ISSN 2490-3094

Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana/Journal of bat research in the Balkans Godina IV, Br. 1, 2019

HYPSUGO Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana Journal of Bat Research in the Balkans

Izdavači/publishers Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Centar za životnu sredinu, Banja Luka, Bosna i Hercegovina Društvo za očuvanje divljih životinja Mustela, Beograd, Srbija Crnogorsko društvo ekologa, Podgorica, Crna Gora

Redakcija/Editorial Board Marina Radonjić (Podgorica), Branko Karapandža (Beograd), Jasminko Mulaomerović (Sarajevo), Jasmin Pašić (Banja Luka), Primož Presetnik (Ljubljana), Dina Rnjak (Zagreb), Philippe Théou (Tirana)

Urednik/Editor Jasminko Mulaomerović

Uputstva za autore/Instruction for authors http://centarzakrs.ba/sismisi/hypsugo/

Fotografija na korici/Cover photo Alpski dugouhi šišmiš (Plecotus macrobullaris) Alpine Long-eared Bat foto/photo: Goran Rnjak

Grafičko oblikovanje Tin Rožman

Dizajn korice/Cover design Aleksandar Škorić

DTP & print TDP d.o.o. Sarajevo

ISSN 2490-3094 ISSN 2490-3094

Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana | Journal of Bat Research in the Balkans Godina IV, Br. 1, 2019

SADRŽAJ CONTENT

IZVORNI RADOVI | ORIGINAL ARTICLES

First survey of bridges as potential bat roosts in Kosovo Prvi popis mostova kao mogućih skloništa šišmiša na Kosovu ������������������������������������������������������������������4 PHILIPPE THÉOU, FITORE GASHI, EVA PAVLOVIČ, PRIMOŽ PRESETNIK

Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini, zima 2018./19. Survey results of potential bat hibernacula in Bosnia and Herzegovina, winter 2018/19 �������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������15 PRIMOŽ PRESETNIK, JASMINKO MULAOMEROVIĆ, MIRALEM HUSANOVIĆ, TARIK DERVOVIĆ, MAJA HODŽIĆ, IVAN NAPOTNIK

KRATKA SAOPŠTENJA | SHORT COMMUNICATIONS

The first record of the Greater Noctule Bat (Nyctalus lasiopterus (Schreber, 1780)) in the North Macedonia Prvi nalaz velikog noćnika (Nyctalus lasiopterus (Schreber, 1780)) u Severnoj Makedoniji �������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������29 ALEKSANDAR STOJANOV, DIME MELOVSKI, SLAVE NAKEV

Ponovni pronalazak Jošove pećine i rezultati novijih pregleda Sumporne pećine – dva važna ljetna skloništa slijepih miševa u Crnoj Gori Rediscovery of Jošova cave and the latest bat survey results of Sumporna cave – two important bat summer roosts in Montenegro �������������������������������������������������������������������������34 MARINA RADONJIĆ

2 Hypsugo, IV, 1, 2019

BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

Chiroptera, 29. 4. 2016, 23. 5. 2016 and 16. 9. 2017, Bijela voda cave, Croatia Chiroptera, 29. 4. 2016, 23. 5. 2016 i 16. 9. 2017, špilja Bijela voda, Hrvatska �����������������������40 ESTER PREMATE

Rhinolophus spp., 14. 4. 2018, Mrnđelica cave, Miljevina, Bosnia and Herzegovina Rhinolophus spp., 14. 4. 2018., pećina Mrnđelica, Miljevina, Bosna i Hercegovina ���������������44 OGNJEN MATOVIĆ

Rhinolophus hipposideros – maternity colony, 24. 7. 2018, 2. 5. 2019, Tjentište, Bosnia and Herzegovina Rhinolophus hipposideros – porodiljska kolonija, 24. 7. 2018, 2. 5. 2019, Tjentište, Bosna i Hercegovina ���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������46 OGNJEN MATOVIĆ, JASMINKO MULAOMEROVIĆ

Miniopterus schreibersii – new sites, 2017 – 2018, Montenegro Miniopterus schreibersii – novi lokaliteti, 2017. – 2018., Crna Gora �����������������������������������������������������48 JASMINKO MULAOMEROVIĆ, JASMIN PAŠIĆ

Tadarida teniotis – new sites, 2017 – 2018, Montenegro Tadarida teniotis – novi lokaliteti, 2017. – 2018., Crna Gora �����������������������������������������������������������������������51 JASMINKO MULAOMEROVIĆ, JASMIN PAŠIĆ

Plecotus macrobullaris & Plecotus austriacus, 5. 2. 2019, cave Erjavčeva jama (Luče), Slovenia Plecotus macrobullaris & Plecotus austriacus, 5. 2. 2019, Erjavčeva jama (Luče), Slovenija �����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������56 PRIMOŽ PRESETNIK, AJA ZAMOLO, EVA PAVLOVIČ

Hypsugo, IV, 1, 2019 3 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

First survey of bridges as potential bat roosts in Kosovo

Prvi popis mostova kao mogućih skloništa šišmiša na Kosovu

Philippe Théou1, Fitore Gashi2, Eva Pavlovič3, Primož Presetnik4

1 Department of Biology, Faculty of Natural Sciences, University of Tirana, Tirana 1001 (Albania) 2 Department of Biology, Faculty of Science - Art, Niğde Ömer Halisdemir University, Niğde (Turkey) 3 Ulica bratov Učakar 22, 1000 Ljubljana (Slovenia) 4 Centre for Cartography of Fauna and Flora, Ljubljana office (Slovenia) E-mail: [email protected] (P.T.); [email protected] (F.G.); [email protected] (E.P.); [email protected] (P.P.)

Abstract

From April to August 2018, 45 bridges were for the first time systematically surveyed to record bats, bird nests and tracks of other mammals in Kosovo. Bats or signs of their presence were found in 20% of inspected bridges. Bats were using differ- ent crevices and other parts of historical bridges from Ottoman era, from the 60’s and recent ones. At least two species were recorded: Myotis blythii oxygnathus and M. daubentonii. For the first species we only observed individuals, while we collected information on three maternity colonies for the second. Since bats were using bridg- es all over Kosovo, these infrastructures should be taken into account regarding bat conservation in the area. Additionally we recorded data on Otter (Lutra lutra) on 12 locations, again spread throughout Kosovo, and collected some observations of bird nests.

Key words: Chiroptera, bridge, maternity roost, Kosovo

4 Hypsugo, IV, 1, 2019 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

Sažetak

Od aprila do avgusta 2018. godine, smo prvi put na Kosovu sistematski provjerili 45 mostova tražeći slijepe miševe i ptičja gnijezda, a usput bilježili i tragove drugih sisa- vaca. Slijepi miševi ili znaci njihovog prisustva pronađeni su u 20% ispitanih mostova. Slijepe miševe smo pronašli u različitim pukotinama i drugim dijelovima istorijskih mostova iz osmanskog perioda, kao i onih iz 60-tih godina 20. stoljeća, a također i u potpuno modernism mostovima. Pronašli smo najmanje dvije vrste, Myotis blythii oxygnathus i M. daubentonii. Kod prve vrste pronašli smo samo pojedinačne životinje, a kod druge smo zabiležili tri porodiljske kolonije. Slijepi miševi su koristili mostove na cijelom teritoriju Kosova, tako da ovu činjenicu treba uzeti u obzir prilikom zaštite slijepih miševa. Dodatno smo zabilježili prisustvo Lutra lutra na na 12 lokacija širom Kosova i prikupili nekoliko opažanja o gnježđenju različitih vrsta ptica.

Ključne riječi: šišmiši, mostovi, porodiljska skloništa, Kosovo

Introduction

As in most of the south-west Balkans, few data on bats was collected during the last century in Kosovo (Paunović 2016). And while in Montenegro (Presetnik et al. 2014) and Albania (Théou & Bego 2018) the last 15 years gained a spectacular increase in the number of data available regarding bat species, information on bats in Kosovo is still very poor.

In order to reduce this knowledge gap with neighbouring areas, several projects were implemented in 2018 with the aim of collecting new data on bats in Kosovo. Often seen as simple infrastructures, bridges can also play an important role within a net- work of roosts used by bats in a landscape. Here we are presenting the data regard- ing bridges surveyed in 2018 as potential bat roosts.

Materials and methods

During several excursions made between the 28th April and 8th August 2018, we have investigated bridges in 6 out of 7 districts of Kosovo, though most intense surveys were done in the western districts (Figure 1). Bridges were surveyed by visual inspec- tion during day-light with a hand lamp. All the accessible parts of the bridges were inspected, however in some cases, rivers flow and bridge structure did not allow a

Hypsugo, IV, 1, 2019 5 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

Figure 1. Surveyed bridges in Kosovo as potential bat roosts in 2018. (numbers refers to the number of sites in Table 1) Slika 1. Provereni mostovi na Kosovu kao potencialna skloništa slepih miševa u 2018. godini. (brojevi odgovaraju broju lokaliteta u Tabeli 1)

complete inspection and a clear identification of species. For the purpose of species identification we have in some cases captured few bats, with help of hand held nets and determinate species, sex and age according to Dietz et al. (2009) and immedi- ately released bats. Coordinates of bridges were taken by hand held GPS (WGS84). Beside observation on bats presence we have also collected information (scats and tracks) regarding otter (Lutra lutra) ( Brown et al. 2009) and birds in nests (Svensson 2010).

6 Hypsugo, IV, 1, 2019 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

Results and discussion

In total, 45 bridges were inspected and found bats or signs of their presence (guano) were found in 9 of them (Table 1, Figure 1), which represents 20% of inspected bridg- es. Bats were found in historical bridges from Ottoman era, bridges from 60’s of 20th century and modern infrastructures.

In total, two bat species were recorded: Myotis blythii oxygnathus and M. daubentonii. Bats were using crevices between stones or concrete blocks building the bridges, as well as drainage tubes or long tube like construction elements (see photo appendix). In addition to these clearly identified species, some specimens or guano we found could not be determined to the species level with certainty. Both observed species are known to use such structures in other parts of Europe (e.g. Celľuch & Ševčík 2008, Amorim et al. 2013, Toffoli et al. 2016). In addition of these clearly identified speci- mens, some specimens of M. myotis / b. oxygnatus were recorded using bridges, as already recorded in Montenegro (Presetnik et al. 2014) and Albania (Théou pers. obs. 2016). Most of our data concern isolated specimens of M. b. oxygnathus and M. myotis / b. oxygnathus. Even in the case where more bats were seen using the same bridge (loc. no. 20), recorded males were using separate crevices. Of wider regional interest are three M. daubentonii maternity colonies found under bridges near Vërmica / Vrb- nica (loc. no. 23), Klina (loc. no. 24) and Badovc / Badovac (two sites are probably used by same colony: loc. no. 42 and 43). Very few maternity roosts known for this species in wider area of the south-west Balkans (e.g. Prespa lake area, Théou et al. 2015). Secondly, M. daubentonii maternity roosts were recorded in three districts of Kosovo, which indicates that bridges are of general importance for this species in all of the Kosovo. This fact leads to the third point, which regards the conservation of bat roosts in bridges as key in the conservation of regional biodiversity (e.g. EIA procedures).

During this survey we have also recorded the presence of otter on 11 sites (Table 1) situated in four districts, namely: Pejë / Peć, Gjakovë / Đakovica, Prizren / Prizren and Prishtinë / Priština, which is an indication that otters are widely spread in Kosovo. Several birds’ nests (Cinclus cinclus, Cecropis daurica and undetermined swallow spe- cies) were also recorded under surveyed bridges (Table 1).

With the exception of much shorter bridge survey in Montenegro (Presetnik et al. 2017) and chance find of bat roost in a bridge in Herzegovina (Mulaomerović et al. 2015), our study is the first large scale systematic and published research on bridges as potential bat roosts in the south-west Balkans. Our results show that bridges in this area are equally important bat roosts as everywhere else in Europe (Marnell & Presetnik 2010). We do hope that this study will help local and regional stakeholders to recognise the importance of bridges for bats, and to support further systematic survey of bridges in the area.

