PETAR SKO K PETAR SKO K

DICTIONNAIRE ETYMOLOGIQU E ETIMOLOGIJSKI RJEČNI K DE L A LANGU E CROAT E O U SERB E HRVATSKOGA IL I SRPSKOG A JEZIK A

Rédacteurs Uredili akademic i MIRKO DEANOVI Ć e t LJUDEVI T JONK E MIRKO DEANOVI Ć i LJUDEVI T JÓNK É

Collaborateur dan s le s travau x préparatoire s Surađivao u predradnjam a et l'établissemen t d u text e i priredi o z a tisa k VALENTIN PUTANE C VALENTIN PUTANE C

TOME PRE M I ER KN J I G A PRV A

A-J A-J

ACADÉMIE YOUGOSLAV E DE S SCIENCE S E T DE S BEAUX-ART S JUGOSLAVENSKA AKADEMIJ A ZNANOST I I UMJETNOST I 197 1 ZAGREB 197 1 PREDGOVOR

Petar SKOK, autor ovog etimološkog rječnika, rođen je 1881. u Jurkovu Selu u Žumberku (Hrvatska). Srednju je školu svršio u Karlovcu (1892—1899), Filo- zof ski fakultet (slušao je romanistiku, germanistiku i indoevropski) u Beču 1900—1904. Od 1904. do 1907. bio je srednjoškolski profesor u Banjoj Luci. Godine 1905. dok- torirao je u Beču, a 1912. habilitirao na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Godine 1917. počinje predavati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kao docent, a od 1919. godine kao redoviti profesor romanistike, osnovavši na tom fakultetu prvu katedru za romanistiku. Kao profesor djeluje 35 godina, sve do penzioniranju. Umro je 1956. u Zagrebu. Veoma je široko polje njegova znanstvenog istraživanja : osim na području romani- stike u najširem smislu, on proučava jezične pojave, prošle i suvremene, na našem teritoriju i na cijelom Balkanu. Tako je postao jedan od najznačajnijih balkanologa svoga vremena. Osobito su originalni njegovi onomastički radovi (toponimija, antro- ponimija). Od početka svoje lingvističke djelatnosti bavi se i problemima hrvatskog ili srpskog jezika i njegovih dijalekata. Premda slijedi pravac neogramatičara, nije uskogrudan pristalica te metode i ne zazire od ponekih novina 20. stoljeća. Koliko je bila plodna njegova znanstvena djelatnost, vidi se i po velikom broju objavljenih radova: u 70 godina, od 1889. do I960, izašlo je njegovih 511 što knjiga, što članaka (v. bi- bliografiju njegovih radova u Ljetopis u JAZ U 54, 1949, str. 194—213, i dopunu toj bibliografiji što ju j e objavio Ž . Muljačić u Zbornik u z a filologiju i lingvistiku 12, Novi Sad 1969, str. 262-266).

