ELABORAT Zaštite Okoliša [PDF]

Priprema projektnog prijedloga investicijskog ulaganja s ciljem cjelovitog rješavanja vodnokomunalne infrastrukture na području aglomeracije Đurđevac, Novigrad Podravski, Virje i Podravske Sesvete

datum / ožujak, 2016

naručitelj / KOMUNALIJE d.o.o., Đurđevac

naziv dokumenta / ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA IZ KOHEZIJSKOG FONDA Komisionar: Hrvatske vode Ulica grada Vukovara 220, Zagreb Naručitelj: KOMUNALIJE d.o.o., Đurđevac Radnička cesta 61, 48350 Đurđevac Ovlaštenik: DVOKUT ECRO d.o.o. Trnjanska 37, 10000 Zagreb

Naziv dokumenta: ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Oznaka ugovora: U041_15

Verzija: konačna verzija

Datum: ožujak, 2016

Poslano: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

Voditeljica izrade: Mirjana Marčenić, mag.ing.prosp.arch.

Stručni suradnici: Vjeran Magjarević, dipl.ing.fiz.

Tomislav Hriberšek, dipl.ing.geol.

Ines Geci, dip.ing.geol.

Katarina Bulešić, mag.geog.

Mario Pokrivač, struč.spec.ing.sec.–zaštita okoliša, dipl.ing.prom., ing.el.

Barbara Črgar, mag.oecol.

Imelda Pavelić, mag.ing.agr.

mr.sc. Konrad Kiš, dipl.ing.šum.

Jelena Fressl, dipl.ing.biol.

Marta Brkić, dipl.ing.agr.- uređenje krajobraza Konzultacije i podaci: Konzorcij tvrtki Inženjerski Projektni Zavod d.d. - SAFEGE (Hrvatska)

Direktorica: Marta Brkić, dipl.ing.agr.- uređenje krajobraza

9 po T :ecTue.rJs trz Lq:60zr-rT-gToz 'tooc

ou^eTpeN'e,re;dnoues euTE{oT ecrurpe[,relsTbeu :e.rlsrbe; 'EBB9TL ,OVAOCNVNfCUSJ ArzpN : Ef,Jsrba: zr [o:g VN]JdO gT

e^1snfp ueT? - gT T P?TpEU euede [19 / ceaep;ng VVZ1tEI69 g6 : gIO 'ene;dnoues ouTe>loT ecrurpe I :o1e[r1 ou?aTppN'ene.rdnoues euTp>toT acrurpeI telsT6eU 'tgVBIL ,JVngeUnG : e;lsrbe: ArzeN : prlsrbe.r zr Fo:g OVU9 EI

:VAISNUO IAONVT?/ I?VAINSO

eureI qrurTqes T qr>1pr1das zr epo^ ttrTupedlo zozrpo T e[ue[1d.rc T e[n;rnFt>tn e[uponpo eunef - + LI eupuTAepe;b uTl e [ue I lne.rdn ef e luponpo oune I euraepetb ruelnd 'efuezregqtpo.rd n[eIT^eqo rzr.olsod Tf as o{p enoqrlu nseco;d n ele1seu l[o>t e[1ntu epe.rqo + LT opo/\ o>lsurqrnod n e[uelqndsr oune.rzrau TIT ouAe.rzr + LI T e[ueaeggrpo.rd + Ll 'e [ue^tre9q rpord ez e [epetn op e [ueponop oaoqr [u + LI epo^ r{Tupedfo e[uetldn>1s + LT 'T?) ('IOZ e[uponpo eule[ lsoulpTe[C + LT eueurnope.rb uTl efuellnetdn el eqr1sdoopoa eune I eurnape;F ruelnd nFe IT^eqo /abnlsn rnolsod Tf es o>{e aupoA eIfe+T?ntodsr e6o6nrp op TTT e>fTusTro>t ebe[u[e.r1 op e>1n.rodsr + LI o1 efue.rruorcrpuo>l oaoqrfu + LI T r Iugo:1od to>1spn[1 qTuo lue Iruleu epo^ qT{suTg.raod T qluurezpod e [uegenqez + LT 'T?) ('tOZ eqrlsdoopon ounp[ lsoulpTa[C + LI : v.c NVnoTSod JgtdoEud

n?Foufozrobpo uoua?Tue.z6o s o^1Fn.rp T : XITgO ]NNVUdI

Tg elso3 e{?rupeu (JeAep,rne perg ) ceaep;ng V : VSSUCV/ E,r,g ICg.C S

'o'o'p gfrTvNnNox 0z

e [upoapo T eqf,>{sdoopon euae I e [ue l1aeqo ez n?Fourono6po uoue?1ue.r6o s o^f FnJp g.CITVN1NOX OZ :\f}ITUAJ

0996988r908 :gro

VLIZTOOTO : SgW

vsldn Jxs.Cgns

VUISIDSU 9OXSONS ZI XVOVNZI nNrazu{v^n cns ry?v^o9ur V)TSIVAHH \rTITSNdEU ?

t' \\.L 9 po Z : ecrue.rls tI : Lg:60 ZI-IT-9T0Z ,700C

eJoqpo bou.rozpeu ueT? 0z 't>1sne.rpo6 U/ tV eI?TTn ref FoTX '4,elf gZtg T9 LLO1T : gIO oqeq oIrTN OZ

P.roqpo 6ou.rozpeu upT? OZ 06 e>[sueItoqTfrl,e[rTA ,grzrodrlrg ZB9LLLqgEgt : gIO purJsr;y OZ

eroqpo bou.rozpeu ueTe OZ B euneJg e;opues / cenep.rng ,>{o?eTg 992600699t9 : gIO eortey OZ

e.roqpo bou:ozpeu ITupe Ispe.rd 0z 'celrep.rng 6I eJTuruoAZ e[1e.ry 'teze1 tgTgZgZLgt.V:gIO opeTn OZ

: UOSCO INUOZCVN

e^1Fnfp ueT? 9T ,e[rTA 0T ofapns o.rnq gTt76BT7g0g : gl9,eae.rdnoues euTe>loTecrurpeI 'ane.zdnoues : o1a [r1 ouZeTpEN auTE>[oT acrurpo F .ze+sr6e; 'LIZLZL 'g1'gIn :ef,fsrbe.z zrrzeN :er1sr6et zr lo.zg VNICdO 9T

e^trqnrp UPT? 9T g ecut.re6ej erTurTpeTn 6t1, 'eFtTn oAoN 66Tt 99g66LV : glO,aaetdnoues auTp1oT eclurpeI :o1e[r1 ouzeTppN'eaetdnoues ouTe>[oT eorurpa[ :eesrbe; 'ZgOgTL 'lfgIn : p.r1s16e.r zrrzeN : er?srbar zr [org OAONVNIOdO 9T

e^1qn.rp UPT? 9T 'azr,1oyr1 Zt pzreTsrruo;, e[1ery 6:l 99tlgZtTgTg :gIO'aaptdnoues euTp{oT ecrurpeI :o1a[r1 ou?eTpeN 'aae:dnoues euTe{oT orrurpeF re+srbe: 'LZLgZL 'gnTON :Ef,Js16ar zrrzeN :erlsrbar zr lorg VNIJdO 9T

e^lgnf,p uer? 9I '1>1saerpo6 Z ezrpTSTuro,le[1ery rp]FoTX 'enerdnoues 6Z1MB7Z67 :gIO auTp>loTeorurpa [ :o1e [r1 ou7eTppN 'ane.rdnoues ouTe>toT ecrurpe [ .relsrbe; : e;lsrbe: '6IggIL 'IXSnUdCOd ArzeN :e;lstba; zr [o:g UVJSOTXVNI?dO 9T

e^fFnf,p ueT? 9T 'ceaourley Z ecTTn PISzrPf,C 'ezre:dnoues Bt.ZZEgOVtLZ : gIO ouTe>{oT ecrurpo [ : o1eIt1 ou?aTpeN'anerdnoues euTe>{oT pJrurpeI relsTbau :e.rJSt6er 'Bt.ZZggOVtLZ 'CVAONITVX zrrzeN : ef,lstber z-E [o;g VNIOdO 9T

e^lFn.rp ueT? 9T /cenopueuTpreJ BZ epoqoTs 6rI 'eaetdnoues 6 86 E9Z;.ZZ6V : gIO euTeIoT ecTuTpe [ : o1e [r1 :VN'ISNUC I^ONVT?/ I?VNINSO

VSIdN JXg.cgNS vu,lsI9gu9oxscns zr xvcvAzr nNrcz\rdv n cns rxQVAo9uJ V}ISTVAUH VIITSNdgU po 9 t :ecTuP"rls EIi LE:60 ZI_IT-9TOZ ''OOO 'V n1ueT? n eurpob .ZTOZ-Tl-ZZ po e^f qn,rp eurlpdn>1g uro{nfpo LI 'eIuenolsod leurpe.rd eu rsoupo 'v es l[o>t e;ono6n Souealqnrc >teueT? ue[undop T et ueluelwzT .8002 .BO aurpob e[ud.rs po eAJSn.rp eurlqdn>1g urolnTpo 'nlslef ruouo?qrpo,rd n eurpob 'BO0Z .80 e[udrs po :oz\o6n rue/\JQnfc tr 'eueundop T eueuo '666T'tO'gz lwz) rur^S ps eurpob po ]ouro6n ruenlgnrp r,rels .6v ebeus uenzr orAeJS t1so1a[rc n n>{ueTe n e[ l[o>l .rono6n ruen . JFnrC rAou e I uoseuop eurpob L00 Z. V0. bO po e^f Fn.rp ' ' aurlFdnls uo>{nrpo eurpob L0o z' vo' vo po ronobn ruo^f,Fn.rc 'e"roqpo r T boutozpep Jsouselbns eqoJf u>{ 00'000'002 po souzr rzele;d f soupo[T"rn eureurpa[od eIll e^lFnrp ournour eu[e.r1o6np nIepo:d TTT nêqeu ez e.rono6n ,eue1p e[uenrqrn[14e2 po>t enprdn pp ourTl t eu T po ene.:dn eôuer3 lorq eI uegenod /enlsnrp eurlgdn>1s efrq p]oqpo 6ourozpeN pôuer? 1od r{TTplsoa-rd e ,eue1p e^p rJenouaur ezou roqpo ruf,ozpeN n 3eêpfnG pef,g e^fFnJp upT? ep /tlsouleTe[p uTfez onou eITnp euepop e1 /uobn:p euefuefurez 1sou1e1e[p eupeF eI pp o>{ef .rono6n rue^JFnfp et ue[ue[urzT 't002 eurpob e[ud.rs.VZ po eurlqdn>1s uro>tnTpo .n>tTfqo 'zooz ruouo?grpo-rd n eurpob ebouepnls.gz po -roao6n rue^Jsn.rc 'e^fqn.rp L elqrpeIs npa160d n .rono6n rue^lqnrp ue[uelwzr 'ZOOZ eurpob 6ouepn1s.6I po e^1Fn.rp ouTfqdn{S uro>{nfpo 'aurpob '0OOZ't0'BT V po e.rono6n bouenlqn-rq rualuzr o p>{nfpo Z .666T . eurpob t0. BI po .roao6n ruoAf Fn.rC T : f >{e T>{ce/\TUSO : ISONCO INNVUd

eun>[00'009'TZL'T T : TV,lIdvli IN.CTUI/{gI

ouTefsoues T ou?eurpa[od o^fFn.rp ednlsez ZZ f of >{ef,Tp zz T ele?T.Teseg o;nq ,cenep.rng /9r,re1oy 0tVZ6tlV LVg : gf O neTsTuroJ ZZ

: gfNVdNJSVZ VZ SNSJSVTNO ggOSO

eJoqpo ooufozpeu UPT? VZ , g t epo;g o^ToN epof,g e^ToN '.reu1o1q gt.1zl00 ? L6 B : gIo UPzrI VZ p.roqpo 6ou-rozpeu uef? tz ,cenep.rng T ena lTpf,n>{S tg6zttBTgB0 :gIO /ueaope6 orlea.rH elen tz

eroqpo bou.rozpeu p>[TupeIspe;d >{TueCwez EZ /ceaap:ng 6V e?Tpeg euede[19 /9rpdn4ep 60VVt.L6lTgL : gf O uapeT6 I,Z

: UOSCO INUOZCVN

VSIdN JXEISNS

\IdIS ISEU 9O)ISONS ZI YVCVNZ I nNrczvuv^n ons ryQVAoSUr VXSJVAUH VYITgNdgU 9 po v :e3rue,rJs I,Ti LE:60 ZI-IT-9TOZ '?OOO

'e{êTS ,edrsop ,e,r1e6 up?e.rg T nue.rJ ?Tô?Tue.rJ erruo,l ?ruEJafS of T E]oqpo ,e4ne.rp7 bou,rozpeg EnoueTJ onou eTe.rqezr rcrupeIs forsT eu e e[rpuenl T eceu61 ce.relsos te4netpy pq;oJ ,e>{uTn sefo]uv :oJ T e"roqpo bou.rozpeu eueTQ) v rfsou?np eI PTTFehtzet eurpob ' ' ZOOZ e [upe [f s g po rcrupe [s [o [ons eu elJsn.rp euTf 'eue id.tlS LTreN 1e[1eqeq eI orpnouour pnlsn-rp ,roqpo ru.rozpeu n eurpob 'l0OZ pzoôTo>{'T po ue[ueqe[g p ,eroqpo bou:ozpeu eueT? . . eprpu;og orn ouoq e I oTTFaC:rtzet aurpob 000 Z e [udrT 0t po ure[ueFe[U r{sê.rpod JetrgoTX eurgdg a9eItn o>1sur9dg 'e,rof>faf /ecneptng Tp 6onou eluenoueurr op a[e.r1 lepueur r[rp zr e.rled lFnX eI oeaouour e,rof>{orTp rfsou?np e[1e1rgtn ez eurpob 'zooz e[ud,rs'62 po Llro>{nTpoE^f,Fn.rp roqpo ru.rozpeN 'f o1>{efTp . ' 'o>1ue;rg Tf Tq e I oelse.rd eurpob ZOOZ e Iud; s LZ euep 3rno{ue1. .rof>{orTp e^fFn.rp ene;dn ueT? TuTpoI rl;urs roqz : TJVCOd ITVISO

'elonobn 'gt .tt ,.Tt '.OZ '.6T ,.BT ,.LI bouaalFnrg T leueT? ';.IOZ . a I ua [ua Iru:otd eourso"rd 0t po euTf qdn>1s uro>tnfpO 'n1s{el 'vIOz 'BZ ruouo?Fr?otd n e[upelrs po toaobn ruenlgnfo IZ '?rpreueT p1ê.rpz of T e.roqpo bou.rozpeg e>{rupeIspe-rd '6 e>[ruelwez e I oe,rqezil trOZ bouepnls T loue4-rpo tcrupe [s pu e 'teze1 npeTn e[ oe.rqezr e1rupe[spa:d boas ez .t.T7Z epedolstl '60 po rcrupe[s [o[ons eu e^fgnrp Joqpo ru.rozpeN 'eurpob 'tIOZ ebouapnls 'L0 rctupe[s [o[ons eu e^fpnrp puT]Fdn{S eI eTe.rqezr ue>[rnc nurJ.rphl eroqpo 6ou.rozpep euef? bourpeg ' tezel npeTn T lozeTg ncrJey : oJ T e.roqpo bou:ozpeirl euPfQ e^p eI oeôuorur etonobn 6ouanlFn.rc 'T 'f 'TZ s n>[ueT? oupeT>{ns seôp.rnc pp.fe e^lqnf p ueT? '?Tp-reueT ,>{eend ,grnodrlrg o>{ê.rpz T >1et1aqag o>{rTN drsol' euTfsTrX e.roqpo 6ou,rozpeg rnoueT;) rnou rue-rqezr T ?TzroIteqln zreTSo;rN 'neqreaoy /grpue.re.q ,>1eIuo>11o6 T ur>{Fn.reg uenJ o>{tTN uepeTld peroTr6 e-roqpo bou:ozpeg raoueT? r[uqepesop rfsou?np 'tlOZ 'OZ ns Tueqaltzet eu[n; po e^f Fn.rp eurlqdnls uro>fnfpo 'e^fgnrp ueT? rutpeIod rlebelpe;d one.rd euT e.roqpo 6ou.rozpeN eôupTe Io;q T>{Tfo>{ auol o e,roqpo bou.rozpelq nper o e{ruôTsod zr uoqpaf,po os 'IZ 'eAJFnrp e[n[undoppu IeueT? e e>{1J^f os e[ueIrur eroaobn bouenlgnrq 't n>{ueTe n 'tlOZ eu[n.r 'OZ po auTfqdn>1s uro>lnTpo : nf s>[ef 'CTOZ 'ZO luouorgtpo:d n epedolstl po .ronobn ruenJqn.rq OZ ' ' eurpob ZTOZ'I1'' ZZ po e:onobn /rnou 6ouazr'lFn.rC fs{ef Tue?qrpo;d 1eIruop eI e1 e[nsrdn T eluenolsod lerupa;d eFTrq es r1so1e[rc n e;onobn bouezrlFn;q :1{e r>{i'e^ruso : ISONCO INNVUd

VSIAN IXgfgNS

VUISI9gU 9OXSCNS ZI XVCVNZI nNrczvuv^n ons rlrQv^o9ur VXSJVAUH VXITgNdgU po 9 I :ecrue,rJs I.T: L9 : 6O ZI_TI-9IOZ'?OOC -r>1;reno6"r; n.renola[g n pns 666t'V0'02 z-L6Z/66-1rr000 epns /\TZeN unfec fJ n8U : ns rleno.rd nbr Iu1 nune16 n esrdp

(rup-rrprlosuo>1) lptqalnzt COd-IJg VT'ZI'TI VT'IO'TO vTjz qT'90'62 no lefge[nzr COd-IJg VI'ZT'TE VT'TO'TOvrjz 9T'90'62 no elelge[azr efs-rn e [1qopze.r eZ 'po3 ouepo.rd

