sign in sign up
<<
Home , Darren Cahill, Georges Goven, Henri Leconte

Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

Munđar, Luka

Undergraduate thesis / Završni rad

2020

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Polytechnic of Međimurje in Čakovec / Međimursko veleučilište u Čakovcu

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:764250

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-27

Repository / Repozitorij:

Polytechnic of Međimurje in Čakovec Repository - Polytechnic of Međimurje Undergraduate and Graduate Theses Repository MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU

STRUČNI STUDIJ MENADŽMENTA TURIZMA I SPORTA

LUKA MUNĐAR

POVIJEST I RAZVOJ TENISKIH GRAND SLAMOVA

ZAVRŠNI RAD

Mentor: Tomislav Hublin, mag.cin.

ČAKOVEC, 2020. MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU

STRUČNI STUDIJ MENADŽMENTA TURIZMA I SPORTA

LUKA MUNĐAR

POVIJEST I RAZVOJ TENISKIH GRAND SLAMOVA

HISTORY AND DEVELOPMENT OF

ZAVRŠNI RAD

Mentor: Tomislav Hublin, mag.cin.

ČAKOVEC, 2020. SAŽETAK U radu se analizira uspješnost tenisača na turnirima najviše kategorije s naglaskom prikaza bodovanja uspjeha tenisača na Grand Slam turnirima (, Roland Garros, Wimbledon i US Open). Radi se o sustavu gdje se polufinalistima i finalistima dodjeljuju bodovi koji se zbrajaju te se formira ukupna lista uspješnosti tenisača kroz povijest. Rezultati istraživanja (analizirano razdoblje od 1968. godine do kraja 2017. godine, odnosno u prvih 50 godina „open ere“ tenisa) su pokazali kako u povijesti tenisa postoji nekoliko istaknutih imena. Najistaknutijim tenisačem pokazao se s ukupno osvojena 93 boda. Novak Đoković osvojio je 64 boda, 63 boda, i osvojili su po 55 bodova, dok je ukupno osvojio 54 boda. Od najčuvenijih pobjednika i pobjednica na Grand Slam turnirima mogu se izdvojiti , Don Budge, Maureen Connolly, Margaret Smith Court i . U radu je opisana i povijest tenisa te obilježja i značajke Grand Slam turnira.

Ključne riječi: tenis, povijest, Grand Slam, bodovanje uspjeha, istraživanje

SADRŽAJ

SAŽETAK

1. UVOD ...... 5 2. CILJ RADA ...... 6 3. POVIJEST TENISA ...... 7 3.1. Preteča igra tenisa ...... 7 3.2. Suvremenost igre tenisa ...... 8 4. GRAND SLAM TURNIRI ...... 13 4.1. Australian Open ...... 13 4.2. Roland Garos ...... 14 4.3. Wimbledon ...... 15 4.4. US Open ...... 16 5. ISTAKNUTA IMENA GRAND SLAMA KROZ POVIJEST ...... 19 5.1. Najznačajniji pobjednici Grand Slama ...... 19 5.1.1. Rod Laver ...... 19 5.1.2. Don Budge ...... 20 5.2. Najznačajnije pobjednice Grand Slama ...... 20 5.2.1. Maureen Connolly ...... 21 5.2.2. Margaret Smith Court ...... 21 5.2.3. Steffi Graf ...... 22 6. ANALIZA USPJEŠNOSTI POJEDINAČNE KONKURENCIJE NA GRAND SLAM TURNIRIMA ...... 24 7. RASPRAVA ...... 34 8. ZAKLJUČAK ...... 35 9. LITERATURA ...... 36 POPIS SLIKA...... 38 POPIS TABLICA ...... 39 Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

1. UVOD

Sportske aktivnosti ljudima su oduvijek bile način zabave i druženja. Ljudi su u tu svrhu koristili različita pomagala, ali i samostalno određivali pravila. Tijekom povijesti, sportske su se aktivnosti razvijale, da bi naposljetku rezultirale različitim igrama za koje su se počela održavati i različita natjecanja. Pravila su postajala sve zastupljenija, jasnija i važnija. S druge strane, pomagala su dobivala na funkcionalnosti.

Tenis se tako razvio u jednu od najsloženijih igara. Osim znanja korištenja pomagala, dopuštao je i zahtijevao da svaki igrač izgradi svoj stil igre. Zahtijevao je mentalni napor pa je čovjeku pomagao i u izgrađivanju karaktera. Danas se ljudi bave tenisom rekreativno, ali i profesionalno. Popularnost igre tenisa je svakodnevno u porastu. Osim toga, standardan je i u programu Olimpijskih igara.

Cilj igre tenisa je prebacivanje loptice reketom preko mreže. Loptica, nakon što prijeđe mrežu, može i ne mora pogoditi polje protivnikovog terena. Protivnik je može vratiti prije nego ona pogodi tlo. Međutim, ako loptica ipak pogodi polje protivnika, igra se nastavlja. Ako loptica dva puta udari u tlo protivnikovog terena, igrač koji je prebacio lopticu preko mreže dobiva poen.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 5

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

2. CILJ RADA

Cilj završnog rada Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova je prikazati povijesni razvoj tenisa te analizirati uspješnost tenisača na Grand Slam turnirima. Točnije, prikazati broj osvojenih bodova igrača na Australian Openu, Roland Garrosu, Wimbledonu i US Openu u zadnjih pedeset godina.

U istraživanju će se posebna pozornost obratiti na igrače koji su igrali polufinala i finala na Grand slam turnirima u zadnjih pedeset godina održavanja.

Osim navedenoga, u radu će se ukratko predstaviti najvažniji igrači i igračice koji su zaslužni za razvoj tenisa i Grand Slam turnira. Obzirom na to da su rijetke osobe osvojile sva četiri turnira, imena ovih teniskih velikana svakako zaslužuju biti istaknuta.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 6

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

3. POVIJEST TENISA

Zapisi prema kojima se smatra da se tenis započeo igrati u Egiptu i Perziji već u 14. stoljeću i to pod nazivom la bud, dok je sama riječ tenis kasnije proizašla od imena egipatskog grada Tinnisa (Burcar i Burcar, https://www.hrks.hr/skole/24_ljetna_skola/351-burcar.pdf).

Drugi izvori govore da su Grci i Rimljani prvi prakticirali igre loptom, a te su igre kasnije preuzeli Francuzi. Prema Friščić (2004), naziv tenis ima svoje polazište u Francuskoj. Popularna igra koja nalikuje današnjem tenisu bila je zastupljena na francuskim dvorovima u 15. stoljeću. U to se vrijeme igra zvala Le Jeu de Paume, što znači igra dlanom. Loptica je bila punjena životinjskom dlakom i odbijala se dlanom preko napetog konca. Server je na početku igre uzviknuo „tenez“, što znači uhvatite. Dva stoljeća kasnije, konopac je bio zamijenjen mrežom, dok su se umjesto dlana počeli koristiti reketi slični današnjima. Žice reketa bile su od ovčjih crijeva. Riječ „tenez“ kasnije su preuzeli Englezi, ali su je preoblikovali u riječ „tennis“.

3.1. Preteče igra tenisa

Varijacije teniske igre nalazimo već u doba antike. Igre udaranja kožnih loptica dlanovima i rukavicama bile su aktualne sve do 16. stoljeća. Nekada se svaki poen u tenisu bodovao kao četvrtina sata pa je tako prvi poen 15, dok gem bi bio osvojen kada bi kazaljka obišla cijeli krug. Dakle, poeni su bili 15, 30, 45 i 60. Međutim, danas to nije tako, budući da danas u bodovanju ima i 40 poena. Postavlja se pitanje zašto je to tako? Odgovor je najbolje potražiti u činjenici da je u 18. stoljeću u Francuskoj, neposredno prije revolucije, nastala tzv. igra dlanova.

Igra dlanova bila je veoma popularna igra tadašnjeg plemstva. Upravo ona predstavlja preteču današnjeg tenisa, a tada je bila toliko popularna da je postojalo više od tisuću terena za ovu igru, dok je cilj bio da se po gemovima i setovima osvajaju poeni tako što se šakom udara loptica unutar dijelova terena razdvojenih mrežom. (http://edukacija.rs/zanimljivosti/zanimljivo-poreklo-bodovanja-u-tenisu).

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 7

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

Prije nastanka modernog tenisa, njegova preteča doživljavala je nekoliko promjena. U jednom trenutku odlučilo se da se više neće igrati dlanovima pa je započelo korištenje štapa, a potom i reketa. Ta je igra sa svojim originalnim nazivom bila jedna od službenih olimpijskih disciplina na Olimpijadi 1908. godine, a nakon toga, započela je era modernog tenisa kakav se danas igra (http://edukacija.rs/zanimljivosti/zanimljivo- poreklo-bodovanja-u-tenisu).

Slika 1: Početci tenisa u Engleskoj

Izvor: CNN, http://edition.cnn.com/2010/SPORT/tennis/04/14/history.of.tennis.federer.henryIII/inde x.html (19.09.2018.)