Djelo se objavljuje uz financijsku pomoć Republičkog fonda, za naučni rad Socijalističke republike Na svom etimološkom rječniku autor je počeo raditi za vrijeme drugog svjetskog Hrvatske rata. Godine 1948. Jugoslavenska akademija znanosti ì umjetnosti unosi to djelo u plan svojih izdanja i 1949. dodjeljuje autoru kao pomoćnika u radu dra Valentina Ľ ouvrage est publié avec le concours financier du Fonds national pour la recherche scientifique de Putanca iz Instituta za jezik JAZU. Tako je pomalo sabrana golema grada, dijale- la République socialiste de Croatie katska i etimologijska, i z objavljenih djela i časopisa i i z još neizdanog dijela Rječnik a hrvatskoga il i srpskog a jezik a JAZU (autor s e služio rukopisom toga rječnika d o kraja slova z a obradbu riječi koje počinju slovima poslužio m u je Broz-Ive- Dio predradnja i priređivanje djela za tisak izvršeni su u Institutu za jezik Jugoslavenske akademije S ; Š— Ž znanosti i umjetnosti u Zagrebu kovićev Rječni k hrvatskog a jezika,) . Naknadno je autor unio u rukopis i građu i z svoje zbirke romanizama tako da je došlo do nekih dvostručenja obradbe u rukopisu. Une partie des travaux préparatoires et la rédaction pour la publication ont été effectues à l'Institut Smrt je prekinula ovaj Skokov višegodišnji rad (1952—1955) koji u rukopisu philologique de l'Académie yougoslave des sciences et des beaux-arts de Zagreb obuhvaća preko 10.000 rukom pisanih strana. Godine 1958. Jugoslavenska je akademija preuzela rukopis i od 1961. do 1968. priređivao je V. Putanec djelo za tisak. U toku godina više se puta mijenjao sastav uredništva koje je davalo upute za rad, dok Odjel za filologiju JAZU nije izabrao sadašnju dvojicu urednika. Iz pijeteta prema preminulom autoru, a na osnovi odluke Odjela za filologiju JAZU, nismo mijenjali izvorni tekst rukopisa. Ispravljene su samo najočitije omaške. Sitnije promjene teksta, kao i dodaci, izvršeni su tako da su navijeni u uglate za- grade. Dakako, i literatura je tu i tamo dopunjena, ali to u tekstu nije posebno isticano. Kako je rukopis prva redakcija teksta koju bi autor, da je imao prilike, dotjerao, ostalo je u rukopisu dosta riječi kojima autor nije dao etimologije. Neke od takvih riječi uredništvo je uklonilo, a neke je ostavilo radi mogućnosti drugih kombinacija. PREFACE Izuzetno je redakcija za takve riječi dala etimologiju u zagradi. Od posebnih problema u priređivanju djela treba spomenuti: a) da je neka mjesta Petar SKOK, auteur de ce dictionnaire étymologique, est né en 1881 à Jurkovo u rukopisu koja su bila pisana stenografijom razriješio dr Blaž Jurišić, pa mu ovdje Selo en Žumberak (Croatie). Il termina ľ école secondaire à (1892—1899) zahvaljujemo; b) da sii etimologije koje su u rukopisu dane u obliku dvaju članaka et il fréquenta la Faculté des lettres de Vienne (Autriche) en 1900 — 1904 où il sui- spajane na način kako smo smatrali daje najpovoljnije; c) da su neki glasovi u pomanj- vit les cours de romanistique, germanistique et d'indoeuropéen. En 1904 — 1907 il kanju odgovarajućih tiskarskih znakova označeni na lako shvatljiv način; medu os- était professeur de lycée à Banja Luka. En 1905 il passa son doctorat à Vienne et talim, orijentalno h 5 kvačicom ispod tiskano je kao kūrent u kurziviranom slogu, en 1912 son »habilitation« à la Faculté des lettres de Zagreb. En 1917 il commence litavska e _s točkom i akcentom pisano je kao e 5 dugouzlaznim akcentom, slovensko à enseigner à la Faculté des lettres de Zagreb en qualité -de chargé de cours et à partir otvoreno ote pisano je samo s akcentom, i si. de 1919 en qualité de professeur de romanistique, après avoir fondé à la même faculté Treba još spomenuti d a autor upotrebljava stari naziv slavin a u značenju »jedan la première chaire de romanistique. En tant que professeur il déploie son activité au od slavenskih jezika« i da se dijalektalne oznake nazivaju kadšto po vjerskoj pripad- cours de 35 ans jusqu'à la retraite. Il est mort en 1956 à Zagreb. nosti kad je ona relevantna. Le champ de ses activités de recherche scientifique est très vaste: outre sur le champ Treba istaknuti da su ovdje posebno obrađeni i prefiksi i sufiksi, zatim da su iz- de la romanistique dans le sens le plus large, il étudie les phénomènes linguistiques, passés vedenice s fonetskim inačicama i dijalektalnim i onomastičkim potvrdama grupirane et contemporains, sur le terrain yougoslave et dans tous les Balkans. C'est ainsi qu'il u članku pod osnovnom riječi ili korijenom. Onomastika koja ne ide u apelative obra- est devenu un des plus renommés balkanologues de son temps. Sont surtout originaux duje se, dakako, pod svojom riječi. Radi lakšeg snalaženja u djelu posljednja će knjiga ses travaux onomastiques (toponymie, anthroponymie). Depuis le commencement de sadržavati potpun indeks svih navedenih riječi. son activité de linguiste il s'occupe des problèmes de la langue croate ou serbe et de ses Posebna je vrijednost ovog rječnika u tome što se u njemu etimologija daje na osnovi dialectes. Quoiqu'il suive ľ école des néogrammairiens, il n'est pas un partisan aveugle mnogih dijalektalnih i historijskih potvrda i sto je povijest riječi često povezana s analog- de cette méthode et il n'a pas d'aversion pour certaines nouveautés du 20ème siècle. nim pojavama u ostalim slavenskim jezicima, u baltoslavenskom ì uopće u indoevrop- Combien féconde a été son activité scientifique, on peut le voir d'après le grand nombre skim jezicima. Naročito su istaknuti odnosi sa susjednim balkanskim jezicima. Zato de ses travaux publiés: dans l'espace de 70 ans, de 1889 à 1960, sont publiés 511 de će, osim slavista, osobito balkanolozi znati cijeniti vrijednost ovog jedinstvenog djela ses travaux, aussi bien livres qu'articles (v. bibliographie de ses travaux publiée dans kakva naša znanost dosada nije imala i kojega značenje prelazi granice slavistike. Ljetopis de l'Académie yougoslave des sciences et des beaux-arts nro 54, 1949, pages 194—213 et le supplément à cette bibliographie publié par Z. Muljačić dans le Zbornik U Zagrebu, u svibnju 1970. za filologij u i lingvistik u nro 12, Novi Sad, 1969, pages 262—266). Urednici L'auteur a commencé à travailler à son dictionnaire étymologique au cours de la deuxième guerre mondiale. En 1948 l'Académie yougoslave insère cette oeuvre dans les plans de ses publications et en 1949 elle délègue M. Valentin Putanec de l'Institut de philologie de JAZU pour aider l'auteur dans ses travaux. C'est ainsi que sont re- cueillis de grands matériaux, dialectologiques et étymologiques, provenant des livres publiés et des périodiques comme aussi de la partie inéditée du Dictionnaire croate ou serbe de JAZU (l'auteur s'est servi du manuscrit de ce dictionnaire qui va jusqu'à la lettre S ; pour la rédaction des lemmes commençant par les lettres Š à Ž il s'est servi ι L'un des principaux mérites de ce dictionnaire consiste dans le fait que ľ etymo- du Dictionnair e d e l a langu e croat e d e Broz-Ivekovic). Après coup, l'auteur a in- j logie y est élaborée sur la base de beaucoup de données dialectales et historiques, et sére dans le manuscrit aussi les matériaux de sa collection de romanismes ce qui eut, que l'historique d'un mot y est très souvent rattaché aux phénomènes analogues dans pour résultat un doublement des lemmes dans le manuscrit. d'autres langues slaves, dans le baltoslave et en général dans les langues indoeuropé- C'est la mort qui a interrompu ce travail de plusieurs années de Skok (1952—1955) ennes. On y fait surtout ressortir les relations avec les langues balkaniques voisines. dont le manuscrit comprend plus de 10.000 pages écrites à la main. En 1958 l'Aca- C'est pourquoi, outre les slavisants, ce sont surtout les balkanologues qui sauront ap- démie yougoslave a obtenu le manuscrit et c'est de 1961 à 1968 que Valentin précier la valeur de cet ouvrage unique que notre science jusqu'ici n'a pas possédé Putanec a établi le texte pour la publication. Au cours de ces années, le comité et dont l'importance franchit la frontière de la slavistique. de rédaction, qui donnait les directives pour le travail, a changé plusieurs fois jusqu'à ce que la Section philologique de JAZU ait choisi les deux rédacteurs en chef Zagreb, mai 1970. d'aujourd'hui. Les rédacteurs Par piété pour le feu auteur, et à la suite d'une décision de la Section philologi- que de JAZU, nous n'avons pas changé le texte original du manuscrit. Sont corrigés seulement les lapsus les plus manifestes. Les changements infimes comme aussi les suppléments au texte sont signalés entre crochets. Naturellement, la bibliographie a été accrue elle aussi, mais ces additions ne sont pas indiquées dans le texte. Comme le manuscrit représente la première rédaction du texte que l'auteur au- rait retouchée s'il en avait eu le temps, dans le manuscrit sont restés beaucoup de lem- mes pour lesquels l'auteur n'a pas donnés une etymologie. Quelques-uns de ces lemmes ont été éliminés par les rédacteurs et quelques autres ont été retenus pour suggérer les possibilités d'autres combinations. Dans de rares cas la rédaction a donné une ety- mologie pour de tels lemmes entre crochets. Parmi les problèmes à part dans la rédaction du manuscrit pour la publication sont à noter: a) que les passages du texte qui ont été écrits en sténographie ont été déchiffrés par M. Blaž Jurišić, et nous lui exprimons ici notre gratitude pour sa com- plaisance; b) que les etymologies qui on été données dans le manuscrit sous la forme de deux lemmes ont été fusionnées de la manière que nous avons jugée la plus conve- nable; c) que quelques phonèmes, pour lesquels manquent des lettres typographiques correspondantes, ont été indiqués d'une manière facilement compréhensible: entre au- tres, h oriental avec un crochet sous h a été imprimé par un caractère droit dans un texte en italique, un e lithuanien avec un point et un accent a été imprimé comme un e avec accent montant long, un o ou e slovène ouvert et accentué est imprimé seulement avec accent, etc. Il faut encore mentionner que l'auteur emploie le terme ancien slavina dans le sens шпе des langues slaves« et que les caractéristiques-dialectales sont données quel- quefois d'après l'appartenance à une religion quand elle est significative. Il faut faire ressortir encore que dans ce dictionnaire sont traités aussi les pré- fixes et les suffixes, ensuite que les dérivés avec variantes phonétiques et les données dialectales et onomastiques sont groupés dans un article sous le lemme principal ou sous la racine. L'onomastique qui n'entre pas sous un appellati/', est traité, naturellement, sous un lemme à part. Pour faciliter le maniement du dictionnaire le dernier livre con- tiendra l'index complet de tous les mots cités. KRATICE - ABRÉVIATIONS

