GRAD ZLATAR PROSTORNI PLAN UREĐENJA
/TEKSTUALNI DIO/
Ţupanija/Grad Zagreb Općina/Grad II. KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA GRAD ZLATAR
Naziv prostornog plana: PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ZLATARA
Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan: Odgovorna osoba: URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.d. Frane Petrića 4, 10000 Zagreb . tel - 01/4 804 300 . fax 01/4 812 708 mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.
Mjerilo kartografskog prikaza: Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo Voditelj izrade plana: Koordinator izrade plana: plan: - Vladimir Bubaš, arh. Tito Kosty, dipl.ing.arh.
Struĉni tim u izradi plana: Godina izrade: Suradnici:
2004. 1. Tito Kosty, dipl.ing.arh. Toni Sardelić, dipl.ing.arh. 2. Vladimir Bubaš, arh. Darko Uţarević, dipl.ing.arh. MP 3. Zdenka Rogina, dipl.prav. Renata Capponi, aps.arh. Broj elaborata: 4. mr.sc. B.Dumbović-Bilušić, dipl.ing.arh. Margareta Magdić, dipl.ing.arh. 1037 5. Jasna Budak-Rajčić, dipl.ing.arh. Lovorka Sviben, dipl.ing.arh. 6. Stjepan Vodolšak, dipl.ing.el. Tihomir Viderman, dipl.ing.arh. 7. Stjepan Kordek, dipl.ing.graĎ. Broj radnog naloga: 8. Zdenko Mlinek, dipl.ing.graĎ. 9. Boţidar Tomek, ing.el. 9564 10.Stjepan Šćapec, ing.graĎ.
Odluka predstavničkog tijela o Odgovorna osoba: Istovjetnost s izvornikom ovjerava. Predsjednik predstavničkog tijela: donošenju plana (sluţbeno glasilo): Sluţbeni glasnik Krapinsko-zagorske ţupanije broj 4/2005. Vladimir Goleš, ing. Marijan Đurek, dipl.ing. Dubravko Čubek, ing. Javni uvid odrţan Pečat tijela odgovornog za provoĎenje Pečat nadleţnog tijela: Pečat predstavničkog tijela: od: 31. svibnja 2000. javne rasprave: do: 30. lipnja 2000.
Javna rasprava (datum objave): 7. lipnja 2000.
Suglasnost na plan prema članku 24 MP MP Zakona o prostornom ureĎenju MP (NN, br. 30/94 i 68/98) Broj suglasnosti klasa:350-02/03-01/06 Datum: 14.07.2004. Program mjera za unapreĎenje stanja u prostoru (sluţbeno glasilo): Sl. gl. Krapinsko-zagorske ţupanije br. 21/96
Zagreb, 2004.
Naruĉitelj: GRAD ZLATAR GRADSKO POGLAVARSTVO
Izvršitelj: URBANISTIĈKI INSTITUT HRVATSKE, D.D. Zagreb, Ulica Frane Petrića 4
Direktor mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.
Broj elaborata: 1037 Broj radnog naloga: 9564
MP
Direktor Instituta
mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
GRAD ZLATAR
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ZLATARA
UGOVORNE STRANE
Naruĉitelj:
GRAD ZLATAR - POGLAVARSTVO
Predsjednik Gradskog vijeća DUBRAVKO ĈUBEK, ing.
Gradonaĉelnik MARIJAN ĐUREK, dipl.ing.
Predsjednik Povjerenstva za urbanizam i graditeljstvo: IVAN JAMBREKOVIĆ, dipl.ing.graĊ.
Izvršitelj:
URBANISTIĈKI INSTITUT HRVATSKE d.d. - ZAGREB
Direktor Instituta Mr.sc. NINOSLAV DUSPER, dipl.ing.arh.
Odgovorni planer: TITO KOSTY, dipl.ing.arh.
Suradniĉka tvrtka:
“BUBAŠ P.G.T.” d.o.o. - ZAGREB Voditelj izrade Plana: VLADIMIR BUBAŠ, arh.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
1 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
RADNI TIM NA IZRADI PLANA
ODGOVORNI PLANER Tito Kosty, dipl.ing.arh. Vladimir Bubaš, arh. Miroslav Villi, dipl.ing.arh.
VODITELJ IZRADE PLANA Vladimir Bubaš, arh.
STRUĈNI SURADNICI
OCJENA STANJA I MOGUĆNOSTI PROSTORNOG RAZVOJA Zdenka Rogina, dipl.prav.
KRAJOBRAZNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNE CJELINE I GRAĐEVINE - SUSTAV MJERA ZAŠTITE Mr.sc. Biserka Dumbović-Bilušić, dipl.ing.arh. Jasna Budak-Rajĉić, dipl.ing.arh. Amalija Denich, dipl.ing.agr. Dunja Zelić-Milošević, prof.etnol. A. Vekić, prof.arheol.
SUSTAV PROMETA Vladimir Bubaš, arh. Mario Nevţala, dipl.ing.graĊ.
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
JAVNE TELEKOMUNIKACIJE Davor Peroš, dipl.ing. Stjepan Vodolšak, dipl.ing.
- OPSKRBA VODOM Stjepan Kordek, dipl.ing.graĊ.
- ODVODNJA Zdenko Mlinek, dipl.ing.graĊ.
- ZAŠTITA OD VODA Bolto Ĉivrag, ing.graĊ. Vladimir Bubaš, arh.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
2 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
- OPSKRBA ELEKTRIĈNOM ENERGIJOM Boţidar Tomek,ing.el.
- OPSKRBA PLINOM Stjepan Šĉapec, ing.graĊ.
KONZULTACIJE I SURADNJA
INSTITUCIJE
DRŢAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU PRIRODE I OKOLIŠA Jasna Budak-Rajĉić, dipl.ing.arh.
MINISTARSTVO KULTURE – UPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE, Konzervatorski odjel u Zagrebu mr. sc. Biserka Dumbović-Bilušić, dipl.ing.arh.
ŢUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE I ZAŠTITU OKOLIŠA Dubravko Kolar, dipl.ing.graĊ. - pomoćnik proĉelnika
ŢUPANIJSKI URED ZA KATASTARSKO-GEODETSKE POSLOVE Ispostava Zlatar Sven Mikulĉić, geodeta
ŢUPANIJSKI URED ZA PROSTORNO UREĐENJE - Ispostava Zlatar, Stjepan Lisjak, ing.graĊ. - Ispostava Donja Stubica, Ivan Pišković, ing.graĊ.
GRADSKA UPRAVA ZLATAR Vladimir Goleš, ing. Ivan Kljak Stjepan Majdak, upr.ref.
UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO, POLJOPRIVREDU I TURIZAM KRAPINSKO ZAGORSKE ŢUPANIJE Zlatar - Sluţba za poljoprivredu Mladen Krušelj, dipl.vet.
HRVATSKE ŠUME - ŠUMARIJA ZLATAR Milan Gregurović, dipl.ing.šum.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
3 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
HPT - TELEKOMUNIKACIJSKI CENTAR Krapina - Zabok Mr.Marijana TuĊman, dipl.ing. - upravitelj Davor Peroš, dipl.ing. Stjepan Vodolšak, dipl.ing.
“ZAGORSKI VODOVOD” - ZABOK Milan Škrnjug, ing.graĊ.
HRVATSKE VODE - VODNOGOSPODARSKA ISPOSTAVA ZA SLIVNO PODRUĈJE KRAPINA - SUTLA Bolto Ĉivrag, ing.graĊ. - voditelj
HEP - Elektra Zabok Mirko Muţek, dipl.ing.el. - direktor Boţidar Tomek, ing.el.
“KOMUNALAC” KONJŠĈINA Stjepan Hajnić, ing.graĊ. - direktor Stjepan Šĉapec, ing.graĊ. - šef sluţbe
OSTALA SURADNJA
Likovna i grafiĉka priprema Vladimir Bubaš, arh. Toni Sardelić, dipl.ing.arh.
Kompjutorska obrada Lovorka Sviben, dipl.ing.arh. Toni Sardelić, dipl.ing.arh. Renata Capponi, aps.arh.
Tehniĉka suradnja Toni Sardelić, dipl.ing.arh. Renata Capponi, stud.arh.
Prijepis Mirjana Stanĉić-Belanović, ek.teh.
Kopiranje i uvez “Marka”, d.o.o., Zagreb
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
4 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
SADRŽAJ
TEKSTUALNI DIO (Broj elaborata 1037)
I. OBRAZLOŢENJE ...... 9
0. Uvod ...... 10
1. POLAZIŠTA...... 12
1.1. Poloţaj, znaĉaj i posebnosti podruĉja Grada u odnosu na prostor i sustave Ţupanije i Drţave ...... 12 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru ...... 12 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaĉajke ...... 16 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureĊenja šireg podruĉja i ocjena postojećih prostornih planova...... 17 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograniĉenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje ...... 18
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA ...... 23
2.1. Ciljevi prostornog razvoja ţupanijskog znaĉaja ...... 23 2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava...... 23 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora ...... 24 2.1.3. Oĉuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša ...... 24 2.2. Ciljevi prostornog razvoja Gradskog znaĉaja ...... 25 2.2.1. Demografski razvoj ...... 25 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture ...... 28 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture ...... 28 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti te kulturno- povijesnih cjelina ...... 31 A/ Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti ...... 31 B/ Zaštita kulturne i graditeljske baštine ...... 39 2.3. Ciljevi prostornog ureĊenja naselja na podruĉju Grada ...... 56 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora ...... 58 2.3.2. UtvrĊivanje graĊevinskih podruĉja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgraĊenost, iskorištenost i gustoću izgraĊenosti, obiljeţja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina ...... 59 2.3.3. UnapreĊenje ureĊenja naselja i komunalne infrastrukture ...... 59
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
5 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ...... 61
3.1. Prikaz prostornog razvoja na podruĉju Grada u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Ţupanije ...... 61 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina ...... 63 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgraĊene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine)...... 68 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti ...... 70 3.4. Uvjeti korištenja ureĊenja i zaštite prostora ...... 75 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva podruĉja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno- povijesne cjeline)...... 80 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava ...... 81 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav ...... 81 - Ceste ...... 81 - Javne telekomunikacije ...... 84 3.5.2. Energetski sustav ...... 87 - Plinoopskrba ...... 87 - Elektroenergetika ...... 89 3.5.3. Vodnogospodarski sustav ...... 93 - Vodoopskrba ...... 93 - Odvodnja ...... 97 -UreĊenje vodotokova i voda ...... 99 3.6. Postupanje s otpadom ...... 101 3.7. Sprjeĉavanje nepovoljna utjecaja na okoliš ...... 101
4. GRAĐEVINSKA PODRUĈJA...... 104 4.1. Kriteriji za utvrĊivanje graĊevinskih podruĉja...... 104 4.2. Tabliĉni pregled graĊevinskih podruĉja po naseljima ...... 106
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE i Odluka o donošenju Prostornog plana...... 118
1. Uvjeti za odreĊivanje namjena površina na podruĉju Grada ...... 121 2. Uvjeti za ureĊenje prostora ...... 122 2.1. GraĊevine od vaţnosti za Drţavu i Ţupaniju ...... 123 2.2. GraĊevinska podruĉja naselja ...... 124 2.3. IzgraĊene strukture van naselja ...... 140 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti ...... 144 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti ...... 147 5. Uvjeti utvrĊivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava ...... 149 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina ...... 160 7. Postupanje s otpadom ...... 169 8. Mjere sprjeĉavanja nepovoljna utjecaja na okoliš ...... 170 9. Mjere provedbe plana ...... 171 9.1. Obveza izrade prostornih planova ...... 171 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera ...... 172 9.3. Rekonstrukcija graĊevina ĉija je namjena protivna planiranoj namjeni...... 175 10. Prijelazne i završne odredbe ...... 175 - Literatura, statistika, prostorno-planska i druga dokumentacija ...... 178 III.DOKUMENTACIJA ...... 179
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
6 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
GRAFIĈKI DIO (broj elaborata 1037)
- KARTOGRAFSKI PRIKAZI U MJERILU 1:25000
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
1A. POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE
0. Granice 1. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 2. Površine za razvoj i ureĊenje 2.1. Razvoj i ureĊenje površina naselja 2.2. Razvoj i ureĊenje površina izvan naselja
1B. PROMET - CESTOVNI PROMET
0. Granice 3. Promet 3.1.Cestovni promet
1C. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
0. Granice 4. Pošta i telekomunikacije 4.1.Pošta 4.2.Javne telekomunikacije
2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
2A ENERGETSKI SUSTAV
0. Granice 1.1. Cijevni transport plina 1.2.Elektroenergetika
2B VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
0. Granice 2.1. Korištenje voda - vodoopskrba 2.2. Odvodnja otpadnih voda 2.3. UreĊenje vodotoka i voda 3. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
0. Granice 1. UVJETI KORIŠTENJA - Registrirano ili preventivno zaštićeno 1.1. Podruĉja posebnih uvjeta korištenja - Evidentirano - prijedlog za zaštitu 1.1. Podruĉja posebnih uvjeta korištenja 1.2. Podruĉja posebnih ograniĉenja u korištenju
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
7 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
2. PODRUĈJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE 2.1. UreĊenje zemljišta 2.2. Zaštita posebnih vrijednosti i obiljeţja
- KARTOGRAFSKI PRIKAZI U MJERILU 1:5000
4. GRAĐEVINSKA PODRUĈJA NASELJA
Katastarske karte (smanjene iz 1:2880 u 1:5000) Oblikovane u veliĉinu 2 karte HOK (osim 4A i 4H) - i oznaĉene oznakama:
4A sadrţi: Ivanec 48, 49, 50 4B Zlatar 8,9 4C Zlatar 10, Budinšĉina 1 4D Zlatar 18,19 4E Zlatar 20, Budinšĉina 11 4F Zlatar 27,28 4G Zlatar 29,30 4H Budinšĉina 21 4I Zlatar 37,38 4J Zlatar 39,40 4K Zlatar 47,48
Popis tablica u knjizi: ...... str.
- Tablica 1: Udio Grada Zlatara prema Ţupaniji - Tablica 2: u površini, ţiteljima i stanovima ...... 14
- Tablica 3: Obvezni pregled površina ...... 69 i 80
- Tablica 01 A: Pregled ukupnih površina graĊevinskih podruĉja stambeno-poslovne namjene ..... 106
- Tablica 01 B: Pregled površina graĊevinskih podruĉja po likovima i naseljima ...... 107 - 114
- Tablica 02: Ukupni pregled površina po naseljima ...... 115 - 116
- Tablica 03: Prikaz osnovnih namjena na podruĉju zahvata UPU Z ...... 116
- Tablica 04: Shema spajanja karata 1:5000, graĊevinska podruĉja naselja ...... 117
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
8 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
I. OBRAZLOŢENJE
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
9 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
0. UVOD
Podruĉje Grada Zlatara (NN br. 10/97.) ureĊivano je do 2002. godine na temelju Prostornog plana općine Zlatar (Sluţbene novine ZOZ br. 18/80.)1 s Izmjenama i dopunama:
- Sluţbene novine ZOZ br. 14/85. i 10/87. - Sluţbene novine Općine Zlatar br. 4/92.1 - Sluţbeni glasnik Krapinsko-zagorske ţupanije br. 6/99.
Stupanjem na snagu Prostornog plana Krapinsko-zagorske ţupanije (Sluţbeni glasnik Krapinsko-zagorske ţupanije br. 4/02, od 15.03.2002. ) podruĉje Grada Zlatara se ureĊuje dijelom i na temelju Prostornog plana ţupanije, sve do stupanja na snagu ovog Prostornog plana ureĊenja Grada Zlatara.
Na temelju Programa mjera za unapreĊenje stanja u prostoru Grada Zlatara (Sluţbeni glasnik Krapinsko-zagorske ţupanije br. 21/96.), Gradsko vijeće Grada Zlatara pokrenulo je postupak za izradu PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA ZLATARA.
Izrada Prostornog plana ureĊenja Grada Zlatara (u nastavku teksta: Prostorni plan) zapoĉela je u lipnju 1997. godine.
Svi podaci korišteni u izradi Prostornog plana su iz 1997. i 1998. godine, dok demografske analize i procjene koriste popis puĉanstva zakljuĉno sa 1991. godinom.
Tijekom izrade Prostornog plana odrţan je niz rasprava o relevantnim sastojcima Plana, kronološki kako slijedi:
- 23.12.1997. prva prezentacija osnovne koncepcije prostornog rješenja Plana;
- 27.02.1998. o cestovnom prometu šireg podruĉja;
- 14.06.1998. cestovni promet: rasprava o koncepciji prometne mreţe i koridoru planirane drţavne ceste D 29;
1 Nareĉeni Plan je izraĊen i donijet pod naslovom PROSTORNI PLAN OPĆINE ZLATAR BISTRICA (Sluţbene novine ZOZ br. 18/80.). Prema vaţećem prostornom ustroju Republike Hrvatske, Općina Zlatar je 1992. svojom Odlukom (Sluţbene novine Općine Zlatar br. 4/92.) izmijenila naslov nareĉenog Plana u PROSTORNI PLAN OPĆINE ZLATAR. Rijeĉ je o istom Planu koji pokriva današnje općine: Novi Golubovec, Mihovljan, Maĉe, Zlatar Bistricu, Konjšĉinu, Hrašĉinu, Budinšĉinu i Grad Zlatar.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
10 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
- 23.06.1998. cestovni promet: utvrĊivanje koridora planirane drţavne ceste D 29 na prostoru grada Zlatara i izmještanje dijela postojeće drţavne ceste D 29 iz uţeg središta naselja Zlatar - na sjednici Gradskog vijeća;
- od 24.11. do 26.11.1998. o prijedlogu proširenja graĊevinskih podruĉja s terenskim oĉevidima
- od 15.03. do 31.03.2000. odrţana je zakljuĉna rasprava o prihvaćanju rješenja za pojedine segmente Prostornog plana: rješenje prometa i ostale infrasturkture, zaštita kulturnih dobara, zatim o utvrĊi- vanju graĊevinskih podurĉja i o obvezi izrade planova niţeg reda.
Javni uvid u Prostorni plan trajao je od 31. svibnja 2000. do 30. lipnja 2000., a javna rasprava je odrţana 7. lipnja 2000. u 19,00 sati u gradskoj vijećnici Grada Zlatara.
Konaĉni prijedlog Prostornog plana utvrĊen je dne 28. veljaĉe 2001. na 63. sjednici Gradskog poglavarstva.
Izrada Prostornog plana prekinuta je u listopadu 2001. i prekid izrade je bio do veljaĉe 2003. U tom meĊuvremenu je stupio na snagu Prostorni plan Krapinsko- zagorske ţupanije (u nastavku teksta: Ţupanijski plan) Sl. gl. Krapinsko-zagorske ţupanije br. 4/02 od 15.03.2002., a u dijelu legislative - relevantne za izradu prostornih planova - došlo je do odreĊenih promjena. Tijekom 2003. godine, u nastavku izrade ovog Prostornog plana, valjalo je znatan dio planskih postavaka te grafiĉkih i tekstualnih dijelova Prostornog plana izmjeniti, odnosno usuglasiti s odrednicama novelirane legislative i Ţupanijskog plana. Bazni podaci pri izradi Prostornog plana su iz 1997. i 1998. godine, a neki statistiĉki podaci i tabliĉni prikazi korišteni su iz Prostornog plana Krapinsko-zagorske ţupanije - radnog materijala u izradi.
Tijekom 2003. su obavljeni završni radovi na izradi Prostornog plana ureĊenja Grada Zlatara, a poĉetkom 2004. su unijete sve primjedbe i sugestije Ţupanijskog zavoda za prostorno ureĊenje i zaštitu okoliša.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
11 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
1. POLAZIŠTA
1.1. Poloţaj, znaĉaj i posebnosti podruĉja Grada u odnosu na prostor i sustave Ţupanije i Drţave
Grad Zlatar, jedinica lokalne samouprave osnovana je i prostorno utemeljena Zakonom o podruĉjima ţupanija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 90/92. i 10/97.) na površini od 75,78 km2, sa 19 naselja.
Podruĉje Grada Zlatara nalazi se u sjeveroistoĉnom dijelu Krapinsko-zagorske ţupanije, a prostire se od sjeverne ţupanijske granice (vododjelnice u srednjem dijelu Ivanĉice - granica sa Varaţdinskom ţupanijom), prema jugu, gotovo do rijeke Krapine, najvećeg vodotoka u Ţupaniji. Znaĉajniji vodotokovi koji teku kroz gradsko podruĉje su pritoci Krapine: Reka, Zlatarĉica, Batina i Selnica. Podruĉjem Grada i kroz naselje Zlatar gradsko središte, prolazi vaţan cestovni pravac (drţavna cesta D 29) koja povezuje istoĉni dio Krapinsko - zagorske ţupanije s istoĉnim dijelom grada Zagreba i njegovom istoĉnom industrijskom zonom, a u pravcu sjevera veţe istoĉni dio Ţupanije preko N. Golubovca sa ţupanijskim središtem Krapinom i sa jugozapadnim dijelom Varaţdinske ţupanije. Sjeverni dio podruĉja Grada dio je bogatog vodonosnog podruĉja juţni dio masiva Ivanĉice, ĉija priroda i ekologija još nije narušena. U smjeru, generalno reĉeno, zapad - istok prostorom Grada prolazi ţupanijska cesta (Ţ 2169) koja u nastavku sa drţavnom cestom (D 24) povezuje sjeveroistoĉni dio ţupanijskog prostora s Novim Marofom u Varaţdinskoj ţupaniji.
Podruĉje grada, sa nareĉenim prirodnim resursima, nenarušenim prirodnim ambijentima, relativno kvalietnom prometnom mreţom, dosta kvalitetnom ostalom infrastrukturom (osim odvodnje), brojnošću objekata kulturne baštine (do meĊunarodnog znaĉenja - Belec) i participacija Grada u mreţi ţupanijskih (sud) i drţavnih (vojska, specijalna policija) institucija, postat će sve više privlaĉno za gospodarski, društveni i kulturni razvitak. Posebice se to odnosi na naselja Zlatar i Belec, odnosno na sjeverno podruĉje Grada (Ivanĉica, te njeno podbreţje) sa slikovitim krajobrazima, dosta saĉuvanih struktura naselja i zaseoka.
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
Grad Zlatar, jedinica lokalne samouprave obuhvaća podruĉje površine 75,78 km2 sa 19 naselja. Sjedište Grada nalazi se (sa svim organima i tijelima) u naselju Zlatar. Osim gradskih institucija, u Gradu Zlataru se nalaze i institucije drţavnog znaĉenja (dijelovi specijalne policije i ispostave ureda drţavne uprave) i ţupanijskog znaĉenja (Ţupanijski sud, srednja škola Zlatar, “Dani kajkavske rijeĉi”).
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
12 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Grad Zlatar je zemljopisno smješten u “središtu” istoĉne polovice Ţupanije, odnosno u donjem dijelu Hrvatskog Zagorja. Okruţuju ga susjedne jedinice lokalne samouprave:
. U Krapinsko-zagorskoj ţupaniji općine: Lobor, Maĉe, Zlatar Bistrica, Konjšĉina i Budinšĉina;
. U Varaţdinskoj ţupaniji grad: Ivanec.
U odnosu na Ţupaniju, Grad Zlatar sudjeluje s oko 8% u površini Ţupanije i sa oko 5% u broju ţitelja. Retrospektivnim uvidom u dosadašnje popise puĉanstva od 1948. do 1991. Grad Zlatar biljeţi stalan pad broja ţitelja (1948. godine 9.241 ţitelja, a 1991. 7040 ţitelja).
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
13 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Tablica 1.
GUSTOĆA NASELJE- POVRŠINA STANOVNICI STANOVI* DOMAĆINSTVA NOSTI
1991.
POPIS POPIS BROJ POPIS 1981. POPIS 1991. POPIS 1981. POPIS 1991. 1981. 1981. STANOV- km2 % NIKA
/ km2
ZAGORSKA ŢUPANIJA II.KRAPINSKO BROJ % BROJ % BROJ % BROJ % BROJ BROJ
ŢUPANIJA 1224,22 100,0 153274 100,00 148484 100,0 44822 100,0 46586 100,0 42735 44306 121,29 UKUPNO
GRAD
ZLATAR 75,78 8,19 7811 5,10 7359 4,96 2278 5,08 2326 4,99 2178 2272 97,11
UKUPNO
Tablica 2.
GUSTOĆA POVRŠINA STANOVNICI II. NASELJENOSTI KRAPINSKO ZAGORSKA Popis Popis Udio u Popis 1981. Popis 1991. ŢUPANIJA 1981. 1991. površ. GRAD km2 Broj Broj ZLATAR Ţupa- nije % BROJ % BROJ % stan. stan. /km2 /km2 GRAD
ZLATAR 75,78 8,19 7.811 5,10 7.359 4,96 103,07 97,11
UKUPNO
ŢUPANIJA 1224,22 100,0 153.274 100,00 148.484 100,0 125,20 121,29 UKUPNO
* Stanovi popis 1981. Izvor podataka: Statistika, popis 1981. godine
Ostali podaci u tablicama 1. i 2. Prostorni plan Krapinsko-zagorske ţupanije u izradi - radni materijaL
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
14 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
PREGLED POVRŠINA ZEMLJIŠTA PO KULTURAMA U KATASTARSKIM OPĆINAMA NA PODRUĈJU GRADA ZLATARA
Izvor: Ured za katastarsko geodetske poslove, Ispostava Zlatar, stanje 1999.
Od toga u ha
Ukupna
red povr-
Katastarska općina
br. šina
ha
oranice i vrtovi voćnjaci vinogradi livade pašnjaci ribnjaci trščaci i bare šumsko zemljište neplodno zemljiše
1. ZLATAR 1.186 469 54 73 94 50 - - 336 110
2. MARTINCI ZLATARSKI 743 304 35 34 44 23 - - 243 60
3. BELEC 3.024 889 59 67 213 162 - - 1509 125
4. VELEŠKOVEC 2.229 833 24 28 482 55 - - 615 192
5. DONJA BATINA 1.417 545 40 52 122 59 - - 520 79
6. OŠTRC 1.750 604 31 58 112 75 - - 784 86
UKUPNO 10.349 3.694 243 312 1067 424 - - 4007 652
Napomena: Od ukupnih površina navedenih u gornjoj tablici pod nadleţnost Grada Zlatar, odnosno na podruĉju Grada Zlatara se nalaze dijelovi (u postotcima) pojedinih katastarskih općina, kako slijedi:
4. Od K.O. Veleškovec ...... 4% 5. Od K.O. Donja Batina ...... 62% 6. Od K.O. Oštrc ...... 99%
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
15 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaĉajke
Unatoĉ stalnom padu broja ţitelja u prostoru Grada, naselje Zlatar biljeţi porast broja ţitelja za gotovo 100% (od 1948. do 1991.), a posebno u razdoblju 1971. do 1991. godine. Ova pojava je posljedica migracije puĉanstva iz pasivnih naselja podno Ivanĉice u naselje Zlatar koji se nalazi u procesu jaĉe urbanizacije. Istovremeno podatci matiĉnih ureda biljeţe nepovoljni prirodni “saldo” puĉanstva, obzirom na ĉinjenicu da je više umrlih nego roĊenih osoba u prostoru Grada.
Na podruĉju Grada Zlatara evidentirano je prema podacima iz 1997. godine ukupno 1640 do 1700 radnih mjesta. Procjenjuje se da oko 200-250 graĊana putuje na rad u druge jedinice lokalne samouprave i to posebno prema Zagrebu.
Ukupni broj zaposlenih stanovnika (oko 2000 zaposlenih), gotovo odgovara broju od 2033 radnika prema popisu stanovništva iz 1991. godine, a što upućuje na zakljuĉak stagnacije ukupnog broja zaposlenih. No, naprijed navedene brojke ukazuju i na ĉinjenicu da se usprkos smanjenju broja zaposlenih zbog poteškoća u gospodarstvu u proteklih nekoliko godina (steĉaj tvrtke SKIM, d.d.) u naselju Zlatar i okolici, broj zaposlenih nije smanjio.
U razmatranju problematike zaposlenosti na podruĉju Grada Zlatara s aspekta radnih mjesta potrebno je istaknuti ĉinjenicu da jedan broj radnih mjesta popunjavaju stanovnici susjednih jedinica lokalne samouprave koji gravitiraju Zlataru kao svom gospodarskom, zdravstvenom, kulturnom i društvenom središtu.
Gledajući dugoroĉno, osnovne prostorne i resursne znaĉajke Grada Zlatara mogu se sistematizirati u nekoliko vaţnijih naznaka.
1. Prostorne znaĉajke
Povoljan zemljopisni poloţaj, u Ţupaniji i u široj zagrebaĉkoj okolici, Nenarušen prirodni okoliš, poglavito na juţnim padinama Ivanĉice, Veoma atraktivan, ţivopisno razuĊen krajobraz, Dosta povoljan prometni poloţaj u Ţupaniji sa relativno razvijenom cestovnom mreţom, Tradicija i kontinuitet naselja Zlatar u postojanju i razvitku ţupanijskih funkcija, preraĊivaĉke industrije, trgovine i obrta, te institucija u funkciji poljoprivrede.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
16 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
2. Resursne znaĉajke
Demografski potencijal, Vodonosna podruĉja na padinama Ivanĉice sa relativno ĉistim vodotokovima, Poljodjelske i šumske površine, Brojne i znaĉajne graĊevine kulturne baštine, Opskrbljenost prostora komunalnom infrastrukturom, poglavito plinom, telekomunikacijama, vodom i elektriĉnom energijom.
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureĊenja šireg podruĉja i ocjena postojećih prostornih planova
Prostorni plan Krapinsko-zagorske ţupanije u fazi je izrade, te su korišteni radni materijali i izvadci iz pojedinih vaţnijih segmenata Plana i studija kao: prometa, zbrinjavanja komunalnog otpada i zaštita od štetnog djelovanja voda. Ovi (iako radni) planski pokazatelji kao obveze iz dokumenata prostornog ureĊenja šireg podruĉja, unijeti su u ovaj Prostorni plan i to u oblasti prometa i zbrinjavanja komunalnog otpada. Elaborat “Vodoprivredno rješenje ureĊenja sliva rijeke Krapine” datira iz 1985. godine, te su selektivno i djelomiĉno unijeti pojedini dijelovi nareĉenog rješenja poglavito za planirane akumulacije - retencije. Ovim Prostornim planom su postavljeni odgovarajući kriteriji za osnivanje akumulacija - retencija te su unijeti u Plan oni objekti koji su sukladni postavljenim kriterijima.
Postojeći, vaţeći dokumenti prostornog ureĊenja za Grad Zlatar su:
Prostorni plan Krapinsko-zagorske ţupanije (Sl.glasnik Krapinsko-zagorske ţupanije br. 4/02 od 15.03.2002.), Prostorni plan (bivše) općine Zlatar (Sl.novine općine Zlatar br. 4/92. i Sl.novine ZOZ br. 18/80.), PUP “Uţa vršna zona Ivanĉice” (Sl.novine br. 18/86. i 3/88.), koji svojim sjevernim dijelom zahvaća podruĉje u Gradu Ivancu.
Deskripcija Prostornog plana (bivše) općine Zlatar i njegova detaljna analiza nalazi se u dvogodišnjem “Izvješću o stanju u prostoru” Grada Zlatara iz 1996. godine, poglavlje 4. stranice 23. do 26. (Sl.vjesnik Krapinsko-zagorske ţupanije br. 21/96.) iz koje proizlazi da nareĉeni plan ni u jednom segmentu više ne moţe biti temelj za ureĊivanje prostora na podruĉju Grada Zlatara, niti za donošenje bilo kakvih odluka vezanih za intervencije u prostoru. PUP “Uţe vršne zone Ivanĉice” će trebati, nakon donošenja ovog Prostornog plana, podvrgnuti odreĊenoj reviziji, sukladno odrednicama koje proizlaze iz ovog Plana.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
17 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograniĉenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
Podruĉje Grada Zlatara sa 19 naselja od kojih, osim Zlatara, samo 3 malobrojnija naselja biljeţe neznatno povećanje broja ţitelja, što se zapravo moţe i zanemariti. To upućuje da je prostor Grada još uvijek depopulcijsko podruĉje, što vjerojatno u posljednjem desetljeću podrţavaju procesi prestrukturiranja, privatizacije i zatvaranja nekih gospodarskih subjekata u Zlataru. Unatoĉ osnivanja i nekih novih tvrtki, za pretpostaviti je da će i naredni popis puĉanstva na neki naĉin zabiljeţiti dosadašnji trend depopulacije zlatarskog prostora, uz odreĊena “premještanja” ţitelja unutar prostora Grada.
U ukupnoj gospodarskoj sferi je takoĊer razdoblje stagnacije uslijed potpunog prestrukturiranja gospodarskih subjekata i promjene vlasništva. Komparativni pokazatelji pokazuju stagnaciju broja zaposlenih, varirajući od blagog pada do neznatnog porasta ovisno o intenzitetu promjena u gospodarskim subjektima i otvaranju pojedinih novih, preteţito malih tvrtki.
Ukidanja društveno politiĉkih funkcija i statusa Zlatara te minimalna drţavna i društvena ulaganja, u širem smislu rijeĉi, na podruĉje Grada Zlatara nakon drugog sjvetskog rata, utjecala su i oblikovala gospodarski razvitak ovog kraja. Stoga na podruĉju Grada Zlatara dominira agrarna funkcija. Jedino u naselju Zlatar znaĉajnije su naglašene gospodarske i društvene funkcije.
Nakon demokratskih promjena, odnosno uspostave samostalne i neovisne Republike Hrvatske Zlatar inicijativama vlastitih snaga i uz pomoć drţavnih institucija, vraća Zlataru znaĉaj i atraktivnost u gospodarskom pogledu.
Na tradicijama naselja Zlatar kao trgovaĉkog i obrtniĉkog središta još od 17. stoljeća koncentrira se industrija, dok se u ostalom dijelu Grada Zlatara gospodarstvo zasniva na malobrojnom obrtu i preteţito poljoprivredi.
Sa sjedištem na podruĉju Grada Zlatara, tijekom 1997. godine bilo je registriranih oko 340 pravnih ili fiziĉkih osoba. MeĊu znaĉajnijim tvrtkama posebno glede veliĉine kapitala, broja zaposlenih, te oĉekivanog razvoja mogu se istaknuti: “Konĉar - niskonaponski aparati”,d.d. u proizvodnji niskonaponskih aparata, “Konstruktor”, d.d. u graditeljstvu, “Croatiatrans”,d.d. u javnom autobusnom linijskom gradskom i prigradskom i ostalom prijevozu i tehniĉkom pregledu vozila, “Ivanĉica”, d.d. u ugostiteljsko-turistiĉkoj ponudi, Poljoprivredna zadruga Zlatar u trgovini i poljoprivredi, “Projz”, d.o.o. u trgovini, “Sretex-eksport import”, p.o. u proizvodnji konfekcije.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
18 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Od financijsko-bankarskih institucija djeluju kao podruţnice ili ispostave: “Zagrebaĉka banka”, d.d., Zavod za platni promet, osiguravajuća društva: “Croatia” i “Euroherz” te mjenjaĉnica “Cerpos”.
Steĉaj “SKIM”, d.d. (1995.g.) kao vodeće tvrtke u proizvodnji konfekcije s oko 300 zaposlenih posebno je opteretio stanje u gospodarstvu zlatarskog kraja.
Poljoprivreda zauzima znaĉajno mjesto u ţivotu stanovništva ovog podruĉja i gotovo ne prelazi potrebe domaćinstva. S obzirom na strukturu zemljišnih povšrina (mali posjedi, raznovrsnost kultura, breţuljkasti tereni i sl.) postoje dobri preduvjeti za razvoj nekoliko grana poljoprivrede. Poljoprivredna zadruga Zlatar, poljoprivredno savjetodavna sluţba, veterinarska stanica te druga resorno nadleţna tijela svojim struĉnim savjetima od uzgoja do prodaje, kreditiranjem i organiziranjem potiĉu razvoj nekoliko grana poljoprivrede.
Na osnovama tradicije vinogradarstva u ovom kraju osnovana je udruga vinara i vinogradara “Pajdaš” s ciljem razvoja ove grane poljoprivrede. Resursi voćarstva, povrtlarstvo, uzgoja riba, ljekovitog bilja, gljivarstva, pĉelarstva, uzgoja zagorskog purana i sl. nisu znaĉajnije iskorišteni.
Znaĉaj koji se pridodaje ovoj grani gospodarstva na nadleţnom drţavnom i ţupanijskom nivou, blizina gotovo milijunskog broja potrošaĉa u Zagrebu uz naprijed spomenute resurse i koordinaciju svih ĉimbenika na podruĉju Grada Zlatara, daju u slijedećem petnaestgodišnjem razdoblju osnove za razvoj ove grane.
Ugostiteljstvo, turizam, trgovina već sada svrstavaju naselje Zlatar u popis turistiĉkih mjesta Republike Hrvatske. Uz već postojeće okolnosti, to daje konkretni poticaj osnivanju turistiĉke zajednice s ciljem prezentacije turistiĉkih sadrţaja ovog kraja. Blizina Sutinskih toplica, nacionalnog svetišta u Mariji Bistrici, spomenici kulture na podruĉju Grada, posebice crkva u Belcu (spomenik “nulte” kategorije), zatim Galerija izvorne umjetnosti, kao i neke lokalne turistiĉke prigodne manifestacije - svakako su resursi razvitka turizma.
Zlatar ima dugu tradiciju središta društvenih djelatnosti, posebice upravnih i sudskih. Od upravnih funkcija, osim gradske uprave, u Zlataru djeluju Ispostave ţupanijskih ureda drţavne uprave, Sluţba za poljoprivredu i Sluţba za zaštitu okoliša Ţupanijskih upravnih odjela, Ministarstvo financija Porezna uprava Podruĉni ured Krapina - Ispostava Zlatar, Fond zdravstvenog osiguranja - Ispostava Zlatar, Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava Krapinsko-zagorska - ispostava Zlatar i Jedinica specijalne policije. Od pravosudnih funkcija u Zlataru djeluje Općinski sud, Ţupanijski sud (pred poĉetkom rada), Prekršajni sud, Drţavno pravobraniteljstvo, Drţavno odvjetništvo, dva javnobiljeţniĉka i tri odvjetniĉka ureda. Gradnjom kapitalnog objekta “Palaĉe pravde” u Zlataru
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
19 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
osigurati će se svi uvjeti za rad pravosudnih institucija, uz istovremeno osiguranje poslovnog prostora za proširenje postojećih ili osnutak novih institucija.
Programom predškolskog odgoja predviĊa se proširenje postojećih graĊevina vrtića i jaslica, ĉiji je sadašnji kapacitet oko stotinu djece. Dugoroĉnije se predviĊa i izgradnja djeĉjih igrališta te športskih igrališta za mladeţ.
Osnovna škola “Ante Kovaĉića” u Zlataru sa svojom podruĉnom osmorazrednom školom u Belcu i niţerazrednim u Martinšĉini, Donjoj Batini i Petruševcu, nositelj je osnovnog obrazovanja na podruĉju Grada Zlatara. Na relativnu dugogodišnju stabilnost broja uĉenika u školi u Zlataru, usprkos tendenciji pada broja djece u obitelji, utjecalo je znaĉajnije povećanje broja stanovnika u samom naselju Zlatar. Ukupan broj uĉenika kreće se u okvirima od 600 do 700 uĉenika i ne oĉekuje se u narednom razdoblju znaĉajnije odstupanje. Sadašnje stanje školskih zgrada zahtijeva temeljitiju obnovu.
Osnivanje srednje škole Zlatar 1955. godine kao samostalne ustanove s gimnazijskim i upravnim usmjerenjem od neprijepornog je znaĉenja za ovu regiju. Proširenjem broja obrazovnih programa, a nadasve gradnjom ili na drugi naĉin osiguranim radnim prostorom za potrebe Srednje škole, u narednom petnaestgodišnjem razdoblju zaokruţile bi se potrebe u srednješkolskom obrazovanju ovog kraja.
Ţitelji Grada Zlatara ostvaruju zdravstvenu zaštitu putem Doma zdravlja (s nekoliko specijaliziranih ambulanti) “Kunović dr. Mihajlo”, kao središnje zdravstvene ustanove Grada i za podruĉje (bivše) općine Zlatar. Osim Doma zdravlja djeluju i ambulante primarne zdravstvene zaštite u Zlataru i Belcu. Od privatnih zdravstvenih institucija u Zlataru još djeluju dvije ambulante (opća i zubna) i ljekarna. U Zlataru još valja spomenuti ţupanijski Zavod za javno zdravstvo.
U oblasti kulture i informatike, manifestija “Dani kajkavske rijeĉi”, okosnica je svih kulturnih, znanstvenih i društvenih zbivanja u Gradu Zlataru, sa svojom tridesetgodišnjom tradicijom. Znanstveni skupovi o kajkavskom narjeĉju i knjiţevnosti, Festival djeĉje kajkavske popevke, Zbor malih pjesnika, brojne izloţbe, promocije, koncerti u crkvama u Belcu i Zlataru, samo su neka zbivanja navedene manifestacije. “Zlatarske veĉeri” manifestacije na otvorenom prostoru s tradicionalnim pajdaškim sprehajanjem upotpunjuje sadrţaj “Dana kajkavske rijeĉi” i Kulturno prosvjetno društvo “Zlatarjevo” , utemeljeno 1969. godine. Uz Dane kajkavske rijeĉi utemeljena je Galerija izvorne umjetnosti, koja danas raspolaţe s bogatim fundusom slika i kipova renomiranih autora. Nadalje, od društveno kulturnih institucija valja spomenuti Narodno sveuĉilište, Gradsku knjiţnicu, društvo “Hrvatski sokol” i dvorana od 300 mjesta, koje zahtijevaju ureĊenje i proširenje. Oblast informatike pokrivaju Radio Zlatar i izdavaĉka i novinska djelatnost u sastavu Narodnog sveuĉilišta.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
20 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Na podruĉju Grada Zlatara nalazi se dvadesetak spomenika kulture, a posebnu vrijednost imaju crkve: Crkva Marije Snjeţne u Belcu - nulta kategorija, Kapela Sv. Jurja u Belcu - prva kategorija, Kapela Sv. Martina u Martinšĉini - prva kategorija, Crkva Blaţene Djevice Marije na nebo uznesene u Zlataru - prva kategorija te kapela Sv. Jakoba u Donjoj Batini pod preventivnom zaštitom.
Športske, fiziĉke i druge aktivnosti, osim u sastavu školskih institucija, obavljaju se putem dva nogometna kluba (u Zlataru i Belcu), zatim lovaĉka, ribiĉka, planinarska i streljaĉka društva i udruge, te tri dobrovoljne vatrogasne udruge u Zlataru, Belcu i Donjoj Batini. Zlataru je potreban jedan funkcionalno i cjelovito osmišljen športsko-rekreacijski kompleks terena i graĊevina sa dvoranom i plivalištem, što se namjerava, u narednom razdoblju ostvariti odgovarajućim programom.
Od udruga i udruţenja još djeluju Udruţenje hrvatskih veterana domovinskog rata, Udruţenje hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata, Društvo ratnih veterana “Hrvatski domobran”, Udruţenje umirovljenika i Društvo “Naša djeca”.
U oblasti socijalne skrbi i pomoći djeluje Republiĉki fond socijalne zaštite, Centar za socijalni rad i Hrvatski crveni kriţ - Gradsko društvo Zlatar u Zlatar Bistrici. Oĉekuje se sve veći broj staraĉkih domaćinstava, te će biti potrebno osigurati odgovarajuću pomoć za veći broj korisnika, od sadašnjih 100 - 150 osoba.
Zaštiti okoliša se još nije prišlo na kompleksni i sveobuhvatni naĉin i u svim oblastima i aktivnostima. Djeluje se, za sada, samo u tri, ali osnovna, segmenta:
izrada dokumenata prostornog ureĊenja, kao temelj svih aktivnosti zaštite prostora, zbrinjavanje komunalnog otpada, u tijeku je izrada i donošenje osnovne studije na razini Ţupanije, zaštita voda, u tijeku je izrada projekata i poĉetak izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda za Grad Zlatar i susjedne općine.
Potrebno je proširiti djelovanje zaštite okoliša i na sferu izgradnje u naseljima i izvan njih, zatim zaštitu ugroţenih i vrijednih podruĉja i posebno provesti odgovarajuću odvodnju otpadnih voda u podruĉjima Grada koja neće biti obuhvaćena zajedniĉkim sustavom odvodnje.
Razvijenost i kakvoća cestovne mreţe u prostoru Grada (kao i prostoru Krapinsko- zagorske ţupanije) je nezadovoljavajuća i sve više postaje prag ograniĉenja brţem razvoju. Gradskim prostorom prolaze tri vaţna cestovna pravca. To su drţavna cesta D 29 Zlatar Bistrica - Zlatar - Maĉe - N.Golubovec i dvije ţupanijske ceste Ţ 2169 Zlatar - Belec - Budinšĉina i Ţ 2170 Gornja Batina - Donja Batina - Konjšĉina. Ova tri pravca ĉine okosnicu cestovne mreţe Grada. U gradskom se
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
21 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
prostoru nalaze još dvije ţupanijske ceste: Ţ 2128 Zlatar - Lobor - Novi Golubovec i Ţ 2129 Borkovec - Martinšĉina - Gornja Batina. Sustav gradske razvrstane prometne mreţe dopunjuju lokalne ceste:
22018 Repno-Belec 22019 Juranšĉina - Belec 22020 G.Selnica - Belec 22021 Završje Beleĉko - Petruševec - Viţanovec 22051 Zlatar - Hitreci 22052 Zlatar - Ĉubeki 22053 Zlatar - Lovreĉan.
Ovu osnovnu mreţu razvrstanih cesta dopunjuju nerazvrstane ceste, radi nuţnog povezivanja pojedinih zaselaka, izdvojenih graĊevinskih podruĉja i sadrţaja. Ove nerazvrstane ceste, isto kao i razvrstane, ne odgovaraju svojoj namjeni i ne mogu zadovoljiti niti današnje potrebe. Preuskog su profila, bez odvodnje i potrebne nosivosti, tako da su dobar dio godine teško prohodne ili neprohodne.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
22 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog razvoja ţupanijskog znaĉenja
Prostorni razvitak podruĉja ostvaruje se putem odgovarajućih, kvalitetnih planova i programa, ugraĊujući ih u prostorne planove ureĊenja odgovarajuće razine. Prostornim planom ureĊenja Grada Zlatara, oblikuju se i postavljaju ciljevi razvitka ţupanijskog i lokalnog znaĉenja. Osnovni ciljevi razvitka obje nareĉene razine - ţupanijske i lokalne - u pravilu se poklapaju i gotovo su sukladni, i općeniti i posebni. Općeniti ciljevi prostornog razvitka su brza, funkcionalna i sigurna prometna povezanost općina i gradova meĊusobno, sa ţupanijskim središtem te na drţavnu i meĊunarodnu prometnu mreţu. Zatim potpuna i ravnomjerna opskrba infrastrukturom, oĉuvanje zdravog okoliša, prirodnih i kulturnih vrijednosti te racionalna, svrhovita (legalna) i tradicionalno arhitektonsko estetski oblikovana izgradnja naselja. Nadalje, oĉuvanje krajobraznih vrijednosti (ţupanijske) doline, vodotoci, kulturne baštine i dr. racionalno korištenje prirodnih resursa (vode, tla i šumskog pokrova) i kroz ureĊivanje prostora unaprijeĊivati njegovu ukupnu kvalitetu.
Posebni ciljevi prostornog razvitka ţupanijskog znaĉenja na podruĉju Grada Zlatara, mogu se identificirati u odnosu na Prostorni plan Ţupanije, a to su:
osigurati odgovarajući prostor za razvitak naselja Zlatar kao jednog od sekundarnog središta Ţupanije i njenih funkcija, predvidjeti koridore za izgradnju ili korekcije dionica drţavnih i ţupanijskih cesta, predvidjeti odgovarajuću zaštitu prirodnih i kulturnih dobara i vrijednosti i prirodnih resursa, posebice vodonosnih podruĉja koja se ukljuĉuju u ţupanijski sustav vodoopskrbe te šumski masiv Ivanĉice.
2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
Od ţupanijskog znaĉenja je osiguranje pribliţno sliĉnih uvjeta razvitka odreĊenih naselja u općinama i gradovima, koja naselja sudjeluju u ţupanijskoj mreţi pojedinih djelatnosti, ili naselja u kojima se nalaze, ili su planirani sadrţaji vaţni za Ţupaniju (ili Drţavu). Stoga je potrebno ovim Prostornim planom utvrditi takva naselja i predvidjeti mogućnost odgovarajućeg prostornog razvitka. U tu kategoriju spadaju, osim naselja koja sadrţe (postojeće ili planirane) sadrţaje od znaĉenja za Ţupaniju, i ona naselja, koja imaju uvjete i pretpostavke postati tzv. “ţarišta razvitka” u odreĊenom prostoru (koji prelazi granice jedinice lokalne samouprave).
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
23 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Kao posljedica takve planske postavke je i osiguravanje odreĊenog prostora za razvitak tih naselja i za odgovarajuću prometnu i ostalu infrastrukturu te odnosne elemente zaštite.
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
U ciljeve prostornog razvitka ţupanijskog znaĉenja spada i postavljanje mehanizama za registriranje i istraţivanje prirodnih resursa, a zatim osigurati njihovo racionalno korištenje u funkciji odrţivog razvitka. Ovim se Prostornim planom i njegovim osnovnim postavkama utvrĊuju mogućnosti i obveze svih korisnika prostora da ujednaĉeno, na Ţupanijskoj razini, koriste izvore prirodnih resursa uz oĉuvanje propisane ekološke stabilnosti odreĊenog podruĉja.
2.1.3. Oĉuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Oĉuvanje ekološke stbilnosti prostora je od presudne vaţnosti za Krapinsko- zaporsku ţupaniju, pa i za Grad Zlatar. Ekološka ravnoteţa trebala bi biti trajno pod kontrolom i sukcesivnim unapreĊenjem. Prirodne vrijednosti i posebnosti, posebno vrijedni prirodni resursi, zatim ambijentalne cjeline i kulturna baština treba biti pod trajnom odgovarajućom brigom i zaštitom radi oĉuvanja i unapreĊenja privlaĉnosti ovog prostora (ţupanijskog i gradskog).