3.2. Razvoj modernog tenisa

Engleska je u 19. stoljeću postala mjesto gdje je započela povijest modernog tenisa. Godine 1874., Walter Clopton Wingfield prijavio je novi sport Uredu za patente. Nazvao ga je neobičnim grčkim imenom Shpairistike, što znači igra loptom, ali mu je dao i engleski naziv Lawn Tennis, što u prijevodu znači tenis na travi. Popularnost tog sporta brzo je porasla u Engleskoj, a ubrzo se proširila i po cijelome svijetu. Godine 1875., napisana su i prva pravila tenisa. Dvije godine kasnije, 1877., u londonskoj četvrti Wimbledon održalo se i prvo službeno tenisko natjecanje. Ta se godina ujedno smatra prekretnicom koja je pokrenula rast popularnosti ovog sporta (prema Friščić, 2004).

Pravila se od tada nisu značajno mijenjala. Jedine značajne promjene odnose se na postavljanje i prihvaćanje pravila kako bi se odredio pobjednik seta (engl. tie-break) te

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 8

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

uvođenje napredne tehnologije koja tenisačima omogućuje preispitivanje sučeve odluke provjerom pomoću ponovljene snimke koja prikazuje putanju loptice na terenu (engl. challenge).

Ono što se drastično promijenilo do danas je tehnika modernih igrača i oprema. Prema Roetert i Ellenbecker (2003), odlika današnjih igrača su forehandi otvorenog stava, backhandi s dvjema rukama i brzina igre. Igrači današnjice pri svakom zahvatu štede vrijeme i energiju. U tome im pomaže moderna tehnologija proizvodnje reketa. Reketi su duži, okviri reketa su širi, glave i udarne točke reketa su veće, a izrađeni su od puno čvršćih materijala. Materijali koji se koriste za proizvodnju svemirskih brodova, koriste se i u proizvodnji reketa. Umjesto drvenih reketa, danas se igra reketima izrađenima od materijala kao što su titan, bor i grafit. Sve to utječe i na promjenu tehnike igranja, kao i brzinu igre. Međutim, kako bi igrači mogli pratiti te promjene i igrati na najvišim razinama bez ozljeda, oni moraju imati vrlo dobru kondiciju. Tenis je sport koji zahtijeva jak aerobni i anaerobni sustav. Njegova posebnost krije se u tome što traži visoku razinu pripremljenosti u odnosu na funkcionalne sposobnosti igrača. Stoga ne čudi što je samo nekolicina igrača uspjela svojim imenom postići odjek u teniskom svijetu.

Poznato je da igra tenisa počinje servisom. Prvi servis počinje igrač koji je određen ždrijebom ili bacanjem novčića. Kod mlađih uzrasta bira se „prava“ ili „kriva“ strana simbola proizvođača reketa. Reket se okreće oko osi na mreži sve dok protivnik ne kaže „stop“. Prilikom servisa, igrač je pozicioniran iza zadnje linije vlastitog polja i lopticom treba pogoditi dijagonalno servisno polje.

Serviranje je izmjenično u lijevo i desno servisno polje protivnika te je u skladu s rasporedom igre. Tenisač dobiva bod ako protivnik ne uspije vratiti lopticu koja je pala u njegov dio terena, tj. ako protivnik udari lopticu tako da prvim kontaktom loptice s terenom ne uspije pogoditi unutar označenog polja (engl. out) (Sportihus, 2018, https://www.sportilus.com/sportopedia/o-pravilima-tenisa/).

Prema Zboru teniskih sudaca Hrvatske (2018, https://www.tennislosinj.com/multimedia/180/986/PRAVILA%20TENISA%20skripta. pdf) tenisko igralište treba biti u obliku pravokutnika duljine 23,77 metara te širine 8,23 metara za igru pojedinaca. Za igru parova, širina teniskog igrališta treba biti 10,97 metara.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 9

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

Tenisko igralište je po sredini mrežom podijeljeno na dva dijela, a mreža treba biti nategnuta užetom ili metalnom žicom koja prolazi iznad ili je učvršćena za dva stupa (engl. net post) na visini od 1,07 metara. Mreža se treba u potpunosti nategnuti tako da u potpunosti ispunjava prostor između stupova. Također, treba imati dovoljno male očice da lopta ne može prolaziti kroz nju. Visina na sredini mreže iznosi 0,914 metara i na tom je dijelu pričvršćena remenom (engl. strap). Porub (engl. band) prekriva uže ili žicu te vrh mreže. Remen i porub su bijele boje.

Linije na krajevima igrališta nazivaju se osnovne linije, dok se linije na stranama igrališta zovu uzdužne linije. Između uzdužnih linija za igru pojedinca na udaljenosti od 6,40 metara sa svake strane mreže, paralelno s mrežom, povlače se dvije linije. To su servisne linije. Sa svake strane mreže prostor između servisne linije i mreže treba se podijeliti na dva jednaka dijela, a to se radi središnjom servisnom linijom. Dijelovi nastali na taj način nazivaju se servisna polja. Sastavni elementi igrališta su stražnje i bočne ograde, gledatelji, stajaća i sjedeća mjesta za gledatelje te svi ostali elementi oko i iznad igrališta, glavni sudac, linijski suci, sudac na mreži te sakupljači loptica. Prostor teniskog igrališta nije velik i zahtijeva brze reakcije, preciznost i koncentraciju. Na to, naravno, utječe i podloga teniskog igrališta. Nekima određene podloge igrališta odgovaraju više, dok nekima odgovaraju manje. Podloge igrališta mogu biti: pješčana podloga (crveni i zeleni pijesak), tvrda podloga (akril, asfalt i beton), travnata podloga i unutrašnji tereni koji su izrađeni od akrilnih i sličnih materijala, iako postoje i rijetke parketne podloge. (https://www.sport4pro.net/blog/sport-tenis/teren-za-tenis-iliti-dimenzije-teniskog- igralista-4/).

Friščić (2004) navodi da je reket najvažniji dio opreme tenisača. O svojstvima reketa može se puno pisati, ali kao najvažnija svojstva mogu se izdvojiti: preciznost, udobnost i brzina reketa. Reket se sastoji od glave, vrata, drške i žica. Žice su raspoređene uzdužno i poprečno.

Kako bi igrač iskoristio potpunu kvalitetu reketa i igrao u optimalnoj zoni udarca, vrlo je važno da udara sa središnjim dijelom glave reketa koji se naziva sweet-spot. Sweet-spot može se povećati primjenom vibra-stopa. Vibra-stop je gumeni umetak koji smanjuje vibracije pri udaru loptice, a stavlja se u sredini ispod prve donje poprečne žice. Uz reket,

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 10

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

vrlo je važan i odabir loptica i tenisica. Loptice moraju biti ujednačenog oblika i težine, dok se tenisice odabiru prema podlozi na kojoj se igra.

Teniska pravila propisala je Međunarodna teniska federacija (ITF, https://www.itftennis.com/home.aspx). Ona uključuju listu od 30 pravila. Teniska asocijacija Sjedinjenih Američkih Država je, također, izdala publikaciju u kojoj se objašnjavaju različite situacije do kojih može doći za vrijeme teniskog meča. Međutim, ono najvažnije objašnjeno je u nastavku.

Teniski se meč može igrati na dva ili tri osvojena seta, a sastoji se od gemova, poena i setova. Jedan gem se sastoji od četiri poena. Prvi poen je 15, drugi 30, treći 40. Četvrti poen donosi gem. Poen je najmanji dio meča. Tenis je jedini sport u svijetu u kojem se jedan poen označava s 15, a ne s 1. Najmanje šest gemova čini set. Igrač može osvojiti set ako je prvi osvojio šest gemova, uz najmanje dva razlike.

Ako je rezultat u setu 5:5, set će završiti ako jedan od igrača osvoji dva gema zaredom. Ako svaki igrač osvoji po jedan gem, rezultat će biti 6:6. Tada se igra odlučujuća igra tie- break.

Postoje još neka pravila koja se odnose na igru. Kada loptica pogodi igrača nakon servisa ili u paru njegovog partnera kod prijema servisa prije nego odskoči, prema pravilima, sve dok loptica nije zakačila mrežu (engl. let), igrač koji je servirao osvaja poen. Ako loptica padne u polje protivnika, ali zbog spina ili vjetra nakon odskoka bude vraćena u polje igrača, a protivnik se ispruži/nagne preko mreže i odigra poen (vrati lopticu u ispravno polje), primjenjuje se pravilo koje glasi: sve dok protivnik ne dira mrežu ili ne ulazi u suprotni dio terena, poen pripada protivniku, jer je loptica vraćena nazad bez kršenja navedenih pravila (Gerdes i Kaufman, 2018, http://www.corta.org/files/files/2011FAC.pdf).

