Lokalna Razvojna Strategija Lokalne Akcijske Grupe Zeleni Bregi 2014

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LOKALNE AKCIJSKE GRUPE „ZELENI BREGI“ ZA VREMENSKO RAZDOBLJE OD 2014. DO 2020. GODINE

Prva izmjena, 2018.

Rad LAG-a sufinanciran je sredstvima Europske Unije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Podmjera 19.1. „Pripremna pomoć“ u okviru Mjere 19 „LEADER – CLLD“ – LAG „Zeleni bregi“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., Udio sufinanciranja 90% EU, 10% RH Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

SADRŽAJ

1. Osnovne značajke područja LAG-a ...... 1

1.1 Opće zemljopisne značajke područja ...... 1

1.1.1 Položaj i granice područja ...... 2

1.1.2 Geomorfološke značajke ...... 3

1.1.3 Klimatske značajke područja ...... 4

1.1.4 Prirodna baština LAG-a ...... 4

1.1.5 Kulturno-povijesna i tradicijska baština ...... 5

1.1.6 Komunalna infrastruktura ...... 5

1.1.7 Društvena infrastruktura ...... 8

1.2. Gospodarske značajke područja ...... 9

1.2.1 Poljoprivreda ...... 12

1.2.2 Tržište rada ...... 14

1.3. Demografske i socijalne značajke područja ...... 16

2. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja, uključujući SWOT analizu ...... 19

2.1 Identifikacija razvojnih potreba i potencijala LAG-a ...... 19

2.2 SWOT analiza ...... 20

3. Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS uključujući jasne i mjerljive pokazatelje za izlazne pokazatelje ili rezultate ...... 21

3.1 Vizija, ciljevi i prioriteti razvoja LAG-a „Zeleni bregi“ ...... 21

3.2 Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS za područja LAG-a temeljeni na mogućnostima PRR 2014 – 2020 24

3.3 Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti ...... 29

3.4 Opis tema planiranih projektaa suradnje i način odabira projekata suradnje ...... 29

3.5 Inovativan i integrirani karakter Strategije ...... 31

3.6 Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima (ŽRS, PRR) ...... 32

