VODEbr.12 specijalno izdanje avgust 2015.

Jedino rešenje Dimkić: Ulaganje u vode gradnja Prodaja flaširanih voda osnovni prioritet države regionalnih u padu za šest odsto sistema BANKARSTVO TRŽIŠTE FIRME FINANSIJE

KOMUNIKACIJE BERZA INVESTICIJE

MARKETING TENDERI RAZVOJ

OSIGURANJE

PROFIT

www.pregled.rs ZORICA VUKČEVIĆ, PREDSEDNICA SKUPŠTINE UDRUŽENJA INDUSTRIJE MINERALNIH VODA

Osnovni prirodni resurs neadekvatno zaštićen

ko je suditi po bogatstvu izvora vode za cionisanja ovog dela domaće industrije i jačanje njene piće, Srbiji mogu da pozavide mnoge konkurentnosti, kaže za „Privredni pregled“ Zorica zemlje u svetu, ali se još uvek nedovolj− Vukčević, predsednica Skupštine Udruženja industrije no ulaže u zaštitu i očuvanje tih resursa, mineralnih voda. Ona je objasnila da je Udruženje pred Kao strukovna pa na tom planu, sa više pažnje i većim posebnim izazovom da nastavi da zastupa interese asocijacija, od Aulaganjima moraju zajednički da rade pored proiz− svojih članova, u ekonomskom okruženju u kome je vođača flaširanih voda i država i lokalne samoupra− teško održanje proizvodnje i plasmana. države očekuje− ve, ocena je Udruženja industrije mineralnih voda „Našem razvoju u sadašnjim uslovima, pomoglo mo da u proce− Srbije. Na taj problem ukazuju već duže vreme, pa bi kada bi regulatorni okvir bio usklađen sa speci− su prilagođava− su ponovo ove godine povodom obeležavanja 22. fičnostima ove industrije, a što bi moglo da bude nja zakonodav− marta Svetskog dana voda, organizovali okrugli sto konkretizovano umanjenjem poreskih opterećenja. no−pravnog u Aranđelovcu kako bi u razgovoru sa predstavnici− Industrija mineralnih voda trenutno zapošljava oko okvira standar− ma vlade i resornog ministarstva razmotrili mo− 3.000 ljudi, a posredno taj broj je veći, ali se smanjio gućnosti unapređenja korišćenja raspoloživih vodnih u odnosu na prethodni period, što pogađa regione u dima EU, tokova i izvora i njihovo očuvanje. Tom prilikom je kojima su te kompanije najveći ili jedini poslodavci, obezbedi očuva− vršilac dužnosti direktora Republičke direkcije za vo− kaže naš sagovornik. U Udruženju smatramo da nje vodnih de Nataša Miljić je najavila donošenje Strategije flaširana mineralna voda spada u grupu osnovnih resursa za upravljanja vodnim resursima, kao krovnog zakona u životnih namirnica i kao takva treba da ima tretman budućnost i uspostavljanje sistema funkcionalnog korišćenja ras− najosetljivijeg proizvoda. Zbog visokih javnih dažbi− pokaže razume− položivih izvorišta vode za piće, i rečnim vodama. na ova industrija nije mogla da bude ozbiljan konku− Ona je ukazala na značaj dugogodišnje dobre sarad− rent na ino tržištu, a prihvatanjem protokola EU biće vanje za speci− nje Direkcije sa Udruženjem industrije mineralnih vo− ugrožena od ino konkurencije i na domaćem tržištu. fičnosti funkcio− da i izrazila nadu da će ubuduće zajednički biti Na osnovu navedenih činjenica tražimo da se mine− nisanja ovog rešavani svi problemi u toj oblasti, jer je to u opštem ralna i gazirana voda izuzmu iz primene Protokola dela domaće interesu. Rezultat toga je da je u ovoj godini iznos potpisanog sa EU, kaže Zorica Vukčević. industrije, kaže naknada za vodu 1,7 odsto, što je znatno manje od „Ukoliko industrija mineralnih voda bude raste− Zorica Vukčević najavljivanih pet do sedam odsto“, kaže ona. rećena nižim iznosom republičke takse za vodu i ma− Kao strukovna asocijacija, od države očekujemo njom stopom PDV−a, proizvođači će imati daleko da u procesu prilagođavanja zakonodavno−pravnog veće mogućnosti za otvaranje novih radnih mesta, okvira standardima EU, obezbedi očuvanje resursa za povećanje proizvodnje izvoza, kaže Zorica Vukčević. budućnost i pokaže razumevanje za specifičnosti funk− Ljiljana Kostadinović

