Izvjesce 2002.Pdf
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
Gradska knjižnica Zadar Poslanje Naše je poslanje približiti informacije, znanje i kulturu žiteljima grada Zadra, Zadarske županije i njihovim gostima, odgovoriti na potrebe i zahtjeve korisnika odabranim, strucno utemeljenim in situ i mrežnim uslugama kojima se potice citanje, pridonosi nepristranoj obaviještenosti gradana, obrazovanju i bogacenju kulturnoga života svakog pojedinca u zajednici. Pritom, uvažavajuci nacela iz Ustava Republike Hrvatske, Kopenhaške deklaracije o ulozi narodnih knjižnica u Europskoj Uniji, dokumenata UNESCOa i IFLAe, poglavito Manifesta za narodne knjižnice, knjižnicne se usluge pružaju svim stanovnicima Grada i Županije bez obzira na njihovu dob, rasnu ili nacionalnu pripadnost, vjersko ili politicko opredjeljenje, u razlicitim oblicima i s pomocu suvremenih tehnologija. Iz našega poslanja proizlaze osnovni ciljevi djelovanja Gradske knjižnice Zadar: § da bude opce prepoznato kulturno središte grada § da bude istinsko središte zajednice § da bude privlacno mjesto za rad, igru i druženje § da podrži obrazovanje korisnika svih dobi § da izgraduje kvalitetne i raznolike zbirke na razlicitim medijima § da omoguci dostupnost svim vrstama informacija o gradi koju Knjižnica posjeduje kao i o onoj koja nije u njezinu vlasništvu § da potice korištenje mrežnih izvora i usluga, poglavito oblikovanjem i održavanjem mrežnih stranica Knjižnice § da oblikuje i nudi usluge i onim korisnicima koji nisu u mogucnosti doci u Knjižnicu § da pridonosi razvoju knjižnicarske struke Djelatnicima Gradske knjižnice Zadar želja je da korisnicima i posjetiteljima u Knjižnici bude ugodno i da se osjecaju opušteno, da Knjižnica bude mjesto susreta na predavanjima, tribinama i kreativnim radionicama, gdje ce im biti omoguceno da drugima pokažu put do znanja i zadovoljstva u životu. Djelatnici Gradske knjižnice Zadar djeluju u skladu s Etickim kodeksom Hrvatskog knjižnicarskog društva, nastojeci pritom: § timskim radom osigurati što kvalitetnije usluge § koristiti informacijske tehnologije u svrhu poboljšanja svakodnevnog rada § oduprijeti se bilo kojem obliku cenzure u nabavi i korištenju grade i informacija. 1 Mr.sc. Marija Obad, Visoka uciteljska škola Sveucilište u Zadru Predsjednica Upravnog vijeca Gradske knjižnice Zadar Vrijednost i moc informacija i znanja nemjerljive su. Pisana rijec vec nekoliko tisucljeca svjedoci i prenosi ljudski izricaj koji svoje utemeljenje nalazi u stalnoj potrebi covjeka da se duhovno oplemeni i potvrdi. U tome traženju duhovnog i svjetovnog covjek je institucionalizirao vrijednosti sa svrhom što jednostavnije, primjerenije i ucinkovitije komunikacije. Gradska knjižnica postala je mjesto susreta ljudi, ideja i znanja, a kultura knjige ujedinila je civilizacije. Zadarska Gradska knjižnica svoju veliku prosvjetiteljsku zadacu studiozno, strucno i pregalacki realizira vec desetljecima. Od preseljenja u nove prostore (stari ošteceni u domovinskom ratu) i osmišljavanja najsuvremenijih oblika rada postala je mjesto multimedijalnih susreta koji ne samo da informiraju, vec poticu kreativnost, motivaciju i stvaralaštvo. U 2002.god. Uprava Gradske knjižnice, Strucno vijece i vrijedni djelatnici osmislili su i realizirali brojna dogadanja, protok ljudi i knjiga u znatnom je porastu, strucna promocija ustanove u nacionalnim i europskim prostorima potvrduje kvalitetu i kontinuirano pracenje i korištenje suvremenih oblika rada i poslovanja. Brojna priznanja potvrda su, ne samo, uspješnosti u radu vec i promišljenoj koncepciji koja vrijedan trag ostavlja u vlastitoj sredini, a ostalima je primjer pregalaštva i kvalitete. Svi osmišljeni i odradeni programi garancija su humane projekcije života i opstanka. 2 Prof.dr. Josip Vrancic povjesnicar umjetnosti, kulturolog Clan odbora za preseljenje Knjižnice GRADSKA KNJIŽNICA, ZADAR, U VREMENU I PROSTORU Svojom ostvarenom koncepcijom zadarska Gradska knjižnica je postala pojam jednog izuzetno privlacnog, novog, tipa takve ustanove i to tipa koji nije izmišljen nego se rodio na temelju izuzetno dobro citanih potreba konkretne okoline i konkretnog vremena. “Knjižnica za ulaz u novi milenij…” izrece jednom Upravitelj svoju želju. Citajuci svoje vrijeme iz vizure knjižnicarstva i njegove uloge u gradnji suvremenog urbanog društva, on kao da se susreo s jednim od vodecih suvremenih urbanologa Gastona Bardeta koji, uz mnoge druge strucnjake, kao istaknuti zadatak suvremenog urbanog planiranja navodi potrebu “…da se uniformirajucim metodama planiranja moraju pridružiti metode ujedinjavanja, dio po dio, tijelo po tijelo. To je prije svega posao i uloga javnih sastajališta koja karakteriziraju i uspostavljaju vezu izmedu dijelova. Samo istinski procvat društvenih centara omogucit ce da se rast urbanog tkiva razvija na zadovoljavajuci