Možda je upravo zbog složenosti pravila tenis danas sport u kojem uživaju ljudi cijeloga svijeta. Zadovoljstvo dolazi zbog igre s drugima, izazova, strukturiranosti, osjećaja da se nešto postiglo, natjecanja i sudjelovanja u jednoj zdravoj aktivnosti. Međunarodna teniska federacija vjeruje da je u cijelom svijetu važno privući nove ljude k tenisu, a one koji već igraju ohrabriti da igraju još bolje (ITF, 2018, https://www.itftennis.com/home.aspx).

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 11

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

Iz navedenih podataka je vidljivo da je tenis tijekom povijesti doživio veliku transformaciju. Postao je dinamičniji i kompetitivniji sport, a s time je dobio i na popularnosti. Tehnološki razvoj također je doprinosio unapređenju tenisa, no zahtjevi koji su se postavljali igračima usmjeravali su se na njihovu učinkovitost u meču. Iz navedenog razloga došlo je do promjene biomehanike udarca, unapređivanja fizičke i psihičke pripreme te do promjena u strukturi igre (Burcar, 2013).

4. GRAND SLAM TURNIRI

Grand Slam je naziv za skup najprestižnijih pojedinačnih natjecanja u tenisu. Grand Slam turniri su: Australian Open, Roland Garros, Wimbledon i US Open. Četiri najvažnija turnira raspoređena su tijekom kalendarske godine. Australian Open započinje u siječnju, Roland Garros u svibnju, Wimbledon u lipnju, a US Open u kolovozu. Sva četiri turnira traju po četrnaest dana (Schönborn, 1998).

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 12

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

Prvi igrač koji je osvojio sva četiri naslova Grand Slama bio je britanski igrač . Naslove nije osvojio u istoj kalendarskoj godini, ali se drži za jednog od najboljih tenisača u povijesti tog sporta (Tennis , 2018, https://ausopen.com/grand-slam-board).

Izraz „Grand Slam“ prvotno se koristio samo u teniskom žargonu. Međutim, danas se koristi isključivo kao naziv za četiri najprestižnija teniska turnira na svijetu. Pravilima Grand Slama upravlja Grand Slam Odbor koji je formiran 1989. godine.

4.1. Australian Open

Australian Open je teniski Grand Slam turnir. Ovaj se turnir održava svake godine u siječnju i traje dva tjedna. Kronološki je prvi Grand Slam turnir u godini. Turnir se održava u Melbourneu. Australian Open je prvi put održan 1905. godine te je, kao i svi Grand Slam turniri, bio jedan od najuglednijih turnira za amaterske tenisače. U to se vrijeme zvao „Australijski šampion“ (engl. Australian Championships), a današnje je ime dobio 1968. godine.

Turnir se u početku igrao na travi u predgrađu Melbournea, a 1988. je premješten u Melbourne Park u centru grada. Prema službenoj stranici Australian Opena (, https://ausopen.com/grand-slam-board) danas se za velike novčane nagrade na ovom turniru tenisači i tenisačice natječu u sljedećim kategorijama: pojedinačno, parovi, igra mješovitih parova. Na turniru sudjeluju i juniori (tenisači i tenisačice) u kategorijama parovi i pojedinačno.

Najupješniji tenisač Australian Opena je sa šest naslova, dok je najuspješnija tenisačica Margaret Smith Court s jedanaest naslova.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 13

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

4.2. Roland Garos

Roland Garros ili Otvoreno prvenstvo Francuske je teniski turnir koji se održava u Parizu. Ovaj je turnir dobio ime po slavnom francuskom pilotu iz Prvog svjetskog rata. Roland Garros se tradicionalno održava sredinom svibnja i početkom lipnja. To je drugi Grand Slam u sezoni. Održava se poslije Australian Opena, a prije Wimbledona.

Na službenoj stranici Roland Garrosa (2018, https://www.rolandgarros.com/en-us/) navedeno je da se Roland Garros prvi put kao turnir održao 1891. godine, dok je 1925. godine postao međunarodnim teniskim turnirom. Natjecanje se održavalo na travnatoj površini i to na stadionima Racing Club de i Stade Français. Godine 1968., Roland Garros je postao prvi Grand Slam turnir otvorenog tipa, što znači da su se na njemu mogli natjecati amateri i profesionalci.

Današnji sportski kompleks Roland Garossa u Parizu ima dvadeset terena sa zemljanom površinom. Trofej koji se dodjeljuje pobjedniku turnira izrađen je od čistog srebra te se njegovo ime gravira, a repliku dobiva u trajno vlasništvo. Rafael Nadal je s devet pobjeda najuspješniji igrač u pojedinačnoj muškoj konkurenciji, a kod žena je najuspješnija Chris Evert i to sa sedam pobjeda. Marin Čilić je prvi hrvatski tenisač koji je osvojio Roland Garros 2005. godine u juniorskoj konkurenciji. Iva Majoli je 1997. godine osvojila turnir u pojedinačnoj ženskoj seniorskoj konkurenciji, a je 2015. godine osvojio pobjedu u paru s Brazilcem Marcelom Melom (Kermeci, 2018, https://www.sportilus.com/sportopedia/roland-garros/).

Bitna karakteristika samog prostora na kojem se održava ovaj teniski turnir je zemljana podloga. Ova podloga bitno usporava tenisku lopticu te izaziva veliko odskakanje loptice u usporedbi s travnatom ili betonskom površinom. Navedeno otežava igru igračima koji se u svojoj igri u velikoj mjeri oslanjaju na dobar i jak servis (Roland Garros, 2018, https://www.rolandgarros.com/en-us/).

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 14

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

4.3. Wimbledon

Wimbledon (engl. The Championships, Wimbeldon) je najstariji i najugledniji turnir u tenisu. Održava se svakog lipnja i srpnja te je treći po redu Grand Slam turnir u godini. To je jedini turnir unutar Grand Slama koji se igra na travi (Wimbledon, 2018, http://www.wimbledon.com/).

Krajem 19. stoljeća Englez Walter Clopton Wingfield patentirao je tenis i dao igri naziv „tenis na travi“ (engl. Lawn tennis). Godine 1875. godine napisana su prva pravila tenisa, a 1877. godine kriketski klub (engl. All England Croquet and Lawn Tennis Club) je organizirao prvo službeno tenisko natjecanje nazvano Wimbledon. Wimbledon se održao u londonskoj istoimenoj četvrti (prema Friščić, 2004).

Tenisačice su se natjecanju pridružile 1884. godine, no tek od 2007. godine dobivaju istu novčanu nagradu kao i tenisači. Kako je popularnost tenisa rasla i kako je tenis dobivao međunarodni karakter, Wimbledon je preseljen na Church Road te je na toj lokaciji ostao do danas. Slika 2. prikazuje slavni francuski par na Wimbledonu 1930. godine.

Slika 2: Slavni francuski par i na Wimbledonu 1930. godine

Izvor: http://www.velikabritanija.net/2009/10/10/wimbledon-tennis-championships/ (28.07.2018)

Najdulji meč u finalu Wimbledona odigrali su Švicarac Roger Federer i Španjolac Rafael Nadal 2008. godine. Prema mišljenju brojnih kritičara, ovo je bilo najuzbudljivije finale Wimbledona i jedan od najboljih mečeva u teniskoj povijesti.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 15

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

Najmlađi pobjednik Wimbledona u muškoj konkurenciji je koji je pobijedio 1985. u dobi od 17 godina, a najmlađa pobjednica u pojedinačnoj konkurenciji je Lottie Dod koja je 1887. godine sa svojih 15 godina osvojila Wimbledon (Barret, 2001).

Još jedna zanimljivost ovog turnira jest to što Goran Ivanišević, kao 125. igrač na svijetu 2001. godine, nije mogao izravno ući na Wimbledon. Kako bi ipak sudjelovao, organizatori su mu dali pozivnicu. Goran Ivanišević nakon pobjede na Wimbledonu prikazan je na Slici 3. On je jedini hrvatski tenisač koji je osvojio ovo natjecanje.

Slika 3: Pobjeda Gorana Ivaniševića na Wimbledonu 2001. godine

Izvor:https://www.sport4pro.net/blog/sport-tenis/zasto-je-wimbledon-tako-poseban- 122/ (28. 7. 2018)

4.4. US Open

US Open je posljednji Grand Slam turnir u godini. Službeno je prvi put održan 1881. godine. Održao se na travnatim terenima u Newport Casinu na Rhode Islandu. Richard Sears bio je prvi igrač koji je osvojio US Open. Također, turnir je osvojio još sedam puta nakon toga, i to zaredom (Zmajić, 2003).

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 16

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

Shannon (1981) navodi da su u razdoblju od 1884. do 1911. godine pravila turnira određivala kako branitelj naslova iz prethodne godine u sljedećoj godini automatski igra finale. Protivnik mu je bio pobjednik među ostalim sudionicima na turniru.

U prvih nekoliko godina na turniru su se isključivo natjecali muški natjecatelji. Šest godina nakon održavanja prvog muškog turnira održano je i prvo žensko natjecanje. Dvije godine nakon toga održano je i prvo žensko natjecanje u parovima, dok je prvo natjecanje u mješovitim parovima održano tek 1899. godine.

