31 % stanovništva.

Svibanj 2019 Stranica 55 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 29: Kretanje BDP-a po glavi stanovnika u periodu od 2001. do 2016. godine u EUR.

Područje 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Europska 19.701 20.387 20.647 21.584 22.441 23.632 24.955 25.008 23.483 24.443 25.135 25.540 26.600 27.300 28.700 29.300 unija Republika 6.047 6.632 7.137 7.759 8.455 9.313 10.192 11.168 10.484 10.514 10.473 10.309 10.297 10.259 10.606 11.184 Hrvatska Splitsko- dalmatinska 4.908 5.292 5.714 6.490 6.815 7.585 8.700 9.093 8.390 8.393 8.167 7.897 7.904 7.918 8.228 8.654 županija Indeks 79,82 84,47 83,25 83,64 87,41 83,99 84,68 88,85 84,66 82,72 83,12 78,87 76,54 77,19 77,80 78,71 (RH=100) Indeks 22,19 24,86 25,90 27,60 30,09 30,35 32,06 34,80 36,28 35,60 34,20 32,40 30,87 29,64 28,87 28,52 (EU=100)

90,00 80,00 70,00 60,00 50,00 40,00 30,00 20,00 10,00 0,00 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Index (RH=100) Index (EU=100)

Slika 18: Kretanje indeksa BDP-a SDŽ.

Svibanj 2019 Stranica 56 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 30: Broj obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća [11].

Broj Prosječno stanovnika po gospodarskom subjektu Područje Ukupno Mikro Mala Srednja Mikro Mala Srednja Obrti Ukupno Obrti Ukupno stanovnika poduzeća poduzeća poduzeća poduzeća poduzeća poduzeća Republika Hrvatska 4.284.889 83.939 110.266 10.569 2.153 206.927 51,05 38,86 405,42 1.990,19 20,71 Splitsko-dalmatinska 454.798 9.966 12.375 1.015 167 23.523 45,63 36,75 448,08 59,68 19,33 županija Projektno područje 30.193 1.597 1.160 69 9 2.835 18,91 26,03 437,58 3.354,78 10,65 Grad Hvar 4.251 363 144 5 0 512 11,71 29,52 850,20 - 8,30 Grad Komiža 1.526 98 36 7 0 141 15,57 42,39 218,00 - 10,82 Grad Stari Grad 2.781 130 77 5 1 213 21,39 36,12 556,20 2.781,00 13,06 Grad Supetar 4.074 205 210 11 2 428 19,87 19,40 370,36 2.037,00 9,52 Grad Vis 1.934 93 88 4 0 185 20,80 21,98 483,50 - 10,45 Općina Nerežišća 862 35 25 5 1 66 24,63 34,48 172,40 862,00 13,06 Općina Bol 1.630 124 75 6 2 207 13,15 21,73 271,67 815,00 7,87 Općina Jelsa 3.582 202 129 9 2 342 17,73 27,77 398,00 1.791,00 10,47 Općina Milna 1.034 38 84 3 0 125 27,21 12,31 344,67 - 8,27 Općina Postira 1.559 50 34 2 1 87 31,18 45,85 779,50 1.559,00 17,92 Općina Pučišća 2.171 69 19 3 0 91 31,46 114,26 723,67 - 23,86 Općina Selca 1.804 68 61 4 0 133 26,53 29,57 451,00 - 13,56 Općina Sućuraj 463 31 12 0 0 43 14,94 38,58 - - 10,77 Općina Sutivan 822 43 98 1 0 142 19,12 8,39 822,00 - 5,79 Općina Šolta 1.700 48 68 4 0 120 35,42 25,00 425,00 - 14,17

Svibanj 2019 Stranica 57 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 31: Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti [4].

Prosječni Prosječni Opće Stupanj dohodak izvorni Prosječna kretanje Indeks starenja obrazovanja Indeks Razvojna Područje po prihodi po stopa stanovništva (2011.) (VSS, razvijenosti skupina stanovniku stanovniku nezaposlenosti (2016./2006.) 2011.) (kn) (kn)

Splitsko-dalmatinska županija 28.190,12 3.476,57 0,1923 99,75 102,3 0,2472 103,930 3

Grad Hvar 30.723,23 7.318,32 0,0968 107,87 123,3 0,2342 111,673 8

Grad Komiža 28.120,00 2.976,69 0,2086 100,07 186,5 0,1642 101,499 5

Grad Stari Grad 26.961,11 3.868,55 0,0990 106,86 191,3 0,1924 105,194 7

Grad Supetar 30.407,27 4.365,98 0,0965 115,35 156,7 0,2305 109,358 8

Grad Vis 29.537,02 4.871,18 0,1760 109,68 203,3 0,2383 106,270 7

Općina Nerežišća 26.623,16 3,285,75 0,1132 109,24 202,2 0,1105 102,384 6

Općina Bol 30.710,92 8.929,96 0,0741 112,25 131,9 0,2139 112,946 8

Općina Jelsa 25.772,37 3.641,21 0,1104 103,76 185,8 0,2469 105,371 7

Općina Milna 28.665,27 4.981,55 0,1020 115,02 242,5 0,1911 105,898 7

Općina Postira 28.163,78 3.982,79 0,0830 104,00 139,6 0,1950 106,924 7

Općina Pučišća 26.396,19 2.592,33 0,1211 98,61 127,5 0,1223 102,496 6

Svibanj 2019 Stranica 58 od 213

Nacrt PRŠI - područje Postira

Općina Selca 24.838,65 2.835,92 0,1166 98,94 215,1 0,1585 101,098 5

Općina Sućuraj 23,119,30 3.334,17 0,0896 107,69 452,1 0,2231 95,711 3

Općina Sutivan 29.971,57 10.186,89 0,1052 129,10 262,5 0,2715 112,122 8

Općina Šolta 29.419,17 5.496,23 0,2036 139,88 401,1 0,2734 102,807 6

Svibanj 2019 Stranica 59 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 32: Izvori prihoda stanovništva (udio u ukupnom stanovništvu) [1].

Prihodi od Prihodi od Povremena Prihodi od Starosna Ostale Prihodi od Socijalne Ostali Bez Vrsta stalnog povremenog potpora poljoprivrede mirovina mirovine imovine naknade prihodi prihoda rada rada drugih

Republika Hrvatska 32,62 % 2,43 % 1,85 % 14,26 % 11,33 % 0,57 % 4,17 % 2,23 % 1,56 % 32,15 % Splitsko-dalmatinska 30,63 % 2,83 % 0,84 % 13,57 % 11,45 % 1,05 % 3,71 % 2,26 % 1,44 % 35,50 % županija Projektno područje 28,47 % 6,74 % 5,54 % 20,92 % 8,99 % 3,28 % 4,31 % 2,06 % 1,74 % 27,98 % Grad Hvar 31,15 % 10,61 % 2,16 % 18,07 % 6,07 % 5,08 % 1,39 % 4,30 % 1,36 % 29,05 % Grad Komiža 27,26 % 7,99 % 2,82 % 22,87 % 10,22 % 2,56 % 6,68 % 0,59 % 2,88 % 23,79 % Grad Stari Grad 29,41 % 5,83 % 9,53 % 20,96 % 9,82 % 1,91 % 4,21 % 1,22 % 2,19 % 25,10 % Grad Supetar 33,73 % 4,61 % 2,60 % 21,87 % 4,61 % 2,58 % 4,20 % 2,80 % 2,31 % 28,06 % Grad Vis 26,73 % 5,95 % 6,67 % 24,66 % 10,08 % 4,03 % 3,41 % 2,22 % 1,45 % 25,23 % Općina Nerežišća 29,00 % 3,36 % 14,62 % 26,57 % 6,73 % 0,35 % 9,63 % 1,62 % 0,12 % 24,01 % Općina Bol 32,02 % 9,20 % 1,29 % 11,72 % 9,75 % 13,01 % 3,44 % 1,72 % 0,98 % 27,73 % Općina Jelsa 25,57 % 11,25 % 12,06 % 20,21 % 11,19 % 2,46 % 3,35 % 1,28 % 2,40 % 26,91 % Općina Milna 24,37 % 6,09 % 6,09 % 27,08 % 9,48 % 2,71 % 7,16 % 0,97 % 1,64 % 26,02 % Općina Postira 28,93 % 3,85 % 13,15 % 19,18 % 8,02 % 6,16 % 8,34 % 0,83 % 0,32 % 31,62 % Općina Pučišća 29,16 % 2,63 % 0,92 % 16,17 % 9,12 % 0,28 % 5,11 % 0,41 % 0,88 % 38,19 % Općina Selca 24,50 % 4,60 % 2,11 % 20,62 % 10,98 % 1,72 % 7,43 % 2,11 % 2,99 % 28,60 % Općina Sućuraj 20,09 % 8,64 % 8,64 % 27,00 % 17,28 % 0,86 % 1,94 % 1,30 % 1,51 % 25,49 % Općina Sutivan 26,89 % 5,35 % 9,12 % 27,86 % 4,50 % 1,70 % 1,82 % 3,28 % 2,55 % 28,83 % Općina Šolta 21,59 % 4,06 % 1,06 % 26,29 % 17,00 % 1,06 % 3,18 % 2,82 % 0,88 % 25,71 % Napomena: Suma udjela svih izvora prihoda iznosi više od 100 % poradi mogućnosti primanja prihoda iz više izvora.

Svibanj 2019 Stranica 60 od 213

PRŠI - područje Postira

Hrvatski zavod za zapošljavanje redovno objavljuje podatke o registriranoj nezaposlenosti na razini JLS-ova, odnosno broj nezaposlenih na zadnji dan u mjesecu. Poradi mogućnosti realne usporedbe stopa nezaposlenosti pojedinih JLS-ova, obuhvaćene županije i RH, one su izračunate kao udio registriranih nezaposlenih osoba (godišnji prosjek) [5] u radno aktivnom stanovništvu iz podataka Popisa stanovništva 2011. godine [1]. Navedene stope prikazane su u tablici 33 i slici 19. Prikazani podaci ukazuju dobru na tržištu rada na projektnom području, budući da se stopa nezaposlenosti konstantno kreće ispod razine obuhvaćene županije i RH.

Tablica 33: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, SDŽ, projektno područje, JLS).

Područje 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Republika Hrvatska 19,19 % 18,25 % 15,90 % 13,45 % 10,79 % 8,54 % 8,76 % Splitsko- dalmatinska 24,78 % 23,87 % 21,62 % 19,10 % 16,44 % 13,80 % 15,10 % županija Projektno područje 16,80 % 15,43 % 14,08 % 12,74 % 11,92 % 10,19 % 13,97 % Grad Hvar 14,86 % 12,42 % 9,68 % 9,57 % 8,63 % 7,28 % 12,45 % Grad Komiža 26,87 % 28,94 % 27,38 % 23,88 % 19,50 % 15,95 % 19,34 % Grad Stari Grad 10,70 % 9,54 % 8,50 % 9,42 % 8,81 % 6,63 % 8,89 % Grad Supetar 12,63 % 11,96 % 10,84 % 9,13 % 8,83 % 8,55 % 12,30 % Grad Vis 24,14 % 24,71 % 25,33 % 24,59 % 23,29 % 21,08 % 26,66 % Općina Nerežišća 14,52 % 11,79 % 10,07 % 9,77 % 7,94 % 7,00 % 10,32 % Općina Bol 10,49 % 9,63 % 9,16 % 7,90 % 7,02 % 6,50 % 10,29 % Općina Jelsa 13,33 % 13,25 % 11,22 % 9,64 % 9,94 % 8,66 % 11,79 % Općina Milna 10,98 % 12,07 % 10,74 % 9,35 % 8,09 % 7,62 % 14,56 % Općina Postira 11,09 % 8,72 % 8,91 % 6,95 % 6,10 % 4,69 % 5,56 % Općina Pučišća 21,92 % 17,02 % 13,94 % 10,80 % 11,08 % 8,91 % 12,73 % Općina Selca 18,78 % 13,80 % 12,67 % 10,68 % 10,98 % 7,96 % 8,76 % Općina Sućuraj 9,95 % 9,68 % 7,96 % 8,92 % 10,65 % 7,10 % 7,42 % Općina Sutivan 11,70 % 10,19 % 10,82 % 10,23 % 10,21 % 10,31 % 13,89 % Općina Šolta 26,23 % 26,93 % 29,29 % 26,41 % 24,32 % 19,98 % 21,18 %

Svibanj 2019 Stranica 61 od 213

PRŠI - područje Postira

24,78% 23,87%

21,62% 19,19% 19,10% 18,25% 16,80% 15,43% 16,44% 15,90% 15,10% 14,08% 13,97% 13,45% 12,74% 13,80% 11,92% 10,79% 10,19% 8,54% 8,76%

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Republika Hrvatska Splitsko-dalmatinska županija Projektno područje

Slika 19: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, SDŽ, projektno područje).

3.2 Analiza koristi od projekta

Koncept sveobuhvatne širokopojasne infrastrukture na određenom području je nezaobilazni faktor gospodarskog razvoja, razvoja znanosti, obrazovanja, osiguranja učinkovitijeg zdravstva, kulture, turizma, itd. Širokopojasna infrastruktura omogućava sveukupan gospodarski rast, posebice u informatički intenzivnim sektorima, te samim time i veću zaposlenost.

Razvoj širokopojasne infrastrukture kao dio razvojne strategije revitalizirati će ruralna područja pokretanjem spirale razvoja tih područja, te će rezultirati smanjenjem iseljavanja mlade populacije, potaknuti povratak školovanih, čime će se povećati intelektualni potencijal područja, drugi pozitivni doprinosi, itd. Osim toga, širokopojasna infrastruktura je pretpostavka za značajno povećanje učinkovitosti zdravstva (e-zdravstvo), obrazovanja (e- obrazovanje), gospodarstva i drugih aspekata života u tim područjima. Stoga je vrlo bitno da JLS-ovi projektnog područja nastave program stimulacije uvođenja širokopojasnog pristupa.

Sigurna i pouzdana širokopojasna mreža omogućava korisnicima kvalitetno iskustvo, koje ih potiče daljnjoj upotrebi i jača potražnju za novim uslugama i sadržajima, kao i za daljnjim razvojem Interneta. Time se otvaraju i nove mogućnosti za razvoj interaktivnih multimedijskih aplikacija, usluga i sadržaja.

3.2.1 Koristi na području Europske unije

Sa širokopojasnom infrastrukturom povezane su značajne ekonomske i socijalne koristi koje često ne mogu biti prikazane kvantitativno. Brzi i ultrabrzi širokopojasni pristup ključni je čimbenik u razvijanju naprednih digitalnih usluga koje se oslanjaju na dostupnost, brzinu,

Svibanj 2019 Stranica 62 od 213

PRŠI - područje Postira

pouzdanost i elastičnost fizičkih mreža. Razvoj brzih i ultrabrzih mreža otvara put pružanju sve inovativnijih usluga koje koriste sve veće brzine. Između ostalog, koristi su slijedeće [27]: • Razvoj širokopojasne infrastrukture i digitalnih usluga doprinosi smanjenju emisije stakleničkih plinova, kroz omogućavanje energetski učinkovitih rješenja u mnogim sektorima europske ekonomije, te uz neka ograničenja, vezana uz gradnju mreža i upravljanje infrastrukturom, doprinosi ostvarenju ciljeva EU. • Interoperabilnost širokopojasne infrastrukture i digitalnih komunikacija vezanih uz energetske mreže omogućuje konvergentnost komunikacija ka razvoju pouzdanih, energetski i troškovno održivih digitalnih mreža. • Razvoj, implementacija i dugoročno osiguravanje interoperabilnih prekograničnih usluga na područjima e-uprave poboljšati će funkcioniranje jedinstvenog tržišta EU. • Funkcioniranje zajedničke elektronske javne usluge primijenjene u skladu s Odlukom 922/2009/EK Europskoga parlamenta i Vijeća teži dostupnosti zajedničkih službi kao potpori prekograničnoj i međusektorskoj interakciji između europskih javnih uprava, dok Direktiva 2011/24/EU daje pravni okvir za prekogranično pružanje zdravstvene zaštite, za primjenu prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, uključujući e-zdravlje uslugu u EU. Od navedene implementacije se očekuje da će poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata, smanjiti troškove liječenja, pridonijeti modernizaciji nacionalnih zdravstvenih sustava i povećati njihovu učinkovitost, kako bi postali bolje prilagođeni individualnim potrebama građana, bolesnika, zdravstvenih djelatnika, te se suočili sa izazovima društva koje stari. • Povećanje i očuvanje pristupa bogatim i raznovrsnim kulturnim sadržajima i podacima kojima raspolažu tijela javnog sektora širom EU, te omogućavanje ponovnog korištenja istih, s punim poštovanjem autorskih i srodnih prava. Nesmetan pristup ponovno upotrebljivim višejezičnim resursima biti će pomoć pri prevladavanju jezičnih barijera koje otežavaju jedinstveno tržište e-usluga i ograničavaju pristup znanju. • U području sigurnosti, europska široka platforma za dijeljenje resursa, informacijskih sustava i softverskih alata koji promiču online sigurnost, doprinijeti će stvaranju sigurnijeg okruženja i za djecu, te omogućiti referentnim centrima učinkovito rukovanje stotinama tisuća zahtjeva i upozorenja godišnje i djelovanje na području cijele EU. Infrastrukturom kritičnih informacija unaprijediti će se sposobnost za pripravnost, razmjenu informacija, koordinaciju i odgovaranje na cyber prijetnje sigurnosti.

Ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu rezultirati će većom konkurentnošću i inovativnošću gospodarstva, omogućiti učinkovitiju i efikasniju javnu službu, te doprinijeti sveopćoj konkurentnosti i produktivnosti gospodarstva EU.

3.2.2 Koristi na području Republike Hrvatske

Na razini RH, projekti izgradnje širokopojasne infrastrukture donose sljedeće koristi [28]: • ravnomjerniji razvoj regija, • brži rast korištenja Interneta i širokopojasnog pristupa Internetu, • doprinos sveukupnom razvoju i dinamiziranju gospodarstva, • povećanje bruto nacionalnog dohotka,

Svibanj 2019 Stranica 63 od 213

PRŠI - područje Postira

• omogućavanje pristupa Internetu i obuka ruralnog stanovništva u korištenju Interneta, • unaprjeđenje sustava obrazovanja na ciljanim područjima, • unaprjeđenje sustava zdravstva na ciljanim područjima, • potpora razvoju poljoprivrede u ruralnim područjima kroz razvoj dodatnog distribucijskog kanala, • potpora razvoju turizma u ruralnim područjima.

Širokopojasnost pokreće spiralu razvoja ruralnih i nerazvijenih krajeva jer kao posljedicu ima: • prestanak iseljavanja mlade populacije, • povratak školovane populacije, • povećanje intelektualnog potencijala, • povećanje doprinosa, • povećanje učinkovitosti zdravstva (e-zdravstvo), • povećanje učinkovitosti obrazovanja (e-učenje), • povećanje učinkovitosti gospodarstva.

Prema analizi Svjetske banke [28], ulaganje od 1.000.000,00 kn u širokopojasni pristup otvara 5 do 15 novih radnih mjesta, dok 10 % povećanja ulaganja u širokopojasni pristup rezultira povećanjem bruto domaćeg proizvoda od 1.21 % kod razvijenih zemalja, odnosno 1.38 % kod zemalja u razvoju.

1,38% 1,21% 1,12%

0,81% 0,73% 0,77% 0,60% 0,43%

Fiksna telefonija Mobilna telefonija Internet Širokopojasni pristup

Razvijene zemlje Nerazvijene zemlje

Slika 20: Utjecaj 10 posto povećanja ulaganja na povećanje BDP [28].

3.2.3 Analiza demografskih koristi na projektnom području

Pozitivan utjecaj dostupnosti širokopojasnog pristupa na lokalnoj razini projektnog područja ogledava se u slijedećem: • digitalni standard življenja postaje isti kao u ostatku RH, što za posljedicu ima sprečavanje smanjenja, odnosno iseljavanja stanovništva,

Svibanj 2019 Stranica 64 od 213

PRŠI - područje Postira

• stvaranje potencijala za razvitak samostalnih gospodarskih djelatnosti ili različitih aspekata udaljenog rada, odnosno rada od kuće, što će doprinijeti zadržavanju i privlačenju mlađeg i radno aktivnog stanovništva, • smanjenje troškova zdravstvenih usluga, prvenstveno za starije stanovništvo, poradi mogućnosti uvođenja usluga e-zdravstva, • povećanje dostupnosti obrazovnih usluga, posebice u kontekstu cjeloživotnog učenja za stariji dio stanovništva, odnosno dio stanovništva s nezadovoljavajućim najvišim dosegnutim stupnjem obrazovanja, putem usluga e-obrazovanja i učenja na daljinu, • korištenje naprednih javnih usluga poput e-Uprave ili e-Građani doprinosi smanjenju troškova pojedinaca, ali i javnih administrativnih izdataka na lokalnoj i nacionalnoj razini, • povećanje udjela populacije s najvišim dosegnutim stupnjem obrazovanja u prosjeku za 4,5 %, kao dugoročna posljedica dostupnosti naprednih širokopojasnih usluga povezanih s obrazovanjem, • povećanje stope informiranosti i obrazovanosti stanovništva doprinosi općem napretku društva u cjelini. Na području većine JLS-ova projektnog područja, bilježi se trend opadanja stanovništva. Neke općine u obuhvatu projekta pokazuju lošu starosnu strukturu stanovništva pa će izgradnja širokopojasne infrastrukture biti poticaj zadržavanju mlađeg, radno sposobnog stanovništva i privlačenju novog, dok će istovremeno olakšati pružanje povećanog opsega javnih usluga usmjerenih prema starijem stanovništvu (npr. telemedicinske usluge).

Nadalje, nezadovoljavajuća obrazovna struktura stanovništva, uz istovremeno značajan udio radno sposobnog stanovništva, jest prilika da se uz pomoć širokopojasne infrastrukture omogući e-obrazovanje sa svrhom cjeloživotnog učenja i/ili prekvalifikacije. Time se doprinosi višoj zapošljivosti stanovništva, ali i generiranju novih izvora prihoda te kompetencija povezanih uz e-poslovanje.

Obzirom da na projektnom području postoji nezanemariv udio mladog stanovništva, izgrađena širokopojasna infrastruktura znači osigurane preduvjete za implementaciju cjelovitih programa učenja na daljinu, čime se olakšava provedba obveznog osnovnoškolskog obrazovnog procesa. Ovakav vid obrazovanja može zamijeniti i/ili kvalitativno upotpuniti područne škole, smanjiti potrebu za svakodnevnim prijevozom učenika do većih mjesta te spriječiti daljnje iseljavanje. Također, srednjoškolskoj, studentskoj, ali i ostaloj zainteresiranoj populaciji se otvara mogućnosti za sudjelovanje u studijskim programima koji se pohađaju putem Interneta, i to bez napuštanja mjesta stanovanja te uz znatno niže troškove vezane uz visoko obrazovanje.

Online usluge i servisi znatno reduciraju potrebu za fizičkim posjetom određenoj lokaciji, iz čega proizlazi da se njihovim omogućavanjem kroz izgradnju širokopojasne infrastrukture osiguravaju značajne uštede za okoliš, posebice u vidu ispušnih plinova te ostalih zagađenja proizašlih iz prometa. Osim što se povećava šanse za kvalitetniji i dugotrajniji život u zdravoj i čistoj okolini, korisnici imaju koristi od uštede vremena i troškova vezanih uz transport, gdje se sačuvani vremenski i financijski resursi mogu usmjeriti u druge osobne potrebe.

Svibanj 2019 Stranica 65 od 213

PRŠI - područje Postira

Osiguranje mogućnosti širokopojasnog pristupa predstavlja vid poduzetničke potporne infrastrukture, čime se potiču profesionalna orijentacija i samozapošljavanje u smjeru e- poslovanja u mjestu stanovanja.

3.2.4 Analiza socijalnih i gospodarskih koristi na projektnom području

U pogledu gospodarskog rasta i razvoja, projekt izgradnje širokopojasne infrastrukture valja sagledati kroz slijedeće aspekte: • kratkoročne gospodarske aktivnosti na lokalnoj razini, vezane uz poslove izgradnje i stavljanja širokopojasne mreže u operativni status, • održavanje i upravljanje širokopojasnom mrežom, odnosno sve povezane aktivnosti kojima se dugoročno održava operativno stanje infrastrukture i mreže (očekivano razdoblje od barem 20 godina, u pravilu i duže), • dostupnost napredne širokopojasne infrastrukture, kao jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje pozitivnih učinaka u dužem razdoblju u lokalnoj zajednici: gospodarskih (povećanjem konkurentnosti postojećih i potencijalom otvaranja novih gospodarskih subjekata, odnosno razvoja novih djelatnosti u okviru ICT-a), te socijalnih i demografskih (povećanjem kvalitete života za sve građane kroz mogućnost korištenja elektroničkih usluga javne uprave, zdravstvenih i obrazovnih elektroničkih usluga, itd.).

Dugoročne koristi koje donosi širokopojasni pristup prikazuju se kroz povećanje analiziranih ključnih pokazatelja: • povećanje BDP-a: procjene stopa rasta BDP-a variraju od 0,47 % do 1,38 % u razdoblju od nekoliko godina u kojem dolazi do značajnog povećanja broja korisnika širokopojasnog pristupa, • otvaranje novih radnih mjesta vezanih uz izgradnju širokopojasne infrastrukture: procjene za RH govore o novih 40.000 radnih mjesta u razdoblju ostvarenja ciljeva DAE-a do kraja 2020.

Ultrabrzi širokopojasni pristup biti će od velike koristi posebice malim i srednjim poduzećima koja sada nemaju mogućnost korištenja web usluga (npr. cloud servisa), poradi sadašnje neadekvatne brzine pristupa u postojećoj mreži, što će doprinijeti njihovom značajnom produktivnom rastu, te otvoriti nove poslovne mogućnosti i stimulirati stvaranje novih radnih mjesta.

Nadalje, zadovoljavajuća obrazovna struktura stanovništva na projektnom području, te istovremeno i značajan udio radno sposobnog stanovništva jest prilika da se uz pomoć širokopojasne infrastrukture omogući daljnje otvaranje radnih mjesta, odnosno novih obrta i poduzeća. Pružanje usluga e-obrazovanja za cjeloživotno učenje, kao i učenje na daljinu, olakšati će provedbu osnovnoškolskog obrazovnog procesa (zadržavanjem područnih škola bez potrebe svakodnevnog prijevoza do glavnih škola) i time doprinijeti daljnjem zadržavanju postojećeg i privlačenju novog stanovništva.

Svibanj 2019 Stranica 66 od 213

PRŠI - područje Postira

4 ANALIZA STANJA POSTOJEĆE ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE TE DOSTUPNOST I PONUDA USLUGA ZA POJEDINE KATEGORIJE KRAJNJIH KORISNIKA

4.1 Širokopojasne tehnologije

Širokopojasna tehnologija naziv je za skup tehničkih standarda, standardiziranih sučelja i propisa, koji omogućuju međusobno usklađen rad mrežne opreme i sustava unutar elektroničke komunikacijske mreže, odnosno pružanje elektroničko komunikacijskih usluga. Prema brzini pristupa u dolaznom smjeru (engl. downstream za nepokretne tehnologije, engl. downlink za bežične tehnologije) širokopojasne tehnologije razvrstane su u tri skupine prema prosječno ostvarivoj brzini pristupa kojeg mogu osigurati: • osnovni pristup - za brzine u rasponu od minimalne širokopojasne brzine (2 Mbit/s) do 30 Mbit/s, • brzi pristup - za brzine u rasponu od 30-100 Mbit/s, • ultrabrzi pristup - za brzine iznad 100 Mbit/s.

Pod NGA pristupom podrazumijeva se brzi i ultrabrzi pristup, gdje se postojeće širokopojasne tehnologije mogu nadograditi prema zahtjevima za NGA mreže.

NGA mrežama smatraju se mreže svjetlovodnim vlaknima, koje mogu pružiti značajno bolju kvalitetu usluga u odnosu na postojeće mreže temeljene na osnovnim širokopojasnim tehnologijama, pružaju bolju propusnost u odlaznom smjeru (upstream, uplink). NGA mrežama se smatraju FTTx (FTTH, FTTC, FTTB), kabelske mreže (DOCSIS 3.0) i bežične mreže velikih brzina.

Tablica 34 prikazuje širokopojasne tehnologije i njihove karakteristike s obzirom na brzinu pristupa koju omogućuju u dolaznom i odlaznom smjeru.

Tablica 34: Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa.

Prosječne brzine (dolazni Prosječne brzine (odlazni Tehnologija Standard

smjer / download) smjer / upload) BRZI ULTRABRZI VDSL ITU-T G.993 40-800 Mbit/s 16-40 Mbit/s x (FTTC) 2,3 Gbit/s dijeljeno 1,15 Gbit/s dijeljeno FTTH P2MP ITU-T G.984 x (do 64 korisnika) (do 64 korisnika) FTTH P2P IEEE 802,3 ah 925 Mbit/s 925 Mbit/s x

Svibanj 2019 Stranica 67 od 213

PRŠI - područje Postira

Prosječne brzine (dolazni Prosječne brzine (odlazni Tehnologija Standard

smjer / download) smjer / upload)

BRZI ULTRABRZI Kabelski DOCSIS 56-445 Mbit/s dijeljeno 31-129 Mbit/s dijeljeno x x2 pristup (ITU-T J.122) (100 - 200 korisnika) (100 - 200 korisnika) 100 Mbit/s dijeljeno 50 Mbit/s dijeljeno LTE (4G) IMT Advanced x (po baznoj stanici) (po baznoj stanici)

Infrastrukturna rješenja za brze širokopojasne priključke koja imaju mogućnost naknadnog povećanja brzine implementacijom naprednijih mrežnih tehnologija, prije svega pretpostavljaju FTTH rješenja u kojima je barem jedno dedicirano svjetlovodno vlakno položeno od pristupnog čvora do svakog potencijalnog krajnjeg korisnika (P2P). Uz pretpostavku aktivne mrežne opreme i njenih mogućnosti, moguće je brzine prijenosa svjetlovodnim vlaknima povećavati prema potrebi po korisniku - inicijalno brzi širokopojasni priključak može postati i ultrabrzi. Isto tako je moguće povećavati brzine i unutar 4G bežičnih mreža (LTE) s implementacijom novih verzija LTE standarda koji će omogućiti veće brzine u pristupnoj radio-frekvencijskoj mreži.

Tablica 35 prikazuje analizu podrške proizvođača, zastupljenost na razini EU, te očekivanu zastupljenost na razini EU za pojedine širokopojasne tehnologije.

Tablica 35: Analiza razvoja tehnologija.

Podrška Zastupljenost na Očekivana zastupljenost u Tehnologija proizvođača razini EU EU u razdoblju od 5 god. VDSL (FTTC) velika u porastu srednja FTTH P2MP velika u porastu srednja FTTH P2P velika u porastu srednja / velika Kabelski pristup (DOCSIS, HFC) srednja ograničena ograničena LTE (4G) velika u porastu porast / srednje

2 Ultrabrzi pristup odnosi se na DOCSIS 3.1.

Svibanj 2019 Stranica 68 od 213

PRŠI - područje Postira

4.2 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture i mreža

Pod osnovnom širokopojasnom infrastrukturom podrazumijevaju se sva infrastrukturna i tehnološka rješenja koja omogućuju širokopojasni pristup s brzinama od 2 do 30 Mbit/s, što se u RH uglavnom odnosi na xDSL tehnologije, kabelske tehnologije do DOCSIS 2.0 standarda, UMTS/3G bežične mreže, WiMAX mreže i satelitski pristup.

Većina RH je pokrivena osnovnom paričnom pristupnom infrastrukturom HT-a, gdje xDSL tehnologija predstavlja dominantnu tehnologiju za pružanje osnovnog širokopojasnog pristupa. Kabelskim mrežama pokrivena su tek najgušće naseljena područja unutar nekoliko najvećih hrvatskih gradova.

NGA širokopojasna infrastruktura s druge strane podrazumijeva sva infrastrukturna i tehnološka rješenja koja se djelomično ili u potpunosti temelje na svjetlovodnim elementima i kojima je moguće pružiti širokopojasne usluge boljih karakteristika u odnosu na postojeće osnovne širokopojasne mreže, odnosno osiguravaju brzi i ultrabrzi pristup s brzinama većim od 30 Mbit/s (u smjeru prema korisniku, engl. downstream) [29]. NGA pristup moguće je osigurati putem FTTx tehnologija (FTTH, FTTB, FTTC), te kombinaciji istih s VDSL tehnologijom, odnosno kabelskom DOCSIS 3.0 tehnologijom. Kod bežičnih tehnologija NGA pristup moguće je osigurati putem LTE/4G tehnologije.

Prema rezultatima DAE Scoreboard [6], pokrivenost hrvatskih kućanstava osnovnim nepokretnim širokopojasnim pristupom 2017. godine iznosi 99,3 %, dakle ukupna pokrivenost osnovnim širokopojasnim pristupom u Hrvatskoj je relativno dobra i usporediva s prosjekom EU-a (99,7 %). Međutim, pokrivenost kućanstava s NGA širokopojasnim pristupom niža je od pokrivenosti kućanstava na razini EU i iznosi 67,4 %, što je prikazano u tablici 36.

Tablica 36: Pokazatelj stanja širokopojasne infrastrukture [6].

Prosjek Pokazatelj Hrvatska EU-a Pokrivenost kućanstava s osnovnim nepokretnim širokopojasnim pristupom. 99,3 % 99,7 % Pokrivenost kućanstava s NGA nepokretnim širokopojasnim pristupom. 67,4 % 80,1 %

Iz podataka Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture (u okviru NP-BBI [17]) o dostupnosti i penetraciji širokopojasnog pristupa, razvidno je da je 98,1 % stanovništva RH i 99,00 % stanovništva obuhvaćene županije pokriveno osnovnim nepokretnim pristupom, dok je penetracija nepokretnog širokopojasnog pristupa na županijskoj razini iznad nacionalnog prosjeka (22,6 %) i iznosi 24,50 %, a što se u obliku grafikona prikazuje na slici 21.

Svibanj 2019 Stranica 69 od 213

PRŠI - područje Postira

Slika 21: Populacijska pokrivenost osnovnim širokopojasnim pristupom (lijevo) i populacijska penetracija nepokretnog širokopojasnog pristupa po županijama [17].

Prema podacima HAKOM-a o širokopojasnom pristupu za RH za Q4 2018 (slika 22), u definiranim tehnologijama priključaka širokopojasnog pristupa u nepokretnim mrežama najveći udio zauzima xDSL tehnologija s 52,60 %, dok je FTTx tehnologija zastupljena sa samo 7,03 %.

11,68% 7,03%

14,13% 52,60%

14,56%

xDSL Kabelske mreže Usluga bitstream pristupa FTTx Ostale tehnologije pristupa

Slika 22: Udio priključaka širokopojasnog pristupa putem nepokretnih mreža u RH [16].

Svibanj 2019 Stranica 70 od 213

PRŠI - područje Postira

Na području SDŽ postoji 132.254 širokopojasna priključka u nepokretnoj komunikacijskoj mreži, odnosno njihova gustoća je 29,08 % [16].

Slika 23: Broj širokopojasnih priključaka po županijama u RH (Q4 2018) [16].

Slika 24: Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa Internetu (Q4 2018) [16].

Svibanj 2019 Stranica 71 od 213

PRŠI - područje Postira

U pokretnim mrežama, s tržišnog stajališta, krajem četvrtog kvartala 2018. godine najveći tržišni udio imao je HT (46,26 %), zatim A1 (34,95 %) i Tele2 (18,79 %), što prikazuje slika 25.

Slika 25: Udio operatora pokretnih mreža s obzirom na broj korisnika [16].

4.2.1 Širokopojasna infrastruktura telekomunikacijskih operatora

Putem HAKOM-a dostupni su podaci o područjima dostupnosti širokopojasnog pristupa u mjesecu prosincu 2018., koji se temelje na podacima koje su dostavili operatori. Slika 26 prikazuje pokrivenost korisnika na projektnom području osnovnim, brzim i ultrabrzim širokopojasnim pristupom u nepokretnoj širokopojasnoj mreži, te osnovnim i brzim pristupom u pokretnoj širokopojasnoj mreži. Iz prikazanog je razvidno da na projektnom području postoji dostupnost osnovnog širokopojasnog pristupa. Također je vidljivo da na tom području postoji i nekoliko lokacija na kojima postoji dostupnost brzog i ultrabrzog pristupa.

Svibanj 2019 Stranica 72 od 213

PRŠI - područje Postira

Svibanj 2019 Stranica 73 od 213

PRŠI - područje Postira

Svibanj 2019 Stranica 74 od 213

PRŠI - područje Postira

Slika 26: Širokopojasni pristup [18].

Putem operatora HT i A1 dostupne su karte pokrivenosti koje prikazuju pokrivenost projektnog područja 3G i 4G mrežom, što je prikazano na slici 27. Iz prikazanog je razvidno da HT kao jedan od operatora pokretne mreže na projektnom području samo djelomično ostvaruje pokrivenost 4G mrežom odnosno LTE tehnologijom, te potpunu pokrivenost 3G mrežom odnosno UMTS/HSPA tehnologijom, te da A1 kao drugi operator pokretne mreže na projektnom području djelomično ostvaruje pokrivenost 4G odnosno LTE tehnologijom, te djelomično pokrivenost 3G mrežom.

Svibanj 2019 Stranica 75 od 213

PRŠI - područje Postira

Svibanj 2019 Stranica 76 od 213

PRŠI - područje Postira

Slika 27: Pokrivenost 3G i 4G signalom HT (a, b) i A1 (c) [36], [37].

4.3 Kategorije krajnjih korisnika usluga širokopojasnog pristupa

Za financijsku i ekonomsku analizu (ocjena isplativosti, iznos vanjskih poticaja i sufinanciranja u obliku državnih potpora) operacije izgradnje širokopojasnog pristupa vrlo je važna procjena potražnje za širokopojasnim uslugama i kretanje stvarnog broja aktivnih korisnika (utilizacija u razdoblju operativnog rada mreže). Ciljani krajnji korisnici usluga širokopojasnog pristupa prema ONP-u definiraju se kroz tri osnovne kategorije [11]: • Privatni korisnici. • Poslovni korisnici. • Javni korisnici.