Ţupanijskim i Gradskim programom zaštite okoliša provode se aktivnosti (opsega prema mogućnostima) u dva osnovna smjera: pripreme i neposredne aktivnosti.
Pripreme, kao dugoroĉne aktivnosti sastoje se od izrade i donošenja dokumenata prostornog ureĊenja (na više razina), na kojima i zasnivaju dugoroĉni ciljevi i programi zaštite prostora i okoliša, iz kojih se izdvajaju prioriteti kao neposredne aktivnosti u provoĊenju zaštite okoliša.
Od dugoroĉnih aktivnosti izdvajaju se:
Zaštita prirodne i kulturne baštine provodi se kroz izradu odgovarajućih programa i projekata, koji se izraĊuju na temelju dokumenata prostornog ureĊenja i odgovarajućih studija.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
24 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
U pripremi zaštite okoliša glede oĉuvanja ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša izdvajaju se prioriteti i neposredne aktivnosti:
- Zaštita voda, izgradnjom sustava za odvodnju i proĉišćavanje otpadnih voda, - Zaštita izvorišta, regulacija vodotokova i saniranje klizišta, - Sukcesivna sanacija nelegalnih odlagališta otpada, - Sudjelovanje na razini Ţupanije u donošenju Studije sustavnog gospodarenja otpadom i ureĊivanja odlagališta komunalnog otpada, - Uspostava monitoringa i praćenje stanja o zagaĊivanju tla, voda i zraka.
2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog znaĉenja
2.2.1. Demografski razvoj
Depopulacijski proces u Gradu Zlataru je temeljni “prag” ograniĉenja brţeg razvitka Grada. Kroz razdoblje od oko 40 godina (prema popisu 1948. - 1991.) u Gradu je smanjen broj ţitelja sa 9.241 na 7.359 ţitelja. Ovo smanjenje broja nije se odvijalo ravnomjerno u cijelom podruĉju Grada.
Proces iseljavanja zbivao se u svim naseljima (i zaseocima) Grada i to u dva smjera: u naselje Zlatar i izvan granica Grada. Takav oblik depopulacije je veoma nepovoljan, jer nastaju tzv. ispraţnjeni prostori, a naselja postaju mjesto povremenog boravka iseljenih ţitelja ili su ostavljena propadanju.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
25 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Tip Broj stanovnika prema sluţbenim popisima Naselja *)2 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 1 ZLATAR 2 1384 1612 1508 1650 2668 2770
2 Belec 4 581 623 560 521 455 469
3 Borkovec 3 461 399 377 378 276 260
4 Cetinovec 3 127 129 128 112 131 129
5 Donja Batina *)1 4 1377 1296 1228 997 770 644
6 Donja Selnica 4 560 543 478 400 332 300 Ervenik 7 4 568 553 453 433 300 247 Zlatarski*)1 8 Gornja Batina 4 450 447 393 362 339 307
9 Gornja Selnica 4 457 444 404 336 298 271
10 Juranšĉina 4 500 435 383 349 289 246
11* Ladislavec 4 235 229 206 209 157 149
12 Martinšĉina 4 918 923 858 708 616 530
13 Petruševec 4 369 371 355 291 234 184
14 Ratkovec 4 247 224 229 209 191 161
Repno 4 470 456 391 350 325 302 15* 16 Šćrbinec 4 25 24 26 26 19 22
17 Viţanovec 4 395 363 358 290 253 205 Završje 18 4 82 113 87 86 99 117 Beleĉko 19 Znoţ 4 35 73 77 68 59 46
4 9.241 9.257 8.463 7.775 7.811 7.359 UKUPNO GRAD *)1
*)1 U broju stanovnika Grada Zlatara ukljuĉeni su podaci za ĉitava ranija samostalna naselja Donja Batina i Ervenik Zlatarski. Realno je u Gradu 1991. godine bilo oko 7.000 stanovnika
*)2 Tipovi naselja prema stupnju urbanizacije 1991., a na temelju kriterija prof.dr. Milana Vreska, za potrebe “Strategije prostornog ureĊenja Republike Hrvatske” bili su: 1 - gradsko naselje, 2 - jaĉe urbanizirano naselje, 3 - slabije urbanizirano naselje, 4 - ruralno naselje. Tip općine prema socio-ekonomskoj preobrazbi: 4 - agrarni tip grada.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
26 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Struktura i kretanje stanovništva
1. Uzdrţavano stanovništvo ...... 34% 2. Osobe s osobnim prihodima ...... 14% 3. Aktivno stanovništvo u: ...... 52% - Primarnim djelatnostima ...... 13% - Sekundarnim djelatnostima ...... 30% - Tercijarnim i kvartarnim djelatnostima...... 48% - Izvan djelatnosti i nepoznato ...... 9% 4. Stanovništvo prema dobnoj strukturi: - 0-19 godina ...... 26% - 20-59 godina ...... 53% - 60 i više godina ...... 20% 5. Poljodjelsko stanovništvo ...... 21% 6. Ukupan broj radnika ...... 2.033*)3 7. Ukupan broj radnih mjesta ...... 2.874*)3 8. Prosjeĉno domaćinstvo prema broju ĉlanova ...... 3,22 9. Prirodno kretanje - 1993. g.; - RoĊeni ...... 84 - Umrli ...... 119 - Prirodni pad ...... -35
Prostornim planom Grada potrebno je omogućiti takove fleksibilne uvjete prostornog razvitka naselja, prometne i ostale infrastrukture, kako bi ona postala privlaĉna za stanovanje i osnivanje radnih mjesta u malim i srednjim tvrtkama. Valjalo bi kao osnovni cilj nastojati usporiti i zaustaviti proces iseljavanja, smanjiti dnevno imigriranje, kako bi već i prije isteka pretpostavljenog vremenskog dosega ovog Plana (2015. godina) zapoĉeo proces “pomlaĊivanja” populacije Grada, a kroz to i poĉetak porasta broja ţitelja.
______
*)3 Ukupan broj radnika i radnih mjesta iskazan je ukljuĉujući podatke za ĉitava ranija samostalna naselja Donja Batina i Ervenik Zlatarski.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
27 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
Gradskim podruĉjem prolaze dvije znaĉajne prometnice - drţavna cesta D 29 (kroz naselje Zlatar) i ţupanijske ceste: Ţ 2169 (od naselja Zlatar kroz vaţnija naselja: Gornja Batina i Belec prema Budinšĉini i Ţ 2170 (od naselja Gornja Batina, Donja Batina, prema Konjšĉini). Tim trasama vode se i glavni vodovi infrastrukture ĉineći koridore u kojima su, i do sada, nastajala najveća naselja u prostoru Grada. Logiĉno je da se i ovim Prostornim planom prihvati razvojna struktura “disperzije” kroz nareĉene “koridore razvitka” Grada.
“Primarna osovina razvitka” jeste koridor uz drţavnu cestu D 29 u kome se nalazi sjedište Grada, naselje Zlatar (s manjim naseljima Ladislavec i Cetinovec). “Sekundarne osovine razvitka” Grada jesu koridori: uz ţupanijsku cestu Ţ 2169 u kome se nalaze slijedeća najveća naselja (Zlatar), Gornja Batina (307 ţitelja*), Belec (469 ţitelja*), te uz ţupanijsku cestu Ţ 2170 (od Gornje Batine prema Konjšĉini) u kojem se koridoru nalazi naselje Donja Batina (644 ţitelja*).
Nareĉena naselja se ovim Prostornim planom i odabranom disperznom razvojnom strukturom predviĊaju “ţarištima razvitka”, gospodarskih i društvenih djelatnosti u gradskom prostoru.
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
Sukladno osnovnim ciljevima razvitka gradskog prostora i demografskih kretanja u Gradu, ovim je Planom postavljen sustav naselja i organizacija prostora. Planom je predviĊen prostor za razvitak i ureĊenje naselja (graĊevinska podruĉja i koridori) prema prihvaćenim planiranim veliĉinama broja ţitelja za svako naselje, odnosno koridori za pretpostavljeni razvitak prometne i ostale infrastrukture u prostoru Grada.
Na temelju planiranog broja ţitelja po naseljima, do vremenskog dosega ovog Plana (2015. godina), zasnivaju okvirni proraĉuni i rješenja prometnog i infrastrukturnih sustava te zaštita prirodnih i kulturnih dobara i okoliša.
Planirani broj ţitelja po naseljima je naveden u ovoj tablici (Za naselje Zlatar postoje prostorne mogućnosti razvitka na temelju ovog Plana i do 7000 ţitelja).
______*) Broj ţitelja prema popisu stanovnika iz 1991. godine
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
28 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
BROJ STANOVNIKA
Naselje Po popisu Predvidivo
1953. 1991. 2005. 2015. 5.000 1 Zlatar 2.425 2.770 3.000 (7.000) 2 Belec 623 469 490 1.000 3 Borkovec 399 260 287 300 4 Cetinovec 129 129 120 150 5 Donja Batina (80%) 1.037 515 500 600 6 Donja Selnica 543 300 290 400 7 Ervenik Zlatarski (20%) 110 47 42 100 8 Gornja Batina 447 307 305 350 9 Gornja Selnica 444 271 250 300 10 Juranšĉina 435 246 236 300 11 Ladislavec 229 149 145 200 12 Martinšĉina 923 530 495 700 13 Petruševec 371 184 180 200 14 Ratkovec 224 161 160 200 15 Repno 456 302 300 350 16 Šćrbinec 24 22 30 50 17 Viţanovec 363 205 200 250 18 Završje Beleĉko 113 117 135 150 19 Znoţ 73 46 31 50 Ukupno: 9.368 7.030 7.196 10.650
Zlatar kao najveće naselje i društveno kulturno središte, ne samo Grada kao jedinice lokalne samouprave nego i ĉitavog sjeveroistoĉnog dijela Ţupanije, jeste ţarište razvitka u ovom prostoru. Poglavito od druge polovine 19. stoljeća kada je postao podţupanijskim središtem. Stagnaciju u svom razvitku biljeţi desetak godina poslije drugog svjetskog rata, kada prestaje biti kotarsko središte, a nakon toga i općinsko središte.
Svoju afirmaciju doţivljava nakon 1990. godine kada mu se vraća općinsko središte, a u novom lokalnom ustroju 1992. godine postaje središtem Grada Zlatara, kao jedinice lokalne samouprave. Ustrojavaju se i osnivaju nove tvrtke, ustanove i institucije. Tu valja istaknuti Srednju školu ĉije osnivanje ima znaĉajne posljedice na razvoj jednog naselja, zatim osnivanje Ţupanijskog suda s jednom od najvećih kapitalnih izgradnji - graĊevine “Palaĉe pravde” u ovoj regiji, ustrojavanje ispostava ţupanijskih ureda drţavne uprave i niz drugih manjih, ali isto tako
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
29 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
znaĉajnih elemenata koji utjeĉu na razvoj naselja. Od gospodarskih ĉimbenika valja izdvojiti gradnju trţnice, ugostiteljsko-turistiĉkih sadrţaja (hotel), trgovaĉke objekte i u manjem obimu poduzetniĉke sadrţaje, te ulaganje u komunalnu infrastrukturu. Slijedom toga moţe se zakljuĉiti da je naselje Zlatar, uvjetno reĉeno, središte ovog dijela Ţupanije sa kulturnom, prosvjetnom, športskom, upravnom i pravosudnom tradicijom. Isto tako valja dodati i tradiciju trgovaĉkog i obrtniĉkog središta.
U Belcu, kao manje razvijenom naselju s tendencijom demografskog nazadovanja osjeća se nedostatak gospodarskih ĉimbenika koji bi utjecali na razvoj naselja u cjelini. Osnovna škola, ambulanta, matiĉni ured, groblje s mrtvaĉnicom, nekoliko trgovina i ugostiteljskih objekata daju okosnicu naselja. Posebni znaĉaj i prepoznatljivost Belca u širem okruţenju daje crkva Marija Snjeţna u Belcu, spomenik nulte kategorije i kapela Sv. Jurja spomenik prve kategorije. Modernizacija ţupanijske ceste Zlatar-Belec-Budinšĉina uz ureĊenje nerazvrstanih odnosno lokalnih cesta, zatim već u znaĉajnoj mjeri izgraĊena plinofikacija i telekomunikacija Belca i okolnih manjih naselja daju osnove za razvoj naselja u gospodarskom planu posebno turizmu i manjem poduzetništvu.
U Martinšĉini uz crkvu Sv. Martina, spomenika kulture prve kategorije (15.st.), groblje, niţerazrednu školu, nekoliko trgovina i ugostiteljskih objekata te isto tako već u znaĉajnoj mjeri izgraĊena telekomunikacija i plinofikacija s ureĊenom odnosno asfaltiranom lokalnom cestom Martinšĉina - Gornja Batina, ĉini osnovnu strukturu naselja.
U sliĉnim uvjetima razvija se i naselje Donja Batina uz slijedeće sadrţaje: kapelu Sv. Jakoba, groblje s mrtvaĉnicom, ĉetverorazrednom školom, te nekoliko ugositeljskih i trgovaĉkih objekata. Telekomunikacija i plinofikacija naselja sa ureĊenjem odnosno rekonstrukcijom cesta doprinjeti će razvoju Donje Batine.
Intenzitet izgradnje, stambene i ostale, s pratećom infrastrukturom biljeţi se uz drţavnu prometnicu u pravcu: Marija Bistrica - Zlatar - Maĉe - Golubovec (cesta drţavnog znaĉenja) i uz prometnicu Zlatar - Belec - Budinšĉina (cesta ţupanijskog znaĉenja).
Zakljuĉno valja naglasiti da, za sva naselja na podruĉju Grada Zlatara ukljuĉujući i samo naselje Zlatar, osnovu gospodarskog i društvenog razvoja ĉini kvalitetna infrastruktura. Od prometnica, elektroopskrbe, telekomunikacija, plinofikacije, vodoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, regulacija vodotoka, pa do unapreĊivanja ekološke kakvoće prostora.
U slijedećem petnaestgodišnjem razdoblju javna poduzeća komunalne infrastrukture i Grad Zlatar u okviru nadleţnosti jedinice lokalne samouprave posredno, upravo preko infrastrukture, a temeljem prostorno planske dokumentacije, utjecati će na razvoj naselja na svom podruĉju.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
30 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti te kulturno- povijesnih cjelina
A/ Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti
A0. Temeljna obiljeţja prostora
Prostor Grada Zlatara (kao i općine istoĉnog dijela Donjeg Hrvatskog Zagorja), proteţe se izmeĊu dijela masiva Ivanĉice na sjeveru i široke prostrane doline rijeke Krapine na jugu, obuhvaćajući i podruĉje desne obale Krapine s krajnjim ograncima prigorja Medvednice. Rijeka Krapina razdvaja masiv Ivanĉice s prigorjem od prigorja i planine Medvednice. To je prostor koji u geografskom i prometnom smislu gravitira gradu Zagrebu. Reljefno, reĉeni prostor moţe se razluĉiti u tri prostorne cjeline:
- masiv Ivanĉice - prigorje Ivanĉice - aluvijalna ravan rijeke Krapine.
Geološku graĊu glavnog masiva Ivanĉice ĉine vapnenci, dolomiti, lapori i pješĉenjaci, a što je dijelom i graĊa prigorja. U dolinama prevladavaju pleistocenski pijesci, šljunci i erozioni nanosi.
Ovakva graĊa uvjetovala je i raznolikost tala. U rijeĉnim i potoĉnim dolinama prevladavaju aluvijalna, moĉvarna i mineralno karbonatna tla, a na obroncima breţuljaka pseudoglejna tla, te na vapnencima i dolomitima rendzine i smeĊa tla. Izraţene i izduţene kose ogranaka gorja sa širokim otvorenim potoĉnim dolinama, s duboko usjeĉenim potocima, naglašavaju razvedenost i posebnost prigorja Ivanĉice. Najznaĉajniji vodotoci ovog podruĉja su potok Reka, Batina i Selnica s prostranim prirodnim brdskim i dolinskim livadama, koje se uzdiţu gotovo do kosa gorskih ogranaka. Vodotoci teku u smjeru sjever-jug i pripadaju porjeĉju rijeke Krapine.
Od autohtone vegetacije prevladavaju šume i livade, a ostale površine su kultivirane i poljodjelske. Šume zauzimaju oko 36% ukupne površine. Veći dio površina ĉine livade koje se koriste uglavnom kao košanice, a manje kao pašnjaci. Od poljodjelskih povšrina zastupljene su manje oraniĉne plohe u blizini naselja, te vinogradi na osunĉanim padinama breţuljaka. Na znatno manjim površinama uz okućnice nalaze se voćnjaci i vrtovi.
Reljefna razvedenost i razliĉiti tipovi tala uvjetovali su i bogatstvo flore i zastupljenost razliĉitih šumskih zajednica. Na breţuljkasto-brdovitom prigorju pridolazi klimatogena zajednica hrasta kitnjaka i obiĉnog graba (QUERCO- CARPINETUM croat.Ht.). Na višim vrhovima Ivanĉice pridolaze bukove šume
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
31 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
(FAGETUM PANNONICUM mont. Ht), a vrlo rijetke površine su pod šumom jele i bukve (ABIETI FAGETUM PANNONICUM Rauš). Ispod samog vrha i planinarskog doma u uvali sa svjeţim i dubokim tlom javlja se šuma gorskog javora i obiĉnog jasena (ACERI FRAXINETUM croat. Ht.). Na juţnim ekspozicijama na plitkoj rendzini pridolazi ekstrazonalna termofilna zajednica hrasta medunca i crnog graba (QUERCO-OSTRYETUM CARPINI FOLIAE) na manjim površinama. Na izrazito strmom tlu na sjevernim ekspozicijama, mjestimiĉno tek u tragovima, nailazi se na elemente reliktne šumske zajednice tise i lipe (TILIO-TAXATUM). Šume ovog podruĉja su preteţno panjaĉe, znatno iskorištavane i većom površinom u privatnom vlasništvu. Šumama gospodari JP “Hrvatske šume” – Šumarija Zlatar.
Od botaniĉkih zanimljivosti ovdje su zastupljene i mnoge zaštićene biljne vrste kao što su likovac, veprina, boţikovina, tisa, ljiljan i dr.
Bogatstvo i krajobraznu raznolikost ovom dijelu Hrvatskog zagorja pruţaju još oĉuvane prirodne livadne zajednice brdskih i dolinskih livada. Na povišenim terenima zastupljena je zajednica pahovke (ARRHENATHERETUM ELATIORIS Br.Bl.), a na plavljenim poloţajima uz vodotoke su livade krestaca (BROMO-CYNOSURETUM CRISTATI Br.Bl.). To su dvije temeljne asocijacije koje se javljaju na ovom podruĉju.
Djelomice u depresijama i uz “bajere” javljaju se i elementi moĉvarne vegetacije, tršĉaci.
Prepoznatljivost ovom krajobrazu pruţaju i poljodjelske površine svojom veliĉinom, naĉinom obrade i kulturama. Na osunĉanim padinama breţuljaka zastupljeni su vinogradi, dok se oraniĉne, manje ili veće plohe, izmjenjuju u prostoru livada. Od ratarskih kultura prevladava kukuruz, krumpir, a manje su površine pod jeĉmom, heljdom i povrtlarskim kulturama. Uz okućnice se nalaze ekstenzivni voćnjaci. U novije vrijeme uoĉeno je i prodiranje voćnjaka na mjestima nekadašnjih vinograda.
Krajobrazna posebnost se oĉituje u toplim, širokim, otvorenim dolinama, koje razdvajaju i spajaju dva ogranka gorja, prirodni tokovi vodotoka, bogatstvo prirodnih oĉuvanih livadnih i šumskih zajednica, zajedno sa sklopom ruralnih naselja. Poseban peĉat i identitet ovom dijelu Zagorja daje kompleksan masiv Ivanĉice.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
32 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
A1. Zaštićeni dijelovi prirode
A.1.1. Spomenik parkovne arhitekture
Park u Selnici
Podno juţnih obronaka Ivanĉice, u Donjoj Selnici, oko nekadašnjeg dvorca Amona Rukavine pruţa se na padini brijega prostran perivoj, koji je podigao Amon Rukavina poĉetkom 19. stoljeća. Kreiran je u slobodnom pejzaţnom stilu, gdje osim dekorativnih skupina drveća i grmlja dominiraju brdske livade, koje se spuštaju sve do izvora i potoka Selnice. U perivoju se još nalaze i ribnjaci koji su danas obrasli vrbom, topolom i johom. Perivoj ima površinu od 17 jutara, a zaštićen je rješenjem Republiĉkog zavoda za zaštitu prirode 1969. godine.
U dvorcu je 1970. g. bila smještena osnovna škola. Nakon iseljenja škole poĉelo je naglo propadanje i uništavanje dvorca što se odrazilo i na perivoj. Neka od vrijednijih stabala (naroĉito hrastovi) su nemilosrdno sjeĉena, usprkos stalnim upozorenjima sluţbe zaštite prirode. Danas je ruševan dvorac i dio perivoja u vlasništvu tvrtke AMG iz Sv. Kriţa Zaĉretja, koja ţeli obnoviti dvorac i perivoj.
Od povijesnih dekorativnih vrsta u perivoju su se oĉuvala stoljetna stabla sekvoje (dva primjerka), koje je zasadio Amon Rukavina povodom roĊenja svojih sinova. Znaĉajni su primjerci ameriĉke borovice (JUNIPERUS VIRGINIANA), te moĉvarni ĉempres (TAXODIUM DISTICHUM) i dr.
A2. Evidentirani dijelovi prirode
U nastavku su navedena kulturna dobra (krajolici, vrtovi, perivoji i parkovi) koja se temeljem Zakona o zaštiti i oĉuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99.) stavljaju pod zaštitu ovim Prostornim planom kao nepokretna kulturna dobra sa prijedlogom za upis u registar nepokretnih kulturnih dobara.
Ocjenom današnjeg stanja na podruĉju obuhvata valorizirane su i predloţene za stavljanje pod posebnu zaštitu potoĉne doline Reke, Batine i Selnice, zatim planinski masiv Ivanĉice, te manja površina šumske zajednice gorskog javora i obiĉnog jasena na vrhu Ivanĉice, kao i još uvijek saĉuvani perivoji u povijesnim cjelinama dvoraca i kurija u Šĉrbincu, Završju Beleĉkom, Donjoj Batini i moderniji park 20. st. u Zlataru (Park Hrvatske mladeţi).
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
33 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
A.2.1. Posebni rezervat šumske vegetacije
Šuma gorskog javora i obiĉnog jasena
Šumska površina na samom vrhu Ivanĉice, neposredno ispod planinarskog doma u manjoj uvali ima karakteristike rezervata šumske vegetacije. To je specifiĉna i zanimljiva azonalna šumska zajednica gorskog javora i obiĉnog jasena (ACERIFRAXINETUM EXCELSIORIS, Ht.). Javlja se na malim površinama na vrhu planina, u depresijama, uvalama. Kao šumska zajednica vrlo je rijetko zastupljena, te je prirodna posebnost znaĉajna za znanstvenike, a estetski i sadrţajno obogaćuje i oplemenjuje šumski krajobraz.
Šuma javora i jasena je svijetla i prozraĉna. U sloju drveća osim javora i jasena pridolazi jela, javor mlijeĉ, bukva. U sloju grmlja ima crne i crvene bazge, pavit, lovorasti likovac, sitno pasje groţde i dr. Ugroţena je od nekontroliranih posjetitelja.
Pravilnom šumskom njegom treba oĉuvati ovu zajednicu na navedenoj lokaciji.
A2.2. Zaštićeni krajolici
Juţne padine Ivanĉice
Masiv Ivanĉice se pruţa od zapada prema istoku i to od prirodnog prolaza Oĉure do MaĊareva, u duţini cca 27 km, a najvišim vrhom 1061 m. Na sjevernoj i juţnoj strani omeĊena je jakim brazdama tla kroz koje protjeĉu Bednja i Krapina.
To je podruĉje sa saĉuvanim vegetacijskim pokrovom i faunom, naglašenim ekološkim, estetskim, turistiĉkim i rekreativnim vrijednostima. Šumski kompleks raznovrsnih sastojaka s livadama pruţa velike mogućnosti razvoja rekreativno- zdravstvenih aktivnosti, a ujedno je i znaĉajan faktor u odrţanju ekološke ravnoteţe šireg prostora. Dio Ivanĉice na podruĉju Grada Zlatara ima veoma razvedeno podbreţje prema jugu, na kojem se izmjenjuju podruĉja prirodnog i kultiviranog krajobraza.
Već od 1974. godine se u sluţbi zaštite prirode razmišlja o potrebi stavljanja pod zaštitu, u kategoriji parka prirode, odreĊenog podruĉja Hrvatskog Zagorja. Hrvatsko zagorje je u cjelini pejzaţno zanimljiv kraj, gdje su planinski masivi saĉuvali odreĊene autohtone šumske komplekse izmeĊu kojih dominira breţuljkasti agrarni krajolik, uz znaĉajne objekte kulturno-povijesne baštine. Predlagano je više varijanti u svezi odabira podruĉja koje bi trebalo staviti pod posebnu zaštitu. Tako
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
34 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
je bila jedna od varijanti da budući park prirode obuhvati reprezentativno podruĉje od Macelja, Ravne Gore, Strahinjĉice do Ivanĉice. U Strategiji prostornog ureĊenja Republike Hrvatske (1997.) usvojena je varijanta koja obuhvaća Macelj, Ravnu Goru i Trakošćan.
U sjevernom dijelu podruĉja Grada Zlatara dominira masiv Ivanĉice, te se za njene juţne padine predlaţe stupanj zaštite u kategoriji zaštićenog krajolika.
Potoĉne doline
Na podruĉju Grada Zlatara evidentirane su potoĉne doline Reke, Batine, Selnice i Lopateka, koje imaju saĉuvane prirodne karakteristike obogaćene postojećom graditeljskom baštinom, te ih je potrebno staviti pod posebnu zaštitu, kako bi se saĉuvale. Na prostorima navedenih dolina podjednako su vaţni prirodni, kulturni, pa i povijesni razlozi za stavljanje pod posebnu zaštitu.
Prostorni plan i Zakon okvirno odreĊuju reţim korištenja i zaštite kroz formulaciju da u zaštićenom krajoliku nisu dopuštene radnje koje narušavaju obiljeţja zbog kojih se podruĉje predlaţe za zaštitu, a mogu ukljuĉivati i izradu potrebnih prostornih planova.
a) Dolina potoka Reke
Karakteristiĉna dolina potoka Reke nalazi se u jugozapadnom dijelu podruĉja Grada Zlatara. Smjer pruţanja same doline je od sjevera prema jugu. Dio doline, koji je skoro intaktan i stavlja se pod zaštitu, omeĊen je s juţna strane granicom podruĉja Grada Zlatara (kod zaseoka Mikulci), a sa sjeverne strane popreĉnom cestom ispod naselja Zlatar, koja se pruţa u smjeru istok-zapad. Uz cestu su naselja Juriši, Hitreci, D. Dumbovići i Pisaĉići.
b) Dolina potoka Batine
Dolina potoka Batine znaĉajna je zbog svojih prirodnih karakteristika i saĉuvanosti. Prolazi centralnim dijelom podruĉja Grada i proteţe se od sjeverozapada prema jugoistoku. Iz Batinskog polja su prekrasne vizure na padine podbreţja Ivanĉice iza kojih se prostire glavni masiv Ivanĉice vrlo slikovitog reljefa. To je tipiĉna dolina ovog podruĉja sa saĉuvanim prirodnim tokom potoka Batina, kao i sa saĉuvanim biljnim, livadnim i šumskim zajednicama. Ujedno je podruĉje obogaćeno vrijednim primjercima kulturne baštine (dvorci i kurije s više ili manje saĉuvanim parkovnim površinama, crkve, kao i pojedinaĉni primjerci ruralne arhitekture).
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
35 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
c) Dolina potoka Selnice
Kroz istoĉno podruĉje Grada relativno je saĉuvana dolina potoka Selnice, koji protiĉe kroz prostore naselja Gornja Selnica, završje Beleĉko, Petruševec i Viţanovec, u smjeru sjever-jug.
Kao i ostale doline ovog podruĉje, tako i dolina potoka Selnice znaĉajna je zbog svojih prirodnih obiljeţja i još uvijek relativno dobre saĉuvanosti. Na obim padinama doline nalaze se donekle saĉuvani zaseoci iz kojih se pruţaju lijepe vizure na dolinu, specifiĉnih ugoĊaja i doţivljaja.
d) Dolina potoka Lopatek
Na krajnjem istoĉnom dijelu podruĉja Grada Zlatara nalazi se vrlo dobro saĉuvana dolina potoka Lopatek, koja se proteţe u smjeru sjever-jug od padina Ivanĉice, sa zaštićenim spomenikom parkovne arhitekture u Selnici, do juţne granice podruĉja Grada. Saĉuvan je prirodni tok vodotoka Lopatek kao i izvorne livadne i šumske zajednice. Na padinama koje okruţuju dolinu izmjenjuju se površine pod šumarcima, livadama, oranicma, vinogradima s klijetima. Dolina je gotovo netaknuta. Unutar doline je naselje Brĉići.
Smjernice za provoĊenje zaštite:
Zadrţati postojeći odnos površina pod kulturama u dolinama i pripadajućim im padinama, U zaštićenim dijelovima dolina ograniĉiti i regulirati svaku novu izgradnju, U postojećim naseljima zadrţati njihovu mreţastu strukturu, te tlocrtne i visinske gabarite, zatim saĉiniti inventarizaciju vrijednih primjeraka, tradicijske ruralne arhitekture i odrediti odgovarajući reţim zaštite.
A2.3. Spomenici parkovne arhitekture
Spomenik parkovne arhitekture je artificijelno oblikovani prostor (perivoj, botaniĉki vrt, arboretum, gradski park, drvored, skupina i pojedinaĉno stablo, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja), koji ima veću estetsku, stilsku, umjetniĉku, kulturno-povijesnu ili znanstvenu vrijednost. Na spomeniku ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopušteni zahvati kojima bi se promijenile ili narušile njegove vrijednosti.
Bitna obiljeţja pojedinog oblika parkovne arhitekture je stilska prepoznatljivost, izvornost kompozicije, ljepota i oĉuvanost flornih i vrtno arhitektonskih sadrţaja. Stoga je vaţno naglasiti, a to se vrlo ĉesto zaboravlja, da su spomenici parkovne
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
36 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
arhitekture kulturni i prirodni spomenici, te je postupak valorizacije, zaštite i obnove isti, kao i kod objekata kulturne baštine. U pojedinim sluĉajevima dovoljna je oĉuvanost jednog od glavnih obiljeţja koji vidljivo svjedoĉi o povijesnom razvoju vrtne umjetnosti na tlu Hrvatske.
Perivoj oko dvorca u Šĉrbincu
Dvorac Šĉrbinec je podignut u prvoj polovici 16. stoljeća, pravokutnog je tlocrtnog oblika i visine jednog kata. Od tada do danas više puta je pregraĊivan. Najstariji izvorno oĉuvani dio je sjeverni dio dvorca s gotiĉkim dovratnikom. U vlasništvu je obitelji Kiš (Šauloveĉki). Od gospodarskih objekata najzanimljivija je sirnica u obliku ĉardaka, koja se oĉuvala u izvornom obliĉju sve do današnjih dana.
Današnji perivoj je ustvari oblikovan na dijelu prostora nekadašnjeg gospodarskog dvorišta s vrtom, ribnjakom i cvjetnjakom. Ustvari je to povijesni vrt, a ne perivoj, u kojem dominiraju skupine ţalosnih smreka (PICEA ABIES f. viminalis), malolisna lipa (TILIA PARVIFLORA), tulipanovac (LIRIODENDRON TULIPIFERA) i kalifornijski libocedar (LIBOCEDRUS DECURENS).
Iz postojećeg dendromaterijala moţe se s velikom toĉnošću zakljuĉiti da je perivoj, odnosno vrtno ureĊen predprostor dvorca, oblikovan poĉetkom 18. stoljeća.
Perivoj oko kurije u Završju Beleĉkom
Sjeveroistoĉno do naselja Zlatar, na padini prigorja Ivanĉice, oko jednokatne kurije nekadašnje obitelji Ciboci-Sabljić, uoĉavaju se tragovi vrtno ureĊenog predprostora kurije na kojeg se nastavlja prostrani voćnjak s probranim vrstama jabuka, krušaka i dunja. Kurija pravokutnog tlocrta, jednostavnog proĉelja s ulaznim trijemom i s malim trokutastim zabatima, podignuta je u 18.stoljeću. Cjelokupni prostor djeluje danas zapušteno s trošnom i djelomice uništenom drvenom ogradom.
Od nekadašnjeg vrtno ureĊenog prostora kurije, ostala su samo pojedinaĉna stoljetna stabla hrasta luţnjaka (QUERCUS RUBUR) debljine 160 cm, kao i skupine tisa, te pokoja oslabljena smreka (PICEA ABIES f. viminalis).
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
37 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Perivoj – vrt oko kurije Jelaĉić u Donjoj Batini
Neposredni okoliš oko kurije obitelji Jelaĉić parkovno je ureĊen krajem 19. stoljeća. Kurija je jednokatna i jednostavnog proĉelja, graĊena u “kljuĉ”. Vrtno parkovna površina pruţa se na oko 0,20 ha. Dominiraju ĉetinjaĉe u odnosu na listaĉe. Od dekorativnih listaĉa istiĉe se uz rub vrta i kurije stoljetno stablo lipe (TILIA SP) s oštećenim deblom, zatim ariš (LARIX DECIDUA) i smreke (PICEA ABIES f. viminalis). Osim dekorativnih stabala u vrtu su zasaĊeni cvjetni grmovi hortenzije i peonije uz mnogobrojne lonĉanice, koje vlasnici redovito njeguju i odrţavaju. Ovaj razmjerno mali vrt s kurijom je i dalje u vlasništvu obitelji Jelaĉić.
Perivoj – vrt oko kurije obitelji Kallay u Donjoj Batini
Tragove nekad bogato ureĊenog perivoja nalazimo u prostoru kurije i gospodarskih zgrada obitelji Kallay. Danas je kurija u potpunosti preureĊena. Do posjeda i danas kao i nekad vodi aleja smreka (PICEA ABIES f. viminalis). Uz sam posjed, na park i vrt nastavlja se autohtona šuma hrasta luţnjaka i graba (CARPINO BETULI – QUERCETUM ROBORIS).
Vrijedno je napomenuti da su kurije u Turnišću, Donjoj Batini i Šĉrbincu s povijesnim vrtovima locirane duţ doline potoka Batine.
Smjernice za provoĊenje zaštite:
Bitno je oĉuvati cjelovite povijesne prostore kurija s izvornim prirodnim i kultiviranim posebnostima (šuma, vrst, voćnjak, aleja i dr.). Zadrţati struktukru i raspored u prostoru.
Park hrvatske mladeţi
MlaĊi park formiran šestdesetih godina ovog stoljeća ispred zgrade ţupanijskih ureda i pošte, do Zagrebaĉke ulice. U parku su zasaĊene razliĉite skupine ĉetinjaĉa i listaĉa. Stilski i oblikovno park je nedoreĉen. Sadrţajno bi ga trebalo upotpuniti cvijetnim grmovima i vrtnom opremom, te bi park na taj naĉin postao mjesto okupljanja i rekreacije.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
38 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
B) Zaštita kulturne, graditeljske baštine
Podruĉje Grada Zlatara u regionalnom pogledu pripada prostoru Hrvatskog zagorja. Zauzima prostor juţnih padina Ivanĉice, koje su na najvišim dijelovima pokrivene šumom. Smjerovi obronaka pruţaju se u smjeru dolina potoka Selnice, Batine, Lopateka, a najprostranija je dolina potoka Reka, u kojoj je smješteno središnje naselje Zlatar. Kao dio prostorne cjeline podbreţja Ivanĉice, ovo podruĉje ima velike estetske, prirodne i kulturne vrijednosti. Kulturna baština na podruĉju Grada Zlatara (u sklopu bivše općine Zlatar Bistrica) dosad je bila evidentirana iskljuĉivo na temelju kriterija vrednovanja pojedinaĉnih graĊevina: crkvi, kapela, gradova, utvrdi i kurija. Ruralna tradicijska arhitektura, zaseoci i sela, koja su karakteristiĉni i najuĉestaliji oblik naselja, dosad nisu bili evidentirani.
Suvremeni europski principi vrednovanja i zaštite kulturne baštine temelje se na saznanju da je arhitektonski spomenik bilo koje vrste i znaĉenja nedjeljivo povezan s neposrednom okolinom, a samim tim i širim regionalnim prostorom. Jedno od osnovnih naĉela zaštite graditeljske baštine je teţnja da se sprijeĉi devastacija neposrednog prostora, kako bi arhitektonski spomenik oĉuvao svoje autentiĉno okruţenje, a time i svoje prostorne vrijednosti i znaĉenje. Uveden je pojam kulturnog krajolika koji potiĉe integralni pristup vrednovanju kulturne i prirodne baštine. Krajolik Hrvatskog zagorja, osobito prostor Ivanĉice, primjer je dobro oĉuvanog prirodnog krajolika. Zbog stupnja oĉuvanosti prirodnih kvaliteta i biološke raznolikosti, ĉitavo je podruĉje Ivanĉice, predloţeno za upis u kategoriju zaštićenog krajolika.
U okviru ovih pretpostavki obavljena je identifikacija, vrednovanje i klasifikacija kulturne i prirodne baštine na podruĉju Grada Zlatara. Korišten je Popis spomenika kulture i postojeća dokumentacija Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Konzervatorskog odjela u Zagrebu, ranije Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, koje je trebalo reambulirati i dopuniti. Na temelju terenskih obilazaka tijekom 1997. god. obavljena je reambulacija dosadašnjeg popisa i evidencija pojedinaĉnih graĊevina i seoskih naselja koja dosad nisu bila ukljuĉena u popis spomenika, a po oĉuvanosti svoje prostorne organizacije i graĊevne strukture imaju svojstva kulturne baštine. To se odnosi na dopunu popisa spomenika kulture u vrsti stambene arhitekture, arheoloških lokaliteta, industrijske arheologije te zona prirodnog i kultiviranog krajolika. Zbog nemogućnosti potpunog pregleda terena i obilaska svakog pojedinog zaseoka na podruĉju obuhvata Plana, postupak evidencije graditeljske baštine, naroĉito u vrsti tradicijske drvene arhitekture je i dalje otvoren.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
39 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
B1. Polazišta, parametri i kriteriji vrednovanja kulturne baštine
Jedno od temeljnih naĉela na kojem danas gradimo principe zaštite kulturne baštine je ĉinjenica da je arhitektonski spomenik, bilo koje vrste i znaĉenja, nedjeljivo povezan s okolinom, a time i širim prostorom. Na tim je principima definiran i novi segment zaštite kulturne baštine, a to je prostorna baština. Pod pojmom prostorne baštine podrazumijevamo "topografski definirana podruĉja u kojima je osobito izraţen kvalitetan suţivot kulturne baštine i prirodnih osobitosti sredine, odnosno kao cjelina je iznimnih povijesnih, arheoloških, umjetniĉkih, kulturnih, znanstvenih, socijalnih i tehniĉkih vrijednosti". Uz tradicionalni pojam zaštite spomenika kulture i prirode, ravnopravno se pojavljuje i zaštita kulturnih i prirodnih dobara, odnosno valorizacija svih oblika proizvoda prirode i ljudske stvaralaĉke djelatnosti. Smatrajući da kulturno i prirodno nasljeĊe predstavlja harmoniĉnu cjelinu, ĉiji su elementi nedjeljivi, proširena je terminologija zaštite na pojmove zaštite kulturne i prirodne, odnosno prostorne baštine. U tom kontekstu valorizirani su krajolici i pejzaţni predjeli grada Zlatara, bilo da su prirodni okvir naselja, breţuljci pokriveni šumama, bilo da su ljudskom rukom kultivirani predjeli u blizini naselja, odnosno povijesnog spomenika. Najveća vrijednost ovog podruĉja je osim brojnih vrijednih primjera graditeljske baštine, osobito sakralne arhitekture i kurija, te oĉuvani krajolik, koji je sinteza prirodnih, pejzaţno-reljefnih osobitosti i antropogenih djelatnosti.
Ciljevi zaštite
Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinaĉne graĊevine sa spomeniĉkim obiljeţjima, zajedno sa svojim okolišem, trebaju biti na kvalitetan naĉin, u skladu s njihovim prostornim, arhitektonskim, etnološkim i povijesnim karakteristikama, ukljuĉeni u budući razvoj. To prije svega podrazumijeva:
- oĉuvanje i odgovarajuća obnova najvrijednijih graĊevina spomenika kulture nacionalne vrijednosti: crkvi i kapela, dvoraca i kurija;
- zadrţavanje povijesnih oblika komunikacija, starih cesta, pješaĉkih i planinarskih puteva i staza, ĉesto markiranih pokloncima;
- oĉuvanje povijesnih oblika naseljenosti - zaselaka i sela, u okviru njihovog prostornog okruţenja, povijesne matrice, parcelacije i tradicijske graĊevne strukture;
- revitalizaciju starih zaselaka i osamljenih gospodarstava koji su danas gotovo bez stanovnika, prometno izolirani, a izuzetne su etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti;
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
40 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
- oĉuvanje i obnovu tradicijske drvene arhitekture, stambene i gospodarske, te mlinova kao i svih povijesnih arhitektonskih graĊevina spomeniĉkih svojstava, kao nositelja identiteta prostora;
- oĉuvanje povijesne slike prostora i karakteristiĉnih vizura;
- oĉuvanje i njegovanje izvornih i tradicionalnih funkcija i sadrţaja, poljoprivrednih kultura;
- zadrţavanje i oĉuvanje karakteristiĉnih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju simboliĉko, ali i povijesno znaĉenje, vezano uz neke povijesne dogaĊaje;
- oĉuvanje i obnovu svih graĊevina i kompleksa sa spomeniĉkim obiljeţjima;
- istraţivanje i prezentaciju arheoloških nalaza i lokaliteta.
Naĉela zaštite
U cilju oĉuvanja, zaštite i unapreĊenja kulturne i prirodne baštine Grada Zlatara, što ujedno znaĉi oĉuvanje vlastitog identiteta, iznesena su naĉela zaštite koja bi trebala biti polazna osnova budućeg razvoja
- smatrajući da kulturna i prirodna baština predstavlja temelj identiteta i dokaz kontinuiteta sredine, potrebno ju je zaštititi od svake daljnje devastacije i degradacije njenih temeljnih vrijednosti;
- osim pojedinaĉnih graĊevina, kulturnu baštinu ĉini i prostorna baština, bilo da je rezultat ljudskog djelovanja kroz povijest, ili je djelo prirode;
- osim vrednovanih graĊevina - reprezentativnih primjera odreĊenog stila, kulturnu baštinu ĉine i skromna ostvarenja tradicijske stambene izgradnje, drvene kuće, koje bi kao nositelje identiteta, trebalo ĉuvati u izvornoj funkciji;
- prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje graĊevnskih zona u kvalitetne pejzaţne prostore znaĉi osiromašenje i gubitak za cijelu zajednicu.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
41 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Vrijednost regionalnog prostora podbreţja Ivanĉice, procjenjuje se i znaĉajna je sa:
- prostorno geološkog stanovišta
- prirodno biološkog
- kulturno povijesnog
- sociološko etnološkog
- arhitektonsko urbanistiĉkog
- prostorno pejzaţnog
- arheološkog
- gospodarsko turistiĉkog.
Razvoj ĉitave regije, pa i Grada Zlatara trebao bi se temeljiti na analiziranim vrijednostima, kako bi se ostvarila njihova afirmacija, zaštita i unapreĊenje, a istovremeno stanovnicima omogućio kvalitetniji ţivot.
B2. Inventarizacija i klasifikacija kulturne baštine
B2.1. Povijesne cjeline
Pod pojmom povijesne ili tradicionalne cjeline podrazumijeva se svaka grupacija graĊevina i prostora u gradskoj ili seoskoj sredini, ĉija se kohezija i vrijednost priznaju s arheološkog, arhitektonskog, povijesnog, estetskog i sociokulturnog stanovišta.
Identifikacija naselja kao naseobinske baštine sastoji se u analizi strukturalnih elemenata naselja: prostora u kojem je smješten, volumen naselja i njegove matrice te pripadajuće graĊevne strukture. Ishodište valorizacije zasnovano je na temeljnoj vrijednosti, integralnom ispreplitanju svih ostvarenih vrijednosti naselja, prirodnih i antropogenih.
Stajalište da je arhitektonski spomenik bilo koje vrste i znaĉenja nedjeljivo povezan s neposrednom okolinom, a time i širim prostorom, zahtjeva nove metode i kriterije vrednovanja koji se temelje na valorizaciji:
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
42 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
1. prostornih, reljefno morfoloških, estetskih i prirodnih obiljeţja lokacije
2. volumena naselja (grupe graĊevina), njegove matrice, prostornih i morfoloških obiljeţja
3. pripadajuće graĊevne strukture, njene arhitektonske, kulturno povijesne i etnološke vrijednosti te stupnja njene oĉuvanosti.
Instrument identifikacije morfoloških i estetskih vrijednosti naseobinske baštine su analize karakteristiĉnih vizura.
Vrijednost naselja kao kulturne baštine ocjenjujemo na temelju slijedećih parametara:
- uspostavljenog odnosa prema prirodno topografskim obiljeţjima pripadajuće lokacije (u valorizaciju ulazi i ocjena prirodnog okruţenja, njegove estetsko likovne i prirodno topografske karakteristike)
- volumena naselja, odnosa povijesne jezgre prema sveukupnom izgraĊenom prostoru naselja
- prostornog koncepta i oĉuvanosti povijesne matrice naselja
- graĊevne strukture, njenog mjerila, oblikovanja i materijala završne obrade kvalitetnih pojednaĉnih graĊevina kulturno povijesne vrijednosti
- povijesnog kontinuiteta i oĉuvanost tradicionalnih funkcija naselja.
Analizirajući i vrednujući naselja na podruĉju Grada Zlatara, na temelju navedenih parametara i kriterija vrednovanja, klasificiramo ih u ĉetiri skupine:
- u kategoriju 01 ubrajaju se naselja koja su ispunila sve vrednovane kriterije, i imaju u potpunosti oĉuvanu povijesnu graĊevnu strukturu
- u kategoriju 02 ubrajaju se naselja kod kojih nije ispunjen neki od vrednovanih prametara, povijesna graĊevna struktura oĉuvana je u potezima i kompleksima, ili je izvorni prostorni koncept narušen novom izgradnjom, - u kategoriju 03 ubrajaju se naselja koja su samo u pojedinim segmentima oĉuvala povijesnu graĊevnu strukturu, a nemaju zadovoljenu većinu ostalih parametara
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
43 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
- u kategoriju 04 ubrajaju se naselja koja su novijeg datuma, ili nemaju oĉuvane povijesne graĊevne strukture, izuzev sporadiĉnih primjera, a nisu realizirala većinu od vrednovanih parametara.
Zlatar je jedino naselje gradskih obiljeţja, koji u svom povijesnom središtu osim ţupne crkve, ima oĉuvanu graĊevnu strukturu s kraja prošlog i prve polovice dvadesetog stoljeća. Povijesna jezgra naselja smještena je uz ţupnu crkvu Uzašašća Marijina u formi glavne ulice, koja se ispred crkve proširuje u ljevkasti prostor Trga i odvaja u dva smjera, jednom prema Batini i drugom prema Loboru. Na mjestu današnje crkve, stajala je kapela Bl. Djevice Marije, koja se spominje u povijesnim dokumentima god. 1451. Sjedište ţupe u to je vrijeme u Martinšĉini. Ţupa je prenesena u Zlatar god. 1699. Današnja crkva graĊena je god. 1754-58. i postaje ţupnom. Osim ţupne crkve u prostoru povijesne jezgre smještene su i ostale povijesne graĊevine: kurija ţupnog dvora na brdu iznad crkve, barokna kurija nasuprot crkve u kojoj je bila Galerija, Sokolana, te niz malogradskih kuća uz glavnu ulicu.
Sva ostala naselja su naselja seoskih obiljeţja. Za podbreţje Ivanĉice karakteristiĉna su sela rasutog tipa sa zbijenim zaselcima, nastalim diobom nekadašnjih zadruţnih obitelji, što potvrĊuju i njihovi patronimiĉki nazivi. Sela i zaseoci okruţeni su obradivim površinama, livadama, oranicama, vinogradima i šumama. Geomorfološke karakteristike terena, blago valoviti breţuljci s usitnjenom parcelacijom i malim grupama kuća, stvaraju dinamiĉnu pejzaţnu sliku. Slikovitost pejzaţa i harmoniĉni odnos naselja s pripadajućim terenom, najbolje ilustriraju zaseoci Martinšĉine, Juranšĉine, Gornje Selnice. Zaseoci su patronimiĉkog karaktera,tj. nose ime po prezimenu zadruge. Sastoje se od nekoliko kuća, manje od osam, a okruţeni su vlastitim obradivim površinama. Parcele kuća meĊusobno nisu odijeljene ogradama, nepravilna su oblika, grupirane uz seoski put. Okruţeni su voćnjacima, ĉija stabla dijelom pokrivaju vizure na kuće, tako da u prostoru te grupe kuća ĉine harmoniĉnu cjelinu s krajolikom u kojem su smještena. Tradicijske kuće su uglavnom prizemne visine, zbog nagiba terena, djelomiĉno podrumljene. Podrum je izveden od lomljena kamena, na kojem je postavljen drveni dio kuće, pravokutnog, izduţenog tlocrta, s karakteristiĉnom prostornom organizacijom: u sredini je kuhinja, ispred koje je mali predprostor, tzv. “ lojpa” iz koje se ulazi u sve tri prostorije: osim kuhinje i u dvije sobe, komoru i hiţu. Zidne stijene slagane su od horizontalno postavljenih hrastovih planjki, na uglovima spajanih na preklop, tzv. “hrvaškim” uglima, ili na lastin rep, kao noviji naĉin slaganja. Kameni zidovi podruma su oţbukani i obijeljeni vapnom, a drvene stijene iznutra omazane i bijeljene vapnenom bojom, u koju se dodaje modre galice. Lociranje kuća u odnosu na teren bilo je vrlo logiĉno, a proizlazi iz funkcionalnih razloga (zaštita od atmosferilija isl.), tako da se sljeme krova postavlja paralelno sa smjerom nagiba brda, stvarajući tako organske naseobinske forme skladno povezane s krajolikom. Veća povijesna naselja – sela, vezana su uz niţe prostore potoĉnih dolina kojima teku glavne povijesne prometne komunikacije, ali su organizirana u formi homogenih prostornih cjelina: Donja i Gornja Batina, Martinšĉina, Belec. U središtu
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
44 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
sela je kapela, koja u vizuri na naselje stvara homogenu sliku vertikale s horizontalom krovova kuća.