Hypsugo, IV, 1, 2019 7 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

Table 1. Results of Kosovo bridges survey in 2018. (M – male, F – female, juv – juvenile, ad – adult, un – sex and age unknown) Tabela 1. Rezultati pregleda mostova na Kosovu u godini 2018. (M – mužjak, F – ženka, juv – mlada jedinka, ad – odrasla jedinka, un – pol i starost nepoznata)

Other Site. Nearest observation no. settlement Date Lutra and notes Chiroptera Lat (°N) Long (°E) Br. Najbliže Datum lutra Druge lok. naselje opservacije i napomene

1 Pejë / Peć 29.5.18 / scat (2) / 42.69928 20.12274 Deçan / Cinclus 2 31.5.18 / tracks 42.55007 20.25533 Dečani cinclus nest Deçan / 3 31.5.18 / / / 42.54916 20.29035 Dečani 4 Pejë / Peć 31.5.18 / / / 42.57098 20.29314 Gjakovë / small quantity of guano on 5 1.6.18 / / 42.38919 20.30422 Đakovica 4 points Novosellë / 28.4.18 / scat (3) / 6 42.72683 20.32799 Novo Selo 30.5.18 / / / Novosellë / 7 28.4.18 / tracks / 42.72335 20.32882 Novo Selo 8 Hereç / Ereč 1.6.18 / / / 42.46325 20.34782 nest of unidentified 9 Istog / Istok 30.5.18 / / 42.75367 20.37146 swallow species (1) 10 Istog / Istok 30.5.18 / / / 42.71146 20.37510 Gjakovë / 11 1.6.18 / / / 42.37384 20.40534 Đakovica Gjakovë / 12 28.4.18 / / / 42.39658 20.41831 Đakovica Gjakovë / 13 1.6.18 / / / 42.37111 20.42124 Đakovica Gjakovë / 14 1.6.18 / / / 42.37599 20.42807 Đakovica Gjakovë / 15 1.6.18 / / / 42.37460 20.44448 Đakovica 16 Istog / Istok 30.5.18 / / / 42.71814 20.45657 nests of 17 Istog / Istok 30.5.18 / scat (1) 42.71972 20.45885 swallow (10) 18 Istog / Istok 30.5.18 / / / 42.78124 20.48283 19 Istog / Istok 30.5.18 / / / 42.78374 20.48355

8 Hypsugo, IV, 1, 2019 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

Other Site. Nearest observation no. settlement Date Lutra and notes Chiroptera Lat (°N) Long (°E) Br. Najbliže Datum lutra Druge lok. naselje opservacije i napomene

M. b. oxygnathus (2 ad M) 28.4.18 / / Bishtazhin / M. b. oxygnathus (2 ad M) 20 2.5.18 / / 42.35944 20.50956 Bistražin M. myotis / b. oxygnathus 1.6.18 / / (1 un) Gjakovë / 21 1.6.18 / / / 42.35175 20.54120 Đakovica M. myotis / b. oxygnathus 15.5.18 (1 un) scat (1) / 22 Klinë / Klina 42.51690 20.55561 29.5.18 M. myotis / b. oxygnathus scat (1) / (1 un) in crevices: M. daubentonii (5 un, 1 juv F), M. myotis / b. oxygnathus (1 un), Vërmicë / Cecropis 23 8.8.18 / 42.15865 20.55982 Vrbnica daurica nest inside hollow concrete elements: medium amount of small guano (cf. Rhinolophus hipposideros) M. daubentonii (1 ad M, 15.5.18 / / 24 Klinë / Klina 10 un) 42.52447 20.56155 29.5.18 scat (2) / M. daubentonii (11 un) 25 Pejë / Peć 29.5.18 / scat (1) / 42.53524 20.56418 26 Klinë / Klina 28.5.18 / / / 42.59289 20.57398 nest of Vlashnjë / unidentified 27 5.6.18 / / 42.19347 20.65280 Vlašnja swallow species Brestovc / 28 30.4.18 / / / 42.36004 20.66337 Brestovac Petrovë / 29 28.4.18 / / / 42.24961 20.72378 Petrova central part Leshak / 30 10.8.18 / / of the bridge 43.16640 20.73864 Lešak non-surveyed Prizren / 31 29.4.18 / scat (1) / 42.20433 20.75739 Prizren Joshevik / small amount of middle surveyed on 32 6.8.18 / 42.97083 20.81273 Joševik sized guano left bank

Hypsugo, IV, 1, 2019 9 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

Other Site. Nearest observation no. settlement Date Lutra and notes Chiroptera Lat (°N) Long (°E) Br. Najbliže Datum lutra Druge lok. naselje opservacije i napomene

Zhabar i Epërm 33 6.8.18 / / / 42.86750 20.81974 / Gornje Žabare Arllat / 34 4.6.18 / / / 42.54423 20.82474 Orlate Zveçan / surveyed on 35 6.8.18 / / 42.91409 20.83702 Zvečan right bank Komoran / 36 4.6.18 / / / 42.57472 20.89663 Komorane Carralevë / 37 4.6.18 / / / 42.44777 20.94861 Crnoljevo Pestovë / 38 6.8.18 / / / 42.78258 20.99148 Pestovo Murgullë / 39 4.8.18 / / / 43.08277 21.04246 Murgula Pollatë / 40 4.8.18 / / / 43.05779 21.09030 Palatna Badovc / M. daubentonii (1 juv 41 5.8.18 / / 42.62543 21.25994 Badovac carcase) Badovc / signs of bat roost (stains 42 5.8.18 / / 42.63106 21.27459 Badovac on the wall, droppings) Badovc / M. daubentonii (49 un, 1 43 6.8.18 / / 42.62862 21.28000 Badovac ad F) old Orllan / 44 4.8.18 / scat / 42.81871 21.34165 Orlane (3) Orllan / 45 4.8.18 / tracks / 42.81558 21.34714 Orlane

10 Hypsugo, IV, 1, 2019 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

Figure 2. Bridge site no. 22, a railway bridge, where a drainage tube was used by one Myotis myotis / blythii oxygnathus. Slika 1. Most br. lok. 22, železnički most, sa skloništem jednog Myotis myotis / blythii oxygnathus u odvodni cevi. (photo / foto : Philippe Théou)

Figure 3. Bridge site no. 23 has long tube like construction elements, which were also used by bats. Slika 3. Most br. lok. 23 ima duge cevaste konstrukcijske elemente koje isto upotreblavaju slepi miševi. (photo / foto : Primož Presetnik)

Figure 4. Bridge site no. 24 with a maternity colony of Myotis daubentonii using a tiny metallic tube within the bridge structure. Slika 4. Most br. lok. 24 je mesto porodiljske kolonije Myotis daubentonii, koja upotrebljava malene metalne cevi u strukturi mosta. (photo / foto : Philippe Théou)

Hypsugo, IV, 1, 2019 11 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

Figure 5 and 6. Bridge site no. 42 has hole in the construction with bat guano stains. Slika 5 i 6. Most br. lok. 42 ima rupu u konstrukciji, koja je uprljana od gvana slepih miševa. (photo / foto : Primož Presetnik)

Figure 7 and 8. Bridge site no. 43 is Myotis daubentonii maternity roost site. Slika 7 i 8. Most br. lok. 43 je mesto porodiljske kolonije Myotis daubentonii. (photo / foto : Primož Presetnik)

12 Hypsugo, IV, 1, 2019 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

Acknowledgment

The authors would like to thank anonymous reviewers for their constructive com- ments. Data has partly been collected in the framework of the “Kosovo Environmental Programme, Conservation of Biodiversity through the Red Book of Animal Species of the Republic of Kosovo”, partly during spring student research camp “Ecosystems of Balkan – Prizren 2018” organised by Biology Students’ Society (Ljubljana, Slovenia) and partly during “BOOM 2018 - Balkan Odonatological Meeting”. Thank you all, and our cordial thanks to field helpers: Katja Lobe, Samo Grgurevič, Maša Rajh, Sara Strah and also to Maja Hostnik and Aleš Tomažič.

References

• Amorim F., P. Alves, H. Rebelo, 2013. Bridges over the troubled conservation of Iberian Bats. Barbastella 6(1): 3–12.

• Brown R. W., M. J. Lawrence, J. Pope, 2009. Animals tracks, trails & signs. Hamlyn guide, 320 pp.

• Celľuch M., M. Ševčík, 2008. Road bridges as a roosts for Noctules (Nyctalus noctula) and other bat species in Slovakia (Chiroptera: Vespertilionidae). Lynx (ns) 39: 47–54.

• Dietz C., O. von Helversen, D. Nill, 2009. L’encyclopédie des chauves-souris d’Europe et d’Afrique du Nord: biologie, caractéristiques, protection. Delachaux et Niestlé. 400 pp.

• Marnell F., P. Presetnik, 2010. Protection of overground roosts for bats (particularly roosts in buildings of cultural heritage importance). EUROBATS Publication Series No. 4 (English version). UNEP / EUROBATS Secretariat, Bonn, Germany. 57 pp.

• Mulaomerović J., S. Milanolo, J. Pašić, 2015. Šišmiši donjeg toka rijeke Neretve : Rezultati projekta. Sarajevo: Centar za krš i speleologiju, 24 pp.

• Paunović M., 2016. Rasprostranjenje, ekologija i centri diverziteta slepih miševa (Mammalia, Chiroptera) u Srbiji. Doktorska disertacija. Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu. 479 pp.

• Presetnik P., M. Paunović, B. Karapandža, M. Đurović, Č. Ivanović, M. Ždralević, P. Benda, I. Budinski, 2014. Distribution of bats (Chiroptera) in Montenegro. Vespertilio 17: 129–156.

• Presetnik P., M. Radonjić, E. Pavlovič, J. Gojznikar, M. Jovanović, 2017. Rezultati istraživanja faune slijepih miševa tokom istraživačkog kampa studenata biologije „Ekosistemi Balkana – Skadarsko jezero 2017” (Crna gora). Hypsugo, Sarajevo 2(2): 41–52.

• Svensson L. 2010. Collins bird guide. HarperCollins. 448 pp.

Hypsugo, IV, 1, 2019 13 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

• Théou P., E. Loçe, F. Bego, 2015. New data on bats (Chiroptera) in the Albanian National Park of Prespa Lakes. BSHN(UT)18/2014: 79–98.

• Théou P., F. Bego, 2018. Atlas of bats in Albania. NaturAl project. 124 pp.

• Toffoli R., P. Culasso, A. G. Locatelli, L. Giraudo, 2016. Bats of Alpi Marittime NaturePark (North West Italy) and Site of Community Importance IT1160056: distribution and status. Natural History Sciences 3(1): 3–13.

14 Hypsugo, IV, 1, 2019 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini, zima 2018./19.

Survey results of potential bat hibernacula in Bosnia and Herzegovina, winter 2018/19

Primož Presetnik1, Jasminko Mulaomerović2, Miralem Husanović2, Tarik Dervović2, Maja Hodžić2, Ivan Napotnik3

1 Center za kartografijo favne in flore, Tacenska cesta 20, Ljubljana-Šentvid (Slovenija) 2 Centar za krš i speleologiju, Branilaca Sarajeva 30, Sarajevo (Bosna i Hercegovina) 3 Speleološko društvo Ponir, Sime Matavulja bb, Banja Luka (Bosna i Hercegovina) E-mail: [email protected] (P.P.); [email protected] (J.M.); miralem.husanović@gmail.com (M.H.); [email protected] (T.D.); [email protected] (M.H.); [email protected] (I.N.)

Abstract

During winter 2018/19 survey of 24 potential bat hibernacula in Bosnia and Herze- govina, 17 surveyors have with visual observations, occasional detailed examination of individuals and determination of bone remains found 18 bat species: Rhinolophus hipposideros, R. ferrumequinum, R. euryale, Myotis myotis, M. oxygnathus, M. dasycneme, M. nattereri, M. emarginatus, M. mystacinus, M. capaccinii, Nyctalus noctula, Pipistrellus pipistrellus, Eptesicus serotinus, Vespertillio murinus, Plecotus macrolbullaris, Pl. austriacus, Barbastella barbastellus and Miniopterus schreibersii. On over 55% sites presence of R. hipposideros was recorded and R. ferrumequinum was also very com- mon. However the most numerous were Mi. schreibersii, where all of the animals were concentrated on few locations. V. murinus and Pl. austriacus were for the first time recorded during hibernation and sighting of the later species is also only the second confirmation of the species for Bosnia and Herzegovina.

Key words: Chiroptera, hibernacula, monitoring, Bosnia and Herzegovina

Hypsugo, IV, 1, 2019 15 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

Sažetak

Tokom zime 2018/2019. godine, 17 istraživača je sa pregledom 24 potencijalna hiber- nacijska skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini vizuelnim opažanjem, povremenim detaljnim ispitivanjem pojedinih životinja i određivanjem ostataka kostiju pronašlo 18 vrsta šišmiša: Rhinolophus hipposideros, R. ferrumequinum, R. euryale, Myotis myotis, M. oxygnathus, M. dasycneme, M. nattereri, M. emarginatus, M. mystacinus, M. capaccinii, Nyctalus noctula, Pipistrellus pipistrellus, Eptesicus serotinus, Vespertilio murinus, Plecotus macrobullaris, Pl. austriacus, Barbastella barbastellus i Miniopterus schreibersii. U više od 55% lokaliteta zabilježeno je prisustvo R. hipposideros, a također je bio vrlo čest i R. ferrumequinum. Međutim, najbrojniji su bili Mi. schreibersii, gdje su sve životinje koncentrisane na nekoliko lokacija. V. murinus i Pl. austriacus bili su po prvi put zabi- lježeni tokom hibernacije, a nalaz druge spomenute vrste je i drugi sigurni nalaz za tu vrstu u Bosni i Hercegovini.

Ključne riječi: Chiroptera, zimska skloništa, monitoring, Bosna i Hercegovina

Uvod, materijali i metode

Zime 2018./2019. provjeravali smo već poznata bitna skloništa, ali i do sada još ne- provjerene lokacije. Organizovane su ekskurzije u okolini Sanskog Mosta, Banja Luke, Sarajeva, Mostara, Vareša, Zvornika i Donjeg Budnja. Metodologija terenskog rada je bila kao što su je opisali Pašić et al. (2013) i Presetnik et al. (2014). Katastarski brojevi pećina su uzeti iz Mulaomerović et al. (2016).