4.4 Ponuda širokopojasnih usluga

Dobrobit dostupnosti širokopojasnog pristupa jest i kompetitivna ponuda usluga, odnosno mogućnost odabira između više pružatelja usluga od strane krajnjih korisnika.

Usluge maloprodaje širokopojasnog pristupa na projektnom području realizirane su putem operatora koji ili imaju izgrađenu vlastitu infrastrukturu ili koriste veleprodajne usluge ostalih operatora kako bi osigurali pristup do krajnjeg korisnika.

Svibanj 2019 Stranica 77 od 213

PRŠI - područje Postira

Prema dostupnim podacima usluga širokopojasnog pristupa na projektnom području ostvaruje se xDSL pristupom putem bakrene parice, putem pokretnih mreža, iznajmljenim vodovima te sustava besplatnog pristupa putem Wi-Fi tehnologije na ključnim lokacijama (Wi-Fi Hot-Spots).

ADSL pristup omogućava prijenos podataka prema korisniku većom brzinom (eng. downstream) i manjom prema ponuditelju usluge (eng. upstream), pri čemu prijenosna brzina ovisi o dužini i tipu parice.

Skraćivanjem bakrene parice, odnosno zamjenom za svjetlovodni kabel od razdjelnika do sabirne točke (postavljanjem DSLAM-a), operator putem VDSL (VDSL2) tehnologije omogućava krajnjim korisnicima brži prijenos podataka na kraćim udaljenostima u odnosu na prijenos podataka putem ADSL tehnologije.

Širokopojasni pristup putem pokretnih mreža je nakon xDSL najzastupljeniji način pristupa, a temelji se na 3G (UMTS, HSPA) i 4G (LTE) signalu, koji je krajnjem korisniku dostupan upotrebom podatkovne kartice ili podatkovnog modema, a kvaliteta usluge određena je karakteristikama pristupne tehnologije i zemljopisnoj pokrivenosti signalom.

Usluga iznajmljenog voda namijenjena je gospodarskim subjektima i javnim korisnicima, čija se poslovna komunikacija temelji na potrebi stalne prisutnosti na Internetu kao i potrebi prijenosa podataka velikim brzinama. Prednosti su: velika brzina, sigurnost, maksimalna pouzdanost, te istodobni pristup za veći broj korisnika.

4.4.1 Usluge xDSL pristupa putem bakrenih parica

Usluge operatora za xDSL pristup na projektnom području za privatne korisnike omogućavaju brzine pristupa od 2 do >100 Mbit/s, a cijene usluga (svibanj 2019) kreću se između 80,00 kn i 225,00 kn mjesečno (PDV uključen). Gospodarskim subjektima i javnim korisnicima operatori također omogućavaju brzine pristupa od 2 do >100 Mbit/s, a cijene usluga kreću se također između 80,00 kn i 225,00 kn mjesečno (PDV uključen). Cijene usluga se razlikuju prema sadržaju usluga u paketu, a svi operatori uglavnom nude kao najpovoljnije pakete one koji u sebi sadrže dvije (2D), tri (3D) usluge (Internet, telefon, TV).

4.4.2 Usluge pristupa putem pokretnih mreža

Usluge pristupa Internetu putem pokretnih mreža, odnosno ponude paketa za mobilni Internet za privatne korisnike na projektnom području, uključuju količinu podataka između 512 MB i 25 GB, a cijene usluga (svibanj 2019) kreću se između 59,00 kn i 600,00 kn mjesečno (PDV uključen), ovisno o tarifnim modelima i tarifnim paketima. Usluge za gospodarske subjekte i javne korisnike uključuju količinu podataka između 512 MB i 50 GB, a cijene usluga (svibanj 2019) kreću se također između 59,00 kn i 600,00 kn mjesečno (PDV uključen), ovisno o tarifnim modelima. Osim mobilnog Interneta, krajnji korisnici koriste Internet i putem mobilnih telefona, a cijene i uključeni promet ovisni su o tarifnim modelima i tarifnim paketima.

Svibanj 2019 Stranica 78 od 213

PRŠI - područje Postira

4.4.3 Usluge pristupa svjetlovodnom mrežom

Usluge pristupa Internetu svjetlovodnom mrežom na projektnom području pružaju se u području Grada Hvar, Komiža, Stari Grad, Supetar i Vis te Općina Nerežišća, Bol, Jelsa, Postira, Pučišćža i Šolta, a omogućavaju korisnicima brzine pristupa veće od 100 Mbit/s. Cijene usluga se razlikuju prema sadržaju usluga u paketu, a kao najpovoljniji paketi nude se oni koji u sebi sadrže dvije (2D) ili tri (3D) usluge (Internet, telefon, TV).

4.5 Potražnja za brzinama širokopojasnog pristupa Internetu

4.5.1 Pokazatelji upotrebe širokopojasnog pristupa

Broj korisnika Interneta pokazuje trend ubrzanog rasta u svijetu, pa i u RH. Međutim, korištenje Internetom na području RH nema željenu konkurentnost u usporedbi sa zemljama EU. Na razini EU postotak kućanstava s pristupom Internetu iznosi 87 %, dok za RH taj postotak iznosi 76 %, što prikazuje slika 28.

Slika 28: Kućanstva s pristupom Internetu (2017.) [3].

Jedan od pokazatelja upotrebe, odnosno penetracije širokopojasnog pristupa je i udio kućanstava koja koriste pristup Internetu i koja posjeduju računalo. Broj kućanstava koja pristupaju Internetu u RH se povećao za 9 postotnih poena od 2014. do 2015. godine, što je prikazano u tablici 37.

Svibanj 2019 Stranica 79 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 37: Opremljenost kućanstava računalom i pristup Internetu na razini RH [1].

Pokazatelj 2014. 2015. Kućanstva koja posjeduju računalo 66 % 77 % Kućanstva koja pristupaju Internetu 68 % 77 %

Slika 29 prikazuje upotrebu računala i pristup Internetu po dobnim skupinama i radnom statusu u RH 2016. godine, iz koje je razvidno da čak 99 % populacije starosti od 16-24 i 97 % populacije starosti od 25-34, te 100 % svih učenika i studenata upotrebljavaju računalo i pristup Internetu.

100,00% 99,00% 97,00% 93,00% 91,00% 78,00% 74,00%

54,00%

33,00%

18,00%

Učenici i Zaposleni Nezaposleni Ostali 16-24 25-34 35-44 45-54 55-64 66-74 studenti

Slika 29: Upotreba računala i pristup Internetu po dobnim skupinama i radnom statusu [1].

4.5.2 Upotreba širokopojasnih usluga na projektnom području

Putem HAKOM-a su dostupni podaci o udjelu stvarnih korisnika (kućanstava) nepokretnog širokopojasnog pristupa, odnosno utilizaciji (engl. take-up rate), s ugovorenim brzinama 2 Mbit/s i više, što je za obuhvaćenu županiju i projektno područje prikazano na slikama 30 i 31.

Iz slike 30 je razvidno da na razini obuhvaćene županije 66,18 % kućanstava koristi nepokretni širokopojasni pristup brzine od 2 Mbit/s i veće. Među njima najveći dio njih koristi ugovorene brzine od 20 do 30 Mbit/s (njih 15,56 %), 15,25 % kućanstava koristi brzine od 50 do 100 Mbit/s, 14,62 % kućanstava koristi brzine od 4 do 10 Mbit/s, 7,22 % ih koristi brzine iznad 100 Mbit/s, 5,78 % kućanstava koristi brzine od 10 do 20 Mbit/s, 5,68 % ih koristi brzine od 30 do 50 Mbit/s, dok 2,05 % kućanstava koristi brzine od 2 do 4 Mbit/s.

Svibanj 2019 Stranica 80 od 213

PRŠI - područje Postira

Slika 30: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na području obuhvaćene županije (Q4 2018) [18].

Iz slike 31 je razvidno da JLS-ovi projektnog područja, prema udjelu kućanstava koja koriste nepokretni širokopojasni pristup ugovorene brzine 2 Mbit/s i veće, pripadaju grupama korištenja od 15 % do 85 %.

Slika 31: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na projektnom području (Q4 2018) [18].

Svibanj 2019 Stranica 81 od 213

PRŠI - područje Postira

Slika 32 prikazuje da u većini JLS-ova projektnog područja kućanstva najviše koriste nepokretni širokopojasni pristup ugovorene brzine od 20 do 30 Mbit/s (od 10,00 % do 39,22 %), brzine od 2 do 4 Mbit/s koriste se od 0,72 % do 4,87 %, brzine od 4 do 10 Mbit/s koriste se od 2,76 % do 36,33 %, brzine od 10 do 20 Mbit/s koriste se od 0,45 % do 14,43 %, brzine od 30 do 50 Mbit/s koriste se od 1,82 % do 12,22 %, brzine od 50 do 100 Mbit/s koriste se od 1,98 % do 10,12 %, dok se brzine veće od 100 Mbit/s koriste u Gradovima Hvar i Vis (0,26 %).

Svibanj 2019 Stranica 82 od 213

PRŠI - područje Postira

Svibanj 2019 Stranica 83 od 213

PRŠI - područje Postira

Slika 32: Korištenje brzina širokopojasnog pristupa u JLS-ovima projektnog područja (Q4 2018) [18].

Svibanj 2019 Stranica 84 od 213

PRŠI - područje Postira

4.5.3 Trend korisničkog potencijala

Sadržaji, usluge i elektroničke komunikacijske mreže planiraju se, projektiraju, grade i razvijaju ovisno o potrebama i očekivanjima korisnika, jer je iskustvo korisnika o kakvoći pojedine usluge ujedno i mjerilo kakvoće usluga i komunikacijskih mreža. Korisnički zahtjevi i očekivanja određuju se kroz dostupnost, brzinu prijenosa i odziva komunikacijske mreže, pouzdanost i sigurnost.

Dostupni podaci govore o konstantnom trendu povećanja broja priključaka i nepokretnog i pokretnog pristupa Internetu. Tako slika 33 pokazuje trend rasta broja priključaka širokopojasnog pristupa Internetu u RH putem nepokretne mreže. Prema dostupnim podacima HAKOM-a za Q4 2018 broj priključaka u RH putem pokretnih mreža iznosio je 3.514.032 priključka [16].

Slika 33: Broj priključaka širokopojasnog pristupa Internetu putem nepokretne mreže [16].

Konstantan je i porast korisnika 2D i 4D paketa u RH, gdje se vidi da se od prosinca 2016. do prosinca 2018. godine broj korisnika 2D paketa povećao za 1,8 %, a broj korisnika 4D paketa za čak 219 % što je prikazano na slici 34. Broj korisnika 3D paketa je u laganom padu od prosinca 2016. godine.

Svibanj 2019 Stranica 85 od 213

PRŠI - područje Postira

Slika 34: Trend porasta korisnika 2D, 3D i 4D paketa [16].

Slika 35 prikazuje da već 42,81 % priključaka u RH otpada na IPTV tehnologiju za koju je neophodna NGA infrastruktura širokopojasnog pristupa velikih brzina. Udio IPTV tehnologije će biti još i veći kada će infrastruktura omogućavati veći doseg širokopojasnog pristupa velikih brzina.

7,39%

14,51% Zemaljska naplatna TV 42,81% SAT TV Samostalna TV usluga KTV 17,32% IPTV

17,98%

Slika 35: Udio priključaka prema tehnologijama s obzirom na ukupan broj priključaka (Q4 2018) [16].

Svibanj 2019 Stranica 86 od 213

PRŠI - područje Postira

Jedan od elemenata povećanja potražnje za brzinama širokopojasnog pristupa je i dostup e- usluga RH, kojima se želi osigurati pristup javnim informacijama i informacijama o javnim uslugama na jednom mjestu, siguran pristup osobnim podacima i elektronička komunikacija građana i javnog sektora. Za sve e-usluge nužni su najmanje brzi NGA širokopojasni priključci.

Usluge e-uprave donose dodatan imperativ poticanja razvoja širokopojasne infrastrukture i jačanja potražnje za pristupom širokopojasne infrastrukture. Povećano korištenje usluga e- uprave, odnosno povećana utilizacija izgrađene širokopojasne infrastrukture, poboljšava ekonomska očekivanja i buduće rezultate operativnog rada širokopojasne mreže. U okviru e- uprave dostupne su slijedeće usluge: • Središnji državni portal - središnji portal za pristup informacijama o javnim uslugama i informacijama te dokumentima vezanima uz provođenje politika. • Osobni korisnički pretinac - siguran i povjerljiv način primanja, pregledavanja, praćenja i upravljanja svim službenim komunikacijama građana s javnim sektorom. • E-zdravstvo - međusobna interakcija među pružateljima zdravstvenih usluga (e- uputnica, e-recept, e-naručivanje, e-liste čekanja i e-karton). • E-obrazovanje i e-znanost - usluge u sustavu obrazovanja, odnosno visokog obrazovanja i znanosti (e-upis na visoke škole i fakultete, e-upis u srednje škole, učenje na daljinu, e-lektira, e-knjižnica, Informacijski sustav visokih učilišta - ISVU, e- dnevnik za osnovne i srednje škole). • E-pravosuđe - usluge e-uprave koje su organizacijski obuhvaćene ili su vezane uz pravosudni sustav (e-izvadak, e-oglasna ploča, e-Predmet, e-tvrtka). • E-porezna - usluge Porezne uprave koje omogućavaju elektroničku prijavu poreza i uvid u porezno knjigovodstvenu karticu. • E-poljoprivreda - usluge e-uprave vezane uz sektor poljoprivrede (ARKOD, agronet, Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi - TISUP, Geoinformacijski sustav ribarstva - GISR).

Širokopojasni pristup Internetu preduvjet je i za osnovne komercijalne usluge i aplikacije, te usluge isporuke televizijskih i video sadržaja putem IPTV usluge, što je primarno usmjereno prema privatnim korisnicima. Širokopojasni priključci, odnosno širokopojasne usluge za gospodarske subjekte zahtijevaju veće kapacitete poradi povezivanja dislociranih ispostava u logički jedinstvenu virtualnu mrežu (tzv. Virtual Private Network - VPN) i korištenja tzv. usluge u oblaku (engl. cloud services). Cloud usluge u pravilu zahtijevaju veće kapacitete prijenosa u oba smjera (downstream i upstream), te su upravo NGA brzi i ultrabrzi širokopojasni priključci pogodni za njihovu primjenu.

Svibanj 2019 Stranica 87 od 213

PRŠI - područje Postira

5 REZULTATI MAPIRANJA

5.1 Pravila određivanja boja područja

Postupak određivanja boja područja provodi se s ciljem definiranja područja u kojima je opravdano provoditi projekte državnih potpora za razvoj širokopojasne infrastrukture. Pravila određivanja boja područja definirana su putem ONP-a i provode se za NGA pristup. Postupak određivanja boja prikazuje slika 36.

Slika 36: Prikaz postupka verifikacije boja područja [11].

U ovom dokumentu proveden je postupak verifikacije boja područja, u sklopu kojeg se uzimaju u obzir inicijalno određene boje za sve adrese projektnog područja, opravdane primjedbe svih sudionika u javnoj raspravi te mogući iskazi komercijalnog interesa operatera, odnosno najavljena ulaganja u širokopojasne mreže u slijedeće tri godine.

Kod mapiranja boja s obzirom na NGA pristup poštivao se samo pristup Internetu putem nepokretnih mreža. Glavni razlog za nepoštivanje pristupa Internetu putem pokretnih mreža je činjenica da cjenovne i kvalitativne karakteristike usluga pristupa Internetu putem pokretnih mreža trenutno još nisu usporedive s karakteristikama usluga pristupa putem nepokretnih mreža.

Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup prikazana su u tablici 38.

Svibanj 2019 Stranica 88 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 38: Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup [11].

Najmanji prostorni obuhvat kod Boja područja/oznaka Obuhvaćena područja određivanja boja (granulacija) • Adresa (ulica i kućni broj), • naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno • Bez NGA širokopojasnih mreža, pouzdani, vrijedi samo kod • privatni operatori ne planiraju Bijela naselja s manje od 500 izgradnju NGA širokopojasnih stanovnika) - boja područja mreža u iduće tri godine. utvrđuje se prema dostupnosti infrastrukture koja vrijedi za većinu područja naselja. • Adresa (ulica i kućni broj), • naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno • S jednom NGA mrežom, pouzdani, vrijedi samo kod • niti jedan drugi operator ne Siva naselja s manje od 500 planira izgradnju NGA mreže u stanovnika) - boja područja iduće tri godine. utvrđuje se prema dostupnosti usluga koja vrijedi za većinu područja naselja. • Adresa (ulica i kućni broj) • naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno • S barem dvije NGA mreže ili će pouzdani, vrijedi samo kod barem dvije NGA mreže Crna naselja s manje od 500 različitih operatora biti stanovnika) - boja područja izgrađene u iduće tri godine. utvrđuje se prema dostupnosti usluga koja vrijedi za većinu područja naselja.

5.2 Određivanje boja - NGA pristup

Postupak verifikacije boja u okviru PRŠI proveden je na svim adresama unutar definiranog prostornog obuhvata projekta, i to nakon inicijalnog određivanja boja u nacrtu PRŠI-ja, te uzimanja u obzir komentara s javne rasprave, sukladno pravilima ONP-a.

5.2.1 Inicijalno određivanje boja u nacrtu PRŠI-ja

Za potrebe inicijalnog određivanja boja u nacrtu PRŠI-ja, adrese unutar projektnog područja su bile podijeljene na naseljene i nenaseljene. Za potrebu utvrđivanja naseljenosti, a sukladno kategorijama korisnika propisanih ONP-om [11], broj privatnih kućanstava po pojedinoj adresi definiran je na osnovi podataka MUP-a i Popisa stanovništva iz 2011. godine. Podatci o poslovnim i javnim korisnicima preuzeti su iz registara FINA-e, MINGPO-a te internih evidencija JLS-ova uključenih u projekt.

Svibanj 2019 Stranica 89 od 213

PRŠI - područje Postira

Naseljene adrese obuhvaćale su sve krajnje korisnike usluga širokopojasnog pristupa, dok su nenaseljene podrazumijevale one adrese bez krajnjih korisnika.

Prilikom inicijalnog određivanja boja područja unutar definiranog prostornog obuhvata projekta, a radi usklađenosti sa strukturnim pravilima ONP-a, korišteni su u tom trenutku važeći podaci HAKOM-a (Q1 2017) o dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa i namjerama gradnje svjetlovodnih distribucijskih mreža. Navedene podatke HAKOM objavljuje putem Interaktivnog GIS portala. Poradi potrebe obrade podataka, do slojeva dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa pristupilo se putem WFS servisa.

Za određivanje geolokacija svih adresa unutar definiranog prostornog obuhvata projekta korišten je sloj kućnih brojeva od strane Središnjeg registra prostornih jedinica Državne geodetske uprave.

Spajanjem slojeva dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa i slojeva kućnih brojeva odnosno geolokacija svih adresa putem GIS aplikacije, te identifikacijom adresa na terenu definirane su geolokacije svih adresa s i bez NGA širokopojasnog pristupa odnosno geolokacije inicijalno određene kao siva3 i bijela područja.

Od ukupno 25.985 adresa na prostornom obuhvatu projekta, postupak inicijalnog određivanja boja rezultirao je utvrđivanjem 15.976 adresa koje se nalaze na bijelom području, te 10.009 adresa koje se nalaze na sivom području.

Tablica 39 prikazuje inicijalne boje područja za definirani prostorni obuhvat projekta na adresnoj razini svakog pojedinog naselja.

Tablica 39: Inicijalne boje za NGA pristup – nacrt PRŠI-ja.

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Grad Hvar 2.625 1.419 54,06% 1.206 45,94% Brusje 201 118 58,71% 83 41,29% Hvar 2.000 999 49,95% 1.001 50,05% Jagodna 52 52 100,00% 0 0,00% Malo Grablje 4 4 100,00% 0 0,00% Milna 68 17 25,00% 51 75,00% Sveta Nedjelja 155 98 63,23% 57 36,77% Velo Grablje 102 99 97,06% 3 2,94% Zaraće 43 32 74,42% 11 25,58% Grad Komiža 1.539 571 37,10% 968 62,90%

3 Obzirom da crna područja, jednako kao siva, ne ulaze u obuhvat projekta, crna područja nisu posebno iskazana, već su objedinjena sa sivim područjima radi jednostavnosti prikaza i opisa.

Svibanj 2019 Stranica 90 od 213

PRŠI - područje Postira

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Biševo 104 102 98,08% 2 1,92% Borovik 18 18 100,00% 0 0,00% Duboka 17 17 100,00% 0 0,00% Komiža 1.130 168 14,87% 962 85,13% Oključna 54 52 96,30% 2 3,70% Palagruža 1 1 100,00% 0 0,00% Podhumlje 98 98 100,00% 0 0,00% Podšpilje 34 32 94,12% 2 5,88% Sveti Andrija 8 8 100,00% 0 0,00% Žena Glava 75 75 100,00% 0 0,00% Grad Stari Grad 2.432 1.373 56,46% 1.059 43,54% Dol 262 255 97,33% 7 2,67% Rudina 202 182 90,10% 20 9,90% Selca kod Starog 49 43 87,76% 6 12,24% Grada Stari Grad 1.467 611 41,65% 856 58,35% Vrbanj 452 282 62,39% 170 37,61% Grad Supetar 2.441 1.394 57,11% 1.047 42,89% Mirca 296 296 100,00% 0 0,00% Splitska 465 337 72,47% 128 27,53% Supetar 1.517 644 42,45% 873 57,55% Škrip 163 117 71,78% 46 28,22% Grad Vis 2.095 1.401 66,87% 694 33,13% Dračevo Polje 63 63 100,00% 0 0,00% Marinje Zemlje 131 131 100,00% 0 0,00% Milna 107 107 100,00% 0 0,00% Plisko Polje 53 53 100,00% 0 0,00% Podselje 37 37 100,00% 0 0,00% Podstražje 115 76 66,09% 39 33,91% Rogačić 36 36 100,00% 0 0,00% Rukavac 239 231 96,65% 8 3,35% Vis 1.314 667 50,76% 647 49,24% Općina Nerežišća 605 379 62,64% 226 37,36% Donji Humac 120 72 60,00% 48 40,00% Dračevica 83 66 79,52% 17 20,48% Nerežišća 402 241 59,95% 161 40,05% Općina Bol 1.113 653 58,67% 460 41,33%

Svibanj 2019 Stranica 91 od 213

PRŠI - područje Postira

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Bol 1.074 625 58,19% 449 41,81% Murvica 39 28 71,79% 11 28,21% Općina Jelsa 3.469 2.662 76,74% 807 23,26% Gdinj 393 368 93,64% 25 6,36% Gromin Dolac 47 47 100,00% 0 0,00% Humac 31 31 100,00% 0 0,00% Ivan Dolac 195 188 96,41% 7 3,59% Jelsa 1.113 680 61,10% 433 38,90% Pitve 138 136 98,55% 2 1,45% Poljica 101 98 97,03% 3 2,97% Svirče 175 153 87,43% 22 12,57% Vrboska 643 393 61,12% 250 38,88% Vrisnik 146 146 100,00% 0 0,00% Zastražišće 223 206 92,38% 17 7,62% Zavala 264 216 81,82% 48 18,18% Općina Milna 1.406 1.137 80,87% 269 19,13% Bobovišća 51 43 84,31% 8 15,69% Bobovišća na moru 146 146 100,00% 0 0,00% Ložišća 235 164 69,79% 71 30,21% Milna 963 773 80,27% 190 19,73% Podhume 11 11 100,00% 0 0,00% Općina Postira 915 434 47,43% 481 52,57% Dol 94 94 100,00% 0 0,00% Postira 821 340 41,41% 481 58,59% Općina Pučišća 1.213 598 49,30% 615 50,70% Gornji Humac 191 131 68,59% 60 31,41% Pražnica 163 119 73,01% 44 26,99% Pučišća 859 348 40,51% 511 59,49% Općina Selca 1.740 1.003 57,64% 737 42,36% Novo Selo 162 162 100,00% 0 0,00% Povlja 493 325 65,92% 168 34,08% Selca 705 273 38,72% 432 61,28% Sumartin 380 243 63,95% 137 36,05% Općina Sućuraj 750 631 84,13% 119 15,87% Bogomolje 283 283 100,00% 0 0,00% Selca kod Bogomolja 78 78 100,00% 0 0,00%

Svibanj 2019 Stranica 92 od 213

PRŠI - područje Postira

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Sućuraj 389 270 69,41% 119 30,59% Općina Sutivan 1.107 633 57,18% 474 42,82% Sutivan 1.107 633 57,18% 474 42,82% Općina Šolta 2.535 1.688 66,59% 847 33,41% Donje Selo 296 296 100,00% 0 0,00% Gornje Selo 242 242 100,00% 0 0,00% Grohote 402 130 32,34% 272 67,66% Maslinica 311 132 42,44% 179 57,56% Nečujam 462 388 83,98% 74 16,02% Rogač 193 193 100,00% 0 0,00% Srednje Selo 161 158 98,14% 3 1,86% Stomorska 468 149 31,84% 319 68,16% Ukupno projektno 25.985 15.976 61,48% 10.009 38,52% područje

Svibanj 2019 Stranica 93 od 213

PRŠI - područje Postira

5.2.2 Inicijalno određivanje boja za potrebe ponovljenog postupka javne rasprave

Prilikom ponovnog inicijalnog određivanja boja područja unutar definiranog prostornog obuhvata projekta, a za potrebe ponavljanja postupka javne rasprave sukladno uputi NOP- a4, korišteni su u tom trenutku važeći podaci HAKOM-a (Q4 2018) o dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa i namjerama gradnje svjetlovodnih distribucijskih mreža.

Od ukupno 25.985 identificiranih adresa na prostornom obuhvatu projekta, postupak je rezultirao utvrđivanjem 12.100 adresa koje se nalaze na bijelom području i 13.885 adresa koje se nalaze na sivom području.

Tablica 40 prikazuje inicijalne boje područja za definirani prostorni obuhvat projekta na adresnoj razini svakog pojedinog naselja, kako je utvrđeno za potrebe ponavljanja postupka javne rasprave.

Tablica 40: Inicijalne boje za NGA pristup – ponovljeni postupak javne rasprave.

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Grad Hvar 2.625 1.350 51,43% 1.275 48,57% Brusje 201 152 75,62% 49 24,38% Hvar 2.000 972 48,60% 1.028 51,40% Jagodna 52 52 100,00% 0 0,00% Malo Grablje 4 4 100,00% 0 0,00% Milna 68 2 2,94% 66 97,06% Sveta Nedjelja 155 57 36,77% 98 63,23% Velo Grablje 102 102 100,00% 0 0,00% Zaraće 43 9 20,93% 34 79,07% Grad Komiža 1.539 443 28,78% 1.096 71,22% Biševo 104 102 98,08% 2 1,92% Borovik 18 18 100,00% 0 0,00% Duboka 17 17 100,00% 0 0,00% Komiža 1.130 70 6,19% 1.060 93,81% Oključna 54 54 100,00% 0 0,00% Palagruža 1 1 100,00% 0 0,00% Podhumlje 98 98 100,00% 0 0,00% Podšpilje 34 4 11,76% 30 88,24% Sveti Andrija 8 8 100,00% 0 0,00%

4 Uputa o ponavljanju javne rasprave https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/Uputa%20o%20ponavljanju%20druge%20JR.pdf.

Svibanj 2019 Stranica 94 od 213

PRŠI - područje Postira

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Žena Glava 75 71 94,67% 4 5,33% Grad Stari Grad 2.432 1.152 47,37% 1.280 52,63% Dol 262 262 100,00% 0 0,00% Rudina 202 202 100,00% 0 0,00% Selca kod Starog 49 2 4,08% 47 95,92% Grada Stari Grad 1.467 559 38,10% 908 61,90% Vrbanj 452 127 28,10% 325 71,90% Grad Supetar 2.441 1.109 45,43% 1.332 54,57% Mirca 296 296 100,00% 0 0,00% Splitska 465 157 33,76% 308 66,24% Supetar 1.517 614 40,47% 903 59,53% Škrip 163 42 25,77% 121 74,23% Grad Vis 2.095 1.380 65,87% 715 34,13% Dračevo Polje 63 63 100,00% 0 0,00% Marinje Zemlje 131 131 100,00% 0 0,00% Milna 107 107 100,00% 0 0,00% Plisko Polje 53 53 100,00% 0 0,00% Podselje 37 37 100,00% 0 0,00% Podstražje 115 69 60,00% 46 40,00% Rogačić 36 36 100,00% 0 0,00% Rukavac 239 236 98,74% 3 1,26% Vis 1.314 648 49,32% 666 50,68% Općina Nerežišća 605 72 11,90% 533 88,10% Donji Humac 120 12 10,00% 108 90,00% Dračevica 83 0 0,00% 83 100,00% Nerežišća 402 60 14,93% 342 85,07% Općina Bol 1.113 463 41,60% 650 58,40% Bol 1.074 463 43,11% 611 56,89% Murvica 39 0 0,00% 39 100,00% Općina Jelsa 3.469 1.960 56,50% 1.509 43,50% Gdinj 393 321 81,68% 72 18,32% Gromin Dolac 47 47 100,00% 0 0,00% Humac 31 31 100,00% 0 0,00% Ivan Dolac 195 195 100,00% 0 0,00% Jelsa 1.113 294 26,42% 819 73,58% Pitve 138 136 98,55% 2 1,45%

Svibanj 2019 Stranica 95 od 213

PRŠI - područje Postira

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Poljica 101 98 97,03% 3 2,97% Svirče 175 174 99,43% 1 0,57% Vrboska 643 224 34,84% 419 65,16% Vrisnik 146 146 100,00% 0 0,00% Zastražišće 223 197 88,34% 26 11,66% Zavala 264 97 36,74% 167 63,26% Općina Milna 1.406 849 60,38% 557 39,62% Bobovišća 51 43 84,31% 8 15,69% Bobovišća na moru 146 146 100,00% 0 0,00% Ložišća 235 2 0,85% 233 99,15% Milna 963 647 67,19% 316 32,81% Podhume 11 11 100,00% 0 0,00% Općina Postira 915 335 36,61% 580 63,39% Dol 94 94 100,00% 0 0,00% Postira 821 241 29,35% 580 70,65% Općina Pučišća 1.213 205 16,90% 1.008 83,10% Gornji Humac 191 18 9,42% 173 90,58% Pražnica 163 11 6,75% 152 93,25% Pučišća 859 176 20,49% 683 79,51% Općina Selca 1.740 614 35,29% 1.126 64,71% Novo Selo 162 162 100,00% 0 0,00% Povlja 493 125 25,35% 368 74,65% Selca 705 226 32,06% 479 67,94% Sumartin 380 101 26,58% 279 73,42% Općina Sućuraj 750 327 43,60% 423 56,40% Bogomolje 283 150 53,00% 133 47,00% Selca kod Bogomolja 78 78 100,00% 0 0,00% Sućuraj 389 99 25,45% 290 74,55% Općina Sutivan 1.107 395 35,68% 712 64,32% Sutivan 1.107 395 35,68% 712 64,32% Općina Šolta 2.535 1.446 57,04% 1.089 42,96% Donje Selo 296 295 99,66% 1 0,34% Gornje Selo 242 242 100,00% 0 0,00% Grohote 402 47 11,69% 355 88,31% Maslinica 311 72 23,15% 239 76,85% Nečujam 462 311 67,32% 151 32,68%

Svibanj 2019 Stranica 96 od 213

PRŠI - područje Postira

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Rogač 193 193 100,00% 0 0,00% Srednje Selo 161 160 99,38% 1 0,62% Stomorska 468 126 26,92% 342 73,08% Ukupno projektno 25.985 12.100 46,57% 13.885 53,43% područje

Slika 38 prikazuje inicijalno utvrđenu dostupnost i nedostupnost NGA širokopojasnog pristupa na području obuhvata projekta, to jest stanje prije provedbe javne rasprave. Bijelom bojom prikazane su geolokacije svih adresa bez dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa, odnosno bijela područja, dok su zelenom bojom označene geolokacije svih adresa s dostupom NGA pristupa, odnosno siva područja5.

Slika 37: Inicijalna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa.

5 Radi jednostavnosti prikaza, crna i siva područja označena su istom bojom.

Svibanj 2019 Stranica 97 od 213

PRŠI - područje Postira

5.2.3 Javna rasprava

Nacrt PRŠI-ja, uključujući u tom trenutku aktualan popis svih adresa obuhvaćenog područja i naznake inicijalno određenih boja adresa6, bio je dostupan tijekom javne rasprave provedene u razdoblju od 24.08.2017. do 25.09.2017. godine. Informacija o provedbi javne rasprave, zajedno s nacrtom PRŠI-ja, popisom adresa i obrascem za komentiranje, objavljena je na mrežnim stranicama NP-a. Osnovna svrha postupka javne rasprave bila je prikupljanje komentara i potpunih informacija od operatera o njihovoj mogućnosti pružanja usluga NGA pristupa internetu minimalnim brzinama 30 Mbit/s te planiranim samostalnim ulaganjima u NGA infrastrukturu na razini svake pojedine adrese. Ujedno su sve zainteresirane strane imale mogućnosti dati primjedbe o projektu i ukazati na postojanje dodatnih adresa na prostoru obuhvata projekta, za koje se također provodi postupak inicijalnog određivanja boja i prikupljanja komentara od strane operatera.

Tijekom javne rasprave očitovale su se 2 zainteresirane strane, odnosno operatori HT d.d. i VIPnet d.o.o. (A1 d.o.o.).

Sukladno ONP-u, primjedbe na nacrt PRŠI-a, ocijenjene kao opravdane, uzimaju se u obzir prilikom izrade konačnog PRŠI-a. Svi zaprimljeni komentari su analizirani, sažeti i javno objavljeni na mrežnim stranicama NP-a u izvješću o provedenoj javnoj raspravi u roku od 30 dana nakon završetka javne rasprave.

Slijedom službenih uputa nadležnih tijela te neovisno o prihvaćanju ili neprihvaćanju komentara u trenutku izrade izvješća s javne rasprave, NP kod izrade konačnog PRŠI-ja nije uzeo u obzir zaprimljena očitovanja vezana uz sljedeće: - Kriteriji za odabir ponude u postupku javne nabave za odabir operatora – prijedlozi vezani uz kriterije i pondere. Obrazloženje: Odabir operatora vrši se sukladno propozicijama Javnog poziva za dostavu prijava za postupak pred-odabira u sklopu jedinstvenog Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47]. - Prijedlog ugovora – prijedlozi izmjena i dopuna. Obrazloženje: Iz konačne verzije PRŠI-ja izostavlja se prijedlog Ugovora o javnoj nabavi sukladno uputi NOP-a7.

U konačnoj verziji PRŠI-a uvaženi su komentari vezani uz sljedeće: - Lokacije demarkacijskih točaka – prijedlozi vezani uz lokacije i broj demarkacijskih točaka. Obrazloženje: U konačnoj verziji PRŠI-ja NP je prikazao prijedloge operatora sukladno uputi NOP-a8.

6 Sukladno tada važećim podatcima HAKOM-a (Q1 2017). 7 Uputa o izostavljanju ugovora https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/IZ-EU-UP-NP- Uputa%20nositeljima%20projektata%20vezano%20uz%20prijedlog%20ugovora_27072018.pdf. 8 Uputa o demarkacijskim točkama https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/IZ-EU-UP- Demarkacijske%20to%C4%8Dke%20uputa-20190228.pdf.

