Strategija Razvoja Grada Vrlike Za Razdoblje 2021

Strategija razvoja Grada Vrlike za razdoblje 2021. – 2026. godine

NARUČITELJ: REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA GRAD VRLIKA Trg fra Filipa Grabovca 6, 21236 Vrlika Tel.: +385 21 827 023 Fax.: +385 21 827 222 E-mail: [email protected] Web: www.vrlika.hr

ZA NARUČITELJA: Jure Plazonić Gradonačelnik

IZRAĐIVAČ: INVEST CONSULTING Put mira 43A, 21210 Solin Tel/fax.: +385 21 245 310 E-mail: [email protected] Web: www.invest-consulting.biz

VODITELJ PROJEKTA: Mario Mandarić, mag.oec.

Vrlika, kolovoz 2020.

Sva prava pridržana; niti jedan dio ovog izdanja ne može biti ponovo izdan, pohranjen u sustav za pretraživanje ili prenesen bilo kojim sredstvom: elektronskim, mehaničkim, preslikom, snimanjem ili kakvim drugim načinom bez prethodnog pismenog odobrenja Grada Vrlike ili bez dozvole za ograničeno umnožavanje. Ovo izdanje se ne može posuditi, ponovo prodati, iznajmiti niti se njime može trgovati na bilo koji način u bilo kakvom uvezu osim u onom u kojem je originalno izdano, bez prethodnog pismenog pristanka Grada Vrlike.

GRAD VRLIKA

Strategija razvoja Grada Vrlike za razdoblje 2021. – 2026. godine

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

(Strategija razvoja Grada Vrlike za razdoblje 2021.-2026.)

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020.

Udio sufinanciranja: 85% EU, 15% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

SADRŽAJ

UVODNA RIJEČ GRADONAČELNIKA ...... 6 1. UVOD ...... 7 1.1. Temeljne odrednice ...... 8 1.2. Metodološki okvir ...... 8 1.3. Osnovni strateški razvojni dokumenti kao polazište Strategije...... 10 2. ANALIZA SADAŠNJEG STANJA ...... 11 2.1. Povijesni razvoj ...... 11 2.2. Geoprostorna obilježja ...... 12 2.2.1. Zemljopisni položaj ...... 12 2.2.2. Prirodne ljepote Grada Vrlike ...... 16 2.2.3. Reljef ...... 19 2.2.4. Pedologija ...... 20 2.2.5. Hidrografija ...... 20 2.2.6. Klima ...... 21 2.3. Kulturna baština ...... 22 2.4. Demografska obilježja ...... 33 2.5. Infrastruktura ...... 41 2.5.1. Promet ...... 41 2.5.2. Telekomunikacije ...... 43 2.5.3. Pošta...... 44 2.5.4. Energetski sustav ...... 44 2.5.5. Vodoopskrba ...... 47 2.5.6. Odvodnja...... 48 2.5.7. Otpad ...... 48 2.5.8. Groblja ...... 50 2.6. Gospodarstvo ...... 50 2.6.1. Gospodarska osnova ...... 50 2.6.2. Poljoprivreda i ruralni razvoj ...... 56 2.6.3. Turizam...... 64

2.6.4. Poduzetničke zone ...... 70 2.6.5. Tržište rada ...... 73 2.7. Društvene djelatnosti ...... 79 2.7.1. Obrazovanje ...... 79 2.7.2. Zdravstvo ...... 83 2.7.3. Socijalna skrb ...... 83 2.7.4. Civilno društvo ...... 84 2.7.5. Javni red i sigurnost ...... 89 2.7.6. Ostali društveni sadržaji...... 90 3. ZAŠTITA OKOLIŠA ...... 92 4. LOKALNA SAMOUPRAVA ...... 98 5. SWOT ANALIZA ...... 107 6. VIZIJA I MISIJA RAZVOJA GRADA ...... 115 7. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE RAZVOJA ...... 116 8. HORIZONTALNI CILJEVI ...... 134 9. USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJA S DRUGIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ...... 135 10. BAZA PROJEKTNIH IDEJA ...... 138 11. PROVEDBA ...... 149 12. FINANCIJSKI OKVIR ...... 152 13. NADZOR I EVALUACIJA ...... 157 14. ZAKLJUČAK ...... 160 15. PRILOZI...... 161

UVODNA RIJEČ GRADONAČELNIKA

Poštovane sugrađanke i sugrađani, pred Vama se nalazi Strategija razvoja Grada Vrlike za razdoblje 2021.-2026. godine čiji je glavni zadatak pronaći načine pomoću kojih će se standard života u Vrlici podignuti na višu razinu te u sklopu kojih će se definirati konkretni programski ciljevi u planiranom periodu. Svrha Strategije je postići da Vrlika postane Grad u kojem će građani živjeti na razini razvijenih europskih Gradova, u povoljnom gospodarskom, infrastrukturnom i društvenom okruženju. Strategija razvoja je neophodan dokument kojeg imaju svi uspješni europski i svjetski Gradovi, a izrađena je kako bismo znali kojim putem naš Grad ide te koji je najbolji mogući način na koji se može doprinijeti njegovom rastu i razvoju. Grad Vrlika ima velike potencijale koje može iskoristiti članstvom u Europskoj uniji, a upravo je Strategija važan dokument koji će Grad koristiti prilikom povlačenja sredstava iz Europskih fondova. Prije donošenja Strategije razvoja Grada Vrlike za razdoblje od 2021.-2026. godine, Grad Vrlika otvorio je širok dijalog s građanima, stručnjacima i predstavnicima Vlade Republike Hrvatske, kako bi se odredili temeljni ciljevi i projekti primjereni razvoju Vrlike u idućem razdoblju. Ova Strategija izrađena je na temelju detaljne analize postojećeg socio-ekonomskog stanja na području Grada, kao i na utvrđivanju postojećih resursa, problema i potreba. Predložena Strategija rezultat je konsenzusa i partnerstva ključnih institucija, organizacija i pojedinaca koji su sudjelovali u njezinoj izradi i kao takva predstavlja zajedničku inicijativu u realizaciji postavljene vizije razvoja Grada do 2026. godine. Zahvaljujem im se na aktivnom radu i doprinosu koji su dali kako bi ovaj strateški razvojni dokument bio što kvalitetniji.

Jure Plazonić Gradonačelnik Grada Vrlike

1. UVOD

Strategija razvoja Grada Vrlike za razdoblje 2021. – 2026. godine predstavlja temeljni, krovni dokument za participativni i održivi razvoj Grada. Strategija identificira glavne smjerove dugoročnog razvoja Grada koji će omogućiti da se na temelju njih pripremaju i godišnji procesi planiranja, odnosno da se izrađuju vrlo konkretni godišnji akcijski planovi. Dugoročno razdoblje koje Strategija obuhvaća primarno je usklađeno s financijskim vremenskim okvirom za strateško planiranje/programiranje u Republici Hrvatskoj, odnosno u Europskoj uniji, kako bi se na taj način osigurala što je moguće veća povezanost i usuglašenost sa strateškim/programskim dokumentima hijerarhijski viših razina.

Svako područje, regija, Općina ili Grad ima svoje specifičnosti i kao takve najbolje ih poznaju i prepoznaju lokalne vlasti. Strategija razvoja jedinica lokalnih samouprava važan je dokument u procesu odabira budućih pravaca razvoja uzimajući u obzir obilježja, prednosti i ograničenja tog područja i okruženja.

Kao što je potrebno da strategija i poticanje na inicijativu dolazi od strane viših instanci, isto tako je potrebno da različite razvojne projekte planiraju i provode gradske odnosno lokalne vlasti. To dolazi iz činjenice da se svi projekti međusobno razlikuju bilo u većoj ili u manjoj mjeri. Na taj način programi kreirani na nacionalnoj razini često ne mogu polučiti priželjkivane rezultate, barem ne u onoj mjeri u kojoj je to moguće postići kada se sama lokalna zajednica aktivno uključi u razvoj područja na kojem djeluje. Strategija razvoja Grada Vrlike je iznimno značajan dokument kojeg, u suradnji sa svim razvojnim dionicima, a sukladno smjernicama nadređenih strateških dokumenata/programa regionalne i nacionalne razine, izrađuje Grad te na taj način, preuzima odgovornost za gospodarski razvoj svoje jedinice lokalne samouprave.

Krajnji je rezultat ovog procesa strateškog planiranja, dakle, strateški okvir koji čine vizija i misija Grada Vrlike, strateški ciljevi, prioriteti i mjere. Ovakav okvir Strategije razvoja osigurava:

- traženi spoj strateške širine (koju čine vizija, strateški ciljevi i prioriteti) te stvaranje sinergije između parcijalnih razvojnih inicijativa i malih projekata putem definiranih mjera; - prilagodljivost i vlasništvo svih lokalnih dionika/stanovnika Grada; naime, Gradonačelnik Grada Vrlike će, zajedno s Gradskom upravom, na temelju okvirno postavljenog skupa mjera svake godine po potrebi definirati bazu konkretnih prijedloga projekata koji bi se prijavili na natječaje u okviru različitih fondova, odnosno programa.

Strategija se nalazi u vlasništvu lokalnih dionika koji su kreatori politika i ocjenjivači uspjeha lokalnog razvoja. Ovo se prvenstveno odnosi na podjelu odgovornosti prilikom 7

provedbe Strategije i realizaciju njenih krajnjih rezultata, što jasno ukazuje i na visoku odgovornost lokalne vlasti prema cjelokupnom stanovništvu na području Grada Vrlike. Odgovarajući kapaciteti svih nositelja, kao i konstruktivno sudjelovanje strateških partnera prilikom provedbe planiranih mjera, izravno utječu na uspješnost realizacije ciljeva usmjerenih na razvoj infrastrukture, poduzetništva, turizma, industrije, zaposlenosti te smanjenja nejednakosti u društvu.

1.1. Temeljne odrednice Strategija razvoja dokument je koji za cilj ima pronaći odgovore na razna pitanja kako bi se osigurao razvoj određene jedinice lokalne samouprave. Činjenica je da se neko područje može razvijati i spontano bez prethodnog planiranja i razmatranja načina njegova razvoja, ali problemi u tom trenutku nastaju zbog toga što je takav razvoj stihijski i mogli bi reći divlji. Takav razvoj najčešće se ne odvija tempom koji se priželjkuje i/ili se razvija uglavnom vođen kratkoročnim ciljevima, te se pri tome zaboravljaju svekolike potrebe o kojima lokalna zajednica mora voditi računa.

Jedan od zadataka Strategije razvoja Grada Vrlike svakako je i povezivanje lokalnih razvojnih potreba s europskim, nacionalnim i regionalnim razvojnim prioritetima, kao i s dostupnim europskim i nacionalnim financijskim sredstvima u skladu s propisima koji reguliraju njihovo korištenje. U promišljanju koje vremensko razdoblje obuhvatiti u ovom strateškom dokumentu, krenulo se od postojećih strateških dokumenata koji su planirani za razdoblje do 2026. godine. Da bi se osigurao razvoj neke jedinice lokalne samouprave potrebno je izuzev uloženih financijskih sredstava i želje odnosno napora imati i jasno definiran cilj koji želimo postići i strategiju na koji način taj cilj i ostvariti. Razvoj koji se temelji na dugoročnim ciljevima i strategijama najčešće se manifestira ekonomskom razvijenošću, dobrom gospodarskom koordinacijom, kompatibilnošću gospodarskih subjekata, dobrom socijalnom politikom, te očuvanjem i zaštitom prostora kao najvrjednijeg resursa nekog područja.

1.2. Metodološki okvir Način rada podrazumijeva uključivanje svih relevantnih i referentnih subjekata (stakeholdera) u proces izrade i provedbe Strategije. To je kvalitativna pretpostavka rada koja dovodi do boljeg ukupnog rezultata, jer se kroz uključenost svih interesnih skupina i šire javnosti (mediji) osigurava viši stupanj zainteresiranosti, ali i potreba uključivanja u realizaciju postavljenih ciljeva. U procesu rada slijediti će se «bottom up» načelo (poticat će se davanje prijedloga, sugestija i kritika od najniže do najviše razine), kako bi se testirala ranija polazišta temeljena na «top down» koncepciji (da li je u skladu sa strateškim i institucionalnim odrednicama definiranim na razini Splitsko-dalmatinske županije, Vlade Republike Hrvatske i Europske unije).

Metodologija izrade i provedbe, te način vrjednovanja Strategije razvoja Vrlike usklađena je s metodologijom izrade, sadržaju, i načinu vrjednovanja županijskih razvojnih strategija. Svrha prilagodbe jest postizanje jedinstvenog pristupa planiranju, povezanosti sa ŽRS te usklađenosti s ciljevima i prioritetima u drugim strateškim dokumentima i programima (županijskim, nacionalnim, sektorskim kao i EU programima). Za vrijeme izrade Strategije razvoja Grada Vrlike korištena je Županijska razvoja strategija 2011.-2013., koja je na snazi, kao prvi nadređeni strateški dokument. Važno je napomenuti da je u tijeku izrada nove Županijske razvojne strategije Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje 2021.-2027. te se očekuje da će ista biti usvojena tijekom 2021. godine, s kojom će se Strategija razvoja Grada Vrlike, ukoliko bude znatnijih odstupanja među dokumentima, naknadno uskladiti.

Za ocjenu stanja razvoja korišteni su i relevantni pokazatelji prikupljeni od mjerodavnih institucija i ustanova (DZS, HGK, HZZ). Na temelju sektorske SWOT analize, odnosno pregleda stanja, identificirani su trendovi i razvojni problemi Grada Vrlike u navedenim područjima. Aktivnim sudjelovanjem dionika temeljenim na partnerskom pristupu postupno su se izdvajale unutarnje snage i slabosti te vanjske prilike i prijetnje koje imaju značajan utjecaj na razvoj Grada Vrlike. Nakon prikupljanja podataka o stanju na području te izradi nacrta analize stanja, a kako bi se poštovale razvojne smjernice participacijske metodologije izrade strateških dokumenata, sukladno napravljenoj analizi te mogućnostima financiranja razvojnih programa, definirani su ključni problemi koji se pojavljuju na području Grada. Te je izrađena SWOT analize. Nakon što su se definirali prioritetni problemi u svakom od sektora, pristupilo se izradi nacrta vizije i misije Grada, te su se odredili strateški ciljevi razvoja. Za sve ciljeve definirana su prioritetna područja te mjere, odnosno, aktivnosti/programi/projekti koje treba poduzeti kako bi se Strategija realizirala.

Posebna pažnja posvećena je analizi razvojnih projekata, prije svega njihovim mogućnostima financiranja, čime se ispunjava i jedan od osnovnih ciljeva izrade, a to je da Strategija razvoja Grada Vrlike postane prepoznatljiv i učinkovit okvir za financiranje razvojnih projekata, odnosno da se dostupna sredstva odnose na one projekte koji jasno doprinose realizaciji postavljenih strateških ciljeva i razvojnih prioriteta. Primjenom ove metodološke osnovice moguće je na transparentan način osigurati ocjenu onih aktivnosti koje proizlaze iz procesa realizacije strateških opredjeljenja, a temeljenih na prihvaćenoj viziji i razrađenim ciljevima. Očekivani rezultati se stoga mogu sagledati u kontekstu polazišnih vrijednosti, ali i svih daljnjih faza razvoja, pri čemu se naglasak stavlja na izbor indikatora razvoja značajnih za realizaciju ciljeva, a što se definira u procesu evaluacije i monitoringa, na način da se ne sagledavaju samo ekonomske već i društvene koristi prioritetnih razvojnih projekata.

1.3. Osnovni strateški razvojni dokumenti kao polazište Strategije Razvoj na lokalnoj razini ne događa se u izolaciji. Prepoznavanje i uvažavanje šireg planskog konteksta ključan je element koncipiranja svakog razvojnog plana. Širi planski kontekst ove Strategije županijski su razvojni planovi i strategije, nacionalni razvojni planovi i strategije (kako sektorski, tako i cjelokupni) te politike, strategije kao i programi EU-a navedeni u poglavlju 9. Prilikom pripreme Strategije razvoja Grada Vrlike za razdoblje 2021. – 2026. vodilo se računa o usklađenosti s navedenim širim okvirom, osobito u segmentu utvrđivanja strateških ciljeva i prioriteta koji su konkretizirani na način da slijede opći smjer zadan ciljevima i prioritetima RH i EU.

2. ANALIZA SADAŠNJEG STANJA

Analizom stanja provedene su aktivnosti za analizu postojećeg stanja u kojem se Grad Vrlika nalazi. Pod navedenim se podrazumijeva prikupljanje informacija o sadašnjem stanju i poziciji Grada u namjeri da te informacije posluže kao oslonac za donošenje odluka o tome koje će mjere poduzeti i u kojem smjeru Grad Vrlika treba djelovati.

2.1. Povijesni razvoj Najstariji tragovi života ljudi na ovom području potječu iz starog kamenog doba (oko 30 000 pr. Krista). Nedaleko izvora Cetine, u Gospodskoj pećini sjeverno od zaseoka Milaši pronađeni su ulomci keramičke zdjele i koštano šilo. Vrlika je bila je smještena oko samog izvora rijeke Cetine. Tu je bila starohrvatska crkva sv. Spasa, koja je do naših dana sačuvana, a zvonik ove crkve je najstariji kod nas sačuvan. U četrnaestom je stoljeću crkva sv. Spasa proširena i dobila je uglastu apsidu na začelju. Crkvu je dao sagraditi kninski župan Gastika i njegova majka Nemira. Oko crkve je nekropola s oko 1150 grobova i 700 stećaka. Tu je nađena ranosrednjovjekovna kadionica iz doba kad su ove krajeve pokrštavali i misionarili franački misionari (9. stoljeće). Prema tim nalazima Vrlika je bila veliko naselje. U doba kad su franjevci došli u ove krajeve, napravili su samostan sv. Kate (kod Vukovića vrila). Steći, kojima cijeli kraj obiluje vađeni su u kamenolomu Plazajke (brdo Kapnice). Grad Vrlika, prvi put se spominje u pisanim izvorima 1069. godine, kao sjedište Cetinske Općine, starohrvatske Općine koja je obuhvaćala Gradove: Glavaš, Prozor, Sinj, Trilj, Stolac, Gradac, Nutjak, Tugare i Poljičku župu. Od pet starohrvatskih Općina (Imotska, Zminjska, Kliška i Dridska) koje su se nalazile na području sadašnje Splitsko-dalmatinske županije cetinska Općina bila je najveća. Na njenim rubnim područjima u srednjem vijeku izgrađuje se lanac utvrda koje označavaju granice prema okolnim Općinama. Tako prema imotskoj Općini nastaje tvrđava Čačvina, a na jugu prema kliškoj tvrđava Nutjak, a na sjeveru prema kninskoj Općini i putu za Bosnu tvrđava Glavaš. U vremenu između 10. i 11. stoljeća, sjeverni dio cetinske Općine se izdvaja u samostalnu Općinu-Vrličku, koja na sjeveru graniči s kninskom Općinom, a na jugu (kod današnjega manastira Dragović) s cetinskom Općinom. Iznad samog naselja na nepristupačnoj stijeni stoji srednjovjekovna utvrda Prozor koja dominira nad Gradom i pogledom na širu okolicu, a spominje se po prvi put nakon provale Turaka u selo Vrhrike (Cetina) te da su tadašnji stanovnici su pobjegli u utvrdu Prozor koju je sagradio Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Kasnije su ti isti prebjezi osnovali naselje ispod same utvrde i dali mu staro, al pomalo izmijenjeno ime - Vrlika. Vrlika nije bila castrum - utvrđeni Grad, poput Glavaša i Prozora, već joj je položaj prirodno bio zaštićen vodama. Tijekom druge polovice 15. stoljeća, uslijed učestalih prodora Turaka kroz 11

klanac Uništa na prostor vrličke Općine, stanovnici središta stare Vrlike sklanjaju se u utvrđeni vrlički Grad ("Castrum Werhlychky"). Taj Grad je zapravo Grad Prozor, kojeg kralj Ladislav Napuljski godine 1406. daruje vrličkom narodu. S vremenom dolazi do potpunog preseljavanja stanovništva iz starog središta Općine pod utvrdu Prozor i na novo naselje prenosi se naziv ranijeg sjedišta - Vrlike. Godine 1522. Turci osvajaju Vrliku i njome vladaju do 1688. godine, kada ona prelazi pod mletačku upravu. Prije toga je mletačka vojska 1648. godine oslobodila Vrliku ponajviše zahvaljujući Vuku Mandušiću i don Stipanu Soriću. Od 1805. do 1813. godine, Vrlika se nalazi pod francuskom upravom. Godine 1811. ustanovljena je Općina Vrlika i pripadala je kotaru Knin (okrug Šibenik). Vrlika je 1822. i dalje Općina, ali ovoga puta pod austrijskom vlašću pripadajući kotaru Sinj (okrug Split). Godine 1854. Vrlika se podiže na razinu kotara i pripada okrugu splitskom. U tom razdoblju na spomen 200. godišnjice oslobođenja od Turaka sagrađen je Općinski dom (1888. godine). Do kraja Prvog svjetskog rata, Vrlika se kao i cijela Dalmacija nalazila pod austro- ugarskom vlašću. U NOB-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovalo je 58 stanovnika. Godine 27.08.1991.godine bio je početak Domovinskog rata kada su unatoč svim međunarodnim konvencijama pobunjeni Srbi granatirali zgradu Zdravstvene stanice u Vrlici. Srbi nisu nikako mogli prihvatiti samostalnu državu Republiku Hrvatsku koja je međunarodno priznata 1992. Po tko zna koji put vrlički kraj je opustošen, a opljačkan narod je morao u progonstvo. I ovaj rat je odnio mnogo mladih života. Vrlika je konstituirana kao samostalan Grad 1993. godine izdvajanjem iz sastava Općine Sinj. U vojnoj akciji «Oluja» 1995. godine Vrlika je oslobođena. Oslobođenje je dočekala porušenih crkava, opljačkano umjetničkog blaga, devastiranih objekata., sa srušenim spomenikom fra Filipu Grabovcu, oštećenom Česmom. Ništa nije moglo pokolebati vrlički narod koji se odmah po oslobođenju počeo vraćati u svoj ranjeni Grad, da iz pepela podiže ovaj kraj da mu vraća život jer za to ima brojne uvjete. Vrličani su pobijedili u nametnutom im ratu, i u miru, kao gospodari na svome korak po korak oživljavaju ovaj kraj po prirodnim datostima bogat kraj.

2.2. Geoprostorna obilježja 2.2.1. Zemljopisni položaj Grad Vrlika smješten je u dalmatinskom zaleđu, na najsjevernijem dijelu Splitsko- dalmatinske županije. Na sjeveru i sjeverozapadu područje Grada graniči sa Šibensko- kninskom županijom, dok je sjeverositočna granica Grada ujedno i državna granica s Bosnom i Hercegovinom.

Vrlika se nalazi na 425 m nadmorske visine, a visoki gorski prostor Svilaje i Dinare su u ovom području razdvojeni nizom krških polja; Cetinskim i Paškim na sjeveru i nešto većim Vrličkim poljem smještenim južnije te rijekom Cetinom i akumulacijskim jezerom Peruća. Područje Grada obuhvaća površinu od 237,73 km2 (5,25% površine Županije), na kojoj se nalazi devet naselja: Garjak (26,32 km2), Ježević (23,23 km2), Koljane (67,42 km2), Kosore (5,09 km2), Maovice (27,57 km2), Otišić (51,01 km2), Podosoje (10,33 km2), Vinalić (18,90 km2) i Vrlika (7,86 km2) . Prema popisu stanovništva iz 2011.godine, na području Grada Vrlike živi 2.177 stanovnika a gustoća naseljenosti je 9,15 st/km2 što je znatno manje od gustoće naseljenosti Republike Hrvatske koja iznosi 75,71 st/km2.

Slika 1: Položaj Grada Vrlike unutar Splitsko-dalmatinske županije

Glavnina naselja i stanovništva smještena je gdje se pođi dodiruju s poljem. Stariji dijelovi naselja, zbijeni su i okupljeni u zaseoke na rubu padine ili na ocjeditijim uzvišenjima uz samo polje. Novi dijelovi naselja pružaju se uz cestu D 1 što vodi od graničnog prijelaza Macelj do Splita.

Slika 2: Kartografski prikaz naselja Grada Vrlike

Vrlika je administrativno središte istoimenoga Grada. Smještena je između planina Dinare (1831m n/m), koja je najviši planinski vrh u Hrvatskoj i Svilaje (1508 m n/m) jedne od najviših hrvatskih planina uz državnu cestu D 1 na 66 km od Splita. Iznad Grada na nepristupačnoj stijeni nalazi se srednjovjekovna utvrda «Prozor» koja dominira nad gradom i pogledom na širu okolicu. Vrlika je nadaleko poznata po vrličkoj narodnoj nošnji, koja spada u sam vrh etnografskog hrvatskog blaga te po «Vrličkom kolu», tradicionalnom plesu. U Vrlici se od davnine baštini i običaj da u Velikom tjednu grupa muškaraca pripadnika Bratovštine čuvara Kristova groba sudjeluje u obredima i ophodima Velikog petka, čuvajući Kristov grob. Tradicijski glazbeni izričaj ovoga kraja jest i «Ojkavica» koja je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Gospodarska osnova su djelatnosti zdravstvene zaštite, uslužne djelatnosti i poljoprivreda i turizam, a Vrlika pruža i brojne središnje uslužne funkcije stanovništvu bliže i dalje okolice kao što su: gradsko vijeće, gradonačelnik, jedinstveni upravni odjel Grada, turistička zajednica, dječji vrtić, osnovna škola, ambulanta, ljekarna, dom kulture, Zavod za smještaj i rehabilitaciju djece i mladeži Vrlika, udruga dobrovoljnih vatrogasaca, gradsko društvo crvenog križa, pošta, banka, sportske i kulturne udruge, nekoliko sakralnih objekata te trgovačka društva (trgovine, ugostiteljske i obrtničke tvrtke i radnje, benzinska postaja i dr.). Vrlika zbog svog položaja ima ugodnu mikroklimu, submediteransku klimu koja se miješa sa kontinentalnom 14

planinskom klimom što Vrliku čini ugodnim mjestom za boravak, pogotovo osobama koji imaju poteškoće sa respiratornim bolestima. Vrlika je poznata i po svojoj zaštitnici Gospi od Ružarja te istoimenoj crkvi, a na blagdan Gospe od Ružarja obilježava se i dan Grada.

Slika 3: Grad Vrlika

Garjak je naselje se smješteno 5 km istočno od naselja Vrlika. Selo sačinjavaju zaseoci: Čubrice, Garjački Mlini, Matkovine, Modraš, Pometenik, Sutina i Šušnjar. Većina kuća nekad je bila smještena na obroncima sa zapadne strane Cetine do izgradnje akumulacijskog jezera Peruča, a danas su na samoj obali jezera. Potapanjem polja stanovništvo se iselilo, a malobrojno preostalo stanovništvo izbjeglo je u vrijeme Domovinskog rata tako da je to naselje danas uglavnom pusto. Tradicijska arhitektura je dobro očuvana.

Ježević je naselje smješteno 9 km sjeveroistočno od naselja Vrlike. Dijelovi naselja jesu nekoliko zaselaka na sjeveroistočnom rubu jezera Peruča: Božinovići, Žeravice, Dražići, Modrići, Kaselji, Vučemilovići, Ćorići, Milani, Plazonići, Forići, Budiše, Duvnjaci i Marinci. Poznato je da su njegovi stanovnici od davnine hodočastili crkvi sv. Spasa na Cetini. Radi poteškoća i sprečavanja hodočašća između 1967. i 1969. Sagradili su svoju novu crkvu sv. Spasa koja je srušena u Domovinskom ratu. Nakon Domovinskog rata izgrađena je na istom mjestu nova crkva.

Koljane je naselje udaljeno 14 km od naselja Vrlike na istočnoj obali Peruče. Dijelovi naselja su Bračev Dolac, Brdo Koljansko, Bukov Dolac, Dragović, Gornje Koljane, Klenovci, Ograde, Podgradina, Pometenik, Privija, Rastoka, Vukov Dolac i Vukovića Most. Mjesto je poznato po arheološkim nalazima iz rimskog i starohrvatskog doba.

Kosore je naselje smješteno na sjevernom rubu Vrličkog polja udaljeno 3 km od Vrlike. Naselje je danas značajno po gradskoj zoni čiste industrije. Selo čine zaseoci: Lelasi, Ercezi, Lakići, Lisičari, Klepići, Mišine, Radnići, Mučale, Arnauti, Jovići, Kosorčići, Bodrožinci, Medići, Utrženi i Ivančići.

Maovice su naselje koje čine zaseoci formirani na kontaktnoj zoni obradivog i neobradivog tla na sjeverozapadnom dijelu vrličkog kraja. Selo je nalazi na 640 m n/v. U nekim zaseocima očuvana je tradicijska arhitektura, dok su drugi porušeni i napušteni tijekom Domovinskog rata. Selo se zvalo Mahovice od 1869. do 1880., od 1890. do 1910. Mavice. Dijelovi naselja su zaseoci: Bijuk, Donje Maovice, Gornje Maovice, Pod Umcem, Radinje i Svilaja. U selu se nalazi crkva sv. Jure, sagrađena 1901. godine na ruševinama još starije crkve. Tijekom Domovinskog rata je devastirana, ali je nakon rata, povratkom stanovništva obnovljena.

Otišić je naselje koje sačinjava niz raštrkanih zaselaka smještenih na istočnom rubu Donjeg i Gornjeg polja, dok se dio njih nalazi na zapadnom rubu Gornjeg polja - na obroncima Svilaje. U selu se nalazi crkva sv. Arhanđela Mihaila i kapela na groblju. U selu su arheološka nalazišta iz starijega i mlađeg kamenog doba, ostaci iz rimskog razdoblja i ostaci ranokršćanske crkve. Selo čine zaseoci: Draga Otišićka,Gaj, Poljana, Dubrava, Ječmište, Krivošija, Ograde, Poljice Otišićko, Rudopolje Sinjsko, Svilaja, Ševina Njiva, Tavan i Vlake.

Podosoje čini niz zaselaka jugoistočno od Vrlike, na zapadnom rubu Vrličkog polja: Stražine, Šembrun, Zduš i Grabići. Obzirom na blizinu i utjecaj grada te smještaj uz cestu tradicijska arhitektura slabo je prisutna.

Vinalić čine brojni zaseoci koji su se smjestili na obroncima koji sa istoka uokviruju Vrličko polje i u kojima su se održale stare tradicijske kamene kuće. Novije kuće ne slijede tradiciju u gradnji. Naselje je na samoj rijeci Cetini 6 km udaljeno od naselja Vrlike.

2.2.2. Prirodne ljepote Grada Vrlike Vrlika živi u zagrljaju dva visoka kamena čuvara - planina Dinare (1831m n/m), najviši je planinski vrh u Hrvatskoj i Svilaje (1508 m n/m) jedne od najviših hrvatskih planina. Uz njih, taj kraj je obilježen rijekom Cetinom koja izvire iz utrobe Dinare i vijuga od sjeverozapadnog dijela Cetinske krajine probijajući se na mjestima kroz strmo, nepristupačno korito koje ju pritišće s obje strane obale, sve do ušća kod Grada Omiša gdje se ulijeva u Jadransko more. Taj splet planina i rijeke te jezera Peruča daju ovom kraju poseban izgled kojeg je teško opisati riječima.

Dinara Dinara je prirodna granica između Dalmatinske zagore i Bosne koja odvaja dva svijeta: mediteranski i kontinentalni. Ovaj planinski masiv dugačak 20 km, a širok 10 km, u povijesti hrvatskog naroda imao je vrlo važnu, često i sudbonosnu ulogu. Imenom Dinara obuhvaćena su tri pojma: Dinarsko gorje, Dinara planina i Dinara vrh (1831 m), dok se čitav planinski lanac sastoji od Ilice, Dinare, Troglava i Kamešnice. Dinara skriva i dva izvora najvećih dalmatinskih rijeka Cetine i Krke. I dok se na strani izvora Krke voda obrušava u golemi slap Topoljski buk, najveći u Hrvatskoj, na drugoj strani blizu izvora Cetine je ulaz u Gospodsku spilju, dubine čak 2980 m. U fizionomiji Dinare impresivna je stijena na jugozapadnoj strani koja se uzdiže pod najvišim vrhom Ošljak (1589 m) i ravnomjerno spušta sve do Vrličkog polja i sela Kijeva. Ova planina nudi fantastične mogućnosti rekreacije do danas nedovoljno prepoznate i iskorištene u turističke svrhe. Tko god se jednom popne na Dinaru zauvijek u sjećanju nosi prelijepe prirodne fenomene, te raznolikost biljnog i životinjskog svijeta.

Slika 4: Planina Dinara

Svilaja Poput velikog zemljanog nabora Svilaja se proteže od Sinjskog do Petrova polja kod Drniša, čineći s planinom Kozjak jednu cjelinu koju razdvaja prijevoj Lemes (860 m) preko kojeg vodi cesta Vrlika - Drniš. Svilaja je bogata riznica raznih morfoloških, speleoloških, klimatskih i prirodoslovnih pojava koje izletnici otkrivaju na svakom koraku. Za razliku od Dinare, Svilaja je zelena planina koja u velikom broju privlači izletnike i planinare koji uživaju u prekrasnim pejsažima i malim seoskim naseljima, nekadašnjim pastirskim stanovima koji se protežu sve do 800 m nadmorske visine.

Slika 5: Planina Svilaja

Cetina Cetina, najveća srednjodalmatinska rijeka, dragulj je u srcu svakog Vrličanina. Ona je rijeka života koja natapa plodna polja koja daju kruh, rijeka koja blaži čitav kraj i koja od pamtivijeka putuje svojim koritom uz šarene pašnjake, meket ovaca, rzanje konja i pjev ptica. Od trenutka kad je izašla iz svog zemnog izvora Cetina nudi svima bajkovitost zdravog življenja, ljepotu okoliša, mirisna polja. Uz njene obale stvarala se povijest. Što sve ne pamte njezini mostovi kojima su je ljudi pokušali ukrotiti od kojih su neki iz razdoblja megalita. Tko osjeti njezinu dušu taj joj ostaje zauvijek odan. Cetina izvire iz nekoliko jakih krških vrela u podnožju Dinare u sjevernom dijelu Cetinskog polja kod Vrlike. Od izvorišta do Zadvarja teče prema jugoistoku, zatim u smjeru istok - zapad; pred ušćem skreće prema jugu, probija vapnenačko bilo omiške Dinare i utječe kod Omiša u Jadransko more. Njezini potencijali su još uvijek nedovoljno iskorišteni. Zbog slikovitosti i pejsažne vrijednosti, od 1963. zaštićeni je krajolik. Ona je raj za ribiče. U gornjem toku živi reliktna mekousna pastrva i pijas, a uz ušće cipal i jegulja. Osobito su značajni endemi: ilirski klen, cetinska ukljeva, podbila te povremeno oštrulja. Slika 6: Izvor rijeke Cetine u Vrlici

Peručko jezero Akumulacijsko jezero na rijeci Cetini, obuhvaća 13 km, sadrži 541 milijun m3 vode, dugo je 20 km a duboko 64 m. Jezero je nastalo izgradnjom 56 m visoke brane u blizini sela Donji Bitelić, za potrebe HE Peruča. Tom prigodom potopljena su neka naselja i manastir Draganić sagrađen 1395. godine za vrijeme vladavine bosansko-hrvatskog kralja Tvrtka. U rujnu 2003. godine zbog velike suše koja je spustila razinu vode iz jezera je «izronio» manastir potopljen 1959.godine. Za vrijeme Domovinskog rata jezero i okolno područje od 1991.godine bili su okupirani a sama brana minirana. Oslobođenjem ovog kraja 1995. godine, nakon opsežnih radova brana je obnovljena i u funkciji je od 1996. godine. Peručko jezero nadomak Vrlike još uvijek je nedovoljno prepoznato kao destinacija koja može uz dodatna ulaganja preobraziti vrlički kraj. Ono nudi ugodu kupanja, veslanja, ribarenja. To je raj za sportove na vodi ali još nedovoljno iskorišteno.

Slika 7: Peručko jezero

2.2.3. Reljef Područje Županije, pa tako i Grada Vrlike u smislu reljefa ima pozitivnih i negativnih oblika. Pozitivni oblici su različita uzvišenja, a negativni su predstavljeni udubljenjima. Na području cijele Županije na promjenu zemljišnih terena se očituje utjecaj vanjskih sila kao ( prevelika izloženost tla suncu, voda, snijeg, led, vjetar, različiti organizmi ) a koji konačnu rezultantu imaju u pojavama kao što su: erozija (u koritu rijeke Cetine), ogoljenje tla u poljima, odronjavanje (na zasjecima i usjecima prometnica). Vapnenci i dolomiti se odlikuju rascjepnom poroznošću i u pravilu su vodo propusne stijene. U kraškim područjima nema zadržavanja vode na površini, već se ona gotovo u cijelosti gubi u podzemlju. Flišne su naslage, kao i tinjčasti škriljavci, gledajući u cjelini vodonepropusne. No, u područjima s većim udjelom karbonatnih članova, voda prodire u podzemlje pukotinskim sustavima. Lapori su vodonepropusni. Vodo propusnost crvenice ovisi o količini glinene komponente, pijesci su dobro vodo propusni.

2.2.4. Pedologija Do danas nisu izrađene detaljne podloge geoloških, geomorfoloških i seizmičkih značajki terena Splitsko-dalmatinske županije. Na području Grada Vrlike nalazimo na sedimentni jure koji izgrađuje veći dio. Područje Županije, pa tako i Grada Vrlike u smislu reljefa ima pozitivnih i negativnih oblika. Pozitivni oblici su različita uzvišenja, a negativni su predstavljeni udubljenma. U terenu su egzodinamski faktori (insolacije, voda, snijeg, led, vjetar, organizmi) rezultirali pojavama kao što su: erozija (u koritu rijeke Cetine), denundacija (u poljima), odronjavanje (na zasjecima i usjecima prometnica kao i na pojedinim mjestima pojedinih bujičinih voda). Očita je velika raznolikost tipova tala i mozaičnost zemljišnih areala što je rezultat velike varijabilnosti osnovnih čimbenika tvorbe tala – u prvom redu geološko-litološke podloge, geomorfologije, hidrologije, klime i antropogenog utjecaja. Velika površina ogoljenog krša i oskudica plodnih tala i vode, posljedica je u prvom redu vapnenačko-dolomitskodinarskog litološkog supstrata i s tim u vezi krškog, izrazito vodopropusnog karaktera područja, odnosno za takva područje tipičnog procesa «krške erozije» gdje se tlo ispire u pukotine u razlomljenom krškom reljefu. Na području Grada Vrlike dostatno su zastupljena antropogena terasirana tla, i tla polja na flišnim laporcima i karbonatnim pješčenjacima i kvartarnim nanosima, do najveću površinu zauzimaju tla na vapnencima i njihovi antropogeni analozi. Najvrjednije poljoprivredne površine su koluvijalna i aluvijalna tla kraških polja, a potom i antropogenizirana tla (nastala od crvenice i smeđih tala) zaravni, dolaca i vrtača. U smislu povoljne značajke za gradnju stabilnost građevina imaju vapnenačke naslage, koje su većinom stabilne u prirodnim uvjetima u slučajevima usijecanja i zasijecanja. Tinjčasti pješčenjaci, lapor i fliš u cjelini su naslage kod kojih značajke u pogledu stabilnosti u prirodnom stanju i u slučaju rada u njima, u mnogome ovise o položaju slojeva i njihovoj trošnosti. Područja zahvaćena klizanjem su nepovoljna za bilo kakve građevinske zahvate, a rad u kvartarnim naslagama će ovisiti o njihovoj stišljivosti i razini podzemne vode Vapnenci i dolomiti se odlikuju pukotinskom poroznošću i u pravilu su vodo propusne stijene. U kraškim područjima nema zadržavanja vode na površini, već se ona gotovo u cijelosti gubi u podzemlju. Flišne su naslage, kao i tinjčasti škriljavci, gledajući u cjelini vodonepropusne. No, u područjima s većim udjelom karbonatnih članova, voda prodire u podzemlje pukotinskim sustavima. Lapori su vodonepropusni. Vodopropusnost crvenice ovisi o količini glinovite komponente, pijesci su dobro vodopropusni.

2.2.5. Hidrografija Grad Vrlika ima vode u izobilju. U gornjem dijelu protječe rijeka Cetina, a u većem prostoru je Peručko jezero. Ukupna dužina toka Cetine, od izvora do ušća, iznosi oko 105 km sa padom toka od 380 m (3,78%). Izvor rijeke Cetine, na koti 380 mm, nalazi se na jugozapadnim obroncima Dinare u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Cetinskog polja. Rijeka Cetina izvire na jugozapadnim obroncima Dinare, u krajnjem sjeverozapadnom dijelu 20

Cetinskog polja. Od izvora na koti 382 m n.m. kod istoimenog sela, teče prema jugoistoku Cetinsko-Paškim poljem i utječe u akumulaciju Peruča (smještenu u Koljanskom i Ribaričkom polju). Nizvodno od brane Peruča, Cetina protječe kroz Hrvatačko polje do Hana, a dalje Sinjskim poljem do Trilja. Tu se ulijeva u akumulaciju Đale i nastavlja nizvodno u akumulaciju Prančevići. Od brane Prančevići, dio voda Cetine skreće dovodnim kanalom do HE Zakučac, a dio vode nastavlja teći prirodnim kanjonskim koritom do Zadvarja. Rijeka Cetina je tipičan kraški vodotok čiji se sliv i korito oblikovalo u prostoru izrazito razvijenog dinarskog krša. Obalni pojas koji je pod hidrološkim utjecajem (podzemne vode) rijeke Cetine duljine je oko 30 km. U središnjem dijelu ovog prostora nalazi ušće rijeke Cetine. Obala je razmjerno ravna bez izraženih uvala ili zaljeva. S lijeve strane Cetine su izvori Radomin i Dragović poplavljeni akumulacijskim jezerom, a s desne strane su izvori u Vrlici i Japaga - Stankovci. Vode u Vrličkom i Paškom polju su problem zbog neizvršenih hidro melioracija i nereguliranosti tokova, a na platoima vode nema dovoljno. Ukupna protoka rijeke Cetine u više godišnjem razdoblju (16 god.) iznosi 135 m3 /s vode. Na području Grada Vrlike nalaze se i sljedeće bujice koje ne predstavljaju veću opasnost koje se (Varoždin – Vrlika, Izvorište česma Vrlika i Zduš – Podosoje ulijevaju jedna u drugu a sve zajedno u bujicu Mučalova Voša – Kosore koja se preko Vrličkog polja ulijeva u rijeku Cetinu, Rejina jaruga i Režića jaruga – Maovice, Jazmak – Otišić, Laktac, Draga i Trogrla jaruga – Koljane, Mahniti garjak – Garjak, Ćorića česma – Ježević, Gverića bujica – Vinalić(Jare), Draga – Vinalić i Jarčište – Kosore (podzemnim kanalima slijevaju u rijeku Cetina). Kako su ti vodotoci ujedno i glavni odvodni kanali polja prema Cetini, nakupljanje nanosa je jedino što može otežati odvodnju polja. Početkom 20. stoljeća vršeni su značajni radovi na saniranju slivova pojedinih bujica (uglavnom izgradnjom retencijskih pregrada i pošumljavanjem), ali se u većini slučajeva uspjelo konsolidirati manji dio sliva.