:V?FgfAZI VXSITCNVNIJ

'.roqpo Tu.rozpeN n o^f suPT? ez Joqzr ousoupo 'a[uenouotur nIegeaqrld ep nzreIzr ns TTep e,roqpo bourozpep rôuer? Tueôueur T Tue.rqpzr oôu T^s ?r?uo.roJ uopeThl /no;eseprl o>[ue,rg />1e[uo>11o6pp.rorrhl '?TqeF peuoN /ce1n>1tg rueTal^l pfoqpo 6ou,rozpeS p>[rupoIspa:d >lTualwez reloqog o>[ue.rE ,9rp1odo; e-roqpo 6outozpeu >{Tupetspe;d uezrJ :of T e-roqpo 6ou.lozpep rnouer? Tnou rue,Tqezr r e.roqpo bou.zozpep rAouer? '600Z .BZ T^s ns ruenzodo eurpob eu[n.r po ouTfqdn>tS uro{nTpo VI /ecnap,rng Lt erruruonz e[1e.ry zr peueN ?TqeF T 6Z ,ec/lep:ng e?r?eôx eue.rog euenl zr ?rFO>{.ret{ eueITreld :e,roqpo ZT 6outozpep rAoueT;) rôu rue.rqezr ns uo[o>1 e>tnTpo euasouop aI ouoruo.rAofsT T p>{sur>{;g /ecnep.rng tg zr .reJSaO o1up;g T Og e?Tpeg euede[1g 'oueTelex aqns zr .rrueg ?TpnI :e,roqpo bou;ozpep eupT? e^p 'L1OZ .VZ ns rueazodo eurpo6 epedolsrl po ouTlgdn>1s uro{nTpo ZI e>rruporspe,rd ez;:;:i3"":E:l:^"3 r3J3,iT ::=;:?"i :fiis; I ene-rdn rôupT? TAS ruenzodo ns uro[o>1 p>{nTpo a[ euoseuop '9OOZ eurpob e[udrT'ZI po e^lsn-rp TuTlqdn1S [oupe.rue^zr eN OT 'e,roqpo bou:ozpep TôupT? rnou ruerqezr T eJoqpo 5ou_rozpep rnoueT? TAS es '9OOZ ruenzodo eurpob e[upeIfs'e po eurlqdn>1s eune16 uro>{nTpO 6 'e^Jqnrp eaetdn H aôueT? ez euepeT6 ,re[1ey T p-rfod lFnX ef enlsn-rp ene:dn e>[rupe[sperd ez pue7erq /euaze:q ?TSaN nfueaouaurr o e1nTpo rurlez ?TSoN ene-rdn eueT? bourpeI nnTzodo o :oJ T olnTpo a[ pTo[Tuop eurpob 'tgoZ bouepnls 'tT po rcrupe[s [o[ons eu enf,Fn:p euTfgdn>{S 'uo?e_rc ?TSeI{ Jol>[oJTp rnou eI uenoueur T ;efed fFnX rof>{arTp llupepesop e[ uenzodo eurpob 'ZOOZ euopnls'6T po e^lFnrp auTfqdn>{S pure>lnTpO v e.rqopo 6ou,rozpeg t ueT? oues oeJso /o1po.r1o6 'lpueurng o[ue-rg e>{TupeIspe-zd >tTueCwez rItue-r e[ {op '.re1a6 ueurl e1Tupe[spa;d e>{ruelwez ez e ?rueJofs eI uerqezr eroqpo 6ou:ozpeXl E1rupo[spe:d ez eurpob 'Z0OZ elupe[rs 'IZ po proqpo 6ou.rozpe51 rcrupeIs Fo?nIerrnlrf suo>[ eN t : IJVCOd ITVTSO

VSIdN IYEfSNS

VUTSI9EU 9OXSCNS ZI XVCVAZI nNrczvuv^ n cns r>rQv^oeur VXSIVNUH \rXITSNdEU g po g :ecruer TT:L9 ZT_IT-9TOZ,?OOo

*\f -2i) ^& o'-Euolge ftnorvrt glOZ e6ouepnls ZI'nuTp?eren n

sron T>{?ruo-r1{aTe 9t0z' 90'67, /no ' stdn T{?ruo-rf{oTe vT0z'L0 t0 /no srdn T1?ruorf{eTa vr}z' 90'6z /ne srdn r>{?ruo.r1)toTo t.r)z' 60' LZ /ne ' stdn 11?ruo.rf>{eTo tljz' 90 L0 /no srdn r>{eruo.rfloTe ZIOZ'60' BZ /na srdn r>{?ruo-rf>{oTe ztjz'90'90 /na '60'0t srdn T>{?ruo.rfIeTe IIOZ /na '90'0t srdn r{?ruo.rf>{oTo 1T0Z /no '0T'L0 srdn r>{;)Tuo;f>toTa otoz /ne srdn TI?ruo-rf{eTe OIOZ'90' BZ /no '90'0t srdn r>{?ruo.rf>{oTo 6002 /ne 'TT''O nuTp?P;en n pns r>1peao6-r; 9TOZ z-9€.Bt/sT-1JVZ00 nuTpZe.rPn n pns r>1ceno6_r; vtjz'L0' vr z-ivzz/vT-1J tZ00 '90'ZT nuTpze.ren n pns r>1peno6.r; VIOZ Z_199I/VT-1T ZZOO nuTpZe.ren n pns r>1peno6:; VTOZ'ZO' ZT z-t.6v/vr-]r rz00 nuTp?e.ren n pns r>1peno6.r; T.IOZ'IT' LZ t.-zvtt/tT-lJ 0200 nuTp?e.ren n pns r>1peno6_z; tloz' 60'z0 Z_I,ZLZ/t,T-fJ 6IOO '90'LT nuTp?e;en n pns r>1peao6.r; t.toz z-zogt/er-1r 8r00 nuTpZE.rEn n pns r>1qreno6.r; EIOZ'ZO' LZ t-vLZ/t.t-f,t Lr00 nuTp?p;en n pns r>1;reno6t; ZIOZ'90'97 z-990I/zT-fJ 9r00 'IT'97 n;enola Ig n pns r>1qreno6.r; OIOZ z-t?tr/0T-1J 9r00 '0T'97 n:eno1e Ig n pns r>1;eao6:; 6002 z-LZjT/60-fr rr00 n.renole [g n pns r>1peno6t; 8002'60'0t 9-986/80-1r tT00 n.renola [g n pns r>1peno6:; LOOZ'ZI'90 V_VITI/LO-1I ZTOO 'LO'TT nrenola [g n pns rlpeno6-r; LOOZ V_LZg/LO_AT TTOO n,renola[g n pns r>lpeaobt; 9OOZ'LO' LI v-Lt9/90-fJ 0r00 n;enole [g n pns r>1peno6"r; 9002't0'LZ v-v9z/90-fJ 6000 ntenola [g n pns r>1peao6:1 IOOZ'ZI'BI t-919r/to-f,r 8000 '60'67 n;enole[g n pns r>1peno6:; t00z t-86Zr/t0-1r 1000 n,reaole [g n pns r>1peno6:; t00z'60'zr 9-7,0tt/20-1J 9000 n.renoTo[g n pns r>1peao6.r; t00z'70'ET z-grv /t}-tJ 9000 n.renola [g n pns r>1peno6-r; ZOOZ'ZI' VO t-96Vt/20-fJ F000 -r>1;renobttr 'OT'97 n.renola[g n pns ZOOZ v-zjet/20-fJ t000 n.renola[g n pns rlqrenobttr 0002'90'zz t-9BV/O0-]J 2000 Ppns ATZeN unleo tr ngu

: ns rleno;d nbr Iu>1 nune16 n esrdl

VSIdN JYU,CSNS

VUJS]OEU 9OYSONS ZI XVCVAZI nNrczvuv^n cns ryQv^o9ur VXSJVNUH VYITgNdgU ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

S A D R Ž A J

UVOD 2 1 PODACI O NOSITELJU ZAHVATA 3 2 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA 4 2.1 TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPIS ZAHVATA IZ UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ (NN 61/14)...... 4 2.2 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA ...... 4 2.2.1 POSTOJEĆE STANJE ...... 4 2.2.2 TEHNIČKO RJEŠENJE...... 9 2.3 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA ...... 12 2.4 PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA...... 12 3 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA 13 3.1 PODACI O LOKACIJI ZAHVATA ...... 13 3.2 PODACI DA JE ZAHVAT PLANIRAN VAŽEĆOM PROSTORNO PLANSKOM DOKUMENTACIJOM .14 3.2.1 PROSTORNI PLAN KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE...... 15 3.2.2 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ĐURĐEVCA...... 15 3.3 OPIS STANJA SASTAVNICA OKOLIŠA NA KOJE BI ZAHVAT MOGAO IMATI UTJECAJ...... 18 4 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 40 4.1 SAŽETI OPIS UTJECAJA...... 40 4.1.1 UTJECAJ NA KRAJOBRAZ ...... 40 1.1.1 UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU ...... 40 4.1.2 UTJECAJ NA BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET, ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE, EKOLOŠKU MREŽU...... 41 4.1.3 UTJECAJ NA ŠUME I LOVSTVO ...... 42 4.1.4 UTJECAJ NA TLO...... 43 4.1.5 UTJECAJ NA VODE I VODNA TIJELA...... 43 4.1.6 UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA...... 45 4.1.7 UTJECAJ BUKOM ...... 46 4.1.8 UTJECAJ NA PROMET I INFRASTRUKTURU...... 47 4.1.9 UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO ...... 48 4.1.10 GOSPODARENJE OTPADOM...... 49 4.1.11 UTJECAJ U SLUČAJU AKCIDENTA...... 50 4.1.12 KUMULATIVNI UTJECAJ...... 51 4.2 OBILJEŽJA UTJECAJA ...... 53 4.3 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA...... 53 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

5 PRIJEDLOG MJERA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 54 5.1 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ...... 54 5.2 PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA...... 54 6 IZVORI PODATAKA 55 6.1 POPIS DOKUMENTACIJSKOG MATERIJALA...... 55 6.2 POPIS PRAVNIH PROPISA...... 55 7 PRILOZI 59 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

UVOD

Predmet ovog Elaborata zaštite okoliša je izgradnja i rekonstrukcija sustava odvodnje aglomeracije Đurđevac.

Grad Đurđevac sastoji se od središnjeg naselja Đurđevac te osam okolnih naselja: Budrovac, Čepelovac, Grkine, Mičetinac, Severovci, Sirova Katalena, Suha Katalena i Sveta Ana. Sam Grad Đurđevac ima izgrađeni mješoviti sustav odvodnje u duljini 40,5 km te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 9.000 ES koji je rekonstruiran i dograđen 2012. g.

Planirani zahvat obuhvaća:

 dogradnju sustava odvodnje u naselju Đurđevac do potpune izgrađenosti u duljini od oko 1.000 m cjevovoda,  rekonstrukciju cjevovoda u duljini od oko 1.400 m,  rekonstrukciju 6 kišnih preljeva (D1, D2, D3, D4, D5 i D7) s nizvodnom dionicom kanala u duljini 50 m,  izgradnju novog, razdjelnog sustava odvodnje u naseljima Budrovac (u duljini 4.120 m) i Čepelovac (u duljini 2.992 m),  izvedbu crpnih stanica, Budrovac 1, Budrovac 2 i Čepelovac,  izvedbu tlačnih cjevovoda u duljini 3.180 m. Izrada Elaborata temelji se na dokumetnu: „Tehničko rješenje u sklopu Pripreme projektnog prijedloga investicijskog ulaganja s ciljem cjelovitog rješavanja vodnokomunalne infrastrukture na području aglomeracije Đurđevac, Novigrad Podravski, Virje, Podravske Sesvete (Konzorcij tvrtki IPZ d.d. - SAFEGE (Hrvatska), listopad, 2015).“

Zahtjev za ocjenom o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš podnosi na temelju točke 10.4. Postrojenja za obradu otpadnih voda s pripadajućim sustavom odvodnje, Priloga II Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14).

Za planirani zahvat predviđeno je financiranje iz EU fondova, pa se Zahtjev za ocjenom o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš podnosi i na temelju točke 12. Priloga II Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14): Zahvati urbanog razvoja i drugi zahvati za koje nositelj zahvata radi međunarodnog financiranja zatraži ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

Nositelj zahvata je KOMUNALIJE d.o.o., Đurđevac, a izrada Elaborata ugovorena je kako bi se sukladno članku 25. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) u sklopu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocijenilo je li za predmetni zahvat potrebno (ili nije potrebno) provesti procjenu utjecaja na okoliš.

Sukladno stavku 1. članka 25. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14), postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš uključuje i prethodnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

2 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Grafički prikaz 0.1. Šire područje zahvata Izvor: Google Earth 1 PODACI O NOSITELJU ZAHVATA Naziv i sjedište tvrtke: KOMUNALIJE d.o.o., Đurđevac

Radnička cesta 61, 48350 Đurđevac

Matični broj: 03241505

OIB: 80548869650

Osoba za kontakt: Milica Fuček

Telefon: 048/812-304, 048/812-925

GSM: 098/194-0770

E-mail: [email protected]

3 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

2 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA 2.1 Točan naziv zahvata s obzirom na popis zahvata iz uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14)

2.2 Opis glavnih obilježja zahvata

2.2.1 POSTOJEĆE STANJE

Grad Đurđevac sastoji se od središta naselja Đurđevac te osam okolnih naselja: Budrovac, Čepelovac, Grkine, Mičetinac, Severovci, Sirova Katalena, Suha Katalena i Sveta Ana. U gradu Đurđevcu započela je izgradnja mješovitog sustava odvodnje 1989. g. tako da naselje Đurđevac ima izgrađeno ukupno 40,5 km cjevovoda u sklopu mješovitog sustava odvodnje. Većina cjevovoda je izgrađena od azbest cementnih i betonskih cijevi profila od Ø 30 cm do Ø 130 cm. Na nekim dijelovima grada zatrpani su otvoreni kanali oborinske odvodnje prometnica te je izgrađen javni sustav odvodnje čije se otpadne vode pročišćavaju na UPOV-u Đurđevac (9.000 ES).

Zbog priključenja oborinske odvodnje nastaju veliki troškovi električne energije zbog prepumpavanja oborinske vode koja ulazi u sustav. Osim izvedbe sustava odvodnje pretežno kao mješovitog, poseban problem predstavlja upuštanje oborinske vode (poplavnih voda) u sustav južno od grada na području Ciglene i Ledina. Na području sjeverno od željezničke pruge postoji mreža otvorenih kanala koji su također spojeni na sustav odvodnje. Postojeći otvoreni kanali su zamuljeni te su time izgubili svoju funkciju i potrebno ih je rekonstruirati. Južno od željezničke pruge se nalazi naselje Ciglena koje obuhvaća područje između ulica Vinogradska, ulice Ciglenska sve do željezničke pruge. Obje ulice sastoje se od asfaltiranog kolnika, bez rubnjaka i s neuređenim javnim površinama. Na području ulica Ciglenska i Vinogradska, izveden je mješoviti sustav odvodnje Ø 30 cm. S obzirom da isti nije dostatna za prihvaćanje oborinskih voda sa područja predmetnih ulica i naselja Ciglena, predviđena je izgradnja novog sustava oborinske odvodnje s ispustom u postojeće otvorene odvodne kanale, koji se predviđaju rekonstruirati. Za to područje izrađen je u travnju 2014. godina Glavni projekt sustava odvodnje oborinskih otpadnih voda područja „Ciglena“ i „Ledine“ u Đurđevcu s ispustima u Ivanjski i stari Turnuški kanal (ARHINGTRADE d.o.o. Zagreb T.D. 48/12). Navedeni sustav odvodnje oborinskih voda nije predmet ovog elaborata.

Okolna prigradska naselja nemaju izgrađen sustav odvodnje.

Naselje Đurđevac, prema popisu stanovništva 2011. godine, ima 6.349 stanovnika od toga 2.100 kućanstava. Priključeno je 1.943 kućanstava odnosno 5.900 stanovnika što iznosi 92.5 %. Cijeli Grad ima 8.264 stanovnika odnosno 2.733 kućanstva te je ukupna priključenost oko 71 %.

4 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Grafički prikaz 2.1. Postojeće stanje sustava odvodnje Đurđevac Izvor: Tehničko rješenje, konzorcij tvrtki IPZ d.d. - SAFEGE (Hrvatska), 2015

Proračun ukupnih količina otpadne vode

Proračun količina otpadne vode u sustavu odvodnje izvršen je za karakteristične godine planskog razdoblja.

Tablica 2.1. Proračun količina otpadne vode za aglomeraciju Đurđevac

2014. g 2045. g.(planirano) Broja stanovnika u Aglomeracija aglomeraciji Potrošnja vode Otpadna voda Potrošnja vode Otpadna voda (popis 2011.g.) (m3/god). (m3/god) (m3/god). (m3/god)

Đurđevac 7.067 296.407 237.126 322.432 257.946

Strane vode

Na predmetnom sustavu odvodnje aglomeracije Đurđevac, u odnosu na očekivane geološke, odnosno geotehničke karakteristike terena u kojem će se izvoditi kanali i pripadni objekti sustava odvodnje, može se zaključiti da postoji mogućnost eventualne infiltracije podzemnih voda u sustav odvodnje. Prikladnim izborom cijevnog materijala i revizijskih okana, te brižljivom izvedbom kanala ovu opasnost moguće je izbjeći.

Dakle, kao glavni izvor eventualnih stranih voda mogu se identificirati jedino oborinske vode koje bi se u sustav odvodnje ulijevale kroz poklopce i druge otvore te ilegalni priključci oborinskih voda. No, i

5 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC ovdje postoje odgovarajuće mjere za sprječavanje odnosno umanjenje eventualnog dotoka stranih voda, tako da one ne bi smjele predstavljati značajniju količinu u ukupnom dotoku.