Godine 1915., nacionalno prvenstvo US Opena preseljeno je iz Newporta u teniski klub West Side u Forest Hillsu. Turnir se 1924. godine vratio u Newport. Iste je godine službeno priznat od strane ITF-a (engl. International Tennis Federation).

Godine 1968., turnir je postao prvi put otvoren za sve profesionalne igrače tenisa. Tek je dvije godine kasnije, 1970., postao prvi Grand Slam turnir. Iste se godine u natjecanje uvrstio pravilo tie-breaka.

Godine 1973. US Open je postao prvi Grand Slam turnir koji je pobjedniku i pobjednici u pojedinačnoj konkurenciji omogućio osvajanje iste novčane nagrade. Još jednu inovaciju ovaj je turnir uveo 1975. godine kada su postavljeni reflektori na stadionu. Reflektori su omogućili noćnu igru. Tadašnja primjena noćne igre dogodila se prvi put u povijesti tenisa.

Nekoliko godina kasnije, točnije 1978. godine, turnir se preselio u Nacionalni teniski centar USTA u Flushing Meadowsu. To je značilo i promjenu podloge na kojoj će se tenis igrati. Igra je premještena sa zemlje na beton.

Jimmy Connors je jedini tenisač u povijesti koji je osvojio US Open na sve tri podloge. Odnosno, na travi, zemlji i betonu; dok je Chris Evert jedina tenisačica u povijesti koja je turnir osvojila na dvije različite podloge, tj. zemlji i betonu.

Turnir US Open igra se na brzoj podlozi koja omogućuje manje trenje i manji odskok loptice u odnosu na ostale podloge (pogotovo na onu na kojoj se nekada igrao turnir Australian Open). (https://sportnet.rtl.hr/sportnetklub/tenis-6/us-open-2013- 236200/p3603228/)

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 17

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

Upravo iz tog razloga igrači koji prakticiraju igru servisa i voleja poprilično su uspješni na ovome turniru. Podloga i teren za održavanje US Opena prikazani su na Slici 4.

Slika 4: Centralni teren teniskog turnira US Open

Izvor: https://www.usta.com/en/home.html (30. 7. 2018.)

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 18

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

5. NAJZNAČAJNIJI POBJEDNICI GRAND SLAMA KROZ POVIJEST

U nastavku će ukratko biti predstavljeni uspjesi najistaknutijih tenisača i tenisačica u povijesti tenisa. Tijekom povijesti, kada je riječ o Grand Slamu, nema puno zvučnih imena, odnosno, osoba koje su uspjele u jednoj godini osvojiti sva četiri natjecanja. Upravo zbog toga prikazani tenisači i tenisačice zaslužuju posebnu pozornost.

5.1. Najznačajniji pobjednici Grand Slama

U muškoj kategoriji vrlo je malo tenisača koji su osvojili sva četiri najveća turnira. U vrednovanje ostvarenih rezultata potrebno je uzeti u obzir i neke povijesne činjenice poput drugačijeg sustava vrednovanja turnira kroz povijest. Zbog toga se u samoj analizi provedenoj u ovom radu relevantim smatraju rezultati ostvareni nakon 1968. godine kada kreće tzv. „open era“ tenisa koji obilježava sustav vrednovanja rezultata koji se uvelike zadržao da danas te koja se odnosi na profesionalizirano bavljenje tenisom kao životnim zanimanjem.

Usprkos tome što u radu nisu analizirani rezultati prije 1968. godine i prije toga su na najvećim turnirima nastupali tenisači koju su iznimno utjecali na razvoj tenisa.

5.1.1. Rod Laver

Šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća, kada je riječ o tenisu, obilježio je svjetski velikan Rod Laver. Riječ je o najboljem tenisaču u australskoj povijesti i jednim od najboljih igrača u povijesti tenisa. Rod Laver je uvelike doprinio modernizaciji tenisa. Svojevremeno je postavljao i nizao rekorde, a neki od njih su još uvijek nedostižni. Ima najviše osvojenih naslova u karijeri, najviše osvojenih naslova u u jednoj sezoni, ali i najviše osvojenih naslova kao teniski veteran. Neke njegove rekorde nije mogao dostići ni Roger Feder kojeg mnogi smatraju najboljim tenisačem svijeta.

U karijeri koja je trajala trinaest godina, Rod Laver je osvojio mnoštvo naslova (Musa, 2018, https://sportnet.rtl.hr/analize/469769/tenis-australian-open/rod-laver-hodajuca- teniska-institucija/%20kristijan%20musa%20):

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 19

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

19 Grand Slam titula, tri naslova Australian Opena, dva naslova Roland Garrosa, tri naslova Wimbledona, dva naslova US Opena te pet naslova Davis Cupa.

5.1.2. Don Budge

Don Budge je bio američki tenisač škotskog podrijetla. Smatra se jednim od najboljih tenisača u povijesti tenisa. Kontinuirano je držao prvo mjesto pet godina. Najprije kao amater, a potom i kao profesionalac. U Wimbledonu nikada nije izgubio set. Poznat je po brzom dobrom servisu i po igri za rezervnu momčad Davis Cupa. Prvi je osvojio Grand Slam turnir, i to 1938. godine. Ukupno je osvojio šest Grand Slam turnira: Wimbledon dva puta (1937, 1938), US Open dva puta (1937, 1938) te jedanput Australian Open i francuski Open 1938. Unatoč ozljedi koju je zadobio u Drugom svjetskom ratu, tenis je igrao do 1954. godine (Budge, 1969).

5.2. Najznačajnije pobjednice Grand Slama

Ženski tenis pratio je razvoj muškog tenisa, a potpunu afirmaciju dobio je tek početkom 21. stoljeća kada su nagrade na turnirima u ženskoj kategoriji izjednačene s nagradama u muškoj kategoriji. Usprkos tome, tenis je uvijek bio nositelj promjena u ženskom sportu općenito pa su tako i tenisačice bile iznimno bitne za promidžbu i razvoj kompletnog ženskog sporta.

5.2.1. Maureen Connolly

Maureen Connolly danas je poznata kao „Mala Mo“. Smatra se jednom od najvećih tenisačica u povijesti. U dobi od samo 14 godina pobijedila je u 56 uzastopnih mečeva, a samo godinu dana kasnije postala je najmlađom tenisačicom koja je osvojila državno prvenstvo. Prvi veliki naslov US Opena Maureen je osvojila kada je imala 16 godina. Sa sedamnaest godina osvojila je i Wimbledon. Pod vodstvom novog trenera, 1953. godine, osvojila je sva četiri Grand Slama u jednoj godini, a pritom je izgubila samo jedan set. Dugo je bila najmlađa tenisačica koja je uspjela osvojiti Grand Slam.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 20

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

Iako je u svijetu tenisa bila svega pet godina te je zbog ozljede uzrokovane padom s konja trebala prekinuti svoju tenisku karijeru, danas se smatra jednom od najuspješnijih teniskih zvijezda koja je u petogodišnjoj karijeri osvojila više nagrada nego pojedini tenisači tijekom cijele svoje teniske karijere. Umrla je s 34 godine od karcinoma (Burcar, 2013). Slika 5. prikazuje Maureen Connolly kako igra tenis.

Slika 5: Maureen Connolly

Izvor:http://www.forum.hr/showthread.php?t=809036 (15. 8. 2018.)

5.2.2. Margaret Smith Court

Margaret Smith Court u tenisu je postigla gotovo sve što je bilo moguće postići. Poznata je kao jedina žena u povijesti koja je uspjela osvojiti 64 velikih naslova, pojedinačno ili u paru. Također, tri puta je pobijedila u finalu Wimbledona. Godina 1960. je godina kada je postigla svoj prvi uspjeh osvojivši Grand Slam na Australian Openu. Otad je petnaest godina vladala teniskim igralištima, punila naslovnice svjetskih novina te osvajala nagradu za nagradom.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća Margaret je napustila svijet tenisa te se posvetila vjeri. Godine 1991., Margaret je zaređena u svećenicu, a otad je u potpunosti posvećena služenju Bogu (Kukec, 2018, https://margaret-court-najveca-zvijezda-u-povijesti- tenisa/4023609/). Tablica 1 prikazuje Grand Slam rezultate Margaret Smith Court.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 21

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

Tablica 1: Grand Slam rezultati Margaret Smith Court

Grand Slam rezultati Australian W (11) (1960, 1961, 1962, 1963, 1964, 1965, 1966, 1969, 1970, 1971, Open 1973)

Roland Garros W (5) (1962, 1964, 1969, 1970, 1973)

Wimbledon W (3) (1963, 1965, 1970) US Open W (5) (1962, 1965, 1969, 1970, 1973)

Izvor: https://www.jutarnji.hr/arhiva/margaret-court-najveca-zvijezda-u-povijesti- tenisa preobracuje-hrvate/4023609 (19. 08. 2018.)