2.2.6. Klima Područje Grada Vrlike ima značajke submediteranske klime «jadranskog tipa». Ljeta su vruća sa rjeđim periodima suše, a ostala godišnja doba umjerena su oborinama. Najviše pojavne apsolutne temperature dosežu preko 39°C, dok pojavne najhladnije apsolutne temperature iznose i do – 15.1°C. Temperature ispod 0°C su rjeđe, a ukoliko se pojave u prosjeku traju manje od dva tjedna. Mrazevi se javljaju većinom u studenom, prosincu i siječnju pod utjecajem jake bure. Srednja godišnja temperatura zraka za ovo područje iznosi 13.0°C. Najviša srednja mjesečna temperatura je u srpnju i iznosi 20.0°C, a najniža srednja temperatura je u siječnju i iznosi 7.0°C. Prosječno je godišnje 86.8 dana oblačno vrijeme a 105.7 je vedrih dana. Broj sunčanih dana godišnje u prosjeku iznosi 2312.7. Broj dana sa jakim vjetrom iznosi 25,3 dana, a sa olujnim je 3.9 dana.

Najčešći vjetrovi su sljedeći: - Maestral

Na Jadranu je tipičan vjetar ljetnog razdoblja. Maestral je vjetar lijepog vremena i javlja se samo uz vedro nebo. Izostanak maestrala pretkazuje dolazak depresije. Počinje sredinom svibnja i traje do sredine rujna. Puše danju, počinje puhati oko 9-11 sati, a prestaje zalaskom Sunca. Najčešće puše kao slab vjetar (do 5.4 m/s). - Bura Bura je hladan, jak i izrazito mahovit (refulan) vjetar iz smjera NE, tipičan za priobalno područje. Bura je posebno jaka u predjelima planinskih prijevoja (Vrlika je omeđena sa planinama Dinarom i Svilajom). Karakterističan predznak puhanja bure je pojava oblaka «kapa» na vrhovima planinskih lanaca preko kojih se prelijeva hladni zrak. Na području Vrlike i njenih naselja bura je izrazito jaka u mjesecu prosincu i siječnju. Bura je vjetar hladnog doba godine, ali se pojavljuje na području grada i ljeti sa znatno manjim vremenom trajanja i obično je manje brzine. Kao i svi vjetrovi i bura ima svoj dnevni hod. Maksimalnu brzinu razvija u jutarnjim satima (oko 3 sata), oko podne slabi, a predvečer (zalaskom Sunca) ponovo jača. - Jugo Je topao i vlažan vjetar koji puše od ESE do SSE smjera. Ljeti je također moguća pojava juga, ali slabijeg intenziteta i traje 1-2 dana. U jesensko-zimskom razdoblju jugo dostiže i olujne jačine, a može trajati od 2 do 6 dana. Prvi predznak juga, kojemu obično prethode tišina i promjenljivi slabi vjetrovi, jest sumaglica i mutan horizont u SE dijelu. Atmosfera postaje neprozirna, a vidljivost je i danju ograničena.

2.3. Kulturna baština Materijalna baština Prostor Grada Vrlike izuzetno je bogat kulturno-povijesnim naslijeđem, koje je kao životna sredina izložen trajnom utjecaju i pritiscima, te je zbog svoje fizičke strukture naročito osjetljiva i sklona propadanju, pa ga zbog očuvanja temeljnog kulturnog indetiteta treba permanentno štititi. Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20) na prostoru obuhvata PP uređenja Grada Vrlike utvrđeni su sljedeći pojedinačni spomenici kulturne baštine, kao i graditeljske cjeline od posebne vrijednosti navedeni u tablici 1 i 2 u nastavku.

Tablica 1: Registrirana kulturna dobra Registarski Naziv Naselje Vrsta Pravni status broj Zaštićeno Z-3014 Arheološko nalazište «Gradina» Vrlika Arheologija kulturno dobro Zaštićeno Z-6020 Arheološka zona Koljane Koljane Arheologija kulturno dobro Z-4120 Izvor Česma (Vrilo) i njena Vrlika Kulturnopovijesna Zaštićeno

okolica cjelina kulturno dobro Nepokretna Zaštićeno Z-7174 Lelasova mlinica Vinalić pojedinačna kulturno dobro Nepokretna Zaštićeno Z-5028 Balački most Vinalić pojedinačna kulturno dobro Tvrđava Prozor (Gradina) i Nepokretna Zaštićeno Z-3921 Vrlika njezin okoliš pojedinačna kulturno dobro Nepokretna Zaštićeno Z-7173 Stojića mlinica Vrlika pojedinačna kulturno dobro Izvor: Ministarstvo kulture

Arheološko nalazište «Gradina » nalazi se u istočnom dijelu sela Kosore kod Vrlike na tzv. Kosorskoj glavici. Prostrani ovalni plato površine oko 80-90m x 50 m je sa svih strana okružen suhozidnim bedemima od kojih su danas ostali visoki i široki nasipi. U jugoistočnom kutu bedema je veće četvrtasto proširenje-vjerojatno kula. Mjestimično se i na ostatku bedema vide tragovi zidanja što upućuje i na kasnije preinake na bedemima. S obzirom na tragove zidanja po bedemima «Gradina» je nakon svoje prapovijesne faze vjerojatno ponovo aktivirana tijekom kasne antike. S njenog platoa se vrlo dobro nadzire široki prostor oko gornjeg toka rijeke Cetine.

Slika 8: Arheološko nalazište «Gradina»

Arheološka zona Koljane nalazi se oko 10 km jugoistočno od Vrlike, uz prometnicu 21 236 Vrlika – Ježević – Dabar – Bitelić – Sinj, na obalama i u podvodnom dijelu akumulacijskog jezera Peruća. Jezero je nastalo 1958. g. podizanjem brane na rijeci Cetini za potrebe Hidroelektrane «Peruća. » Na sjeveroistočnoj strani sela Koljane, iznad eponimnog zaselka nalazi se Bodrožića gradina (kota 411). Gradina je podignuta na dominantnom strateškom položaju odakle se moglo nadzirati šire područje gornjeg toka rijeke Cetine. Gradina je velikih dimenzija oko 340 x 110 m s ovalnim zaravnjenim platoom na vrhu. Na gradini su pronađeni ulomci prapovijesne keramike (pohranjeni u Muzeju Cetinske krajine u Sinju) i kamena sjekira (pohranjena u Arheološkom muzeju u Splitu). Prema podatcima don Frane Bulića na gradini su pronađeni i antički kameni ulomci (natpisi, urne, reljefi) koji su kasnije 23

ugrađeni u kuće u Gornjim i Donjim Koljanima. Jugoistočno od Bodrožića gradine, na visoravni Podi nalazi se veći broj prapovijesnih kamenih gomila koje su najvjerojatnije pripadale ovom gradinskom naselju. Na istočnim padinama Bodrožića gradine, na položaju Reljina ograda ubicira se castellum Herona, jedno od najvećih antičkih naselja na području gornjeg toka Cetine. Na površini veličine oko 400 x 250 m vide se ostatci građevina i ulica antičkog naselja. Prema navodima don F. Bulića i C. Patcha na ovom položaju otkriveni su brojni ostatci atičke materijalne kulture, posebice nadgrobni i zavjetni natpisi, te novac (dio nalaza je pohranjen u Arheološkom muzeju u Splitu i u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu). Zapadno od gradine i zaselka Bodrožići, na brežuljku s polukružnom kamenom gomilom složenom na vrhu, nalazi se lokalitet Crkvina. Dvije trećine ovog brežuljka danas se nalazi pod vodom akumulacijskog jezera Peruća. Riječ je o jednom od najznačajnijih arheoloških lokaliteta iz vremena ranosrednjovjekovne hrvatske države. Tijekom višegodišnjih arheoloških istraživanja otkrivena je predromanička trobrodna crkva iz 9. stoljeća s trima upisanim apsidama i naknadno dozidanim zvonikom na zapadnom pročelju. Iz crkve potječu bogato ukrašeni ulomci kamenog liturgijskog namještaja (pohranjeni i izloženi u Muzeju Hrvatskih arheoloških spomenika). Svakako valja istaknuti gotovo u cijelosti sačuvanu, pleternom ornamentikom ukrašenu, oltarnu pregradu i slično dekorirani portal crkve, koje je izradio jedan od najkvalitetnijih klesara iz prve polovice 9. st. u Hrvatskoj poznat kao «Majstor koljanskog pluteja». Oko predromaničke crkve formiralo se veliko srednjovjekovno groblje koje se na temelju grobnih nalaza (luksuzni ženski nakit i dijelovi konjaničke opreme) može datirati od 9. do 15. stoljeća. Osobito je važan horizont s ukopima iz 9. stoljeća koji je potvrđen nalazima dva para masivnih brončanih ostruga s garniturom za zakopčavanje i jedan par željeznih ostruga karolinškog tipa te pozlaćene sljepoočničarke s jednom jagodom. Prema ovim nalazima može se zaključiti da su se kod predromaničke crkve ukapali pripadnici najvišeg društvenog sloja slično kao i na groblju Crkvini u Biskupiji. U prilog promišljanja da se na širem području Koljana nalazilo jedno od značajnih središta Hrvatske Kneževine svjedoči i obližnje, vremenski nešto starije, groblje kod Vukovića mosta (sada potopljeno vodom akumulacijskog jezera Peruća) s kojeg potječu nalazi ranokarolinškog oružja i konjaničke opreme (dva mača, ostruge i dvije pojasne garniture). Oko predromaničke crkve formiralo se veliko srednjovjekovno groblje koje se na temelju grobnih nalaza (luksuzni ženski nakit i dijelovi konjaničke opreme) može datirati od 9. do 15. stoljeća. Osobito je važan horizont s ukopima iz 9. stoljeća koji je potvrđen nalazima dva para masivnih brončanih ostruga s garniturom za zakopčavanje i jedan par željeznih ostruga karolinškog tipa te pozlaćene sljepoočničarke s jednom jagodom. Prema ovim nalazima može se zaključiti da su se kod predromaničke crkve ukapali pripadnici najvišeg društvenog sloja slično kao i na groblju Crkvini u Biskupiji. U prilog promišljanja da se na širem području Koljana nalazilo jedno od značajnih središta Hrvatske Kneževine svjedoči i obližnje, vremenski nešto starije, groblje kod Vukovića mosta (sada potopljeno vodom akumulacijskog jezera Peruća) s kojeg potječu nalazi ranokarolinškog oružja i konjaničke opreme (dva mača, ostruge i dvije pojasne 24

garniture). Veliko srednjovjekovno groblje na lokalitetu Crkvina nikada nije bilo u potpunosti istraženo, stoga stručnjaci MHAS provode od 2007.g. zaštitna revizijska arheološka istraživanja. Novijim arheološkim istraživanjima otkriveno je 80 kasnosrednjovjekovnih grobova. Grobovi pripadaju razdoblju kasnog srednjeg vijeka, o čemu svjedoče nalazi luksuznog srebrnog i pozlaćenog nakita (naušnice s trima jagodama, naroskane naušnice, karičice s koljencima, prstenje). Osobito je zanimljiv skupni nalaz novca ispod zdjelice pokojnika u jednom od grobova (ukupno 9, svi iz sredine i druge polovine 14. st), koji jasno vremenski opredjeljuju istraženi segment groblja na Crkvini. U podvodnom dijelu arheološke zone Koljane, na području negdašnjeg pravoslavnog groblja, sjeverozapadno od Vukovića mosta ubicirano je kasnosrednjovjekovno groblje sa stećcima i ostatci ranokršćanske crkve. Arheološka zona Koljane vrlo je kompleksno arheološko nalazište s kontinuitetom naseljenosti od prapovijesti, antike i srednjega vijeka do danas, te je jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta na području Cetinske krajine i šireg srednjodalmatinskog zaleđa.

Slika 9: Arheološka zona Koljane

Česma (Vrilo) je izvor potoka u šumi u jugozapadnom dijelu grada Vrlike. Česma i dvije mlinice uz izvor ucrtane su u katastarskom planu 1840. god. Godine 1875., uoči pohoda cara Franje Josipa vrličkom kraju, oko izvora je izgrađen kameni zid koji uokviruje plato kružnog tlocrta. Glavni ulaz na plato je sa šetnice istočno, nasuprot samog izvora do kojega se silazi s tri strane kamenim stubama. Voda teče iz šest kamenih izljeva na zidu poviše kojeg je šest profiliranih pilastara povezanih ogradom od kovanog željeza. Neposredno uz izvor nizom stuba vodi u šumoviti pejzažni park koji okružuje cijeli kompleks i u kojem su djelomično uređene staze. Uz šetnicu na prilazu česmi je drvored lipa.

Slika 10: Izvor Česma (Vrilo) i njena okolica

Lelasova mlinica nalazi se u kanjonu Cetine stotinjak metara nizvodno od Balečkog mosta i jedna je od najvećih i najznačajnijih mlinica ovog područja. Sagrađena je vjerojatno krajem 19. tj. početkom 20. stoljeća a gotovo je u potpunosti devastirana tijekom Domovinskog rata od strane okupatora. Sklop se sastoji od 3 zgrade, mlina te dvije prizemnice (spremišta, pojate).

Slika 11: Lelasova mlinica

Balački most je zidani kameni most nad Cetinom ima tri lučna otvora koji leže na kamenim pilonima pravokutnog presjeka. Čeoni zid mosta završava vijencem pravokutnog presjeka koji se pruža čitavom dužinom mosta. Ograda mosta je kamena s kosim većim poklopnim pločama. Konstrukcija mosta učvršćena je krilnim zidovima stožastog oblika s uzvodne i nizvodne strane, građenim grubo obrađenim kamenom. Balački most najviši je most Sinjske krajine, oblikom i načinom gradnje srodan je s ostalim mostovima druge polovice 19. st. u Dalmaciji, građen domaćim kamenom i od domaćih majstora.

Slika 12: Belački most

Tvrđavu Prozor na teško pristupačnoj uzvisini nad Vrličkim poljem sagradio je 1406. g. bosansko - hrvatski herceg Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Po svojoj sačuvanosti spada među najznačajnije srednjovjekovne tvrđave. Nepravilnog je pravokutnog tlocrta sa središnjom utvrdom - donžonom. Na zapadnoj strani ima stambeni dio, «providurov stan». S istočne strane je branjena manjom kulom kružnog tlocrta. Ulaz u tvrđavu je bio sa zapadne strane, zaklonjen posebnim zaobljenim zidom. Južnu, nepristupačnu stranu kompleksa štiti niski bedem izgrađen na litici. Naziv utvrde u kasnom srednjem vijeku se gubi, a umjesto njega se sve češće koristi naziv Grad.

Slika 13: Tvrđava Prozor

Stojića mlinica u blizini Vrličke česme uz potok Česma nastala je najvjerojatnije početkom 19. stoljeća. Pripada najrasprostranjenijem tipu dalmatinskih mlinova s vodoravnim mlinskim kolom (kašikare) kod kojih mlaz vode iz dovodnog kanala – jaže usmjerava na lopatice - kašike mlinskog kola te se njegovo horizontalno kružno kretanje preko vertikalne osovine direktno prenosi na gornji mlinski kamen.

Tablica 2: Evidentirana kulturna dobra Naziv Vrsta Vrlika Urbana cjelina Koljane Ježević Podosoje Kukar Vinalić Ruralne cjeline-prim. naselja Garjak Kosore Maovice Otišić Područje stočarskih stanova od Perkovića drage do Ruralne cjeline-sek. naselja Bravčeva Dolca Manastir Dragović, Koljane Crkva Arhistratiga Mihaila, Otišić Kapela na groblju, Otišić Župska crkva Gospe od Ružarija, Vrlika Sakralna kulturna dobra Crkva sv. Petra i Pavla s grobljem, Vrlika Crkva sv. Jure, Maovice Parohijska crkva sv. Nikolaja Zgrada Općinskog doma, Vrlika Niz stambenih kuća u glavnoj ulici Marasova mlinica Civilna kulturna dobra Lelasova mlinica Mlinica uz izvor Zduša Groblje, Vrlika Groblje, Otišić Groblje, Maovice Groblje, Koljane Varoždin u Vrlici Izvor Zduškog potoka Grabića česma, Podosoje Područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz Romića Česma, Garjak pov.događaje i osobe Mikulića česma, Garjak Kaseljeva česma, Ježević Studenac – Dražići, Ježević Klepina česma, Kosore Vrankovića česma – Japaga, Podosoje Krečkova česma, Podosoje Stećci, Dragović Gradina, Dragović Gradina, Dragović Pećina, Dragović Gomile, Koljane Gradina, Koljane Kolotečine, Koljane Arheološka zona Castelum, Koljane Arheološko nalazište, Maovice Gradina (Derven), Koljane Gomile, Ježević Gradina (Modrića gradina), Ježević Gradina (Balečka gradina) 28

Bakovića glavica, Vinalić Groblje (Bakovića greblje), Vinalić Groblje (Biuci), Vinalić Gradina (Oštra glavica), Vinalić Gradina (Samar), Svilaja Gradina (Mačkova glavica), Otišić Gradina (Samograd), Svilaja Glavica, Otišić Gradina (Golo brdo), Podosoje Gradina (Biukova gradina), Maovice Gradina (Kozjak), Vrlika Antičko naselje, Kukari Stražine, Podosoje Crkvina, Koljane Groblje (Marinkova kosa), Garjak Plazonići, Koljane Groblje (Jare), Vinalić Ševače, Vinalić Balečki most, Vinalić Šušnjar Groblje (Zduš), Vrlika Groblje, Maovice Stojisavljevići, Otišić Crkvina, Otišić Vlake, Otišić Gaj, Otišić

Nematerijalna baština Potrebno je istaknuti i vrijednu nematerijalnu baštinu šireg kraja koja ima utjecaja i na Grad Vrliku a koja je upisana u UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine čovječanstva: Nijemo kolo – s područja Dalmatinske zagore jedinstveno je po načinu izvođenja. Bez glazbene pratnje ili neovisno o njoj, kad ona postoji (svirka u tradicijski instrument diple, mijeh, tipa gajdi ili specifičan način pjevanja u malim skupinama potresanjem glasa – rera, ganga, ojkavica), jedino se na području Dalmatinske zagore izvodi u kolu koje se povremeno razbija u parove ili se tijekom cijeloga plesa izvodi u parovima koji se kreću po krugu ili slobodno po plesnom prostoru. Nijemo se kolo izvodi i danas u spontanim situacijama o pokladama, na sajmovima i blagdanima (dernecima) i u svadbama (iako mnogo rjeđe nego prije 1960-ih). Danas ga najviše izvode seoske folklorne skupine na lokalnim, regionalnim ili međunarodnim smotrama folklora (uglavnom u Hrvatskoj jer vrlo rijetko gostuju u inozemstvu), te na lokalnim priredbama u povodu blagdana patrona svojih župa. I dalje se prenosi s generacije na generaciju, danas sve više kroz djelovanje kulturnih društava, dok se u prošlosti prenosilo sasvim spontano. Većinu tih aktivnosti podupiru lokalne vlasti i državne institucije preko svojih programa javnih potreba. Ojkanje – glazbeni izričaj ojkanje, ojkavica s područja dinarskog kulturnog areala pjeva se na prostoru Dalmatinskog zaleđa te u Ravnim Kotarima, Bukovici, Podvelebitskom kraju, 29

Lici, Kordunu i na karlovačkom području. Na ovom prostoru rasprostranjeni su oblici ojkanja različitog intenziteta. Ojkavica pripada najstarijem sloju glazbenog izričaja na hrvatskim prostorima. Za ojkanje je karakteristično potresanje glasom, posebnim načinom pjevanja «iz grla». Ojkavicu izvodi jedan pjevač sam ili uz pratnju drugog glasa koji u trenutku potresanja leži na duljem pratećem tonu. Dvoglasno ojkanje, ojkavica pjeva se na prostoru između rijeke Krke i Cetine, u Vrlici, Kijevu, drniškom i šibenskom zaleđu. Ovaj način pjevanja donedavno je služio ljudima kao način svakodnevne komunikacije prilikom obavljanja raznih poslova ili putovanja konjskim karavanima, zabavama u dugim noćima uz komin (ognjište) te kao razbibriga čobana prilikom čuvanja blaga, tj. stoke. Danas ojkavicu izvode starije osobe i folklorne grupe. Ojkavica je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Pučka glazbala – u selima zagorske krajine, kojem pripada i Grad Vrlika, stoljećima se svira na pučkim glazbalima: diplama, diplama na «mišinu» (mješnicama), diplicam, sviralam (dvojnicama), guslama ali i na raznim fućkalicama (trestenica, truba, pisak, slavić, ćukalica). Susreću se još klepka i čegrtaljka. Usmena predaja – obuhvaća razne starinske šale i priče, zagonetke, molitvice i pjesmice te narodne pjesme koje su odraz tradicije ovoga kraja.

Istaknute osobe s područja Grada Vrlike Fra Filip Grabovac, hrvatski svećenik franjevac Fra Filip Grabovac rodio se u Podosoju kod Vrlike 1697. godine, deset godina nakon što se njegov otac Mate Grabovac iz Međara (Kotara) doselio u vrlički kraj. Bio je propovjednik, profesor, pjesnik, prozaist, dobročinitelj, duhovno se skrbio kao kapelan za hrvatske vojnike u mletačkoj vojsci. I danas se štuju Gospine slike, koje je iz Italije poslao u splitsko svetište Gospe od Zdravlja te u Imotski i Vrliku. Kao izraziti domoljub u svojim tekstovima je, osobito u pjesmama Slava Dalmacije i Od naravi i ćudi arvacke, pisao o teškom položaju hrvata u Mletačkoj republici. Zbog svojih stavova u kojima se izrazito oštro obrušio na nepravednost i štetnost mletačke uprave u Dalmaciji uhapšen je i optužen kao buntovnik i veleizdajnik. Otpremljen je u zloglasnu mletačku tamnicu Sotto i piombi, a zatim je za suđenja teško obolio i bio premješten u samostan na otoku San Spirito gdje je i umro 13. veljače 1749. godine.

Slika 14: Spomenik Filipu Grabovcu u Splitu, dvorište Samostana Gospe od Zdravlja

Milan Begović, hrvatski književnik Milan Begović jedan je od najznačajnijih i najpopularnijih hrvatskih pisaca prve polovice 20. stoljeća. Rođen je u Vrlici 19. siječnja 1876. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Splitu, gdje je i neko vrijeme radio kao nastavnik. Kasnije je radio kao dramaturg i režiser u Hamburgu, a i Beču. Nakon povratka u Hrvatsku, dobio je mjesto ravnatelja Drame u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Bio je zaposlen i na mjestu profesora književnosti u Glumačkoj školi u Zagrebu. Isticao se najviše pisanjem drama, no osim njih piše i pjesme, novele, putopise, feljtone, eseje te romane. Smatraju ga jednim od najistaknutijih hrvatskih dramskih pisaca prve polovice 20. stoljeća. Jedan je od prvih stvaratelja hrvatske moderne jer svoje književno stvaralaštvo intenzivno počinje razvijati 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća. Zbog proširenosti njegovih djela, bilo je potrebno da budu prevedena na više jezika. Umro je u Zagrebu 13. svibnja 1948. godine.

Slika 15: Milan Begović

Petar Barišić, akademski kipar Petar Barišić rođen je 07.10. 1954. u Vrlici. Diplomirao na Akademiji u Zagrebu 1978. u klasi I.Sabolića. Bio je suradnik Majstorske radionice F. Kršinića (1978.-1981.). U svoju skulpturu ugrađuje zavičajne i folklorne motive, koje sažima u dinamički koncipiranu formu. Zoran primjer njegovog poimanja skulpture je «Sunce» djelo koje se nalazi u prolazu Sportskog centra «Dražen Petrović» u Zagrebu, postavljeno 1987. Do sada je izlagao na brojnim skupnim i samostalnim izložbama: Bol (1977.), Split (1980. 1986.)

Ante Kuduz, akademski slikar Ante Kuduz rođen je u Podosoju pokraj Vrlike. U Zagrebu 1956. godine završava Školu za primijenjenu umjetnost, 1961. Akademiju likovnih umjetnosti, te 1964. specijalku u klasi profesora Marijana Detonija. Na Akademiji radi od 1969. godine pa sve do umirovljenja 2006. godine. U razdoblju od 1981. do 1983. godine bio je dekan na Akademiji likovnih umjetnosti. Također je predavao i na Studiju dizajna u Zagrebu. Umire u Zagrebu u siječnju 2011. godine. Premija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koju je dobio 2000. godine dolazi kao kruna na njegov bogati opus i mnoštvo izložbi, kako samostalnih, tako i grupnih, u Hrvatskoj i šire. Od početka 1960-ih, kada izlazi sa svojim radovima na javnu umjetničku scenu, započinje njegov crtački i grafički opus, koji paralelno prati moderne tekovine, ali i njegovo osobno sazrijevanje. Prvi put izlaže 1962. godine na 2. Zagrebačkoj izložbi jugoslavenske grafike. Njegovo stvaralaštvo podijeljeno je u pet grafičkih ciklusa, koje radi u različitim periodima, a svaki se u određenoj mjeri nastavlja na prethodni, kombinirajući pritom nove ideje i tehnike. Kuduz je tako razvijao svoje ideje kroz dugi niz godina, od crteža, preko grafike pa sve do povremenih izleta u trodimenzionalne objekte. Njegovih pet ciklusa redom su: Kadar (1965. – 1972.), Prostor (1972. – 1975.), Grad (1976. – 1981.), Krajolik (1981. – 1991.) te posljednji Graf (1992. – 2003.).

Emil Kazimir Žeravica, hrvatski književnik Emil Kazimir Žeravica rođen je 1922.godine u Vrlici. Nakon klasične gimnazije, diplomirao je pravo na Sveučilištu u Zagrebu. Radni je vijek proveo dijelom u Dalmaciji, a pretežno u Puli, gdje i sada, umirovljen, živi i književno stvara. Član je Društva hrvatskih književnika. Pisao je teme s područja prava, bavio se novinarstvom i kao suradnik objavljivao u časopisima «Marulić», «Istra», «Naša sloga», «Istarska Danica», «Hrvatska obzorja», «Benkovački ljetopis» i «Vrličko kolo». Objavio je nekoliko knjiga: «Izvorišta i utoci», zbirka pjesama (1938.), «Vrli moji Vrličani», zbirka pripovijedaka (1985.), «Različak u klasju- Belonin bal», roman (1987.), «U žrvnju», povijesni roman (1988.), «Različak u klasju - Belonine orgije», povijesni roman o stradanju hrvatskih domobrana diljem europskih ratišta, od 1941.- 1945., «Sutoni i uroni», zbirka pripovijedaka (1990.), «Daleka mora», povijesni putopis (1990.), «Gorki bajami», «kronika jednog hrvatskog mikrokozmosa», roman (1994.), «Zborište uzburkanih duša», zbirka 32

pripovijedaka(1995.), «Od Hrvatskog zavičaja do beskraja», zbirka pjesama (1995.), «Gastikina dolina», romaneskna trilogija (2002.) i dr. Na dan Gospe Ružarice, 2. listopada 1994. na svečanoj sjednici u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, od pučanstva i Poglavarstva Grada Vrlike u progonstvu, primio je priznanje za životno djelo i za izniman doprinos u promicanju i očuvanju kulturne baštine svoje rodne Vrlike.

2.4. Demografska obilježja Na području Grada Vrlike, a na temelju podataka Popisa stanovništva iz 2011.godine popisano je 2.177 osoba što čini udio od 0,48% u ukupnom broju stanovnika u Splitsko- dalmatinskoj županiji. Na prostoru Grada živjelo je prema popisu stanovništva 2001.godine 2.500 stanovnika. U promatranom razdoblju od 10 godina došlo je do pada stanovništva od 563 stanovnika.

Tablica 3: Ukupan broj stanovnika u Gradu Vrlici Godina 2001. 2011. Indeks (2011./2001.) Stope promjene u % sv. 2.705 2.177 80,48 -19,52% m 1.366 1.109 81,19 -18,81% ž 1.339 1.068 79,76 -20,24% Izvor: DZS

Najveći broj stanovnika nalazi se u naselju Vrlika (828), dok se najmanji broj stanovnika nalazi u naselju Otišić (23).

Tablica 4: Kretanje broja stanovnika u Gradu Vrlici po naseljima Naselja 2001. 2011. Garjak 87 88 Ježević 349 236 Koljane 24 21 Kosore 238 191 Maovice 494 380 Otišić 20 23 Podosoje 251 194 Vinalić 283 216 Vrlika 959 828 Ukupno 2.705 2.177 Izvor: DZS

Grafikon 1: Kretanje broja stanovnika u Gradu Vrlici kroz povijest 12,000

10,382 10,000 9,529 9,819 8,727 8,686 8,854 8,000 7,545 7,366 6,226 6,331 6,458 6,262 6,000 5,920 5,621

4,000

2,705 2,000 2,177

0 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Iz grafikona se može primijetiti porast broja stanovnika na području Grada Vrlike u promatranom razdoblju od 1857. godine, pa do 1931. godine, dok se pad broja stanovnika na području Grada Vrlike bilježi od propisanog razdoblja 1948. godine, pa do posljednjeg popisa stanovnika 2011. godine.

Ovakvo negativno kretanje broja stanovnika uvelike je posljedica zbivanja na ovom području i iseljavanja uvjetovanih Drugim svjetskim ratom, Domovinskim ratom i socijalnom nesigurnošću te nastavkom procesa depopulacije i starenja stanovništva.

Vrlički kraj je pretrpio stradanja u Domovinskom ratu, tako da je ovakav negativni demografski trend uvelike posljedica ratnih razaranja.

Osnovne odrednice populacijske dinamike su priraštaj (prirodno kretanje) i migracije (prostorna pokretljivosti) stanovništva, kao rezultat prirodnih i društvenih čimbenika prostora.

Analizom prirodnog prirasta stanovništva u 2011. godini pokazuje da Grad Vrlika ima negativan trend što znači da je više ljudi umrlo nego što se rodilo. Prirast u Gradu je iznosio 44,4.

Tablica 5: Prirodno kretanje stanovništva ROĐENI UMRLA DOJENČAD BRAKOVI PRIRODNI VITALNI UMRLI Do 6 dana Živorođeni Mrtvorođeni Ukupno PRIRAST Sklopljeni Razvedeni INDEKS starosti 20 - 45 - - -25 20 - 44,4 Izvor: DZS

Tablica 6: Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu Doseljeni u naselje stanovanja

s područja Republike Hrvatske iz inozemstva

općine

Spol

naselju

Nepoznato

svega svega

Srbija

Kosovo

Slovenija

Njemačka

ostale zemljeostale

grada iligrada

iz druge županijedruge iz

Ukupan stanovnikabroj

Iz drugog Iz grada ili

nepoznatomjesto u

općine općine istežupanije

Bosna i Bosna Hercegovina

Odrođenja stanujuuistom iz drugog iz naselja istog sv. 2.177 234 1.784 60 1.609 115 - 159 10 60 69 2 - 18 - m 1.109 118 906 21 829 56 - 85 5 38 32 1 - 9 - ž 1.068 116 878 39 780 59 - 74 5 22 37 1 - 9 - Izvor: DZS

Prema Popisu stanovništva iz 2011.godine u Grad Vrliku najviše je doseljenih iz drugog grada ili općine iste županije od čega najviše muškaraca (829) i žena (780), a najmanje je doseljenih iz drugog naselja istog grada ili općine od čega najviše žena (39) i muškaraca (21).

Grafikon 2: Doseljene osobe prema spolu u ukupnom broju stanovništva Grada Vrlike

900 800 700 600 500 400 300 200 100 0 Iz drugog naselja Iz drugog grada ili Iz druge županije Iz inozemstva istog grada ili općine iste županije općine

Muškarci Žene

Izvor: DZS

Jezik kojim se koristi većina stanovništva Grada Vrlike je hrvatski, odnosno za hrvatski kao materinji jezik izjasnilo se 2.149 osoba ili 98,71% stanovništva.

Katolici čine 2.010 osoba ili 92,33%, da su pravoslavci izjasnilo se 118 osoba ili 5,42% stanovništva, dok se 7 osoba ili 0,32% stanovništva izjasnilo da nisu vjernici, 6 ili 0,28% stanovništva se izjasnilo da su agnostici i skeptici. Muslimanima se deklarirala 1 osoba ili 0,05%. Nije se izjasnila 31 osoba ili 1,42%. Navodno je prikazano i u sljedećoj tablici.

Tablica 7: Stanovništvo prema vjeri

kršćani

Židovi

Katolici

Ukupno

Područje

Muslimani

Nepoznato

Protestanti

Pravoslavci

Ostali Ostali

Ostalereligije,

Istočne religije

Ne izjašnjavaju Ne se

Agnostici i skeptici

Nisu vjernici Nisu i ateisti pokreti ipokreti svjetonazori Grad 2.177 2.010 118 - 1 1 - - 1 6 7 31 2 Vrlika % 100,00 92,33 5,42 - 0,05 0,05 - - 0,05 0,28 0,32 1,42 0,09 Izvor: DZS 36

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine nacionalni sastav stanovništva Grada Vrlike u najvećem postotku čine: - Hrvati 2.030 (93,25%) i - Srbi 115 (5,28%) - Česi 1 (0,05%) - Romi 1 (0,05%) - Rusi 1 (0,05%) - Slovaci 1 (0,05%) i - Slovenci 1 (0,05%)

Tablica 8: Stanovništvo prema narodnosti Kategorija / godina 2011. % Hrvati 2.030 93,25 Albanci 0 0,00 Austrijanci 0 0,00 Bošnjaci 0 0,00 Bugari 0 0,00 Crnogorci 0 0,00 Česi 1 0,05 Mađari 0 0,00 Makedonci 0 0,00 Nijemci 0 0,00 Poljaci 0 0,00 Romi 1 0,05 Rumunji 0 0,00 Rusi 1 0,05 Rusini 0 0,00 Slovaci 1 0,05 Slovenci 1 0,05 Srbi 115 5,28 Talijani 0 0,00 Turci 0 0,00 Ukrajinci 0 0,00 Vlasi 0 0,00 Židovi 0 0,00 Ostali 0 0,00 Regionalna pripadnost 0 0,00 Izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti 1 0,05 Neraspoređeno 0 0,00 Ne izjašnjavaju se 26 1,19 Nepoznato 0 0,00 Ukupno 2.177 100,00 Izvor: DZS

Prema posljednjem službenom Popisu stanovništva iz 2011.godine, raspodjela stanovništva prema spolu približno je jednaka. Evidentirano je 50,94% stanovnika muškog spola i 49,06% stanovnika ženskog spola. Nešto veći broj žena od muškaraca posljedica je nešto dužeg životnog vijeka žena kao što je to slučaj i na razini Hrvatske u cjelini, kao i Splitsko- dalmatinske županije.

U ukupnom broju stanovnika Grad Vrlika ima 60,36% radno sposobnog stanovništva (od 15 – 64 godine), od čega se 56,32% odnosi na muškarce a 43,68% na žene, pri čemu je udio radno sposobnih muškaraca za 12,64% veći od broja radno sposobnih žena, čemu je razlog i radno zakonodavstvo koje je davalo mogućnost ranijeg umirovljenja osobama ženskog spola.

Tablica 9: Ukupan broj stanovnika prema dobi i spolu Kategorija / godina Svi Muškarci Žene 0 - 4 72 33 39 5 - 9 87 39 48 10 - 14 109 68 41 15 - 19 101 55 46 20 - 24 117 75 42 25 - 29 131 68 63 30 - 34 115 73 42 35 - 39 123 71 52 40 - 44 122 65 57 45 - 49 139 85 54 50 -54 171 93 78 55 - 59 161 90 71 60 - 64 134 65 69 65 - 69 95 48 47 70 -74 173 76 97 75 -79 173 63 110 80 - 84 106 35 71 85 - 89 37 5 32 90 - 94 9 1 8 95 i više 2 1 1 Radno sposobno 1.314 740 574 Ukupno 2.177 1.109 1.068 Izvor: DZS

Najveći udio stanovnika Grada Vrlike (52,92%) nalazi se u životnoj dobi od 45 do 84 godina starosti. S aspekta radne sposobnosti, vitaliteta i fertilne dobi, ovaj podatak nije ohrabrujući. Analiza stanja po pojedinim naseljima daje još lošije rezultate. Prema navedenim pokazateljima stanovništvo u dobi do 24 godine starosti čini 22,32% ukupnog stanovništva, a u dobi od 60 godina i više 33,49% ukupnog stanovništva.

Grafikon 3: Dobna struktura stanovništva Grada Vrlike

0-19 godina > 60 godina 17% 33%

20-59 godina 50%

0-19 godina 20-59 godina > 60 godina

Izvor: DZS Izvor: DZS Podaci iz Popisa 2011. godine prema školskoj spremi stanovništva starijeg od 15 godina ukazuje da: - ukupan broj osoba starijih od 15 godina 1.909, - bez školske spreme ukupno 386 osoba, što je 20,22%, - nepotpuno osnovno obrazovanje imala je 351 osoba, tj. 18,39% osoba, - 15,77% stanovništva Grada završilo samo osnovnu školu, - neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) imalo je ukupno 1.171 osoba, što je 61,34% osoba (najbrojniji su oni sa srednjim obrazovanjem – 40,60%), - svega 4,98% stanovnika je visoko obrazovano.

Tablica 10: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu 1-3 4-7 Visoko obrazovanje Bez razreda razreda Osnovna Srednja Spol Ukupno Stručni Sveučilišni Doktorat Nepoznato škole osnovne osnovne škola škola Svega škole škole studij studij znanosti sv. 1.909 386 76 275 301 775 95 61 34 - 1 m 969 121 21 127 145 508 46 26 20 - 1 ž 940 265 55 148 156 267 49 35 14 - - Izvor: DZS

Broj kućanstava prema Popisu stanovništva 2011.godine u Gradu Vrlici iznosi 783, iz čega proizlazi da je prosječan broj osoba u kućanstvu 2,56, a prevladavaju samačka kućanstva (32,95%), zatim kućanstva s dva člana (30,27%), te kućanstva s tri člana (11,11%). Prema Popisu stanovništva 2001. godine u Gradu je zabilježeno 873 kućanstava što je u usporedbi s Popisom 2011. godine povećanje od 11,49%.

Tablica 11: Privatna kućanstva prema broju članova Broj članova kućanstava Prosječan broj Kategorija Ukupno 11 i 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 osoba u više kućanstvu Broj 783 258 237 87 80 70 28 16 5 1 - 1 2,56 kućanstava Broj osoba 2.003 258 474 261 320 350 168 112 40 9 - 11 - Izvor: DZS

2.5. Infrastruktura 2.5.1. Promet Cestovni promet Prostor Grada Vrlike je od državnog i nacionalnog geostrateškog interesa za Republiku Hrvatsku i Splitsko-dalmatinsku županiju zbog svojih važnih obilježja. Ima značajan prometno-geografski položaj i povoljna geografska obilježja, ali i veoma osjetljiv i važan geostrateški i geopolitički položaj. Prostor Grada Vrlike je danas značajno tranzitno prometno područje s posebnim prometno-geografskim značenjem.

Državne ceste: - D 1 državna cesta GP Macelj – Zagreb – Karlovac – Gračac – Knin – Sinj – Split

Županijske ceste: - Ž 6082 Siverić (D33) – Vrlika – Ježević – Bajagić – Otok – Grab – D 220 - Ž 6100 Ž 6082 – Maovice - Ž 6101 Otišić – D 1

Lokalne ceste: - L 65030 Cetina (Ž 6083) – D 1 - L 67001 Ž6082 – Vinalić – D 1 - L 67001 – Garjak - L 67003 Kukar – L 67001 - L 67004 Maovice (Ž 6100) – Otišić (Ž 6101) - L 67005 Ž 6082 – Bračev Dolac - L 67006 Otišić (Ž 6101) – D 1 - L 67007 Crivac (Ž 6099) – L 67008

Nerazvrstane ceste: Grad Vrlika napravio je registar nerazvrstanih cesta. Unutar registra se nalazi 172 ceste s ukupnom dužinom od 86 km.

Stanje cestovne mreže na području Grada Vrlike može se smatrati zadovoljavajućim. Ovim područjem prolaze važni cestovni pravci (državna cesta D), županijske ceste čija je uloga povezivati naselja unutar regije, te niz lokalnih cesta kojima su naselja na području Grada Vrlike međusobno povezana.

Željeznički promet Na području Grada Vrlike ne postoji željeznički promet. Najbliži željeznički kolodvor nalazi se u Gradu Kninu na udaljenosti od 30 km.

Zračni promet Na području Grada Vrlike nema zračne luke. Najbliža zračna luka nalazi se u Gradu Splitu (lokacija Kaštel Štafilić) na udaljenosti od 83 km.

Pomorski promet Na području Grada Vrlike nema morskih luka otvorenih za međunarodni promet i luka otvorenih za domaći promet, luke unutarnjih voda (riječne) te prometnih čvorišta. Najbliže teretne i trajektne luke nalaze se u Šibeniku i Splitu.

Javni i organizirani promet Na području Grada Vrlike djeluje Autobusni kolodvor Vrlika. Usluge autobusnog kolodvora Vrlika su: Usluge prijevoznicima: - Prihvat i otpremanje autobusa - Korištenje parkirališta za parkiranje autobusa - Prodaja voznih karata - Organizacija rasporeda prodaje voznih karata - Pružanje informacija o prijevozima i druge usluge povezane s prijevozom putnika.

Usluge putnicima i trećim osobama: - Prihvat i otpremanje putnika - Korištenje čekaonice i perona - Prodaja voznih karata, obilježavanje i čuvanje mjesta u autobusu, te prodaja mjesečnih karata - Izdavanje potvrde o cijeni vozne karte - Pohrana i čuvanje prtljage, pisama i paketa - Upotreba sanitarnog čvora - Korištenje parkirališta za osobna vozila - Pružanje informacija o prijevozima i druge usluge povezane s prijevozom putnika. Od svih prijevoznika koji djeluju i prometuju na području Republike Hrvatske, na području Grada Vrlike svoju bazu nema niti jedan prijevoznik, ali unatoč tome prijevoz putnika autobusom se obavlja.

Iz prethodno navedenog može se zaključiti kako na području Grada Vrlike postoji prostor za dodatno unaprjeđenje javnog prijevoza, od aktiviranja i proširenja usluga autobusnih prijevoznika, povećanja voznih redova i linija.

Punionica za električne automobile 2019.godine na parkiralištu pokraj osnovne škole «Milan Begović» instalirana je prva punionica za električna vozila u Gradu Vrlici. e-Punionica ima TIP 2 utičnicu (AC) a nazivne snage je 22kW (32A). Za početak punjenja potrebna je RFID kartica a samo punjenje je besplatno. Punionica je instalirana kroz projekt STEP UP, projekt razvoja inicijalne mreže e-Punionica na području zaobalja Splitsko-dalmatinske županije.

2.5.2. Telekomunikacije Telekomunikacijski promet se odvija preko tranzitne centrale u Splitu na koju su vezane automatske telefonske centrale pojedinih naselja Grada Vrlike. Prostor Grada Vrlike je u cijelosti pokriven sustavom fiksne telefonske mreže. U konačnici sve mreže integriraju se u jedinstveni telekomunikacijsku mrežu sa širokim spektrom usluga. Pokretne mreže: Postojeća analogna NMT mreže ulazi u maksimum kapaciteta koji se više neće širiti. Digitalna GSM mreža pokriva gotovo 100% teritorija Županije. U Gradu Vrlici vrši se rekonstrukcija i dogradnja distributivne telekomunikacijske mreže radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka. Svaka postojeća i planirana građevina unutar građevinskog područja treba imati omogućen priključak na TK mrežu. TK mreža izvedena je 100% podzemno i kroz postojeće prometnice, a prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste, a ako se izvodi izvan prometnice ili zemljišnog pojasa treba se izvoditi na način da se omogući gradnja na građevinskim parcelama u skladu s planiranom namjenom, kao i izvođenje drugih instalacija. Građevine telefonskih centrala i drugih uređaja rješavaju se kao samostalne građevine na vlastitim građevnim česticama, ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline. Ostvarena je kvalitetna pokrivenost područja sustavom baznih postaja mobilne telefonije.