Kráceni s u sam o naslov i periodik a i samostaln o izašli h djela . Rijetk o s u kráceni i naslov i separata iz časopisa . T u i tam o se donos i i kratic a literatur e objavljene nako n 1956 . da bi eventual- no poslužila u potrebi .

Sont donnés e n abréviation s seulemen t le s titre s de s périodique s e t de s ouvrage s publiés à part. Raremen t son t donnée s le s abréviation s de s titre s de s tirés-à-part . Ç a e t là , son t don - nés e n abréviation s les ouvrages publiés après 195 6 pou r qu'elle s puissent servi r en ca s d e besoin .

ÄA Arhi v z a arbanask u starinu , jezik · i etnologiju . Beograd . AAR Annalel e Academie i Romíné . Bucureşti . A A SF Annale s Academia e Scienţiaru m Fenicae . AAV Act a Accademia e Velehradensis . AC Act a croatica . Listin e hrvatske . Izda o I . Kukuljević . Zagreb , 1863 . ace. accusativu s AECO Archivů m Europa e Centro-orientalis . Budimpešta , 193 5 — 1944. AEO Archive s d'étude s orientales . Stockhohn . AGI Archivi o glottologic o italiano . Torino . Agrell, Zur S . Agrell , 'Zu r baltoslavische n Lautgeschichte . Lund , 1921 . b.-sl. Lg, Agrell, Zwei S . Agrell , Zwe i Beiträg e zu r slavische n Lautgeschichte . Lund , 1918 . Beiträge ags. anglosask i AHID Anal i Historijsko g institut a JAZ U u Dubrovniku . AI AVS Arbeite n au s de m Institu t fü r allgemein e un d vergleichend e Sprachwissen - schaft. Graz . AIF = AnzI F (v.) . AIFZ Annale s d e l'Institu t françai s d e Zagreb . Zagreb . AIV Att i dell'Istitut o Veneto . AJPh America n Journa l o f Philology , ak. akuzati v akad. akadijsk i AKSO Aufsätz e zu r Kultur - un d Sprachgeschicht e vorn. Orients . E . Küh n gewid - met. Breslau , 1916 . ALMA Archivů m latinitati s Medi i Aevi . alt. altajsk i XII kratice kratice kratice XIII kratice