Na pregledima je sarađivalo 17 pojedinaca: Behudin Alimanović (BA), Danijela Davi- dović (DD), Tarik Dervović (TD), Maja Hodžić (MH), Ana Husanović (AnH), Adem Husa- nović (AdM), Miralem Husanović (MiH), Edin Kajan (EK), Maja Matović (MM), Ognjen Matović (OM), Siniša Mrđa (SM). Jasminko Mulaomerović (JM), Ivan Napotnik (IN), Aleksandar Pegan (AP), Siniša Popadić (SP), Primož Presetnik (PP), Monika Šafhauser (MŠ).

16 Hypsugo, IV, 1, 2019 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

Rezultati i diskusija

U zimu 2018/2019. pregledana su ukupno 24 potencijalna zimska skloništa šišmiša (Slika 1). Po broju provjerenih mjesta se vidi kako nam puno nedostaju dosadanašnji drugari koji sada sa svojim mozgom traže hljeba u Irskoj ili Australiji. Provjerili smo 16 speleoloških objekata, dva vještačka podzemna objekta i tri zgrade.

Ukupno smo pronašli do sada najveći broj različitih vrsta šišmiša, tačnije 18, to je skoro 2/3 svih vrsta zabilježenih za BiH (Babić et al. 2018). Po prvi put smo pronašli na

Slika 1. Mjesta provjerenih potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2018/19 (brojevi odgovaraju broju ispred imena lokaliteta u sljedećim potpoglavljima). Figure 1. Sites of surveyed potential bat hibernacula in Bosnia and Herzegovina in the winter 2018/19 (the numbers refer to the numbers preceding the site name in following subchapters).

Hypsugo, IV, 1, 2019 17 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

Slika 2. Spektakularni ulaz u Ledenicu kod Vidovog vrela sa unutrašnjim prirodnim mostom. Figure 2. Spectacular entrance of the cave Ledenica at the village Vidovo vrelo with an internal natural bridge. (foto/photo: Primož Presetnik)

18 Hypsugo, IV, 1, 2019 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

zimovanju dvobojnog šišmiša (Vespertilio murinus) i sivog dugouhog šišmiša (Plecotus austriacus), za kojeg je to tek drugi sigurni nalaz za državu (Napotnik & Pašić 2016). Da se može i poslije dugogodišnjeg monitoringa doći do novih činjenica pokazuju popisi Srednje Bijambarske pećine, gde smo ove zime po prvi put potvrdili zimovanje Natererovog šišmiša (Myotis nattereri) i trobojnog šišmiša (M. emarginatus), iako smo prvog već ljeti uhvatili u mreže na ulazu Gornje Bijambarske pećine, a drugog na ula- zu u samu Srednju Biambarsku pećinu (Lobbová et al. 2018). Ove zime proverili smo čak šest vrlo hladnih pećina: Ledenicu na Grmeču, Ledenicu kod Vidovog sela (Slika 2), Ledenjaču kod Donjog Budnja, Ponikvu kod Vareša i Donju Bijambarsku pećinu pa i ulazne dijelove Srednje Bijambarske pećine kod Krivajevića. U njima nismo pronašli mnogo šišmiša, ali smo zato pronašli mnogo vrsta koje obično rijetko nalazimo: to su bili npr. već spominuti dvobojni šišmiš i sivi dugouhi šišmiš, pa i alpski dugouhi šiš- miš (Pl. macrobullaris), mali brkati šišmiš (M. mystacinus) i veliki kasni šišmiš (Eptesicus serotinus). Pregledi dva ljetna kotilišta u zgradama nisu potvrdila prisutnost šišmiša i preko zime.

Kao i prošlih godina, u najvećem broju nalazišta su zabilježeni mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros), a slijede veliki potkovasti šišmiš (R. ferrumequinum) i Šraj- berov šišmiš (Miniopterus schreibersii) (Tabela 1). Po broju zabilježenih jedinki opet je na prvom mjestu Šrajberov šišmiš, koga slijede veliki, mali i mediteranski (R. euryale) potkovasti šišmiš.

Slika 3. Prstovani dugoprsti šišmiš (Myotis capaccinii) zimovao je u maloj rupi u kamenolomu Dardagani. Figure 3. Long-fingered Bat Myotis( capaccinii) with a bat band was hibernating in a small hole inside the stone quarry Dardagani. (foto/photo: Primož Presetnik)

Hypsugo, IV, 1, 2019 19 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

Tabela 1. Vrste, ukupan broj živih životinja, broj nalazišta i pregled nalazišta šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2018/19. (# – nađene samo kosti, mumije ili čuli samo glasanje, * – broj ispred imena lokaliteta u sljedećim potpoglavljima) Table 1. Bat species, numbers of live animals, number of locations and overview of surveyed hibernacula in Bosnia and Herzegovina in winter 2018/19. (# – only bone remains found or social calls heard, * – number preceding the sites names in following subchapters)

Broj Broj Šifra Vrsta (takson) životinja nalazišta nalazišta Species (taxon) No. of bats No. of sites Site codes*

3, 4, 6, 8, 12, 13, 16, Mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros) 253 13 18, 20, 21, 22, 23, 24 3, 8, 12, 13, Veliki potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrumequinum) 1.251 8 16, 21, 22, 24 Mediteranski potkovasti šišmiš (Rhinolophus euryale) 261 3 12, 13, 16 Veliki mišouhi šišmiš (Myotis myotis) 2 3 16, 18, 24# Mali mišouhi šišmiš (Myotis oxygnathus) 8 1 18 Veliki/mali mišouhi šišmiš (Myotis myotis / oxygnathus) 21 3 4#, 16, 18 Natererov šišmiš (Myotis nattereri) 1 1 18 Trobojni šišmiš (Myotis emarginatus) 2 1 16 Mali brkati šišmiš (Myotis mystacinus) 5 2 14, 18 Barski šišmiš(Myotis dasycneme) 2 1 18 Dugoprsti šišmiš (Myotis capaccinii) 23 2 16, 21 Noćni šišmiš (Nyctalus noctula) # 2 7#, 24# Mali šišmiš (Pipistrellus pipistrellus) 1 1 24 Veliki kasni šišmiš (Eptesicus serotinus) 3 2 14, 24 Dvobojni šišmiš (Vespertillio murinus) 1 1 24 Alpski dugouhi šišmiš (Plecotus macrobullaris) 2 3 11, 22, 24# Sivi dugouhi šišmiš (Plecotus austriacus) 1 1 20 Širokouhi šišmiš (Barbastella barbastellus) 6 3 14, 18, 24 12, 13, 16, Šrajberov šišmiš (Miniopterus schreibersii) 4.330 4 21

Ukupno / Total 6.144 - -

20 Hypsugo, IV, 1, 2019 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

1. Napuštena zgrada hidroelektrane, Stolac (selo Todorovići, opština Stolac, 100 m n. v., lat: 43,0950 / long: 17,9388)

9. 12. 2018. (AnH, AdH, MiH): - Nisu nađeni šišmiši. Napomena: Poznato kotilište malih potkovastih šišmiša (Presetnik 2017).

2. Crkva u Ošanićima, Stolac (selo Ošanići, opština Stolac, 250 m n. v., lat: 43,0983 / long: 17,9841)

9. 12. 2018. (AnH, AdH, MiH): - Nisu nađeni šišmiši. Napomena: Poznato kotilište malih potkovastih šišmiša (Presetnik 2017).

3. Vještački tunel Salakovac, katastarski broj 4065 (brana Salakovac, opština Mostar, 150 m n. v., lat: 43,4513 / long: 17,8356)

12. 12. 2018. (EK, MiH): - Rhinolophus hipposideros 2, - R. ferrumequinum 8. 4. Vakuf pećina, katastarski broj 3533 (selo Studenci, opština Ljubuški, 50 m n. v., lat: 43,1801 / long: 17,6069)

16. 12. 2018. (AnH, AdH, MiH): - R. hipposideros 1, - Myotis myotis / oxygnathus (kosti).

5. Pećina na Kajtazovića vrelu, katastarski broj 1002 (selo Studenci, opština Ljubuški, 50 m n. v., lat: 43,1699 / long: 17,6279)

16. 12. 2018. (AnH, AdH, MiH): - Nisu nađeni šišmiši.

6. Zjača pećina, katastarski broj 3782

Pećina jednostavne morfologije, samo jedan kanal sa dva mala odvojka. Skoro cijelom dužinom teče potok koji pravi nekoliko manjih dubljih jezerca. Zbog velike vode pregledali oko 50 m. Ukupna dužina pećine je 490 m. (selo Han Derventa, opština Pale, 790 m n. v., lat: 43.8504 / long: 18,5404) 22. 12. 2019. (OM, JM): - R. hipposideros 1.

Hypsugo, IV, 1, 2019 21 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

7. Neboderi, Trg solidarnosti brojevi 1, 3, 5 i 7 (više skloništa) (naselje Alipašino polje, Sarajevo, 510 m n. v., lat: 43,8464 / long: 18,3519)

- Nyctalus noctula (socijalna glasanja i eholokacija): 22. 12. 2018., 24. 12. 2018., 7. 2. 2018.

8. Ravlića pećina, katastarski broj 3226 (zaseok Peć Mlini, mjesto Drinovci, opština Grude, 230 m.n.v., lat. 43,3385 / long. 17,3230)

30. 12. 2018. (AnH, AdH, MiH): - R. hipposideros 7, - R. ferrumequinum 23.

9. Pećina na vrelu Vrioštice, katastarski broj 3709 (mjesto Vitina, opština Ljubuški, 95 m.n.v., lat. 43,2378 / long. 17,4858)

30. 12. 2018. (AnH, AdH, MiH): - Velika voda na ulazu u pećinu (nisu primjećeni šišmiši).

10. Šabića pećina, katastarski broj 4801 (brdo Buturovica, opština Ljubuški, 285 m.n.v., lat. 43,2007 / long. 17,5561)

Pećina se nalazi na jugozapadnoj strani brda Buturovica iznad Ljubuškog nedaleko od srednjovjekovne trvđave Hercega Stjepana. Pristup je jednostavan i lako dostupan. Ulaz u pećinu širok je 3 metra. Pećina se sastoji od dvije manje dvorane, a ukupna dužina je oko 40 metara. 6. 1. 2019. (EK, MiH): - Nisu nađeni šišmiši. Napomena: Ima dosta guana, pećinu treba provjeriti u ljeto.

11. Ledenica (Grmeč), katastarski broj 2171 (selo Smoljana, općina Bosanski Petrovac, 1010 m n. v., lat: 44,6087 / long: 16,4451)

Ulaz u objekat se nalazi u velikoj vrtači okružen visokim stijenama. Morfološki, pećina je u dva horizonta. Gornji kanal je velikih dimenzija. Ulaz je 12 m širine, 25 m visine i 70-ak m duga kosina, koja je na dosta dijelova pokrivena ledom, a ispod leda je sipar, dok sa stropa vise velike ledenice. Nakon ulazne kosine nastavlja se dvorana oko 50 m dužine u kojoj ima dosta ledenog nakita raznih oblika. Donji kanal se nalazi u desnom dijelu dvorane. Iza zida oko 2 m visine nastavlja se pukotina, koja je oko 8 m ispod gornjeg kanala, a strop se spaja sa stropom gornjeg kanala. Donji kanal je dužine 35 m. Na zidovima su vidljivi tragovi vode, što znači da se na dnu povremeno

22 Hypsugo, IV, 1, 2019 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

formira jezero koje drenira kroz drobinu. Dno je prekriveno sitnim šljunkom, pijeskom i ledom. I u donjem kanalu ima ledenih stalagmita, stalaktita, a zidovi su prekriveni ledom. U razgovoru sa mještanima saznali smo da se led u Ledenici zadržava tokom cijele godine, iako ga je nekada bilo puno više. Ledenica je dosta aktivna što pokazuje količina leda i tragovi koji led ostavljaju na zidovima. 17. 2. 2019 (AP, DD, IN, SM, SP) - Plecotus macrobullaris 1 (ad M, FA: 39,3 mm)

12. Pećina Hrustovača, katastarski broj 1815 (selo Hrustovo, općina Sanski Most, 280 m n. v., lat: 44,6726 / long: 16,7002)

26. 2. 2019. (TD, JM, IN, PP): - R. hipposideros 95, cijelom dužinom pećine, - R. ferrumequinum 248 (od toga 127 u koloniji po stropu u ulaznom dijelu i 75 u mješovitoj sa Mi. schreibersii), - R. euryale 5 (od toga 1 nuliparna F), - Mi. schreibersii 500 (raspoređeni u nekoliko grupa na počektu pećine i 60 u mješovitoj sa R. ferrumequinum). Napomena: Na početku večeri svi Mi. schreibersii su napustili pećinu.