S obzirom na sve prije navedeno, veličina od oko 50 % srednje dnevne količine otpadne vode se smatra odgovarajućom.

Sastav otpadnih voda

Otpadne vode predmetnog područja po svom sastavu mogu se okarakterizirati kao kućanske otpadne vode koje spadaju u biološki razgradljive, tj. lako razgradljive tvari. Ne sadrže otrovne i radioaktivne tvari te nisu toksične za život u moru.

Sastav otpadnih voda ovisi o stanovništvu i njegovim navikama, kao i ostalim čimbenicima koji utječu na ishranu, navike i život stanovnika. Zbog toga one u svom sastavu variraju od mjesta do mjesta, a točni podaci se mogu dobiti jedino odgovarajućim ispitivanjima. Ovakva ispitivanja provedena su za čitav niz naselja, kako kod nas, tako i u inozemstvu te su objavljena u literaturi. S obzirom da za ovo područje nema mjerenih podataka, potrebno je sastav otpadnih voda procijeniti na temelju raspoloživih literaturnih podataka.

Tablica 2.2. Planirani parametri za dimenzioniranje UPOV-a

ATV – 131 UPOV ĐURĐEVAC g/ES/dan raspršena tvar 70 BPK5 60 60 KPK 120 dušik 11 8 fosfor 2,5 3

Usvajaju se vrijednosti prema ATV – 131. U analizi postojećeg stanja prikazani su parametri za UPOV Đurđevac (Tablica 2.2).

Procjena očekivanog opterećenja uređaja

Na temelju svega iznesenog, ugrubo je određeno opterećenje uređaja za pročišćavanje kroz ključne godine projektnog razdoblja.

Tablica 2.3. Projekcije količine otpadnih voda kroz godine projektnog perioda aglomeracije Đurđevac

ĐURĐEVAC 2015 2045 STANOVNIKA 6.349 7.067 PRILJUČENI NA ODVODNJU (ES) (%)- 1.943 priključaka 92% 95% NORMA OTPADNE VODE (l/dan/st) 95 100 OTPADNA VODA STANOVNIŠTVA (m3/dan) 554 671 ES STANOVNIŠTVO 5.829 6.714 GOSPODARSTVO (m3/dan) 110 170 ES GOSPODARSTVO 1.158 1.700 OTPADNE VODE UKUPNO (m3/dan) 664 841 ES UKUPNO 6.987 8.414 STRANE VODE (m3/dan) - procjena 50% 332 421 UKUPNO OTPADNE VODE (m3/dan) 996 1.262

6 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Pretpostavka je da će se na UPOV dopremati i sadržaj sabirnih jama iz objekata koji neće biti priključeni na sustav odvodnje. Ovisno o broju objekata odnosno stanovnika koji neće biti priključeni na sustav javne odvodnje potrebno je povećati veličinu UPOV-a, što je prikazano u slijedećoj tablici (Tablica 2.4).

Tablica 2.4. Projekcija veličine UPOV-a za aglomeraciju Đurđevac

Stanovnici sa kanalskom Broj Proširenje Broj mrežom stanovnika sa Kapacitet UPOV-a zbog NASELJA stanovnika 2045 .g. sabirnim UPOV-a sabirnih (popis 2011.g.) postotak broj jamama jama

ĐURĐEVAC 8.264 81% 6.714 1.550 Budrovac 373 95% 354 19 Čepelovac 345 95% 328 17 Đurđevac 6.349 95% 6.032 317 Grkine 131 0% 0 131 8.414 9.000 Mičetinac 207 0% 0 207 Severovci 142 0% 0 142 Sirova Katalena 281 0% 0 281 Suha Katalena 337 0% 0 337 Sveta Ana 99 0% 0 99

Postojeći objekti na sustavu odvodnje

U sustavu odvodnje aglomeracije Đurđevac izgrađeno je šest preljeva (Tablica 2.5), tri crpne stanice (Tablica 2.6) te jedan preljev sa retencijskim bazenom i crpnom stanicom (Tablica 2.6).

Tablica 2.5. Značajke kišnih preljeva (postojeće stanje) Preljev Kota preljeva (m n.v.) Duljina (m) Kota dna kanala (m n.v.) D-P-1 (uz retencijski bazen, 115,50 5,6 114,84 Starogradska) D-P-2 (bana Jelačića) 116,25 2,0 118,98 D-P-3 (Radićeva) 115,00 3,0 114,33 D-P -4 (Radićeva) 115,75 1,5 115,30 D-P -5 (A.Hebranga) 115,93 1,0 115,60 D-P -7 (Radnička) 115,50 2,0 115,07

Tablica 2.6. Značajke crpnih stanica (postojeće stanje)

Crpna stanica Qcrp. (l/s) Hman (m) N (kW) Kota dna CS (m n.v.) 10 (crpke ABS tip AS D-CS-1 (Miškinina) 8,0 1,7 - 0840 M12/2D) D-CS -2 (Basarićekova) 2×12,5 5,7 2×2,0 112,75 D-CS -3 (Starogradska) 2×685 4,5 2×27 113,50 D-CS -4 (Miroslava 5 7,0 1,6 113,02 Krleže) Retencijski bazen D-1 Postojeći retencijski bazen D-1 se nalazi u Starogradskoj ulici uz crpnu stanicu D-CS-3 i kišni preljev D- P-1. U bazenu se retencioniraju prve, najzagađenije, oborinske (mješovite) vode te se vrši bistrenje preostalih čišćih oborinskih voda. Izbistrene oborinske vode preljevaju se preko površinskog preljeva na kraju retencijskog bazena i ispuštaju u pritok kanala Čivičevac. Nivo površinskog preljeva postavljen je iznad nivoa velikih voda u pritoku kanala Čivičevac (melioracijski kanal - pritok

7 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Čivičevac). Retencionirane, onečišćene, oborinske vode gravitacijski se ispuštaju u dovodnu komoru kišnog preljeva i prigušnicom se odvode u glavni mješoviti transportni kolektor. U ovom slučaju je predviđeno da se od kišnog preljeva i kišnog preljevnog retencijskog bazena odvodi samo jako onečošćena voda u najvećoj količini 3,3 Qt (sušnog dotoka). Kišni preljev, oborinska crpna stanica i retencijski bazen dimenzionirani su u skladu s ATV smjernicama. Poslije kišnog preljevnog retencijskog bazena izvedena je prigušna dionica Ø 35 cm dužine L= 33,5 m. Površina retencijskog bazena je 103 m2 (15×6,9 ×2,0 m) sa kotom dna 115,25 m n.m i sigurnosnim preljevom na koti 117,50 m n.m., a volumen je V =200 m3.

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

UPOV je izgrađen 1987. g., a 2012. g. je rekonstruiran i dograđen, te je sada kapacitet uređaja 9.000 ES. Ugrađena je oprema za centrifugalnu obradu mulja.

Na temelju kapaciteta uređaja od 9.000 ES utvrđeni su, odnosno određeni slijedeći parametri, potrebni za dimenzioniranje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda:

 Priključna vrijednost 9.000 ES-a  Trenutna priključna vrijednost 7.000 ES-a  Specifični prijenos otpadnih tvari 60 g BPK5/d  Rezultirajući ukupni prijenos otpadnih tvari 540 kg BPK5/d  Specifičan prijenos dušika 8 g TKN/ESd  Rezultirajuća dnevna količina TKN-a do 75 kg TKN/d  Specifičan dnevni prijenos fosfora 3 g P/ESd  Rezultirajući dnevni prijenos fosfora 24 kg P/d  Rezultirajuća dnevna količina otp. vode (suho vrijeme, SV) 1.600 m3/d  Prosječna količina otpadne vode po satu (1/24) 67 m3/h  Vrhunski faktor 1,95  Rezultirajući maksimalan dovod (suho vrijeme, SV) 36 l/s (= 130 m3/h)  Maksimalni dovod vode pri kišnom vremenu 416 l/s ( =1.500 m3/h)  Obradna količina pri kišnom vremenu 2 x QSVmaks  Rezultirajuća obradna količina pri kišnom vremenu 260 m3/h Sustav odvodnje grada Đurđevca koncipiran kao miješoviti, što znatno povećava i opterećuje dovodnu količinu otpadne vode na UPOV u kišnom razdoblju. S obzirom da se za ovakvo hidrauličko opterećenje, zbog neekonomičnosti, ne može utvrditi kapacitet uređaja, znatan se dio te miješane otpadne vode, za vrijeme velikih kiša, neposredno ulijeva u recipijent. Pročišćene otpadne vode iz uređaja za pročišćavanje ispuštaju se u vodotok Čivičevac.

Odabrano tehničko rješenje je dvopružna biologija sa aktivim muljem, koja radi po tzv. "principu sakupljanja" (SBR-om). UPOV Đurđevac sastoji se od slijedećih objekata:

 Automatska gruba rešetka za zaštitu crpne stanice  Bazen za prihvat kiše  Muljne crpke  Stanica za predpročišćavanje  Dva biološka reaktora (princip aktivnog mulja, SBR-način rada)  Stupanj tretmana mulja  Sekundarna taložnica  Postrojenje za odvajanje vode iz mulja  Pogonski objekt Recipijent za ispust iz UPOV-a Đurđevac je vodotok Čivičevac.

8 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Mulj sa UPOV-a Đurđevac se raspršuje po poljoprivrednim površinama vlasnika zemlje koji donesu analizu tla u skladu s važećim pravilnicima. Prilog 2, na kraju Elaborata, sadrži ispitni izvještaj mulja sa UPOV-a Đurđevac od 1.6.2015. g.

Grafički prikaz 2.2. Ortofoto prikaz UPOV-a Đurđevac Izvor: Google Earth 2.2.2 TEHNIČKO RJEŠENJE

Grad Đurđevac

S obzirom na do sada izgrađeni sustav odvodnje, koji pokriva gotovo čitavo naselje do potpune izgrađenosti preostalo je izvesti oko 1.000 m kanala u nekim manjim ulicama.

Na postojećem sustavu odvodnje potrebno je rekonstruirati svih šest preljevnih objekata (D-P-1, D-P- 2, D-P-3, D-P -4, D-P -5 i D-P -7), te nizvodne dionice kanala od preljeva, duljine oko 50 m, kako bi se izvelo pravilno prigušenje. Svrha tih rekonstrukcija će biti da se kroz preljevni objekt u nizvodni dio sustava odvodnje pušta samo kritični protok, (QKRIT), a da se sve ostale, relativno čiste vode, prelijevaju u vodotok Čivičevac.

U samom sustavu odvodnje potrebno je izvršiti rekonstrukciju kanala u Škurdijevoj ulici kao i u dijelu ulice Josipa Ječačića zbog premalih profila u ukupnoj duljini od oko 1.400 m kako bi smanjila opasnost od plavljenja.

9 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Tablica 2.7. Značajke kišnih preljeva iz matematičkog modela budućeg stanja KOTA KOTA KRUNE DULJINA PRELJEVA IZ U NAZIV DNA PRIGUŠNICA PRELJEVA (m) ČVORA ČVOR KANALA A D-P-UP → D-CS-UP D_R_U D-P-UP 112,34 112,80 3 D_P_UP Qkrit = 40 (108) - VIŠAK U P RETENCIJU D-P-1 → D_P_1_R D-P-1 114,84 115,45 5,6 D_P_1 D13 Qkrit = 53 – VIŠAK U RETENCIJU RETENCIJ D_P_1_ 115,25 117,50 6,9 0 (van) SIGURNOSNI PRELJEV A 1 1 D-P-2 → D_P_2_R D-P-2 115,98 116,40 2,0 D_P_2 0 (van) Qkrit = 15 D-P-3 → D_P_34R D-P-3 114,33 114,70 3,0 D_P_3 0 (van) Qkrit = 80 D-P-4 → D_P_34R D-P-4 115,30 115,42 2,0 D_P_4 0 (van) Qkrit = 24 D-P-5 → D_P_3-R D-P-5 115,60 115,73 2,0 D_P_5 0 (van) Qkrit = 12 D-P-7 → D_P_7-R D-P-7 115,07 115,35 3,0 D_P_7 0 (van) Qkrit = 60

Tablica 2.2. Značajke crpnih stanica iz matematičkog modela budućeg stanja NAZIV Qs(l/s) maks. sušni Qt (l/s) za vrijeme kiše U ČVOR ĐURĐEVAC 20,0 40,0 0 (UPOV) D-CS-1 10,0 10,0 D180 D-CS-2 25,0 25,0 D16A D-CS-3 - 1.370 D_R_1 D-C- 4 5,0 5,0 D239

10 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Grafički prikaz 2.3. Planirani zahvati na sustavu odvodnje aglomeracije Đurđevac- dio zahvata u naselju Đurđevac Izvor: Tehničko rješenje, konzorcij tvrtki IPZ d.d. - SAFEGE (Hrvatska), 2015

Naselje Čepelovac

U naselju nema izvedenog sustava odvodnje te ga je potrebno izgraditi kao razdjelni sustav ukupne duljine oko 2.992 m te crpnu stanicu kapaciteta Qcrp = 8 l/s, Hman = 14 m, sa pripadajućim tlačnim cjevovodom Ø 125 mm duljine 2.562 m.

Sve prikupljene otpadne vode pročišćavat će se na postojećem UPOV-u u Đurđevcu.

Naselje Budrovac

U naselju nema izvedenog sustava odovdnje te ga je potrebno izgraditi kao razdjelni sustav ukupne duljine ukupne duljine 4.120 m te crpne stanice Budrovac 1 kapaciteta Qcrp = 6 l/s, Hman = 26 m (prolazak ispod vodotoka Barna) sa pripadajućim tlačnim cjevovodoma Ø 100 mm duljine 515 m, i Budrovac 2 kapaciteta Qcrp = 2 l/s, Hman = 15 m (prolazak ispod otvorenog kanala) sa pripadajućim tlačnim cjevovodoma Ø 80 mm duljine 103 m.

Sve prikupljene otpadne vode pročišćavat će se na postojećem UPOV-u u Đurđevcu.

11 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Grafički prikaz 2.4. Planirani zahvati na sustavu odvodnje aglomeracije Đurđevac- dio zahvata u naseljima Budrovac i Čepelovac Izvor: Tehničko rješenje, konzorcij tvrtki IPZ d.d. - SAFEGE (Hrvatska), 2015

2.3 Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata

Za realizaciju zahvata nisu potrebne druge aktivnosti.

2.4 Prikaz varijantnih rješenja

Planirani zahvati su predviđeni u skladu s važećom dokumentacijom prostornog uređenja. Sukladno navedenome, nisu razmatrana varijantna rješenja izgradnje planiranih objekata.

12 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

3 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA 3.1 Podaci o lokaciji zahvata

Planirana izgradnja i rekonstrukcija sustava odvodnje aglomeracije Đurđevac obuhvaća grad Đurđevac i naselja Čepelovac i Budrovac. Grad Đurđevac se nalazi u Dravskoj nizini, u podnožju planine Bilogora. Naselja Čepelovac i Budrovac nalaze se oko 3 km jugozapadno od grada Đurđevac, u sklopu jaruga i povremenih vodotoka unutar planine Bilogora (Grafički prikaz 3.1,Grafički prikaz 3.2).

Grafički prikaz 3.1. Prikaz aglomeracije Đurđevac na topografskoj karti TK25 Izvor: WMS DGU RH

13 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Grafički prikaz 3.2. Prikaz aglomeracije Đurđevac na digitalnoj ortofoto karti DOF5 Izvor: WMS DGU RH 3.2 Podaci da je zahvat planiran važećom prostorno planskom dokumentacijom

Aglomeracija Đurđevac se nalazi na području Koprivničko-križevačke županije i Grada Đurđevca (Tablica 3.1).

14 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Tablica 3.1. Važeći prostorni planovi Županija Grad/Općina Provedbeni dokumenti niže razine Prostorni plan uređenja Grada Prostorni plan Koprivničko-križevačke Đurđevca (Službene novine Grada županije (Službeni glasnik KKŽ 8/01, - Đurđevca 5/04, 6/04, 1/08, 4/11, 8/07, 13/12, 5/14) 6/15)

3.2.1 PROSTORNI PLAN KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE

(Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije 8/01, 8/07, 13/12, 5/14)

U Odredbama za provođenje, poglavlje 6.3. Vodnogospodarski sustav, određuje se sljedeće:

 6.3.5. Izgradnja novih i proširenje postojećih sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda utvrđena je na temelju Studije zaštite voda Koprivničko-križevačke županije izrađenoj od tvrtke Dippold & Gerold HIDROPROJEKT 91, d.o.o. za projektiranje (Brezovica–Zagreb, 2007.). Trase kolektora i cjevovoda te položaj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u grafičkom dijelu Studije imaju usmjeravajuće značenje te su dozvoljene odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcijskog rješenja. Položaj postojećih i planiranih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda načelno je prikazan u kartografskom prikazu 2. ''Infrastrukturni sustavi''.  6.3.6. Realizaciju sustava odvodnje treba provoditi postupno, sukladno količini otpadnih voda te osobitostima recipijenta. Za one otpadne vode koje nisu obuhvaćene sustavima za odvodnju i pročišćavanje voda, naselja moraju izraditi vlastite sustave odvodnje i uređaje za pročišćavanje.  6.3.7. Za sve zagađene otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni sustav prije priključka na odvodni sustav moraju se izgraditi uređaji za pročišćavanje. Na kartografskom prikazu 2. Infrastrukturni sustavi, ucrtan je sustav odvodnje za grad Đurđevac, dok za naselja Čepelovac i Budrovac nije. Međutim, planirani zahvati su u skladu s točkom 6.3.6. Odredbi za provođenje te se zaključuje da su u skladu s Prostornim planom Koprivničko-križevačke županije.

3.2.2 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ĐURĐEVCA

(Službene novine Grada Đurđevca 5/04, 6/04, 1/08, 4/11, 6/15)

U Odredbama za provođenje, poglavlje 5.3.3 Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, određuje se sljedeće:

Članak 157. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Grada je dijelom uspostavljen izgradnjom I. faze mehaničko-biološkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Na području Grada u potpunosti je izgrađen sustav odvodnje.