3.7 Opis odabira projekata na razini LAG-a ...... 33

4. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS ...... 34

4.1 Opis partnerstva ...... 37

5. Akcijski plan provedbe LRS ...... 37

6. Način praćenja i procjene provedbe LRS ...... 38

6.1 Opis praćenja i procjene provedbe LRS ...... 39

6.2 Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS ...... 41

7. Opis sposobnosti provedbe LRS ...... 43

7.1 Povijest organizacije i dosadašnja iskustva LAG-a u provedbi projekata ...... 43

7.2 Kapaciteti za provedbu LRS ...... 46

7.2.1 Ljudski kapaciteti za provedbu LRS ...... 47

7.2.2 Financijski kapaciteti za provedbu LRS i financiranje rada LAG-a ...... 48

8. Financijski plan ...... 49

9. Dodaci ...... 51

III

PREDGOVOR

Poštovani članovi naše Udruge Lokalna akcijska grupa „Zeleni bregi“, obraćam se Vama i svim stanovnicima našeg lijepog područja. Tko smo mi i što je to Lokalna akcijska grupa odnosno LAG „Zeleni bregi“? LAG predstavlja udruženje relevatnih predstavnika javne i privatne interesne skupine lokalnih razvojnih sudionika, odnosno predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora s područja 22 jedinice lokalne samouprave iz Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije i to gradova: Donja Stubica, Krapina, Oroslavje, Sveti Ivan Zelina i Zlatar te općina: Bedekovčina, Bedenica, Bistra, Đurmanec, Gornja Stubica, Jakovlje, Jesenje, Lobor, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan, Novi Golubovec, Petrovsko, Radoboj, Stubičke Toplice, Veliko Trgovišće i Zlatar Bistrica. LAG je osnovan u svrhu razvoja multisektorskog partnerstva i povezivanja razvojnih aktivnosti i projekata na području koje obuhvaća. Ovaj dokument, nazivom: lokalna razvojna strategija nastao je u dugogodišnjem razdoblju osmišljavanja zajedničke razvojne ideje i načina kojima bismo ju ostvarili. U našem radu prvo smo realno analizirali stanje u području prema svim sastavnicama važim za naš život i razvoj, zatim smo zaključili što nas povezuje u jedinstvenu cjelinu, koji su nam problemi, mane i prednosti te definirali zajedničku razvojnu viziju LAG „Zeleni bregi“ je područje koje svoj povoljan geostrateški položaj, prirodne resurse te svoje ogromno kulturno i povijesno nasljeđe koristi za razvoj na principima održivosti stvarajući uvjete područja poželjnog za život i rad svih stanovnika. Tijekom planiranja razvoja područja, svi smo se usmjerili prvenstveno na uključivanje što šireg spektra kompetentnih dionika razvoja zajednice posebno onih iz osjetljivih skupina društva a radi aktiviranja gospodarske aktivnosti ciljem prevladavanja isključenosti, rodne i generacijske nejednakosti. Posvetili smo se maksimizaciji održivog korištenja prostornih i prirodnih razvojnih potencijala, međusektorsku suradnju i partnerstvo svrhu razvoja novih usluga i proizvoda te razmjene znanja i vještina. Ovim dokumentom željeli smo ukazati široj zajednici da ćemo se posvetiti ostvarenju planiranih ciljeva jasnim mjerenjem očekivanih rezultata koji će na naše područje privući nove stanovnike. Svojim radom planiramo postići povećanje i diverzifikaciju gospodarskih aktivnosti, posebno onih koje se odvijaju u ruralnim naseljima, planiramo očuvati našu vrijednu kulturnu i prirodnu baštinu za nove generacije. U općem kontekstu globalizacije, jedna od ključnih zadaća našeg LAG-a je očuvanje jedinstvene tradicije i društvenog nasljeđa po kojem je naš kraj prepoznatljiv i izvan granica Hrvatske. Ova strategija, u odnosu na prethodnu, predstavlja prvu izmjenu koja je ujedno i usklađenje s odredbama Pravilnika o provedbi podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar CLLD strategije«, podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i podmjere 19.4. »Tekući troškovi i animacija« unutar mjere 19 »Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 96/2017) te Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5775 potpisanim između LAG-a „Zeleni bregi“ i bregi i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Ovim dokumentom definirali smo smjer budućeg razvoja našeg područja, ali i načine kako ćemo ga ostvariti. Što nas čini drugačijima od drugih - naš „zagorski“ duh zajedništva na svim razinama, među svim sektorima i društvenim skupinama, briga za sve stanovnike i naš kraj. Kako bismo bili što uspješniji u ostvarivanju naše vizije, sve vas pozivam da se aktivno uključite u realizaciju ovog prvog strateškog razvojnog dokumenta koji nam omogućuje da sami kreiramo vlastitu budućnost.

U ime cijelog LAG-a „Zeleni bregi“, Vaš Žarko Miholić Predsjednik udruge

1. OSNOVNE ZNAČAJKE PODRUČJA LAG-A

1.1 OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA Područje LAG-a „Zeleni bregi“ obuhvaća prostor ukupno 22 jedinice lokalne samouprave i to: 18 jedinica lokalne samouprave s područja Krapinsko - zagorske županije: gradovi: Donja Stubica, Krapina, Oroslavje i Zlatar, općine: Bedekovčina, Đurmanec, Gornja Stubica, Jesenje, Lobor, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan, Novi Golubovec, Petrovsko, Radoboj, Stubičke Toplice, Veliko Trgovišće i Zlatar Bistrica, te 4 jedinice lokalne samouprave s područja Zagrebačke županije: Grad Sveti Ivan Zelina, te općine: Bedenica, Bistra i Jakovlje. LAG „Zeleni bregi“ se nalazi u sjevernom dijelu Hrvatske te pripada statističkoj regiji Kontinentalne Hrvatske. Prema broju jedinica lokalne samouprave LAG „Zeleni bregi“ je najveći LAG u Republici Hrvatskoj. Površina teritorijalnog područja LAG-a „Zeleni bregi“ iznosi 1.005,13 kilometara kvadratnih. LAG „Zeleni bregi“ 2001. godine imao je 113.451 stanovnika, odnosno 2,64% ukupnog stanovništva RH, dok se u 2011. godini broj stanovnika, u odnosu na 2001. godinu, smanjio za 4.959 stanovnika, odnosno 4,37%. U 2011. godini na području LAG-a živjelo je 108.492 stanovnika (2,53% stanovnika RH), odnosno 81,64% Krapinsko – zagorske, te 34,16% Zagrebačke županije.

Tablica 1: „Površina JLS unutar LAG-a „Zeleni bregi““ ( Izvor: ARKOD, DZS RH, Popis stanovništva 2001/2011)

JLS/22 Površina km2 Broj naselja Broj kućanstava Broj stanovnika Gustoća st na km2