Privredni pregled: Palmira Toljatija 5,11070 Novi Beograd; Izdavač: Ecoprint d.o.o; www.pregled.rs; generalni direktor: Drago Delić; glavni i odgovorni urednik: Branislava Petrović; dizajn i prelom: Zoran Mihailović i Milka Milinčić; urednik fotografije: Predrag Todorović; korektura: Ljiljana Vranić; Sekretarijat: tel./fax: 011 31 96 320; Centrala: 011 31 93 929; Redakcija: 011 31 96 318 Pretplata: tel.: 011 31 96 321; e−mail: [email protected]; Marketing: tel.: 011 31 96 322; 011 31 96 323; e−mail: [email protected] štampa: Politika a.d; avgust 2015.

VODE 3 TRŽIŠTE Proizvodnja u 2014. veća 3,2

Za šest meseci ove godine u odnosu na roizvodnja mineralnih voda u 2014. go− isti period dini imala je porast od 3,2 odsto u odno− prošle, su na 2013. godinu, pre svega zahvalju− jući negaziranim vodama, pošto je pro− beleži se izvodnja gaziranih stagnirala, odnosno indeks od Pbila na nivou 2013. Ukupno je proizvedeno 90,1 u 5.144.734 hektolitara vode i ona je u granicama pro− izvodnje iz 2013. godine. Takođe uvoz i izvoz su u izvozu granicama brojki iz 2013. gdine. Prema podacima i 48,7 u Udruženja za poljoprivredu, Privredne komore Srbije uvozu u 2014. godini uvezeno je 104.023 hektolitara vode u vrednosti 3.742.000 dolara, a izvezeno 830.791 hektolitara u vrednosti 20.404.510 dolara. Kada je reč o prvoj polovini tekuće godine, proiz− vodnja je iznosila 3.103.164 hektolitara, što je na ni− vou istog perioda prošle godine, kažu u Privrednoj komori Srbije. Međutim, kada je reč o uvozu i izvozu za šest meseci tu ima promena. Beleži se indeks od 90,1 u izvozu i 48,7 u uvozu, što znači da je za šest meseci ove godine, u odnosu na isti period prošle, izvoz opao za 9,1 odsto, a uvoz za čak 51,3 odsto.

Proizvodnja, uvoz i izvoz mineralnih voda u 2014.

2014. god. Proizvodnja Uvoz Izvoz Naziv proizvoda u hl USD hl USD hl

mineralne vode (hl) 5.144.734 3.742.005 134.023 20.404.510 830.791

Izvor: Udruženje za poljoprivredu PKS

4 VODE MINERALNIH VODA odsto, izvoz i uvoz opadaju Prodaja flaširane vode u padu za šest odsto

pored trendova da se sve više koristi flaširana voda, na domaćem tržištu je evidentan pad pla− smana ovog proizvoda. U periodu januar−maj ove godine za šest odsto je opala prodaja flaširanih mineralnih i izvorskih voda u odnosu Ina ostvarenu u istom periodu prošle godine. Naime, prema podacima objavljenim u Biltenu Udruženja in− dustrije mineralnih voda tokom prvih pet meseci ove U Privrednoj komori ističu da je za šest mese− godine prodato je ukupno 229,962 miliona litara vode, ci ove godine uvoz najveći iz Hrvatske, 61,2 od− ali je lane prodaja bila veća, sa ukupno prodatih sto, zatim Slovenije 21,8 odsto, Crne Gore 5,4 od− 245,501 milion litara. Ove godine je za pet meseci sto, Italije 3,5 i Francuske 2,6 odsto. U istom peri− prodato ukupno 54,471 milion litara vode Knjaza Mi− odu najviše smo izvezli u Crnu Goru 40,8 odsto, loša, BB Minakva 45,855 miliona litara, Vode Vrnjci BiH 35,7, Makedoniju 9,9 i Hrvatsku 5,2 odsto. 33,223 miliona litara vode i Vlasinske rose 35,966 mi− Kao što se vidi za izvoz je najvažnije tržište bivših liona litara vode. jugoslovenskih republika, isto važi i za uvoz, s tim Prema podacima Udruženja industrije mineralnih što je dominantna voda koja stiže iz Hrvatske − voda najveći snabdevači domaćeg tržišta su ostali preko 60 odsto ukupnog uvoza. Kada je u pitanju Knjaz Miloš sa tržišnim učešćem 23,69 odsto, BB Mi− ovaj važan životni proizvod, područje bivše Jugo− nakva sa (tržišnim učešćem) 19,94 odsto, Vlasinska slavije je dominantno i u uvozu i u izvozu, što se rosa 15,64 odsto, Voda Vrnjci 14,45 odsto. Međutim objašnjava dobrim poznavanjem tržišta, jedno− u grupi vodećih proizvođača, Vrnjci i Rosa beleže rast stavnijom spoljnotrgovinskom procedurom i geo− plasmana i to Voda Vrnjci devet odsto, a Rosa tri od− grafskom blizinom. sto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, Knjaz je smanjio svoje tržišno učešće, sa 25,42 odsto, koliko je iznosilo 2014. godine, mada je i dalje zadržao prvo mesto. Takođe, opalo je i učešće BB Minakva vode (sa 21,39 odsto u 2014. godini. Od članova Udruženja proizvođača voda pozitivne trendove na nastupu na tržištu beleže Karađorđe, Jazak i Mivela, i to sa ra− stom plasmana vode Karađorđe šest odsto, vode Ja− zak dva odsto i Mivela vode čak 53 odsto. Kod ostalih voda evidentiran je pad prodaje u odnosu na 2014. godinu i to kod Heba vode 49 odsto, Prolom dva od− sto Vrnjačko vrelo 17 odsto i kod ostalih 11 odsto. Ljiljana Kostadinović