U planu je izgradnja odvodnje u svim grupiranim prigradskim naseljima, a u raštrkanim naseljima odvodnja će se rješavati preko pravilno dimenzioniranih trodjelnih septičkih jama ili sabirnih jama s odvozom na uređaj za pročišćavanje. Izgradnja sustava odvodnje planira se fazno, a na područjima na kojima će sustavi biti u funkciji obavezno je priključenje korisnika na mrežu odvodnje.

Članak 158. Odvodnju otpadnih voda na područjima ostalih naselja moguće je riješiti izgradnjom izdvojenih sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za pojedinačno naselje.

15 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

U Odredbama za provođenje, poglavlje 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, određuje se sljedeće:

Članak 190. U cilju zaštite vodocrpilišta Đurđevac prioritetan je završetak izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a posebno izgradnja sustava u naseljima Budrovac i Čepelovac.

U cilju zaštite površinskih tokova prioritetna je izgradnja cjelovitog sustava odvodnje i pročišćavanja sanitarno-fekalnih i tehnoloških voda te oborinskih voda iz naselja i izdvojenih građevinskih područja izvan naselja za gospodarske, društvene i sportsko-rekreacijske djelatnosti.

Ne dozvoljava se ispuštanje otpadnih sanitarno-fekalnih voda u vodotoke, kanale hidromelioracijskog sustava, niti sustava oborinske odvodnje.

Na kartografskom prikazu 2. Infrastrukturni sustavi, svi planirani zahvati u sklopu izgradnje i rekonstrukcije sustava odvodnje aglomeracije Đurđevac su ucrtani.

Prema svemu navedenom, planirani zahvat je u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Đurđevca.

Grafički prikaz 3.3. Izvod iz kartografskog prikaza 2.- područje grada Đurđevca Izvor: PPUG Đurđevca

16 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Grafički prikaz 3.4. Izvod iz kartografskog prikaza 2.- područje naselja Čepelovac i Budrovac Izvor: PPUG Đurđevca

17 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

3.3 Opis stanja sastavnica okoliša na koje bi zahvat mogao imati utjecaj

Gemorfologija

Prema geomorfološkoj regionalizaciji Hrvatske (Bognar, 2001) planirani zahvat se nalazi u subgeomorfološkoj regiji Gornjodravska nizina. Dio je terasne nizine Drave. Šire područje reljefno čini poloj rijeke Drave, uz sam tok rijeke, prva riječna terasa sa nejasnim prijelazom prema poloju i oštrim prijelazom prema drugoj riječnoj terasi te druga terasa na visini od 125-160 m. Za terasnu nizinu Drave karakteristični facijesi su: prva riječna Dravska terasa, druga riječna Dravska terasa, pojasi i fragmenti eolskih uzvišenja dina – garmada, pješčanih pokrova i deflacijskih udubljenja. Grad Đurđevac smješten je na drugoj riječnoj terasi koju karakteriziraju debele eolske naslage lesa i pijeska.

Na području grada Đurđevca nalazi se i reljefni oblik Đurđevački Peski. Prostiru se kontinuirano od Molvi do Podravskih Sesveta, s manjim prekidom kod Kalinovca. Pijesak se nalazi na potezu od Peteranca sve do Virovitice, ali kao morfološka znamenitost dolazi do izražaja samo na potezu Molve - Podravske Sesvete. To je riječni pijesak koji potječe od kristalinskih škriljavaca sa Alpa, odakle ga je donijela Drava. Za vrijeme oledbe Drava je nosila velike količine pijeska i taložila ga kod ušća Mure. Za sušnijih razdoblja vjetar je podizao pijesak i sedimentirao ga najviše na potezu od Molvi do Podravskih Sesveta. Dio pijeska sedimentiran je i po sjevernim obroncima Bilogore, a velike količine tog pijeska vodotoci su nosili u nizinu. Danas su pijesci pretežno pokriveni šumom ili niskim raslinjem, a debljina im je do 20 metara. Đurđevački Peski su 10-15 metara viši od okolnog terena. Valovitog su oblika, a pod utjecajem glavnih vjetrova sa sjeverozapada i jugozapada dine uglavnom imaju meridijanski smjer.

Dio zahvata u Budrovcu i Čepelovcu nalazi se na području najnižih padina uzvišenja Bilogora (Stankov vrh 309 m), u sklopu jaruga koje raščlanjuju padine Bilogore i kojima teku povremeni vodotoci. Po svojoj visini Bilogora je najmanja, ali po svojoj površini jedna od najvećih hrvatskih gora. Iako se u geografskom smislu ubraja među humlje, ona je zbog svog položaja usred prostrane ravnice uočljiva i istaknuta. Reljef je rebrasti s izmjenom gorskih kosa i jaruga u smjeru JZ-SI.

Bilogora se ističe pošumljenošću (zato i naziv gora). Vrijednosti vertikalne raščlanjenosti kreću se pretežito od 30 – 100 m/km2. Nagibi imaju vrijednost 5° do 12°. Prema morfogenetskim osobinama prevladava denudacijsko-akumulacijski tip reljefa. Gledajući iz Podravine njezina visina je izrazita (307 m n/v), jer se ona tu diže neposredno iz nizine do svojih najviših uspona. Brežuljkasto područje ispresijecano je brojnim dolinskim mrežama. Osim potočnih dolina dio njih su derazijske (suhe) doline nastale linearno erozijskim djelovanjem padalinske vode, spiranja, kliženja i urušavanja. Svojom brojnošću derazijske doline bitno povećavaju dinamiku reljefa.

Planirani zahvat se nalazi na području visine od 120 m u Đurđevcu do 215 m u Budrovcu.

Krajobraz

Prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja (Bralić, I. 1999 lokacija zahvata nalazi se u krajobraznoj jedinici Nizinska područja sjeverne Hrvatske čiju osnovnu fizionomiju izgrađuje agrarni krajobraz s kompleksima hrastovih šuma i poplavnim područjima. Identitet tog područja čine rubovi šuma i fluvijalno – močvarni ambijenti. Prostorne degradacije prouzročene su manjkom šuma, nestankom živica u agromeliorativnim zahvatima, geometrijskom regulacijom vodotoka i nestankom tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta.

Planirani zahvati prate postojeće prometnice i nalaze se na području izgrađenog krajobraza naselja Đurđevac, Budrovac i Čepelovac te biokulturnog krajobraza između naselja Đurđevac te naselja Čepelovac i Budrovac. Grad Đurđevac je nepravilnog, okupljenog oblika. Južni dio grada čini

18 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC industrijski krajobraz. Sa SZ, Z, JZ, J i JI je okružen biokulturnim krajobrazom kojeg čine polja, regulirani vodotoci te rjeđe pojedinačna stabla ili potezi vegetacije. Uzorak parcelacije polja je nepravilan, a parcele su uglavnom pravokutno izdužene. Sa S, SI i I okružen je prostranim i cjelovitim šumskim površinama, mjestimično prekinutim pravilnim i ravnim šumskim prosjekama.

Naselja Budrovac i Čepelovac su niznog oblika u smjeru S-J. Okružena su niznim rasporedom polja s parcelacijom okomitom na smjer pružanja naselja, a šrie područje je vrlo raščlanjeno šumskim potezima i šumarcima, te šumovitim padinama prema jugozapadu.

Kulturna baština

Na užem području cjevovoda koje se planiraju rekonstruirati u naselju Đurđevac, nalaze se sljedeća kulturna dobra (Grafički prikaz 3.5):

 arheološki lokalitet: lokalitet prapovijesti – slučajni nalaz neolitičke sjekire, lokacija: Đurđevac, Z dio naselja, status zaštite-lokalno. Na užem području cjevovoda koje se planiraju izgraditi u naselju Đurđevac nema kulturnih dobra.

Grafički prikaz 3.5. Kulturna baština na području naselja Đurđevac Izvor: kart.pr. 3, PPUG Đurđevca; Tehničko rješenje, konzorcij tvrtki IPZ d.d. - SAFEGE (Hrvatska), 2015 Na užem području planiranih cjevovoda na području naselja Budrovac i Čepelovac, nalaze se sljedeća kulturna dobra (Grafički prikaz 3.6):

 povijesna ruralna cjelina Čepelovac - lokacija: Čepelovac, građevna čestica kapele, status zaštite-evidentirano,  kapela svete Elizabete - lokacija: Čepelovac, status zaštite – zaštićeno Z – 3547,

19 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

 dva raspela - lokacija: Čepelovac, na raskrižjima, status zaštite- lokalno,  stambene građevine sa gospodarstvom - lokacija: Čepelovac, Bunarska ul. k.br. 2, 5, Planinska ul. k.br. 3, 21, 23, 32, 33, 45, 48, 51, 53, 56, 55-59, 63, 75-79, 81, 92, 103, 116, 129, 130, 138, 152, status zaštite-evidentirano.  povijesna ruralna cjelina naselja Budrovac - lokacija: Budrovac, središte naselja sa kapelom i školom te tradicijskom stambenom arhitekturom), status zaštite-evidentirano,  kapela Blažene Djevice Marije od Ružarija - lokacija: Budrovac, status zaštite – zaštićeno Z – 3380,  kapela Uznesenja BDM- lokacija: Budrovac, status zaštite-evidentirano,  spomen obilježje - lokacija: Budrovac, na raskrižju, status zaštite- lokalno,  dva raspela - lokacija: Budrovac, kod župne crkve i na raskrižju Bilogorska-Budrovečki Breg, status zaštite- lokalno,  stambene građevine sa gospodarstvom - lokacija: Budrovac, Bilogorska ul. k.br. 19, 21, 22, 28, 41, 49, 68, 77, 79, 89, 109, 116, 122, 134, 146, 150, 152, 158, Školska ul. k.br. 7, status zaštite- evidentirano.

Grafički prikaz 3.6. Kulturna baština na području naselja Budrovac i Čepelovac Izvor: Kart.pr. 3, PPUG Đurđevca; Tehničko rješenje, konzorcij tvrtki IPZ d.d. - SAFEGE (Hrvatska), 2015

20 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Zaštićena područja prirode

Na području zahvata prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) ne postoje zaštićena područja prirode.

Na udaljenosti od oko 810 m od područja zahvata nalazi se posebni (geografsko-botanički) rezervat Đurđevački pijesci (Grafički prikaz 3.7).

Rezervat zauzima površinu od ukupno 19,5 ha te se na ovom području združuju biljke istočno - europskog i zapadno - europskog podrijetla s endemičnim biljkama Panonske kotline. Svrha zaštite ovog posebnog rezervata je očuvanje preostalog dijela pješčanih naslaga kao specifičnog reljefa i staništa važnog za opstanak osebujne vegetacije pijesaka endemične biljne zajednice trave sivkaste gladice i vlasulje bradice, uz koju je vezan veliki broj biljnih i životinjskih vrsta, od kojih se neke ne mogu naći nigdje drugdje u Hrvatskoj.

Grafički prikaz 3.7. Zaštićena područja prirode Izvor: WMS servis DZZP-a

Ekološka mreža

Uz rub aglomeracije Đurđevac nalazi se područja ekološke mreže HR2001416 Brezovica-Jelik, oko 300 m od ruba aglomeracije područje ekološke mreže HR2001002 Čepelovačke livade (područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove) dok se na oko 810 m od ruba aglomeracije nalazi područje ekološke mreže HR2000571 Đurđevački peski (područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove)- Tablica 3.2, Grafički prikaz 3.8.

21 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Tablica 3.2. Ciljane vrste i stanišni tipovi ekološke mreže HR2001416 Brezovica-Jelik, HR2001002 Čepelovačke livade i HR2000571 Đurđevački peski Kategorija za ciljnu Znanstveni naziv vrste / šifra Područje EM Hrvatski naziv vrste / hrvatski naziv staništa vrstu / stanišni tip stanišnog tipa Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion HR2001416 1 incanae, Salicion 91E0* Brezovica-Jelik albae) HR2001002 1 kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar Čepelovačke livade 1 danja medonjica Euplagia quadripunctaria*

1 Kontinentalne panonske sipine 2340* HR2000571 Đurđevački 1 danja medonjica Euplagia quadripunctaria* peski 1 Panonski travnjaci na pijesku 6260* Oznake: 1 = međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ * = prioritetne divlje vrste/ stanišni tipovi

Grafički prikaz 3.8. Područja ekološke mreže RH Izvor: WMS servis DZZP-a

Bioraznolikost

Prema Karti staništa (Grafički prikaz 3.9) planirani zahvat nalazi se na sljedećim stanišnim tipovima:

22 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

 C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W.Koch 1926) – Pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENATHERATEA R.Tx. 1937. navedeni skup predstavlja higrofilne livade Srednje Europe koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa.  C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe (Red ARRHENTRHERATALIA Pawl. 1928) – Pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENATHERATEA R. Tx. 1937. navedene zajednice predstavljaju najkvalitetnije livade košanice razvijene na površinama koje su često gnojene i kose se dva do tri puta godišnje. Ograničene su na razmjerno humidna područja od nizinskog do gorskog vegetacijskog pojasa.  E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza ErythronioCarpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993) – Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i brežuljkastog (kolinog) područja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća). Ove šume čine visinski prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma.  E.9.2. Nasadi četinjača - Kulture četinjača posađene s ciljem proizvodnje drvne mase ili pošumljavanja prostora.  E.9.3. Nasadi širokolisnog drveća - Kulture širokolisnog drveća posađene s ciljem proizvodnje drvne mase.  I.2.1. Mozaici kultiviranih površina - Mozaici različitih kultura na malim parcelama, u prostornoj izmjeni s elementima seoskih naselja i/ili prirodne i poluprirodne vegetacije. Ovaj se tip koristi ukoliko potrebna prostorna detaljnost i svrha istraživanja ne zahtijeva razlučivanje pojedinih specifičnih elemenata koji sačinjavaju mozaik. Sukladno tome, daljnja raščlamba unutar ovoga tipa prati različite tipove mozaika prema zastupljenosti pojedinih sastavnih elemenata.  I.2.2. Pojedinačne nekomasirane oranice - Ovaj se tip koristi ukoliko potrebna prostorna detaljnost i svrha istraživanja zahtijeva razlučivanje pojedinih specifičnih elemenata koji sačinjavaju mozaik. Sukladno tome, daljnja raščlamba unutar ovoga tipa prati različite tipove pojedinačnih nekomasiranih oranica kao specifičnih elemenata takvih mozaika, dok se tipovi ostalih elemenata mozaika (prirodna i poluprirodna vegetacija, višegodišnje kulture, elementi seoskih naselja i sl.) uzimaju iz drugih skupina.  I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama  I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine - Kultivirane zelene površine podignute u estetske, edukativne, rekreativne i/ili sportske svrhe, najčešće (ali ne i nužno) unutar naselja.  J.1.1. Aktivna seoska područja - Seoska područja na kojima se održao seoski način života. Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorni kompleks.  J.1.3. Urbanizirana seoska područja - Nekadašnja seoska područja u kojima se razvija obrt i trgovina, a poljoprivreda je sekundarnog značenja, uključujući i seoske oblike stanovanja u gradovima ili na periferiji gradova. Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorni kompleks u kojemu se izmjenjuju izgrađeni ruralni i urbani elementi s kultiviranim zelenim površinama različite namjene.  J.2.1. Gradske jezgre - Vrlo gust, većinom zatvoreni tip izgradnje gradskih središta. Zgrade su većinom višekatnice s vrlo velikim udjelom trgovina, centralnim ustanovama gospodarstva i uprave, s podzemnim i nadzemnim garažama, parkiralištima i s vrlo malim udjelom zelenih površina (stupanj površinske nepropusnosti je 80-100 %). Često su prisutne i povijesne gradske jezgre sa starom arhitekturom, vrlo često unutar zidina i utvrda ili njihovih ostataka. Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorni kompleks.  J.2.2. Gradske stambene površine - Gradske površine za stanovanje koje uključuju i stambene blokove i privatne kuće. Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorni kompleks u kojemu se izmjenjuju izgrađene i kultivirane (najčešće neproizvodne) zelene površine.

23 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) od utvrđenih staništa na prostoru planiranog zahvata (Popis svih ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske) se nalaze sljedeći stanišni tipovi:

 C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe  C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe  E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume

Grafički prikaz 3.9. Karta staništa Izvor: WMS servis DZZP-a

24 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Šume

Državne šume Šume na širem području obuhvata zahvata nalaze se pod nadležnošću Uprave šuma Koprivnica, šumarije Đurđevac, i to na području dvije gospodarske jedinice: g. j. 181 - Đurđevački Peski i g. j. 179 - Đurđevačka Bilogora (područja aglomeracije Budrovac i Čepelovec), kao što je prikazano na grafičkom prikazu (Grafički prikaz 3.10).

Grafički prikaz 3.10. Državne šume uže okolice obuhvata zahvata Izvor: javni podaci "Hrvatskih šuma" d.o.o. (http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/)

25 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

G.j. 181 - Đurđevački Peski

Za g. j. 181 Đurđevački Peski izrađena je osnova gospodarenja za razdoblje od 1. 1. 2007. do 31. 12. 2016. godine, a izradio ju je Odjel za uređivanje šuma Uprave šuma Podružnica Koprivica. Prema osnovnim podacima, ukupna površina gospodarske jedinice iznosi 746,42 ha, razdijeljena je na 20 odjela, a ukupna drvna zaliha iznosi 93.139 m3, dok je iznos tečajnog godišnjeg prirasta 2.681 m3.