2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. BEDEKOVČINA 54 15 2.487 2.442 8482 8.041 165,41 156,81 BEDENICA 21,72 6 424 407 1522 1.432 70,07 65,93 BISTRA 52,74 6 1.821 2.071 6098 6.632 115,12 125,20 DONJA STUBICA 43,48 10 1.739 1.723 5930 5.680 137,20 131,42 ĐURMANEC 58,22 13 1.282 1.245 4481 4.235 77,29 73,04 GORNJA STUBICA 49,31 20 1.742 1.575 5726 5.284 118,06 108,95 JAKOVLJE 35,7 3 1.216 1.265 3952 3.930 110,64 110,02 JESENJE 23,84 5 516 492 1643 1.560 66,90 63,52 KRAPINA 47,54 23 3.979 3.944 12950 12.480 272,63 262,74 LOBOR 42,98 10 963 900 3669 3.188 86,11 74,82 MAČE 27,88 9 840 795 2715 2.534 99,20 92,58 MARIJA BISTRICA 68,01 11 2.098 1.879 6612 5.976 97,21 87,86 MIHOVLJAN 24,45 5 715 606 2234 1.938 83,39 72,34 NOVI GOLUBOVEC 15,44 5 337 312 1073 996 78,15 72,54 OROSLAVJE 31,2 5 2.061 2.025 6253 6.138 194,68 191,10 PETROVSKO 18,84 12 816 759 3022 2.656 159,98 140,60 RADOBOJ 33,21 9 1.015 996 3513 3.387 106,52 102,70 STUBIČKE TOPLICE 27,52 4 987 1.014 2752 2.805 101,55 103,51 SVETI IVAN ZELINA 184,68 62 4.841 4.907 16.268 15.959 87,78 86,11 VELIKO TRGOVIŠĆE 46,65 15 1.537 1.479 5.220 4.945 113,21 107,24 ZLATAR 75,78 19 2.047 1.963 6.506 6.096 85,54 80,15 ZLATAR BISTRICA 24,91 6 911 852 2.830 2.600 115,18 105,82 LAG 1.008,1 273 34.374 33.651 113.451 108.492 113 108

Vidljivo smanjenje broja stanovnika između dva popisa ukazuje na depopulaciju područja, te se, paralelno sa brojem stanovnika smanjio i broj kućanstava, za 723 odnosno 2,10%. U 2011. godini stanovništvo LAG-a živjelo je u 33.651 kućanstva u 273 naselja. Gustoća stanovnika na području LAG-a u razdoblju od 2001. do 2011. se smanjila za 4,42%, smanjenje potvrđuje izraženu depopulaciju ali i veliku ruralnost prostora. Gustoća stanovnika LAG-a za 42,48% je veća od prosjeka RH te je jednaka gustoći naseljenosti Krapinsko – zagorske županije (108 st/km2) i veća od prosjeka Zagrebačke županije (103,8 st/km2). Popis JLS s brojem stanovnika u pripadajućim naseljima nalazi se u Dodatku 1.

1.1.1 POLOŽAJ I GRANICE PODRUČJA

Slika 1: „Položaj LAG-a „Zeleni bregi“ s granicama obuhvata“ LAG „Zeleni bregi“ graniči, na zapadu, s LAG-om „Zagorje – Sutla“. Na sjeveru LAG „Zeleni bregi“ graniči s LAG-om „Sjeverozapad“ te sjeverna granica LAG-a prati i sjevernu granicu Krapinsko – zagorske županije. Istočni dio predmetnog LAG-a graniči s LAG-om „Prigorje - Zagorje“ koji se, jednim svojim dijelom, nalazi na sjeveroistočnom dijelu Krapinsko – zagorske županije pa, shodno navedenom, definira istočnu granicu LAG-a „Zeleni bregi“. Južna granica LAG-a „Zeleni bregi“ određena je krajnjim jugoistočnim dijelom Krapinsko – zagorske županije i južnom granicom Grada Sveti Ivan Zelina što ukazuje da LAG, u južnom dijelu, graniči s Gradom Zagrebom. LAG se nalazi na prostoru glavnih cestovnih prometnica odnosno paneuropskog koridora X Salzburg – Zagreb –

Beograd – Solun, Xa Graz – Maribor – Zagreb, koji se poklapa s autocestom A2, te sa strateški važnim Pyhrnskim prometnim pravcem Nürnberg – Passau – Graz – Zagreb – Split – Dubrovnik, te na području koridora Vb Budimpešta – Zagreb – Rijeka, koji se poklapa s autocestom A4.