Svibanj 2019 Stranica 98 od 213

PRŠI - područje Postira

Komentari koji nisu prihvaćeni vezani su uz sljedeće: - Ciljevi projekta – komentar kojim se naglašava potreba da se svim kućanstvima omogući brzina od najmanje 100 Mbit/s, s mogućnošću jednostavnog prelaska na 1 Gbit/s, te da se svim glavnim pokretačima socijalno, ekonomsko i gospodarskog razvoja (javni i gospodarski sektor) osigura gigabitna povezivost. Obrazloženje: Mjerljivi ciljevi koji su određeni u poglavlju 2.3. PRŠI u potpunosti su sukladni s ciljanom razinom određenom u ONP-u, te neposredno doprinose ostvarenju ciljeva DAE 2020. i Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u RH 2020. - Struktura i razina maloprodajnih paketa – komentar vezan uz visoku cijenu paketa usluga u iznosu od 280 kn koja generira iskrivljenu sliku prihoda što u konačnici rezultira pogrešnim očekivanjima u financijskom planu projekta. Obrazloženje: NP je kao referentnu okvirnu maloprodajnu cijenu paketa prikazao prosječnu cijenu bez ugovorne obveze korisnika prema operatoru, definiranu nakon recentne analize tržišta. Iz PRŠI-ja je vidljivo da u okviru financijskih i ekonomskih analiza projekta okvirna maloprodajna cijena paketa nije uključena u procjenu prihoda. - Razina penetracije – primjedba da je očekivana razina penetracije u nacrt PRŠI-a vrlo optimistična, ali i precijenjena. Obrazloženje: Razina penetracije je potkrijepljena relativnim analizama unutar nacrta PRŠI-a. Slijedom dodatnog smanjivanja obuhvata projekta nakon javne rasprave, kod financijske analize u konačnoj verziji PRŠI-a ponovno je procijenjena razina očekivane penetracije. Sukladno ONP-u, vrijednost udjela potpore, koja ovisi i o procjeni penetracije, utvrdit će se po okončanju postupka pred-odabira operatora. Ujedno se skreće pažnja na strukturno pravilo povrata prekomjernih potpora Okvirnog programa (engl. Clawback). - Širokopojasne tehnologije – primjedba da VDSL tehnologija ne može omogućiti brzine od 100 Mbit/s te da primjenom VDSL-a neće biti moguće ostvariti cilj DAE da 50 % korisnik koristi ultrabrzi Internet tj. brzine od 100 Mbit/s. Obrazloženje: Svi projekti koji se provode u sklopu ONP-a moraju se pridržavati strukturnog pravila tj. pravila tehnološke neutralnosti. To znači da NP mora omogućiti svim zainteresiranim stranama da u svojim ponudama predvide implementaciju različitih tehnologija (engl. technology mix). Obveza odabranog privatnog partnera / operatora je da izabere adekvatnu tehnologiju ili kombinaciju tehnologija koja će u potpunosti ispuniti ciljeve određene u konačnoj verziji PRŠI-a - Financijska analiza – napomena da nisu jasno definirane bitne pretpostavke za izradu poslovnog modela i financijskog plana projekta, odnosno primjedbe vezane uz 1. definiranje bijelih i sivih područja te utjecaj na cijenu gradnje po korisničkom priključku; 2. neopravdano visok očekivani prihod po korisniku; 3. diskontnu stopu. Obrazloženje: 1. Broj inicijalnih adresa bijele boje koji je određen u nacrtu PRŠI-a, te prikazan na adresnoj razini u Prilogu 3 nacrta PRŠI-a, rezultat je postupka mapiranja opisanog u poglavlju 5. Postupak mapiranja proveden je sukladno strukturnim pravilima ONP-a. 2. U poglavlju 11.1 PRŠI-a, NP je kao referentnu okvirnu maloprodajnu cijenu paketa prikazao cijenu koja ne uključuje ugovornu obvezu korisnika prema operatoru, definiranu nakon recentne analize tržišta. Iz PRŠI-a je vidljivo da u okviru financijskih i ekonomskih analiza projekta okvirna maloprodajna

Svibanj 2019 Stranica 99 od 213

PRŠI - područje Postira

cijena paketa nije uključena u procjenu prihoda. 3. U financijskim analizama u nacrtu PRŠI-a korištena je financijska diskontna stopa od 4%, a sukladno priručniku Europske komisije „Guide to Cost-Benefit Analysis of Investment Projects, Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020.“, te Delegiranoj uredbi Europske komisije 480/2014. U konačnoj verziji PRŠI-a primjenjuje se financijska diskontna stopa sukladno propozicijama javnog poziva [47], čime se dio komentara o diskontnoj stopi, koji je inicijalno odbačen, u konačnici djelomično uvažio. - Organizacijski plan provedbe projekta – primjedba da predloženi organizacijski plan nije u skladu s odabranim modelom A, već da je više prilagođen modelu C i/ili modelu B te da je za potrebe primjene u privatnom modelu prekompleksno strukturiran; predlaže se isključivo imenovanje voditelja projekta za koordinaciju odnosa unutar NP-a i preuzetih obveza. Obrazloženje: Proces provedbe projekta je kompleksan, a količina javnog novca u projektu je izrazito visoka. Sukladno ONP-u za provođenje projekta i izvještavanje o njegovoj provedbi odgovoran je NP. Stoga je neophodna adekvatna uključenost predstavnika NP, kao i šire stručne javnosti, uz naknadnu napomenu da su formulacije u organizacijskom planu provedbe usklađene s propozicijama javnog poziva [47]. - Okvirni vremenski plan provedbe projekta – primjedba da nisu ispravno određeni počeci faza projekata, odnosno da se faze ne smiju preklapati (kad jedna faza završi, iduća faza bi trebala započeti) kako bi okvirni vremenski plan bio realan i provediv. Obrazloženje: U nacrtu PRŠI-a, kao i u konačnoj verziji istog, potrebno je predočiti okvirni vremenski plan projekta. Okvirni vremenski plan projekta izrađen je u jedinici vremena „kvartal“. Poradi toga je vjerojatno da u istom kvartalu jedna faza završi a druga započne. Pri tome ne dolazi do preklapanja faza, već do preklapanja kvartala u kojima određene faze završavaju, a određene započinju. Naknadno se napominje da je konačni vremenski plan usklađen s novonastalom situacijom i očekivanim rokovima sukladno propozicijama javnog poziva [47].

Od strane operatora HT d.d iskazan je komercijalni interes temeljem najavljenih ulaganja u širokopojasne mreže u slijedeće tri godine. NP je donio odluku o prihvaćanju najavljenih ulaganja operatora HT d.d.

Javna rasprava je rezultirala i prikupljanjem te ažuriranjem podataka o postojanju NGA infrastrukture na svim adresama identificiranim prilikom izrade nacrta PRŠI-ja.

Sukladno uputi NOP-a9, u razdoblju od 12.04.2019. do 28.04.2019. godine ponovno je provedena javna rasprava sa svrhom prikupljanje najrecentnijih i potpunih informacija od operatera. Inicijalno mapiranje je izrađeno temeljem tada aktualnih podataka iz HAKOM aplikacije (Q4 2018). Na mrežnim stranicama NP-a i NOP-a objavljen je konačno utvrđen popis svih adresa projektnog područja, uključujući pregled rezultata inicijalnog mapiranja. Tijekom ponovno provedene javne rasprave očitovale su se 2 zainteresirane strane, odnosno operatori HT d.d. i A1 d.o.o.

9 Uputa o ponavljanju javne rasprave https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/Uputa%20o%20ponavljanju%20druge%20JR.pdf.

Svibanj 2019 Stranica 100 od 213

PRŠI - područje Postira

Od strane operatora HT d.d. iskazan je dodatni komercijalni interes temeljem najavljenih ulaganja u širokopojasne mreže u slijedeće tri godine10.

10 Adrese na kojima je iskazan dodatni komercijalni interes nalaze se u zoni komercijalnog interesa već iskazanog od istog operatora u prethodnoj javnoj raspravi, od kad i teče rok od 3 godine za realizaciju ulaganja. Adrese su naknadno uključene zbog dodatne provjere moguće lokacije položaja postavljanja FTTx kabineta.

Svibanj 2019 Stranica 101 od 213

PRŠI - područje Postira

5.2.4 Verifikacija boja

Na osnovi iskaza operatora tijekom obje javne rasprave, broj adresa inicijalno određenih kao bijele se smanjio za 1.056. Na broj konačnih bijelih adresa je utjecala i naknadna provjera inicijalno sivih adresa za koje operatori nisu naznačili postojanje infrastrukture tijekom ponovljene javne rasprave i/ili komercijalnog interesa kod obje javne rasprave. Provjere je izvršio NOP, a rezultati su, sukladno uputi NOP-a, uzeti u obzir kod verifikacije boja.

Od ukupno 25.985 adresa na prostornom obuhvatu projekta, postupak verifikacije boja rezultirao je definiranjem 11.044 adresa koje se nalaze na bijelom području, te 14.941 adresa koje se nalaze na sivom području. Tablica 41 daje pregled konačnih boja područja na adresnoj razini po naseljima i obuhvaćenim JLS-ovima.

Tablica 41: Verifikacija boja za NGA pristup.

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Grad Hvar 2.625 876 33,37% 1.749 66,63% Brusje 201 201 100,00% 0 0,00% Hvar 2.000 432 21,60% 1.568 78,40% Jagodna 52 52 100,00% 0 0,00% Malo Grablje 4 4 100,00% 0 0,00% Milna 68 3 4,41% 65 95,59% Sveta Nedjelja 155 74 47,74% 81 52,26% Velo Grablje 102 102 100,00% 0 0,00% Zaraće 43 8 18,60% 35 81,40% Grad Komiža 1.539 471 30,60% 1.068 69,40% Biševo 104 104 100,00% 0 0,00% Borovik 18 18 100,00% 0 0,00% Duboka 17 17 100,00% 0 0,00% Komiža 1.130 92 8,14% 1.038 91,86% Oključna 54 54 100,00% 0 0,00% Palagruža 1 1 100,00% 0 0,00% Podhumlje 98 98 100,00% 0 0,00% Podšpilje 34 4 11,76% 30 88,24% Sveti Andrija 8 8 100,00% 0 0,00% Žena Glava 75 75 100,00% 0 0,00% Grad Stari Grad 2.432 1.227 50,45% 1.205 49,55% Dol 262 262 100,00% 0 0,00% Rudina 202 202 100,00% 0 0,00%

Svibanj 2019 Stranica 102 od 213

PRŠI - područje Postira

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Selca kod Starog 49 2 4,08% 47 95,92% Grada Stari Grad 1.467 634 43,22% 833 56,78% Vrbanj 452 127 28,10% 325 71,90% Grad Supetar 2.441 1.227 50,27% 1.214 49,73% Mirca 296 296 100,00% 0 0,00% Splitska 465 204 43,87% 261 56,13% Supetar 1.517 725 47,79% 792 52,21% Škrip 163 2 1,23% 161 98,77% Grad Vis 2.095 804 38,38% 1.291 61,62% Dračevo Polje 107 9 8,41% 98 91,59% Marinje Zemlje 63 63 100,00% 0 0,00% Milna 131 131 100,00% 0 0,00% Plisko Polje 53 53 100,00% 0 0,00% Podselje 37 37 100,00% 0 0,00% Podstražje 115 68 59,13% 47 40,87% Rogačić 36 36 100,00% 0 0,00% Rukavac 239 239 100,00% 0 0,00% Vis 1.314 168 12,79% 1.146 87,21% Općina Nerežišća 605 72 11,90% 533 88,10% Donji Humac 120 12 10,00% 108 90,00% Dračevica 83 0 0,00% 83 100,00% Nerežišća 402 60 14,93% 342 85,07% Općina Bol 1.113 482 43,31% 631 56,69% Bol 1.074 482 44,88% 592 55,12% Murvica 39 0 0,00% 39 100,00% Općina Jelsa 3.469 1.904 54,89% 1.565 45,11% Gdinj 393 393 100,00% 0 0,00% Gromin Dolac 47 47 100,00% 0 0,00% Humac 31 31 100,00% 0 0,00% Ivan Dolac 195 6 3,08% 189 96,92% Jelsa 1.113 311 27,94% 802 72,06% Pitve 138 138 100,00% 0 0,00% Poljica 101 101 100,00% 0 0,00% Svirče 175 175 100,00% 0 0,00% Vrboska 643 227 35,30% 416 64,70% Vrisnik 146 146 100,00% 0 0,00%

Svibanj 2019 Stranica 103 od 213

PRŠI - područje Postira

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Zastražišće 223 223 100,00% 0 0,00% Zavala 264 106 40,15% 158 59,85% Općina Milna 1.406 424 30,16% 982 69,84% Bobovišća 51 51 100,00% 0 0,00% Bobovišća na moru 146 146 100,00% 0 0,00% Ložišća 235 0 0,00% 235 100,00% Milna 963 217 22,53% 746 77,47% Podhume 11 10 90,91% 1 9,09% Općina Postira 915 300 32,79% 615 67,21% Dol 94 7 7,45% 87 92,55% Postira 821 293 35,69% 528 64,31% Općina Pučišća 1.213 201 16,57% 1.012 83,43% Gornji Humac 191 7 3,66% 184 96,34% Pražnica 163 11 6,75% 152 93,25% Pučišća 859 183 21,30% 676 78,70% Općina Selca 1.740 652 37,47% 1.088 62,53% Novo Selo 162 162 100,00% 0 0,00% Povlja 493 137 27,79% 356 72,21% Selca 705 229 32,48% 476 67,52% Sumartin 380 124 32,63% 256 67,37% Općina Sućuraj 750 458 61,07% 292 38,93% Bogomolje 283 283 100,00% 0 0,00% Selca kod Bogomolja 78 78 100,00% 0 0,00% Sućuraj 389 97 24,94% 292 75,06% Općina Sutivan 1.107 479 43,27% 628 56,73% Sutivan 1.107 479 43,27% 628 56,73% Općina Šolta 2.535 1.467 57,87% 1.068 42,13% Donje Selo 296 296 100,00% 0 0,00% Gornje Selo 242 242 100,00% 0 0,00% Grohote 402 59 14,68% 343 85,32% Maslinica 311 73 23,47% 238 76,53% Nečujam 462 311 67,32% 151 32,68% Rogač 193 193 100,00% 0 0,00% Srednje Selo 161 160 99,38% 1 0,62% Stomorska 468 133 28,42% 335 71,58% Ukupno projektno 25.985 11.044 42,50% 14.941 57,50% područje

Svibanj 2019 Stranica 104 od 213

PRŠI - područje Postira

Slika 38 prikazuje dostupnost i nedostupnost NGA širokopojasnog pristupa na području obuhvata projekta nakon postupka verifikacije. Bijelom bojom prikazane su geolokacije svih adresa na kojima nema dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa, odnosno bijela područja, dok su zelenom bojom označene geolokacije svih adresa s dostupom NGA pristupa, odnosno područja u postupku verifikacije definirana kao siva.

Slika 38: Konačna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa.

Svibanj 2019 Stranica 105 od 213

PRŠI - područje Postira

6 DEFINICIJA CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA, ZAJEDNO S LOKACIJAMA SVIH POTENCIJALNIH KORISNIKA KOJI MORAJU BITI OBUHVAĆENI MREŽOM GRAĐENOM UZ POTPORE

Ciljano područje provedbe projekta su sve lokacije, odnosno adrese na području obuhvata projekta na kojima se nalaze krajnji korisnici, a koje su označene kao konačna bijela područja. Potencijalni korisnici projekta su svi krajnji korisnici koji se nalaze na bijelim područjima unutar definiranog prostornog obuhvata projekta.

Provedenim postupkom verifikacije boja područja iz poglavlja 5 određen je točan broj adresa na području obuhvata projekta koje su označene kao bijela područja, te točan broj adresa koje su označene kao siva područja. Sukladno strukturnim pravilima ONP-a sve adrese na sivim područjima se isključuju iz projekta.

6.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihova lokacija

U ovom poglavlju definiraju se lokacije i broj potencijalnih korisnika te povezani pokazatelji neposrednih rezultata projekta. Kako je broj potencijalnih korisnika ekvivalent broju priključaka koji će se izgraditi u okviru projekta, on služi i kao polazište za kasniji izračun troškova implementacije projekta.

Potencijalni korisnici projekta su svi krajnji korisnici, odnosno: • Privatni korisnici, • Poslovni korisnici, • Javni korisnici, koji se nalaze na bijelim područjima unutar definiranog prostornog obuhvata projekta.

Broj privatnih korisnika se utvrđuje kao broj stanova11 kojima je dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinom od najmanje 40 Mbit/s, a kojima je prethodno bio dostupan osnovni širokopojasni pristup (s brzinama do 30 Mbit/s) ili uopće nisu imali dostupan širokopojasni pristup.

Poslovnim korisnicima smatraju se trgovac, trgovačko društvo, trgovac pojedinac, obrt i poljoprivrednik sukladno zakonskim definicijama [20], [21], [22].

Javni korisnici obuhvaćaju tijela javne vlasti, vjerske zajednice, udruge i zadruge sukladno zakonskim definicijama [23], [24], [25], [26].

11 Stan je građevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje, koja se sastoji od jedne ili više soba s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, smočnica, predsoblje, kupaonica, zahod i sl.) ili bez pomoćnih prostorija i ima svoj poseban ulaz [19].

Svibanj 2019 Stranica 106 od 213

PRŠI - područje Postira

Dodatni pokazatelj neposrednih rezultata projekta je broj kućanstava12 kojima je dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinom od najmanje 30 Mbit/s kao posljedica projekta, a kojima je prethodno bio dostupan samo osnovni širokopojasni pristup (s brzinama manjim od 30 Mbit/s) ili uopće nisu imali dostupan širokopojasni pristup. Podatci o broju kućanstva na adresnoj razini prikazani su u prilogu 1.

Podatke o broju korisnika utvrdili su projektom obuhvaćeni JLS-ovi sukladno metodologiji prikazanoj u tablici 42.

12 Kućanstvo je je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju, odnosno osoba koja u naselju popisa živi sama i nema kućanstvo u drugom naselju RH ili inozemstvu (samačko kućanstvo). Kućanstvom se smatra i tzv. institucionalno kućanstvo, tj. kućanstvo sastavljeno od osoba koje žive u ustanovama za trajno zbrinjavanje djece i odraslih, u bolnicama za trajni smještaj neizlječivih bolesnika, samostanima, objektima vojske, policije, pravosuđa, kampovima za smještaj izbjeglica i prognanika i sl [19].

Svibanj 2019 Stranica 107 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 42: Metodologija određivanja broja kućanstava, privatnih, poslovnih i javnih korisnika [50], [51], [52], [53], [54], [55],[56], [57], [58], [59], [60], [61], [62], [63], [64].

Datum Datum prikupljanja i/ili posljednjeg provjere ažuriranja JLS Izvor podataka podataka za Komentar / Pretpostavke primijenjene kod filtriranja podataka korištenog svrhu izrade izvora konačnog podataka PRŠI-ja

Kućanstva

Bol Interne evidencije JLS-a. 16.04.2019. Definiran broj kućanstava temeljem broja osoba prijavljenih na adresi i Hvar MUP i DZS. 29.01.2016. prosječnog broja kućanstava na razini naselja prema Popisu stanovništva 2011. Registar obveznika komunalne Jelsa 11.02.2019 27.02.2019 Navedeni korisnici na listi (Libusoft program). naknade JLS-a. Jelsa Geoportal. 26.02.2019 27.02.2019 Preslika kućnih brojeva. TZ Jelsa objekti na području Jelsa 22.02.2019 27.02.2019 Lista -10. JLS-a. Komiža Interne evidencije JLS-a. 19.04.2019. U obzir su uzeta sljedeće kategorije korisnika komunalnih usluga: Redovni: Baza podataka korisnika stalni stanovnici, fizičke osobe; Sezonci: sezonski stanovnici i iznajmljivači, Milna komunalnih usluga na osnovi 01.03.2019 08.05.2019 fizičke osobe. Za korisnike na pojedinoj bijeloj adresi uzeta je (restriktivna) zaduženja za odvoz otpada. pretpostavka da se na adresi nalazi jedan stan i jedno kućanstvo, dok za sezonske stanovnike nije upisano da se radi o kućanstvu nego samo o stanu. U bazi su navedene slijedeće kategorije iznajmljivača: Nekomercijalni smještaj / Kuća stanovnika općine/grada – upisano kao stan i kao kućanstvo; Baza podataka iznajmljivača iz Nekomercijalni smještaj / Stan stanovnika općine/grada – upisano kao stan i Milna sustava E visitor dobivenih od kao kućanstvo; Nekomercijalni smještaj / Kuća za odmor (vikendica) – upisano Turističke zajednice. samo kao stan; Nekomercijalni smještaj / Stan za odmor (vikendica) – upisano samo kao stan; Objekti u domaćinstvu / Objekti u domaćinstvu – upisano samo kao stan. Nerežišća MUP i DZS. 29.01.2016. Definiran broj kućanstava temeljem broja osoba prijavljenih na adresi i

Svibanj 2019 Stranica 108 od 213

PRŠI - područje Postira

prosječnog broja kućanstava na razini naselja prema Popisu stanovništva 2011. Postira Interne evidencije JLS-a. 04.2019. Dvije kuće odvojene a pod istim brojem (npr. Gornji Humac 1A i Gornji Humac Pučišća Popis birača 2017. 06.03.2019. 1B), stavio pod Gornji Humac 1 – broj kućanstava 2, broj stanova 2. Dva kućanstva u jednoj kući pod istim brojem (npr Gornji Humac 57/1 i G. Humac Pučišća Geoportal. 06.03.2019. 57/2), stavio pod Gornji Humac 57 – broj kućanstava 2, broj stanova 1. Registar obveznika komunalne Selca 23.05.2019. naknade JLS-a. Definiran broj kućanstava temeljem broja osoba prijavljenih na adresi i Šolta MUP i DZS. 29.01.2016. prosječnog broja kućanstava na razini naselja prema Popisu stanovništva 2011. Registar obveznika komunalne Stari Grad 01.03.2019. 06.05.2019. naknade JLS-a. Definiran broj kućanstava temeljem broja osoba prijavljenih na adresi i Sućuraj MUP i DZS. 29.01.2016. prosječnog broja kućanstava na razini naselja prema Popisu stanovništva 2011. Registar obveznika komunalne Supetar 13.11.2018. 13.11.2018. naknade JLS-a. Registar obveznika komunalne Sutivan 08.03.2019. 24.04.2019. naknade JLS-a. Registar obveznika komunalne Vis 24.04.2019. 1 kućanstvo = 1 stan. naknade JLS-a. Stanovi (privatni korisnici) Bol Interne evidencije JLS-a. 16.04.2019. Registar obveznika komunalne Jelsa naknade JLS-a – Ispis 11.02.2019 27.02.2019 Aktivni korisnici / stambene jedinice veće od 100 m2). obveznika. TZ Jelsa objekti na području Jelsa 22.02.2019 27.02.2019 Lista -10. JLS-a. Jelsa Geoportal. 26.02.2019 27.02.2019 Preslika kućnih brojeva. Komiža Interne evidencije JLS-a. 19.04.2019. Baza podataka korisnika U obzir su uzeta sljedeća zaduženja (kategorije korisnika komunalnih usluga): Milna komunalnih usluga na osnovi 01.03.2019 08.05.2019. Redovni: stalni stanovnici, fizičke osobe; Sezonci: sezonski stanovnici i zaduženja za odvoz otpada. iznajmljivači, fizičke osobe. Za korisnike na pojedinoj bijeloj adresi uzeta je

Svibanj 2019 Stranica 109 od 213

PRŠI - područje Postira

(restriktivna) pretpostavka da se na adresi nalazi jedan stan i jedno kućanstvo, dok za sezonske stanovnike nije upisano da se radi o kućanstvu nego samo o stanu. U bazi su navedene slijedeće kategorije iznajmljivača: Nekomercijalni smještaj / Kuća stanovnika općine/grada – upisano kao stan i kao kućanstvo; Baza podataka iznajmljivača iz Nekomercijalni smještaj / Stan stanovnika općine/grada – upisano kao stan i Milna sustava E visitor dobivenih od kao kućanstvo; Nekomercijalni smještaj / Kuća za odmor (vikendica) – upisano turističke zajednice. samo kao stan; Nekomercijalni smještaj / Stan za odmor (vikendica) – upisano samo kao stan; Objekti u domaćinstvu / Objekti u domaćinstvu – upisano samo kao stan. Postira Interne evidencije JLS-a. 04.2019. Pučišća Popis birača 2017. 06.03.2019. Dvije kuće odvojene a pod istim brojem (npr. Gornji Humac 1A i Gornji Humac 1B), stavio pod Gornji Humac 1 – broj kućanstava 2, broj stanova 2. Dva kućanstva u jednoj kući pod istim brojem (npr Gornji Humac 57/1 i G. Humac Pučišća Geoportal. 06.03.2019. 57/2), stavio pod Gornji Humac 57 – broj kućanstava 2, broj stanova 1. Registar obveznika komunalne Selca 23.05.2019. naknade JLS-a. Baza podataka JUO JLS-a- Šolta (komunalne naknade, porezi), 03.04.2019. 16.04.2019. Svi vlasnici nekretnina na području JLS-a definirani kao stambeni objekti. TZ JLS-a. Registar obveznika komunalne Stari Grad 01.03.2019. 06.05.2019. naknade JLS-a. Registar obveznika komunalne Supetar 13.11.2018 13.11.2018 naknade JLS-a. Registar obveznika komunalne Sutivan 08.03.2019. 24.04.2019. naknade JLS-a. Registar obveznika komunalne Vis 24.04.2019. 1 kućanstvo = 1 stan. naknade JLS-a. Na svim bijelim adresama, na kojima temeljem korištenih evidencija nisu utvrđeni korisnici, definirano je postojanje 1 stana (sukladno mišljenju NOP-a "Svaka adresa s pripadajućim kućnim brojem podrazumijeva objekt koji se u jednom trenutku koristio ili se koristi stalno ili povremeno te je evidentno da Svi JLS-ovi DGU. 02.2016. 30.05.2019. postoji barem jedan potencijalni korisnik u smislu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru poziva „Izgradnja mreža NGN pristupnih mreža sljedeće generacije u NGA bijelim područjima“ koji razlikuju kućanstva kao stalno nastanjene stanove i ostale stanove"). Ista pretpostavka

Svibanj 2019 Stranica 110 od 213

PRŠI - područje Postira

primijenjena i kod adresa gdje je NOP naknadno utvrdio promjenu boje iz sive u konačno bijelu (kod inicijalno sivih adresa, kod kojih nije bilo očitovanja operatora po pitanju infrastrukture i komercijalnog interesa tijekom javne rasprave, a koje su bile subjekt dodatne provjere od strane NOP-a). Trgovačka društva (poslovni korisnici)

Bol Registar FINA. 22.02.2019. 30.05.2019. Provjera aktivnih subjekata u sudskom registru. Hvar Registar FINA. 22.02.2019. 30.05.2019. Provjera aktivnih subjekata u sudskom registru. Registar komunalne naknade Jelsa 26.02.2019 26.02.2019 Lista objekata - 1. JLS-a. Registar komunalne naknade Jelsa 26.02.2019 26.02.2019 Lista objekata - 2. JLS-a. Registar komunalne naknade Jelsa 26.02.2019 26.02.2019 Kontrolna lista objekata - 3. JLS-a. Registar obveznika poreza na Jelsa 26.02.2019 26.02.2019 Boniteti kupaca - 4. javnu površinu. Registar obveznika poreza na Jelsa 26.02.2019 26.02.2019 Boniteti kupaca - 5. kuću za odmor. Jelsa Koncesije na javne površine. 20.02.2019 26.02.2019 Lista - 6. Konces. odob. na pomorskom Jelsa 20.02.2019 26.02.2019 Lista - 7. dobru. Jelsa Registar obv. poreza na tvrtku. 21.02.2019 26.02.2019 Lista - 8. Jelsa Ispis obveznika. 26.02.2019 26.02.2019 Lista - 9. Komiža Registar FINA. 22.02.2019. 30.05.2019. Provjera aktivnih subjekata u sudskom registru. Nerežišća FINA registar. 19.04.2019. Postira Interne evidencije JLS-a. 16.04.2019. Selca Registar FINA. 22.02.2019. 30.05.2019. Provjera aktivnih subjekata u sudskom registru. Baza podataka JUO JLS-a- Šolta 03.04.2019. 16.04.2019. Sva TD koja imaju nekretninu na području JLS-a. (komunalne naknade, porezi). Registar obveznika komunalne Stari Grad 01.03.2019. 06.05.2019. naknade JLS-a.

Svibanj 2019 Stranica 111 od 213

PRŠI - područje Postira

Supetar Registar FINA. 27.07.2018. 27.07.2018. Sutivan Registar FINA. 22.02.2019. 24.04.2019. Vis Registar FINA. 22.02.2019. 30.05.2019. Provjera aktivnih subjekata u sudskom registru.

Bol Registar FINA. 22.02.2019. 30.05.2019. Provjera aktivnih subjekata u sudskom registru. Hvar Registar FINA. 22.02.2019. 30.05.2019. Provjera aktivnih subjekata u sudskom registru. Registar komunalne naknade Jelsa 26.02.2019 26.02.2019 Lista objekata - 1. JLS-a. Registar komunalne naknade Jelsa 26.02.2019 26.02.2019 Lista objekata - 2. JLS-a. Registar komunalne naknade Jelsa 26.02.2019 26.02.2019 Kontrolna lista objekata - 3. JLS-a. Registar obveznika poreza na Jelsa 26.02.2019 26.02.2019 Boniteti kupaca - 4. javnu površinu. Obrti (poslovni korisnici) Hvar Obrtni registar. 21.05.2019. Registar komunalne naknade Jelsa 26.02.2019. 26.02.2019. Lista objekata - 1. JLS-a. Registar komunalne naknade Jelsa 26.02.2019. 26.02.2019. Lista objekata - 2. JLS-a. Registar komunalne naknade Jelsa 26.02.2019. 26.02.2019. Kontrolna lista objekata - 3. JLS-a. Registar obveznika poreza na Jelsa 26.02.2019. 26.02.2019. Boniteti kupaca - 4. javnu površinu. Registar obveznika poreza na Jelsa 26.02.2019. 26.02.2019. Boniteti kupaca - 5. kuću za odmor. Jelsa Koncesije na javne površine. 20.02.2019. 26.02.2019. Lista - 6. Konces. odob. na pomorskom Jelsa 20.02.2019. 26.02.2019. Lista - 7. dobru. Jelsa Registar obv. poreza na tvrtku. 21.02.2019. 26.02.2019. Lista - 8. Jelsa Ispis obveznika. 26.02.2019. 26.02.2019. Lista - 9. Komiža Obrtni registar. 30.05.2019. Nerežišća FINA registar. 19.04.2019.

Svibanj 2019 Stranica 112 od 213

PRŠI - područje Postira

Postira Obrtni registar. 16.04.2019. Pučišća Obrtni registar. 30.05.2019. Baza podataka JUO JLS-a- Šolta 03.04.2019. 16.04.2019. Svi obrti koji imaju nekretninu na području JLS-a. (komunalne naknade, porezi). Stari Grad Registar obrtnika. 01.03.2019. 07.05.2019. Sućuraj Obrtni registar. 30.05.2019. Supetar Registar obrtnika 27.07.2018 27.07.2018. Sutivan Registar obrtnika. 22.02.2019. 24.04.2019. Vis Obrtni registar. 30.05.2019. Hvar Obrtni registar. 21.05.2019. OPG-i (poslovni korisnici) Baza podataka JUO JLS-a- Šolta 03.04.2019. 16.04.2019. OPG-ovi su fizičke osobe evidentirane kroz kućanstva. (komunalne naknade, porezi). Tijela javne vlasti, udruge, vjerske zajednice (javni korisnici) Interne evidencije JLS-a. 02.2016. Bol Hvar Interne evidencije JLS-a. 21.05.2019.

Postira Interne evidencije JLS-a. 16.04.2019.

Pučišća Interne evidencije JLS-a. 02.2016. Baza podataka JUO JLS-a- Šolta 03.04.2019. 16.04.2019. Tijela javne vlasti - svi koji su registrirani na području JLS-a. (komunalne naknade, porezi). Udruge - svi koji su registrirani na području JLS-a. Napomena: Šolta Baza podataka JUO JLS-a. 03.04.2019. 16.04.2019. udruge nemaju svoje prostorije. Šolta Baza podataka JUO JLS-a. 03.04.2019. 16.04.2019. Zadruge - svi koji su registrirani na području JLS-a. Vjerske zajednice – Šolta Baza podataka JUO JLS-a. 03.04.2019 16.04.2019. Svi koji su registrirani na području JLS-a. Napomena: Vjerska zajednica- Katolička crkva je vlasnik sakralnih objekata (crkve) i župnih kuća. Registar obveznika komunalne Stari Grad 01.03.2019. 07.05.2019. Tijela javne vlasti. naknade JLS-a. Stari Grad Registar udruga. 24.02.2019. 06.05.2019. Registar obveznika komunalne Supetar 27.07.2018 27.07.2018 Tijela javne vlasti. naknade JLS-a.

Svibanj 2019 Stranica 113 od 213

PRŠI - područje Postira

Supetar Registar udruga. 27.07.2018 27.07.2018 Udruge.

Vis Interne evidencije JLS-a. 02.2016. Interne evidencije JLS-a. 02.2016. Bol Hvar Interne evidencije JLS-a. 21.05.2019.

Svibanj 2019 Stranica 114 od 213

PRŠI - područje Postira

Izvori podataka o potencijalnim korisnicima ne posjeduju njihove geolokacije. Stoga su podaci o adresama potencijalnih korisnika upareni s podacima Središnjeg registra prostornih jedinica od strane Državne geodetske uprave, odnosno geolokacijama kućnih brojeva.

Broj potencijalnih korisnika u projektu određen je zbrajanjem broja korisnika iz prihvatljivih kategorija, koji se nalaze na bijeloj adresi unutar projektnog područja projekta. Tablica 43 predočuje broj potencijalnih korisnika koji su obuhvaćeni projektom.

Tablica 43: Broj potencijalnih korisnika u projektu.

Poslovni korisnici Privatni Javni JLS / Naselja Poduzeća / Ukupno korisnici Obrti korisnici OPG-ovi Grad Hvar 876 71 10 1 958 Brusje 201 6 2 0 209 Hvar 432 58 7 1 498 Jagodna 52 1 1 0 54 Malo Grablje 4 1 0 0 5 Milna 3 0 0 0 3 Sveta Nedjelja 74 4 0 0 78 Velo Grablje 102 0 0 0 102 Zaraće 8 1 0 0 9 Grad Komiža 470 1 2 0 473 Biševo 103 0 1 0 104 Borovik 17 0 1 0 18 Duboka 17 0 0 0 17 Komiža 93 1 0 0 94 Oključna 54 0 0 0 54 Palagruža 1 0 0 0 1 Podhumlje 98 0 0 0 98 Podšpilje 4 0 0 0 4 Sveti Andrija 8 0 0 0 8 Žena Glava 75 0 0 0 75 Grad Stari Grad 1.224 18 22 22 1.286 Dol 261 1 5 1 268 Rudina 202 1 4 1 208 Selca kod Starog 2 0 0 0 2 Grada Stari Grad 633 15 13 20 681 Vrbanj 126 1 0 0 127 Grad Supetar 1.730 30 37 8 1.805 Mirca 380 2 4 2 388 Splitska 213 1 0 0 214 Supetar 1.135 27 33 6 1.201 Škrip 2 0 0 0 2 Grad Vis 800 5 10 1 816

Svibanj 2019 Stranica 115 od 213

PRŠI - područje Postira

Poslovni korisnici Privatni Javni JLS / Naselja Poduzeća / Ukupno korisnici Obrti korisnici OPG-ovi Dračevo Polje 63 0 0 0 63 Marinje Zemlje 131 1 0 0 132 Milna 9 0 1 0 10 Plisko Polje 53 0 1 0 54 Podselje 37 0 0 0 37 Podstražje 68 0 0 0 68 Rogačić 36 0 0 0 36 Rukavac 239 1 5 0 245 Vis 164 3 3 1 171 Općina Nerežišća 72 1 2 0 75 Donji Humac 12 0 0 0 12 Nerežišća 60 1 2 0 63 Općina Bol 1.006 0 15 3 1.024 Bol 1.006 0 15 3 1.024 Općina Jelsa 2.313 60 38 9 2.420 Gdinj 466 4 0 0 470 Gromin Dolac 58 0 0 0 58 Humac 31 0 0 0 31 Ivan Dolac 10 0 0 0 10 Jelsa 457 12 15 7 491 Pitve 134 2 3 0 139 Poljica 101 0 0 0 101 Svirče 156 12 8 2 178 Vrboska 325 3 6 0 334 Vrisnik 150 10 2 0 162 Zastražišće 272 6 1 0 279 Zavala 153 11 3 0 167 Općina Milna 456 0 0 0 456 Milna 248 0 0 0 248 Bobovišća 51 0 0 0 51 Bobovišća na moru 147 0 0 0 147 Podhume 10 0 0 0 10 Općina Postira 620 15 5 0 640 Dol 10 0 0 0 10 Postira 610 15 5 0 630 Općina Pučišća 202 5 0 1 208 Gornji Humac 7 0 0 0 7 Pražnica 12 0 0 0 12 Pučišća 183 5 0 1 189 Općina Selca 634 10 24 0 668

Svibanj 2019 Stranica 116 od 213

PRŠI - područje Postira

Poslovni korisnici Privatni Javni JLS / Naselja Poduzeća / Ukupno korisnici Obrti korisnici OPG-ovi Novo Selo 158 6 1 0 165 Povlja 135 0 2 0 137 Selca 217 4 21 0 242 Sumartin 124 0 0 0 124 Općina Sućuraj 458 2 0 0 460 Bogomolje 283 0 0 0 283 Selca kod Bogomolja 78 1 0 0 79 Sućuraj 97 1 0 0 98 Općina Sutivan 819 4 53 0 876 Sutivan 819 4 53 0 876 Općina Šolta 1.776 11 11 1 1.799 Donje Selo 344 0 1 0 345 Gornje Selo 280 4 2 0 286 Grohote 69 1 1 0 71 Maslinica 91 3 0 0 94 Nečujam 377 0 3 0 380 Rogač 267 2 3 1 273 Srednje Selo 184 1 0 0 185 Stomorska 164 0 1 0 165 Ukupno projektno 13.456 233 229 46 13.964 područje

Lokacije potencijalnih korisnika prikazane su na slici 39.

Svibanj 2019 Stranica 117 od 213

PRŠI - područje Postira

Slika 39: Lokacije potencijalnih korisnika.

6.2 Ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa (značajni iskorak)

Tablica 44 definira minimalnu razinu karakteristika širokopojasnog pristupa koja mora biti podržana u projektu, kako bi projekt rezultirao značajnim iskorakom u odnosu na postojeće stanje infrastrukture i dostupnih usluga.

Tablica 44: Minimalne brzine na NGA mreži izgrađenoj u projektu [11].

Kategorija Definirana brzina Brzina prema korisniku (download) 40 Mbit/s Brzina od korisnika (upload) 5 Mbit/s

Svibanj 2019 Stranica 118 od 213

PRŠI - područje Postira

7 ANALIZA POTRAŽNJE NA CILJANOM PODRUČJU PROVEDBE PROJEKTA, PREMA KATEGORIJAMA KORISNIKA

Za financijsku i ekonomsku analizu (ocjena isplativosti, iznos vanjskih poticaja i sufinanciranja u obliku državnih potpora) gradnje širokopojasnog pristupa vrlo je važna procjena potražnje za širokopojasnim uslugama i kretanja stvarnog broja aktivnih korisnika (utilizacija u razdoblju operativnog rada mreže). Najveći udio u ukupnom broju priključaka, odnosno glavni utjecaj na utilizaciju mreže imaju privatni korisnici, kod kojih bi utilizacija mreže u idealnim uvjetima mreže trebala biti 100 %, odnosno sva kućanstva bi trebala biti spojena na širokopojasnu mrežu. Međutim, takva idealna razina utilizacije mreže može se ostvariti tek kroz duže razdoblje. Kod gospodarskih subjekata i javnih korisnika, poradi potreba svakodnevnog poslovanja, očekuje se da će svi oni koristiti širokopojasne usluge. Širokopojasne priključke javnih korisnika, čija će utilizacija najvjerojatnije biti potpuna, promatra se i kao sredstvo osiguranja dostupnosti naprednih javnih usluga prema privatnim korisnicima i gospodarskim subjektima. Dostupnost takvih usluga dugoročno će dodatno povećati potražnju, odnosno utilizaciju mreže i kod privatnih korisnika i gospodarskih subjekata.