13. Pećina Ljubačevo, katastarski broj 2050 (selo Ljubačevo, opština Banja Luka, 420 m n. v., lat: 44,6803 / long: 17,2061)

27. 2. 2019. (TD, JM, IN, PP): - R. hipposideros 5 (4 na ulaznom kanalu, samo jedan posle “Kolapsa”), - R. ferrumequinum 361 (52 u više grupama kraj ulaznog kanala, 298 na desnom završetku ulaznog kanala, 2 nakon suženja, 1 kod “Kolapsa”, 8 u završnoj galeriji), - R. euryale 28 (kolonija poslije “Kolapsa”), - Mi. schreibersii 430 (u 3 grupe 54, 353 i 16 u ulaznom kanalu te 7 pojedinca). Napomena: U drugom ostatku pećine – na suprotnoj strani kamenoloma (Pećina Ljubačevo II): 1 R. hipposideros.

14. Ledenica, katastarski broj 2181 (selo Vidovo Vrelo, opština Kneževo, 690 m n. v., lat: 44,5525 / long: 17,2638)

Manja pećina jednostavne morfologije (dva paralelna kanalna koja se nakon 30-tak m spajaju), dužine oko 70 m sa velikim ulaznim portalom, tako da dnevna svjetlost prodire skoro do polovice pećine. 27. 2. 2019. (TD, JM, IN, PP): - M. mystacinus 1 (F), - Eptesicus serotinus 1, - Barbastella barbastellus 1 (M). Napomena: U stijeni iznad ulaza nali se veliko gnijezdo gavrana (Corvus corax).

Hypsugo, IV, 1, 2019 23 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

15. Pećina na Vidovom vrelu, katastarski broj 4100 (selo Vidovo Vrelo, opština Kneževo, 730 m n. v., lat: 44,5482 / long: 17,2627)

Mala pećina sa stalnim vodotokom. - Nisu nađeni šišmiši. Napomene: Vrelo je kaptirano za vodosnabdijevanje. Na ulazu su vrata, ali ima mjesta kroz koje bi šišmiši mogli proći u unutrašnjost.

16. Rimski kamenolom Dardagani, katastarski broj 5363 (naselje Grbavci, Gornji Zvornik, 175 m n. v., lat: 44,4317 / long: 19,0885) 28. 2. 2019. (JM, IN, PP): - R. hipposideros 10, - R. ferrumequinum 600 (dvije grupe: 41 i 520 + 39 pojedinačno), - R. euryale 228 (221 u grupi i 7 pojedinačno), - M. myotis 1 (ad F, parous), kosti mlade jedinke (mandibula) - M. myotis/oxygnathus 1, - M. capaccinii 21 (većinoma samo pojecinci i male grupe do 5 jedinki) - M. emarginatus 2 (od toga 1 ad M), - Mi. schreibersii 2400 (četri grupe 380 (ispod kolonije 7,8 °C), 1440, 490, 70 + pojednici), 3 mumije. Napomene: nađeni prstenovi (MUS BELGRADE): R. ferrumequinum (A03546, A03547, A03548), M. capaccinii (B04880; Slika 3), Mi. schreibersii (viđeno pet prstenovanih šišmiša).

17. Gornja Bijambarska pećina, katastarski broj 1378 (selo Krivajevići, opština Ilijaš, 965 m n. v., lat: 44,0946/ long: 18,5028)

1. 3. 2019. (MH, JM, IN, PP, MŠ): - Nisu nađeni šišmiši. Ostale primijećene životinje: 7 Columba livia.

18. Srednja Bijambarska pećina, katastarski broj 1379 (selo Krivajevići, opština Ilijaš, 935 m n. v., lat: 44,0949 / long: 18,5033)

1. 3. 2019. (MH, JM, IN, PP, MŠ): - R. hipposideros 26, - M. myotis 1 (sub ad F), kosti (min. 2, cranium), - M. oxygnathus 8 (od toga 3 mužjaci sa prstenom (Lobbová et al. 2018); ostali determinirani po jasnoj bijeloj tački na tjemenu), - M. myotis/oxygnathus 20, - M. dasycneme 2 ad M (AB: 48,2 i 46,4 mm), - M. sp. (srednji) 8,

24 Hypsugo, IV, 1, 2019 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

- M. sp. 8, - M. nattereri 1 (parous F), - M. mystacinus 4 (1 juv F, 1 F, 2 M), - M. sp. (mali) 18, - B. barbastellus 2 (od toga jedan M). Napomene: Kod raskrsnice staza T = 2,5 °C, u krajnoj – Muzičkoj dvorani, T = 4,8 °C).

19. Donja Bijambarska pećina, katastarski broj 1377 (selo Krivajevići, opština Ilijaš, 920 m n. v., lat: 44,0944 / long: 18,5028)

1. 3. 2019. (IN, PP): - Nisu nađeni šišmiši. Napomena: Led se već topio.

20. Ledenjača, katastarski broj 2201 (selo Donji Budanj, naselje Miljevina, opština Foča, 615 m .n. v., lat: 43,5208 / long: 18,6698)

2. 3. 2019. (OM, JM, MM, IN, PP, VS): - R. hipposideros 2 (svi u unutrašnji dvorani), - Pl. austriacus 1 (ad F, parous, AB: 39,2 mm, D1: 6,8, kanđa: 2,0 mm,tibia: 19,4 mm, stopalo 5,5 mm; T (kod šišmiša) = 4,8 °C). Napomena: Malo leda u ulaznom dijelu pećine.

21. Toplica, katastarski broj 3491 (selo Donji Budanj, naselje Miljevina, opština Foča, 635 m .n. v., lat: 43,5191/ long: 18,6683)

2. 3. 2019. (OM, JM, MM, IN, PP, VS): - R. hipposideros 86, - R. ferrumequinum 8, - M. capaccinii 2 (od toga 1 M), - Mi. schreibersii 1000 (u jednoj veliki in dveh manjih grupah u velikoj donjoj dvorani; T = 7,9 °C). Napomena: Pećina je verovatno bitna i za jesensko rojenje šišmiša, zato bi bili smisleno na ulazu mrežariti krajem augusta ili početkom septembra.

Hypsugo, IV, 1, 2019 25 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

Slika 4. Sivi dugouhi šišmiš (Plecotus austriacus) u Ledenjači. Figure 4. Grey Long-eared Bat (Plecotus austriacus) in Ledenjača cave. (foto/photo: Primož Presetnik)

26 Hypsugo, IV, 1, 2019 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

22. Pećina u kamenelomu Stijene, katastarski broj 2808 (Vareš, Opština Vareš, 910 m n. v., lat: 44,1764 / long: 18,3364)

2. 3. 2019. (TD, BA, JM, IN, PP): - R. hipposideros 10, - R. ferrumequinum 2 (mladi, od prošle godine), - Pl. macrobullaris 1 (ad M, AB: 40,6 mm, D1: 6,5 mm, kanđa: 2,2 mm, stopalo: 8,5 mm, tibia: 20,5) Napomena: Kao kod svih dosadašnjih pregleda provjerili samo desni – gornji dio pećine.

23. Pećina iza kameneloma Stijene, katastarski broj 2660 (Vareš, Opština Vareš, 905 m n. v., lat: 44,1780 / long: 18,3368)

2. 3. 2019. (TD, BA, JM, IN, PP): - R. hipposideros 4.

24. Ponikva, katastarski broj 2956 (Ponikva, Općina Vareš, 900 m n.v., lat: 44,1795 / long:18,1795)

2. 3. 2019. (TD, BA, JM, IN, PP): - R. hipposideros 4, - R. ferrumequinum 1, - M. myotis kosti u gvali sove (1 cranium), - Pipistrellus pipistrellus 1 (ad F), - N. noctula kosti u gvali sove (1 cranium), - E. serotinus 2 (od toga 1 ad M u glavnom rovu, drugi u sporednom kanalu; T = 4,6 °C), - Vespertilio murinus 1 (ad F, parous, AB: 42,4 mm, prstenovana sa prstenom SLO 1A 4924), - Pl. macrobullaris 1 mumija (u sporednm kanalu), - B. barbastellus 3 (od toga 1 ad F, parous), - Vespertillionidae 1 (srednje veliki šišmiš).

Hypsugo, IV, 1, 2019 27 IZVORNI RAD | ORIGINAL ARTICLE

Reference

• Babić N., M. Nicević, M. Šafhauzer, 2018. Prvi nalaz patuljastog brkatog šišmiša (Myotis alcathoe) u Bosni i Hercegovini i preliminarni spisak faune šišmiša na Zaštićenom pejzažu Bentbaša (Bosna i Hercegovina). Hypsugo 3(2): 4–13.

• Napotnik I., J. Pašić, 2016. Šišmiši u kanjonu Suturlije, prvi sigurni nalaz sivog dugouhog šišmiša (Plecotus austriacus) u Bosni i Hercegovini. Hypsugo 1(1): 7–11.

• Lobbová D., J. Mulaomerović, M. Hrivňak, P. Presetnik, 2018. The stone cracks, the oak breaks, let the earth quake – a report from the regional symposium “Conservation status of bats in the Central Europe and Western Balkan”. Hypsugo 3(2): 24–27.

• Mulaomerović J., D. Zahirović, E. Handžić, 2016. Katastar speleoloških objekata Bosne i Hercegovine. Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, 405 pp.

• Pašić J., J. Mulaomerović, P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13. Naš krš, XXXIII (46), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 23–34.

• Presetnik P., 2017. Rezultati istraživanja faune šišmiša i ostalih sisara na VI. internacionalnom biološkom kampu “Stolac 2016” (Bosna i Hercegovina). Hypsugo 2(1): 17–26.

• Presetnik P., J. Mulaomerović, J. Pašić, 2014. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2013/14. Naš krš, XXXIV (47), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 16–24.

28 Hypsugo, IV, 1, 2019 KRATKO SAOPŠTENJE | SHORT COMMUNICATION

The first record of the Greater Noctule Bat (Nyctalus lasiopterus (Schreber, 1780)) in the North Macedonia

Prvi nalaz velikog noćnika (Nyctalus lasiopterus (Schreber, 1780)) u Severnoj Makedoniji

Aleksandar Stojanov1, Dime Melovski1, Slave Nakev1

1 Makedonsko Ekološko Društvo, Arhimedova 5, 1000 Skopje (North Macedonia) E-mail: [email protected] (A.S.); [email protected] (D.M.); [email protected] (S.N.)

Abstract

We present the first record of the Greater Noctule Bat in North Macedonia. Its echo- location calls were recorded with time expansion using ultrasound detector near the mountain lodge Klepalo on the mountain Maleševski Planini in the eastern part of the North Macedonia, close to the border with Bulgaria. The species presence was expected as it has been recorded in the neighboring countries. The Greater Noctule Bat is 30th known bat species in North Macedonia, however further research is need- ed to have a clearer picture about its status in the country.

Key words: Nyctalus lasiopterus, the first record, the North Macedonia

Hypsugo, IV, 1, 2019 29 KRATKO SAOPŠTENJE | SHORT COMMUNICATION

Sažetak

Predstavljamo prvi nalaz velikog noćnika u Sjevernoj Makedoniji. Njegov ekolokacij- ski signali su bili registrovani ultrazvučnim detektorom sa mogućnošću usporavanja zvuka (tj, time expansion sistemom) na lokalitetu Klepalo, na Maleševskoj planini u istočnom dijelu Sjeverne Makedonije, blizu granice sa Bugarskom. Prisutnost vrste je očekivana jer je već zabilježena u komšijskim zemjama. Veliki noćnik je 30. poznata vrsta slijepog miša za Sjevernu Makedoniju, međutim dalja istraživanja su neophod- na u svrhu dobijanja jasnije slike o statusu vrste u zemlji.

Key words: Nyctalus lasiopterus, prvi nalaz, Severna Makedonija

The Greater Noctule Bat (Nyctalus lasiopterus) is a rare bat species found in the so- uthern and central parts of Europe, from Iberian Peninsula eastwards to the Urals (Ibáñez et al. 2001). There is no published data for its presence in North Macedonia, though the species presence was confirmed in the neighboring countries Albania (Théou & Bego 2018), Greece (Hanák et al., 2001), Bulgaria (Petrov & von Helversen 2011) and is expected in Serbia (Paunović 2016). This all suggested that the Greater Noctule Bat would sooner or later be found in Macedonia as well and we are descri- bing the first record of the species for our country.

On 18th July 2015, approximately 30 minutes after sunset (20:51), we recorded ec- holocation calls of the Greater Noctule Bat at the site Klepalo (lat. 41.65672, long 22.96936), on mountain Maleševski Planini, in east of Macedonia, merely 1 km west of state border with Bulgaria (Figure 1). The calls were recorded on a meadow near the mountain lodge Klepalo at 1270 m a.s.l., surrounded by old beech forest, during an opportunistic bat survey.

The echolocation calls were recorded with ultrasound detector Pettersson D240x and recorded with 10× time-expansion mode on digital recorder Edirol R-09. Echolocation calls were analyzed using the software BatSound 4.0. For species identification, we used parameters given by Haquart & Disca (2007), Estók & Siemers (2009), Haquart et al. (2010) to differentiate greater noctule from other bat species with similar ec- holocation characteristics; Tadarida teniotis should have shorter calls with lower end frequency than Greater Noctule, while Nyctalus noctula should have distinctly higher end frequency.