5.2.3. Steffi Graf

Karijera Steffi Graf trajala je 17 godina. U svojoj profesionalnoj karijeri osvojila je 107 WTA turnira u pojedinačnoj konkurenciji te 11 turnira u parovima. Godine 1988., postala je treća žena u povijesti koja je osvojila Grand Slam. Odnosno, pobijedila na sva četiri Grand Slam turnira u istoj godini. Iste je godine postavila još jedan rekord. Taj je rekord još uvijek ostao nenadmašen. Steffi Graff je 1988. godine postala olimpijska pobjednica. Njezin uspjeh kasnije je nazvan Golden Slam. Aktivno se tenisom prestala baviti 1999. Udala se za američkog tenisača Andrea Agassija s kojim ima dvoje djece (Augustyn, 2018, https://www.britannica.com/biography/Steffi-Graf). Pobjede Steffi Graf na Grand Slam turnirima prikazane su u Tablici 2.

Tablica 2: Pobjede Steffi Graf na Grand Slam turnirima

Australian Open Roland Garros Wimbledon US Open 1988. 1987. 1988. 1988. 1989. 1988. 1989. 1989. 1990. 1993. 1991. 1993. 1994. 1995. 1992. 1995. 1996. 1993. 1996. 1999. 1995. 1996.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 22

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

Izvor: https://www.britannica.com/biography/Steffi-Graf (25.08.2018.)

Podatci govore da su rezultati ovih tenisačica na Grand Slam turnirima iznimno impresivni te se opravdano mogu smatrati najboljim tenisačicama Grand Slam turnira u povijesti njegovog održavanja.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 23

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

6. ANALIZA USPJEŠNOSTI IGRAČA POJEDINAČNE KONKURENCIJE NA GRAND SLAM TURNIRIMA

Cilj završnog rada je utvrditi uspješnost igrača na Grand slam turnirima od 1968. godine do kraja 2017. godine, odnosno u prvih 50 godina „open ere“ tenisa.

U ovom dijelu rada prikazani su statistički podatci koje je obradio autor rada. Podatci su prikazani zasebno za svaki Grand Slam turnir, a odnose se na razdoblje od pedeset godina održavanja svakog od turnira.

Igračima su dodijeljeni bodovi sukladno poretku. Pobjedniku su dodijeljena tri boda, drugom igraču u završnici dva boda, a igračima u poluzavršnici svakome po jedan bod. Tablice u nastavku prikazuju broj bodova koji su osvojili tenisači tijekom svoje teniske karijere na Australian Openu.

Tablica 3: Bodovi sudionika u završnici i poluzavršnici Australian Opena 1968.- 2017.

Austalian Open 3 boda 2 boda 1 bod 1 bod 1968. William Bowrey Juan Gisbert, Sr. Barry Phillips-Moore 1969. Rod Laver Andrés Gimeno Ray Ruffels 1970. Roger Taylor 1971. Arthur Ashe Robert Lutz 1972. Ken Rosewall Allan Stone Alex Metreveli 1973. Patrick Proisy Karl Meiler 1974. Jimmy Connors John Alexander 1975. John Newcombe Jimmy Connors Tony Roche Dick Crealy 1976. John Newcombe Ray Ruffels Ken Rosewall 1977. Roscoe Tanner Ken Rosewall John Alexander 1978. Guillermo Vilas John Marks Arthur Ashe 1979. Guillermo Vilas John Sadri Colin Dibley 1980. Brian Teacher Peter McNamara Guillermo Vilas 1981. Johan Kriek Steve Denton Hank Pfister Mark Edmondson 1982. Johan Kriek Steve Denton Hank Pfister Paul McNamee 1983. Ivan Lendl John McEnroe Tim Mayotte 1984. Mats Wilander Johan Kriek Ben Testerman

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 24

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

1985. Mats Wilander Slobodan Živojinović Ivan Lendl 1987. Stefan Edberg Pat Cash Ivan Lendl 1988. Mats Wilander Pat Cash Stefan Edberg Ivan Lendl 1989. Ivan Lendl Miloslav Mečíř Thomas Muster Jan Gunnarsson 1990. Ivan Lendl Stefan Edberg Mats Wilander 1991. Boris Becker Ivan Lendl Patrick McEnroe Stefan Edberg 1992. Stefan Edberg 1993. Jim Courier Stefan Edberg Pete Sampras 1994. Pete Sampras Stefan Edberg Jim Courier 1995. Pete Sampras 1996. Boris Becker Michael Chang Andre Agassi 1997. Pete Sampras Carlos Moyà Michael Chang Thomas Muster 1998. Marcelo Ríos Nicolas Escudé Karol Kučera 1999. Thomas Enqvist Nicolás Lapentti Tommy Haas 2000. Andre Agassi Yevgeny Kafelnikov Magnus Norman Pete Sampras 2001. Andre Agassi Arnaud Clément Patrick Rafter Sébastien Grosjean 2002. Thomas Johansson Marat Safin Jiří Novák Tommy Haas 2003. Andre Agassi Rainer Schüttler Wayne Ferreira 2004. Roger Federer Marat Safin Juan Carlos Ferrero Andre Agassi 2005. Marat Safin Andy Roddick Roger Federer 2006. Roger Federer Marcos Baghdatis David Nalbandian Nicolas Kiefer 2007. Roger Federer Fernando González Tommy Haas Andy Roddick 2008. Novak Đoković Jo-Wilfried Tsonga Rafael Nadal Roger Federer 2009. Rafael Nadal Roger Federer Andy Roddick 2010. Roger Federer Marin Čilić Jo-Wilfried Tsonga 2011. Novak Đoković Andy Murray Roger Federer 2012. Novak Đoković Rafael Nadal Roger Federer Andy Murray 2013. Novak Đoković Andy Murray Roger Federer David Ferrer 2014. Rafael Nadal Tomáš Berdych Roger Federer 2015. Novak Đoković Andy Murray Tomáš Berdych Stan Wawrinka 2016. Novak Đoković Andy Murray Milos Raonic Roger Federer 2017. Roger Federer Stan Wawrinka Micha Zverev Jo-Wilfried Tsonga

Izvor: Obrada autora

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 25

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

Iz podataka je vidljivo da je Roger Federer osvojio najviše bodova na turniru Australian Open. Pobjedu je odnio šest puta i ukupno osvojio 18 bodova. Dvije je godine zaredom bio pobjednik ovog turnira. Jednom je osvojio drugo mjesto, a sedam puta je izgubio u polufinalu Australian Opena. Novak Đoković je, također, šest puta osvojio prvo mjesto Australian Opena. Međutim, na ovom se turniru nije javljao na ostalim mjestima po poretku. Stefan Edberg je dva puta osvojio prvo mjesto, tri puta drugo, dva puta treće i jednom četvrto mjesto. Četvrti po broju bodova na svim do sada održanim Australian Open turnirima je Andre Agassi. Andre Agassi četiri je puta osvojio prvo mjesto, jednom je osvojio treće, a jednom četvrto mjesto. Dodatno, sukladno podatcima, čak 18 tenisača nikada nije prošlo poluzavršnicu turnira.

U nastavku Tablica 4 prikazuje sudionike i njihove rezultate na Grand Slam turniru Roland Garros.

Tablica 4: Bodovi sudionika u završnici i poluzavršnici Roland Garrosa 1968.- 2017.

Rolland Garros 3 boda 2 boda 1 bod 1 bod 1968. Ken Rosewall Rod Laver Andrés Gimeno 1969. Rod Laver Ken Rosewall Tom Okker Tony Roche 1970. Jan Kodeš Željko Franulović Cliff Richey Georges Goven 1971. Jan Kodeš Ilie Năstase Željko Franulović Frank Froehling 1972. Andrés Gimeno Patrick Proisy Alex Metreveli 1973. Ilie Năstase Nikola Pilić Adriano Panatta Tom Gorman 1974. Björn Borg Manuel Orantes Harold Solomon François Jauffret 1975. Björn Borg Guillermo Vilas Adriano Panatta Eddie Dibbs 1976. Adriano Panatta Harold Solomon Eddie Dibbs Raúl Ramírez 1977. Guillermo Vilas Raúl Ramírez Phil Dent 1978. Björn Borg Guillermo Vilas Dick Stockton 1979. Björn Borg Víctor Pecci, Sr. Jimmy Connors 1980. Björn Borg Vitas Gerulaitis Jimmy Connors Harold Solomon 1981. Björn Borg Ivan Lendl José Luis Clerc Víctor Pecci, Sr. 1982. Mats Wilander Guillermo Vilas José Luis Clerc José Higueras 1983. Yannick Noah Mats Wilander José Higueras Christophe Roger-Vasselin 1984. Ivan Lendl John McEnroe Mats Wilander Jimmy Connors 1985. Mats Wilander Ivan Lendl Jimmy Connors John McEnroe 1986. Ivan Lendl Johan Kriek