1.1.2 GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE Na području LAG-a „Zeleni bregi“ razlikujemo tri osnovne vrste reljefa. Spomenute, osnovne, vrste reljefa jesu: naplavne ravni, brežuljkasti krajevi – pobrđa i gorski masivi. Naplavna ravan rijeke Krapine je najznačajnija i površinom najveća. Najniži naplavni dio doline nalazi se na visini od 120 metara. Prostrana naplavna ravan rijeke Krapine bitno je područje razvoja poslovnih zona, urbanizacije te gradnje infrastrukturnih koridora. Brežuljkasti krajevi se sastoje od prigorskih pojaseva na prisojnim (južnim) stranama i podgorja na osojnim stranama koji su najvećim dijelom obrasli šumom. Pobrđa su najviše zastupljeni pojasevi koji nisu vezani uz gorske masive te predstavljaju izdvojene reljefne cjeline, karakteriziraju ih osunčana, kvalitetna tla, značajne poljoprivredne površine za voćarstvo i vinogradarstvo te manje šumske površine. Gorski masivi čine jednu od tri osnovne vrste reljefa unutar LAG-a „Zeleni bregi“, to su: Maceljsko gorje, Ivančica, Strahinjčica i Medvednica. Značajni su zbog većih kompleksa gospodarskih šuma uglavnom visokoga uzgojnog oblika, izvora pitke vode, kamena za građevinarstvo te mogućnosti turističko- rekreativnog korištenja. U dijelu LAG-a koji obuhvaća područje Krapinsko – zagorske županije, javljaju se elementi alpske građe i reljefa te manjim dijelom elementi panonske građe. Granicu Alpa predstavlja dolina rijeke Krapine. Na površini prevladavaju klastiti i vapnenci najvećim dijelom oligocenske i miocenske starosti te mjestimice trijaske starosti. Mjestimične su pojave magmatskih stijena mezozoika, a paleozojske stijene su prisutne na sjevernim obroncima Medvednice. U dolinama vodotoka prisutne su aluvijalne naslage i les. Područje karakterizira složena geološka građa pod naglašenim utjecajem tektonike. Brojni rasjedi koji presijecaju geološke strukture razlog su pojave brojnih mineralnih i termalnih izvora. Mineralno-termalne vode pojavljuju se duž rasjednih linija, a imaju različiti mineralni sastav i različite temperature. Na području Zagrebačke županije (Općine: Bedenica, Bistra, Jakovlje, te Grad Sveti Ivan Zelina) koja je složene geološke građe, nalaze se stijene koje se razlikuju po stratigrafskoj pripadnosti i po litološkom sastavu. To je područje na kojem se sučeljava više tektonskih jedinica različite starosti i jačine djelovanja. Iz tog razloga su pojedini dijelovi županije vrlo složene tektonske građe, kao što je to područje Medvednice, dok su druga područja blago tektonski poremećena, na primjer jugoistočni dio područja koji pripada Panonskom bazenu. Zastupljene su stijene paleozojske, mezozojske i kenozojske starosti, kao i magmatske, sedimentne i metamorfne stijene različitih tipova. Od mineralnih sirovina postoje pojave metala, pojave i ležišta nemetala, pojave i ležišta ugljena, te izvori termalnih voda. Sa ekonomskog stajališta najvažnija su ležišta i pojave nemetaličnih mineralnih sirovina i energetskih sirovina (nafta i plin). Ukupno je, na prostoru Zagrebačke županije, zabilježeno 15 vrsta mineralnih sirovina za koje postoji dokumentacija istraživanja ili njihovi mineraloški opisi a smješteni su na ukupno 180 lokacija. Dio ovih lokacija su napušteni kopovi a dio su lokacije gdje su pojave utvrđene ali nisu nikad eksploatirane. Danas se, na području Županije, eksploatiraju svega 5 vrsta čvrstih mineralnih sirovina te nafta i plin. Čvrste mineralne sirovine koje se eksploatiraju čine građevinski

pijesak i šljunak, ciglarska glina, vatrostalna glina, tehničko-građevni kamen i arhitektonsko- građevni kamen.

1.1.3 KLIMATSKE ZNAČAJKE PODRUČJA LAG „Zeleni bregi“ ima klimatska obilježja umjereno-kontinentalne klime koja pripada tipu srednjeeuropske izrazito kontinentalne klime. Prosječna godišnja temperatura kreće se između 12-15 °C. Najtopliji mjesec je srpanj, u kojemu srednja temperatura zraka iznosi oko 21°C, a u višim (brdskim) predjelima oko 20°C. Najhladniji mjesec je siječanj, u kojem je temperatura oko -1°C. Prosječna godišnja količina padalina iznosi između 1.000 i 1.250 mm. Kraj je dio umjereno kišnog područja s jakim, ali kratkim, hladnim razdobljem godine. Na klimu područja LAG-a „Zeleni bregi“ utječe opća atmosferska cirkulacija karakteristična za geografsku širinu, utjecaj Panonske nizine, utjecaj planinskog sustava Alpa, utjecaj planinskog sustava Dinarida te reljef kao utjecaj na lokalne klimatske različitosti. Prema geografskom položaju te horizontalnoj i visinskoj izraženosti reljefa, područje LAG-a „Zeleni bregi“ karakterizira kontinentalna klima s nekoliko specifičnih tipova. Opće priznata klasifikacija W. Koeppena prostor LAG-a „Zeleni bregi“ smješta u Cfwb tip klime: umjereno topla kišna klima s toplim ljetom i s najmanje oborina u zimskoj polovini godine, označena tipom Cfwbx. Najmanje oborina ima zimi, a najviše u toplijoj polovici godine, tj. u vegetacijskome razdoblju. U mjesecu lipnju, srpnju i kolovozu zabilježene su najviše maksimalne dok su u siječnju i veljači zabilježene najniže minimalne temperature.