AMSDSP Att i e memori e dell a Società Dalmata di storia patria. . Barić, Alb. H. Barić , Albanorumänisch e Studien . I . , 1919 . Archivům neophilologicum . Barić, Beiträge H. Barić , Beiträg e zu r slavische n Sprachgeschichte . Wie n — Leipzig, 1918 . Archiv fü r neuer e Sprachen . Barić, Ist. H. Barić , Istorij a arbanaško g jezika . Sarajevo , 1959 . AnzlF Anzeiger fü r indogermanisch e Sprach - un d Altertumskunde , Beiblat t z u Barić, Reč. H. Barić , Rečni k srpskog a il i hrvatskog a i arbanaskog a jezika . T . I . slov o den IF . Strassburg . Α-O. Zagreb , 1950 . AnzSPh Anzeiger fü r slavisch e Philologie . Wiesbaden . Barić, Stud. H. Barić , Lingvističk e studije . Sarajevo , 1954 . АО Archiv orientálny . Prag , 1929 . ss . Barić, Uzaj. H. Barić , O uzajamni m odnosim a balkanski h jezika . Beograd , 1937 . apen. apeninski Bartal A. Bartal , Glossariu m media e e t infima e latinitati s regn i Hungáriáé . Bu - APh Archivům philologicum . dapest, 1901 . Arkiv z a povjesnic u jugoslavensku . Tt . I — IX. Ed . I . Kukuljević . Zagreb . Banali M. G . Bartoli , Da s Dalmatische . Tt . I-II . Beč , 1906 . В ÁSD ar. arapsk i Bulletino di archeologi a e stori a dalmata . Ur . F. Bulić . Split . AR Archivů m romanicum . Genève, Firenze. bask. baskickí (baskijski) arag. aragónski bav. bavarski aram. aramejski BB Beiträge zu r Kund e de r indogermanische n Sprachen . Ed . A . Bezzenbergèr. Göttingen. Arambašin J. Arambašin, Liječničk i rječnik . Split , 1912 . BCr Bulletin international de l'Académie des sciences de Cracovie. Classe de arb. arbanask i (albanski ) phil. Kraków. BDC Bulletin de dialectologia catalana. arh. arhaiza m A. ARj Rječni k hrvatskog a il i srpskog a jezika . Ed . JAZU . Zagreb , 1880 . ss . Belić, Dijalekti Bělic , Dijelakt i Istočn e i Južn e Srbije . Beograd , 190 5 ( = SDZ b 1) . Belić, Galičnik A. Belić , Galičk i dijalekat . Beograd , 193 5 ( = SDZ b 7) . arm. armensk i Arnim В . Arnim , Beiträg e zu m Stadiu m de r altbulgarische n un d altkirchensla - Belić, Priroda A. Belić , O jezičko j prirod i i jezičko m razvitku . Beograd , 1941 . vischen Wortbildun g un d Übersetzungskunst . Berlin , 1931 . Belić, Zamětki A. Belić , Zamětk i p o čakavskmr b govoramb . Moskva , 1909 . arum. arumunjsk i (aromunjski ) Belović J. Belovic-Bernadzikowska , Grad a z a tehnološk i rječni k žensko g ručno g rada. Sarajevo , 1898-1906 . äs. asirsk i Benešić Hrvatsko-poljski rječnik . Zagreb , 1949 . ASIF Arhiv a Organu l Sicietăţi i isterico-filologic e di n Jasi . Jasi , 1889 . ss . BER Bblgarski etimologiče n rečnik . Sofija , 1962 . ss . Autori : V . Georgiev , I . ASPh Archi v fü r slavisch e Philologie . Berlin . ОъІъЬо , J . Zaimov , S . Ilčev . at. atick í berb. berberski AT Archeogräf o triestino . Bezlaj Slovenska vodn a imena . Ljubljana . 2 tt. , 1956 , 1959 . A UD Act a e t commentatione s Universitati s dorpatensis . Sect . В. : Humaniora . Bezzola Dorpat. R. R . Bezzola , Abbozz o d i un a stori a de i gallicism i italian i ne i prim i seco l (750-1300). Heidelberg , 1925 . austr.-njem. austrijsko-njemačk i BGDS Beiträge zu r Geschicht e de r deutsche n Sprach e un d Literatur . av. avest a BHDZb Biblioteka Hrvatsko g dijalektološko g zbornika . ÄW B Aufsätz e zu r Sprach - un d Literaturgeschicht e W . Brau n dargebracht . Dort - BI F. Iveković-I . Broz , Rječni k hrvatskog a jezika . Zagreb , 2 tt. , 1901 . mund, 1920 . BIAP Bulletin internationa l d e l'Académi e polonaise . Class e d e phil . Varšava . azerb. azerbejdžansk i bibi. biblijski BAA Bibliotek a Arhiv a z a arbanask u starinu , jezi k i etnologiju . Beograd . BiH Bosna i Hercegovin a Babic B . Babić , Morsk i riečnik . Trst , 1870 . (im e autor a u В . Jurišić , Anal i Jadran - bilj. bilješka (nota ) skog instituta , I , 1956 , 297-298) . BIPF Bilten Institut a z a proučavanj e folklora . Sarajevo . balk. balkansko - biz. bizantijski (bizantski ) balt. baltičk i BJF Biblioteka Južnoslovensko g filologa . balto-njem. balto-njemačk i BL Bulletin linguistique . Copenhague-Bucureşti . balto-slav. baltoslavensk i BNF Beiträge zu r Namenforschung . Heidelberg , 1966 . ss . BAR Bibliotec a dell ' Archivům Romanicum . Ženeva . Byzantinisch-neugriechische Jahrbücher . Berlin . BArch. 2 Balkan-Archiv , izd . G . Weigand . Boerio G. Boerio , Dizionari o de l dialett o veneziano . Venezia , 1856 . kratice XIV kratice kratice XV kratice