7.1 Korisnički potencijal

Slika 40 prikazuje poziciju RH u usporedbi s područjem EU po pitanju penetracije širokopojasnog pristupa. Iz slike je razvidno da RH (pa tako i obuhvaćena županija) još uvijek nije učinila značajniji iskorak prema europskom prosjeku i najrazvijenijim zemljama, odnosno da osjetno kaska po pitanju korištenja širokopojasnog pristupa Internetu.

Penetracija kod širokopojasnog pristupa u razvijenim zemljama EU i RH od 2011. do 2018. godine 50 45 40 35 30 25 20 15 10

BROJ PRETPLATNIKA NA 100 OSOBA 100 NA PRETPLATNIKA BROJ 5 0 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

Penetracija EU Penetracija RH Penetracija Njemačka Penetracija Francuska

Slika 40: Penetracija kod širokopojasnog pristupa u EU i RH [6].

Svibanj 2019 Stranica 119 od 213

PRŠI - područje Postira

U usporedbi s razvijenijim zemljama, u RH i obuhvaćenoj županiji, te sukladno tome i na projektnom području postoji veliki neiskorišteni potencijal glede širokopojasnog pristupa, a koji će se moći iskoristiti u provedbi projekta. To potvrđuje i slika 41 koja prikazuje trend povećanja korisnika brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa u EU. Isti trend javlja se u RH, a potencijalno i na projektnom području.

Korištenje širokopojasnog pristupa u EU od 2011. do 2018. godine 60%

50%

40%

30% udio pretplatnika udio 20%

10%

0% 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 06/2018

do 30 Mbit/s do 100 Mbit/s

Slika 41: Porast korisnika brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa u EU [6].

7.2 Analiza i poticanje potražnje na lokalnoj razini

Dostupnost širokopojasnih priključaka potrebno je osigurati kako za privatne korisnike, tako i za poslovne i javne korisnike, definirane u poglavlju 6.

Korisnici koji će koristiti usluge nove mreže doprinositi će realizaciji prihoda nove mreže. Prihodi nove mreže u direktnoj su korelaciji s njezinom utilizacijom, te je stoga nužna njena procjena. U tu svrhu se, uz sadašnju utilizaciju širokopojasne infrastrukture prikazanu na slici 32, koristi i usporedba podataka o korištenju NGA brzina od strane privatnih kućanstava u odnosu na dostupnost navedenih brzina, odnosno analiza sadašnje utilizacije u sivim područjima.

Analiza utilizacije u sivim područjima na razini JLS-ova prikazana je u tablici 46. U okviru analize su korišteni podaci o stvarnom broju kućanstava na bijelim područjima (prilog 1) i procijenjenom broju kućanstava na sivim područjima13 (tablica 45), te podaci o sadašnjoj

13 Broj kućanstava na sivim područjima je aproksimacija temeljem podataka MUP-a i Popisa stanovništva 2011. godine (nacrt PRŠI-ja).

Svibanj 2019 Stranica 120 od 213

PRŠI - područje Postira

utilizaciji širokopojasne infrastrukture prikazani na slici 32. Poradi bolje preglednosti, sadašnja utilizacija širokopojasnog pristupa (slika 32) prikazuje se u obliku tablice 47.

U svrhu procjene utilizacije nove mreže ONP predviđa mogućnost provođenja anketnog ispitivanja. Ono je svrsishodno u slučaju odabira investicijskog modela Javni DBO, kod kojeg se cjelokupni rizik potražnje nalazi na strani NP-a, odnosno tijela javne vlasti. Na području provođenja projekta odabran je investicijski model Privatni DBO (poglavlje 10.4). On podrazumijeva potpuno preuzimanje rizika potražnje za širokopojasnim uslugama nove NGA mreže od strane privatnog operatora.

Tablica 45: Kućanstva na bijelim i sivim područjima.

Kućanstva na bijelim Kućanstva na sivim JLS Ukupno kućanstva područjima područjima

Grad Hvar 1.991 478 1.513 Grad Komiža 741 31 710 Grad Stari Grad 1.743 1.031 712 Grad Supetar 1.852 709 1.143 Grad Vis 1.208 392 816 Općina Nerežišća 472 21 451 Općina Bol 679 157 522 Općina Jelsa 1.304 273 1.031 Općina Milna 354 19 335 Općina Postira 654 165 489 Općina Pučišća 956 161 795 Općina Selca 1.131 386 745 Općina Sućuraj 342 147 195 Općina Sutivan 991 601 390 Općina Šolta 1.399 795 604 Ukupno projektno 15.817 5.366 10.451 područje

Tablica 46: Analiza utilizacije NGA brzina od strane kućanstava na sivim područjima.

Korištenje NGA brzina Udio kućanstava Kućanstva na Ukupno koja koriste JLS sivim kućanstva Broj NGA brzine Udio područjima kućanstava na sivim područjima Grad Hvar 1.991 15,01% 299 1.513 19,76% Grad Komiža 741 19,47% 144 710 20,28%

Svibanj 2019 Stranica 121 od 213

PRŠI - područje Postira

Korištenje NGA brzina Udio kućanstava Kućanstva na Ukupno koja koriste JLS sivim kućanstva Broj NGA brzine Udio područjima kućanstava na sivim područjima Grad Stari Grad 1.743 9,81% 171 712 24,02% Grad Supetar 1.852 13,18% 244 1.143 21,35% Grad Vis 1.208 14,03% 169 816 20,71% Općina Nerežišća 472 20,86% 98 451 21,73% Općina Bol 679 22,24% 151 522 28,93% Općina Jelsa 1.304 9,57% 125 1.031 12,12% Općina Milna 354 10,87% 38 335 11,34% Općina Postira 654 7,20% 47 489 9,61% Općina Pučišća 956 7,14% 68 795 8,55% Općina Selca 1.131 8,97% 101 745 13,56% Općina Sućuraj 342 3,18% 11 195 5,64% Općina Sutivan 991 12,43% 123 390 31,54% Općina Šolta 1.399 10,62% 149 604 24,67% Ukupno projektno 15.817 - 1.938 10.451 18,54% područje

Iz analize je razvidno da prosječno 18,54 % kućanstava na sivim područjima koristi NGA širokopojasni pristup. Uzevši u obzir da su podaci preuzeti iz HAKOM-ovog preglednika područja dostupnosti širokopojasnog pristupa [18] ispravni, može se zaključiti da je utilizacija NGA brzina na sivim područjima relativno niska.

Temeljem sadašnje utilizacije širokopojasnog pristupa (tablica 47), analize utilizacije u sivim područjima (tablica 46), te demografskog, gospodarskog i socijalnog stanja i trendova na području provedbe projekta (poglavlje 3.1), izrađena je procjena utilizacije nove NGA mreže (tablica 48) i njezin korisnički potencijal (tablica 49).

Tablica 47: Utilizacija širokopojasnog pristupa.

Ukupno korištenje JLS Korištenje brzina <30 Mbit/s širokopojasnog pristupa Grad Hvar 46,81% 61,82% Grad Komiža 43,64% 63,11% Grad Stari Grad 41,45% 51,26% Grad Supetar 50,19% 63,37% Grad Vis 59,57% 73,60% Općina Nerežišća 26,38% 47,24% Općina Bol 91,51% 113,75% Općina Jelsa 33,53% 43,10% Općina Milna 26,60% 37,47%

Svibanj 2019 Stranica 122 od 213

PRŠI - područje Postira

Ukupno korištenje JLS Korištenje brzina <30 Mbit/s širokopojasnog pristupa Općina Postira 34,35% 41,55% Općina Pučišća 20,24% 27,38% Općina Selca 36,76% 45,73% Općina Sućuraj 20,46% 23,64% Općina Sutivan 33,23% 45,66% Općina Šolta 47,16% 57,78%

Tablica 48: Utilizacija prema kategorijama korisnika.

JLS Privatni korisnici Poslovni korisnici Javni korisnici

Grad Hvar 68% 100% 100% Grad Komiža 68% 100% 100% Grad Stari Grad 57% 100% 100% Grad Supetar 68% 100% 100% Grad Vis 76% 100% 100% Općina Nerežišća 53% 100% 100% Općina Bol 80% 100% 100% Općina Jelsa 49% 100% 100% Općina Milna 45% 100% 100% Općina Postira 47% 100% 100% Općina Pučišća 40% 100% 100% Općina Selca 52% 100% 100% Općina Sućuraj 40% 100% 100% Općina Sutivan 52% 100% 100% Općina Šolta 63% 100% 100%

Iz tablice 48 razvidno je da je procijenjena utilizacija nove NGA mreže viša od sadašnje utilizacije NGA brzina na sivim područjima (tablica 46), te nešto viša od trenutne ukupne utilizacije širokopojasnog pristupa (tablica 47) osim kod Općine Bol14.

Procijenjeno korištenje nove NGA mreže temelji se na njenoj otvorenosti i kvaliteti. Cijene usluga koje će se putem nje pružati će poradi otvorenosti biti konkurentnije, te će pristup novoj NGA mreži biti cjenovno prihvatljiviji (280 kn u usporedbi sa sadašnjih 300 kn). Nova mreža će obuhvatiti 100 % područja bijele boje, te će njome biti obuhvaćen veliki broj potencijalnih korisnika.

14 Za Općinu Bol je ukupna utilizacija korištenja brzina širokopojasnog pristupa po službenim podacima HAKOM-a za Q42018 veća od 100% (broj priključaka je veći od broja kućanstava, zbog apartmana koji se ne vode kao kućanstvo, a imaju priključak). Iz toga razloga je procijenjena utilizacija za potrebe financijskog izračuna u PRŠI-ju niža.

Svibanj 2019 Stranica 123 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 47 prikazuje sadašnje korištenje širokopojasnog pristupa. Iz tablice je razvidno da se u okviru korištenja širokopojasnog pristupa velika većina udjela odnosi na korištenje brzina <30 Mbit/s, odnosno korištenje osnovnog širokopojasnog pristupa. Poradi neusporedivo bolje kvalitete pristupa koji će nova NGA mreža pružati (NGA brzine umjesto sadašnjih <30 Mbit/s i viša razina simetričnosti brzina), kao i poradi nižih cijena Interneta, 2D i 3D paketa u usporedbi s onima za koje im je sada dostupna lošija kvaliteta pristupa na bijelim područjima, upravo ona kućanstva koja sada koriste brzine <30 Mbit/s (tablica 47) biti će zainteresirana za korištenje nove NGA mreže. Uz njih, iz istog razloga, za korištenje nove NGA mreže biti će zainteresirana i ona kućanstva koja sada ne koriste širokopojasni pristup, kao i ona koja uopće ne koriste pristup Internetu.

S druge strane, poradi odabira investicijskog modela Privatni DBO, rizik potražnje za širokopojasnim uslugama nove mreže u cijelosti leži na privatnom operatoru. Njemu je u interesu da nova mreža ostvaruje dostatne prihode, te će ju stoga aktivno promovirati.

Temeljem procijenjene visine utilizacije nove mreže i broja potencijalnih korisnika (tablica 43) izračunat je korisnički potencijal prema kategorijama korisnika koji je prikazan u tablici 49. On u kategoriji privatnih korisnika iznosi 8.009 priključaka. Potencijalnih korisnika u kategoriji poslovnih i javnih korisnika na bijelim područjima obuhvata projekta ima 508. Korisnički potencijal te kategorije korisnika je 100 %-tni, odnosno u apsolutnom broju iznosi 508 priključaka pa se, dakle, zajedno s kategorijom privatnih korisnika procjenjuje ukupni korisnički potencijal koji iznosi 8.517 priključaka.

Tablica 49 prikazuje korisnički potencijal prema pojedinim kategorijama korisnika na projektnom području.

Tablica 49: Korisnički potencijal prema kategorijama korisnika.

Poslovni korisnici Privatni Javni JLS / Naselja Poduzeća / Ukupno korisnici Obrti korisnici OPG-ovi Grad Hvar 595 71 10 1 677 Brusje 137 6 2 0 145 Hvar 294 58 7 1 360 Jagodna 35 1 1 0 37 Malo Grablje 3 1 0 0 4 Milna 2 0 0 0 2 Sveta Nedjelja 50 4 0 0 54 Velo Grablje 69 0 0 0 69 Zaraće 5 1 0 0 6 Grad Komiža 321 1 2 0 324 Biševo 70 0 1 0 71 Borovik 12 0 1 0 13 Duboka 12 0 0 0 12 Komiža 63 1 0 0 64 Oključna 37 0 0 0 37

Svibanj 2019 Stranica 124 od 213

PRŠI - područje Postira

Poslovni korisnici Privatni Javni JLS / Naselja Poduzeća / Ukupno korisnici Obrti korisnici OPG-ovi Palagruža 1 0 0 0 1 Podhumlje 67 0 0 0 67 Podšpilje 3 0 0 0 3 Sveti Andrija 5 0 0 0 5 Žena Glava 51 0 0 0 51 Grad Stari Grad 698 18 22 22 760 Dol 149 1 5 1 156 Rudina 115 1 4 1 121 Selca kod Starog 1 0 0 0 1 Grada Stari Grad 361 15 13 20 409 Vrbanj 72 1 0 0 73 Grad Supetar 1.176 30 37 8 1.251 Mirca 258 2 4 2 266 Splitska 145 1 0 0 146 Supetar 772 27 33 6 838 Škrip 1 0 0 0 1 Grad Vis 609 5 10 1 625 Dračevo Polje 48 0 0 0 48 Marinje Zemlje 100 1 0 0 101 Milna 7 0 1 0 8 Plisko Polje 40 0 1 0 41 Podselje 28 0 0 0 28 Podstražje 52 0 0 0 52 Rogačić 27 0 0 0 27 Rukavac 182 1 5 0 188 Vis 125 3 3 1 132 Općina Nerežišća 38 1 2 0 41 Donji Humac 6 0 0 0 6 Nerežišća 32 1 2 0 35 Općina Bol 805 0 15 3 823 Bol 805 0 15 3 823 Općina Jelsa 1.132 60 38 9 1.239 Gdinj 228 4 0 0 232 Gromin Dolac 28 0 0 0 28 Humac 15 0 0 0 15 Ivan Dolac 5 0 0 0 5 Jelsa 224 12 15 7 258 Pitve 66 2 3 0 71 Poljica 49 0 0 0 49 Svirče 76 12 8 2 98 Vrboska 159 3 6 0 168

Svibanj 2019 Stranica 125 od 213

PRŠI - područje Postira

Poslovni korisnici Privatni Javni JLS / Naselja Poduzeća / Ukupno korisnici Obrti korisnici OPG-ovi Vrisnik 74 10 2 0 86 Zastražišće 133 6 1 0 140 Zavala 75 11 3 0 89 Općina Milna 206 0 0 0 206 Bobovišća 112 0 0 0 112 Ložišća 23 0 0 0 23 Milna 66 0 0 0 66 Podhume 5 0 0 0 5 Općina Postira 292 15 5 0 312 Dol 5 0 0 0 5 Postira 287 15 5 0 307 Općina Pučišća 81 5 0 1 87 Gornji Humac 3 0 0 0 3 Pražnica 5 0 0 0 5 Pučišća 73 5 0 1 79 Općina Selca 329 10 24 0 363 Novo Selo 82 6 1 0 89 Povlja 70 0 2 0 72 Selca 113 4 21 0 138 Sumartin 64 0 0 0 64 Općina Sućuraj 183 2 0 0 185 Bogomolje 113 0 0 0 113 Selca kod Bogomolja 31 1 0 0 32 Sućuraj 39 1 0 0 40 Općina Sutivan 426 4 53 0 483 Sutivan 426 4 53 0 483 Općina Šolta 1.118 11 11 1 1.141 Donje Selo 217 0 1 0 218 Gornje Selo 176 4 2 0 182 Grohote 43 1 1 0 45 Maslinica 57 3 0 0 60 Nečujam 238 0 3 0 241 Rogač 168 2 3 1 174 Srednje Selo 116 1 0 0 117 Stomorska 103 0 1 0 104 Ukupno projektno 8.009 233 229 46 8.517 područje

Svibanj 2019 Stranica 126 od 213

PRŠI - područje Postira

8 DEFINICIJA LOKACIJA DEMARKACIJSKIH TOČAKA PREMA AGREGACIJSKOJ MREŽI

Širokopojasna telekomunikacijska mreža sastoji se od slijedećih cjelina: • jezgrena mreža (nacionalne mreže), • agregacijska mreža (regionalne mreže), • pristupne mreže.

Jezgrena mreža je infrastrukturna okosnica telekomunikacijske mreže, te obuhvaća međusobno povezane čvorove u većim gradovima. Agregacijsku mrežu čine veze između lokalnih čvorova i jezgrene mreže, najčešće kabelske veze i manjim dijelom bežične usmjerene mreže. Pristupni dio mreže, odnosno pristupna mreža jest infrastrukturni razvod kabela od lokalnog čvora do svakog korisnika u nepokretnoj mreži, odnosno bežično radio sučelje između korisnika i baznih stanica u bežičnoj mreži.

DSL modem

DNS DHCP AAA Agrregaciijjsko sttiikallo VoIP Ettherrnett agrregaciijja VoIP DSL modem/ usmerivač DSLAM // MSAN eMaiill NTP WWW IPTV

Jezgrrenii usmerrjjevač DSL modem

Jezgrena mreža Internet DSL modem BRAS//BNG POP

DSLAM // MSAN IISP1 IISP2 Agrregaciijjsko sttiikallo Ettherrnett agrregaciijja DSL modem/ usmerivač

DSL modem

Lokalna mreža - kučna mreža Pristupna mreža Agregacijska mreža Jezgrena mreža

Slika 42: Shematski prikaz arhitekture mreže [17].

Prema ONP-u, demarkacijske točke se definiraju kao točke između pristupne i agregacijske mreže, odnosno čvora/ova agregacijske mreže u kojem/ima je moguće agregirati promet iz pristupne mreže. Nadalje, kod provedbe projekata u sklopu ONP-a, definiranje demarkacijskih točaka prema agregacijskoj mreži mora biti usklađeno s planom implementacije NP-BBI programa izgradnje agregacijske mreže [17]. Shodno tome, demarkacijske točke unutar PRŠI-ja određuju se kao točke spoja između pristupne mreže implementirane kroz projekt u sklopu ONP-a te agregacijske mreže NP-BBI programa ili agregacijske mreže trećeg operatora.

Nositelj NP-BBI programa je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI). Poduzeće Odašiljači i veze d.o.o. (OiV) je nositelj tehničke provedbe NP-BBI programa koji je, u ime i za račun RH, nadležan za tehničku provedbu NP-BBI programa, odnosno za izgradnju, održavanje i upravljanje agregacijskom infrastrukturom širokopojasnog pristupa.

Svibanj 2019 Stranica 127 od 213

PRŠI - područje Postira

Prije dodjele bespovratnih sredstava za provedbu NP-BBI programa, program mora proći postupak prijave i odobrenja velikog projekta u tijelima Europske komisije (eng. major project notification), nakon čega se pristupa projektiranju, ishođenju dozvola i gradnji agregacijske infrastrukture.

Agregacijska mreža povezuje pristupne mreže s jedne strane i jezgrene mreže s druge strane. Prema programu NP-BBI čvorovi agregacijske mreže su: • N0 – prijelazni čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između jezgrene i agregacijske mreže. Mikrolokacije prijelaznih čvorova unutar naselja bit će određene u fazi projektiranja. • N1 – agregacijski čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između agregacijske i pristupne mreže. Po jedan agregacijski čvor bit će smješten u svakom opravdanom naselju NP-BBI programa do kojeg će biti implementirana agregacijska infrastruktura. Agregacijski čvorovi će biti izgrađeni u naseljima prioritetne skupine 1. U naseljima prioritetne skupine 2 i 3, agregacijski čvorovi će biti izgrađeni ako se ta naselja nalaze na planiranim trasama za povezivanje naselja prioritetne skupine 1 ili su u blizini tih trasa. Agregacijski čvor će biti smješten u odgovarajuće infrastrukturno opremljenom kolokacijskom prostoru u kojem je operatorima omogućen pristup neosvjetljenim agregacijskim nitima preko svjetlovodnog distribucijskog razdjelnika (engl. optical distribution frames).

Planirane trase agregacijske mreže NP-BBI dijele se na: • Nove agregacijske trase – trase na kojima se planira izgradnja nove kabelske kanalizacije sa svjetlovodnim kabelom. • Postojeće trase – trase iz projekta Objedinjavanje svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske (OSI) [48] i ostale trase s dovoljno raspoloživog prostora u postojećoj kabelskoj kanalizaciji, a na kojima se planira izgraditi nova agregacijska mreža postavljanjem novog svjetlovodnog kabela.

NOP je za predmetni PRŠI od OiV zatražio inicijalni plan izgradnje agregacijske mreže, s popisom naselja iz obuhvata predmetnog PRŠI-ja u kojima se planira uspostaviti agregacijski čvor te planirane trase za povezivanje tih čvorova na kartografskoj podlozi.

Podatci o trasama i obuhvaćenim naseljima koje je OiV dostavio NOP-u za predmetni PRŠI, temelje se na planu agregacijske mreže, a prije prijave i odobrenja NP-BBI programa kao velikog projekta (major project). Tijekom postupka odobrenja velikog projekta, kao i u fazama projektiranja i izgradnje moguće su promjene obuhvata i prioriteta opravdanih naselja ili planiranih trasa. U slučaju promjene obuhvata opravdanih naselja moguće je da neka od naselja budu izostavljena. U slučaju promjene planiranih trasa moguće je da neka naselja prioriteta 2 ili 3 budu izostavljena, a neka druga naselja budu uključena. MMPI će kao nositelj NP-BBI programa uz podršku OiV te u suradnji s NOP-om odrediti prioritete izgradnje ciljanih područja NP-BBI programa, uzimajući u obzir i provedbu ONP programa. OiV će o svakoj promjeni u odnosu na dostavljene podatke u najkraćem roku obavijestiti NOP, slijedom čega će NOP obavijestiti nositelja predmetnog PRŠI-ja i/ili korisnika državne potpore.

Svibanj 2019 Stranica 128 od 213

PRŠI - područje Postira

OiV se vezano za upit o inicijalnom planu izgradnje agregacijske mreže očitovao kako slijedi.

Na području obuhvata predmetnog PRŠI-ja kroz NP-BBI program planira se izgraditi agregacijska infrastruktura (pasivna svjetlovodna infrastruktura) kako prikazuje slika 43.

Slika 43: Prikaz planirane agregacijske infrastrukture na projektnom području.

Za predmetni PRŠI predviđena je uspostava N0 čvora Split. Tablica 50 prikazuje planirane agregacijske čvorove.

Tablica 50: Lokacije agregacijskih čvorova temeljem NP-BBI programa [17].

Šifra naselja Prioritetna Br. JLS (grad, općina) Naselje [DZS] skupina 1 Bol Bol 3956 1 2 Hvar Hvar 24309 1 3 Hvar Milna 41092 2 4 Hvar Zaraće 72630 2 5 Jelsa Gdinj 17647 2

Svibanj 2019 Stranica 129 od 213

PRŠI - područje Postira

Šifra naselja Prioritetna Br. JLS (grad, općina) Naselje [DZS] skupina 6 Jelsa Humac 24236 2 7 Jelsa Jelsa 26212 1 8 Jelsa Pitve 48232 2 9 Jelsa Poljica 50458 2 10 Jelsa Svirče 62502 2 11 Jelsa Vrisnik 71072 2 12 Jelsa Zastražišće 72729 2 13 Komiža Komiža 29807 1 14 Komiža Podhumlje 49301 2 15 Komiža Podšpilje 49735 2 16 Milna Bobovišća 3603 2 17 Milna Ložišća 36285 2 18 Milna Milna 41106 1 19 Nerežišća Nerežišća 42986 1 20 Postira Postira 50881 1 21 Pučišća Gornji Humac 20583 2 22 Pučišća Pražnica 51357 2 23 Pučišća Pučišća 52795 1 24 Selca Selca 56901 1 25 Stari Grad Dol 11363 2 26 Stari Grad Selca kod Starog Grada 56928 2 27 Stari Grad Stari Grad 60160 1 28 Stari Grad Vrbanj 70548 2 29 Sućuraj Bogomolje 3808 2 30 Sućuraj Selca kod Bogomolja 56910 2 31 Sućuraj Sućuraj 61352 1 32 Supetar Mirca 41246 2 33 Supetar Splitska 59218 2 34 Supetar Supetar 61573 1 35 Sutivan Sutivan 61719 1 36 Šolta Gornje Selo 20109 2 37 Šolta Grohote 22829 1 38 Vis Dračevo Polje 14303 2 39 Vis Marinje Zemlje 39381 2

Svibanj 2019 Stranica 130 od 213

PRŠI - područje Postira

Šifra naselja Prioritetna Br. JLS (grad, općina) Naselje [DZS] skupina 40 Vis Plisko Polje 48585 2 41 Vis Podselje 49603 2 42 Vis Vis 69370 1

Sukladno ONP-u, operatori elektroničkih komunikacija zainteresirani za sudjelovanje u projektu su također pozvani na predlaganje lokacija demarkacijskih točaka tijekom javne rasprave za predmetni projekt. Predložene lokacije na razini naselja prikazane su u tablici 51.

Tablica 51: Lokacije demarkacijskih točaka predložene od strane operatora elektroničkih komunikacija.

Operator JLS Naselje / Adresa Grad Vis Vis Općina Jelsa Jelsa A1 d.o.o. Općina Postria Postira Općina Sućuraj Sućuraj Općina Šolta Grohote Grad Hvar Hvar, Obala Riva 19 Grad Stari Grad Stari Grad, Ulica braće Biancini 2 Općina Bol Bol, Uz pijacu 5 Gdinj, Gdinj bb Jelsa, Strossmayerovo šet. bb Općina Jelsa Zastražišće, Zastražišće bb Zavala, Zavala bb Općina Milna Milna, Milna bb HT d.d. Općina Nerežišča Nerežišća, Nerežišća bb Općina Postria Postira, Postira bb Općina Pučišća Pučišća, Pučišća bb Općina Selca Selca, Selačkih iseljenika bb Općina Sućuraj Sućuraj, Sućuraj bb Grohote, Grohote bb Općina Šolta Stomorska, Stomorska bb Grad Supetar Supetar, Vačića 13 Grad Vis Vis, Obala sv. Jurja 25

Izabrani operator u svojstvu korisnika državne potpore za izgradnju pristupne mreže temeljem ONP-a, u sklopu projekta preuzima sljedeće obveze:

Svibanj 2019 Stranica 131 od 213

PRŠI - područje Postira

• Za predmetni PRŠI optimalno planirati jedan ili više čvorova pristupne mreže, koji će ujedno biti i demarkacijske točke, na način da se mora moći pristupiti svim korisnicima u obuhvatu PRŠI-ja. • Ukoliko se planirani pristupni čvor nalazi u istom naselju u kojem je i planirani NP-BBI agregacijski čvor, s nositeljm tehničke provedbe programa NP-BBI (OiV) u fazi projektiranja i izgradnje usuglasiti uvjete i odgovornosti kako bi se osiguralo smještanje oba navedena čvora na istu mikrolokaciju. Pri tome korisnik državne potpore treba osigurati transparentne informacije o lokaciji svog pristupnog čvora, a OiV specificirati svoje potrebe koje mora zadovoljavati agregacijski čvor (ukupna kvadratura, procjene vezane uz smještaj aktivne opreme operatora koji će kolocirati u agregacijskom čvoru i sl.). • U koordinaciji s OiV-om osigurati transparentno planiranje i gradnju novih ili proširenje postojećih trasa/kapaciteta kabelske kanalizacije na području obuhvata projekta kako bi strana koja prva gradi kabelsku kanalizaciju, na zajedničkim dijelovima trase osigurala dostatan kapacitet i za potrebe druge strane.

Navedeni postupak usuglašavanja o određivanju točnog položaja (mikrolokacija) agregacijskih čvorova temelji se na smjernicama definiranim NP-BBI programom o načinu odabira lokacija NP-BBI čvorova15: • Čvorovi će se smjestiti u zatvorene prostore (engl. indoor), gdje god to bude moguće. • Agregacijski čvorovi bit će smješteni u postojećim čvorovima pristupne mreže s dostatnim raspoloživim kolokacijskim prostorom, ako će takvi čvorovi također služiti i kao NGA mrežni čvorovi (tj. takvi čvorovi bit će definirani kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenim u okviru ONP-a). • Agregacijski čvorovi bit će smješteni u nove NGA mrežne čvorove s dostatnim raspoloživim kolokacijskim prostorom (pod pretpostavkom da takvi NGA čvorovi budu definirani kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenim u okviru ONP- a). • Agregacijski čvorovi bit će smješteni u blizini postojećih čvorova pristupnih mreža ili čvorova nove NGA mreže, definiranih kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenima u okviru ONP-a (vidi prethodne b) i c) slučajeve), u slučaju da neće biti tehnički moguće zaključiti neosvijetljene niti NP-BBI programa u ovim pristupnim čvorovima i/ili u slučaju da neće biti dovoljno kolokacijskog prostora na raspolaganju u ovim pristupnim čvorovima (u ovom će se slučaju kolokacijski prostor izgraditi u okviru NP-BBI programa). • Ako neće biti moguće smjestiti agregacijske čvorove u postojeće ili nove pristupne čvorove, ili u njihovoj blizini; ili ako neće biti moguće odrediti demarkacijsku točku za određena opravdana naselja, npr. zbog toga što povezani NGA projekt(i) neće biti pokrenuti u ovim opravdanim naseljima, agregacijski čvorovi će se smjestiti u središtima naselja, kako bi se osigurali optimalni tehnički preduvjeti za pokrivanje svih krajnjih korisnika u NGA mrežama koje će se izgraditi u određenim naselju – u ovom slučaju će se nastojati agregacijske čvorove smjestiti u prostore u javnom vlasništvu.

15 Poglavlje 2.1. NP-BBI programa.

Svibanj 2019 Stranica 132 od 213

PRŠI - područje Postira

9 POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA KOJA MOŽE BITI ISKORIŠTENA U PROJEKTU

9.1 Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija

Širokopojasne mreže grade se uz odgovarajuću infrastrukturu i infrastrukturne objekte za razvod i prihvat medija, te smještaj prateće aktivne opreme. U tom kontekstu razlikujemo: • Kabelska kanalizacija (distributivna telekomunikacijska kanalizacija - DTK) je podzemna mreža cijevi i bunara za razvod (svjetlovodnih niti, koaksijalnih kabela, bakrenih parica). • Nadzemna mreža je mreža stupova o koje su ovješeni kabeli (svjetlovodnih niti, koaksijalnih kabela, bakrenih parica). Gradnja je dozvoljena samo u ruralnim područjima. Nedostaci su: povećana osjetljivost na atmosferske utjecaje (padaline, vjetar, elektrostatička pražnjenja) i kraći životni vijek u odnosu na podzemnu mrežu. • Kabineti (ulični i vanjski) služe kao lokacije pasivnog prospajanja kabela u pristupnoj mreži. U njih se smještaju i pasivni razdjelnici kod FTTH P2MP tehnologija, te aktivna oprema u VDSL (FTTC) i kabelskim mrežama. • Lokalni čvor je sučelje između pristupne i agregacijske mreže (fizički prihvat pristupne mreže, te smještaj aktivne opreme za agregaciju prometa iz pristupne mreže i usmjeravanje prometa prema agregacijskoj mreži). Najčešće odgovara lokaciji lokalne telefonske centrale (funkcijska lokacija). • Antenski stup ima primopredajnu radiofrekvencijsku funkciju u pristupnom dijelu bežičnih mreža. Bazna stanica (logičko mjesto s nadzorom primopredajnih funkcija u pristupnom djelu bežičnih mreža) uobičajeno se fizički nalazi uz lokaciju antenskog stupa. Infrastrukturni i regulatorni zahtjevi pojedinih širokopojasnih tehnologija prema ONP-u prikazani su u tablici 52.

Tablica 52: Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija [11].

Potrebni infrastrukturni Tehnologija Medij pristupne mreže Regulatorne dozvole objekti • Kabelska • Bakrene parice kanalizacija i/ili (u završnom segmentu), nadzemna mreža, VDSL (FTTC) - • svjetlovodna vlakna (u • (ulični) kabineti, dovodu). • prostor lokalnog čvora.

Svibanj 2019 Stranica 133 od 213

PRŠI - područje Postira

Potrebni infrastrukturni Tehnologija Medij pristupne mreže Regulatorne dozvole objekti • Kabelska kanalizacija i/ili nadzemna mreža, • prostor FTTH P2MP • Svjetlovodna vlakna. distribucijskog - čvora, • prostor lokalnog čvora. • Kabelska kanalizacija i/ili nadzemna mreža, • prostor FTTH P2P • Svjetlovodna vlakna. distribucijskog - čvora, • prostor lokalnog čvora.

Kabelski • Kabelska pristup • Koaksijalni kabeli, kanalizacija i/ili - (DOCSIS, • svjetlovodna vlakna. nadzemna mreža, HFC) • prostor HFC čvora. Dozvola za upotrebu • Radiofrekvencijski LTE (4G) • Antenski stupovi. radiofrekvencijskog spektar. spektra.

9.2 Iskorištavanje postojeće infrastrukture

Postojeća infrastruktura definirana u Pravilniku o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme [35], koja je relevantna za izgradnju NGA širokopojasne mreže obuhvaća: • kabelsku kanalizaciju, • antenske stupove i • sve ostale zatvorene prostore, koji mogu poslužiti kao lokalni čvorovi novoizgrađenih mreža.

Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina [38] propisuje mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina koje se odnose na pristup i zajedničko korištenje postojeće fizičke infrastrukture. Zakon mrežne operatore i fizičku infrastrukturu definira na slijedeći način: • "mrežni operator: operator javne komunikacijske mreže te druga pravna osoba koja daje na korištenje fizičku infrastrukturu koja je namijenjena pružanju usluga proizvodnje, prijenosa ili distribucije plina, električne energije, uključujući javnu rasvjetu, i toplinske energije te usluga proizvodnje, prijenosa ili distribucije vode, uključujući ispuštanje ili pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacije i sustave odvodnje, kao i

Svibanj 2019 Stranica 134 od 213

PRŠI - područje Postira

upravitelj fizičke infrastrukture koja je namijenjena odvijanju željezničkog, cestovnog, riječnog, pomorskog i zračnog prometa", • "fizička infrastruktura: bilo koji sastavni dio mreže namijenjen za smještanje drugih sastavnica mreže, pri čemu sam ne postaje aktivna sastavnica mreže, kao što su cijevi, stupovi, vodovi, nadzorne sobe, zdenci, ormarići, zgrade ili ulazi u zgrade, antenske instalacije, antenski tornjevi, stupovi i prihvati. Kabeli, uključujući svjetlovodne niti koje se ne koriste, kao i sastavnice mreže koje se koriste za opskrbu vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju ne čine fizičku infrastrukturu u smislu ovoga Zakona".

Poradi nedostupnosti katastra gospodarske javne infrastrukture putem geoinformacijske baze unutar Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (www.nipp.hr), tijekom pripreme nacrta PRŠI neposredno je ispitano postojanje infrastrukture u javnom vlasništvu, sukladne ONP-u i navedenoj legislativi, a koju bi bilo moguće koristiti u okviru projekta.

Ispitivanje je izvršeno na način da su upiti o slobodnim kapacitetima postojeće infrastrukture u javnom vlasništvu poslani svim JLS-ovima koji su obuhvaćeni projektom, te slijedećim mrežnim operatorima: • Hvarski vodovod d.o.o., Radičina bb, 21465 Jelsa, • Vodovod i odvodnja otoka Visa d.o.o., Riva Sv. Mikule 38, 21485 Komiža, • Vodovod Brač d.o.o., Mladena Vodanovića 23, 21400 Supetar, • Vodovod i kanalizacija d.o.o., Biokovska 3, 21000 Split. Temeljem odgovora zaprimljenih od JLS-ova i mrežnih operatora, utvrđeno je da na području provođenja projekta postoje slobodni kapaciteti infrastrukture u javnom vlasništvu, a koje je moguće koristiti u okviru projekta. Slobodni kapaciteti su opisani u nastavku.

Javno poduzeće Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa u svojem vlasništvu posjeduje cijevi na području Općine Jelsa, Grada Starog Grada i Općine Sućuraj, koje su ugrađene u prometnice prilikom izvođenja kanalizacijskih obalnih kolektora. Predviđene su za povezivanje crpnih stanica optičkim kabelom. Cijevi su PEHD 50 mm, 4 bara. Ukopane su na dubinu od 60 cm. U slučaju ustupanja istih na korištenje u vidu zakupa, uvjet je osiguravanje optičke veze Hvarskom vodovodu d.o.o. Jelsa za potrebe kanalizacije. Trase su prikazane na slikama 44, 45 i 46.

Svibanj 2019 Stranica 135 od 213

PRŠI - područje Postira

Slika 44: Trase cijevi u vlasništvu poduzeća Hvarski vodovod d.o.o. na području Općine Jelsa.

Slika 45: Trase cijevi u vlasništvu poduzeća Hvarski vodovod d.o.o. na području Grada Starog Grada.

Svibanj 2019 Stranica 136 od 213

PRŠI - područje Postira

Slika 46: Trase cijevi u vlasništvu poduzeća Hvarski vodovod d.o.o. na području Općine Sućuraj.

Pod mrežnim operatorima podrazumijevaju se i telekomunikacijski operatori, od kojih su tijekom javne rasprave zatraženi podatci o raspoloživoj elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi koju posjeduju ili kontroliraju na području obuhvata projekta.

Prikupljeni podatci su dostavljeni NOP-u prilikom provjere konačne verzije PRŠI-ja, dok zbog oznake stroge povjerljivosti nisu dostupni za javnu objavu.

Neovisno o tome, a sukladno Smjernicama za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža [29], telekomunikacijski operatori su dužni dostaviti drugim investitorima, koji su tijekom javne rasprave iskazali interes za sudjelovanjem u projektu, sve relevantne podatke o svojoj infrastrukturi (trase, kapaciteti, raspoloživost slobodnog prostora postojeće infrastrukture) za prostorni obuhvat ovog PRŠI. Navedene podatke trebaju dostaviti dovoljno rano kako bi svi ponuditelji informacije o raspoloživoj infrastrukturi mogli uzeti u obzir prilikom izrade svojih ponuda.