Prema podacima iz O-5 obrasca (razmjer dobnih razreda u regularnim šumama), glavne vrste drveća su obični (bijeli) bor (Pinus sylvestris), koji u sastavu drvne zalihe sudjeluje s 38,57%, crni bor (Pinus nigra), koji u sastavu drvne zalihe sudjeluje s 30,2%, bagrem (Robinia pseudoacacia), koji u sastavu drvne zalihe sudjeluje s 23,97%, borovac (Pinus strobus), koji u sastavu drvne zalihe sudjeluje s 2,81% te crna joha (Alnus glutinosa), koja u sastavu drvne zalihe sudjeluje s 2,28%. Površine dobnih razreda su relativno ravnomjerno raspoređene, što ukazuje na to da je riječ o dobro gospodarenim i uređivanim šumama, ali niske komercijalne vrijednosti, budući da je velika većina drvne mase sadržana u pionirskim vrstama čije drvo nije osobito na cijeni (bijeli bor, crni bor te bagrem).

G.j. 179 - Đurđevačka Bilogora

Za gospodarsku jedinicu 179 - Đurđevačka Bilogora izrađena je osnova gospodarenja za razdoblje 1. 1. 2009. do 31. 12. 2018. godine, a također ju je izradio Odjel za uređivanje pri Upravi šuma Podružnica Koprivnica. I ova se gospodarska jedinica nalazi na području šumarije Đurđevac, a zauzima ukupnu površinu od 3.717,15 ha. Podijeljena je na 69 odjela s ukupnom drvnom zalihom od 1.023.518 m3 i godišnjim tečajnim prirastom od 29.283 m3.

Prema podacima iz O-5 obrasca uređajnog zapisnika (omjer dobnih razreda), glavne vrste drveća su obična bukva (Fagus sylvatica), koja sudjeluje u ukupnoj drvnoj zalihi udjelom od 54,99%, obični grab (Carpinus betulus), koji sudjeluje u ukupnoj drvnoj zalihi udjelom od 13,98%, zatim hrast kitnjak (Quercus petraea) koji sudjeluje u ukupnoj drvnoj zalihi udjelom od 17,57%, vrste lipa (Tilia sp.), koje sudjeluju u ukupnoj drvnoj zalihi udjelom od 5,78% te europski ariš (Larix dedicua) koji sudjelujue s 2,42%. Od ostalih vrsta prisutna je smreka (Picea abies), obični bor (Pinus sylvestris), crna joha (Alnus glutinosa), trešnja (Prunus avium) i druge.

Privatne šume Šire područje obuhvata zahvata nalazi se na području dvije gospodarske jedinice privatnih šuma: g. j. F19 Repaš - Đurđevac i g. j. F18 Kloštar Podravski - Pitomača (Grafički prikaz 3.11).

26 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Grafički prikaz 3.11. Gospodarske jedinice privatnih šuma i odjeli uređenih privatnih šuma za koje je napravljen program gospodarenja na širem području obuhvata zahvata Izvor: Savjetodavna služba, Sektor za programe i projekte u šumarstvu, Open Cycle Maps Za predmetne gospodarske jedinice još nisu napravljeni programi gospodarenja te nije poznat kvalitativni i kvantitativni sastav, no za očekivati je da je dosta sličan onome u privatnim šumama. S ortofoto snimke je, međutim, vidljivo kako na ećini područja obuhvata zahvata nema šuma (osim u manjoj mjeri na krajnjem sjevernom dijelu obuhvata, ali tu je riječ o državnim šumama) tako da se može sa sigurnošću konstatirati kako na području obuhvata zahvata nema šumskih površina u privatnom vlasništvu.

Lovišta

Obuhvat zahvata rasprostranjen je na području dvaju lovišta: županijskog (zajedničkog) lovišta VI/102 Đurđevac i krajnjim sjevernim dijelom na području državnog lovišta VI/6 Peski. Osnovni podaci o oba lovišta prikazani su na grafičkim prilozima (Grafički prikaz 3.12, Grafički prikaz 3.13).

27 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Grafički prikaz 3.12. Osnovni podaci o županijskom lovištu VI/102 Đurđevac 1 Izvor: Središnja lovna evidencija pri Ministarstvu poljoprivrede (https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/LovisteKarta.aspx?)

Grafički prikaz 3.13. Osnovni podaci o državnom lovištu VI/6 Peski Izvor: Središnja lovna evidencija pri Ministarstvu poljoprivrede (https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/LovisteKarta.aspx?)

28 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Grafički prikaz 3.14. Lovišta na području obuhvata zahvata Izvor: Središnja lovna evidencija pri Ministarstvu poljoprivrede (https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/LovisteKarta.aspx?)

Pedološke značajke1

Šire područje grada Đurđevca nalazi se na području hidromorfnih tala: močvarno glejno djelomično hidromeliorirano tlo te pseudoglej na zaravni. Na sjeveroistočnom području u blizini grada formirani su eolski pjesci (arenosol) poznatiji kao Đurđevački peski. Naselja Čepelovac i Budrovac nalaze se na području automorfnog tla, rigosol.

Močvarno glejno tlo (epiglej i hipoglej) Kod epiglejnih tala česta je pojava oglejavanja (zamočvarivanja) uzrokovana površinskom, pretežno poplavnom vodom. Bez provođenja melioracija epiglej se može smatrati malo produktivnim tlom za ratarsku proizvodnju. Hipogleji su vezani za reljefske depresije u kojima se nalaze deblji slojevi podzemne vode na maloj dubini (cca 80cm).

Pseudo-glejno tlo Karakterizira ga istovremeno pseudoglejavanje i hipoglejavanje. Po ekološkim svojstvima i kapacitetu plodnosti čini prijelaz između pseudogleja i močvarnih glejnih tala. Supstrat je pretežno ilovast. Dubljina humusnog horizonta iznosi najčešće 20-30cm.

1 Martinović, J. : Tloznanstvo u zaštiti okoliša, Zagreb 1997.

29 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Eolski pijesak (Arenosol) Aerosoli (živi pijesci) obično se formiraju na obalama mora, jezera i u dolinama velikih rijeka. Ako su neobrasli vegetacijom površinski slojevi pijeska mogu se premještati djelovanjem jakih vjetrova. U mehaničkom sastavu dominantna je frakcija sitnog pijeska (90-95%). Posjeduju veliku propusnost, nisku retencija za vodu i visok kapacitet za zrak. To su suha, dobro prozračna i topla tla.

Rigosol Rigosol formira se na stijenama koje raspadanjem daju regolit a vegetacija bitno utječe na tvorbu ovih tala. Svojstva sirozema ovise o matičnom supstratu i prilično variraju. Sadržaj humusa, dušika i fosfora je nizak.

Hidrografske značajke, zone sanitarne zaštite i vodna tijela

Hidrografski podaci Prema Odluci o granicama vodnih područja (NN 79/10), promatrano područje pripada vodnom području rijeke Dunav, koje je Odlukom o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10 i 141/15) u cijelosti određeno kao sliv osjetljivog područja. Prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10, i 31/13), obuhvat zahvata pripada području malog sliva „Bistra“.

Poplavna područja Prema podacima dobivenim od Hrvatskih voda područje aglomeracije Đurđevac nalazi na području koje nije proglašeno „Područjem potencijalno značajnih rizika od poplava“, sukladno Prethodnoj procjeni rizika od poplava, Hrvatske vode, 2013 (Grafički prikaz 3.15).

Grafički prikaz 3.15. Područja potencijalno značajnih rizika od poplava Izvor podataka: Hrvatske vode

PODRUCJE_PPZRP – Područje proglašeno „Područjem potencijalno značajnih rizika od poplava“ sukladno Prethodnoj procjeni rizika od poplava, Hrvatske vode, 2013.

30 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

PODRUCJE_nije_PPZRP - Područje koje nije proglašeno „Područjem potencijalno značajnih rizika od poplava“, sukladno Prethodnoj procjeni rizika od poplava, Hrvatske vode, 2013.

Zone sanitarne zaštite Južni dio naselja Đurđevac smješten je unutar III zone sanitarne zaštite izvorišta Đurđevac (Grafički prikaz 3.16). Za izvorište Đurđevac donijeta je Odluka o zaštiti izvorišta (Službeni glasnik Koprivničko- križevačke županije, broj 12/11).

Grafički prikaz 3.16. Zone sanitarne zaštite na prostoru aglomeracije Izvor podataka: Hrvatske vode

Stanje vodnih tijela Prema podacima dobivenim od Hrvatskih voda na širem promatranom području prisutna su slijedeća vodna tijela:

Tekućice

 DDRN945010 – Čivičevac  DDRN945011 – Obuhvatni Djurdjevac  DDRN945003 – Rogstrug  DDRN945009 – Sirova Katalena Vodna tijela površinskih voda su prikazana na grafičkom prikazu u nastavku. Otpadne vode iz sustava odvodnje u sklopu ovog projekta se ne ispuštaju u prirodne vodotoke i nema klasičnog recipijenta otpadnih voda. Prikupljene otpadne vode će se odvoditi u postojeći sustav odvodnje aglomeracije Đurđevac, čije se otpadne vode prije ispuštanja u recipijent pročišćavaju na UPOV-u Đurđevac (Grafički prikaz 3.17).

31 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Grafički prikaz 3.17. Prostorni raspored vodnih tijela u odnosu na aglomeraciju Izvor podataka: Hrvatske vode

Stanje vodnih tijela na promatranom području prikazano je u tablici koja slijedi (Tablica 3.3).

Tablica 3.3: Stanje vodnih tijela – tekućica na širem promatranom području Ekološko stanje Kemijski i fizikalno kemijski elementi kakvoće koji Ukupno stanje po podupiru biološke elemente kakvoće Kemijsko Vodno tijelo Hidromor- kem. i fizikalno Ukupni Ukupni fološko kemijskim i stanje BPK KPK-Mn 5 dušik fosfor stanje hidromorfološkim (mgO /l) (mgO /l) 2 2 (mgN/l) (mgP/l) elementima Procjena dobro DDRN94 loše umjereno loše loše umjereno loše 5010 stanja stanje (tip 1* 5,0 – 6,0 8,1 – 10,0 3,5 – 4,5 0,4 – 0,5 20 – 40% T03B) 2* < 4,1 < 8,1 <2,6 <0,26 <20% Procjena dobro DDRN94 umjereno vrlo dobro umjereno loše dobro loše 5011 stanja stanje (tip 1* 4,1 – 5,0 < 6,0 2,6 – 3,5 0,4 – 0,5 0,5 – 20% T03C) 2* < 4,1 < 8,1 <2,6 <0,26 <20% Procjena dobro DDRN94 umjereno dobro umjereno loše umjereno loše 5003 stanja stanje (tip 1* 4,1 – 5,0 6,0 – 8,1 2,6 – 3,5 0,4 – 0,5 20 – 40% T04D) 2* < 4,1 < 8,1 <2,6 <0,26 <20% Procjena vrlo dobro DDRN94 vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro 5009 stanja dobro stanje (tip 1* <2,0 <6,0 1,5 < 0,2 0,5 - 20% T03C) 2* < 4,1 < 8,1 <2,6 <0,26 <20% *prema Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 89/2010) 1…Granične vrijednosti koncentracija pokazatelja za procijenjeno stanje* 2…Granične vrijednosti koncentracija pokazatelja za dobro stanje* Izvor podataka: Hrvatske vode

32 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2013.-2015. (NN 82/13) predmetna aglomeracija smještena je na grupiranom vodnom tijelu podzemne vode DDGIKCPV_21 Legrad – Slatina (Grafički prikaz 3.18).

Grafički prikaz 3.18. Grupirano tijelo podzemne vode DDGIKCPV_21 Legrad – Slatina Izvor podataka: Hrvatske vode

Prikazane su karakteristike grupiranog vodnog tijela podzemne vode DDGIKCPV_21 Legrad – Slatina prema kojima je vidljivo da je vodno tijelo u dobrom količinskom i kemijskom stanju (Tablica 3.4).

Tablica 3.4. Karakteristike grupiranog vodnog tijela podzemne vode DDGIKCPV_21 Legrad – Slatina Kod DDGIKCPV_21 Ime grupiranog vodnog tijela Legrad - Slatina podzemne vode Poroznost međuzrnska Površina (km2) 2.370,17 Prosječni godišnji dotok (*106 m3/god) 362 24% područja visoke i vrlo Prirodna ranjivost visoke ranjivosti Količinsko stanje Dobro Kemijsko stanje Dobro Ukupno stanje Dobro Izvor podataka: Hrvatske vode

Klima i meteorološke značajke

Područje Koprivničko-križevačke županije je prijelazno područje iz umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonsku klimatsku zonu, gdje se osim utjecaja opće cirkulacije karakteristične za ove

33 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC geografske širine, osjeća jak modifikatorski utjecaj niske Panonske nizine i velikog planinskog sustava Alpa i Dinarida, koji slabe utjecaj Atlantskog oceana, a osobito Sredozemnog mora2.

Područje istraživanja pripada umjereno toploj klimi. Prema podacima sa meteorološke postaje Đurđevac3 srednja godišnja temperatura za razdoblje od 1961. do 2003. iznosi 10,0 °C. Minimalna srednja godišnja temperatura istog razdoblja iznosila je 8,8 °C, dok je maksimalna bila 11,9 °C. Najviše temperature bilježe lipanj, srpanj i kolovoz. U rujnu temperatura počinje opadati što traje sve do siječnja, kada su temperature najniže. Apsolutna minimalna temperatura zraka tijekom šest mjeseci u godini niža je od 0 °C, pa su moguća duga razdoblja s mrazom – od druge polovice rujna do prva polovice svibnja.

Oborine se kontinuirano javljaju kroz cijelu godinu tako da tijekom godine nema izrazito sušnih razdoblja. Srednja godišnja količina oborina tijekom razdoblja 1961.-2003. na meteorološkoj postaji Đurđevac iznosila je 830 mm. Minimalna godišnja količina oborina istog razdoblja bila je 540,4 mm, dok je maksimalna iznosila 1041,1 mm. U godišnjem hodu srednjih mjesečnih količina oborina javljaju se dva maksimuma oborina: primarni u srpnju i sekundarni u studenome. To su razdoblja najčešćih prolazaka ciklona preko naših krajeva. Mjesec s prosječno najmanje oborina je veljača. Povećana količina oborina u toplijem dijelu godine značajka je kontinentalnog oborinskog režima.

Vjetrovi pušu tijekom cijele godine i ovo područje je blago vjetrovito. Srednja godišnje brzine vjetra za razdoblje od 1961. do 2003. iznosi 2,4 m/s. Najčešće puše sjeverozapadnjak, jugozapadnjak i sjevernjak. Zimi prevladava sjevernjak, a istočnjak je jači u proljetnim mjesecima. Ljeti prevladava jugozapadni vjetar, koji je topao, povećava vlagu i najčešće prethodi kiši. Tijekom čitave godine a osobito u jesen, puše zapadnjak (zgorec).

Područje županije ima srednju do visoku vlažnost zraka, što je u skladu s toplinskim osobinama kraja. Tijekom razdoblja 1961.-2003. na meteorološkoj postaji Đurđevac zabilježena je prosječna godišnja relativna vlaga u iznosu od 81 %, dok je minimalna bila 76%, a maksimalna 86%. Magle se pojavljuju najčešće u jesenjim i zimskim mjesecima, dok je pojava tuče vezana za vegetacijsko razdoblje.

Vremenske prilike posljednjih godina sve manje prate poznate godišnje i sezonske hodove meteoroloških parametara i sve je više ekstremnih vremenskih događaja koji ne prate prosječna stanja. Te anomalije posljedica su globalnih klimatskih promjena koje se različito manifestiraju u pojedinim dijelovima svijeta. Iako meteorološki podaci koji se u Hrvatskoj na nekim postajama prate još od 19. stoljeća omogućuju pouzdanu dokumentaciju dugoročnih klimatskih trendova, još uvijek nije potpuno precizirano na koji način globalno zagrijavanje mijenja klimatske uvjete u Hrvatskoj. Na području meteorološke postaje Đurđevac vidljiva je promjena u količini oborina i temperature zraka razdoblja 1994.-2003. u usporedbi sa razdobljem 1961.-2003. U razdoblju 1994.-2003. u prosjeku je palo 20 mm više oborina, nego u razdoblju 1961-2003. god, te je zabilježeno prosječno povećanje temperature zraka za 1°C. Uzrok nastalim promjenama zbog kratkog vremenskog razdoblja nije sa sigurnošću moguće odredit, ali navedeni podaci mogu upućivati na globalno zatopljenje tj. klimatske promjene.

Kvaliteta zraka

Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14), područje Koprivničko-križevačke županije uvršteno je u zonu HR1 koja obuhvaća široko područje Sjeverne i Sjeveroistočne Hrvatske (ukupno 11 županija).

2 Izvor: Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije, srpanj 2001. 3 Izvor: Potreba i mogućnosti navodnjavanja poljoprivrednih kultura u sjevernom dijelu Republike Hrvatske, I. Šimunić i sur., Agronomski oglasnik 1/2006.

34 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Grafički prikaz 3.19. Prostorni prikaz podjele Republike Hrvatske na 5 područja/zona sa 4 izdvojene aglomeracije (označenih kružićima). Podaci sa postaja državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka na području zone HR1 (Varaždin, Kopački rit, Desinić i Bilogora) nisu reprezentativni za ocjenu kvalitete zraka na području Đurđevca. Na područjima na kojima postoji mali broj mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka procjena razine onečišćenja dobiva se modeliranjem koje omogućava analizu prostorne razdiobe na velikoj prostornoj i vremenskoj skali koje nisu pokrivene mjerenjima. Prema podacima iz Uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14) kvaliteta zraka cijele zone HR1 je zadovoljavajuća, odnosno, globalno gledajući, nisu prekoračene zadane granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari4, te se kvaliteta zraka ocijeniti kao kvaliteta I. kategorije s obzirom na sve onečišćujuće tvari osim prizemnog ozona5. Kao posljedica emisija onečišćujućih tvari iz malih kućnih ložišta i cestovnog prometa lokalno je moguće, osobito u većim gradovima, prekomjerno onečišćenje lebdećim česticama (PM10 i PM2,5) i dušikovim oksidima (NOx).