Bog. Bogoslovlje. Beograd . ČIM Corpus inscriptionu m messapicarum . Boisacq3 E. Boisacq , Dictionnair e étymologiqu e d e l a langu e grecque . Heidelberg , cine. cincarski 1938. Cioranescu A. Cioranescu , Diccionari o etimologic o rumano . Madrid , 1966 . BP Bułgarski pregled . Class, phil. Classical Philology . Br Bratislava, časopi s učen é společnost i Šafaříkovy . Bratislava . coll. collectivum Brajković T. Brajković , Perašk i dijalekat . Zagreb , 1893 . Corp. gloss, lat. Corpus glossarioru m latinorum . 1899—1901 . Ed . G . Goetz . Brastvo Brastvo. Beograd . Crânjală, Rumun- A. Crânjală , Rumunsk é vliv y v Karpatech . Prag , 1938 . Bratanic B. Bratanic , Orać e sprav e u Hrvata . Zagreb , 1939 . ské vlivy bret. bretónski crkv. crkveno- Bruckner A. Bruckner , Słowni k etymologiczn y język a polskiego . Kraków , 1927 . Croazia Italia e Croazia . Rim , 1942 . Brugmann K. Brugmann , Grundris s de r vergleichende n Grammati k de r indogerma - 2 CrS Croatia sacra . Zagreb , nischen Sprachen . Tt . II-V , 1889-1900 , I 1897 . cslav. crkvenoslavenski Brugmann, Dem. K. Brugmann , Di e Demonstrativpronomin a de r indogermanische n Sprachen . Leipzig, 1904 . Cvetje Cvetje s verto v sv . Franciska . Goric a i n Kamnik . Brugmann,, KVG K. Brugmann , Kurz e vergleichend e Grammati k de r indogermanischen Sprachen. Strassburg , 1902-1904 . čag. čagatajski brus. bjeloruski čak. čakavski BŠ Bălgarski starini . Sofija . Cas Čas. Znanstven a revij a Leonov e družbe . Ljubljana . BSGW Berichte de r phil.-hist . Klass e de r kgl . sächsische n Gesellschaf t de r Wissen- ČČH Český časopi s historický . Prag . schaften. ССм Časopis Muse a království českého . Prag . BSLL Bulletin d e l a Sociét é royal e de s lettre s d e Lund . Lund . čerem. čeremiški BSLP Bulletin d e l a Sociét é d e linguistiqu e d e Paris . Paris . čerk. čerkeski Byz. Byzantion. češ. češki ByzSl Byzantinoslavica. ĞMF Časopis pr o modern i filologi i a literatury . Prag . BZ Byzantinische Zeitschrift . Leipzig , 1892 . ss . ĞMM Časopis Matic e Moravské . Brno . BZb Belićev zbornik . Beograd , I , 1921 . II , 1937 . CMS Časopis Macic y Serbskeje . Budišin . Crnčić, Najstarija c. crkveno- , usp . c.-lat . poviest I. Crnčić , Najstarij a povies t krčkoj , osorskoj , rabskoj , senjsko j i krbavsko j Cadastre Cadastr e nationa l d e l'Istrie . Sušak , 1946 . To m I i I I (Supplémen t »Inde x biskupiji. Rim, 186 7 patronymique«). ČSJK Časopis z a slovensk i jezik , književnos t i n zgodovino . Lubljana . Candrea I . A . Candrea , Diţionarul limbii romíné di n trecu t şi astăzi. Bucureşti , 1931 . čuv. čuvaški Candrea-Densusianu I . A . Candrea , O . Densusianu , Dicţionaru l etimologic al limbii romíné. Bu - ČZN Časopis z a zgodovin o i n narodopisje . Ljubljana . cureşti, 1907-1914 . ćir. ćirilski Capidan, Elemen- T . Capidan , Elementu l sla v î n dialectu l aromîn . Bucureşti , 1925 . tul slav d- donjo- Caprin G . Caprin , Trieste . Bergamo , 1924 . Dalametra I.· Dalametra, Dicţiona r macedo-romîn . Bucureşti , 1906 . Corniola Carniola . Ljubljana , 1906 . ss . dalm. dalmatski, dalmato - Caucasica Caucasica . Zeitschrif t fü r di e Erforschun g de r Sprache n un d Kulture n des Kaukasus' . Leipzig , 1924 . dan. danski CD Code x diplomaticu s regn i Croatiae , Dalmatia e e t Slavoniae . Zagreb . Ed . DAN Doklady Akademi i nau k SSSR . Lenjingrad . JAZU. Daničić, Kor. Đ. Daničić , Korijen i s riječim a o d nji h postalije m u hrvatsko m il i srpsko m GIG Corpu s inscriptionu m graecarum . jeziku. Zagreb , 1877 . cig. cigansk i Daničić, Osn. Đ. Daničić , Osnov e srpskog a il i hrvatskog a jezika . Beograd , 1876 . Cihac A . d e Cihac , Dictionnaire d'étymologie daco-romane. Tome s I —III. Franc - Daničić, Rjei. Đ. Daničić , Rječni k i z književni h starin a srpskih . Beograd , 1863—1864 . fort a . M. , 1870-1879 . 3 toma . CIL Corpu s inscriptionu m latinarum . Dauzāt A. Dauzāt , Dictionnair e étymologiqu e d e l a langu e française. Paris, 1938. kratice XVI kratice kratice XVII kratice