Bazne postaje mobilne telefonije se postavljaju: 1) na udaljenosti od postojećih građevina 2) izvan zone zaštite prirode i spomenika kulture.

Antenski stupovi GSM mreže ne remete vizure ni krajobraz. Jedan antenski stup koristi više operatora. U mjestu Vinalić na području Grada Vrlike nalazi se postaja mobilne telefonije

ujedno je i odašiljač i veze HTV-a. U prostoru DVD-a Vrlika postoji sustav analogne radijske veze na vatrogasnim kanalima.

2.5.3. Pošta Na području Grada Vrlike poštanski promet je organiziran putem poštanskih ureda koji djeluju u sastavu Središta pošta Split, poslovne jedinice Hrvatskih pošta d.d. Zagreb. Poštanski uredi je smješten u Vrlici (21236). Dodatne usluge dostupne u poštanskom uredu su: Western Union, MPU uputnica, Croatia Osiguranje, Croatia Zdravstveno Osiguranje, Hrvatska Lutrija, Filatelija.

2.5.4. Energetski sustav Elektroopskrba Postojeći sustav elektroopskrbe gotovo u svim svojim elementima ne zadovoljava postojeće potrebe pa samim tim i potrebe gospodarskog razvoja s obzirom na sigurnost napajanja i kvalitetu isporučene električne energije. Područje obuhvata Grada Vrlike podijeljeno je u energetskom smislu na dvije cjeline, prema koncentraciji i razmještaju potrošača: zona samog Grada Vrlike i zona okolnih naselja. Grad Vrlika je kao i sva njena pripadajuća naselja tijekom Domovinskog rata pretrpio velike štete, prijeratno gospodarstvo je devastirano (pogoni Dalmatinka i Vrlikaplast) pa su prisutni potrošači uglavnom tipa domaćinstvo. Elektroopskrbni sustav Grada Vrlike odnosno trafostanica 35/10 kV «Vrlika» direktno je spojena na transformator hidroelektrane Peruča, te nije u distributivnom sustavu HEP-a. Problem grada Vrlike kao distributivnog konzuma leži u činjenici da postojeći elektroenergetski sustav u gotovo nijednom segmentu ne pruža sigurnost napajanja potrošača. Trafostanica 35/10 kV «Vrlika» se napaja radijalno preko dalekovoda 35 kV iz HE Peruča. Postojeće potrošačke električne instalacije nastajale su i razvijale se za minimalni elektroenergetski standard koji je proteklih godina narastao na preko 2000 kWh/domaćinstvu godišnje što prema elektroprivrednoj kategorizaciji potrošnje domaćinstva spada u niži elektroenergetski standard. Za očekivati je tendenciju porasta potrošnje po domaćinstvu pa će trebati adekvatno prilagoditi i strategiju budućeg razvitka sustava elektroopskrbe na području Grada Vrlike. Potrošnja električne energije Grada Vrlike, danas ostvaruje sljedeće iznose: - - Vršno opterećenje cca. 1,5 MW. - Godišnja potrošnja cca. 5 GW. Dakle kroz budući razvitak sustava elektroopskrbe Grada Vrlike trebat će paralelno rješavati sanaciju postojećeg i izgradnju novog sustava usklađenog sa urbanističkim planovima i aktualnim elektroprivrednim razvojnim koncepcijama. Općenito, elektroenergetsku osnovu za određivanje kapaciteta i izbor optimalnog elektroenergetskog sustava promatranog područja, predstavlja prognoza perspektivnog vršnog opterećenja, 44

koja se dobije iz podataka o planiranim urbanističkim kapacitetima i normativima jediničnog opterećenja za pojedine sadržaje, odnosno kategorije potrošača. Nadalje, planirana električna mreža je definirana brojem potrebnih trafostanica i njihovim prostornim razmještajem, ali i konfiguracijom i zahtjevima samog terena.

Javna rasvjeta Na području Grada postavljeno je 757 rasvjetnih tijela ukupne instalirane snage od 83 kW. Za održavanje rasvjete brine se poduzeće Eko d.o.o., Vrlika.

Plinoopskrba Grad Vrlika je dio projekta plinofikacije Dalmacije pa bi u budućnosti ovaj kraj trebao imati mogućnost korištenja plina u kućanstvu.

ICT Uvođenje širokopojasnog pristupa ima pozitivan utjecaj na razvoj društva. Njime se povećava pristup učinkovitosti cjelokupnih procesa u Gradu Vrlici, ali i općenito društvu, te se povećava konkurentnost radne snage i gospodarstava, što može imati pozitivan utjecaj na gospodarski rast i razvoj, kako Grada Vrlike tako i Republike Hrvatske u cjelini. Uz privatna kućanstava, kao i korisnike usluga širokopojasnog pristupa, potencijalnu korisničku bazu u Gradu Vrlici čine i korisnici iz poslovnog segmenta (obrti i tvrtke), različita tijela, te obrazovne i zdravstvene ustanove. Uz uobičajene usluge dostupne putem širokopojasnih priključaka (brzi pristup internetu, javna govorna usluga i distribucija TV sadržaja), korisnicima se omogućava i pristup brojnim sustavima i aplikacijama javnih usluga koje nam već sada olakšavaju poslovanje (e-obrazovanje, e-zdravstveno i e-uprava).

Slika 16: Prikaz širokopojasnog pristupa na području Grada

Prikaz obuhvaća područja Grada Vrlike, prikazana različitim bojama, za koja operatori imaju mogućnost pružanja širokopojasnog pristupa pristupnim brzinama od 2 do 30Mbit/s, od 30 do 100 Mbit/s i većim od 100 Mbit/s putem vlastite infrastrukture koja obuhvaća sve tehnologije, odnosno područja na kojima pojedini operatori mogu u kratkom roku, bez značajnih ulaganja spojiti korisnike na vlastitu pristupnu infrastrukturu. Gore prikazano stanje temelji se na podacima koje su dostavili operatori HAKOM-u.

Grad Vrlika je realizirao projekt WIFI4EU tj. instalirao hotspot sustav besplatnog bežičnog interneta u užem centru Grada. Instalirana oprema zadovoljava sve uvjete definirane prilozima Sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF): Program WiFi4EU (Prilog I. i Prilog II.) od strane Europske Komisije. Mjesta gdje se može pristupiti mreži su autobusni kolodvor, Trg dr. Franje Tuđmana, dio Ulice Bana Berislavića oko sata i parkirališta, Trg fra Filipa Grabovca te Česma.

Obnovljivi izvori energije Na području Grada Vrlike u planu je izgradnja Sunčane elektrane Kosore.

Slika 17: Položaj Sunčanih elektrana Kosore-Sjever i Kosore-Jug u zoni Kosore

Na navedenoj lokaciji planirano je sedam zasebnih Sunčanih elektrana, pojedinačne snage 300kW na zasebnim katastarskim česticama. Sunčane elektrane će biti grupirane na dvije nasuprotne lokacije: SE Kosore - Sjever (5 sunčanih elektrana) i SE Kosore – Jug (2 sunčane elektrane).

SE Kosore - Sjever planira se na k.č. 724/26, 724/27, 724/23, 724/24 i 724/28 sve u k.o. Kosore, te dodatno na k.č. 724/25 koja se nalazi u središnjem dijelu područja i prirodni je dio zahvata, kao i na dijelu čestice prometnice 724/44 koja se nalazi između navedenih čestica. Ukupna površina SE Kosore - Sjever je cca. 5.3 ha. SE Kosore - Jug planira se na području postojećih 194/22 i 194/44 k.o. Kosore. Ukupna površina SE Kosore - Jug je cca 2.7 ha.

Sunčane elektrane su predviđene kao mrežni fotonaponski sustavi, koji proizvedenu električnu energiju predaju u elektroenergetski sustav odnosno u elektroenergetsku (distribucijsku) mrežu. Način rada fotonaponskog (FN) sustava, zasniva se na fotonaponskom efektu, odnosno pojavi napona na kontaktima elektroničkih uređaja, prilikom njihova izlaganja svjetlu. Osnovni elektronički elementi u kojima se događa fotonaponska pretvorba nazivaju se sunčane ćelije. U praktičnim su primjenama sunčane ćelije međusobno povezane u veće cjeline koje se zovu fotonaponski moduli.

Projekt je nastao u suradnji s partnerima jedinicama lokalne i regionalne samouprave te tvrtkama. Grad Vrlika je razvijao projekt, koji je HEP Proizvodnja otkupila u prosincu 2018. godine. Realizacija projekta pridonijet će jačoj podgradnji u funkciji razvoja turizma, zato što će električnu energiju proizvoditi u najpotrebnije vrijeme a to je kad je povećana potrošnja tijekom ljetne turističke sezone. Prednost je što će sunčane elektrane upravo tada najviše proizvoditi.

Trenutno je u tijeku izgradnja Sunčane elektrane SE Kosore – Jug. Očekivana godišnja proizvodnja oko 2.940.000 kWh. Vrijednost investicije je 14,7 milijuna kuna.

Prostornim planom Grada Vrlike planirane su dvije izdvojene zone sa smještaj sunčanih elektrana «Peruča Derven» i «Peruča - Ljut » u Koljanama te izgradnja vjetroelektrana.

2.5.5. Vodoopskrba Vodoopskrbnim sustavom upravlja komunalno poduzeće Usluga d.o.o.,Vrlika. Vodoopskrbni sustav «Vukovića vrelo» namijenjen je opskrbi većine naselja u Gradu Vrlika (osim naselja Otišić) kao i naselja u Općinama Civljane i Kijevo (Šibensko-kninska županija). Vodozahvat ovog sustava je na izvorištu Vukovića Vrelo, jednom od izvorišta rijeke Cetine u Cetinsko-Paškom polju u Općini Cviljane. Vodoopskrbni sustav Vukovića Vrelo vrši vodoopskrbu sljedećih naselja u Gradu Vrlika: Kosore, Vrlika, Podosoje, Garjak, Vinalić, Ježević i Koljane. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u ovim naseljima je živjelo 2.177 stanovnika. Voda zahvaćena iz Vukovića Vrela se tlačnim cjevovodom Φ 300 mm, dužine 280 m, prepumpava u vodospremu Runjevica volumena 2X500 m³ izgrađenoj na koti 489,50 m.n.m. Crpna stanica «Vukovića vrelo» je opremljena sa tri crpna agregata (jedan predstavlja rezervu), kapaciteta po 19 l/s.

Iz vodospreme Runjevica se tranzitno opskrbnim gravitacijskim cjevovodom ACC cca 7000m Φ250 mm voda dovodi do naselja Kosore, gdje se cjevovod grana na odvojak za Vrliku- gravitacijski ACC Φ200 mm duljine 1000 m i odvojak za Vinalić i Ježević gravitacijski cjevovod ACC Φ 150 mm. Iznad naselja Vrlika uz staru vodospremu od 120 m³ izgrađena je nova vodosprema Vrlika volumena 500 m³ na koti 469,0 m.n.m. Gravitacijski cjevovod Φ 150 mm položen je do kraja naselja Podosoje (Kovačevići), a od mjesta Marasi odvaja se ogranak (gravitacijski ACC cjevovod) za naselja Garjak i Vinalić, koji spajajući se sa cjevovodom Kosore - Ježević zatvara vodoopskrbni prsten oko Vrličkog polja. Od naselja Ježević izrađen je lijevom obalom akumulacije Peruča gravitacijski cjevovod ACC Φ 150 mm za vodoopskrbu naselja Koljane i naselja Laktac u Općini Hrvace. Obzirom za potrebne količine vode za postojeći stupanj razvoja od 23,91 l/s, odnosno planirane količine od 37,37 l/s, instalirani kapaciteti crpki u crpnoj stanici Vukovića Vrelo i izgrađeni sustav vodosprema i cjevovoda u potpunosti zadovoljava potrebe naselja Grada Vrlika.

2.5.6. Odvodnja Odvodnjom upravlja komunalno poduzeće Usluga d.o.o.,Vrlika. Oborinske otpadne vode se odvode odvojenim kanalima i spajaju na bujične kanale, a kućanske i industrijske otpadne vode se odvode gravitacijskim kolektorima koji se spajaju na glavni gravitacijski kolektor koji sve otpadne vode odvode na uređaj za pročišćavanje « Vrlika». Pročišćene otpadne vode se ispuštaju u postojeći bujični kanal «Zduški potok». Otpadne vode naselja Podosoje i Kukar prikupljaju se gravitacijskim kolektorom do crpne stanice «Podosoje», a odatle se tlačnim cjevovodom priključuju na vrlički sustav i glavnim gravitacijskim kolektorom odvode na uređaj za pročišćavanje «Vrlika». Na području naselja Kosore i Vinalić ne postoji izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda. Otpadne vode se prikupljaju u propusnim septičkim jamama. Oborinske otpadne vode se odvode odvojenim kanalima i spajaju na bujične kanale, a kućanske i industrijske otpadne vode se odvode gravitacijskim kolektorima, zapadnim iz smjera Kosora te istočnim iz smjera Vinalića, koji se spajaju na glavni gravitacijski kolektor koji sve otpadne vode odvodi na uređaj za pročišćavanje «Vinalić» – Kosore. Pročišćene vode se ispuštaju u postojeći bujični kanal «Zduški potok», koje u konačnici završavaju u rijeci Cetini. Na području naselja Ježević ne postoji izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda. Otpadne vode se prikupljaju u propusnim septičkim jamama.

2.5.7. Otpad Grad Vrlika usvojio je u 2018. godini Plan gospodarenja Otpadom Grada Vrlike za razdoblje 2017. – 2022.godine.

Komunalni otpad na području Grada Vrlike skuplja i odvozi tvrtka Eko Vrlika d.o.o. za komunalne djelatnosti. Organiziranim odvozom otpada obuhvaćeno je 100% stanovništva Grada. Skupljeni otpad se odvozi na odlagalište «Poljanak» koje se nalazi u naselju Otišić na području Grada Vrlike. Površina odlagališta je cca. 3.000 m2 (neto površina). Odlagalište se treba sanirati i zatvoriti sa početkom rada županijskog/regionalnog centra za gospodarenje otpadom.

Otpad se skuplja putem 90 kontejnera volumena 1.100 l te putem 800 spremnika podijeljenim kućanstvima kapaciteta 80, 120, 180 i 240 litara. Na području Grada nalazi se deset zelenih otoka u sklopu kojih se nalaze spremnici za odvojeno prikupljanje papira (10 spremnika volumena 1.100 l), stakla (10 spremnika volumena 1.100 l), plastike (10 spremnika volumena 1.100 l), met ambalaže (10 spremnika volumena 1.100 l) i tekstila (4 spremnika volumena 2.000 l). Svaka fizička osoba ima pravo jednom godišnje na besplatan odvoz glomaznog otpada. Na području Grada nastaju različite vrste proizvodnog otpada za koji su odgovorni proizvođači/posjednici otpada. Na području Grada nastaju različite vrste opasnog otpada za koji su odgovorni proizvođači/posjednici otpada. Opasni otpad nastaje u raznim gospodarskim subjektima koji sukladno propisima gospodarenja otpadom zbrinjavaju nastali otpad na propisan način. Opasni otpad iz kućanstva (istrošene baterije, ambalaža od kemikalija, pesticida, boja, ulja, sredstava za čišćenje; fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu; posude pod tlakom, ostaci lijekova, infektivni materijal, razni drugi predmeti koji sadrže opasne elemente i spojeve), a građani ga mogu odložiti u reciklažnim dvorištima ili na prodajnim mjestima proizvoda od kojih je nastao taj opasni otpad. Biootpad se zajedno, bez odvajanja, sakuplja i odlaže sa miješanim komunalnim otpadom. Otpadna ambalaža koja je u sustavu poticajnih naknada uredno se sakuplja. Ostala ambalaža iz gospodarskog sektora se predaje ovlaštenim sakupljačima uz propisanu dokumentaciju. Jednom godišnje Grad Vrlika u suradnji sa OŠ Milana Begovića provodi akciju prikupljanja papira. Uspostavljen je sustav prikupljanja za otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatore i otpadna vozila. Proizvođači/posjednici navedenih vrsta otpada otpad predaju ovlaštenim sakupljačima uz propisanu dokumentaciju. Zbrinjavanje otpada koji sadrži azbest obavlja se na posebno izgrađenim plohama odlagališta i neusklađenih odlagališta – kazetama za zbrinjavanje azbesta. Medicinski otpad nastaje u zdravstvenim ustanovama za liječenje ljudi te veterinarskim ambulantama. Odgovornost je na proizvođaču otpada te oni uredno predaju medicinski otpad ovlaštenim sakupljačima uz propisanu dokumentaciju. Sakupljanje otpadnih električnih i elektroničkih uređaja i opreme na području Grada Vrlike osigurano je putem ovlaštenog koncesionara (Tehnomobil d.o.o., Split) pozivom na telefon. 49

Jednom godišnje se provodi akcija prikupljanja električnih i elektroničkih uređaja i opreme u suradnji tvrtke Eko Vrlika d.o.o. i građana Grada Vrlike. Na području Grada Vrlike nije uspostavljen sustav prikupljanja građevnog otpada. Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, osoba koja odlaže građevni otpad dužna je plaćati naknadu za odlaganje građevnog otpada.

Tablica 12: Količina skupljenog otpada na području Grada Vrlike Broj st. Ukupno Godina obuhvaćen Kg/stanovnik skupljeno (t) skupljanjem 2016. 2.177 287,90 132 2017. 2.177 229,50 105 2018. 2.177 270,50 124 2019. 2.177 328,79 155 Izvor: MZOE

2.5.8. Groblja Na području Grada Vrlike postoje četiri groblja: - Groblje kod crkve sv. Nikole u Vrlici - Groblje kod crkve sv. Petra u Vrlici - Groblje kod crkve sv. Jure u Maovicama - Groblje Ježević u Ježevićima

Ukupna površina groblja iznosi 28.309 m2. Brigu o grobljima vodi Eko Vrlika d.o.o.

2.6. Gospodarstvo 2.6.1. Gospodarska osnova Indeks razvijenosti U skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, 123/17, 118/18), Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije provodi postupak ocjenjivanja i razvrstavanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj prema indeksu razvijenosti. Indeks razvijenosti je pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek više osnovnih društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te se na temelju odstupanja vrijednosti pokazatelja od državnog prosjeka jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razvrstavaju u skupine razvijenosti. Prema navedenom, Grad Vrlika ima indeks razvijenosti 95,76% te pripada III. skupini jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti ispod 50% prosjeka RH.

Tablica 13: Pokazatelji razvijenosti Prosječni dohodak po stanovniku 2014.-2016. 24.393 Prosječni izvorni prihodi po stanovniku 2014.-2016. 3.128 Vrijednosti Prosječna stopa nezaposlenosti 2014.-2016. 0,16 osnovnih Opće kretanje stanovništva 2016./2006. 76,76 pokazatelja Indeks starenja 2011. 197,6 Stupanj obrazovanja (VSS, 20-65) 2011. 0,07 Prosječni dohodak po stanovniku 2014.-2016. 100,05 Prosječni izvorni prihodi po stanovniku 2014.-2016. 103,81 Vrijednosti Prosječna stopa nezaposlenosti 2014.-2016. 101,35 standardiziranih Opće kretanje stanovništva 2016./2006. 86,64 pokazatelja Indeks starenja 2011. 91,75 Stupanj obrazovanja (VSS, 20-65) 2011. 93,25 Indeks Indeks razvijenosti 95,76 razvijenosti i <50% Skupine skupine III. Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

Trgovačka društva Na području Grada Vrlike u 2018. godini registrirano je 26 trgovačko društvo sa 135 zaposlenih. U istoj godini ostvareno je 75.041.335 kuna prihoda što je povećanje od 25,69% u odnosu na prethodnu godinu. Broj zaposlenih od 2014. godine bilježi stalan rast kao i prihodi. Neto dobit bilježi blagi pad u 2015. i 2018.godini. Svi poduzetnici ostvarili su veći izvoz od uvoza. U svim promatranim godinama izvoz bilježi značajan rast, najviši je bio u 2018. godini kada je iznosio 5.164.520 kuna.

Tablica 14: Trgovačka društva na području Grada Vrlike Godina 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. Broj poduzetnika 15 17 20 21 26 Zaposleni 61 81 104 122 135 Prihodi 28.636.765 35.706.776 45.752.336 59.703.817 75.041.335 Neto dobit/ gubitak 1.035.467 772.858 4.902.830 6.512.728 6.417.246 Uvoz 31.282 0 914.796 1.451.758 699.329 Izvoz 0 141.881 1.008.216 2.528.873 5.164.520 Izvor: FINA

Prema izvješću FINA-e, 61,54% trgovačkih društava u Gradu Vrlici čine društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), 15,38% su zadruge, 7,69% su jednostavna društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.), 7,69% su ostali obveznici poreza na dobit, 3,85% su komadintna društva te 3,85% su ustanove.

Tablica 15: Trgovačka društva prema ustrojbenom obliku na području Grada Vrlike Godina 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. Društvo s ograničenom odgovornošću 12 12 15 15 16 Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću 0 0 0 0 2 Komadintno društvo 0 1 1 1 1 Zadruga 3 3 3 2 4 Ustanova 0 1 1 1 1

Ostali obveznici poreza na dobit 0 0 0 2 2 Ukupno 15 17 20 21 26 Izvor: FINA

Grafikon 4: Trgovačka društva u Gradu Vrlici prema veličini

0 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. Mikro 14 16 18 19 24 Mali 1 1 2 2 2 Srednji 0 0 0 0 0 Veliki 0 0 0 0 0 Ukupno 15 17 20 21 26

Izvor: FINA

Na području Grada Vrlike najveći se broj trgovačkih društava nalazi u kategoriji mikro poduzeća (92,31%), ostale čine mala poduzeća (7,69%). Srednjih i velikih poduzeća na ovom području nema.

Pregledom djelatnosti koje su zastupljene u gospodarstvu Grada vidljiv je stabilan raspored djelatnosti kroz godine, bez značajnih povećanja/smanjenja broja trgovački društava po pojedinim djelatnostima. Najveći broj trgovačkih društava ima u prerađivačkoj industriji (C) – 26,92%, zatim slijede poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (A) te trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla (G).

Gospodarske djelatnosti s najviše potencijala za razvoj na području Grada su u prvom redu poljoprivreda i turizam (ponajviše ruralni turizam), koji će biti detaljno analiziran u sljedećim poglavljima. Pored njih potencijal za razvoj svakako imaju trgovina i ugostiteljstvo te razne obrtničke usluge.

Tablica 16: Trgovačka društva u Gradu Vrlici prema području NKD-a 2007 Šifra Glavna djelatnost 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 2 2 3 1 3 B Rudarstvo i vađenje 1 1 1 1 1 C Prerađivačka industrija 3 4 5 7 7 Opskrba električnom energijom, plinom, D 0 0 0 0 0 parom i klimatizacijom Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, E gospodarenje otpadom te djelatnost 2 2 2 2 2 sanacije okoliša F Građevinarstvo 0 0 1 1 1 Trgovina na veliko i malo; popravak G 3 3 3 3 3 motornih vozila i motocikla H Prijevoz i skladištenje 0 0 1 2 2 Djelatnost pružanja smještaja te pripreme I 1 1 1 1 2 i usluživanja hrane J Informacije i komunikacije 1 1 1 1 1 Financijske djelatnosti i djelatnosti F 0 0 0 0 0 osiguranja L Poslovanje nekretninama 0 0 0 0 0 M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 2 2 1 1 2 Administrativne i pomoćne uslužne N 0 0 0 0 0 djelatnosti Javna uprava i obrana; obvezno socijalno O 0 0 0 0 0 osiguranje P Obrazovanje 0 0 0 0 0 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne Q 0 0 0 0 0 skrbi R Umjetnost, zabava i rekreacija 0 1 1 1 1 S Ostale uslužne djelatnosti 0 0 0 0 0 Ukupno 15 17 20 21 26 Izvor: FINA

Iako Grad Vrlika s obzirom na položaj, površinu i ostale prirodne pogodnosti ima povoljne gospodarske i društvene resurse za uključivanje u razvojne gospodarske tokove, postojeća razina i struktura gospodarstva nije dovoljno razvijena i istu treba podizati da bi se što bolje iskoristili potencijali koje pruža položaj ovog Grada. Razvojna agencija Vrla pruža pomoć poduzetnicima s područja Grada Vrlike i ima jednog zaposlenika.

Tablica 17: Top 5 poduzeća registriranih na području Grada Vrlike po ukupnim prihodima u 2018.god. Ukupan prihod u R.br. Naziv Djelatnost kunama 1. BOŽO COMERCE d.o.o. Trgovina na malo 32.952.900 2. T.P.M.-VRLIKA d.o.o. Metaloprerađivačka 9.849.300 3. V.R.METAL d.o.o. Lijevanje obojenih metala 5.317.400 53

4. LONE d.o.o. Prijevoz putnika 5.077.800 5. KOSORE PROMET Cestovni prijevoz robe 2.568.800 Izvor: FINA

Obrtništvo Pored poduzetnika, važan segment svakoga lokalnog gospodarstva čine i obrtnički sektor. Budući da se obrtništvo, kao važan gospodarski sektor statistički adekvatno ne prati, kako na višim teritorijalnim razinama, tako i unutar samih JLS, autori nisu imali dostupne podatke o broju zaposlenih i financijskim rezultatima po djelatnostima u okviru obrtničkog sektora Grada Vrlike. Stoga se analiza u ovom poglavlju zasniva samo na recentnim podacima o broju registriranih obrta na području Grada Vrlike.

Tablica 18: Obrti u Gradu Vrlici prema području NKD-a 2007 na dan 31.10.2020. Šifra Pretežita djelatnost Broj obrta A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 0 B Rudarstvo i vađenje 0 C Prerađivačka industrija 4 Opskrba električnom energijom; plinom, parom i D 0 klimatizacijom Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje E 0 otpadom te djelatnost sanacije okoliša F Građevinarstvo 7 Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i G 2 motocikla H Prijevoz i skladištenje 4 I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 5 J Informacije i komunikacije 1 K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 0 L Poslovanje nekretninama 0 M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 0 N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 0 O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 0 P Obrazovanje 0 Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 0 R Umjetnost, zabava i rekreacija 1 S Ostale uslužne djelatnosti 0 Ukupno 24 Izvor: MINGO

Tablica 5: Prikaz udjela obrta u Gradu Vrlici prema području NKD-a 2007 Udjel (%)

C Prerađivačka industrija

F Građevinarstvo 4%4% 17% 21% G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla H Prijevoz i skladištenje 29% 17% 8% I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane J Informacije i komunikacije

R Umjetnost, zabava i rekreacija

Izvor: MINGO

Prema podacima za 2020.godinu, na području Grada Vrlike evidentirana su 24 registrirana obrta, što u usporedbi s podacima o broju zaposlenih i poduzetnika ukazuje da obrtništvo predstavlja relativno važan izvor zapošljavanja u gospodarstvu Grada Vrlike. Prema strukturi aktivnih obrtnika po djelatnostima, 29% obrtnika u Gradu bavi se s poslovima povezanim s građevinarstvom (F). Od važnijih djelatnosti u lokalnom obrtništvu ističu se još i djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (I) za čije je obavljanje registrirano 21% obrta, prerađivačka industrija (C) kojom se bavi 17% obrta te prijevoz i skladištenje (H) za čije je obavljanje također registrirano 17% obrta.

Na kraju ovog dijela studije može se zaključiti da struktura obrtničkih djelatnosti u velikoj mjeri odgovara strukturi poduzetništva prema kriteriju broja zaposlenih i broja poduzetnika, budući da je većina obrtnika koncentrirana u građevinarstvu, ugostiteljstvu, prerađivačkoj industriji te prijevozu. Iako, obrtništvo bilježi najznačajniji pad zadnjih godina kako na području cijele Hrvatske tako i na području Grada Vrlike. Razlog zatvaranja obrta može se objasniti kao odumiranje tradicionalnih obrtnih djelatnosti, nepovoljnih zakonski regulatornih uvjeta, veća kontrola države i njenih institucija, stroži zakonodavni okvir i sl.

Obrtničke usluge koje imaju potencijala za većim razvojem su klasične obrtničke uslužne tvrtke i radionice, tvrtke koje pružaju razne usluge gospodarstvu, domaćinstvima, domicilnom stanovništvu i tranzitnim putnicima, kao što je popravak automobila, uredskih strojeva, televizora i radio aparata, strojeva za domaćinstvo, pekarnica, klaonica, razni servisi i usluge, kao informatički, financijski, knjigovodstveni i drugi te osobne usluge, kao što su brijač, frizer, postolar, krojač, stolar i brojni drugi.

Kako bi se potakno daljnji razvoj malih poduzetnika na području Grada Vrlike te im se pomoglo u realizaciji njihovih projekata, Grad Vrlika provodi godišnji «Program poticanja malog poduzetništva na području Grada Vrlike».

Korisnici Programa su male tvrtke do 20 zaposlenih osoba, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici i zadruge.

Vrste poticajnih mjera: - 3.1. Sufinanciranje izrade projektne dokumentacije Potpora iz ove točke iznosi do 30% opravdanih troškova, a najviše u iznosu od 10.000,00 kuna po korisniku. - 3.2. Sufinanciranje troškova izgradnje poslovnih objekata i nabava opreme. Potpora iz ove točke iznosi do 20 % opravdanih troškova, a najviše u iznosu od 20.000,00 kuna. - 3.3.Sufinanciranje dijela troškova intelektulnih (savjetodavnih) usluga Pod intektualnim uslugama u smislu ovoga Programa, podrazumijevaju se usluge: • konzulantske usluge, izrada planova razvoja, poslovnih planova, investicijskih i tehnoloških eleborata, izrada dizajna proizvoda i ambalaže, pravna pomoć i sl., • maketiške usluge, istraživanje tržišta, izrada web-stranica, kataloga, promicanje proizvoda i sl., • usluge stručnog osposobljavanja zadrugara,zaposlenih i kooperanata, • usluge procijene vrijednosti sredstava,vještačenja i sl.

Potpora iz ove točke može iznositi do 30% opravdanih troškova, a najviše do iznosa od 5.000,00 kuna.

2.6.2. Poljoprivreda i ruralni razvoj Poljoprivreda Sadašnje stanje poljoprivrede tijesno je vezano uz obiteljska poljoprivredna gospodarstava koja su korisnici gotovo cjelokupnog obradivog zemljišta. Obiteljska gospodarstva su nespecijaliziranih djelatnosti, sa usitnjenim posjedima. Problem je i jako loše razvijena infrastruktura na selima, posebno mogućnost pristupa posjedima, zadružne organizacije gotovo da i ne postoje, kao ni udruge proizvođača kroz koje bi ovi mogli iskazati svoje potrebe. Poseban problem u poljoprivredi je nepostojanje organiziranog otkupa i plasmana poljoprivrednih proizvoda (veletržnica).

Prema najnovijim službenim podacima na području Grada registrirana su 183 poljoprivrednih gospodarstava, od čega 177 OPG-a, 2 trgovačka društva, 1 obrt te 3 zadruge.

Tablica 19: Prikaz strukture PG upisanih u Upisnik prema organizacijskom obliku u 2019.godini Trgovačko Naselje OPG Obrt SOPG Zadruga Ukupno društvo Garjak 7 0 0 0 0 7 Ježević 22 0 0 0 0 22

Koljane 6 0 0 0 0 6 Kosore 19 1 0 0 0 20 Maovice 46 0 0 1 2 49 Otišić 8 0 0 0 0 8 Podosoje 22 0 0 0 0 22 Vinalić 15 0 0 0 0 15 Vrlika 32 0 0 1 1 34 Ukupno 177 1 0 2 3 183 Izvor: APPRRR

Više od pola nositelja poljoprivrednih gospodarstava u Gradu starije je od 50 godina, što govori da je potrebno poraditi na motiviranju mlađih ljudi za poljoprivrednu djelatnost. Situacija je vrlo slična i na području cijele Splitsko-dalmatinske županije. U Gradu Vrlici najviše je nositelja gospodarstava staro više od 65 godina, ukupno 90 od 183, manje od 41 godine, ukupno 10 od 183, između 56-60 godina, ukupno 17 od 183.

Tablica 20: Broj PG-a prema dobi nositelja/odgovorne osobe u 2019.godini Naselje <=41 41-45 46-50 51-55 56-60 61-64 >65 Ukupno Garjak 0 0 0 2 0 2 3 7 Ježević 0 3 0 1 1 5 12 22 Koljane 0 1 1 0 0 3 1 6 Kosore 0 0 2 3 2 3 10 20 Maovice 7 2 3 6 6 3 22 49 Otišić 2 0 0 1 0 2 3 8 Podosoje 0 0 2 0 2 1 17 22 Vinalić 0 1 0 1 3 3 7 15 Vrlika 1 0 4 4 3 7 15 34 Ukupno 10 7 11 18 17 29 90 183 Izvor: APPRRR

Grafikon 6: Školska sprema nositelja /odgovorne osobe u Gradu Vrlici u 2019.godini

4% 22%

32% Nema podataka Nezavršena osnovna škola 17% Osnovna škola Srednja škola 25% Visokoškolsko obrazovanje

Izvor: APPRRR 57

32% nositelja ima završenu srednju školu, za 22% stručna sprema nije poznata. 25% ih je sa završenom osnovnom školom, 17% ih je sa nezavršenom osnovnom školom te 4% ih je visokoobrazovano.

Područje Grada Vrlike obuhvaća ukupnu površinu od 24.299 ha. Od ukupnih površina 11.532 ha je poljoprivredno zemljište ili 47,46%. Šumske površine su 11.300 ha. Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) na području koje pokriva Gradu Vrlika ukupna površina poljoprivrednog zemljišta koja se koristi u poljoprivredne svrhe iznosi 1.618,77 ha kroz 1.569 parcela, što je svega od 14,04% od poljoprivrednog zemljišta ili 6,66% područja Grada. Prosječna veličina parcele iznosi 0,97 ha. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosi 19.840,20 ha kroz 57.375 parcela, te Gradu Vrliki pripada samo 0,08%. To su najvrjednije površine za poljoprivrednu proizvodnju koju čine oranice, voćnjaci, vinogradi i livade. Specifičnost područja su velike površine krških pašnjaka (71,57% poljoprivrednog zemljišta ili 4,77% površine Grada) na izdignutim brdskim i planinskim predjelima koji predstavljaju dobru osnovu za slobodnu ispašu stoke. Oranice su iznimno zastupljene u obradivim površinama (3,73% ili 60,46 ha) u svim naseljima. Tradicionalno se na njima siju žitarice, podjednako pšenica i kukuruz i manje ječam. Povrće se uzgaja na manjoj površini (12%), iako se uzgajaju sve povrtlarske kulture, a krumpir je najviše zastupljen. Krmno bilje zauzima oko 7% oranica, do dio oranica ostaje neobrađen. Voćnjaci i vinogradi pri terenima plodnog polja i platoa uvijek su zauzimali malo obradive površine (voćnjaci 0,93% a vinogradi 0,44%). Voćnjaci su nešto više bili zastupljeni na području Maovica a vinogradi na području Kosora i Garjaka. Livade u Paškom i Vrličkom polju zauzimaju 23,28% obradivih površina. To su značajne površine za stočnu hranu kao i ispašu stoke. U dužem vremenskom razdoblju od 1965. godine veličina poljoprivrednog zemljišta se nije ni mijenjala, te je samo došlo do manje promjene u strukturi korištenja, jer je obradivog zemljišta manje (83,37%) a pašnjaka više. Više je i oranica a manje vinograda i voćnjaka. Posebno su se smanjili vinogradi (bilo je 130 ha) a najviše na području Vinalića, Vrlike, Kosora i Garjaka - gdje su se i najviše uzgajali.

Neobrađeno poljoprivredno zemljište trebalo bi staviti u funkciju i time doprinijeti razvoju poljoprivredne proizvodnje. Negativne trendove i brojke potrebno je mijenjati ulažući u razvoj poljoprivrednih grana koje na ovim prostorima imaju dugu tradiciju i sve preduvjete za razvoj. Poticanjem kvalitetne suradnje između poljoprivrednika i njihovim povezivanjem s ostalim dionicima na Gradskom području ali i šire, stvorili bi se preduvjeti za unapređenje i usavršavanje poljoprivredne proizvodnje te povećanje mogućnosti plasmana njihovih proizvoda.

Tablica 21: Prikaz površina (ha) po naseljima i vrsti uporabe poljoprivrednog zemljišta u 2019.godini

Vrsta korištenja

Otišić

Vrlika

Garjak

Ježević Vinalić

Kosore

Koljane

Ukupno

Maovice Podosoje Oranica 0,92 2,91 0,11 12,88 10,70 2,90 10,48 3,41 16,15 60,46 Broj parcela 6 17 2 46 63 9 57 23 56 279 Staklenik na oranici 0 0 0 0 0 0 0 0 0,06 0,06 Broj parcela 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 Livada 10,73 16,22 9,56 80,53 57,22 42,29 14,60 68,82 76,92 376,89 Broj parcela 29 68 14 99 172 50 57 104 125 718 Pašnjak 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Broj parcela 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Krški pašnjak 29,07 13,25 289,61 88,77 138,38 336,41 26,15 146,26 90,61 1.158,51 Broj parcela 14 27 80 33 64 124 17 32 24 415 Vinogradi 1,28 0,04 0 2,43 0,12 0 1,12 0,33 1,88 7,20 Broj parcela 3 1 0 16 2 0 10 4 14 50 Voćnjak 1,17 0,34 0 3,76 5,67 0,12 1,02 0,36 2,67 15,11 Broj parcela 8 3 0 16 40 2 13 2 17 101 Miješani trajni nasadi 0 0 0 0 0,06 0 0,48 0 0 0,54 Broj parcela 0 0 0 0 1 0 4 0 0 5 Ostalo zemljište 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Broj parcela 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ukupno zemljišta 43,17 32,76 299,28 188,37 212,15 381,72 53,85 219,18 188,29 1.618,77 Ukupno parcela 60 116 96 210 342 185 158 165 237 1.569 Izvor: APPRRR

Proizvodnja voća i povrća Ovaj kraj ima vrlo povoljne uvjeta za uzgoj pojedinih tradicijskih kultura voća poput jabuke, višnje, trešnje, oraha, smokve, badema, što je i prema riječima Savjetodavne službe Splitsko- dalmatinske županije preporučljivo. Takvi nasadi u ovom kraju submediteranske klime, gdje je u ljetnim mjesecima česta pojava suše, mogu kvalitetno iskoristiti sunčevu energiju i dovoljne količine oborina (kiše) u vrijeme vegetacije i u razdoblju intenzivnog rasta i razvoja ploda. Na području Grada Vrlike, najveći proizvođači imaju oko stotinjak stabala pojedinih voćaka, a najviše se sade višnje, trešnje, šljive, orah i jabuke. Od povrtlarski kultura najviše je zastupljen krumpir. Velik problem je nepostojanje adekvatnog tržišta (organizirani otkup i plasman proizvoda), stoga proizvođači svoje proizvode ne prerađuju nego prodaju putem trgovačkih lanaca ili na tržnicama kao svježe.

Vinogradarstvo Vinogradarstvo je razvijeno najviše u naselju Kosore. Površine pod vinogradima se konstantno smanjuju jer je vinova loza radno intenzivna kultura, a broj mladog, radno sposobnog stanovništva sve je manji. Zbog klime i bogatstva autohtonih sorti ova poljoprivredna proizvodnja ima najveći potencijal i najdužu tradiciju.

Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za 2019. godinu, u Gradu Vrlici evidentirana je ukupna proizvodnja vina od 86,1 hl od čega se 76,4 hl odnosilo na crno, odnosno rose vino, a 9,7 hl na bijelo vino. Prijavljena proizvodnja grožđa iznosila je 14,85 tona.

Pčelarstvo Na području Grada Vrlike postoje povoljni prirodni uvjeti (klima i vegetacija) za razvoj pčelarstva. Livade i pašnjaci predstavljaju osnovnu ekološko hranidbenu osnovu razvoja pčelarstva. Zbog specifičnosti submediteranske klime ovog područja, medonosna flora omogućava proizvodnju i osebujnih multiflornih vrsta meda koji imaju izraženije sezonske odlike (boja, miris, okus). Pored koristi koju donose pčele u medu i vosku, još je neusporedivo veća ona koja se dobiva time što pčele oprašivanjem voćaka i drugih kultura povećavaju prinos i kvalitetu roda. Pčelarstvo je važan dopunski izvor prihoda poljoprivrednog stanovništva.

Na području Grada Vrlike postoji registrirana 1 pčelarska udruga «Dinara» u naselju Vrlika.

Stočarstvo Stočarska proizvodnja je tradicionalno vezana za ovaj kraj. Prirodne prilike nisu odgovarale razvoju drugih kultura, posebno na velikim kraškim pašnjačkim površinama koje nisu za drugu proizvodnju osim za ispašu stoke. 60

Stočarstvo na području Grada je i dalje nekomercijalizirano i nema ga u dovoljnom obujmu (nije masovno) za gospodarsku proizvodnju, nego se više bazira na osobnu upotrebu i jedan mali dio završava na domaćem tržištu. Ograničavajući faktor razvoja stočarstva je smanjena kupovna moć stanovništva, migracija stanovništva, gubitak tržišta, nedjelotvornost prateće industrije, te povećan uvoz stoke i stočnih proizvoda. Razvoj stočarstva koji s obzirom na prirodne karakteristike može imati značajnu ulogu u budućem gospodarskom razvoju, s naglaskom na proizvodnju mesa i mlijeka (kvalitetan pršut i sir), podrazumijeva uspostavu novih proizvodnih sustava stočarske proizvodnje, posebno u okviru obiteljskih gospodarstava (mini farme i sl.). I ova djelatnost se, u velikoj mjeri, može povezati s turizmom kao jednom od temeljnih gospodarskih grana u budućem razvoju Grada Vrlike.

Prema podacima HPA goveda, ovce i koze su najzastupljenije domaće životinje u strukturi stočarstva Grada Vrlike. Uzgoj govedine je koncentriran uz polja oko rijeke Cetine. Ovčarstvo je pored govedarstva druga po značenju stočarske proizvodnje, posebno na području kraških polja. Podaci o broju peradi nisu dostupni jer HPA ne vodi podatke u Jedinstvenom registru životinja. Prema zadnjem Popisu poljoprivrede 2003. analizirano je da pojedina gospodarstva uzgajaju perad isključivo za vlastite potrebe, u zanemarivim količinama.