Noviji oblici izgradnje i zaposjedanja prostora, uglavnom se veţu uz cestovne komunikacije i razvijaju se u dolinskim podruĉjima. Zaposjedaju se i prisojne padine breţuljaka, nekad korištene kao obradivo zemljište. Ovakav naĉin zaposjedanja terena izgradnjom uz ceste i infrastrukturne koridore, negira tradicionalni oblik i gustoću naselja, ĉime se uništava i degradira kvaliteta prostora (Borkovec, Ladislavec). Nove kuće uglavnom imaju kvadratiĉni tlocrt, predimenzioniranih su gabarita i heterogenih oblika, preuzetih pomodarskom metodom iz arhitekture drugog podneblja. Koriste se graĊevni materijali koji nemaju uporište u regionalnim obiljeţjima izgradnje.
Kriterije za uvrštavanje u kategoriju naselja 01 ispunjava samo zaselak Jelaĉići (Donja Batina). Smješteno je uz cestu, u podnoţju brda, naglašene sjeveroistoĉne ekspozicije. U cijelosti mu je oĉuvana povijesna matrica ( organizacija prostora) i tradicijska drvena arhitektura.
U kategoriju naselja 02 ubrajamo zaseoke Martinci Zlatarski (lokalitet) i Hitreci (jug). Ovi su zaseoci u većim potezima oĉuvali svoja tradicijska gospodarstva i povijesnu izgradnju, a novom izgradnjom nisu se narušili tradicionalni prostorni odnosi i karakter naselja. Naselja imaju naglašenu istoĉnu ekspoziciju.
U kategoriju naselja 03 ubrajamo zaseoke u kojima se proteţe nova izgradnja, na temelju stare organizacije prostora i parcelacije. Povijesna arhitektura oĉuvana je u manjim grupama u vidu cijelih gospodarstava, ili samo kroz pojedinaĉne graĊevine. To su zaseoci navedeni u Odredbama za provoĊenje ovog Plana i oznaĉeni odgovarajućom oznakom i brojevima 1 do 42 +14a i 36a u kartografskom prikazu br. 3 - Uvjeti korištenja i zaštite prostora i u kartografskom prikazu br. 4 - GraĊevinska podruĉja naselja mjerila 1:5000 uz obezu ishoĊenja posebnih uvjeta za izgradnju u njima.
U kategoriju naselja 04 ulaze prostori i zone nove izgradnje, koja se pojavljuje uglavnom uz ceste kojima su povezana stara naselja. Prostori nove izgradnje zauzimaju podruĉja uz ceste, formirajući linijski naĉin izgradnje koji nije tipiĉan za organiziranje naselja ovog podruĉja.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
45 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
B2.2. Povijesni sklopovi i graĊevine a) Srednjovjekovne utvrde
1. Stari grad Belec Smješten na juţnom obronku Ivanĉice. Srednjovjekovna utvrda izduţenog oblika poloţena u pravcu sjever – jug, na vrlo nepristupaĉnoj hridi. U odnosu na ostale zagorske burgove, spada u oĉuvanije. Sastoji se od dva dijela, starijeg sa palasom i ostalim stambenim prostorijama, te mlaĊe polukruţne kule smještene na sjeveru. Ima dosta oĉuvanih gotiĉkih elemenata arhitekture (profilirani dovratnici i doprozornici). Datiran je u 13. –17. St., iako neke indicije upućuju i na raniji nastanak.
2. Stari grad Oštrc Smješten na juţnom obronku Ivanĉice. Srednjovjekovna utvrda, koja se sastoji od predgraĊa i male ulazne kule sa sjeverozapadne strane.Gornji dio grada ĉini uski ovalni plato, koji je sa sjeverne strane zaštićen kruţnom, a s juţne ĉetverokutnom kulom. S istoĉne najstrmije strane nalazila se palaĉa. Datiran je u 13-17.st.
b) Stambene graĊevine
1. Dvor obitelji Kiš, Šćrbinec Smješten izvan naselja, na povišenom terenu, nad dolinom potoka Batine, okruţen perivojem. Jednokatna graĊevina, zidana od kamena, pravokutnog tlocrta s drvenom altanom uz zapadno proĉelje i drvenim pomiĉnim stubama. Potjeĉe iz 15. st. Tradicija povezuje ovu graĊevinu s templarima. Oĉuvani gotiĉki arhitektonski elementi. Unutrašnjost regotizirana oko god.1920. Dvor je danas bez ţbuke na proĉeljima. Uz istoĉno proĉelje vlasnici dograĊuju novo krilo jednokatne visine, ĉetverostrešnog krovišta. U prostornom sklopu oĉuvane su nekadašnje gospodarske graĊevine, od kojih je sirana u ruševnom stanju: oštećen je zidani prizemni dio, preostala je drvena konstrukcija katnog dijela, a nedostaje nekadašnje ĉetverostrešno krovište. Upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture br. 105.
2. Kurija Krušelj (Mihanović), Borkovec Smještena izvan naselja na povišenom terenu, nad dolinom potoka, okruţena ostacima nekadašnjeg perivoja. Jednokatna graĊevina, visokog, dvostrešnog krovišta. Glatka ţbuka na proĉeljima, barokne dekoracije i natpisom nad portalom Iad. Fodroczy et cl.Kiraly CC FF AD 1795. U neposrednoj blizini, na istoj visinskoj koti, vlasnici su izgradili novu kuću, u volumenu sliĉnu kuriji, u historicistiĉkim oblicima.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
46 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
3. Dvorac Rukavina, Donja Selnica Smješten na uzvisini,okruţen prostranim perivojem. GraĊen oko god.1800., a temeljito rekonstruiran oko god.1900. Tlocrt u obliku slova U, reprezentativnim proĉeljem orjentiran prema perivoju. Nisu oĉuvane gospodarske graĊevine. Prostor perivoja koji se sastoji iz više prostornih cjelina: parka (šume), livade, jezera i gospodarskog dijela: voćnjaka, dobro je oĉuvan. U tijeku je obnova dvorca, koji je bio u ruševnom stanju, izvan namjene, izloţen propadanju. Obnovu provoditi na naĉin restitucije najcjelovitije graĊevne faze dvorca, a prostor perivoja objediniti.
4. Kurija Jelaĉić, Zlatar, Smještena u naselju – zaseoku Jelaĉići, duţim proĉeljem vezana uz cestu. Parcela se proteţe prema polju u dolini potoka. Jednokatna graĊevina, L tlocrta, s ulazom s dvorišne strane, natkrivena dvostrešnim krovištem. Proĉelje prema cesti riješeno samo nizom prozorskih otvora. Proĉelja ţbukana glatkom ţbukom s jednostavno zaobljenim kasnobaroknim vijencem. Ima kulturno povijesnu ambijentalnu vrijednost, kao kurija koja je zadrţala kontinuitet vlasništva i stambenu funkciju. Regionalni znaĉaj.
5. Kurija Škarica-Kiš-Jelaĉić, Ratkovec Smještena u dolini, izmeĊu ceste i potoka. Jednokatna graĊevina pravokutnog tlocrta, s prigraĊenim sjevernim krilom. Na kamenom dovratniku ulaza zabiljeţena je godina 1824. i inicijali S.J. Prizemlje je svoĊeno, a na stropovima prvog kata oĉuvan je oslik iz druge pol. 19. St. S druge strane ceste proteţe se dio gospodarskog sklopa i oĉuvanim zgradama, danas u lošem graĊevinskom stanju.
6. Kurija Sablić (Cebocy), Završje Beleĉko Smještena na povišenom terenu, od ceste odvojena voćnjakom i oranicama. Prizemna, djelomiĉno jednokatna kurija, s historicistiĉki oblikovanim proĉeljima. Danas je zapuštena, izvan namjene.
7. Kurija – kaštel Rauer, Zlatar Smještena na padini brda, nad dolinom potoka Reka, dio je prostornog sklopa nekadašnjeg imanja Rauer. Kontinuitet imanja datira od 16. st. Prizemna graĊevina, L tlocrta, ĉetverostrešnog krovišta pokrivenog biber crijepom. Fragmentarno oĉuvani dijelovi nekadašnjeg prostranog parka. Sa zapadne strane smještene su stare gospodarske graĊevine: staja s dvostrukim nizom pruskih svodova i kukuruţarnik. Danas je u lošem graĊevinskom stanju. Zahtjeva hitnu sanaciju.
8. Kurija ţupnog dvora, Zlatar Smještena na povišenom terenu, brdu iznad ţupne crkve, okruţena parkom. Jednokatna graĊevina, pravokutnog tlocrta, dvostrešnog krovišta, pokrivenog
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
47 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
biber crijepom. Datirana je s drugom pol. 19. St. Podrum, prizemlje i dio prvog kata svoĊeni su pruskim svodovima na zidanim lukovima.
9. Kurija ţupnog dvora, Belec Smještena u središtu naselja,na padini kultiviranoj voćnjakom, uz kapelu sv. Jurja. Jednokatna barokna kurija, graĊena god.1755., pravokutnog tlocrta, dvostrešnog krovišta, s poluskošenim zabatima. Unutrašnjost svoĊena i ukrašena štukaturama.
10. Ljetnikovac, Zlatar, ul.S.Batušića Smješten na vrhu brijega, na kriţanju cesta, obiljeţenim raspelom. Jednokatna graĊevina pravokutnog tlocrta, prema arhitektonskom oblikovanju, graĊena poĉetkom 20.st. Okruţena vinogradima. Ispred nje se nalazi trokutasto kriţanje, sa zelenom površinom, raspelom I prizemnom gospodarskom zgradom, koji zajedno ĉine kvalitetan ambijent.
11.Kurija, Zlatar, Trg slobode 8
Jednokatna kurija graĊena krajem 18.st. smještena u povijesnoj jezgri grada Zlatara u neposrednoj blizini ţupne crkve. Uvuĉena u odnosu na okolnu graĊevnu strukturu, odijeljena od ulice zelenom površinom, ukrasnim vrtom. Slobodnostojeća graĊevina, pravokutnog tlocrta, natkrivena visokim kasnobaroknim ĉetverostrešnim krovištem, ĉije je glavno proĉelje podijeljeno lezenama na polja u kojima su prozorski otvori. Okviri prozora u zoni nadvoja naglašeni su zaglavnim kamenom (vjerojatno iz druge faze preoblkovanja proĉelja), a ispod prozorske klupĉice je motiv tkanine sa zvonĉićima.
12. Kurija, Donja Batina c.) Gospodarske graĊevine
1. Mlinovi vodeniĉari
Zahvaljujući brojnim potocima na prostoru današnjeg Grada nalazio se ranije veći broj mlinova vodeniĉara, najzastupljenijeg tipa gospodarske graĊevine. Promjenom naĉina ţivota izgubilo se njihovo gospodarsko znaĉenje, stoga danas nalazimo rijetke primjere koji su još u funkciji. Prema tipu mlinske zgrade, to su prizemnice, graĊene na tradicijski naĉin od drvenih mosnica, postavljenih na temeljima od lomljenog kamena, sa dvostrešnim krovom pokrivenim biber crijepom. Posljednje primjere nekadašnjih vodenica nalazimo na potoku Lopatek u Donjoj Selnici i u Ladislavcu, a oĉuvana se nalazi na potoku Reki nešto juţnije od utoka Zlatarĉice (juţno naselju Zlatar).
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
48 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
2. Rudnici lignita u Donjoj Batini
Veliko gospodarsko znaĉenje za dio podruĉja Grada Zlatara i šire, imali su nekadašnji rudnici lignita. Eksploatacija je prestala šesdesetih godina, a danas su rudokopi potpuno zapušteni i obrasli vegetacijom, kao i pruga uskotraĉne ţeljeznice. IzmeĊu ceste i potoka Batine, stoji ulazna graĊevina u kopove.
d) Crkve i kapele
1. Ţupna crkva sv. Marije Snjeţne, Belec Smještena u naselju, od glavne ceste odvojena izgradnjom (Vatrogasni dom), što umanjuje prostorne vrijednosti lokacije. Današnji oblik dobila je u razdoblju izmeĊu god. 1739-1741. Jednobrodna barokna graĊevina s poligonalnim svetištem, sakristijom uz sjeverno proĉelje i zvonikom ispred ulaznog proĉelja. Okruţena cinktorom, koji je s unutrašnje strane rastvoren arkadnim trijemovima, a na uglovima markiran kapelama. Visoko vrjednovana unutrašnjost, s baroknim zidnim slikama Ivana Rangera i vrijednim inventarom. Crkva nacionalne spomeniĉke vrijednosti. U tijeku su restauratorski radovi obnove unutrašnjosti. Upisana u registar nepokretnih spomenika kulture br. 61.
2. Kapela sv. Jurja, Belec Smještena na povišenom, dominantnom terenu, unutar naselja. Jednobrodna, u osnovi romaniĉka graĊevina s poligonalnim svetištem, sakristijom uz sjeverno proĉelje, zvonikom i portikom pred juţnim ulaznim proĉeljem. Svetište svoĊeno gotiĉkim kriţnim svodom, a u laĊi je prvotni drveni tabulat, krajem 15. st. zamijenjen gotiĉkim mreţastim svodom, sapetim zaglavnim kamenovima i konzolama oblikovanih kao ĉovjeĉje glave. U svetištu su fragmentarno oĉuvana tri sloja zidnih slika (iz 14. ,15. i 17. st.) U svetištu se uz gotiĉku menzu nalazi i gotiĉka kustodija. Kapela je nedavno obnovljena. Vrednovana je najvišom spomeniĉkom kategorijom nacionalne vrijednosti. Upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture br.62.
3. Kapela sv. Martina, Martinšĉina Smještena u naselju, na kriţanju, na blago povišenom terenu. Jednobrodna gotiĉka graĊevina, pravokutnog svetišta, sakristijom uz sjeverno proĉelje svetišta i kasnije dograĊenim zvonikom (nakon 1666.) Kriţni svod, stijene svetišta i unutarnjih strana trijumfalnog luka oslikani su gotiĉkim zidnim slikama. U kapeli je saĉuvan gotiĉki kip Bogorodice i romaniĉko raspelo. Vrjednovana je spomeniĉkom kategorijom nacionalne vrijednosti. Upisana je u Registar nepokretnih spomenika kulture broj 74.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
49 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
4. Ţupna crkva Uznesenja Blaţene Djevice Marije, Zlatar Smještena u središtu naselja, na glavnom trgu, kriţanju povijesnih komunikacija. GraĊena od god. 1754.- 1758., na mjestu starije kapele. Godine 1699. Ţupa je iz Martinšĉine prenesena u Zlatar. Jednobrodna graĊevina pravokutnog svetišta s poboĉnim kapelama, tlocrtna dispozicija u obliku kriţa, sa sakristijom uz sjeverno i zvonikom djelomiĉno ispred zapadnog proĉelja.Svetište, laĊa i kapele svoĊeni su kupolastim svodovima. Nedavno obnovljeno proĉelje. Zaštićena rješenjem o preventivnoj zaštiti: 02-474/54- 1965.
5. Kapela sv. Jakoba, Donja Batina Smještena u naselju, na povišenom terenu, uz groblje. Jednobrodna gotiĉka barokizirana graĊevina sa zvonikom u proĉelju, polukruţnom apsidom i prigraĊenom sakristijom. Djelomiĉno oĉuvan izvorni barokni inventar. Zaštićena Rješenjem o preventivnoj zaštiti broj 02-474/5-1965.
e) Poklonci i raspela U kategoriju sakralnih graĊevina osim ţupnih crkvi i kapela ubrajamo još kapele- poklonce, i raspela. Smješteni su uglavnom uz putove i ceste, pogotovo uz raskršća, gdje imaju prostorno, estetsko i simboliĉko znaĉenje. Podizali su ih kao zavjet ĉitava sela ili pojedinci. Neki od navedenih primjera su izuzetna djela puĉke umjetnosti, ili kvalitetni obrtniĉki radovi.
Raspela kao spomen stupovi su karakteristiĉni element koji obiljeţava putove. Kao orjentacijske toĉke u prostoru, "ĉuvari raskršća" ili meĊaši posjeda postali su dio tradicije. Oblikovane su najĉešće kao drveni kriţ i corpus Cristi. Na podruĉju Grada Zlatara saĉuvan je veći broj raspela i kapelica poklonaca. Ove su graĊevine vješto stopljene s krajolikom, te su postale njegovim sastavnim dijelom. Oznaĉene su na kartografskom prikazu br. 3 u mjerilu 1:25.000.
f) Groblja Groblja kao prostorni ĉuvari povijesti obitelji i naselja, osim svoje povijesno dokumentarne vrijednosti, imaju i kulturno umjetniĉku, koja se oĉituje u oblikovanju kriţeva i nadgrobnih ploĉa proizašlih iz ruku lokalnih majstora. Ĉesto se u njima oĉituje visoka estetska vrijednost.
Prostorna im se vrijednost oĉituje u odabiru lokacije, najĉešće na padini brijega, a u prostornoj kompoziciji pojavljuje se i kapela koja ih prati. Vizualno eksponirani lokaliteti, svojom jednostavnom prostornom shemom koju ne prati zona izrazite vegetacije, bitan su element oblikovanja krajolika. Znaĉajna su i kao arheološki lokaliteti. To su groblje u Belcu, Donjoj Batini, Martinšĉini i Zlataru.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
50 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
g) Arheološka podruĉja i lokaliteti
- Arheološka podruĉja Arheološka podruĉja su oznaĉena na temelju dosadašnjih nalaza i rekognosciranja. Dva neistraţena podruĉja (A1 i A2) u širem prostoru naselja Zlatar (zapadno i istoĉno središtu Zlatara, naznaĉena dosadašnjim nalaţenjem na slijedećim lokacijama):
Martinci Zlatarski, Šipron Gradina, na brijegu sa zaravnjenim vrhom na kojem se danas nalazi raspelo. Prvi u nizu od tri brijega iznad Martinaca. Dominantan poloţaj upućuje na predpovijesno ili srednjovjekovno utvrĊenje koje je kontroliralo cijelo zlatarsko polje.
Martinci Zlatarski, Gradec Gradina, brijeg sa zaravnjenim vrhom. Drugi u nizu od tri brijega koji se nalazi iznad Martinaca. Dominantan poloţaj upućuje na predpovijesno ili srednjovjekovno utvrĊenje. Sporadiĉni nalazi keramike.
Martinci Zlatarski, Gaj Gradina, brijeg sa zaravnjenim vrhom. Treći u nizu od tri brijega iznad Martinaca. Dominantan poloţaj upućuje na predpovijesno ili srednjovjekovno utvrĊenje, kao dio fortifikacijskog kompleksa, zajedno sa Šipronom i Gradecom. Sporadiĉni nalazi kućnog crijepa i keramike.
Martinci Zlatarski, Šipki Oranice izmeĊu Gradeca i Gaja, gdje je pronaĊena velika koliĉina rimske keramike, koja upućuje na postojanje nekog rimskog imanja (villa rustica) ili neke graĊevine sliĉnog karaktera. Na istoĉnom dijelu rimskog nalazišta već su izgraĊene kuće i gospodarske graĊevine.
Martinci Zlatarski, Tureki Oranice juţno od brijega Gaj, zapadno od zaseoka Turek, pronaĊena velika koliĉina rimske keramike, koja upućuje na postojanje rimskog imanja (villa rustica). Prema podacima iz prošlog stoljeća, na zemljištu gdje se vadio pijesak pronaĊen je grob s oruţjem.
Zlatar, Duge gradine Zlatarsko polje, istoĉno od ceste Zlatar Bistrica-Zlatar, kĉ. 190. K.o. Zlatar. Lokalitet bi se mogao povezati s kaštelom u zlatarskom polju, koji se već god. 1582. u izvorima pominje kao spaljen. PronaĊeno nešto srednjovjekovne keramike.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
51 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Treće djelomiĉno istraţeno podruĉje u juţnom dijelu prostora naselja Šćrbinec (A3) (Dvor Šćrbinec sa širim podruĉjem): U prostoru sutoka dva pritoka potoka Batine i lijeve obale potoka Batine proteţe se neistraţeno podruĉje na kome se nalazi dvor Šćrbinec sa saĉuvanim gotiĉkim elementima i kulom. Konfiguracija terena upućuje na postojanje još nekih graĊevina. Na podruĉju oko samog dvora nalaţene su rimske opeke i crijepovi. Na prilazu dvoru, uz cestu, vidljiva je zemljana utvrda sa središnjim platoom, jarkom i nasipima. Vjerojatno se radi o drvenoj utvrdi, koja je moţda mogla imati zidanu braniĉ-kulu. RIjedak primjer zemljane utvrde u Zagorju.
Arheološki pojedinaĉni lokaliteti
1. Gornja Selnica,Ţidovina, Na juţnom obronku Ivanĉice, 692 m NM, sjeveroistoĉno od starog grada Belca, nalazi se zidana graĊevina. Vjerojatno se radi o braniĉ kuli. Na lokalitetu pronaĊena srednjovjekovna keramika i pećnjaci. Srednjovjekovna (moţda i kasnorimska ) utvrda, koja je kontrolirala prijelaz preko Ivanĉice.
2. Martinšĉina, groblje Arheološki lokalitet, odabrane lokacije, sa prostornom shemom i vizualnom ekspozicijom; bitan je i kao element oblikovanja krajobraza.
3. Ratkovec Lokalitet u prostoru zaseoka Hanţeki - Lonĉari - neistraţeno.
4. Gornja Batina, oranice Šestaka Prema dosadašnjim podacima radi se o rimskoj vili. Godine 1936., istoĉno od ceste, na oranici Šestaka, pronaĊeni su ostaci temelja zidova i poploĉenja rimske vile. Arheološkim pregledom ustanovljeno je da se vila prostirala i zapadno od ceste. Prilikom gradnje kuće u kojoj je donedavno bila gostionica, pronaĊeni su temelji vile. Tragovi vile nalaze se u krugu od stotinjak metara. Radi se o jednom već potvrĊenom arheološkom lokalitetu.
5. Ladislavec, lokalitet crkve sv. Ladislava- neistraţeno U središtu sela, u blizini starog mlina, na oranici Škofa, istoĉno od potoka Reka i ceste. Prema pripovijedanju seljaka na tom se mjestu prilikom oranja nailazi na opeke i kamenje. To bi mogla biti lokacija srednjovjekovne crkve sv. Ladislava, koja se spominje u popisu ţupa Zagrebaĉke biskupije iz god.1334., prema kojoj je mjesto dobilo ime. Datacija 14. st., a vjerojatno i ranije.
6. Zlatar, podruĉje ţupnog dvora - neistraţeno Brijeg sa zaravnjenim vrhom, moţda se radi o gradini.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
52 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
7. Donja Batina, sv.Jakob, groblje-neistraţeno Oko gotiĉke kapele,postojalo je srednjovjekovno groblje, zanimljivo s arheološkog gledišta.
8. Donja Batina, Gradišće-neistraţeno Gradina , brijeg sa zaravnjenim vrhom. Dominantan poloţaj upućuje na predpovijesno ili srednjovjekovno utvrĊenje, koje je kontroliralo put iz Konjšĉine prema Belcu i Ivanĉici.
B2.3. Zone krajolika, krajobraza
Kulturni krajolik - podbreţje Ivanĉice sa zaseocima
Pod pojmom prostorne baštine, odnosno kulturnog krajolika podrazumijevamo topografski definirana podruĉja u kojima je naroĉito izraţen kvalitetan suţivot arhitektonske baštine i prirodnih osobitosti pripadajuće sredine, odnosno kao cjelina je iznimnih povijesnih, arheoloških, umjetniĉkih, kulturnih, socijalnih, tehnĉkih i prirodnih vrjednosti. Prostorna baština, odnosno kulturni krajolik predstavlja podruĉja antropogenog djelovanja u prirodnom krajoliku, u vidu povijesnih naselja (sela, zaseoka, dvoraca, kurija i sl.) okruţenih krajolikom s kojim su bili u funkcionalnoj vezi, bilo da je kultiviran oranicama, livadama, vinogradima ili šumama. Povezanost krajolika i naselja kroz funkcionalnu vezu, koja proizlazi iz naĉina ţivota i posjedovnih odnosa, trebalo bi i nadalje uvaţavati, ţeli li se osigurati zaštita kulturne baštine u njenim autentiĉnim sadrţajnim i prostornim odnosima. Iz tradicionalne funkcionalne povezanosti naselja i okoline, proizašli su harmoniĉni prostorni i sadrţajni odnosi, koje danas prepoznajemo kao kvalitetu, sklad prirodnog i izgraĊenog, krajolika i arhitekture. Dakle, temeljna kvaliteta prostorne baštine je sinteza antropogenog i prirodnog, sklad prirodnog i višestoljetnoga ljudskog djelovanja. Graditeljski oblici (bilo pojedinaĉni ili kao naselja) i krajolik koji ih okruţuje srasli su u meĊusobno povezani identitet prostora. Karakteristiĉna podruĉja na kojima prepoznajemo identitet sredine, nastajala su zajedniĉkim djelovanjem ĉovjeka i prirode, te ilustriraju ljudsku zajednicu u vremenu i prostoru, odnosno njezin odnos prema krajoliku, koji na primjerima agrarnog krajolika kultiviranog oranicama, livadama, vinogradima ima prije svega utilitarno znaĉenje, te ukazuje na kulturne, socijalne, tehnološke, tehniĉke i druge aspekte odreĊenog vremena. Ovo podruĉje stoga zahtijeva specifiĉan planerski odnos, u kojem treba oĉuvati i unaprijediti prepoznate vrijednosti, a ujedno omogućiti i potreban razvoj.
U skladu s navedenim definicijama i prepoznavanju kulturnog krajolika u drţavnim okvirima ĉitavo podruĉje Hrvatskog zagorja, a osobito podbreţja Ivanĉice, moţemo smatrati kulturnim krajolikom. Prije svega zbog svojih reljefnh obiljeţja i njihovih estetskih kvaliteta, mjerila, otvorenosti i preglednosti prostora, raznolikih formi, breţuljaka i potoĉnih dolina, gdje je pod antropogenim višestoljetnim djelovanjem ĉovjeka stvorena visoka pejzaţna kvaliteta prostora. Oĉuvani su tradicionalni oblici
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
53 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
organizacije, naseljavanja i naĉina ţivota prostora, koji nisu u većoj mjeri narušeni novom izgradnjom neprimjerenom prostornim obiljeţjima.
Povijesni slijed naseljavanja prostora, razvoj vlasniĉkih odnosa koji se najoĉiglednije prepoznaju kroz povijesnu parcelaciju, kao i naĉin obrade i iskorištavanja zemljišta, odabir tradicionalnih poljodjelskih kultura, ostavio je trag na slici krajolika. Vrijednost tradicionalnog izgleda pejzaţa danas je još dobro oĉuvana, prije svega na perifernijim podruĉjima Grada.
Ovo podruĉje stoga zahtjeva specifiĉan planerski odnos, u kojem treba oĉuvati i unaprijediti prepoznate vrijednosti, a ujedno omogućiti i potreban razvoj, prije svega na temelju kulturnog i eko - turizma, uz odgovarajuću struĉnu prezentaciju kulturno povijesnih graĊevina, proizvodnji zdrave hrane i sl.
B2.3.1. Zaštićeni krajolik
U kategoriju zaštićenog krajolika evidentirana su, osim juţnih pošumljenih padina Ivanĉice (na podruĉju Grada Zlatara) i doline potoka Reka, Batina, Selnica i Lopatek, koje osim prirodno bioloških vrijednosti i bioraznolikosti, imaju vaţnu prostornu ulogu, u doţivljaju krajolika i arhitekture. Vaţno je njihovo oĉuvanje kao neizgraĊenih prostora, putem kojih se nesmetano omogućuju vizualni kontakti sa širim podruĉjima.
B2.3.2. Prirodni krajobraz - krajolik
Pod pojmom prirodnog krajobraza - krajolika podrazumijevaju se poljodjelski obraĊeni prostori, tzv. agrarni (poljoprivredni) pejzaţ. Na prostoru Grada uglavnom je zastupljena vrsta vinogradarskog i livadarsko ratarskog agrarnog pejzaţa. Na najvišim dijelovima preteţu šume i vinogradi, nešto niţe ratarske površine s kukuruzom i pšenicom, a potoĉne doline su kultivirane livadama.
Podruĉje prirodnog krajobraza - krajolika obuhvaća podbreţje Ivanĉice sa zaseocima, poglavito izmeĊu zaštićenog krajolika i koridora za istraţivanje trase "turistiĉke" ceste.
B2.3.3. Kultivirani krajobraz - krajolik
Padine kultivirane preteţito vinogradima, iznimne vizualne ekspozicije, ilustriraju integralno djelovanje ĉovjeka i prirode. Oĉuvan tradicionalni naĉin obrade vinograda s drvenim klijetima, na prisojnim padinama, stvara lijepu i prepoznatljivu sliku prostora. Naroĉito se istiĉu vinogradarska podruĉja s oĉuvanim primjerima drvenih klijeti u Martincima Zlatarskim, Bregima Zlatarskim, Martinšĉini, Donjoj Batini i Gornjoj Selnici.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
54 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Ovim Prostornim planom su posebno evidentirane najvrijednije padine preteţito pod vinogradskim kulturama i stavljene pod plansku zaštitu kao kultivirani krajobraz, u kategoriji podruĉja posebnih ograniĉenja u korištenju. Radi oĉuvanja tradicionalnih poljodjelskih kultura tih podruĉja i naĉina njihove obrade sa ciljem zaštite prostornog identiteta, ovim se Prostornim planom utvrĊuju minimalne površine vinograda i naĉini oblikovanja i izgradnje klijeti. Minimalne površine poljodjelskih površina vinograda i voćnjaka diferencirane su na podruĉjima kujltiviranog krajobraza od ostalih podruĉja, sve u funkciji oĉuvanja i unapreĊenja tradicionalnih prirodnih i krajobraznih vrijednosti.
Kvalitetne i prepoznatljive zone kultiviranog krajobraza - krajolika, nositelji su prostornog identiteta.
B2.4. Prostorno estetski elementi - toĉke i potezi znaĉajni za panoramske vrijednosti krajobraza- krajolika
Vidikovci Rašĉlanjenost i diferenciranost reljefnih formi podbreţja Ivanĉice, ispresijecanih brojnim tokovima potoka omogućuje pozicije s kojih se pruţaju lijepi i široki vidici u daljinu.
Identifikacija karakteristiĉne slike prostora kao bitnog ĉinitelja identiteta i prepoznatljivosti sredine oĉituje se kroz karakteristiĉne vizure. Ostvaruju se duţ uobiĉajenih trasa i pravaca komunikacija, cesta, staza i puteva, ili s istaknutih mjesta - vidikovaca. Vizualna analiza prostora pokazuje da je estetska kvaliteta podruĉja Hrvatskog zagorja, velikim dijelom rezultat brojnih horizonata, simultanog sagledavanja niza prostornih planova.
Vidikovci kao mjesta s kojih se pruţaju izuzetne vizure na neposredno i šire podruĉje, imaju visoku perceptivnu ulogu i zanimljive su toĉke za izletnike i posjetitelje. stoga bi te prostore trebalo ĉuvati od izgradnje koja bi onemogućila vizure i orjentaciju s njih. Odnosno ta bi mjesta trebalo opremiti kao vidikovce - postaviti klupe, dalekozore i sliĉnu opremu, te ih obiljeţiti odgovarajućom vizualnom signalizacijom .
Vizure u kontinuiranim potezima Duţ cestovnih komunikacija koje povezuju naselja Grada, zahvaljujući reljefnim formama i otvorenosti prostora, ostvaruju se karakteristiĉne vizure ; na naselja , dijelove pejzaţa, formirajući karakteristiĉnu sliku prostora. Karakteristiĉnim slikama definira se vizualni identitet prostora. Naroĉito su ekspresivne slike koje se pruţaju s ceste.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
55 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
2.3. Ciljevi prostornog ureĊenja naselja na podruĉju Grada
Grad Zlatar ĉini, osim gradskog središta, naselja Zlatar još 18 naselja s pripadajućim prostorom i dijelovima naselja (zaseocima), u kojima popis 1991. biljeţi ukupno 7.359 ţitelja. Dva naselja Donja Batina i Ervenik Zlatarski nisu u cijelosti, već dijelom na podruĉju Grada.
Prostorna dispozicija naselja i ţitelja u njima nije jednolika u prostoru Grada. Uvjetovana je prirodnim uvjetima, dosadašnjim razvojnim procesima, strukturom i kakvoćom prometne mreţe i ukupnom opremljenosti naselja.
Na gradskom podruĉju, u prostorno-planskom smislu, utvrĊuju se dvije “osovine razvitka”. Njima prolaze znaĉajne prometnice i infrastrukturni vodovi. U njihovim koridorima je i najznaĉajnija koncentracija puĉanstva i najvećih naselja.
Primarna “osovina” razvitka nalazi se u juţnom podruĉju Grada i naselju Zlatar. Kroz nju prolaze prometnica i infrastrukture drţavnog znaĉenja, a u naselju Zlatar se nalaze sadrţaji drţavnog i ţupanijsjkog znaĉenja.
Sekundarna “osovina” razvitka gradskog podruĉja prolazi središnjim prostorom Grada, generalno u smjeru zapad - istok, s odvojkom kroz naselje Donju Batinu u smjeru juga (Konjšĉina). U tom koridoru se nalaze najveća naselja, koja su “ţarišta” razvitka u gradskom podruĉju. To su slijedeća naselja (osim Zlatara): Belec, Martinšĉina i Donja Batina te Cetinovec, Ladislavec, Borkovec i Gornja Batina. Ovim se Prostornim planom otvaraju mogućnosti pobljšanja funkcionalne organizacije naselja u prostoru Grada - prijedlogom utvrĊivanja prostora za budući njihov razvitak, zatim prijedlogom boljeg ureĊenja odreĊenih dionica razvrstanih i nerazvrstanih cesta glede efikasnijeg povezivanja meĊu naseljima u gradskom protoru, kao i u dodirnim podruĉjima sa susjednim općinama. Od posebne je vaţnosti i planirani razvitak infrastrukturnih sustava, glede moguće bolje opskrbe naselja, a i višeg i kvalitetnijeg standarda ţivljenja u nareĉenim naseljima.
Ovako postavljena organizacija i sustav naselja koja poĉiva na postojećim prirodnim datostima, demografskom potencijalu, zemljopisno prometnom poloţaju, mogućnostima gospodarskog, društvenog i prostornog razvitka; - naĉelno se moţe pretpostaviti funkcioniranje gradskog prostora kroz planirane ciljeve prostornog ureĊenja naselja:
1. Gradsko središte, naselje Zlatar kao jedino urbanizirano naselje u Gradu, naselje sa svojim demografskim, gospodarskim (posebno tradicijski zanatskim), kulturnim i društvenim potencijalom, predstavlja najjaĉe središte u istoĉnom dijelu Ţupanije sa sadrţajima drţavnog. ţupanijskog i gradskog znaĉenja.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
56 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Planske pretpostavke prostornog razvitka omogućuju porast broja ţitelja do oko 5.000 (moguće do 7.000) ţitelja. Ostvarivanje ovih planskih veliĉina na temelju Urbanistiĉkog plana ureĊenja (mjerila 1:5000 do 1:1000). Gradsko središte kategorizirano kao podruĉno i veće lokalno (malo razvojno) središte.
2. Manje lokalno (poticajno razvojno) središte u sjeveroistoĉnom prostoru Grada - naselje Belec s većim naseljima Martinšĉina i Donja Batina ĉine sustav mogućih ţarišta razvitka u gradskom prostoru, participirajući u gospodarstvenim (poljoprivreda), društvenim, turistiĉkim (ukljuĉujući i vjerski turizam), prometnim i drugim razvojnim pravcima u gradskom prostoru;
- Belec, prostorne mogućnosti razvitka do oko 1000 ţitelja, izrada urbanistiĉkog plana ureĊenja (u nastavku teksta: UPU B), mjerila 1:5000
- Martinšĉina, prostorne mogućnosti razvitka do oko 700 ţitelja, utvrĊivanje graĊevinskih podruĉja,
- Donja Batina (dio, oko 80%), prostorne mogućnosti razvitka do oko 600 ţitelja - utrĊivanje graĊevinskih podruĉja.
3. Ostala naselja, preteţito disperzne, agrarne strukture sa stalnim padom broja ţitelja. Potrebno komunalno i drugo ureĊenje središnjih dijelova naselja glede zaustavljanja iseljavanja puĉanstva;
UtvrĊivanjem graĊevinskih podruĉja omogućuje se prostorni razvitak ostalih naselja do pribliţnog broja ţitelja:
- Borkovec...... do 300 - Cetinovec...... 150 - Donja Selnica...... 400 - Ervenik Zlatarski (dio, oko 20%)...... 100 - Gornja Batina...... 350 - Gornja Selnica...... 300 - Juranšĉina...... 300 - Ladislavec...... 200 - Petruševec...... 200 - Ratkovec...... 200 - Repno...... 350 - Šĉrbinec...... 50 - Viţanovec...... 250 - Završje Beleĉko...... 150 - Znoţ...... 50
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
57 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Ispravnim i cjelovitim pristupom korištenju prostora - “unikatnom” – najvaţnijem ĉovjekovom resursu, osigurava se njegovo racionalno korištenje i zaštita, sukladno stupnju svjesnosti društva i organiziranosti djelovanja. Racionalnije korištenje i zaštitu prostora moguće je stalno unapreĊivati putem nekoliko najvaţnijih oblika i aktivnosti.
- Uspostavom potrebnih “monitoringa” i stalnim praćenjem stanja u prostoru kroz dvogodišnja Izvješća, a Programima mjera (Zakon, ĉlanak 10, 11. i 11.a) programski i planski pripremati:
- izradu i donošenje dokumenata prostornog ureĊenja, - pojedina odreĊena podruĉja za organizirano graĊenje i ureĊenje, - takva, odreĊena podruĉja opremiti odgovarajućom infrastrukturom;
- Za ugroţena, ili ekološki narušena, podruĉja izraditi programe i planove sanacije te privoĊenje predviĊenoj namjeni,
- Predvidjeti za najvrijednije dijelove prostora, prirodne i kulturne baštine i prirodnih resursa - izradu odgovarajućih programa, planova i studija, te do njihove realizacije provoditi odgovarajuću zaštitu.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
58 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
2.3.2. UtvrĊivanje graĊevinskih podruĉja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgraĊenost, iskorištenost i gustoću izgraĊenosti, obiljeţja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina
GraĊevinska podruĉja naselja utvrĊivana su na temelju dosadašnjeg kretanja broja ţitelja, te ovim Planom pretpostavljenog broja ţitelja i sustava naselja na podruĉju Grada, odnosno znaĉenja pojedinih naselja u prostoru Ţupanije. Pri utrvrĊivanju graĊevinskih podruĉja naselja vodilo se raĉuna o pojavi, na prostoru Grada, a i Ţupanije, porasta broja stanova i domaćinstava unatoĉ pada broja ţitelja u svim naseljima Grada, osim naselja Zlatar. Ova pojava je vjerojatno uvjetovana dijeljenjem većih obitelji i osnivanjem manjih, odnosno osnivanjem većeg broja samaĉkih obitelji i domaćinstava. Iz toga proizlazi i potreba izgradnje stanova, ĉemu valja dodati i neracionalno korištenje starijih kuća u manjim naseljima.
Pri utvrĊivanju graĊevinskih podruĉja vaţna su bila i osnovna obiljeţja naselja i njegova privlaĉnost što se odrazilo u kretanju puĉanstva. Osim naselja Zlatar, koje biljeţi stalan porast broja ţitelja, najmanji pad broja ţitelja (popis 1981. i 1991.) biljeţe naselja Belec i Gornja Batina s Martinšĉinom i Repnom. Ova se naselja nalaze u sekundarnom “koridoru” razvitka gradskog podruĉja sa dobrom infrastukturnom opskrbom i veoma vrijednom krajobraznom okruţju koje obiluje prirodnim i kulturno-povijesnim cjelinama. Osim toga se nalaze oko lokalnog “ţarišta” razvitka sjeveroistoĉnog dijela gradskog prostora sa znamenitim kulturno- povijesnim, sakralnim i turistiĉkim sadrţajima. Zatim slijedi naselje Donja Batina koja imade odreĊene uvjete razvitka u jugoistoĉnom dijelu gradskog prostora uz ţupanijsku cestu Gornja Batina - Konjšĉina. Dosta su atraktivna mala naselja sjeverno naselju Zlatar kao prigradska podruĉja - sateliti Zlataru: Borkovec, Cetinovec, Ladislavec i Ratkovec.
U naselju Završje Beleĉko zabiljeţen je porast u kretanju broja ţitelja:
1981. - 99 ţitelja, 1991. - 177 ţitelja, kao i 1948. - 35 ţitelja, 1953. 73 ţitelja, dok popisi izmeĊu 1953. i 1981. biljeţe stalan pad broja ţitelja. MeĊutim, ovo naselje kao rezidencijski prostor naselja Belec, participirat će u razvojnim procesima naselja u sekundarnom “koridoru” razvitka Grada.
2.3.3. UnapreĊenje ureĊenja naselja i komunalne infrastrukture
Uvjeti kvalitetnog prostornog razvitka Grada i naselja mogu se temeljiti na ureĊivanju prostora koji zasniva na prednostima i posebnostima Grada, kvaliteti naselja, njihovog smještaja i poloţaja, te atraktivnih sadrţaja gospodarskih, društvenih i povijesno-kulturnih vrijednosti.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
59 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Prednosti Grada Zlatara leţe u njegovom smještaju u podnoţju Ivanĉice, u relativnoj blizini Zagreba i meĊunarodnog cestovnog pravca Zagreb - Madţarska i na domaku drţavnih cestovnih pravaca (istok-zapad) Zabok - Zlatar Bistrica - Komin i (sjever-jug) Golubovec - Zlatar - Zlatar Bistrica (tunel “Laz”) - Popovec, veza sa zagrebaĉkim prostorom.
U tom kontekstu valja pretpostaviti i ureĊivanje naselja Grada i izgradnju cestovne i druge infrastrukture. Ovim Planom su utvrĊeni pravci razvitka i sustav naselja na podruĉju Grada. Nadalje je utvrĊena izrada urbanistiĉkih planova ureĊenja za naselje Zlatar i Belec, kao nositelja razvojnih (gospodarskih, društvenih i prostornih) procesa u Gradu. Urbanistiĉkim će se planovima pobliţe utvrditi uvjeti unapreĊenja njihove izgradnje, kvalitetnije opskrbe infrastrukturom i modaliteti prostorno kvalitetnijeg ureĊivanja (tzv. “mali urbanizam”) pojedinih dijelova naselja.
Ostala naselja i prostore Grada valja ureĊivati (izgradnja graĊevina i infastrukture, zaštita prostora i njegovih vrijednosti) na temelju ovog Prostornog plana (posebno graĊevinskih podruĉja i zaštite prostora) i izvedenica što iz njega proizlaze.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
60 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Prikaz prostornog razvoja na podruĉju Grada u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Ţupanije
Grad Zlatar svojom površinom zaprema oko 8% površine Ţupanije, na kojoj ţivi oko 5% stanovnika Ţupanije. Gustoća naseljenosti Grada (97,11 st./km2) je ispod ţupanijske (121,29 st./km2).
Na podruĉju Grada je u postotku nešto veća zaposlenost nego na podruĉju Ţupanije. U Gradu je zaposleno oko 27%, a u Ţupaniji oko 23% od ukupnog broja stanovnika. 2
Stupanj urbanizacijskog procesa moţe se u odnosu na Ţupaniju, procijeniti u Gradu, prema broju seoskih (ruralnih) naselja.
U Ţupaniji je od 421 naselja seoskih 364 ili 86%, a na podruĉju Grada od 19 naselja je 18 seoskih ili oko 95%. Prosjek broja stanovnika po naselju jeste na podruĉju Ţupanije 353 st./naselju, a u Gradu Zlataru prosjeĉno 387 stanovnika po naselju.
U pokrivenosti prostora razvrstanim cestama Grad Zlatar je daleko ispod prosjeka Ţupanije. U Ţupaniji dolazi u prosjeku oko 733 m cesta na 1 km2, dok u Gradu Zlataru svega oko 581 m cesta po 1 km2. Iz ovog podatka se moţe zakljuĉiti da Grad Zlatar po razvijenosti cestovne mreţe zaostaje za ţupanijskim prosjekom.
Uporednim uvidom u postojeću gospodarsku strukturu Ţupanije i Grada, evidentno su najvaţnije djelatnosti:
- industrija (preraĊivaĉka), - obrtništvo, - turizam, - poljoprivreda. koje se oblasti utvrĊuju kao temeljni pravci razvitka u programima i prostornim planovima i Ţupanije i Grada Zlatara. Obje razine prostornih planova kroz nareĉene pravce razvitka postavljaju ciljeve i u oblasti ureĊenja zaštite i gospodarenja prostorom.
Ovim Prostornim planom, u okviru njegovog vremenskog dosega, determinirane su slijedeće aktivnosti kao posebni ciljevi ureĊenja prostora Grada Zlatara:
2 Podaci prema popisu stanovništva 1991.g.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
61 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
1. Stalno unapreĊivanje i poboljšanje prometne (cestovne) mreţe u gradskom podruĉju i stimulirati povezivanje donjeg dijela Hrvatskog zagorja suvremenim cestama ĉvor “Zabok” - Zlatar Bistrica - Konjšĉina - ĉvor “Komin” i Novi Marof, odnosno pravca Zlatar - Zlatar Bistrica - tunel “Laz” - ĉvor “Popovec”. Dugoroĉno promicati uspostavu ţeljezniĉkog prstena Zagreb - Zabok - Konjšĉina (nova trasa do Vrbovca ili Dugog Sela) - Zagreb.
Povećati ulaganja u ureĊivanje i izgradnju cestovne mreţe u cilju dostignuća prosjeĉne razvijenosti cestovne mreţe u Ţupaniji.
2. Stimulirati dispergiranje malih i obiteljskih gospodarstvenih, poljoprivrednih i turistiĉkih aktivnosti u manja naselja na sekundarnoj “osovini” razvitka Grada, glede zaustavljanja procesa iseljavanja i ravnomjernije naseljenosti, odnosno korištenja prostora i infrastrukture.
3. Provoditi selekciju pri izboru novih industrijsko-preraĊivaĉkih i ostalih gospodarskih subjekata i prihvaćati samo tzv. “ĉiste” i visokoprofitabilne tehnologije.
4. UnapreĊenje i stimuliranje razvitka izletniĉkog i tranzitnog oblika turizma (sakralnog i profanog) kroz brţe podizanje standarda komunalnog ureĊivanja naselja i oĉuvanje ukupne kulturno-povijesne, tradicijske, estetske i ekološke kvalitete prostora i naselja.
5.Djelovati u cilju što povoljnijeg omjera broja radnih mjesta i broja aktivnih ţitelja.
6.Usmjeriti graĊenje - ureĊivanje prostora, glede racionalnog korištenja i njegove sveukupne zaštite, prvenstveno interpolacijama u već “zapremljena” graĊevinska podruĉja.
7. U sferi opremanja gradskog prostora komunalnim ureĊajima, dati prednost izgradnji sustava zaštite voda (odvodnji otpadnih voda), regulaciji vodotokova i zaštiti izvorišta voda, te ekologijskom zbrinjavanju otpada.
8. Pokrenuti postupak, sa susjednim općinama i Varaţdinskom ţupanijom, glede proglašenja gore Ivanĉice “zaštićenim krajolikom”, kao objekta drţavnog znaĉenja, u cilju podizanja atraktivnosti tih podruĉja glede razvitka turistiĉkih djelatnosti.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
62 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora
Prometni poloţaj, postojeći gospodarski i društveni sadrţaji, tradicija i ljudski potencijal u naseljima pruţaju razliĉite mogućnosti razvitka pojedinog podruĉja gradskog prostora i pojedinih naselja. Planom, pak, istraţene i pretpostavljene mogućnosti razvitka upućuju na usmjeravanje odgovarajuće izgradnje infrastrukturnih, prometnih i drugih objekata, koji stvaraju temeljne pretpostavke za izgradnju naselja i razvitak pojedinih djelatnosti. Naselje Zlatar (s dijelovima manjih naselja sjeverno uz Zlatar), kao najveća (prostorna) koncentracija gospodarskog, društvenog i demografskog potencijala, sa naseljem Belec u istoĉnom dijelu Grada - predstavljaju ţarišne zone budućeg razvitka ne samo na gradskom podruĉju, nego i izvan njega. Jedino naselje Zlatar po svojoj strukturi izgradnje ima urbana obiljeţja, a prema tipološkoj kategorizaciji povijesnog razvitka spada u tip gradskog naselja. Sva ostala naselja tipološki spadaju u kategoriju seoskih naselja.
Preteţiti dio gospodarstvenog i društvenog potencijala Grada nalazi se u izgraĊenim dijelovima naselja, dok se manji, postojeći i planirani, dio spomenutog potencijala nalazi izvan naselja.
Sustavom naselja pretpostavljene su prostorne mogućnosti za rast puĉanstva u Gradu do oko 10.000 ţitelja. Na tu veliĉinu su dimenzionirana graĊevinska podruĉja i sustavi infrastrukture. Vremenska determinanta dosega ovog Plana pretpostavljena je do 2015. godine, sukladno Strategiji i Programu prostornog ureĊenja Republike Hrvatske.
Skupina namjene površina naznaĉena pod
1. Korištenje i namjena površina sustavno je prikazano na tri kartografska prikaza mjerila 1:25.000
1A Površine za razvoj i ureĊenje
0. Granice 1. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 2. Površine za razvoj i ureĊenje 2.1. Razvoj i ureĊenje površina naselja 2.2. Razvoj i ureĊenje površina izvan naselja
1B Promet - cestovni promet
0. Granice 3. Promet 3.1. Cestovni promet
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
63 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
1C Pošta i telekomunikacije
0. Granice 4. Pošta i telekomunikacije 4.1. Pošta 4.2. Javne telekomunikacije
Kartografskim prikazom br. 1A Površine za razvoj i ureĊenje mjerila 1:25.000 utvrĊena je namjena površina, površine za razvoj naselja i površine za razvoj izvan naselja (gospodarskih, turistiĉkih, prometnih i infrastrukturnih namjena).