Proizvodnja, uvoz i izvoz mineralnih voda u prvih šest meseci 2015.

I−VI 2015. god. Proizvodnja Uvoz Izvoz Naziv proizvoda u hl USD hl USD hl

mineralne vode (hl) 3.103.164 1.317.000 54.160 7.648.000 366.560

Izvor: Udruženje za poljoprivredu PKS

VODE 5 PROF. DR MILAN DIMKIĆ, GENERALNI DIREKTOR INSTITUTA Ulaganje u vode osnovni

Drago Delić

zaštitu kvaliteta vode i vodnih resursa potreb− no je ulaganje od oko milijardu evra godišnje, Uod čega nove investicije treba da iznose oko 400 miliona evra. Trenutno se ulaže oko 300 miliona evra, od čega najveći deo čine ulaganja u tekuće održavanje, dok u pravcu novih investicija odlazi sve− ga 50 miliona evra, što je apsolutno nedovoljno za kva− Ulaganje u litetno obezbeđenje ovim strateškim životnim resur− som, kaže za specijalno izdanje „Privrednog pregleda“ vode spada VODE prof. dr Milan Dimkić, generalni direktor Institu− u osnovne ta za vodoprivredu “Jaroslav Černi” iz Beograda. prioritete To je najmanje što treba da uradimo kako bismo za− države i bez dovoljili sve naše potrebe i kako bismo se prilagodili adekvatne standardima i procesu pridruživanja EU. Ulaganje u podrške vode spada u osnovne prioritete države i bez ade− kvatne podrške države ova oblast ne može da do− države ova stigne potrebni nivo, ističe profesor Dimkić. oblast ne može da Kakav je kvalitet naših vodnih resursa? dostigne Danas je kvalitet vode Dunava i Save najbolji u po− potrebni slednjih 50 godina. U prilog nam ide to što su uzvod− nivo, ističe ne podunavske zemlje prečistile svoje vodotoke, dok smo mi svoju industriju, koja je zagađivala reke, profesor praktično zatvorili, te smo tako bar dobili čistije vodo− te se kako treba, kao što su Užice, Gruža, Pančevo. Dimkić tokove. Sava je trenutno i čistija od Dunava. Sve je to posledica nedovoljnog ulaganja i praćenja Međutim, imamo male vodotoke sa većim zagađenji− pojedinih procesa u proizvodnji vode na kojima po− ma kao što su Lepenica, Borska reka, deo Južne vremeno gubimo korak. Morave, deo Nišave. Neki rezervoari za vodu ne pra− Kada je reč o podzemnim vodama, poznato je da

Institut Jaroslav Černi Poseta delegacije iz Namibije Institutu

6 VODE ZA VODOPRIVREDU „JAROSLAV ČERNI“ − BEOGRAD prioritet države

one u Vojvodini imaju prirodno lošiji kvalitet i da vo− da u pojedinim gradovima u Srbiji nije sto odsto čista, ali nije štetna za piće, odnosno može da se pi− je. Beograd je u tom pogledu u najboljoj situaciji. Vo− da iz Beogradskog vodovoda ima najveći mogući kvalitet, ali su neophodne konstantne tehničke mere jer često dolazi do začepljenja bunarskih drenova. Održavanje izvorišta je mnogo jeftinije od posledica do kojih može da dođe ako se ništa ne preduzima. U ovim vrelim danima svedoci smo nestašica vode u nekim prigradskim naseljima Beograda, ali i u dru− gim gradovima Srbije, do kojih dovode uglavnom ve− like potrošnje u zalivanju bašta i useva.