Tablica 22: Brojno stanje domaćih životinja u Gradu Vrliki Naziv Broj/godina 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Broj gospodarstava 74 71 69 57 48 Goveda Broj životinja 874 874 1.000 925 1.009 Broj gospodarstava 7 7 8 7 6 Konji Broj životinja 28 29 28 30 15 Broj gospodarstava 3 5 7 6 8 Magarci Broj životinja 5 7 11 11 17 Broj gospodarstava 22 32 34 20 8 Svinje Broj životinja 113 136 168 115 91 Broj gospodarstava 39 36 39 38 39 Ovce Broj životinja 3.639 3.511 3.546 3.876 4.288 Broj gospodarstava 16 19 22 22 22 Koze Broj životinja 174 276 380 424 517 Izvor: HPA

Broj isporučitelja kravljeg mlijeka u pet godina smanjio se sa 5 na 1 isporučitelja. Količine isporučenog mlijeka smanjile su se sa 21.493 litre na 454 litre. Količine isporučenog mlijeka predstavljaju ukupno proizvedene količine mlijeka u svakoj pojedinoj godini koje je isporučeno u mljekare. Podaci ne sadrže proizvedene količine mlijeka koje se prodaju na kućnom pragu u prerađenom ili neprerađenom obliku te količine mlijeka koje gospodarstvo koristi za osobnu potrošnju.

Tablica 23: Prikaz broja isporučitelja i količine kravljeg mlijeka u Gradu Vrlici Godina Broj isporučitelja Količine 2015. 5 21.493 2016. 3 17.856 2017. 1 18.892 2018. 1 14.726 2019. 1 454 Izvor: HPA

Grad Vrlika dug niz godina potiče razvoj poljoprivrede s ciljem povećanja primarne poljoprivrede proizvodnje i podizanja stupnja poljoprivrednih proizvoda kroz proizvodnju hrane na području Grada Vrlike.

Korisnici programa su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, udruge poljoprivrednika, obrtnici i zadruge koji pretežno obavljaju primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

Vrste poticajnih mjera: Mjera 1: Potpora investicijama u poljoprivredna gospodarstva Podmjera 1.1. Ulaganje u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje objekata za držanje muznih krava, mliječnih ovaca i koza Podmjera 1.2. Nabava osnovnog stada u stočarstvu Podmjera 1.3. Ulaganje u podizanje ili obnovu višegodišnjih nasada Podmjera 1.4. Ulaganje u podizanje trajnih nasada lješnjaka, ljekovitog i aromatičnog bilja (lavande, smilja i sl.) Podmjera 1.5. Ulaganje u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje plastenika i staklenika (minimalna površina 150 m2) za proizvodnju voća, povrća, cvijeća i sl. Podmjera 1.6. Ulaganje u izgradnju sustava za navodnjavanje Podmjera 1.7. Ulaganje u nabavu novih poljoprivrednih strojeva, dijelova strojeva i opreme Podmjera 1.8. Kupnja prihrane za pčele – proteinske pogače Mjera 2: Potpora za osiguranje poljoprivredne proizvodnje od elementarnih nepogoda Mjera 3: Potpora za stručno obrazovanje i usavršavanje poljoprivrednika Mjera 4: Potpora za pripremu projekata koji se financiraju iz nacionalnih i međunarodnih fondova Mjera 5: Potpora investicijama u preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda Podmjera 5.1. Ulaganje u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje pogona za preradu voća i povrća (konzerviranje, sušenje i zamrzavanje) te proizvodnju sokova, džemova i voćnih vina Mjera 6: Potpora za promociju i plasman poljoprivrednih proizvoda Podmjera 6.1. Potpora organizaciji održavanja sajmova, izložbama poljoprivrednih proizvoda i sličnim manifestacijama Podmjera 6.2. Potpora za sudjelovanje na sajmovima/manifestacijama i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama.

Najviši iznos sredstava potpore po korisniku iznosi 50% ukupno opravdanih i dokumentiranih proizvoda, najviše do 10.000 kuna godišnje.

Šumarstvo Na području Grada Vrlike nalazi se sljedeći šumski fond:

- Visoke šume (bor, bukva) - Niske šume, penjače - Šikare, makije - Neobraslo šumsko zemljište. Šumske površine zauzimaju 11.300 ha. Šumama upravlja Šumarija Sinj koja je dio Uprave šuma podružnice Split. U gospodarenju šumama treba primijeniti koncepciju korištenja šuma i šumskog zemljišta. Po toj koncepciji jedna šuma može imati glavni cilj proizvodnju drva, ali istovremeno može služiti za rekreaciju ili zaštitu vodotoka, prometnica, naselja za pašu stoke ili divljači. Druga šuma može više služiti za rekreaciju ili zaštitu vodotoka, prometnica, naselja i sl., a manje za proizvodnju drveta. Uređivanje šuma predstavlja plansko organiziranje šumarskog gospodarenja što znači urediti šumu u prostoru i vremenu, kako bi se postigli postavljeni ciljevi. Ti ciljevi moraju biti u skladu s potrebama društva. Posebnu pozornost treba posvetiti urbanom šumarstvu koje gospodari šumom unutar prostora urbane populacije sa ciljem poboljšanja životnog prostora (klima, zrak, buka, estetske vrijednosti i dr.). Radi zaštite šuma od požara koji pričinjaju najveće štete šumskim ekosustavima primorskog krša, osnovne mjere su njega, čišćenje i prorjeđivanje šuma uz ostale preventivne mjere, kao i izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima cesta kako bi se efikasnije mogle provoditi i represivne mjere. Provođenjem ovakvih mjera postići će se trajnost gospodarenja šumama, održavanje produktivnosti i svih gospodarskih, ekoloških i socijalnih funkcija šuma.

Lovstvo Područje Grada Vrlike zbog svojih očuvanih šuma, ima mogućnost za razvoj lovstva. Na području Grada djeluje jedna lovačka udruga: «Svilaja» - Vrlika. Cilj lovačke udruge je uzgoj, zaštita i lov divljači sukladno lovno gospodarskoj osnovi.

Lovačka udruga «Svilaja» - Vrlika je ovlaštenik lovišta XVII/120 i XVII/3.

Tablica 24: Lovišta Broj i naziv lovištu: XVII/120 - VRLIKA XVII/3 - DINARA - CRVENE GREDE Županija: Splitsko-dalmatinska Splitsko-dalmatinska Reljefni karakter: Brdski Brdski Tip lovišta: Otvoreno Otvoreno Pravo lova: Zakup Zakup Godišnja zakupnina: 6.904,00 kuna 26.000,00 kuna Broj ugovora: 17120 272 Lovačka udruga «Svilaja» - Vrlika Lovačka udruga «Svilaja» - Vrlika Ovlaštenik prava lova: Ulica 30. svibnja 1 C Ulica 30. svibnja 1 C Vrlika Vrlika - svinja divlja - svinja divlja Glavne vrste divljači: - zec obični - zec obični - fazan - gnjetlovi 63

- fazan - gnjetlovi - jarebica kamenjarka - jarebica kamenjarka Površina lovišta: 8.535 ha 12.829 ha Lovne površine: 7.820 ha 11.838 ha Izvor: Ministarstvo poljoprivrede 2.6.3. Turizam Područje Grada Vrlike je relativno nova turistička destinacija sa mnoštvom prirodnih i kulturnih atrakcija, no kao i sve kontinentalne destinacije još uvijek je pod sjenom priobalja i turizma sunca i mora. Grad Vrlika se može pohvaliti ugodnom klimom koja značajno djeluje na turistička kretanja pa je s toga jedan od važnijih činitelja razvoja turizma. S obzirom na prosječne temperature i količine padalina, može se reći da je klima na području Grada Vrlike pogodna za razvoj različitih oblika turizma tokom cijele godine, a naročito u ljeto, jesensko i proljetno doba. Jedna od najvećih turističkih prednosti ovog područja je reljefna raznolikost, odnosno geomorfološki diverzitet ovog prostora. Grad Vrlika živi u zagrljaju dva visoka kamena čuvara - planina Dinare i Svilaje. Planine su pogodne za pješačenje i planinarenje te imaju označene putove, a osim toga, na svakoj planini se nalaze planinarski domovi koji služe za sklonište planinarima. Dinara je ujedno i najviša planina Hrvatske, pa je s toga posebno privlačna avanturistima. Planina Svilaja, iako vrlo slična planini Dinari, razlikuje se po tome što je dosta zelenija, odnosno ima više vegetacije. To je ujedno i razlog zašto je izletnici preferiraju. Ono što krasi sam vrh ove planine je pogled koji se pruža na Perućko jezero, jer je planinarima to izvrsna nagrada prirode nakon dugotrajnog uspona. Iako se na ovim planinama može pješačiti, planinariti, loviti, biciklirati i slično, oni nisu dovoljno turistički iskorištene, a ponajviše zbog slabe promocije. Prilika za razvoj različitih oblika turizma na krškim planinama leži u modernim turističkim trendovima koji promoviraju aktivan odmor na svježem zraku. Vrlo bitna sastavnica turističkih prirodnih atrakcija su vode. Rijeka Cetina ima velik značaj za područje kojim protječe. Ova 105 kilometara izvire podno Dinare u blizini Vrlike i ima čak 8 izvora. Rijeka Cetina posebno integrira ronioce i avanturiste, jer iako bistra,skriva mnoštvo tajnih labirinta u svojoj dubini. Vrlo je pogodna za aktivni odmor pa se na samoj rijeci često organizira rafting, kanuing i kajaking. Rijeka Cetina je sve češće odredište zaljubljenika u ribolov. To ne čudi, s obzirom da u rijeci Cetini i njenim pritocima plivaju potočna pastrva, kalifornijska pastrva, šaran, štuka, cetinska ukliva, riječni zubatac, podbila, oštrulja, cetinski vijun, i ilirski klen. Osim svih navedenih aktivnih načina provođenja vremena uz rijeku i na rijeci, turisti isto tako mogu pješačiti uz rijeku i jednostavno uživati u prirodnim ljepotama. Što se tiče ostalih voda na području, bitno je spomenuti Perućko jezero. To je umjetno akumulacijsko jezero, dugo 20 km i duboko 64 m. Pogodno je za kupanje, veslanje i ribolov. Uz rijeku Cetinu nalazi se i Vrličko polje koje se je nekad obrađivalo i prehranjivalo veliki dio stanovništva, no u današnje vrijeme ima manji značaj. Što se tiče turističke valorizacije, na ovom polju je moguć lov (iako se češće lovi u planinama i brdima), a također je pogodno za jahanje, pješačenje i slično. S obzirom da na području 64

Grada Vrlike postoje veliki napori razvoja ruralnog turizma, plodne oranice na polju imaju izniman potencijal jer bi se na njima moglo proizvoditi domaće voće i povrće koje se može posluživati turistima. Takav koncept ide u korak sa modernim turističkim trendovima koji, između ostalog, stavljaju naglasak na zdravu prehranu i potpuni doživljaj lokalnog stanovništva i načina života. Kulturna baština je oduvijek privlačila posjetitelje i bila generator turističke aktivnosti te je preduvjet za razvoj kulturnog turizma. Kulturna baština Grada Vrlike sastoji se od spomenika Milana Begovića, spomenika fra Filipa Grabovca, Pločastog mosta, Balečkog mosta, Vrličke česme i tvrđave Prozor… Na ovom području se nalazi i jedna od najznačajnijih građevina u Cetinskoj krajini, Crkva svetog Spasa. Vrlička česma je slikovit park, nastao u 19.st., u kojem izvire jedan od brojnih pritoka Cetine. Česma je u životu Vrličana predstavljala važan prostor okupljanja i druženja. Osim toga, poslužila je kao nadahnuće Milanu Begoviću za pisanje libreta najpopularnije opere u Hrvata «Ero s onoga svijeta" . Upravo se ovdje nalazi spomenik Milana Begovića, a sama česma često služi i kao pozornica za izvođenje njegovih dijela. Tvrđava Prozor jedan je od najprepoznatljivijih motiva vrličkog i cetinskog kraja. Sagrađena je na prijelazu iz 14. u 15. stoljeće. Ova tvrđava nepravilnog pravokutnog tlocrta sastojala se od dva dijela, providurovog stana na zapadu i manje kule za obranu na istoku. Tvrđava je stradala znamenite 1715. godine od Turaka, a danas glasi kao jedna od najznačajnijih srednjovjekovnih utvrda na području Dalmacije. Posebna je po zapanjujućem pogledu koji se vidi sa njenih zidina. Grad Vrlika obiluje također i brojnim arheološkim lokalitetima. Avanturisti i aktivni turisti željni adrenalina se također mogu okušati u sve popularnijim aktivnostima kao što su paragliding, padobranstvo, vožnja i istraživanje quadovima (četverokotačima) i sportsko penjanje na liticama tvrđave Prozor. Od ostalih atrakcija na području Grada Vrlike, najčešće se ističu manifestacije, odnosno događaji različitog karaktera (zabavni, kulturni, vjerski i sl.). Također, mnogo događaja i manifestacija je vezano uz gastronomiju koja ujedno postaje jedna od glavnih atrakcija ovog kraja. Najpoznatija jela ovog područja su dalmatinski pršut, sir iz «mišine», janjci i jarići s ražnja, kruh ispod peke, puri s talagom, te vrlički uštipci. Jedna od najbitnijih kulturnih manifestacija na ovom području je izvedba opere «Ero s onoga svijeta». Autentičnost dodatno pojačava vrličko kolo i vrlička nošnja u samom središtu vrličkog kraja. Običaj čuvanja Kristova groba također je popularan u Vrlici. Grupa muškaraca pripadnika Bratovštine čuvara Kristova groba u narodnim nošnjama i tradicionalnim oružjem čuvaju Kristov grob, sudjelujući u raznim obredima i ophodima. Ovaj običaj je postao ne samo crkvena manifestacija već i povijesna i kulturna baština vrličkog i hrvatskog puka. Osim navedenih koje se održavaju svake godine, u Vrličkom kraju se održava niz i drugih kulturnih manifestacija. Prostor Grada Vrlike je oduvijek bio povezan s uzgojem vinove loze i pravljenja vina. Vinski turizam na prostoru Grada Vrlike je tek u početku svog razvoja, a potrebno ga je razviti kao

poseban oblike turističke ponude koja će u svojim temeljima imati vino kao kulturni doživljaj i gastronomski užitak i poseban motiv dolaska turista na prostor Grada Vrlike. Za razliku od kulturne i prirodne baštine koje ima u izobilju, ostale atrakcije nisu dobro razvijene ili ih nema. Ovo može biti potencijalna slabost u vidu nedostataka zabavnih i drugih sadržaja za turiste, ali i prilika u vidu razvijanja istih. Razvijanjem dodatnih atrakcija upotpunila bi se turistička ponuda i produžio boravak turista na ovom području. Osim samih turističkih atrakcija, za turizam određenog područja su vrlo bitni i njegovi ostali izravni i neizravni turistički resursi, ako što su turističko-ugostiteljske građevine, turistički uređaji, turističke zone, turistička mjesta, turističke destinacije, turističke agencije, turističke informacije i promidžbeni materijali, turistički kadrovi, turistička educiranost lokalnog stanovništva, turistička organiziranost destinacije i sustav turističkog informiranja. Najvažniji izravni resursi su svakako turističko-ugostiteljske građevine jer se one vežu i za primarne potrebe ljudi kao što su smještaj, hrana i piće te je bez njih razvoj turizma nezamisliv. Također, ovo su objekti koji generiraju najveću potrošnju turista jednom kada dođu u destinaciju. Trenutno u Gradu Vrlici ne postoji niti jedan hotel. U strukturi smještaja prevladavaju objekti u kućanstvima.

U pogledu ugostiteljskih objekata, trenutno na prostoru Grada Vrlike posluje 1 restoran, 1 konoba, 2 caffe bara te 2 kušaonice (degustacija i prodaja voćnih rakija te vina). U Gradu Vrlici ne postoji niti jedna turistička agencija. Na području Grada djeluje jedna turistička zajednica TZ Grada Vrlike. Ova organizacija je zadužena za organizaciju mnogih manifestacija i događaja na ovom području, a osim toga ima promotivnu i informativnu funkciju. Grad Vrlika nije ni približno iskoristio svoje potencijale razvoja pa se javlja problem (ujedno problem cijele države) nedostatnog stručnog kadra, a osim toga educiranost lokalnog stanovništva je na niskoj razini. Osim kroz obrazovni sustav, turističkoj educiranosti lokalnog stanovništva i kadrova pridonose i: ugledni specijalizirani časopisi za slobodno vrijeme, kao i javne tribine, radionice i drugi skupovi vezani uz dokoličarsku turističku edukaciju. Očuvani okoliš je svakako jedan od glavnih atributa ovog područja, a razlog tomu je što su ljudi na ovim prostorima uvijek živjeli u skladu s prirodom, a ne naštub nje. Nezagađeni zrak, čiste i pitke vode, plodno tlo te bogata flora i fauna ukazuju na visok stupanj očuvanosti. Naravno, eventualno povećanje turističkog prometa zahtijevalo bi dodatnu zaštitu i brigu za okoliš i resurse, a posebno one prirodne. Komunalna infrastruktura napravljena je uglavnom za potrebe lokalnog stanovništva, te ona mora pratiti razvoj turizma. Ukoliko se turizam Grada Vrlike bude sve više razvijao, komunalna infrastruktura će trebati rasti i poboljšavati se kako bi se zadovoljila potreba više ljudi. Ista situacija je sa sadržajima i objektima društvenog standarda.

Ni ostali turistički neizravni resursi nisu ništa manje važni. Geoprometni položaj i prometna povezanost, o kojima je već bila riječ, su iznimno povoljni. Grad Vrlika je dobro povezan cestovnim prometom s ostalim dijelovima Dalmacije i Hrvatske općenito, a za sve ostale vrste prometa bitna je blizina Grada Splita.

Iz navedenog je vidljivo da potecijal Grada Vrlike omogućava orijentiranost na sljedeće oblike turizma, koji bi se vrlo uspješno mogli spojiti u jedan cjelovit proizvod koji bi se sastojao od:

- seoskog ruralnog turizma: tipičan život u tradicionalnim seoskim strukturama, smještaj u starim renoviranim kućama, kontakt sa seljacima, lokalna gastronomija- pršut, sir, janjetina, vina i drugi proizvodi iz poljoprivrede, živa tradicija i narodni plesovi, - biciklističko-planinarskog odnosno aktivnog turizma: sportovi prihvatljivi po okoliš (šetnje, biciklizam, jahanje, pecanje), a posebno atraktivni u vezi sa seoskim, prirodnim i kulturnim turizmom, - eko-turizam – podvrsta turizma u prirodi te obuhvaća svaki oblik turizma kod kojeg promatranje i uživanje u prirodi te susret s tradicionalnim kulturama u nedirnutim regijama predstavljaju glavnu motivaciju putovanja. Pritom putovanje prate mjere tumačenja i objašnjavanja, te se podržava zaštita prirodnog okoliša, - doživljajnog ili tematskog turizma – potrebna je zanimljiva i napeta tematika koja se može inscenirati i koja se veže uz autentične događaje i sredine. Na području Grada nalaze se stara sela i imanja koja stvaraju slikovitu kulisu, - avanturistički turizam – s obzirom na prirodne blagodati područja (npr. planine Dinara i Svilaja), - studijski turizam koji se može organizirati u obliku kampova i radionica za učenje tradicionalnih zanata za promoviranje kulturno-povijesne baštine ovog područja.

Analiza turističkog prometa Turisti prostor Grada Vrlike koriste isključivo za smještaj, a svoju aktivnost i potrošnju odnose u priobalne Gradove i na otoke. Svakako tu ne pomaže činjenica da je Hrvatska još uvijek destinacija sunca i mora pa to ne čudi. Ipak, potrebni su veliki napori lokalne zajednice, turističkih i gradskih tijela i ostalih odgovornih da utječu na turizam, stvaraju, ili bolje rečeno, uređuju i promoviraju društvene i prirodne atrakcije kojih ovaj kraj ima i previše. Cilj je, dakle, zadržati goste unutar Grada Vrlike, a ne im samo pružiti smještaj.

Privatni smještaj čini 100% ukupnih smještajnih kapaciteta Grada Vrlike. Gotovo polovicu privatnog smještaja čine kuće za odmor (78,05%) iz čega je vidljivo da su one izniman važan pokretač turizma na ovom prostoru, zatim slijede apartmani i sobe u

domaćinstvu (17,07%), gdje se uglavnom radi o kapacitetima s tri zvjezdice. Smještaja u objektima u domaćinstvu visoke kvalitete gotovo da i nema jer je tek jedan apartman u kategoriji s četiri zvjezdice.

Tablica 25: Struktura smještajnih kapaciteta Grada Vrlike na dan 01.12.2020. Ukupan broj Ukupan broj Vrsta smještaja smještajnih stalnih kreveta jedinica Apartmani i sobe u domaćinstvu 7 38 Kuće 32 93 Stanovi 1 3 Ostali smještaj 1 20 Ukupno 41 154 Izvor: TZ Vrlika

Ukupan broj dolazaka turista na području Grada Vrlike u razdoblju od 2017. do 2019. godine iznosi 2.006, od toga veći dio čine strani turisti 1.496 dolazaka (udio 74,58%), dok su domaći turisti u analiziranom razdoblju ostvarili 510 dolazaka (udio 25,42% %). 2019.godine broj dolazaka domaćih turista se je povećao za 29,56% u odnosu na 2017.godinu. Broj dolazaka stranih turista u 2019.godine se povećao za 193,16% u odnosu na 2017.godinu.

U analiziranom razdoblju od 2017. do 2019. godine na području Grada Vrlike ostvareno je ukupno 7.857 noćenja. Promatrano na godišnjoj razini, može se uočiti da broj ostvarenih noćenja raste iz godine u godinu. Najveći broj noćenja turista ostvaren je 2019.godine kada je na području Grada Vrlike noćilo 3.243 turista. Najmanji broj noćenja evidentiran je prve analizirane godine kada je ostvareno 1.624 noćenja turista.

Tablica 26: Broj dolazaka i noćenja turista u Grad Vrliku Dolasci Noćenja Godina Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Ukupno 2017. 159 234 393 601 1.023 1.624 2018. 145 576 721 415 2.575 2.990 2019. 206 686 892 516 2.727 3.243 Izvor: TZ Vrlika

Kada gledamo strukturu gostiju prema zemlji podrijetla prevladavaju gosti iz Srbije, Hrvatske, Njemačke, Poljske i Ujedinjene Kraljevine.

Tablica 27: Dolasci i noćenja turista prema zemljama porijekla 2017. 2018. 2019. Zemlja/godina Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Hrvatska 159 601 145 415 206 516 Njemačka 55 425 59 352 103 487 Češka 22 54 26 100 58 110 Nizozemska 21 102 37 137 27 67 Ostale zemlje Južne i Srednje 21 57 13 20 9 9 68

Amerike Poljska 14 48 74 308 54 78 Ujedinjena Kraljevina 14 48 22 169 32 103 Slovenija 10 19 34 74 23 43 Italija 8 14 25 54 27 50 Austrija 7 37 5 13 7 17 Kanada 7 24 6 10 3 4 Švedska 5 46 7 11 6 10 Srbija 5 43 88 843 59 1.000 Belgija 5 30 18 42 26 122 Australija 5 7 18 74 13 70 Mađarska 5 7 3 3 26 45 Rusija 4 16 12 15 9 9 Litva 4 12 2 4 23 83 Švicarska 4 4 14 16 4 6 Estonija 3 6 6 8 2 2 Španjolska 3 5 2 2 15 26 Francuska 3 4 21 25 43 91 Slovačka 2 4 9 22 22 27 Danska 2 4 0 0 5 21 Finska 2 2 0 0 7 22 SAD 1 3 4 4 10 53 Južnoafrička Republika 1 1 2 4 3 6 Ostale zemlje Oceanije 1 1 13 43 0 12 Bosna i Hercegovina 0 0 21 167 2 2 Bugarska 0 0 8 16 20 53 Irska 0 0 5 8 0 0 Ostale zemlje Sjeverne Amerike 0 0 1 7 1 1 Letonija 0 0 6 6 4 16 Turska 0 0 4 4 0 0 Ukrajina 0 0 4 4 11 13 Makedonija 0 0 1 3 0 0 Grčka 0 0 1 2 1 2 Norveška 0 0 2 2 4 4 Indija 0 0 1 1 0 0 Ostale azijske zemlje 0 0 1 1 0 0 Rumunjska 0 0 1 1 10 17 Albanija 0 0 0 0 7 7 Kina 0 0 0 0 4 8 Izrael 0 0 0 0 2 3 Portugal 0 0 0 0 2 2 Crna Gora 0 0 0 0 1 14 Brazil 0 0 0 0 1 12 Ukupno 393 1.624 721 2.990 892 3.243 Izvor: TZ Vrlika

U svrhu bespovratnom potporom potaknuti daljnji razvoj postojećih privatnih iznajmljivača na području Grada Vrlike i pomoći im u realizaciji njihovih projekata, Grad Vrlika provodi godišnji «Programa podizanja kvalitete turističke ponude na području Grada Vrlike».

Korisnici su fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu-registrirani privatni iznajmljivači.

Prihvatljive aktivnosti: - Ulaganja u turističke proizvode, proširenje proizvodnje i pružanja usluga i/ili proširenje tržišta (wellness, fitness, sadržaji za djecu, prostori za društvena, zabavna i tematska događanja, sportsko-rekreativni i kreativno-edukativni sadržaji, sadržaji vezani za etno zbirke i tradicijske zanate, hortikulturno uređenje objekata, uređenje pristupa objektu, sef, parkirna mjesta) te drugi sadržaji koji doprinose zadanim ciljevima predmetnog Programa; - Obnova, proširenje i adaptacija postojećih smještajnih jedinica, podizanje kvalitete osnovnih i dodatnih sadržaja uz uvjet dostizanja više kategorije, odnosno zadržavanje postojeće kvalitete / katergorije (minimalno 3 zvjezdice), a sve u skladu sa Zakonom o gradnji (NN 153/13, NN 20/17, NN 39/19, 125/19) i Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima (NN 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12, 68/13). Npr. prilagodba objekta osobama s invaliditetom, izgradnja dodatnog sanitarnog čvora. - Nabava opreme i uređaja koji isključivo povećavaju postojeću kategorizaciju te stvaraju dodanu vrijednost (uređaji za očuvanje energije u objektu, ugradnja klima uređaja, osiguranje objekta, grijanje, roštilj vanjski). - Ulaganja u marketinške aktivnosti (brend/dizajn, izrada web stranice, prezentacija objekta - fotografije, panoramske fotografije,virtualne šetnje, softver za vođenje privatnog smještaja koji uključuje sinkronizaciju kalendara, ciljano oglašavanje u domaćim i stranim medijima za produženje sezone, prijevodi web stranica i promotivnog materijala). - Nabava opreme s kojom se turistima nude dodatni sadržaji i potiče razvoj selektivnih oblika turizma (bicikli, oprema za razvoj športskog i avanturističkog turizma, certifikacija za bed&bike.) - Ulaganje u edukaciju (strani jezici, informatička edukacija, stručna literatura, edukacije u turizmu). - Kupnja ostale sportske oprema za razvoj aktivnih oblika turizma (kajaci, kanui, SUP-ovi, daske za surfanje i jedrenje...)

Potpora iznosi do 60% opravdanih troškova, te 25% za one koji su ostvarili potporu od SDŽ, a najviše u iznosu od 7.000,00 kuna po korisniku.

2.6.4. Poduzetničke zone Poduzetnička zona Kosore Na prostoru Grada Vrlike postoji jedna aktivna poduzetnička zona Kosore, koja je ujedno i najvažniji gospodarski prostorni resurs Grada. Poduzetnička zona Kosore smještena je neposredno uz državnu cestu (D-1) Split – Sinj – Zagreb, na samoj granici Splitsko – dalmatinske županije sa Šibensko – kninskom županijom.

Mikrolokacija zone nalazi se na sjevernom rubu Vrličkog polja i županijske ceste te je udaljena 3 km od Vrlike, 85 km od zračne luke Resnik (Split), 50 km od rotora autoceste u Dugopolju, 73 km od morske luke Split i 32 km udaljena od željezničke stanice Knin. Danas u sklopu poduzetničke zone Kosore posluje 9 poduzeća, a neki od poduzeća su: dvije punionice vode Lacus d.o.o. Split i Naturalis d.o.o. Vrlika, moderan pogon za preradu kamena iz obližnjeg kamenoloma, tvornica za proizvodnju aluminijske stolarije, tvornica metalnih proizvoda Vr Metal d.o.o. i drugi. U zoni se nalazi i poslovni inkubator. Unutar ove zone moguća je gradnja gospodarskih, proizvodno – prerađivačkih i skladišnih građevina, te je zona namijenjena za: - proizvodnju, - uslužne djelatnosti, - trgovačke djelatnosti. Ukupna površina poduzetničke zone Kosore iznosi 36,2 ha a dostupno područje za kupnju zemljišta i izgradnju u zoni je 48.000 m2. Najniža cijena za kupnju iznosi 2,70 € za m2,, a najviša cijena po javnom natječaju. Od postojeće infrastrukture poduzetnička zona sadrži: - električnu energiju, - vodu, - kanalizaciju, - uređene prometnice - telekomunikacije. Jedna od mnogobrojnih prednosti za investitore su: - izgrađena komunalna infrastruktura, - besplatna komunalna naknada za prve 3 godine poslovanja poduzeća.

Slika 18: Izvod iz UPU poduzetničke zone Kosore: 1. Korištenje i namjena površina

Ostale poduzetničke zone predviđene Prostornim planom Grada Vrlike nalaze se u tablici ispod;

Tablica 28: Predviđene poduzetničke zone na području Grada Vrlike Zona Naselje Namjena ha Stočni pazar Vrlika Poslovna K2 2,1 Česma Vrlika Turistička T2 1,2 Česma - Biuk Vrlika Turistička T2 1,46 Garjak Garjak Turistička T2 7,2 Ježević Garjak, Koljane Turistička T1 125,22 Tabela Garjak, Podosoje Turistička T1 100,2 Podosoje Podosoje Turistička T1 1,5 Duvnjaci Garjak Turistička T4 7,6 Derven Koljane Turistička T2 22,64 Ježević Ježević, Koljane, Garjak Šport i rekreacija R1 325 Suhopolje Ježević Šport i rekreacija R 140,24 Jezero Koljane Šport i rekreacija R5 10,5 Gradsko središte Vrlika 65 Sušnjar Vrlika, Garjak 11,1 Izvor: Grad Vrlika

Poslovni inkubator Kosore Poslovni inkubator Kosore izgrađen je u Radnoj zoni Kosore, na površini od 8.000 m2, a sam objekt površine je 2.400 m2. Poslovni inkubator Kosore sadrži 12 izgrađenih i opremljenih funkcionalno – prostornih jedinica (6 ureda i 6 radionica). U poslovnom inkubatoru Kosore nalazi se prostor u kojem će biti smještena novoosnovana mala poduzeća bez obzira kako su registrirana (trgovačka društva, obrti, d.o.o., d.d. ) koja tek počinju poslovati ili su u fazi razvoja ili posluju do max. 3. godine, a potrebna im je pomoć u prostoru, infrastrukturi i stručna pomoć kroz savjetodavne, konzultantske te administrativne usluge i edukacije. Proces inkubacije u poslovnom inkubatoru traje maksimalno 5 godina nakon čega poduzetnik izlazi iz inkubatora, a njegovo mjesto zauzima novi poduzetnik početnik. Na ovaj način inkubirana poduzeća dobivaju potrebnu podršku da pokrenu svoju djelatnost bez velikih tehničkih i administrativnih troškova, djeluju u poslovnoj atmosferi okruženi drugim poduzećima. Vlasnik poslovnog inkubatora Kosore je Grad Vrlika.

2.6.5. Tržište rada Nezaposlenost Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tijekom 2019.godine na prostoru Grada Vrlike evidentirano je 66 nezaposlenih osoba. Ovo predstavlja smanjenje u odnosu na 73

2015. godinu kada je evidentirano 117 nezaposlenih osoba, te je došlo do smanjenja nezaposlenosti od -43,59% u odnosu na prvu promatranu godinu. Isti trend, također je prisutan na području Splitsko-dalmatinske županije, u kojoj je 2015. god. evidentirano 42.102 nezaposlene osobe a 2019.god. 23.371 nezaposlena osoba što predstavlja smanjenje od 56% u odnosu na 2015.god. Gledajući spol nezaposlenih u vremenskom razdoblju od 2015. do 2019.godine, uočeno je kako većinu nezaposlenih osoba na području Grada čine muškarci. Broj nezaposlenih žena i muškaraca konstantno se smanjivao od 2015.godine, osim u 2019.godini kada nezaposlenost opet raste, 40 nezaposlenih muškaraca i 26 nezaposlenih žena.

Grafikon 7: Nezaposlenost muškaraca i žena te ukupan broj nezaposlenih

120

100

0 2015 2016 2017 2018 2019

Muškarci Žene Ukupno

Izvor: HZZ

Analizirajući dob i spol nezaposlenih osoba koje su tijekom 2019. godine evidentirane na području Grada Vrlike uočeno je kako najviše nezaposlenih osoba spada u dobnu skupinu 20-29 godina (19 osoba ili 28,79%) te u dobnu skupinu 45-49 godina (9 osoba ili 13,64%). Među muškarcima najveći broj nezaposlenih osoba spada u dobnu skupinu 45-49 godina (8 osoba ili 20%) dok je nezaposlenost među ženama raširena među populacijom od 20-29 godina s 12 nezaposlenih osoba ili 46,15%.

Grafikon 8: Nezaposleni s obzirom na dob i spol u 2019.godini

10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više

Muškarci Žene Ukupno

Izvor: HZZ

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tijekom 2019. godine najviše nezaposlenih osoba s područja Grada Vrlike bilo je bez zaposlenja do 3 mjeseca (33 osobe ili 50%) zatim 9-12 mjeseci (7 osoba ili 10,61%), 3-6 mjeseci (6 osoba ili 9,09%) te 6-9 mjeseci (6 osoba ili 9,09%). S druge strane, najmanji udio imale su osobe koje su bez zaposlenja od 2-3 godine (2 osobe ili 3,03%), 3-5 godina (2 osobe ili 3,03%) te 8 godina i više (3 osobe ili 4,55%). Ovakva kretanja vidljiva su i na županijskoj razini budući da su najmnogobrojnije skupine koje su bez posla do 3 mjeseca (43,26%) i 3-6 mjeseci (11,97%), dok najmanji udio imaju osobe koje su bez zaposlenja 2-3 godine (4,05%) i 3-5 godina (4,78%).

Grafikon 9: Struktura nezaposlenih osoba s obzirom na trajanje nezaposlenosti u 2019.godini

35 30 25 20 15 10 5 0 0-3 mj. 3-6 mj. 6-9 mj. 9-12 mj. 1-2 g. 2-3 g. 3-5 g. 5-8 g. 8 g. i više

Muškarci Žene Ukupno

Izvor: HZZ

Analizirajući nezaposlene osobe na području Grada Vrlike s obzirom na obrazovanje u 2019.godini, uočeno je kako najviše nezaposlenih ima sa završenom srednjom školom (76

osoba ili 66,67% nezaposlenih). Slijede ih nezaposleni sa završenom osnovnom školom (29 osoba ili 25,44% nezaposlenih). Gledajući nezaposlene osobe s fakultetom, magisterijem ili doktoratom, evidentirano je 5 nezaposlenih osoba. Najmanje nezaposlenih je s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom, evidentirane su 4 nezaposlene osobe.

Grafikon 10: Obrazovna struktura nezaposlenih osoba u 2019. godini

50 40 30 20 10 0 Bez škole Osnovna škola Srednja škola Prvi stupanj Fakultet, fakulteta, akademija, stručni studij i magisterij i viša škola doktorat

Izvor: HZZ

Tablica 29: Nezaposlene osobe prema skupinama zanimanja Zanimanje - skupine 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. (2330) Nastavnici/nastavnice u 1 0 1 0 0 srednjim školama (2264) 1 0 0 0 0 Fizioterapeuti/fizioterapeutkinje (3112) Tehničari/tehničarke za arhitekturu, građevinarstvo, geodeziju i 2 0 2 0 0 srodna zanimanja (3113) Tehničari/tehničarke za 3 2 1 0 0 elektrotehniku i srodna zanimanja (3142) Poljoprivredni 1 2 1 0 0 tehničari/poljoprivredne tehničarke (3313) Ekonomisti/ekonomistice i voditelji/voditeljice dijelova 1 1 1 0 3 računovodstva (3322) Komercijalisti/komercijalistice 7 3 4 0 2 u prodaji (4110) Uredski službenici/uredske 2 5 1 0 2 službenice za opće poslove (4311) Službenici/službenice u 3 5 4 2 4 knjigovodstvu (5120) Kuhari/kuharice 0 7 6 5 5 (5131) Konobari/konobarice 2 2 1 0 0 (5141) Frizeri/frizerke 0 0 1 0 0 (5223) Prodavači/prodavačice u 8 9 7 2 5 trgovinama (7222) Alatničari/alatničarke i srodna 2 1 0 0 1 zanimanja (7223) Kovinoglodači/kovinoglodačice 1 1 2 0 0 76

i srodna zanimanja (7412) 4 3 2 1 0 Elektromehaničari/elektromehaničarke (8322) Vozači/vozačice osobnih vozila, 0 0 1 1 2 taksija i lakih dostavnih vozila (8332) Vozači/vozačice teretnih vozila i 0 1 1 0 0 kamiona (9112) Domaćinska zanimanja u 5 4 2 1 4 uredima, hotelima i ostalim objektima (9313) Radnici/radnice u visokogradnji 3 2 0 0 0 (9329) Jednostavna zanimanja u 18 17 25 18 7 prerađivačkoj industriji, d. n (9333) Rukovatelji/rukovateljice 5 3 1 1 4 teretom (9412) Kuhinjski pomoćnik/kuhinjske 1 1 0 0 1 pomoćnice Ostali 47 44 31 20 26 Sveukupno 117 113 95 51 66 Izvor: HZZ

Zaposlenost Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje krajem 2019.godine na području Grada Vrlike evidentirano je 410 zaposlenih osoba. Pri tome, valja napomenuti da se osiguranici (zaposlene osobe) bilježe po mjestu rada, a ne po prebivalištu. Gledajući osnovu osiguranja, ustanovljeno je kako u svim promatranim godinama najviše zaposlenih radi kod pravnih osoba, zatim slijede radnici kod fizičkih osoba, zaposleni kod obrtnika, zaposleni kod poljoprivrednika, i zaposlenici kod osoba koje se bave samostalnom profesionalnom djelatnošću.

Tablica 30: Struktura zaposlenih osoba (stanje na dan 31.12.) Kategorija / godina 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Radnici kod pravnih osoba 300 279 322 332 342 Obrtnici 21 22 23 22 21 Poljoprivrednici 8 9 10 11 13 Samostalne profesionalne djelatnosti 3 2 2 1 1 Radnici kod fizičkih osoba 28 24 30 34 32 Osiguranici - produženo osiguranje 1 1 1 1 1 Sveukupno 361 337 388 401 410 Izvor: HZMO

Sljedeći grafikon pokazuje trend kretanja broja osiguranika od 2015.godine do 2019.godine. Primjetan je rast broja zaposlenih u svim promatranim godinama, osim u 2016.godini kada je došlo do smanjenja broja zaposlenih.

Grafikon 11: Ukupan broj osiguranika mirovinskog osiguranja s područja Grada Vrlike 450

400 401 410 388 350 361 337 300

250

200

150

100

0 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Izvor: HZMO

Korisnici mirovina Krajem 2019. godine na području Grada Vrlike evidentirana su 453 korisnika mirovina temeljem prava Zakona o mirovinskom osiguranju. Od 453 korisnika mirovina s područja Grada Vrlike većinu čine žene na koje otpadaju 238 osoba (52,54%). Prema podacima za istu godinu, duljina radnog staža na području Grada Vrlike iznosila je 28 godina, 8 mjeseci i 25 dana. Uspoređujući dužinu radnog staža muškaraca i žena s područja Grada Vrlike, uočeno je kako muškarci u prosjeku rade 3 godine i 4 mjeseca dulje od žena (prosječna dužina radnog staža muškaraca iznosi 29 godina, 7 mjeseci i 18 dana dok prosječna dužina radnog staža žena iznosi 26 godina, 3 mjeseca i 17 dana). Prosječna mirovina (zbroj prosječne starosne ili prijevremene starosne, invalidske i obiteljske mirovine) koja se isplaćivala na području Grada Vrlike u promatranom periodu iznosila je 1.979,46 kuna. Budući da na području Grada Vrlike 15,77% stanovništva ima završenu samo osnovnu školu i da se ovaj broj većinom odnosi na stariju populaciju, lako se može objasniti činjenica da je prosječna imovina u Gradu niža u odnosu na onu u Županiji.

Tablica 31: Korisnici mirovina, prosječni radni staž i prosječni iznos mirovina - ZOMO (opći propisi) Prosječni staž Prosječni iznos mirovine u Broj korisnika Godina (godine, mjeseci i dani) kunama Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž 2015. 463 223 240 27 06 03 28 11 19 26 01 28 1.824,41 2.044,30 1.620,09 2016. 464 224 240 27 11 11 29 08 26 26 03 05 1.863,78 2.106,72 1.637,04 2017. 468 226 242 28 05 19 30 04 03 26 08 23 1.961,15 2.239,28 1.701,41 2018. 457 219 238 28 09 02 30 07 23 27 00 04 2.067,13 2.365,24 1.792,82 2019. 453 215 238 28 08 25 30 05 22 27 01 27 2.180,85 2.488,49 1.902,94 Izvor: HZMO 78

2.7. Društvene djelatnosti 2.7.1. Obrazovanje Predškolsko obrazovanje U Vrlici djeluje dječji vrtić «Zvončić» osnovan 1999.godine od strane Grada Vrlike, u kojem su aktivnosti organizirane u dvije odgojne skupine. Smješten je u prostorijama O.Š. «Milan Begović» te zapošljava 3 radnika.

Grafikon 12: Broj upisane djece u predškolske programe na području Grada Vrlike 35 32 30 27 25 24 23 21 20

0 2020./2021. 2019./2020. 2018./2019. 2017./2018. 2016./2017.

Izvor: Grad Vrlika Osnovnoškolsko obrazovanje Na području Grada Vrlike djeluju jedna osnovna škola «Milan Begović» Vrlika.

Slika 19: OŠ Milan Begović

Prije Domovinskoga rata na području Grada postojalo je 8 područnih škola (Otišić, Maovice, Podosoje, Kosore, Vinalić, Ježević, Koljane, Bravčev Dolac) koje su s izuzetkom škole u Podosoju devastirane i u kojima se nastava ne organizira zbog malog broja djece u navedenim naseljima.

Pučka škola u Vrlici osnovana je još 1874. godine, i kroz povijest je mijenjala nazive i lokacije. Školski odbor 12.03.1993. mijenja ime škole u Osnovna škola Milana Begovića pa slavnom književniku rođenom Vrličancu. Škola se nalazi na adresi Trg Franje Tuđmana 6, Vrlika. U školi su zaposlena 33 djelatnika. U školi ima 14 učionica u kojima je organizirana kabinetska i razredna nastava. Uz 14 učionica postoje školska knjižnica te dvorana za TZK. U OŠ Milana Begovića odvija se kabinetska nastava po učionicama od kojih su specijalizirane: učionica informatike, kemije i biologije te školske zadruge «Zvrk». Škola ima 10 sanitarnih čvorova (5 muških i 5 ženskih), zbornicu, tri uredske prostorije, knjižnicu, portu, malu radionicu i prostoriju za spremačice te još četiri manje prostorije za razne potrebe škole koje planiramo prenamijeniti za nove arhivske prostorije.

Grafikon 13: Broj upisane djece u školske programe na području Grada Vrlike 140

120 117 107 104 100 93 86 80

0 2020./2021. 2019./2020. 2018./2019. 2017./2018. 2016./2017.