Svibanj 2019 Stranica 137 od 213

PRŠI - područje Postira

10 DEFINIRANJE INVESTICIJSKOG MODELA, ZAJEDNO S OBRAZLOŽENJEM ODABIRA

Studija odabira najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa resornog ministarstva [30] obrađuje prednosti i nedostatke različitih investicijskih modela provedbe projekata poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture. Modeli se međusobno razlikuju s obzirom na investicijske udjele tijela javnih vlasti, odgovornosti za projektiranje i izgradnju mreže, te kasniji operativni rad i održavanje mreže.

S obzirom na administrativne i operativne kapacitete te strateške potrebe obuhvaćenog područja, pokrivenost širokopojasnom infrastrukturom, broj potencijalnih korisnika, minimalnu razinu širokopojasnog pristupa (40 Mbit/s u smjeru prema korisniku, 5 Mbit u smjeru od korisnika), te posebno uzimajući u obzir princip ne predodređenosti infrastrukturnih i tehnoloških rješenja, na projektnom području je najvjerojatnija implementacija investicijskih modela, prikazanih na slici 47.

Model B

Javni DBO (design, build, operate) model

Model A Model C

Privatni DBO (design, Kombinirani javno- build, operate) model privatni model (JPP)

Mogući investicijski modeli izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području

Slika 47: Mogući investicijski modeli na projektnom području.

Pored navedenih osnovnih investicijskih modela (privatni DBO, javni DBO i JPP), u praksi poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture u državama EU pojavljuju se i kombinacije modela: • Model odozdo prema gore (engl. bottom-up): predviđa inicijativu krajnjih korisnika koji se samostalno organiziraju s ciljem izgradnje širokopojasne infrastrukture. Pri tome korisnici ulažu svoja sredstva, rad, zemljište, itd., te mogu pridobiti i eventualna javna sredstva. Takav model je primjenljiv za manja geografska područja sa snažno

Svibanj 2019 Stranica 138 od 213

PRŠI - područje Postira

povezanom lokalnom zajednicom. Uobičajeno je da se za provedbu projekta odabire i privatni telekomunikacijski operator koji posjeduje potrebno tehničko znanje i iskustvo, a može nuditi usluge. Tijela javnih vlasti nisu uključena u provedbu, stoga infrastruktura ostaje u vlasništvu krajnjih korisnika, a model ima većinu karakteristika privatnog DBO modela. • Model vanjskih usluga (engl. outsourcing): predviđa sklapanje ugovora između javnog tijela i operatora za planiranje, izgradnju i upravljanje širokopojasnom infrastrukturom na određeno vremensko razdoblje, pri čemu izgrađena infrastruktura ostaje u javnom vlasništvu. Model vanjskih usluga posjeduje karakteristike ugovornog JPP, a isto tako se može kombinirati i u kasnijim fazama javnog DBO modela (npr. nakon izgradnje se odabere pružatelj usluga za održavanje mreže). Model je primjenjiv za projekte izgradnje širokopojasne infrastrukture na većim zemljopisnim područjima. • Model zajedničkog ulaganja (engl. joint venture): javni i privatni partner dijele vlasništvo nad izgrađenom infrastrukturom i to razmjerno sredstvima koja su uložili u projekt. Privatni partner u pravilu preuzima izgradnju i upravljanje. Model je primjenjiv u slučajevima u kojima su oba sektora spremna zajednički snositi sve rizike projekta. Model zajedničkog ulaganja posjeduje karakteristike statutarnog JPP, a do sada se još nije šire primjenjivao u praksi u državama EU-a.

Poradi primjerenosti za izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području, u daljnju analizu su uključena osnovna tri investicijska modela koji se opisuju u nastavku. Sva tri modela omogućavaju doseg zadanih ciljeva projekta.

10.1 Model A: Privatni DBO model

JLS-ovi ne posjeduju dostatno znanje i kapacitete za provedbu potrebnih aktivnosti na projektiranju, izgradnji i održavanju mreže (engl. design, build and operate - DBO) pa je ekonomski racionalnije osloniti se na znanje, iskustvo i postojeću mrežnu infrastrukturu privatnih partnera, odnosno telekomunikacijskih operatora.

U privatnom DBO modelu ili modelu A privatni partner preuzima zadatak planiranja, izgradnje i upravljanja širokopojasnom infrastrukturom, pri čemu izgrađena infrastruktura ostaje u njegovom trajnom vlasništvu. Kod dodjela sredstava državnih potpora za izgradnju širokopojasne infrastrukture u takvom investicijskom modelu posebno je bitno da prednost, koja se daje pojedinačnom operatoru, ne ugrožava kompetitivnost operatora na tržištu elektroničkih komunikacija, a koja mora biti osigurana kroz relevantne veleprodajne točke pristupa mreži. Isto tako, karakteristično za ovaj model je da sredstva državnih potpora nikada ne pokrivaju puni iznos potrebnih investicija, stoga operator sudjeluje u investiciji djelomično i s vlastitim sredstvima. Dodjelom potpora, javne vlasti zadržavaju mogućnost nadzora nad provođenjem projekta, prvenstveno u smislu dosega društvenih koristi projekta i kvalitete ponuđenih usluga za krajnje korisnike (npr. pokrivenost mrežnom infrastrukturom ili razina pruženih usluga).

Isplativost ulaganja indicira se kroz iznos potpore koju je odabrani operator zatražio u postupku pred-odabira [47], a u kojem se vrednuje i iznos vlastitih sredstava koje je operator

Svibanj 2019 Stranica 139 od 213

PRŠI - područje Postira

spreman uložiti u izgradnju mreže. Vrijednost potpora varira ovisno o demografskoj i zemljopisnoj veličini naselja, stanju postojeće infrastrukture, reljefnim karakteristikama područja, izboru infrastrukturnog rješenja i slično (s ciljem osiguravanja potrebne razine pristupa na određenim područjima uz najmanja ulaganja). Rizik potražnje korisnika i odgovornost za financijsku isplativost projekta potpuno preuzima privatni operator.

10.2 Model B: Javni DBO model

Odgovornost za projektiranje, izgradnju i upravljanje mrežom u ovom modelu preuzima tijelo javne vlasti (javni DBO model ili model B). Kod ovog modela predviđen je samostalni angažman tijela javne vlasti i javno financiranje takvih projekata u 100 %-tnom iznosu. Budući da model zahtjeva značajno veće administrativne, organizacijske i financijske kapacitete u tijelima JRS/JLS-a, te isti nose sve rizike uspješne provedbe projekta (dostatna potražnja za uslugama, koja osigurava financijsku održivost projekta), potrebno je provesti detaljniju poslovnu analizu iz koje su vidljivi razlozi koji uvjetuju odabir modela B.

U slučaju potrebe angažiranja specijaliziranih privatnih poduzeća unutar modela B za pojedine aktivnosti projektiranja, izgradnje ili upravljanja mrežom, nositelji projekta su se dužni pridržavati relevantnih propisa iz javne nabave, a privatna poduzeća nemaju pravo prikupljanja naknada od krajnjih korisnika mreže. Operator koji upravlja javnom mrežom dužan je poslovati isključivo po veleprodajnom poslovnom modelu i nuditi usluge pristupa mreži svim zainteresiranim operatorima pod jednakim uvjetima.

Tijela javne vlasti u modelu B ne smiju svoje poslovne aktivnosti oko širokopojasnih mreža širiti na ostala komercijalno isplativa područja izvan prostornog obuhvata projekta. Isto tako aktivnosti oko izgradnje, upravljanja i/ili održavanja mrežom u modelu B ne smiju donositi dobit, odnosno svi ostvareni prihodi ne smiju premašiti troškove upravljanja i održavanja mreže.

Odsutnost privatnih sredstava kod ulaganja u razvoj mreže i korištenje postojećom infrastrukturom predstavlja glavnu slabost modela, jer onemogućava učinkoviti razvoj mreža većih dimenzija i kontinuiranu upotrebu najsuvremenijih tehnoloških rješenja, čime se smanjuju i potencijalne koristi za konačne korisnike.

10.3 Model C: Kombinirani javno-privatni model (JPP)

Kombinirani javno-privatni model općenito kombinira pojedinačne prednosti investicijskih modela A i B, u kojem se odgovornost za izgradnju i/ili upravljanje širokopojasnom infrastrukturom raspodjeljuje između tijela javne vlasti (JRS/JLS-a) i privatnih partnera (operatora).

U ovom modelu privatni partner uobičajeno preuzima odgovornost za projektiranje, izgradnju, upravljanje i održavanje mreže, te dijelom i financira izgradnju mreže, dok javni osigurava financiranje djela mreže kroz državne potpore. Izgrađena mreža se, nakon proteka razdoblja trajanja ugovora, vraća na raspolaganje i ostaje u trajnom javnom vlasništvu, što predstavlja

Svibanj 2019 Stranica 140 od 213

PRŠI - područje Postira

prednost u odnosu na investicijski model A. Prednosti u odnosu na model B svode se na manje investicijske troškove (zbog participacije privatnog partnera), te potrebu za manjim operativnim kapacitetima JRS/JLS-a uključenih u izgradnju, upravljanje i održavanje mreže. Slično kao i kod modela B, obveze vezane uz otvorenost mreže i nesudjelovanje na maloprodajnom tržištu vrijede i u modelu C za operatora - privatnog partnera u JPP projektu koji upravlja mrežom.

Model C (JPP) je prikladan za primjenu ako su, dugoročno, ukupni životni troškovi vezani uz izvedbu projekta manji od troškova izvedbe projekta po modelu B (tradicionalni način). Zbog toga potrebno je provesti sličnu detaljniju poslovnu analizu kao i kod odabira modela B, te izraditi komparator javnih troškova (PSC) koji izračunava vrijednost za novac modela C nasuprot modelu B.

Prilikom odabira modela C, predviđaju se nešto niži investicijski troškovi (prvenstveno zbog privatnih ulaganja), te niži operativni troškovi (zbog jeftinijeg održavanja i veće kontrole nad troškovima). Preporučeno je da JRS/JLS-ovi kao javni partneri u JPP-u i NP-i u modelu C, u svim slučajevima rizik raspoloživosti izgrađene mreže i rizik potražnje prenesu na privatnog partnera. Preuzimanje rizika potražnje od strane javnog partnera može dugoročno rezultirati prevelikim financijskim obvezama za JRS/JLS-e u slučaju slabije potražnje za uslugama. Primjer raspodjele rizika između javnog i privatnog partnera u modelu C vidljiv je iz matrice alokacije rizika u tablici 53.

Tablica 53: Matrica alokacije rizika.

Rizik Javni Privatni Podijeljeni Pogreške u projektiranju x Povećanje troškova izgradnje x Kašnjenje završetka izgradnje x Zastarjevanje tehnološke opreme x Povećanje operativnih troškova x Manja potražnja od očekivane x Povećanje cijene usluga x Smanjenje izvora financiranja x Povećanje kamatne stope x Zastoji kod plaćanja računa x Promjena relevantnih zakona x Nedobivanje raznih dozvola x Protivljenje javnosti x

Svibanj 2019 Stranica 141 od 213

PRŠI - područje Postira

10.4 Odabir investicijskog modela

Pomoću pojednostavljene financijske analize moguće je uspoređivati različite investicijske modele. Iako postoje razlike u primjerenosti upotrebe pojedinih tehnoloških rješenja u pojedinom investicijskom modelu, poradi što veće objektivnosti usporedbe u analizu su uključene tehnologije FTTC i FTTH P2P (iako se može, zbog sličnih značajki i identične raspodjele rizika, s velikom vjerojatnošću ustvrditi da bi se i kod ostalih tehnologija dobile slične razlike u rezultatima).

U tablicama 54 i 55 su prikazani rezultati izrađenih financijskih analiza za investicijske modele A, B i C.

Tablica 54: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (VDSL (FTTC)).

VDSL (FTTC) Financijski elementi A B C Diskontna stopa16 8,73% 8,73% 8,73% Diskontirani investicijski troškovi (u kn) 36.324.451 38.226.762 37.184.250 Diskontirani operativni troškovi (u kn) 26.367.498 27.387.921 26.821.019 Diskontirani prihodi (u kn) 39.755.816 38.605.376 38.804.712 Diskontirani rizici (u kn) 0 3.218.587 1.721.944 Neto sadašnja vrijednost (u kn) -22.936.133 -30.227.894 -26.922.502

Tablica 55: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (FTTH P2P).

FTTH P2P Financijski elementi A B C Diskontna stopa16 8,73% 8,73% 8,73% Diskontirani investicijski troškovi (u kn) 109.104.201 114.414.303 112.235.492 Diskontirani operativni troškovi (u kn) 11.326.952 11.828.736 11.640.596 Diskontirani prihodi (u kn) 52.953.245 49.392.076 52.303.117 Diskontirani rizici (u kn) 0 5.370.791 1.712.745 Neto sadašnja vrijednost (u kn) -67.477.909 -82.221.754 -73.285.716

S obzirom na predstavljene značajke područja jedinica lokalne samouprave, pojedinih tehnologija i investicijskih modela, može se ustvrditi da na odabir optimalnog investicijskog modela za izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području, pored financijskih,

16 Sukladno Odluci o stopi povrata uloženog kapitala za nepokretnu mrežu u RH [14], primijenjena je diskontna stopa 8,73 %.

Svibanj 2019 Stranica 142 od 213

PRŠI - područje Postira

bitno utječu i brojni drugi kriteriji. Poradi toga je izrađena i multikriterijska analiza pomoću koje je zaključen konačni odabir investicijskog modela.

Tablica 56 prikazuje analizu koja uključuje financijske i nefinancijske kriterije, te tako daje uvid u ekonomsku učinkovitost pojedinog investicijskog modela. Vrijednošću svakog kriterija ocijenjen je utjecaj pojedinog investicijskog modela na izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području (svaki kriterij može poprimiti vrijednosti od 1 do 5, pri čemu vrijednost kriterija 5 znači da odabir dotičnog modela ima najveći mogući pozitivan utjecaj na izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području). Važnost kriterija za projekt širokopojasne infrastrukture na obuhvaćenom području određena je ponderima, a optimalni investicijski model je onaj koji ima najveći ukupni broj bodova.

Tablica 56: Multikriterijska analiza investicijskih modela.

Kombinirani javno- Privatni DBO model Javni DBO model privatni model (JPP) Kriterij Vrijednost Vrijednost Vrijednost Ponder Ukupno Ponder Ukupno Ponder Ukupno kriterija kriterija kriterija

Vrijednost 0,05 5,00 0,25 0,05 3,00 0,15 0,05 4,00 0,20 investicije Operativni troškovi i 0,05 5,00 0,25 0,05 1,00 0,05 0,05 4,00 0,20 prihodi Potrebna 0,15 5,00 0,75 0,15 1,00 0,15 0,15 4,00 0,60 javna sredstva Optimalni prostorni 0,05 5,00 0,25 0,05 3,00 0,15 0,05 4,00 0,20 obuhvat Prikladnost s obzirom na 0,10 4,00 0,40 0,10 3,00 0,30 0,10 3,00 0,30 značajke područja Angažiranost 0,10 5,00 0,50 0,10 1,00 0,10 0,10 4,00 0,40 javnog sektora Prijenos rizika na privatni 0,05 5,00 0,25 0,05 1,00 0,05 0,05 3,00 0,15 sektor Vlasništvo / kontrola nad 0,15 1,00 0,15 0,15 5,00 0,75 0,15 4,00 0,60 infrastrukturom Korištenje postojeće 0,10 4,00 0,40 0,10 3,00 0,30 0,10 5,00 0,50 infrastrukture Brzina izgradnje 0,05 5,00 0,25 0,05 4,00 0,20 0,05 4,00 0,20 mreže Kombiniranje različitih 0,05 5,00 0,25 0,05 1,00 0,05 0,05 3,00 0,15 tehnologija Uvođenje 0,05 5,00 0,25 0,05 2,00 0,10 0,05 4,00 0,20 inovacija

Svibanj 2019 Stranica 143 od 213

PRŠI - područje Postira

Kombinirani javno- Privatni DBO model Javni DBO model privatni model (JPP) Kriterij Vrijednost Vrijednost Vrijednost Ponder Ukupno Ponder Ukupno Ponder Ukupno kriterija kriterija kriterija

Količina javnih 0,05 1,00 0,05 0,05 5,00 0,25 0,05 4,00 0,20 koristi Ukupno 1,00 - 4,00 1,00 - 2,60 1,00 - 3,90

Iz tablice 56 je razvidno da na projektnom području najviše ekonomskih koristi donosi izgradnja širokopojasne infrastrukture uz primjenu privatnog DBO investicijskog modela. S obzirom na odabir modela A, financijske projekcije u poglavljima 15 i 16, kao i detaljne poslovne analize prikazane u prilogu 2, odnose se na primjenu tog modela.

Svibanj 2019 Stranica 144 od 213

PRŠI - područje Postira

11 SPECIFIKACIJA ZAHTJEVA MINIMALNE RAZINE PRUŽENIH MALOPRODAJNIH USLUGA U POGLEDU KVALITETE I CIJENA

Budući da je ponuda maloprodajnih usluga od strane operatora najviše ovisna o veleprodajnim uvjetima pristupa mreži, operator otvorene mreže u projektu mora prilagoditi strukturu veleprodajnih usluga specificiranim zahtjevima ponude maloprodajnih usluga.

Kao što je definirano u članku 35. Zakona o elektroničkim komunikacijama [31], maloprodajne usluge moraju biti dostupne svim krajnjim korisnicima po pristupačnoj cijeni, uz uvažavanje načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, te uz što manje narušavanje tržišnog natjecanja, dok struktura maloprodajnih paketa treba biti usporediva sa strukturom maloprodajnih paketa putem najzastupljenijeg mrežnog rješenja na tržištu, prilagođena lokalnim prilikama, te potrebama privatnih, poslovnih i javnih korisnika.

11.1 Zahtjev minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u pogledu kvalitete i cijena u izgrađenoj NGA mreži

Specifikacija minimalne razine maloprodajnih usluga definira se temeljem minimalnih ciljanih razina usluga širokopojasnog pristupa koje moraju biti ispunjene projektom da bi se postigao značajan iskorak, temeljem postojeće strukture maloprodajnih paketa u NGA neproblematičnim sivim i crnim područjima, ali i strukture paketa najzastupljenijeg mrežnog rješenja na tržištu RH.

Pristupna NGA mreža izgrađena u projektu morati će omogućavati uporabu višestrukih tehnologija s podrškom kvalitete usluge u kojoj su funkcije neovisne o transportnim tehnologijama (IP mreža), omogućavati neometani korisnički pristup mrežama i alternativnim pružateljima usluga (žična, bežična i svjetlovodna pristupna mreža), te podržavati neograničenu pokretljivost koja omogućuje konzistentno i sveprisutno pružanje usluga (stacionarno, nomadsko i pokretno komuniciranje).

Slijedeći ciljeve Digitalne agende za Europu u pogledu stvaranja jedinstvenog europskog digitalnog tržišta koje će brzim i ultrabrzim internetskim vezama i interoperabilnim aplikacijama donositi trajne gospodarske i društvene koristi, ostvarivanje osnovnog cilja projekta (poglavlje 2.3) postići će se izgradnjom mreže koja minimalno mora: • omogućavati 3D usluge (telefon, Internet, TV), • koristiti skalabilne tehnologije okrenute budućnosti, • povećavati kvalitetu digitalnih usluga uvođenjem naprednih usluga temeljenih na internetskom protokolu (video na zahtjev, HDTV i sl.), • smanjivati troškove održavanja. Obzirom na sve navedeno, te temeljem Benchmarking analize sažeto prikazane u tablici 57, u tablici 58 su navedene minimalne brzine pristupa i okvirne maloprodajne cijene paketa, koje u projektu izgrađena mreža mora moći pružati pojedinim kategorijama korisnika.

Svibanj 2019 Stranica 145 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 57: Prosjek kvalitete i cijena u sadašnjim mrežama.

Sadašnje mreže Prosječan paket 3D usluga Prosječna cijena u kn Usluga (PDV uključen) TV 80 programa Telefon Neograničeno u fiksnoj mreži 340,00 Internet 10/5 Mbit/s Napredne usluge /

Tablica 58: Minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u NGA mreži.

Privatni korisnici Gospodarski subjekti Javni korisnici

Paket 3D

usluga Karakteristike Karakteristike Karakteristike

(PDVuklj.)

u kn u (PDV uklj)

u kn u kn u (PDV uklj.)

Prosječnacijena Prosječnacijena Prosječnacijena

Brzina 40 Mbit/s 40 Mbit/s 100 Mbit/s TV 80+ programa 80+ programa 80+ programa Neograničeno u Neograničeno u Neograničeno u Telefon 280,00 280,00 280,00 fiksnoj mreži fiksnoj mreži fiksnoj mreži Video na Video na Video na Napredne zahtjev, HDTV i zahtjev, HDTV i zahtjev, HDTV i usluge sl. sl. sl.

Svibanj 2019 Stranica 146 od 213

PRŠI - područje Postira

12 SPECIFIKACIJA PODRŽANIH VELEPRODAJNIH USLUGA TE PRAVILA ODREĐIVANJA I NADZORA VELEPRODAJNIH NAKNADA I UVJETA PRISTUPA IZGRAĐENOJ MREŽI

S obzirom da će se širokopojasne mreže u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja graditi uz državnu potporu, u projektu se mora osigurati ravnopravni veleprodajni pristup širokopojasnoj infrastrukturi za sve operatore koji su prisutni na tržištu i koji zatraže takav pristup. Isto tako, krajnjim korisnicima se mora omogućiti mogućnost izbora više pružatelja širokopojasnih usluga.

Veleprodajni uvjeti pristupa odnose se na novoizgrađenu infrastrukturu u projektu, na postojeću infrastrukturu koja se koristi u projektu, te na sve ostale dijelove mreže koji su povezani s novoizgrađenom ili postojećom infrastrukturom u projektu, a koji su funkcionalno nužni za pružanje zahtijevanih veleprodajnih usluga. U projektu je poželjno implementirati i širi skup veleprodajnih obveza, odnosno točaka pristupa mreži koja je građena uz poticaje, kako bi se slijedile postojeće vrste veleprodajnog pristupa (propisane od strane HAKOM-a) unutar projekta.

12.1 Minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga

Minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga u projektu ovisi o skupini područja, te o primijenjenom infrastrukturnom i tehnološkom rješenju. Tablica 59 prikazuje obavezne veleprodajne usluge koje mora pružati operater u projektu.

Tablica 59: Popis obaveznih veleprodajnih usluga u projektu.

Tehnologija Obvezne usluge veleprodajnog pristupa • Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark fibre). • Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama na temelju svjetlovodnih niti (na razini distribucijskog čvora). FTTH • Izdvojeni pristup lokalnim petljama na temelju svjetlovodnih niti (P2P). • VULA (P2MP) • Bitstream (Ethernet razina). • Bitstream (regionalna razina). • Bitstream (nacionalna razina). • Pristup kabelskoj kanalizaciji / nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark fibre). • Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama/petljama na temelju bakrene parice. VDSL/FTTX • VULA. • Bitstream (Ethernet razina). • Bitstream (regionalna razina). • Bitstream (nacionalna razina).

Svibanj 2019 Stranica 147 od 213

PRŠI - područje Postira

Tehnologija Obvezne usluge veleprodajnog pristupa • Pristup antenskim stupovima. Bežične NGA • Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova. tehnologije • Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre). • Bitstream. • Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova. Kabelski NGA pristup • Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre). (DOCSIS) • Bitstream.

Veleprodajne usluge moraju biti dostupne barem 6 mjeseci prije nego što mreža postane operativna, a s ciljem da operator mreže koji je ujedno i pružatelj usluga na maloprodajnom tržištu ne stekne prednost na maloprodajnom tržištu u odnosu na ostale operatore korisnike veleprodajnih usluga putem novoizgrađene NGA mreže. Sve obvezne veleprodajne usluge operator je dužan pružati na tržištu u razdoblju od najmanje 7 godina od trenutka u kojem mreža izgrađena potporama postane operativna. Nakon toga, razdoblja mjere veleprodajnog pristupa moguće je zadržati ili modificirati. Obveza veleprodajnog pristupa pasivnoj mrežnoj infrastrukturi izgrađenoj u projektu je trajna.

12.2 Pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada

Operator će prije stavljanja mreže u operativni rad, predložiti veleprodajne naknade i uvjete pristupa za sve veleprodajne usluge koje će imati u ponudi. Predložene veleprodajne naknade, uz detaljno obrazloženje primijenjene metode i postupka kojom su iste formirane, operator će, zajedno s pripadajućim uvjetima pružanja usluga, dostaviti HAKOM-u. U slučaju da HAKOM smatra da je primijenjena metoda određivanja naknada, odnosno same vrijednosti naknada i/ili pripadajući uvjeti pružanja usluga neodgovarajući i da mogu značajno narušiti kompetitivnost tržišta, vratit će prijedlog privatnom operatoru na doradu. Nakon dorade, operator će ponovo uputiti prijedlog HAKOM-u. U slučaju ponovnog negativnog mišljenja operator će se konzultirati s NOP-om te, uvažavajući mišljenja HAKOM-a, a uz suglasnost NOP-a, definirati konačne vrijednosti naknada i uvjete pružanja usluga.

Slika 48: Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta u projektu [11].

Svibanj 2019 Stranica 148 od 213

PRŠI - područje Postira

Operator će veleprodajne naknade predložiti na temelju: • metode usporedivih cijena (engl. benchmarking), s obzirom na iste ili usporedive usluge koje se nude na ostalim područjima u Hrvatskoj u kojima operatori posluju pod uobičajenim tržišnim uvjetima, uključujući i usluge koje pružaju SMP operatori i čije su cijene određene kroz regulatorne mjere HAKOM-a, • metode usporedivih cijena s obzirom na iste ili usporedive usluge u državama EU-a (u slučaju da se iste ili usporedive usluge ne pružaju u Hrvatskoj), pri čemu valja voditi računa o svim razlikama i specifičnostima hrvatskog tržišta u odnosu na tržišta ostalih država EU-a, • principa troškovne usmjerenosti, što može uključivati sve povezane metode, prema pravilima i s parametrima koje primjenjuje HAKOM u postupcima proračuna troškovno usmjerenih naknada [11].

Postupak naknadne provjere će biti proveden svakih godinu dana računajući od trenutka inicijalnog odobrenja, odnosno od trenutka posljednje provjere veleprodajnih naknada i uvjeta. Postupke naknadnih provjera provoditi će se u razdoblju od najmanje 7 godina za sve veleprodajne usluge, osim usluga pristupa na razini pasivne infrastrukture (kabelska kanalizacija, nadzemni stupovi, neaktivna vlakna, vanjski kabineti), za koje je obveza naknadne provjere trajna, budući da se i veleprodajne usluge pristupa pasivnoj infrastrukturi pružaju trajno.

U svrhu osiguranja transparentnosti i zaštite tržišnog natjecanja, operator je obvezan objaviti na svojim mrežnim stranicama informaciju o odobrenim veleprodajnim uvjetima i naknadama (standardnu ponudu). Obaveza se odnosi na inicijalni postupak i svaki naknadni postupak u intervalima od godinu dana.

Svibanj 2019 Stranica 149 od 213

PRŠI - područje Postira

13 SPECIFIKACIJA POSTUPKA KOD DEFINIRANJA ULAGAČA U PROJEKT

13.1 Pred-odabir operatora

U investicijskom modelu A razina kompetitivnosti postupka dodjele državnih potpora osiguran je kroz transparentan postupak pred-odabira privatnih telekomunikacijskih operatora kao ulagača u projekte. Budući da doprinos države kod ove vrste projekata nije osiguran u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima, dodijeljena bespovratna sredstva smatraju se državnom potporom. Stoga se kroz postupak pred-odabira operatora u prvom koraku, te kroz postupak dodjele bespovratnih sredstava u drugom koraku, osigurava da je svaka potpora ograničena na najmanji iznos potreban za određeni projekt.

Pred-odabir operatora u projektima izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa vršit će MRRFEU sukladno propozicijama Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47], u skladu sa sastavnim pozivom za dostavu prijava za sudjelovanje u postupku pred-odabira. Operatori definirani pred-odabirom stječu status prihvatljivih prijavitelja te pravo podnošenja projektnog prijedloga za određeni projekt u okviru ograničenog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava [47]. Obzirom da se državne potpore dodjeljuju izravno prihvatljivim prijaviteljima projekata odabranim u postupku dodjele bespovratnih sredstava, a da dodijeljena financijska potpora omogućava obavljanje komercijalne djelatnosti pod uvjetima koji inače ne bi bili dostupni na tržištu, operatori postaju i korisnici državne potpore.

Korisnici državne potpore će morati, uz vlastita investicijska sredstva koja će uložiti u projekt, osigurati sva potrebna investicijska sredstva za pokrivanje svih troškova projekta do trenutka isplate bespovratnih sredstava iz fondova EU-a, odnosno sredstva za predfinanciranje, poradi operativne procedure sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a.

13.2 Kriteriji za pred-odabir operatora

Sukladno propozicijama poziva za dodjelu bespovratnih sredstava [47] i uz njega vezanog poziva na dostavu prijava operatora, kod pred-odabira obvezno se provjerava opća prihvatljivost predmetnog projekta i zainteresiranih operatora. Zainteresirani operatori obvezno trebaju dostaviti poslovne planove projekta, iz kojih su razvidni proračuni ukupnih investicija u mrežu, proračuni traženih iznosa potpora, te planirani dio vlastitog sufinanciranja investicije.

Kvalitativna procjena dostavljene dokumentacije operatora vrši se sukladno unaprijed definiranim kriterijima poziva za iskaz interesa. Ocjenjuje se sljedeće: • Relativni traženi iznos državnih potpora. • Model upravljanja NGA mrežom unutar projekta.

Svibanj 2019 Stranica 150 od 213

PRŠI - područje Postira

• Broj stanova u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup. • Ukupan udio stanova u bijelim područjima, kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično.

Operator koji je ispunio sve kriterije i ostvario više bodova stječe pravo u sljedećem koraku kandidirati projektni prijedlog vezan uz predmetni projekt na ograničeni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava [47].

13.3 Tehnička specifikacija implementacije projekta

Kod implementacije projekta operator osigurava projektiranje, izgradnju i upravljanje širokopojasnom infrastrukturom na projektnom području. Slijedom ONP-a i načela tehnološke neutralnosti, omogućeno je predvidjeti implementaciju različitih tehnologija (engl. technology mix), sukladno optimalnim ekonomskim i tehničkim karakteristikama primjene pojedinih tehnologija na projektnom području.

Pri izgradnji otvorene širokopojasne mreže potrebno je uzeti u obzir relevantni zakonodavni i regulatorni okvir iz područja elektroničkih komunikacija. Tehnička rješenja moraju biti sukladna sa slijedećim zakonom i pravilnicima: • Zakonom o elektroničkim komunikacijama [31]. • Pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama [32]. • Pravilnikom o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada [33]. • Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju [34]. • Pravilnikom o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme [35]. Dozvoljena je uporaba različitih tehnologija ili njihovih kombinacija, pod uvjetom da sva tehnološka rješenja ispunjavaju uvjete projekta (minimalna brzina pristupa, pokrivenost korisnika, minimalne maloprodajne i veleprodajne usluge, …).

13.4 Specifikacija zahtjeva gradnje

Operator mora osigurati 100 %-tnu pokrivenost svih potencijalnih korisnika na ciljanom području, s brzinama prijenosa koje zahtjeva pojedina kategorija korisnika (vidi poglavlje 2.3).

Operator mora izgraditi mrežu koja omogućava: • brzinu preuzimanja (download) od najmanje 40 Mbit/s, • brzinu učitavanja (upload) od najmanje 5 Mbit/s.

Vezano uz pojedine kategorije korisnika, novoizgrađena mreža mora također osiguravati:

Svibanj 2019 Stranica 151 od 213

PRŠI - područje Postira

• Brzinu preuzimanja (download) od najmanje 40 Mbit/s za 100 % privatnih korisnika, za 100 % poslovnih korisnika i za 100 % javnih korisnika. • Brzinu preuzimanja (download) od najmanje 100 Mbit/s za 75 % privatnih korisnika, za 90 % poslovnih korisnika i za 100 % javnih korisnika. • Brzinu od najmanje 100 Mbit/s simetrično za 40 % privatnih korisnika, za 60 % poslovnih korisnika i za 100 % javnih korisnika. Svakom korisniku potrebno je osigurati dostupnost širokopojasnog pristupa odnosno mogućnost spajanja na pristupnu NGA mrežu u kući ili stanu ili poslovnom ili javnom objektu. Područje dostupnosti podrazumijeva mogućnost aktivacije NGA širokopojasnih usluga na zahtjev korisnika u roku od najviše 60 dana, gdje aktivacija usluga zahtjeva instalaciju korisničke opreme, te u slučaju žičanih mreža, postavljanje vodova od pristupnog prostora objekta do korisničkog prostora, ukoliko isti vodovi nisu već postavljeni tijekom izgradnje NGA mreže.

Kod izgradnje otvorene širokopojasne mreže dijelom ili u potpunosti bežičnom tehnologijom, krajnjim korisnicima mreže izgrađene u okviru projekta mora se osigurati minimalna brzina predviđena projektom u svakom trenutku.

Novoizgrađena kabelska kanalizacija mora sadržavati kapacitete za moguće proširenje u budućnosti.

Širokopojasna mreža mora biti izgrađena i stavljena u operativno stanje najkasnije do 31.12.2023. godine.

Operator mora na određenom području omogućiti pristup otvorenoj širokopojasnoj mreži svim zainteresiranim korisnicima i svim zainteresiranim ponuditeljima usluga pod jednakim komercijalnim uvjetima.

Tehnologija koju će operator predvidjeti u projektu mora osiguravati dostatnost svim zahtjevima ovog dokumenta.

U projektu izgradnje širokopojasne NGA mreže potrebno je poštivati cjelokupni regulatorni okvir za područje očuvanja okoliša i prirode, te sve PPUO/PPUG JLS-ova na ciljanom području. Posebice je važno uzeti u obzir i poštivati činjenicu da je dio ciljanog područja NATURA 2000 područje.

Svibanj 2019 Stranica 152 od 213

PRŠI - područje Postira

14 PROVJERA POVRATA POTPORA (CLAWBACK)

Financijska isplativost i održivost širokopojasnih projekata vezani su uz prethodne poslovne planove i sadrže određenu razinu nepouzdanosti, pa je relevantne financijske pokazatelje projekta i stvarno potrebne iznose potpora potrebno provjeriti odmah nakon završetka izgradnje mreže.

14.1 Postupak provjere potpora

Postupak provjere potpora provesti će se u trenutku završetka aktivnosti na izgradnji mreže, a prije početka operativnog rada mreže, s ciljem provjere stvarne razine ostvarenih investicijskih troškova izgradnje mreže u odnosu na planirane. Nacionalno tijelo nadležno za kontrolu EU projekata će sve troškove provjeriti, te ih uz popratnu dokaznu dokumentaciju dati na uvid ugovornom tijelu koje je dodijelilo državnu potporu. Tako će se osigurati nadzor nad financijskim aspektom projekta te će prijavljeni troškove moći usporediti s investicijskim sredstvima koje je korisnik državne potpore specificirao prilikom pred-odabira i prijave za bespovratna sredstva.

Ako će ukupno prijavljeni investicijski troškovi izgradnje mreže biti manji od onih prethodno specificiranih, korisniku državne potpore će se iznos potpore ograničiti na vrijednost koja odgovara inicijalno specificiranom relativnom udjelu potpora u prijavljenim investicijskim troškovima.

U slučaju viših prijavljenih investicijskih troškova od inicijalno predviđenih, najveći prihvatljivi iznos potpore bit će ograničen apsolutnom vrijednošću zatraženog iznosa potpore kod pred- odabira i prijave za bespovratna sredstva. Prihvatljiv iznos potpore predstavlja osnovu za izračun iznosa sufinanciranja iz sredstava EU fondova, a odnosi se samo na prihvatljive izdatke na temelju primjenjivih općih i provedbenih pravila [10], [47].

14.2 Naknadni postupak provjera potpora

ONP-om je predviđena obveza naknadnog postupka provjere potpore u slučaju dodjele javne potpore u iznosu većem od 10 milijuna eura. Budući da je operativnom procedurom sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a [47] maksimalni iznos javne potpore u projektima koji se provode po modelu A ograničen na 63,5 milijuna kuna za troškove izgradnje mreže, navedena odredba strukturnih pravila nije primjenjiva u ovom projektu.

Svibanj 2019 Stranica 153 od 213

PRŠI - područje Postira

15 ANALIZA TROŠKOVA IMPLEMENTACIJE POJEDINIH INFRASTRUKTURNIH I TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA TE FINANCIJSKA ANALIZA ISPLATIVOSTI PROJEKTA

15.1 Analiza troškova implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija

15.1.1 Analiza opcije "bez investicije"

Opcija "bez investicije" znači daljnje očuvanje trenutnog stanja širokopojasne infrastrukture na projektnom području, koje je analizirano u poglavljima 4 i 9, odnosno korištenje postojeće telekomunikacijske infrastrukture koja ne omogućuje ostvarenje širokopojasnih priključaka s dostatnom (minimalnom) brzinom od 30 Mbit/s. Uzevši u obzir potrebe privatnih i javnih korisnika te gospodarskih subjekata, vidljivo je da postojeće brzine nisu dostatne da zadovolje potražnju.

U narednim godinama nepromijenjeno stanje na projektno području dovest će do još većeg digitalnog raskoraka među područjima u kojima operatori nisu iskazali interes za izgradnju odgovarajuće infrastrukture i ostalim komercijalno zanimljivim područjima. Trenutna situacija već sada negativno utječe na kvalitetu života na projektnom području. S obzirom na sve veće potrebe stanovništva, ovakvo stanje u sljedećim će godinama zasigurno dovesti do odljeva mozgova i opadanja stanovništva, čime će se zaustaviti razvoj naselja na projektnom području i smanjiti konkurentnost lokalnih gospodarskih subjekata.