DAW Denkschriften de r k . Akademi e de r Wissenschaften . Cl . phil.-hist . Beč . engl. engleski Deanović, Avviam. M. Deanović , Avviamento allo studio del dialetto di Rovigno d'Istria. Zagreb, eol. eolski 1954. EOR L'Europa Orientale . Roma . Deanović, Conc. M. Deanović , Concordanz e nell a terminologi a marinar a de l Mediterraneo . Eos Eos. Lavov . 1937 ( = AR 21, nro 2-3, 269-283). Ernout-Meillet A. Ernout , A . Meillet , Dictionnair e étymologiqu e d e l a langue latine . Paris , 2 Deanović, Div. M. Deanović , Divergence s entr e le s emprunt s latino-roman s e n Dalmati e 1932, 1951 . (= BSLP , 1938) . ESF Enciklopedija slavjansko j filologiji . Red . V . Jagić. Lenjingrad . Deanović, Hrv. M. Deanovi ć — J . Jernej , Hrvatskosrpsko-talijanski rječnik . Zagreb , 1956 . est. estonski 2 Deanović, Tal, M. Deanovi ć — J . Jernej , Talijansko-hrvatski rječnik . Zagreb , 1948 . Etimologija Etimologija, princip y rekonštrukci i i metodik a issledovanija . Akademij a DEI C. Battisti, G. Alessio, Dizionario etimologico italiano. Firenze. 194 8 — 1957. nauk SSSR , Institu t russkog a jazyka . Moskva , 1963 , 1956 . 5 voli . etiop. etiopski Delo. Časopi s z a nauku , književnost i društven i život . Beograd . Delo Etnolog Etnolog. Ljubljana , 1927 . ss . Densusianu O. Densusianu , Histoir e d e l a langu e roumaine . Paris . 1901 . ss . etr. etruščanski Deny J. Deny , Grammair e d e l a langu e turqu e (dialect e osmanli) . Paris , 1920 . dfrč. donjofranački FBR Filologu biedrība s raksti . Riga . Dickenmann E. Dickenmann , Studie n zu r Hydronymi e de s Savesystems . Heidelberg . FEW = Wartburg . Tt. I-II . 1966 . FPL Fran filoloģisk a föreninge n i Lund . Lund . Dicţionarul = DLR. 4 Fick, Vgl. Wtb. A. Fick , Vergleichende s Wörterbuc h de r indogermanische n Sprachen . 1890 . Djela JAZU Djela Jugoslavensk e akademij e znanost i i umjetnosti . Zagreb, 1882 . ss . Filologija Filologija. Ed . JAZ U i Hrvatsk o filološk o društvo . Zagreb . DLR Dicţionarul limbi i romíné . Bucureşti , 1913 . ss . Ed . Academi a Romînă . fin. finski dluž. donjolužički Fink, Im. N. Fink , Imeni k znanstveni h naziv a životinja . Zagreb , 1956 . DLZ Deutsche Literaturzeitung . Berlin . Flora R. Flora , Dicţiona r sîrb-romîn . Vršac , 1952 . dnjem. donjonjemački Forcellini A. Forcellini , Lexico n totiu s latinitatis . Padova , 1930 . ss . dor. dórski fr. francuski Dorii = Weigand-Dorič . Franck O. Franck , Studie n zu r serbokroatische n Ortsnamenkunde . Berlin , 1932 . Dottín G. Dottin , Manuel pour servir à l'étude de l'Antiquit é celtique . Paris , 1906 . frnč. franački Draganu, Rotními N. Draganu , Romîni i î n veacuril e IX—XI V p e baz a toponimie i s i a ono - masticei. Bucureşti , 1933 . PUF Finnisch-ugrische Forschungen . Helsingfors . DRom Dacoromania. Kluž. furl. furlanski drom. dalmatoromanski (i : dalm.-rom. ) g- gornjo- drum. dakorumunjski Gaffiot F. Gaffiot , Dictionnaire illustr é latin-français . Paris , 1934 . DS Dom i n svet . Ljubljana . gal. galski Ducange C. Ducange , Glossariu m media e e t infima e latinitatis . Niort . 188 3 — 1887. 10 voll . Gamilhcheg E. Gamillscheg , Etymologische s Wörterbuc h de r französische n Sprache . džag. džagatajski Heidelberg, 1929 . Gamillscheg, R G den. denoveški E. Gamillscheg , Romani a germanica . Berli n —Leipzig, 1934—1936 . 3 voll . Gartner Ebert M. Ebert , Reallexiko n de r Vorgeschichte . Berlin , 1924-1932 . Th. Gartner , Raetoromanisch e Grammatik . Heilbronn , 1883 . GBIS Elsi. Encyclopädie de s Islams . Godišnjak Balkanološko g instituta . Sarajevo . GĞ Godišnjica Nikol e Čupića . Beograd . EJ Enciklopedija Jugoslavije . Zagreb . geg. gegički EJud. Encyclopaedia judaica . gel. gelski ek. ekavski gen. genitiv Elezovié G. Elezovič , Reční k kosovsko-metohijsko g dijalekta . Beograd , 1932 5 1935 . (2 voli. , SDZ b 4 , 6) . georg. georgijski Endzelin, SBE J. Endzelin , Slavjano-baltijskij e etjudy . Harkov , 1911 . Georges F. Georges , Ausführliche s lateinisch-deutsche s Handwörterbuch . 1913 . eng. engadinski 2 voll . II P. Skok: Etimologijski riječnik kratice XVIII kratice kratice XIX kratice