Izvor: OŠ «Milan Begović»

Srednjoškolsko obrazovanje Srednjoškolsko školovanje učenici nastavljaju uglavnom u Gradu Sinju. U Sinju kao najbližem središtu djeluje ukupno 4 srednje škole: dvije gimnazije, jedna strukovna i jedna tehničko-industrijska škola;

- Franjevačka klasična gimnazija u Sinju s pravom javnosti: jedna je od najstarijih srednjoškolskih obrazovnih ustanova u Dalmaciji te prva u Dalmaciji s hrvatskim nastavnim jezikom. Godine 1838. provincija Presvetog Otkupitelja (Split) ujedinjuje postojeće samostanske škole u Domaće učilište Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, a koje je organizirano u tri stupnja, odnosno u tri samostana: Zaostrog, Knin i Sinj. Godine 1854. to učilište počinje s cjelovitim radom u Sinju pod nazivom Javno više hervatsko gimnazije u Sinju pod upravom franjevaca Presvetog Otkupitelja i kreće s nastavnim programom na hrvatskom jeziku. Time postaje prvom hrvatskom gimnazijom u Dalmaciji. Provincija 1908. gradi novu gimnazijsku zgradu na Alkarskom trkalištu u Sinju i školuje profesore za Gimnaziju na domaćim i inozemnim sveučilištima. Gimnazija 1939. škola počinje danovati pod pravim imenom Franjevačka klasična gimnazija u Sinju s pravom javnosti. - Gimnazija Dinka Šimunovića stara je gimnazijska ustanova koja je započela djelatnost školske godine 1921./1922., a izrasla je iz tradicijskog sinjskog klasičnoga obrazovanja. Škola nema posebnih organizacijskih jedinica i djeluje samostalno. Utemeljena je kao ustanova koja je razvijala onodobne narasle potrebe za skladom između društveno-humanističkoga i prirodoslovno-matematičkoga obrazovanja. U suradnji s Goethe Institutom - njemački kulturni centar u Zagrebu, u okviru projekta Škole – partneri budućnosti 11. svibnja godine 2009. otvorena je multimedijalna učionica sa svrhom učenja i promicanjem njemačkoga jezika i njemačke kulture u svijetu razvijanjem međunarodne suradnje, razmjene učenika, profesora i volontera. - Tehnička i industrijska škola Ruđera Bošković obavlja djelatnost strukovnog obrazovanja redovnih učenika i strukovno obrazovanje odraslih. Strukovno obrazovanje odraslih obuhvaća programe za stjecanje srednje stručne spreme, programe prekvalifikacije i programe stjecanja niže stručne spreme. - Srednja strukovna škola Ban Josip Jelačić djeluje u približno 3200 m2 školskog prostora i 4000 m2 okolnog zemljišta. Nastava se izvodi u 13 učionica, kabinetu za ugostiteljska zanimanja kuhar-konobar, 4 kabineta informatike te kabinetima za kemiju, frizere, kozmetičare pedikera. U sklopu škole nalazi se športska dvorana koju koriste tri srednje škole Grada Sinja. U Gradu Splitu djeluje 46 srednjih škola koje predstavljaju 50% srednjih škola SDŽ. Ne postoji mogućnost analize broja djece iz Vrlike koji upisuju srednje škole po odabiru vrste srednje škole i u kojem Gradu.

Više i visokoškolsko obrazovanje Na području Grada Vrlike ne postoje ustanove za više i visokoškolsko obrazovanje.

Srednjoškolci koji žele nastaviti obrazovanje mogu to učiniti na najbližem Sveučilištu u Splitu, ili drugdje u Hrvatskoj, odnosno izvan granica Hrvatske.

Najveći broj mladih s područja Grada Vrlike koji se odluče za studiranje odlaze na studij na Sveučilište u Splitu kao glavno gravitacijsko središte Splitsko-dalmatinske županije. Sveučilište u Splitu obuhvaća 11 fakulteta, (1) akademiju, četiri (4) sveučilišna studijska odjela i jedan (1) međusveučilišni studij. U sklopu 11 fakulteta i akademije organizirani su studiji s područja ekonomije, prava, pomorstva, građevine, arhitekture, elektrotehnike, računalstva, matematike, strojarstva, brodogradnje, kemije, medicine, kineziologije, humanističkih znanosti, bogoslovije i umjetnosti.

Studenti se često upisuju i na «Veleučilište Marko Marulić» u Kninu, koje je započelo sa radom 1995. godine i koje nastavu provodi kroz sljedeće studije: - Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom - Prehrambena tehnologija - Poljoprivreda krša - Ekonomski i normativni okvir poduzetništva.

Ustanove za dodatno obrazovanje i cjeloživotno učenje Na području Grada Vrlike ne postoje ustanove za dodatno obrazovanje i cjeloživotno učenje, najbliže se nalaze u Gradu Sinju i Splitu.

- Pučko otvoreno učilište Sinj je javna ustanova za obrazovanje odraslih i ostalo obrazovanje. Dvadesetak predavača suradnika s visokom stručnom spremom raznih profila garantira kvalitetnu u implementaciji stručnih znanja i vještina koje pruža široki spektar obrazovnih programa koji su verificirani od Ministarstva znanosti i obrazovanja i koji se upisuju u radnu knjižicu. Riječ je o 20 različitih programa osposobljavanja i usavršavanja i programu srednjoškolske prekvalifikacije u zanimanje prodavač. Programima usavršavanja i osposobljavanja obuhvaćen je široki spektar zanimanja - računalni operator, napredni računalni operator, poslovna tajnica, suradnik u novinarstvu, samostalni knjigovođa i 14 vrsta rukovatelja građevinskim strojevima. - Centar za obrazovanje odraslih Semafor je ustanova koja vrši izvođenje niza programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih. Sva zanimanja su verificirana od strane MZOS, a u sklopu centra djeluje i škola za strane jezike.

Sredstva za realizaciju programa školstva u iznosu od ukupno 290.000,00 kuna planirana su u Proračunu Grada Vrlike za 2021. godinu prema slijedećim stavkama:

Nabavka knjiga učenicima osnovne škole …………..…40.000,00 Stipendiranje studenata……………………………………….130.000,00 Izvannastavne aktivnosti škole……………………………..20.000,00 Subvencioniranje prijevoza učenika i studenata…….100.000,00

2.7.2. Zdravstvo Ambulanta Vrlika je smještena u objektu ukupne površine 301 m2. Djelatnosti koje se obavljaju u objektu su: - opća medicina (2 ordinacije – u zakupu) sa uslugom laboratorija, - zubozdravstvena zaštita (1 ordinacija), - patronaža.

Veterinarske usluge dostupne su u privatnoj veterinarskoj ambulanti u Vrlici (Milana Begovića 7) koja je započela s radom 2017.godine.

2.7.3. Socijalna skrb Na području Grada Vrlike djeluje Centar za rehabilitaciju «Fra Ante Sekelez» koji pruža osobama s intelektualnim teškoćama usluge dugotrajne i intenzivne skrbi, tj. usluge stanovanja, prehrane, njege i brige o zdravlju, osposobljavanja za samozbrinjavanje, socijalnog rada, radne aktivnosti, medicinske i psihosocijalne rehabilitacije. Uz dugotrajni smještaj pruža usluge cjelodnevnog i poludnevnog boravka. Centar se prostire na 21.500 m2, od toga je zatvorenog prostora 8.300 m2, na jednoj lokaciji. Zatvoreni prostor se sastoji od 4 zgrade. U dvije zgrade organiziran je paviljonski oblik stanovanja sa spavaonicama (36), zajedničkim dnevnim boravcima (18) i čajnim kuhinjama. Jedna zgrada je apartmanskoga tipa (9 apartmana) za stanovanje uz podršku i fizikalnu terapiju korisnika. Četvrta je zgrada za psihosocijalnu rehabilitaciju i radne aktivnosti korisnika. U njoj se nalaze radionice, kabineti i dvorana za kineziterapiju. Danas Centar ima 174 štićenika (91 muškarac i 83 žene) o kojima skrbi 117 zaposlenih. Rad Centra organiziran je tijekom 24 sata.

Slika 20: Centar za rehabilitaciju «Fra Ante Sekelez»

U Gradu Vrlici nema Domova za starije i nemoćne osobe, najbliži se nalaze u Sinju i Kninu. Trenutno (i preko 2 godine) provodi se program pomoći u kući starijim i nemoćnim osobama «Zaželi»-program zapošljavanja žena, sufinanciran od strane Europskog socijalnog fonda. 92 korisnika na području Grada koristi ovu vrstu pomoći te je putem njega u suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje zaposlene 23 nezaposlene žene.

Gradsko društvo Crvenog križa Vrlika koje kao humanitarna organizacija područja Grada Vrlike brine se o siromašnim osobama u društvu i pomaže im prema mogućnostima, organizira i druge humanitarne akcije sukladno Planu i programu Hrvatskog Crvenog križa. Gradsko društvo Crvenog križa Vrlika ima jednog zaposlenog djelatnika (ravnateljica), te pedeset aktivnih članova.

Djelatnost socijalne skrbi organizirana je putem Centra za socijalnu skrb Split – podružnica Sinj.

Sredstva za realizaciju programa socijalne zaštite u iznosu od ukupno 400.000,00 kuna planirana su u Proračunu Grada Vrlike za 2021. godinu prema slijedećim stavkama:

Pomoć socijalno ugroženim kategorijama …………..…245.000,00 - Pomoć obiteljima i kućanstvima………………..100.000,00 - Pomoć za novorođeno dijete………………….….120.000,00 - Ostale pomoći u naravi………………………….…..25.000,00 Sufinanciranje cijena prijevoza……………………………….155.000,00 - Subvencioniranje lokalnog prijevoza………….140.000,00 - Subvencioniranje međugradskog prijevoza…15.000,00

2.7.4. Civilno društvo Udruge su važan čimbenik društvenog života na području Grada Vrlike u kojem je registrirano 20 udruga; od čega u naselju Vrlika (19 udruga) i Maovice (1 udruga). Ostala naselja nemaju registriranu niti jednu udrugu. Spektar pitanjima kojima se bave je širok a

najviše je sportskih i kulturnih udruga. Osnivaju se kao oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, te kroz svoje djelovanje unapređuju kvalitetu društvenih sadržaja, ali i zagovaraju interese različitih društvenih skupina, čime pozitivno utječu na trajne društvene promjene u lokalnoj zajednici. Mnoge udruge nemaju sustavne izvore financiranja i svoje redovite programe i aktivnosti uglavnom provode volonterski uz pojedinačna pokroviteljstva ili se financiraju iz proračuna Grada. Uvidom u stanje na terenu utvrđeno je da je aktivnost udruga u izradi i provedbi razvojnih projekata minimalna. Jedan od razloga je i nedostatak stručnih znanja i kompetencija u području izrade i provedbe projekata. U današnje doba udruge civilnog društva postaju sve važniji akteri lokalnog razvoja te se provedbom projekata aktivno uključuju u razvoj zajednice. Stoga je potrebno jačati kompetencije udruga na području Grada kako bi se aktivirao njihov razvojni potencijal.

Više o djelovanju nekih od aktivnijih organizacija civilnog društva biti će riječ u sljedećim potpoglavljima.

Sredstva za realizaciju programa civilnog društva u iznosu od ukupno 220.000,00 kuna planirana su u Proračunu Grada Vrlike za 2021. godinu prema slijedećim stavkama:

Financiranje udruga…………………………………..100.000,00 Redovna djelatnost Crvenog križa …………..…120.000,00

Sport i rekreacija U Gradu Vrlici postoji Športsko-rekreacijski centar «Česma» u kojem se nalaze: - Teniski tereni - 2 teniska terena na zemljanoj podlozi - Nogometni tereni - 2 nogometna terena s umjetnom travom, veliki i mali teren - Košarkaški teren - 1 košarkaško igralište s tartan podlogom

Slika 21: Športsko-rekreacijski centar «Česma»

Ostalu sportsku infrastrukturu Grada čine: dječja igrališta, dvorana u sastavu osnovne škole, nogometno igralište pokraj osnovne škole. Osim tih objekata na Gradskom području se nalaze 3 označene biciklističke staze, Cetina, Peruča i Golo brdo koje su tematski povezane sa svim značajnim lokalitetima u okolici. U cjelini gledano sportska infrastruktura u lošem stanju i ne osigurava potrebne uvjete za održavanje sportskih aktivnosti, za daljnji razvoj sporta, veće sudjelovanje građana i postizanje dobrih rezultata. Svi programi i projekti razvoja usko su vezani za izgradnju i sanaciju sportske infrastrukture što je i glavna razvojna potreba. Uz zadovoljavajuću infrastrukturu Vrlika bi mogla postati tražena destinacija za sportski turizam, kao i za održavanje manifestacija u raznim sportovima na državnoj i županijskoj razini. Velike mogućnosti postoje u outdoor sportovima, a na tom polju već je značajno učinjeno kroz sportske udruge koje propagiraju tu vrstu sporta.

U tijeku su pripreme za izgradnju konjičkog kampa, točnije pet građevina (upravna zgrada, škola za konje, sijenik, tondino te gnojarnik) na dijelu k.č.z. 448/1, K.O. Vrlika, površine 84.500 m2. Od sportskih manifestacija u Vrlici najznačajnija je veslačka mini kup regata u organizaciji Veslačkog kluba «Vrlika».

Tablica 32: Popis aktivnih sportskih udruga i klubova R.br. Naziv 1. VESLAČKI KLUB "VRLIKA" 2 ŠPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO "ŠARAN" VRLIKA 3. TAEKWONDO KLUB VRLIKA 4. HRVATSKI NOGOMETNI KLUB "VRLIKA" Izvor: Ministarstvo pravosuđa i uprave

Sredstva za realizaciju programa sporta u iznosu od ukupno 305.000,00 kuna planirana su u Proračunu Grada Vrlike za 2021. godinu prema slijedećim stavkama:

Financiranje sportskih društava …………..…270.000,00 Organizacija sportskih manifestacija………..35.000,00

Kultura Uz bogato kulturno povijesno nasljeđe Grad Vrlika nudi i pregršt kulturnih sadržaja, kroz različite kulturne udruge i institucije. Na području Grada Vrlike ustanove koje sudjeluju u organiziranju kulturnih manifestacija i pružanju ostalih usluga kulturne djelatnosti jesu Gradska knjižnica i čitaonica, Gradsko knino, udruge u kulturi koje koriste prostorije Doma kulture te Turistička zajednica Grada Vrlike.

Gradska knjižnica Vrlika otvorena je 1999. godine, kao jedini informacijski centar Grada. Tijekom Domovinskog rata sva knjižnična građa, svi tragovi povijesti Grada Vrlike, te vrijedna zavičajna zbirka, kao i prostor, su u potpunosti bili uništeni i devastirani. Knjižnica organizira kulturno-animacijske aktivnosti za odrasle i za djecu: - obilježavanje dana Milana Begovića, - čitanje poezije za osnovnoškolce vezano uz školski program, - izvedba Mace papučarice za vrtićku skupinu, - izložbe literarnih radova grupe Lidrano.

Gradsko kino Vrlika osnovano je 1973. godine. Posjeduje 1 dvoranu sa 200 sjedećih mjesta. Projekcije se održavaju tijekom cijele godine.

Osim navedenih institucija u području kulturnih djelatnosti sudjeluju i udruge, kao sektor civilnog društva u kulturi. Prema posljednjem Registru udruga, na području Vrlike djeluju 4 udruga koje se bave djelatnostima kulture i umjetnosti (20% svih udruga na području Grada Vrlike). Njihov popis dan je u tablici koja slijedi. Međutim, njihovo djelovanje nije moguće detaljnije analizirati jer ne postoji sustav evidencije njihova rada.

Tablica 33: Popis aktivnih udruga iz područja kulture i umjetnosti R.br. Naziv 1. KARNEVALSKA UDRUGA 2 UDRUGA ŽENA VRLIKA 3. KULTURNO UMJETNIČKA UDRUGA "MILAN BEGOVIĆ" VRLIKA 4. ČUVARI KRISTOVA GROBA VRLIKE Izvor: Ministarstvo pravosuđa i uprave

Turistička zajednica Grada Vrlike kao institucija osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda turizma u Gradu, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu, te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude. Jedan od načina je i sudjelovanje u kulturnoj djelatnosti Grada i organiziranju kulturnih manifestacija povezanih s obogaćivanjem kulturne ponude Grada za vrijeme turističke sezone. Jedna od najbitnijih kulturnih manifestacija na ovom području je izvedba opere «Ero s onoga svijeta» u sklopu Vrličkog ljeta. Komični libreto Milana Begovića «Ero sa onoga svijeta» uz nadahnuće muza uglazbio je Jakov Gotovac. Od praizvedbe (02.10.1935.) u Zagrebu do danas, ova komična opera izvedena je više od stotinu puta, postavši nedostignuti uzor u ovom glazbenom žanru. Egzotična scenografija i melodika osvojila je gledatelje u više od pedeset europskih pozornica. No nigdje kao u Vrlici, na česmi Ero ne doziva tako srdačno svoju Đulu. Vrlika koja je Begoviću bila inspiracija za ovo djelo ostaje najljepšom pozornicom za scensko izvođenje opere. I uvijek iznova čovjek se pita što nas u 87

tom djelu privlači: radost ili zanos, inicijacija i udvaranje, snaga i prkos ili sve to u jednom, u vrličkom kolu jedinstvenom, neponovljivom iako nitko od plesača ni riječ ne prozbori. U jednoj od najljepših i najpopularnijih hrvatskih opera «Ero sa onoga svijeta» za koju je libreto napisao Milan Begović, a glazbu je skladao Jakov Gotovac završni ples je vrličko kolo koje nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Ples i bogatstvo vrličke nošnje stapaju se u sklad boja, pokreta i pjesme svjedočeći o neuništivosti tradicije hrvatskog čovjeka.

Slika 22: Izvedba opere «Ero s onoga svijeta»

Običaj čuvanja Kristova groba također je popularan u Vrlici. Od davnine sve do današnjih dana u Vrlici se njeguje običaj da u Velikom tjednu grupa muškaraca pripadnika Bratovštine čuvara Kristova groba sudjeluje u obredima i ophodima Velikog petka, čuvajući Kristov grob, zbog čega se zovu grobari. Ovaj je običaj postao ne samo crkvena manifestacija već i povijesna i kulturna baština hrvatskog katoličkog puka vrličkog kraja. Ovdje je riječ o dubokom vjerskom osjećaju i predanosti čuvanja presvetog tijela Isusova u razdoblju od polaganja u grob do uskrsnuća. Čitav postupak čuvanja Kristova groba odvija se u strogom i ozbiljnom ozračju, u tradicionalnim narodnim nošnjama vrličkog kraja, s tradicionalnim oružjem kojim su Vrličani stoljećima branili svoj dom i svetu katoličku vjeru i njena načela. Kršni momci i snažni muževi uljepšavaju otajstvo muke i smrti, Uskrsa i pobjede. Svoju službu završavaju iza uskršnje mise kada pred crkvom plešu narodno kolo u znak pobjede Krista uskrsloga nad zlom i grijehom. Osima navedenih koje se održavaju svake godine, u Gradu Vrlici se održava niz i drugih kulturnih manifestacija od kojih su najčešće predstave, izložbe i slično.

Sredstva za realizciju programa kulture u iznosu od ukupno 420.000,00 kuna planirana su u Proračunu Grada Vrlike za 2021.godinu prema slijedećim stavkama:

Financiranje redovne djelatnosti u kulturi …………..…70.000,00 Organizacija kulturnih manifestacija………………………300.000,00 Financiranje vjerskih zajednica………………………………50.000,00

2.7.5. Javni red i sigurnost Policija Policijska postaja Sinj djeluje na području Grada Vrlike te je riječ o mješovitoj policijskoj postaji III. kategorije sa sjedištem u Sinju. Područje Policijske postaje Sinj smješteno je u južnom dijelu Republike Hrvatske uz granicu sa državom Bosnom i Hercegovinom. U sastavu je Policijske uprave Splitsko – dalmatinske i to u njenom sjevernom dijelu. Policijska postaja Sinj na području svoje teritorijalne nadležnosti obavlja poslove temeljne prometne i kriminalističke policije te upravne poslove (prijave promjene prebivališta i boravišta, izdavanje osobnih iskaznica, putovnica, prometnih i vozačkih dozvola, rješavanja statusnih pitanja stranaca, državljanstva i dr.).

Vatrogastvo Na području Grada Vrlike djeluje dobrovoljno vatrogasno društvo Vrlika (DVD Vrlika), osnovano 1976.godine. DVD Vrlika u svome sastavu ima 2 stalno zaposlena profesionalna vatrogasca, koji vrše dežurstvo cijele godine, 24 sata na dan, te 20 operativnih članova. Vatrogasna postrojba DVD Vrlika raspolaže s 1 navalnim vozilom, 3 šumska vozila, 1 cisternom, 1 zapovjednim vozilom.

Na području Grada Vrlike u razdoblju od 1.siječnja do 31.prosinca 2019.godine vatrogasci DVD-a Vrlika su ukupno intervenirali 52 puta: - 5 tehničkih intervencija na vodi, u prometu, objektu… - 4 na građevinskim objektima, - 35 na otvorenom prostoru, - 8 ostalih intervencija. Stanje na području zaštite od požara u teritorijalnim granicama Grada Vrlike je zadovoljavajuće, međutim da bi ste postigli i bolji rezultati predlaže se: - Izgradnja novog vatrogasnog doma. - Kontinuirana nabava neophodne i nedostajuće vatrogasne opreme (oprema za opasne tvari, oprema za spašavanje u slučaju potresa, vatrogasna vozila, tehnička sredstva, osobna zaštitna oprema). 89

- Stalna skrb o stručnom usavršavanju pripadnika DVD-a Vrlika (stručni seminari, vatrogasne vježbe, vatrogasna natjecanja. - Sustavno raditi na uključivanju što većeg broja mladih u DVD.

2.7.6. Ostali društveni sadržaji Religija, Crkve i župe u Gradu Vrlici U Gradu Vrlici religijski život odvija se u Župi Gospe Ružarice sa istoimenom crkvom. Župa se prostire na širokom području od vrhova Svilaje do Dinare. Obuhvaća široku kotlinu oko izvora rijeke Cetine po kojoj je dobila ime, pa se u dokumentu iz 1185. godine zvala Vrhrika. Župu sačinjava grad Vrlika s naseljima: Garjak, Jare, Ježević, Kosore, Maovice, Matkovina i Podosoje. Župna kuća nalazi se poviše crkve. Župnik se u Vrlici nastanio odmah poslije oslobođenja od Turaka. Godine 1857. kuća je bila nadograđena, a 1937. temeljito popravljena. Do te je kuće 1974. godine podignuta nova kuća s vjeronaučnom dvoranom. U župi su od 1959. do 1991. godine boravile Školske sestre trećega reda sv. Franje splitske provincije. One su vodile župnikovo domaćinstvo i crkveno pjevanje, pomagale u katehizaciji i vršile sakristansku službu.

Župna crkva Gospe Ružarice građena je od 1876. do 1898. godine, kada je bila posvećena. Crkva je jednostavna kamena građevina na malom gradskom trgu s kojega se uzdižu polukružne kamene stepenice i vode do glavnih vrata sa zabatom. Iznad pročelja je kameni zvonik sa završnom piramidom. U svetištu je veliki mramorni oltar s Gospinom slikom i djetetom Isusom u naručju u drvenom pozlaćenom okviru. Drži se da je Gospinu sliku nabavio u Veneciji fra Filip Grabovac u 18. stoljeću. Sa strana oltara nalazili su se mramorni kipovi sv. Petra i Pavla u naravnoj veličini. Za vrijeme Domovinskog rata četnici su im odrubili glave i kipovi se sada nalaze na podu pored oltara. Anđelu na vrhu oltara odbijena je ruka, a ožiljak na grudima govori da je pogođen metkom. U nišama na triumfalnom luku nalaze se kipovi sv. Ante i sv. Ane, a na pobočnom zidu lađe je niša s kipom Srca Isusova. Slike križnog puta naslikao je pastelnim bojama poslije Domovinskog rata i darovao Branimir Ivanović, umjetnik iz Zagreba. Na pobočnom zidu lađe ak. slikar Bruno Bulić izradio je 1961. godine lik sv. Nikole Tavelića, a na suprotnoj strani lađe je slika Gospe Ružarice, rad Celestina Medovića. Treba spomenuti da je prije današnje crkve postojala starija i manja župna crkva, sagrađena za župnikovanja fra Frane Teste 1753. godine. Ta je crkva s vremenom dotrajala pa je ona uklonjena i sagrađena današnja crkva.

Slika 23: Župna crkva Gospe Ružarice

Crkva Svetog Jure u Maovicama je područna crkva za taj dio župe. Današnja je crkva sagrađena 1901. godine, na mjestu stare, srušene crkve. Popravljana je više puta: 1934., 1961. i 1979. godine. Crkva je oštećena od četnika u Domovinskom ratu i poslije toga popravljena.

Crkva Svetog Spasa u Ježeviću sagrađena je 1969. godine prema nacrtu Ante Barača. Na zidu iza glavnog oltara ak. kipar Ante Župić izradio je u mozaiku i željezu lik Krista-Spasa u prošlosti hrvatskog naroda. Ova je crkva minirana od četnika i srušena u Domovinskom ratu.

Slika 24: Crkva Svetog Spasa

Crkva Svetog Petra i Pavla u Vrlici. Podignuta je 1701. godine. To je prva crkva podignuta u Vrlici poslije oslobođenja od Turaka. Više puta bila je popravljana. Ona služi za grobljansku crkvu. 91

3. ZAŠTITA OKOLIŠA

Zrak Prema Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14) područje RH podijeljeno je na pet zona, uz izdvojena četiri naseljena područja tj. područja aglomeracija. Grad Vrlika nalazi se u zoni HR5 koja obuhvaća Splitsko-dalmatinsku županiju (izuzimajući aglomeraciju HR ST), Zadarsku županiju, Šibensko-kninsku županiju i Dubrovačko-neretvansku županiju. Na području Grada Vrlike nema mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka u sklopu državne ni lokalne mjerne mreže. Najbliža državna mjerna postaja je Hum na otoku Visu (udaljena cca. 100 km zračne linije) te je prema Godišnjem izvješću o praćenju kvalitete zraka za 2019. godinu (HAOP sada MZOE, listopad 2020.) na ovoj mjernoj postaji kvaliteta zraka bila II. kategorije obzirom na prizemni ozon O3 što znači onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti (GV), ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon. Razlog tome je što je Republika Hrvatska u nepovoljnom geografskom položaju tako da veliki dio emisija onečišćujućih tvari, pa tako i prekursora ozona potječe od susjednih zemalja što dovodi do toga da je veliki dio RH nesukladan sa ciljevima zaštite okoliša.

Svjetlosno zagađenje Na prostoru Grada Vrlike svjetlosno zagađenje ne prati se sustavno, ali se može ocijeniti da je ono prisutno u naseljima, uz prometnice, dok u ostalim predjelima uslijed nepostojanja velikih prometnih čvorišta i male veličine naselja nema svjetlosnog zagađenja. Situaciju bi poboljšalo montiranje svjetlosnih tijela sa zatamnjenjem prema nebu, te ugradnja fotonaponskih ćelija za uključivanje/isključivanje javne rasvjete.

Buka Na prostoru Grada Vrlike, razine buke su definirane prostorno-planskom dokumentacijom, a sukladno zakonskoj regulativi i uvjetima stanovanja. Povremena prekoračenja uzrokovana su pojedinačnim i kratkotrajnim zahvatima proizvodnih, uslužnih ili građevinskim aktivnostima uz najavu i odobrenje te se rješavaju u najkraćem mogućem roku.

Vode Kontrola kvalitete vode u distributivnom sustavu provodi se sukladno Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08) i svi rezultati pokazuju da voda za piće odgovara traženim standardima – povoljnog kemijskog sastava, ima mali isparni ostatak te malu mineralizaciju.

Konačno stanje površinskog vodnog tijela JKRN0002_010, Cetina je ocijenjeno kao: dobro; vodno tijelo JKRN0002_009, Cetina je prema Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 96/19) ocijenjeno kao: dobro, a prema analizi opterećenja kao: loše; vodno tijelo JKRN0095_001 je prema Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 96/19) ocijenjeno kao: dobro, a prema analizi opterećenja kao: umjereno; vodno tijelo JKRN0205_001, Zduški potok je ocijenjeno kao: umjereno. Nepročišćene otpadne vode naselja Grada Vrlike najveći su onečišćivači voda.

Onečišćenje tla Temeljni izvor onečišćenja tla je taloženje iz atmosfere te prekomjerna i nekontrolirana upotreba mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava. U urbanom području glavni izvor onečišćenja je nekontrolirano bacanje različitog krutog otpada.

Prirodne opasnosti i prijetnje Područjem Grada Vrlike protječe rijeka Cetina, a Grad obiluje i bujičnim vodotocima. Rijeka i bujični vodotoci sa svojim pritocima ne predstavljaju opasnost od poplava zbog svoje dislociranosti od nastanjenih dijelova Grada. Jedina opasnost po stanovništvo postoji od bujice Mučalova Voša (naselje Kosore). Grad Vrlika i dio njenih naselja ne bi bili ugroženi u slučaju proloma brane Peruča, eventualno bi došlo do povećane i ubrzane erozije tla neposredno uz samo korito brane a štete bi bile neznatne. Potencijalne štete se mogu javiti samo u poljoprivrednoj proizvodnji, gdje na području Cetinsko-Paškog polja može doći do plavljenja oranica i to na oko 136 ha kod poplave male vjerojatnosti, te na 223 ha kod poplave vrlo male vjerojatnosti. Plavljenje oko 30 ha na području Vrličkog polja mogu izazvati samo poplave male i vrlo male vjerojatnosti. U zadnjih deset godina nije proglašena elementarna nepogoda od poplava za područje Grada Vrlike.

Jedna od značajnijih prirodnih opasnosti i prijetnji za stanovnike Grada Vrlike je potres. Prema seizmičkoj karti za povratni period od 50 godina Grad Vrlika je obuhvaćen potresnim područjima intenziteta VII° MSK ljestvice. U okolici Grada Vrlike su, u periodu od 1897. do 2003. godine, zabilježeno je 25 potresa intenziteta V°, 2 potresa intenziteta VI° i 2 potresa VII° MSK ljestvice, što je potres koji može izazvati oštećenja i ljudske gubitke. 2017. godine održana je terenska vježba civilne zaštite Grada Vrlike sa temom o pristupu i ponašanju u uvjetima potresa i požara. Cilj vježbe je povećati sposobnost i pripremiti korisnike i civilno stanovništvo na moguće nepredvidive događaje poput elementarnih nepogoda - poplava, potresa, požara velikih razmjera i dr. te kako dati odgovor na iste.

Suše predstavljaju veliki problem za poljoprivrednu proizvodnju, a naročito su izražene u 93

periodu vegetacije biljaka ili u fazi formiranja i narastanja plodova. Posljedice od suše očituju se u smanjenju kapaciteta vodocrpilišta, smanjenje kapaciteta vode, pritisak vode u sustavu pada, (gornji dijelovi naselja prvi ostaju bez vode što je i učestala pojava u ljetnim mjesecima) no, kako su Grad Vrlika i sva njena pripadajuća naselja spojena na Vukovića Vrelo od kuda se sistemom gravitacije napajaju ostali potrošači vode a istom se bitno uopće ne smanjuje razina vode nekih većih posljedica radi same suše nema. Na području Grada Vrlike u proteklih 10 godina nije proglašena elementarna nepogoda uzrokovana sušom.

Poljoprivredni usjevi na području Grada najviše su ugroženi od jakih i olujnih vjetrova, naročito ako su praćeni i olujnim nevremenom s tučom. Od posljedica jakih i olujnih vjetrova mogu se očekivati i slabiji prinosi voća i povrća u toj godini, a dugoročno gledano zbog rušenja i lomljenja stabala voćaka, nasada vinove loze, maslina i drugih višegodišnjih nasada može doći do velikih šteta.

Ekološka mreža Natura 2000 Ekološka mreža Natura 2000 je koherentna europska ekološka mreža sastavljena od područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za Europsku uniju, a omogućuje očuvanje ili, kad je to potrebno, povrat u povoljno stanje očuvanja određenih prirodnih stanišnih tipova i staništa vrsta u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti. Na području Vrlike u Ekološkoj mreži Natura 2000 nalaze se 2 područja ekološke mreže značajna za ptice (POP) i 4 područja ekološke mreže značajno za vrste i stanišne tipove (POVS).

Područja očuvanja ekološke mreže značajno za ptice (POP): 1. HR1000028 - Dinara 2. HR1000029 – Cetina

Područja očuvanja ekološke mreže značajno za vrste i stanišne tipove (POVS): 1. HR5000028 - Dinara 2. HR2001314 - Izvorišni dio Cetine s Paškim i Vrličkim poljem 3. HR2000922 - Svilaja 4. HR2000022 - Dragića špilja II

Slika 25: Područje Vrlike u Ekološkoj mreži Natura 2000

Tablica 34: Ciljne svojte područja ekološke mreže značajnog za očuvanje ptica POP Status Kategorija Identifikacijski Naziv Hrvatski naziv (G=gnjezdarica za ciljnu Znanstveni naziv vrste broj područja područja vrste ; P=preletnica; vrstu Z=zimovalica) HR1000028 Dinara jarebica 1 Alectoris graeca G kamenjarka primorska 1 Anthus campestris G trepteljka 1 Aquila chrysaetos suri orao G 1 Bubo bubo ušara G Calandrella kratkoprsta 1 G brachydactyla ševa 1 Caprimulgus europaeus leganj G 1 Circaetus gallicus zmijar G 1 Circus cyaneus eja strnjarica Z planinski 1 Dendrocopos leucotos G djetlić 1 Emberiza hortulana vrtna strnadica G 2 Eremophila alpestris planinska ševa G 1 Falco peregrinus sivi sokol G 1 Lanius collurio rusi svračak G 1 Lanius minor sivi svračak G 1 Lullula arborea ševa krunica G pjegava 1 Sylvia nisoria G grmuša HR1000029 Cetina Acrocephalus crnoprugasti 1 G Z melanopogon trstenjak 2 Actitis hypoleucos mala prutka G Alcedo atthis vodomar G jarebica 1 Alectoris graeca G kamenjarka primorska 1 Anthus campestris G trepteljka 1 Bubo bubo ušara G 1 Burhinus oedicnemus ćukavica G 1 Calandrella kratkoprsta G

brachydactyla ševa 1 Caprimulgus europaeus leganj G 1 Circaetus gallicus zmijar G 1 Circus aeruginosus eja močvarica G Z 1 Circus cyaneus eja strnjarica Z 1 Circus pygargus eja livadarka G 1 Crex crex kosac G 1 Falco columbarius mali sokol Z 1 Falco peregrinus sivi sokol G crvenonoga 1 Falco vespertinus P vjetruša 1 Grus grus ždral P 1 Ixobrychus minutus čapljica voljak G 1 Lanius collurio rusi svračak G 1 Lanius minor sivi svračak G 1 Lullula arborea ševa krunica G 2 Mergus merganser veliki ronac G 1 Pernis apivorus škanjac osaš G pjegava 1 Sylvia nisoria G grmuša crvenonoga 2 Tringa totanus G prutka značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (divlja 2 patka Anas plathyrhynchos, glavata patka Aythya ferina, patka batoglavica Bucephala clangula, vivak Vanellus vanellus) Kategorija za ciljnu vrstu: 1=međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ; 2=redovite migratorne vrste za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Tablica 35: Ciljne svojte područja ekološke mreže značajnih za očuvanje vrsta i staništa POVS Kategorija Identifikacijski Naziv Hrvatski naziv vrste / za ciljnu Znanstveni naziv vrste broj područja područja staništa vrstu HR5000028 Dinara 1 Osmoderma eremita* mirišljivi samotar 1 Rosalia alpina* alpinska strizibuba 1 Morimus funereus velika četveropjega cvilidreta 1 Vipera ursinii macrops* planinski žutokrug 1 Myotis blythii oštrouhi šišmiš 1 Myotis myotis veliki šišmiš 1 Rhinolophus euryale južni potkovnjak 1 Canis lupus* vuk 1 Ursus arctos* medvjed 1 Cerastium dinaricum dinarski rožac 1 Arabis scopoliana Skopolijeva gušarka 1 Dinaromys bogdanovi dinarski voluhar 1 Proterebia afra dalmata dalmatinski okaš Rupicapra rupicapra 1 balkanska divokoza balcanica Planinski i pretplaninski 1 6170 vapnenački travnjaci 1 62A0 Istočno submediteranski suhi

travnjaci (Scorzoneretalia villosae) Klekovina bora krivulja (Pinus 1 4070* mugo) s dlakavim pjenišnikom (Rhododendron hirsutum) Karbonatne stijene s 1 8210 hazmofitskom vegetacijom Špilje i jame zatvorene za 1 8310 javnost 1 4060 Planinske i borealne vrištine Karbonatna točila Thlaspietea 1 8120 rotundifolii Suhi kontinentalni travnjaci 1 6210* (Festuco-Brometalia) (*važni lokaliteti za kaćune) HR2001314 Izvorišni 1 Rhinolophus hipposideros mali potkovnjak dio 1 Emys orbicularis barska kornjača Cetine s 1 Austropotamobius pallipes bjelonogi rak Paškim i 1 Cobitis dalmatina cetinski vijun Vrličkim 1 Coenagrion ornatum istočna vodendjevojčica poljem 1 Gladiolus palustris močvarna gladiola 1 Chouardia litardierei livadni procjepak 1 Proterebia afra dalmata dalmatinski okaš Istočno submediteranski suhi 1 62A0 travnjaci (Scorzoneretalia villosae) Vodni tokovi s vegetacijom 1 3260 Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion Špilje i jame zatvorene za 1 8310 javnost Submediteranski travnjaci 1 6540 sveze Molinio-Hordeion secalini Prirodne eutrofne vode s 1 3150 vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion HR2000922 Svilaja 1 Canis lupus* vuk Pulsatilla 1 modra sasa vulgaris ssp. grandis 1 Proterebia afra dalmata dalmatinski okaš Ilirske bukove šume 1 91K0 (Aremonio-Fagion) Špilje i jame zatvorene za 1 8310 javnost Istočno submediteranski suhi 1 62A0 travnjaci (Scorzoneretalia villosae) HR2000022 Dragića Špilje i jame zatvorene za 1 8310 špilja II javnost Kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1 = međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

4. LOKALNA SAMOUPRAVA

Osnovni podaci o Gradu Grad Vrlika pravna je osoba sa sjedištem u naselju Vrlika, osnovana je kao upravljačko tijelo jedinice lokalne samouprave prema Ustavu Republike Hrvatske.

Tablica 36: Osnovni podaci Naziv: Grad Vrlika Sjedište: Trg Fra Filipa Grabovca 6, 21236 Vrlika OIB: 64758262921 MB: 02727170 Tel: +385 21 827 023 Fax: +385 21 827 222 E-mail: [email protected] Web: www.vrlika.hr IBAN: HR4624070001851300000 Dan Grada: 07.10., na blagdan Gospe od Ružarija Izvor: Grad Vrlika

Grad u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na: - uređenje naselja i stanovanje, - prostorno i urbanističko planiranje, - komunalno gospodarstvo, - brigu o djeci, - socijalnu skrb, - primarnu zdravstvenu zaštitu, - odgoj i osnovno obrazovanje, - kulturu, tjelesnu kulturu i sport, - zaštitu potrošača, - zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, - protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu, - promet na svom području, - održavanje nerazvrstanih cesta te - ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Grad Vrlika obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga sukladno posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti.

Tijela Grada Vrlike su Gradsko vijeće i gradonačelnik.

Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Grada, te obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom, zakonom, Europskom poveljom i Statutom Grada. Gradsko vijeće ima predsjednika i potpredsjednika. Gradsko vijeće ima 11 (jedanaest) vijećnika. Gradsko vijeće može imati i više od 11 vijećnika ako je to potrebno da bi se osigurala odgovarajuća zastupljenost nacionalne manjine u Gradskom vijeću sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina. Članovi Gradskog vijeća biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na način i po postupku utvrđenom posebnim zakonom. Mandat članova Gradskog vijeća izabranih na redovnim izborima traje četiri godine, a počinje danom konstituiranja Gradskog vijeća i traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora.

Gradonačelnik zastupa Grad i nositelj je izvršne vlasti u Gradu. Mandat gradonačelnika traje četiri godine. Gradonačelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela Grada. Gradonačelnik ima zamjenika koji zamjenjuje gradonačelnika u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju svoje dužnosti.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom preneseni na Grad ustrojava se Jedinstveni upravni odjel Grada Vrlike. Ustrojstvo i djelokrug jedinstvenog upravnog odjela uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća. Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik kojeg na temelju javnog natječaja imenuje gradonačelnik. Jedinstveni upravni odjel u okviru svoga djelokruga neposredno izvršava i nadzire provođenje zakona i općih i pojedinačnih akata tijela Grada te poduzima propisane mjere. Jedinstveni upravni odjel za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovara gradonačelniku.

Radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju u lokalnim poslovima od neposrednog utjecaja na život i rad građana, građani imaju pravo osnivati jedinice mjesne samouprave. Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja odnosno Grada koji u odnosu na ostale dijelove čine zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). Organi mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog Odbora. Članove vijeća mjesnog odbora i njihove zamjenike tajnim glasovanjem biraju građani s područja mjesnog odbora, koji imaju biračko pravo, a na postupak izbora shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova u predstavnička tijela lokalne samouprave.

Broj članova vijeća mjesnog odbora, do donošenja pravila mjesnog odbora, utvrđuje se odlukom o osnivanju mjesnog odbora s tim da njihov broj ne bude manji od 3 niti veći od 7 članova. Mandat članova vijeća mjesnih odbora traje četiri godine.

Pripadnici nacionalnih manjina u Gradu Vrlici imaju pravo sudjelovati u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Nacionalne manjine imaju pravo na slobodnu uporabu znamenja i simbola nacionalnih manjina i obilježavanje praznika nacionalnih manjina. Nacionalne manjine mogu uz službenu uporabu znamenja i simbola Republike Hrvatske isticati i odgovarajuće znamenje i simbole nacionalnih manjina koje utvrdi koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina osnovanih za područje Republike Hrvatske.

U okviru svoga samoupravnog djelokruga Grad osigurava obavljanje poslova u području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana. Grad osigurava obavljanje navedenih djelatnosti a osnivanjem vlastitog pogona, trgovačkih društva, javnih ustanova ili drugih pravnih osoba. Predstavnike Grada u tijelima upravljanja pravnih osoba kojima je Grad osnivač ili u kojima Grad ima udjele imenuje gradonačelnik, Statutom Grada nije drukčije propisano. U trgovačkim društvima u kojima Grad ima udjele ili dionice, gradonačelnik je član skupštine društva (zastupa Grad kao pravnu osobu).

Sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koja pripadaju Gradu Vrlici čine imovinu Grada Vrlike. Imovinom Grada upravljaju gradonačelnik i Gradsko vijeće u skladu s odredbama zakona i Statutom Grada, pažnjom dobrog gospodara.

Slika 26: Zgrada Gradske uprave u naselju Vrlika

100

Gradska uprava Grada Vrlike smještena je u zgradi Općinskog doma koja je sagrađena 1899. godine nasuprot župnoj crkvi, čime je oblikovan središnji vrlički trg. Zgrada se sastoji iz dva krila, tlocrtno u obliku slova L, a sastoji se iz prizemlja i kata. Ožbukana je i ukrašena profiliranim vijencem u štuko izvedbi koji dijeli prizemlje od kata, te profiliranim prozorskim klupčicama na konzolama i doprozornicima. Obnovom nakon Domovinskog rata 1995. godine privedena je prvotnoj namjeni.