1.1.4 PRIRODNA BAŠTINA LAG-A Najznačajnija prirodna baština se odnosi na NATURA 2000 Ekološku mrežu unutar koje se, na području LAG-a „Zeleni bregi“, nalaze: Medvednica (HR2000583), Vršni dio Ivanščice (HR2000371), Sutla (HR2001070), Strahinjčica (HR2001115) i Židovske jame (HR2001190). Površina NATURA 2000 Ekološke mreže unutar LAG-a „Zeleni bregi“ iznosi 13.099,78 ha. Područje Medvednice (park prirode) je uglavno pokriveno očuvanom šumom i šumskim zajednicama. Uobičajeni životinjski svijet Medvednice se sastoji od srednjoeuropskih elemenata. Područje Medvednice obiluje potocima i izvorima, oborine se slijevaju vrlo brzo obzirom na nagib terena. Na vapnenačkim i dolomitnim stijenama koje su vodonepropusne se ne događa odvodnja/dranaža površinskih voda iako postoje tipični kršni oblici poput šireg područja Ponikva. Medvednica je područje u kojem se temperatura zraka smanjuje 0,5 °C svakih 100 metara nadmorske visine. Prema karakteristikama padalina režim Medvednice odgovara kontinentalnom oborinskom režimu s maksimalnim oborinama u toplom dijelu godine (travanj – rujan). Na području Medvednice su zastupljene magmatske, sedimentne i metamorfne stijene te ovo područje pripada jugozapadnom dijelu Panonskog bazena s vrlo složenom tektonskom strukturom. Vršni dio Ivančice je područje sa najvišom točkom u sjevernoj Hrvatskoj sa 1.061 m nadmorske visine. Ivančica se proteže su u smjeru istok – zapad između rijeka Krapine i Bednje. Vršni dio Ivančice se nalazi na visini višoj od 800 metara nadmorske visine. Geološka osnova Ivančice se temelji na vapnencu i dolomitu i doba mezozoika. Sutla je rijeka koja ujedno čini granicu između Hrvatske i Slovenije. Izvire u Sloveniji i nakon 90 km se ulijeva u Savu u Hrvatskoj. Rijeka je vrlo bogata ihtiofaunom, ima razvijeno mikrostanište te je vrlo bitna za vrste: Barbus balcanicus, Cottus gobio, Cobitis elongata, Eudontomyzon vladykovi (Eudontomyzon spp.), Rhodeus amarus, Romano Bio Kessler, Romano Gobio uranoscopus i Zingel streber. Strahinjčica je planina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatskog zagorja. Proteže se u smjeru zapad – istok. Nalazi se između Krapinice i Žutnice na zapadnoj i sjevernoj strani, Očura i Presečine na istočnoj

strani, te Vnučice i Lipje na južnoj strani, a na jugozapadnom dijelu Strahinjčice se nalazi administrativno središte Krapinsko – zagorske Županije, Grad Krapina. Na maloj površini od 60 km2 Strahinjčica ima veliku vegetacijsku raznolikost. Na planini se nalazi preko 1000 biljnih vrsta te je samo uže područje Strahinjčice jedno od 94 botanički važnih područja. Na ovo području postoji rastuća zajednica kontinentalnih travnjaka (Festuco-Brometea) koja su važno stanište za orhideje. Na ovom području je zabilježeno oko 32 vrste orhideja, 55 vrsta leptira i 50 vrsta ptica. Na lokalitetu Židovske jame na području Općine Gornja Stubica se nalaze špilje i jame zatvorene za javnost koje predstavljaju važno stanište za podzemne organizme. Ovo stanište predstavlja jedno od samo dva nalaza špiljske vrste pauka Troglohyphantes subalpinus u Hrvatskoj.

1.1.5 KULTURNO-POVIJESNA I TRADICIJSKA BAŠTINA Područje LAG-a „Zeleni bregi“ je vrlo bogato tradicijskom i kulturno povijesnom baštinom. U prilog navedenom govori i podatak o tome da na predmetnom području nalazimo razne oblike zaštićenih pokretnih kulturnih dobara, zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara i nematerijalna kulturna dobra što predstavlja razvojni potencijal osobito iz turističke perspektive razvojnih mogućnosti. Na području LAG-a „Zeleni bregi“ trenutno možemo pronaći 32 pojedinačno zaštićena pokretna kulturna dobra, 15 zaštićenih zbirki te 5 muzejskih zbirki. Pojedinačno zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara je trenutno 112, zaštićenih kulturno – povijesnih cjelina 10 te 13 zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara. Bitno za navesti je da na području LAG-a „Zeleni bregi“ trenutno postoji nematerijalna kulturna baština pod UNESCO zaštitom (Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječijih igračaka i Medičarski obrt). Najdominantniji oblik zaštićene baštine na ovom području je pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro što se pretežito odnosi na crkve, kapelice, dvorce, tradicijske kuće i sl. Mogućnost koja se otvara velikim brojem pojedinačno zaštićenh nepokretnih kulturnih dobara je stvaranje atrakcijske osnove za privlačenje posjetitelja te mogućnost korištenja bespovratnih sredstava iz raznih fondova za pravilnu obnovu i promociju istih.