Results of the computer analysis of the echolocation calls were typical for Greater No- ctule (Figure 2): maximum frequency 14.0 – 14.9 kHz, start frequency 16.8 – 17.3 kHz,

30 Hypsugo, IV, 1, 2019 KRATKO SAOPŠTENJE | SHORT COMMUNICATION

Figure 1. Site of the first record for Greater Noctule Bat Nyctalus( lasiopterus) in North Macedonia. Slika 1. Lokacija prvog zapažanja velikog noćnika (Nyctalus lasiopterus) u Severnoj Makedoniji.

Figure 2. Sonogram and power spectrum of the Greater Noctule Bat (Nyctalus lasiopterus) echolocation calls from site Klepalo, Maleševski Planini. Slika 2. Sonogram i frekvencijski spektar snage eholokacijskog signala velikog noćnika (Nyctalus lasiopterus) snimljenog na lokalitetu Klepalo, Maleševska planina.

Hypsugo, IV, 1, 2019 31 KRATKO SAOPŠTENJE | SHORT COMMUNICATION

end frequency 12.7 – 13.6 kHz, call duration 26.6 – 28.9 ms and interpulse interval 303 – 457 ms (N=5).

The Greater Noctule Bat is now 30th known bat species in the North Macedonia (Mi- cevski et al. 2018). This finding indicates that there is a need of further research to have a clearer picture for the status of this bat species (as well as other) in the country.

Acknowledgment

The authors would like to thank Primož Presetnik for providing some literature, gi- ving first review and for giving constructive and helpfull suggestions and comments. Also special thanks to Marina Radonjić for support during writting paper procedure. The data have been collected in the framework of the project “Ecological Data Gap Analysis and Ecological Sensitivity Map Development for the Bregalnica River Water- shed” in the frame of the Nature Conservation Programme in Macedonia, financially supported by Swiss Agency for Development and Cooperation.

32 Hypsugo, IV, 1, 2019 KRATKO SAOPŠTENJE | SHORT COMMUNICATION

References

• Estók P., B. M. Siemers, 2009. Calls of a bird-eater: the echolocation behaviour of the enigmatic greater noctule, Nyctalus lasiopterus. Acta Chiropterol. 11: 405–414.

• Hanák V., P. Benda, M. Ruedi, I. Horaček, T. S. Sofianidou, 2001. Bats (Mammalia: Chiroptera) of the eastern Mediterranean. Part 2. New records and review of distribution of bats in Greece. Acta Soc. zool. Bohem. 65: 279–346.

• Haquart A., J. F. Julien, J. Bec, T. Disca, 2010. Critères de détermination acoustique de la Grande noctule, Nyctalus lasiopterus . Symbioses N.S. 25: 80–84.

• Haquart A., T. Disca, 2007. Caractéristiques acoustiques et nouvelles données de Grande Noctule Nyctalus lasiopterus (Schreber, 1780) en France. Le Vespere 1: 15–20.

• Ibáñez C., A. Gullién, W. H. J. Bogdanovicz, 2001. Nyctalus lasiopterus (Schreber, 1780) – Riesenabendsegler. In: Krapp F. (Ed.), Handbuch der Säugetiere Europas, Band 4: Fledertiere. Chiroptera II: Vespertilionidae 2. Molossidae, Nycteridae, AULA-Verlag, pp. 695–716.

• Micevski N., J. Juste, B. Micevski. 2018. First record of Myotis alcathoe von Helversen & Heller, 2001 (Chiroptera: Vespertilionidae) in Macedonia. Journal of Bat Research and Conservation 11 (1): [DOI: 10.14709/BarbJ.11.1.2018.03].

• Paunović M., 2016. Rasprostranjenje, ekologija i centri diverziteta slepih miševa (Mammalia: Chiroptera) u Srbiji. Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, Beograd, 479 pp.

• Petrov B., O. von Helversen, 2011. Bats (Mammalia: Chiroptera) of the Western Rhodopes Mountain (Bulgaria and Greece). Biodiversity of Bulgaria: Biodiversity of Western Rhodopes (Bulgaria and Greece). pp. 525–581.

• Théou P., F. Bego, 2018. Lakuriqët e natës në Shqipëri / Atlas on Bats in Albania. NaturAL Project, Tirana, 123 pp.

Hypsugo, IV, 1, 2019 33 KRATKO SAOPŠTENJE | SHORT COMMUNICATION

Ponovni pronalazak Jošove pećine i rezultati novijih pregleda Sumporne pećine – dva važna ljetna skloništa slijepih miševa u Crnoj Gori

Rediscovery of Jošova cave and the latest bat survey results of Sumporna cave – two important bat summer roosts in Montenegro

Marina Radonjić1

1 Montenegrin Ecologists Society / Crnogorsko društvo ekologa, Bulevar Sv. Petra Cetinjskog 73, 81000 Podgorica (Crna Gora) E-mail: [email protected]

Abstract

Sumporna pećina and Jošova pećina caves, have historically represented important bat roosts on Montenegrin coast. Still, the exact location of Jošova pećina cave has not been known in recent decades. In given communication I present the rediscovery of this important bat roost and accompanying survey results of nearby Sumporna pećina cave. During May 2018 a bat survey was conducted in these two caves in Ul- cinj Municipality and at least six bat species were found: Rhinolophus ferrumequinum, R. euryale/hipposideros, Myotis myotis/oxygnathus, M. emarginatus, another small spe- cies from Myotis genera and Miniopterus schreibersii. For four bat species (M. myotis/ oxygnathus, M. emarginatus, Mi. schreibersii and R. ferrumequinum) summer colonies were registered in Sumporna pećina cave, while in Jošova pećina cave several juveni- les were noticed for Myotis myotis/oxygnathus. Unfortunately, possibly due to degra- dation of Jošova pećina cave, the presence of multi thousand bat colonies described in the past were not registered.

Key words: seaside caves, bat roosts, Montenegro

34 Hypsugo, IV, 1, 2019 KRATKO SAOPŠTENJE | SHORT COMMUNICATION

Sažetak

Sumporna i Jošova pećina istorijski predstavljaju bitna skloništa slijepih miševa na obalnom području Crne Gore. Međutim, lokacija Jošove pećine decenijama nije bila poznata. Ovim saopštenjem predstavljam ponovni nalazak ovog bitnog skloništa za slijepe miševe uz rezultate pregleda bliske Sumporne pećine. Tokom maja 2018. go- dine, sproveden je oportunistični terenski pregled ove dvije pećine. Tom prilikom registrovano je najmanje šest vrsta slijepih miševa: Rhinolophus ferrumequinum, R. euryale/hipposideros, Myotis myotis/oxygnathus, M. emarginatus, još jedna mala vrsta roda Myotis i Miniopterus schreibersii. Za četiri vrste (M. myotis/oxygnatus, M. emarginatus, Mi. schreibersii i Rhinolophus ferrumequinum) konstatovane su ljet- nje kolonije u Sumpornoj pećini, dok su u Jošovoj primjećeni mladunci M. myotis/ oxygnathus. Moguće je da zbog degradacije Jošove pećine, tamo nijesu konstatovane kolonije od više hiljada jedinki, opisane u prošlosti.

Key words: obalne pećine, skloništa slijepih miševa, Crna Gora

Jošova i Sumporna pećina su već od rada Mirića (1973), poznati kao lokacije brojnih kolonija različitih vrsta sljepih miševa sasvim uz obalu mora u opštini Ulcinj (Crna Gora). On je pećine izraživao tokom 1960. i 1961. godine. Nakon njega prvi pregled ovih pećina izvršen je tek 1997. godine. Tokom sledećeg obilaska 2013. godine Jošova pećina se nije ni mogla locirati, dok je u Sumpornoj pećini utvrđeno prisustvo bitnih kolonija sljepih miševa (Presetnik et al. 2014).

U maju 2018. godine, na inicijativu dr. Vesne Mačić, provjerili smo Sumpornu pećinu. Vesna me je informisala kako je nekoliko dana prije toga posjetila i tzv. El Kaminovu pećinu, samo 220 m JI od Sumporne pećine i napravila fotografije slijepih miševa. To me je odmah podsjetilo na „izgubljenu“ Jošovu pećinu, koja je inače bila blizu Sum- porne pećine. Poslije detaljnog provjeravanja utvrdili smo da je El Kaminova pećina u stvari mlađi sinonim za Jošovu pećinu (Mačić et al. 2015), koja je zbog cementiranja glavnog ulaza i zarastanja opisanih vertikalnih otvora od strane Mirića (1973), izgubila svoj originalni spoljašnji izgled te ju je zbog toga bilo teško naći. Nekadašnji glavni ulaz, prije otprilike 25 godina je betoniran i pretvoren u kupalište (Slika 1). Na samom ulazu kupališta, nalaze se dva sulundara koja su zarasla u vegetaciju i ograđena ogra- dom, a osim toga sa morske strane postoje još dva ulaza u pećinu koja su djelimično potopljena.

Za determinaciju i brojanje slijepih miševa koristilo se više metoda. Izvršena je vizuelna identifikacija vrsta po Dietz et al. (2009), kao i zvučna identifikacija (analiza oglašavanja

Hypsugo, IV, 1, 2019 35 KRATKO SAOPŠTENJE | SHORT COMMUNICATION

Slika 1. Glavni ulaz u Jošovu (El Kaminovu) pećinu. Figure 1. The main entrance of Jošova (El Kaminova) cave. (foto/photo: Marina Radonjić, 23. 5. 2018)

slijepih miševa) pomoću ručnog ultrazvučnog detektora (Petterson D240x). Sva ogla- šavanja su snimljena pomoću H2 ZOOM snimača i analizirana u BatSound programu. U cilju minimalnog uznemiravanja, a u svrhu efikasnijeg prebrojavanja i identifikacije vrsta (posebno onih u kolonijama), urađene su fotografije. Prebrojavanje jedinki izvr- šeno je ručno u GIMP programu.

U Tabeli 1 stoje nova zapažanja pregleda Jošove pećine i rezulati novijih pregleda Sumporne pećine (nakon onih iz Presetnik et al. 2014), kojima dopunjujemo znanje o prisustvu slijepih miševa u njima.

U Jošovoj pećini su mnogo sljepih miševa vidjeli Mačić et al. (2015), a na fotografijama iz 2018. godine može se utvrditi prisustvo malih kolonija Myotis myotis/oxygnathus i Miniopterus schreibersii. Za vrstu M. myotis/oxygnathus je primjećeno i nekoliko mladunaca.

U Sumpornoj pećini utvrđeno je prisustvo šest vrsta slijepih miševa: Rhinolophus ferrumequinum, R. euryale/hipposideros, Myotis myotis/oxygnathus, M. emarginatus, još jedna mala vrsta roda Myotis i Miniopterus schreibersii. Na detektoru su se izdvojila oglašavanja koja mogu pripadati vrsti R. euryale ali zbog delomičnog preklapanja sa oglašavanjem R. hipposiders potrebna su dalja istraživanja. Za četiri vrste (M. myotis/ oxygnathus, M. emarginatus, Mi. schreibersii i R. ferrumequinum) konstatovane su

36 Hypsugo, IV, 1, 2019 KRATKO SAOPŠTENJE | SHORT COMMUNICATION

Tabela 1. Vrste, broj jedinki slijepih miševa i upotrijebljene metode u Sumpornoj i Jošovoj (El Kaminovoj) pećini. (metoda: D – ručni ultrazvučni detektor, O – opservacija, F – brojanje po fotografijama) Table 1. Species, number of individuals and used methods in Sumporna pećina and Jošova (El Kaminova) pećina cave. (method: D – portable ultrasound detector, O – observation, F – bat count based on photographs)

Lokacija Site Datum Vrsta (br. jedinki) Metoda (koordinate ulaza) Date Species (no. of indivuduals) Method (entrance coordiantes)

Myotis myotis / oxygnathus, Myotis sp. (mala vrsta / small species), O, F, D Miniopterus schreibersii (cca./app. 2000) Miniopterus schreibersii (cca./app. Sumporna pećina O, F, D 225) Sumporna cave 23. 5. 2018. (lat. 41,9436 N, long. 19,2507 E) Rhinolophus ferrumequinum (cca./ O, F, D app.150) Myotis emarginatus (cca./app. 250) O, F, D Rhinolophus euryale/hipposideros D (cca/app. 20) mnogo slijepih miševa / many bats 31. 8. 2015. O (Mačić et al. 2015) Jošova (El Kaminova) pećina Jošova (El Kaminova) cave Myotis myotis/oxygnathus (cca./app. F (lat. 41,9185 N, long. 19,2146 E) 8. 5. 2018. 20) Miniopterus schreibersii (cca./app. 40) F

ljetnje kolonije. Na mjestu velike mješovite kolonije (Slika 2) uz jedinke M. myotis/ oxygnathus prisutni su slepi miševi Mi. schreibersii i mala vrsta iz roda Myotis. Prema starijim literaturnim podacima (Mirić 1979) moguće je da se radi o vrsti M. capaccinii. Za registrovanu porodiljsku koloniju vrste M. emarginatus važno je napomenuti da je to do sada na području Crne Gore tek druga tačna lokacija porodiljske kolonije (Presetnik et al. 2017).