Nareĉenim kartografskim prikazom utvrĊeni su pojedini segmenti namjene i sustava.
0. Granice:
- Ţupanijskom (prema Varaţdinskoj ţupaniji sjeverno, razvoĊem masiva Ivanĉice) i gradskom granicom je ujedno utvrĊena i granica obuhvata ovog Prostornog plana;
- Granice podruĉja naselja unutar obuhvata ovog Plana. Jedino za dva naselja je oznaĉena njihova granica i izvan gradskog podruĉja, jer se jedan njihov dio nalazi i u susjednim općinama: Donja Batina i u općini Konjšĉina te Ervenik Zlatarski i u općini Zlatar Bistrica;
- Granica zahvata urbanistiĉkog plana naselja. Ovim se Planom utvrĊuje opseg podruĉja i obveza izrade urbanistiĉkih planova ureĊenja za naselje Zlatar i Belec. Podruĉja su detaljno utvrĊena u graĊevinskim podruĉjima u mjerilu 1:5000;
- Granica obuhvata vaţećeg Provedbenog urbanistiĉkog plana “Uţa vršna zona Ivanĉice”, koji se proteţe dijelom i na sjeverne padine Ivanĉice na podruĉje Grada Ivanca u Varaţdinskoj ţupaniji (donešen 1986. i izmjene 1988., Sl.gl. 18/86. i 3/88.).
1. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta svrstava naselja prema politiĉko-upravnom i razvojnom znaĉenju, na:
- Gradsko sjedište, naselje Zlatar; - Sva ostala naselja (njih 18).
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
64 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Prema razvojnim mogućnostima i znaĉenju u odgovarajućem prostoru su tri kategorije naselja:
- Podruĉno veće lokalno (malo razvojno) središte je naselje Zlatar; - Manje lokalno (poticajno - razvojno) središte su naselja Belec, Donja Batina i Martinšĉina, - Ostala naselja.
2. Površine za razvoj i ureĊenje
2.1. Razvoj i ureĊenje površina naselja, ovim su Planom sistematizirani prema ukupnoj površini (izgraĊenoj i neizgraĊenoj) graĊevinskih podruĉja u prostoru naselja u dvije kategorije:
- naselja površine veće od 25 ha su Zlatar, Belec, Martinšĉina i Donja Batina; - naselja površine manje od 25 ha je svih ostalih 15 naselja.
2.2. Razvoj i ureĊenje površina izvan naselja, sistematizirano je Prostornim planom prema osnovnoj namjeni. Površine za razvitak gospodarskih, društvenih, turistiĉkih i komunalnih namjena preteţito se nalaze untuar graĊevinskih podruĉja i unutar granica zahvata urbanistiĉkih planova ureĊenja naselja (Zlatar i Belec). Od nareĉenih namjena koje se nalaze izvan površina za razvitak naselja su:
- izvorišta vode: "Beleĉka Selnica", "Beli Zdenci", "Bistrica", "Lobor", "Šumi" i "Ţgano vino". "Beleĉka Selnica" se nalazi (sa zaštitnim podruĉjem) u prostoru naselja Gornja i Donja Selnica, juţno ţupanijskoj cesti Ţ 2169 uz zaseok Puklini - Doktaji. Ovo izvorište je ţupanijskog znaĉenja i za njega se propisuje odgovarajuća zaštita sa izmještanjem dijela nareĉene ceste. U prostoru Grada na padinama Ivanĉice kaptiran je znatan broj malih izvora za lokalnu opskrbu vodom. Izvorišta i odgovarajuća zaštita obraĊena su u poglavlju 3.5.3. Vodnogospodarski sustav - Vodoopskrba i prikazana na kartografskom prikazu 2B Vodnogospodarski sustav;
- športsko-rekreacijska namjena - streljane predviĊene su ureĊivanjem postojećih streljana u prostoru naselja Gornje Selnice i podizanjem na višu športsku razinu;
- športsko-rekreacijska namjena - igralište predviĊena je površina juţno naselju Donja Batina uz ţupanijsku cestu prema Konjšĉini;
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
65 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
- gospodarska namjena - proizvodna (preteţito zanatska) predviĊena je u zoni postojeće pilane, juţno Zlataru uz lokalnu cestu prema Lovreĉanu;
- za groblje se predviĊa lokacija sjeverno Zlataru, istoĉno ţupanijskoj cesti (Ţ 2169) prema Borkovcu glede dislokacije groblja iz naselja Zlatar;
- vodne površine: retencije i akumulacije. Razmotrena su rješenja u elaboratu "Vodoprivredno rješenje ureĊenja sliva rijeke Krapine" (vidi poglavlje UreĊenje vodotokova i voda u ovom Prostornom planu). UtvrĊeni su osnovni kriteriji za moguću izgradnju retencija i akumulacija, temeljem kojih se predlaţe revizija postavljenih rješenja ili ukidanje; za dvije retencije i jednu akumulaciju.
- površine za iskorištavanje mineralnih sirovina, vode i kamena nalaze se u središnjem i istoĉnom dijelu podnoţja Ivanĉice
- vrijedno obradivo tlo, utvrĊene su površine po ţupanijskoj Sluţbi za poljoprivredu Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam. To su poglavito doline potoka i blaţe padine breţuljaka (vinogradi i voćnjaci). Na tim vrijednim obradivim tlima zabranjuje se izgradnja, osim one što je u funkciji samog poljodjelstva, ili za izgradnju neophodne prometne i ostale infrastrukture, te za neophodno proširenje naselja.
- ostala obradiva tla nisu poljodjelsko-resursnog znaĉenja te se na tim površinama moţe obavljati izgradnja u skladu s ovim Planom i Odredbama za provoĊenje;
- gospodarske šume su u privatnom i javnom vlasništvu. Na tim površinama se mogu obavljati intervencije u skladu sa gospodarskim osnovama, posebnim struĉnim programima, planovima i propisima, te sukladno odrednicama ovog Plana;
- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište su male površine ili enklave supstandardne kakvoće i znaĉenja u smislu šumskog i poljodjelskog gospodarstva.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
66 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Kartografskim prikazom br. 1B Promet - cestovni promet mjerila 1:25.000 utvrĊene su trase i koridori za:
1. razvrstane ceste
. drţavna D 29 Zlatar Bistrica - Zlatar - Maĉe . ţupanijske ceste Ţ 2169 Zlatar - Belec - Budinšĉina Ţ 2170 G. Batina - D. Batina - Konjšĉina Ţ 2128 Zlatar - Lobor Ţ 2129 Borkovec (Ţ 2169) - Martinšĉina-Gornja Batina (Ţ 2169);
. lokalne ceste, 7 cesta koje dopunjuju cestovnu mreţu Grada;
2. ostale vaţnije (nerazvrstane) ceste koje nisu javne, ovim se Prostornim planom predlaţe njihovo ureĊivanje i svrstavanje u razvrstane ceste;
3. mogući ili alternativni koridor (trasa) cesta; predviĊa se izmještanje: . drţavne ceste D29 izvan središta Zlatara, . ţupanijske ceste Ţ2169 u funkciji istoĉnog obilaska Zlatara, juţnog obilaska Belca i juţnog obilaska podruĉja izvorišta Beleĉke Selnice (u naselju Donja Selnica);
4. koridor za istraţivanje trasa drţavnih / ţupanijskih cesta; predviĊa: . voĊenje koridora u jugozapadnom dijelu prostora Grada (zapadno Zlataru), koji je sastavni dio planiranog pravca: ĉvor "Popovec" - tunel "Laz" - Marija Bistrica - Zlatar Bistrica - Zlatar - Maĉe - Novi Golubovec, . voĊenje koridora turistiĉke ceste u sjevernom podruĉju Grada, kao sastavnog dijela planiranog turistiĉkog pravca od Krapine do Budinšĉine;
5. raskriţje cesta u dvije razine Prostornim planom je predviĊen na dva mjesta u raskriţju sa planiranom ţupanijskom cestom (kao “Zlatar jug”) i sa postojećom drţavnom cestom D 29 (kao “Zlatar sjever”);
6. mostovi i tuneli naznaĉeni su kao objekti u koridoru za istraţivanje trasa drţavnih / ţupanijskih cesta.
Kartografskim prikazom br. 1C Pošta i telekomunikacije mjerila 1:25.000 utvrĊeni su (osim granica kao u kartografskom prikazu br. 1A) - koridori za razvitak korisniĉkih i spojnih vodova i kanala telekomunikacijske mreţe. Osim mreţnih vodova i kanala, u Zlataru je predviĊena meĊunarodna centrala I. kategorije. Mjesne centrale su u Zlataru i Belcu. Sve centrale su umreţene u ţupanijski i drţavni sustav. Osim toga, u Zlataru je i bazna radijska stanica. Jedinice poštanske mreţe su u Zlataru i Belcu.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
67 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgraĊene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne, te površine posebne namjene i ostale površine)
U tablici 3 (nastavno) unijeti su prostorni pokazatelji. Podaci za izradu pokazatelja su iz slijedećih izvora:
- toĉka 1.1. i 1.2. utvrĊene su na temelju ovoga Plana, - toĉke 1.3. i 1.4. aproksimativni podaci iz ţupanijskog ureda i šumarije, prema ranijem opisu, - toĉka 1.6. prema podacima ispostave Zlatar ţupanijskjog ureda za katastar i geodetske poslove, gdje se vode površine za postojeće ceste - putove, dvorišta, ostala zemljišta, vode, i zemljište pod zgradama, po katastarskim općinama. Planirane površine retencija utvrĊene su na temelju dokumentacijskog izvora za ovaj Plan,
- toĉke 2.1. i 2.2. utvrĊene su prema mogućim podacima iz Studije o zaštiti prirodne i kulturne baštine.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
68 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Tablica 3. Pravilnik o sadrţaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu eleborata prostornih planova
Red. Ukupno broj II. KRAPINSKO-ZAGORSKA ŢUPANIJA % od površine stan /ha Oznaka ha GRAD ZLATAR Grada ha/stan*
1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 1.1. GraĊevinska podruĉja ukupno/ GP 574,58 7,58 18,54 izgraĊeni dio GP ukupno 471,29 - obalno - otoĉno - kontinentalno - graniĉno - ostalo 1.2. IzgraĊene strukture van graĊevinskog podruĉja I ukupno E 0,35 H K 1,17 0,02 9.102,56 T R 0,82 1.3. Poljoprivredne površine ukupno P 2.458,00 32,44 0,23 - obradive P1 P2 733,00 P3 1.725,00 1.4. Šumske površine ukupno 2.700,00 35,62 0,25 - gospodarske Š - zaštitne Š1 - posebne namjene Š2 Š3
1.5. Ostale poljoprivredne 1.170,00 15,44 0,11 PŠ i šumske površine ukupno 1.6. ceste i putevi ukupno 460,00*1) 6,07 0,04 *1) dvorišta ostala zemljišta vode zemljišta pod zgradama 1.7 Ostale površine ukupno N 214,25 2,83 0,02 IS G Grad Zlatar ukupno 7.578,00 100,00 0,65
2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE 2.1. Zaštićena prirodna baština ukupno 4.420,00 - nacionalni park NP - park prirode - prijedlog PP - ostali zaštićeni dijelovi prirode 4.420,00 (zaštićeni krajobraz i krajolik) 2.2. Zaštićena graditeljska baština - arheološka podruĉja 61,00 0,006 - povijesne graditeljske cjeline P.J. 211,50 0,02 Grad Zlatar ukupno 272,50 3,60 0,026
3.0. KORIŠTENJE RESURSA 3.1. More i morska obala obalno podruĉje ha,km otoĉno ha,km 3.2. Energija proizvodnja MW potrošnja MWh 3.3. Voda vodozahvat u 1000 m3 ne iskazuje se potrošnja u 1000 m3 3.4. Mineralne sirovine jed. mjere za sirovinu Grad Zlatar ukupno
1) * Izvor podataka: Ţupanijski zavod za katastarsko-geodetske poslove - Ispostava Zlatar. Podatci su sistematizirani po katastarskim općinama, koje ĉine podruĉje Grada Zlatara: K.O. Zlatar, Martinci Zlatarski i Belec potpuno, a k.o. Donja Batina 62%, Oštrc 99% i Veleškovec 4%. 4% površina k.o. Veleškovec izostavljeno je iz ovih podataka
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
69 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih / djelatnosti
Podruĉje Grada Zlatara prema socio-ekonomskoj tipologiji spada u agrarne općine - gradove. Jedino u naselju Zlatar (i nešto u Belcu) su razvijene gospodarske i društvene funkcije
- Gospodarske djelatnosti
Minimalna drţavna odnosno društvena ulaganja u širem smislu rijeĉi na podruĉju Grada Zlatara, nakon drugog svjetskog rata utjecala su na zaostajanje ovog kraja u gospodarskom i društvenom razvitku.
Na tradicijama nasaelja Zlatar kao trgovaĉkog i obrtniĉkog središta još od 17. stoljeća koncentrira se industrija, dok se u ostalom dijelu Grada Zlatara gospodarstvo zasniva na malobrojnom obrtu i preteţito poljoprivredi. Sa sjedištem na podruĉju Grada Zlatara, tijekom 1997. godine bilo je registriranih oko 340 pravnih ili fiziĉkih osoba.
MeĊu znaĉajnijim tvrtkama posebno glede veliĉine kapitala, broja zaposlenih, te oĉekivanog razvoja mogu se istaknuti:
“Konĉar - niskonaponski aparati”,d.d. u proizvodnji niskonaponskih aparata, “Konstruktor”, d.d. u graditeljstvu, “Croatiatrans”,d.d. u javnom autobusnom linijskom gradskom i prigradskom i ostalom prijevozu i tehniĉkom pregledu vozila, “Ivanĉica”, d.d. u ugostiteljsko-turistiĉkoj ponudi, Poljoprivredna zadruga Zlatar u trgovini i poljoprivredi, “Projz”, d.o.o. ut rgovini, “Sretex-eksport import”, p.o. u proizvodnji konfekcije.
Od financijsko-bankarskih institucija djeluju kao podruţnice ili ispostave: “Zagrebaĉka banka”, d.d., Zavod za platni promet, osiguravajuća društva: “Croatia” i “Euroherz” te mjenjaĉnica “Cerpos”.
Steĉaj “SKIM”, d.d. (1995.g.) kao vodeće tvrtke u proizvodnji konfekcije s oko 300 zaposlenih posebno je opteretio stanje u gospodarstvu zlatarskog kraja.
Poljoprivreda zauzima znaĉajno mjesto u ţivotu stanovništva ovog podruĉja i gotovo ne prelazi potrebe domaćinstva. S obzirom na strukturu zemljišnih površina (mali posjedi, raznovrsnost kultura, breţuljkasti tereni i sl.) postoje dobri preduvjeti za razvoj nekoliko grana poljoprivrede. Poljoprivredna zadruga Zlatar, poljoprivredno savjetodavna sluţba, veterinarska stanica te druga resorno nadleţna tijela svojim struĉnim savjetima od uzgoja do prodaje, kreditiranjem i organiziranjem potiĉu razvoj nekoliko grana poljoprivrede.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
70 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Trţnica na malo u naselju Zlatar, ĉija izgradnja je u tijeku, omogućiti će maloprodaju trţnih viškova poljoprivrednih proizvoda. Prodaja sitne i krupne stoke na stoĉnom dijelu sajmišta u Zlataru u posljednje vrijeme gotovo je zanemariva, a cjelokupni stoĉni fond u padu. Odgovarajuća selekcije, edukacija u drţanju i ishrani stoke, proizvodnja i otkup mlijeka, kreditiranje, osiguranje trţišta - problemi su s kojima se susreće stoĉarstvo na ovom podruĉju.
Na osnovama tradicije vinogradarstva u ovom kraju osnovana je udruga vinara i vinogradara “Pajdaš” s ciljem razvoja ove grane poljoprivrede. Resursi voćarstva, povrtlarstvo, uzgoja riba, ljekovitog bilja, gljivarstva, pĉelarstva, uzgoja zagorskog purana i sl. nisu znaĉajnije iskorišteni.
Znaĉaj koji se pridodaje ovoj grani gospodarstva na nadleţnom drţavnom i ţupanijskom nivou, blizina gotovo milijunskog broja potrošaĉa u Zagrebu uz naprijed spomenute resurse i koordinaciju svih ĉimbenika na podruĉju Grada Zlatara, daju u slijedećem petnaestgodišnjem razdoblju osnove za razvoj ove grane.
Ugostiteljstvo, turizam trgovina
Svrstavanje Grada Zlatlara, odnosno naselja Zlatar u popis turistiĉkih mjesta Republike Hrvatske uz već postojeće okolnosti, daje konkretni poticaj osnivanju turistiĉke zajednie s ciljem prezentacije turistiĉkih sadrţaja ovog kraja. Blizina Sutinskih toplica, nacionalnog svetiša u Mariji Bistrici, spomenici kulture na podruĉju Grada, Galerija izvorne umjetnosti i vlastite, u nastavku spomenute, manifestacije, seoski turizam, “vinske ceste” i sl. svakako su resursi razvijanja turizma na ovom podruĉju.
Sadašnju ugositeljsku ponudu ĉini preko tridesetak ugostiteljskih objekata na podruĉju Grada, obogaćenih hotelskim smještajem uz restoran “Ivanĉica”, dva disco-bara znaĉajnijeg kapaciteta i s tendencijom povećanja kvalitete i kvantitete ponude.
Kao trgovaĉko središte Zlatar privlaĉi kupce cijele regije. Posebno je znaĉajno tradicionalno odrţavanje sajma utorkom. Trgovina robom široke potrošnje potisnula je prodaju stoke i vlastitih obrtniĉkih proizvoda na sajmištu u Zlataru. UreĊenje postojećeg prostora, a u slijedećem petnaestgodišnjem razdoblju razmatranje mogućnosti preseljenja na novu lokaciju s odgovarajućim parkirališnim prostorom i pristupom, nesumnjivo je znaĉajna odrednica u trgovaĉkoj ponudi Grada Zlatara.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
71 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
- Društvene djelatnosti
Uprava i pravosuĊe
Kao što je već spomenuto, Zlatar ima dugu tradiciju središta društvenih djelatnosti, posebice upravnih i sudskih. Od upravnih funkcija, osim gradske uprave, u Zlataru djeluju Ispostave ţupanijskih ureda drţavne uprave, Sluţba za poljoprivredu i Sluţba za zaštitu okoliša Ţupanijskih upravnih odjela, Ministarstvo financija Porezna uprava Podruĉni ured Krapina - Ispostava Zlatar, Fond zdravstvenog osiguranja - Ispostava Zlatar, Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava Krapinsko-zagorska - ispostava Zlatar i Jedinica specijalne policije.
Od pravosudnih funkcija u Zlataru djeluje Općinski sud, Ţupanijski sud (pred poĉetkom rada), Prekršajni sud, Drţavno pravobraniteljstvo, Drţavno odvjetništvo, dva javnobiljeţniĉka i tri odvjetniĉka ureda. Gradnjom kapitalnog objekta “Palaĉe pravde” u Zlataru osigurati će se svi uvjeti za rad pravosudnih institucija, uz istovremeno osiguranje poslovnog prostora za proširenje postojećih ili osnutak novih institucija.
Prosvjeta i predškolski odgoj
Predškolskim programom u Djeĉjem vrtiću i jaslicam “Uzdanica” u Zlataru, koji djeluje kao samostalna ustanova od 1996. godine, obuhvaćeno je prosjeĉno stotinu djece. Nuţnost dogradnje odnosno adaptacije postojećih jaslica i vrtića nameće već višegodišnja prekapacitiranost postojećih objekata. Isto tako, nuţna je izgradnja i ureĊenje djeĉjih igrališta i manjih športskih terena, ne samo uz školske objekte ili uz vrtić i jaslice u Zlataru, već na za to posebno predviĊenim prostorima.
Osnovna škola “Ante Kovaĉića” u Zlataru sa svojom podruĉnom osmorazrednom školom u Belcu i niţerazrednim u Martinšĉini, Donjoj Batini i Petruševcu, nositelj je osnovnog obrazovanja na podruĉju Grada Zlatara. Na relativnu dugogodišnju stabilnost broja uĉenika u školi u Zlataru, usprkos tendenciji pada broja djece u obitelji, utjecalo je znaĉajnije povećanje broja stanovnika u samom naselju Zlatar.
Osnivanjem srednje škole Zlatar 1955. godine kao samostalne ustanove s gimnazijskim i upravnim usmjerenjem od neprijepornog je znaĉenja za ovu regiju. Proširenjem broja obrazovnih programa, a nadasve gradnjom ili na drugi naĉin osiguranim radnim prostorom za potrebe Srednje škole, u narednom
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
72 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
petnaestgodišnjem razdoblju zaokruţile bi se potrebe u srednješkolskom obrazovanju ovog kraja.
Zdravstvo
U naselju Zlatar je sjedište Doma zdravlja “Kunović dr. Mihajlo”, kao centralne zdravstvene ustanove za podruĉje bivše općine Zlatar. Uz ambulante primarne zdravstvene zaštite u Zlataru i Belcu u Domu zdravlja djeluje i nekoliko specijaliziranih. Zdravstvenu zaštitu graĊani mogu ostvariti u još dvije privatne ordinacije (zubna i opća), a lijekovima se opskrbiti u privatnoj ljekarni.
Zlatar je sjedište ţupanijskog Zavoda za javno zdravstvo koji djeluje za sada u prostorima Doma zdravlja.
Kultura i informacije
Gotovo tridesetgodišnje odrţavanje manifestacije “Dani kajkavske rijeĉi”, okosnica je svih kulturnih, znanstvenih i društvenih zbivanja Grada Zlatara. Znanstveni skupovi o kajkavskom narjeĉju i knjiţevnosti, Festival djeĉje kajkavske popevke, Zbor malih pjesnika, brojne izloţbe, promocije, koncerti u crkvama u Belcu i Zlataru, samo su neka zbivanja navedene manifestacije. “Zlatarske veĉeri”, manifestacija na otvorenom prostoru s tradicionalnim pajdaškim sprehajanjem, upotpunjuje sadrţaj “Dana kajkavske rijeĉi”. Kulturno prosvjetno društvo “Zlatarjevo”, utemeljeno 1969.g. nezaobilazno je i sada kod spomena reĉene manifestacije.
Uz dane kajkavske rijeĉi utemeljena je Galerija izvorne umjetnosti koja danas raspolaţe s bogatim fundusom slika i kipova renomiranih autora. Udruga likovnih umjetnika “Zlatarska paleta” i privatna galerija “Varga” zaokruţuju likovna zbivanja.
Narodno sveuĉilište “Ivan Goran Kovaĉić” objedinjava naprijed navedene manifestacije te se bavi izdavanjem prigodnih kataloga i knjiga.
Gradska knjiţnica u Narodnom sveuĉilištu, vodi brigu o graĊevini “Sokolana” (izgraĊena 1910.g. za potrebe gimnastiĉkog društva “Hrvatski sokol”) i dvorani sa 300 mjesta u kojoj se odrţavaju kino predstave i druge priredbe.
Na podruĉju Grada Zlatara nalazi se veliki broj spomenika kulture, a posebnu vrijednost imaju crkve: Crkva Marije Snjeţne u Belcu - nulta kategorija, Kapela Sv. Jurja u Belcu - prva kategorija, Kapela Sv. Martina u Martinšĉini - prva kategorija, Crkva Blaţene Djevice Marije na nebo uznesene u Zlataru prva kategorija te kapela Sv. Jakoba u Donjoj Batini (pod preventivnom zaštitom).
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
73 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Radio Zlatar, d.o.o. nositelj je informiranja na podruĉju Grada i okolice. Trenutno radi u iznajmljenom prostoru Narodnog sveuĉilišta i u narednom petnaestgodišnjem razdoblju, valjalo bi razmotriti osiguranje adekvatnog prostora. Radio Zlatar i Narodno sveuĉilište u okviru informiranja i izdavaĉke djelatnosti izdavanjem novina zaokruţili bi svoje djelatnosti u narednom razdoblju.
Športske udruge i druge institucije
Na podruĉju Grada Zlatara, djeluju dva nogometna kluba (u Zlataru i Belcu), lovaĉka, ribiĉka, planinarska i streljaĉka udruga te tri dobrovoljne vatrogasne udruge - u Zlataru, Belcu i Donjoj Batini. Oprema, a posebno vatrogasni objekti odnosno domovi vatrogasnih udruga zahtijevaju adaptacije i izgradnju.
Nogometna igrališta u Belcu i Zlataru, lovaĉki dom u Zlataru, planinarski dom na Majeru te školska igrališta i dvorane športski su objekti na podruĉju Grada. Nedostatak športsko rekreacijskih terena, odnosno jednog cjelovitog športsko- rekreacijskog kompleksa zahtijeva izradu kapitalnog projekta s etapnom realizacijom.
Udruţenje hrvatskih veterana domovinskog rata, Udruţenje hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata, Društvo ratnih veterana “Hrvatski domobran”, Udruţenje umirovljenika i Društvo “Naša djeca” upotpunjuju sliku društvenog organiziranja na podruĉju grada Zlatara.
Socijalna skrb
Podmirenje osnovnih ţivotnih potreba socijalno ugroţenih i nemoćnih na podruĉju Grada Zlatara obavlja se kroz Republiĉki fond socijalne zaštite, Centar za socijalni rad Zlatar - Bistrica. Tijekom ove godine u stalnom tretmanu Centra za socijalni rad nalazilo se prosjeĉno 100 do 150 osoba, iako se procjenjuje da su potrebe veće. Sve veći broj staraĉkih domaćinstava i nemoćnih osoba s podruĉja Grada Zlatara i okolice, usprkos blizini ustanove socijalne skrbi takvog tipa u susjednom Loboru, u slijedećem petnaestgodišnjem razdoblju ponovno aktualizira temu osnivanja odnosno izgradnje doma socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe na podruĉju Grada.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
74 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
3.4. Uvjeti korištenja, ureĊenja i zaštite prostora
Korištenje, ureĊenje i zaštita prostora utvrĊuju se ovim Planom. Namjena površina odreĊena je kartografskim prikazom 1A, dok se uvjeti korištenja, ureĊenja i zaštite prostora utvrĊuju kartografskim prikazima (osim broja 1B i 1C, koji su opisani u poglavlju 3.2.) još i kartografskim prikazima br. 2A, 2B i 3, i kartografskim prikazima broj 4 na katastarskim kartama mjerila 1:5000 oznaĉene oznakama 4.A do 4.K te u tekstualnom dijelu Plana Obrazloţenje i Odredbe za provoĊenje Prostornog plana.
Nareĉeni kartografski prikazi mjerila 1:25.000 sadrţe:
2. Infrastrukturni sustavi
2A Energetski sustav 0. Granice 1.1. Cijevni transport plina 1.2. Elektroenergetika
2B Vodnogospodarski sustav 0. Granice 2.1. Korištenje voda - vodoopskrba 2.2. Odvodnja otpadnih voda 2.3. UreĊenje vodotoka i voda 3. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada
3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora
0. Granice 1. Uvjeti korištenja 1.1. Podruĉja posebnih uvjeta korištenja 1.2. Podruĉja posebnih ograniĉenja u korištenju 2. Podruĉja primjene posebnih mjera ureĊenja i zaštite 2.1. UreĊenje zemljišta 2.2. Zaštita posebnih vrijednosti i obiljeţja.
Kartografskim prikazima br. 2A i 2B (ukljuĉujući i tekstualni dio Plana) utvrĊuju se koridori, njihova namjena i uvjeti korištenja i ureĊenja prostora za njihovu izgradnju i razvitak.
Kartografskim prikazom br. 2A Energetski sustav mjerila 1:25.000 utvrĊeni su (uz oznake granica) uvjeti korištenja i ureĊenja pri izgradnji i razvitku:
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
75 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
1.1. Opskrbe plinom, za - glavni plinovod - lokalni plinovod - distributivna mreţa - eventualno spojni plinovod - redukcijska stanica (Zlatar) - magistralni plinovod (Zabok-Ludbreg) - mjerno redukcijska stanica (Zlatar Bistrica).
1.2. Elektroenergetike, za
- trafostanicu TS 110/ 35 kV - trafostanicu TS 35 kV - trafostanicu TS 20 kV - dalekovod 10 (20) kV, - dalekovod 10 (20) kV - podzemni
Kartografskim prikazom 2B Vodnogospodarski sustav mjerila 1:25.000 utvrĊeni su (uz oznake granica), uvjeti korištenja i ureĊenja pri izgradnji i razvitku:
2.1. Korištenje voda - vodoopskrba, - vodozahvat, vodocrpilište, - vodosprema, - vodna komora (hidrostatska stanica), - crpna stanica, - magistralni vodoopskrbni cjevovod, - ostali vodoopskrbni cjevovodi, - mogućnost izmještanja postojećeg cjevovoda.
2.2. Odvodnja otpadnih voda - ureĊaj za proĉišćavanje otpadnih voda - glavni odvodni kanal (kolektor) - podruĉja mješovite odvodnje, - podruĉja sanitarne odvodnje, - podruĉja zasebnih sustava odvodnje, - podruĉja pojedinaĉnih naĉina odvodnje.
2.3. UreĊenje vodotoka i voda - akumulacije - retencije za obranu od poplava - akumulacije i retencije - revidirati rješenja i lokacije ili ih ukinuti
3. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada - odlagališta komunalnog otpada - lokacija u istraţivanju.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
76 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Kartografskim prikazom br. 3 Uvjeti korištenja i zaštite prostora mjerila 1:25.000 utvrĊuju se uvjeti korištenja prostora uz aktivnu i uĉinkovitu zaštitu vrijednih i posebnih dijelova prirode i krajolika, povijesnih sklopova i graĊevina, arheološke baštine, povijesnih graditeljskih cjelina, krajobraza i vodonosnih podruĉja.
Nareĉenim kartografskim prikazom sistematizirane su površine i ostali objekti zaštite prema skupinama i kategoriji zaštite.
U kartografskom prikazu br. 4 (na katastarskim kartama) mjerila 1:5000 posebno su oznaĉena ona graĊevinska podruĉja (likovi ili dijelovi pojedinih likova) u kojima se moţe obavljati izgradnja samo uz prethodno pribavljene posebne uvjete.
Na podruĉju Grada Zlatara zabiljeţena su registrirana nepokretna kulturna dobra (upisana u registar) i dobra koja su valorizacijom evidentirana i stavljaju se ovim Prostornim planom pod plansku zaštitu u statusu kulturnog dobra, s prijedlom za upis u registar nepokretnih kulturnih dobara.
Registrirana ili preventivno zaštićena kulturna dobra:
1.1. Podruĉja posebnih uvjeta korištenja
. Zaštićeni dijelovi prirode
- spomenik parkovne arhitekture (1)
1. Park oko dvorca Rukavina u Donjoj Selnici;
. Povijesni sklopovi i graĊevine
- stambena graĊevina (1)
1. Dvor obitelji Kiš u Šćrbincu
- sakralna graĊevina (1-5)
1. Ţupna crkva Sv. Marije Snjeţne u Belcu 2. Kapela Sv. Jurja u Belcu 3. Kapela Sv. Martina u Martinšĉini 4. Ţupna crkva uzašašća Marijina u Zlataru 5. Kapela Sv. Jakoba u Donjoj Batini.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
77 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Evidentirano - prijedlog za zaštitu:
1.1. Podruĉja posebnih uvjeta korištenja
. Zaštićeni dijelovi prirode
- posebni rezervat šumske vegetacije - predio šume gorskog javora i obiĉnog jasena (uz sam vrh Ivanĉice), - zaštićeni krajolik – padine Ivanĉice,doline potoka Reke, Batine, Selnice, Lopatek, - spomenik parkovne arhitekture - perivoji i vrtovi oko dvorca i kurija u Šćrbincu, Završju Beleĉkom, u Donjoj Batini Jelaĉić i Kallay, te Park hrvatske mladeţi u Zlataru.
Graditeljska baština
. Arheološka baština
- arheološko podruĉje - dva podruĉja uz naselje Zlatar i jedno na prostoru naselja Šćrbinec (i Donja Batina) - arheološki pojedinaĉni lokalitet - evidentirano 8 lokaliteta
. Povijesne graditeljske cjeline
- gradsko naselje - povijesna jezgra naselja Zlatar, - seosko naselje - zaseoci ili dijelovi zaseoka na 44 lokaliteta (1-42, 14A i 36A).
. Povijesni sklopovi i graĊevine
- srednjevjekovna utvrda - stari gradovi Belec i Oštrc - stambena graĊevina - dvorci i kurije oznaĉeni brojevima od 2 - 12 - gospodarska graĊevina - ulazna graĊevina u rudnik, Donja Batina i vodenica na Reki, juţno Zlataru, - raspelo - evidentirano ih je 6 na juţnom podruĉju Grada, - groblje - evidentirano je 4 groblja: u Zlataru, Belcu, Martinšĉini i Donjoj Batini
1.2. Podruĉja posebnih ograniĉenja u korištenju
. Krajobraz:
- prirodni krajobraz, podbreţje Ivanĉice,
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
78 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
- kultivirani krajobraz (V1-V14) padine preteţito zasaĊene vinogradima, - kulturni krajolik, podbreţje Ivanĉice sa selima i zaseocima, - toĉke i potezi znaĉajni za panoramske vrijednosti krajobraza.
. Tlo
- preteţito nestabilno podruĉje (inţenjersko-geološka obiljeţja). - podruĉje najvećeg intenziteta potresa (MCS) - aktivna ili moguća klizišta (K1-K4) - podruĉje pojaĉane erozije
. Vode
- vodozaštitno podruĉje - izvorište I., II i III. zona zaštite, - poplavno podruĉje.
2. Podruĉja primjene posebnih mjera ureĊenja i zaštite
2.1. UreĊenje zemljišta - Hidromelioracija
2.2. Zaštita posebnih vrijednosti i obiljeţja - Napušteno eksploatacijsko polje, rudnik
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
79 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i / ili osjetljiva podruĉja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno - povijesne cjeline)
U nastavku se prilaţe tablica 3. u kojoj su prikazane površine, koje se mogu utvrditi na temelju ovog Plana, toĉnosti sukladne mjerilu kartografskih prikaza i raspoloţivim podacima na razini Grada i Ţupanije. Tablica 3. Pravilnik o sadrţaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu eleborata prostornih planova
Red. Ukupno II. KRAPINSKO-ZAGORSKA ŢUPANIJA % od površine stan /ha broj Oznaka ha GRAD ZLATAR Grada ha/stan*
1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 1.1. GraĊevinska podruĉja ukupno/ GP 574,58 7,58 18,54 izgraĊeni dio GP ukupno 471,29 - obalno - otoĉno - kontinentalno - graniĉno - ostalo 1.2. IzgraĊene strukture van graĊevinskog podruĉja I ukupno E 0,35 H K 1,17 0,02 9.102,56 T R 0,82 1.3. Poljoprivredne površine ukupno P 2.458,00 32,44 0,23 - obradive P1 P2 733,00 P3 1.725,00 1.4. Šumske površine ukupno Š 2.700,00 35,62 0,25 - gospodarske Š1 - zaštitne Š2 - posebne namjene Š3 1.5. Ostale poljoprivredne 1.170,00 15,44 0,11 PŠ i šumske površine ukupno 1.6. ceste i putevi ukupno 460,00*1) 6,07 0,04 *1) dvorišta ostala zemljišta vode zemljišta pod zgradama 1.7 Ostale površine ukupno N 214,25 2,83 0,02 IS G Grad Zlatar ukupno 7.578,00 100,00 0,65 2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE 2.1. Zaštićena prirodna baština ukupno 4.420,00 - nacionalni park NP - park prirode - prijedlog PP - ostali zaštićeni dijelovi prirode 4.420,00 (zaštićeni krajobraz i krajolik) 2.2. Zaštićena graditeljska baština - arheološka podruĉja 61,00 0,006 - povijesne graditeljske cjeline P.J. 211,50 0,02 Grad Zlatar ukupno 272,50 3,60 0,026 3.0. KORIŠTENJE RESURSA 3.1. More i morska obala obalno podruĉje ha,km otoĉno ha,km 3.2. Energija proizvodnja MW potrošnja MWh 3.3. Voda vodozahvat u 1000 m3 ne iskazuje se potrošnja u 1000 m3 3.4. Mineralne sirovine jed. mjere za sirovinu Grad Zlatar ukupno 1) * Izvor podataka: Ţupanijski zavod za katastarsko-geodetske poslove - Ispostava Zlatar. Podatci su sistematizirani po katastarskim općinama, koje ĉine podruĉje Grada Zlatara: K.O. Zlatar, Martinci Zlatarski i Belec potpuno, a k.o. Donja Batina 62%, Oštrc 99% i Veleškovec 4%. 4% površina k.o. Veleškovec izostavljeno je iz ovih podataka
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
80 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava
Razvoj infrastrukturnih sustava temelji se na postojećem stanju, na srednjoroĉnim programima i planovima razvoja javnih i komunalnih poduzeća i na predvidivim dugoroĉnim potrebama razvoja Grada, utvrĊenim u ovom Prostornom planu ureĊenja grada.
Planirani razvoj infrastrukturnih sustava, tijekom izrade ovog Prostornog plana, usklaĊivan je i usuglašavan meĊu korisnicima prostora i sa susjednim općinama.
Sustavi infrastrukture su dimenzionirani do pretpostavljenog planskog razdoblja 2015. godine na pretpostavljeni broj oko 10.000 ţitelja u naseljima Grada Zlatara. Fleksibilne postavke rješenja omogućuju etapnu realizaciju u funkciji potreba pojedinih razvojnih razdoblja.
U sluĉaju eventualnih budućih izmjena i dopuna ovog Prostornog plana, bit će neophodno podvrći i rješenje infrastrukturnih sustava reviziji i uskladbi s takvim izmjenama i dopunama ovog Prostornog plana.
Ova idejna rješenja infrastrukturnih sustava sadrţe i osnovne smjernice za izradu detaljnijih rješenja pojedinih infrastruktura pri izradi drugih dokumenata prostornog ureĊenja i prostornih planova ureĊenja uţih podruĉja, kod kojih je propisana obveza izrade infrastrukturnih rješenja.
3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav
- Ceste U sferi cestovnog prometa ovim se Planom omogućuje izgradnja i dogradnja cestovne mreţe u funkcionalni prometni sustav kako grada Zlatara, tako i ovog dijela Krapinsko-zagorske ţupanije.
Prema izvatku iz Prostornog plana Krapinsko-zagorske ţupanije (u izradi) i prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta (NN br. 79/99, 111/00 i 143/02) na podruĉju grada Zlatara, postojeću cestovnu mreţu ĉine:
Drţavne ceste Duljina kolnika (km) Broj Naziv ceste ceste suvremeni ostali ukupno D 29 N.Golubovec (D 35) – Zlatar Bistrica – Marija Bistrica – Soblinec – ĉvor 5,90 0 5,90 Popovec (D3) UKUPNO 5,90 0 5,90
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
81 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Ţupanijske ceste Duljina kolnika (km) Broj Naziv ceste ceste suvremeni ostali ukupno 2128 D 29 – Lobor – Ladislavec – D 29 1,70 0 1,70 2129 Borkovec (Ţ2169) - Martinšĉina - Gornja 6,50 0 6,50 Batina (Ţ 2169) 2169 Zlatar (D-29) – G. Batina – Budinšĉina (D 13,00 0 13,00 24) 2170 Gornja Batina (Ţ 2169)-Donja Batina – 3,90 0 3,90 Ciglenica (D 24) UKUPNO 25,10 0 25,10
Lokalne ceste Duljina kolnika (km) Broj Naziv ceste ceste suvremeni ostali ukupno 22018 Repno – Belec (Ţ 2169) 1,60 0 1,60 22019 Juranšĉina – Belec (L 22018) 1,50 0 1,50 22020 G. Selnica – Belec (Ţ 2169) 2,00 0 2,00 Završje Beleĉko (Ţ 2169) – Petruševec – 22021 5,40 0 5,40 Viţanovec – L 22022 22051 Zlatar (D 29) – Hitreci 0,70 0,70 22052 Zlatar (Ţ 2169) – Ĉubeki 1,50 0 1,50 22053 Zlatar (D-29) – Lovreĉan (D 24) 3,40 0 3,40 UKUPNO 16,10 0 16,10
Osim nareĉenih javnih cesta, cestovnu mreţu dopunjuju i nerazvrstane ceste, veoma razliĉitih kakvoća i graĊe.
Ovim su Prostornim planom utvrĊeni koridori:
1. Za istraţivanje trasa drţavnih / ţupanijskih cesta – Brza drţavna cesta u koridoru širine 100 m s moguĉnošću izgradnje 4 traka i 2 ĉvora izvan razine ("Zlatar-jug" i "Zlatar-sjever") te koridor širine 50 m za prikljuĉnu cestu izmeĊu ĉvora "Zlatar-jug" i postojeće drţavne ceste D-29. Ovaj koridor brze drţavne ceste na podruĉju Grada Zlatara je dio predviĊenog cestovnog pravca od ĉvora "Popovec" - Marija Bistrica - Zlatar Bistrica - Zlatar - Maĉe - Novi Glubovec.
– Ţupanijska turistiĉka cesta "Juţna Ivanĉica" u koridoru širine 35 m izvan naselja s dva traka. Ovaj koridor na podruĉju Grada Zlatara sastavni je dio predviĊenog turistiĉkog pravca Grad Krapina-Radoboj-Novi Golubovec- Lobor-Martinšĉina-Belec-Budinšĉina. Na istoĉnom dijelu prostora Grada spomenuta "Turistiĉka" cesta je ujedno i obilazna cesta, juţna tangenta, zaštićenog podruĉja izvorišta Beleĉke Selnice. Koridor ulazi novom trasom u prostor Grada Zlatara iz općine Budinšćina u blizini kriţanja granice sa ţupanijskom cestom Ţ 2169. Prolazi juţno zaštićenom podruĉju dvorca i izvorišta u Gornjoj Selnici (nova trasa), juţno zaseoku Brgudani i spojnom cestom kroz zaseoke Lisaki - Jankovići
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
82 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
prikljuĉuje se na ţupanijsku cestu Ţ 2169. (Na tom dijelu koristi trase postojećih nerazvrstanih cesta i to ispod dvorca u G. selnici oko 150 m i kroz zaseok Lisaki-Jankovići oko 300 m).
Teĉe trasom ţupanijske ceste Ţ 2169 oko 900 m do zaseoka Kušteki, gdje skreće na lokalnu cestu L 22020 kojom ide do zaseoka Donji Sambolići u duţini cca 800 m. Ispod zaseoka D. Sambolići skreće prema jugozapadu poljskim putom do zaseoka Runjaki, zatim skreće prema sjeverozapadu i "S" zavojnicom (potpuno novom trasom), spaja se na nerazvrstanu cestu kod zaseoka Đurineki. Dalje teĉe nerazvrstanom cestom kroz zaseoke Gazdeki-Hanţeki. Kod Hanţeka prelazi na lokalnu cestu L 22019 koju prati cca 350 m do ispred zaseoka Šimunci. Ovdje skreće zapadno na nerazvrstanu cestu i prolazi zaseocima Balići, Petrekovići, Kriţišće, Plašći i Poĉikali. U zaseoku Poĉikali ulazi na ţupanijsku cestu Ţ 2129 i njome teĉe do izlaska iz naselja Martinšĉine. Duţina trase na ţupanijskoj cesti iznosi oko 700 m. Od ţupanijske ceste Ţ 2129 u Martinšĉini trasa se odvaja i nerazvrstanom cestom kroz zaseoke Biškupi i Bolfeki dolazi na nerazvrstanu cestu - granicu s općinom Lobor i skreće u smjeru sjevera. Tom cestom teĉe oko 1100 m i zatim skreće prema zapadu u prostor općine Lobor.
2. Mogući ili alternativni koridori (trase) cesta:
– Drţavne ceste D 29 glede izmještanja dijela trase izvan uţeg središta naselja Zlatar, odnosno izvan zaštićene povijesne jezgre Zlatara. Predloţene su tri varijante, a kao optimalna se oznaĉuje srednja varijanta. – Ţupanijske ceste Ţ 2169 glede izmještanja dijela trase izvan podruĉja zahvata Urbanistiĉkih planova ureĊenja Zlatara i Belca. U Zlataru je predviĊeno raĉvanje ţupanijske ceste Ţ 2169 u koridor kao sjeverni trak, do izmještenog koridora drţavne ceste D 29 i kao istoĉni krak (obilaznica) do drţavne ceste D29 u juţnom dijelu podruĉja zahvata urbanistiĉkog plana ureĊenja Zlatara. U Belcu je mogući ili alternativni koridor ţupanijske ceste Ţ 2169 izmješten kao juţna tangenta podruĉja zahvata Urbanistiĉkog plana ureĊenja Belca, a u naselju Donja Selnica kao juţni obilazak izvorišta Beleĉka Selnica.
U cilju poboljšanja funkcionalnosti i sigurnosti prometa na podruĉju Grada, ovim se Prostornim planom predviĊa slijedeća dopuna mreţe cesta i kvalitetnije ureĊivanje – rekonstrukcija pojedinih dionica cesta kao priprema za prerazvrstavanje (u višu kategoriju).
Predlaţe se lokalnu cestu L 22053 Zlatar - Lovreĉan razvrstati u ţupanijsku.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
83 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Zatim se predlaţe rekonstrukcija i kvalitetnije ureĊivanje i odrţavanje pojedinih dionica nerazvrstanih cesta glede mogućeg razvrstavanja u višu vrstu:
1. Nerazvrstanu cestu V. Selo – Repno – Gornja Batina (Lonĉari) u vrstu lokalnih cesta kao kvalitetniji spoj izmeĊu ţupanijskih cesta Ţ 2129 i Ţ 2169.
2. Nerazvrstanu (radi nastavka lokalne ceste 22052) od Ĉubeka kod Zlatara preko Jelaĉića do Donje Batine, u vrstu lokalnih cesta kao kvalitetnijeg spoja ţupanijskih cesta Ţ 2169 sa Ţ 2170.
3. Nerazvrstanu cestu (kao nastavak ceste opisane u prethodnom stavku) od Donje Batine preko zaselaka Prajzi i Kostanjeveĉki do zaselka Kosalci na lokalnoj cesti 22021 (u prostoru naselja Petruševec), u vrstu lokalnih cesta.
- Javne telekomunikacije
1. Opis postojećih telekomunikacijskih kapaciteta
Postojeća telekomunikacijska infrastruktura, na podruĉju Grada Zlatara, sastoji se od ureĊaja za komutaciju (podruĉne centrale), prijenosnog sustava (korisniĉkih i spojnih vodova) i prikljuĉaka (krajnji korisnici). U prostoru Grada instalirano je 1.700 telefonskih prikljuĉaka - GTP-a (podatak iz 1998.), na kome ţivi oko 7.400 ţitelja (popis 1991.), te je prosjek opskrbljenosti oko 23 prikljuĉka (GTP-a) na 100 ţitelja Grada Zlatara. a) Telekomunikacijska je mreţa rasprostranjena od centrale - UPS-a Zlatar u 6 osnovnih pruţnih pravaca (PK-ova):
- PK-1 izlaznog kapaciteta 300 pari pruţa se pravcem UPS Zlatar - Varaţdinska ulica - Borkovec - Ratkovec Zlatarski - Donja Batina – Belec,
- PK-2 izlaznog kapaciteta 250 pari pruţa se pravcem UPS Zlatar - Sajmišna ulica - Cetinovec - Maĉe - Veliki Bukovec – Ladislavec,
- PK-3 izlaznog kapaciteta 500 pari pruţa se pravcem UPS Zlatar - Nazorova ul. - Zagrebaĉka ul. - Martineĉka ul. - Ul. F. H. Kiša - Kaštelska - Vinogradska - Ul. D. Domjanića,
- PK-4 izlaznog kapaciteta 500 pari pruţa se pravcem UPS Zlatar - Zagrebaĉka - Gajeva - Varaţdinska - Ul. Anke Horvat - Sajmišna - K. Š. Đalskog,
- PK-5 izlaznog kapaciteta 150 pari pruţa se pravcem UPS Zlatar - Ul. V. Nazora - Naselje Rogini - Naselje Varge - Naselje Šumigi,
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
84 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
- PK-6 izlaznog kapaciteta 150 pari pruţa se pravcem UPS Zlatar - Zagrebaĉka - Trg Slobode.
Iz osnovnih pruţnih pravaca mreţa se dalje razgraĊuje podzemno i na kraju kabelskom ili zraĉnom mreţom do krajnjih korisnika.
Sam centar Zlatara dijelom je pokriven i telefonskom kanalizacijom koja se pruţa od zgrade UPS-a Zlatar poĉetnom trasom pruţnih pravaca tj. Ulicom V. Nazora zapadno prema Zagrebaĉkoj, te dalje sjeverno Zagrebaĉkom ulicom do Trga slobode. TakoĊer, osim prije opisanih simetriĉnih (Cu) tk kabela, na predmetnom podruĉju postoji nekoliko svjetlovodnih (svk) kabela:
Od UPS-a Zlatar, postojećom trasom kabela PK-3 pruţa se 24-nitni svk kabel do UPS-a Zlatar Bistrica, a trasom kabela PK-4 pruţa se 2 x 12-nitni svk kabel do Cetinovca. U Cetinovcu jedan svk kabel (14-nitni) slijedi trasu PK-2 Sutinske Toplice (spojni put UPS Zlatar - UPS Sutinske Toplice), a drugi svk kabel prostire se trasom PK-1 prema Loboru (spojni put UPS Zlatar - UPS Lobor). Trasom kabela PK-1 Zlatar, te dalje trasom PK-1 Belec pruţa se 8-nitni svk kabel prema Belcu (spojni put prema UPS Budinšĉina).
b) Komutacija
U naselju Zlatar instaliran je udaljeni pretplatniĉki stupanj (UPS), kao dio telefonske centrale AXE-10 smještene u Zaboku. Navedeni pretplatniĉki stupanj ima instalirano, trenutno, 1.664 prikljuĉnih toĉaka, od kojih su 1.402 u prometu (broj prikljuĉenih telefona). UPS Zlatar je moguće proširiti do max. 2.048 brojeva, u skupinama po 128 brojeva. Na podruĉju Grada instalirano je 17 javnih telefonskih govornica, odnosno u prosjeku 510 ţitelja na 1 telefonsku govornicu.