Grafikon 1: „Zaštićena baština na području LAG-a „Zeleni bregi““ (Izvor: Ministarstvo Kulture; Registar kulturnih dobara)

1.1.6 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Geoprometni položaj područja LAG-a određen je sustavom državnih cestovnih pravaca prema Zagrebu, Splitu, Macelju, Grazu i Nürnbergu, te sustavom županijskih i lokalnih cesta. Za gospodarski razvoj područja od velikog je značaja transverzalni koridor sjever-jug koji čini autocesta A2 (Zagreb – Krapina – Macelj) kao dio međunarodnog cestovnog pravca E-59 (Beč – Graz – Maribor – Zagreb) i državna cesta D1, te je najznačajniji pravac koji prolazi Krapinsko – zagorskom županijom. Najznačajniji koridor koji prolazi područjem LAG-a je dio tzv. „zagrebačkog prstena“ na trasi od autoceste A2, čvor Mokrice (Zabok – Oroslavje) –

Zlatar Bistrica (sa spojem Breznički Hum) – Marija Bistrica – Laz – Popovec (spoj na autocestu A4 Zagreb – Goričan). Veliko prometno značenje županiji daje međunarodna trasa Pyhrnskog cestovnog pravca koji prolazi duž cijele županije i predstavlja sastavni dio sjeverozapadnog ulaza/izlaza Republike Hrvatske prema Europi, te budući međunarodni željeznički koridor Xa koji će povezivati Zagreb i Graz. Javni prijevoz putnika obavljaju ovlašteni koncesionari autobusnog prometa. Javni prijevoz nije adekvatno organiziran (učestalost i obuhvat) samo u nekolicini jedinica lokalne samouprave, dok u većini JLS javni linijski prijevoz obavlja Presečki grupa d.o.o. Krapina (vl. Antun Presečki), te Potočki promet d.o.o. U nekolicini JLS općinski javni prijevoz ne postoji, te je organiziran za osnovnoškolce i srednjoškolce, dok za ostalo stanovništvo nema organiziranog prijevoza (Gornja Stubica). Od ostalih prijevoznika ističu se Stubaki prijevoz, Domi prijevoz, Boni promet d.o.o., Autoprijevoz Croline, te Čazmatrans d.o.o. koji je zastupljen u Gradu Sveti Ivan Zelina, te ZET koji posluje na području Općine Bistra. Od svih oblika prijevoza željeznički prijevoz je ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza koji je ujedno održiv na dugi rok. Preusmjeravanjem dijela prometa s ceste na željeznicu, posebno teretnog prometa sačuvale bi se cestovne prometnice. Najznačajnije pruge koje prolaze područjem LAG-a su: pruga u pravcu Zagreb - Varaždin - Kotoriba gdje se kao ključni problemi navode sporost na određenim dionicama, te vozni red koji je potrebno prilagoditi učenicima, zatim pruga pravac Gornja Stubica - Zabok gdje se javlja potreba za uvođenjem češćih linija, posebice vikendom, pruga L103; Zabok - Krapina - Đurmanec - Hromec - Rogatec, koja je od posebnog značaja jer povezuje veći dio sjevernog Zagorja sa Slovenijom, te postoji potreba za sanacijom dotrajale infrastrukture, te pruga Varaždin - Golubovec, željeznički pravac Zabok - Gornja Stubica gdje je potrebno urediti kolodvor Oroslavje i sanirati prugu. Na području LAG-a ne postoji infrastruktura zračnog prometa, a sve potrebe u civilnom zračnom prometu odvijaju se preko međunarodne zračne luke Zagreb – Pleso. Najbliže zračnoj luci je Grad Sveti Ivan Zelina (41,6 km), dok je najudaljenija Općina Đurmanec (75,6 km). Na području LAG-a postoji glavna infrastruktura prijeko potrebna za odvijanje telekomunikacijskog prometa. Pokrivenost mobilnom telefonskom mrežom je visoka, osim pojedinih dijelova određenim mrežama operatera ovisno o odašiljaču. Na području LAG-a uvedena je ISDN i ADSL usluga. Mobilnu mrežu čine četiri operatera (T-com, VIP, Tele 2, Optima), a najzastupljeniji je Hrvatski Telekom d.d. Obzirom na konfiguraciju terena stanje pokrivenosti je zadovoljavajuće. Problemi koji se javljaju vezano za pristup internetskoj mreži uglavnom se svode na brzinu interneta (sporost), što je vidljivo u pojedinim JLS gdje je prosječna brzina interneta 5 Mbps (Donja Stubica). Pokrivenost vodoopskrbnim sustavom na području LAG-a veća je od 90%. Dio kućanstava priključen je na Zagorski vodovod d.o.o., dok su ostala kućanstva priključena na lokalne vodovode. Na području LAG-a prisutne su značajne razlike u stupnju opskrbljenosti vodom u pojedinim JLS (Mihovljan 17%, Stubičke Toplice, Zabok 100%). Izvorišta lokalnih vodovoda su neistražena i nezaštićena, a vodotehnički objekti nisu u potpunosti sagrađeni u skladu s normativima i standardima za tu vrstu objekata. Ne prate se kvaliteta i iskoristivost zahvaćenih izvorišta. U pojedinim JLS postoji velik broj bunara za vlastitu upotrebu, što je odraz nezainteresiranosti lokalnog stanovništva na priključivanje na javni vodovod (Bedenica). U nekim od JLS postoje kućanstva koja nemaju vodovodnu mrežu (Bedekovčina). Uzroci ovih problema leže u zastarjelim vodovima (azbestne cijevi), te nedostatku precizne kontrole pritiska na svim segmentima cjevovoda. Osnovni problem koji se javlja na području LAG-a je rascjepkanost komunalnih distributera, neriješen status lokalnih vodovoda, nizak stupanj opskrbljenosti vodom iz lokalnih vodovoda (nestašica vode