Upoređenju sa istorijskim podacima, može se konstatovati da Sumporna pećina i da- lje pruža povoljne uslove za ove vrste, sa time da se može konstatovati da su veličine kolonija manje nego što su tada bile. U Jošovoj pećini je zabilježeno prisustvo malih kolonija, što je i za očekivati nakon fizičkih izmjena ulaznog dijela pećine. Nakon usta- novljenog stanja u ovim pećinama, bilo bi dobro organizovati provjeru obje pećine u istom danu, u svrhu budućeg monitoringa i novih saznanja o dinamici kolonija ovih pećina i ne samo njih, nego i sličnih skloništa slijepih miševa u obalnom području pa i širom Crne Gore.

Hypsugo, IV, 1, 2019 37 KRATKO SAOPŠTENJE | SHORT COMMUNICATION

Slika 2. Najveća grupa slijepih miševa u Sumpornoj pećini. Figure 2. The largest bat colony in Sumporna cave. (foto/photo: Vesna Mačić, 23. 5. 2018)

Zahvala

Duboko se zahvaljujem Dr Vesni Mačić na njenoj neizmjernoj podršci tokom teren- skog pregleda i strpljenju prilikom ispitivajnja ovih objekata kao i odlično prikupljenoj foto-dokumentaciji sa vodo-otpornim foto-aparatom bez kojeg ne bismo zabilježili i izbrojali kolonije. Veliko hvala i Primožu Presetniku za prve komentare na rukopis i podršku koju je pružao sa daljine.

38 Hypsugo, IV, 1, 2019 KRATKO SAOPŠTENJE | SHORT COMMUNICATION

Literatura

• Dietz C., O. von Helversen, D. Nill, 2009. Bats of Britain, Europe and Northwest Africa. A & C Black Publishers Ltd., London, 400 pp.

• Mačić V., A. Panou, L. Bundone, D. Varda, M. Pavićević, 2015. Poslednje istraživanje morskih pećina uključujući staništa za morske medvjedice u Crnoj Gori (od rta Volujica do rta Đeran). Projekat finansiran od Jugopetrola AD. Institut za biologiju mora, 151 pp.

• Mirić Đ., 1973. Prilog rasprostranjenju i sistematskom položaju dugonogog šišmiša (Myotis capaccinii Bonaparte, 1837) iz istočnih delova Jugoslavije. Glasnik Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, B, 28:179–205.

• Presetnik, P., M. Radonjić, E. Pavlovič, J. Gojznikar, M. Jovanović, 2017. Rezultati istraživanja faune slijepih miševa tokom istraživačkog kampa studenata biologije „Ekosistemi Balkana – Skadarsko jezero 2017” (Crna gora). Hypsugo 2(2): 41–52.

• Prestnik P., M. Paunović, B. Karapandža, M. Đurović, Č. Ivanović, M. Ždralević, P. Benda, I. Budinski, 2014. Distribution of bats (Chiroptera) in Montenegro.Vespertilio 17: 129–156.

Hypsugo, IV, 1, 2019 39 BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

Chiroptera, 29. 4. 2016, 23. 5. 2016 and 16. 9. 2017, Bijela voda cave, Croatia

Chiroptera, 29. 4. 2016, 23. 5. 2016 i 16. 9. 2017, špilja Bijela voda, Hrvatska

Ester Premate1

1 Puhova ulica 9, 1000 Ljubljana (Slovenija) E-mail: [email protected]

Bijela voda cave (44.13494° N, 15.65613° E; synonym Bela voda cave / Izvor Bijele cave) is a horizontal spring cave with a length of 265 m (Lončarić et al. 2016). The cave is located in the canyon of Bijela voda river, near Gornji Karin, approximately 10 km north of Benkovac, in submediterranean part of Croatia. Along with the nearby canyon of river Karišnica, the Bijela voda canyon is included in a protected landscape area since 2009 (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu 2017) and since 2014 in a Site of Community Importance, part of the pan-European Natura 2000 network (European Environmental Agency 2018). It harbours five species listed in the Annex II of the EU Habitats Directive, four of which are bats - Rhinolophus hipposideros, Myotis blythii oxygnathus, M. capaccinii and Miniopterus schreibersii (European Environmental Agen- cy 2018).

So far, previous studies regarding bats in the Bijela voda cave, were based on obser- vations done in February, June, July and August (Žvorc & Hamidović 2011, 2012, Žvorc, 2013). We are here presenting additional observations made at different times of the year which give a better overview about dynamics of bat populations in this cave.

The first survey was done in April 2016 during biology students’ research camp (Fišer 2017), followed by two other surveys in May 2016 and September 2017. At each visit, the bat groups in the entrance chamber (first 50 m of the cave) were photographed. We later analysed the photos to determine present species, number of individuals and age where possible.

- On 29th April 2016, at least 245 adult M. myotis / M. b. oxygnathus were observed.

- M. myotis / M. b. oxygnathus were recorded also on 23rd May 2016 (Figure 1), when we counted at least 500 – 600 adults without cubs, alongside 800 – 900 other adult bats

40 Hypsugo, IV, 1, 2019 BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

Figure 1. Bat colony in the entrance part of Bijela voda cave on 23rd May 2016. Slika 1. Kolonija šišmiša u ulaznom dijelu špilje Bijela voda, 23. svibnja 2016. (photo/foto: Ester Premate)

without cubs that could not be thoroughly determined (either they were Mi. schreibersii or M. capaccinii, with at least 20 individuals that certainly were Mi. schreibersii).

- On 16th September 2017, we observed a group of 27 M. myotis / M. b. oxygnathus among which half were adults and half juveniles. We also observed 10 Mi. schreibersii and 4 M. capaccinii of unknown age.

Our records are lower in numbers than those reported from previous studies. The reason might be that we only counted adult bats, which did not yet have cubs at the times of our April and May visits, while the counts done in summer months (Žvorc & Hamidović 2011, 2012, Žvorc 2013) included both adults and cubs. However, our results confirm the importance of the site for reproduction of several bat species as already stated by above cited authors.

Hypsugo, IV, 1, 2019 41 BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

Špilja Bijela voda (44,13494° N, 15,65613° E; sin. špilja Bela voda, Izvor Bijele) izvorna je jama rijeke Bijele, koja se nalazi u blizini Gornjeg Karina, 10 km sjeverno od grada Benkovca. Špilja je vodoravna i duga 265 m (Lončarić et al. 2016). Kanjon rijeke Bijele je zajedno s kanjonom rijeke Karišnice trajno zaštićeno područje značajnog krajobraza od 2009. godine (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu 2017). Kanjoni su također dio eko- loške mreže Natura 2000 od 2014. godine (European Environmental Agency 2018). Na njihovom području je zabilježeno pet vrsta iz direktive EU-a o staništima od čega su četiri šišmiši - Rhinolophus hipposideros, Myotis blythii oxygnathus, M. capaccinii i Miniopterus schreibersii (European Environmental Agency 2018).

Dosadašnja istraživanja šišmiša u špilji Bijela voda (Žvorc & Hamidović 2011, 2012, Žvorc 2013) su bila izvedena u veljači, lipnju, srpnju i kolovozu. Naša promatranja tijekom dru- gih mjeseci nadopuna su već postojećih podataka o dinamici populacija šišmiša u špilji.

Špilju smo prvi put posjetili u travnju 2016. za vrijeme trajanja istraživačkog kampa stu- denata biologije (Fišer 2017) i ponovo u svibnju 2016. te rujnu 2017. godine. Kolonije šišmiša u ulaznoj dvorani špilje (prvih 50 m) smo fotografirali. Kasnije smo uz pomoć fotografija determinirali vrste i broj jedinki te ako je bilo moguće starosnu kategoriju (mladunče/odrasli).

- 29. travnja 2016. zabilježeno je najmanje 245 odraslih M. myotis / M. b. oxygnathus.

- 23. svibnja 2016. (Slika 1) nabrojali smo 500 – 600 odraslih šišmiša vrste M. myotis / M. b. oxygnathus i 800 – 900 odraslih Mi. schreibersii ili M. capaccinii, među kojima je bilo najmanje 20 Mi. schreibersii. Ostale jedinke nismo uspjeli determinirati.

- 16. rujna 2017. promatrali smo manju grupu od 27 jedinki M. myotis / M. b. oxygnathus, od kojih je polovica bila odraslih i polovica mladih. Zabilježili smo još 10 Mi. schreibersii i 4 M. capaccinii kojima starost nije bila određena.

Broj šišmiša zabilježen tijekom naših posjeta manji je od brojeva navedenih u izvještaji- ma dosadašnjih istraživanja. Razlog tome mogao bi biti da smo mi prebrojali samo odra- sle šišmiše, koji za vrijeme posjeta u travnju i svibnju još nisu imali mlade, dok su brojanja u ljetnim mjesecima (Žvorc & Hamidović 2011, 2012, Žvorc 2013) obuhvatila i odrasle i mlade jedinke. Rezultati potvrđuju značaj lokaliteta za reprodukciju nekoliko vrsta šišmi- ša, što je već prethodno napomenuto u izvještajima spomenutih autora.

42 Hypsugo, IV, 1, 2019 BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

References Reference

• European Environmental Agency, 2018. Natura 2000 – Standard Data Form, Site: HR2001316, Site name: Karišnica i Bijela. [1. 11. 2018]

• Fišer Ž., 2017. Skupina za podzemno favno. In: Miklavčič U. (Ed.), Ekosistemi Balkana 2016 Vransko jezero, Zbornik. Društvo študentov biologije, Ljubljana: 22–27.

• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2017. Postupak zaštite novih područja. [1. 11. 2018]

• Lončarić R., M. Surić, D. Perica, K. Samodol, A. Deklić, 2015. Groundwater quality in selected caves in Ravni kotari (Croatia) / Kakvoća podzemne vode u odabranim špiljama u Ravnim kotarima (Hrvatska). Hrvatski geografski glasnik 77(2): 55–71.

• Žvorc P., 2013. Monitoring faune šišmiša u špilji Izvor rijeke Bijele 2013. godine. Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb, 12 pp.

• Žvorc P., D. Hamidović, 2011. Monitoring šišmiša u špiljama Izvor rijeke Bijele i Golubnjača. Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb, 28 pp.

• Žvorc P., D. Hamidović, 2012. Monitoring šišmiša u špiljama Izvor rijeke Bijele i Golubnjača 2012. godine. Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb, 24 pp.

Hypsugo, IV, 1, 2019 43 BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

Rhinolophus spp., 14. 4. 2018, Mrnđelica cave, Miljevina, Bosnia and Herzegovina

Rhinolophus spp., 14. 4. 2018., pećina Mrnđelica, Miljevina, Bosna i Hercegovina

Ognjen Matović1,2

1 Centar za krš i speleologiju, Branilaca Sarajeva 30, Sarajevo (Bosna i Hercegovina) 2 Planinarsko-speleološko društvo „Vučija stopa“, Mehmed paše Sokolovića 48, Foča (Bosna i Hercegovina) E-mail: [email protected]

During the exploration of caves in the river Bistrica canyon on 14th April 2018, I saw eleven lesser horseshoe bats (Rhinolophus hipposideros) and one greater horseshoe bat (R. ferrumequinum) in the Mrnđelica cave.

The Mrnđelica cave is located near the river flow, about 30 m from the water. The entrance is 6 m high and 4 m wide, after which the cave tunnel spreads into a hall approximately 15 m in diameter. From the hall, the cave continues with a cave canal after a 8 m vertical stone. The bats are located right at the beginning of the canal. Along with the Toplica cave (Presetnik et al. 2017) this is the second cave in the Bis- trica canyon with a larger number of Rhinolophus hipposideros. In the forthcoming period, it is necessary to check whether the cave during the winter is used by bats for hibernation.

Prilikom istraživanja speleoloških objekata u kanjonu rijeke Bistrice 14. 4. 2018. godine, u pećini Mrnđelici sam vidio 11 malih potkovastih šišmiša (Rhinolophus hipposideros) i jednog velikog potkovastog šišmiša (R. ferrumequinum).

Pećina Mrnđelica nalazi se u blizini riječnog toka, oko 30 m od vode. Ulaz je visine 6 m i ši- rine 4 m, nakon čega se širi u dvoranu prečnika oko 15 m. Iz dvorane se pećina nastavlja kanalom nakon 8 m visoke vertikale. Šišmiši se nalaze odmah na početku kanala. Pored pećine Toplice (Presetnik et al. 2017) ovo je druga pećina u kanjonu Bistrice s većim brojem malih potkovastih šišmiša. U narednom periodu treba provjeriti koriste li šišmiši pećinu tokom zime za hibernaciju.

44 Hypsugo, IV, 1, 2019 BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

References Reference

• Presetnik P., J. Mulaomerović, J. Pašić, M. Hodžić, I. Napotnik, S. Milanolo, M. Husanović, 2017. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2016/17. Hypsugo 2(1): 27–41.