Razmatrana opcija predstavlja stanje koje nije u skladu s DAE [2], razvojnim strategijama i poduzetim mjerama na području uspostave infrastrukture širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj, te ne slijedi viziju skladnog razvoja regija i ruralnih područja. Jednako tako, onemogućava postizanje definiranih ciljeva i iskorištavanje razvojnih mogućnosti projektnog područja.

Temeljem svega navedenog, može se zaključiti da je investiranje u izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa neophodno, odnosno da opcija "bez investicije" ne nudi rješenje problema na dugoročno održivi način. Poradi toga se ova opcija odbacuje, a u obzir se uzimaju opcije koje mogu na zadovoljavajući način pridonijeti uspostavi širokopojasne infrastrukture na projektnom području.

Postojeće stanje predstavlja polazište za inkrementalnu analizu infrastrukturnih i tehnoloških rješenja koja mogu biti primijenjena za rješenje problema i dostignuće postavljenih ciljeva projekta.

Svibanj 2019 Stranica 154 od 213

PRŠI - područje Postira

15.1.2 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "bez intervencije"

Ova opcija pretpostavlja da na projektnom području postoji komercijalni interes izgradnje širokopojasne infrastrukture i da će operatori samostalno poduzeti sva potrebna financijska ulaganja. Zbog regulatorno nadziranih cijena veleprodajnih naknada, okvirne analize isplativosti pokazale su međutim neisplativost takvih ulaganja. Isto tako može se sa sigurnošću kazati da bi dozvola regulatornih organa za povećanjem veleprodajnih "isplativih" cijena imala za posljedicu rast maloprodajnih cijena i upad potražnje (utilizacije), čime bi projekt opet postao financijski neisplativ.

Na temelju izrađenih analiza može se rezonirati da implementacija ove opcije nije moguća, pošto je u svakom slučaju izgradnja širokopojasne infrastrukture na projektnom području "bez intervencije" za privatne ulagače neisplativa. Nedostupnost širokopojasnih priključaka ima negativne posljedice na kvalitetu života i gospodarski razvoj područja, te na postizanje postavljenih ciljeva projekta. Zato se ova opcija odbacuje, a u nastavku analiziraju opcije koje predviđaju izgradnju mreže s intervencijom.

15.1.3 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "s intervencijom"

Primjene pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" (izgradnja širokopojasne infrastrukture) i "s intervencijom" (uz potpore iz EU fondova te ostalih javnih sredstava) imaju različite financijske implikacije na investicijske troškove, prihode i troškove poslovanja. Pored osnovnih (jednoznačnih) tehnoloških opcija, moguće su i primjene različitih kombinacija tehnologija koje mogu, posebice u ruralnim područjima, bitno smanjiti troškove projekta, te tako optimizirati ulaganja u mrežu i koristi koje donosi projekt. Jedna od takvih opcija (kombinacija tehnologija: FTTC za 40 % kućanstava i FTTH P2P za 100 % gospodarskih subjekata i javnih korisnika te 60 % kućanstava) analizirana je u nastavku. Poradi načela tehnološke neutralnosti, na sličan je način moguća primjena i ostalih kombinacija različitih tehnoloških rješenja.

Tablica 60 prikazuje analizu investicijskih, odnosno kapitalnih troškova (CAPEX) pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških opcija. Pri definiranju iznosa jediničnog troška po priključku su, pored međunarodnih analiza [39], [40], korištene reference konzultanta. Prosječni troškovi projekata izgradnje širokopojasne infrastrukture izvedenih u razdoblju od 2008. do 2016. godine obrađeni su kao ulazni parametri unutar vlastito razvijene algoritamske aplikacije poduzeća ProFUTURUS d.o.o. U okviru procesiranja veći ponder dodijeljen je projektima provedenima nakon 2012. godine.

U procesu definiranja iznosa uzete su u obzir lokalne karakteristike područja, odnosno gustoća naseljenosti i reljef.

Svibanj 2019 Stranica 155 od 213

PRŠI - područje Postira

Planirani broj izvedenih priključaka na području provođenja projekta odnosi se na rezultate analize broja privatnih, poslovnih i javnih korisnika na lokacijama koje su u postupku određivanja boja označene kao bijele.

Tablica 60: Investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn).

Prosječni troškovi Planirani broj Ukupni investicijski Tehnologija (tržišni nazivi) po izvedenom izvedenih troškovi priključku priključaka VDSL (FTTC) 3.600 13.964 50.270.400 FTTH P2MP 9.370 13.964 130.842.680 FTTH P2P 10.820 13.964 151.090.480 Kabelski pristup (DOCSIS, HFC) 4.380 13.964 61.162.320 LTE (4G) 8.560 13.964 119.531.840 FTTC / FTTH P2P 8.040 13.964 112.270.560

160,000,000 140,000,000 120,000,000 100,000,000 80,000,000 60,000,000 40,000,000 20,000,000 0 VDSL FTTH P2MP FTTH P2P KABELSKI P. LTE FTTC / FTTH P2P

Slika 49: Ukupni investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn).

Investicijski troškovi izraženi su bez PDV-a u stalnim cijenama17. Najviši investicijski troškovi pojavljuju se u slučaju izgradnje širokopojasne infrastrukture putem FTTH P2P tehnologije, a najniži kod VDSL (FTTC) tehnologije. Treba napomenuti da tehnološke opcije VDSL (FTTC) i kabelski pristup obuhvaćaju samo troškove uspostave novog čvora i izvedbu svjetlovodne veze do čvora, tako da bi u slučaju nepostojeće infrastrukture do krajnjih korisnika investicijski troškovi mogli porasti do razine ostalih tehnologija.

Također treba napomenuti mogućnost kombiniranja različitih tehnologija. Poradi odabira investicijskog modela A, odabrani privatni operator će izabrati opciju koja će za njega predstavljati ekonomski najučinkovitiji način izgradnje širokopojasne infrastrukture na području provođenja projekta, te slijedom toga izraditi potrebne detaljnije poslovne analize.

17 Za svibanj 2019. Stalne cijene razlikuju se od tekućih cijena koje uključuju utjecaj inflacije.

Svibanj 2019 Stranica 156 od 213

PRŠI - područje Postira

Poslovne analize u nastavku dokumenta služe samo kao sredstvo koje olakšava provedbu projekta i omogućava usporedbu ponuda operatora.

Različite opcije, odnosno tehnologije, nose sa sobom i različite visine pojedinih sastavnica investicijskih troškova. Kod bežične tehnologije su građevinski troškovi očekivano u prosjeku nešto niži, ali je zato trošak aktivne i ostale opreme nešto viši nego kod ostalih (kabelskih) tehnologija i obratno. Raščlambu investicijskih troškova po tehnologijama prikazuje tablica 61.

Osnova za raščlambu su reference konzultanta, te međunarodne referentne analize koje definiraju troškove izgradnje širokopojasne infrastrukture [41], [42]. Pri izračunima je korištena metoda komparativne analize, u kojem postupku su se usporedbom različitih primjera, te analizom proučavanog područja, definirale okvirne sastavnice investicijskih troškova:

• Troškovi izrade projektne dokumentacije i pribavljanja potrebnih dozvola: - troškovi izrade projektne dokumentacije za izgradnju širokopojasne infrastrukture, - troškovi pribavljanja svih potrebnih dozvola i odobrenja, - troškovi upisa u katastar infrastrukturnih objekata. • Troškovi građevinskih i instalacijskih radova: - troškovi građevinskih radova, - troškovi opremanja ili kupnje prostora za zajedničko korištenje postojećih objekata širokopojasne infrastrukture, - troškovi opreme i materijala. • Troškovi provedbe pasivnog dijela širokopojasne infrastrukture: - troškovi razdjelnika i njihove instalacije, ormarića, komunikacijskih ormarića, spojnica za svjetlovodne kablove, završnih kablova, povezujućih niti, adaptera, konektora, cijevi, razdjelnih šahtova, - troškovi završavanja svjetlovodnih veza na razdjelnicima, - troškovi postavljanja i povezivanja baznih stanica (funkcijskih lokacija). • Troškovi za nadzor izgradnje širokopojasne infrastrukture: - troškovi nadzora građevinskih radova, izvedbe pasivnog dijela i instaliranja aktivne opreme. • Troškovi aktivne opreme - troškovi nabave i ugradnje aktivne opreme koja je potrebna za djelovanje mreže (napajanje s ispravljačima s rezervnim napajanjem, klima uređaji za održavanje klimatskih uvjeta i sl.).

Građevinski radovi odnose se na izgradnju potpuno nove infrastrukture. Detaljnu strukturu investicijskih troškova izraditi će odabrani privatni operator kod izrade ponude u procesu pred-odabira, kad će definirati za projekt najoptimalniju tehnologiju ili kombinaciju istih. Pri tome će u okviru izračuna uzeti u obzir također i eventualno korištenje postojeće infrastrukture.

Drugi dio analize financijskih aspekata implementacije pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških opcija odnosi se na definiranje godišnjih prihoda i operativnih troškova nakon izgradnje

Svibanj 2019 Stranica 157 od 213

PRŠI - područje Postira

širokopojasne infrastrukture. Analiza godišnjih prihoda i operativnih troškova izrađena je na temelju tržišnih analiza postojećih upravitelja širokopojasne infrastrukture u RH [43], [44], te relevantnih međunarodnih analiza [45], [46]. Godišnji prihodi poslovanja sastoje se iz predviđene veleprodajne naknade te drugih prihoda poslovanja koji se odnose na tržišne aktivnosti upravitelja infrastrukture.

Iz tablice 62 razvidno je da se najveći godišnji prihodi poslovanja mogu ostvariti ponudom usluga putem FTTH P2P mreže, a najmanji putem kabelskog pristupa. Slično kao i prihodi poslovanja, po različitim tehnologijama razlikuju se i operativni troškovi (OPEX) koji se sastoje iz troškova održavanja i upravljanja. Iz tablica 62 i 63 razvidno je da godišnji prihodi poslovanja pokrivaju operativne troškove po svim analiziranim tehnologijama. Projekcije prihoda i troškova po različitim tehnologijama za širokopojasnu infrastrukturu na području provođenja projekta prikazane su u sklopu priloga 2.

Svibanj 2019 Stranica 158 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 61: Struktura investicijskih troškova s obzirom na analiziranu tehnološku opciju (u kn).

Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE FTTC / FTTH P2P

Troškovi izrade projektne dokumentacije i 5.027.040 13.084.268 15.109.048 6.116.232 10.757.866 11.227.056 pribavljanja potrebnih dozvola Troškovi građevinskih i 28.654.128 71.963.474 83.099.764 34.862.522 70.523.786 62.871.514 instalacijskih radova Trošak provedbe pasivnog dijela širokopojasne 10.054.080 26.168.536 30.218.096 12.232.464 17.929.776 22.454.112 infrastrukture Troškovi za nadzor izgradnje širokopojasne 502.704 1.308.427 1.510.905 611.623 1.195.318 1.122.706 infrastrukture

Trošak aktivne opreme 6.032.448 18.317.975 21.152.667 7.339.478 19.125.094 14.595.173

Ukupno 50.270.400 130.842.680 151.090.480 61.162.320 119.531.840 112.270.560

Svibanj 2019 Stranica 159 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 62: Izračun godišnjih prihoda poslovanja (u kn).

FTTC / FTTH Vrsta prihoda VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P Mjesečni prihodi po priključku iz naslova 70 82 89 71 72 85 veleprodajne naknade

Planirani broj korisnika - penetracija 8.517 8.517 8.517 8.517 8.517 8.517

Broj mjeseci 12 12 12 12 12 12

Godišnji prihodi iz naslova veleprodajne 7.201.738 8.338.855 9.096.933 7.239.642 7.353.354 8.717.894 naknade

Ostali godišnji prihodi (tržišne aktivnosti) 432.104 667.108 909.693 434.379 477.968 697.432

Ukupni godišnji prihodi poslovanja 7.633.843 9.005.963 10.006.626 7.674.021 7.831.322 9.415.325

Svibanj 2019 Stranica 160 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 63: Izračun godišnjih operativnih troškova (u kn).

FTTC / FTTH Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P

Mjesečni troškovi održavanja po priključku 38 11 9 35 14 21

Planirani broj korisnika - penetracija 8.517 8.517 8.517 8.517 8.517 8.517

Mjesečni troškovi upravljanja po priključku 7 7 7 7 7 7

Planirani broj izvedenih priključaka 13.964 13.964 13.964 13.964 13.964 13.964

Broj mjeseci 12 12 12 12 12 12

Godišnji troškovi održavanja 3.866.196 1.137.117 909.693 3.562.965 1.440.348 2.122.618

Godišnji troškovi upravljanja 1.242.902 1.242.902 1.242.902 1.242.902 1.242.902 1.242.902

Ukupni godišnji operativni troškovi 5.109.099 2.380.019 2.152.595 4.805.867 2.683.250 3.365.520

Svibanj 2019 Stranica 161 od 213

PRŠI - područje Postira

15.2 Financijska analiza isplativosti projekta

Financijska analiza isplativosti projekta izrađena je uz pomoć analize troškova i koristi u skladu s Priručnikom Europske komisije "Guide to Cost-benefit Analysis of Investment Projects. Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020." [12], Metodološkim radnim dokumentom "Guidance on the methodology for carrying out cost-benefit analysis; Working Document No. 4" [13], kojeg je također izradila Europska komisija, te pravilima sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a [47].

Analiza troškova i koristi je metodološki alat za ocjenu gospodarskih koristi projekata, u kojem su definirani financijski, gospodarski i socijalni utjecaji. Cilj izrade analize troškova i koristi je novčana ocjena svih mogućih utjecaja, te slijedom toga definiranje troškova i koristi projekta. Na temelju objedinjenih rezultata (neto koristi) donosi se odluka o tome da li je projekt poželjan i isplativ za provođenje.

U analizi troškova i koristi također je izrađena i ocjena rizika, koja je bitni dio cjelovite analize, budući da omogućava razumijevanje ocjenjenih utjecaja projekta. Temeljita analiza rizika osnova je za pouzdanu strategiju upravljanja rizicima, koji se potom uzimaju u obzir u planu projekta.

Koristi investicije su slijedeće: • investicijom se slijede smjernice i ciljevi za uravnoteženiji razvoj regije, • konkurentno gospodarstvo i brži rast, • dvosmjerni protok i primjena znanja za gospodarski razvoj i kvalitetna radna mjesta, • moderna socijalna država i veća zaposlenost sa sinergijskim efektima koji omogućuju stvaranje novih radnih mjesta, • racionalan i učinkovit prostorni razvoj.

Svrha analize projekta jest: • prikazati da je projekt poželjan iz ekonomske perspektive i da pridonosi ciljevima regionalne politike RH i EU te, • prikazati učinkovitost tehnoloških opcija, dokazati izbor modela financiranja, te neophodnost poticajnih mjera.

Financijska analiza isplativosti je analiza prihoda i troškova bez amortizacije. Investicijski troškovi, godišnji prihodi i operativni troškovi po različitim tehnologijama prikazani su u poglavlju 15.1. Izgradnja širokopojasne infrastrukture predviđena je u 2021., 2022. i 2023, početak djelovanja mreže u 2024., pri čemu se u prvoj godini (2024.) planira ostvarivanje 50 % planiranih godišnjih prihoda i operativnih troškova. Predviđena utilizacija biti će dosegnuta u 2025. godini, koja predstavlja prvu "normalnu" godinu poslovanja. U analizama su uzete u obzir stalne cijene za svibanj 2019., te financijska diskontna stopa od 8,73 % [14], pri čemu diskontiranje počinje u prvoj godini investicije (2019.).

Svibanj 2019 Stranica 162 od 213

PRŠI - područje Postira

Ekonomsko razdoblje s uključenim projektiranjem mreže i trogodišnjom izgradnjom iznosi 20 godina [12]. Naime, širokopojasni pristup kao preduvjet gospodarskog rasta i razvoja predviđa održavanje i upravljanje širokopojasnom mrežom, odnosno sve povezane aktivnosti kojima se dugoročno održava operativno stanje infrastrukture barem 20 godina. U izračunima financijskih i ekonomskih indikatora amortizacija nije uključena jer ne znači odljev novca. Troškovi amortizacije se inače izračunavaju uzimajući u obzir propisane amortizacijske stope i dan aktivacije osnovnih sredstava. Za mrežu je definirana amortizacijska stopa od 5 %, a za aktivnu opremu 10 %. Predviđena je zamjena istrošene aktivne opreme nakon 10 godina upotrebe. Ostatak vrijednosti razvidan je iz poslovnih analiza i jednak je visini neamortizirane vrijednosti investicije.

U prilogu 2 su prikazane projekcije budućih prihoda i troškova, te financijske analize po različitim tehnologijama, dok su u tablici 64 prikazani izračuni financijskih indikatora.

Negativna vrijednost financijske neto sadašnje vrijednosti (engl. FNPV - Financial Net Present Value) na kraju referentnog razdoblja implicira financijsku neisplativost projekta i potrebu da se projekt sufinancira sredstvima iz fondova EU-a. Zbog visokih ulaganja i preniskih neto prihoda poslovanja za pokrivanje tih ulaganja unutar ekonomskog razdoblja, svi dinamični financijski indikatori su negativni i ukazuju na financijsku neisplativost projekta (financijska interna stopa povrata - engl. FRR(C); relativna neto sadašnja vrijednost - engl. RNPV). Pozitivna razlika između prihoda i troškova poslovanja te pozitivni kumulativni neto novčani tijek ukazuju na financijsku održivost projekta i podrazumijevaju situaciju u kojoj ostvareni prihodi projekta, odnosno prihodi od pruženih usluga u širokopojasnoj mreži, pokrivaju sve operativne troškove vezane uz rad i održavanje mreže u dužem vremenskom razdoblju rada mreže. Financijska interna stopa povrata nakon EU potpore - FRR(K) prikazuje isplativost nacionalnog kapitala, pri čemu vrijednosti ispod diskontne stope ukazuju na to da predviđena potpora EU nije previsoka (engl. not over-proportionate) [12].

Rezultate financijske analize potrebno je pak staviti u pozadinu, jer nisu mjerodavni za donošenje odluke o provedbi investicije. U analizu je potrebno uključiti i ostale društveno- ekonomske koristi koje investicija ima na društvo kao cjelinu.

Svibanj 2019 Stranica 163 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 64: Izračun financijskih indikatora po analiziranim tehnologijama.

FTTC / FTTH Indikator VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P Neto sadašnja vrijednost (FNPV) u -22.936.133 -59.378.639 -67.477.909 -28.860.004 -59.295.038 -48.909.145 kn

Interna stopa povrata FRR(C) -1,15% -1,17% -0,98% -1,59% -2,40% -0,66%

Relativna neto sadašnja vrijednost -0,6314 -0,6285 -0,6185 -0,6530 -0,6882 -0,6031 (RNPV)

Razdoblje povrata investicije (RPI) > 20 > 20 > 20 > 20 > 20 > 20 u godinama

Interna stopa povrata FRR(K) - 6,17% 6,16% 6,25% 5,98% 5,58% 6,38% poslije EU potpore

Svibanj 2019 Stranica 164 od 213

PRŠI - područje Postira

15.3 Ekonomska analiza isplativosti projekta

Ekonomska analiza izrađena je na osnovi novčanog tijeka i ostalih projekcija iz financijske analize, te obuhvaća investiciju iz perspektive društva. U ekonomsku analizu uključeni su elementi pomoću kojih se investicija obrađuje sa šireg društvenog vidika i omogućava pregled socijalnih i društvenih utjecaja implementacije projekta na ekonomiju lokalne zajednice, regije ili države.

Prvi korak ekonomske analize projekta napravljen je na osnovi korekcije financijske analize. Kod ocjene troškova upotrijebljena je metoda korekcijskih faktora za odbitak poreza i doprinosa, te drugih transfera iz vrijednosti investicije i troškova poslovanja. Isto tako su u korekcijskom faktoru uvažene računovodstvene (fiktivne) cijene koje odražavaju oportunitetne troškove ulaganja i spremnost potrošača na plaćanje donosa. Time se anulira utjecaj monopola, trgovinskih barijera, reguliranje tržišta rada, nepotpune informacije, itd. na iskrivljenje tržišne cijene. Korekcijski faktor za isključenje svih navedenih elemenata iznosi 0,8 i primijenjen je kod ocjena: • troškova održavanja i upravljanja, • ostalih troškova poslovanja, • amortizacije, • investicijskih troškova.

Drugi korak predstavlja izračun dodatnih prihoda, odnosno proizvoda, koji će se posredno ostvariti zbog nove investicije, te predstavlja korekciju financijske analize zbog vanjskih čimbenika (eksternalija). Kod prihoda (koristi), pored izravnih, u analizu su uključeni i različiti posredni ili inducirani prihodi koji odražavaju učinke projekta na obuhvaćenu županiju i gospodarstvo RH. U slučaju analize izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području uključene su sljedeće prevladavajuće eksternalije koje imaju utjecaj na visinu induciranih prihoda investicije: 1. Povećan broj zaposlenih poradi upotrebe ICT-a. Ocjenjuje se da će, zbog izgradnje širokopojasne infrastrukture, te putem veće upotrebe ICT-a, doći do povećanja zaposlenosti, posebice u segmentu gospodarstva (industrija, turizam, itd.). U analizi je uzet u obzir broj zaposlenih od 20 do 80, ovisno o ponuđenoj tehnologiji. Koristi jednog zaposlenog dobivene su preračunom fiktivne plaće po formuli:

퐹푃 = 푇푃 ∗ (1 − 푢) ∗ (1 − 푡)

FP – fiktivna plaća: 3.833 kn TP – financijska tržišna plaća (bruto): 7.900 kn u – stopa nezaposlenosti: 13,97 % (projektno područje) t – stopa naknade za doprinose i ostali porezi: 43,60 %

2. Povećana dodana vrijednost u gospodarstvu zbog upotrebe ICT-a. Bolji uvjeti na području ICT-a pridonose većoj upotrebi ICT-a, a samim time i većem obujmu poslovanja putem ICT-a, te veće i bolje poslovne aktivnosti i veću dodanu

Svibanj 2019 Stranica 165 od 213

PRŠI - područje Postira

vrijednost u uslugama i proizvodima. U analizi se predviđa da će postojeća poduzeća koje posluju na projektnom području realno prosječno povećati dodanu vrijednost na godišnjem nivou za 7.000 kn/godinu, odnosno da će od 100 do 460 postojećih poduzeća povećati dodanu vrijednost, ovisno o izabranoj tehnologiji.

3. Uštede zbog upotrebe ICT-a kod razvoja i upotrebe e-usluga. Upotreba ICT-a i usluga koje se mogu realizirati putem Interneta dovodi do određenih ušteda zbog bržeg i učinkovitijeg poslovanja (ušteda na vremenu, uštede zbog manje upotrebe prijevoznih sredstava, uštede zbog automatskog procesiranja i sl.). Ocjenjuje se da će od 10.000 do 30.000 stanovnika područja (ovisno o izabranoj tehnologiji) barem jednom godišnje upotrijebiti e-uslugu. Ušteda kod usluga iznosi 50 kn/uslugu.

4. Koristi zbog novih poduzeća na području ICT-a. Zbog veće upotrebe Interneta odnosno ICT-a, ocjenjuje se da će doći do veće ponude na području ICT usluga, a samim time i do osnivanja novih poduzeća koja bi nudila određene usluge. Na projektnom području predviđa se od 15 do 70 novih poduzeća (ovisno o izabranoj tehnologiji) koja bi posredno stvarale koristi putem plaćanjem naknada, sponzorstava, humanitarnih i dobrotvornih aktivnosti, itd. Očekuju se godišnje koristi u visini od 20.000 kn/poduzeće.

Visina dodatnih posrednih prihoda koji izlaze iz izvedbe investicije različita je s obzirom na izabranu tehnologiju. Navedene eksternalije prikazuje tablica 65.

Pozitivni učinci izgradnje širokopojasne infrastrukture imaju utjecaj i na neke druge društveno-ekonomske koristi koje su najčešće povezane s većom dobrobiti stanovništva i povećanjem vrijednosti njihove imovine. Pošto se takve koristi u pravilu vrlo teško procjenjuju novcem, nisu ocijenjene u okviru te analize: • povećanje globalne konkurentnosti iniciranjem inovativnosti i poduzetništva, širenjem upotrebe ICT-a, te učinkovitim osuvremenjivanjem i ulaganjem u učenje i izobrazbu, usavršavanjem, te istraživanjima i razvojem, • brži razvoj regije i smanjenje zaostajanja za razvijenim regijama, • utjecaj na smanjenje zagađenosti okoliša, te smanjenje broja oboljelih i smrtnosti zbog manjih pritisaka na okoliš, • održivo korištenje prirodne i kulturne baštine, • razvoj ljudskih potencijala, društvene infrastrukture i trajno povećanje dobrobiti i kvalitete života stanovnika, • multiplikacijski učinak dugoročnog gospodarskog razvoja gradova i općina, s novim posrednim zapošljavanjem i s time povezanim stvaranjem dodatnih radnih mjesta.

Ostale pretpostavke ekonomske analize na temelju kojih su izračunani ekonomski indikatori su slijedeće: • dinamika nastanka prihoda iz naslova eksternalija usklađena je s dinamikom utilizacije, • investicija ne uzrokuje društveno-ekonomske troškove, • ekonomska diskontna stopa je 5 % [12],

Svibanj 2019 Stranica 166 od 213

PRŠI - područje Postira

• ekonomsko razdoblje iznosi 20 godina [12], • investicijski projekt je terminski i sadržajno primjeren, • izvori financiranja su osigurani, • investicija je usklađena s potrebama stanovnika, razvojnim projektima i strategijama.

Ekonomske analize po različitim tehnologijama nalaze se u prilogu 2, dok su u tablici 66 prikazani izračuni ekonomskih indikatora po tehnologijama.

Pozitivna ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) i relativna ekonomska neto sadašnja vrijednost (RENPV), te ekonomska interna stopa povrata (ERR) iznad diskontne stope 5 % ukazuju na opravdanost izvedbe investicije s društveno-ekonomskog stajališta po svim analiziranim tehnologijama. Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) je razlika između diskontiranog ekonomskog tijeka svih priljeva i diskontiranog ekonomskog tijeka svih odljeva investicije. Kad je ENPV kod definirane diskontne stope 5 % veća od nule, investicija je opravdana. Ekonomska interna stopa povrata (ERR) označava onu diskontnu stopu kod koje je ekonomska neto sadašnja vrijednost 0. Kriterijski zahtjev je da je ERR ≥ 5 %. U tom je slučaju izvedba investicije opravdana. Koeficijent diskontiranih ekonomskih koristi i troškova (engl. benefit cost B/C ratio) koji je veći od 1, ukazuje na ekonomsku održivost projekta i podrazumijeva situaciju u kojoj su ekonomske koristi projekta veće od troškova.

Izračunato razdoblje povrata investicije ukazuje na opravdanost investicije po svim analiziranim tehnologijama, pošto su sve vrijednosti indikatora kraće od ekonomskog razdoblja trajanja projekta (20 godina).

Na temelju rezultata ekonomske analize može se ustvrditi da je investicija razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području opravdana iz šireg društveno-ekonomskog stajališta po svim analiziranim tehnologijama.

Svibanj 2019 Stranica 167 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 65: Godišnji inducirani prihodi po analiziranim tehnologijama (u normalnoj godini poslovanja).

Kabelski FTTC / FTTH Vrsta induciranih prihoda VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P LTE pristup P2P

Broj novozaposlenih 20 65 80 25 55 60

Koristi novozaposlenih (u kn) 919.957 2.989.859 3.679.827 1.149.946 2.529.881 2.759.870

Broj postojećih poduzeća 100 380 460 120 250 300

Koristi upotrebe ICT u poduzećima (u kn) 700.000 2.660.000 3.220.000 840.000 1.750.000 2.100.000

Broj stanovnika koji koristi e-usluge 10.000 28.000 30.000 11.000 24.000 25.000

Koristi upotrebe e-usluga (u kn) 500.000 1.400.000 1.500.000 550.000 1.200.000 1.250.000

Broj novih poduzeća 15 60 70 20 50 55

Koristi novih poduzeća (u kn) 300.000 1.200.000 1.400.000 400.000 1.000.000 1.100.000

Ukupno 2.419.957 8.249.859 9.799.827 2.939.946 6.479.881 7.209.870

Svibanj 2019 Stranica 168 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 66: Izračun ekonomskih indikatora po analiziranim tehnologijama.

FTTC / FTTH Indikator VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P Ekonomska neto sadašnja vrijednost 14.597.157 36.432.199 44.896.787 14.038.085 18.159.766 37.439.079 (ENPV) u kn Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 9,48% 9,34% 9,61% 8,61% 7,47% 10,11%

Relativna ekonomska neto sadašnja 0,4390 0,4531 0,4494 0,3733 0,2300 0,5424 vrijednost (RENPV) Razdoblje povrata investicije (RPI) u 12,32 12,35 12,21 12,80 13,40 11,98 godinama Koeficijent koristi i troškova (B/C) 1,2302 1,3738 1,4127 1,2055 1,1955 1,4089

12,00% 1,4500 1,4000 10,00% 1,3500 8,00% 1,3000 ERR 6,00% 1,2500 B/C ratio 1,2000 4,00% 1,1500 2,00% 1,1000 0,00% 1,0500 VDSL FTTH P2MP FTTH P2P KABELSKI P. LTE FTTC / FTTH P2P

Slika 50: Ekonomska interna stopa povrata (ERR) i B/C koeficijent po analiziranim tehnologijama.

Svibanj 2019 Stranica 169 od 213

PRŠI - područje Postira

16 PRELIMINARNI FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA

Financijski plan provedbe projekta daje uvid u način osiguravanja izvora sredstava za pokrivanje investicijskih troškova projekta.

Od operatora u postupku pred-odabira tražit će se ponuda po sistemu "Ključ u ruke", što znači da će vrijednosti budućih investicijskih troškova biti realne i već uvažavati utjecaj inflacije. Slijedom toga, stalne cijene izjednačuju se s tekućima (operateri ugrađuju očekivane stope inflacije u ponudu i snose rizik njene promjene). Tablica 67 prikazuje dinamiku investicijskih troškova po tehnologijama u stalnim (tekućim) cijenama.

Okvirni program za razvoj pristupne širokopojasne infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatni komercijalni interes za ulaganja od strane operatora i pružatelja usluga na tržištu (takvo je i projektno područje), određuje da je izgradnju širokopojasne infrastrukture moguće sufinancirati javnim sredstvima, odnosno sredstvima državnih potpora.

Tablica 67: Dinamika investicijskih troškova po analiziranim tehnologijama (u kn).

Tehnologije 2019 2020 2021 2022 2023 Ukupno VDSL (FTTC) 502.704 2.010.816 14.477.875 17.393.558 15.885.446 50.270.400 FTTH P2MP 1.308.427 5.233.707 37.421.006 44.748.197 42.131.343 130.842.680 FTTH P2P 1.510.905 6.043.619 43.211.877 51.672.944 48.651.135 151.090.480 Kabelski pristup 611.623 2.446.493 17.614.748 21.162.163 19.327.293 61.162.320 (DOCSIS, HFC) LTE (4G) 1.075.787 4.303.146 33.947.043 40.760.357 39.445.507 119.531.840 FTTC / FTTH 1.122.706 4.490.822 32.221.651 38.621.073 35.814.309 112.270.560 P2P

Uz pomoć izrađenih financijskih analiza isplativosti (prikazanih u prilogu 2) i definiranjem financijskog jaza, određuje se kritični iznos državnih potpora u projektu, a koji je potreban da bi projekt postao financijski isplativ, odnosno financijski održiv. Iako se udio potpora u projektima koji primjenjuju investicijski model A određuje neposredno kroz kompetitivni postupak pred-odabira i dodjele bespovratnih sredstava te ovisi o poslovnim projekcijama potencijalnog operatora, izrađen je preliminarni proračun iznosa financijskog jaza prema provedbenim pravilima prijava projekata za sufinanciranje sredstvima EU fondova, kako bi se informativno utvrdili najveći dozvoljeni iznosi potpora (pri čemu su dozvoljena odstupanja od navedenih vrijednosti sukladno lokalnim prilikama i odabiru optimalnog infrastrukturnog i tehnološkog rješenja).

Tablica 68 prikazuje očekivane iznose potpora iz naslova EU fondova te visinu nacionalnog dijela sufinanciranja koji osigurava država. Preostale izvore financiranja prihvatljivih troškova projekta predstavljaju vlastita sredstva potencijalnog operatora. Izvore financiranja prihvatljivih troškova projekta detaljnije prikazuje tablica 69.

Svibanj 2019 Stranica 170 od 213

PRŠI - područje Postira

Pošto operativne procedure sufinanciranja iz fondova EU-a ne garantiraju isplatu nepovratnih sredstava prije nastanka prihvatljivih izdataka, operator mora, poradi kontinuirane provedbe projekta, osigurati potrebna sredstva za pokrivanje svih troškova projekta do trenutka isplate nepovratnih sredstava iz fondova EU-a, te tako zatvoriti financijsku konstrukciju projekta. Za namjene pred-financiranja EU sredstava i nacionalnog dijela sufinanciranja, predviđa se da će operator osigurati vlastita sredstva ili uzeti kratkoročni premošćujući kredit. Jedan od mogućih oblika zaduženja prikazan je u tablici 70.

Prikazano je kratkoročno sukcesivno zaduživanje u pet dijelova (30.06.2019., 30.06.2020., 30.06.2021., 30.06.2022. i 30.06.2023.). Povrat i plaćanje kamata je petkratno (30.06.2019., 30.06.2020., 30.06.2021., 30.06.2022. i 30.06.2023.), kada se očekuje isplata EU sredstava i nacionalnog dijela sufinanciranja. U ovom slučaju troškovi financiranja (kamate) u okviru projekata unutar Okvirnog nacionalnog programa za razvoj širokopojasne infrastrukture predstavljaju neprihvatljive izdatke, te bi ih u projektu izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području morao osigurati odabrani operator iz vlastitih sredstava.

Dakako, prikazani način (pred)financiranja samo je jedna od mogućnosti i potpuno je informativne naravi, pošto će operatori prilikom izrade ponude sami odlučiti i opredijeliti vrstu i način financiranja projekta sukladno svojim mogućnostima.

Iz provedenih izračuna u nastavku definiran je okvirni financijski plan provedbe projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području. Iz njega su razvidne okvirne visine pojedinih izvora sredstava koje treba osigurati da bi projekt bio izvediv i financijski isplativ, odnosno financijski održiv. Detaljniji financijski plan biti će izrađen od strane operatera kod iskaza interesa u postupku pred-odabira.

Svibanj 2019 Stranica 171 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 68: Informativni izračun financijskog jaza po analiziranim tehnologijama.

Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE FTTC / FTTH P2P

Diskontirani investicijski 36.324.451 94.483.028 109.104.201 44.194.748 86.158.724 81.098.245 troškovi (DIC)

Diskontirani neto prihodi 13.388.317 35.104.389 41.626.292 15.334.745 26.863.687 32.189.100 (DNR)

Najviši prihvatljivi izdaci 22.936.133 59.378.639 67.477.909 28.860.004 59.295.038 48.909.145 (maxEE = DIC - DNR)

Financijski jaz (R) 63,14% 62,85% 61,85% 65,30% 68,82% 60,31%

Prihvatljivi izdaci (EC) 34.384.954 88.711.337 102.439.345 41.835.027 80.086.333 76.456.251

Izračun najvišeg iznosa 21.711.488 55.751.372 63.355.881 27.319.061 55.115.975 46.109.628 potpora (DA=EC*R)

Izračun iznosa EU (85 %) 18.454.765 47.388.666 53.852.499 23.221.202 46.848.579 39.193.184

Izračun iznosa nacionalnog udjela HR 3.256.723 8.362.706 9.503.382 4.097.859 8.267.396 6.916.444 (15 %)

Svibanj 2019 Stranica 172 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 69: Izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta po analiziranim tehnologijama.

Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE FTTC / FTTH P2P EU sredstva 2019 269.807 698.948 794.285 339.491 629.309 575.524 Nacionalni udio 2019 47.613 123.344 140.168 59.910 111.055 101.563 Privatni operator 2019 185.285 486.135 576.452 212.222 335.423 445.619 Ukupni troškovi 2019 502.704 1.308.427 1.510.905 611.623 1.075.787 1.122.706 EU sredstva 2020 1.079.226 2.795.792 3.177.139 1.357.965 2.517.237 2.302.096 Nacionalni udio 2020 190.452 493.375 560.672 239.641 444.218 406.252 Privatni operator 2020 741.138 1.944.541 2.305.809 848.887 1.341.691 1.782.474 Ukupni troškovi 2020 2.010.816 5.233.707 6.043.619 2.446.493 4.303.146 4.490.822 EU sredstva 2021 7.770.427 19.989.909 22.716.541 9.777.348 19.858.204 16.517.539 Nacionalni udio 2021 1.371.252 3.527.631 4.008.801 1.725.414 3.504.389 2.914.860 Privatni operator 2021 5.336.196 13.903.466 16.486.535 6.111.986 10.584.450 12.789.252 Ukupni troškovi 2021 14.477.875 37.421.006 43.211.877 17.614.748 33.947.043 32.221.651 EU sredstva 2022 9.335.305 23.904.017 27.164.535 11.746.397 23.843.829 19.798.025 Nacionalni udio 2022 1.647.407 4.218.356 4.793.741 2.072.894 4.207.735 3.493.769 Privatni operator 2022 6.410.847 16.625.823 19.714.668 7.342.872 12.708.794 15.329.278 Ukupni troškovi 2022 17.393.558 44.748.197 51.672.944 21.162.163 40.760.357 38.621.073 EU sredstva 2023 8.525.886 22.612.333 26.111.574 10.373.161 21.170.817 19.221.915 Nacionalni udio 2023 1.504.568 3.990.412 4.607.925 1.830.558 3.736.027 3.392.103 Privatni operator 2023 5.854.993 15.528.598 17.931.636 7.123.575 14.538.663 13.200.291 Ukupni troškovi 2023 15.885.446 42.131.343 48.651.135 19.327.293 39.445.507 35.814.309 EU sredstva ukupno 26.980.651 70.000.999 79.964.073 33.594.363 68.019.396 58.415.099

Svibanj 2019 Stranica 173 od 213

PRŠI - područje Postira

Nacionalni udio ukupno 4.761.291 12.353.118 14.111.307 5.928.417 12.003.423 10.308.547 Privatni operator ukupno 18.528.458 48.488.563 57.015.100 21.639.540 39.509.021 43.546.915 Prihvatljivi troškovi ukupno 50.270.400 130.842.680 151.090.480 61.162.320 119.531.840 112.270.560

Svibanj 2019 Stranica 174 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 70: Primjer zaduživanja za namjene predfinanciranja EU sredstva i nacionalnog dijela sufinanciranja.