Proračunska sredstva Prihodi i primici Prihodi Grada Vrlike su: - gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odlukama Gradskog vijeća, - prihodi od imovine i imovinskih prava u vlasništvu Grada, - prihod od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada odnosno u kojima Grad ima udjele, - prihodi od naknada za koncesije, - novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Grad u skladu sa zakonom, - udio u zajedničkom porezu, - sredstva pomoći Republike Hrvatske predviđena u Državnom proračunu i - drugi prihodi određeni zakonom.

Procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznosi izdataka i drugih rashoda Grada Vrlike iskazuju se u proračunu Grada Vrlike. Svi prihodi i primici proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu i iskazni po izvorima iz kojih potječu. Svi izdaci proračuna moraju biti utvrđeni u proračunu i uravnoteženi s prihodima i primicima.

Tablica 37: Prihodi/primici Grada Vrlike, u kunama Ostvareno Ostvareno Ostvareno Plan R.br. Prihodi i primici za 2017. za 2018. za 2019. za 2020. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 1. Prihodi od poreza 1.593.661,09 5.416.223,53 5.981.771,93 5.981.600,00 Pomoći iz inozemstva i od 2. subjekata unutar općeg 4.807.311,78 2.660.400,37 15.043.910,50 23.527.000,00 proračuna 3. Prihodi od imovine 2.193.452,26 4.481.173,59 3.481.786,61 4.651.000,00 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, 4. 433.479,67 647.009,79 347.752,45 575.000,00 pristojbi po posebnim propisima i naknada Kazne, upravne mjere i ostali 5. 765.310,73 39.379,02 1.147.689,34 760.000,00 prihodi 101

Ukupni prihodi poslovanja 9.793.215,53 13.244.186,30 26.002.910,83 35.494.600,00 Prihodi od prodaje 1. 15.775,32 0,00 1.602.660,00 1.577.000,00 neproizvodne imovine Prihodi od prodaje proizvodne 2. 14.923,34 512.758,22 82.798,98 374.000,00 dugotrajne imovine Ukupni prihodi od prodaje 30.698,66 512.758,22 1.685.458,98 1.951.000,00 nefinancijske imovine UKUPNI PRIHODI/ PRIMICI 9.823.914,19 13.756.944,52 27.688.369,81 37.445.600,00 Izvor: Grad Vrlika

Grafikon 14: Kretanje glavnih izvora prihoda/primitaka, u kunama 25,000,000.00

20,000,000.00

15,000,000.00

10,000,000.00

5,000,000.00

0.00 Prihodi od poreza Pomoći iz Prihodi od imovine Prihodi od upravnih i Kazne, upravne inozemstva i od administrativnih mjere i ostali prihodi subjekata unutar pristojbi, pristojbi po općeg proračuna posebnim propisima i naknada

2017. 2018. 2019. 2020.

Izvor: Grad Vrlika

Iz gornje tablice i grafikona vidljivo je da ukupni prihodi i primici Grada Vrlike pokazuju oscilacije tijekom promatranog razdoblja, u kojem su prosječno iznosili 22.178.707,13 kn. Značajno povećanje, od 68,84% u odnosu na prethodnu godinu možemo primijetiti tokom 2020.godine. Najveći uzrok ovog povećanja su prihodi od pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar opće države, koji su 2020. godine iznosili 23.527.000,00 kn što je za 56,39% više od prethodne godine. Prihodi poslovanja u razdoblju 2017.-2020. prosječno su godišnje iznosili 21.133.728,17 kn ili 95,28% ukupnih prihoda i primitaka. Sukladno činjenici da prihodi poslovanja predstavljaju većinu ukupnih prihoda i primitaka, kod istih vidimo oscilaciju tijekom godina. Unutar prihoda poslovanja iza prihoda od pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar opće države, slijede prihodi od poreza koji su prosječno godišnje iznosili 4.743.314,14 kn ili 22,44% ukupnih prihoda poslovanja. 102

Prihodi od imovine prosječno su iznosili 3.701.853,12 kn ili 17,52%. Kazne, upravne mjere i ostali prihodi prosječno su iznosili 678.094,77 kn ili 3,21%. Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada u prosjeku sudjeluju u prihodima poslovanja s 2,37% Ukupni prihodi od prodaje nefinancijske imovine u razdoblju 2017.-2020. prosječno su godišnje iznosili 1.044.978,97 kn ili 4,72% ukupnih prihoda i primitaka. Unutar ukupnih prihoda od prodaje nefinancijske imovine najviši su prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine koji su prosječno iznosili 798.858,83 kn ili 76,45%. Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine prosječno su iznosili 246.120,14 kn ili 23,55%.

Rashodi i izdaci Rashodi Grada Vrlike su: - rashodi poslovanja, - rashodi za nabavu nefinancijske imovine.

Tablica 38: Rashodi/izdaci Grada Vrlike, u kunama Ostvareno Ostvareno Ostvareno Plan R.br. Rashodi i izdaci za 2017. za 2018. za 2019. za 2020. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 1. Rashodi za zaposlene 1.849.003,09 2.141.552,70 3.148.936,50 3.395.600,00 2. Materijalni rashodi 3.760.901,43 6.466.639,40 5.579.633,91 8.598.500,00 3. Financijski rashodi 45.841,17 34.562,63 73.947,42 82.000,00 4. Subvencije 251.151,04 446.141,10 660.000,00 590.000,00 Pomoći dane u inozemstvo i 5. 9.999,88 18.931,90 17.000,00 20.000,00 unutar općeg proračuna Naknade građanima i 6. kućanstvima na temelju 531.576,93 539.349,51 738.505,29 970.000,00 osiguranja i druge naknade 7. Ostali rashodi 1.551.722,49 2.355.320,47 2.404.869,89 2.714.000,00 Ukupni rashodi poslovanja 8.000.196,03 12.002.497,71 12.622.893,01 16.370.100,00 Rashodi za nabavu 1. neproizvodne dugotrajne 0,00 284.150,00 0,00 60.000,00 imovine Rashodi za nabavu proizvodne 2. 1.719.666,11 2.363.493,22 10.132.869,81 18.495.000,00 dugotrajne imovine Ukupni rashodi za nabavu 1.719.666,11 2.647.643,22 10.132.869,81 18.555.000,00 nefinancijske imovine UKUPNI RASHODI/IZDACI 9.719.862,14 14.650.140,93 22.755.762,82 34.925.100,00 Izvor: Grad Vrlika

Prosječni ukupni rashodi/izdaci Grada Vrlike u promatranom razdoblju (ostvareni) su 20.512.716,47 kn. Ukupni rashodi/izdaci u svim godinama bilježe rast, a posebno se ističe planirani rast u 2020. godini od 53,48% u odnosu na prethodnu godinu. 103

Prosječni rashodi poslovanja tijekom promatranog razdoblja su iznosili 12.248.921,69 kn te čine 59,71% ukupnih rashoda i izdataka. U svim godinama rashodi poslovanja su rasli. Unutar poslovnih rashoda najzastupljenija stavka su materijalni troškovi koji su u prosjeku činili 49,81%. Udio rashoda za zaposlene prosječno iznosi 21,50%. Rashodi za subvencije variraju tijekom promatranog razdoblja te prosječno čine 3,97% ukupnih poslovnih rashoda. Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade prosječno čine 5,67% ukupnih poslovnih rashoda, dok ostali rashodi čine 18,42%. Financijski rashodi iznose 0,48% ukupnih poslovnih rashoda. Pomoći dane u inozemstvu iznose 0,13% ukupnih rashoda poslovanja. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine variraju u promatranom razdoblju. Prosječan udio ovih rashoda u ukupnim rashodima i izdacima je 40,29%. Unutar ovih rashoda najveća stavka koja čini 98,96% ovih rashoda su rashodi za nabavu proizvodne dugotrajne imovine.

Grafikon 15: Prikaz ukupno ostvarenih prihoda /primitaka i rashoda/izdataka, u kunama

40,000,000.00 35,000,000.00 30,000,000.00 25,000,000.00 20,000,000.00 15,000,000.00 10,000,000.00 5,000,000.00 0.00 2017. 2018. 2019. 2020.

Prihodi/primici Rashodi/izdaci

Izvor: Grad Vrlika

Službena obilježja Grada Službena obilježja Grada definirana su Statutom Grada Vrlike («Službeni glasnik Grada Vrlike», br .03/09 i 03/13).

Grad ima pečat. Pečat ima oblik kruga promjera 38 mm i 28 mm. U sredini pečata grada nalazi se grb Republike Hrvatske, a oko grba u koncentričnim krugovima je obvezatni tekst utvrđen posebnim propisima.

Grad Vrlika ima grb i zastavu. 104

Grb Grada Vrlike ima oblik štita sljedećeg izgleda: - U crvenome polju nalazi se Crkva Svetog Spasa. - Zastava grada Vrlike je bijele boje sa grbom Grada u sredini. - Omjer širine i dužine zastave je 1:2.

Prostorni planovi Grad Vrlika vezano za Prostorni plan uređenja donijela je sljedeće: - Prostorni plan uređenja Grada Vrlike (Službeni glasnik Grada Vrlike br. 16/06, 05/14, 06/15-ispr., 03/16, 01/18-ispr.) - Urbanistički plan uređenja radne zone Kosore (Službeni glasnik Grada Vrlike br. 03/08, 01/13) - Urbanistički plan uređenja kampa Lelasi (Službeni glasnik Grada Vrlike br. 03/16) - Urbanistički plan uređenja kampa Tabela (Službeni glasnik Grada Vrlike br. 01/19)

Trgovačka društva i ustanove s vlasničkim udjelom Grada Tablica 39: Trgovačka društva u vlasništvu Grada Vrlike Naziv trgovačkog društva Kategorija Eko Vrlika d.o.o. Usluga d.o.o. Vrla d.o.o. Trg dr. Franje Tuđmana 1 Trg dr. Franje Tuđmana 1 Trg Fra Filipa Grabovca 6 Sjedište Vrlika (Grad Vrlika) Vrlika (Grad Vrlika) Vrlika (Grad Vrlika) OIB: 58922555694 67996934493 81976414549 Temeljni kapital u kn: 20.000,00 11.032.000,00 20.000,00 Ukupni prihodi 2019: 2.345.827,00 1.692.251,00 144.001,00 Dobit/gubitak 2019: 8.754,00 -789.848,00 -16.955,00 Broj zaposlenih 2019: 12 9 1 % vlasništva: 100 100 100 Izvor: Grad Vrlika

Osim trgovačkih društava u vlasništvu Grad Vrlika je vlasnik i sljedećih ustanova: - Gradska knjižnica Vrlika, Gradski Park 0, Vrlika, OIB: 80225189791 - Dječji vrtić Zvončić, Trg dr. Franje Tuđmana 6, Vrlika, OIB: 95863304627 - Športsko-rekreacijski centar Česma, Trg Fra Filipa Grabovca 5, Vrlika, OIB: 19599779004

Članstva Grada Grad Vrlika jedan je od 126 članova Udruge gradova koja za cilj ima poticanje suradnje jedinica lokalne samouprave i promicanja zajedničkih interesa gradova u RH.

Turistička zajednica Grada Vrlike čiji je Grad Vrlika član upisana je u Upisnik turističkih zajednica 08.siječnja 2013.godine radi promicanja i razvoja turizma Republike Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske usluge i usluge u 105

turizmu ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom na način da upravljaju destinacijom na razini Grada Vrlike.

Grad Vrlika je član LAG-a. LAG «Cetinska krajina» osnovan je 11. siječnja 2013.godine u svrhu pripreme i upoznavanja jedinica lokalne samouprave s LEADER procedurama za ruralni razvoj, ali i održivim ruralnim razvojem. LAG «Cetinska krajina» pokriva područje Gradova Sinja, Trilja, Vrlike i Općina Hrvace i Otok.

106

5. SWOT ANALIZA

Cijelo područje Cetinske krajine, pa tako i područje Grada Vrlike, posjeduje određene specifične karakteristike i komparativne prednosti, a da bi se došlo do detaljne analize svih čimbenika koji čine sastavni dio društveno-gospodarskog sustava u Gradu Vrlici izrađena je SWOT analiza. Analizom osnovnih čimbenika razvoja s područja Grada Vrlike došlo se do niza korisnih informacija o internim snagama, slabostima te vanjskim prilikama i prijetnjama iz okruženja. Analiza razvojnih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji ključni je instrument prepoznavanja razvojnih perspektiva Grada Vrlike. Razvojne snage i slabosti ukazuju na potencijal Grada sadržan u njezinim materijalnim i nematerijalnim resursima, odnosno prikazuju što Grad Vrlika, odnosno Gradska uprava može učiniti imajući u vidu mogućnosti i prijetnje iz šireg okruženja koje također predstavljaju neizostavni dio SWOT analize. SWOT analizom vrednuje se usklađenost sposobnosti Grada Vrlike s uvjetima koji prevladavaju u njezinoj okolini čime se stvara ključni prijelaz iz osnovne analize ka strateškom promišljanju o budućim razvojnim pravcima. Rezultat SWOT analize jest SWOT matrica u kojoj su transparentno prikazane, u osnovnoj analizi utvrđene, snage i slabosti Grad Vrlika koje će se nastojati angažirati na način da se iskoriste mogućnosti i/ili minimiziraju prijetnje iz okruženja. Izradi SWOT matrice pristupilo se na sljedeći način:

- Utvrđene su razvojne snage i slabosti te izdvojile prilike i prijetnje iz okruženja po pojedinim razvojnim područjima Grada Vrlike; - Definirani su elementi SWOT analize rangirani prema važnosti i vjerojatnosti pojavljivanja; - Analizirani su međuodnosi prilika sa snagama i slabostima te prijetnji sa snagama i slabostima čime se stvorilo polazište za donošenje vizije, strateških ciljeva, prioriteta i razvojnih mjera.

SWOT analiza Grada Vrlike razrađena je po sljedećim razvojnim područjima:

1. Prirodni i demografski resursi, okoliš, prostor i infrastruktura 2. Gospodarstvo 3. Turizam 4. Poljoprivreda i 5. Društvene djelatnosti i civilni sektor.

Sve veća atraktivnost područja Grada Vrlike kao područja s razvijenim malim poduzetništvom, bogate kulturne i nematerijalne baštine te s velikim potencijalom za razvoj ruralnog turizma posljedica je prirodnih, socijalnih, ekonomskih i kulturnih značajki, velikim dijelom nastalih zbog učinka četiri skupine čimbenika koji danas određuju razvojni proces Grada Vrlike to:

107

- Povijesno-kulturološki i socijalni faktori – tradicija, posljedice promjene političkih sustava (migracije, druženje različitih kultura, politička svijest i sudjelovanje u procesu donošenja odluka, lobiranje, organizacija lokalne zajednice), dob i obrazovna struktura stanovništva (postotak starih ljudi koji nisu skloni promjenama u usporedbi s mladim poduzetnicima), svijest o kulturnom nasljeđu i tradicionalnim vrijednostima; - Prirodni potencijal područja (klimatski i hidrološki uvjeti, kvaliteta tla, šuma, podjela naselja); - Gospodarski faktori – udaljenost do tržišta, naročito većih gradskih centara, struktura i organizacija lokalnog tržišta, pristup osnovnoj infrastrukturi, financijska snaga lokalnog proračuna, ekonomska učinkovitost tvrtki, poduzetništvo; - Administrativni faktori – zakoni i propisi njihovo provođenje, stupanj lokalnog sudjelovanja u donošenju odluka, učinkovitost administracije.

SWOT analiza Grada Vrlike temelji se na prikupljenim i analiziranim podacima, kao i na stručnim i razvojnim dokumentima koji su dobiveni na uvid. Uz to, korištene su i informacije dobivene od općinske uprave te razni članci dostupni na elektronskim medijima. Uzimajući u obzir analizu stanja stvorena je polazišna osnova za definiranje prijedloga institucionalnog modela razvoja Grada Vrlike. Sljedeća tablica daje prikaz unutarnjih snaga i slabosti te vanjskih prilika i prijetnji raspoređenih na prethodno nabrojana razvojna područja.

Tablica 40: SWOT analiza Snage Slabosti

PRIRODNI I DEMOGRAFSKI RESURSI, OKOLIŠ, PRIRODNI I DEMOGRAFSKI RESURSI, OKOLIŠ, PROSTOR I INFRASTRUKTURA PROSTOR I INFRASTRUKTURA

• Izvor pitke vode • Nedovoljno iskorišten geoprometni • Povoljan geostrateški položaj položaj • Dobra prometna povezanost sa širom • Stanje pojedinih prometnica regijom • Ograničenost sredstava proračuna za • Ugodna submediteranska klima izgradnju i održavanje infrastrukture • Visoka kvaliteta zraka • Nedovoljno razvijena prometna • Postojanje osnovnih infrastrukturnih infrastruktura u svim naseljima mreža (struja, telefon, voda) • Nedovoljno organiziran lokalni javni • Postojanje sustava razvrstavanja otpada prijevoz ("zeleni otoci") • Neusklađenost postojeće prostorno • Pokrivenost naselja javnom rasvjetom planske dokumentacije sa potrebama • Uređena groblja gospodarskog razvoja i realnim • Brojni, očuvani i raznoliki prirodni resursi mogućnostima Grada Vrlike • Veliki potencijal daljnjeg razvoja • Rast starosti stanovništva neizgrađenog prostora • Dugotrajan proces izrade (pripreme) • Izrazita gostoljubivost lokalnog projektne dokumentacije 108

stanovništva • Česta izmjena zakonske regulative • Dio teritorija Grada zbog svoje važnosti • Nedostatak radnih mjesta – posebno kao stanište brojnih biljnih i životinjskih kvalitetnih vrsta proglašen dijelom europske • Nepostojanje lokalnih poticaja za ekološke mreže NATURA 2000 zapošljavanje • Visoki gubici u sustavu vodoopskrbe • Mali broj energetski učinkovitih objekata u Gradu • Još uvijek značajan dio površina onečišćen minama • Korištenje septičkih/sabirnih jama • Nepostojanje plinske mreže • Nedovoljna izgrađenost sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda • Neadekvatna rasvjetna tijela na pojedinim dijelovima u sustavu javne rasvjete • Nedovoljni kapaciteti groblja

GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

• Prostorno i infrastrukturno kvalitetno • Vrlo mali broj poduzeća i poduzetnika pripremljena i cjenovno povoljna Radna • Nedostatak ponude tradicijskih obrta i zona Kosore registriranih majstora tradicijskih obrta • Komparativno niska cijena komunalnih • Nerazvijeno zadrugarstvo doprinosa i naknada te različitih i ostalih • Nedovoljna primjena novih tehnologija pristojbi i naknada • Nedovoljna konkurentnost poduzetnika i • Zalihe mineralnih sirovina – (gips, boksit, obrtnika na tržištu glina, građevinski kamen i šljunak) • Nedovoljan broj novootvorenih radnih • Osnovana i funkcionalna Lokalna akcijska mjesta grupa (LAG) s jasno definiranim • Nedostatak vlastitih izvora financiranja za aktivnostima i projektima nova ulaganja i nove projekte • Prazni objekti i površine za obavljanje • Nedostatak stručnog savjetodavnog kadra gospodarske djelatnosti • Nedovoljna pripremljenost za apliciranje projekata na natječaje EU fondova • Slabo razvijena djelatnost rudarstva i vađenja usprkos potencijalima mineralnih sirovina • Nedostatak prostora za održavanje gospodarskih i drugih manifestacija

TURIZAM TURIZAM

• Porast broja dolazaka i noćenja gostiju • Nedovoljan broj smještajnih kapaciteta na • Prometna dostupnost području Grada

109

• Značajan potencijal za razvoj turizma i • Nema većih turističkih objekata koji bi pozicioniranje Grada Vrlike kao bili pokretači razvoja i podizanja prepoznatljive ruralne turističke turističke ponude (hotelski smještaj i sl.) destinacije • Nedovoljan broj turističke signalizacije na • Porast potražnje za selektivnim oblicima području Grada turizma • Nedovoljna ulaganja u marketing i • Postojanje manifestacija s turističkim promidžbu u turizmu potencijalom • Nedovoljno razvijena turistička • Slikovitost mjesta i okolice te infrastruktura: pješačke i biciklističke gostoljubivost stanovništva staze, odmorišta, izletišta • Autohtona gastronomska ponuda • Slabo razvijena mreža ugostiteljskih • Pogodnost terena za izgradnju tematskih objekata putova i staza • Nepostojanje turističkih agencija i • Institucionalna potpora razvoju turizma turističkih vodiča na području Grada na području Grada Vrlike – aktivna • Nedovoljno valorizirani i iskorišteni Turistička zajednica Grada Vrlike prirodni resursi, kulturna i povijesna baština • Nedovoljan broj stručnih kadrova u turizmu

POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

• Tradicijsko znanje bavljenja • Neracionalna iskorištenost poljoprivredom poljoprivrednog područja • Značajne površine plodnog zemljišta i • Zapuštene, neobrađene poljoprivredne raspoloživost vodnih resursa pogodnih za površine poljoprivrednu proizvodnju • Manjak sredstava za investiranje u • Bolja iskorištenost Vrličkog polja poljoprivrednu proizvodnju • Povoljni mikroklimatski uvjeti za • Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta bavljenje poljoprivredom • Neusklađenost stanja u zemljišnim • Dostupnost financijskih sredstava za knjigama sa stanjem u katastru i na financiranje projekata iz područja terenu poljoprivrede kroz nacionalne i EU • Niska razina stručnog obrazovanja i fondove znanja i suvremenih tehničko-tehnoloških • Veća potražnja i cijena domaćih proizvoda rješenja u poljoprivrednoj proizvodnji uzgojenih na tradicionalan način • Nezadovoljavajuća organiziranost i • Korištene IKT tehnologije u poljoprivredi povezanost poljoprivrednih proizvođača • Dugoročni postupci davanja državnog zemljišta u zakup • Slaba povezanost poljoprivredne proizvodnje s turizmom • Nepostojanje centralnog skladišta ili centralnog frižidera za poljoprivredne proizvode

110

DRUŠTVENE DJELATNOSTI I CIVILNI SEKTOR DRUŠTVENE DJELATNOSTI I CIVILNI SEKTOR

• Osnovna škola u solidnom stanju • Iseljavanje mladih obitelji • Nogometna i dječja igrališta • Pad broja djece upisane u osnovnu školu • Športsko-rekreacijski centar "Česma" • Mali udio visokoobrazovanog • Dom zdravlja stanovništva • Ljekarna • Starost stanovništva • Centar za rehabilitaciju "Fra. Ante • Nedostatak mogućnosti za dodatno i Sekelez" dopunsko obrazovanje • Knjižnica • Nedostatak sadržaja i prostora za • Kino dvorana okupljanje mladih • Poštanski ured • Udaljenost zdravstvenih ustanova i • Izgrađeni i obnovljeni sakralni objekti socijalnih ustanova • Suradnja Grada s udrugama • Nedostatak konstantne zainteresiranosti • Brojnost zabavnih i kulturnih za rad u civilnom sektoru manifestacija • Slaba aktivnost pojedinih udruga • Aktivni DVD • Neprimjereni tehnički i prostorni uvjeti za • Sufinanciranje prijevoza učenika rad DVD-a • Razvijen sustav stipendiranja studenata • Neprimjereni prostorni uvjeti za rad • Izdvajanje značajnih sredstava za različite dječjeg vrtića oblike i prava socijalne skrbi • Neusklađenost obrazovnog sustava s • Izdvajanje sredstava za rad udruga potrebama tržišta rada

Prilike Prijetnje

PRIRODNI I DEMOGRAFSKI RESURSI, OKOLIŠ, PRIRODNI I DEMOGRAFSKI RESURSI, OKOLIŠ, PROSTOR I INFRASTRUKTURA PROSTOR I INFRASTRUKTURA

• Atraktivnost Cetinske krajine u porastu • Neracionalno korištenje resursa • Mogućnost korištenja EU fondova za • Nedovoljno razvijena ekološka svijest realizaciju raznih infrastrukturnih • Nizak stupanj korištenja inovacija i novih projekata tehnologija rezultira obavljanjem • Veliki potencijal obnovljivih izvora djelatnosti s niskom dodatnom energije (sunce, vjetar, biomasa) vrijednošću • Korištenje poticaja za obnovljive izvore • Neodgovarajuća obrazovna struktura energije i energetsku učinkovitost predstavlja ograničavajući čimbenik • Plinofikacija razvoja • Zaštita i valorizacija nematerijalnog • Jačanje trenda odljeva mladih i kulturnog nasljeđa uz jačanje svijesti o obrazovanih kadrova vrijednosti nasljeđa • Nesređeno i nejasno zakonodavstvo i • Razvoj prometne infrastrukture: preklapanje ingerencija različitih rekonstrukcija cesta i makadamskih nadležnih institucija putova • Neuređenost katastra i zemljišnih knjiga • Prenamjena neiskorištene infrastrukture ograničava infrastrukturni razvoj • Izmjene i dopune prostornog plana • Neučinkovita i spora državna usklađene s potrebama gospodarstva i administracija, nesređena porezna

111

stanovništva Grada Vrlike politika • Razvoj ekološke svijesti stanovništva • Centralizacija na državnoj razini u • Zaustavljanje depopulacije prostora upravljanju infrastrukturom, u zaštiti • Izgradnja dječjeg vrtića okoliša, javnim uslugama • Razvoj programa cjeloživotnog učenja • Divlja odlagališta otpada • Proširenje groblja • Klimatske promjene (poplave, suše)

GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

• Mogućnost korištenja raznih oblika javno- • Nedovoljna zainteresiranost investitora privatnog partnerstva za ulaganje • Poticanje raznih oblika udruživanja i • Nekonkurentnost gospodarskih subjekata umrežavanja gospodarstvenika: zadruga, zbog zastarjele tehnologije i loše klastera organizacije • Financiranje razvoja putem sredstava iz • Utjecaj ekonomske krize na lokalno EU i domaćih fondova, te povoljnih gospodarstvo poduzetničkih kredita • Troma i neučinkovita administracija • Povećanje investicijskih ulaganja u svim • Nedostatak kvalificirane radne snage djelatnostima posebno u turizmu i • Brojnost, neusklađenost, neizvjesnost i poljoprivredi nedorečenost zakonskih propisa i • Modernizacija i uvođenje suvremenih i njihovih tumačenja inovativnih tehnologija za jačanje • Pritisak strane konkurencije na konkurentnosti gospodarstva nespremne domaće proizvođače • Poslovno pozicioniranje na novim • Velike oscilacije cijena energenata tržištima • Spora realizacija poduzetničkih kreditnih • Otvaranje novih radnih mjesta linija • Stvaranje sinergije između turističkog i • Siva ekonomija poljoprivrednog sektora • Financijska preopterećenost porezima, • Poticanje razvoja OPG-a, obrtništva, doprinosima te raznim nametima malog i srednjeg poduzetništva • Modernizacija obrazovnog sustava i njegova prilagodba tržištu radne snage • Revitalizacija starih obrta i zanimanja

TURIZAM TURIZAM

• Rastući interes emitivnih tržišta za • Globalna konkurencija ruralnim turizmom • Konkurencija ostalih dalmatinskih • Korištenje EU fondova za obnovu i ruralnih i turističkih destinacija sa izgradnju novih turističkih kapaciteta sličnom ponudom • Realizacija raznih programa razvoja • Potencijalno zagađenje turizma i spremnost države na davanje • Vizualna degradacija prostora financijskih potpora • Turbulentno i nepredvidljivo okruženje • Razvoj selektivnih oblika turizma • Promjena trendova na tržištu • Razvoj cjelogodišnjeg turizma • Nemogućnost dobivanja povoljnih kredita • Poboljšanje konkurentnosti turističke za nove investicije 112

ponude uz bolju turističku promociju • Nedovoljno ulaganje u obrazovanje i • Osmišljavanje turističkih projekata edukaciju vlasnika objekata u ruralnom vezanih uz razne oblike ruralnog turizma turizmu • Izgradnja nove turističke infrastrukture u • Nedovoljno dobra zajednička suradnja cilju dugoročno održivog razvoja ruralnog svih pružatelja ugostiteljskih usluga u turizma Gradu (zajedničke marketinške akcije i • Uređenje i izgradnja biciklističkih i dr.). pješačkih staza • Potpore privatnim iznajmljivačima • Stvaranje autohtonih suvenira i očuvanje starih zanata

POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

• Rastući interes tržišta za poljoprivredne • Nekontroliran uvoz poljoprivrednih proizvode koji u svom tehnološkom proizvoda i nekonkurentnost domaće postupku koriste prirodne karakteristike proizvodnje (uvozni lobi destimulira područja domaću proizvodnju) • Stvaranje udruženja poljoprivrednih • Nemogućnost dobivanja potpora i proizvođača sredstava EU onih koji nisu upisani u • Podizanje kvalitete i kvantitete Upisnik proizvodnje mediteranskih kultura i • Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta razvoj visokokvalitetnih poljoprivrednih usporava unaprjeđenje tehnologije i proizvoda mehaniziranost poljoprivredne • Davanje poljoprivrednih površina u proizvodnje državnom vlasništvu u dugoročnu • Konkurencija poljoprivrednih koncesiju i zakup proizvođača iz ostalih zemalja EU • Razvoj ekološke poljoprivrede • Neusklađenost gruntovno-katastarskih • Velika mogućnost korištenja sredstava evidencija usporava komasaciju Europskog poljoprivrednog fonda za poljoprivrednog zemljišta ruralni razvoj • Korištenje komparativne prednosti za ekološki uzgoj voća i povrća • Educiranje poljoprivrednika o uzgoju isplativijih kultura • Poticanje zaštite, certificiranja i brendiranja autohtonih proizvoda

DRUŠTVENE DJELATNOSTI I CIVILNI SEKTOR DRUŠTVENE DJELATNOSTI I CIVILNI SEKTOR

• Poticanje nataliteta i naseljavanja mladih • Nedostatan broj objekata društvene ambicioznih obitelji infrastrukture • Daljnji razvoj odgojno-obrazovnog • Nedostatak financijskih sredstava za sustava izgradnju kvalitetne društvene • Povećanje razine obrazovanih infrastrukture 113

• Izgradnja doma za starije i nemoćne • Nedostatak stručnog kadra u kulturi, osobe zdravstvu, sportu, odgoju i obrazovanju • Podizanje kvalitete zdravstvenih usluga, • Nedovoljna osjetljivost društvene te usluga za starije i nemoćne osobe zajednice prema određenim socijalnim • Informatizacija cjelokupnog društva kategorijama • Jačanje civilnog sektora kroz aktivnije • Nepostojanje objekata za smještaj i skrb o uključivanje mladih starijim i nemoćnim osobama • Mogućnost korištenja vanjskih izvora • Socijalna isključenost ugroženih skupina sredstava za izgradnju društvene ljudi infrastrukture • Smanjen interes za kulturu zbog • Organizacija međunarodnih sportskih i tehnoloških dostignuća kulturnih događanja • Europski programi cjeloživotnog obrazovanja i prekvalifikacije • Razvoj domaće i međunarodne suradnje na svim područjima od značaja za gospodarski društveni razvoj • Izgradnja novog vatrogasnog doma

114

6. VIZIJA I MISIJA RAZVOJA GRADA

Proces strateškog planiranja razvoja identificiranjem strateških pitanja započinje određivati prioritete, tj. pitanja koja su važna za postizanje željene buduće vizije Grada Vrlike i pokazala su se važnima u analizi. Strateško pitanje traži načine da se utječe na slabe strane, gradi na jakim stranama, reagira na prijetnje i iskoriste mogućnosti kako bi se postigla vizija.

VIZIJA Mali Grad za ugodan život.

Vizija nam ukazuje na nužnost vrednovanja ljudskih i materijalnih potencijala radi stvaranja bogatstva i blagostanja i to ne samo kroz ostvareno u obliku ekonomskih koristi, već i kroz stvaranje novih mogućnosti u okviru društvenog života područja prilikom čega iznimno značenje ima uključivanje lokalnog stanovništva, te drugih institucija i privrednih subjekata, te njihovo upoznavanje i simultano prilagođavanje novim uvjetima poslovnog djelovanja, jačanje konkurentnosti na lokalnom, regionalnom i globalnom tržištu, poticanje nove kvalitete turističke ponude i kulturni rast Grada Vrlike.

Misiju gotovo možemo nazvati internim dokumentom. Ona nam govori gdje Grad trenutno stoji i koji joj je prvi korak u budućnosti.

MISIJA

Misija Grada Vrlike je kontinuiran i predan rad na izvršavanju povjerenih

mu poslova, što pridonosi gospodarskom, društvenom i komunalnom razvoju Grada, te uvelike poboljšava kvalitetu samog življenja. Gradska uprava Grada Vrlike odgovornim upravljanjem javnim dobrima, efikasnim i transparentnim radom, te participacijom i informiranjem građana osigurava stalno unaprjeđenje kvalitete života i rada svojih stanovnika.

U okviru ovog dokumenta identificirani su tri strateška cilja Grada koji predstavljaju skup jasno formuliranih i međusobno sukladnih ishoda nastalih na temelju analize područja.

115

7. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE RAZVOJA

Strateški ciljevi Strateški ciljevi razvoja nastali su na definiranoj viziji razvoja Grada, analize stanja te SWOT analize i obuhvaćaju najvažnije odrednice razvoja odnosno pravac u kojem će se Grad kretati.

Ciljevi razvoja određeni su na način da su: - Mjerljivi – kako bi se mogla procijeniti njihova ostvarivost - Ostvarivi – definiran je minimum prihvatljive razine izvodivosti - Jasno formulirani – maksimalno su izbjegavane općenite formulacije - S određenim rokom ostvarenja - Međusobno sukladni – ne preklapaju se niti pobijaju - Sveobuhvatni - Društveno i okolišno prihvatljivi - Takvi da pridonose razvoju Županije u cijelosti - Sukladni ciljevima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, te Splitsko- dalmatinske županije. - Tablica 41: Strateški ciljevi Kroz prvi strateški cilj Grad Vrlika kreće u izazov rješavanja problema niske konkurentnosti gospodarstva i problem odlaska stanovništva otvaranjem novih radnih mjesta. Ulaskom u EU hrvatski poduzetnici dobili su mogućnost nesmetanog plasiranja svojih proizvoda na europsko tržište, a hrvatsko tržište se otvorilo europskim proizvođačima i time se povećala konkurencija domaćim proizvođačima. Proizvođači Grada moraju se uhvatiti u koštac sa svim gospodarskim trendovima kako bi osigurali konkurentnost. Nositelji razvoja u Gradu Vrlici je mikro i malo poduzetništvo. Poduzetnička klima na području Grada nije dovoljna za poticanje gospodarskog razvoja i određenim edukativnim aktivnostima potrebno ju je podići. Kao poticaj poduzetništvu, Grad planira investirati u 1. razvoj i unapređenje poduzetničkih zona koje su definirane prostornim OJAČATI planom. Turizam kao gospodarska grana je slabo razvijen. Grad obiluje GOSPODARSTVO prirodnim resursima, kulturnom baštinom, područje za lov što otvara prostor razvoju lovnog, ruralnog, izletničkog, ribolovnog i eko turizma. Iako je poljoprivreda važna gospodarska grana, činjenica je da na prostoru Grada još uvijek prevladava ekstenzivan pristup poljoprivrednoj proizvodnji. Karakteristična je velika usitnjenost posjeda što je velik ograničavajući faktor razvoju konkurentne poljoprivrede. Grad je izrazito poljoprivredno područje s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom i značajnim zemljišnim potencijalom, ali zbog usitnjenosti posjeda mali je postotak obradivih poljoprivrednih površina u funkciji robne proizvodnje, niska je produktivnost i javlja se tržišna nekonkurentnost. Na području Grada prepoznata je važnost poljoprivredne djelatnosti, ali bi se trebala

116

usmjeriti na integriranu i ekološku proizvodnju (voćarstvo i povrćarstvo) koja bi omogućila prodaju poljoprivrednih proizvoda s većom dodanom vrijednošću. Za potrebe gospodarskog razvoja potrebno je unaprijediti komunalnu infrastrukturu. Tu naročito treba staviti naglasak na uređenje poduzetničke zone s potrebnom infrastrukturom kako bi se 2. poduzetnicima mogao ponuditi kvalitetan prostor za njihovo djelovanje. PODUPRIJETI GOSPODARSTVO Uz konstataciju da je broj i kapacitet prometnica zadovoljavajući, IZGRADNJOM I OBNOVOM potrebno je održavanje i podizanje nivoa sigurnosti i osuvremenjivanju KOMUNALNE I PROMETNE postojećih prometnica. Ciljevi gospodarskog razvoja povezani su s INFRASTRUKTURE UZ ZAŠTITU razvojem prometne infrastrukture, stoga bi prometnice u Gradu trebale OKOLIŠA I OSIGURANJE biti prilagođene gospodarskoj i turističkoj funkciji pa prema tome i RACIONALNOG KORIŠTENJA adekvatno opremljene svim potrebnim oznakama. Edukacija stanovništva ENERGIJE i poduzetnika o korištenju alternativnih i obnovljivih izvora energije te čuvanju okoliša, prioritet je Grada u sljedećim godinama. Prema prikupljenim podacima, električnom energijom se opskrbljuju sva domaćinstva na području Grada. Strateški cilj 3 povezuje zapravo sve strukture društva te se njime nastoje stvoriti preduvjeti za daljnji razvoj društvene infrastrukture i daljnji razvoj kvalitete života. Kroz definirani cilj nastoji se ostvariti razvijenija

kvaliteta življenja na području Grada, s time da je potrebno naglasiti da je

postojeće stanje zadovoljavajuće, no Strategijom se nastoje unaprijediti 3. svi elementi koji će osigurati u jednoj velikoj razini kvalitetan život i UNAPREĐENJE KVALITETE suživot u Gradu, a koji će utjecati na zadržavanje i povećanje broja ŽIVLJENJA stanovnika u Gradu i stvoriti uvjete za privlačenje stanovništva na

područje Grada Vrlike. Središnji motiv koji mora biti podređen razvoj je visoki stupanj zadovoljstva svih žitelja Grada što se ugleda prvenstveno u kvaliteti življenja. Grad koristi svoje resurse za upravljanje razvojem Grada. Upravljanje razvojem ne uključuje samo upravljanje Gradom već i suradnju javnih, poslovni i nevladinih partnera koji surađuju u namjeri razvoja Grada kako bi osigurali njegov društveno-ekonomski rast i razvoj. Ulaskom Hrvatske u EU otvorila se mogućnost da se ekonomski i društveni razvitak ubrza korištenjem EU fondova. Grad, obrazovne ustanove, udruge i gospodarski sektor, svi zajedno moraju se jače angažirati kako bi iskoristili sredstva iz 4. EU fondova namijenjenih lokalnom razvoju. Iz tog je razloga jedan od POVEĆATI UČINKOVITOST najvažnijih pravaca razvoja u ovom programskom razdoblju povećanje UPRAVLJANJA RAZVOJEM sposobnosti lokalne zajednice za postavljanje projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova. Ovim ciljem se pridonosi rješavanju problema efikasnosti javne uprave, jačaju se lokalni kapaciteti za provođenje projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova. Svrha je postizanje više efikasnosti lokalnog sustava upravljanja i kvalitetnije iskoristivosti lokalnih resursa. Ovim ciljem se predviđa i bolje uključivanje i integracija Grada s drugim međunarodnim i regionalnim lokalnim jedinicama radi međusobne razmjene iskustava i znanja.

117

Tablica 42: Rekapitulacija definiranih strateških ciljeva, prioriteta i mjera

STRATEŠKI CILJ PRIORITET MJERA

1. OJAČATI 1.1. Osiguranje uvjeta za 1.1.1. Poticanje poduzetništva GOSPODARSTVO rast poduzetništva unapređenjem sustava edukacije za poduzetnike i one koji to žele postati (samozapošljavanje), edukacija o društvenom poduzetništvu 1.1.2. Poticanje korištenja znanja, suvremene tehnologije i razvoja inovacija u gospodarstvu 1.1.3. Poticanje povezivanja putem klastera i drugih oblika povezivanja 1.1.4. Ulaganje u poduzetničke zone i ostalu poduzetničku infrastrukturu 1.2. Razvoj poljoprivrede 1.2.1. Poticanje razvoja poljoprivredne proizvodnje s naglaskom na autohtone i ekološke proizvode 1.2.2. Razvoj nastupa na tržištu prodaje 1.2.3. Edukacija poljoprivrednika 1.3. Unapređenje i razvoj 1.3.1. Unapređenje i razvoj turističkih turističke destinacije programa i sadržaja 1.3.2. Unapređenje turističke infrastrukture i stvaranje uvjeta za daljnji razvoj 1.3.3. Razvoj selektivnih oblika turizma 2. PODUPRIJETI 2.1. Zaštititi i očuvati 2.1.1. Poticanje korištenja obnovljivih GOSPODARSTVO okoliš izvora energije IZGRADNJOM I 2.1.2. Program upravljanja zelenim i OBNOVOM javnim površinama KOMUNALNE I 2.2. Poboljšati prometnu i 2.2.1. Poboljšati prometnu i komunalnu PROMETNE komunalnu infrastrukturu INFRASTRUKTURE infrastrukturu 2.2.2. Razvoj i unapređenje UZ ZAŠTITU OKOLIŠA elektroenergetske i I OSIGURANJE telekomunikacijske infrastrukture RACIONALNOG 2.2.3. Razvoj i unapređenje KORIŠTENJA infrastrukture vodovoda i odvodnje ENERGIJE te kanalizacije 2.2.4. Unapređenje javne rasvjete 2.2.5. Unaprjeđenje sustava civilne zaštite i zaštite od požara društvene i privatne imovine 2.2.6. Uređenje groblja 3. UNAPREĐENJE 3.1. Izgradnja i uređenje 3.1.1. Ulaganje u 118

KVALITETE društvene izgradnju/rekonstrukciju/uređenje ŽIVLJENJA infrastrukture i objekata i druge projekte za odgoj ulaganje u kadrove i obrazovanje 3.1.2. Ulaganje u izgradnju/rekonstrukciju/uređenje objekata za društvene i socijalne aktivnosti i ostale projekte vezane uz njih 3.1.3. Ulaganje u izgradnju/rekonstrukciju/uređenje objekata za sport i rekreaciju i ostale projekte vezane uz njih 3.1.4. Poboljšanje odgoja i obrazovanja ulaganjem u edukaciju 3.2. Razvoj kvalitete 3.2.1. Uvođenje modaliteta za stjecanje i življenja najam nekretnina 3.2.2. Unapređenje sustava brige o starijim i nemoćnim osobama 3.2.3. Unapređenje programa prevencija te ranog otkrivanja i liječenja bolesti koje su prepoznate kao vodeći uzroci smrtnosti 3.2.4. Razvoj partnerstva između civilnog društva, javnog i privatnog sektora 4. JAČANJE 4.1. Povećanje 4.1.1. Jačanje kapaciteta za korištenje KAPACITETA ZA kompetencija i sredstava EU fondova KORIŠTENJE unapređenje sustava 4.1.2. Informatizacija javne uprave SREDSTAVA EU upravljanja razvojem FONDOVA

119

Prioriteti i mjere Za svaki strateški cilj, definirani su prioriteti za razdoblje od 2021. do 2026 godine. Za svaki prioritet, određen je skup mjera, koje će u svojoj ukupnosti doprinijeti postignuću prioriteta, a prioriteti postignuću strateških ciljeva.