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 26

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

1987. Ivan Lendl Mats Wilander Boris Becker Miloslav Mečíř 1988. Mats Wilander Henri Leconte Andre Agassi 1989. Michael Chang Stefan Edberg Boris Becker 1990. Andrés Gómez Andre Agassi Thomas Muster Jonas Svensson 1991. Jim Courier Andre Agassi Boris Becker Michael Stich 1992. Jim Courier Petr Korda Henri Leconte Andre Agassi 1993. Jim Courier Richard Krajicek 1994. Sergi Bruguera Alberto Berasategui Jim Courier 1995. Thomas Muster Michael Chang Sergi Bruguera Yevgeny Kafelnikov 1996. Yevgeny Kafelnikov Michael Stich Pete Sampras 1997. Gustavo Kuerten Sergi Bruguera Patrick Rafter Filip Dewulf 1998. Carlos Moyà Àlex Corretja Cédric Pioline Félix Mantilla 1999. Andre Agassi Andriy Medvedev Fernando Meligeni Dominik Hrbatý 2000. Gustavo Kuerten Magnus Norman Juan Carlos Ferrero Franco Squillari 2001. Gustavo Kuerten Àlex Corretja Sébastien Grosjean Juan Carlos Ferrero 2002. Albert Costa Juan Carlos Ferrero Marat Safin Àlex Corretja 2003. Juan Carlos Ferrero Martin Verkerk Albert Costa 2004. Gastón Gaudio Guillermo Coria David Nalbandian 2005. Rafael Nadal Mariano Puerta Roger Federer Nikolay Davydenko 2006. Rafael Nadal Roger Federer Ivan Ljubičić David Nalbandian 2007. Rafael Nadal Roger Federer Novak Đoković Nikolay Davydenko 2008. Rafael Nadal Roger Federer Novak Đoković Gaël Monfils 2009. Roger Federer Robin Söderling Juan Martín del Potro Fernando González 2010. Rafael Nadal Robin Söderling Jürgen Melzer Tomáš Berdych 2011. Rafael Nadal Roger Federer Novak Đoković Andy Murray 2012. Rafael Nadal Novak Đoković David Ferrer Roger Federer 2013. Rafael Nadal David Ferrer Jo-Wilfried Tsonga Novak Đoković 2014. Rafael Nadal Novak Đoković Andy Murray 2015. Stan Wawrinka Novak Đoković Jo-Wilfried Tsonga Andy Murray 2016. Novak Đoković Andy Murray Stan Wawrinka Dominic Thiem 2017. Rafael Nadal Stan Wawrinka Dominic Thiem Andy Murray

Izvor: Obrada autora

Rafael Nadal istaknuo se kao igrač s najviše osvojenih bodova na ovome turniru. Čak je 10 puta odnio pobjedu i nikada nije zauzeo ni jedno drugo mjesto po poretku. Björn Borg je drugi po broju bodova i to s ukupno osvojenih 18 bodova. Šest je puta osvojio naslov Roland Garossa. Nikada nije osvojio drugo, treće i četvrto mjesto. Mats Wilander je, po ukupnom broju osvojenih bodova, zauzeo treće mjesto.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 27

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

Tri je puta osvojio naslov Roland Garossa, dva puta je osvojio drugo i jedanput je osvojio četvrto mjesto. Ivan Lendl tri puta je osvojio naslov turnira, a dva je puta osvojio drugo mjesto. Novak Đoković jednom je osvojio prvo mjesto Roland Garossa, tri puta je osvojio drugo i treće te jednom četvrto mjesto. Samo četvrto mjesto i to jednom osvojili su: Pancho Gonzales, Phil Dent, Tom Gorman, Tomáš Berdych, Pete Sampras i još više od dvadeset tenisača. To im je ujedno bio jedini uspjeh na Grand Slam turniru Roland Garros.

Tablica 5: Bodovi sudionika u zavšnici i poluzavršnici teniskog turnira Wimbledon, 1968.-2017. Wimbledon 3 boda 2 boda 1 bod 1 bod 1968. Rod Laver Tony Roche Arthur Ashe 1969. Rod Laver John Newcombe Tony Roche Arthur Ashe 1970. John Newcombe Ken Rosewall Andrés Gimeno Roger Taylor 1971. John Newcombe Stan Smith Ken Rosewall Tom Gorman 1972. Stan Smith Ilie Năstase Manuel Orantes Jan Kodeš 1973. Jan Kodeš Alex Metreveli Roger Taylor 1974. Jimmy Connors Ken Rosewall Dick Stockton Stan Smith 1975. Arthur Ashe Jimmy Connors Tony Roche Roscoe Tanner 1976. Björn Borg Ilie Năstase Roscoe Tanner Raúl Ramírez 1977. Björn Borg Jimmy Connors Vitas Gerulaitis John McEnroe 1978. Björn Borg Jimmy Connors Vitas Gerulaitis Tom Okker 1979. Björn Borg Roscoe Tanner Pat DuPré Jimmy Connors 1980. Björn Borg John McEnroe Jimmy Connors Brian Gottfried 1981. John McEnroe Björn Borg Rod Frawley Jimmy Connors 1982. Jimmy Connors John McEnroe Mark Edmondson Tim Mayotte 1983. John McEnroe Chris Lewis Ivan Lendl Kevin Curren 1984. John McEnroe Jimmy Connors Ivan Lendl Pat Cash 1985. Boris Becker Kevin Curren Anders Järryd Jimmy Connors 1986. Boris Becker Ivan Lendl Henri Leconte Slobodan Živojinović 1987. Pat Cash Ivan Lendl Stefan Edberg Jimmy Connors 1988. Stefan Edberg Boris Becker Miloslav Mečíř Ivan Lendl 1989. Boris Becker Stefan Edberg John McEnroe Ivan Lendl 1990. Stefan Edberg Boris Becker Goran Ivanišević Ivan Lendl 1991. Michael Stich Boris Becker Stefan Edberg 1992. Andre Agassi Goran Ivanišević Pete Sampras John McEnroe 1993. Pete Sampras Jim Courier Stefan Edberg Boris Becker 1994. Pete Sampras Goran Ivanišević Boris Becker Todd Martin

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 28

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

1995. Pete Sampras Boris Becker Goran Ivanišević Andre Agassi 1996. Richard Krajicek MaliVai Washington Todd Martin Jason Stoltenberg 1997. Pete Sampras Cédric Pioline Michael Stich 1998. Pete Sampras Goran Ivanišević Richard Krajicek Tim Henman 1999. Pete Sampras Andre Agassi Tim Henman 2000. Pete Sampras Pat Rafter Andre Agassi Vladimir Voltchkov 2001. Goran Ivanišević Patrick Rafter Andre Agassi Tim Henman 2002. Lleyton Hewitt David Nalbandian Tim Henman 2003. Roger Federer Mark Philippoussis Sébastien Grosjean Andy Roddick 2004. Roger Federer Andy Roddick Mario Ančić Sébastien Grosjean 2005. Roger Federer Andy Roddick Thomas Johansson Lleyton Hewitt 2006. Roger Federer Rafael Nadal Marcos Baghdatis Jonas Björkman 2007. Roger Federer Rafael Nadal Novak Đoković 2008. Rafael Nadal Roger Federer Rainer Schüttler Marat Safin 2009. Roger Federer Andy Roddick Tommy Haas Andy Murray 2010. Rafael Nadal Tomáš Berdych Andy Murray Novak Đoković 2011. Novak Đoković Rafael Nadal Jo-Wilfried Tsonga Andy Murray 2012. Roger Federer Andy Murray Jo-Wilfried Tsonga Novak Đoković 2013. Andy Murray Novak Đoković Jerzy Janowicz Juan Martín del Potro 2014. Novak Đoković Roger Federer Miloš Raonić Grigor Dimitrov 2015. Novak Đoković Roger Federer Andy Murray Richard Gasquet 2016. Andy Murray Miloš Raonić Tomáš Berdych Roger Federer 2017. Roger Federer Marin Ćilić Tomáš Berdych

Izvor. Obrada autora

Tablica 5 prikazuju osvojene bodove tenisača u završnici i poluzavršnici na teniskom Grand Slam turniru Wimbledon u zadnjih pedeset godina održavanja turnira.

Najviše bodova na teniskom Grand Slam turniru Wimbledon osvojio je Roger Federer. Osam je puta odnio pobjedu, tri je puta osvojio drugo mjesto, a jedanput je osvojio četvrto mjesto. Na drugom mjestu, po broju osvojenih bodova, nalazi se Pete Sampras, koji je sedam puta osvojio naslov i jedanput je osvojio treće mjesto turnira. Jimmy Connors je dva puta odnio pobjedu, četiri je puta osvojio drugo mjesto, jedanput je osvojio treće mjesto te čak četiri puta četvrto mjesto. Po broju ukupnih bodova, možemo ga smjestiti na treće mjesto u ukupnom poretku turnira. Boris Becker je tri puta osvojio naslov turnira, četiri je puta osvojio drugo mjesto, jedanput je osvojio treće i četvrto mjesto. Björn Borg je pet puta bio pobjednik turnira, a jednom je osvojio drugo mjesto. Četvrto mjesto zauzelo je četnaest igrača i to svaki po jedanput.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 29

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

Tablica 6 u nastavku kronološki prikazuje bodove sudionika teniskog turnira US Open.