FTTC / FTTH Troškovi financiranja VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P Visina kredita 1. dio 317.419 822.292 934.453 399.401 740.364 677.087 Datum najma kredita 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 Trošak kamata 15.871 41.115 46.723 19.970 37.018 33.854 Ostali troškovi kredita 794 2.056 2.336 999 1.851 1.693 Ukupni troškovi financiranja 1. dio 16.665 43.170 49.059 20.969 38.869 35.547 Visina kredita 2. dio 1.269.678 3.289.166 3.737.810 1.597.606 2.961.455 2.708.348 Datum najma kredita 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 Trošak kamata 31.742 82.229 93.445 39.940 74.036 67.709 Ostali troškovi kredita 1.587 4.111 4.672 1.997 3.702 3.385 Ukupni troškovi financiranja 2. dio 33.329 86.341 98.118 41.937 77.738 71.094 Visina kredita 3. dio 9.141.679 23.517.540 26.725.342 11.502.763 23.362.592 19.432.398 Datum najma kredita 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 Trošak kamata 228.542 587.939 668.134 287.569 584.065 485.810 Ostali troškovi kredita 11.427 29.397 33.407 14.378 29.203 24.290 Ukupni troškovi financiranja 3. dio 239.969 617.335 701.540 301.948 613.268 510.100 Visina kredita 4. dio 10.982.712 28.122.373 31.958.276 13.819.291 28.051.564 23.291.794

Svibanj 2019 Stranica 175 od 213

PRŠI - područje Postira

Datum najma kredita 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 Trošak kamata 274.568 703.059 798.957 345.482 701.289 582.295 Ostali troškovi kredita 13.728 35.153 39.948 17.274 35.064 29.115 Ukupni troškovi financiranja 4. dio 288.296 738.212 838.905 362.756 736.354 611.410 Visina kredita 5. dio 10.030.454 26.602.745 30.719.499 12.203.719 24.906.844 22.614.017 Datum najma kredita 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 Trošak kamata 250.761 665.069 767.987 305.093 622.671 565.350 Ostali troškovi kredita 12.538 33.253 38.399 15.255 31.134 28.268 Ukupni troškovi financiranja 5. dio 263.299 698.322 806.387 320.348 653.805 593.618 Ukupni troškovi financiranja 841.558 2.183.381 2.494.008 1.047.957 2.120.034 1.821.769

Svibanj 2019 Stranica 176 od 213

PRŠI - područje Postira

17 OKVIRNA ANALIZA RIZIKA KOJI MOGU UTJECATI NA USPJEŠNU PROVEDBU PROJEKTA

Analiza rizika predstavlja metodu za definiranje vjerojatnosti ili mogućnosti pojave za investiciju opasnih događaja i mogućih posljedica istih. Upravljanje rizikom znači djelovanje koje će spriječiti negativne posljedice, a u isto vrijeme dovesti do željenih rezultata projekta.

Identificirani potencijalni rizici su: • R1: Rizici u procesu izgradnje. • R2: Rizici u procesu održavanja i upravljanja. • R3: Rizici ostvarivanja prihoda. • R4: Financijski rizici. • R5: Ostali rizici.

Što je veća vjerojatnost ili posljedica specifičnog čimbenika, to je veća ocjena rizika. Ocjena rizika je definirana kao produkt vjerojatnosti čimbenika i ocjene teže posljedice odnosno utjecaja. Što veći je produkt, to je veći rizik i važnije su mjere za njegovo izbjegavanje ili umanjivanje njegovih posljedica.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 od 1 do uključujući 3,5 – rizik je zanemariv iznad 3,5 do uključujući 6,5 – rizik je prihvatljiv iznad 6,5 do uključujući 9 – rizik je neprihvatljiv

Slika 51: Skala za ocjenu rizika.

Rezultati analize navedenih rizika predstavljeni su u tablici 71.

Svibanj 2019 Stranica 177 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 71: Analiza rizika.

Čimbenik / Posljedica Ocjena Rizik Vjerojatnost Mjere za izbjegavanje rizika kritična točka / utjecaj rizika Odabir iskusnih projektanata, Pogreške u 1 3 3 detaljno definirane projektiranju. karakteristike. R1 Povećanje Prije izvedbe provjeriti teren i Rizici u troškova 1 3 3 objekte, stručna kontrola procesu izgradnje. dodatnih radova. izgradnje Kašnjenje Sistematičan pristup nadzoru završetka 1 2 2 planiranih terminskih izgradnje. dostignuća. Ukupno 2,67 Rizik R1 je zanemariv Zastarijevanje Implementacija viših R2 tehnološke 1 2 2 standarda i opreme s Rizici u opreme. mogućnošću nadogradnje. procesu Povećanje Konstantno praćenje svih održavanja i operativnih 2 2 4 aspekata poslovanja, stručne upravljanja troškova. sposobnosti zaposlenika. Ukupno 3,00 Rizik R2 je zanemariv Manja Dodatna promocija za R3 potražnja od 1 3 3 povećanje interesa konačnih Rizici očekivane. korisnika. ostvarivanja Pronalaženje uzroka, Povećanje prihoda 3 1 3 učinkovita raspodjela cijene usluga. dodatnih troškova. Ukupno 3,00 Rizik R3 je zanemariv Smanjenje Pronalaženje novih izvora izvora 1 3 3 financiranja. financiranja. R4 Povećanje Primjenjivanje kamatnog Financijski 3 1 3 kamatne stope. swap-a. rizici Zastoji u Uzimanje kredita za plaćanju 1 3 3 premošćivanje nelikvidnosti. računa. Ukupno 3,00 Rizik R4 je zanemariv Promjena Praćenje zakonskih relevantnih 1 3 3 promjena, komunikacija s zakona. ministarstvom. R5 Odgovarajuće planiranje i Nedobivanje Ostali rizici 2 2 4 organizacijska struktura raznih dozvola. projekta. Protivljenje 1 3 3 Informiranje javnosti. javnosti. Ukupno 3,33 Rizik R5 je zanemariv

Rizik investicije 3,00 Rizik investicije je zanemariv

Ukupna rizičnost investicije je zanemariva. Najveći rizik koji ugrožava investiciju svakako je potencijalna odsutnost osiguranja predviđenih izvora financiranja sa strane svih partnera. U tom slučaju je izvedba investicije u planiranom opsegu i terminskom planu neizvediva. Isto

Svibanj 2019 Stranica 178 od 213

PRŠI - područje Postira

tako, došlo bi do promijenjenih ekonomskih i financijskih učinaka koji su uzeti u obzir u ovom dokumentu.

Rizici koji bi nastali uz odsutnost izvedbe projekta su još veći. U situaciji izostanka realizacije projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području, došlo bi do još većih strukturnih problema, gledajući razvijenost elektroničkih komunikacija. U toj situaciji ne bi došlo do novih ulaganja u elektroničke komunikacije koje bi generirale razvoj različitih usluga, povećale učinkovitost javnih institucija i gospodarstva, omogućile brži dostup do znanja i razvoj poduzetništva s visokom dodanom vrijednošću i u udaljenijim krajevima. To bi onemogućilo postizanje postavljenih strateških ciljeva projektnog područja i ugrozilo blagostanje stanovništva.

U okviru analize rizika izrađena je i analiza osjetljivosti investicije. To je metoda pomoću koje se određuje u kojoj je mjeri ciljna vrijednost indikatora investicije osjetljiva na odstupanja od predviđenih vrijednosti jednog ili više ulaznih parametara investicije, odnosno određuje se u kojoj mjeri bi takva negativna odstupanja mogla promijeniti isplativo ulaganje u neisplativo. To možemo odrediti na dva načina: • izračunom kritičnih vrijednosti ulaznih parametara investicije, • izračunom koeficijenata reagibilnosti ciljane vrijednosti investicije.

U prvom slučaju izračunava se na koju vrijednost bi se mogao promijeniti pojedini ulazni parametar investicije (npr. vrijednost investicijskih troškova, rashodi, prihodi, itd.), uz nepromijenjene vrijednosti ostalih parametara, a da bi investicija bila u granicama ekonomske prihvatljivosti. Kod metode NPV investicije, traže se one vrijednosti pojedinih ulaznih parametara investicije kod kojih bi ona bila jednaka nuli uz nepromijenjene vrijednosti ostalih parametara NPV.

Na temelju izračunatih kritičnih vrijednosti pojedinih parametara ocjenjuje se koliki je manevarski prostor kod pojedinog parametra, uspoređujući razliku između predviđene i kritične vrijednosti promatranog parametra. U drugom slučaju izračunava se promjena (pogoršanje) ciljne vrijednosti investicije (npr. ENPV, ERR), ako se za određeni postotak (npr. 5 %) promjeni (pogorša) predviđena vrijednost promatranog ulaznog parametra.

Na osnovi navedenih promjena ulaznih parametara, izrađene su različite poslovne projekcije sa izračunom praćenih indikatora (ENPV, ERR). Rezultati projekcija su prikazani u tablici 72.

Svibanj 2019 Stranica 179 od 213

PRŠI - područje Postira

Tablica 72: Rezultati analize osjetljivosti.

Kabelski FTTC / FTTH Vrsta induciranih prihoda VDSL(FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P LTE pristup P2P

Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 14.597.157 36.432.199 44.896.787 14.038.085 18.159.766 37.439.079

Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 9,48% 9,34% 9,61% 8,61% 7,47% 10,11%

Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 12.934.535 32.106.424 39.901.601 12.015.228 14.212.062 33.726.602 Povećanje vrijednost investicije + 5 % Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 8,85% 8,71% 8,97% 7,99% 6,87% 9,46% Povećanje vrijednost investicije + 5 % Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 12.992.820 35.674.928 44.210.104 12.527.866 17.308.376 36.375.922 Povećanje vrijednost rashoda + 5 % Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 9,03% 9,26% 9,55% 8,25% 7,36% 9,98% Povećanje vrijednost rashoda + 5 % Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 10.696.471 29.737.263 37.212.254 9.920.065 12.607.287 30.988.814 Smanjenje vrijednost prihoda - 5 % Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 8,36% 8,60% 8,88% 7,61% 6,74% 9,30% Smanjenje vrijednost prihoda - 5 % Povećanje vrijednosti investicije kad je 43,90% 42,11% 44,94% 34,70% 23,00% 50,42% ENPV=0

Povećanje vrijednosti rashoda kad je ENPV=0 45,49% 240,55% 326,91% 46,48% 106,65% 176,08%

Smanjenje vrijednost prihoda kad je ENPV=0 18,71% 27,21% 29,21% 17,04% 16,35% 29,02%

Svibanj 2019 Stranica 180 od 213

PRŠI - područje Postira

Osjetljivost investicije se razlikuje po tehnologijama, no rezultati analize prikazuju da je investicija najviše osjetljiva na promjenu vrijednosti prihoda. Dakle, promjena tog ulaznog parametra ima najveći utjecaj na vrijednost praćenih indikatora. Stoga tijekom ekonomskog razdoblja investicije na taj parametar treba obratiti posebnu pažnju, poradi postizanja predviđenih ciljnih vrijednosti. Najkritičnija točka je kod tehnologije LTE, gdje smanjenje prihoda za 16,35 % može prouzročiti neopravdanost investicije (ENPV=0). Najveći manevarski prostor vezan uz taj parametar je kod odabira tehnologije FTTH P2P, gdje se prihodi mogu smanjiti čak i za 29,21 % (uz nepromijenjene vrijednosti ostalih parametara), a da ENPV još uvijek bude pozitivna i investicija opravdana.

Kod svih proučavanih tehnologija najmanja osjetljivost zabilježena je na ulaznom parametru vrijednost rashoda.

S obzirom da su kod projekcija ulazni podaci oblikovani realno i uz primjenu pesimističkog scenarija, dobiveni rezultati analize osjetljivosti u svim slučajevima ukazuju na nisku opću osjetljivost projekta i minimalnu vjerojatnost da investicija bude neopravdana.

Iz više navedenih razloga i analiza vidljivo je da je ulaganje u izgradnju širokopojasne infrastrukture za daljnji razvoj projektnom području nužno, te se savjetuje investitoru da obavi daljnje aktivnosti i postupke za realizaciju investicije.

Svibanj 2019 Stranica 181 od 213

PRŠI - područje Postira

18 ORGANIZACIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA

18.1 Redoslijed aktivnosti na pripremi i provedbi projekta

Aktivnosti na projektu grupirane su na slijedeći način: • Priprema projekta: o studija izvodljivosti, o izrada nacrta Plana razvoja širokopojasne infrastrukture, o javna rasprava, o definiranje konačnog Plana razvoja širokopojasne infrastrukture, o odluka o pokretanju projekta, o definiranje prijavitelja projekta (operatora), o zatvaranje financijske konstrukcije i prijava projekta za sufinanciranje sredstvima fondova EU.

• Provedba projekta: o izrada izvedbenog projekta - projektiranje mreže i ishođenje dozvola, o izgradnja mreže i dovođenje u operativno stanje, o inicijalna provjera potpora, o definiranje i odobrenje veleprodajnih uvjeta pristupa, o nadzor i izvještavanje o provedbi projekta.

18.2 Organizacijski aspekt provedbe projekta - organigram

Poradi obuhvata više pojedinačnih JLS-ova u projektu, Općina Nerežišća određuje se kao nositelj projekta (NP) za vrijeme pripreme PRŠI-ja, do konačne odluke o pokretanju projekta. U razdoblju provedbe projekta, operator kao korisnik državne potpore preuzima ulogu NP-a, dok inicijalni NP postaje projektni partner (PP).

Odabrani investicijski model je model A (privatni DBO) te je sukladno tome, a uzimajući u obzir propozicije poziva za dodjelu bespovratnih sredstava [47], definiran organigram provedbe projekta.

Organizacija provedbe projekta dijeli se na dvije operativne razine: • Operativno izvođenje projekta. • Koordinacija izvođenja projekta.

Slika 52 prikazuje organigram projekta, odnosno položaj i odnose sudionika u projektu izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu na projektnom području.

Svibanj 2019 Stranica 182 od 213

PRŠI - područje Postira

Slika 52: Organigram projekta.

18.2.1 Koordinacija izvođenja projekta

Koordinacijsko vijeće projekta najviše je upravljačko tijelo projekta, u kojem članove čine odgovorna osoba NP-a (voditelj projekta), ujedno i predsjednik Koordinacijskog vijeća, čelnik PP-a te čelnici ostalih JLS-ova na čijem području se projekt provodi.

Koordinacijsko vijeće (na traženje voditelja projekta) donosi prijedloge odluke o načinu rješavanja poteškoća koje se mogu dogoditi tijekom provedbe projekta. Tijekom provedbe projekta i nakon završetka projekta, ocjenjuje postignute rezultate u odnosu na postavljene ciljeve na početku projekta, daje mišljenje o veleprodajnim uvjetima i naknadama uz naglašavanje transparentnosti, te vrši funkciju odnosa s javnošću.

Djeluje na strateškoj razini i pruža podršku voditelju projekta u donošenju svih relevantnih strateških odluka tijekom provedbe projekta, odnosno: • konzultira sve relevantne dionike projekta, • donosi prijedloge odluka u vezi financijske konstrukcije projekta, • donosi prijedloge odluka u vezi investicijskih troškova projekta, • donosi prijedloge odluka u vezi korištenja sredstava iz fondova EU, • daje mišljenje na izvještaje projektnog tima, • daje preporuke voditelju projekta, • vrši nadzor projekta.

Svibanj 2019 Stranica 183 od 213

PRŠI - područje Postira

Voditelj projekta uzima u obzir mišljenja i daje konačnu suglasnost na odluke.

18.2.2 Operativno izvođenje projekta

Voditelj projekta imenovan je od strane NP-a, koji odgovara za provedbu projekta ugovornom tijelu koje je dodijelilo državnu potporu.

Voditelj projekta: • odgovoran je za izvršavanje svih obveza koje proizlaze iz ugovora o dodjeli državne potpore, • vodi brigu o projektu, • promatra i nadzire sve aktivnosti vezane uz izgradnju mreže i stavljanje iste u operativno stanje, • koordinira operativne sudionike u projektu, • priprema i izvještava Koordinacijsko vijeće i NOP o operativnim radovima i financijskim planovima, • osigurava provedbu projekta kroz sve u projektu definirane aktivnosti, • komunicira s predstavnicima svih zainteresiranih strana, • uz pomoć projektnog tima provodi odluke Koordinacijskog vijeća.

Projektni tim formira i njime upravlja voditelj projekta. U timu sudjeluju ostali predstavnici NP- a, PP-a i ostalih JLS-ova uključenih u projekt. Sastavljen je od voditelja pojedinih cjelina aktivnosti, stručnih suradnika, konzultanata i pomoćnog osoblja, te koordinira upravljanje projektom u projektnim aktivnostima koje su obuhvaćene u slijedećim cjelinama: • upravljanje vremenskim rasporedom, • upravljanje troškovima, • upravljanje kvalitetom, • upravljanje ljudskim resursima, • upravljanje razmjenom informacija, • upravljanje rizicima, • upravljanje javnom nabavom u projektu.

18.2.3 Savjet projekta

Savjet projekta je savjetodavno tijelo provedbe projekta, odnosno tijelo koje daje prijedloge i komentare u vezi ciljeva, obuhvata, poboljšanja učinkovitosti vođenja i realizacije projekta, prati provedbu projekta promovirajući projekt u lokalnoj zajednici i šire. Djeluje na volonterskoj osnovi. Članovi savjeta su predstavnik NP-a, predstavnici svih JLS-ova obuhvaćenih projektom, dva predstavnika privatnih korisnika, dva predstavnika javnih korisnika te dva predstavnika gospodarskih subjekata, a prihvaćaju i izvršavaju zadatke koje im definira projektni tim.

Svibanj 2019 Stranica 184 od 213

PRŠI - područje Postira

18.3 Operativni rad

Projektni tim sastaje se jednom tjedno na poziv voditelja projekta. Na koordinacijskim sastancima projektnog tima projekta promatraju se izvješća neovisnog nadzornika građevinskih i instalacijskih radova, prezentiraju izvještaji o opcijama izvođenja radova i preporukama za daljnji rad, razmatra se i usklađuje oko aktualnih poteškoća, te se pripremaju izvještaji i prijedlozi za odlučivanje Koordinacijskog vijeća.

Voditelj projekta redovno o svemu obavještava Koordinacijsko vijeće. Koordinacijsko vijeće sastaje se jednom mjesečno. Najmanje tri dana prije vijeća saziva se sastanak projektnog tima, na kojem se pripremaju materijali vezani uz financijske i ostale aspekte projekta. Na sastanku vijeća se razmatraju operativna i financijska izvješća, te preliminarna izvješća za NOP i HAKOM. Ukoliko postoji potreba, na sastancima prisustvuje i širi operativni menadžment NP-a i PP-a (pravna služba, konzultanti, financijski menadžment i drugi). Dogovara se o mogućim dodatnim radovima, vremenskim i terminskim odstupanjima, aneksima, pravnim aspektima i ostalome.

Svi zapisnici, evidencije i projektna dokumentacija javno su dostupni svim ovlaštenim osobama, a čuvaju se u arhivu NP-a. Voditelj projekta zadužen je za pohranjivanje cjelokupne dokumentacije sukladno hrvatskim i europskim preporukama.

18.4 Definiranje odgovornosti

Tablica 73 shematski prikazuje odgovornost i obveze NP-a i PP-a u projektu izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu na projektnom području, s obzirom na odabrani investicijski model, odnosno privatni DBO te odgovornosti koje se vežu uz dodjelu državne potpore.

Tablica 73: Podjela odgovornosti i obveza u projektu.

Oznaka odgovornosti Odgovornosti i obveze PP NP EU sufinanciranje x Voditelj projekta x Koordinacijsko vijeće x x Projektni tim x x Dozvole iz domene prostornog uređenja i gradnje x x Projektna dokumentacija x Predfinanciranje x Financijski plan x Izgradnja x Nadzor nad aktivnostima x x

Svibanj 2019 Stranica 185 od 213

PRŠI - područje Postira

Oznaka odgovornosti Odgovornosti i obveze PP NP Nadzor nad operativnim stanjem mreže x Izvještavanje NOP-a x Dostupnost podataka o mreži x Upravljanje mrežom x Veleprodajne naknade x Provjera povrata potpora x Nadzor i izvještavanje x

18.4.1 Definiranje odgovornosti NP-a

Operator u svojstvu NP-a je odgovoran za sve radnje vezane uz EU sufinanciranje18 i provedbu projekta u skladu s pravilima struke, što podrazumijeva sljedeće: • Predfinanciranje projekta. • Projektiranje, izgradnju i upravljanje mrežom. • Izrada i priprema izvedbenog projekta te rasporeda građevinskih i instalacijskih radova. • Osiguranje optimalnog materijalnog i financijskog tijeka projekta. • Poštovanje tehničkih standarda i smjernica. • Ishođenje odobrenja predloženih veleprodajnih uvjeta i naknada. • Izvještavanje nadležnih tijela i PP-a. Osim toga, NP će osigurati dostupnost ključnih podataka o izgrađenoj mreži svim zainteresiranim operatorima (potencijalnim veleprodajnim korisnicima), te isto dostaviti HAKOM-u i tijelu državne uprave koje će prikupljati i voditi bazu podataka o izgrađenoj elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi.

NP imenuje voditelja projekta, Koordinacijsko vijeće, dio članova projektnog tima, slijedom čega se kroz njihove odgovornosti ogledava i odgovornost NP-a.

18.4.2 Definiranje odgovornosti PP-a

Poradi opredijeljenosti investicijskog modela A, odnosno izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa po investicijskom modelu privatnog DBO, kao i slijedom propozicija Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47], na strani PP-a je potreban minimalni stručni i administrativni angažman u projektu.

18 Sukladno propozicijama Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47], operatori izabrani u postupku pred-odabira postaju prihvatljivi prijavitelji projekta, te kod dodjele bespovratnih sredstava dobivaju status korisnika državne potpore.

Svibanj 2019 Stranica 186 od 213

PRŠI - područje Postira

Budući da tijela javne uprave obavljaju poslove izdavanja dozvola i suglasnosti iz domene prostornog uređenja i gradnje, PP će osigurati pomoć NP-u u procesima pribavljanja navedenih dozvola, odnosno suglasnosti vezanih uz upotrebu infrastrukture koja je u javnom vlasništvu, a koja može biti iskorištena u projektu.

Sve druge odgovornosti PP-a bit će definirane u ugovoru s NP-om i ugovornim tijelom koje dodjeljuje državnu potporu.

18.4.3 Praćenje i izvješćivanje NOP-a o provedbi projekta

NP je dužan redovito izvješćivati NOP o svim pripremnim i provedbenim aktivnostima na projektu, kako bi NOP, sukladno pravilima vezanim uz transparentnost i izvješćivanje iz Smjernica za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža [29] (čl. 78j i 78k) mogao skupno pratiti provedbu cijelog ONP-a i redovito izvješćivati EK o svim potrebnim pojedinostima u pogledu ONP-a kao nacionalne sheme državnih potpora.

Izvješćivanje NP-a prema NOP-u mora najmanje obuhvatiti dolje navedene ključne informacije i podatke, ovisno o fazi i aktivnostima provedbe projekta. Dinamiku izvještavanja određuje NOP.

Praćenje i izvješćivanje tijekom pripremnih aktivnosti projekta podrazumijeva:

• Dostavu informacija o završetku izrade nacrta PRŠI-ja i provođenju druge javne rasprave, kako bi NOP tu informaciju, zajedno s nacrtom PRŠI-ja, mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama. • Dostavu informacija o završetku postupka druge javne rasprave, uključujući i konačnu verziju PRŠI-ja, kako bi NOP tu informaciju mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama. • U slučajevima projekata koji se provode po investicijskom modelu A i C, informaciju o ishodu postupka pred-odabira operatora za izgradnju mreže uz potpore (operator, planirana infrastrukturna i tehnološka rješenja te planirani iznos potpora i udio potpora).

Za praćenje i izvješćivanje tijekom pripremnih aktivnosti projekta odgovoran je Općina Postira.

Praćenje i izvješćivanje tijekom provedbenih aktivnosti projekta podrazumijeva:

• Dostavu informacija o odobrenju projekta za sufinanciranje unutar OPKK-a od strane nadležnog upravljačkog tijela/posredničkog tijela. • Dostavu informacija o završetku izgradnje mreže te isplati sredstava državnih potpora (posebno podatke o ukupno isplaćenim potporama, ukupnim investicijskim troškovima te konačnom udjelu potpora u projektu).

Svibanj 2019 Stranica 187 od 213

PRŠI - područje Postira

• Dostavu informacija o odobrenim veleprodajnim uvjetima i naknadama (standardnu ponudu), ako bi NOP istu mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama – odnosi se na inicijalni postupak i svaki naknadni postupak u intervalima od godinu dana. • Dostavu informacija o osnovnim pokazateljima operativnog rada mreže (broj pokrivenih korisnika, broj veleprodajnih korisnika, vrste veleprodajnih usluga, broj maloprodajnih korisnika, vrste maloprodajnih usluga s pripadajućim cijenama). • Dostavu informacija o provedenom naknadnom postupku provjere potpora, te eventualnom iznosu potpora koji je vraćen.

Za praćenje izvješćivanje tijekom provedbenih aktivnosti projekta odgovoran je operator u svojstvu korisnika državne potpore.

Uz sve navedeno, operatori mreža izgrađenih uz potpore su dužni osigurati da svi ključni podaci o izgrađenoj mreži i povezanim veleprodajnim uslugama budu dostupni svim drugim operatorima kao potencijalnim veleprodajnim korisnicima (kroz specifikaciju i/ili priloge unutar veleprodajne standardne ponude). Također, podatke o novoj infrastrukturi u mrežama izgrađenim uz potpore (npr. kabelskoj kanalizaciji i svjetlovodnim nitima) operatori moraju dostaviti tijelima državne uprave nadležnim za prikupljanje i vođenje centralnog registra izgrađene elektroničke komunikacijske infrastrukture (DGU), te HAKOM-u (kako je propisanom Zakonom o elektroničkim komunikacijama).

Svibanj 2019 Stranica 188 od 213

PRŠI - područje Postira

19 OKVIRNI VREMENSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA

Vremenski plan definiran je sukladno pravilima i smjernicama, odnosno na način kako je to određeno u ONP-u. Za izvedbu projekta na projektnom području definira se okvirni vremenski plan, prikazan u tablici 74.

Tablica 74: Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na projektnom području.

2019 2020 2021 2022 2023 Faza projekta Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Nacrt Plana razvoja širokopojasne infrastrukture (PRŠI) Javna rasprava i konačna verzija PRŠI Odluka o pokretanju projekta

Pred-odabir operatora

Prijava za sufinanciranje projekta Projektiranje mreže i ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti

Izgradnja mreže

Inicijalni postupak provjere potpora Odobrenje veleprodajnih uvjeta i naknada Nadzor i izvještavanje o provedbi projekta

U slučaju eventualnog kašnjenja u realizaciji pojedine faze projekta iz objektivnih razloga, uzeti će se u obzir kašnjenje cijelog terminskog plana izvedbe projekta.

Svibanj 2019 Stranica 189 od 213

PRŠI - područje Postira

20 REFERENCE

[1] Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr). [2] Digitalni plan za Europu (www.ec.europa.eu/digital-agenda/). [3] Eurostat (www.ec.europa.eu/eurostat). [4] Ministarstvo regionalnog razvoj i fondova Europske unije (www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405). [5] Hrvatski zavod za zapošljavanje (www.hzz.hr). [6] Digital Agenda for Europe Scoreboard (https://ec.europa.eu/digital-single- market/en/news/study-broadband-coverage-europe-2017). [7] Hrvatska narodna banka (www.hnb.hr). [8] Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, NN 61/2014 i 03/2017 (www.narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_61_1138.html). [9] Zakon o javnoj nabavi, NN 120/2016 (www.nn.hr). [10] Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Documents/01%20OPKK%202014- 2020%20hrv%2027112014.docx). [11] Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristup u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, NN 68/2016 (www.nn.hr). [12] Guide to Cost-benefit Analysis of Investment Projects. Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020. Prosinac 2014. (www.ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/cba_guide.pdf). [13] Guidance on the methodology for carrying out cost-benefit analysis; Working Document No. 4 (www.ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/2007/working/wd4_cost_en.pdf). [14] Odluka o stopi povrata uloženog kapitala za nepokretnu mrežu u RH, HAKOM (www.hakom.hr/UserDocsImages/2016/odluke_rjesenja_presude/Odluka- Izra%C4%8Dun%20WACC-a%201.1.2017.-kona%C4%8Dna%20odluka- 20160531.pdf). [15] Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine, NN 68/2016 (www.nn.hr). [16] Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti - HAKOM (www.hakom.hr). [17] Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) http://www.mppi.hr/UserDocsImages/NP- BBI-Program-HR%20konacno%202018%2020-04_18.pdf). [18] Interaktivni GIS portal, HAKOM (http://mapiranje.hakom.hr/). [19] Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u RH 2011., NN 92/10 (www.nn.hr). [20] Zakon o trgovačkim društvima, NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15 (www.nn.hr). [21] Zakon o obrtu, NN 143/13 (www.nn.hr). [22] Zakon o poljoprivredi poljoprivredi, NN 30/15 (www.nn.hr). [23] Zakon o pravu na pristup informacijama, NN 25/13, 85/15, (www.nn.hr). [24] Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, NN 83/02, 73/13 (www.nn.hr). [25] Zakon o udrugama, NN 74/14, 70/17 (www.nn.hr). [26] Zakon o zadrugama, NN 34/11, 125/13, 76/14 (www.nn.hr).

Svibanj 2019 Stranica 190 od 213

PRŠI - područje Postira

[27] Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM(2011) 657, SEC(2011) 1230. [28] Program razvoja Interneta i širokopojasnog pristupa Internetu na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima (www.hakom.hr/UserDocsImages/2012/studije/Studija- Program%20razvoja%20BB.pdf). [29] Smjernice za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža, Europska komisija, OJ 2013/C 25/01 (https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/UL-OFEU-SM- Smjernice_EU_za_primjenu_pravila_o_drzavnim_potporama_u_odnosu_na_brzi_razv oj_sirokopojasnih_mreza.pdf). [30] Odabir najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa (www.mppi.hr/UserDocsImages/Lator_MMPI_studija_Izvr%C5%A1ni_sa%C5%BEetak _final.pdf). [31] Zakon o elektroničkim komunikacijama, NN 73/2008, 90/2011, 133/2012, 80/2013, 71/2014 i 72/2017 (www.mppi.hr/UserDocsImages/ZEK2008-2014%20RED-T%2018- 6_14.pdf). [32] Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama, NN 57/2014 (www.narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_57_1087.html). [33] Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada, NN 155/2009 (www.narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/406017.pdf). [34] Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju, NN 114/2010, 29/2013 (www.hakom.hr/UserDocsImages/2013/propisi_pravilnici_zakoni/Neslu%C5%BEbeni% 20pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20tekst_Pravilnik%20o%20%20tehni%C4%8D kim%20uvjetima%20za%20kabelsku%20kanalizaciju.pdf). [35] Pravilnik o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, NN 36/2016 (www.nn.hr). [36] Karta pokrivenosti, HT (www.hrvatskitelekom.hr/karta-pokrivenosti). [37] Karta pokrivenosti, A1 (https://www.a1.hr/karta-pokrivenosti). [38] Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, NN 121/2016 (www.nn.hr). [39] Emmanuelle Auriol, Alexia Lee González Fanfalone: Benefits and Costs of the Infrastructure. Targets for the Post-2015 Development. Agenda. Post-2015 Consensus (http://www.copenhagenconsensus.com/sites/default/files/infrastructure_- _assessment_-_auriol_fanfalone.pdf). [40] An assessment of the total investment requirement to reach the Digital Agenda broadband targets, Study for the European Investment Bank. (http://ec.europa.eu/information_society/newsroom/cf/document.cfm?action=display&d oc_id=777). [41] White Paper: Innovative FTTH Deployment Technologies. Fiber to the home Council Europe (http://www.ftthcouncil.eu/documents/Publications/DandO_White_Paper_2_2014.pdf).

Svibanj 2019 Stranica 191 od 213

PRŠI - područje Postira

[42] Cost Model – Country Analysis Report (CAR) for . Fiber to the home Council Europe (http://www.ftthcouncil.eu/documents/Reports/2013/Cost_Model_CAR_Germany_Augu st2013.pdf). [43] Tržište veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji, HAKOM, 2015. [44] Tržište maloprodaje širokopojasnog pristupa internetu, HAKOM, 2015. [45] The digital single market and telecoms regulation going forward. Report for ECTA - European Competitive Telecommunications Association, 2015 (http://www.ectaportal.com/en/upload/Press_Releases_2015/Analysys%20Mason%20fi nal%20%20report%20for%20ECTA%2018-09-2015%20CLEAN.PDF). [46] Comparative analysis of outcomes in the UK broadband market: coverage, connectionsand competition. Final Report to BT, 2016 (https://www.ofcom.org.uk/__data/assets/pdf_file/0030/93639/BT-Annex-Analysys- Mason.pdf). [47] Ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ (https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/javni-poziv-za- iskaz-interesa-za-sudjelovanje-u-postupku-pred-odabira-na-temelju-odobrenih- planova-razvoja-sirokopojasne-infrastrukture-a-vezano-za-odabir-prihvatljivih- prijavitelja-te-ispunjavanje-k/) [48] Projekt Objedinjavanje svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, NN 159/2013 (https://narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_159_3334.html). [49] Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (http://zzpu-sdz.hr/prostorni-plan- %C5%BEupanije). [50] Službene internetske stranice Općine Nerežišća (http://nerezisca.hr/). [51] Službene internetske stranice Grada Hvar (http://www.hvar.hr/portal/). [52] Službene internetske stranice Grada Komiža (http://www.komiza.hr/). [53] Službene internetske stranice Grada Stari Grad (https://stari-grad.hr/). [54] Službene internetske stranice Grada Supetar (https://gradsupetar.hr/). [55] Službene internetske stranice Grada Vis (https://www.gradvis.hr/). [56] Službene internetske stranice Općine Bol (https://www.bol.hr/). [57] Službene internetske stranice Općine Jelsa (http://jelsa.hr/web/index.php). [58] Službene internetske stranice Općine Milna (http://opcinamilna.hr/). [59] Službene internetske stranice Općine Postira (http://www.opcina-postira.hr/). [60] Službene internetske stranice Općina Pučišća (http://www.pucisca.hr/). [61] Službene internetske stranice Općina Selca (http://www.selca.hr/). [62] Službene internetske stranice Općina Sućuraj (http://sucuraj.hr/). [63] Službene internetske stranice Općina Sutivan (https://www.sutivan.hr/). [64] Službene internetske stranice Općina Šolta (https://www.solta.hr/).