Hypsugo, IV, 1, 2019 45 BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

Rhinolophus hipposideros – maternity colony, 24. 7. 2018, 2. 5. 2019, Tjentište, Bosnia and Herzegovina

Rhinolophus hipposideros – porodiljska kolonija, 24. 7. 2018, 2. 5. 2019, Tjentište, Bosna i Hercegovina

Ognjen Matović1,2, Jasminko Mulaomerović2

1 Planinarsko-speleološko društvo „Vučja stopa“, Mehmed-paše Sokolovića 48, Foča (Bosna i Hercegovina) 2 Centar za krš i speleologiju, Branilaca Sarajeva 30, Sarajevo (Bosna i Hercegovina) E-mail: [email protected] (O.M.); [email protected] (J.M.)

At the invitation of Boban Andrić from Foča employed at the hotel “Mladost” in Tjentište, we visited him at his work place on 24th July 2018. He showed us the hotel boiler room where we found about 50 lesser horseshoe bats (Rhinolophus hipposideros) (Figure 1a). On some females we noticed cubs (Figure 1b). Since the room was overcrowded with the equipment and the cubs were present, it was not a good opportunity for a more detailed survey. The hotel and the boiler room were again surveyed on 2nd May 2019 when we saw only four lesser horseshoe bats, as the others have most probably not yet returned. We examined the room more in detail and spotted two larger piles of guano. In the Tjentište area, larger maternity colony of a lesser horseshoe bats was found under the concrete stands of the stadium, and several smaller ones in abandoned houses around the stadium and in the basement of the museum (Burazerović 2017). Future studies will show if the boiler room at the hotel “Mladost” serves this colony as a temporary roost during the year or as a ma- ternity roost. Fortunately, Boban Andrić, a member of the Mountaineer-speleological society “Vučja stopa” from Foča, is running the boiler room, so there will be no distur- bance of the bats at this roosting site in the future.

46 Hypsugo, IV, 1, 2019 BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

Na poziv Bobana Andrića iz Foče zaposlenog u hotelu „Mladost“ na Tjentištu, posjetili smo ga na radnom mjestu 24. 7. 2018. godine. Pokazao nam je kotlovnicu hotela u kojoj smo zatekli oko 50-tak malih potkovastih šišmiša (Rhinolophus hipposideros) (Slika 1a). Na nekim ženkama smo primijetili mladunce (Slika 1b). Skučenost prostorije natrpane opre- mom i prisustvo mladunčadi nije nam ostavilo priliku za detaljniji pregled. Hotel i kotlov- nicu smo ponovo obišli 2. 5. 2019. godine i vidjeli samo četiri mala potkovasta šišmiša, jer se ostali vrlo vjerojatno još nisu vratili. Detaljnije smo pregledali prostoriju i uočili dvije veće skupine guana. Na području Tjentišta veća porodiljska kolonija malog potkovastog šišmiša bila je nađena ispod betonskih tribina stadiona, a nekoliko manjih u napuštenim kućama oko stadiona i u podrumu muzeja (Burazerović 2017). Da li kotlovnica u hotelu „Mladost“ služi ovoj koloniji kao privremeno sklonište tokom godine ili kotilište ljeti po- kazat će buduća istraživanja. Na sreću kotlovnicom rukovodi spomenuti Boban Andrić, inače član Planinarsko-speleološkog društva „Vučja stopa“ iz Foče, tako da i u budućnosti neće biti uznemiravanja šišmiša u ovom skloništu.

a b

Figure 1. a) Part of the maternity colony, lesser horseshoe bats (Rhinolophus hipposideros) in the “Mladost” hotel, b) Female with a juvenile. Slika 1. a) Dio porodiljske kolonije malih potkovastih šišmiša (Rhinolophus hipposideros) u hotelu “Mladost”, b) Ženka s mladim. (Photo/foto: Ognjen Matović)

References Reference

• Burazerović J. O., 2017. Rasprostranjenje, diverzitet, i struktura zajednica ektoparazita litofilnih slepih miševa (Chiroptera) centralnog Balkana. Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet Beograd, 231 pp.

Hypsugo, IV, 1, 2019 47 BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

Miniopterus schreibersii – new sites, 2017 – 2018, Montenegro

Miniopterus schreibersii – novi lokaliteti, 2017. – 2018., Crna Gora

Jasminko Mulaomerović1, Jasmin Pašić1

1 Centar za krš i speleologiju, Branilaca Sarajeva 30, Sarajevo (Bosna i Hercegovina) E-mail: [email protected] (J.M.); [email protected] (J.P.)

In 2017 and 2018 several interesting bat findings were recorded in different parts of Montenegro during the surveys for the needs of Natura 2000 implementation (Pašić & Mulaomerović 2018a, 2018b). The known distribution range of Schreiber’s Bent- winged Bat (Miniopterus schreibersii) was extended within Alpine biogeographical region to three known sites (Durmitor, Lima valley), instead of previously only one known site, in Đato cave, Berane (Burazerović 2017). These data, along with previous findings (Presetnik et al. 2014, Katnić et al. 2017, Presetnik et al. 2017, Anon. 2018) in- dicate that this species is widely spread in Montenegro. Bats were detected by visual observations and using ultrasound detector Pettersson D240x, along with echoloca- tion analysis in BatSound 4.0 (Pettersson Elektronik). Our fourth finding belongs to Mediterranean Biogeographic Region (Mala Rijeka, north from Podgorica).

Za vrijeme istraživanja za potrebe uspostavljanja područja u okviru mreže Natura 2000 u Crnoj Gori smo tokom 2017. i 2018. godine zabilježili više zanimljivih nalaza šišmiša u različitim dijelovima države (Pašić & Mulaomerović 2018a, 2018b). Tako je za vrstu Šraj- berov šišmiš (Miniopterus schreibersii) proširen poznati areal rasprostranjena u alpskoj biogeografskoj regiji na tri lokaliteta (Durmitor, dolina Lima), budući da je do sada bilo poznat samo jedan, pećina Đato kod Berana (Burazerović 2017). Ovo, uz dosadašnje na- laze (Presetnik et al. 2014, Katnić et al. 2017, Presetnik et al. 2017, Anon. 2018) pokazuje da je ova vrsta rasprostranjena na cijelom prostoru Crne Gore. Šišmiši su ragistrovani vizuelno i ultrazvučnim detektorom Pettersson D240x, a snimci su obrađeni softverom BatSound 4.0 (Pettersson Elektronik). Naš četvrti nalaz pripada mediteranskoj biogeo- grafskoj regiji (Mala Rijeka, sjeverno od Podgorice).

48 Hypsugo, IV, 1, 2019 BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

3 4 5 6 Figure 1. UTM 3 3 distribution 7 of Miniopterus 2 2 schreibersii find in CP 8 1 1 Montenegro. 9 0 0 1 2 (full dots – new sites 0 0 in years 2017 and 9 9 2018, empty circles 1 2 – previous finds 8 8 (Burazerović 2017, 9 7 7 Katnić et al. 2017, 3 4 5 Presetnik et al. 2014, 6 6 Rachwald et al. in 5 press, Radonjić et al. 5 2018). BN4 CN DN 4 5 Slika 1. UTM distribucija nalazišta 3 3 4 Miniopterus schreibersii 2 2 u Crni gori. (pune tačke – nove 1 1 lokacije u 2017. i 0 0 2018. godini, prazni 0 1 2 3 krugovi – predhodnji 9 9 9 0 9 nalazi (Burazerović 8 8 2017, Katnić et al. 2017, Presetnik et al. 7 7 2014, Rachwald et al. 2 in press, Radonjić et al. CM 6 6 3 2018). 5 5 8 4 4 4 3 3

Table 1. New sites of Schreiber’s bat (Miniopterus schreibersii) in Montenegro in 2017 – 2018. Tabela 1. Novi lokaliteti Šrajberovog šišmiša (Miniopterus schreibersii) u Crnoj Gori u 2017. – 2018.

Altitude Site (wider location / local UTM Date Long. Nadmorska community) Lat. (°N) square Datum (°E) visina Lokalitet (širi toponim / opština) kvadrat [m]

Hotel „Ravnjak“ Bistrica (Mojkovac) / 17.8.2018. 19.41133 42.98949 843 CN66 Hotel „Ravnjak“ Bistrica (Mojkovac) Primeval forest Crna Poda, canyon of River Tara (Mojkovac) / Prašuma Crna 15.8.2018. 19.41510 43.01080 835 CN66 Poda, kanjon Tare (Mojkovac) Bridge on river Lime at village Luke (Berane) / Most na Limu kod sela 13.7.2018. 19.83639 42.71757 777 DN03 Luke (Berane) Bridge on river Mala Rijeka (Podgorica) / Most na Maloj Rijeci 21.5.2018. 19.35434 42.51871 73 CN61 (Podgorica)

Hypsugo, IV, 1, 2019 49 BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

References Reference

• Burazerović J. O., 2017. Rasprostranjenje, diverzitet, i struktura zajednica ektoparazita litofilnih slepih miševa (Chiroptera) centralnog Balkana. Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet Beograd, 231 pp.

• Katnić A., M. Jovićević, V.Iković (Eds.), 2017. Ecosystem-based assessment of biodiversity values and threats in Buljarica. Podgorica: Montenegrin Ecologists Society and Environmetal Programme, 83 pp.

• Pašić J., J. Mulaomerović, 2018a. Barbastella barbastellus – new sites, 2017 – 2018 / Montenegro Barbastella barbastellus – novi lokaliteti, 2017. – 2018. Crna gora. Hypsugo 3(2): 37-40.

• Pašić J., J. Mulaomerović, 2018b. Rhinolophus hipposideros, 22. 8. 2017, Hydro power plant Piva, Montenegro / Rhinolophus hipposideros, 22. 8. 2017., Hidroelektrana Piva, Crna Gora. Hypsugo 3(2): 41.

• Presetnik P., M. Paunović, B. Karapandža, M. Đurović, Č. Ivanović, M. Ždralević, P. Benda, I. Budinski, 2014. Distribution of bats (Chiroptera) in Montenegro. Vespertilio 17: 129–156.

• Presetnik P., M. Radonjić, E. Pavlovič, J. Gojznikar, M. Jovanović, 2017. Rezultati istraživanja faune slijepih miševa tokom istraživačkog kampa studenata biologije „Ekosistemi Balkana – Skadarsko jezero 2017“ (Crna Gora). Hypsugo 2(2); 41–52.

• Rachwald A., T. Kokurewicz, A. Zapart, G. Apoznański, M. Szurlej, J. Haddow, M. Đurović, Andrzej Kepel (in press). New records of western barbastelle Barbastella barbastellus (Schreber, 1774) and other rare bat species in Montenegro. Acta Zoologica Bulgarica.

• Radonjić M., B. J. Bulsink, C. Driessen, 2018: Stanje faune siosara u istraživačkoj oblasti „Solila“. Tivat: Javno preduzece za upravljanje morskim dobrom,, 20 pp.

50 Hypsugo, IV, 1, 2019 BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

Tadarida teniotis – new sites, 2017 – 2018, Montenegro

Tadarida teniotis – novi lokaliteti, 2017. – 2018., Crna Gora

Jasminko Mulaomerović1, Jasmin Pašić1

1 Centar za krš i speleologiju, Branilaca Sarajeva 30, Sarajevo (Bosna i Hercegovina) E-mail: [email protected] (J.M.); [email protected] (J.P.)

The European free-tailed bat (Tadarida teniotis) was detected in Montenegro and sur- rounding countries mostly by using ultrasound detector (Ciechanowski et al. 2005, Presetnik et al. 2014, 2017, Milanolo et al. 2017, Pejić et al. 2017). There are very few cases of capturing this animal (Đulić & Mikuška 1966, Červeny & Kryštufek 1988). During the bat research for the purpose of establishing the Natura 2000 network in Montenegro, we have detected this species in 2017 and 2018 at several new sites. In the tunnel which is a part of Hydro Power Plant Piva facilities, we had the opportunity to catch an adult male (Figure 1) using a hand net. The tunnel, which is also a road connection to the local village of Mratinje, has 5 m wide and 4 m high entrances. Like the vast majority of road tunnels in this area, the walls of the tunnels are not filled with concrete, and there are numerous cracks that individual bats use as a shelter. For this reason we have recorded presence of several more species: Lesser Horse- shoe Bat (Rhinolophus hipposideros), Long-fingered bat (Myotis capaccinii) and Lesser mouse-eared bat (Myotis oxygnathus).

Two individual European free-tailed bats were registered in a shallow crack on the vertical wall of the tunnel, 20 cm apart, 50 m from the nearest entrance, in complete darkness (Figure 2). Cerveni & Kryštufek (1988) cite the end of July as a possible mat- ing season of the species for Dalmatia (Croatia), stating a similar case for South Kyr- gyzstan, which is why in this case the tunnel may be a mating shelter. This, however, can only be an assumption because we did not catch the other individual.