Stanovništvo

Prema upravno-teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske planirana izgradnja i rekonstrukcija sustava odvodnje aglomeracije Đurđevac obuhvaća grad Đurđevac i naselja Čepelovac i Budrovac (unutar Grada Đurđevca). Prema Popisu stanovništva 2011. godine Grad Đurđevac broji ukupno 8.264 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 52.35 st/km2 i manja je od prosjeka Županije (74,6 st/km2 ). Naselja koja su obuhvaćena zahvatom 2011. godine ukupno broje 7.067 stanovnika.

4 Granične vrijednosti zadane su Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/2012) 5 Prekomjerno onečišćenje prizemnim ozonom zabilježeno je na području cijele Republike Hrvatske. Uzroci prekomjernih koncentracija su meteorološki uvjeti, vrste vegetacije (prirodni izvori emisije prekursora prizemnog ozona), te zemljopisni položaj Hrvatske (daljinski transport prizemnog ozona)

35 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Tablica 3.5. Kretanje broja stanovnika i domaćinstava 2001. i 2011. godine

Površina Stanovništvo Domaćinstva Gustoća naseljenosti Područje/ 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. naselje km2 % broj % broj % broj % broj % st/km2 1 BUDROVAC 18,46 11,74 444 5,01 373 4,51 149 5,22 124 4,54 24,1 20,2 2 ČEPELOVAC 27,44 17,46 379 4,28 345 4,17 131 4,59 114 4,17 13,8 12,6

3 ĐURĐEVAC 41,64 26,49 6.616 74,66 6.349 76,83 2112 73,92 2.100 76,84 158,9 152,5

Izvor: Tehničko rješenje aglomeracije Đurđevac, Novigrad Podravski, Virje, Podravske Sesvete Na promatranom području nalaze se uglavnom manja naselja od kojih ni jedno nema više od 1.000 stanovnika, a grad Đurđevac se ističe svojom veličinom i koncentracijom stanovništva (77% stanovništva). Na području središnjeg naselja Đurđevac predstavlja ujedno i mjesto sa najvećim brojem urbanih funkcija i gospodarskih subjekata. Procijenjeno je kretanje broja stanovnika za promatrana naselja (Tablica 3.6). Tablica 3.6. Prognoza kretanja broja stanovnika u području obuhvata zahvata u razdoblju od 2011. do 2045. godine

NASELJE 2011. 2015. 2020. 2025. 2045. ĐURĐEVAC 8.264 8.264 8.264 8.264 8.264 Budrovac 373 373 373 373 373 Čepelovac 345 345 345 345 345 Đurđevac 6.349 6.349 6.349 6.349 6.349 Izvor: Tehničko rješenje aglomeracije Đurđevac, Novigrad Podravski, Virje, Podravske Sesvete

Prometna infrastruktura

Cestovni promet U prometno-geografskom smislu Đurđevac je položen uz državnu cestu DC2 (tzv. Podravsku magistralu), koja povezuje Varaždin i Osijek te predstavlja čvorište magistrale prema Bjelovaru i Zagrebu. Državna cesta DC43 kao dio istočnog kraka „Podravskog ipsilona“ u lošem je stanju i prometno jako opterećena. Lokalne ceste su uglavnom asfaltirane ali s obzirom da se malo ulagalo u poboljšanje tih cesta današnje stanje ne zadovoljava. Nerazvrstane ceste u gradu Đurđevcu većinom su asfaltirane u jednom sloju ili su uslijed postavljanja infrastrukturnih vodova oštećene i nepravilno sanirane, pa je potrebno na pojedinim dionicama postaviti nove gornje slojeve. Poljski i vinogradarski putovi nisu asfaltirani već su pošljunčani a njihovo stanje je relativno zadovoljavajuće.

Cestovna prometna mreža na širem području sastoji se od autoceste državnih cesta (DC2, DC43), županijskih cesta (ŽC2184, ŽC2213, ŽC2214 i ŽC2247), lokalnih cesta (LC26104, LC26106, LC26107, LC26108, LC26109, LC26110, LC26112, LC26127 i LC26156) te niza gradskih ulica (Grafički prikaz 3.20).

36 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Grafički prikaz 3.20. Mreža važnijih kategoriziranih prometnica na širem području Izvor: http://map.hak.hr/?lang=hr&s=mireo;satellite;mid;I;6;11;0;;1&z=17&c=43.702939955299 875,16.63752794265747#search, pristupljeno 18.02.2016. Sadašnji intenzitet prometa (PGDP i PLDP) donekle mjerodavan za zahvat gledan je na brojačkom mjestu 1403 (Đurđevac) na DC2.

37 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Grafički prikaz 3.21. Mreža državnih cesta i autocesta - razmještaj mjesta brojenja prometa (stanje, 31.12.2014.) Izvor: Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske, godine-2014., Hrvatske ceste d.o.o. (2015.) Tablica 3.7. PGDP i PLDP na brojačkom mjestu 1403 (Đurđevac) na DC2

DRŽAVNA CESTA DC2 BROJAČKO MJESTO GODINA 1403 (Đurđevac) PGDP voz/dan PLDP voz/dan

2010. 6639 6922 2011. 6549 6628 2012. 5910 6217 2013. 5888 6013 2014. 6106 6328 Izvor: Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske, godine 2010.-2014., Hrvatske ceste d.o.o. (2011.-2015.). Iz tablice (Tablica 3.7) je vidljiv kontinuiran pad prometa (PGDP, PLDP) cestovnih vozila u razdoblju zadnjih 4 godina na državnoj cesti DC2, da bi se počeo naglo povećavati od 2014. Prema prikazanim frekvencijama prometa državna cesta DC2 ulazi u kategoriju cesta 2. razreda (> 3.000 – 7.000 vozila/dan vozila/dan u oba smjera u 24h)6. U nastavku je dan grafički prikaz PGDP i PLDP na državnoj prometnici DC2, brojačko mjesto 1403 (Đurđevac).

6 Izvor: Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01).

38 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Grafički prikaz 3.22. Intenzitet prometa (PGDP i PLDP) na državnoj cesti DC2 na brojačkom mjestu 1403 (Đurđevac) za period 2010. – 2014. Izvor: Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske, godine 2010.-2014., Hrvatske ceste d.o.o. (2011.-2015.) Željeznički promet Nizinom rijeke Drave, kroz područje aglomeracije Đurđevac prolaze pruge koja spajaju Osijek, Koprivnicu i Zagreb7:

 Željeznička pruga od značaja za regionalni promet R202 (Varaždin – Koprivnica – Virovitica – Osijek – Dalj)  Željeznička pruga od značaja za lokalni promet L203 (Križevci – Bjelovar – Kloštar)

Ostala infrastruktura

Na području aglomeracije Đurđevac nalazi se cijeli niz postojeće infrastrukture (elektroopskrba, plinoopskrba, telekomunikacije i sl.).

7 Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga (NN 3/14).

39 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

4 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 4.1 Sažeti opis utjecaja

4.1.1 UTJECAJ NA KRAJOBRAZ

Utjecaj tijekom radova

Planirani zahvat obuhvaća sljedeće radove:

 dogradnju sustava odvodnje u naselju Đurđevac do potpune izgrađenosti u duljini od oko 1.000 m cjevovoda,  rekonstrukciju cjevovoda u duljini od oko 1.400 m,  rekonstrukciju 6 kišnih preljeva (D1, D2, D3, D4, D5 i D7) s nizvodnom dionicom kanala u duljini 50 m,  izgradnju novog, razdjelnog sustava odvodnje u naseljima Budrovac (u duljini 4.120 m) i Čepelovac (u duljini 2.992 m),  izvedbu crpnih stanica, Budrovac 1, Budrovac 2 i Čepelovac,  izvedbu tlačnih cjevovoda u duljini 3.180 m. Tijekom radova utjecaj na doživljaj krajobraza će biti bukom i prašinom, a utjecaj na vizualne značajke bit će korištenjem teške mehanizacije. Svi planirani zahvati će se izvoditi u blizini te u sklopu stalnih boravišnih prostora (Đurđevac, Čepelovac, Budrovac). Zbog kratkotrajnosti radova, izvođenje tih dijelova zahvata će imati mali utjecaj na doživljaj i vizualne značajke krajobraza.

Planirane rekonstrukcije cjevovoda te izgradnja novih cjevovoda se nalazi u sklopu puteva te će se izvedbom degradirati samo usko područje uz puteve ili sami putevi. Taj utjecaj na krajobraz je procijenjen kao zanemariv.

Utjecaj tijekom korištenja

Tijekom korištenja planirani zahvati neće imati utjecaj na krajobraz u okolici zahvata, budući da će se predmetni kanali zatrpati, a cijevovodi i crpne stanice su podzemne građevine koje se nalaze pod postojećim putevima.

1.1.1 UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU

Utjecaj tijekom radova i korištenja

S obzirom na svoj karakter i obuhvat, tj. položaj zahvata u sklopu postojećih prometnica, planirani zahvati u fazi izvođenja i korištenja neće imati utjecaj na kulturnu baštinu tog područja (arheološki lokalitet prapovijesti u Đurđevcu, povijesna ruralna cjelina Čepelovac, kapela svete Elizabete u Čepelovcu, dva raspela u Čepelovcu, stambene građevine sa gospodarstvom u Čepelovcu, povijesna ruralna cjelina naselja Budrovac, kapela Blažene Djevice Marije od Ružarija u Budrovcu, kapela Uznesenja BDM u Budrovcu, spomen obilježje u Budrovcu, dva raspela u Budrovcu, stambene građevine sa gospodarstvom u Budrovcu).

40 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

4.1.2 UTJECAJ NA BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET, ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE, EKOLOŠKU MREŽU

4.1.2.1 BIORAZNOLIKOST

Utjecaj tijekom radova

Planirani zahvat obuhvaća:

 dogradnju sustava odvodnje u naselju Đurđevac do potpune izgrađenosti u duljini od oko 1.000 m cjevovoda,  rekonstrukciju cjevovoda u duljini od oko 1.400 m,  rekonstrukciju 6 kišnih preljeva (D1, D2, D3, D4, D5 i D7) s nizvodnom dionicom kanala u duljini 50 m,  izgradnju novog, razdjelnog sustava odvodnje u naseljima Budrovac (u duljini 3.898 m) i Čepelovac (u duljini 4.740 m),  izvedbu crpnih stanica Budrovac i Čepelovac,  izvedbu tlačnih cjevovoda u duljini 839 m. Planirana dogradnja sustava odvodnje u naselju Đurđevac prolazi uz postojeće prometnice te staništa koja su pod antropogenim utjecajem (gradske jezgre i gradske stambene površine). Dogradnjom sustava odvodnje u naselju Đurđevac zauzet će se mala površina rubnih dijelova staništa pod uglavnom antropogenim utjecajem te neće doći do dodatne fragmentacije, odnosno do negativnog utjecaja na ove tipove staništa. Tijekom radova moguće je utjecaj povišenim razinama buke i prašine na faunu i floru zahvaćenog područja. No, s obzirom da se radi o površinama pod antropogenim utjecajem ne očekuje se značajan negativan utjecaj na staništa i vrste.

Rekonstrukcijom 6 kišnih preljeva očekuje se kratkotrajan, lokaliziran i mali negativan utjecaj uslijed povišenja razine prašine na floru i buke na faunu promatranog područja tijekom izvođenja radova.

Izgradnja novog, razdjelnog sustava odvodnje u naseljima Budorovac i Čepelovac, te izvedba crpnih stanica i tlačnih cjevovoda izvodit će se uz postojeće prometnice te staništa pod antropogenim utjecajem (gradske jezgre i gradske stambene površine). Moguć je kratkotrajan utjecaj bukom i vibracijom na faunu ovog područja i uklanjanje flore za potrebe iskopa. Obzirom da se radi o lokaliziranom i kratkotrajnom utjecaju, navedeni utjecaj ocjenjuje se kao mali.

Tijekom rada mehanizacije, vozila i opreme na području izvođenja građevinskih radova, moguć je negativan utjecaj uslijed pojave akcidentnih situacija u vidu izlijevanja opasnih tvari (npr. ulje, gorivo, maziva i sl.). Mogući negativni utjecaj bit će spriječen pravilnom organizacijom gradilišta i pridržavanjem svih mjera zaštite prilikom izvođenja radova.

Utjecaj tijekom korištenja

Korištenjem zahvata neće doći do negativnih utjecaja na staništa te biljni i životinjski svijet na području obuhvata zahvata.

4.1.2.2 ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE

Utjecaj tijekom radova i korištenja

S obzirom da se planirani zahvat ne nalazi unutar ni u blizini zaštićenih područja prirode neće doći do negativnih utjecaja tijekom izvođenja radova kao ni tijekom korištenja zahvata.

41 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

4.1.2.3 EKOLOŠKA MREŽA RH

Utjecaj tijekom radova i korištenja

Planirani zahvat nalazi se izvan područja ekološke mreže, osim u dijelu gdje granica aglomeracije obuhvaća 0,08% površine ekološke mreže HR2001416 Brezovica-Jelik (područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove). Na oko 300 m od ruba granice aglomeracije nalazi se ekološka mreže HR2001002 Čepelovačke livade (područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove) dok se na 810 m od ruba aglomeracije nalazi se područje ekološke mreže HR2000571 Đurđevački pijesci (područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove).

Obzirom na udaljenost planiranog zahvata od područja ekološke mreže te malu zahvaćenost područja ekološke mreže HR2001416 Brezovica-Jelik ne očekuje se negativan utjecaj tijekom izgradnje i tijekom korištenja zahvata na ciljeve očuvanja područja ekoloških mreža.

4.1.3 UTJECAJ NA ŠUME I LOVSTVO

4.1.3.1 ŠUME

Utjecaj tijekom radova

Budući da na gotovo čitavom području obuhvata zahvata nema šumskih površina, ne očekuje se utjecaj na šume okolnoga područja. Manji šumski kompleksi državnih šuma nalaze se jedino na krajnjem sjevernom području obuhvata zahvata, odnosno sjevernom dijelu grada Đurđevca. Međutim, na tom području nisu planirani nikakvi zahvati rekonstrukcije ili instalacije novih objekata ili cjevovoda za sustav odvodnje te se stoga sa sigurnošću može zaključiti kako zahvat u fazi izgradnje neće imati utjecaja na šume i šumarstvo šireg područja obuhvata zahvata.

Iako za privatne šume trenutno nema podataka, odnosno nije izrađen program gospodarenja (gospodarske jedinice F19 Repaš - Đurđevac i F18 Kloštar Podravski - Pitomača), s ortofoto snimke je evidentno da na čitavom području obuhvata zahvata (uključujući i buffere) nema šuma, tako da se sa sigurnošću može zaključiti kako utjecaja na šume i šumarstvo predmetnoga područja neće biti. Sporadične skupine drveća i ostale drvenaste vegetacije unutar područja obuhvata zahvata ne smatraju se šumom prema Zakonu o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14).

Utjecaj tijekom korištenja

Slijedom gore navedenog, utjecaja na šume u fazi korištenja neće biti.

4.1.3.2 LOVSTVO

Utjecaj tijekom radova

Ne očekuje se utjecaj na lovstvo u fazi izgradnje, odnosno tijekom izvođenja radova rekonstrukcije postojećih sustava cjevovoda, izgradnje novih cjevovoda i pratećih objekata, budući da se velika većina radova izvodi u izgrađenom dijelu naselja koji prema Zakonu o lovstvu (140/05, 75/09, 153/09, 14/14) ne čine lovište. Manji negativni utjecaj može se očitovati u vidu privremenog rastjerivanja divljači na području izgradnje nove crpne stanice na jugoistočnom rubu grada Đurđevca i postavljanja cjevovoda novoga sustava odvodnje na dijelu južno od naselja Čepelovec (zaselak Belevine) tijekom izvođenja radova izgradnje, no taj će utjecaj biti zanemariv.

42 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Utjecaj tijekom korištenja

Ne očekuje se utjecaj na divljač tijekom korištenja zahvata. Nova crpna stanica na jugoistočnom rubu grada Đurđevca emitirati će određenu količinu buke, no s obzirom na to da je riječ o zatvorenom objektu te uzimajući u obzir blizinu gradskog (naseljenog) područja, ovaj se utjecaj može okarakterizirati kao zanemariv.

4.1.4 UTJECAJ NA TLO

Utjecaj tijekom radova

Utjecaj na tlo tijekom radova prvenstveno se odnosi na morfološke promjene tla nastale izvođenjem građevinskih radova. Predmetni zahvati zajedno sa predviđenim građevinskim radovima najvećim dijelom smješten je u blizini stalnih boravišnih prostora (Đurđevac, Čepelovac, Budrovac) zbog čega će se izbjeći mogući negativan utjecaj na poljoprivredno tlo.

Negativni utjecaji na tlo tijekom provedbe građevinskih radova također su mogući zbog:

 odlaganja viška iskopa (humusa) na okolno zemljište koje nije za to predviđeno,  neuređenog sustava odvodnje onečišćenih oborinskih voda s područja gradilišta,  izlijevanja goriva i/ili maziva za strojeve i vozila te njihovog infiltriranja u tlo. Dobrom organizacijom gradilišta, prema projektu organizacije gradilišta u skladu sa zakonskim propisima i uvjetima nadležnih tijela navedeni negativni utjecaji svesti će se na najmanju moguću mjeru.

S obzirom da će se planirani zahvati provoditi u sklopu stalnih boravišnih prostora, te da se nakon provođenja radova područje planira vratiti u prvobitno stanje, utjecaj na tlo tijekom provedbe građevinskih radova je izravan, kratkotrajan i lokaliziran.

Utjecaj tijekom korištenja

Tijekom korištenja planiranog zahvata ne očekuju se negativni utjecaji na tlo.