u ljetnim periodima - velike suše), te dotrajalost postojeće transportne i distribucijske mreže vodovoda. Rješenja koja se nameću kao ključna za područje LAG-a su povezivanje lokalnih distributera, uključivanje lokalnih vodovoda u postojeće distribucijske sustave, objedinjenje vodoopskrbnih sustava na području cijelog LAG-a, te sanacija dotrajalih građevina u postojećem sustavu vodoopskrbe. Komunalna mreža za odvodnju te sustavi za pročišćavanje otpadnih voda na području LAG-a nisu riješeni. Na području LAG-a suvremeni sustav odvodnje imaju samo veća naselja poput Krapine, Zlatara, Donje Stubice, Gornje Stubice, Stubičkih toplica, Bedekovčine, te Marije Bistrice. Sustavi odvodnje otpadnih voda (kanalizacijski sustavi) mješovitog su tipa, a postoje u većim urbanim dijelovima, dok ih većina manjih naselja uopće nema ili nisu riješeni na zadovoljavajući način. Mješovitim kanalizacijskim sustavom oborinska i otpadna voda se ispuštaju bez obrade neposredno u recipijent, a to su lokalni potoci i kanali uz prometnice. Bakteriološki zagađene i nedovoljno pročišćene vode predstavljaju opasnost za zdravlje čovjeka. U JLS odvodnja otpadnih voda nije riješena na zadovoljavajući način jer se vrši upojnim i septičkim jamama, a dio zagađene vode cestovnim i melioracionim jarcima odlazi direktno u najbliži recipijent, te na taj način dolazi do zagađivanja podzemlja i recipijenta. Ključni problemi komunalne infrastrukture su u nezadovoljavajućoj mreži vodoopskrbe i kanalizacije, nedostatku uređaja za pročiščavanje otpadnih voda te nerazvijenom sustavu prevencije zagađenja i onečišćenja te praćenja kakvoće okoliša. Dijelom javne odvodnje upravlja Zagorski vodovod d.o.o., a u tijeku su izrada dokumentacije za Aglomeraciju Zabok, kao i projekt gradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (Aglomeracija Krapina), glavni projekt, te potvrda glavnog projekta za kanalizacijski sustav za Općinu Bedenica. Zbrinjavanje otpada ne predstavlja problem na području LAG-a. Naime, otpad se velikim dijelom reciklira na licu mjesta u domaćinstvima, a postavljeni su i zeleni otoci. Otpad se prikuplja odvozom smetlarskim kamionima, te građani odlažu otpad u specijalizirane vlastite kante za papir i kante za ostali otpad. Odvajanje na kućnom pragu svedeno je na tri vrste otpada – papir, korisni otpad (plastika, tetrapak, metal) i miješani komunalni otpad. Osim redovitog odvoza sa kućnog praga postoji i godišnji odvoz glomaznog otpada prema rasporedu po mjesnim odborima. Organizirano skupljanje i odvoz otpada koji nastaje u domaćinstvima na području JLS vrši nekoliko komunalnih poduzeća: „KRAKOM“ d.o.o. Krapina, tvrtka EKO - FLOR PLUS d.o.o., i Komunalac Konjščina d.o.o.. Komunalni otpad zbrinjava se na deponiju „Gorjak“ koji je lociran na teritoriju Općine Jesenje. Prikupljanje miješanog komunalnog otpada vrši se na način da se isti prikuplja putem spremnika od pojedinih korisnika (kućanstva i poslovnih subjekata) i to jednom tjedno ili po pozivu dva puta tjedno odvozom specijalnim vozilom po principu „od kuće do kuće“ te se isti odvozi na odlagalište Gorjak. Osigurano je i prikupljanje papira, kartona i plastike „na pragu“ od korisnika putem plavih kanti (namijenjene se za razvrstavanje i odvojeno sakupljanje papira, tetrapaka i plastičnih nepovratnih boca te čistih vrećica i folija, te se otpad sakuplja iz tih kanti jedanput mjesečno po rasporedu i po pozivu korisnika. Sustav opskrbe električnom energijom na većem području LAG-a pripada distribucijskom području Elektre Zagreb. Elektra je organizirana u više pogona od kojih su značajniji DP Elektra Zagreb Pogon Zelina, Jakovlje DP Elektra Zagreb, pogon Zaprešić, Igrišće i Kraljev Vrh DP Elektra Zabok, HEP d.o.o. Zabok i PROENERGY d.o.o. Zagreb. Od ostalih distributera ističe se Elektra Varaždin koja opskrbljuje Općinu Novi Golubovec. Pokrivenost opskrbe električnom energijom u većini JLS je stopostotna. Kao ključni problemi javljaju se nerazvijenost elektroopskrbne mreže, te zastarjelost mrežne infrastrukture na pojedinim dijelovima (nedostatak kapaciteta na rubnim dijelovima mreže za industrijske priključke, zastarjelost električnih vodova, starost i derutnost mreže). Na području LAG-a postoje obnovljivi izvori energije na području nekoliko JLS: Krapina, Lobor, Oroslavje, Radoboj. Na