Rešenje je verovatno u ulaganjima u nove rezer− voare. Imamo li novca za to? Svakako da je to ono što sam već rekao na početku, u održavanje postojećih i izgradnju novih postrojenja neophodno je ulaganje od oko milijardu evra godišnje. Međutim, želim da istaknem činjenicu da se značajna sredstva mogu obezbediti kroz povećanje cena vode. Konferencija povodom osnivanja Unesco centra za vode Ekonomska cena vode je 1,5 evra po metru kubnom, a mi je plaćamo oko 60 dinara. Četvoročlano domaćin− dinara, taj novac bi se iskoristio za podizanje novih ka− stvo mesečno za vodu plaća prosečno ispod hiljadu di− paciteta, a građanima i domaćinstvima sa manjim pri− nara, a to je apsolutno nerealno jer za taj iznos nije hodima mogle bi da se dodele određene subvencije. moguće preduzeti sve potrebne radnje od izvorišta do To bi obezbedilo dodatnih oko 120 miliona evra go− svake porodice u stambenim zgradama. Da je cena iz− dišnje od naknada za vodu, i to bi se usmerilo u inve− uzetno povoljna govori činjenica da vodu ne samo da sticije. Deo novca može da se obezbedi iz evropskih niko ne štedi, već se pijaćom vodom zalivaju bašte i fondova. peru trotoari. Ako bi mesečni račun za vodu bio 2.000 U odnosu na Srbiju, cena vode viša je u Makedoniji,

Hidroelektrana Ðerdap 1

VODE 7 Crnoj Gori, BiH, a o drugim zemljama da ne govori− mo. Celokupnu situaciju dodatno otežava i to što i od ove niske cene vode koju sada plaćamo, deo ide u budžet države i ne vraća se vodama.

Ako do novca može da se dođe, u čemu je on− da problem? U nemaru, nedostatku entuzijazma i upornog rada. Ukoliko se ovako nastavi, za deset godina imaćemo još veće probleme od poplava i apsolutno siguran pad kvaliteta vode. Da se to ne bi desilo treba uložiti 10 milijardi evra u održavanje i nove investicije. Tre− ba uraditi irigacione radove na oko 300−400 hiljada hektara obradivog zemljišta, kišna kanalizacija je loša u većini gradova, bujice i erozije su sve češće. Poslednje detaljnije uređenje rečnih tokova urađeno je posle poplava 1965. godine, dakle pre 50 godina. Krupac Država mora da ima prioritete, kapacitete i novac za sređivanje stanja u ovom strateški važnom resursu.

Da li ti prioriteti postoje u nekoj zvaničnoj formi? Naš Institut, koji je inače zvanična državna institucija za ovu oblast, uradio je prioritete i predao ih Repu− bličkoj direkciji za vode i ja se nadam da nadležni o to− me vode računa. Problem je u tome što investicije uglavnom idu preko opština, a malo koja lokalna samo− uprava ima adekvatne stručnjake za vodoprivredu, pa su neophodna strateška povezivanja, privatno−javna partnerstva i investicije u oblast voda. Kao što je poznato, država je prezadužena, prema ne− kim procenama i do 80 odsto BDP−a, što znači da više ne možemo da se puno zadužujemo, već da novac više obezbeđujemo iz ovih izvora finansiranja koje sam naveo. Takođe potrebno je i usavršavanje obrazovnog sistema i veće izdvajanje za nauku od sadašnjih 0,47 Kokin Brod odsto BDP−a, koje je među najnižim u svetu. To dovo− di do disproporcije znanja ali još uvek ima− mo dobre stručnjake koji su priznati u svetu.

Na kojim projektima je Institut Černi najviše angažovan? Angažovani smo na bilateralnim i multila− teralnim projektima u zemlji i inostranstvu, izradi planskih dokumenata, projekata za investicije u vodoprivredi i energetici, izra− di irigacionih projekata. Izdvojio bih pro− jekte irigacije zemljišta u Srbiji i regionu, kontrolu vodosnabdevanja u Užicu, regu− laciju reka, projekat navodnjavanja palmi za sultana Omana. Mi smo u svetu veoma cenjeni, u nekim oblastima smo veoma dobri, u nekim nešto manje, ali ipak kon− kurentni. Može se reći da smo bolji nego što se očekuje imajući u vidu složenost privredne situacije u Srbiji, gde smo ipak najviše angažovani. Za nas se u svetu zna i mi smo time zadovoljni, ističe profe− Istražni radovi za gasovod Južni tok sor Dimkić. − Izrada bušotina nad vodom

8 VODE  Održavanje izvorišta je mnogo jeftinije od posledica do kojih može da dođe ako se ništa ne preduzima. U prilog nam ide to što su uzvodne po− dunavske zemlje prečistile svoje vodotoke, dok smo mi svoju industriju, koja je za− gađivala reke, praktično za− Brana Gruža tvorili, te smo tako bar dobili čistije vodotoke.