In other locations, the presence of European free-tailed bat was detected with the Pettersson D240x ultrasound detector, and the records were processed in the Bat- Sound 4.0 software (Pettersson Elektronik). Our southernmost finding, the Krševo lo- cality in the Cijevna canyon, has already been known (Ciechanowski et al. 2005). Two new localities, Bukumirsko and Kapetanovo Lake are located within the well-known

Hypsugo, IV, 1, 2019 51 BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

Figure 1. Possibly the first man from Bosnia who holds the European free-tailed bat in his hand. Slika 1. Možda prvi čovjek iz Bosne koji drži golorepog šišmiša u svojoj ruci. (photo/foto: Jasmiko Mulaomerović)

Figure 2. Arrows point to European free-tailed bats in crevices of a road tunnel at Hydropower Plant Piva. Slika 2. Strelice pokazuju golorepe šišmiše u pukotinama tunela kod HE Piva. (photo/foto: Jasmiko Mulaomerović)

52 Hypsugo, IV, 1, 2019 BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

range for this species in Montenegro, while the finding of a European free-tailed bat in the tunnel at HPP Piva is spreading its range deep into the Alpine biogeographical region of Montenegro (Figure 3).

Golorepi šišmiš (Tadarida teniotis) je na prostorima Crne Gore i okolnih zemalja bio re- gistrovan uglavnom koristeći ultrazvučni detektor (Ciechanowski et al. 2005, Presetnik et al. 2014, 2017, Milanolo et al. 2017, Pejić et al. 2017). Vrlo su rijetki slučajevi hvatanja ove životinje (Đulić & Mikuška 1966, Červeny & Kryštufek 1988). Radeći na istraživanju šišmiša za potrebe uspostavljanja područja Natura 2000 mreže u Crnoj Gori smo tokom 2017. i 2018. godine registrovali ovu vrstu na nekoliko novih lokaliteta. U tunelu kod HE Piva imali smo priliku i da uhvatimo jednog odraslog mužjaka (Slika 1) koristeći ručnu mrežu. Tunel ujedno predstavlja prometnu poveznicu sa selom Mratinje, te ima 5 m široke i 4 m visoke ulaze. Kao i velika većina cestovnih tunela u ovom području, zidovi tunela nisu u betonirani i u njima se nalaze mnogobrojne pukotine koje koriste poje- dinačni šišmiši. Iz tog razloga smo u tunelima zabilježili još malog potkovastog šišmiša

Figure 3. UTM distribution of Tadarida teniotis sites in Montenegro. (full dots – new sites in years 2017 and 2018, empty circles – previous finds (Ciechanowski et al. 2005, Presetnik et al. 2014, 2017, Katnić et al. 2017). Slika 3. UTM distribucija nalazišta Tadarida teniotis u Crnoj Gori. (pune tačke – nove lokacije u 2017. i 2018. godini, prazni krugovi – predhodnji nalazi (Ciechanowski et al. 2005, Presetnik et al. 2014, 2017, Katnić et al. 2017).

Hypsugo, IV, 1, 2019 53 BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

(Rhinolophus hipposideros), dugoprstog šišmiša (Myotis capaccinii) i malog mišuhog šišmi- ša (Myotis oxygnathus).

Dva golorepa šišmiša vidjeli smo u plitkoj pukotini na zidu tunela, 20 cm međusobno udaljena, 50 m od najbližeg ulaza, u prostoru potpune tame (Slika 2). Červeny & Kry- štufek (1988) navode kraj jula kao moguće vrijeme parenja za Dalmaciju, navodeći sličan slučaj i za Južni Kirgistan, zbog čega se i u ovom slučaju možda radi o skloništu za pare- nje. To ipak može biti samo pretpostavka jer nismo uhvatili i drugu jedinku.

Na ostalim lokalitetima prisustvo golorepog šišmiša smo registrovali sa ultrazvučnim de- tektorom Pettersson D240x, a snimke obradili u programu BatSound 4.0 (Pettersson Elektronik). Naš najjužniji nalaz, lokalitet Krševo u kanjonu Cijevne već je od ranije poznat (Ciechanowski et al. 2005). Dva nova lokaliteta, Bukumirsko i Kapetanovo jezero, nalaze se unutar poznatog areala za ovu vrstu u Crnoj Gori, dok nalaz golorepog šišmiša u tunelu kod HE Piva širi areal ove vrste duboko u alpsku biogeografsku regiju Crne Gore (Slika 3).

Table 1. New sites of European free-tailed bat (Tadarida teniotis) in Montenegro, 2017 – 2018. Tabela 1. Novi lokaliteti golorepog šišmiša (Tadarida teniotis) u Crnoj Gori, 2017. – 2018.

Altitude Site (wider location / local UTM Date Nadmorska community) Long. (°E) Lat. (°N) square Datum visina Lokalitet (širi toponim / opština) kvadrat [m]

Krševo (Cijevna gorge, Podgorica) / 22. 7. 19.36945 42.3978 100 CM69 Krševo (Kanjon Cijevne, 2017. Podgorica) Tunnel at Hydropower Plant 22. 8. Piva (Plužine) / 18.84318 43.27141 625 CN29 2017. Tunel kod HE Piva (Plužine) Kapetanovo lake (Lukavica, Moračke mountain, Kolašin) / 14. 8. 19.23363 42.81202 1678 CN54 Kapetanovo jezero (Lukavica, 2018. Moračke planine, Kolašin) Bukumirsko lake, (Moračke mountain, Podgorica) / 17. 8. 19.55641 42.60337 1448 CN81 Bukumirsko jezero (Moračke 2018. planine, Podgorica)

54 Hypsugo, IV, 1, 2019 BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

References Reference

• Červeny J., B. Kryštufek, 1988. A contribution to the knowledge of the bats of Central and Southern Dalmatia, Yugoslavia (Chiroptera, Mammalia). Biološki vestnik 36(4): 17–30.

• Ciechanowski M., K. Sachanowicz, A. Rachwald, P. Benda. 2005. First records of Tadarida teniotis (Rafinesque, 1814) (Chiroptera, Molossidae) from Serbia and Montenegro and from Bosnia and Herzegovina. Mammalia 69(2): 257–260.

• Đulić B., J. Mikuška, 1966. Two new species of bats (Mammalia, Chiroptera) from Macedonia with notes on some other bats occurring in this territory. Fragmenta Balcanica 6(1): 1–13.

• Katnić A., M. Jovićević, V. Iković (Eds.), 2017. Ecosystem-based assessment of biodiversity values and threats in Buljarica. Podgorica: Montenegrin Ecologists Society and Environmetal Programme, 83 pp.

• Milanolo S., J. Pašić, B. Karapandža, J. Mulaomerović, P. Presetnik, 2017. Novi nalazi golorepog šišmiša (Tadarida teniotis) u Bosni i Hercegovini i prateća zapažanja. Hypsugo 2(1): 42–48.

• Pejić B., I. Budinski, B. Karapandža, M. Paunović, 2017. The first record of European free-tailed bat Tadarida teniotis (Rafinesque, 1814) in Serbia. Bulletin of the Natural History Museum 10: 105–111.

• Presetnik P., M. Paunović, B. Karapandža, M. Đurović, Č. Ivanović, M. Ždralević, P. Benda, I. Budinski, 2014. Distribution of bats (Chiroptera) in Montenegro. Vespertilio 17: 129–156.

• Presetnik P., M. Radonjić, E. Pavlovič, J. Gojznikar, M. Jovanović, 2017. Rezultati istraživanja faune slijepih miševa tokom istraživačkog kampa studenata biologije „Ekosistemi Balkana – Skadarsko jezero 2017“ (Crna Gora). Hypsugo 2(2): 41–52.

Hypsugo, IV, 1, 2019 55 BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

Plecotus macrobullaris & Plecotus austriacus, 5. 2. 2019, cave Erjavčeva jama (Luče), Slovenia

Plecotus macrobullaris & Plecotus austriacus, 5. 2. 2019, Erjavčeva jama (Luče), Slovenija

Primož Presetnik1, Aja Zamolo1, Eva Pavlovič2

1 Center za kartografijo favne in flore (Slovenia) 2 Ulica bratov Učakar 22, 1000 Ljubljana (Slovenia) E-mail: [email protected] (P.P.); [email protected] (A.Z.); [email protected] (E.P.)

During the 2018/19 bat hibernacula monitoring we surveyed the cave Erjavčeva jama (Slovene cave cadastre no. 466). It is situated 3,5 km NW from the Luče village (N Slo- venia) [WGS 84; 46.38364 °N, 14.72256 °E, 650 m a.s.l.]. It has three entrances, the largest approximately 7 m × 4 m. From the entrances the cave continues with a sim- ple canal, steeply descending 90 m in depth, where it ends with a siphon. It consists out of a few narrow squeezes and some larger halls. Almost the entire first half of the cave is under heavy influence of external temperatures.

During our survey on 5th February 2019 a total of eight bat species were recorded. Among them, in the “large hall”, was a male of Plecotus macrobullaris (Figure 1a) with distinct triangular pad on lower lip. Only 10 m after this hall, immediately behind the first squeezes, we found a male of P. austriacus (Figure 1b), with characteristic club shaped penis, short thumb claw and with no bristle hairs on the hind foot fingers (Spitzenberger et al. 2002).

Those finds are of high important since Erjavčeva jama is the only site in Slovenia where both mentioned Plecotus species were found in the same place.

In fact, both species were found hibernating in this cave before: P. macrobullaris was recorded in Feb. 2006, Dec. 2013 and Feb. 2016 while P. austriacus was recorded in Feb. 2005. However, this last find was taken as questionable by revision of the distribution of genus Plecotus in Slovenia, because of slight uncertainty regarding its determination (Presetnik et al. 2012) and was consequently not shown on distribu- tion maps by Gojznikar & Presetnik (2015). With our new observation of P. austriacus presented in this note, we are confident that the observation from 2005 can be at- tributed to this species.

56 Hypsugo, IV, 1, 2019 BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

a b

Figure 1. a) Plecotus macrobullaris and b) P. austriacus found in the cave Erjavčeva jama (Slovenia). Slika 1. a) Plecotus macrobullaris in b) P. austriacus najdena v Erjavčevi jami (Slovenija). (photo/foto: Primož Presetnik)

Med monitoringom prezimovališč netopirjev 2018/19 smo pregledali tudi Erjavčevo jamo (katastrska številka jame 466). Jama leži 3,5 km SZ od vasi Luče (S Slovenija) [WGS 84; 46,38364 °N, 14,72256 °E, 650 m n.m.]. Ima tri vhode, od katerih največji meri približ- no 7 m × 4 m. Jama se nadaljuje z enostavnim kanalom, ki se strmo spušča 90 m globoko, kjer se konča s sifonom. Vmes je nekaj ožjih delov in večjih dvoran. Skoraj celotna prva polovica jame je pod velikim vplivom zunanjih temperatur.

Ob pregledu 5. 2. 2019 smo našli osem vrst netopirjev. Med njimi je bil v »veliki dvorani« tudi samec Plecotus macrobullaris (Slika 1a), ki je imel na spodnji ustni izrazito trikotno po- lje brez dlak. Le deset metrov dalje, takoj za prvo ožino, smo našli še samca P. austriacus (Slika 1b) z značilnim kijasto razširjenim koncem penisa, kratkima krempljema na palcih in brez redkih dolgih sršečih dlak na prstih stopala (Spitzenberger et al. 2002).

To sta pomembni najdbi, saj je Erjavčeva jama edino mesto v Sloveniji, kjer sta bili na istem najdišču zabeleženi obe omenjeni vrsti roda Plecotus.

Pravzaprav sta bili obe vrsti tu predhodno že opaženi med prezimovanjem: P. macrobullaris feb. 2016, dec. 2013 in feb. 2016, P. austriacus pa že feb. 2005. Vendar so slednjo najdbo

Hypsugo, IV, 1, 2019 57 BILJEŠKE S TERENA | FIELD NOTES

Presetnik et al. (2012) pri reviziji razširjenosti vrst roda Plecotus, obravnavali kot nezane- sljivo, zaradi majhne negotovosti pri določitvi vrste. Zato jo tudi Gojznikar & Presetnik (2015) nista prikazala na kartah razširjenosti. Z zgoraj opisano našo ponovno potrditvijo prisotnosti vrste P. austriacus, smo gotovi, da se lahko tudi najdba iz leta 2005 obravnava kot zanesljivo opažanje te vrste.

References Viri

• Gojznikar J., P. Presetnik, 2015. Uhati netopirji v Sloveniji. Določevalni ključ. Trdoživ, Ljubljana 4(2): 30–33.

• Presetnik P., T. Knapič, M. Podgorelec, A. Šalamun,2012. Monitoring populacij izbranih ciljnih vrst netopirjev 2012. Končno poročilo. Center za kartografijo favne in flore, Miklavž na Dravskem polju. 263 pp., digitalne priloge. [Naročnik: Ministrstvo za kmetijstvo in okolje, Ljubljana.]

• Spitzenberger F., E. Haring, N. Tvrdkovič, 2002. Plecotus microdonthus (Mammalia, Vespertilionidae), a new bat species from Austria. Natura Croatica, Zagreb 11(1): 1–18.

58 Hypsugo, IV, 1, 2019