Tablica 6: Bodovi sudionika u završnici i poluzavršnici teniskog turnira US Open, 1968.-2017.

US 3 boda 2 boda 1 bod 1 bod Open 1968. Arthur Ashe Tom Okker Ken Rosewall Clark Graebner 1969. Rod Laver Tony Roche John Newcombe Arthur Ashe 1970. Ken Rosewall Tony Roche John Newcombe Cliff Richey 1971. Stan Smith Jan Kodeš Tom Okker Arthur Ashe 1972. Ilie Năstase Arthur Ashe Tom Gorman Cliff Richey 1973. John Newcombe Jan Kodeš Ken Rosewall Stan Smith 1974. Jimmy Connors Ken Rosewall John Newcombe Roscoe Tanner 1975. Manuel Orantes Jimmy Connors Guillermo Vilas Björn Borg 1976. Jimmy Connors Björn Borg Ilie Năstase Guillermo Vilas 1977. Guillermo Vilas Jimmy Connors Corrado Barazzutti Harold Solomon 1978. Jimmy Connors Björn Borg John McEnroe Vitas Gerulaitis 1979. John McEnroe Vitas Gerulaitis Jimmy Connors Roscoe Tanner 1980. John McEnroe Björn Borg Jimmy Connors Johan Kriek 1981. John McEnroe Björn Borg Jimmy Connors Vitas Gerulaitis 1982. Jimmy Connors van Lendl Guillermo Vilas John McEnroe 1983. Jimmy Connors Ivan Lendl Jimmy Arias Bill Scanlon 1984. John McEnroe Ivan Lendl Pat Cash Jimmy Connors 1985. Ivan Lendl John McEnroe Jimmy Connors Mats Wilander 1986. Ivan Lendl Miloslav Mečíř Boris Becker Stefan Edberg 1987. Ivan Lendl Mats Wilander Stefan Edberg Jimmy Connors 1988. Mats Wilander Ivan Lendl Andre Agassi 1989. Boris Becker Ivan Lendl Aaron Krickstein Andre Agassi 1990. Pete Sampras Andre Agassi Boris Becker John McEnroe 1991. Stefan Edberg Jim Courier Ivan Lendl Jimmy Connors 1992. Stefan Edberg Pete Sampras Michael Chang Jim Courier 1993. Pete Sampras Cédric Pioline Alexander Volkov Wally Masur 1994. Andre Agassi Michael Stich Todd Martin Karel Nováček 1995. Pete Sampras Andre Agassi Jim Courier Boris Becker 1996. Pete Sampras Michael Chang Andre Agassi Goran Ivanišević 1997. Patrick Rafter Greg Rusedski Michael Chang Jonas Björkman 1998. Patrick Rafter Mark Philippoussis Carlos Moyà Pete Sampras 1999. Andre Agassi Todd Martin Yevgeny Cédric Pioline Kafelnikov 2000. Marat Safin Pete Sampras Todd Martin Lleyton Hewitt 2001. Lleyton Hewitt Pete Sampras Marat Safin Yevgeny Kafelnikov 2002. Pete Sampras Andre Agassi Sjeng Schalken Lleyton Hewitt

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 30

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

2003. Andy Roddick Juan Carlos David Nalbandian Andre Agassi Ferrero 2004. Roger Federer Lleyton Hewitt Joachim Johansson Tim Henman 2005. Roger Federer Andre Agassi Robby Ginepri Lleyton Hewitt 2006. Roger Federer Andy Roddick Mikhail Youzhny Nikolay Davydenko 2007. Roger Federer Novak Đoković David Ferrer Nikolay Davydenko 2008. Roger Federer Andy Murray Novak Đoković Rafael Nadal 2009. Juan Martín del Roger Federer Rafael Nadal Novak Đoković Potro 2010. Rafael Nadal Novak Đoković Roger Federer Mikhail Youzhny 2011. Novak Đoković Rafael Nadal Andy Murray Roger Federer 2012. Andy Murray Novak Đoković David Ferrer Tomáš Berdych 2013. Rafael Nadal Novak Đoković Richard Gasquet Stan Wawrinka 2014. Marin Čilić Kei Nishikori Roger Federer Novak Đoković 2015. Novak Đoković Roger Federer Stan Wawrinka Marin Čilić 2016. Stan Wawrinka Novak Đoković Kei Nishikori Gaël Monfils 2017. Rafael Nadal Kevin Anderson Pablo Carreño Juan Martín del Busta Potro

Izvor. Obrada autora

Najviše bodova na US Openu osvojio je Jimmy Connors i to osvojivši naslov turnira pet puta. Dva je puta osvojio drugo i treće mjesto te tri puta četvrto mjesto. Iza njega, nalazi se Pete Sampras koji je pet puta osvojio naslov, tri je puta osvojio drugo mjesto i jedanput četvrto mjesto. Roger Federer je na trećem mjestu s tri puta osvojenim naslovom, dva puta osvojenim drugim i trećim mjestom te jedanput osvojenim četvrtim mjestom. Ivan Lendl je tri puta odnio pobjedu, pet je puta osvojio drugo te jednom treće mjesto. Novak Đoković je dva puta osvojio prvo mjesto, pet je puta osvojio drugo mjesto, jedanput je osvojio treće mjesto te dva puta četvrto mjesto. Četvrto mjesto US Opena zauzelo je jedanaest tenisača.

Tablica 7 u nastavku prikazuje ukupan broj osvojenih bodova po igraču na sva četiri turnira Grand Slama.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 31

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

Tablica 7: Broj osvojenih bodova tenisača na turnirima Grand Slama

Rang. TENISAČ Australian Rolland Wimbledon US TOTAL Open Garros Open 1. Roger Federer 27 13 31 22 93 2. Novak Đoković 18 13 14 19 64 3. Rafael Nadal 8 30 12 13 63 4. Ivan Lendl 13 13 9 20 55 5. Pete Sampras 10 1 22 22 55 6. Jimmy Connors 5 4 19 26 54 7. Andre Agassi 14 9 8 18 49 8. Björn Borg 18 17 9 44 9. John McEnroe 1 3 16 17 37 10. Stefan Edberg 15 2 11 8 36 11. Andy Murray 11 6 12 6 35 12. Boris Becker 6 3 19 6 34 13. Mats Wilander 12 14 6 32 14. Ken Rosewall 8 5 5 7 25 15. Guillermo Vilas 9 9 6 24 16. John Newcombe 8 8 6 22 17. Jim Courier 7 9 2 4 22 18. Arthur Ashe 6 5 7 18 19. Stan Wawrinka 6 6 5 17 20. Rod Laver 3 5 6 3 17 21. Andy Roddick 4 7 5 16 22. Lleyton Hewitt 2 4 8 14 23. Jan Kodeš 6 4 4 14 24. Marat Safin 7 1 1 4 13 25. Michael Chang 4 5 4 13 26. Ilie Năstase 5 4 4 13 27. Goran Ivanišević 11 1 12 28. Yevgeny Kafelnikov 5 4 2 11 29. Tony Roche 2 1 4 4 11 30. Juan Carlos Ferrero 1 7 2 10 31. Michael Stich 1 3 4 2 10 32. Stan Smith 6 4 10 33. Johan Kriek 7 1 1 9 34. Pat Cash 4 4 1 9 35. Roscoe Tanner 3 4 2 9 36. Marin Čilić 3 2 4 9

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 32

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

37. Gustavo Kuerten 9 9 38. Sergi Bruguera 9 9 39. Vitas Gerulaitis 3 2 4 9 40. Jo-Wilfried Tsonga 4 2 2 8 41. Todd Martin 2 2 4 8 42. Tomáš Berdych 2 1 4 1 8 43. Patrick Rafter 1 1 6 8 44. Andrés Gimeno 2 4 1 7 45. David Ferrer 2 3 2 7 46. Manuel Orantes 3 1 3 7 47. Miloslav Mečíř 2 1 1 2 6 48. Carlos Moyà 2 3 1 6 49. Thomas Muster 2 4 6 50. Tom Okker 1 1 1 3 6

Izvor: Obrada autora

Iz tablica se može zaključiti da je samo nekolicina igrača osvajala bodove na sva četiri turnira Grand Slama. Najviše su bodova osvojili i time zauzeli prvih pet mjesta ukupnog poretka: Roger Federer (93), Novak Đoković (64), Rafael Nadal (63), Ivan Lendl i Pete Sampras (55) i Jimmy Connors (54).

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 33

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

7. RASPRAVA

Za potrebe ovog rada provedeno je istraživanje kojim su se prikazali uspjesi tenisača na Grand Slam turnirima. Tenisačima su, obzirom na osvojeno mjesto, dodijeljeni bodovi. Zbroj bodova pokazao je tko je od 1968. osvajao naslove na Australian Openu, Roland Garrosu, Wimbledonu i US Openu.