 Ukoliko se ovako nastavi, za deset godina imaćemo još veće probleme od poplava i apsolutno siguran pad kvali− teta vode. Da se to ne bi desilo treba uložiti 10 milijardi evra u održavanje i nove investici− je. Treba uraditi irigacione radove na oko 300−400 hilja− da hektara obradivog ze− mljišta, kišna kanalizacija je loša u većini gradova, bujice i erozije su sve češće.

 Da je cena izuzetno povolj− na govori činjenica da vodu Vodosnabdevanje − vezni šaht Kanalizacioni kolektor Interceptor ne samo da niko ne štedi, već sa vazdušnim ventilom se pijaćom vodom zalivaju bašte i peru trotoari. Ako bi mesečni račun za vodu bio 2.000 dinara, taj novac bi se iskoristio za podizanje novih kapaciteta, a građanima i do− maćinstvima sa manjim pri− hodima mogle bi da se dodele određene subvencije

 Naš Institut, koji je inače zvanična državna institucija za ovu oblast, uradio je prioritete i predao ih Republičkoj direk− ciji za vode i ja se nadam da nadležni o tome vode računa.

Irigacije Hidraulička laboratorija Instituta

VODE 9 IAKO JE SRBIJA BOGATA Jedino rešenje IZVORIMA I VODOTOCIMA, PEŠTER, DELOVI ŠUMADIJE gradnja regionalnih I DRUGA PODRUČJA LETI OSTAJU BEZ VODE sistema

sled velikih suša 2.500 žitelja na pod− ručju Peštera. Studija, koju finansira japanska vlada, ručju Sjenice je bez vode, a ugrožen je kao deo šireg projekta, ukupne vrednosti 3,64 miliona i stočni fond. Pomoćnik predsednika dolara, o kojoj je krajem jula potpisan ugovor u Vladi Opštine Sjenica zadužen za infra− Srbije u narednih osam meseci treba da postavi te− strukturu, Mikailo Kaličanin, kaže da melje budućeg uređenja sliva Kolubare, najavio je Pu− Uzbog visokih temperatura koje traju više od dva me− zović. Govoreći o nedostatku pijaće vode na Pešteru, seca 2.500 meštana sela Bare i Karajukića Bunari Puzović je istakao da se u ovom trenutku koriste svi muče muku bez vode. "Imamo velikih problema, sa− raspoloživi kapaciteti i sve cisterne i da će i vojska po− mo jedna cisterna opslužuje čitavo područje, a po− moći da snabdevanje ljudi pijaćom vodom bude ured− no. On je ukazao da sve okolne lokalne samouprave na tom području moraju u dogledno vreme omogućiti izgradnju stabilnog sistema za navodnjavanje. "Po− kušavamo da na sve moguće načine omogućimo uredno snabdevanje, prvenstveno stanovništva, za− tim, da zaštitimo tu stoku, koja se tamo napaja", ista− kao je Puzović. Puzović je podsetio da je 2014. bila teška, a da su i u prva tri meseca ove godine bila dva teška poplavna talasa u slivu Velike, Južne i Zapadne Morave, Timoka i Bjelice. Postoje periodi kada ima vode više nego što je potrebno, a potom sušni, letnji i jesenji meseci, kada nema dovoljno vode za piće, ob− jasnio je Puzović. Puzović je precizirao da godišnje na teritoriju Srbije padne oko 16 milijardi kubika vode, a da se danas kontroliše oko 10 odsto, zbog čega se grade kapitalni objekti, brane i akumulacije. On je najavio da će ove godine biti završena bra− na "Stubo−Rovni" iznad Valjeva i da se očekuje u septembru završetak radova na zatvaračnici i mon− red pomenutih, probleme sa vodosnabdevanjem taži hidromašinske opreme i da će početi punjenje imaju i druge mesne zajednice", rekao je Kaličanin te akumulacije. Akumulacija "Stubo−Rovni" snabde− Tanjugu. Kaličanin navodi da je oko 5.000 grla sitne vaće pet gradova vodom i omogućiće pijaću vodu i krupne stoke ugroženo, jer stočari nemaju čime da za 500.000 stanovnika, navodnjavanje i deo vode ih napoje. On je podsetio da je zbog nedostatka vo− za termoelektranu Kolubara B, najavio je Puzović. de u ovoj opštini uvedena vanredna situacija. Ape− On je najavio da se grade još dva objekta koji će lujući na nadležne da u Sjenicu pošalju bar dve ci− omogućiti pijaću vodu dobrog kvaliteta − brana "Se− sterne koje bi delimično rešile problem snabdevanja lova" iznad Kuršumlije, koja će omogućiti snabde− sa vodom, Kaličanin je rekao da situaciju dodatno vanje Niša, Merošine, Kuršumlije, Prokuplja i Blaca otežava to što je ovo bezvodno područje na kojem i brana "Svračkovo" iznad Arilja koja će omogućiti nema ni izvora, ni bunara. snabdevanje pet opština u zapadnoj Srbiji. "Srbiji Ovakva situacija je trajala do 20. avgusta, kada je sledi izgradnja regionalnih sistema za vodosnabde− ovo naše specijalno izdanje otišlo u štampu. Slični vanje koji će povezivati nekoliko regiona i omogućiti problemi muče i stanovnike Smederevske Palanke, da vodu, koju imamo, akumuliramo i trošimo kada je Blaca, viših zona Beograda, Velike Plane, Prokuplja... najpotrebnije", dodao je Puzović. Ukoliko se ove re− Direktor JVP Srbijavode Goran Puzović izjavio je gionalne akumulacije i sistemi vodosnabdevana za− nedavno da je u toku gradnja kapitalnih objekata, bra− vrše Srbija će rešiti problem snabdevanja vodom u na i akumulacija i da se nastoji omogućiti uredno vo− mnogim područjima koja svake godine pate od ne− dosnabdevanje, prvenstveno stanovništva, na pod− stašice vode u letnjim mesecima.