germ. germansk i GrS Grai s i suflet . Bucureşti , 1923 . ss . Germanoslavica Germanoslavica . Vierteljahresschrif t fü r «li e Erforschun g de r germanisch - GSAN Godišnjak SAN . Beograd . -slavischen Kulturbeziehungen . Berlin , Wiesbaden , 1954 . ss . GSU Godišnikb n a Sofijskaj a Universitetb . Sofija . Gerov N . Gerov , Rěčnik b n a bălgarsky j jazykb . Plovdiv , 1908 . GSZ Godišnjak Sveučilišta Kraljevine Jugoslavije. Zagreb. GH Göteborg s Högskolas Arsskrift . Gušić, Mljet B. Gušić , Cv . Fisković , Oto k Mljet . Zagreb , 1958 . glag. glagoljsk i GlEl Glasni k Etnografsko g institut a SAN . Beograd . Hasdeu B. P . Hasdeu , Etymologiam i magnu m Romániáé . Bucureşti , 1886—1893 . GIEM Glasni k Etnološko g Muzej a u Beogradu . Beograd . HDZb Hrvatski dijalektološk i zbornik . Zagreb . Ed . JAZU . GIID Glasni k Istorisko g društv a u Novo m Sadu . Nov i Sad . HE Hrvatska enciklopedija . Zagreb , 194 1 — 1945. 5 voli . GIMD Glasni k Muzejsko g društv a z a Slovenijo . Ljubljana . hebr. hebrejski Gioita Ciotta . Zeitschrif t fü r griechisch e un d lateinisch e Sprache . Göttingen , Herkov Z. Herkov , Grad a z a fmancijsko-pravn i rječni k feudaln e epoh e Hrvatske . 1925. ss . Zagreb, 1956 . 2 voli . GIPD Glasni k Profesorsko g društva . Beograd . het. hetitski GISAN Gla s Srpsk e Akademij e nauk a (o d 19 6 G1SAN U = Gla s Srpsk e Akademije Heuser Heuser-Şevket, Türkisch-deutsche s Wörterbuch . Istambul , 1942 . nauka i umetnosti) . Hirtz, Amph. M. Hirtz , Rječni k narodni h zoologički h naziva , I dvoživc i (amphibia ) i gmazovi (reptilia) . Zagreb , 1928 . GISGD Glasni k Srpsko g geografsko g društva. · Beograd . Hirtz, Aves M. Hirtz , Rječnik narodnih zoolcgičkih naziva, I I ptice (aves) . Zagreb , 193 8 GISND Glasni k Skopsko g naučno g društva . Skopje . -1947. GISPC Glasni k Srpsk e pravoslavn e crkve . Beograd . Hirtz, Per. M. Hirtz , Rječni k peradarstva . Beograd , 1934 . GISPP Glasni k Srpsk e pravoslavn e patrijaršije . Beograd . Hirtz, Pisces M. Hirtz , Rječni k narodni h zoologički h naziva , II I rib e (pisces) . Zagreb , 1956. GISUD Glasni k Srpsko g učeno g društva . Beograd , Щ Hrvatski jezik . Zagreb , I , 1938 . gluž. gornjolužičk i HNj Hrvatska njiva . Zagreb . GIZM Glasni k Zemaljsko g muzeja z a Bosn u i Hercegovinu . Sarajevo . Hoeg C. Hoeg , Le s Saracatsans . Paris-Copenhague , 1829 . GM G . Meyer , Etymologische s Wörterbuc h de r albanesische n Sprache . Strass - hol. bourg, 1891 . holandijski Holder GođČup = GČ . A. Holder , A l teel tischer Sprachschatz . Leipzig , 1896—1907 . 3 voll . Hujer, Dekl. Godin M . A . Godin , Wörterbuc h de r albanesische n Sprache . Leipzig , 1930 . O. Hujer , Slovansk á deklinac e jména . Prag , 1910 . Holub J. Holub , Stručn ý slovní k etymologick ý jazyk a československého . Prag , Goetz, Thes. = Corp. gloss, lat. 2 1937 . Gombocz-Melich Lexico n critico-etymologicum linguae hungaricae. Magyar etymólogiai szótár. Holub-Kopečný J. Holub , F . Kopečný , Etymologick ý slovní k jazyk a českého . Prag , 1952 . Irta Z . Gomboc z é s J . Melich . Budapest , 1914-1944 . HR Hrvatska revija . Zagreb . 2 Gorjajev N . Gorjajev , Etimologičeski j slovar ' russkog o jazyka . Tiflis , 1896 . Hraste, Brač M. Hraste , Čakavsk i dijalekat ostrva Brača . Beograd , 1940 . ( = SDZb , 10) . Görner, Ethnika Fr . Görner , Di e Bildun g de r Ethnik a vo n Ortsname n i m serbokroatische n hrv. hrvatski Sprachraum. Berlin, 1963 . hrv.-cslav. hrvatsko-crkvenoslavenski got. gotsk i hrv.-istr. hrvatsko-istarski GPG Godišnja k nastavnik a Podgoričk e gimnazije . Podgorica . hrv.-kajk. hrvatsko-kajkavski gr. grčk i hrv.-srp. hrvatsko-srpski Građa Građ a z a povijes t književnost i hrvatske . Ed . JAZU , Zagreb . HS Hrvatska straža . Zagreb . Grammont M . Grammont , Trait é d e phonétique . Paris , 1933 . Hubschmid, Alpen- J. Hubschmid , Alpenwörte r romanische n un d vorromanische n Ursprungs . Grammont, Diss. M . Grammont, La dissimilation consonantique dans les langues indoeuropéen- wörter Bern, 1951 . nes e t dan s le s langue s romanes . Dijon , 1895 . Hubschmid, Prae- J. Hubschmid , Praeromanica . Bern , 194 9 ( = Romanic a helvetic a 30) . Gregov Lj . Gregov , Kalenda r prvo g tiskano g glagoljsko g misala . Zagreb , 1952 . romanica Hubschmid, Pyre- J. Hubschmid , Pyrenäenwörte r vorromanische n Ursprung s un d da s ro - Grimm J . un d W . Grimm , Deutsche s Wörterbuch . Leipzig , 1854 . ss . näemvörter manische Substra t de r Alpen . Salamanca , 1954 . Gröhler H . Gröhler , Übe r Ursprun g un d Bedeutun g de r französischen Ortsnamen . Hubschmid, J. Hubschmid , Schläuch e und Fässer . Bern , 195 5 ( = Romanic a helvetica 54) . Heidelberg, 1913—1933 . 2 voll . Schläuche kratice XX kratice kratice XXI kratice