Analiza je pokazala da u povijesti tenisa postoji nekoliko istaknutih imena. Najistaknutijim tenisačem pokazao se Roger Federer s ukupno osvojena 93 boda. Novak Đoković osvojio je 64 boda, Rafael Nadal 63 boda, Ivan Lendl i Pete Sampras osvojili su po 55 bodova, dok je Jimmy Connors ukupno osvojio 54 boda.

Riječ je o vrhunskim tenisačima koji su ostvarili, a neki od njih još uvijek ostvaruju, iznimnu tenisku karijeru. Takvi igrači svojom igrom utječu na razvoj i popularnost tenisa.

Svaki tenisač današnjice sanja o sudjelovanju na Grand Slam turniru, a osvajanje naslova Grand Slam turnira je nešto što snažno obilježava karijeru svakog tenisača. Međutim, u budućnosti se očekuje povećanje broja manjih teniskih turnira koji će u određenom smislu konkurirati velikim teniskim turnirima kao što je Grand Slam.

Ono što treba naglasiti je da se u budućnosti, također, očekuje da tenis neće biti rezerviran isključivo za elitu, već će se cjenovno približiti prosječnim građanima. Tako će se povećati i konkurencija među tenisačima i tenisačicama. S druge strane, to bi moglo dovesti i do strožih pravila igre, ali i porasta broja teniskih natjecanja. To će svakako biti tema za neka nova istraživanja.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 34

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

8. ZAKLJUČAK

Tenis ima iznimno dugu tradiciju i već je u doba antike bio prisutan u sportskom i društvenom životu ljudi. Pravila, oprema i načini igranja prilagođavali su se vremenu i promjenama. Suvremeni tenis počeo se razvijati u 19. stoljeću. Ubrzo su se počeli organizirati i prvi teniski turniri. Jedan od takvih turnira je Grand Slam koji podrazumijeva osvajanje četiri turnira u istoj godini: Australian Opena, Roland Garrosa, Wimbledona i US Opena.

Osvajanje Grand Slama smatra se najvažnijim postignućem u tenisu. Kao što je ovo istraživanje pokazalo, tek se nekolicina tenisača i tenisačica može smatrati najvećim predstavnicima i osvajačima Grand Slam turnira. Riječ je o osobama koje su osvajale pojedina natjecanja ili cijeli Grand Slam turnir više puta. Od najčuvenijih pobjednika i pobjednica mogu se izdvojiti Rod Laver, Don Budge, Maureen Connolly, Margaret Smith Court i Steffi Graf.

U budućnosti se očekuje da će tenis postati cjenovno pristupačniji sport. To će vjerojatno utjecati na postavljanje strožih kriterija natjecanja, ali i na rast konkurencije među tenisačima. Navedeno će predstavljati veći izazov za organizatore natjecanja. Morat će se prilagoditi nekim novim uvjetima i pravilima. Nadalje, očekuje se da će rasti broj manjih teniskih natjecanja. Sukladno tome, u budućnosti tenisa će se vjerojatno pojaviti neka nova razvojna faza koja će se manje usmjeravati na vrstu terena za igru i novčani status igrača. Veći naglasak trebao bi biti na stvaranju konkurentskih prednosti pojedinog teniskog turnira.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 35

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

9. LITERATURA

1. Augustyn, A. Steffi Graff – Biography, Titles & Facts. https://www.britannica.com/biography/Steffi-Graf (20.08.2018.) 2. Barrett, J. (2001). Wimbledon: The Offical History of the Championships. UK: Harper Collins. 3. Budge, J.D. (1969). Don Budge: A Tennis Memoir. New York: Viking Press. 4. Burcar, L.; Burcar, Ž. Pogled na razvoj teniske igre u protekla tri desetljeća. https://www.hrks.hr/skole/24_ljetna_skola/351-burcar.pdf (28.6.2018.) 5. Burcar, Ž. (1994). Tenis trening. Zagreb: Osobna naklada. 6. Burcar, Ž. (2013). Tenis - korak ispred. Split: Redak. 7. CNN, http://edition.cnn.com/2010/SPORT/tennis/04/14/history.of.tennis.federer.henry III/index.html (19.09.2018.) 8. Edukacija - Portal posvećen obrazovanju, http://edukacija.rs/zanimljivosti/zanimljivo-poreklo-bodovanja-u-tenisu, (20.09.2018.) 9. Friščić, V.(2004). Tenis bez tajni. Zagreb: Biblioteka Tenis. 10. Gerdes, S.; Kaufman, R. Friend at court. http://www.corta.org/files/files/2011FAC.pdf (28.06.2018.) 11. ITF - International Tennis Federation. https://www.itftennis.com/home.aspx (01.07.2018.) 12. Kermeci, R. Roland Garros. https://www.sportilus.com/sportopedia/roland- garros/ (03.07.2018.) 13. Kukec, T. Najveća zvijezda u povijesti tenisa. https://margaret-court-najveca- zvijezda-u-povijesti-tenisa/4023609/ (17.08.2018.) 14. Musa, K. Lod Laver – hodajuća teniska institucija. https://sportnet.rtl.hr/analize/469769/tenis-australian-open/rod-laver-hodajuca- teniska-institucija/%20kristijan%20musa%20(2014)/ (15.08.2018.) 15. Online enciklopedija. Kako je nastao tenis. https://vasa- enciklopedija.blogspot.com/2014/01/kako-je-nastao-tenis.html (30.06.2018) 16. Roetert, P.; T.S., Ellenbeccker (2003). Tenis - Kompletan kondicijski program. Zagreb: Gopal.

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 36

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

17. Roland Garros. The most prestigious tournaments. https://www.rolandgarros.com/en-us/ (10.07.2018.) 18. Ružić, B. Povijest tenisa u Hrvatskoj. http://www.puncectenis.com/wpcontent/uploads/2017/03/A6_POVIJEST_TENI SA_U_HRVATSKOJ.pdf (30. 6. 2018.) 19. Schönborn, R. (1998). Tennis techniktraining. Aachen: Meyer und Meyer. 20. Shannon, B. (1981). „United States Tennis Association Official Encyclopedia of Tennis“, NY: Harper&Row, Centennial edition, 237–249. 21. Sportihus. O pravilima tenisa. https://www.sportilus.com/sportopedia/o- pravilima-tenisa/ (30. 6. 2018.) 22. Teniski klub Franjo Punčec. Oprema za tenis. http://www.puncec-tenis.com/wp- content/uploads/2017/03/OPREMA_ZA_TENIS.pdf (01. 07. 2018.) 23. Teniski klub Franjo Punčec. Povijest reketa. http://www.puncec-tenis.com/ (25.06.2018.) 24. Tennis Australia. Australian Open. https://ausopen.com/grand-slam-board (03.07.2018.) 25. Wimbledon. Wimbledon Tennis Championships. http://www.wimbledon.com/ (10.07.2018.) 26. Zbor teniskih sudaca Hrvatske. Pravila tenisa. https://www.tennislosinj.com/multimedia/180/986/PRAVILA%20TENISA%20s kripta.pdf (01.07.2018.) 27. Zmajić, H. (2003). Natjecateljski tenis. Zagreb: Osobna naklada. 28. Teren za tenis iliti dimenzije teniskih igrališta. (https://www.sport4pro.net/blog/sport-tenis/teren-za-tenis-iliti-dimenzije- teniskog-igralista-4/). 29. US Open 2013 - Forum - Sportnet.hr (https://sportnet.rtl.hr/sportnetklub/tenis- 6/us-open-2013-236200/p3603228/)

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 37

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

POPIS SLIKA

str.

Slika 1: Početci tenisa u Engleskoj ...... 8 Slika 2: Slavni francuski par Jacques Brugnon i Henri Cochet na Wimbledonu 1930. godine ...... 15 Slika 3: Pobjeda Gorana Ivaniševića na Wimbledonu 2001. godine ...... 16 Slika 4: Podloga i teren ...... 18 Slika 5: Maureen Connolly ...... 21

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 38

Luka Munđar Povijest i razvoj teniskih Grand Slamova

POPIS TABLICA

str.

Tablica 1: Grand Slam rezultati Margaret Smith Court ...... 22

Tablica 2: Pobjede Steffi Graf na Grand Slam turnirima ...... 22

Tablica 3: Bodovi sudionika u završnici i poluzavršnici Australian Opena 1968.-2017 ...... 24

Tablica 4: Bodovi sudionika u završnici i poluzavršnici Rolland Garrosa 1968.-2017.. 26

Tablica 5: Bodovi sudionika u završnici i poluzavršnici teniskog turnira Wimbledon, 1968.-2017...... 28

Tablica 6: Bodovi sudionika u završnici i poluzavršnici teniskog turnira US Open, 1968.- 2017...... 30

Tablica 7: Broj osvojenih bodova tenisača na natjecanjima Grand Slama ...... 32

Međimursko veleučilište u Čakovcu Stranica 39