10 VODE U Smederevu voda sa 13 javnih česmi nije za piće

ezultati laboratorijskog ispitivanja higi− sku vodu sa oko 280 metara dubine. Sa ovih česama jenske ispravnosti vode javnih česama su Smederevci “otkada znaju za sebe” pili vodu, neki uzorkovanih tokom jula, koje je uradio od njih isključivo koriste “živu vodu” i godinama sa re− Zavod za zaštitu zdravlja Požarevac, zigniranjem gledaju na “česmovaču”. Navodno, nema kazuju da se, od ukupno 24 javne pravog kuvanog pasulja i riblje čorbe bez “žive vode”. Rčesme na teritoriji Grada Smedereva, koje nisu u si− Zanimljiv je podatak da je prvu analizu “žive vode” stemu gradskog vodosnabdevanja, za piće može ko− sa česme u centru grada, kod crkve, uradio smede− ristiti voda sa sedam javnih česama. Mikrobiološki i fizičko−hemijski is− pravna voda, koja se može koristiti za piće, uzorkovana je sa javnih česama u seoskim sredinama − , “Spo− men česma” u Osipaonici, Jelen Do, Segda, , Petrijevo i javna česma na putu −Kolari. Mikrobiološki ispravna, ali hemijski ne odgovara propisanim vrednostima i ne može se koristiti za piće voda sa 13 javnih česama, sedam u gradu i šest u seoskim mesnim zajednicama. Mikrobiološki neispravna, a fizičko− hemijski ispravna i takođe se ne može koristiti za piće, je javna česma Ćir−Anti− na, u kojoj su pronađene koliformne bak− terije i koliformne bakterije fekalnog po− rekla. Fizičko−hemijski i mikrobiološki ne− ispravna i ne može se koristiti za piće je voda sa javnih česama “iza pekare” i “Buline vode” u Smederevu, kao i sa jav− ne česme “Spomen” u Suvodolu. Godišnjim programom kontrole kva− liteta vode sa javnih česama obuhvaćene su 24 javne revski apotekar Ladislav Trukli, jula meseca 1870. go− česme, dva puta je voda sa svih javnih česama ispi− dine. Sistematska kontrola kvaliteta vode sa javnih tana u obimu fizičko−hemijske i mikrobiološke analize, česama na teritoriji grada Smedereva sprovodi se na a jednom mesečno ispituje se voda sa dve javne osnovu Ugovora potpisanog između Grada Smedere− česme u Smederevu, kod crkve u centru grada i u Uli− va i Zavoda za javno zdravlje Požarevac. ci Filipa Višnjića. U julu je uzrok fizičko−hemijske ne− Prema odredbama Zakona o bezbednosti hrane i ispravnosti vode sa javne česme u Ulici Filipa Višnjića važećem Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za bio neznatno povišena pH vrednost (8,60 u odnosu piće, da bi mogla da se koristi, mora da bude zdrav− na maksimalno dozvoljenu koncentraciju od 6,8 do stveno ispravna, kako fizičko−hemijski tako i mikrobio− 8,5 i povišena vrednost amonijaka 2,0 (MDK je 1,0), a loški. U centru Smedereva u funkciji je i nekoliko jav− uzrok fizičko−hemijske neispravnosti vode sa javne nih česama sa vodom iz sistema gradskog vodosnab− česme na trgu, kod crkve, je povišena vrednost amo− devanja, koju redovno uzorkuje JKP Vodovod Sme− nijaka 2,50 (MDK je 1,0) . Uzorkovana voda sa ovih derevo, tako da u slučajevima enormno visokih tem− česama je bila mikrobiološki ispravna. peratura nije potrebno prisustvo cisterni sa pijaćom U pitanju su dve najpoznatije česme u centru gra− vodom kao u drugim gradovima. da, kod crkve i u Ulici Filipa Višnjića, koje imaju arter− Dejan Ðorić