2. Opis planiranih telekomunikacijskih kapaciteta a) Telekomunikacijska mreţa
PredviĊa se daljnja dogradnja postojeće mreţe u smislu ukopĉanja novih pretplatnika s naglaskom na podzemne telefonske uvode do krajnjeg pretplatnika, te supstituciju i rekonstrukciju postojeće zraĉne mreţe u podzemnu mreţu. Istovremeno se predviĊa povećanje kapaciteta kabela, s polaganjem rezervnih cijevi uz trasu podzemnih kabela kao preduvjeta za buduće povećanje kapaciteta mreţe i stvaranje preduvjeta za uvoĊenje kabelske televizije. Broj izlaznih pari iz centrale je 1.700, što obzirom na sadašnje iskorištenje od cca 1.400 pari, ukazuje na nuţnost dogradnje i rekonstrukcije postojeće mreţe. Posebno sa segmentima
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
85 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
DTK (distributivne telefonske kanalizacije), ĉija trasa bi prvenstveno slijedila postojeće trase pruţnih kabela i bila dovedena primarno do novih industrijsko- radnih zona i stambeno-poslovnih zona. Konkretno, u samom središtu Zlatara u planu je izgradnja DTK za planiranu “Palaĉu pravde”, kao nastavak postojeće tk kanalizacije. TakoĊer, iz razloga uvoĊenja novih tk usluga, koje će biti opisane pod komutacijom, potrebno je stvoriti uvjete u mreţi za prihvat novih usluga. b) Komutacija
Sukladno razvoju tehnologije, ureĊaji komutacije (UPS-i) postajati će sve manji u fiziĉkom smislu, a prikljuĉna toĉka komutacije sve će se više pribliţavati krajnjem korisniku. Konkretno, to znaĉi da će se po iskorištenju postojećeg UPS-a, odnosno po iskorištenju odreĊenog segmenta postojeće tk mreţe na predmetnom podruĉju, prići osnivanju nove lokacije za smještaj novog UPS-a, napose u zoni gdje se pojavi odgovarajuća koncentracija telefonskih pretplatnika.
Proširenja mreţe i kapaciteta obavljat će se etapno na temelju posebnih programa i projekata, ukljuĉujući nove tehnologije i moguće druge usluge.Poglavito kod opremanja, novih ili obnovljenih, UPS-a suvremenom komutacijskom opremom koja će, u skladu s mogućnošću i potrebama, ukljuĉivati ĉitav niz novih telekomunikacijskih usluga, kao Internet, usluga Inteligentne mreţe, digitalne mreţe s integriranim uslugama (ISDN) i dr. Primjena najnovijih tehnologija omogućit će odgovarajući i brzi pristup korištenju ovih usluga.
Kartografskim prikazom 1C Korištenje i namjena površina - Pošta i telekomunikacije,mjerila 1:25.000, utvrĊene su površine i koridori, njihova namjena i uvjeti korištenja i ureĊenja, za izgradnju i razvitak:
4.1. Pošta
- jedinice poštanske mreţe (u Zlataru i Belcu)
4.2. Javne telekomunikacije
Telefonska mreţa - komutacijski ĉvorovi u nepokretnoj mreţi:
- meĊunarodna centrala I. kategorije (u Zlataru) - mjesna centrala (u Zlataru i Belcu)
Vodovi i kanali: - korisniĉki i spojni
Javne telekomunikacije u pokretnoj mreţi: - bezna radijska stanica
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
86 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Navedeni objekti i vodovi izgraĊivat će se etapno na temelju odobrenih planova i projekata razvitka pojedinog poštanskog i telekomunikacijskog segmenta.
3.5.2. Energetski sustav
Kartografskim prikazom 2A Infrastrukturni sustavi i mreţe, 1. Energetski sustav mjerila 1:25.000 utvrĊeni su koridori i površine s namjenom i uvjetima za korištenje i ureĊenje u cilju izgradnje i razvitka vodova, objekata i ureĊaja opskrbe plinom i elektroenergetikom opisano u poglavlju 3.4. Uvjeti korištenja, ureĊenja i zaštite prostora.
- Plinoopskrba
1. Uvod
Šire podruĉje Grada Zlatara, u Krapinsko-zagorskoj ţupaniji, jeste samostalna distributivna jedinica u smislu opskrbe plinom. Gotovo ĉitav istoĉni dio Krapinsko- zagorske ţupanije opskrbljuje se preko primopredajne mjerne redukcijske stanice (PMRS) Ina - Naftaplin, locirane u Konjšĉini. Od ove PMRS Konjšĉina dolazi visokotlaĉni plinovod (VP) 25 bara preko Zlatar Bistrice i zlatarskom dolinom do Zlatara, gdje je locirana uz Zagrebaĉku ulicu redukcijska stanica Zlatar (RS ZLATAR), koja dovodni tlak od 25 bara smanjuje na distributivni tlak od 3 bara. Iz ove se RS Zlatar, osim prostora Grada Zlatara, opskrbljuju plinom naselja susjedne općine Lobor i dio općine Novi Golubovec.
2. Postojeće stanje
U prostoru Grada, 14 naselja i gradsko središte Zlatar, pokriveno je distributivnom i razvodnom mreţom plinovoda od 3 bara. Mreţa je relativno nova, kvalitetno izvedena i dobro odrţavana. Cjevovodi su profila od NO 200 do NO 50, ĉeliĉne i polietilenske izvedbe. Procjenjuje se da je oko 85% prostora i naselja u Gradu Zlataru opskrbljeno plinom. Ostatak od oko 15% naselja u sjeveroistoĉnom dijelu Grada (Donja Selnica, Ervenik Zlatarski, Petruševec i Beleĉko Završje) nije pokriveno distributivnom plinskom mreţom.
Lokacija RS Zlatar u Zlataru (uz Zagrebaĉku ulicu) svojom lokacijom i kapacitetom, omogućuje i u budućnosti sigurnu i kvalitetnu opskrbu plinom Grada Zlatara i navedenih podruĉja susjednih općina. Tome neposredno pridonosi plinovodni prsten spojen preko naselja Gornje i Donje Batine na PMRS Konjšĉina.
Prigodom proširenja plinske mreţe na sjeveroistoĉni prostor Grada, glede opskrbe plinom preostalih naselja, potrebno je predvidjeti spajanje sustava opskrbe Grada
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
87 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
na srednjetlaĉni (ST) plinovod Podrute - Konjšĉina. Time bi se osigurala stalnija i kvalitetnija opskrba plinom.
3. Planirano rješenje opskrbe
Dosadašnji razvitak sustava opskrbe plinom i izgradnja plinske mreţe bila je u funkciji razvitka gospodarskih i javnih sadrţaja, odnosno opskrbe puĉanstva u naseljima Grada Zlatara.
Prema pretpostavljenom prostornom razvitku Grada Zlatara, planirana je i distributivna mreţa plinovoda, sa potrebnim poboljšanjem opskrbe u postojećoj mreţi, koja opskrbljuje plinom naselja i gospodarske sadrţaje. U tom se smislu predviĊaju slijedeći zahvati:
1. Proširenje distributivne mreţe u naselja koja još nisu opskrbljena plinom.
2. Dodatni zahvati glede sigurnije i kvalitetnije opskrbe plinom onih podruĉja grada, koja su pokrivena plinskom mreţom.
Proširenje i dopuna opskrbe plinom naselja (Beleĉko Završje, Donja Selnica, Petruševec, Viţanovec) postići će se izgradnjom spojnog ST plinovoda (d 110) od Budinšĉine (preko Donje Selnice) do planirane MRS Podrute, i izgradnjom spojnog plinovoda (d 90), od ovog spomenutog planiranog (d 110) kod Beleĉkog Završja preko Viţanovca do Gornje Konjšĉine (spoj na postojeći plinovod d 110).
Planiraju se slijedeći dodatni zahvati u plinovodnoj mreţi glede poboljšanja opskrbe plinom, tijekom budućeg porasta potrošnje plina:
- izgradnjom dva spojna ST plinovoda (d 90) MRS Zlatar Bistrica - RS Zlatar trasom uz Zagrebaĉku ulicu i trasom Martineĉke ulice,
- izgradnjom eventualnog spojnog STP voda od RS Zlatar do sustava distributivne plinske mreţe općine Lobor.
Navedenim planiranim spojnim i dopunskim plinovodima i pripadajućom distributivnom mreţom, osigurat će se planirane potrebe i sigurna opskrba s konstantnim tlakom u plinovodnoj mreţi. Planirani zahvati u proširenju mreţe usklaĊeni su s koridorima i trasama prometne i ostale infrastrukture.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
88 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
- Elektroenergetika
1. Postojeće stanje
1.1. Elektroenergetika
Potrebe za elektriĉnom energijom Grada Zlatara podmiruju se iz distributivnih trafostanica:
TS 35/10 kV Zlatar Bistrica...... snage 2x4 MVA i TS 35/10 Konjšĉina...... snage 2x4 MVA preko dugaĉkih vodova 10/20 kV.
Distributivne TS 35/10 kV nalaze se izvan podruĉja Grada Zlatara, a postojeći 10 kV vodovi predstavljaju usko grlo i ne omogućavaju bitno povećanje potrošnje elektriĉne energije na podruĉju Grada Zlatara. Mreţa vodova 10 kV je relativno stara na drvenim stupovima sa vodiĉima Al/Fe 3x35 i 3x25 mm2, dok je udio kabela 10 kV zanemariv. Na potezu Zlatar Bistrica - Zlatar izgraĊen je magistralni vod 10/20 kV, sa vodiĉima Al/Fe 3 x 95 mm2 na betonskim stupovima.
Potrebna su velika ulaganja u 10 kV vodove sa ubrzanim prijelazom na 20 kV napon. Radi toga treba i distributivne TS 35/10 kV Zlatar Bistricu i Konjšĉinu rekonstruirati s novom transformacijom 35/20 kV.
Unutar granica Grada Zlatara u pogonu je trenutno 38 kom. TS 10/0,4 kV, od toga: za potrebe gospodarstva ...... 1 s kombiniranim konzumom...... 2 s distributivnim konzumom ...... 35
Ramještaj postojećih TS 10/0,4 kV je djelomiĉno zadovoljavajući. Već sada broj distributivnih TS 10/0,4 kV nije dovoljan i radi poboljšanja naponskih prilika treba hitno interpolirati cca 20 kom novih transformatorskih stanica 10/20/0,4 kV. Iz nabrojanih TS 10/0,4 kV formirana je niskonaponska mreţa (NNM) koja je u većem dijelu nezadovoljavajućeg presjeka, a izgraĊena je kod prve elektrifikacije na drvenim stupovima i s minimalnim presjecima vodiĉa. Potrebna su velika ulaganja u rekonstrukciju postojećih NNM.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
89 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
1.2. Javna rasvjeta
Javna rasvjeta je realizirana u nekim naseljima, preteţito uz glavne ulice. Izvan uţeg središta naselja Zlatar javna rasvjeta je realizirana stupnim svjetiljkama sa ţaruljama VTFE 125 W NaVT 75 W, s meĊusobnim razmakom svjetiljki od cca 60 do 100 m, dok je u samom središtu naselja Zlatar javna rasvjeta izvedena na metalnim rasvjetnim stupovima. U cjelini javna rasvjeta ne zadovoljava. Potrebno je njezino proširenje i zamjena modernijim rasvjetnim svjetiljkama, koje su kvalitetnije s poboljšanim svjetlotehniĉkim karakteristikama i rješenjima.
2. Energetska osnova
Za ĉitavo podruĉje Grada Zlatara pretpostavljena je, na temelju “Normativa opterećenja” i smjernica gospodarskog i demografskog razvitka, godišnja energetska osnova tijekom 2.920 sati, prema segmentima:
konzum domaćinstava ...... 11.410 MWh/god. konzum javnih i općih namjena (prosvjeta, zdravstvo, socijalne i upravne funkcije i sl.) ...... 4.525 MWh/god. konzum komunalno-servisni sadrţaji i tzv. mala privreda ...... 840 MWh/god. konzum gospodarstva ...... 5.680 MWh/god. konzum javne rasvjete ...... 425 MWh/god.
Ukupno ...... 22.880 MWh/god.
Ukupni, pretpostavljeni konzum (2015. godine) iznosio bi oko 22.880 MWh/godišnje, odnosno oko 10.450 kW. Uz faktor istodobnosti (0,75) ukupna vršna snaga na naponskom nivou 35 kV iznosila bi oko 7.840 kW.
3. Idejno rješenje elektroenergetskih objekata
3.1. Opće karakteristike elektriĉne mreţe
Oblik i dimenzioniranje mreţe ovisi o karakteru i rasporedu konzuma po površini podruĉja, kao i ţeljenoj pogonskoj sigurnosti i kvaliteti isporuĉene elektriĉne energije. Sve više prisutna tipizacija elemenata elektriĉne mreţe predstavlja okvir unutar kojeg se moţe rješavati distributivna mreţa. Osnovni cilj ovog rješenja je osigurati kontinuiranu opskrbu kvalitetnom elektriĉnom energijom. U tom smislu potrebno je organizirati mreţu visokog i niskog napona tako da se odreĊenim prespajanjima moţe lokalizirati kvar na što manje konzumno podruĉje, a dozvoljena varijacija napona je u granicama - 6% do + 10%. Radi zaštite potrošaĉa
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
90 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
potrebno je kroz Rješenja o EES definirati tip i naĉin zaštite od previsokog napona dodira.
3.2. Koncepcija idejnog rješenja
Radi sanacija naponskih prilika postojećih potrošaĉa, dotrajalosti elemenata mreţe, povećanja potrošnje i instaliranja novih potrošaĉa potrebno je pristupiti slijedećem: a) prijelaz na naponski nivo 20 kV
priprema i prijelaz pojnih toĉaka - trafostanica 35/10 kV na naponski nivo 110/20 kV u narednih 10 godina, priprema i prijelaz visokonaponskih(VN) vodova 10 kV na naponski nivo 20 kV u narednih 10 godina priprema i prijelaz TS 10/0,4 kV na naponski nivo 20 kV u narednih 10 godina
b) izgradnja nove pojne toĉke
Radi realizacije planirane potrošnje kao i kvalitetnije elektroopskrbe susjednih općina Lobor, Maĉe, Mihovljan, Golubovec potrebno je u narednih 10 godina realizirati novu pojnu toĉku 110(35)/10(20) kV Vukanci snage 2 x 4(8) MVA. Realizacijom ove pojne toĉke omogućit će se dvostrano i kvalitetnije napajanje samog višeg dijela Grada Zlatara. Paralelno s izgradnjom nove pojne toĉke trebat će izgraditi nove magistralne vodove od TS X/20(10) kV Vukanci do Zlatara.
c) magistralni vodovi
Potrebno je realizirati nove magistralne vodove:
ZLATAR 1 i 2 - izvod iz TS X/20(10) kV Vukanci - dvostruki vod Al/Fe 3x95 mm2 na ĉeliĉnim stupovima duţine cca 4 km.
BORKOVEC - G. BATINA - BELEC - spojni vod duţine 6 km Al/Fe voditi 3 x 50 mm2 na jelovim stupovima.
Potrebno je rekonstruirati postojeće magistralne vodove: - ZLATAR - izvod iz RS 35/10(20) kV Konjšĉina 2,5 km kabelom XHE 49-A 3x(1x150) mm2
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
91 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
d) interpolacija trafostanica 10 (20) /0,4 kV
Potrebno je radi sanacije naponskih prilika i izgradnje novih sadrţaja interpolirati novih cca 30 kom. TS 10(20)/0,4 kV sa pripadajućim VN prikljuĉnim vodom i niskonaponskim razvodom. Ukupno bi na ovom prostoru trebalo biti u konaĉnici cca 68 kom. TS sa ukupno instaliranom snagom transformatora u iznosu 13.600 kVA.
Prikljuĉne vodove 10(20) kV i niskonaponske (NN) razvode realizirati tipskim elementima u skladu s poslovnom politikom HEP-a. Vodovi 10(20) kV će biti realizirani kao:
- nadzemni vodiĉi Al/Fe 35 mm2 na jelovim stupovima - podzemni, kabel XHE 49-A 70 mm2
Transformatorske stanice realizirati takoĊer prema tipizaciji HEP-a, a preteţno će biti graĊene stupne TS snage do 250 kVA.
Na podruĉju naselja Zlatar i Belec za koja se predviĊa izrada Urbanistiĉkog plana ureĊenja (UPU Z i UPU B), gradit će se kabelska mreţa i odgovarajuće trafostanice.
e) niskonaponska mreţa 0,4 kV
Radi sanacije naponskih prilika i povećanja potrošnje postojećih potrošaĉa, odnosno realizacije budućih sadrţaja potrebno je sustavno rekonstruirati i izgraĊivati niskonaponsku mreţu prema slijedećim principima.
Raspored postojećih i novih TS 10(20)/0,4 kV treba omogućiti izgradnju - rekonstrukciju kvalitetne NN mreţe sa duţinom strujnih krugova od 200 do maksimalno 800 m;
Niskonaponsku mreţu razvoda voditi uz prometnice;
UgraĊivati tipske elemente u NN mreţu. S obzirom na dosadašnju NN mreţu kao i zbog karakteristika naselja i tipa gradnje dominirat će u promatranom podruĉju nadzemna NN mreţa izvedena vodiĉima XOO/O-A 3 x 70 + 71,5 + 2 x 16 mm2 na betonskim stupovima visine 10 m;
Na podruĉjima UPU Z i UPU B izgraĊivat će se mreţa sa slijedećim tipovima kabela:
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
92 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
PPOO-A 4 x 150 mm2 PPOO-A 4 x 95 mm2 PPOO-A 4 x 50 mm2
i sa odgovarajućim razvodnim ormarićima.
- U naseljima - lokalnim središtima sve nove trase NN mreţe statiĉki projektirati i realizirati tako da se omogući ugradnja dva samonosiva kabelska snopa;
- Ovakva koncepcija NN mreţe omogućava etapnost graĊenja i rješavanja problema javne rasvjete.
3.3. Idejno rješenje javne rasvjete
S obzirom na izvedbu preteţno mješovite kabelske i nadzemne NN mreţe javna rasvjeta bit će realizirana kombinirano i to na istim stupovima s glavnom mreţom i kao zasebna na metalnim i betonskim rasvjetnim stupovima.
Za realizaciju javne rasvjete predlaţu se slijedeći tipovi svjetiljki i svjetlosnih izvora:
za glavne prometnice GAMALUX LVC-16 sa ţaruljom 1xNAV-E 250 W za ostale prometnice GAMALUX LVC-06 sa ţaruljom 1xNAV-E 150 W za pješaĉke površine i parkove ETALUX LVC-16 sa ţaruljom 1xNAV-E 70 W
Upravljanje rasvjetom bit će u svakoj pojedinoj pojnoj toĉki. Radi postizanja odreĊenih ušteda treba realizirati polunoćnu rasvjetu. Broj rasvjetnih mjesta, vrsta i jakost rasvjetnih tijela odredit će se svjetlo-tehniĉkim proraĉunom, koji treba biti sastavni dio izvedbenih projekata javne rasvjete.
3.5.3. Vodnogospodarski sustav
- Vodoopskrba
1. Postojeće stanje
Opskrba vodom potrošaĉa na podruĉju Grada Zlatara temelji se većim dijelom na distribuciji vode iz sustava “Zagorskog vodovoda” Zabok dok se manjim dijelom temelji na lokalnim vodovodima: Belec, Gornja Selnica, Završje Beleĉko, Budinšĉina (izvor Zvirale), Martinšĉina (Hanţeki, Luka, Luĉica, Pećina i Veliko Repno), Borkovec, Beli Zdenci, Bistrica, Lobor, Šumi i Ţgano vino.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
93 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Temeljni objekti sustava “Zagorskog vodovoda” - Zabok na podruĉju Grada Zlatara su:
* magistralni cjevovod vodozahvat “Lobor - P.K. (prekidna komora) “Bukovec” DN 300 mm i DN 250 mm * precrpna stanica (p.s.) “Cetinovec” * magistralni cjevovod p.s. “Cetinovec” - v. (vodospremnik) “Zlatar” - v. “Kaštel” (DN 200 mm i DN 125 mm) * magistralni cjevovod v. “Kaštel” - v. “Konjšĉina” (poĉetna dionica DN 200 mm) * magistralni cjevovod v. “Kaštel” - Tugonica (poĉetna dionica DN 175 mm) 3 * vodospremnik “Zlatar”, V = 400 m 3 * vodospremnik “Kaštel”, V = 800 m
Na navedene temeljne objekte prikljuĉeni su cjevovodi DN 200 mm - DN 80 mm vodoopskrbnih mreţa pojedinih naselja. Naprijed navedeni lokalni vodovodi pokrivaju opskrbu vodom sjevernog dijela podruĉja grada Zlatara, odnosno naselja smještena na padinama Ivanĉice.
Glavna znaĉajka, gotovo svih navedenih lokalnih vodovoda, je nestalnost u vodoopskrbi (promjena kapaciteta tijekom perioda ljeto - zima) te kakvoća vode za piće. Naprijed opisanim sustavom Zagorskog vodovoda i navedenim lokalnim vodovodima vodoopskrbom nije obuhvaćena “visoka zona” Zlatar (Zlatar breg), te naselja: Ratkovec Zlatarski, Viţanovec i Petruševec.
2. Potreba na vodi
Prema raspoloţivim podacima iz popisa stanovništva u periodu 1953-1991. godine te planskim pokazateljima za razdoblje do 2015. godine u nastavno priloţenoj tablici prikazan je broj stanovnika za pojedina naselja na podruĉju Grada Zlatara.
Broj stanovnika Godina Naselje 1991. 1953. 1961. 1971. 1981. 2005. 2015. 1998. 1 Zlatar 2.425 2.238 2.342 2.668 2.770 3.000 5.000 2 Belec 623 560 521 455 469 490 1.000 3 Borkovec 399 377 378 276 260 287 300 4 Cetinovec 129 128 112 131 129 120 150 5 Donja Batina (80%) 1.037 983 797 616 515 500 600 6 Donja Selnica 543 478 400 332 300 290 400 7 Ervenik Zlatarski (20%) 110 90 89 60 47 42 100 8 Gornja Batina 447 393 362 339 307 305 350
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
94 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
9 Gornja Selnica 444 404 336 298 271 250 300 10 Juranšĉina 435 383 349 289 246 236 300 11 Ladislavec 229 206 209 157 149 145 200 12 Martinšĉina 923 858 708 616 30 495 700 13 Petruševec 371 355 291 234 184 180 200 14 Ratkovec 224 229 209 191 161 160 200 15 Repno 456 391 350 325 302 300 350 16 Šćrbinec 24 26 26 19 22 30 50 17 Viţanovec 363 358 290 253 205 200 250 18 Završje Beleĉko 113 87 86 99 117 135 150 19 Znoţ 73 77 68 59 46 31 50 Ukupno: 9.368 8.621 7.923 7.417 7.030 7.196 10.650
Da bi se odredila koliĉina vode koju je potrebno osigurati za podruĉje Grada Zlatara osim navedenih podataka o broju i vrsti potrošaĉa neophodno je definirati jediniĉnu potrošnju. Kao što je opće poznato, potrošnja vode redovito prati gospodarski i društveni razvoj podruĉja koje se promatra te u skladu s tim ima stalni trend porasta ovisno o stupnju stvarnog razvoja. Kod toga je jedna od temeljnih kvantitativnih pokazatelja reţima trošenja vode u vodoopskrbnom sustavu “jediniĉna” ili “specifiĉna” potrošnja.
Jediniĉna opskrbna norma, vezano uz razliĉite kategorije potrošaĉa i pojedina planska razdoblja, odabrana je u veliĉini kako je to prikazano u priloţenoj tablici:
Jediniĉna opskrbna norma (l/st/dan) Vrsta naselja 1998. g. 2005. g. 2015. g. Naselja i zaseoci 120 200 250 Gradski centar 200 300 350 Zlatar i Belec
Navedene veliĉine u tablicama za 2015. godinu treba smatrati hipotetiĉkim, jer u stvari predstavljaju moguću fazu razvoja podruĉja i to kako s gledišta urbanizacije tako i sa stanovišta vodoopskrbe. U stvari realno je za oĉekivati da će se potrošnja vode, u visini navedene jediniĉne opskrbne norme, pojaviti tek u daljnjem razdoblju, iza 2015. godine, te će kao takva predstavljati dugoroĉnu potrebu toga podruĉja, ukoliko se i ostvari planirani razvoj.
Uvaţavajući izloţene podatke u nastavno priloţenoj tablici izraĉunata je koliĉina vode koju treba osigurati za potrebe pojedinih naselja na podruĉju Grada Zlatara. Glede rješavanja vodoopskrbne problematike na podruĉju Grada Zlatara potreba vode izraĉunata je za tri karakteristiĉna razdoblja i to za 1998., 2005. i 2015. godinu. Na taj naĉin moguće je realnije predvidjeti faznu izgradnju vodoopskrbnog sustava na podruĉju Grada Zlatara vezano uz iskazane potrošne koliĉine.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
95 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
G o d i n a R.br Naselje (m3/dan) (l/s) 1998. 2005. 2015. 1998. 2005. 2015. 1. Zlatar 554 1.500 1.750 6,41 17,36 20,25 2. Belec 56 100 125 0,65 1,16 1,45 3. Borkovec 31 60 75 0,36 0,69 0,87 4. Cetinovec 15 26 33 0,18 0,30 0,38 5. Donja Batina (80%) 62 110 138 0,72 1,27 1,59 6. Donja Selnica 36 62 78 0,42 0,72 0,90 7. Ervenik Zlatarski (20%) 6 10 1 0,07 0,12 0,14 8. Gornja Batina 37 66 83 0,43 0,76 0,95 9. Gornja Selnica 33 54 68 0,38 0,63 0,78 10. Juranšĉina 30 50 63 0,34 0,58 0,72 11. Ladislavec 18 30 38 0,21 0,35 0,43 12. Martinšĉina 64 110 138 0,74 1,27 1,59 13. Petruševec 22 40 50 0,26 0,46 0,58 14. Ratkovec 19 36 45 0,22 0,42 0,52 15. Repno 36 60 75 0,42 0,69 0,87 16. Šćrbinec 3 6 8 0,03 0,07 0,09 17. Viţanovec 25 42 53 0,28 0,49 0,61 18. Završje Beleĉko 14 28 35 0,16 0,32 0,41 19. Ţnoţ 6 10 13 0,06 0,12 0,14 Ukupno: 1.067 2.400 2.881 12,34 27,78 33,27
3. Prijedlog rješenja
Koncepcija tehniĉkog rješenja opskrbe vodom potrošaĉa smještenih na podruĉju Grada Zlatara temelji se na proširenju vodoopskrbnog sustava “Zagorskog vodovoda” - Zabok odnosno na zadrţavanju u funkciji onih lokalnih vodovoda u kojima je moguće garantirati dovoljne koliĉine kvalitetne vode za piće. Prvenstveno se to odnosi na vodovod Belec koji svojom veliĉinom podruĉja predstavlja znaĉajniji vodoopskrbni objekt.
Definiranim tehniĉkim rješenjem uvoĊenja novih koliĉina vode s izvorišta Beleĉka Selnica u sustav “Zagorskog vodovoda” na podruĉju Grada Zlatara predviĊena je izgradnja slijedećih objekata:
kaptaţna vodozahvatna graĊevina (izvedeni objekt) crpna stanica “Beleĉka Selnica” kapaciteta Q = 60 l/s tlaĉni cjevovod DN 300 mm vodospremnik “Petruševec” V = 400 m3
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
96 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
magistralni cjevovod v. “Petruševec” - Viţanovec - v. “Kaštel” DN 300 mm i DN 250 mm s odvojkom DN 150 mm za v. “Batina” V = 200 m3 magistralni cjevovod Viţanovec - v. “Gradeĉki” DN 200 mm.
Izgradnjom navedenih objekata omogućit će se uvoĊenje novih koliĉina vode u sustav Zagorskog vodovoda te ospkrba vodom usputnih potrošaĉa na istoĉnom podruĉju Grada Zlatara (Petruševec, Viţanovec, D. Batina). Za opskrbu vodom potrošaĉa na podruĉju “visoke zone” Zlatara (Zlatar Breg) predviĊa se izgradnja hidrostanice “Kaštel” i pripadnog opskrbnog cjevovoda DN 90 mm. Opskrba vodom potrošaĉa na podruĉju naselja Martinšĉina i Ratkovec Zlatarski predviĊena je iz pravca naselja Završje Loborsko (općina Lobor) cjevovodom ĉiju poĉetnu toĉku predstavlja vodospremnik “Lobor” V = 200 m3 s kotom dna +321,0 m n.m. Nakon planirane izgradnje cjevovoda DN 100 mm od Završja Loborskog za opskrbu naselja Martinšĉine, moći će se sukcesivno prići zatvaranju lokalnih vodovoda, koji neće moći zadovoljiti potrebne uvjete kvalitetne vode za piće.
Vodovod “Belec” će ostati u funkciji opskrbe uz nuţne zahvate u rekonstrukciji i dogradnji vodozahvata, spremnika i vodovodne mreţe.
- Odvodnja
1. Postojeće stanje
Sustav odvodnje otpadnih voda podruĉja grada Zlatara gravitira prema potoku Reka, odnosno dolinskom podruĉju rijeke Krapine. Dosadašnji razvoj odvodnog sustava temeljio se na trenutnim potrebama i raspoloţivim sredstvima te je osigurao odvodnju oborinskih i sanitarnih otpadnih voda središta naselja Zlatar, na osnovu novije projektne dokumentacije, s ispustom na najpogodnijem mjestu, u potok Reku bez ikakvog tretmana otpadnih voda.
Daljnjim razvojem odvodnog sustava naselja, ukazala se potreba integralnog rješenja odvodnje gravitirajućeg podruĉja. Kao prvi korak u tome uslijedili su projekti “Odvodnja i proĉišćavanje otpadnih voda naselja Zlatar i Zlatar Bistrica”, koncepcijsko rješenje, knjiga I. i II. (JVP “Hrvatska vodoprivreda”, OJ Zagreb, 1992. godina) i “Koncepcijsko rješenje odvodnje i proĉišćavanja otpadnih voda naselja Marija Bistrica”, knjiga I. - Odvodnja (JVP “Hrvatska vodoprivreda”, OJ Zagreb, 1992. godina), kojim su definirane osnovne karakteristike i smjernice daljnjeg razvoja odvodnje. U okviru ovih projekata, sufinanciranih od strane Hrvatske vodoprivrede i Fonda za stambeno-komunalnu djelatnost Zlatar Bistrice, utvrĊena je mogućnost i potreba rješavanja zajedniĉkog sustava odvodnje naselja Zlatara, Zlatar Bistrice i Marije Bistrice s jedinstvenim ureĊajem za proĉišćavanje otpadnih voda. Ovaj prijedlog temelji se na potrebi sprjeĉavanja daljnjeg trenda pogoršanja kvalitete i zagaĊenja voda rijeke Krapine i njenih pritoka, a posebice vodotoka Bistrice i Reke.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
97 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
U svrhu objedinjavanja i noveliranja ranijih zasebnih koncepcijskih rješenja, kao i provjere funkcionalnosti zajedniĉkog kanalizacijskog sustava pomoću inţenjerskih hidroinformatiĉkih alata izraĊen je projekt “Odvodnja i proĉišćavanje otpadnih voda naselja Zlatar, Zlatar Bistrica i Marija Bistrica”, koncepcijsko rješenje, knjiga II. - proĉišćavanje otpadnih voda (JVP “Hrvatska vodoprivreda”, OJ Zagreb, 1992. godina). Nastavak aktivnosti rezultirao je izradom izvedbenog projekta magistralnog kolektora Zlatar - Zlatar Bistrica i izradom idejnog rješenja ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda naselja Zlatar, Zlatar Bistrica, Marija Bistrica i gravitirajućih naselja (Hidroing, Osijek, 1995. godina). Na osnovu navedenog, koncepcijom odvodnje, na jedinstveni ureĊaj za proĉišćavanje otpadnih voda, koji se planira na lokaciji uz rijeku Krapinu zapadno od naselja Zlatar Bistrice prikljuĉila bi se podruĉja Zlatara, Zlatar Bistrice i Marije Bistrice s gravitirajućim podruĉjima.
U prethodno navedenim koncepcijskim rješenjima, za “mjerodavnu kišu” pretpostavljena je kiša trajanja 15 minuta, povratnog perioda 1 godine, odnosno 0,80 mm u minuti ili 135 l/s/ha. (“Odvodnja i proĉišćavanje otpadnih voda naselja Zlatar i Zlatar Bistrica”, koncepcijsko rješenje, 1992. godina).
2. Prijedlog rješenja
Na podruĉju Grada Zlatara nalazi se 19 naselja u kojima je prema popisu iz 1991. godine ţivjelo oko 7.400 stanovnika. Do kraja planskog razdoblja oĉekuje se da će na tim prostorima ţivjeti oko 10.650 stanovnika, a u gradskom središtu, naselju Zlatar oko 5.000 stanovnika.
Površina gradskog podruĉja gravitira prema dva, za ispuštanje otpadnih voda nepovoljna, vodotoka: potoku Reka, kojemu gravitira veći dio podruĉja zajedno s gradskim središtem, naseljem Zlatar i potoku Batina, kojemu gravitiraju istoĉni dijelovi grada manje gustoće naseljenosti. Oba vodotoka ulijevaju se u rijeku Krapinu. Nadalje, predmetno podruĉje karakterizira ĉinjenica da je jedino naselje Zlatar urbanog tipa, dok su ostala naselja iskljuĉivo ruralnog tipa s individualnom izgradnjom malene gustoće ili zaseoci u kojima ima dosta kuća za odmor.
Stanje izgraĊenosti odvodnog sustava u gradu je takovo, da organizirani kanalizacijski sustav postoji samo u dijelu naselja Zlatar, izgraĊenog na osnovu projektne dokumentacije “Kanalizacija Zlatar - glavni projekt” (Hidroing, Varaţdin, 1975. godina), s parcijalnim ispustom u potok Reku.
Navedene osnovne ĉinjenice uvjetuju i naĉin i organizaciju odvodnje kako oborinskih tako i sanitarnih otpadnih voda. Globalno, za podruĉje grada Zlatara, predviĊen je razdjelni sustav odvodnje što znaĉi da će se kućanske sanitarno potrošne vode odvoditi kanalizacijskim sustavom do predviĊenog ureĊaja za proĉišćavanje, a relativno ĉiste oborinske vode otvorenim ili zacijevljenim cestovnim jarcima do najbliţeg vodotoka.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
98 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Zbog konfiguracije terena, gustoće naseljenosti i tipa naselja, podruĉje grada Zlatara podijeljeno je na devet meĊusobno nezavisnih organiziranih kanalizacijskih sustava.
Za najveći sustav, sustav naselja Zlatar, s obzirom na već dijelom izgraĊenu mješovitu kanalizacijsku mreţu, predviĊen je kombinirani naĉin odvodnje, što znaĉi da će se istim cjevovodima odvoditi i oborinske vode i sanitarne otpadne vode iz centralnog dijela naselja, kao i sanitarne vode iz gravitirajući okolnih naselja: Borkovec, Ladislavec, Cetinovec i djelomiĉno Ratkovec. Sustav naselja Zlatar, prije spomenutim koncepcijskim rješenjima, kolektorima je spojen na zajedniĉki ureĊaj za proĉišćavanje Zlatara, Zlatar Bistrice i Marije Bistrice.
Za ostalih osam organiziranih kanalizacijskih sustava odvodnje: G. Batina, D. Batina, Martinšĉina, Belec, G. Selnica i tri sustava D. Selnice, za koje je predviĊena razdjelna kanalizacija, riješit će proĉišćavanje otpadnih voda putem vlastitih malih ureĊaja ili zajedniĉkih sabirnih jama, ĉiji će se sadrţaj periodiĉki odvoziti na, za to, predviĊene ureĊaje za proĉišćavanje opremljene stanicama za prihvat fekalnog mulja.
Na podruĉjima grada koja nisu obuhvaćena organiziranim sustavom odvodnje zbog rijetke izgraĊenosti i/ili nepovoljne konfiguracije terena, predviĊeni su ispusti preko trodjelnih septiĉkih jama.
Za industrijske pogone na podruĉju Grada Zlatara predviĊeno je da se njihove otpadne vode upuštaju u zajedniĉki kanalizacijski sustav preko vlastitih ureĊaja za predtretman, a stupanj proĉišćavanja odredit će mjerodavne ustanove, sukladno Zakonu o zaštiti voda, kao i drugim zakonima i propisima.
- UreĊenje vodotokova i voda
Godine 1985. VRO Zagreb OOUR “Projekt” Zagreb izradio je elaborat VODOPRIVREDNO RJEŠENJE UREĐENJA SLIVA RIJEKE KRAPINE (B. Hidrotehniĉka rješenja na nizinskom dijelu sliva - odgovorni projektant Mr. Zlatko Srebrenović, dipl.ing.):
Knjiga 1. REGULACIJA VODNOG REŢIMA KRAPINE POMOĆU AKUMULACIJA
Knjiga 2. HIDROTEHNIĈKA DOKUMENTACIJA UREĐENJA: - Krapine i Krapinice - Poljoprivrednih povšrina u aluvijalnim dolinama.
Nareĉenim elaboratom na podruĉju Grada Zlatara, predviĊena su slijedeće retencije i akumulacije:
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
99 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Retencije br. 2* (R2)* - Lopatek, pritok Selnice br. 3* (R3)* - Selnica br. 6 (R6) - pritok Batine br. 7 (R7) - Bijeliĉki, pritok Batine br. 10 (R10) - Bukovac br. 11 (R11) - Jagnjedovac, pritok Reke br. 12 (R12) - Jagnjedovac, pritok Reke
Akumulacije br. 5 (AP 5) - Brana, pritok Batine br. 13* (AP13)* - Jagnjedovac, pritok Reke
Ovim Prostornim planom se utvrĊuju kriteriji za moguće planiranje i izgradnju akumulacija i retencija kao hidrotehniĉka rješenja u cilju reguliranja vodnog reţima. Planirane akumulacije i retencije bi trebale zadovoljiti slijedeće kriterije:
1. Ne smije potapati naselja ili zaseoke, odnosno graĊevinska podruĉja, 2. Udaljenost obale retencije pri proraĉunskoj maksimalnoj razini vode (10 godišnje vode) ne smije biti manja od 200 m od graĊevinskih parcela, 3. Ne smije potapati ni jednu od razvrstanih cesta (drţavne, ţupanijske i lokalne) u većoj duţini od 100 m, 200 m i 300 m, 4. Ne smije potapati elektrovodove 20 kV i više, te glavne vodoopskrbne cjevovode. 5. Ne smije potapati poljodjelsko zemljište 1. i 2. bonitetne kategorije, 6. Svojom veliĉinom i površinom ne smije narušavati prirodne i krajobrazne vrijednosti (utvrĊene ovim Prostornim planom).
Prema nareĉenim kriterijima konstatirano je da bi: – akumulacija br. 13 (A13) na Jagnjedovcu bi potopila dio zaseoka Rihtarići i ţupanijsku cestu Ţ 2129 u duţini oko 250 m, – retencija br. 2 (R2) na Lopateku bi potopila dio zaseoka Brĉići i Vitkovići, – retencija br. 3 (R3) na Selnici bi potopila lokalnu cestu L 22021 u duţini oko 750 m i dalekovod 10/20 kV u duţini oko 800 m, stoga ne udovoljavaju postavljenim kriterijima u ovom Prostornom planu.
U tom smislu će biti potrebno revidirati nareĉeno vodoprivredno rješenje u dijelu retencije br. 2 i 3 i akumulacije br. 13 te ih uskladiti s kriterijima u ovom Prostornom planu ili ih ukinuti.
_____ * Retencije i akumulacije koje ne ispunjavaju kriterije ovog Prostornog plana. Potrebno revidiranje rješenja ili ukidanje.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
100 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
3.6. Postupanje s otpadom
Na podruĉju Grada Zlatara, izuzev nekoliko manjih ilegalnih odlagališta, nema legalnog odlagališta otpada. Komunalni otpad s podruĉja Grada Zlatara odlaţe se na neureĊeno odlagalište u Tugonici (Općina Marija Bistrica), koje se koristi kao privremeno rješenje.
Komunalno poduzeće “Komunalac” Konjšĉina (u zajedniĉkom vlasništvu novoustrojenih jedinica lokalne samouprave bivše općine Zlatar i Općine Marija Bistrica) na podruĉju Grada Zlatara skuplja i odvozi komunalni otpad. Za sada su organiziranim skupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvaćeni pojedini dijelovi Grada Zlatara. Procjenjuje se da će, prema razvojnim programima komunalnog poduzeća, cijelo podruĉje Grada biti obuhvaćeno sustavnim sakupljanjem i odvozom komunalnog otpada.
Za Krapinsko-zagorsku ţupaniju izraĊena je Studija sustava gospodarenja otpadom s izborom preferentnih lokacija za odlagalište komunalnog otpada. Javna rasprava i revizije Studije su u tijeku. Trenutno, u ovoj fazi rasprave, na podruĉju Grada je aktualna jedna potencijalna lokacija br. 9 u Erveniku Zlatarskom - lokalitet Habani. Ukoliko površina potencijalne lokacije neće biti privedena namjeni, ovim se Planom utvrĊuje sekundarna namjena: poljoprivredno tlo i šume.
3.7. Sprjeĉavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
Nepovoljni utjecaji na okoliš mogu se sprjeĉavati, prvenstveno cjelokupnom sinhroniziranom planskom aktivnošću ĉovjeka u prostoru glede oĉuvanja prirodne ravnoteţe i unapreĊivanja stanja u prostoru. To je i sankcionirano cijelim nizom zakonskih i podzakonskih akata u cilju zaštite okoliša na podruĉju Republike Hrvatske.
Sloţene aktivnosti i postupci oko zaštite okoliša poĉinju u sferi prostornog planiranja kroz izradu dokumenata prostornog ureĊenja i drugih planova, programa i projekata. Izradom tzv. prirodne osnove šireg podruĉja utemeljuju se osnove prirodnih resursa koje imaju vaţnu ulogu pri izradi dokumenata prostornog ureĊenja odnosno namjene prostora. Planovima prostornog ureĊenja odreĊuju se zaštićena podruĉja, posebno vrijedna podruĉja i ugroţena podruĉja, što je, uz odgovarajuću namjenu ostalih površina, sastavni dio ukupnih aktivnosti u zaštiti okoliša.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
101 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Ovaj Plan je temeljni dokument prostornog ureĊenja Grada, koji kroz utvrĊivanje namjene i zaštite prostora te kroz racionalno i svrhovito korištenje prostora i principe njegova ureĊivanja (graĊevinska podruĉja) - oblikuje i propisuje zaštitu okoliša, a time i sprjeĉavanje nepovoljnih utjecaja na nj. Prostornim planovima se utvrĊuju dugoroĉni ciljevi ureĊivanja i zaštite prostora, a postojeće stanje u prostoru se utvrĊuje dvogodišnjim Izvješćima. Dvogodišnjim Progamima za unapreĊenje stanja u prostoru valja utvrĊivati prioritete sanacije ugroţenih podruĉja i poduzimanje aktivnosti za sprjeĉavanje narušavanja ravnoteţe (ili nepovoljnih utjecaja) u pojedinim podruĉjima Grada. Na temelju tog Programa valja pristupiti izradi planova uţih podruĉja (do detaljnih), na temelju kojih se obavlja izgradnja i prioriteti u oĉuvanju okoliša, i to u dva smjera:
- saniranju devastiranih podruĉja, - utvrĊivanju i sprjeĉavanju konkretnih nepovoljnih utjecaja na osjetljiva i ugroţena podruĉja.
Ovim Prostornim planom utvrĊuju se (vaţnija) osjetljiva podruĉja i ugroţena podruĉja na podruĉju Grada, za koje je potrebno hitno izraditi odgovarajuće programe i planove za intervencije (sa potrebnim mjerama za spreĉavanje nepovoljnih utjecaja).
Jaĉe ugroţena (vaţnija) podruĉja su:
1. Izvorište Beleĉka Selnica nuţna ţurna izgradnja nepropusne kanalizacije u naseljima Puklini, Doktaji i Brgudani, jer se nalaze na višoj nadmorskoj visini i planirano izmještanje ţupanijske ceste Ţ 2169;
2. Središte povijesne jezgre naselja Zlatar nuţna je hitna izgradnja planiranog izmještanja drţavne ceste D 29 iz središta radi fiziĉke ugroţenosti kulturne baštine i sigurnosti ljudi od brojnog i teškog prometa. Jako izra- ţena neodgovarajuća izgradnja, potrebna ţurna izrada urbanistiĉkog plana ureĊenja.
3. Doline potoka Reke, Batine, Selnice i Lopateka s naseljima potrebna izgradnja Planom predviĊene odvodnje otpadnih voda. Prioritet ţurni završetak zapoĉete izgradnje kolektora Zlatar - Zlatar Bistrica.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
102 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
4. Nekoliko podruĉja na ĉijim se lokacijama nekontrolirano (divlje) odbacuje komunalni i drugi (moţda opasni) otpad Prvenstveno smanjiti broj takvih lokacija, a s ostalih odvoziti nagomilani otpad. Poţuriti sa pripremama i izgraditi ureĊeno odlagalište komunalnog otpada.
Posebice osjetljiva (vaţnija) podruĉja su:
1. Vodonosno podruĉje planine Ivanĉice Potrebna odgovarajuća zaštita i provoĊenje mjera predviĊenih ovim Planom.
2. Podruĉja oznaĉena kao kultivirani krajobrazi Neodgovarajuća izgradnja neodgova- jućim graĊevinama. Potrebna odgovarajuća propisana kontrola u primjeni arhitektonsko- urbanistiĉkog oblikovanja i naĉina izgradnje kuća, klijeti i drugih graĊevina.
3. Povijesne graditeljske cjeline seoskih naselja Primjena odgovarajućih urbanistiĉko- arhitektonskih i zaštitarskih smjernica i posebnih uvjeta ureĊivanja prostora
4. Središnji dio naselja Belec Potrebno izmještanje dijela ţupanijske ceste Ţ 2169 iz središta naselja prema ovom Planu. Nuţna predviĊena izrada urbanistiĉkog plana ureĊenja naselja Belec.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
103 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
4. GRAĐEVINSKA PODRUĈJA
4.1. Kriteriji za utvrĊivanje graĊevinskih podruĉja
GraĊevinska podruĉja su dio općinskog prostora, na kojima je predviĊena izgradnja
naselja prometnica i ostale i infrastrukture drugih graĊevina, objekata i ureĊaja u skladu s ovim Prostornim planom ili drugim prostornim planovima, odnosno prostornim planovima uţih podruĉja.
Pojedina graĊevinska podruĉja utvrĊena su na naĉin koji omogućuje potrebno proširenje naselja uz svrhovito i racionalno korištenje prostora te osiguravanje (najmanje) prosjeĉnih uvjeta zdravog i sigurnog stanovanja i ţivota, odnosno zadrţavanja oblikovnih i strukturnih obiljeţja i kvaliteta krajobraza.
Veliĉina graĊevinskog podruĉja za izgradnju pojedinih naselja i dijelova naselja odreĊena je sukladno postojećem broju ţitelja (popis 1991.) i predvidivom broju ţitelja u okvirima ovog Prostornog plana.
Ukupna površina graĊevinskih podruĉja smanjena je za oko 20% u odnosu na površine utvrĊene ranijim planom PP (bivše) Općine Zlatar.
GraĊevinska podruĉja je moguće proširivati - povećavati ili smanjivati, ali samo u skladu s ovim Prostornim planom i odnosnom zakonskom regulativom.
UtvrĊena graĊevinska podruĉja ne nalaze se na površinama, a niti ih je moguće proširivati na podruĉja, sa slijedećim ograniĉavajućim ĉimbenicima:
zone intenzivnog poljodjelstva zone pod šumama zone ugroţene poplavama, visokim podzemnim vodama, seizmiĉkim ili geološkim aktivnostima zone nepovoljnih mikroklimatskiih uvjeta za stanovanje vrlo strma zemljišta (nagiba preko 15%) zone planiranih drugih namjena zone zemljišta male nosivosti zone pod zaštitom zone na takvom poloţaju, da ih je neekonomiĉno opremati komunalnom infrastrukturom.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
104 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Izgradnja predviĊenih graĊevina, objekata i ureĊaja izvan graĊevinskih podruĉja, u zaštićenim zonama prirodnih i krajobraznih vrijednosti, obavljat će se u skladu s ovim Prostornim planom i posebnim propisima.
GraĊevinske parcele na kojima postoje pojedinaĉne (izdvojene) stambene zgrade ili skupina zgrada do (zakljuĉno) tri stambene zgrade smatraju se izdvojenim graĊevinskim podruĉjima. U tim se graĊevinskim podruĉjima mogu obavljati popravci, obnove, dogradnje i zamjena dotrajalih graĊevina, ali se njihova površina ne moţe povećavati.
4.2. Tabliĉni pregled graĊevinskih podruĉja po naseljima
GraĊevinska podruĉja ucrtana su na katastarskim kartama mjerila 1:5000, oblikovano u 11 karata, s oznakama 4A, 4B, 4C, 4D, 4E, 4F, 4G, 4H, 4I, 4J i 4 K. Pojedini likovi graĊevinskih podruĉja ili njihovi dijelovi (kao i odreĊene neizgraĊene površine), koji su omeĊeni linijama (boje prema tumaĉu znakovlja uz graĊevinska podruĉja), potpadaju pod zaštitu kulturnih i prirodnih dobara. Za svaku intervenciju na tim podruĉjima bit će nuţno prethodno pribaviti posebne uvjete Ministarstva kulture uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Zagrebu ili Drţavne uprave za zaštitu prirode i okoliša u Zagrebu, propisano Odredbama za provoĊenje ovog Plana.
U nastavku su prezentirane tablice s podacima:
Tablica 01. A/ pregled ukupnih površina graĊevinskih podruĉja stambeno-poslovne namjene po naseljima i ukupno za Grad, B/ tabliĉni pregled površina graĊevinskih podruĉja svih namjena po pojedinim likovima, s oznakom kulture i vlasništva.3
Tablica 02. - ukupni pregled površina po naseljima prema tabliĉnom prikazu osnovnih namjena uz graĊevinska podruĉja naselja, iz tablice 03.
3 Izmjerene površine za namjenu 5. Prometne površine i koridori, navedene su samo u koloni 4. ukupne površine likova.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
105 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Tablica 03. - tabliĉni prikaz osnovnih namjena uz graĊevinska podruĉja (sa popisom odnosnih likova i karata na kojima se nalaze).