Primjenom aglomeracijskog sustava postiže se značajan pozitivan utjecaj na tlo u odnosu na postojeće stanje. Priključenjem stanovništva na javni sustav odvodnje u izrazito manjoj mjeri će se koristiti sabirne jame upitne vodonepropusnosti i smanjit će se nekontrolirano ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u tlo.

4.1.5 UTJECAJ NA VODE I VODNA TIJELA

Utjecaj tijekom radova

Utjecaj na površinske i podzemne vode u kontaktnom i širem području zahvata može nastati uslijed:

 nepostojanja sustava odvodnje oborinskih voda s područja uređaja,  nepostojanja odgovarajućeg rješenja za sanitarne otpadne vode za potrebe gradilišta,  punjenja transportnih sredstava gorivom, odnosno nužnih popravaka na prostoru s kojeg je moguća odvodnja, a čišćenje nije osigurano suhim postupkom,  izlijevanja goriva i/ili maziva za strojeve i vozila te njihovog curenja u tlo i podzemlje. Manji obim radova (izgradnja cjevovoda i jedne crpne stanice) planira se izvoditi unutar III. zone sanitarne zaštite izvorišta Đurđevac. Odlukom o zaštiti izvorišta Đurđevac (Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije, broj 12/11) nisu propisane zabrane unutar III zone sanitarne zaštite

43 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC koje bi zabranjivale takav tip zahvata. Procjenjuje se da do negativnog utjecaja na podzemne vode može doći jedino pri pojavi akcidentnih situacija.

Tijekom radova na izgradnji/rekonstrukciji sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s područja aglomeracije postoji mogućnost negativnog utjecaja na stalne, povremene i kanalizirane vodotoke koji se nalaze na području rekonstrukcije sustava odvodnje. U naselju Čepelovac razdjelni sustav odvodnje prolazi ispod dva vodotoka te do negativnog utjecaja može doći uslijed slijedećih radova:

 odlaganja građevinskog i drugog materijala (zemlja, ostali otpad) u korito vodotoka,  oštećivanja korita vodotoka uslijed radova teške mehanizacije. Tijekom izgradnje sustava odvodnje u dijelovima gdje se radovi odvijaju uz povremene/stalne vodotoke doći će do taloženja prašine u uskom pojasu vodotoka te se zbog privremenog karaktera izgradnje i uskog prostora rasprostiranja utjecaj ocjenjuje kao malen.

Mogući negativni utjecaji na vode tijekom izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda biti će spriječeni pravilnom organizacijom gradilišta i pridržavanjem svih mjera zaštite prilikom izgradnje.

Obzirom da su pozitivni utjecaji izgradnje sustava odvodnje (sprječavanje nekontroliranog ispuštanja neobrađenih otpadnih voda) puno veći od negativnih utjecaja tijekom izgradnje negativni utjecaji na stanje vodnih tijela su zanemarivi.

Utjecaj tijekom korištenja

Predmet ovog zahvata je izgradnja sustava odvodnje na području koje se nalazi unutar aglomeracije Đurđevac. Planiranim radovima sustav odvodnje se spaja na postojeći sustav odvodnje aglomeracije Đurđevac tako da je izgradnja sustava odvodnje u sklopu ovog Elaborata u biti proširenje postojećeg sustava odvodnje i otpadne vode se ne ispuštaju u prirodni vodotok nego se sustav spaja na postojeći sustav odvodnje.

Otpadne vode iz postojećeg sustava odvodnje aglomeracije Đurđevac se, prije ispuštanja, pročišćavaju na UPOV-u koji je izgrađen 1987.g. i rekonstruiran 2012.g. Opterećenje iz predmetnog sustava odvodnje je uzeto u obzir prilikom projektiranja i rekonstrukcije postojećeg UPOV-a.

Prema analizama otpadnih voda (Prilog 1-na kraju elaborata) na ispustu iz UPOV-a, koncentracije onečišćujućih parametara zadovoljavaju GVE prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16).

Korištenje sustava odvodnje otpadnih voda može predstavljati samo značajan pozitivan pomak u odnosu na dosadašnje prikupljanje i ispuštanje otpadnih voda na dijelovima aglomeracije gdje do sada nije postojao sustav javne odvodnje.

Svi elementi sustava odvodnje iz kojih je moguće istjecanje otpadne vode izvesti će se kao vodonepropusni i nema mogućnosti onečišćenja podzemnih voda kroz tlo.

Zbog činjenice da će se sustav odvodnje izvesti vodonepropusno, što će se ispitati prije puštanja u rad te redovito ispitivati tijekom korištenja ocjenjuje se da tijekom korištenja neće biti negativnog utjecaja na stanje podzemnih voda vodnog tijela DDGIKCPV_21 Legrad – Slatina.

Tijekom korištenja sustava odvodnje mogu se pojaviti pukotine na cjevovodima i crpnim stanicama koje bi omogućile procjeđivanje nepročišćenih sanitarnih otpadnih voda u podzemlje. Prema Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 03/11) potrebno je ispitivati vodonepropusnost sustava odvodnje čime će se smanjiti mogućnost curenja sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda na najmanju moguću mjeru.

44 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Ti utjecaji mogu se javiti povremeno, lokalnog su karaktera te će se rješavati pravovremenim intervencijama.

Ispravnim radom sustava odvodnje, što podrazumijeva kontrolirano sakupljanje otpadnih voda, s primjerenim održavanjem uz primjenu mjera zaštite okoliša neće do doći do negativnih utjecaja na podzemne vode, a doći će do pozitivnog utjecaja na vode u odnosu na sadašnje stanje.

S obzirom na karakter planiranog zahvata ne očekuje se negativan utjecaj tijekom korištenja na stanje površinskih vodnih tijela.

4.1.6 UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA

Utjecaj tijekom radova

Tijekom izgradnje planiranog zahvata, do lokalnog utjecaja na kvalitetu zraka doći će zbog korištenja neophodne građevinske mehanizacije i vozila. Taj je utjecaj redovito negativan. Najveći doprinos smanjenju kvalitete zraka tijekom izgradnje imaju:

 emisije prašine koja nastaje kao posljedica manipulacije rastresitim materijalom (iskopavanja, nasipavanja,…);  emisije prašine s površina po kojima se kreće mehanizacija neophodna za izvršavanje građevinskih radova;  produkti izgaranja fosilnih goriva u motorima mehanizacije, motorima vozila koja se koriste za prijevoz radnika, motorima za prijevoz materijala i ostalim motorima na fosilna goriva (npr. dizel agregati). Emisija prašine (iz sva tri navedena izvora) je vremenski i prostorno promjenjiva veličina. Disperzija ukupno emitirane prašine (veličine čestica pretežno ispod 30 μm) ovisi prije svega o intenzitetu radova, ali i o trenutnim meteorološkim uvjetima na gradilištu, posebice vjetru i vlažnosti zraka. Djelovanjem gravitacijskih sila, a ovisno o brzini vjetra, dolazi do sedimentacije prašine na manjoj ili većoj udaljenosti. Za vrijeme sušnog vremenskog perioda, ukoliko puše vjetar, nataložena prašina može se, iako radovi nisu u tijeku, ponovno podići u atmosferu. U skladu s navedenim, emisije prašine, i njima prouzročenog smanjenja kvalitete zraka, nije moguće u potpunosti spriječiti. Određenim mjerama i odgovornim postupanjem (npr. prilagođenom brzinom kretanja vozila) moguće ih je jedino ograničiti, odnosno smanjiti.

Izgaranjem fosilnih goriva mehanizacije i vozila koja će se koristiti pri izvođenju radova nastaju ispušni plinovi koji u sebi sadrže onečišćujuće tvari koje utječu na smanjenje kvalitete zraka: sumpor dioksid (SO2), dušikove okside (NOx), ugljikove okside (CO, CO2), krute čestice (PM), hlapive organske spojeve (VOC) i policikličke ugljikovodike (PAH). Zbog vremenske ograničenosti izvođenja radova količine emitiranih ispušnih plinova nisu tolike da bi dugoročno u većoj mjeri narušile kvalitetu zraka okolnog područja. Stoga, ukoliko ne dođe do nepredviđenih situacija, neizbježan zanemariv negativni utjecaj na kvalitetu zraka u neposrednoj zoni izgradnje bit će privremenog karaktera i prestat će po završetku građevinskih radova.

Utjecaj tijekom korištenja

U komunalnim otpadnim voda prisutne su razne organske i anorganske tvari, koje se razgrađuju te mogu proizvesti neugodne mirise. Tvari neugodnih mirisa koje nastaju mogu se svrstati u sljedeće grupe:

 dušični spojevi (amonijak, amini),  sumporni spojevi (sumporovodik, merkaptani),

45 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

 ugljikovodici (otapala),  organske kiseline. Mjesta moguće emisije neugodnih mirisa u sustavima odvodnje su (revizijska) okna, precrpne stanice, i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda (osobito lokacije na kojima se vrši mehanička obrada otpadnih voda i obrada viška mulja).

Intenzitet i doseg rasprostiranja neugodnih mirisa ovise prvenstveno o količini vode koja se obrađuje, tehnici koja se primjenjuje pri obradi vode, efikasnosti filtriranja nastalih plinova, ali i meteorološkim uvjetima, prvenstveno smjeru i jačini strujanja zraka i temperaturi zraka.

S obzirom da se planiranim zahvatom ne planiraju promjene kapaciteta i tehnika obrade otpadnih voda postojećeg UPOV-a, kvaliteta zraka ostat će nepromijenjena, odnosno, korištenje planiranog zahvata neće imati značajan utjecaj na postojeću kvalitetu zraka.

Nastajanje stakleničkih plinova Izvor stakleničkih plinova na sustavu odvodnji i UPOV-u mogu biti direktni ili indirektni. Direktni izvori stakleničkih plinova su povezani sa samim postupkom obrade otpadnih voda (plinovi koji nastaju uslijed biokemijsko-fizikalnih procesa obrade), dok su indirektni povezani sa svim ostalim aktivnostima koje su nužne za normalni rad cijelog sustava odvodnje i UPOV-a (potrošnja električne energije, odvoz izdvojenih otpadnih tvari i mulja, dovoz kemikalija, ...). Od stakleničkih plinova koji nastaju na UPOV-ima izdvajaju se ugljikov dioksid (CO2) koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva i pri aerobnoj obradi otpadnih voda, dušikov oksid (N2O) te metan (CH4) koji nastaje anaerobnom biološkom razgradnjom otpadnih voda i mulja.

Utvrđivanje točne količine nastalih stakleničkih plinova moguće je samo mjerenjem, ali zbog velikih površina na kojima plinovi nastaju, mjerenja su gotovo nemoguća. Procjena količine nastalih stakleničkih plinova svodi se na korištenje empirijskih faktora emisije pojedinih procesa8.

Izgradnjom sustava odvodnje gotovo cijelo područje aglomeracije će se spojiti na javni sustav odvodnje, a otpadne vode će se pročišćavati prije ispuštanja u recipijent. Spajanjem korisnika na sustav odvodnje smanjit će se ispuštanje neobrađenih voda izravno u vodotoke i korištenje septičkih jama koje su značajni izvor emisija metana koji nastaje uslijed anaerobnih uvjeta u septičkim jamama i/ili onečišćenim vodotocima.

4.1.7 UTJECAJ BUKOM

Utjecaj tijekom radova

Na području radova koristit će se različita graditeljska mehanizacija i transportna sredstava (utovarivači, bageri, buldožeri, kompresori, kamioni i sl.). Kako su većina tih izvora mobilni, njihove se pozicije mijenjaju.

U tablici (Tablica 4.1) prikazane su razine zvučne snage izvora buke. Do povremenih emisija buke dolazit će prilikom rada strojeva te prilikom utovara i odvoženja/dovoženja materijala potrebnih za građevinske zahvate. Buka kamionskih motora varira ovisno o stanju i održavanju motora, opterećenju vozila i karakteristikama ceste kojom se vozilo kreće (nagib uzdužnog profila i vrsta kolnika).

8 Specifični jedinični faktori emisije pojedinih procesa i postupaka mogu se pronaći npr. u: Greenhouse Gas Inventories From WWTPs-The Trade-off With Nutrient Removal, De Haas, Foley, Barr, Sustainability 2008 Green practices for the Water Environment, Maryland, 2008

46 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Tablica 4.1. Izvori buke na gradilištu

Izvori buke* Lw(dB(A)) utovarivač 102 bager 103 buldožer 102 kamion 95 dizalica 102 kompresor 92 * za izvore buke dane su srednje vrijednosti različitih proizvođača i literaturnih izvora Područje zahvata nalazi se unutar naselja Đurđevac, naselja Čepelovac i naselja Budrovac.

Negativni utjecaj povišenom razinom buke uslijed korištenja mehanizacije ocijenjen je kao mali jer će se građevinski radovi obavljati tijekom dana, neće se svi strojevi koristiti istovremeno i radovi na izgradnji će biti završeni u najkraćem mogućem roku.

Utjecaj tijekom korištenja

S obzirom na karakter planiranog zahvata ne očekuje se povećanje razine buke tijekom korištenja.

4.1.8 UTJECAJ NA PROMET I INFRASTRUKTURU

Utjecaj tijekom radova

Cijelo područje gdje će obavljati radovi izgradnje promreženo je državnim, županijskim, lokalnim i nerazvrstanim cestama. Za vrijeme izvođenja radova, zbog pojačane frekvencije vanjskog transporta materijala i tehnike, može doći do ometanja u odvijanju prometa (što će zahtijevati posebnu pažnju i prateću službu, osobito prilikom eventualnog transporta posebnih tereta). Moguće su znatnije količine zemlje i ostalog građevnog materijala na prometnicama i poteškoće u odvijanju prometa i eventualna akcidentna oštećenja prometnica i zastoji (uslijed prevrtanja kamiona, rasipanja materijala, sudara i sl.).

Tijekom radova potrebno je organizirati privremenu regulaciju prometa za vrijeme izvođenja radova uz korištenje odgovarajuće prometne signalizacije, pri čemu će se djelomično ili potpuno zatvarati ceste za promet na dijelu gdje se izvode radovi. Na takvim dionicama će se radovi izvoditi u kraćim dionicama. Privremenu prometnu regulaciju potrebno je u svemu izvesti u skladu s Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05, 14/11 i 25/15). Prema potrebi kod radova u trupu opterećenijih državnih i gradskih prometnica (npr. državne ceste DC2) izradit će se i posebni Projekti privremene regulacije prometa.

Nakon završetka zahvata potrebno je sanirati sva eventualna oštećenja na postojećoj prometnoj mreži.

Utjecaja na željeznički promet tijekom izgradnje izgradnje sustava odvodnje aglomeracije Đurđevac neće biti.

Tijekom izgradnje sustava odvodnje aglomeracije Đurđevac mogući su negativni utjecaji na elemente vodoopskrbne, elektroopskrbne, plinoopskrbne ili telekomunikacijske mreže i može doći do mehaničkog oštećenja elemenata vodoopskrbe i posredno do onečišćenja pitke vode, odnosno oštećenja elektroopskrbnih, plinoopskrbnih i telekomunikacijskih vodova i kanala, osobito na mjestima gdje se planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda križa, vodi paralelno ili samo mjestimično približavaju elementima infrastrukturnih sustava. Svi negativni utjecaji mogu se

47 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC izbjeći pravilnom organizacijom građenja, poštivanjem i uzimanjem u obzir posebnih uvjeta građenja dobivenih od strane pojedinih institucija prilikom ishođenja pojedinih dozvola te uz poštivanje važećih zakonskih i podzakonskih propisa i pravila građevinske, prometne, elektro i strojarske struke.

Utjecaj tijekom korištenja

Tijekom korištenja zahvata, u redovnom radu neće doći do utjecaja na promet, tj. na normalno odvijanje prometa na području zahvata. Negativni utjecaji na odvijanje prometa mogući su jedino u slučaju akcidentnih situacija npr. puknuća cjevovoda i sl. kada može doći do prevrtanja, sudara, zakrčenja prometa i drugih akcidenata koji mogu remetiti normalno odvijanje prometa.

Tijekom korištenja ne očekuju se negativni utjecaji na elemente infrastrukture. Negativni utjecaji su mogući jedino u slučaju akcidentnih situacija i prilikom eventualnih novih većih rekonstrukcija navedenih prometnica.

4.1.9 UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO

Izgradnja i rekonstrukcija sustava odvodnje je pozitivan utjecaj na stanovništvo jer će se realizacijom zahvata spriječiti nekontrolirano ispuštanje otpadnih voda u tlo i površinske vode koje koriste stanovnici na promatranom području.

Utjecaj tijekom radova

Negativni utjecaji na stanovništvo tijekom izgradnje/rekonstrukcije sustava odvodnje očitovati će se u:

 nastajanju prašine i ispušnih plinova prilikom izvedbe radova,  povećanoj razini buke,  smetnjama pri normalnom kretanju ljudi. Nastajanje prašine i ispušnih plinova pri izvedbi zahvata utječe na smanjenje kvalitete zraka, a time i na smanjenje kvalitete stanovanja u području izvođenja radova. Utjecaj prašine i plinova kvalitetu zraka na predmetnom području detaljnije je obrađen u poglavlju koje opisuje utjecaje zahvata na kvalitetu zraka.

Povećana razina buke također utječe na smanjenje kvalitete života u području izvođenja radova. Utjecaj buke na predmetno područje detaljnije je obrađen u poglavlju gdje se opisuju utjecaji od povećane razine buke.

Smetnje pri normalnom kretanju ljudi uključuju smetnje pri pješačkom prometu i lokalnom cestovnom prometu (nemogućnost korištenja garaža, vlastitih dvorišta, nogostupa i dr.) ljudi na području izvođenja radova.

Uslijed svega navedenog izgradnja planiranog zahvata imat će negativan utjecaj na stanovništvo, no taj je utjecaj kratkotrajan te je ocijenjen kao mali.