Hubschmid, Vor- J. Hubschmid , Vorindogermanisch e un d jünger e Wortschichte n i n de n Jezik Jezik. Zagreb , 1951 . ss . inđ. Ostalp. romanischen Mundarte n de r Ostalpen . Bern . JF Južnoslovenski filolog . Beograd . HZb Historijski zbornik . Zagreb . JFOu Journal d e l a Sociét é fmno-ougrienne . Helsingfors . jfr. južnofrancuski ibidem = ko d isto g autora , u isto m kraj u JGl Južnoslovenski glasnik . Niš . ІС Istoriški časopis . Ed . ŠANCU) . Beograd . Jugoslovenski istorišk i časopis . Beograd . ID L'Italia dialettale . Pisa . Jireček, Elem. C. Jireček , Da s Christlich e Elemen t i n de r topographische n Nomenklatu r id. = idem . der Balkanländer . Wien , 189 7 (= · SA W 136) . = ist o značenje . idem Jireček, Gesch. C. Jireček , Geschicht e de r Serben . Wien , 1911-1918 . ie. indoevropski (usp . ne-ie. , pred-ie. ) Serben IF Indogermanische Forschungen . Strassburg . Jireček, Handel- C. Jireček , Di e Handelsstrasse n un d Bergwerk e vo n Serbie n un d Bosnie n ľ)b Indogermanisches Jahrbuch . Strassburg . strassen während de s Mittelalters . Prag , 1879 . ik. ikavski Jireček, Romanen C. Jireček , Di e Romane n i n de n Städte n Dalmatien s währen d de s Mittel - alters. Wien , 1902-1904 . 3 voll . C = DA W 48 , 49) . ilir. ilirski Jireček, Sporn. C. Jireček , Spomenic i srpski . Beograd , 189 2 ( = Spomeni k SA N 11) . Імм Izglītības ministrija s mēnešraksts . Riga . Jireček, Staat C. Jireček , Staa t un d Gesellschaf t i m mittelalterliche n Serbien . Studie n zu r indijski ind. Kulturgeschichte de s 13.-15 . Jahrhunderts . Wien , 1917 , 191 9 ( = DA W ir. irski 56, 58) . iran. iranski JNj Jugoslavenska njiva . Zagreb , v . HNj . isi. islandski Jokl, Stud. N. Jokl , Studie n zu r albanesische n Etymologi e un d Wortbildung . Beč , istr. istarski 1911. istro-rom. istro-romanski Joki, Unt. N. Jokl , Linguistisch-kulturhistorisch e Untersuchunge n au s de m Bereich e des Albanesischen . Berlin , 1923 . istro-rum. istro-rumunjski jon. jonski ital. italski (v . tal. ) Jónké, Književni Lj. Jonke , Književn i jezi k u teorij i i pra>si . Zagreb , 1965 2. iter. iterativno jezik īve A. Ive , I dialett i ladino-venet i delľlstria . Strasburgo , 1900 . jfP Južni pregled . Skopje . Ivšićev zbornik Zbornik u čas t Stjepan a Ivšića . Zagreb , 1963 . JPh = JEGP h Cv.) . Iv šić, Gram. S. Ivšić , Slavensk a poredben a gramatika . Zagreb . 1970 . JPol Język polski . Kraków . IzvAN Izvestija Akademi i nau k SSSR . Moskva . JŠ Jadranska straža . Split . IzvORJAS Izvestija Otdelenij a russkag o jazyk a i slovesnosti . Lenjingrad . jslav. južnoslavenski IzvSSF Izvestija n a Seminar a p o slavjansko j filologija . Sofija . j tal. južnotalijanski JZb Jadranski zbornik . Rijeka— . južno- Jagić, Die Geheim- V. Jagić , Di e Geheimsprachei i be i de n Slaven . Berlin, 1895 . K sprachen katolici Valasi Jagić, Entst. Kadlec, K. Kadlec , Valaš i a valašské práv o v zemích slovanských a uherských. Prag , V. Jagić , Di e Entstehungsgeschicht e de r kirchenslavische n Sprache . Ber - 1916. lin, 1913" . Kahane, Terms H. & R . Kahan e & O . Koshansky , Venetia n nautica l term s i n Dalmaţia . Jagićev zbornik Jagić-Festschrift. Zborni k u slav u Vatroslav a Jagića . Berlin , 1908 . 1954 (Reprin t i z RP h 7 , 1953-1954) . Jahrbücher Jahrbücher fü r Kultu r un d Geschicht e de r Slaven . Breslau . kajk. kajkavski JAZU Jugoslavenska akademij a znanost i i umjetnosti . Zagreb . kal. kalabrijski ЭЬВг Jahresbericht fü r Kultu r un d Geschicht e de r Slaven . Breslau . kaim. kalmički JberRI Jahresbericht de s Institut s fü r rumänische n Sprach e i n Leipzig. Leipzig , kambr. 1894-1921. kambrłjski JEGPh The Journa l o f Englis h an d Germani c Philology . Illinois , kar. karelski jek. jekavski ojekavski ) kaš. kašupski