Tablica 04. - shema spajanja karata mjerila 1:5000 graĊevinskih podruĉja.
Pregled ukupnih površina graĊevinskih podruĉja stambeno-poslovne namjene po naseljima i ukupno za Grad4
Tablica 01 - A
Površina u hektarima Naselje izgraĊeno neizgraĊeno ukupno 1 Zlatar 193,60 48,62 242,22 2 Belec 15,51 2,03 17,54 3 Borkovec 19,15 1,97 21,12 4 Cetinovec 6,95 2,12 9,07 5 Donja Batina (80%) 46,07 10,71 56,78 6 Donja Selnica 18,51 2,60 21,11 7 Ervenik Zlatarski (20%) 7,33 - 7,33 8 Gornja Batina 18,00 3,43 21,43 9 Gornja Selnica 17,29 2,06 19,35 10 Juranšĉina 14,38 1,94 16,32 11 Ladislavec 14,84 5,49 20,33 12 Martinšĉina 22,18 6,99 29,17 13 Petruševec 14,05 3,58 17,63 14 Ratkovec 13,93 3,48 17,41 15 Repno 19,04 5,33 24,37 16 Šĉrbinec 3,31 - 3,31 17 Viţanovec 14,11 1,69 15,80 18 Završje Beleĉko 9,66 1,25 10,91 19 Znoţ 3,38 - 3,38 UKUPNO: 471,29 103,29 574,58
4 U ove površine nisu uključene površine ostalih namjena, koje su navedene u tablici 02.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
106 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Tabliĉni pregled površina graĊevinskih podruĉja svih namjena po pojedinim likovima, s oznakom kulture i vlasništva Tablica 01-B Površine u ha Vlasništvo Kulture na nad Naselje Ukupne IzgraĊenih NeizgraĊenih Katastarska ĉesticama - ĉesticama - Namjena Oznaka lika površine dijelova dijelova općina dijelovima likova ĉestica - ĉestica - dijelovima likova likova likova iz 6 likova iz 6
1 2 3 4 5 6 7 8 1. ZLATAR 1A UNUTAR ZAHVATA UPU ZLATAR UPU Z OBUHVAĆA I LIK 11.1. U PROSTORU NASELJA LADISLAVEC 1.1.1. 1,64 1,64 - - - 1.1.2. 1,78 1,78 - - - 1.1.3. 7,53 5,64 1,89 - - 1.1.4. 1,14 0,97 0,17 - - 1.1.5. 0,57 0,57 - - - 1.1.6. 1,93 1,74 0,19 - - 1.1.7. 1,09 0,71 0,38 - - 1.1.8. 3,80 2,30 1,50 - - 1.1.9. 2,24 1,82 0,42 - - 1.1.10. 3,37 1,91 1,46 - - 1. STAMBENO- MARTINCI 1.1.11. 0,61 0,61 - - - POSLOVNA ZLATARSKI I 1.1.12. 17,12 12,84 4,28 - - NAMJENA ZLATAR 1.1.13. 1,59 1,59 - - - 1.1.14. 2,17 1,21 0,96 - - 1.1.15. 1,16 1,16 - - - 1.1.16. 1,34 1,34 - - - 1.1.17. 0,75 0,75 - - - 1.1.18. 5,70 0,75 4,95 - - 1.1.19. 15,62 3,33 12,29 - - 1.1.20. 1,74 - 1,74 - - 1.1.21. 1,72 - 1,72 - - 1.1.22. 77,54 77,54 - - -
UKUPNO 152,15 120,20 31,95 2. ŠPORT I 1.2.1. 12,68 - 12,68
REKREACIJA
UKUPNO 12,68 - 12,68 3. PROIZ- 1.3.1. 3,82 - 3,82 VODNO 1.3.2. 17,20 - 17,20 PRERAĐI- 1.3.3. 7,95 - 7,95 VAĈKA 1.3.4. 1,43 - 1,43 NAMJENA 1.3.5. 2,06 - 2,06
UKUPNO 32,46 - 32,46
1.4.1. 0,45 - 0,45 1.4.2. 1,75 - 1,75 1.4.3. 1,18 - 1,18 1.4.4. 0,75 - 0,75 1.4.5. 1,23 - 1,23 4. ZELENE 1.4.6. 2,18 - 2,18 POVRŠINE I 1.4.7. 1,89 - 1,89 PARKOVI 1.4.8. 3,60 - 3,60 1.4.9. 1,78 - 1,78 1.4.10. 1,08 - 1,08 1.4.11. 2,49 - 2,49 1.4.12. 5,80 - 5,80 1.4.13. 0,21 - 0,21
UKUPNO 24,39 - 24,39
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
107 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Tablica 01-B nastavak Površine u ha Vlasništvo Kulture na Naselje Ukupne IzgraĊenih NeizgraĊenih nad Katastarska ĉesticama - ĉesticama - Namjena Oznaka lika površine dijelova dijelova općina dijelovima dijelovima likova ĉestica - ĉestica - likova likova likova iz 6 likova iz 6
1 2 3 4 5 6 7 8 1. ZLATAR 1A UNUTAR ZAHVATA UPU ZLATAR 5. PROMETNE 1.5.1. 19,45 - - POVRŠINE I 1.5.2. 5,86 - - KORIDORI 1.5.3. 3,44 - - 1.5.4. 1,72 - - 1.5.5. 1,96 -
UKUPNO 32,43 - - 6. GROBLJE 1.6.1. 0,97 0,97 -
UKUPNO 255,08 121,17 101,48 ZLATAR 1 A 1. ZLATAR 1B IZVAN ZAHVATA UPU ZLATAR 1. STAMBENO MARTINCI 1.23. 0,69 0,69 - - POSLOVNA ZLATARSKI 1.24. 5,80 5,40 0,40 NAMJENA I ZLATAR 1.25. 3,87 3,22 0,65 1.26. 0,36 0,36 - 1.27. 7,15 6,74 0,41 1.28. 2,67 2,26 0,41 1.29. 2,63 2,63 - 1.30. 3,45 2,63 0,82 1.31. 4,23 3,42 0,81 1.32. 1,80 1,80 - 1.33. 0,78 0,78 - 1.34. 0,36 0,36 - 1.35. 2,96 2,96 - 1.36. 1,60 0,95 0,65 1.37. 3,13 1,54 1,59 1.38. 1,08 1,08 - 1.39. 1,99 1,17 0,82 1.40. 7,77 6,09 1,68 1.41. 1,09 1,09 - 1.42. 6,42 4,71 1,71 1.42. A 4,39 3,61 0,78 1.43. 1,05 1,05 - 1.44. 2,40 2,40 - 1.45. 0,67 0,67 - 1.46. 2,32 2,32 - 1.47. 5,33 4,11 1,22 1.48. 2,26 1,78 0,48 1.49. 0,96 0,96 - 1.50. 3,66 3,66 - 1.51. 4,94 2,37 2,57 1.52. 2,08 0,41 1,67 1.53. 0,18 0,18 -
UKUPNO 90,07 73,40 16,67 5. PROMETNE 1.5.2.A. 2,44 - - POVRŠINE I 1.5.6.A. 26,97 - - KORIDORI 1.5.6.B. 4,93 - - 1.5.6.C. 12,68 - -
UKUPNO 47,02 - 47,02
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
108 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Tablica 01-B nastavak Površine u ha Vlasništvo Kulture na Naselje Ukupne IzgraĊenih NeizgraĊenih nad Katastarska ĉesticama - ĉesticama - Namjena Oznaka lika površine dijelova dijelova općina dijelovima likova ĉestica - ĉestica - dijelovima likova likova likova iz 6 likova iz 6
1 2 3 4 5 6 7 8 6. GROBLJE 1.6.2.A 5,42 - 5,42
UKUPNO 5,42 - 5,42
UKUPNO ZLATAR 1B 142,51 73,40 69,11 1. ZLATAR UKUPNO 397,59 194,57 170,59 1A+1B
2. BELEC 2A UNUTAR ZAHVATA UPU BELEC ZAHVAT UPU B OBUHVAĆA I LIKOVE 8.1., 8.2., U PROSTORU NASELJA GORNJA BATINA
2.1. 22,39 18,33 4,06 1. STAMBENO 2.2. 0,20 0,20 - POSLOVNA BELEC NAMJENA UKUPNO BELEC 2A 22,59 18,53 4,06 2B IZVAN ZAHVATA UPU BELEC
2.3. 0,57 - 0,57 1. STAMBENO 2.4. 2,54 1,08 1,46 POSLOVNA BELEC 2.5. 2,39 2,39 - NAMJENA 2.6. 2,44 2,44 - 2.7. 1,22 1,22 - 2.8. 1,71 1,71 - 2.9. 2,86 2,86 - 2.10. 2,52 2,52 - 2.11. 0,27 0,27 - 2.12. 1,02 1,02
UKUPNO 17,54 15,51 2,03 5. PROMETNE 2.5.1. 3,93 - - POVRŠINE I KORIDORI UKUPNO 3,93 - -
6. GROBLJE 2.6.1. 2,12 0,89 1,23 UKUPNO 2,12 0,89 1,23
UKUPNO BELEC 2B 23,59 16,40 3,26 2. BELEC UKUPNO 46,18 34,93 7,32 2A+2B
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
109 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Tablica 01-B nastavak Površine u ha Vlasništvo Kulture na Naselje Ukupne IzgraĊenih NeizgraĊenih nad Katastarska ĉesticama - ĉesticama - Namjena Oznaka lika površine dijelova dijelova općina dijelovima dijelovima likova ĉestica - ĉestica - likova likova likova iz 6 likova iz 6
1 2 3 4 5 6 7 8 3. BORKOVEC
3.1. 0,56 0,56 - 1. STAMBENO 3.2. 6,91 6,23 0,68 POSLOVNA ZLATAR 3.3. 0,81 0,81 - NAMJENA 3.4. 0,84 0,84 - 3.5. 5,28 3,99 1,29 3.6. 1,63 1,63 - 3.7. 1,83 1,83 - 3.8. 1,21 1,21 - 3.9. 1,18 1,18 - 3.10. 0,87 0,87
3. BORKOVEC UKUPNO 21,12 19,15 1,97
4. CETINOVEC
4.1. 4,45 2,33 2,12 1. STAMBENO 4.2. 3,96 3,96 - POSLOVNA MARTINCI 4.3. 0,28 0,28 - NAMJENA ZLATARSKI 4.4. 0,38 0,38 -
UKUPNO 9,07 6,95 2,12 5. PROMETNE 4.5.1. 1,83 - - POVRŠINE I 4.5.2. 9,95 - - KORIDORI 4.5.3. 2,63 - - UKUPNO 14,41 - 14,41
4. CETINOVEC UKUPNO 23,48 6,95 16,53
5. DONJA BATINA 5.1. 12,29 7,80 4,49 1. STAMBENO 5.2. 7,32 5,92 1,40 POSLOVNA DONJA 5.3. 2,37 2,37 - NAMJENA BATINA 5.4. 11,06 7,53 3,53 5.5. 0,62 0,62 - 5.6. 3,69 3,69 - 5.7. 3,34 3,34 - 5.8. 3,27 3,27 - 5.9. 3,77 2,48 1,29 5.10. 2,41 2,41 - 5.11. 0,87 0,87 - 5.12. 1,29 1,29 - 5.13. 1,75 1,75 - 5.14. 0,58 0,58 - 5.15. 1,07 1,07 - 5.16. 0,46 0,46 - 5.17. 0,62 0,62 -
UKUPNO 56,78 46,07 10,71
6. GROBLJE 5.61. 0,87 0,61 0,26 5. DONJA BATINA UKUPNO 57,65 46,68 10,97
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
110 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Tablica 01-B nastavak Površine u ha Vlasništvo Kulture na nad Naselje Ukupne IzgraĊenih NeizgraĊenih Katastarska ĉesticama - ĉesticama - Namjena Oznaka lika površine dijelova dijelova općina dijelovima likova ĉestica - ĉestica - dijelovima likova likova likova iz 6 likova iz 6
1 2 3 4 5 6 7 8 6.DONJA SELNICA
6.1. 4,72 3,56 1,16 1. STAMBENO 6.1.A 0,12 0,12 - POSLOVNA BELEC 6.2. 1,48 1,48 - NAMJENA 6.3. 2,98 1,79 1,19 6.4. 4,95 4,70 0,25 6.5. 1,41 1,41 - 6.6. 3,08 3,08 - 6.7. 2,08 2,08 6.8 0,29 0,29
6. DONJA SELNICA 21,11 18,51 2,60 UKUPNO
7. ERVENIK ZLATARSKI (dio)
7.1. 1,52 1,52 - 1. STAMBENO 7.2. 3,12 3,12 - POSLOVNA VELEŠKOVEC 7.3. 1,17 1,17 - NAMJENA I 7.4. 1,52 1,52 - ZLATAR
7. ERVENIK ZLATARSKI 7,33 7,33 - UKUPNO
8. GORNJA BATINA 8A UNUTAR ZAHVATA UPU BELEC
1. STAMBENO 8.1. 2,55 0,49 2,06 POSLOVNA OŠTRC 8.2. 0,38 0,38 - NAMJENA
UKUPNO 8A 2,93 0,87 2,06 8 B NA OSTALOM PODRUĈJU NASELJA
1. STAMBENO 8.3. 4,02 2,81 1,21 POSLOVNA OŠTRC 8.4. 1,45 0,75 0,70 NAMJENA 8.5. 3,01 3,01 - 8.6. 7,34 7,34 - 8.7. 2,15 1,06 1,09 8.8. 3,15 2,72 0,43 8.9. 0,31 0,31 -
UKUPNO 8B 21,43 18,00 3,43 8. GORNJA BATINA 24,36 18,87 5,49 UKUPNO 8A+8B
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
111 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Tablica 01-B nastavak Površine u ha Vlasništvo Kulture na nad Naselje Ukupne IzgraĊenih NeizgraĊenih Katastarska ĉesticama - Namjena Oznaka lika površine dijelova dijelova ĉesticama - općina dijelovima likova ĉestica - ĉestica - dijelovima likova likova likova iz 6 likova iz 6
1 2 3 4 5 6 7 8 9.GORNJA SELNICA
9.1. 4,49 4,49 - 1. STAMBENO 9.2. 1,59 1,59 - POSLOVNA BELEC 9.3. 2,32 2,32 - NAMJENA 9.4. 2,05 2,05 - 9.5. 1,74 1,42 0,32 9.6. 3,56 1,82 1,74 9.7. 3,60 3,60 -
UKUPNO 19,35 17,29 2,06 9.2.1. 0,53 0,53 - 2. ŠPORT 9.2.2. 0,29 0,29 - I REKREACIJA UKUPNO 0,82 0,82 - 3.PROIZVOD- NO PRERAĐI- 9.3.1. 0,35 0,35 VAĈKA NAM- JENA UKUPNO 0,35 0,35 - 9. GORNJA SELNICA 20,52 18,46 2,06 UKUPNO
10.JURANŠĈINA
10.1. 4,67 2,73 1,94 1. STAMBENO 10.2. 2,56 2,56 - POSLOVNA BELEC 10.3. 0,95 0,95 - NAMJENA 10.4. 1,61 1,61 - 10.5. 0,16 0,16 - 10.6. 1,10 1,10 - 10.7. 0,05 0,05 - 10.8. 0,44 0,44 - 10.9. 0,41 0,41 - 10.10. 0,38 0,38 - 10.11. 1,55 1,55 - 10.12. 1,07 1,07 - 10.13. 1,37 1,37 -
UKUPNO 16,32 14,38 1,94 3.PROIZVOD- NO PRERAĐI- 10.3.1. 0,29 0,29 VAĈKA NAM- - JENA UKUPNO 0,29 0,29 - 10. JURANŠĈINA 16,61 14,67 1,94 UKUPNO
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
112 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Tablica 01-B nastavak Površine u ha Vlasništvo Kulture na Naselje Ukupne IzgraĊenih NeizgraĊenih nad Katastarska ĉesticama - ĉesticama - Namjena Oznaka lika površine dijelova dijelova općina dijelovima dijelovima likova ĉestica - ĉestica - likova likova likova iz 6 likova iz 6
1 2 3 4 5 6 7 8 11.LADISLAVEC LIK 11.1. NALAZI SE UNUTAR UPU ZLATAR
11.1. 0,54 0,54 - 1. STAMBENO 11.2. 4,05 2,23 1,82 POSLOVNA MARTINCI 11.3. 5,21 4,14 1,07 NAMJENA ZLATARSKI 11.4. 5,92 3,32 2,60 11.5. 4,61 4,61 -
11. LADISLAVEC 20,33 14,84 5,49 UKUPNO 12.MARTINŠĈINA 12.1. 1,06 1,06 - 1. STAMBENO 12.2. 1,15 1,15 - POSLOVNA OŠTRC 12.3. 1,36 1,36 - NAMJENA 12.4. 0,85 0,85 - 12.5. 2,56 2,05 0,51 12.6. 5,22 4,16 1,06 12.7. 3,52 2,10 1,42 12.8. 6,56 4,81 1,75 12.9. 5,49 3,24 2,25 12.10. 1,40 1,40 -
UKUPNO 29,17 22,18 6,99 6. GROBLJE 12.6.1. 0,32 0,22 0,10 12. MARTINŠĈINA UKUPNO 29,49 22,40 7,09
13.PETRUŠEVEC 13.1. 2,12 1,24 0,88 1. STAMBENO 13.2. 2,90 1,80 1,10 POSLOVNA BELEC 13.3. 3,92 3,92 - NAMJENA 13.4. 6,15 4,55 1,60 13.5. 1,49 1,49 - 13.6. 0,67 0,67 - 13.7. 0,38 0,38 -
13. PETRUŠEVEC UKUPNO 17,63 14,05 3,58
14. RATKOVEC 14.1. 2,72 2,72 - 1. STAMBENO 14.2. 1,52 1,52 - POSLOVNA ZLATAR I 14.3. 0,84 0,84 - NAMJENA OŠTRC 14.4. 0,72 0,72 - 14.5. 0,41 0,41 - 14.6. 0,72 0,72 - 14.7. 0,98 0,98 - 14.8. 0,98 0,98 - 14.9. 8,52 5,04 3,48
14. RATKOVEC UKUPNO 17,41 13,93 3,48
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
113 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Tablica 01-B nastavak Površine u ha Vlasništvo Kulture na Naselje Ukupne IzgraĊenih NeizgraĊenih nad Katastarska ĉesticama - ĉesticama - Namjena Oznaka lika površine dijelova dijelova općina dijelovima dijelovima likova ĉestica - ĉestica - likova likova likova iz 6 likova iz 6
1 2 3 4 5 6 7 8 15. REPNO
15.1. 1,01 1,01 - 1. STAMBENO 15.2. 0,78 0,78 - POSLOVNA OŠTRC 15.3. 6,09 3,65 2,44 NAMJENA 15.4. 0,76 0,64 0,12 15.5. 1,71 1,71 - 15.6. 6,65 6,04 0,61 15.7. 6,32 4,16 2,16 15.8. 1,05 1,05 -
15. REPNO UKUPNO 24,37 19,04 5,33 16.ŠĈRBINEC 16.1. 2,14 2,14 - 1. STAMBENO 16.2. 1,17 1,17 - POSLOVNA OŠTRC NAMJENA 16. ŠĈRBINEC UKUPNO 3,31 3,31
17.VIŢANOVEC 17.1. 0,97 0,97 - 1. STAMBENO 17.2. 1,92 0,95 0,97 POSLOVNA BELEC 17.3. 7,23 6,51 0,72 NAMJENA 17.4. 1,00 1,00 - 17.5. 2,26 2,26 - 17.6. 1,20 1,20 - 17.7. 1,22 1,22 -
17. VIŢANOVEC UKUPNO 15,80 14,11 1,69
18. ZAVRŠJE BELEĈKO 18.1. 4,54 3,55 0,99 1. STAMBENO 18.2. 1,67 1,67 - POSLOVNA BELEC 18.3. 1,01 1,01 - NAMJENA 18.4. 0,93 0,93 - 18.5. 0,26 - 0,26 18.6. 0,54 0,54 - 18.7. 0,38 0,38 - 18.8. 0,93 0,93 - 18.9. 0,65 0,65 -
18. ZAVRŠJE BELEĈKO UKUPNO 10,91 9,66 1,25
19. ZNOŢ 19.1. 1,94 1,94 - 1. STAMBENO 19.2. 1,44 1,44 - POSLOVNA OŠTRC NAMJENA 19. ZNOŢ UKUPNO 3,38 3,38 -
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
114 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Tablica 02.
UKUPNI PREGLED POVRŠINA PO NASELJIMA PREMA TABLIČNOM PRIKAZU OSNOVNIH NAMJENA UZ GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA IZ TABLICE 03 0 1 2 3 4 5 6 PROIZVOD. SPORTSKO- ZUELENE STAMBENO- PRERAĐIVA- PROMETNE REKREA- POVRŠINE POVRŠINE POSLOVNA ĈKA I SKLA- POVRŠINE I CIJSKA I PARKOVI GROBLJA NASELJE NAMJENA DIŠNA KORIDORI NAMJENA NAMJENA Iz- Ne- Iz- Iz- Iz- Iz- Iz- Ukup. Neizg. Ukup. Neizg. Ukup. Neizg. Ukup. Neizg. Ukup. Neizg. Ukup. graĎ. izgr. graĎ. građ. graĎ. graĎ. graĎ. ZLATAR 1 (unutar 120,20 31,95 152,15 - 12,68 12,68 - 32,46 32,46 - 24,39 24,39 - 32,43 32,43 0,97 - 0,97 obuhvata UPU-a) 1A ZLATAR 1 (izvan obuhvata 73,40 16,67 90,07 47,02 47,02 - 5,42 5,42 UPU-a) 1B BELEC 2 (unutar 18,53 4,06 22,59 obuhvata UPU- a) 2A BELEC 2 (izvan obuhvata 15,51 2,03 17,54 3,93 3,93 0,89 1,23 2,12 UPU-a) 2B BORKOVEC 3 19,15 1,97 21,12 CETINOVEC 4 6,95 2,12 9,07 14,41 14,41 DONJA BATINA 5 46,07 10,71 56,78 0,61 0,26 0,87 DONJA 18,51 2,60 21,11 SELNICA 6 ERVENIK ZLATARSKI 7 7,33 - 7,33 GORNJA BATINA 8 (unutar obuhvata 0,87 2,06 2,93 UPU-a Belec) 8A GORNJA 18,87 5,49 24,36 BATINA 8 GORNJA 17,29 2,06 19,35 0,82 - 0',82 0,35 - 0,35 SELNICA 9 JURANŠĆINA 10 14,38 1,94 16,32 LADISLAVEC 11 14,84 5,49 20,33 MARTINŠČINA 12 22,18 6,99 29,17 0,22 0,10 0,32 PETRUŠEVEC 13 14,05 3,58 17,63 RATKOVEC 14 13,93 3,48 17,41
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
115 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Tablica 02 - nastavak 0 1 2 3 4 5 6 PROIZVOD. SPORTSKO- ZUELENE STAMBENO- PRERAĐIVA- PROMETNE REKREA- POVRŠINE POVRŠINE POSLOVNA ĈKA I SKLA- POVRŠINE I CIJSKA I PARKOVI GROBLJA NASELJE NAMJENA DIŠNA KORIDORI NAMJENA NAMJENA Iz- Ne- Iz- Iz- Iz- Iz- Iz- Ukup. Neizg. Ukup. Neizg. Ukup. Neizg. Ukup. Neizg. Ukup. Neizg. Ukup. graĎ. izgr. graĎ. građ. graĎ. graĎ. graĎ. REPNO 15 19,04 5,33 24,37 ŠČRBINEC 16 3,31 - 3,31 VIŽANOVEC 17 14,11 1,69 15,80 ZAVRŠJE 9,28 1,25 10,53 BELEČKO 18 ZNOŽ 19 3,38 - 3,38 UKUPNO: 470,91 103,29 574,20 0,82 12,68 13,50 0,35 32,46 32,81 24,39 24,39 97,79 97,79 2,69 7,01 9,70
TABLICA 03.
TABLIČNI PRIKAZ OSNOVNIH NAMJENA UZ GRAĐEVINSKA PODRUČJA UNUTAR ZAHVATA URBANISTIĈKOG PLANA UREĐENJA ZLATARA UPU Z (+ PROMETNE I GROBNE POVRŠINE)
NAMJENA NASELJE BROJ OZNAKA LIKOVA KATASTAR- GRAĐEVINSKIH SKE KARTE PODRUČJA POVRŠINE STAMBENO-POSLOVNE U SVIM NASELJIMA SVE KARTE SVI LIKOVI OSIM 1. NAMJENE NAVEDENIH U OVOJ TABLICI POVRŠINE šPORTSKO 1. ZLATAR 4 I 1.2.1. 2. REKREACIJSKE NAMJENE S 9. GORNJA TURISTIČKIM, DRUŠTVENIM I SELNICA 4C 9.2.1., 9.2.2. ZABAVNIM SADRŢAJIMA POVRŠINE PROIZVODNIH, 1. ZLATAR 4 I 1.3.1. ,1.3.2. ,1.3.3. ,1.3.4. , 3. TRGOVAČKIH, PRERAĐIVAČKIH, 1.3.5. PROMETNO-POSLOVNIH I 9. GORNJA 4C 9.3.1. SKLADIŠNIH NAMJENA S SELNICA KOMUNALNO-SERVISNIM I POSLOVNO-STAMBENIM 10. JURANŠČINA 4C 10.3.1. SADRŢAJIMA 1. ZLATAR 4F 1.4.1. ,1.4.2. ,1.4.3. , 4. 1.4.4., 1.4.5., 1.4.6. . 1.4.13.
ZELENE POVRŠINE I PERIVOJI 4I 1.4.5., 1.4.6, 1.4.7.,1.4.8. 1.4.9. , 1.4.10., 1.4.11. 1.4.12.
1. ZLATAR 4I i 4F 1.5.2.A., 1.5.3., 1.5.4., 1.5.5., 5. 1.5.1., 1.5.2. 1.5.6.A., 1.5.6.B., 1.5.6.C PROMETNE POVRŠINE I KORIDORI 2. BELEC 4D 2.5.1.
4. CETINOVEC 4F 4.5.1., 4.5.2., 4.5.3. 1. ZLATAR 4I i 4F 1.6.1., 1.6.2. A. 6. 2. BELEC 4D 2.6.1. POVRŠINE GROBLJA 5. DONJA BATINA 4G 5.6.1. 6. MARTINŠČINA 4D 12.6.1.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
116 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
TABLICA 04 SHEMA SPAJANJA KARATA MJERILA 1:5000 - GRAĐEVINSKA PODRUĈJA NASELJA
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
117 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE i Odluka o donošenju Prostornog plana
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
118 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Na temelju ĉlanka 24. Zakona o prostornom ureĊenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98, 35/99., 61/00., 32/02. i 100/04.) i ĉlanka 24. Statuta Grada Zlatara ("Sluţbeni glasnik Krapinsko-zagorske ţupanije" br. 8/94., 21/94., 21/96., 4/01. i 6/01.), Gradsko vijeće Grada Zlatara na 28. sjednici odrţanoj 29.03.2005. godine d o n i j e l o j e
ODLUKU
O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA ZLATARA
Ĉlanak 1.
(1) Donosi se PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ZLATARA kojega je izradio 2004. godine Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. iz Zagreba.
(2) U postupku izrade Prostorni plan iz stavka 1. ovog ĉlanka izraĊivan je pod nazivom : GRAD ZLATAR – PROSTORNI PLAN UREĐENJA kao izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) općine Zlatar (Sl.n. ZOZ br. 18/80 sa izmjenama i dopunama: (Sl.n. ZOZ 14/85 i 10/87 te Sl.n. Općine Zlatar br. 4/92 i Sl.gl. Krapinsko-zagorske ţupanije br. 6/99), za podruĉje Grada Zlatara.
Ĉlanak 2.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA ZLATARA (u nastavku teksta: Prostorni plan) sastoji se iz:
1. Tekstualnog dijela elaborata br. 1037 koji sadrţi:
I. OBRAZLOŢENJE
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE S ODLUKOM O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA ( u nastavku teksta: Odredbe).
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
119 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
2. Grafiĉkog dijela elaborata br. 1037, koji sadrţi:
- kartografske prikaze u mjerilu 1:25.000:
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
1A Površine za razvoj i ureĊenje 1B Promet - cestovni promet 1C Pošta i telekomunikacije
2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
2A Energetski sustav 2B Vodnogospodarski sustav
3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA
- kartografske prikaze u mjerilu 1:5000
4. GRAĐEVINSKA PODRUĈJA NASELJA
11 katastarskih karata (smanjene iz mjerila 1:2880 u mjerilo 1:5000), oblikovanih u pravilu po dvije sekcije HOK karata i oznaĉene oznakama 4A do 4K, kako slijedi:
4A sadrţi: Ivanec 48, 49, 50 4B Zlatar 8,9 4C Zlatar 10, Budinšĉina 1 4D Zlatar 18,19 4E Zlatar 20, Budinšĉina 11 4F Zlatar 27,28 4G Zlatar 29,30 4H Budinšĉina 21 4I Zlatar 37,38 4J Zlatar 39,40 4K Zlatar 47,48
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
120 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
0. Opće postavke
Ĉlanak 3.
Prostorni plan obuhvaća 19 naselja: Zlatar, Belec, Borkovec, Cetinovec, Donja Batina (od kbr. 1 - 216), Donja Selnica, Ervenik Zlatarski (dio, oko 20%), Gornja Batina, Gornja Selnica, Juranšĉina, Ladislavec, Martinšĉina, Petruševec, Ratkovec, Repno, Šćrbinec, Viţanovec, Završje Beleĉko i Znoţ.
Ĉlanak 4.
Prostorni plan utvrĊuje uvjete za ureĊivanje gradskog prostora, odreĊuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju graĊevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode na gradskom podruĉju.
Ĉlanak 5.
UreĊivanje prostora na podruĉju Grada Zlatara (izgradnja graĊevina, ureĊivanje zemljišta i obavljanje drugih radova na površini zemlje te iznad ili ispod površine zemlje), provodit će se u skladu s ovim PROSTORNIM PLANOM, odnosno u skladu sa postavkama i izvedenicama, koje iz njega proizlaze.
1. Uvjeti za odreĊivanje namjena površina na podruĉju Grada
Ĉlanak 6.
(1) Prostornim se planom prvenstveno osiguravaju temeljni uvjeti za ukupni društveni i gospodarski razvitak, zaštitu okoliša te racionalno korištenje prostora, prirodnih i kulturnih dobara.
(2) Namjena površina i korištenje prostora uvjetovano je osnovnim obiljeţjima pojedinih gradskih podruĉja, koja su ovim Prostornim planom podijeljena na prirodna, na podruĉja stupnjevane zaštite i na graĊevinska (izgraĊena i neizgraĊena) podruĉja.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
121 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
(3) Prostorni plan utvrĊuje mjere za ureĊenje i oblikovanje naselja Zlatar kao gradskog središta - podruĉno i veće lokalno (malo razvojno) središte; zatim naselja Belec, Martinšĉina i Donja Batina kao moguća ţarišta razvitka u gradskom prostoru odnosno manja lokalna (poticajna - razvojna) središta te ostala naselja manje ili više dispergirana u gradskom prostoru.
(4) Ovim Prostornim planom se utvrĊuje obveza izrade Urbanistiĉkih planova ureĊenja pojedinih naselja, njihovih dijelova i odreĊenih podruĉja u ĉlanku 98. ovih Odredbi.
Ĉlanak 7.
Svi prostorni planovi i planovi uţih podruĉja na prostoru Grada Zlatara, kao i drugi dokumenti ureĊenja prostora i projekti za pojedine zahvate u prostoru - moraju biti u skladu s ovim Prostornim planom.
Ĉlanak 8.
Prostornim planom utvrĊuju se karakteristiĉne prostorne cjeline i vrijedna podruĉja
- masiv Ivanĉice, dio na podruĉju Grada, sa podbreţjem i vodonosnim podruĉjem, - doline potoka Reka, Zlatarĉica, Batina, Selnica i Lopatek, - naselja: Zlatar, Belec, Martinšĉina i Donja Batina, - prirodna i kulturna dobra.
2. Uvjeti za ureĊenje prostora
Ĉlanak 9.
Prostornim planom je odreĊen naĉin zaštite, ureĊenja i korištenja:
- prirodnih i krajobraznih vrijednosti, kako registriranih, tako i evidentiranih, preventivno zaštićenih i u postupku upisa u registar Drţavne uprave za zaštitu prirode i okoliša; - kulturno-povijesnih cjelina, kako registriranih, tako i evidentiranih, preventivno zaštićenih i u postupku upisa u registar Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Zagrebu.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
122 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Ĉlanak 10.
Uvjeti ureĊenja prostora zasnivaju se i na procjeni ovog Prostornog plana glede ureĊivanja naselja za slijedeći broj ţitelja:
- u središnjem naselju Zlatar oko 5.000 ţitelja (ev. do 7.000) - u naseljima mogućim ţarištima razvitka (Belec, Martinšĉina i Donja Batina) oko 2.300 ţitelja - u ostalim naseljima Grada, ukupno oko 3.350 ţitelja
2.1. GraĊevine od vaţnosti za Drţavu i Ţ u p a n i j u
Ĉlanak 11.
Ovim se Prostornim planom utvrĊuju graĊevine od vaţnosti za Drţavu i Ţupaniju, kako slijedi:
(1) Za Republiku Hrvatsku:
- drţavna cesta D 29 Zlatar Bistrica - Zlatar - Maĉe, - crkva Sv. Marije Snjeţne u Belcu, nulta kategorija zaštite, - jedinice specijalne policije, - drţavno pravobraniteljstvo i odvjetništvo, - površina posebne namjene u vršnoj zoni Ivanĉice, - mogući ili alternativni koridor (trasa) za izmještanje postojeće drţavne ceste D 29 iz uţeg središta Zlatara (iz povijesne jezgre), - koridor za istraţivanje trase drţavne / brze ceste (od ĉvora "Popovec" do Novog Golubovca) dionice na podruĉju Grada (sa dva ĉvora i prikljuĉnom cestom).
(2) Za Krapinsko-zagorsku ţupaniju:
- dijelovi prirode, zaštićeni i predviĊeni za zaštitu, - nepokretna kulturna dobra, zaštićena i predviĊena za zaštitu, - ţupanijske ceste, - mogući ili alternativni koridor (trasa) ţupanijske ceste Ţ 2169 za planirani obilazak uţeg središta naselja Zlatar, naselja Belec i izvorišta Beleĉka Selnica, - koridor za istraţivanje trase ţupanijske turistiĉke ceste "Juţna Ivanĉica" (kao dio pravca Krapina - Budinšĉina).
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
123 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
- infrastrukturni sustavi s objektima
. vodovodna mreţa . elektroenergetska mreţa . plinska mreţa . telekomunikacijska mreţa . odvodnja otpadnih voda . regulacijski zahvati na vodotocima
- završetak istraţnih radova i izgradnja odlagališta komunalnog otpada, - srednja škola, - dom zdravlja, sluţba zdravstvene zaštite, - ţupanijski sud, - manifestacija “Dani kajkavske rijeĉi” - autobusno poduzeće “Croatiatrans”.
2.2. GraĊevinska podruĉja naselja
Ĉlanak 12.
Prostornim planom se utvrĊuje podjela gradskog prostora prema osnovnim namjenama (kartografski prikaz br. 1A POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE mjerila 1:25.000,a sadrţi ove namjene:
(1) 0. Granice
- ţupanijska - gradska - naselja - obuhvata Prostornog plana - zahvata urbanistiĉkog plana ureĊenja naselja - obuhvata PUP-a "uţa vršna zona Ivanĉica" (18/86, 3/88)
1. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta
- podruĉno i veće lokalno (manje razvojno) središte - manje lokalno (poticajno-razvojno) središte - ostala naselja
administrativna sjedišta - gradsko sjedište
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
124 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
(2) 2. Površine za razvoj i ureĊenje
2.1.Razvoj i ureĊenje površina naselja (izgraĊeni i neizgraĊeni dio graĊevinskih podruĉja)
- naselja površine veće od 25 ha - naselja površine manje od 25 ha.
2.2. Razvoj i ureĊenje površina izvan naselja
- gospodarska namjena - proizvodna (preteţito zanatska) - izvorište vode, kamenolom - športsko-rekreacijska namjena - streljane - športsko-rekreacijska namjena - igrališta - vrijedno obradivo tlo - ostala obradiva tla - gospodarske šume - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - vodne površine - akumulacije i retencije - vodne površine - akumulacije i retencije, revidiranje rješenja i lokacije ili ukidanje - groblje.
Ĉlanak 13.
(1) Kartografski prikaz br. 1B PROMET - CESTOVNI PROMET mjerila 1:25.000, sadrţi:
0. Granice (istog sadrţaja kao u stavku 1. ĉlanka 12.)
3.1. Promet - cestovni promet
- drţavna cesta - ţupanijska cesta - lokalna cesta - ostale ceste koje nisu javne - mogući ili alternativni koridor (trasa) cesta - koridor za istraţivanje trasa drţavnih / ţupanijskih cesta - raskriţje cesta u dvije razine - most - tunel.
(2) Kartografski prikaz br. 1C POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE mjerila 1:25.000, sadrţi:
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
125 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
0. Granice (kao u stavku 1. ĉlanka 12.)
4.1. Pošta - jedinice poštanske mreţe
4.2. Javne telekomunikacije
- meĊunarodna centrala - I. kategorije - mjesna centrala - korisniĉki i spojni vodovodi i kanali - bazna radijska stanica.
Ĉlanak 14.
U graĊevinskim podruĉjima naselja, prema ovom Prostornom planu i prema planiranom sustavu središnjih naselja i kartografskom prikazu 4 "GRAĐEVINSKA PODRUĈJA NASELJA", u pravilu se propisuju tri naĉina izgradnje i ureĊenja prostora:
1. Na temelju donošenja Urbanistiĉkih planova ureĊenja Zlatara (UPU Z) i Belca (UPU B); 2. Na temelju prostornih planova uţih podruĉja za proizvodne namjene, poslovne namjene, športsko-rekreacijske namjene, povijesne jezgre Zlatara i groblja; 3. Na temelju ovog Prostornog plana, u ostalim graĊevinskim podruĉjima.
Ĉlanak 15.
Do donošenja urbanistiĉkih planova ureĊenja iz 1. toĉke ĉlanka 14, graĊenje i ureĊivanje prostora provodit će se na temelju ovog Prostornog plana i odrednica što iz njega proizlaze, odnosno sukladno odredbi 3. toĉke ĉlanka 14.
Ĉlanak 16.
U graĊevinskim podruĉjima iz ĉl. 14. stavak 1. za naselje Zlatar UPU Z, utvrĊene su namjene površina s oznakama likova u kartografskom prikazu br. 4F i 4I GRAĐEVINSKA PODRUĈJA NASELJA mjerila 1:5000 i u “Tabliĉnom prikazu osnovnih namjena uz graĊevinska podruĉja” (tablica 03) i to:
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
126 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
1. Površine stambeno-poslovne namjene 2. Površine športsko-rekreacijske namjene s turistiĉkim, društvenim i zabavnim sadrţajima, 3. Površine proizvodnih, trgovaĉkih, preraĊivaĉkih, prometno-poslovnih i skladišnih namjena s komunalno-servisnim i poslovno- stambenim sadrţajima 4. Zelene površine i perivoji 5. Prometne površine i koridori 6. Površine groblja.
TABLICA 03.
TABLIČNI PRIKAZ OSNOVNIH NAMJENA UZ GRAĐEVINSKA PODRUČJA UNUTAR ZAHVATA URBANISTIĈKOG PLANA UREĐENJA ZLATARA UPU Z (+ PROMETNE I GROBNE POVRŠINE)
NAMJENA NASELJE BROJ OZNAKA LIKOVA KATASTAR- GRAĐEVINSKIH SKE KARTE PODRUČJA POVRŠINE STAMBENO-POSLOVNE U SVIM NASELJIMA SVE KARTE SVI LIKOVI OSIM 1. NAMJENE NAVEDENIH U OVOJ TABLICI POVRŠINE šPORTSKO 1. ZLATAR 4 I 1.2.1. 2. REKREACIJSKE NAMJENE S 9. GORNJA TURISTIČKIM, DRUŠTVENIM I SELNICA 4C 9.2.1., 9.2.2. ZABAVNIM SADRŢAJIMA POVRŠINE PROIZVODNIH, 1. ZLATAR 4 I 1.3.1. ,1.3.2. ,1.3.3. ,1.3.4. , 3. TRGOVAČKIH, PRERAĐIVAČKIH, 1.3.5. PROMETNO-POSLOVNIH I 9. GORNJA 4C 9.3.1. SKLADIŠNIH NAMJENA S SELNICA KOMUNALNO-SERVISNIM I POSLOVNO-STAMBENIM 10. JURANŠČINA 4C 10.3.1. SADRŢAJIMA 1. ZLATAR 4F 1.4.1. ,1.4.2. ,1.4.3. , 4. 1.4.4., 1.4.5., 1.4.6. . 1.4.13.
ZELENE POVRŠINE I PERIVOJI 4I 1.4.5., 1.4.6, 1.4.7.,1.4.8. 1.4.9. , 1.4.10., 1.4.11. 1.4.12.
1. ZLATAR 4I i 4F 1.5.2.A., 1.5.3., 1.5.4., 1.5.5., 5. 1.5.1., 1.5.2. 1.5.6.A., 1.5.6.B., 1.5.6.C PROMETNE POVRŠINE I KORIDORI 2. BELEC 4D 2.5.1.
4. CETINOVEC 4F 4.5.1., 4.5.2., 4.5.3. 1. ZLATAR 4I i 4F 1.6.1., 1.6.2. A. 6. 2. BELEC 4D 2.6.1. POVRŠINE GROBLJA 5. DONJA BATINA 4G 5.6.1. 6. MARTINŠČINA 4D 12.6.1.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
127 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Ĉlanak 17.
(1) Na graĊevinskim podruĉjima naselja iz ĉlanka 14. mogu se graditi niske stambene zgrade, višestambene zgrade, graĊevine javnih namjena, manje poslovne graĊevine, graĊevine ugostiteljstva i turizma, graĊevine i površine za šport i rekreaciju, prometne, komunalne i druge graĊevine infrastrukture, te ureĊivati površine za parkove, skverove i zaštitno zelenilo. Za niske i višestambene zgrade preporuĉa se pravokutni tlocrt. Kvadratiĉni tlocrt se ne dozvoljava, osim u posebnim sluĉajevima uz struĉno obrazloţenje.
(2) Pod niskom stambenom i stambeno-poslovnom zgradom podrazumijeva se obiteljska stambena zgrada s najviše dvije stambene jedinice koje sluţe stanovanju. Visina zgrade moţe biti najviše P+1 (prizemlje i kat) uz mogućnost izgradnje podruma i potkrovlja (Pd i Pk).
(3) Pod višestambenom zgradom podrazumijeva se stambena ili stambeno- poslovna zgrada, koja moţe sadrţavati tri ili više stambenih jedinica. Visina višestambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih i javnih zgrada moţe iznositi najviše P+2 (prizemlje i dva kata) uz mogućnost izgradnje podruma i potkrovlja (Pd i Pk). Unutar granica obuhvata UPU Z (osim povijesne jezgre) dozvoljena visina izgradnje je takoĊer P+2, bez nadozida u potkrovlju. Ova odredba će se primjenjivati do donošenja Urbanistiĉkog plana ureĊenja Zlatara, koji će detaljno utvrditi visine izgradnje. U povijesnoj jezgri kao i u pojasu širine 50 m od granice povijesne jezgre Zlatara za višestambene zgrade visine P+2, potrebno je ishoditi posebne uvjete u smislu ĉlanka 91. stavak 2. ovih Odredbi.
Ĉlanak 18.
(1) Unutar graĊevinskih podruĉja stambeno-poslovne namjene mogu se, u skladu s mjesnim uvjetima i prilikama, graditi niske stambene ili stambeno- poslovne zgrade, te pomoćne, gospodarske i manje poslovne zgrade.
(2) Pomoćnim zgradama smatraju se: drvarnice, spremišta, garaţe i sl.;
(3) Gospodarskim zgradama smatraju se:
a) bez izvora zagaĊenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta ljetine i sl.; b) s izvorima zagaĊenja: staje, svinjci, obori, kuniĉnjaci, peradarnici, graĊevine za uzgoj krznaša, pĉelinjaci, male klaonice i sl.
(4) Malim poslovnim zgradama smatraju se:
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
128 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
a) za tihe i ĉiste djelatnosti bez opasnosti od poţara i eksplozije: uredi, pogoni sa ĉistim i tihim tehnološkim procesom, obrtniĉke, ugostiteljske, trgovinske, usluţne i sliĉne djelatnosti; b) za djelatnosti koje mogu ugroţavati stanovanje i okoliš: automehaniĉarske i limarske radionice, bravarije, kovaĉnice, stolarije, pilane i veće ugostiteljske zgrade ili prostori sa buĉnom glazbom.
(5) Zgrade iz stavka 3.b) ovog ĉlanka mogu se graditi samo za jednu od navedenih vrsta stoke ili peradi, odnosno kombinirano ali ekvivalent navedenom broju za jednu od vrsta stoke ili peradi, što se za podruĉje Grada smatra: a) krupne stoke (goveda, konji, junad, telad i sl.) do 10 kom. b) sitne stoke (koze, ovce, srne i sl.) do 10 kom. c) svinja (tovnih, krmaĉa, odojaka, nazimica) do 5 kom. d) perad i ostalo (zeĉevi, krznaši i sl.) do 100 kom.
(6) Sadrţaji iz stavka 2. i stavka 3.a.) ovog ĉlanka odnosno djelatnosti iz stavka 4.a.) ovog ĉlanka mogu se, prema mjesnim prilikama i potrebama, osnovati odnosno obavljati i u stambenoj zgradi, ako je u njoj predviĊen prostor za odnosni sadrţaj ili djelatnost.
Ĉlanak 19.
(1) Na graĊevinskim podruĉjima unutar granica zahvata UPU Z ne moţe se drţati i uzgajati ni stoka ni perad iz ĉlanka 18. stavak 5.
(2) Gradsko vijeće moţe svojom odlukom, prema mjesnim prilikama, smanjiti broj pojedine vrste stoke ili potpuno zabraniti uzgoj u pojedinim podruĉjima Grada, prema odredbi iz ĉlanka 18. st. 5. odnosno dijelom promijeniti odredbu iz stavka 1. ovog ĉlanka, izuzev podruĉja povijesne jezgre Zlatara.
(3) Na graĊevinskim podruĉjima u povijesnoj jezgri naselja Zlatar (PJ) ne moţe se drţati i uzgajati ni stoka ni perad iz stavka 5. ĉlanka 18.
(4) Na ostalim graĊevinskim podruĉjima stambeno-poslovne namjene (izuzev dva podruĉja lika 2.1.) u naselju Belec koja su pod zaštitom kao povijesne cjeline naselja, oznaĉena na karti 4D graĊevinska podruĉja naselja), kada se grade gospodarske poljodjelske zgrade iz ĉlanka 18. stavak 3.b.) za proizvodnju ali najviše do 3 puta veću od vlastitih potreba, navedenih u ĉlanku 18. stavak 5., trebaju biti udaljene najmanje:
– od regulacijske linije 20 metara, – od stambene zgrade investitora (vlasnika) 20 metara, – od stambenih ili stambeno-poslovnih zgrada 50 metara,
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
129 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
– od zgrada javne namjene (škola, vrtić, ambulanta, socijalne i kulturne ustanove i sl.) 150 metara,
(5) Za izgradnju zgrada iz stavka 4. ovog ĉlanka, moraju se provesti i ishoditi:
– higijensko sanitarni i komunalni uvjeti, – mjere zaštite okoliša, – suglasnost susjeda u radijusu 50 (pedeset) metara
Ĉlanak 20.
(1) U graĊevinskim podruĉjima, izuzev podruĉja povijesne jezgre Zlatara (PJ) unutar granica zahvata UPU Z, mogu se u skladu s mjesnim prilikama graditi i male poslovne zgrade za djelatnosti koje mogu ugroţavati okoliš iz ĉlanka 18. stavak 4.b), ako se djelatnosti i proizvodni procesi, prometne potrebe i ostale funkcionalne potrebe mogu organizirati tako da ne ugroţavaju okoliš i kvalitetu stanovanja i ţivota na susjednim parcelama i u naselju.
(2) Prilikom planiranja, projektiranja i odabira tehnologije za djelatnosti iz stavka 1. ovog ĉlanka, moraju se osigurati i provesti propisane mjere zaštite okoliša.
(3) Za osnivanje i graĊenje djelatnosti iz st. 1 ovog ĉlanka, obvezuje se ishoĊenje suglasnosti susjeda u radijusu 50 (pedeset) metara.
Ĉlanak 21.
(1) Površina graĊevinske parcele za graĊenje niske stambene i stambeno- poslovne zgrade ne moţe biti manja od 300 m2, osim u već izgraĊenim dijelovima Grada.
(2) Najmanja širina graĊevinske parcele, na crti graĊevinske linije, ne moţe biti manja:
a) za graĊenje na slobodnostojeći naĉin - 14,0 m; b) za graĊenje na poluotvoreni (dvojni) naĉin - 12,0 m, c) za graĊenje u nizu 9,0 m. U iznimnim sluĉajevima širina parcele za graĊenje u nizu moţe biti manja, ali ne manja od 6,0 m.
(3) Dubina graĊevinske parcele ne moţe biti manja od 25,0 m.
(4) MeĊusobna udaljenost niskih stambenih i stambeno-poslovnih zgrada ne moţe biti manja od visine veće graĊevine. U već izgraĊenim dijelovima naselja iz st. 2. ĉl. 23 meĊusobna udaljenost moţe biti i manja, ali ne manja
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
130 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
od 4,0 m za prizemne i 5,0 m za jednokatne graĊevine. Visina graĊevine mjeri se na zabatu od konaĉno zaravnatog terena do sljemena krova.
Ĉlanak 22.
(1) Površina graĊevinske parcele za graĊenje niske stambene i stambeno- poslovne zgrade u pravilu ne bi trebala biti veća:
a) za graĊenje na slobodnostojeći naĉin - veća od 1.500 m2; b) za graĊenje na poluotvoreni naĉin - veća od 1.000 m2; c) za graĊenje u nizu veća od 600 m2.