VODE 11 Turska kompanija „Tika“ sanira posledice poplava

rbijavode uz podršku Kancelarije za pomoć i  Interventni radovi na reci Pčinji u profilu naselja obnovu poplavljenih područja započele su re− Trgovište Salizaciju donacije turske kompanije „Tika“ ko−  Hitni sanacioni radovi na reci Dragovštici kroz Bo− ja se odnosi na sanaciju posledica poplava iz 2015. silegrad godine na ukupno 8 lokaliteta i poslovi su u toku, sto−  Deponijska pregrada u slivu reke Dragovštice – ji na sajtu ovog javnog preduzeća JVP "Srbijavode". Suvodolski potok Hitni radovi na sanaciji oštećenja kroz ugožena  Radovi na hitnoj sanaciji najoštećenih delova kori− naselja Leskovac, Vlasotince, Vladičin Han, Klado− ta reke Moravice u Bujanovcu vo, Trgovište, Bosilegrad (2 lokaliteta) i Bujanovac Podsetimo, poljoprivrednici Trstenika su prole− podrazumevaju radove na navedinim vodotokovima: tos podneli tužbe protiv "Srbijavoda" i zatražili na− doknadu štete, jer su njihove oranice, zbog neiz−  Sanacija neregulisanog korita reke Južne Morave vršene sanacije odbrambenog bedema na Zapad− u selu Razgojnski Čifluk, deonica oštećenja noj Moravi, bili ponovo pod vodom. Predsednik dužine 250 metara na lokaciji 500 metara uzvod− opštine Trstenik Miroslav Aleksić je tada rekao da no od drumskog mosta se opština Trstenik u više navrata obraćala predu−  Sanacija leve i desne obale neregulisanog korita re− zeću "Srbijavode", čija je nadležnost sanacija bede− ke Južne Morave, deonica oštećenja dužine oko ma i da je to preduzeće obećalo da će bedem biti 500 m na lokaciji nizvodno od čelično−metalnog mo− saniran početkom ove godine. sta na ulasku u Vlasotince To nije urađeno pa su poljoprivrednicima treći put  Interventni radovi na reci Južna Morava kroz na− za godinu dana, poplavljene iste njive. Mnogima su selja Vrbovo i Stubal u opštini Vladičin Han u martu stradali hektari njiva pod krompirom i drugim  Sanacioni radovi – zaštita od velikih voda Kame− povrtarskim kulturama ničke reke Donacijom Japana sanirana rečna korita

 Radovi na sanaciji vodnih obje− kata – Reka Kolubara kroz Va− ljevo: Sanacija oštećenja reguli− sanog korita Kolubare od stočne pijace do pivare 5,13 kilometara sa obostranim nasipima uz re− gulisano korito reke Gradac na ušću u Kolubaru i regulisanog korita reke Ljubostinje od ušća u Kolubaru i obostrani nasipi uz regulisano korito.  Radovi na sanaciji vodnih obje− kata – Reka Jadar kod Osečine Sanacija oštećenja regulisanog korita reke Jadar, regulisanog korita Lovačke reke reduzeće „Srbijavode“ uz ukupno sedam lokaliteta. Hitni ra−  Radovi na sanaciji vodnih obje− podršku Kancelarije za po− dovi na sanaciji oštećenja kroz kata – Reka Čemernica kroz Pmoć i obnovu poplavljenih ugožena naselja Valjevo, Čačak Sanacija oštećenja nasi− područja uspešno je realizovalo Osečina, Krupanj, Čačak, Gornji pa i obezbeđenja propusne donaciju Vlade Japana koja se Milanovac i Loznica podrazume− moći regulisanog korita odnosila na sanaciju posledica vali su radove na navedenim vo−  Radovi na sanaciji vodnih obje− poplava iz maja 2014. godine na dotokovima: kata – Reka Jadar kod Loznice