Svibanj 2019 Stranica 192 od 213

PRŠI - područje Postira

PRILOZI

Svibanj 2019 Stranica 193 od 213

PRŠI - područje Postira

PRILOG 1: REZULTATI MAPIRANJA

Svibanj 2019 Stranica 194 od 213

PRŠI - područje Postira

PRILOG 2: POSLOVNE ANALIZE

Svibanj 2019 Stranica 195 od 213

PRŠI - područje Postira

VDSL (FTTC) FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi Investicijski Operativni zamjene i Neto Investicijski Operativni zamjene i Neto Godina Prihodi Godina Prihodi troškovi troškovi ostatak novčani tok troškovi troškovi ostatak novčani tok vrijednosti vrijednosti 1 2019 502.704 0 0 0 -502.704 2019 462.342 0 0 0 -462.342 2 2020 2.010.816 0 0 0 -2.010.816 2020 1.700.880 0 0 0 -1.700.880 3 2021 14.477.875 0 0 0 -14.477.875 2021 11.263.067 0 0 0 -11.263.067 4 2022 17.393.558 0 0 0 -17.393.558 2022 12.444.885 0 0 0 -12.444.885 5 2023 15.885.446 0 0 0 -15.885.446 2023 10.453.278 0 0 0 -10.453.278 6 2024 0 3.176.000 3.816.921 0 640.921 2024 0 1.922.136 2.310.026 0 387.890 7 2025 0 5.109.099 7.633.843 0 2.524.744 2025 0 2.843.797 4.249.105 0 1.405.308 8 2026 0 5.109.099 7.633.843 0 2.524.744 2026 0 2.615.467 3.907.942 0 1.292.475 9 2027 0 5.109.099 7.633.843 0 2.524.744 2027 0 2.405.469 3.594.171 0 1.188.702 10 2028 0 5.109.099 7.633.843 0 2.524.744 2028 0 2.212.332 3.305.593 0 1.093.260 11 2029 0 5.109.099 7.633.843 0 2.524.744 2029 0 2.034.703 3.040.184 0 1.005.482 12 2030 0 5.109.099 7.633.843 0 2.524.744 2030 0 1.871.335 2.796.086 0 924.751 13 2031 0 5.109.099 7.633.843 0 2.524.744 2031 0 1.721.085 2.571.587 0 850.502 14 2032 0 5.109.099 7.633.843 0 2.524.744 2032 0 1.582.898 2.365.112 0 782.215 15 2033 0 5.109.099 7.633.843 -6.032.448 -3.507.704 2033 0 1.455.806 2.175.216 -1.718.909 -999.498 16 2034 0 5.109.099 7.633.843 0 2.524.744 2034 0 1.338.918 2.000.567 0 661.648 17 2035 0 5.109.099 7.633.843 0 2.524.744 2035 0 1.231.416 1.839.940 0 608.524 18 2036 0 5.109.099 7.633.843 0 2.524.744 2036 0 1.132.545 1.692.210 0 559.665 19 2037 0 5.109.099 7.633.843 0 2.524.744 2037 0 1.041.612 1.556.341 0 514.729 20 2038 0 5.109.099 7.633.843 14.075.712 16.600.456 2038 0 957.980 1.431.382 2.639.263 3.112.664 Ukupno 50.270.400 74.703.380 110.690.720 8.043.264 -6.239.796 Ukupno 36.324.451 26.367.498 38.835.462 920.354 -22.936.133 FNPV -22.936.133 FRR (C) -1,15% FRR (K) 6,17%

Svibanj 2019 Stranica 196 od 213

PRŠI - područje Postira

VDSL (FTTC) FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 502.704 2.010.816 14.477.875 17.393.558 15.885.446 3.816.921 … 7.633.843 7.633.843 … 21.709.555

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 3.816.921 … 7.633.843 7.633.843 … 7.633.843 2. IZVORI FINANCIRANJA 502.704 2.010.816 14.477.875 17.393.558 15.885.446 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 269.807 1.079.226 7.770.427 9.335.305 8.525.886 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 47.613 190.452 1.371.252 1.647.407 1.504.568 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 185.285 741.138 5.336.196 6.410.847 5.854.993 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 14.075.712

II. ODLJEVI 502.704 2.010.816 14.477.875 17.393.558 15.885.446 3.176.000 … 5.109.099 11.141.547 … 5.109.099

4. INVESTICIJA 502.704 2.010.816 14.477.875 17.393.558 15.885.446 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 6.032.448 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 3.176.000 … 5.109.099 5.109.099 … 5.109.099 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 640.921 … 2.524.744 -3.507.704 … 16.600.456 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 640.921 … 20.838.875 17.331.171 … 44.030.604

Svibanj 2019 Stranica 197 od 213

PRŠI - područje Postira

VDSL (FTTC) EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 402.163 0 0 0 -402.163 2019 383.013 0 0 0 -383.013 2 2020 1.608.653 0 0 0 -1.608.653 2020 1.459.096 0 0 0 -1.459.096 3 2021 11.582.300 0 0 0 -11.582.300 2021 10.005.226 0 0 0 -10.005.226 4 2022 13.914.847 0 0 0 -13.914.847 2022 11.447.779 0 0 0 -11.447.779 5 2023 12.708.357 0 0 0 -12.708.357 2023 9.957.330 0 0 0 -9.957.330 6 2024 0 2.540.800 5.026.900 0 2.486.099 2024 0 1.895.984 3.751.150 0 1.855.166 7 2025 0 4.087.279 10.053.799 0 5.966.521 2025 0 2.904.753 7.145.048 0 4.240.295 8 2026 0 4.087.279 10.053.799 0 5.966.521 2026 0 2.766.431 6.804.807 0 4.038.376 9 2027 0 4.087.279 10.053.799 0 5.966.521 2027 0 2.634.696 6.480.769 0 3.846.072 10 2028 0 4.087.279 10.053.799 0 5.966.521 2028 0 2.509.235 6.172.161 0 3.662.926 11 2029 0 4.087.279 10.053.799 0 5.966.521 2029 0 2.389.747 5.878.248 0 3.488.501 12 2030 0 4.087.279 10.053.799 0 5.966.521 2030 0 2.275.950 5.598.332 0 3.322.382 13 2031 0 4.087.279 10.053.799 0 5.966.521 2031 0 2.167.571 5.331.744 0 3.164.173 14 2032 0 4.087.279 10.053.799 0 5.966.521 2032 0 2.064.354 5.077.852 0 3.013.498 15 2033 0 4.087.279 10.053.799 -4.825.958 1.140.562 2033 0 1.966.051 4.836.049 -2.321.369 548.630 16 2034 0 4.087.279 10.053.799 0 5.966.521 2034 0 1.872.430 4.605.761 0 2.733.332 17 2035 0 4.087.279 10.053.799 0 5.966.521 2035 0 1.783.266 4.386.439 0 2.603.173 18 2036 0 4.087.279 10.053.799 0 5.966.521 2036 0 1.698.349 4.177.561 0 2.479.213 19 2037 0 4.087.279 10.053.799 0 5.966.521 2037 0 1.617.475 3.978.630 0 2.361.155 20 2038 0 4.087.279 10.053.799 11.260.570 17.227.090 2038 0 1.540.452 3.789.171 4.243.990 6.492.709 Ukupno 40.216.320 59.762.704 145.780.091 6.434.611 52.235.678 Ukupno 33.252.444 32.086.744 78.013.723 1.922.622 14.597.157 ENPV 14.597.157 ERR 9,48% B/C ratio 1,2302

Svibanj 2019 Stranica 198 od 213

PRŠI - područje Postira

FTTH P2MP FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.308.427 0 0 0 -1.308.427 2019 1.203.372 0 0 0 -1.203.372 2 2020 5.233.707 0 0 0 -5.233.707 2020 4.427.011 0 0 0 -4.427.011 3 2021 37.421.006 0 0 0 -37.421.006 2021 29.111.682 0 0 0 -29.111.682 4 2022 44.748.197 0 0 0 -44.748.197 2022 32.016.805 0 0 0 -32.016.805 5 2023 42.131.343 0 0 0 -42.131.343 2023 27.724.158 0 0 0 -27.724.158 6 2024 0 1.811.460 4.502.982 0 2.691.521 2024 0 1.096.308 2.725.234 0 1.628.927 7 2025 0 2.380.019 9.005.963 0 6.625.945 2025 0 1.324.752 5.012.847 0 3.688.095 8 2026 0 2.380.019 9.005.963 0 6.625.945 2026 0 1.218.387 4.610.363 0 3.391.975 9 2027 0 2.380.019 9.005.963 0 6.625.945 2027 0 1.120.562 4.240.194 0 3.119.632 10 2028 0 2.380.019 9.005.963 0 6.625.945 2028 0 1.030.591 3.899.746 0 2.869.154 11 2029 0 2.380.019 9.005.963 0 6.625.945 2029 0 947.845 3.586.633 0 2.638.788 12 2030 0 2.380.019 9.005.963 0 6.625.945 2030 0 871.741 3.298.660 0 2.426.918 13 2031 0 2.380.019 9.005.963 0 6.625.945 2031 0 801.749 3.033.808 0 2.232.059 14 2032 0 2.380.019 9.005.963 0 6.625.945 2032 0 737.376 2.790.222 0 2.052.846 15 2033 0 2.380.019 9.005.963 -18.317.975 -11.692.030 2033 0 678.172 2.566.193 -5.219.593 -3.331.571 16 2034 0 2.380.019 9.005.963 0 6.625.945 2034 0 623.721 2.360.152 0 1.736.431 17 2035 0 2.380.019 9.005.963 0 6.625.945 2035 0 573.642 2.170.654 0 1.597.012 18 2036 0 2.380.019 9.005.963 0 6.625.945 2036 0 527.584 1.996.371 0 1.468.787 19 2037 0 2.380.019 9.005.963 0 6.625.945 2037 0 485.224 1.836.081 0 1.350.857 20 2038 0 2.380.019 9.005.963 37.290.164 43.916.109 2038 0 446.265 1.688.661 6.992.082 8.234.478 Ukupno 130.842.680 35.131.723 130.586.470 18.972.189 -16.415.744 Ukupno 94.483.028 12.483.917 45.815.818 1.772.489 -59.378.639 FNPV -59.378.639 FRR (C) -1,17% FRR (K) 6,16%

Svibanj 2019 Stranica 199 od 213

PRŠI - područje Postira

FTTH P2MP FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 1.308.427 5.233.707 37.421.006 44.748.197 42.131.343 4.502.982 … 9.005.963 9.005.963 … 46.296.127

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 4.502.982 … 9.005.963 9.005.963 … 9.005.963 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.308.427 5.233.707 37.421.006 44.748.197 42.131.343 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 698.948 2.795.792 19.989.909 23.904.017 22.506.122 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 123.344 493.375 3.527.631 4.218.356 3.971.669 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 486.135 1.944.541 13.903.466 16.625.823 15.653.553 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 37.290.164

II. ODLJEVI 1.308.427 5.233.707 37.421.006 44.748.197 42.131.343 1.811.460 … 2.380.019 20.697.994 … 2.380.019

4. INVESTICIJA 1.308.427 5.233.707 37.421.006 44.748.197 42.131.343 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 18.317.975 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 1.811.460 … 2.380.019 2.380.019 … 2.380.019 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 2.691.521 … 6.625.945 -11.692.030 … 43.916.109 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 2.691.521 … 55.699.079 44.007.048 … 114.426.936

Svibanj 2019 Stranica 200 od 213

PRŠI - područje Postira

FTTH P2MP EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.046.741 0 0 0 -1.046.741 2019 996.897 0 0 0 -996.897 2 2020 4.186.966 0 0 0 -4.186.966 2020 3.797.701 0 0 0 -3.797.701 3 2021 29.936.805 0 0 0 -29.936.805 2021 25.860.538 0 0 0 -25.860.538 4 2022 35.798.557 0 0 0 -35.798.557 2022 29.451.562 0 0 0 -29.451.562 5 2023 33.705.074 0 0 0 -33.705.074 2023 26.408.808 0 0 0 -26.408.808 6 2024 0 1.449.168 8.627.911 0 7.178.743 2024 0 1.081.392 6.438.280 0 5.356.888 7 2025 0 1.904.015 17.255.823 0 15.351.808 2025 0 1.353.148 12.263.391 0 10.910.243 8 2026 0 1.904.015 17.255.823 0 15.351.808 2026 0 1.288.712 11.679.420 0 10.390.708 9 2027 0 1.904.015 17.255.823 0 15.351.808 2027 0 1.227.345 11.123.257 0 9.895.912 10 2028 0 1.904.015 17.255.823 0 15.351.808 2028 0 1.168.900 10.593.578 0 9.424.678 11 2029 0 1.904.015 17.255.823 0 15.351.808 2029 0 1.113.238 10.089.122 0 8.975.884 12 2030 0 1.904.015 17.255.823 0 15.351.808 2030 0 1.060.227 9.608.688 0 8.548.461 13 2031 0 1.904.015 17.255.823 0 15.351.808 2031 0 1.009.740 9.151.131 0 8.141.391 14 2032 0 1.904.015 17.255.823 0 15.351.808 2032 0 961.657 8.715.363 0 7.753.706 15 2033 0 1.904.015 17.255.823 -14.654.380 697.427 2033 0 915.864 8.300.346 -7.049.007 335.474 16 2034 0 1.904.015 17.255.823 0 15.351.808 2034 0 872.251 7.905.091 0 7.032.840 17 2035 0 1.904.015 17.255.823 0 15.351.808 2035 0 830.715 7.528.658 0 6.697.943 18 2036 0 1.904.015 17.255.823 0 15.351.808 2036 0 791.158 7.170.151 0 6.378.993 19 2037 0 1.904.015 17.255.823 0 15.351.808 2037 0 753.483 6.828.715 0 6.075.232 20 2038 0 1.904.015 17.255.823 29.832.131 45.183.939 2038 0 717.603 6.503.538 11.243.416 17.029.351 Ukupno 104.674.144 28.105.378 250.209.426 15.177.751 132.607.655 Ukupno 86.515.505 15.145.433 133.898.729 4.194.409 36.432.199 ENPV 36.432.199 ERR 9,34% B/C ratio 1,3738

Svibanj 2019 Stranica 201 od 213

PRŠI - područje Postira

FTTH P2P FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.510.905 0 0 0 -1.510.905 2019 1.389.593 0 0 0 -1.389.593 2 2020 6.043.619 0 0 0 -6.043.619 2020 5.112.088 0 0 0 -5.112.088 3 2021 43.211.877 0 0 0 -43.211.877 2021 33.616.692 0 0 0 -33.616.692 4 2022 51.672.944 0 0 0 -51.672.944 2022 36.971.379 0 0 0 -36.971.379 5 2023 48.651.135 0 0 0 -48.651.135 2023 32.014.449 0 0 0 -32.014.449 6 2024 0 1.697.749 5.003.313 0 3.305.564 2024 0 1.027.489 3.028.038 0 2.000.549 7 2025 0 2.152.595 10.006.626 0 7.854.031 2025 0 1.198.165 5.569.830 0 4.371.665 8 2026 0 2.152.595 10.006.626 0 7.854.031 2026 0 1.101.964 5.122.625 0 4.020.661 9 2027 0 2.152.595 10.006.626 0 7.854.031 2027 0 1.013.486 4.711.326 0 3.697.840 10 2028 0 2.152.595 10.006.626 0 7.854.031 2028 0 932.113 4.333.051 0 3.400.938 11 2029 0 2.152.595 10.006.626 0 7.854.031 2029 0 857.273 3.985.148 0 3.127.875 12 2030 0 2.152.595 10.006.626 0 7.854.031 2030 0 788.442 3.665.178 0 2.876.736 13 2031 0 2.152.595 10.006.626 0 7.854.031 2031 0 725.137 3.370.898 0 2.645.761 14 2032 0 2.152.595 10.006.626 0 7.854.031 2032 0 666.916 3.100.247 0 2.433.331 15 2033 0 2.152.595 10.006.626 -21.152.667 -13.298.637 2033 0 613.369 2.851.326 -6.027.321 -3.789.364 16 2034 0 2.152.595 10.006.626 0 7.854.031 2034 0 564.121 2.622.391 0 2.058.270 17 2035 0 2.152.595 10.006.626 0 7.854.031 2035 0 518.827 2.411.838 0 1.893.010 18 2036 0 2.152.595 10.006.626 0 7.854.031 2036 0 477.170 2.218.190 0 1.741.019 19 2037 0 2.152.595 10.006.626 0 7.854.031 2037 0 438.858 2.040.090 0 1.601.232 20 2038 0 2.152.595 10.006.626 43.060.787 50.914.817 2038 0 403.622 1.876.290 8.074.101 9.546.769 Ukupno 151.090.480 31.834.084 145.096.077 21.908.120 -15.920.367 Ukupno 109.104.201 11.326.952 50.906.464 2.046.780 -67.477.909 FNPV -67.477.909 FRR (C) -0,98% FRR (K) 6,25%

Svibanj 2019 Stranica 202 od 213

PRŠI - područje Postira

FTTH P2P FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 1.510.905 6.043.619 43.211.877 51.672.944 48.651.135 5.003.313 … 10.006.626 10.006.626 … 53.067.413

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 5.003.313 … 10.006.626 10.006.626 … 10.006.626 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.510.905 6.043.619 43.211.877 51.672.944 48.651.135 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 794.285 3.177.139 22.716.541 27.164.535 25.575.966 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 140.168 560.672 4.008.801 4.793.741 4.513.406 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 576.452 2.305.809 16.486.535 19.714.668 18.561.763 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 43.060.787

II. ODLJEVI 1.510.905 6.043.619 43.211.877 51.672.944 48.651.135 1.697.749 … 2.152.595 23.305.263 … 2.152.595

4. INVESTICIJA 1.510.905 6.043.619 43.211.877 51.672.944 48.651.135 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 21.152.667 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 1.697.749 … 2.152.595 2.152.595 … 2.152.595 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 3.305.564 … 7.854.031 -13.298.637 … 50.914.817 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 3.305.564 … 66.137.809 52.839.173 … 135.170.113

Svibanj 2019 Stranica 203 od 213

PRŠI - područje Postira

FTTH P2P EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.208.724 0 0 0 -1.208.724 2019 1.151.166 0 0 0 -1.151.166 2 2020 4.834.895 0 0 0 -4.834.895 2020 4.385.393 0 0 0 -4.385.393 3 2021 34.569.502 0 0 0 -34.569.502 2021 29.862.435 0 0 0 -29.862.435 4 2022 41.338.355 0 0 0 -41.338.355 2022 34.009.167 0 0 0 -34.009.167 5 2023 38.920.908 0 0 0 -38.920.908 2023 30.495.550 0 0 0 -30.495.550 6 2024 0 1.358.199 9.903.226 0 8.545.027 2024 0 1.013.509 7.389.940 0 6.376.431 7 2025 0 1.722.076 19.806.453 0 18.084.376 2025 0 1.223.847 14.076.076 0 12.852.229 8 2026 0 1.722.076 19.806.453 0 18.084.376 2026 0 1.165.569 13.405.787 0 12.240.218 9 2027 0 1.722.076 19.806.453 0 18.084.376 2027 0 1.110.066 12.767.416 0 11.657.350 10 2028 0 1.722.076 19.806.453 0 18.084.376 2028 0 1.057.205 12.159.444 0 11.102.238 11 2029 0 1.722.076 19.806.453 0 18.084.376 2029 0 1.006.862 11.580.423 0 10.573.560 12 2030 0 1.722.076 19.806.453 0 18.084.376 2030 0 958.917 11.028.974 0 10.070.057 13 2031 0 1.722.076 19.806.453 0 18.084.376 2031 0 913.254 10.503.785 0 9.590.531 14 2032 0 1.722.076 19.806.453 0 18.084.376 2032 0 869.766 10.003.604 0 9.133.839 15 2033 0 1.722.076 19.806.453 -16.922.134 1.162.243 2033 0 828.348 9.527.242 -8.139.836 559.059 16 2034 0 1.722.076 19.806.453 0 18.084.376 2034 0 788.903 9.073.564 0 8.284.661 17 2035 0 1.722.076 19.806.453 0 18.084.376 2035 0 751.336 8.641.490 0 7.890.153 18 2036 0 1.722.076 19.806.453 0 18.084.376 2036 0 715.558 8.229.990 0 7.514.432 19 2037 0 1.722.076 19.806.453 0 18.084.376 2037 0 681.484 7.838.086 0 7.156.602 20 2038 0 1.722.076 19.806.453 34.448.629 52.533.006 2038 0 649.032 7.464.844 12.983.326 19.799.137 Ukupno 120.872.384 25.467.268 287.193.563 17.526.496 158.380.407 Ukupno 99.903.710 13.733.657 153.690.664 4.843.490 44.896.787 ENPV 44.896.787 ERR 9,61% B/C ratio 1,4127

Svibanj 2019 Stranica 204 od 213

PRŠI - područje Postira

KABELSKI PRISTUP FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 611.623 0 0 0 -611.623 2019 562.516 0 0 0 -562.516 2 2020 2.446.493 0 0 0 -2.446.493 2020 2.069.403 0 0 0 -2.069.403 3 2021 17.614.748 0 0 0 -17.614.748 2021 13.703.398 0 0 0 -13.703.398 4 2022 21.162.163 0 0 0 -21.162.163 2022 15.141.277 0 0 0 -15.141.277 5 2023 19.327.293 0 0 0 -19.327.293 2023 12.718.154 0 0 0 -12.718.154 6 2024 0 3.024.385 3.837.010 0 812.626 2024 0 1.830.378 2.322.184 0 491.806 7 2025 0 4.805.867 7.674.021 0 2.868.153 2025 0 2.675.014 4.271.469 0 1.596.455 8 2026 0 4.805.867 7.674.021 0 2.868.153 2026 0 2.460.236 3.928.510 0 1.468.275 9 2027 0 4.805.867 7.674.021 0 2.868.153 2027 0 2.262.702 3.613.088 0 1.350.386 10 2028 0 4.805.867 7.674.021 0 2.868.153 2028 0 2.081.028 3.322.990 0 1.241.963 11 2029 0 4.805.867 7.674.021 0 2.868.153 2029 0 1.913.941 3.056.185 0 1.142.245 12 2030 0 4.805.867 7.674.021 0 2.868.153 2030 0 1.760.269 2.810.802 0 1.050.533 13 2031 0 4.805.867 7.674.021 0 2.868.153 2031 0 1.618.936 2.585.121 0 966.185 14 2032 0 4.805.867 7.674.021 0 2.868.153 2032 0 1.488.951 2.377.560 0 888.609 15 2033 0 4.805.867 7.674.021 -7.339.478 -4.471.325 2033 0 1.369.402 2.186.665 -2.091.339 -1.274.076 16 2034 0 4.805.867 7.674.021 0 2.868.153 2034 0 1.259.452 2.011.096 0 751.644 17 2035 0 4.805.867 7.674.021 0 2.868.153 2035 0 1.158.330 1.849.624 0 691.294 18 2036 0 4.805.867 7.674.021 0 2.868.153 2036 0 1.065.327 1.701.116 0 635.790 19 2037 0 4.805.867 7.674.021 0 2.868.153 2037 0 979.791 1.564.533 0 584.742 20 2038 0 4.805.867 7.674.021 17.125.450 19.993.603 2038 0 901.123 1.438.915 3.211.103 3.748.895 Ukupno 61.162.320 70.306.529 111.273.302 9.785.971 -10.409.576 Ukupno 44.194.748 24.824.878 39.039.859 1.119.764 -28.860.004 FNPV -28.860.004 FRR (C) -1,59% FRR (K) 5,98%

Svibanj 2019 Stranica 205 od 213

PRŠI - područje Postira

KABELSKI PRISTUP FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 611.623 2.446.493 17.614.748 21.162.163 19.327.293 3.837.010 … 7.674.021 7.674.021 … 24.799.470

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 3.837.010 … 7.674.021 7.674.021 … 7.674.021 2. IZVORI FINANCIRANJA 611.623 2.446.493 17.614.748 21.162.163 19.327.293 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 339.491 1.357.965 9.777.348 11.746.397 10.727.924 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 59.910 239.641 1.725.414 2.072.894 1.893.163 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 212.222 848.887 6.111.986 7.342.872 6.706.206 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 17.125.450

II. ODLJEVI 611.623 2.446.493 17.614.748 21.162.163 19.327.293 3.024.385 … 4.805.867 12.145.346 … 4.805.867

4. INVESTICIJA 611.623 2.446.493 17.614.748 21.162.163 19.327.293 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 7.339.478 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 3.024.385 … 4.805.867 4.805.867 … 4.805.867 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 812.626 … 2.868.153 -4.471.325 … 19.993.603 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 812.626 … 23.757.853 19.286.528 … 50.752.744

Svibanj 2019 Stranica 206 od 213

PRŠI - područje Postira

KABELSKI PRISTUP EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 489.299 0 0 0 -489.299 2019 465.999 0 0 0 -465.999 2 2020 1.957.194 0 0 0 -1.957.194 2020 1.775.233 0 0 0 -1.775.233 3 2021 14.091.799 0 0 0 -14.091.799 2021 12.173.025 0 0 0 -12.173.025 4 2022 16.929.730 0 0 0 -16.929.730 2022 13.928.131 0 0 0 -13.928.131 5 2023 15.461.834 0 0 0 -15.461.834 2023 12.114.752 0 0 0 -12.114.752 6 2024 0 2.419.508 5.306.983 0 2.887.475 2024 0 1.805.474 3.960.153 0 2.154.679 7 2025 0 3.844.694 10.613.967 0 6.769.273 2025 0 2.732.352 7.543.148 0 4.810.796 8 2026 0 3.844.694 10.613.967 0 6.769.273 2026 0 2.602.240 7.183.950 0 4.581.710 9 2027 0 3.844.694 10.613.967 0 6.769.273 2027 0 2.478.324 6.841.858 0 4.363.534 10 2028 0 3.844.694 10.613.967 0 6.769.273 2028 0 2.360.309 6.516.055 0 4.155.746 11 2029 0 3.844.694 10.613.967 0 6.769.273 2029 0 2.247.913 6.205.766 0 3.957.854 12 2030 0 3.844.694 10.613.967 0 6.769.273 2030 0 2.140.869 5.910.254 0 3.769.384 13 2031 0 3.844.694 10.613.967 0 6.769.273 2031 0 2.038.923 5.628.813 0 3.589.890 14 2032 0 3.844.694 10.613.967 0 6.769.273 2032 0 1.941.832 5.360.774 0 3.418.943 15 2033 0 3.844.694 10.613.967 -5.871.583 897.690 2033 0 1.849.364 5.105.499 -2.824.332 431.804 16 2034 0 3.844.694 10.613.967 0 6.769.273 2034 0 1.761.299 4.862.380 0 3.101.082 17 2035 0 3.844.694 10.613.967 0 6.769.273 2035 0 1.677.427 4.630.838 0 2.953.411 18 2036 0 3.844.694 10.613.967 0 6.769.273 2036 0 1.597.550 4.410.322 0 2.812.773 19 2037 0 3.844.694 10.613.967 0 6.769.273 2037 0 1.521.476 4.200.307 0 2.678.831 20 2038 0 3.844.694 10.613.967 13.700.360 20.469.632 2038 0 1.449.025 4.000.292 5.163.521 7.714.789 Ukupno 48.929.856 56.245.223 153.902.517 7.828.777 56.556.214 Ukupno 40.457.140 30.204.376 82.360.411 2.339.190 14.038.085 ENPV 14.038.085 ERR 8,61% B/C ratio 1,2055

Svibanj 2019 Stranica 207 od 213

PRŠI - područje Postira

LTE FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.075.787 0 0 0 -1.075.787 2019 989.411 0 0 0 -989.411 2 2020 4.303.146 0 0 0 -4.303.146 2020 3.639.882 0 0 0 -3.639.882 3 2021 33.947.043 0 0 0 -33.947.043 2021 26.409.111 0 0 0 -26.409.111 4 2022 40.760.357 0 0 0 -40.760.357 2022 29.163.553 0 0 0 -29.163.553 5 2023 39.445.507 0 0 0 -39.445.507 2023 25.956.767 0 0 0 -25.956.767 6 2024 0 1.963.076 3.915.661 0 1.952.585 2024 0 1.188.067 2.369.784 0 1.181.717 7 2025 0 2.683.250 7.831.322 0 5.148.072 2025 0 1.493.535 4.359.025 0 2.865.490 8 2026 0 2.683.250 7.831.322 0 5.148.072 2026 0 1.373.618 4.009.036 0 2.635.418 9 2027 0 2.683.250 7.831.322 0 5.148.072 2027 0 1.263.329 3.687.148 0 2.423.819 10 2028 0 2.683.250 7.831.322 0 5.148.072 2028 0 1.161.896 3.391.105 0 2.229.209 11 2029 0 2.683.250 7.831.322 0 5.148.072 2029 0 1.068.607 3.118.831 0 2.050.224 12 2030 0 2.683.250 7.831.322 0 5.148.072 2030 0 982.807 2.868.418 0 1.885.610 13 2031 0 2.683.250 7.831.322 0 5.148.072 2031 0 903.897 2.638.111 0 1.734.214 14 2032 0 2.683.250 7.831.322 0 5.148.072 2032 0 831.323 2.426.295 0 1.594.972 15 2033 0 2.683.250 7.831.322 -19.125.094 -13.977.022 2033 0 764.575 2.231.486 -5.449.577 -3.982.666 16 2034 0 2.683.250 7.831.322 0 5.148.072 2034 0 703.187 2.052.319 0 1.349.132 17 2035 0 2.683.250 7.831.322 0 5.148.072 2035 0 646.728 1.887.537 0 1.240.809 18 2036 0 2.683.250 7.831.322 0 5.148.072 2036 0 594.802 1.735.986 0 1.141.184 19 2037 0 2.683.250 7.831.322 0 5.148.072 2037 0 547.045 1.596.602 0 1.049.558 20 2038 0 2.683.250 7.831.322 34.664.234 39.812.306 2038 0 503.122 1.468.410 6.499.708 7.464.996 Ukupno 119.531.840 39.528.573 113.554.169 15.539.139 -29.967.105 Ukupno 86.158.724 14.026.537 39.840.093 1.050.131 -59.295.038 FNPV -59.295.038 FRR (C) -2,40% FRR (K) 5,58%

Svibanj 2019 Stranica 208 od 213

PRŠI - područje Postira

LTE FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 1.075.787 4.303.146 33.947.043 40.760.357 39.445.507 3.915.661 … 7.831.322 7.831.322 … 42.495.556

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 3.915.661 … 7.831.322 7.831.322 … 7.831.322 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.075.787 4.303.146 33.947.043 40.760.357 39.445.507 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 629.309 2.517.237 19.858.204 23.843.829 23.074.673 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 111.055 444.218 3.504.389 4.207.735 4.072.001 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 335.423 1.341.691 10.584.450 12.708.794 12.298.833 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 34.664.234

II. ODLJEVI 1.075.787 4.303.146 33.947.043 40.760.357 39.445.507 1.963.076 … 2.683.250 21.808.344 … 2.683.250

4. INVESTICIJA 1.075.787 4.303.146 33.947.043 40.760.357 39.445.507 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 19.125.094 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 1.963.076 … 2.683.250 2.683.250 … 2.683.250 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 1.952.585 … 5.148.072 -13.977.022 … 39.812.306 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 1.952.585 … 43.137.162 29.160.140 … 89.564.735

Svibanj 2019 Stranica 209 od 213

PRŠI - područje Postira

LTE EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 860.629 0 0 0 -860.629 2019 819.647 0 0 0 -819.647 2 2020 3.442.517 0 0 0 -3.442.517 2020 3.122.464 0 0 0 -3.122.464 3 2021 27.157.634 0 0 0 -27.157.634 2021 23.459.785 0 0 0 -23.459.785 4 2022 32.608.286 0 0 0 -32.608.286 2022 26.826.918 0 0 0 -26.826.918 5 2023 31.556.406 0 0 0 -31.556.406 2023 24.725.270 0 0 0 -24.725.270 6 2024 0 1.570.461 7.155.601 0 5.585.141 2024 0 1.171.902 5.339.620 0 4.167.718 7 2025 0 2.146.600 14.311.203 0 12.164.603 2025 0 1.525.548 10.170.705 0 8.645.156 8 2026 0 2.146.600 14.311.203 0 12.164.603 2026 0 1.452.903 9.686.385 0 8.233.482 9 2027 0 2.146.600 14.311.203 0 12.164.603 2027 0 1.383.717 9.225.129 0 7.841.411 10 2028 0 2.146.600 14.311.203 0 12.164.603 2028 0 1.317.826 8.785.837 0 7.468.011 11 2029 0 2.146.600 14.311.203 0 12.164.603 2029 0 1.255.072 8.367.464 0 7.112.391 12 2030 0 2.146.600 14.311.203 0 12.164.603 2030 0 1.195.307 7.969.013 0 6.773.706 13 2031 0 2.146.600 14.311.203 0 12.164.603 2031 0 1.138.388 7.589.536 0 6.451.149 14 2032 0 2.146.600 14.311.203 0 12.164.603 2032 0 1.084.179 7.228.130 0 6.143.951 15 2033 0 2.146.600 14.311.203 -15.300.076 -3.135.473 2033 0 1.032.551 6.883.933 -7.359.598 -1.508.216 16 2034 0 2.146.600 14.311.203 0 12.164.603 2034 0 983.382 6.556.127 0 5.572.745 17 2035 0 2.146.600 14.311.203 0 12.164.603 2035 0 936.554 6.243.930 0 5.307.376 18 2036 0 2.146.600 14.311.203 0 12.164.603 2036 0 891.957 5.946.600 0 5.054.644 19 2037 0 2.146.600 14.311.203 0 12.164.603 2037 0 849.482 5.663.429 0 4.813.946 20 2038 0 2.146.600 14.311.203 27.731.387 39.895.990 2038 0 809.031 5.393.742 10.451.668 15.036.379 Ukupno 95.625.472 31.622.859 207.512.440 12.431.311 92.695.421 Ukupno 78.954.084 17.027.801 111.049.581 3.092.070 18.159.766 ENPV 18.159.766 ERR 7,47% B/C ratio 1,1955

Svibanj 2019 Stranica 210 od 213

PRŠI - područje Postira

FTTC / FTTH P2P FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.122.706 0 0 0 -1.122.706 2019 1.032.563 0 0 0 -1.032.563 2 2020 4.490.822 0 0 0 -4.490.822 2020 3.798.631 0 0 0 -3.798.631 3 2021 32.221.651 0 0 0 -32.221.651 2021 25.066.842 0 0 0 -25.066.842 4 2022 38.621.073 0 0 0 -38.621.073 2022 27.632.920 0 0 0 -27.632.920 5 2023 35.814.309 0 0 0 -35.814.309 2023 23.567.289 0 0 0 -23.567.289 6 2024 0 2.304.211 4.707.663 0 2.403.452 2024 0 1.394.524 2.849.109 0 1.454.585 7 2025 0 3.365.520 9.415.325 0 6.049.806 2025 0 1.873.296 5.240.704 0 3.367.408 8 2026 0 3.365.520 9.415.325 0 6.049.806 2026 0 1.722.888 4.819.924 0 3.097.036 9 2027 0 3.365.520 9.415.325 0 6.049.806 2027 0 1.584.556 4.432.930 0 2.848.373 10 2028 0 3.365.520 9.415.325 0 6.049.806 2028 0 1.457.331 4.077.007 0 2.619.676 11 2029 0 3.365.520 9.415.325 0 6.049.806 2029 0 1.340.321 3.749.662 0 2.409.340 12 2030 0 3.365.520 9.415.325 0 6.049.806 2030 0 1.232.706 3.448.599 0 2.215.893 13 2031 0 3.365.520 9.415.325 0 6.049.806 2031 0 1.133.731 3.171.709 0 2.037.977 14 2032 0 3.365.520 9.415.325 0 6.049.806 2032 0 1.042.703 2.917.050 0 1.874.347 15 2033 0 3.365.520 9.415.325 -14.595.173 -8.545.367 2033 0 958.984 2.682.838 -4.158.804 -2.434.949 16 2034 0 3.365.520 9.415.325 0 6.049.806 2034 0 881.986 2.467.432 0 1.585.445 17 2035 0 3.365.520 9.415.325 0 6.049.806 2035 0 811.171 2.269.320 0 1.458.149 18 2036 0 3.365.520 9.415.325 0 6.049.806 2036 0 746.042 2.087.115 0 1.341.073 19 2037 0 3.365.520 9.415.325 0 6.049.806 2037 0 686.142 1.919.539 0 1.233.397 20 2038 0 3.365.520 9.415.325 31.716.433 37.766.239 2038 0 631.051 1.765.418 5.946.981 7.081.349 Ukupno 112.270.560 49.421.488 136.522.218 17.121.260 -8.048.569 Ukupno 81.098.245 17.497.433 47.898.355 1.788.178 -48.909.145 FNPV -48.909.145 FRR (C) -0,66% FRR (K) 6,38%

Svibanj 2019 Stranica 211 od 213

PRŠI - područje Postira

FTTC / FTTH P2P FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 1.122.706 4.490.822 32.221.651 38.621.073 35.814.309 4.707.663 … 9.415.325 9.415.325 … 41.131.759

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 4.707.663 … 9.415.325 9.415.325 … 9.415.325 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.122.706 4.490.822 32.221.651 38.621.073 35.814.309 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 575.524 2.302.096 16.517.539 19.798.025 18.359.215 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 101.563 406.252 2.914.860 3.493.769 3.239.862 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 445.619 1.782.474 12.789.252 15.329.278 14.215.232 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 31.716.433

II. ODLJEVI 1.122.706 4.490.822 32.221.651 38.621.073 35.814.309 2.304.211 … 3.365.520 17.960.693 … 3.365.520

4. INVESTICIJA 1.122.706 4.490.822 32.221.651 38.621.073 35.814.309 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 14.595.173 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 2.304.211 … 3.365.520 3.365.520 … 3.365.520 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 2.403.452 … 6.049.806 -8.545.367 … 37.766.239 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 2.403.452 … 50.801.897 42.256.530 … 104.221.991

Svibanj 2019 Stranica 212 od 213

PRŠI - područje Postira

FTTC / FTTH P2P EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 898.164 0 0 0 -898.164 2019 855.395 0 0 0 -855.395 2 2020 3.592.658 0 0 0 -3.592.658 2020 3.258.647 0 0 0 -3.258.647 3 2021 25.777.321 0 0 0 -25.777.321 2021 22.267.419 0 0 0 -22.267.419 4 2022 30.896.858 0 0 0 -30.896.858 2022 25.418.922 0 0 0 -25.418.922 5 2023 28.651.447 0 0 0 -28.651.447 2023 22.449.158 0 0 0 -22.449.158 6 2024 0 1.843.369 8.312.598 0 6.469.229 2024 0 1.375.550 6.202.988 0 4.827.438 7 2025 0 2.692.416 16.625.195 0 13.932.780 2025 0 1.913.450 11.815.216 0 9.901.766 8 2026 0 2.692.416 16.625.195 0 13.932.780 2026 0 1.822.333 11.252.587 0 9.430.254 9 2027 0 2.692.416 16.625.195 0 13.932.780 2027 0 1.735.555 10.716.749 0 8.981.194 10 2028 0 2.692.416 16.625.195 0 13.932.780 2028 0 1.652.910 10.206.428 0 8.553.518 11 2029 0 2.692.416 16.625.195 0 13.932.780 2029 0 1.574.200 9.720.407 0 8.146.208 12 2030 0 2.692.416 16.625.195 0 13.932.780 2030 0 1.499.238 9.257.531 0 7.758.293 13 2031 0 2.692.416 16.625.195 0 13.932.780 2031 0 1.427.846 8.816.696 0 7.388.850 14 2032 0 2.692.416 16.625.195 0 13.932.780 2032 0 1.359.853 8.396.853 0 7.037.000 15 2033 0 2.692.416 16.625.195 -11.676.138 2.256.641 2033 0 1.295.098 7.997.003 -5.616.422 1.085.483 16 2034 0 2.692.416 16.625.195 0 13.932.780 2034 0 1.233.427 7.616.194 0 6.382.767 17 2035 0 2.692.416 16.625.195 0 13.932.780 2035 0 1.174.692 7.253.518 0 6.078.826 18 2036 0 2.692.416 16.625.195 0 13.932.780 2036 0 1.118.754 6.908.112 0 5.789.358 19 2037 0 2.692.416 16.625.195 0 13.932.780 2037 0 1.065.480 6.579.154 0 5.513.674 20 2038 0 2.692.416 16.625.195 25.373.147 39.305.926 2038 0 1.014.743 6.265.861 9.562.872 14.813.990 Ukupno 89.816.448 39.537.190 241.065.332 13.697.008 125.408.702 Ukupno 74.249.540 21.263.129 129.005.297 3.946.450 37.439.079 ENPV 37.439.079 ERR 10,11% B/C ratio 1,4089

Svibanj 2019 Stranica 213 od 213