(2) GraĊevinska parcela moţe imati najviše 70 m duţine i 40 m širine.
(3) Iznimno, graĊevinska parcela moţe biti i veća od površine odreĊene u stavku 1. ovoga ĉlanka, ali ne veća od 3.000 m2, uz najveću izgraĊenost graĊevinske parcele do 30%, i to u sluĉajevima:
a) kada se uz zgrade za stanovanje smještavaju i zgrade karakteristiĉne za poljoprivrednu djelatnost; b) kada se uz zgrade za stanovanje smještavaju manje poslovne zgrade ĉija tehnologija, organizacija proizvodnog procesa, te prometne potrebe zahtijevaju veću površinu. c) kada se smještava ladanjska stambena zgrada na većoj površini. Ostali dio površine parcele treba urediti kao park, perivoj ili poljodjelsku površinu.
Ĉlanak 23.
(1) Ukupna izgraĊenost graĊevinske parcele zgradama niske stambene i stambeno-poslovne izgradnje moţe biti:
a) kod graĊenja na slobodnostojeći naĉin - najviše do 40%; b) kod graĊenja na poluotvoreni naĉin - najviše do 40%; c) kod graĊenja u nizu - najviše do 50%.
(2) Kod gradnje niske stambene i stambeno-poslovne zgrade u postojećim naseljima, poglavito u naseljima na breţuljkastom i strmom terenu, koja su graĊena na poseban i autohton naĉin, te u povijesnim cjelinama naselja - odredbe ĉlanka 21. stavka 1. ovog ĉlanka, iznimno se ne trebaju primjenjivati.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
131 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Ĉlanak 24.
(1) Niske stambene i stambeno-poslovne zgrade koje će se graditi na slobodnostojeći naĉin, moraju biti udaljene najmanje 3 m od meĊe susjedne graĊevinske parcele.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog ĉlanka u već izgraĊenim dijelovima naselja poglavito za navedene sluĉajeve u ĉlanku 23. st.2. zgrada moţe biti udaljena i manje od 3 m, ali ne manje od 1 m.
(3) U tom se sluĉaju na zgradi ne smiju graditi otvori prema susjednoj graĊevinskoj parceli i susjednoj parceli.
(4) Otvorima iz stavka 3. ovog ĉlanka ne smatraju se nepomiĉni (fiksni) otvori s neprozirnim staklom veliĉine do 60x60 cm, dijelovi zida od staklene opeke i ventilacijski otvori veliĉine 20x20 cm.
Ĉlanak 25.
(1) Niska stambena i stambeno-poslovna zgrada koja će se graditi na poluotvoreni (dvojni) naĉin, tako da se jednom stranom prislanja uz susjednu zgradu ili meĊu, mora sa svojim drugim dijelom biti udaljena od granice suprotne graĊevinske parcele najmanje 4,0 m.
(2) Niska stambena ili stambeno-poslovna zgrada koja će se graditi u nizu, boĉnim stranama mora biti prislonjena na granice susjednih parcela, a od straţnje granice parcele udaljena najmanje 10 m.
(3) Paralelno uz straţnje granice parcela nizova treba osigurati prilazni put širine najmanje 3 m, ili kolni prilaz na parcelu kroz zgradu (veţa) s prednje, uliĉne strane.
(4) U sluĉaju iz stavka 1. i 2. ovog ĉlanka boĉni zidovi zgrada - ukljuĉujući i pomoćne zgrade koje su svojim zidom prislonjene na granicu susjedne parcele - moraju biti graĊeni iz vatrootpornog materijala, odijeljeni vatrootpornim zidovima.
Ĉlanak 26.
(1) Niske i višestambene zgrade treba graditi u skladu s tradicijskim naĉinom oblikovanja uz maksimalno moguće korištenje tradicijskih uobiĉajenih graĊevinskih materijala, detalja i ureĊivanja okoliša (domaće - autohtone vrste drveća, voćaka, grmlja, cvijeća i dr.). Najveća visina zgrade, mjereno od najniţe kote konaĉno zaravnatog terena do krovnog vijenca, propisuje se za P+Pk (prizemlje +
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
132 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
potkrovlje) 4,50 m; za P+1+Pk (prizemlje+1 kat+potkrovlje) 8,00 m i za P+2+Pk (prizemlje+2 kata+potkrovlje) 11,50 m. Nadozid potkrovlja moţe biti najviše 1,25 m. Ukoliko na zgradi nije projektiran nadozid u potkrovlju, najviša dozvoljena visina zgrade smanjuje se za 1,25 m.
(2) Podrumom se smatra dio zgrade, kojemu se kota gornje razine stropne ploĉe nalazi najviše 90 cm iznad kote konaĉno zaravnatog terena mjereno kod ulaza u zgradu. Kada se ulaz u zgradu nalazi na niţoj koti konaĉno zaravnatog terena, podrumom se smatraju one prostorije, kojima se najmanje dvije trećine podne povšrine nalaze najmanje 180 cm iznad kote konaĉno zaravnatog terena. Podrumi u zgradama iz stavka 1. ovog ĉlanka mogu se graditi na jednoj ili dvije etaţe, sukladno mogućnostima odvodnje i mjesnim prilikama.
Ĉlanak 27. (1) Na zgradama iz ĉlanka 17. stavak 1,2 i 3 mogu se graditi potkrovlja. Potkrovlje je najviša razina zgrade unutar krovišta iznad kote gornje plohe najviše stropne ploĉe, ukoliko je najmanja visina prostorije 2,40 m u sredini raspona. Prozori u potkrovlju se mogu izvesti u zabatnom zidu potkrovlja, krovnim prozorima u ravnini krovnih ploha i krovnim kućicama ("kapićima"). IzvoĊenje krovnih kućica dozvoljava se samo untuar razmaka krovnih roţenica i moraju biti tradicionalno oblikovane (dvostrešnim krovićima). Nije dozvoljeno izvesti krovne kućice u obliku trokuta ili polukruga.
(2) Krovišta mogu biti dvostrešna ili višestrešna, iznimno jednostrešna (na pomoćnim zgradama malih tlocrtnih dimenzija iz ĉlanka 18. st. 2), nagiba 30o do 450 na naĉin da je sljeme krova najviša kota zgrade. Kada je sljeme krova paralelno s meĊom susjedne parcele, a razmak do meĊe je manji od 3,00 m, obvezno je na krovnoj plohi prema susjednoj graĊevinskoj parceli postaviti snjegobrane. Pokrov treba biti crijep. Iznimno se moţe dozvoliti drugi pokrov u boji crijepa ili tamne boje uz nepobitno struĉno obrazloţenje projektanta o nenarušavanju ambijentalnih obiljeţja naselja i krajobraznih vrijednosti. Ne dozvoljava se izgradnja ravnih krovova i krovova malih nagiba, te uporaba valovitog salonita, salonita svjetlih boja i limova.
Ĉlanak 28. MeĊusobna udaljenost višestambenih i poslovnih zgrada ne moţe biti manja od visine veće graĊevine, ali ne manja od 6 m za prizemne, 8 m za jednokatne i 10 m za dvokatne graĊevine. Kod izgradnje višestambenih zgrada, juţna graĊevina moţe biti najmanje 2 svoje visine udaljena od sjeverne graĊevine. Visina graĊevine mjeri se na zabatu od kote konaĉno zaravnatog terena do sljemena krova.
Ĉlanak 29. Odgovarajući prostor za smještaj i parkiranje vozila za potrebe niske stambene ili stambeno-poslovne izgradnje, višestambene i poslovne izgradnje, te gospodarskih
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
133 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
graĊevina obvezno se treba predvidjeti na svakoj graĊevinskoj parceli prema okvirnim normativima iz ĉlanka 70. ovih Odredbi.
Ĉlanak 30.
(1) Unutar graĊevinskih podruĉja, ukljuĉivo i unutar granica obuhvata UPU Z i UPU B, za gradnju i razvoj naselja, u skladu s mjesnim uvjetima i prilikama mogu se graditi osim malih poslovnih zgrada (stavak 4.a.) ĉlanka 18. i poslovne zgrade ako se radi o sadrţajima neophodnim za svakodnevni ţivot (male pekarnice, obrti, servisi, odreĊene prerade, dorade i obrade u konfekcijskim djelatnostima, opskrba i sl.) - pod slijedećim uvjetima:
a) djelatnost koja se u njima obavlja, naĉin organiziranja proizvodnje, proizvodni proces te potrebe prometa ne smiju ugroţavati okoliš i kvalitetu ţivota na susjednim parcelama i u naselju; b) najmanje 20% površine graĊevinske parcele potrebno je urediti kao parkovno i zaštitno zelenilo. Rubovi parcela prema susjednim parcelama moraju se urediti kao vegetacijski tamponi u skladu s uvjetima zaštite okoliša; c) oblik i veliĉina graĊevinske parcele će se utvrditi i urediti u skladu s odredbama iz ĉlanka 22. i 23. ovih Odredbi.
(2) Za poslovne zgrade iz stavka 1. ovog ĉlanka mogu se oblikovati parcele maksimalno dozvoljene površine:
a) unutar granice obuhvata UPU Z (izuzev zone povijesne jezgre Zlatara), i unutar UPU B (izuzev dva podruĉja lika 2.1. koja su pod konzervatorskom zaštitom)...... do 1,0 ha; b) na ostalim graĊevinskim podruĉjima naselja...... do 2,0 ha.
(3) Poslovne zgrade (ostalih) tehnologija koje zahtijevaju veće površine parcela od 1,0 odnosno 2,0 ha, izgraĊivat će se na površinama proizvodnih, trgovaĉkih, preraĊivaĉkih, prometno-poslovnih i skladišnih namjena sa komunalno- servisnim i poslovno-stambenim sadrţajima na podruĉju UPUZ (tablica 03, iz ĉlanka 16. i karti 4F i 4I graĊevinska podruĉja naselja, mjerila 1:5000).
Ĉlanak 31.
(1) Za graĊevine i objekte što će se graditi u graĊevinskim podruĉjima uz postojeće razvrstane ceste i uz postojeće nerazvrstane ceste, te uz koridore za istraţivanje trasa drţavnih / ţupanijskih cesta (u nastavku teksta: koridori za istraţivanje cesta) i uz moguće ili alternativne koridore
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
134 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
(trase) cesta (u nastavku teksta: alternativni koridori cesta); ovim se Prostornim planom propisuju njihove udaljenosti i naĉin povezivanja na cestovni sustav.
(2) Kada se razvrstane i nerazvrstane ceste u graĊevinskom podruĉju ureĊuju kao ulice, udaljenost vanjskog ruba uliĉne ograde ili regulacijske linije od osi ulice treba iznositi najmanje:
a) kod drţavne ceste...... 11,5 m b) kod ţupanijske ceste...... 9,0 m c) kod lokalne ceste...... 7,0 m d) kod nerazvrstanih cesta...... 5,0 m
Ove udaljenosti mogu biti i veće, ako se uzduţ ulice osniva zeleni pojas ili parkiranje osobnih vozila, što će se odrediti prostornim planovima uţih podruĉja.
(3) Udaljenost vanjskog ruba uliĉne ograde od osovine cesta iz st. 2 ovog ĉlanka u izgraĊenim naseljima, poglavito na strmim terenima koja su graĊena na autohtoni naĉin te u nekim povijesnim cjelinama naselja, udaljenosti će se iznimno odreĊivati prema prostornim mogućnostima, sukladno zakonskim propisima i pravilima struke.
(4) Udaljenost graĊevina (graĊevinska linija) od regulacijske linije koja se u naĉelu poklapa s granicom pojasa (gabarita) ceste ili ulice, treba biti najmanje:
- za stambenu i stambeno-poslovnu zgradu...... 5 m - za višestambenu zgradu i za zgradu društvenih, javnih, poslovnih,servisnih, ugostiteljsko-turistiĉkih i sliĉnih namjena...... 10 m - za gospodarsku graĊevinu bez izvora zagaĊenja...... 15 m - za gospodarsku graĊevinu s izvorom zagaĊenja i za pĉelinjak...... 20 m.
(5) Kod koridora za istraţivanje cesta i alternativnih koridora cesta, udaljenost graĊevina i objekata (graĊevinske linije) od ruba odnosnog koridora treba iznositi najmanje:
- za stambenu i stambeno-poslovnu zgradu...... 5 m, - za višestambenu zgradu i zgradu društvenih, javnih, poslovnih, servisnih, ugostiteljsko-turistiĉkih i sliĉnih namjena te gospodarske zgrade bez izvora zagaĊenja...... 10 m,
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
135 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
- za gospodarske graĊevine s izvorima zagaĊenja i pĉelinjake...... 20 m.
Ove Odredbe se ne odnose na vrijedne povijesne graĊevine i sklopove za koje sluţba zaštite propisuje obvezu oĉuvanja izvornog poloţaja u krajobrazu.
(6) Koridore za istraţivanje cesta i alternativne koridore cesta potrebno je oĉuvati i štititi sve dok se poloţaj prometne graĊevine na temelju idejnog projekta i parcelacijskog elaborata ne unese u katastarske karte i ne iskolĉi na terenu.
Ĉlanak 32.
(1) Poslovne zgrade iz ĉlanka 30. moraju biti svojim gabaritom i arhitektonskim oblikovanjem usklaĊene s okolnom izgradnjom i tipologijom izgradnje koja ne narušava krajbrazne vrijednosti.
(2) Zgrade iz stavka 1. ovog ĉlanka mogu se sastojati najviše od podruma i ekvivalenta dvije stambene etaţe (P+1), uz slijedeće uvjete: a) visina zgrade od kote konaĉno zaravnatog terena do sljemena krova ne smije biti više od 10,0 m, i mora biti usklaĊena s namjenom i funkcijom; b) najmanja udaljenost zgrada od meĊa sa susjednim graĊevinskim parcelama mora iznositi najmanje jednu polovicu zabatne ukupne visine zgrade, ali ne manje od 5,0 m; c) ukupna tlocrtna izgraĊenost graĊevinske parcele ne smije biti veća od 40%; d) najmanje 20% površine graĊevinske parcele mora se hortikulturno urediti kao zaštitno i parkovno zelenilo, a rubovi prema susjednim parcelama, moraju se urediti kao odgovarajući tamponi zaštitnog zelenila u skladu s uvjetima zaštite okoliša.
(3) Propisan prostor s odgovarajućim brojem mjesta za smještaj vozila u ĉlanku 70. ovih Odredbi mora se predvidjeti unutar graĊevinske parcele.
Ĉlanak 33.
Pomoćne zgrade, gospodarske zgrade i male poslovne zgrade moraju biti udaljene: a) najmanje 4 m od susjedne stambene zgrade, a ako se grade na meĊi ili prislanjaju na drugu zgradu, moraju se graditi od vatrootpornog materijala; b) najmanje 5 m od meĊe susjedne graĊevinske parcele, ako su graĊene od drveta ili sluţe za spremanje ljetine (sijeno, slama, drvo i sl.);
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
136 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
c) najmanje 10 m od stambene zgrade na istoj parceli i 15 m od stambene zgrade na susjednoj parceli, za gospodarske i male poslovne zgrade koje zagaĊuju okoliš. Obvezna je primjena higijensko sanitarnih mjera i mjera zaštite okoliša.
Ĉlanak 34.
Pomoćne zgrade na stambeno-poslovnim parcelama mogu se graditi prema slijedećim uvjetima:
(1) mogu biti prizemnice s tavanom bez nadozida; (2) visina vijenca, odnosno strehe, ne smije biti viša od 4 m od kote konaĉno zaravnanog terena; (3) visina sljemena ne smije biti viša od 7 m od kote konaĉno zaravnanog terena; (4) najmanja udaljenost od susjednih parcela moţe biti 1,0 m ako se grade kao slobodnostojeći; (5) ako se grade na poluotvoreni naĉin potrebno ih je locirati s jedne strane uz susjednu zgradu, ili vatrobrani zid uz uvjet da nagib krova nije prema toj meĊi; (6) ako se grade na ugraĊeni naĉin potrebno ih je locirati s dvije strane uz meĊu susjedne parcele i izvesti s vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema tim meĊama; (7) ako imaju otvore prema susjednoj parceli trebaju biti udaljene od te parcele najmanje 3,0 m; (8) ako je nagib krova prema susjednoj parceli i ako je streha udaljena od nje manje od 3,0 m, krov mora imati snjegobrane i oluke.
Ĉlanak 35.
Gospodarske zgrade iz ĉlanka 18. stavka 3. na stambeno-poslovnim parcelama mogu se graditi, - u skladu sa ĉlankom 18. stavak 3. i 5. i ĉlankom 19., - prema slijedećim uvjetima:
(1) mogu imati najviše podrum, prizemlje i tavan, s time da se tavan moţe koristiti samo za spremanje ljetine; (2) visina do vijenca krova moţe biti najviše 5,0 m, a do sljemena krova 8,0 m, s time da najveća visina krovnog nadozida moţe biti 2,0 m; (3) moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od stambene zgrade na istoj parceli, odnosno 15,0 m od stambene zgrade na susjednoj graĊevinskoj parceli; (4) ako su graĊene od drveta te se u njima sprema sijeno i slama, najmanja udaljenost od susjedne parcele iznosi 5,0 m; (5) ako se grade od vatrootpornih materijala, najmanja udaljenost od susjedne parcele moţe biti 1,0 m;
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
137 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
(6) ako se grade na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne parcele, ne smiju se prema toj parceli graditi otvori; (7) ako je nagib krova prema susjednoj parceli, a udaljenost od nje manja od 3,0 m, krov mora imati snjegobrane i ţljebove; (8) uzgoj, promet, djelatnost ili procesi koji se u njima obavljaju ne smiju ugroţavati okoliš i kvalitetu ţivota na susjednim parcelama.
Ĉlanak 36.
(1) Gnojišta moraju biti udaljena od stambenih i manjih poslovnih zgrada najmanje 15 m, a od onih za opskrbu vodom (zdenci, cisterne, crpke, izvori i sl.) najmanje 30 m i to nizvodno u smjeru tokova podzemnih voda.
(2) Gnojište se mora graditi od nepropusnog betona najmanje visine 50 cm iznad konaĉno zaravnatog terena, nepropusnog pokrova i predviĊeno otvorima za ĉišćenje i zraĉenje.
(3) Gnojišta se moraju u pravilu graditi iza gospodarske zgrade.
Ĉlanak 37.
Pĉelinjaci moraju biti udaljeni najmanje 5 m od susjedne graĊevinske parcele, ako su okrenuti prema toj parceli, a najmanje 3 m, ako su okrenuti u suprotnom smjeru.
Ĉlanak 38.
U graĊevinskim podruĉjima ostalih disperznih naselja, poglavito na breţuljkastim terenima, na terenima izvan granica zahvata UPU Z i UPU B, postojeće gospodarske i pomoćne zgrade mogu se obnavljati i zamjenjivati. Tada, iznimno, udaljenosti mogu biti i manje od udaljenosti nareĉenih u ĉlanku 35., 36. i 37. ovih Odredbi.
Ĉlanak 39.
Male poslovne zgrade na stambeno-poslovnim parcelama mogu se graditi prema slijedećim uvjetima:
(1) mogu imati podrum, prizemlje i potkrovlje; (2) visina od kote ureĊenog terena do vijenca ne smije biti viša od visine glavne uliĉne stambene zgrade i ne moţe prelaziti visinu od 5,0 m;
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
138 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
(3) visina od ureĊenog terena do sljemena krova ne smije prelaziti visinu sljemena uliĉne stambene zgrade i ne smije biti viša od 8,0 m; (4) najmanja udaljenost od susjednih parcela moţe biti 1,0 m - ako se objekti grade kao slobodnostojeći; (5) ako se grade na poluotvoreni naĉin potrebno ih je locirati s jedne strane uz susjednu zgradu ili vatrobrani zid uz uvjet da nagib krova nije prema toj meĊi; (6) ako se grade na ugraĊeni naĉin, potrebno ih je locirati s dvije strane uz meĊu susjedne parcele i izvesti s vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema tim meĊama; (7) ako imaju otvore prema susjednoj parceli trebaju biti udaljeni od te parcele najmanje 3,0 m; (8) ako je nagib krova prema susjednoj parceli, i ako je streha udaljena od nje manje od 3,0 m, krov mora imati snjegobrane i oluke; (9) oblikovanje graĊevina potrebno je uskladiti s okolnom izgradnjom; (10) djelatnost koja se u njima obavlja, naĉin organiziranja proizvodnje, proizvodni proces, te potrebe prometa ne smiju ugroţavati okoliš i kvalitetu ţivota na susjednim parcelama i u naselju; (11) najmanje 20% površine graĊevinske parcele potrebno je urediti kao parkovno i zaštitno zelenilo, a rubovi prema susjednim parcelama moraju se realizirati kao vegetacijski tamponi u skladu s uvjetima zaštite okoliša, kada se radi o graĊevinskim parcelama formiranim prema stavku 3.b), ĉlanka 22.
Ĉlanak 40.
(1) Na podruĉjima gdje nije izgraĊena kanalizacija, a prema vrstama djelatnosti u poslovnim zgradama, gospodarskim zgradama i malim poslovnim zgradama, odredit će se naĉin predtretmana, odvodnje i eventualno stupanj proĉišćavanja otpadnih voda.
(2) Propisat će se i odgovarajuće nepropusne sabirne jame prema mjesnim prilikama i u skladu sa sanitarno-tehniĉkim i higijenskim uvjetima i propisima te odrednicama ovog Prostornog plana.
Ĉlanak 41.
(1) Odgovarajući prostor za smještaj i parkiranje vozila u pravilu će se osigurati na graĊevinskoj parceli namijenjenoj izgradnji stambeno-poslovnih, gospodarskih i malih poslovnih zgrada.
(2) Odredba iz stavka 1. ovog ĉlanka obvezno se primjenjuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole i dozvole za graĊenje na novoj - neizgraĊenoj parceli, odnosno pri graĊenju nove graĊevine.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
139 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
2.3. IzgraĊene strukture van naselja
Ĉlanak 42.
(1) Izvan graĊevinskih podruĉja mogu se graditi, u skladu s mjesnim uvjetima i prilikama, slijedeće graĊevine: a) zgrade, ureĊaji i graĊevine infrastrukture (prometne, telekomunikacijske, energetske, komunalne itd.); b) gospodarske i stambene zgrade i graĊevine koje sluţe za vlastite potrebe i u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i konfekcioniranju (farme, klijeti, spremnici voća i povrća, hladnjaĉe, peradarnici, zgrade za uzgoj krmaĉa, kućnih ljubimaca, pĉelinjaci, jahališta i dr.); c) zdravstveno-rekreacijske i rekreacijske graĊevine te graĊevine seoskog turizma; d) šumarske, lovaĉke, lugarske i sliĉne graĊevine; e) planinarski domovi, skloništa planinara i sl.; f) graĊevine namijenjene istraţivanju i eksploataciji mineralnih sirovina, termalnih voda i voda u skladu sa odnosnim propisima; g) graĊevine za obranu.
(2) Zgrade i graĊevine iz stavka 1. ovog ĉlanka što će se graditi izvan graĊevinskog podruĉja mogu biti: - montaţne i montaţno-demontaţne, - polumontaţne, - ĉvrste graĊevine.
Zgrade i graĊevine trebaju se projektirati, graditi i koristiti na naĉin da ne smetaju funkcioniranju poljoprivredne i šumarske proizvodnje, da ne ometaju korištenje drugih djelatnosti i graĊevina te posebno, da ne ugroţavaju okoliš i ne narušavaju krajobrazne vrijednosti i posebnosti.
(3) Izgradnju graĊevina izvan graĊevinskih podruĉja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti moguće je obavljati: a) na posjedu primjerene veliĉine b) za stoĉarsku i peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla.
Ĉlanak 43.
(1) Primjerena veliĉina posjeda, na kome se planira izgradnja graĊevina izvan graĊevinskog podruĉja naselja u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelat- nosti, treba biti minimalne površine, prema vrsti poljoprivredne djelatnosti: - za ratarsku djelatnost najmanje ...... od 5 ha,
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
140 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
- za uzgoj voća ili voća i povrća...... od 2 ha, - za uzgoj povrća...... od 1 ha, - za uzgoj vinove loze...... od 1 ha, - za uzgoj cvijeća...... od 0,5 ha.
(2) U podruĉjima autohtonog uzgoja vinove loze, izdvojeni su vinogradi i zaštićeni u kategoriji kultiviranog krajobraza kao elementi prostornog identiteta, za koja se utvrĊuje minimalna veliĉina posjeda, iz stavka 1. alineje 4. ovog ĉlanka, za uzgoj vinove loze na minimalnoj površini od 0,10 ha.
(3) Na podruĉju Prirodnog krajobraza (do granice zaštićenog krajolika) radi tradicionalne obrade poljodjelskih površina i zaštite autohtonih obiljeţja krajobraza, primjerena veliĉina posjeda iz stavka 1. ovog ĉlanka smanjuje se na polovinu propisanih površina.
(4) GraĊevine na poljoprivrednim površinama iz ovog ĉlanka stavak 1. alineja 3,4 i 5 u svezi sa stavkom 2. i 3. ovog ĉlanka mogu se graditi najviše do 35,0 m2 tlocrtne površine (preporuĉene tlocrtne mjere 7,0 x 5,0 m). Tlocrtne površine ovih graĊevina mogu se povećati na svakih daljnjih 1000 m2 poljo- djelske površine za 10,0 m2 tlocrtne površine graĊevine.
(5) U vinogradima manje površine od 1000 m2, pri obnavljanju postojećih klijeti ne smije se povećavati njihova veliĉina.
(6) GraĊevine na posjedima poljoprivrednih djelatnosti iz st. 1., 2. i 3. ovog ĉlanka mogu se projektirati i graditi kao prizemne graĊevine s podrumom i dvostrešnim krovištem, autohtonog oblikovanja uz uporabu tradicionalnih materijala, sukladno lokalnim obiljeţjima.
Ĉlanak 44.
(1) GraĊevine - klijeti iz stavka 4. ĉlanka 43. valja graditi i smještavati na naĉin da se oĉuva cjelovitost parcele, kvalitetni i vrijedni vidici i da se osigura i omogući prikljuĉak na infrastrukturu. Osobito se treba osigurati zadovoljava- juće rješenje odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama (prikljuĉenje na sustav odvodnje ili izgradnja propisanih nepropusnih septiĉkih jama s moguĉnošću praţnjenja i odvoza).
(2) Klijet u vinogradima, voćnjacima i povrtnjacima treba biti graĊena u skladu s lokalnim obiĉajima i tradicionalnog oblikovanja, kao:
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
141 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
a) temelj prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viša od 30 cm od kote konaĉno zaravnatog terena na njegovom višem dijelu; b) kota konaĉno zaravnatog terena ne smije biti niţa od 15 cm od gornje kote temelja podruma na najniţem dijelu; c) svjetla visina prizemlja ne moţe biti viša od 2,60 m; d) krov mora biti dvostrešan, izmeĊu 30o i 45o, tako da je sljeme krova najviša kota zgrade. Ne moţe se graditi ravni i tzv. “alpski” krov, pokrov: obvezno crijep; e) krovište se na stropnu konstrukciju postavlja izravno, bez nadozida; f) na kosom terenu sljeme krova mora biti usporedno sa duţom stranicom zgrade i sa slojnicama terena.
(3) Klijet mora biti udaljena od meĊe susjedne parcele najmanje 1 m.
Ĉlanak 45.
(1) Izvan graĊevinskog podruĉja moţe se dozvoliti gradnja gospodarskih zgrada (farme) za uzgoj stoke, svinja, peradi i sl.
(2) Površine parcele za gradnju zgrada iz stavka 1. ovog ĉlanka ne moţe biti manja od 2.000 m2, a najveća izgraĊenost parcele ne moţe biti veća od 40%.
(3) Zgrade za uzgoj (farme) iz stavka 1. ovog ĉlanka, mogu se graditi na udaljenostima od ruba graĊevinskog podruĉja u naseljima sukladno broju uvjetnih grla, prema slijedećoj tablici: Broj uvjetnih grla Najmanja udaljenost (u metrima) 10 – 20 100 m 21 - 100 150 m 101 - 300 300 m 301 i više 500 m
Najmanja veliĉina – kapacitet zgrade za uzgoj moţe iznositi 10 “uvjetnih grla”. Pod “uvjetnim grlom” podrazumijeva se grlo (stoka) teţine 500 kg i odgovara koeficijentu 1. Ostale vrste stoke, svinja i peradi prevode se na 10 “uvjetnih grla” prema tablici:
Koeficijenti za izraĉun 10 Ekvivalentan broj stoke ili Vrsta stoke i peradi “uvjetnih grla” peradi za 10 “uvjetnih grla” - krava, steona junica 1,00 10 - bik 1,50 7 - vol 1,20 8 - junad 1 –2 god. 0,70 14 - telad 0,25 40 - krmaĉa + prasad 0,055 182 - tovne svinje preko 6 mjeseci 0,25 40
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
142 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
- mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 77 - teški konji 1,20 8 - srednje teški konji 1,00 10 - laki konji 0,80 13 - ţdrebad 0,75 13 - ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 100 - janjad i jarad 0,05 200 - tovna perad 0,00055 18.000 - konzumne nesilice 0,002 5.000 - rasplodne nesilice 0,0033 3.000
Za ostale ţivotinjske vrste (krznaši, kunići i sl.) najmanji broj “uvjetnih grla” utvrĊuje se programom o namjeravanim ulaganjima u odnosnu zgradu za uzgoj (farmu).
(4) GraĊevine iz st. 1. ĉlanka 45. mogu se graditi prizemne sa korištenjem potkrovlja bez nadozida.
(5) Farme koje će se graditi na parceli zateĉenog gospodarstva, ili farme koje će se obnavljati, moraju biti udaljene od stambene zgrade tog gospodarstva i od zdenca najmanje 70 m uz uvjet da su propisno udaljene od rubova graĊevinskog podruĉja prema tablici iz stavka 3. ovog ĉlanka.
(6) Udaljenosti iz stavka 3. ovog ĉlanka mogu se smanjiti za 30%, ako to omogućavaju mjesne prilike kao: vertikalna razuĊenost terena, jaka pošumljenost i sl.
Ĉlanak 46.
Lokacijskom dozvolom i dozvolom za gradnju farmi iz stavka 1. i 3. ĉlanka 45. odredit će se uvjeti i mjere za: a) zaštitu okoliša; b) djelotvorno sabiranje, odvodnju i proĉišćavanje otpadnih voda; c) opskrbu vodom; d) postupanje s otpadom; e) ureĊenje prostora za boravak ljudi; f) sadnju zaštitnog zelenila - drveća.
Ĉlanak 47.
(1) Na poljoprivrednim površinama mogu se graditi staklenici, plastenici, pĉelinjaci, uzgajalište puţeva i ţaba, gljivarnici i zgrade u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
143 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
(2) Minimalna površina parcela za izgradnju zgrada iz stavka 1. ovog ĉlanka ne moţe biti manja od 0,3 ha, a tlocrtna izgraĊenost parcele utvrdit će se prema vaţećim normativima za pojedinu vrstu uzgoja.
Ĉlanak 48.
(1) Ribnjaci za uzgoj ribe sa pratećim objektima mogu se graditi u pravilu na neplodnom zemljištu (moĉvara, šaš-trstik, napuštena gliništa, rukavci potoka i sl.), osim na podruĉju padina Ivanĉice koji je ovim Prostornim planom predloţen za zaštitu u kategoriji zaštićeni krajolik.
(2) Minimalna površina ribnjaka za uzgoj ribe moţe biti 1,0 ha uz najveći iskop za ribnjak do dubine 2,5 m. Udaljenost ribnjaka od susjednih parcela treba biti takva, da ne utjeĉe na vodni reţim susjednog obradivog tla.
(3) Na vertikalno razuĊenim (brdovitim) podruĉjima, na vodotocima ili uz njih moguća je izgradnja ribnjaka i pratećih objekata i na manjim površinama od nareĉenih, ako je njihova isplativost dokazana odgovarajućim programom o namjeravanim ulaganjima.
(4) Izgradnja ribnjaka obavljat će se na temelju odnosnih zakona i propisa, a posebne uvjete za izgradnju i ureĊenje ribnjaka, te za deponiranje iskopanog materijala izdaju drţavna tijela za vode i poljoprivredu.
3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti
Ĉlanak 49.
(1) Prostornim planom su utvrĊena izdvojena graĊevinska podruĉja gospodarske namjene za izgradnju gospodarskih djelatnosti:
a) proizvodnih namjena - preteţito industrijskih - preteţito zanatskih sadrţaja,
b) poslovnih namjena - preteţito trgovaĉkih i skladišnih - preteţito komunalno-servisnih i usluţnih sadrţaja
c) iskorištavanje mineralnih sirovina - kamenolomi (postojeći)
d) športsko-rekreacijska namjena - športski, rekreacijski, društveno zabavni i turistiĉki sadrţaji.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
144 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
(2) U izdvojenim graĊevinskim podruĉjima za izgradnju graĊevina iz st. 1 ovog ĉlanka, toĉka a), b) i d) koja se nalaze unutar granica zahvata UPU Z, mogu se graditi graĊevine prema slijedećim uvjetima:
- dozvoljeno je graĊenje iskljuĉivo onih zgrada ĉija djelatnost neće ugroţavati okoliš; - graĊevinska parcela na kojoj će se graditi mora se nalaziti uz već izgraĊenu javno-prometnu površinu minimalne širine kolnika od 6,0 metara, ili je za javno-prometnu površinu prethodno izdana lokacijska dozvola; - na graĊevinskoj parceli ili uz javno-prometnu površinu je potrebno osigurati prostor za parkiranje vozila; - ukupna tlocrtna zauzetost graĊevinske parcele moţe iznositi maksimalno 50%, a minimalno 20%; - visina zgrade moţe biti najviše podrum, prizemlje i dva kata; - visina zgrade od kote konaĉno zaravnatog terena do vijenca krova treba biti u skladu s namjenom i funkcijom ali ne smije iznositi više od 12,0 m; - visina krovnog nadozida kod zgrade s najvećim brojem etaţa moţe biti najviše 90 cm iznad stropne konstrukcije; - gornji rub stropne konstrukcije podruma moţe biti najviše 90 cm iznad kote konaĉno ureĊenog terena; - krovišta mogu biti kosa ili zaobljena, na naĉin da sljeme krova bude najviša kota krova ili graĊevine; - vrsta pokrova, te nagibi i broj streha trebaju biti u skladu s namjenom i funkcijom; - najmanje 20% površine graĊevinske parcele potrebno je ozelenjeti; - minimalna udaljenost od meĊa susjednih graĊevinskih parcela iznosi jednu polovinu zabatne visine graĊevine, ali ne manje od 5,0 m; - pri planiranju, projektiranju te odabiru tehnologija za djelatnosti što se u radnim zonama obavljaju osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša.
(3) U graĊevinskim podruĉjima izvan zahvata UPU Z vrijede odredbe iz stavka 2. ovog ĉlanka osim alineje 5, 6 i 7 koje se odnose na visinu graĊevina. Za visine graĊevina u graĊevinskim podruĉjima izvan zahvata UPU Z, propisuju se ove odredbe: visina zgrade moţe biti najviše podrum, prizemlje i jedan kat s mogućnošću ureĊenja potkrovlja, visina zgrade od kote konaĉno zaravnatog terena do vijenca zgrade treba biti u skladu s namjenom i funkcijom, ali ne moţe iznositi više od 9,0 m, iznimno, ako to zahtijeva tehnološki proces, dio graĊevine moţe biti i viši od navedenog u prethodnoj alineji, ali ne viši od 12,0 m.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
145 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Ĉlanak 50.
(1) Ograda graĊevinske parcele (ili regulacijske linije) mora biti udaljena od osi kolnika, ovisno o vrsti cesta ili prometnog koridora, prema odredbi ĉlanka 31. ovih Odredbi.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlanka, u već izgraĊenom dijelu naselja moţe biti udaljenost ograde od osi kolnika javno-prometne površine i manja ovisno o prostornim mogućnostima i mjesnim prilikama.
(3) Uliĉne ograde trebaju biti prozraĉne, u pravilu od ţivice, uz primjenu kamena, betona, opeka, metala ili drveta, visine do 1,50 m.
(4) Ograde izmeĊu graĊevinskih parcela ne mogu biti više od 2 m, ako su providne ili 1,30 m ako su neprovidne.
(5) Iznimno od stavka 3. i 4. ovog ĉlanka ograde mogu biti i više od 1,5 m, odnosno 2,0 m, kada je to nuţno radi zaštite ili zbog naĉina korištenja zgrada i površina (industrijskih, športskih, rekreacijskih i drugih).
Ĉlanak 51.
(1) Arhitektonsko oblikovanje zgrada, te graĊevinski materijali što će se upotrijebiti moraju biti u skladu s uobiĉajenim naĉinom graĊenja na okolnom prostoru i s krajobrazom.
(2) U starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom koristit će se graĊevinski elementi i materijali što su za taj prostor uobiĉajeni.
Ĉlanak 52.
(1) Krovišta u pravilu moraju biti kosa, tako da sljeme krova bude najviša kota graĊevine, a na kosom terenu sljeme krova usporedno sa slojnicama. Drugi oblici krovišta se mogu upotrijebiti ali moraju biti jasno oblikovani i obrazloţeni tehnološkim zahtjevima i predoĉeni idejnim rješenjem ili idejnim projektom u privitku zahtjeva za lokacijsku dozvolu i dozvolu za graĊenje.
(2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da ne narušavaju izgled naselja.
(3) Prostor oko zgrade ureĊivat će se, u pravilu, sadnjom autohtonih vrsta zelenila, obvezno prema hortikulturnom rješenju.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
146 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Ĉlanak 53.
GraĊevinska podruĉja za izgradnju zgrada, graĊevina i površina iz stavka 1a), 1b) i 1d) ĉlanka 49., unutar granica zahvata UPU Z, odreĊena su na katastarskim kartama 1:5000 (likovima) graĊevinskih podruĉja oznaĉenim brojĉanim oznakama prema tumaĉu znakovlja, i u tablici 03. i 04. u dijelu elaborata: 4. GRAĐEVINSKA PODRUĈJA NASELJA, iz ĉlanka 2. ovih Odredaba.
Ĉlanak 54.
Izgradnja graĊevina i ureĊivanje površina na podruĉjima iz ĉlanka 53. obavljat će se na temelju urbanistiĉkih planova ureĊenja mjerila 1:1000 ili 1:2000. Svakim od njih je obvezno obuhvatiti površinu koja ĉini prostorno-funkcionalnu cjelinu.
4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnost i
Ĉlanak 55.
(1) GraĊevinskim podruĉjima utvrĊene su površine stambeno-poslovne namjene u naseljima. (2) Na tim površinama se mogu osim stambeno poslovnih graĊevina, graditi i: a) graĊevine prosvjetne, kulturne, socijalne, zdravstvene, upravne i sliĉne namjene te perivoji, šetališta, trgovi i dr.; b) graĊevine sakralne namjene: (crkve, kapelice, poklonici, skulpture i sliĉno), kao i memorijalni objekti.
Ĉlanak 56.
Na graĊevinskim podruĉjima izvan granica UPU Z, na kojima su već izgraĊene graĊevine, namjene iz ĉlanka 55. stavak 2., mogu se obnavljati i dograĊivati prema posebnim uvjetima nadleţnih institucija iz ĉlanka 9. ovih Odredbi, u postupku ishoĊenja lokacijske dozvole i dozvole za graĊenje.
Ĉlanak 57.
(1) GraĊevine i zgrade javne namjene iz ĉlanka 55. stavak 2.a) mogu se graditi pod slijedećim uvjetima:
- ako se graĊevinska parcela na kojoj će se graditi, nalazi uz već izgraĊenu javno-prometnu površinu širine kolnika najmanje 5,0 m i pješaĉkog hodnika
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
147 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
1,5 m, odnosno ako je za javno-prometnu površinu navedenog profila predhodno već izdana lokacijska dozvola; - ako je na graĊevinskoj parceli ili uz javno-prometnu površinu osiguran prostor za parkiranje potrebnog broja vozila; - ako je moguće osigurati udaljenost zgrada škole, djeĉjeg vrtića i jaslica od drugih stambenih i stambeno-poslovnih zgrada najmanje 10 m, a od manjih poslovnih zgrada i gospodarskih zgrada s izvorima zagaĊenja najmanje 50 m.
(2) IzgraĊenost graĊevinske parcele za zgrade javne namjene iz ĉlanka 55. stavak 2.a) moţe iznositi najviše 30%.
Ĉlanak 58.
(1) Zgrade javne namjene mogu se graditi najviše do visine tri etaţe (prizemlje i dvije etaţe) sa potkrovljem.
(2) Zgrade iz prethodnog stavka mogu imati i podrum.
(3) Iznimno od stavka 1. ovog ĉlanka, graĊevine tornjeva, dimnjaka, vodotornjeva i sliĉno, mogu biti viši od tri etaţe.
Ĉlanak 59.
Za izgradnju zgrada i graĊevina iz ĉlanka 58. stavak 3. morat će se u postupku izdavanja lokacijske dozvole ishoditi mišljenje nadleţne drţavne institucije iz ĉlanka 9. ovih Odredbi.
Ĉlanak 60.
Za graĊenje ograda na graĊevinskim parcelama zgrada javne namjene iz ĉlanka 55. stavak 2., primjenjivat će se odrednice iz ĉlanka 50. ovih Odredaba.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
148 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
5. Uvjeti utvrĊivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava
5.1. Prometni infras trukturni sustav
Ĉlanak 61.
(1) Prostornim planom su utvrĊene površine i trase razvrstanih cesta, odnosno koridora za istraţivanje trasa drţavnih/ţupanijskih cesta, te mogućih ili alternativnih koridora (trasa) cesta. UtvrĊeni su i okvirni normativi za potrebe prometa u mirovanju - smještaju vozila.
(2) Koridori, površine i trase cesta iz stavka 1. ovog ĉlanka utvrĊeni su na kartografskom prikazu br. 1B iz ĉlanka 13. stavka 1. ovih Odredbi i u kartografskim prikazima 4A-4K mjerila 1:5000.
Ĉlanak 62.
(1) Prostornim planom se predviĊa izgradnja autobusnog kolodvora u Zlataru.
(2) Ostale prometne potrebe naselja Zlatar i Belec rješavat će se donošenjem UPU Z i UPU B, kao i donošenjem ostalih propisanih prostornih planova uţih podruĉja.
Ĉlanak 63.
Na prostoru Grada Zlatara razvrstane su slijedeće javne ceste:
Drţavne ceste Duljina kolnika (km) Broj Naziv ceste ceste suvremeni ostali ukupno D 29 N.Golubovec (D 35) – Zlatar Bistrica – Marija Bistrica – Soblinec – ĉvor 5,90 0 5,90 Popovec (D3) UKUPNO 5,90 0 5,90
Ţupanijske ceste Duljina kolnika (km) Broj Naziv ceste ceste suvremeni ostali ukupno 2128 D 29 – Lobor – Ladislavec – D 29 1,70 0 1,70 2129 Borkovec (2169) - Martinšĉina - Gornja 6,50 0 6,50 Batina (Ţ 2169)
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
149 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
2169 Zlatar (D-29) – G. Batina – Budinšĉina (D 13,00 0 13,00 24) 2170 Gornja Batina (Ţ 2169)-Donja Batina – 3,90 0 3,90 Ciglenica (D 24) UKUPNO 25,10 0 25,10
Lokalne ceste Duljina kolnika (km) Broj Naziv ceste ceste suvremeni ostali ukupno 22018 Repno – Belec (Ţ 2169) 1,60 0 1,60 22019 Juranšĉina-Belec (L 22018) 1,50 0 1,50 22020 G. Selnica – Belec (Ţ 2169) 2,00 0 2,00 Završje Beleĉko (Ţ 2169) – Petruševec – 22021 5,40 0 5,40 Viţanovec – L 22022 22051 Zlatar (D 29) – Hitreci 0,70 0,70 22052 Zlatar (Ţ 2169) – Ĉubeki 1,50 0 1,50 22053 Zlatar (D-29) – Lovreĉan (D 24) 3,40 0 3,40 UKUPNO 16,10 0 16,10
Ĉlanak 64.
Prostornim se planom i kartografskim prikazom br. 1B PROMET - CESTOVNI PROMET iz ĉlanka 13. stavka 1. utvrĊuju koridori i uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju cesta, prometnih objekata i graĊevina, te poboljšanja sigurnosnih uvjeta prometa na javnim cestama (izgradnja i ureĊenje kolnika, pješaĉkih hodnika, mostova, nadvoţnjaka, ĉvorišta i kriţanja, zelenih pojasa, zaštitnih ograda i dr.).
Ĉlanak 65.
Prostornim planom su utvrĊeni mogući ili alternativni koridori (trase) cesta glede izmještanja dijelova trasa u cilju unapreĊenja prometnih uvjeta:
(1) Koridor drţavne ceste D 29 širine 50 m glede izmještanja prometa iz uţeg središta Zlatara - povijesne jezgre naselja (ponuĊene tri mogućnosti za kasniji odabir, srednja se ocjenjuje kao optimalna);
(2) Koridor ţupanijske ceste Ţ 2169 širine 35 m:
a) kao istoĉna i sjeverna tangenta (obilaznica) naselja Zlatar, b) kao juţna tangenta (obilaznica) naselja Belec.
Ĉlanak 66.
Prostornim planom su utvrĊeni koridori za istraţivanje trasa brzih drţavnih / ţupanijskih cesta.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
150 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
(1) Koridor za brzu drţavnu cestu širine 100 m s mogućnošću izgradnje 4 traka i 2 ĉvora u 2 razine: "Zlatar sjever" i "Zlatar jug". Ovaj koridor na podruĉju Grada je sastavni dio predviĊenog cestovnog pravca od ĉvora "Popovec" - Marija Bistrica - Zlatar Bistrica - Zlatar - Maĉe - Novi Golubovec. UtvrĊen je i koridor širine 50 m za izgradnju spojne ceste izmeĊu predviĊenog ĉvora "Zlatar jug" i drţavne ceste D 29;
(2) Koridor za ţupanijsku turistiĉku cestu "Juţna Ivanĉica" širine 35 m za izgradnju ceste s dva traka, kao sastavni dio predviĊenog turistiĉkog pravca Krapina - Radoboj - Novi Golubovec - Lobor - Martinšĉina - Belec - Budinšĉina.
Ĉlanak 67.
Prostornim planom se utvrĊuju uvjeti i potreba za višu razinu ureĊenja cesta u cilju uĉinkovitijeg prometnog povezivanja prostora i naselja Grada:
(1) Lokalna cesta 22053 Zlatar - Lovreĉan;
(2) Nerazvrstane ceste: a) nastavak lokalne ceste L 22052 od Ĉubeka kod Zlatara preko Jelaĉića do Donje Batine kao meĊusobnog spoja ţupanijskih cesta Ţ 2169 (u Zlataru) i Ţ 2170 (u Donjoj Batini) b) nastavak ceste (iz prethodne toĉke a) ovog ĉlanka) od Donje Batine preko zaselaka Prajzi i Kostanjeveĉki do zaseoka Kosalci, kao kvalitetnijeg spoja ţupanijske ceste Ţ 2170 s lokalnom 22021 u prostoru naselja Petruševec c) meĊusobni spoj ţupanijske cste Ţ 2129 u Martinšĉini i ţupanijske ceste Ţ 2128 u Loborskom Završju (općina Lobor).
Ĉlanak 68.
(1) Širine zaštitnih koridora cesta iz ĉlanka 65. i 66. ovim se Prostornim planom propisuju prema tablici, do definiranja njihovih trasa:
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
151 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Širina koridora u Nominirana Mogući broj trakova Vrsta koridora metrima kategorija ceste
Brze drţavne 2 (do 4) 50 m 1. Mogući ili ceste alternarivni koridori Ţupanijske 2 35 m ceste Brze drţavne i 2 (do 4) 50 m 2. Koridori za prikljuĉne ceste 4 100 m istraţivanje trasa Ţupanijske 2 35 m turistiĉke ceste
(2) Kod rekonstrukcija i gradnje cesta u zaštićenim podruĉjima i naseljima kao i u postojećim gusto izgraĊenim naseljima, poglavito u naseljima na breţuljkastim i strmim terenima, koja su graĊena na poseban i autohton naĉin te u povijesnim cjelinama naselja, odredbe stavka 1. ovog ĉlanka iznimno se ne trebaju primjenjivati. Širine će se u tim sluĉajevima odreĊivati prema prostornim mogućnostima.
Ĉlanak 69.
Parkiranje i smještaj vozila rješavat će se:
1. Na podruĉju zahvata UPU Zlatar i UPU Belec:
1.1. U izgraĊenim dijelovima naselja za javne namjene i stambeno- poslovne namjene, djelomiĉnim zadovoljavanjem potreba prema mjesnim uvjetima i okolnostima.
1.2. U neizgraĊenim podruĉjima, potpunim zadovoljavanjem ukupnih potreba parkiranja i smještaja vozila javnih i društveno-kulturnih namjena na odnosnoj graĊevinskoj parceli i u neposrednoj blizini graĊevinske parcele. Za stambeno-poslovne namjene sve potrebe parkiranja i smještaja vozila rješavat će se na svakoj graĊevinskoj parceli.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
152 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
2. Na prostorima ostalih naselja i graĊevinskih podruĉja sve potrebe parkiranja i smještaja vozila rješavat će se na graĊevinskim parcelama zgrada i graĊevina.
Ĉlanak 70.
Izgradnja parkirališta i garaţa utvrĊuje se u ovom Prostornom planu okvirnim normativima za pojedine vrste i namjene graĊevina, odnosno djelatnostima koje se u njima obavljaju. Propisuje se najmanje po jedno parkirališno/garaţno mjesto: a) u stambeno-poslovnim površinama – za svaki stan, na graĊevinskoj parceli; b) za proizvodne, poslovne, usluţne, skladišne i sliĉne djelatnosti-na 3-5 zaposlenih, odnosno za svakih 30,0 m2 poslovnog prostora, na graĊevinskoj parceli; c) za turistiĉke, ugostiteljske, hotelske i sliĉne namjene-prema posebnim propisima o vrsti i kategoriji djelatnosti objekta, na graĊevinskoj parceli; d) za športska igrališta i dvorane sa gledalištima-na 20 sjedećih mjesta te mjesto za jedan autobus na 500 mjesta, na graĊevinskoj parceli ili u njenoj neposrednoj blizini; e) za škole i djeĉje ustanove-na jednu uĉionicu, odnosno na 1 grupu (odjel) djece, na graĊevinskoj parceli ili u njenoj neposrednoj blizini; f) za javne, zdravstvene i socijalne namjene–na svaka 4 zaposlena u većoj smjeni, na graĊevinskoj parceli ili u njenoj neposrednoj blizini; g) za vjerske sadrţaje–na 20 mjesta/sjedala, unutar kompleksa i u njegovoj neposrednoj blizini; h) za ostale djelatnosti (trgovine, usluge i sl.) – na 3 zaposlena u većoj smjeni, na graĊevinskoj parceli.