STRATEŠKI CILJ 1. OJAČATI GOSPODARSTVO Prioritet 1.1. Osiguranje uvjeta za rast poduzetništva Malo i srednje poduzetništvo nositelji su razvoja i stabilnosti na svim razinama ̶ lokalnoj, regionalnoj i državnoj. Stvaranje poticajnog okruženja, jačanje poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva zadatak je lokalnih jedinica i potpornih institucija na lokalnoj i regionalnoj razini. Primjena društveno odgovornog poslovanja danas je sve popularnija i postala je ustaljenom praksom u razvijenom svijetu. Za poduzetnike održivi razvoj znači prilagodbu poslovnih strategija i aktivnosti na način da zadovolji potrebe poduzeća i njegovih aktera danas, uz istovremenu zaštitu ljudskih i prirodnih resursa koji će biti potrebni u budućnosti. Društveno odgovorno poslovanje ima neosporan utjecaj na razvoj cijelog gospodarstva i društvene svijesti, a da pritom ne narušava svoj temeljni cilj ostvarenja dobiti.

Tablica 43: Prioritet 1.1. i mjere 1.1.1.-1.1.4. Prioritet 1.1. Osiguranje uvjeta za rast poduzetništva Mjera 1.1.1. Poticanje poduzetništva unapređenjem sustava edukacije za poduzetnike i one koji to žele postati (samozapošljavanje), edukacija o društvenom poduzetništvu Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja S ciljem poticanja samozapošljavanja na području Broj edukacija Grad Proračun Grada Grada nužno je educirati stanovnike, naročito mlade, o putovima samozapošljavanja te načinima Ustanova za EU fondovi korištenja raznih povlastica i potaknuti odgoj i obrazovne institucije na području Grada na obrazovanje MGOR uvrštavanje takvih edukacija u svoje programe ili proširenje istih. Cilj mjere je i povećati dostupnost Organizacije HZZ poduzetnicima specijaliziranim edukacijama civilnog društva namijenim njima, ojačati nivo znanja poduzetnika Ostali dostupni putem kreiranja programa pohađanja Zadruge izvori certificiranih edukacija poduzetnika, povezivanja sa sveučilištima i školama za razvoj novih edukativnih programa, potaknuti umrežavanje poduzetnika preko projekta suradnje i transfera znanja. Naglasak treba staviti na poduzetništvo žena i poduzetnike početnike. Rezultat su ojačani kapaciteti poduzetnika u različitim segmentima poslovanja, uključujući informacije o bespovratnim sredstvima, unapređenju menadžerskih znanja i vještina, informacije o načinima financiranja poslovanja, 120

marketingu i sl. Mjera 1.1.2. Poticanje korištenja znanja, suvremene tehnologije i razvoja inovacija u gospodarstvu Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Ovom mjerom cilj je stvoriti povoljne uvjete i Broj održanih Grad Gradski/Županijski usmjerenje razvoja poduzetništva, zaštititi edukacija proračun postojeće proizvodnje u prioritetnim Ustanova za prerađivačkim granama, jačati postojeće i Broj odgoj i EU fondovi tradicionalne grana i stvoriti okruženja za razvoj poduzetnika obrazovanje novih grana visokih tehnologija s integriranom polaznika Potporne brigom za okoliš. U tu svrhu treba poticati razvoj edukacije Potporne institucije poduzetništva raznim vidovima potpore te institucije uključivanjem obrazovnih i znanstvenih ustanova MGOR i tako povećati konkurentnost poduzetnika. Ostali dostupni izvori Mjera 1.1.3. Poticanje povezivanja putem klastera i drugih oblika povezivanja Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je potaknuti povezivanje gospodarskog, Broj održanih Gradovi Gradski/Županijski znanstvenoistraživačkog i javnog sektora u seminara i proračun klastere i druge oblike udruživanja radi povećanja radionica Županija konkurentnosti poduzetništva i razvoja lokalne EU fondovi zajednice. Pritom će Grad dati organizacijsku Broj Poduzeća potporu osnivanju i radu udruženja kroz novoosnovanih MGOR radionice upoznavanja s poslovanjem klastera i udruživanja Udruge drugih oblika udruženja, pružiti podršku u Ostali dostupni pripremi potrebne dokumentacije za osnivanje te OPG izvori sudjelovati u izradi plana aktivnosti. Mjera 1.1.4. Ulaganje u poduzetničke zone i ostalu poduzetničku infrastrukturu Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je promovirati poslovne zone i ostale Broj Grad Gradski/Županijski vrijednosti i prednosti, stvoriti uvjete za promotivnih proračun privlačenje investitora čime se povećava aktivnosti- Županija iskorištenost poslovnih zona, dovršiti i popuniti poduzetničkih EU fondovi poslovne zone, proširiti poslovne zone za prihvat zona RH novih domaćih i stranih investitora, komunalno MRRFEU opremiti poslovne zone. Broj uređenih poduzetničkih Ostali dostupni zona izvori

Broj investitora u poduzetničkim zonama

121

Prioritet 1.2. Razvoj poljoprivrede Grad Vrlika je izrazito poljoprivredno područje s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom i značajnim zemljišnim potencijalom. Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) na području koje pokriva Grad Vrlika ukupna površina poljoprivrednog zemljišta koja se koristi u poljoprivredne svrhe iznosi 1.618,77 ha. Radi zemljišno katastarskih razloga zemljišne površine su uglavnom usitnjene i prvenstveno se koriste u funkciji samoopskrbe obiteljskih gospodarstava poljoprivrednim proizvodima. Iako je važna gospodarska grana, činjenica je da na prostoru Grada još uvijek prevladava ekstenzivan pristup poljoprivrednoj proizvodnji. Krajem 2019. godine nije bilo ni jednog upisanog proizvođača u Upisniku proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se vodi pri Ministarstvu poljoprivredeJ. Ekološka proizvodnja poljodjelskih kultura ali i stočarstvo u sustavu ekološke proizvodnje imaju značajne mogućnosti za razvitak, jer postoje prirodni resursi koji i više nego zadovoljavaju europske standarde.

Tablica 44: Prioritet 1.2. i mjere 1.2.1.-1.2.3. Prioritet 1.2.. Razvoj poljoprivrede Mjera 1.2.1. Poticanje razvoja poljoprivredne proizvodnje s naglaskom na autohtone i ekološke proizvode Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je izraditi geodetsku i katastarsku Broj Grad / Županija Gradski/ izmjeru zemljišta i srediti zemljišne knjige, poljoprivrednih Županijski poticati poljoprivrednu proizvodnju posebno gospodarstava MINPOLJ proračun ekološku s ciljem ekonomski isplativih i ekološki prihvatljivih proizvoda, provesti Broj korisnika OPG EU fondovi postupak okrupnjavanja zemljišta kroz potpora postupak komasacije poljoprivrednog Zadruge MINPOLJ zemljišta, povećati efikasnost poljoprivredne Broj ekoloških proizvodnje, promovirati kvalitetu domaćih proizvođača Udruge Ostali dostupni poljoprivrednih proizvoda, povećati kvantitetu izvori i kvalitetu poljoprivrednih proizvoda kroz Broj ha Privatne pravne ugrađivanje sustava navodnjavanja. poljoprivredne osobe površine pod ekološkom poljoprivredom

Broj ha pod navodnjavanjem Mjera 1.2.2. Razvoj nastupa na tržištu prodaje Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je organizirati kvalitetan zajednički Broj zajedničkih Grad Gradski/Županijski nastup na tržištu te poticati upotrebu web nastupa na tržištu proračun tehnologija u zajedničkom djelovanju. prodaje MINPOLJ EU fondovi Zadruge 122

MINPOLJ Udruge Ostali dostupni OPG izvori

Privatne pravne osobe Mjera 1.2.3. Edukacija poljoprivrednika Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj ove mjere je da se s predstavnicima Broja radionica Grad/Županija Gradski/ poljoprivrednika odrede prioriteti za Županijski edukaciju. Od velike je važnosti pratiti Udruge proračun relevantne izvore informacija te obavijestiti poljoprivrednike o dostupnim edukacijama Zadruge EU fondovi kako u Gradu tako i izvan njega. Edukacija poljoprivrednika ticala bi se i područja Ustanova za MINPOLJ korištenja sredstava iz različitih nacionalnih odgoj i programa te programa Europske unije. Valja obrazovanje Ostali dostupni poticati cjeloživotno obrazovanje izvori poljoprivrednih proizvođača s ciljem stjecanja novih znanja i primjene novih tehnologija. Na taj bi se način povećala kvaliteta i konkurentnost poljoprivredne proizvodnje. Također, potrebno je poticati korištenje informatičkih tehnologija u poslovanju i poslovnom komuniciranju što će doprinijeti stjecanju znanja i iskustava neophodnih za približavanje EU standardima poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji.

Prioritet 1.3. Unapređenje i razvoj turističke destinacije Uređenje i razvoj turističke destinacije odnosi se na sadržaje i aktivnosti koji su usmjereni na simbiozu turizma u vidu iskorištavanja postojećih prirodnih resursa u vidu stvaranja turističke destinacije te razvoj turističke infrastrukture, programa i sadržaja. Prioritetom se žele poticati novi sadržaji u vidu specifičnih grana turizma koji će proširiti turističke kapacitete i poboljšati turističku ponudu. Svrha prioriteta je proširenje kvalitete turističke ponude te uključiti što više turističkih sadržaja i programa u širem okruženju Grada, a u urbanom prostoru Grada pojačati dinamiku života koja se odnosi na turističke manifestacije.

123

Tablica 45: Prioritet 1.3. i mjere 1.3.1.-1.3.3. Prioritet 1.3. Unapređenje i razvoj turističke destinacije Mjera 1.3.1. Unapređenje i razvoj turističkih programa i sadržaja Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je povećati broj i kvalitetu kulturnih Broj provedenih Grad Gradski/Županijski manifestacija i turističkih projekata te podići projekata proračun razinu turističkog menadžmenta. poticanja razvoja i TZ Grada Vrlike promocije turizma EU fondovi Javne i privatne pravne osobe MGOR

Fizičke osobe MINTS

OPG-i Ostali dostupni izvori

Mjera 1.3.2. Unapređenje turističke infrastrukture i stvaranje uvjeta za daljnji razvoj Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja U okviru ove mjere predviđena su ulaganja u Broj turističkih Grad Gradski/Županijski projektiranje, izgradnju, rekonstrukciju i smještajnih proračun opremanje objekata za pružanje turističkih i objekata TZ Grada Vrlike ugostiteljskih usluga te pratećih sadržaja. EU fondovi U okviru infrastrukturnog dijela mjere, Broj ležajeva Javne i privatne predviđena je izgradnja i uređenje dodatnih pravne osobe MGOR turističkih sadržaja za sve vidove aktivnog - Broj turističkih sportskog i kulturno-povijesnog turizma. dolazaka Fizičke osobe MINTS Mjera uključuje i revitalizaciju objekata prirodne, tradicijske i kulturne vrijednosti, Broj turističkih OPG-i Ostali dostupni aleja i perivoja s ciljem njihovog korištenja u noćenja izvori turističke svrhe te razvoj centara za posjetitelje i prostora za prodaju Broj karakterističnih proizvoda s područja Grada. revitaliziranih Također, potrebno je izgraditi infrastrukturu kulturnih objekata prema turističkim objektima u skladu s ostalim ciljevima i mjerama. Mjera 1.3.3. Razvoj selektivnih oblika turizma Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je podupirati i poticati specifične Broj poticajnih Grad Gradski/Županijski grane turizma kao što je ruralni turizam, programa proračun aktivni turizam, eko turizam, tematski turizam, TZ Grada Vrlike avanturistički turizam i ostale specifične grane EU fondovi turizma. Javne i privatne pravne osobe MGOR

Fizičke osobe MINTS

OPG-i Ostali dostupni

124

izvori

STRATEŠKI CILJ 2. PODUPRIJETI GOSPODARSTVO IZGRADNJOM I OBNOVOM KOMUNALNE I PROMETNE INFRASTRUKTURE UZ ZAŠTITU OKOLIŠA I OSIGURANJE RACIONALNOG KORIŠTENJA ENERGIJE Prioritet 2.1. Zaštititi i očuvati okoliš Očuvanje okoliša i energetska učinkovitost su tematski ciljevi zadani od strane EU te ih je potrebno obuhvatiti i ovom Strategijom s naglaskom na skupljanje otpada, promoviranje obnovljivih izvora energije te saniranje potencijalnih žarišta onečišćenja. Mjere navedene u okviru ovog prioriteta mogu biti financirane iz različitih nacionalnih izvora i EU fondova.

Tablica 46: Prioritet 2.1. i mjere 2.1.1.-2.1.2. Prioritet 2.1. Zaštititi i očuvati okoliš Mjera 2.1.1. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je obnovljiv i održiv razvoj Grada Broj korisnika Grad / Županija Gradski/Županijski korištenjem obnovljivih izvora energije i obnovljivih izvora proračun ekološki prihvatljivih goriva te smanjivanje energije FZOEU ovisnosti o uvozu energije i korištenju fosilnih EU fondovi goriva, a jednako tako i očuvanje čistog okoliša Broj organiziranih Fizičke i pravne i prirode na području Grada. Ova mjera nastoji informativnih osobe FZOEU poticati na korištenje obnovljivih izvora radionica energije, naročito sunčeve energije i energije JPP Ostali dostupni vjetra. To će se postići sufinanciranjem izvori ugradnje solarnih kolektora, izgradnjom fotonaponske elektrane, promocijom korištenja obnovljivih izvora energije, a sve to bi rezultiralo povećanjem korištenja obnovljivih izvora energije, uštedama troškova te smanjenjem emisije CO2 i ostalih štetnih plinova za okoliš. Mjera 2.1.2. Program upravljanja zelenim i javnim površinama Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je kontinuirano osmišljavati Broj projekata Grad Vrlika Gradski/Županijski projekte uređenja zelenih i javnih površina u uređenja javnih i proračun funkciji identiteta Grada te najpoželjnijeg zelenih površina Komunalno Grada Dalmatinske zagore, urediti centar poduzeće EU fondovi Grada na način aktivnijeg društvenog života, razvijati projekte urbanog opremanja: klupe, Ostali dostupni stalci za bicikle, autobusne nadstrešnice, izvori posude za otpatke, rasvjetni stupovi, javni satovi, info stupovi, ograde i stupići, cvijeće, stupovi za zastave i sl.

125

Prioritet 2.2. Poboljšati prometnu i komunalnu infrastrukturu Na području Grada potrebno je poboljšati prometnu infrastrukturu, povećati ukupnu sigurnost cestovnog prometa te urediti mrežu pješačkih i biciklističkih staza i šetnica. Potrebno je unaprijediti javnu rasvjetu sukladno potrebama, smanjenje troškova i svjetlosnog zagađenja, planirati i izgraditi kanalizacijsku infrastrukturu, podići standard i kvalitetu života kako za lokalno stanovništvo tako i za posjetitelje.

Tablica 47: Prioritet 2.2. i mjere 2.2.1.-2.2.6. Prioritet 2.2. Poboljšati prometnu i komunalnu infrastrukturu Mjera 2.2.1. Izgradnja/uređenje prometnica i javnih površina Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je poboljšanje postojeće mreže Kilometri Grad Gradski/Županijski nerazvrstanih cesta sukladno najvišim rekonstruirane i proračun pravilima prometne struke s krajnjim ciljem asfaltirane ceste Županija osiguravanja integracije prometnog sustava, EU fondovi protočnosti te racionalne organiziranosti Broj RH cestovne mreže. Tu spada i izgradnja rekonstruiranih i MRRFEU potrebnih uličnih i cestovnih spojeva osnovne novih parkirališta ulične mreže, rekonstrukcija raskrižja i Ostali dostupni postojećih ulica, asfaltiranje makadamskih Broj uređenih izvori ulica, osiguravanje parkiranja za stanovnike raskrižja središta Grada te izgradnja potrebnih parkirališnih kapaciteta, modernizacija signalne i sigurnosne opreme i uređaja, izgradnja nogostupa, biciklističkih staza i prilaza. Mjera 2.2.2. Razvoj i unapređenje elektroenergetske i telekomunikacijske infrastrukture Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je razvoj elektroenergetske i Broj izgrađenih TS HEP Gradski/Županijski telekomunikacijske mreže sukladno razvojnim proračun potrebama Grada, izgradnja plinovoda i Broj kućanstava s HT provođenje plinofikacije na vrličkom području, plinskim EU fondovi planiranje i izgradnja dalekovoda i TS priključkom Grad sukladno dinamici i potrebama Grada i MRRFEU gospodarstva (poduzetničke zone) te razvoj Broj područja gradske informacijske i komunikacijske mreže besplatnog Ostali dostupni i uvođenje zone besplatnoga bežičnoga interneta izvori interneta. Mjera 2.2.3. Razvoj i unapređenje infrastrukture vodovoda i odvodnje te kanalizacije Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Ovom mjerom planira se unaprijediti i proširiti Km izgrađene Komunalno Gradski/Županijski vodoopskrbni sustav Grada, osigurati vodovodne i poduzeće proračun neovisna, kontinuirana, sigurna, kvalitetna i kanalizacijske dostatna vodoopskrba, izraditi dugoročni mreže Grad EU fondovi planovi potreba za vodom te uskladiti buduće mjere s definiranim planovima, nastaviti MRRFEU

126

rekonstrukciju sustava postojeće javne vodoopskrbe (zamjene dotrajalih cijevi i dr.), Ostali dostupni jačati kapacitete za unaprjeđenje, održavanje i izvori upravljanje sustavom vodoopskrbe te modernizirati sustav upravljanja vodnim resursima. Također, potrebno je osigurati pokrivenost svih dijelova Grada kvalitetnim sustavom vodoopskrbe, osigurati razvoj sustava vodoopskrbe koji treba učinkovito pratiti ukupni gospodarski rast, unapređivanje sustava mjerenja, upravljanja i izgradnje sustava potrošnje vode te smanjenje gubitaka vode. Jednako tako, planira se nastaviti širiti mrežu odvodnje te unaprijediti i ojačati kapacitete sustava odvodnje otpadnih voda, izraditi dokumentaciju odvodnje otpadnih voda, analizu predloženog sustava, odrediti faze izgradnje istog ovisno o planiranom razvoju naselja. Mjera 2.2.4. Unapređenje javne rasvjete Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je unaprijediti javnu rasvjetu Broj novih Grad Gradski proračun sukladno potrebama naselja u Gradu te ekološki smanjiti troškove svjetlosnog zagađenja i prihvatljivih Županija Ostali dostupni postupno zamijeniti staru javnu rasvjetu rasvjetnih tijela izvori novom, ekološki prihvatljivom Mjera 2.2.5. Unaprjeđenje sustava civilne zaštite i zaštite od požara društvene i privatne imovine Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je uspostaviti kvalitetne preventivne Izgrađen Grad Gradski proračun sustave od mogućih posljedica elementarnih vatrogasni dom nepogoda i kontinuirano unaprjeđivati sustav Županija EU fondovi zaštite, stvoriti funkcionalnu infrastrukturu sustava zaštite imovine, stvoriti tehničke APPRRR preduvjete za uspostavu javne vatrogasne postrojbe, izgraditi novi objekt za dobrovoljno Ostali dostupni vatrogasno društvo. izvori Mjera 2.2.6. Uređenje groblja Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj ove mjere je proširenje i uređenje Broj Grad Gradski proračun postojećih groblja i popratne infrastrukture, rekonstruiranih i osiguravajući dovoljan broj parkirališnih uređenih groblja i Ostali dostupni mjesta i dostupnost vode, zamjena dotrajale popratne izvori opreme i nabava potrebne nove uključujući i infrastrukture koševe za otpatke i kontejnere, rekonstrukcija / izgradnja novih sanitarnih čvorova te uređenje mrtvačnice i popratne infrastrukture.

127

STRATEŠKI CILJ 3. UNAPRJEĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA Prioritet 3.1. Izgradnja i uređenje društvene infrastrukture i ulaganje u kadrove Temeljem analize stanja te uvažavajući misiju i viziju razvoja Grada, ustanovljeni su sljedeći prioriteti za razvoj društvene infrastrukture: - poboljšanje obrazovanja ulaganjem u objekte za odgoj i obrazovanje, - ulaganje u objekte za društvene i socijalne aktivnosti, - ulaganje u objekte za spot i rekreaciju, - podizanje svijesti o važnosti kulture i sporta organizacijom sportskih i kulturnih radionica.

Osim ulaganjem u infrastrukturu predškolskog i obrazovnog sustava čime se osigurava visoki standard i optimalni uvjeti rada, potrebno je osigurati aktualna znanja onima koji žele ojačati i poboljšati svoje kompetencije dodatnim ulaganjem u obrazovanje kroz specijalističke edukacije i radionice. Postojećem pedagoškom kadru je potrebno omogućiti da se educira za rad s djecom s posebnim potrebama kao i s nadarenom djecom, te kroz sustav organiziranja radionica utjecati na njihovo razvojno uravnoteženje u odnosu na njihove vršnjake ili intelektualnu zrelost. U svrhu podizanja kvalitete života stanovništva, potrebno je razvijati svijest o značaju kulture, poticati nove inicijative i razvoj vrijednosti, očuvanja i vrednovanja kulturnog naslijeđa i održavanja multikulturne raznolikosti. Pored potrebe za poticanjem razvoja kulturnih institucija i događaja potrebno je kroz kulturne radionice poticati i na kreativnost i razvoj kulturnih društava nacionalnih manjina. Također u cilju prevencije ovisnosti, nasilničkih i ostalih devijantnih ponašanja, potrebno je kroz sportske radionice promicati kulturu sportskog života u cilju očuvanja zdravog života, te stvaranja pretpostavki za stasanje djece i mladih u zdrave, zadovoljne, uspješne, samosvjesne i odgovorne osobe.

Tablica 48: Prioritet 3.1. i mjere 3.1.1.-3.1.4. Prioritet 3.1. Izgradnja i uređenje društvene infrastrukture i ulaganje u kadrove Mjera 3.1.1. Ulaganje u izgradnju/rekonstrukciju/uređenje objekata i druge projekte za odgoj i obrazovanje Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja S ciljem stvaranja uvjeta za društvo Broj izgrađenih dječjih Grad Gradski/Županijski temeljeno na znanju, potrebno je ulagati vrtića u skladu s proračun u izgradnju objekata za predškolsko pedagoškim standardom Županija (vrtić) obrazovanje, te rekonstrukciju i EU fondovi dogradnju školskih objekata, njihovo Broj Ustanova za opremanje, modernizacija. Radi rekonstruiranih/uređenih odgoj i MRRFEU sustavnog poboljšavanja odgojno škola obrazovanje obrazovnog procesa potrebno je ulagati MZO i u ostale projekte odgoja i obrazovanja. JPP Ostali dostupni 128

izvori Mjera 3.1.2. Ulaganje u izgradnju/rekonstrukciju/uređenje objekata za društvene i socijalne aktivnosti i ostale projekte vezane uz njih Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja U cilju podizanja kvalitete života u Broj izgrađenih Grad Gradski/Županijski zajednici potrebno je ulagati u /rekonstruiranih / proračun poboljšanje i / ili proširenje opremljenih društvenih Županija infrastrukture kao što su ulaganja u objekata EU fondovi izgradnju i / ili rekonstrukciju i / ili JPP opremanje objekta za kulturu, za Ministarstvo slobodno vrijeme (npr. društveni kulture domovi, vatrogasni domovi, muzeji, kulturni centri), kao i u rekonstrukciju i MRRFEU / ili prenamjenu postojećih objekata zgrada javne namjene. Ostali dostupni izvori Mjera 3.1.3. Ulaganje u izgradnju/rekonstrukciju/uređenje objekata za sport i rekreaciju i ostale projekte vezane uz njih Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja U cilju podizanja kvalitete života u Broj izgrađenih Grad Gradski/Županijski zajednici potrebno je ulagati u /rekonstruiranih / proračun uspostavu, poboljšanje ili širenje opremljenih Županija lokalnih temeljnih usluga za ruralno objekata/terena za sport i EU fondovi stanovništvo, uključujući slobodno rekreaciju Ustanova za vrijeme i kulturne aktivnosti te odgoj i MRRFEU povezanu infrastrukturu kroz obrazovanje prihvatljiva ulaganja u izgradnju i / ili MINTS rekonstrukciju i / ili opremanje igrališta JPP (dječja, sportska, vatrogasna), sportskih Ostali dostupni terena i pratećih objekata, poligona za izvori osposobljavanje i takmičenja vatrogasaca, rekreacijske zone i kupališta te različitih drugih tematskih prostora. Ulaganje u marketing sportsko-rekreacijskih događanja s ciljem privlačenja aktivnih sudionika i posjetitelja. Mjera 3.1.4. Poboljšanje odgoja i obrazovanja ulaganjem u edukaciju Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj ove mjere je da se s nastavnicima i Broj edukacija i radionica Grad Gradski/Županijski ostalim pedagoškim djelatnicima proračun predškolskog, osnovno i Županija srednjoškolskog odgoja te drugom EU fondovi stručnom osoblju odrede prioriteti Ustanova za edukacija. Potrebno je pratiti relevantne odgoj i MZO izvore informacija o dostupnim obrazovanje edukacijama s područja korištenja MINTS

129

sredstava iz nacionalnih programa te Udruge programa Europske unije. Na taj se Ostali dostupni način povećava stručnost djelatnika koji Klubovi izvori sudjeluju u obrazovanju, sportu i kulturi. Cilj ove mjere je također promicanja svijesti o potrebi sportskih i kulturnih aktivnosti u svakodnevnom životu. Potrebno je pratiti relevantne izvore informacija o dostupnim edukacijama s područja korištenja sredstava iz nacionalnih programa te programa Europske unije. Na taj se način utječe na porast kvalitete života stanovništva Grada. Prioritet 3.2. Razvoj kvalitete življenja Prioritet 3.2. odnosi se na jačanje infrastrukturnih preduvjeta za razvoj kvalitete života i to osobito za zadržavanje mladih i obitelji, kvalitetan društveni život i brigu o potrebitima te cjelokupnoj društvenoj zajednici. Navedenim prioritetom nastoji se omogućiti mladima i obiteljima lakši dolazak do prve nekretnine, uključenost građana u društvenokulturne aktivnosti, osobito mladih u sportsko rekreativne aktivnosti zajednice, poticati razvoj socijalnih programa pomoći, programe pomoći starijim i nemoćnim osobama i skupinama u nepovoljnom položaju. Također, ovim se prioritetom aktivnosti usmjeravaju i preventivnoj zdravstvenoj zaštiti odnosno povećanoj brizi o zdravstvenom stanju svih građana.

Tablica 49: Prioritet 3.2. i mjere 3.2.1.-3.2.4. Prioritet 3.2. Razvoj kvalitete življenja Mjera 3.2.1. Uvođenje modaliteta za stjecanje i najam nekretnina Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je uvođenje mjera za poticanje Broj poticajnih Grad Gradski/Županijski kupnje građevinskih zemljišta, osobito mjera proračun napuštenih objekata, poticanje mladi i mladih Županija obitelji za kupovinu prve nekretnine, Broj korisnika EU fondovi izgradnja stambenih objekata, uvođenje poticajnih mjera mjera za subvencioniranje najma ili kupovine MRSOP stanova visokokvalificiranom kadru koji je deficitaran. Mjera 3.2.2. Unapređenje sustava brige o starijim i nemoćnim osobama Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je osigurati odgovarajuću razinu Boj institucija za Grad Gradski/Županijski zaštite i skrbi za starije i nemoćne osobe, smještaj starijih i proračun osigurati smještaj za starije i nemoćne osobe, nemoćnih osoba Županija poticati i razvijati druge oblike EU fondovi izvaninstitucionalne skrbi za starije i Broj drugih oblika Centar za nemoćne, poticati razvoj palijativne skrbi u izvaninstitucionalne socijalnu skrb MRSOP institucionalnom i izvaninstitucionalnom skrbi 130

statusu, promovirati aktivnosti volontiranja Udruge pomoći starijim i nemoćnim osobama. Broj promocijskih aktivnosti

Mjera 3.2.3. Unapređenje programa prevencija te ranog otkrivanja i liječenja bolesti koje su prepoznate kao vodeći uzroci smrtnosti Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je postaviti zdravstvene prioritete i Broj preventivnih Grad Gradski/Županijski preventivne programe koji će povećati programa proračun svjesnost opasnosti uzroka bolesti i probuditi Dom zdravlja aktivizam građana, educirati i motivirati širu Broj provedenih EU fondovi društvenu zajednicu o redovitim liječničkim edukacija Udruge pregledima i ranom otkrivanju bolesti, MIZ educirati širu društvenu zajednicu o rizičnim Broj promotivnih faktorima uzroka bolesti (kardiovaskularne aktivnosti Ostali dostupni bolesti, povišen krvni tlak, povišene masnoće izvori u krvi i šećer, područje ovisnosti itd.), promovirati zdravu prehranu i poboljšati prehrambene navike svih dionika društva uz stručnu edukaciju i nadzor. Mjera 3.2.4. Razvoj partnerstva između civilnog društva, javnog i privatnog sektora Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je razvijanje partnerstva Broj potpisanih Grad Gradski/Županijski organizacija civilnog društva, javnog i sporazuma o proračun privatnog sektora u cilju provođenja suradnji Organizacija projekata financiranih bespovratnim civilnog društva EU fondovi sredstvima, potaknuti organizaciju tribina, Broj provedenih radionica i tematskih sastanaka o aktualnim zajedničkih Potporne Ostali dostupni javnim temama te izraditi programe rada o projekata institucije izvori međusobnoj suradnji.

STRATEŠKI CILJ 4. POVEĆANJE UČINKOVITOSTI UPRAVLJANJEM RAZVOJEM Prioritet 4.1. Jačanje kapaciteta za korištenje sredstava EU fondova Za efikasan sustav upravljanja Gradom potrebni su znanje, stručnost, kompetentnost te konstantna edukacija. Strateški je važno osigurati da se svi zaposlenici kontinuirano obučavaju i uče te da se lokalna uprava organizira na najučinkovitiji mogući način. To posebno dolazi do izražaja kod projekata za koje se povlače sredstava iz EU fondova, za čije je apliciranje i provođenje potrebna osoba s adekvatnim znanjem. Upravljanje razvojem je kompleksni sustav pa je potrebno osigurati nesmetanu protočnost informacija između odjela i vanjskih dionika. Krajnji cilj je postaviti sustav koji će planirati razvoj nekoliko godina unaprijed te će moći mjeriti učinke ostvarenih javnih programa, a sve sa svrhom podizanja kvalitete javnog servisa građanima.

131

Tablica 50: Prioritet 4.1. i mjere 4.1.1.-4.1.2. Prioritet 4.1. Povećanje kompetencija i unapređenje sustava upravljanja razvojem Mjera 4.1.1. Jačanje kapaciteta za korištenje sredstava EU fondova Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj ove mjere je organizirati lokalne resurse i Broj educiranih Grad Gradski/Županijski ojačati kapacitete za korištenje sredstava EU djelatnika proračun fondova. To će se postići na način da se djelatnicima javne uprave, djelatnicima javnih Broj provedenih EU fondovi institucija na području Grada te djelatnicima projekata udruga edukacija iz tog područje omogući HZZO pohađanje informativnih radionica, seminara, treninga i sličnih programa. MZO

MRRFEU

Ostali dostupni izvori Mjera 4.1.2. Informatizacija javne uprave Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je unaprijediti javni servis uz pomoć Broj Grad Gradski/Županijski novih ICT alata. Stanovništvo Grada treba implementiranih proračun potaknuti na digitalnu interakciju s javnom rješenja upravom implementacijom novih ICT rješenja EU fondovi (npr. digitalizacija knjižnične građe, izdavanje raznih potvrda, dozvola i odobrenja putem HZZO Interneta te dr.) i na sudjelovanje na predavanjima, radionicama i tečajevima MRRFEU kojima su predmet nove informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT). Ostali dostupni izvori

Prioritet 4.2. Jačanje međugradske, međužupanijske, prekogranične i međunarodne suradnje Grad nema većih iskustava u suradnji s inozemnim jedinicama lokalne samouprave i međunarodnim organizacijama. Nakon ulaska RH u Europsku uniju takvo povezivanje je jednostavnije i potrebno je intenzivirati takve aktivnosti, povezati se s inozemnim lokalnim jedinicama što će pridonijeti razmjeni iskustava po pitanju raznih projekata i povlačenja sredstva iz EU fondova, te u brojnim ostalim zajedničkim temama. EU posebno potiče prekograničnu suradnju, ali potrebno je raditi i na širenju mreže ostalih partnerstva. Također je važno i uključivanje u međunarodne organizacije kako bi se osigurao pristup informacijama iz područja značajnih za razvoj Grada.

132

Tablica 51: Prioritet 4.2. i mjere 4.2.1.-4.2.2. Prioritet 4.2. Jačanje međugradske, međužupanijske, prekogranične i međunarodne suradnje Mjera 4.2.1. Uključivanje Grada u međunarodne organizacije i udruženja Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Ovom mjerom ojačalo bi se uključivanje Grada Broj Grad Gradski/Županijski u međunarodne organizacije i udruženja, međunarodnih proračun zastupanje i prezentacija Grada kao organizacija i prepoznatljivog sudionika u njihovom udruženja u koje EU fondovi djelovanju, mogućnost bratimljenja Grada te je uključen Grad studijska putovanja i posjete. Ostali dostupni izvori Mjera 4.2.2. Unapređenje suradnje s partnerskim Gradovima i institucijama iz drugih Županija i Država Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je potaknuti uključenost, Broj projekata Grad Gradski/Županijski informiranost i zajedničku suradnju civilnog, suradnji proračun javnog i privatnog sektora u projektima Udruge prekogranične i međunarodne suradnje. EU fondovi Privatna poduzeća Ostali dostupni izvori

133

8. HORIZONTALNI CILJEVI

Osim srednjoročnih programskih ciljeva važni su i tzv. dugoročni, horizontalni, ciljevi, odnosno ciljevi koji bi se trebali prožimati kroz sve ciljeve i prioritete, odnosno promicati u svim programima i projektima implementacije Strategije razvoja, posebno onima financiranim iz fondova Europske unije.

Horizontalni ciljevi su usko povezani i sa horizontalnim strateškim ciljevima ukupne dugoročne razvojne politike Europske unije, te se mogu identificirati kao: razvoj informacijskog društva, promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava, održivi razvoj, te partnerstvo i učinkovita demokracija.

Tablica 52: Horizontalni ciljevi 1.Razvoj informacijskog društva Ovaj cilj obuhvaća povećanje uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije u svim poslovnim, ali i socijalnim grupama u Gradu. Cilj uključuje proširenje uporabe informacijske tehnologije i Interneta na svim razinama društva, povećanu konkurentnost poduzetnika, kao i poboljšanu svjesnost o mogućnostima koje nudi informacijsko društvo. 2.Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava stavlja naglasak na nove inicijative i aktivnosti zajednice u svrhu promicanja socijalne integracije, uključenosti i suživot, i to posebno pružanje podrške kod pristupa obrazovanju skupinama s posebnim potrebama, pružanje podrške kod pristupa zapošljavanju skupinama osoba u nepovoljnom položaju, te podrška razvoju socijalnih usluga. 3.Održivi razvoj Koncept ovog cilja obuhvaća tri uzajamno povezana dijela: održivi okoliš, ekonomsku održivost i društveno-političku održivost. Održivi razvoj također uključuje i projekte usmjerene na jačanje i umrežavanje civilnog društva, te jačanje koordinacije tijela lokalne samouprave i njihovu suradnju s mještanima. 4.Partnerstvo i učinkovita demokracija Uz partnerstvo i učinkovitu demokraciju, važan je razvoj volonterstva kao stupa civilnog društva, te vrlo važnog ljudskog resursa u mnogim sektorima. Uključuje mjere kojima javni sektor podupire svoje partnere u razvoju (privatni sektor i civilno društvo), a time automatski jača i partnerstvo. Cilj Grada Vrlike je kontinuiran razvoj partnerskih odnosa i međusektorska suradnja na svim razinama.

134

9. USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJA S DRUGIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

Strategija je izrađena za potrebe upravljanja lokalnim razvojem. Odgovorno upravljanje odnosi se na odgovornost spram građana i budućih generacija. Strategija je ujedno i razvojni dokument koji je podloga za korištenje fondova Europske unije.

Strateški ciljevi Grada Vrlike usklađeni su s dokumentima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Na nacionalnoj razini: - Sporazum o partnerstvu i Nacionalnoj program reformi (2014.); Sporazum o partnerstvu (SoP) pokriva pet fondova: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF), Europski socijalni fond (ESF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR). Usredotočuje se na sljedeće prioritete: promicanje poslovnog okruženja kakvo pogoduje inovacijama, na razvijanje konkurentnog i na inovacijama temeljenog gospodarstva poticanjem poduzetništva, istraživanja, razvoja i inovacija te e-gospodarstva, razvijanje infrastrukture za ekonomski rast i zapošljavanje, održiv gradski promet, potporu zelenom gospodarstvu s malim udjelom ugljika te na promicanje energetske učinkovitosti i prilagodbe na klimatske promjene, na razvijanje rasta ljudskog kapitala, promicanje društvene uključenosti i smanjivanje rizika od siromaštva razvijanjem socijalnih usluga, na borbu protiv različitih oblika diskriminacije, poboljšavanje zdravstvenih usluga na učinkovit i ekonomičan način, izgradnju moderne i stručne javne uprave, razvijanje socijalnog dijaloga i osiguravanje učinkovitosti i nepristranosti sudstva;

- Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020. koja je sastavni dio strategije pametne specijalizacije, a koja, s energetskom strategijom, strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama RH, strategijom poticanja investicija, strategijom razvoja poduzetništva i strategijom razvoja ljudskih potencijala, predstavlja osnovu za izradu gospodarske razvojne strategije;

- Strategija razvoja turizma 2014.-2020. je krovni razvojni dokument hrvatskog turizma koji daje putokaz i otvara novi prostor za razvoj turizma u nadolazećem razdoblju;

- Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020., s opisom poticaja aktivnosti i mjera čiji je osnovni cilj porast bruto dodane vrijednosti po zaposlenom u malom gospodarstvu za 40% do 2020.g.; 135

- Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske (2014.-2020.), koja ističe tko su najranjivije skupine društva izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti, uz načelo orijentiranosti na pojedinca i njegove potrebe. Bazira se na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna cilja: borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu; sprječavanju nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenju broja siromašnih i socijalno isključenih osoba; te uspostavu koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti poštujući princip anti diskriminacije;

- Strateški plan ministarstva uprave za razdoblje 2020.-2022., plan trajnog unapređenja sustava javne uprave radi osiguranja i zaštite javnog interesa zakonitog djelovanja i pružanja usluga u ostvarivanju prava građana i građanki RH;

- Operativni program «Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020», definira aktivnosti vezane uz područje socijalnog uključivanja, promicanje socijalne i ekonomske jednakosti, suzbijanje diskriminacije, prijelaz s institucionalne skrbi na skrb u zajednici, poboljšanja dostupnosti i održivosti socijalnih i zdravstvenih usluga, kao i poticanje društvenog poduzetništva;

- Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj 2014.-2020., s nizom mjera i aktivnosti za osnaženje i razvoj poduzetništva žena u RH;

- Program ruralnog razvoja RH 2014.-2020. Koji navodi glavne prioritete Republike Hrvatske za korištenje 2,3 milijardi eura javnog novca koji je dostupan za razdoblje 2014.-2020. s ciljem restrukturiranja i modernizacije poljoprivrednog i prehrambenog sektora;

- Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske koja predstavlja polazišnu točku u novom procesu planiranja prometnog razvoja Republike Hrvatske;

- Nacionalna strategija za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.-2020. godine, fokusirana na četiri glavna cilja – unaprjeđenje i osiguravanje usluga prilagođenih djeci u pravosuđu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, obrazovanju, sportu, kulturi, eliminaciju svih oblika nasilja nad djecom te osiguranje prava djece u ranjivim situacijama, kao i aktivno sudjelovanje djece, uz poseban naglasak kako na tjelesno tako i na mentalno zdravlje djece;

136

- Strateški plan razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.- 2016. godine koji određuje prioritetne mjere vezane uz strateški razvoj palijativne skrbi – ponajprije jačanje interdisciplinarne suradnje, povećanje bolničkih kapaciteta za palijativnu skrbi te uključivanje civilnog društva, osobito volontera, u pružanje palijativne skrbi, uz odgovarajuću zakonsku regulaciju;

- Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u RH 2011.-2016.godine koja u središte stavlja borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti određivanjem prioriteta i mjera za njihovo suzbijanje;

- Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. godine koja obuhvaća sve odrednice vezane uz razvoj zdravstvenih usluga u predstojećem periodu;

- Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, 123/17, 118/18);

- Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20)

- Zakon o proračunu (NN 87/08, 136/12, 15/15)

- Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. godine.

Na regionalnoj razini: - Županijska razvojna strategija Splitsko-dalmatinske županije 2011.-2013. - Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije 2017.-2027.

Na lokalnoj razini: - Prostorni plan uređenja Grada Vrlike (Službeni glasnik Grada Vrlike br. 16/06, 05/14, 06/15-ispr., 03/16, 01/18-ispr.). - Lokalna razvojna strategija LAG "Cetinska krajina" 2014.-2020.

137

10. BAZA PROJEKTNIH IDEJA

Baza predstavlja objedinjeni pregled projektnih ideja i/ili pripremljenih prijedloga projekata s područja Grada, koja pruža uvid u razvojni smjer Grada za sljedeće programsko razdoblje. Ona predstavlja službeni registar projektnih ideja s područja Grada Vrlike. U bazu se unose podaci o razvojnim projektima čiji su korisnici i/ili nositelji i/ili predlagatelji javno-pravne, privatne i civilne organizacije. Sve ideje i pripremljeni projekti iz baze razvrstavaju se prema definiranim ciljevima, prioritetima i mjerama koje su usuglasile radne skupina za izradu Strategije. Na taj način se dobiva precizan pregled projektnih ideja prema definiranim područjima razvoja.

Praćenje i mjerenje učinaka provedbe strategije razvoja temelji se na tri ključna elementa: 1) bazi razvojnih projekata s podacima o projektnim prijedlozima, projektima u provedbi te završenim projektima, 2) kriterijima i pokazateljima uspješnosti i učinkovitosti i 3) izvještajima, koji na sažet i jasan način daju podatke o ostvarenim rezultatima u provedbi strategije razvoja.

Cilj je osnivanja baze projekata sustavno, trajno i s jednoga mjesta prikupljati, pratiti i vrjednovati projekte za čitavo područje Grada Vrlike koji su u skladu sa strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama utvrđenim Strategijom razvoja, ali i drugim relevantnim dokumentima u funkciji razvoja grada. Baza je stoga koristan i učinkovit temelj i alat pri provedbi Strategije, praćenju i vrjednovanju provedbe, ali i šire, za planiranje i upravljanje lokalnim razvojem, kako Grada tako i okruženja. Uz navedeno, mogućnost uvida u sistematiziran pregled projekata pridonosi jačanju partnerstva i suradnje među dionicima na području Grada te prijenosu vještina i iskustava u identificiranju i pripremanju projekata.