nacin….” I zadarska Gradska knjižnica kao da odgovara na taj program. Prevladavanje specijaliziranosti i cjepkanja kulture, pa i podvojenosti teorije i prakse. Umjesto, iskljucive zaokupljenosti knjigom, pojavila se multimedijalnost, glazba, vizualne umjetnosti, ali i racunalo i sve što ono donosi sa sobom. Što više Knjižnica više nije samo susretište knjige i covjeka nego i, ciljano, covjeka s covjekom, pojavila se živa komunikacija medu ljudima, pracenje aktualne tematike i problematike; otvorenost mnogim skupinama, pa i gostima – turistima. Ono što je Gaston Bardet poželio ovdje kao da je ostvareno. Netko jednom rece: “Osjecam se u Knjižnici, kao da je sve to samo veliki ugodan salon za primanje, ukljucivši i vanjske prostore…” Ostvarenje upravo takve Gradske knjižnice koja se svojim identitetom uvjerljivo ugraduje u ostvarivanje suvremenog identiteta grada Zadra koji se konacno, nakon burne prošlosti i ratnih nedaca XX. st. napokon našao pred situacijom koja mu otvara perspektive da konacno pocinje potpunije ostvarivati svoje izvorno bice koje više nece ispaštati zbog svog geopolitickog položaja koji mu je permanentno donosio sukobljavanja. Što više u današnjoj situaciji, na širem planu suvremenih politickih integracija, i Zadru se otvaraju nove šire mogucnosti. Danas, Zadar, u ponovno rodenoj Državi kojoj je on nekad bio kolijevka, otvoren susjedima i Evropi, svojim cudesnim prirodnim prostorima i kozmickom inspirativnošcu, svojom kulturnom baštinom, postaje idealno susretište ne samo vlastitih gradana, ne samo ljudi vlastitoga kraja, Dalmacije, nego i citave Hrvatske, a zatim i Evrope i Svijeta. Njegova Knjižnica kao da se vec, na konstruktivan nacin, otvara takvoj viziji Grada. 3 Uvod Živimo u vremenu poplave informacija, ubrzane produkcije novih tehnologija i novih medija. Nove informacije i tehnologije javljaju se sve brže, a sve brže zastarijevaju, ne samo informacije, znanje vec i nove tehnologije. Granice izmjene realnog i virtualnog svijeta sve su manje vidljive i, pojam mjesta, lokacije se isto tako brzo mijenja. Mijenja se i profil korisnika, njegove želje i potrebe za novim službama i uslugama. Ne može se zaobici i ne ustanoviti promjenu same uloge javne knjižnice, ocekivanja korisnika, gradana, poreznih obveznika. U sklopu ovoga treba postaviti nekoliko pitanja koja ce zasigurno biti od koristi pri vrednovanju i prosudivanju cjelokupnog godišnjeg izvješca, kao i u razumijevanju ukupnih okolnosti koje su nas pratile kroz cijelu 2002. godinu: · Koliko je Gradskoj knjižnici, kao javnoj ustanovi, uspjelo ostvariti svoju temeljnu ulogu u uvježbavanju demokracije? · Je li se Gradska knjižnica svojim javnim djelovanjem uspjela nametnuti svijesti i srcu gradana Zadra, ili je više mjesto nostalgije? · Je li Knjižnica, u svom radu, proizvela dodatne vrijednosti i vrednote znacajne za svoje korisnike, potencijalne korisnike i uopce gradane Zadra i okolice? · Je li i u kojoj mjeri Knjižnica zadovoljila odgojnu, obrazovnu, znanstvenu, kulturnu i društvenu ulogu u sredini svojega djelovanja? · Je li svojim radom opravdala sredstva Osnivaca, odnosno poreznih obveznika, je li i koliko uspješno Knjižnica razvijala inicijativu u traženju dodatnih sredstava financiranja? · U kojoj mjeri je Knjižnici uspjelo slijediti inovacije struke i razvijati inicijativu? · U kojoj mjeri su strucni djelatnici Knjižnice ukljuceni u stalno strucno usavršavanje i koliko se napredak u kvaliteti transferira u praksi? Na sva gore navedena pitanja, ali i ona koja tek treba postaviti, koja ce postavljati svatko koga zanima dobrobit ove ustanove, dobit ce odgovor citajuci slijedece stranice Izvješca. Molimo da nas se ne štedi s opravdanom kritikom i primjedbama. One ce nam pomoc da još više rastemo. Naša želja je biti najbolji, ali i drukciji od drugih. Mnoga podrucja našeg rada u Izvješcu analizirana su i brojcano obradena i mjerljiva. Medutim, u više podrucja djelovanja nije moguce odmah u potpunosti mjeriti ni kvalificirati naš rad buduci da i naša Knjižnica puno puta ne nudi gotove proizvode. U mnogo cemu se oplodnja i rast iz ponudenih sjemenki dogada puno kasnije. 4 Važniji datumi U analizi jednogodišnjeg rada Gradske knjižnice Zadar može se nabrajati puno toga. Knjiga clanaka je najbolji dokaz raznolikosti zbivanja koja smo s brojnim našim suorganizatorima priredili i ponudili gradanima Grada Zadra i Županije u 2002. godini. Izmedu dogadaja kroz cijelu godinu, kao najvažnije izdvajamo organizaciju medunarodnih seminara, posjete veleposlanika SAD-a i UK-a, posjet ministra Mimice i gradonacelnika Kalmete. posjet MEI: lijevo: Boris Hajoš, desno: ministar mr. Neven Mimica U sijecnju 2002. godine Knjižnica je bila jedna od organizatora medunarodnoga seminara “Knjižnice u ratnom podrucju: obnova i preustroj” (24.-26.01.2002.). Sudionici seminara bili su iz Hrvatske