Ĉlanak 71.
Na podruĉju grada uz drţavne, ţupanijske i lokalne ceste moguća je izgradnja biciklistiĉkih staza prema mjesnim prilikama i potrebama.
5.1.2. J avne telekomunikacije
Ĉlanak 72.
(1) Podruĉje Grada Zlatara pokriveno je optiĉkim kabelima u smjerovima prema Maĉu, odnosno Loboru, zatim prema Belcu i Zlatar Bistrici i mreţom od 6 pruţnih pravaca ili korisniĉkih i spojnih vodova - kanala.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
153 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
(2) U naselju Zlatar instalirana je meĊunarodna centrala I. kategorije, mjesna centrala i bazna radijska stanica, u sferi javne telekomunikacije te jedinica poštanske mreţe. U naselju Belec je instalirana mjesna centrala telekomunikacije i jedinica poštanske mreţe.
(3) Koridori i trase vodova te telekomunikacijski objekti i ureĊaji iz stavka 1. i 2. ovog ĉlanka utvrĊeni su kartografskim prikazom br. 1C, iz ĉlanka 13. stavak 2. ovih Odredbi.
Ĉlanak 73.
Izgradnja, rekonstrukcija, modernizacija i proširenje TK mreţe na podruĉju Grada obavljat će se etapno u skladu s Prostornim planom, na temelju odgovarajućih planova i projekata.
5.2. Energetski sustav
5.2.1. Plinoopskrba
Ĉlanak 74.
(1) Prostornim planom se utvrĊuju uvjeti i naĉin opskrbe plinom. PredviĊeno je da se postupnom izgradnjom plinovodne mreţe, objekata i ureĊaja, omogući najveća racionalna opskrba cijelog podruĉja Grada: naselja, gospodarskih, proizvodnih, javnih, vjerskih i ostalih sadrţaja.
(2) Koridori i trase plinovoda te objekti i ureĊaji plinoopskrbe iz st. 1. ovog ĉlanka utvrĊeni su kartografskim prikazom br. 2A INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - 1. ENERGETSKI SUSTAV, mjerila 1:25.000 i sadrţi:
0. Granice (istog sadrţaja kao u stavku 1. ĉlanka 12.)
1.1. Cijevni transport plina
- lokalni plinovod - distributivna mreţa - eventualni spojni plinovod - redukcijska stanica Zlatar - magistralni plinovod Zabok - Ludbreg - mjerno-redukcijska stanica (Zlatar Bistrica)
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
154 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Ĉlanak 75.
Plinovodna mreţa i pripadajuće graĊevine izgraĊivat će se i obnavljati u skladu s ovim Planom i posebnim programima i projektima.
5.2.2. Elektroopskrba
Ĉlanak 76.
(1) Prostornim planom se utvrĊuju mogućnosti i naĉin opskrbe elektriĉnom energijom, za stambena naselja, djelatnosti i javnu rasvjetu Grada Zlatara.
(2) Na podruĉju Grada predviĊeni su elektrovodovi napona 35 kV i 10/20 kV.
Ĉlanak 77.
(1) Ovim Prostornim planom odreĊuje se zaštitni koridor visokonaponskog nadzemnog voda: - 10/20 kV...... 16 m (- 35 kV ...... 20 m).
(2) Izgradnja graĊevina i zgrada uz koridor iz stavka 1. ovog ĉlanka obavljat će se uz posebne uvjete nadleţnih javnih ili komunalnih poduzeća.
Ĉlanak 78.
Koridori i trase elektrovodova (nadzemnih i podzemnih) te objekti i ureĊaji elektroopskrbe iz ĉlanka 76. i 77. utvrĊeni su kartografskim prikazom br.2A INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - 1. ENERGETSKI SUSTAV, mjerila 1:25.000 i sadrţi:
0. Granice (istog sadrţaja kao u stavku 1. ĉlanka 12.)
1.2. Elektroenergetika
- trafostanice, TS 110/35 kV, - trafostanice, TS 35 kV - trafostanice, TS 20 kV. - dalekovod 10 (20) kV, - dalekovod 10 (20) kV - podzemni
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
155 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Ĉlanak 79.
Izgradnja, obnova, modernizacija i proširenje elektroopskrbe, na podruĉju Grada Zlatara, odvijat će se etapno sukladno Prostornom planu na temelju posebnih programa i projekata.
5.3. Vodnogospodarski sustav
5.3.1. Vodoopskrba
Ĉlanak 80.
(1) Podruĉje Grada Zlatara opskrbljuje se vodom iz sustava “Zagorskog vodovoda”. (2) Dopunskim i rezervnim sustavom opskrbe pitkom vodom utvrĊuju se mali lokalni vodovodi i zdenci.
Ĉlanak 81.
Prostornim planom je utvrĊen cilj izgradnje kapaciteta sustava opskrbe vodom do 2015. godine, mjereno u litrama vode dnevno po stanovniku, kako slijedi:
- u naselju Zlatar - gradsko sjedište, podruĉje UPU Zlatar i podruĉje UPU Belec, 350 litara po stanovniku dnevno, - na podruĉju ostalih naselja i zaseoka 250 litara vode po stanovniku dnevno.
Ĉlanak 82.
(1) Cjevovodi, graĊevine, objekti i ureĊaji vodoopskrbnog sustava utvrĊeni su kartografskim prikazom br. 2B INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - 2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, mjerila 1:25.000 i sadrţi:
0. Granice (istog sadrţaja kao u stavku 1. ĉlanka 12.)
2.1. Korištenje voda - vodoopskrba - vodozahvat / vodocrpilište - vodosprema - vodna komora (hidrostatska stanica) - crpna stanica - magistralni vodoopskrbni cjevovod - ostali vodoopskrbni cjevovodi - mogućnost izmještanja postojećeg cjevovoda.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
156 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
(2) Izgradnja, obnova i proširenje vodoopskrbnog sustava na podruĉju Grada odvijat će se u etapama sukladno Prostornom planu na temelju posebnih programa i projekata.
(3) Mjere sanitarne zaštite izvora pitke vode provodit će se odgovarajućim odlukama o zaštiti izvorišta pitke vode i ovim Prostornim planom. Zaštita prostora izvorišta pitke vode stupnjevana je u tri zone: a) u I. (prvoj) zoni sanitarne zaštite izvorišta pitke vode iskljuĉena je sva izgradnja osim prikljuĉne infrastrukture, b) u II. (drugoj) zoni sanitarne zaštite sva nova izgradnja podlijeţe odgovarajućoj odluci o posebnim mjerama sanitarne zaštite izvorišta pitke vode i uvjeta ureĊenja prostora. Izgradnja industrijskih i preraĊivaĉkih postrojenja, farmi i drugih sliĉnih sadrţaja je iskljuĉena. c) u III. (trećoj) zoni sanitarne zaštite izvorišta pitke vode dozvoljena je sva izgradnja u skladu s Odlukom o sanitarnoj zaštiti, ovim Prostornim planom i drugim odnosnim propisima.
5.3.2. O d v o d n j a
Ĉlanak 83.
(1) Prostornim planom su utvrĊeni sustavi s uvjetima i naĉinima odvodnje otpadnih i oborinskih voda
(2) PredviĊeni su slijedeći sustavi odvodnje:
a) mješoviti i razdjelni sustav za središnji dio Grada (Zlatar, Borkovec, Ladislavec, Cetinovec i djelomiĉno Ratkovec) sa odvodom na ureĊaj za proĉišćavanje otpadnih voda smješten uz Krapinu kod Zlatar Bistrice, b) pojedinaĉno organiziranih osam razdjelnih sustava odvodnje utvrĊuje se za naselja Gornja Batina, Donja Batina, Martinšĉina, Belec i Gornja Selnica, c) za prostor naselja Donja Selnica utvrĊena su tri sustava razdjelne odvodnje putem vlastitih malih ureĊaja ili zajedniĉkih sabirnih jama, d) ostala naselja i prostori na podruĉju Grada koji nisu obuhvaćeni organiziranim sustavima odvodnje, ispuštat će otpadne vode preko trodjelnih septiĉkih jama,
(3) Za industrijske zone, pogone i druge gospodarske subjekte utvrĊuje se odgovarajući predtretman otpadnih voda prije njihova ispuštanja u jedan od nareĉenih sustava odvodnje.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
157 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
(4) Do izgradnje kolektora odvodnje odnosno planiranih sustava odvodnje iz stavka 2. i 3. ovog ĉlanka, odvodnja sanitarnih i industrijskih voda će se obavljati preko odgovarajućih sabirnih jama (uz prethodni predtretman otpadnih voda za industrijske i sliĉne subjekte), s odvodnjom ili praţnjenjem jama po ovlaštenim komunalnim poduzećima.
Ĉlanak 84.
(1) Sustav odvodnje na podruĉju Grada Zlatara sa mreţom odvodnih kanala, površinama, ureĊajima, objektima i graĊevinama - utvrĊen je kartografskim prikazom br. 2B INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - 2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, mjerila 1:25.000 i sadrţi:
0. Granice (istog sadrţaja kao u stavku 1. ĉlanka 12.)
2.2. Odvodnja otpadnih voda - ureĊaj za proĉišćavanje otpadnih voda, - glavni odvodni kanal (kolektor), - podruĉja mješovite odvodnje, - podruĉja sanitarne odvodnje, - podruĉja zasebnih sustava odvodnje, - podruĉja pojedinaĉnih naĉina odvodnje.
(2) Izgradnja i proširenje sustava odvodnje s pripadajućim objektima i ureĊajima na podruĉju Grada obavljat će se etapno u skladu s ovim Prostornim planom na temelju posebnih programa i projekata.
5.3.3. UreĊenje vodotoka i voda
Ĉlanak 85.
(1) Prostornim planom su utvrĊeni uvjeti i naĉin ureĊivanja vodotoka i voda. Sustav zaštite od voda utvrĊen je kartografskim prikazom br. 2B INFRASTURKTURNI SUSTAVI - 2 VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, mjerila 1:25.000 i sadrţi:
0. Granice (istog sadrţaja kao u st. 1. ĉlanka 12) 2.3. UreĊenje vodotoka i voda - akumulacija (AP5) - retencija za obranu od poplava (R 6, 7, 10, 11,12) - akumulacija (AP 13) - Revidirati rješenja i - retencija za obranu od poplava (R 2,3) lokacije ili ih ukinuti.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
158 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
(2) Vodoprivrednim rješenjem ureĊenja sliva rijeke Krapine ("Projekt" Zagreb, 1985.), predviĊene su na podruĉju Grada retencije i akumulacije:
Retencije br. 2 (R2) - Lopatek, pritok Selnice br. 3 (R3) - Selnica br. 6 (R6) - pritok Batine br. 7 (R7) - Bjeliĉki, pritok Batine br. 10 (R10) - Bukovac br. 11 (R11) - Jagnjedovac, pritok Reke br. 12 (R12) - Jagnjedovac, pritok Reke
Akumulacije br. 5 (AP 5) - Brana, pritok Batine br. 13 (AP13) - Jagnjedovac, pritok Reke
(3) Ovim Prostornim planom se utvrĊuju kriteriji za moguće planiranje i izgradnju akumulacija i retencija kao hidrotehniĉka rješenja u cilju reguliranja vodnog reţima. Planirane akumulacije i retencije bi trebale zadovoljiti slijedeće kriterije:
1. Ne smije potapati naselja ili zaseoke, odnosno graĊevinska podruĉja, 2. Udaljenost obale retencije pri proraĉunskoj maksimalnoj razini vode (10 godišnje vode) ne smije biti manja od 200 m od graĊevinskih parcela, 3. Ne smije potapati ni jednu od razvrstanih cesta (drţavne, ţupanijske i lokalne) u većoj duţini od 100 m, 200 m i 300 m, 4. Ne smije potapati elektrovodove 20 kV i više, te glavne vodoopskrbne cjevovode. 5. Ne smije potapati poljodjelsko zemljište 1. i 2. bonitetne kategorije, 6. Svojom veliĉinom i površinom ne smije narušavati prirodne i krajobrazne vrijednosti (utvrĊene ovim Prostornim planom).
Prema nareĉenim kriterijima konstatirano je da bi: – akumulacija br. 13 (A13) na Jagnjedovcu bi potopila dio zaseoka Rihtarići i ţupanijsku cestu Ţ 2129 u duţini oko 250 m, – retencija br. 2 (R2) na Lopateku bi potopila dio zaseoka Brĉići i Vitkovići, – retencija br. 3 (R3) na Selnici bi potopila lokalnu cestu L 22021 u duţini oko 750 m i dalekovod 10/20 kV u duţini oko 800 m, stoga ne udovoljavaju postavljenim kriterijima u ovom Prostornom planu.
U tom smislu će biti potrebno revidirati nareĉeno vodoprivredno rješenje u dijelu retencije br. 2 i 3 i akumulacije br. 13 te ih uskladiti s kriterijima u ovom Prostornom planu ili ih ukinuti.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
159 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Ĉlanak 86.
(1) Na graĊevinskim parcelama koje se naslanjaju na vodotoke, zgrade i graĊe- vine gradit će se u skladu s vodopravnim uvjetima. Ovim Prostornim planom se predlaţe zaštitni pojas 15,00 metara, odnosno udaljenost koja će omogućiti ureĊivanje i regulaciju korita vodotoka, te potrebna osiguranja ili intervencije u mjerama zaštite od poplava. Ne dozvoljava se graĊenje potpornih zidova, ograda i drugih intervencija u nareĉenom pojasu uz vodotok, koji bi onemogućili potrebno odrţavanje obala, ĉišćenje korita, propusnu moć korita vodotoka ili ga na bilo koji drugi naĉin ugrozili. Za zgrade i graĊevine koje se grade u blizini vodotoka potrebno je ishoditi vodopravne uvjete za njih od nadleţnih drţavnih institucija.
(2) Zaštita od brdskih voda i bujica kao i od plavljenja na podruĉju Grada Zlatara provodit će se regulacijskim i melioracijskim zahvatima na vodotokovima, odnosno izgradnjom lateralnih kanala.
(3) Regulacije i ureĊenje vodotoka iz st. 1. ovog ĉlanka provodit će se uz maksimalno uvaţavanje prirodnih i krajobraznih obiljeţja, a naroĉito na podruĉjima zaštićenog krajolika i kulturnog krajolika.
(4) Izgradnja sustava zaštite od štetnog djelovanja voda iz stavka 1. i 2. ovog ĉlanka odvijat će se u etapama, sukladno ovom Prostornom planu, a na temelju posebnih programa i projekata.
6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno - p o v i j e s n i h c j e l i n a
Ĉlanak 87.
(1) Na podruĉju obuhvata ovog Prostornog plana utvrĊuju se zaštićene i evidentirane krajobrazne i prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline.
(2) Evidentirane krajobrazne i prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline iz stavka 1. ovog ĉlanka, kao nepokretna kulturna dobra stavljaju se pod plansku zaštitu ovog Prostornog plana s prijedlogom za upis u registar nepokretnih kulturnih dobara u smislu Zakona o zaštiti prirode (NN br. 30/94 i br. 72/94.) i Zakona o zaštiti i oĉuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99.).
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
160 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Ĉlanak 88.
Kartografskim prikazom br. 3 UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA mjerila 1:25.000 utvrĊuju se nepokretna kulturna dobra iz ĉlanka 87. ovih Odredbi, podruĉja posebnih uvjeta korištenja i podruĉja posebnih ograniĉenja u korištenju na podruĉju obuhvata ovog Prostornog plana.
Kartografski prikaz br. 3 sadrţi:
0. Granice (istog sadrţaja kao u stavku 1. ĉlanka 12.)
1. Uvjeti korištenja
REGISTRIRANO ILI PREVENTIVNO ZAŠTIĆENO
1.1. Podruĉja posebnih uvjeta korištenja
Zaštićeni dijelovi prirode
- Spomenik parkovne arhitekture (1)
Povijesni sklopovi i graĊevine
- stambena graĊevina (1) - sakralna graĊevina (1-5)
EVIDENTIRANO - PRIJEDLOG ZA ZAŠTITU
1.1. Podruĉja posebnih uvjeta korištenja
Zaštićeni dijelovi prirode - posebni rezervat šumske vegetacije - zaštićeni krajolik - spomenik parkovne arhitekture (1-5)
Graditeljska baština
Arheološka baština - arheološko podruĉje (A1-3) - arheološki pojedinaĉni lokalitet (1-8)
Povijesne graditeljske cjeline - gradsko naselje (1) - seosko naselje (1-42, 14A, 36A).
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
161 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Povijesni sklopovi i graĊevine - srednjevjekovna utvrda (1-2) - stambena graĊevina (2-12) - gospodarska graĊevina (1-2) - raspelo (6) - groblje (4)
1.2. Podruĉja posebnih ograniĉenja u korištenju
Krajobraz - prirodni krajobraz - kultivirani krajolik (V1 - V14) - kulturni krajolik - toĉke i potezi znaĉajni za panoramske vrijednosti krajobraza
Tlo
- preteţito nestabilno podruĉje (inţenjersko-geološka obiljeţja) - podruĉje najvećeg intenziteta potresa (MCS) - aktivna ili moguća klizišta (K1-K4) - podruĉje pojaĉane erozije
Vode - vodozaštitno podruĉje - izvorište (I., II. i III. zona zaštite) - poplavno podruĉje
2. Podruĉja primjene posebnih mjera ureĊenja i zaštite
2.1. UreĊenje zemljišta - hidromelioracija
2.2. Zaštita posebnih vrijednosti i obiljeţja - napušteno eksploatacijsko polje
6.1. Krajobrazne i prirodne vrijednosti
Ĉlanak 89.
(1) Registrirani ili preventivno zaštićeni dijelovi prirode, su:
. spomenik parkovne arhitekture - park u Selnici
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
162 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
(2) Evidentirani ili predloţeni za zaštitu dijelovi prirode, su:
. posebni rezervat šumske vegetacije - posebni rezervat šumske vegetacije (gorski javor i obiĉni jasen)
. zaštićeni krajolik - pošumljeni dio Ivanĉice (na podruĉju Grada) - juţni dio doline potoka Reke - dolina potoka Batine - dolina potoka Selnice - dolina potoka Lopatek
. spomenik parkovne arhitekture (1-5) - 1 perivoj oko dvorca u Šćrbincu - 2 perivoj oko kurije u Završju Beleĉkom - 3 perivoj - vrt oko kurije Jelaĉić u Donjoj Batini - 4 perivoj - vrt oko kurije obitelji Kallay u Donjoj Batini - 5 Park hrvatske mladeţi u Zlataru.
6.2. Graditeljska baština
Ĉlanak 90.
(1) Registrirani ili preventivno zaštićeni dijelovi povijesnih sklopova i graĊevina, su:
. stambena graĊevina - dvor obitelji Kiš u Šćrbincu (1)
. sakralna graĊevina (1-5) - 1 crkva Gospe Snijeţne u Belcu - 2 kapela Sv. Jurja u Belcu - 3 kapela Sv. Martina u Martinšĉini - 4 ţupna crkva Uznesenja Blaţene Djevice Marije u Zlataru - 5 kapela sv. Jakoba u Donjoj Batini.
(2) Evidentirani ili predloţeni za zaštitu dijelovi povijesnih sklopova i graĊevina graditeljske baštine su:
1.1. Podruĉja posebnih uvjeta korištenja:
. arheološko podruĉje (1-3) - dva podruĉja u prostoru naselja Zlatar (A1, A2) - jedno podurĉje u prostoru naselja Šĉrbinec
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
163 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
. arheološki pojedinaĉni lokaliteti (1-8) - po jedan lokalitet u naseljima: 1 Gornja Selnica 2 Martinšĉina 3 Ratkovec 4 Gornja Batina 5 Ladislavec 6 Zlatar - dva lokaliteta u naselju 7 i 8 Donja Batina.
Povijesne graditeljske cjeline
. gradsko naselje - povijesna jezgra naselja Zlatar
. seosko naselje, evidentirano 44 lokaliteta (1-42, 14A i 36A), dijelova naselja i zaseoka, u prostorima naselja, kako slijedi:
- 1.Zlatar: - 32 Ĉubeki - 35 Hitreci (sjever) - 36 Hitreci (jug) - 36 A Belšeci - 37 Gornji Dumbovići - 38 Pucelji - 39 Valentaki - 41 Juriši
- 2. Belec - 14 Belec (sjever) - 14 A Belec (jug) - 21 Runjaki
- 3. Borkovec - 6 Lonĉari
- 4. Cetinovec - 33 dio naselja iznad crpne stanice
- 5. Donja Batina - 1 Donja Batina - 2 Jelaĉići - 3 Kušeki - 4 Julĉići
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
164 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
- 6. Donja Selnica - 23 Lisjaki - 24 Brgudani - 25 Puklini
- 7. Ervenik Zlatarski - 40 Habani
8. Gornja Batina - 5 Gornja Batina
- 9. Gornja Selnica - 20 Sambolići - 22 Poţgaji - 42 Vrlci
- 10.Juranšĉina - 15 Šimunci - 16 Kovaĉeki - 17 Gazdeki - 18 Hanţeki - 19 Balići
- 11. Ladislavec - 34 Jurki
- 12 Martinšĉina: - 7 Martinšĉina - 8 Veliko Selo - 9 Hanţeki - 10 Staţniki
- 13 Petruševec - 27 Pikutići - 28 Kušci - 29 Kramari - Vuki
- 14 Ratkovec - 31 Popijaĉi
- 15 Repno - 11 Repno - 12 Bogi - 13 Boĉkali
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
165 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
- 16 Šćrbinec - nema
- 17 Viţanovec - 30 Ĉepeki
- 18 Završje Beleĉko - 26 Jaklići
- 19 Znoţ - nema
Povijesni sklop graĊevina (1-2)
. srednjevjekovna utvrda - 1 stari grad Belec - 2 stari grad Oštrc
. stambena graĊevina (2-12) - 2 kurija Krušelj (Mihanović), Borkovec - 3 dvorac Rukavina, Donja Selnica - 4 kurija Jelaĉić, Donja Batina - 5 kurija Škarica - Kiš - Jelaĉić, Ratkovec - 6 kurija Sablić (Cebocy) Završje Beleĉko - 7 kurija - kaštel Rauer, Zlatar - 8 kurija ţupnog dvora, Zlatar - 9 kurija ţupnog dvora, Belec - 10 ljetnikovac, Zlatar. Ul.S.Batušića - 11 kurija Zlatar, Zlatar - 12 kurija Kalay, Donja Batina
. gospodarska graĊevina (1-2) - mlin vodeniĉar, na potoku Reki, Zlatar - ulazna graĊevina u rudnik, Donja Batina
. raspelo (i poklonci - kapelice) - šest karakteristiĉnih u juţnom prostoru Grada
. groblje - u naseljima Zlatar, Belec, Martinšĉina i Donja Batina.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
166 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
(3) 1.2. Podruĉja posebnih ograniĉenja u korištenju su:
Krajobraz
- prirodni krajobraz-krajolik - kultivirani krajobraz - krajolik (V1-V14) - kulturni krajolik - toĉke i potezi znaĉajni za panoramske vrijednosti krajobraza
Tlo - preteţito nestabilno podruĉje (inţenjersko-geološka obiljeţja) - podruĉje najvećeg intenziteta potresa (MCS) - aktivna ili moguća klizišta (K1-K4) - podruĉje pojaĉane erozije
Vode - vodozaštitno podruĉje - izvorište - poplavno podruĉje
2. Podruĉja primjene posebnih mjera ureĊenja i zaštite
2.1. UreĊenje zemljišta - hidromelioracija
2.2. Zaštita posebnih vrijednosti i obiljeţja - napušteno eksploatacijsko polje
Ĉlanak 91.
(1) Svi registrirani ili preventivno zaštićeni kao i evidentirani ili predloţeni za zaštitu: dijelovi prirode odnosno dijelovi povijesnih sklopova i graĊevina, u vrsti 1.1. podruĉja posebnih uvjeta korištenja, iz ĉlanka 87., 88., 89. i 90. ovih Odredbi; vode se u registru Drţavne uprave za zaštitu prirode i okoliša u Zagrebu (u nastavku teksta: Uprava za zaštitu prirode) odnosno kod Ministarstva kulture u Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Zagrebu (u nastavku teksta: Konzervatorski odjel).
(2) Na površinama i u neposrednom njihovom okruţenju, registriranih i evidentiranih graĊevina i podruĉja iz st. 1. ovog ĉlanka; - za svaku namjeravanu intervenciju u tim površinama ili graĊevinama obvezno je zatraţiti posebne uvjete od Uprave za zaštitu prirode ili/i Konzervatorskog odjela u postupku izdavanja lokacijske dozvole i dozvole za graĊenje.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
167 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
(3) U kartografskom prikazu br. 4. GRAĐEVINSKA PODRUĈJA NASELJA mjerila 1:5000 (karte 4A do 4K iz ĉlanka 2. ovih Odredbi) oznaĉena su graĊevinska podruĉja i površine, za koje se primjenjuju odredbe stavka 1. i 2. ovog ĉlanka.
Ĉlanak 92.
(1) Za pojedina podruĉja iz ĉl. 90 st. 3. Podruĉja posebnih ograniĉenja u korištenju, ovim se Prostornim planom propisuju uvjeti korištenja i zaštite prostora i krajobraznih posebnosti.
(2) Na podruĉjima prirodni krajobraz - krajolik, kultivirani krajobraz - krajolik i kulturni krajolik, kako u graĊevinskim podruĉjima tako i na ostalim površinama - svaku intervenciju u graĊenju i korištenju prostora podrediti zadrţavanju: - tradicionalne parcelacije (u naseljima i na poljodjelskim površinama), - tradicionalne poljodjelske kulture, - prirodnih tokova korita vodotoka (pri regulaciji se zabranjuju ravni potezi - kanali, simulirati prirodne tokove), - pri graĊenju graĊevina, objekata i infrasturkture, primjenjivati tradicionalno oblikovanje graĊevina s preteţito tradicionalnim materijalima uz uvaţavanje krajobrzanih vrijednosti i obiljeţja.
Izbjegavati:
- provoĊenje velikih infrasturkturnih sustava, - osnivanje namjena koje nisu kompatibilne obiljeţjima krajobraza, - osnivanje postrojenja ĉiji tehnološki procesi opterećuju okoliš.
Ĉlanak 93.
(1) Na podruĉjima kultiviranog krajobraza - krajolika (V1-V14), površine pod uzgojem vinove loze - vinogradi treba izbjegavati promjenu kulture. Preporuĉa se obnova i ureĊenje vinogradarske kulture.
(2) Izgradnja klijeti na površinama iz st. 1. ovog ĉlanka, propisuje se odredbama ĉl. 44 ovih Odredbi i slijedećim odrednicama: - tlocrtnu dispoziciju rješavati u pravokutnoj (izduţenoj), nikako kvadratiĉnoj formi, - krov projektirati kao dvostrešan (moguća je i varijanta sa zabatnim skošenjem), pokriven crijepom, - prozori pravokutnog formata s duţom vertikalnom stranicom, te drvenim kapcima (ţaluzinama) kao zaštitom od sunca,
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
168 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
- preporuĉa se izgradnja od drva, a kod zidane klijeti treba rabiti ove materijale završnog oblikovanja: ţbuka zaglaĊene teksture, stolarija drvena, podnoţje od lomljenog kamena (regionalnog porijekla).
7. Postupanje s otpadom
Ĉlanak 94.
(1) Prostornim planom se utvrĊuje potencijalna lokacija odlagališta komunalnog otpada - u istraţivanju; sukladno izradi Studije o sustavu gospodarenja otpadom u Ţupaniji, koja se nalazi u fazi rasprave.
(2) Potencijalna lokacija odlagališta nalazi se na podruĉju naselja Zlatar i Ervenik Zlatarski. Lokacija u istraţivanju oznaĉena je brojem 9 u studiji “Program zaštite okoliša za Krapinsko-Zagorsku ţupaniju - sustav gospodarenja otpadom, izbor preferentnih lokacija za odlagalište komunalnog otpada” koju je izradio “EKONERG HOLDING, d.o.o. Zagreb, 1997. godine. Lokacija je ucrtana u kartografski prikaz br. 2B mjerila 1:25.000 i u kartu 41 graĊevinska podruĉja naselja mjerila 1:5000.
(3) Ako se potencijalna lokacija odlagališta iz st. 2 ovog ĉlanka ne privede planiranoj namjeni, ovim se prostornim planom utvrĊuje sekundarna namjena: poljoprivredne i pošumljene površine.
Ĉlanak 95.
(1) Do uspostave budućeg centralnog sustava gospodarenja otpadom na razini Ţupanije, odlaganje otpada sa podruĉja Grada Zlatara, obavlja se izvan podruĉja obuhvata ovog Prostornog plana, odnosno prema Odluci nadleţnog tijela lokalne samouprave.
(2) U vremenu iz st. 1 ovog ĉlanka propisuju se mjere postupanja s otpadom u cilju najveće moguće zaštite okoliša, koje treba osigurati Gradsko vijeće Zlatara:
- mjere izbjegavanja i smanjenja otpada, - mjere za program odvojenog sakupljanja otpada, - mjere za iskorištavanje vrijednih dijelova otpada, - mjere za program odvojenog sakupljanja opasnog otpada, - mjere praćenja i nadzora postupanja s otpadom, - izvore i visinu financijskih sredstava za provoĊenje pojedinih mjera, - postavljanje rokova za ostvarenje pojedinih mjera i praćenje njihovog izvršenja
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
169 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
8. Mjere sprjeĉavanja nepovoljna utjecaja n a o k o l i š
Ĉlanak 96.
(1) Radi kontinuiteta poboljšanja ukupne kvalitete ţivota na cijelom podruĉju Grada Zlatara, potrebno je primjenjivati odrednice Prostornog plana i ciljeve prostornog ureĊenja, a poglavito:
- Zaštita i stalno unapreĊivanje kvalitete okoliša kao okvira za daljnji skladni prostorni razvitak kroz planiranje oĉuvanja i boljeg korištenja vrijednog poljoprivrednog zemljišta, šuma i vodotokova;
- Razvijati takav gospodarski razvitak, koji je maksimalno prilagoĊen okolišu i koji će najbolje koristiti lokacijske prednosti,
- Osigurati postupno ureĊivanje prostora za razvitak pojedinih namjena;
- Oĉuvanje i unapreĊenje naĉina korištenja prirodnih, krajobraznih i kulturnih vrijednosti, a posebno kulturne baštine, kao najvrijednijeg elementa identiteta;
- Gospodarenje i korištenje vrijednog obradivog tla provoditi na temelju odredaba ovog Plana, Zakona o poljoprivrednom zemljištu i ostalih propisa u cilju oĉuvanja i unapreĊenja kvalitetnih poljoprivrednih zemljišta;
- Zaštitu i korištenje površina pod šumama provoditi na temelju ovog Prostornog plana, a posebice na:
. zaštićenim dijelovima šuma i šumskim površinama upravljati i gospodariti prema odgovarajućim zakonima i pravilnicima, . gospodarskim površinama šuma upravljati i gospodariti, prema vlasništvu, na:
- javnim šumama prema smjernicama vaţećih odobrenih gospodarskih osnova, - privatnim šumama prema odobrenim godišnjim programima za gospodarenje,
- Ubrzati izgradnju sustava odvodnje s ureĊajem za proĉišćavanje otpadnih voda, posebno radi stalnog znatnog povećanja otpadnih voda i zagaĊenja;
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
170 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
- Planirano izgraĊivati i ureĊivati prometne površine u Zlataru, radi primjerene postupne zaštite od buke i drugih utjecaja, sukladno povećanju opsega prometa;
- Ubrzano pripremati izgradnju i ureĊenje odlagališta komunalnog otpada;
- Izraditi program i provoditi sanaciju postojećih klizišta uz primjenu takovih mjera ureĊenja prostora, da se ne stvaraju nova klizišta;
- Iskljuĉiti od graĊenja terene, koji su podloţni eroziji i klizanju – nestabilni tereni, na kojima se ne smiju mijenjati katastarske kulture, osim promjene u pošumljene površine i u livade.
(2) Naĉin korištenja, utvrĊivanje uţe namjene, (praćenje stanja) i gospodarenje zelenim površinama te trgovima, pješaĉkim i drugim sliĉnim površinama (koje nisu registrirane ili evidentirane za zaštitu); - posebno u naseljima – razvojnim središtima (Zlatar, Belec, Donja Batina i Martinšĉina); - propisivat će Gradsko poglavarstvo na temelju prihvaćenih programa i planova. Takvi programi i planovi mogu se donositi u sastavu dvogodišnjih Programa mjera za unapreĊenje stanja u prostoru Grada.
9. Mjere provedbe plana
Ĉlanak 97.
(1) Ovim Prostornim planom i Odredbama za provoĊenje odreĊen je naĉin provedbe svih segmenata ovog Plana, ostvarivanje utvrĊenog razvitka i zaštite prostora. UtvrĊena je i propisana izrada prostornih planova uţih podruĉja i praćenja stanja u prostoru.
(2) Intervencije u oblasti izrade ili izmjene i dopune dokumenata prostornog ureĊenja, odnosno u oblasti njihove provedbe, ostvarivat će se kroz instituciju dvogodišnjih Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera za unapreĊenje stanja u prostoru Grada.
9.1. Obveza izrade prostornih planova
Ĉlanak 98.
Prostornim planom se propisuje izrada slijedećih urbanistiĉkih planova ureĊenja:
(1) Urbanistiĉki planovi ureĊenja u mjerilu 1:5000:
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
171 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
1. URBANISTIĈKI PLAN UREĐENJA ZLATARA (UPU Z) i 2. URBANISTIĈKI PLAN UREĐENJA BELCA (UPU B), uz obaveznu prethodnu izradu konzervatorske podloge.
(2) Urbanistiĉki planovi ureĊenja u mjerilu 1:1000 i/ili 1:2000
1. Proizvodnih, preraĊivaĉkih , prometno-poslovnih i skladišnih namjena s komunalno-servisnim i poslovno-stambenim sadrţajima (toĉka 3. iz tablice 03), prema prostorno-prometnim cjelinama - slijedeći likovi iz karte 4I graĊevinska podruĉja naselja: 1.3.1., 1.3.2., 1.3.3., 1.3.4. i 1.3.5.
2. Površine novog groblja iz karte 4F graĊevinska podruĉja naselja, lik oznake 1.6.2.A.
3. Mogućeg ili alternativnog koridora (trase) za izmještanje postojeće drţavne ceste D 29 iz uţeg središta (povijesne jezgre) Zlatara iz karte 4F i 4I graĊevinska podruĉja naselja. 4. Površine športsko-rekreacijske namjene s društvenim i zabavnim sadrţajima iz karte 4I graĊevinska podruĉja naselja, lik oznake 1.2.1.
(3) Urbanistiĉki plan ureĊenja u mjerilu 1:1000 i/ili 1:500 po odreĊenim prostornim cjelinama ili prostornim blokovima.
1. Povijesne jezgre Zlatara (UPU PJ) iz karte 4F i 4I graĊevinska podruĉja naselja.
9.2. P r i m j e na posebnih razvojnih i drugih m j e r a
9 . 2 . 1 . Mjere posebne zaštite
Ĉlanak 99.
(1) Mjere posebne zaštite za podruĉje Grada Zlatara temelje se na slijedećim zakonskim i podzakonskim propisima, te odnosnim odlukama i elaboratima:
1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima (NN broj 73/91, 19/92, 33/92, 76/94 i 161/98), 2. Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN broj 73/97.), 3. Zakon o zaštiti od poţara (NN broj 58/93.) 4. Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureĊenju prostora (NN broj 29/83, 36/85 i 42/86.)
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
172 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
5. Pravilnik o kriterijima za odreĊivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN broj 2/91.), 6. Pravilnik o tehniĉkim normativima za skloništa (Sl.broj 55/83.) 7. Prostorni plan Krapinsko-zagorske ţupanije (Sl. glasnik Krapinsko-zagorske ţupanije br. 4/02.) 8. Elaborat "Procjena ugroţenosti puĉanstva i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih, tehniĉko-tehnoloških i ekoloških nesreća, te ratnih razaranja Grada Zlatara", 9. Elaborat "Procjena ugroţenosti od poţara i tehnoloških eksplozija Grada Zlatara.
(2) Za podruĉje Grada Zlatara nisu izraĊeni i prihvaćeni elaborati iz st. 1 alineja 8. i 9. ovog ĉlanka, te nije bilo moguće izraditi odgovarajuće mjere za posebnu zaštitu i sklanjanje ljudi i materijalnih dobara, u okviru izrade ovog Prostornog plana. Nakon donošenja ovih elaborata naknadno će se mjere posebne zaštite ugraditi u Prostorni plan ureĊenja Grada Zlatara.
9 . 2 . 2. Zaštita od erozije i poplava
Ĉlanak 100.
(1) Zaštita od erozije i poplava provodit će se skupom mjera i odrednica iz ovog Prostornog plana.
(2) Ovim Prostornim planom i Vodoprivrednim rješenjem ureĊenja sliva rijeke Krapine izraĊen 1985. u "Projektu" Zagreb, odnosno dio koji se odnosi na podruĉje Grada Zlatara - utvrĊene su osnove za regulaciju vodotokova i izgradnju retencija i akumulacija.
9 . 2 . 3 . Zaštita od potresa
Ĉlanak 101.
(1) Protupotresno projektiranje graĊevina i njihovo graĊenje potrebno je provoditi sukladno Zakonu i ostalim propisima o graĊenju kao i Odredbama za provoĊenje ovog Prostornog plana.
(2) Do izrade detaljne seizmiĉke karte za podruĉje Grada Zlatara, protupotresno projektiranje i graĊenje graĊevina treba provoditi u skladu s postojećom seizmiĉkom kartom koja oznaĉuje VII i VIII stupanj intenziteta mogućeg potresa na podruĉju Grada Zlatara, te odgovarajućih propisa i tehniĉkih normativa.
(3) Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih graĊevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i graĊenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilaĉko djelovanje
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
173 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
potresa, a izdavanje dozvole za graĊenje treba uvjetovati ojaĉavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.
9 . 2 . 4 . Zaštita od rušenja
Ĉlanak 102.
(1) Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na naĉin da razmak graĊevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine graĊevina ne zaprjeĉavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.
(2) Kod projektiranja većih raskršća i ĉvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet ĉvorišta na naĉin da se reţim prometa moţe, unaprijed projektiranim naĉinom, odvijati i na jednoj (prizemnoj) razini.
(3) Planovima uţih podruĉja, a posebno za jezgre naselja koje nisu izgraĊene po protupotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.
9 . 2 . 5 . Zaštita od poţara
Ĉlanak 103.
(1) Projektiranje s aspekta zaštite od poţara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih graĊevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od poţara, te pravilima struke.
(2) Rekonstrukcije postojećih graĊevina u naseljima potrebno je projektirati na naĉin da se ne povećava ukupno postojeće poţarno opterećenje graĊevine, zone ili naselja kao cjeline.
(3) Radi smanjenja poţarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija graĊevina graĊenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s poţarno opasnim sadrţajima, odnosno zamijeniti ih poţarno neopasnim sadrţajima.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
174 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
9.3.Rekonstrukcija graĊevina ĉija je namjena protivna planiranoj namjeni
Ĉlanak 104.
(1) Rekonstrukcija postojećih graĊevina kojih namjena nije u skladu s namjenom utvrĊenom ovim Prostornim planom, moguća je uz zadrţavanje postojeće namjene, u postojećim gabaritima, ukoliko se graĊevina ne nalazi unutar infrastrukturnih i energetskih koridora.
(2) Rekonstrukcija graĊevina koje se nalaze unutar infrastruktunih i energetskih koridora, moguća je iskljuĉivo za stambene graĊevine i to za osiguravanje neophodnih uvjeta ţivota i rada, ĉime se smatra: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova graĊevina, u postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski) - prikljuĉak na graĊevine i ureĊaje komunalne infrastrukture, rekonstrukcija svih vrsta instalacija te ureĊenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita graĊevina u stambeni prostor, pod uvjetom da se time ne prelazi najveći dopušteni koeficijent izgraĊenosti (Kig) i koeficijent iskorištenosti (Kis).
10. Prijelazne i završne odredbe
Ĉlanak 105.
(1) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza ovoga Prostornog plana u mjerilu 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata ovog Prostornog plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5000.
(2) Detaljno odreĊivanje poloţaja prometnica, komunalne i energetske infrastrukture unutar koridora odreĊenih ovim Prostornim planom odredit će se planovima uţih podruĉja.
(3) Pojedinaĉne parcele na kojima je izgraĊena zgrada ili skupina do 3 takvih izgraĊenih parcela, smatra se izdvojenim graĊevinskim podruĉjem, na kojima se mogu obnavljati i zamjenjivati zgrade u istim gabaritima. Takva se izdvojena graĊevinska podruĉja ne mogu proširivati.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
175 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Ĉlanak 106.
(1) Na podruĉju Grada Zlatara mogu se iznimno otvarati kamenolomi i ugljenokopi, pozajmišta za gradnju cesta i drugih graĊevina prema odrednicama ovog Prostornog plana, uz zadovoljenje svih odnosnih zakonskih propisa i odredaba te zakonskih odredbi i propisa u svezi zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine.
(2) Ovim Prostornim planom se propisuje obvezna izrada programa saniranja svih podruĉja eksploatacije kamena i drugih mineralnih sirovina. Za postojeće kamenolome "Cukovec" (u naselju Gornja Selnica) i "Ravnjak" (u naselju Juranšĉina) propisuje se obveza izrade programa saniranja kroz odgovarajuće korištenje, u roku do 5 (pet) godina od donošenja ovog Prostornog plana. Programe saniranja treba odobriti Gradsko vijeće Zlatara i odgovarajuće institucije nadleţne za zaštitu prirodne i kulturne baštine, iz ĉlanka 9. ovih Odredbi.
(3) Programi saniranja postojećih kamenoloma trebaju utvrditi naĉin i uvjete obnove krajobraza - krajolika za privoĊenje eksploatacijskog polja konaĉnoj namjeni tog prostora, sukladno ovom Prostornom planu i drugim odgovarajućim zakonskim propisima. Programi saniranja prostora budućih kamenoloma trebaju odrediti uvjete eksploatiranja bez trajnog oštećenja krajobraza - krajolika i uz postupno privoĊenje eksploatacijskog polja namjeni utvrĊenoj ovim Prostornim planom.
Ĉlanak 107.
Detaljno odreĊivanje poloţaja hidrotehniĉkih graĊevina, te razgraniĉavanje i definiranje obala stajaćih i tekućih voda, trasa potoka i prometnica, komunalne i energetske infrastrukture unutar koridora što su odreĊeni ovim Prostornim planom odredit će se, prema potrebi i znaĉenju graĊevina, kroz izradu planova uţih podruĉja (urbanistiĉkih planova ureĊenja) ili idejnih projekata, ovisno i o drugim propisima i postojećim uvjetima.
Ĉlanak 108.
Kod izdavanja lokacijske dozvole, graĊevinska parcela moţe se iznimno formirati tako da se parceli, koja površinom većom od polovine ulazi u graĊevinsko podruĉje, moţe prikljuĉiti njen preostali dio ili dio potreban za formiranje graĊevinske parcele s tim da graĊevinska parcela moţe imati najviše 60 m duţine.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
176 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
Ĉlanak 109.
Do privoĊenja namjeni utvrĊenoj ovim Prostornim planom odnosne se površine mogu koristiti u poljodjelske i sliĉne svrhe, sukladno odrednicama ovog Prostornog plana i izvedenicama što iz njih proizlaze.
Ĉlanak 110.
Odredbe za provoĊenje iz ĉlanka 2. toĉke 1. druge alineje objavljuju se u Odluci o donošenju Prostornog plana ureĊenja Grada Zlatara.
Ĉlanak 111.
Ovaj Prostorni plan izraĊen je u ĉetiri izvornika, koji su ovjereni peĉatom Gradskog vijeća Grada Zlatara i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Zlatara, i ĉuvaju se u skladu s odnosnim zakonskim odredbama.
Ĉlanak 112.
Ovaj Prostorni plan stupa na snagu osmog dana po nadnevku objave u "Sluţbenom glasniku Krapinsko-zagorske ţupanije".
Ĉlanak 113.
Stupanjem na snagu ovog Prostornog plana prestaje vaţiti Prostorni plan (bivše) općine Zlatar (Sl.n. ZOZ 18/80) s izmjenama i dopunama (Sl. novine ZOZ 14/85 i 10/87, te Sl. n. Općine Zlatar br. 4/92 i Sl. glasnik Krapinsko-zagorske ţupanije br. 6/99) - za podruĉje Grada Zlatara.
Klasa: 350-01/99-01/16 Grad Zlatar
Ur.broj: 2211/01-01-05-101 Predsjednik Gradskog vijeća: Dubravko Ĉubek, el.ing.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
177 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
LITERATURA, STATISTIKA, PROSTORNO-PLANSKA I DRUGA DOKUMENTACIJA
1. Prostorni plan (bivše) općine (PPO) Zlatar, Urbanistiĉki institut Hrvatske, Zagreb, (UIH, Zagreb), 1978., 2. PPO (bivše) Donja Stubica, UIH; Zagreb, 1982., 3. Urbanistiĉki plan (UP) Zlatar, UIH, Zagreb, 1978., 4. Utjecaj meĊunarodnih prometnica na strategiju razvoja Hrvatskog zagorja – prva faza: “Osnovne znaĉajke i valorizacija resursne osnove Hrvatskog zagorja”, UIH Zagreb, 1992., 5. Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapreĊenje stanja u prostoru Grada Zlatara, UIH, Zagreb, 1996., 6. Osnovna obiljeţja prostora i prostornog ureĊenja ţupanije Krapinsko-zagorske, Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje i zaštitu okoliša, 1996., 7. Strategija prostornog ureĊenja Republike Hrvatske – Prijedlog, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog ureĊenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, 1996., 8. Nacrt Prostornog plana ureĊenja općine Marija Bistrica, UIH, Zagreb, 1998., 9. Nacrt Prostornog plana ureĊenja općine Konjšĉina, UIH, Zagreb, 1999. 10. Zajedniĉki prostorni plan grada Zagreba i Zajednica općine Zagreb (ZPP Zagreb), UIH, Zagreb, 1983., 11. Idejno rješenje zasljemenske ceste ĉvor Popovec – tunel Laz – Marija Bistrica – Zlatar Bistrica, Projektni biro “Palmotićeva 45”, Zagreb, 1992. godine, 12. Recenzija idejnog rješenja zasljemenske ceste dionice Kašina – Marija Bistrica projektnog biroa “Palmotićeva 45” Zagreb, Vladimir Bubaš, arh., Zagreb, oţujka 1993., 13. Idejno rješenje sljemenske ceste ĉvor Popovec – M.Bistrica – Zabok, dionica: Kašina – Stubiĉki Matej – Bedekovĉina, III. varijanta, Projektni biro “Palmotićeva 45”, Zagreb, 1994., 14. Pojave termalnih, mineralnih i termomineralnih voda na podruĉju zajednica općina Zagreb i grada Zagreba, Geološki zavod, Odjel za inţenjersku geologiju i hidrogeologiju, Zagreb, 1979., 15. Projektni program za izradu integralne studije dugoroĉnog razvoja regionalnog vodovoda Krapinsko-zagorske ţupanije, Institut graĊevinarstva Hrvatske – IGH, Zagreb, 1994., 16. Studija opskrbe zemnim plinom na distributivnom podruĉju K.P. “Komunalac”, Konjšĉina, “Coning”, Varadin, 1991., 17. “Odvodnja i proĉišćavanje otpadnih voda naselja Zlatar i Zlatar Bistrica”, JVP “Hrvatska vodoprivreda”, OJ Zagreb, 1992. godina, knjiga I i II., 18. Koncepcijsko rješenje odvodnje i proĉišćavanja otpadnih voda naselja Marija Bistrica – knjiga 1 – Odvodnja, JVP “Hrvatska vodoprivreda”, OJ Zagreb, 1992. godina. 19. Studija: Prijedlog utvrĊivanja koridora planirane drţavne ceste D-29 u prostoru Grada Zlatara, V. Bubaš, Zagreb, 1997. 20. “Prijedlog razvitka cestovne mreţe, ţeljezniĉke mreţe i zraĉnog prometa u Krapinsko-zagorskoj ţupaniji”, Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje i zaštitu okoliša – Zabok, studeni 1998. 21. Informativni vodiĉ Krapinsko-zagorske ţupanije, “Zagorjepublic”, d.o.o., Stubiĉke Toplice, 1999. 22. Prostorni plan Krapinsko-zagorske ţupanije Sluţbeni glasnik Krapinsko-zagorske ţupanije br. 4/02.
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
178 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
III. DOKUMENTACIJA
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
179 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRAD ZLATAR ______
III. DOKUMENTACIJA
POPIS PRILOGA
1. Izvadak iz sudskog registra za tvrtku: Urbanistiĉki institut Hrvatske,d.d...... 3 stranice
2. Suglasnost za upis u sudski registar ...... 1 stranica
3. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata direktora Instituta ..... 2 stranice
4. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata koordinatora izrade Plana ...... 2 stranice
5. Suglasnost na Konaĉni prijedlog PPU-a Sluţbe za prostorno ureĊenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo Krapinsko-zagorske ţupanije (1 list) ...... 2 stranice
6. Mišljenje na Konaĉni prijedlog PPU-a, Zavoda za prostorno ureĊenje i zaštitu okoliša, Krapinsko-zagorske ţupanije ...... 1 stranica
7. Suglasnost na Konaĉni prijedlog PPU-a Konzervatorskog odjela u Zagrebu, Uprave za zaštitu kulturne baštine ...... 1 stranica
8. Mišljenje na Konaĉni prijedlog PPU-a, Sluţbe za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove Ispostave Zlatar, Krapinsko- zagorske ţupanije ...... 3 stranice
9. Dopis gradonaĉelnika Zlatara Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, zahtjev za davanje mišljenja na Konaĉni prijedlog PPU-a ...... 1 stranica
Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d. Zagre b
180