Poziv na iskazivanje interesa za prijavljivanje idejnih rješenja, prijedloga i projekata, a temeljem odredbi iz Strategije razvoja Grada Vrlike, objavljivat će se najmanje dva (2) puta godišnje. Za prikupljanje projektnih ideja provodi se informativna kampanja putem javnih glasila, elektroničkih medija ili izravnim kontaktiranjem. Na ovaj poziv mogu se prijaviti projekti u svim područjima razvoja (gospodarstvo, javni sektor, društvene djelatnosti...). Prednost u odabiru će imati oni projekti čijom se primjenom izravno doprinosi ostvarenju strateških ciljeva, prioriteta i mjera utvrđenih Strategijom razvoja Grada Vrlike. Baza projekata postaje službeni registar svih razvojnih projekata Grada Vrlike.

138

Kriteriji za ocjenjivanje projekata Nakon prikupljanja projektnih ideja, provodi se njihova detaljna analiza usklađenosti s programskim strateškim ciljevima i prioritetima te ocjena spremnosti projektnih ideja (ili već gotovih projektnih aplikacija) za realizaciju.

Evaluaciju projektnih ideja, prema unaprijed definiranim kriterijima, provodi Radna skupina. Članovi Radne skupine su gradonačelnik Grada, stručnjaci, predstavnici privatnog, javnog i civilnog sektora, a po potrebi mogu biti i vanjski stručnjaci. Evaluator, član radne grupe, ne može biti i podnositelj zamolbe za pismo preporuke, kako bi se izbjegao sukob interesa, što mora biti razvidno iz zapisnika o evaluaciji. Rad Radne skupine koordinira gradonačelnik Grada Vrlike.

Tablica 53: Kriteriji za ocjenjivanje projekata Maks. broj Ostvaren Objašnjenje Opći kriteriji Opis kriterija bodova broj bodova evaluatora Strateška Projet/Projektna ideja usklađena je sa 5 integracija strateškim ciljevima nacionalne i EU razine • ako DA – 5 bodova • ako NE – 5 bodova (ako je odgovor NE, odmah se odbacuje) Usklađenost sa Projektna ideja usklađena je sa 10 Strategijom strateškim programskim ciljevima i razvoja Grada prioritetima Strategije razvoja Grada Vrlike Vrlike • ako DA – 10 bodova • ako NE – 0 bodova (ako je odgovor NE, odmah se odbacuje) Inovativnost Projektna ideja zasniva se na 10 revitalizaciji i promociji tradicijske baštine, vještina i metoda • revitalizacija/promocija tradicijske baštine, vještina i metoda – 10 bodova • modernizacija tradicionalnih metoda, usluga i proizvoda u području – 5 bodova • ako NE – 0 bodova Projektna ideja promovira i uvodi nove tehnologije, metodologije, znanja i vještine • uvođenje/promocija nove tehnologije, metoda, znanja i vještina – 10 bodova • ako NE – 0 bodova

139

Financiranje Projektna ideja ima zatvorenu 15 financijsku konstrukciju (osigurano financiranje) • ako DA – 15 bodova • ako NE – 0 bodova Napomena: Ovaj kriterij se primjenjuje isključivo u slučaju potpore projektnim prijedlozima za natječaje kojima je preduvjet 100% financiranje prije odobrenja povrata sredstava Ujednačen Projektna ideja pridonosi ujednačenom 7 razvoj cijelog razvoju Grada Vrlike područja • projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju svih naselja Grada – 3 boda • projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju 1 naselja Grada – 2 boda Ciljevi i očekivani rezultati projekta korisni su za sve stanovnike Grada Vrlike (nova radna mjesta/diverzifikacija djelatnosti/razvoj poduzetništva/ugrožene skupine…) • ako DA – 4 boda • djelomično – 2 boda • ako NE – 0 bodova Uključenost U realizaciju projektne ideje uključeni su 3 lokalne predstavnici više sektora (javni, zajednice privatni, civilni) • uključeni predstavnici sva 3 sektora – 3 boda • uključeni predstavnici 2 sektora – 2 boda • uključeni predstavnici 1 sektora – 1 bod Održivost Projekt je održiv i nakon iskorištenja 5 javnih sredstava • ako DA – 5 bodova • ako NE – 0 bodova Razvoj Projektna ideja predviđa održivo 15 gospodarstva korištenje postojećih resursa (omogućuje poštivanje načela održivog razvoja) • ako DA – 7 bodova • ako NE – 0 bodova Projektna ideja doprinosi povećanju vrijednosti lokalnih i/ili usluga, uvodi 140

nove proizvode i usluge • ako DA – 8 bodova • ako NE – 0 bodova Upravljanje Ocjena sposobnosti i reference 5 projektima podnositelja/nositelja projektnog prijedloga • 3 i više uspješno provedenih projekata vrijednosti iznad 5.000 EUR – 5 bodova • 2 i više uspješno provedenih projekata vrijednosti iznad 5.000 EUR – 4 boda • 1 i više uspješno provedenih projekata vrijednosti iznad 5.000 EUR – 2 boda • Nema provedenih projekata vrijednosti veće od 5.000 EUR – 0 bodova Jednake Ciljane skupine projektne ideje 5 mogućnosti (nezaposleni, žene, mladi, osobe s posebnim potrebama, osobe treće životne dobi i dr. marginalne/osjetljive i socijalnoekonomski ugrožene skupine, poljoprivrednici, mikro poduzetnici i dr.) • Projektna ideja uključuje 2 i više prioritetnih ciljanih skupina – 5 bodova • Projektna ideja uključuje 1 prioritetnu ciljanu skupinu – 3 boda • Projektna ideja ne uključuje prioritetne ciljane skupine – 0 bodova Utjecaj na • Izrazito pozitivan utjecaj – 5 5 okoliš bodova • Pozitivan utjecaj – 4 boda • Neutralan – 1 bod • Negativan utjecaj na okoliš, moguće • Onečišćenje ili ugrožavanje okoliša – 0 bodova Specifični kriteriji Projektna ideja doprinosi Gradu Vrlici 5 • ako DA – 5 bodova • ako NE – 0 bodova Projektna ideja doprinosi očuvanju prirodnih i tradicijskih 5 141

vrijednosti Grada Vrlike • ako DA – 5 bodova • ako NE – 0 bodova Projektna ideja doprinosi povećanju kvalitete života na 5 području Grada Vrlike • ako DA – 5 bodova • ako NE – 0 bodova Ukupan broj bodova: 100

Ukoliko određeni projekt nije u skladu s prioritetima Strategije, ne može se u određenom programskom periodu naći na listi prioritetnih projekata. Projekt koji se ne može svrstati ni u jednu od skupina mjera i prioriteta opisanih u Strategiji neće se dalje ocjenjivati, no neće se brisati iz baze projekata.

142

Tablica 54: Baza projektnih ideja Okvirni rok Predviđeni izvori Vrijednost Br. Naziv projekta Nositelj Cilj Prioritet Mjera provedbe financiranja projekta (kn) Proračun Grada Izgradnja komunalne Vrlike, 1. infrastrukture unutar Radne Grad Vrlika 2021.-2024. 5.000.000,00 1. 1.1. 1.1.4. Ministarstva, EU zone Kosore fondovi Strategija i poticanje Grad Vrlika, Proračun Grada 2. poljoprivredne proizvodnje 2021.-2026. 500.000,00 1. 1.2. 1.2.2. SDŽ Vrlike, SDŽ na području Grada Vrlike Proračun Grada Izgradnja i opremanje Vrlike, 3. Grad Vrlika 2021.-2024. 5.000.000,00 3. 3.1. 3.1.3. konjičkog kampa Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Izgradnja i opremanje Vrlike, 4. Grad Vrlika 2021.-2026. 5.000.000,00 3. 3.1. 3.1.3. veslačkog kampa Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Izgradnja i uređenje Grad Vrlika, Vrlike, 5. biciklističkih i pješačkih TZ Grada 2021.-2026. 3.000.000,00 2. 2.2. 2.2.1. Ministarstva, EU staza i vidikovaca Vrlike fondovi Proračun Grada Izgradnja i uređenje ljetnog Vrlike, 6. kampa uz obalu Peručkog Grad Vrlika 2021.-2026. 2.000.000,00 1. 1.3. 1.3.2. Ministarstva, EU jezera fondovi Proračun Grada Uređenje toka rijeke Cetine Vrlike, 7. RH 2021.-2026. Nepoznat iznos 2. 2.2. 2.2.1. kroz Paško polje Ministarstva, EU fondovi Izrada katastra arheoloških Proračun Grada 8. lokaliteta na području Grada Grad Vrlika 2021.-2026. 150.000,00 4. 4.1. 4.1.2. Vrlike Vrlike 9. Obnove starih bunara i česmi Grad Vrlika 2021.-2026. Proračun Grada 2.000.000,00 3. 3.1. 3.1.2.

143

Vrlike, Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Vrlike, 10. Obnova mlinice na Baleku Grad Vrlika 2021.-2024. 4.000.000,00 3. 3.1. 3.1.2. Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Vrlike, 11. Obnova mlinice Jakelić Grad Vrlika 2021.-2026. 500.000,00 3. 3.1. 3.1.2. Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Vrlike, 12. Obnova mlinice Maras Grad Vrlika 2021.-2026. 500.000,00 3. 3.1. 3.1.2. Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Obnova utvrde Prozor uz Vrlike, 13. obnovu zavjetne crkve Sv. Grad Vrlika 2021.-2026. 20.000.000,00 3. 3.1. 3.1.2. Ministarstva, EU Marka fondovi Proračun Grada Vrlike, 14. Obnova Vrličke „Česme“ Grad Vrlika 2020.-2026. 5.000.000,00 3. 3.1. 3.1.2. Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Osnivanje Zavičajnog muzeja Vrlike, 15. Grad Vrlika 2021.-2026. 5.000.000,00 3. 3.1. 3.1.2. Grada Vrlike u utvrdi Prozor Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Obnova zgrada u užoj jezgri Vrlike, 16. Grad Vrlika 2021.-2026. 5.000.000,00 3. 3.1. 3.1.2. Grada Vrlike Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Izgradnja sportskog 17. Grad Vrlika 2021. – 2026. Vrlike, 3. 3.1. 3.1.3. aerodroma u Vinaliću 2.000.000,00 Ministarstva, EU 144

fondovi Proračun Grada Uređenje vrličke tradicijske Vrlike, 18. Grad Vrlika 2021.-2023. 1.000.000,00 3. 3.1. 3.1.2. kuće Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Izgradnja kružnog toka na Grad Vrlika, Vrlike, 19. 2021.-2023. 2.000.000,00 2. 2.2. 2.2.1. Križiću ŽUC Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Izgradnja nogostupa uz Grad Vrlika, Vrlike, 20. županijsku cestu (Vrlika- 2021.-2024. 800.000,00 2. 2.2. 2.2.1. ŽUC Ministarstva, EU Kosore) fondovi Proračun Grada Vrlike, 21. Obnova škole u Vinaliću Grad Vrlika 2021.-2024. 1.000.000,00 3. 3.1. 3.1.1. Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Uređenje poljskih putova na Vrlike, 22. Grad Vrlika 2021.-2026. 5.000.000,00 2. 2.2. 2.2.1. području Grada Vrlike Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Modernizacija nerazvrstanih Vrlike, 23. cesta na području Grada Grad Vrlika 2021.-2026. 5.000.000,00 2. 2.2. 2.2.1. Ministarstva, EU Vrlike fondovi Hrvatske vode, Proračun Grada Crpna stanica Podosoje s Grad Vrlika, 24. 2021.-2022. Vrlike, 3.000.000,00 2. 2.2. 2.2.3. tlačnim cjevovodom (3.faza) Usluga d.o.o. Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Glavni gravitacijski kolektor Grad Vrlika, Vrlike, 25. prema uređaju (4.faza 2021.-2024. 5.000.000,00 2. 2.2. 2.2.3. Usluga d.o.o. Ministarstva, EU dionica Podosoje) fondovi 145

Izgradnja kanalizacijskog Proračun Grada sustava i uređaja za Vrlike, Grad Vrlika 26. pročišćavanje u većim 2020.-2026. Ministarstva, EU 9.000.000,00 2. 2.2. 2.2.3. Usluga d.o.o. zaseocima na području fondovi Grada Vrlike Hrvatske vode, Proračun Grada Rekonstrukcija Grad Vrlika, 27. 2021.-2026. Vrlike, 2. 2.2. 2.2.3. vodoopskrbne infrastrukture Usluga d.o.o. 10.000.000,00 Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Modernizacija javne rasvjete Vrlike, 28. Grad Vrlika 2021.-2023. 1.400.000,00 2. 2.2. 2.2.4. na području Grada Vrlike Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Izgradnja infrastrukture i Vrlike, 29. zajedničkih sadržaja Grad Vrlika 2021.-2026. 3.000.000,00 3. 3.1. 3.1.2. Ministarstva, EU stambene zone Kosore fondovi Proračun Grada Vrlike, 30. Izgradnja vatrogasnog doma Grad Vrlika 2021.-2022. 4.000.000,00 3. 3.1. 3.1.2. Ministarstva, EU fondovi Uređenje parkirališta uz Proračun Grada 31. groblje Sv. Jure u Grad Vrlika 2021.-2022. Vrlike, 500.000,00 2. 2.2. 2.2.6. Maovicama Ministarstva Proračun Grada Izgradnja doma za starije i Grad Vrlika, Vrlike, 32. 2021.-2024. 25.000.000,00 3. 3.2. 3.2.2. nemoćne SDŽ Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Izgradnja i opremanje Vrlike, 33. Grad Vrlika 2021.-2024. 10.000.000,00 3. 3.1. 3.1.1. dječjeg vrtića Ministarstva, EU fondovi 34. Uređenje zemljišnih knjiga Grad Vrlika, 2021.-2026. Proračun Grada 3.000.000,00 1. 1.2. 1.2.1. 146

na području Grada Vrlike Općinski sud u Vrlike, Splitu, Državna Ministarstva geodetska uprava Proračun Grada Vrlike, 35. Uređenje Doma kulture Grad Vrlika 2021.-2026. 1.000.000,00 3. 3.1. 3.1.2. Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada 36. Uređenje Spomen sobe Grad Vrlika 2021.-2024. Vrlike, 500.000,00 3. 3.1. 3.1.2. Ministarstva Proračun Grada Uređenje prostora Vrlike, 37. Grad Vrlika 2021.-2022. 2.000.000,00 3. 3.1. 3.1.2. Dalmatinke Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Uređenje prometnice do ŽUC, Vrlike, 38. 2021-2023. 5.000.000,00 2. 2.2. 2.2.1. Garjaka Grad Vrlika Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Izgradnja Planinarskog Vrlike, 39. Grad Vrlika 2021.-2023. 8.860.277,01 3. 3.1. 3.1.2. doma „Crvene grede“ Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Uređenje ceste do utvrde Vrlike, 40. Grad Vrlika 2021.-2026. 5.000.000,00 2. 2.2. 2.2.1. Prozor Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Izgradnja vodovoda do Vrlike, 41. Grad Vrlika 2021.-2024. 3.000.000,00 2. 2.2. 2.2.3. utvrde Prozor Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Izgradnja širokopojasne 42. Grad Vrlika 2021.-2026. Vrlike, 500.000,00 2. 2.2. 2.2.2. mreže Ministarstva, EU 147

fondovi Proračun Grada Izgradnja i opremanje info Vrlike, 43. centra Parka prirode Grad Vrlika 2021.-2024. 10.000.000,00 1. 1.3. 1.3.2. Ministarstva, EU „Dinara“ fondovi Proračun Grada Vrlike, 44. Izrada mobilnih aplikacija Grad Vrlika 2021.-2026. 200.000,00 4. 4.1. 4.1.2. Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Izgradnja pješačkog mosta Vrlike, 44. Grad Vrlika 2021.-2024. 1.000.000,00 2. 2.2. 2.2.1. preko Cetine Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Izgradnja biciklističko Vrlike, 46. Grad Vrlika 2021.-2024. 3.000.000,00 2. 2.2. 2.2.1. pješačke staze Balek - Burilo Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Obnova zgrade u ulici Milana Vrlike, 47. Grad Vrlika 2021.-2026. 5.000.000,00 3. 3.1. 3.1.2. Begovića Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Obnova zgrade u ulici Aloisa Vrlike, 48. Grad Vrlika 2021.-2026. 1.000.000,00 3. 3.1. 3.1.2. Mocka Ministarstva, EU fondovi Proračun Grada Implementacija Grad Vrlika, Vrlike, 49. geoinformacijskog sustava Eko Vrlika 2021.-2022. 500.000,00 4. 4.1. 4.1.2. Ministarstva, EU za upravljanje grobljima d.o.o. fondovi JU Park prirode Obnova škole u Bravčevom Grad Vrlika, JU „Dinara“, Proračun 50. docu za potrebe Parka Park prirode 2021.-2026. Grada Vrlike, 2.000.000,00 3. 3.1. 3.1.1. prirode „Dinara“ „Dinara“ Državni proračun, EU fondovi 148

11. PROVEDBA

Provedba Strategije razvoja Grada Vrlike, odnosno projekata u okviru Strategije, u najvećoj je mjeri u nadležnosti javnog sektora. Međutim, kako bi se ostvarile postavljena vizija i strateški ciljevi razvoja, nužna je suradnja javnog, privatnog i civilnog sektora. Ključnu ulogu u provedbi Strategije ima Grad, odnosno upravna tijela. Grad Vrlika usvaja Strategiju te nakon usvajanja redovito, razmatrajući godišnja i druga izvješća, prati njezinu provedbu. Planskim dokumentima koje donosi, Grad osigurava provedbu Strategije te poduzima mjere/aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se što uspješnije implementirale sve postavljene razvojne mjere. Gradonačelnik usklađuje aktivnosti svih dionika provedbe Strategije donošenjem provedbenih akata, predlaganjem mjera njezine provedbe, nadzorom nad izvršenjem tih mjera, sudjelovanjem u postupku rangiranja razvojnih projekata te izvještavanjem Vijeća o provedbi i rezultatima provedbe. U okviru svog djelokruga rada, upravna tijela Grada prate provedbu, pripremaju i provode gradske razvojne projekte te obavljaju i druge poslove od važnosti za provedbu Strategije razvoja Grada Vrlika koji su im propisima ili aktima gradskih tijela povjereni.

Značajni dionici u izradi Strategije su i organizacije civilnog društva, čije polje interesa predstavljaju svi segmenti društva, a prvenstveno područje ljudskih prava, zaštite prirodne i kulturne baštine te razvoja ljudskih resursa. Zaključno, potrebno je voditi računa i o privatnom sektoru koji predstavlja okosnicu ekonomskog razvoja. Svrha je Strategije stvoriti preduvjete za što kvalitetnije djelovanje privatnog sektora, što se prvenstveno ostvaruje djelovanjem javnog sektora (obrazovnog sustava, sustava tržišta rada, podršku kroz razne programe edukacije i poticaja, osiguravanje infrastrukture itd.). Upravo je, zbog prethodno navedenog, značajno sudjelovanje dionika iz privatnog sektora u pripremi i provedbi Strategije.

Institucionalna analiza pokazala je da Grad Vrlika nema u potpunosti razvijene institucionalne okvire koji bi omogućili nesmetanu provedbu Strategije, zbog čega su potrebna određena organizacijska unaprjeđenja. Lokalne upravne strukture u pojedinim segmentima razvoja imaju ograničen opseg djelovanja (nedostatak financija i kadrova u nekim sektorskim područjima). Razlog tome su spore organizacijske prilagodbe u javnom sektoru koje ne prate promjene koje nameću novi razvojni trendovi u upravljanju razvojem. Danas se promjene i problemi u sustavu dešavaju rastućom brzinom, stoga je javni menadžment prisiljen odgovoriti na te organizacijske izazove vještijim i bržim upravljanjem promjenama. Budući određene razvojne politike predstavljaju prioritete ove Strategije, institucionalni kapaciteti će se morati osnažiti, posebno u pogledu uloge Republike Hrvatske kao članice Europske unije, zbog čega su pojedini prioriteti posvećeni jačanju efikasnosti lokalne uprave.

149

Akcijski plan služi za operacionalizaciju i provedbu Strategije, sadrži pregled razvojnih projekata planiranih u sklopu provedbe pojedinih mjera i upotpunjavati će se i razvijati daljnjim razvojem sustava pripreme županijskih razvojnih projekata i vođenjem središnje baze projektnih ideja. Akcijskim se planom posebno upozorava na nužnost pripreme projektno-tehničke dokumentacije i provedbe ostalih predinvesticijskih aktivnosti za mjerama određene razvojne projekte Grada, koja je i nužan preduvjet za korištenje sredstava iz fondova EU. Akcijski plan donosi se na godišnjoj razini, u vremenu donošenja proračuna Grada.

Komunikacija Komunikacijske aktivnosti su usmjerene prema različitim skupinama pojedinaca i pravnih osoba s lokalne i regionalne razine kao i prema pojedinim sektorima, gdje svi imaju različite potrebe koje zahtijevaju posebne metode komunikacije: - sudionici/partneri u izradi Strategije, - javna uprava – upravni odjel Grada, gradske institucije, ustanove i trgovačka društva - povjerenici naselja na području Grada Vrlike, - mediji, - građani na području Grada Vrlike – šira javnost.

U komunikaciji s ciljnom javnosti svakako će se koristiti alati: e-konzultacije, e-ankete, potom savjetovanja s javnošću propisana Zakonom o pravu na pristup informacijama, savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Jednako tako, organizirat će se, prema potrebi, javne rasprave i tribine o pojedinačnim temama iz Strategije razvoja Grada Vrlike, u koje će biti uključena specifična ciljna javnost.

Internetska komunikacija Na službenoj stranici Grada Vrlike i unutar postojećih web-stranica ostalih ključnih dionika definirat će se dio koji se odnosi na provedbu Strategije. Predstavljanje ciljeva, prioriteta i mjera kao osnovnih odrednice Strategije i Akcijskog plana za provedbu Strategije razvoja Grada Vrlike za razdoblje 2021. – 2026. godine, bit će trajno prezentiran, dok će se tekuće informacije prezentirati putem web-priloga.

Internetska komunikacija Priopćenje za tisak je najvažniji oblik pisane komunikacije koji se šalje novinarima pisanih medija, radija i televizije. Informacije o Strategiji objavljivat će se u redovitim vremenskim razmacima u dnevnim, tjednim, regionalnim novinama. Pri tome će se prvenstveno koristiti mogućnosti dostupne svim građanima Grada Vrlike. Svaka objava pružit će informacije o kontakt pojedinostima (adrese, telefoni, faks, e-mail itd.).

150

Konferencije za novinare Konferencije za novinare namijenjene su predstavnicima tiskanih medija, radija i televizije. Njihova glavna funkcija je pružanje informacija novinarima o Strategiji (svrha i učinci, vremenski okviri, predviđene mjere, ciljane skupine itd.). Osim redovitih konferencija za novinare (povezanih s važnim datumima i događajima), po potrebi organizirat će se i tematske konferencije za novinare.

TV i radio (lokalni mediji) Za informiranje o provedbi Strategije ciljano će se koristiti postojeće informativne emisije, prije svega putem lokalnih radijskih postaja. Svi ostali elektronski mediji u Županiji biti će na vrijeme informirani o svim događanjima značajnim za provedbu Strategije te će biti pozvani da iste i poprate.

Elektronska komunikacija Relevantne informacije distribuirati će se, po potrebi, i putem drugih oblika elektronske komunikacije dostupne najširoj javnosti: putem društvenih mreža – Facebooka, Twittera, Instagrama, YouTube kanala. Ovisno o količini i vrsti informacija, distribucijske liste prilagođavat će se ciljanim skupinama korisnika.

Praćenje i vrednovanje komunikacijske strategije Stalna dostupnost informacija vezanih uz provedbu Strategije bit će za sve ciljne skupine osigurana na internetskim stranicama Grada Vrlike. Jednako tako, sve će se ciljne skupine kontinuirano putem medija izvještavati i informirati o provedbi Strategije te o pojedinačnim projektima koji čine njezin sastavni dio, a kojima se ostvaruju strateški ciljevi.

151

12. FINANCIJSKI OKVIR

Osiguravanje financijskih sredstava za provedbu razvojnih projekata Grada Vrlike jedan je od važnih elemenata planiranja razvoja.

Neki od mogućih izvora financiranja su: - proračunska sredstva Grada, - bespovratna sredstva namijenjena financiranju razvoja, - zajednička ulaganja, - direktna strana ulaganja, - ulaganja kroz javno-privatno partnerstvo, - krediti-kreditne linije poslovnih banaka i mogućnosti korištenja sredstava po komercijalnim uvjetima ili nekom obliku poticajnog financiranja poduzetnika, putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Grad, Županije i poslovnih banaka, - samofinanciranje, odnosno mogućnost, prvenstveno gospodarskih subjekata, da vlastitim izvorima (sadržanim u neto dobiti i izdvojenim sredstvima amortizacije osnovnih sredstava) financiraju planirana ulaganja.

Budući da je riječ o provedbi projekata koji predstavljaju značajnija financijska sredstva, proračunska sredstva Grad Vrlika te vlastita sredstva nositelja projekta neće biti dovoljna za provedbu projekata Strategije. Stoga, valja zaključiti, da strategija financiranja mora biti temeljena na vanjskim izvorima financiranja te bespovratnim sredstvima koja će na nacionalnoj razini iz pojedinih područja omogućiti resorna ministarstva, fondovi i institucije.

Proračun Grad Vrlike – planiran za pripremu projektne dokumentacije te investicije koje nije moguće financirati iz drugih izvora. Kao što je već navedeno, zbog krize i recesije financijska sredstva Grada su ograničena i nedostatna za realizaciju projekata kojima Grad teži, a koji bi unaprijedili gospodarski i društveni razvoj Grada.

Za financiranje provedbe razvojnih projekata osim proračunskih sredstava Grada Vrlike, u cilju ostvarenja strateških ciljeva, prioriteta i mjera Strategije,mogući su sljedeći nacionalni izvori financiranja:

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU – financira projekte društvene, prometne i komunalne infrastrukture.

152

Ministarstvo poljoprivrede – potiče i financira povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede kroz poticanje proizvodnje, potporu poljoprivrednim gospodarstvima, kapitalna ulaganja i ruralni razvoj, povećanje trenda rasta poticaja u poljoprivredi, nove investicije, ekološka proizvodnja, prerađivačka industrija, zdravstvena ispravnost i kakvoća hrane.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja – potiče izgradnju poduzetničke infrastrukture, uvođenje novih tehnologija, inovacija, edukacije, umrežavanje poduzetnika i obrtnika, marketinške aktivnosti, poduzetničko-potporne institucije.

Ministarstvo turizma i sporta, Fond za razvoj turizma, Hrvatska turistička zajednica – potiče izgradnju/modernizaciju/opremanje turističke i sportske infrastrukture, razvoj novih turističkih proizvoda, nove tehnologije u turizmu, turističke i sportske manifestacije, marketing, edukativne aktivnosti, projekti na turistički nerazvijenim područjima.

Ministarstvo kulture – potiče izgradnju/adaptaciju/opremanje kulturnih objekata, sanaciju i adaptaciju sakralnih objekata, istraživanje i zaštitu kulturno povijesnih lokaliteta i objekata, projekte koji su usmjereni razvoju novih kulturnih programa i sadržaja.

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine – potiče razvoj komunalnog gospodarstva.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja – potiče izgradnju/modernizaciju/opremanje odgojno-obrazovnih objekata, projekti izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja.

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike – potiče izgradnju/modernizaciju/opremanje objekata socijalne skrbi, projekti namijenjeni razvoju institucionalnih i izvaninstitucionalnih usluga socijalne skrbi, projekti socijalnog uključivanja marginaliziranih skupina stanovništva.

Ministarstvo zdravstva – projekti zdravstvenih organizacija, projekti iz područja ovisnosti, projekti iz područja psihosocijale, projekti iz područja zdravstva.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – projekti korištenja obnovljivih izvora energije, projekti povećanja energetske učinkovitosti, projekti zaštite okoliša.

Hrvatske vode – potiču provedbu projekata usmjerene izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje, projekti iz područja upravljanja vodama.

153

Hrvatske autoceste, Županijska uprava za ceste – projekti izgradnje/modernizacije državnih i županijskih prometnica i prometnih objekata.

Splitsko-dalmatinska županija – svi projekti koji su u skladu sa Županijskom razvojnom strategijom.

Osim potencijalnih izvora financiranja projekata i mjera na nacionalnoj i regionalnoj razini, Gradu Vrlici dostupni su europski fondovi i programi od kojih su najznačajniji:

Europski socijalni fond (ESF) – European Social Fund – predstavlja glavni financijski instrument Europske unije za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Fond osigurava podršku europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti.

Intervencije koje su mogu financirati iz ESF-asu: - Poboljšanje pristupa tržištu rada kroz modernizaciju i jačanje institucija, aktivnim mjerama zapošljavanja (npr. samozapošljavanje), uključenje žena i imigranata; - Socijalna uključenost koja se odnosi na osjetljive skupine, njihovo zapošljavanje, relevantnu pomoć i usluge te borba protiv svakog vida diskriminacije; - Poticanje ulaganja u ljudske resurse unapređivanja vještina radne snage kroz cjeloživotno učenje, inovacije i poduzetništvo; - Prilagodba gospodarskim promjenama: produktivnija organizacija rada, ciljanje znanja i vještina, zapošljavanje i obuka; - ICT i usavršavanje vještina upravljanja, profesionalno usmjeravanje, obuka predavača u različitim stručnim područjima; - Podržati rad službi za zapošljavanje i njihovo umrežavanje s istraživačkim centrima, provoditi studije o potrebama za određenim profilom radne snage.

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) – European Regional Development Fund – ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije, te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar Europske Unije. Usmjerava infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Sredstva iz ovog fonda usmjeravaju se na statističke prostorne jedinice prema EU klasifikaciji tzv. NUTS regije. U okviru kohezijske politike EU, te regije služe kako bi se utvrdila razina i vrsta pomoći kojom EU financira kohezijsku politiku odnosno razvojne aktivnosti zemalja članica sukladno strateškim smjernicama donesenim na razini EU.

Kohezijski fond (KF) – financira projekte kojima se unapređuje okoliš i razvija prometna infrastruktura. Kohezijski fond financira intervencije na području: - Okolišne infrastrukture s ciljem preuzimanja standarda Europske Unije zaštite okoliša; 154

- Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije; - Trans-europske transportne mreže (Trans-European Transport Networks); - Transportne infrastrukture (izvan TEN-T mreže) koja doprinosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu, inter-operabilnosti transportnih mreža diljem EU te potiče inter-modalne prometne sustave.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD) – cilj fonda je jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Pravo zatražiti sredstva imaju poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi.

Aktivnosti koje se podupiru povezane su s mjerama grupiranim oko četiri osi: - LEADER -poticanje ruralnog stanovništva i lokalnih čimbenika; uključujući i lokalnu upravu, na mobilizaciju u svrhu razmatranja potencijala područja u kojem žive te njihovo pretvaranje u izradu i primjene razvojnih strategija; - Okoliš; - Kvaliteta života; - Konkurentnost (strukovno osposobljavanje i informativne aktivnosti, programi namijenjeni mladim poljoprivrednicima, aktivnosti koje se odnose na modernizaciju poljoprivrednih i šumskih posjeda te povećavanje njihove komercijalne uspješnosti, aktivnosti koje potiču poljoprivrednike da sudjeluju u programima koji promiču kvalitetu hrane).

Od ostalih programa ističu se još: Erasmus + predstavlja novi program Europske Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport za razdoblje 2014.-2020. Zamijenio je sedam postojećih programa: Program za cjeloživotno učenje (s njegovim potprogramima Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius i Grundtvig), Mladi na djelu te pet programa međunarodne suradnje (Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulink i program suradnje s industrijaliziranim državama i teritorijima).

Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) – program ima za cilj poticanje konkurentnosti europskih poduzeća. Ciljane skupine programa su mala i srednja poduzeća (MSP), sadašnji i potencijalni poduzetnici i poslovne organizacije za podršku poduzećima. Ciljevi programa su: olakšavanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća (MSP), stvaranje okruženja koje je pogodno za stvaranje i rast gospodarstva, poticanje poduzetničke kulture u Europi.

155

Program «Europa za građane»(Europe for Citizens Programme) – je program Europske unije koji predstavlja niz aktivnosti koje Unija usvaja s ciljem promicanja suradnje među zemljama sudionicama Programa. U programu mogu sudjelovati: udruge, mreže udruga, zaklade, obrazovne i istraživačke institucije, jedinice lokalne i regionalne samouprave, europske mreže i krovne organizacije, organizacije koje se bave istraživanjem europskih javnih politika (think tanks). Programom se nastoji poticati razvoj aktivnog europskog građanstva davanjem financijskih potpora organizacijama koje rade na osnaživanju osjećaja europskog identiteta i pripadnosti Europskoj uniji kroz umrežavanje i razmjenu znanja, iskustava, tradicija i vizija napretka.

Program Ljudi ljudima (People 2 People -P2P ) – Program je usmjeren na poticanje i jačanje dijaloga civilnog društva te se sastoji od grupnih studijskih posjeta Bruxellesu u organizaciji Opće uprave za proširenje u okviru instrumenta TAIEX, odnosno srodnih tematskih studijskih programa u zemljama sudionicama. Namijenjen je ponajprije organizacijama civilnoga društva koje se bave temama vezanima uz pravnu stečevinu EU (acquis), ali i zakladama, sindikatima, udrugama poslodavaca.

156

13. NADZOR I EVALUACIJA

Nadzor Test Strategije razvoja Grada Vrlike za razdoblje 2021.-2026. je upravo njezina provedba. Postoje 3 razine praćenja realizacije Strategije: prva razina praćenja je praćenje provedbe programa (prioritetnih i ostalih mjera) i ažuriranje provedbe aktivnosti. Tim osoba koji je zadužen za praćenje Strategije pomno prati razvoj situacije vezano za provedbu, odnosno prati u kojoj se mjeri podudaraju planovi iz Strategije sa stvarnom situacijom na terenu. Takvo praćenje podrazumijeva stupanj usklađenosti aktivnosti poduzetih prema Strategiji, promjene u procjeni troškova ili rasporeda, zatim uključuju razloge tih promjena te njihov oĉekivani utjecaj na provedbu strategije. Za osiguranje uspješne provedbe Razvojne strategije, formirat će se Radna skupina za provedbu, koja će biti zadužena za koordinaciju i praćenje provedbe Strategije.

Radnu skupinu za provedbu činit će tri člana odgovorna za: - koordinaciju i praćenje provedbe, - ostvarenje strateških ciljeva te - komunikaciju s dionicima i prikupljanje razvojnih projekata.

Članovi Radne skupine za provedbu sastajat će se dva puta godišnje kako bi razmijenili informacije o provedenim aktivnostima i dogovorili konkretne aktivnosti za naredno razdoblje. U svrhu učinkovitije koordinacije i poticanja lokalnog razvoja Radna skupina će u tijeku provedbe Strategije razvoja Grada Vrlike provoditi sljedeće aktivnosti: - Koordinirati prikupljanje razvojnih projekata i ažurirati bazu projektnih ideja; - Izrađivati godišnji Akcijski plan koji će obuhvatiti pregled i strukturu aktivnosti potrebnih za provedbu mjera Strategije razvoja Grada Vrlike.

Svrha baze je sustavno prikupljanje i praćenje razvojnih projekata radi učinkovitog planiranja i praćenja provedbe regionalnog razvoja. Javni poziv za prikupljanje projekata je otvorenog tipa, što znaĉi da svaki dionik javnog, privatnog ili civilnog sektora može u bilo kojem trenutku prijaviti svoj projekt Radnoj skupini za provedbu Strategije. Radne skupine će dva puta godišnje, temeljem prikupljenih projektnih prijedloga, dopunjavati bazu projektnih ideja s područja Grada Vrlike te po potrebi, radi pojašnjenja projektne ideje, kontaktirati prijavitelje.

Svakom zaprimljenom projektu dodijelit će se referentna oznaka/broj pod kojom će se navedeni projekt dalje voditi unutar baze projektnih ideja. Korisnik može dalje razvijati projekte u odnosu na prvu prijavu uz pomoć potpornih institucija. Ukoliko dođe do promjena u statusu projekta (npr. izrađena dodatna dokumentacija, dobivena sredstva iz 157

pojedinog izvora financiranja, započeta provedba vlastitim sredstvima i sl.), nositelj projekta treba pisanim putem obavijestiti Radnu skupinu za prijavu o nastalim promjenama.

Praćenje je kontinuirano procjenjivanje strategije i/ili provedbe projekata u odnosu na dogovoreni raspored, inpute, infrastrukturu i usluge korisnika projekta. Nadzor osigurava menadžerima i drugim zainteresiranim stranama kontinuirane povratne informacije o provedbi, te rano identificira stvarne ili potencijalne uspjehe i probleme kako bi se omogućila pravodobna prilagodba projektnog rada. Provedba strategije podrazumijeva uspostavu sustava za praćenje i vrednovanje postignutoga. Temelj za praćenje uspješnosti implementacije strategije su zadani indikatori uĉinka, te indikatori niže razine (materijalni i projektni) koje će trebati utvrditi implementacijskim planovima.

Radi olakšanog praćenja provedbe Strategije koristit će se formirana baza projektnih ideja, koja će uz provedbene poslove upravnih odjela poslužiti kao temeljni okvir za praćenje ostvarivanja pojedinih mjera i zadatih indikatora. Baza se mora ažurirati na godišnjoj razini što će omogućiti kontinuirano informiranje o stanju na terenu, te «integrirano» upravljanje razvojem. Nakon tri godine, provest će se ocjena provedbe Strategije po dogovorenim načelima, nakon čega se moţe pristupiti ažuriranju postojećeg dokumenta, radi učestalih promjena na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini.

Evaluacija Kako bi se osigurala učinkovita i transparentna provedba Strategije razvoja Grada Vrlike uspostavljen je sustav praćenja, vrjednovanja i izvještavanja o provedbi Strategije. Sustav praćenja i izvještavanja provjerava: - postoji li potreba za određenim mjerama, - jesu li dostupni resursi za realizaciju mjera optimalno iskorišteni, - do koje mjere su ciljevi određenih mjera ostvareni, o postoji li potreba za korekcijama mjera te osigurava učinkovitu provedbu i upravljanje.

Praćenje i izvještavanje o provedbi Strategije odvijat će se kontinuirano tijekom čitavog razdoblja na koje se strategija odnosi. Jednom godišnje Radna skupina za provedbu podnosit će izvješća o napretku provedbe Strategije koju će potvrđivati Gradonačelnik. Izvješća o napretku sadržavat će informacije o provedenim aktivnostima/projektima u sklopu strateških mjera, podatke o nositeljima provedbe, utrošenim u odnosu na planirana financijska sredstva uključujući informacije o njihovim izvorima te ostvarenim i/ili očekivanim rezultatima provedbe mjera. U okviru sustava praćenja provedbe, Radna skupina za provedbu koordinirat će prikupljanje, obradu, analizu i pohranu informacija, podataka i pokazatelja, izraditi ocjenu realizacije ciljeva, prioriteta i mjera te uspješnosti

158

upravljanja provedbom. Osim samih članova Radne skupine za provedbu, veliku će ulogu u provedbi Strategije imati i svi ostali službenici Grada, koji će aktivno sudjelovati u prikupljanju informacija od provoditelja projekata i ostalih aktera lokalnog razvoja dok će Gradonačelnik, između ostalog, biti zadužen za izvještavanje Gradskog vijeća o uspješnosti provedbe Strategije.

159

14. ZAKLJUČAK

Strategija razvoja Grada Vrlike rezultat je rada i suradnje predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora, te vanjskog konzultanta. Izrada dokumenta trajala je više mjeseci, a proces izrade temeljio se na načelima transparentnosti, konsenzusa, jednakosti i partnerstva. Strategija razvoja Grada Vrlike je razumljiv i jednostavan dokument (u mjeri u kojoj je to moguće), praktično primjenjiv u postizanju željenog društveno-gospodarskog razvoja na području Grada Vrlike.

Analizom postojećeg stanja uspješno su identificirane razvojne potrebe, razvojna ograničenja i razvojne mogućnosti Grada Vrlike. Navedene spoznaje utjecale su na definiranje optimalnog dugoročnog cilja - vizije razvoja, koja objedinjuje sve ono čime Grad Vrlika raspolaže, što namjerava koristiti i postići u budućnosti. U svrhu ispunjenja dugoročnog cilja definirani su strateški ciljevi i prioriteti, te pripadajuće im mjere.

S aspekta društvenog razvoja cilj je postići visoku razinu kvalitete života, što se postiže održivim upravljanjem prostora, izgradnjom moderne komunalne infrastrukture, izgradnjom društvene infrastrukture, poticanjem razvoja i aktivnosti civilnog društva, inkluzijom marginaliziranih društvenih skupina i dr.

Cilj poticanja gospodarskog razvoja sadržan je u jačanju poljoprivrede i razvoju turizma, ekonomskoj i društvenoj valorizaciji kulturne i prirodne baštine, podizanju konkurentnosti investicijskog i poduzetničkog okruženja kroz ulaganja u poduzetničku infrastrukturu, poticaje malom i srednjem poduzetništvu i obrtništvu, razvoju ljudskih resursa koji je usklađen s potrebama gospodarstva i dr. Gospodarski razvoj mora biti sukladan načelima održivog razvoja.

Projekti i aktivnosti prikazane kroz mjere oslanjaju se na različite izvore financiranja, a prioritetno je riječ o bespovratnim sredstvima iz EU fondova.

Sadržajno i konceptualno, Strategija omogućuje Gradu Vrlici optimalno proračunsko i prostorno planiranje, a poduzetnicima, poljoprivrednicima, ustanovama, udrugama civilnog društva i građanima, praktično korištenje kod pripreme projektnih prijava za projekte koje namjeravaju financirati bespovratnim sredstvima iz lokalnog proračuna, Županijskog proračuna, nacionalnih i EU fondova.

Na kraju ostaje zajednički izazov Grada Vrlike i svih društvenih i gospodarskih dionika da kroz pripremu i provedbu projekata, jačanje komunikacije i suradnje, sinergijski rade na ostvarenju postavljene vizije razvoja i strateških ciljeva razvoja Grada Vrlike.

160

15. PRILOZI

Prilog 1: Popis kratica APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju BiH Bosna i Hercegovina BDP Bruto društveni proizvod DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo DZS Državni zavod za statistiku EFJP Europski fond za jamstva u poljoprivredi EFRR Europski fond za regionalni razvoj EPFRR Europski fond za ruralni razvoj ESF Europski socijalni fond ESI Europski strukturni investicijski fond EU Europska unija FINA Financijska agencija FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost HAKOM Hrvatska agencija za mrežne djelatnosti HEP Hrvatska elektroprivreda HPA Hrvatska poljoprivredna agencija HRK Hrvatska kuna HT Hrvatski telekom HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje HZZO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje HZMO Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ICT Informacijsko-komunikacijske tehnologije LAG Lokalna akcijska grupa JLS Jedinica lokalne samouprave JPP Javno privatno partnerstvo KF Kohezijski fond MB Matični broj MINPO Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja MINPOLJ Ministarstvo poljoprivrede MINTS Ministarstvo turizma i sporta MIZ Ministarstvo zdravstva MRSOP Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije MSP Mala i srednja poduzeća MZO Ministarstvo znanosti i obrazovanja MZOE Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

161

NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti NN Narodne novine OIB Osobni identifikacijski broj OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo OŠ Osnovna škola PG Poljoprivredno gospodarstvo PP Prostorni plan RH Republika Hrvatska SoP Sporazum o partnerstvu SDŽ Splitsko-dalmatinska županija SOPG Samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo TK Telekomunikacije TZ Turistička zajednica ZOMO Zakon o mirovinskom osiguranju ŽC Županijska cesta

162