12 VODE Potpisan Jod u prevenciji ugovor u zaštiti raka dojke sliva Kolubare

rajem jula u Vladi Srbije pot− pisan je Ugovor za izradu K„Studije unapređenja zaštite ama pomisao na rak, kugu modernog doba, je toliko od voda u slivu Kolubare“, između strašna da mnogi beže od te teme ne želeći da prizi− Programa Ujedinjenih nacija vaju đavola. Nažalost, logika "valjda neće baš na me− (UNDP) i Instituta za vodoprivredu ne" može se ispostaviti kao lažna uteha. Podaci Svet− „Jaroslav Černi“. ske zdravstvene organizacije (SZO) su neumoljivi. Izrada ove studije podrazumeva SBroj ljudi u svetu kojima se dijagnostikuje rak porastao je u 2012. saradnju više državnih institucija godini na 14 miliona, a predviđa se da će broj obolelih do 2025. go− kao i 16 jedinica lokalne samoupra− dine preći 20 miliona sa tendencijom daljeg porasta. SZO beleži i ve koje se nalaze na teritoriji sliva pravu epidemiju raka dojke. Ta bolest sada je najčešći oblik raka Kolubare. Studija će na osnovu is− ženske populacije u 140 zemalja sveta. I u Srbiji je to glavni zloćud− kustava stečenih u maju 2014. godi− ni tumor kod žena. Prema podacima sa nacionalnog instituta za ne pokazati šta je potrebno uraditi skrining raka dojke, svake godine oboli više od 4.000 žena, dok da bi se unapredila zaštita od velikih 1.600 osoba usled ove opake bolesti prevremeno završi svoj život. voda na slivu Kolubare kao i izbegle Činjenica je da odnosi milione života svake godine, da nas štetne posledice koje velike vode može zadesiti u bilo kojoj dobi života i da je lečenje veoma sku− mogu da prouzrokuju. po i sa nepredvidivim ishodom, što u prvi plan ističe važnost pre− JVP „Srbijavode“ kao jedan od vencije koje se mnogi kasno sete. U pomenutom izveštaju SZO partnera u ovom projektu pružiće svu se navodi da čak i razvijene zemlje imaju problema sa skupim neophodnu podršku Institutu za vodo− tretmanima lečenja i nege obolelih, zbog čega bi jači akcenat tre− privredu „Jaroslav Černi“ kako bi se balo staviti na obrazovanje stanovništva i razvijanje svesti o pre− studija unapređenja zaštite od voda u venciji. Novija klinička istraživanja pokazala su direktnu poveza− slivu Kolubare uspešno izradila. nost unosa joda i prevencije širenja raka dojke, što predstavlja re− Studija unapređenja zaštite od vo− volucionarno otkriće. Istraživanje koje je sproveo Ashutos Shriva− da u slivu Kolubare deo je šireg projek− vastava sa svojim timom, objavljeno u julu 2006. godine, pokaza− ta pod nazivom „Unapređenje otporno− lo je da jod ima citotoksično dejstvo na ćelije raka. Dokazano je sti za odgovor na vanredne situacije“, da jod kod ćelija raka izaziva programirano odumiranje. Iako pre− koji finansira Valada Japana a sprovo− poručene dnevne količine joda prema SZO iznose 150 mikrogra− di Program Ujedinjenih nacija za razvoj ma, stručnjaci veruju da to nije dovoljno. Jod unosimo putem is− u saradnji sa Kancelarijom za pomoć i hrane. Prirodno rastvorenog joda ima u morskim plodovima, alga− obnovu poplavljenih područja. ma, a kod nas i u novosadskoj mineralnoj vodi.

VODE 13

Ukoričeni kompleti revije za 2014.

Svih 12 brojeva u kvalitetnom povezu za 1.650 dinara

Istinite priče o vladarima, dinastijama, intrigama, velikim ljubavima i događajima koji su menjali svet, na preko 600 strana u koloru na jednom mestu

Rezervišite svoj primerak na telefon: +381 11 31 96 321 ili na e-mail: [email protected] i [email protected]