Utjecaj tijekom korištenja

Mogući, ali već postojeći utjecaji pri normalnom radu sustava odvodnje i UPOV-a obuhvaćaju:

 neugodne mirise koji uvelike ovisi o meteorološkim prilikama (temperaturi i tlaku zraka, jačini i smjeru strujanja vjetra), a detaljnije su opisani u pripadajućem poglavlju vezano za utjecaj na kvalitetu zraka,

48 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

 povećanu razinu buke, detaljnije opisano u pripadajućem poglavlju vezano za povećanje razine buke. Slijedom navedenog u predmetnim poglavljima negativni utjecaj tijekom korištenja zahvata na stanovništvo je ocijenjen kao mali.

S druge strane, u naseljima Čepelovac i Budrovac nema izvedenog sustava odvodnje. U gradu Đurđevcu je ostalo izvesti oko 1.000 m kanala i 1.400 m kanala za rekonstrukciju do potpune izgrađenosti sustava odvodnje. Korištenja zahvata imat će pozitivan utjecaj na stanovništvo jer će poboljšati kvalitetu života stanovništva koji su zahvaćeni planiranim zahvatom.

4.1.10 GOSPODARENJE OTPADOM

Utjecaj tijekom radova

Tijekom pripreme i izgradnje planiranog zahvata očekuje se nastanak sljedećih vrsta otpada klasificiranih sukladno Katalogu otpada iz Pravilnika o katalogu otpada (NN 90/15):

17 01 beton, opeka, crijep/pločice i keramika 17 01 06* mješavine ili odvojene frakcije betona, opeke, crijepa/pločica i keramike koje sadrže opasne tvari) 17 02 drvo, staklo i plastika 17 02 04* staklo, plastika i drvo koji sadrže ili su onečišćeni opasnim tvarima 17 03 mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrže katran 17 03 01* mješavine bitumena koje sadrže katran iz ugljena 17 03 03* ugljeni katran i proizvodi koji sadrže katran 17 04 metali (uključujući njihove legure) 17 04 09* metalni otpad onečišćen opasnim tvarima 17 04 10* kabelski vodiči koji sadrže ulje, ugljeni katran i druge opasne tvari 17 06 izolacijski materijali i građevinski materijali koji sadrži azbest 17 09 ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata S nastalim vrstama otpada potrebno je postupati sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) i podzakonskim aktima koji reguliraju gospodarenje s pojedinim vrstama otpada kako ne bi došlo do negativnog utjecaja na okoliš.

Neopasan otpad potrebno je sakupljati odvojeno po vrstama i privremeno skladištiti na prostorima uređenim u tu svrhu te gospodarenje prilagoditi dinamici nastanka otpada odnosno radova. Prostor uređen za privremeno skladištenje nastalog otpada potrebno je smjestiti unutar gradilišta. Opasan otpad potrebno je sakupljati odvojeno od ostalog otpada.

Najveći dio otpada (prethodno obrađen ili neobrađen) može se odvesti na najbliže javno odlagalište otpada, odnosno na mjesto koje odredi nadležno tijelo. Nakon završetka radova, izvođač je dužan ukloniti sve privremene građevine koje su služile tijekom gradnje, ukloniti višak materijala s gradilišta i ostatke upotrebljenog materijala, okoliš lokacije zahvata dovesti u prvobitno stanje te demontirati i ukloniti privremene instalacije.

Utjecaj tijekom korištenja

Tijekom korištenja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ovisno o mjestu nastanka, otpad možemo podijeliti na:

 otpad koji nastaje u postupcima pročišćavanja otpadnih voda na UPOV-u,  otpad koji nastaje pri redovitom održavanju opreme i građevina UPOV-a,  otpad koji nastaje pri čišćenju sustava odvodnje,

49 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

 komunalni otpad. U postupcima pročišćavanja otpadnih voda na UPOV-u Đurđevac nastaje sljedeći otpad:

 otpad izdvojen na rešetkama i sitima,  otpad iz pjeskolova,  izdvojene masnoće,  primarni mulj,  višak biološkog mulja. Kao posljedica redovitog održavanja UPOV-a nastaje slijedeći otpad koji je kategoriziran sukladno Katalogu otpada iz Pravilnika o katalogu otpada (NN 90/15):

 15 02 03 apsorbensi, filtarski materijali, tkanine za brisanje i zaštitna odjeća  20 03 01 miješani komunalni otpad,  Opasni otpad: - 13 01 00 otpadna hidraulična ulja, - 13 02 00 otpadna motorna, strojna i maziva ulja, - 13 03 00 otpadna izolacijska ulja i ulja za prijenos topline, - 13 05 00 sadržaj iz separatora ulje/voda, - 15 02 02 apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu specificirani na drugi način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća, onečišćeni opasnim tvarima. Pri čišćenju sustava odvodnje (kolektora, retencijskih bazena, …) nastaje otpadni mulj koji se zbrinjava putem ovlaštenih pravnih osoba. Zbog mogućnosti truljenja organskih tvari iz otpadnih voda i nastajanja neugodnih mirisa potrebno je redovito čistiti pojedine objekte sustava odvodnje. Najkritičnija mjesta za nakupljanje otpada su retencijski bazeni i crpne stanice koje je potrebno opremiti s opremom za smanjenje emisija neugodnih mirisa. Također je potrebno redovito čišćenje, pogotovo nakon obilnih oborina kada dolazi do zadržavanja otpadnih voda u retencijskim bazenima.

Komunalni otpad nastaje uslijed boravka zaposlenog osoblja i posjetitelja te nema značaj pri određivanju utjecaja na okoliš planiranog zahvata. Nastali komunalni otpad zbrinjavat će se preko lokalnog komunalnog poduzeća.

4.1.11 UTJECAJ U SLUČAJU AKCIDENTA

Utjecaj tijekom radova

Akcidentne situacije koje se mogu pojaviti tijekom izgradnje su:

 prometne nesreće9 prilikom bušenja, utovara, istovara i transporta materijala i rada sa strojevima uslijed sudara, prevrtanja kamiona, mehanizacije i sl. koje nastaju zbog povećanja broja ljudi i prometovanja velikog broja mehanizacije i otežanog pristupa a koje su uzrokovane tehničkim kvarom i/ili ljudskom greškom i povezane sa sigurnošću za vrijeme građenja,  incidentna izlijevanja goriva i maziva i onečišćenje kopna i voda zbog oštećenja spremnika za diesel gorivo ili prilikom punjenja transportnih sredstava i mehanizacije gorivom odnosno primjene sredstava za podmazivanje u slučaju nekontroliranih postupaka,  nekontrolirana odlaganja otpada uslijed nepropisnog zbrinjavanja/odlaganja raznih vrsta otpada,

9 Posljedice prometovanja velikog broja prijevoznih sredstava su i prometne nesreće. Prometna nesreća je svaka nesreća koja uključuje sredstvo namijenjeno ili upotrijebljeno u to vrijeme za prijevoz osoba ili dobara s jednog mjesta na drugo s posljedicom smrtnog ishoda sudionika u prometu.

50 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

 požari na otvorenim površinama, u objektima, na vozilima ili plovilima zbog ekstremnih slučajeva nepažnje,  nesreće uzrokovane višom silom (potresi, ekstremno nepovoljni vremenski uvjeti (poplave), udar groma i sl.). Akcidenti, koji se mogu dogoditi prilikom izgradnje zahvata, mogu također ugroziti zdravlje i živote ljudi na gradilištu ili mogu prouzročiti znatnije materijalne štete u prostoru.

Utjecaj tijekom korištenja

Uslijed akcidentnih situacija mogući su slijedeći utjecaji koji su prostorno i vremenski ograničeni:

 negativan utjecaj na okoliš uslijed potresa,  negativan utjecaj na okoliš uslijed požara,  negativan utjecaj uzrokovan prekidom rada uslijed kvarova opreme, nestručnog rukovanja, prekida napajanja električnom energijom i sl. Prekid rada može se pojaviti u bilo kojem dijelu sustava, a uzroci mogu biti različiti. U slučaju prekida rada opasnost od slabijeg rada sustava je znatno veća, u pogledu trajanja i utjecaja na okoliš. Može se očekivati kratkotrajno smanjenje kakvoće ispuštene vode, koje ne bi bitno utjecalo na promjene uvjeta staništa, ni životne zajednice u recipijentu,  negativni utjecaj na podzemne vode zbog propusta u odvodnji, ukoliko ne funkcionira ili se ne održava sustav odvodnje oborinskih voda s područja uređaja za pročišćavanja i manipulativnih površina uređaja za pročišćavanje,  negativan utjecaj na podzemne vode uslijed izlijevanja goriva i sredstava za podmazivanje (tehničkih ulja, masti), neodgovarajućeg skladištenja diesel goriva i sredstava za održavanje (podmazivanje) postrojenja,  cijevi sustava odvodnje mogu puknuti uslijed slijeganja terena, pojave većih predmeta u sustavu odvodnje te prodorom korijenja drveća u sustav. 4.1.12 KUMULATIVNI UTJECAJ

Cjelokupno područje koje je obuhvaćeno projektnom dokumentacijom za aplikaciju na EU fond, osim aglomeracije Đurđevac, obuhvaća aglomeraciju Ferdinandovac, aglomeraciju Podravske Sesevete i aglomeraciju Virje-Novigrad Podravski. Svaka aglomeracija ima svoj UPOV: postojeći s planiranim proširenjem (Podravske Sesvete i Virje-Novigrad Podravski) i planirani (Fedinandovac). Mogući kumulativni utjecaj odnosi se na ispust pročišćenih voda iz UPOV-a, međutim svaki UPOV ima svoj recipijent tako da nema kumulativnog utjecaja. UPOV Đurđevac ispušta u vodotok Čivićevac, UPOV Virje u vodotok Zdelja, UPOV Podravske Sesvete u vodotok Rogstrug i UPOV Ferdinandovac u vodotok Bistra. Obuhvat svih aglomeracija prikazan je na grafičkom prikazu ().

51 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

Grafički prikaz 4.1. Aglomeracije šireg područja u okviru projektnog prijedloga investicijskog ulaganja s ciljem cjelovitog rješavanja vodnokomunalne infrastrukture na području aglomeracije Đurđevac, Virje-Novigrad Podravski, Podravske Sesvete i Ferdinandovac; Izvor: Google Earth i Tehničko rješenje, konzorcij tvrtki IPZ d.d. - SAFEGE (Hrvatska), 2015

52 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

4.2 Obilježja utjecaja

Tablica 4.2. Obilježja utjecaja Obilježje Utjecaji Tijekom radova Tijekom korištenja Negativan, ali kratkotrajan utjecaj na doživljaj Krajobraz - prostora uzrokovan bukom i prašinom. Kulturno-povijesna Nema utjecaja uz pridržavanje mjera zaštite - baština kod izgradnje. Kratkotrajan i lokaliziran mali utjecaj tijekom Biljni i životinjski svijet radova: lokaliziran i mali utjecaj prašinom na - floru i bukom na faunu predmetnog područja. Zaštićena područja - - prirode Ekološka mreža - - Šume i lovstvo - - Izravan, kratkotrajan i lokaliziran utjecaj zbog Pozitivan u vidu smanjenja nekontroliranog Tlo izgradnje planiranih objekata. ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u tlo. Vode i vodna tijela - - Izravan negativan i kratkotrajan utjecaj uslijed Kvaliteta zraka - radova i prometa vozila. Povećanje razina buke zbog radova na Buka - izgradnji, ali bez utjecaja na stanovništvo. Privremeni manji do zanemarivi utjecaji Doći će do trajne promjene za stanovništvo ometanja stanovnika tijekom izvođenja koje koristi prostor. Radovi koji će najviše građevinskih radova u vidu povećanja buke i utjecati na stanovništvo uključuju uklanjanje Promet i infrastruktura prometa. Također je moguće smanjenja objekata unutar buduće SRZ „Prelog“. Očekuje kvalitete zraka zbog emisije prašine koja se generalno pozitivan utjecaj na stanovništvo nastaje kao posljedica manipulacije rastresitim zbog planiranih sadržaja koje će povećati materijalom. kvalitetu postojećih i potencijalnih korisnika. Privremeni manji utjecaji ometanja stanovnika tijekom izvođenja građevinskih radova u vidu Očekuje se generalno pozitivan utjecaj na mogućih povećanja buke i prometa. Također je stanovništvo zbog koje će povećati kvalitetu Stanovništvo moguće smanjenja kvalitete zraka zbog emisije života stanovnika koji su zahvaćeni planiranim prašine koja nastaje kao posljedica zahvatom. manipulacije rastresitim materijalom. Moguće su akcidentne situacije vezane uz Moguće su akcidentne situacije vezane uz vozila, požare, potrese, kvarove opreme, Akcidentne situacije mehanizaciju i vozila koja se koriste za radove prekide napajanja električnom energijom, te požari. propuste u odvodnji, puknuće cijevi i sl. Nastajat će razne vrste otpada – negativan Nastajat će razne vrste otpada – negativan utjecaj se može spriječiti pravilnim utjecaj se može spriječiti pravilnim Otpad gospodarenjem te predavanjem ovlaštenim gospodarenjem te predavanjem ovlaštenim osobama na zbrinjavanje. osobama na zbrinjavanje.

4.3 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

Lokacija zahvata se ne nalazi u blizini državne granice Republike Hrvatske, a zahvat niti veličinom niti mogućim utjecajima ne može imati prekograničan utjecaj.

53 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

5 PRIJEDLOG MJERA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 5.1 Prijedlog mjera zaštite okoliša

Tijekom radova i korištenja, a s obzirom na karakter samog zahvata, nositelj zahvata obvezan je primjenjivati sve mjere zaštite sukladno zakonskim propisima iz područja gradnje, zaštite okoliša i njegovih sastavnica i zaštite od opterećenja okoliša, zaštite od požara i zaštite na radu, ishođenim rješenjima, suglasnostima i dozvolama, odnosno izrađenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji te primjeni dobre inženjerske i stručne prakse kako tvrtki prilikom radova, tako i nositelja zahvata prilikom korištenja zahvata.

5.2 Prijedlog programa praćenja stanja okoliša

Kako nakon izgradnje planiranih objekata neće biti negativnog utjecaja na okoliš, ne predlaže se poseban program praćenja stanja okoliša.

54 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

6 IZVORI PODATAKA 6.1 POPIS DOKUMENTACIJSKOG MATERIJALA

 Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije (Službeni glasnik KKŽ 8/01, 8/07, 13/12, 5/14)  Prostorni plan uređenja Grada Đurđevca (Službene novine Grada Đurđevca 5/04, 6/04, 1/08, 4/11, 6/15)  Tehničko rješenje u sklopu Pripreme projektnog prijedloga investicijskog ulaganja s ciljem cjelovitog rješavanja vodnokomunalne infrastrukture na području aglomeracije Đurđevac, Novigrad Podravski, Virje, Podravske Sesvete (Konzorcij tvrtki IPZ d.d. - SAFEGE (Hrvatska), listopad, 2015) 6.2 POPIS PRAVNIH PROPISA

Općenito

 Deklaracija o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj (NN 34/92)  Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02)  Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02)  Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)  Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08)  Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08)  Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14)  Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08)  Popis pravnih osoba koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (NN 34/07)

Prostorna obilježja

 Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (lipanj 1997 i NN 76/13)  Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99 i 84/13)  Zakon o gradnji (NN 153/13)  Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13)  Zakon o područjima županija, gradova i općina RH (NN 86/06, 125/06, 16/07, 46/10 i 145/10)  Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)

Zrak

 Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14)  Program postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010. godine, s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine (NN 152/09)  Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12, 90/14)  Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14)  Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12)  Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (NN 13/09 i 75/13)

55 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

 Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 129/12, 97/13, 90/14)  Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 3/13)

Vode

 Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)  Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 05/11)  Zakon o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13)  Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14)  Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13)  Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i 31/13)  Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15, 3/16)  Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10, 79/13 i 9/14)  Pravilnik o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (NN 125/13, 141/13)  Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11)  Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13)  Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima (NN 82/13)  Odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10)  Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10)  Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12)  Odluka o Popisu voda 1. reda (NN 79/10)

Tlo i poljoprivreda

 Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13)  Pravilnik o sadržaju Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 7/13)  Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/14)  I. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 15/13)

Biološka i krajobrazna raznolikost

 Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08)  Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)  Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13)  Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN 15/14)  Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09)  Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13)  Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06 i 119/09)

Kulturna baština

 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 069/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12 i 157/13)

56 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

 Pravilnik o arheološkim istraživanjima (NN 102/10)  Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 89/11 i 130/13)

Promet i prometna infrastruktura

 Zakon o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)  Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 82/13)  Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14)  Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 34/12)  Pravilnik o tehničkim uvjetima za vozila u prometu na cestama (NN 51/10, 84/10, 140/13, 85/14)  Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 95/14) Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 94/14)

Buka

 Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13 i 153/13)  Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN 91/07)  Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08)  Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Otpad

 Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)  Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN 85/07, 126/10, 31/11, 46/15)  Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)  Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09)  Uredba o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 109/11)  Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10, 10/11, 81/11, 126/11, 38/13 i 86/13)  Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08)  Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09, 156/09, 45/12 i 86/13)  Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09, 143/12 i 86/13)  Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)  Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12 i 86/13)  Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14)  Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13)

Akcidenti

 Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07)

57 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

 Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10)  Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14)  Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)  Pravilnik o izradi procjene opasnosti (NN 48/97, 114/02, 126/03 i 144/09)  Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94, 110/05 i 28/10)  Pravilnik o planu zaštite od požara (NN 51/12)  Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03)  Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/11, 74/13)  Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08)  Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08)  Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)  Objava dopune popisa izabranih stručno i tehnički osposobljenih pravnih i fizičkih osoba na otklanjanju posljedica nastalih u slučajevima iznenadnog zagađenja (NN 103/01 i 22/05)

58 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

7 PRILOZI 1. Izvješće o ispitivanju otpadne vode na UPOV-u Đurđevac, 9.6.2015., Analitički broj: 15-2-177 i 15-2-181

59 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

60 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

61 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

62 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC

2. Ispitni izvještaj za mulj sa UPOV-a Đurđevac, Bioinstitut, 1.6.2015.g.,

63 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJE ĐURĐEVAC