području Grada Krapine tvrtka Jedinstvo d.d. postavila je sunčane elektrane na krovovima vlastitih proizvodnih i skladišnih hala, ukupno instalirana snaga cca 1 MW te tako proizvedenu energiju koristi u vlastite svrhe. U Oroslavju su postavljeni kolektori na Kurilju i Srednjoj školi, a fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije nalaze se na zgradi Upravnog odjela Općine Radoboj, te na zgradi Zavičajna zbirka. Na području LAG-a „Zeleni bregi“nalaze se 22 poslovne zone. Najveći broj poslovnih zona nalazi se u Donjoj Stubici gdje ih ima pet od kojih su dvije aktivne (Matenačka – Kolodvorska i Golubovec zapad). Na površini od 97,5 ha koju ove zone zauzimaju zaposlene su 247 osobe, te je petero aktivnih poduzetnika. Od aktivnih poslovnih zona, tri se nalaze u Krapini (Krapina Nova-Zapad, Krapina nova-Jug, te Zona malog gospodarstva) koje imaju 15 aktivnih poduzetnika, te 505 zaposlenih osoba. Jedinica lokalne samouprave u kojoj se nalaze najveće poslovne zone po broju ha je Oroslavje. Na ovom području nalaze se tri poduzetničke zone (Oroslavje, Mokrice i Slatina), te se u ovim zonama nalazi najveći broj aktivnih poduzetnika (27) i zaposlenih osoba (905). Od ostalih JLS, Bedekovčinu i Bistru karakteriziraju dvije poslovne zone (Poznanovec i Bedekovčina), dok se po jedna aktivna zona nalazi na području Bedenice, Jakovlja, Svetog Ivana Zeline, Gornje Stubice, te Zlatar Bistrice. U jedinicama lokalne samouprave (Bedekovčina, Donja Stubica, Novi Golubovec, Radoboj) poslovne zone (Bedekovčina I, Hruševac i Lepa Ves, Golubovec istok, te Vučak u Donjoj Stubici, Risnica u Novom Golubovcu ) nisu aktivne. Poslovne zone koje su izgrađene na području LAG-a nisu međusobno povezane i loše su promovirane kao lokacije za investicije u proizvodnim i uslužnim djelatnostima, a u nekima je potrebno dodatno ulagati u infrastrukturu. Također, potrebno je uspostaviti i koordinirati suradnju između svih razina te uspostaviti jedinstveni sustav podrške za promicanje ulaganja.

1.1.7 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA Na području LAG-a postoji 13 jaslica koje su u funkciji i to na područjima JLS: Bedekovčina, Bistra, Donja Stubica, Jakovlje, Marija Bistrica, Stubičke Toplice Zlatar, Sveti Ivan Zelina i Veliko Trgovišće koji imaju po jedne jaslice, te Oroslavje i Krapina u kojima se nalazi po dvoje jaslica. Osnovna škola zastupljena je u svakoj od jedinica lokalne samouprave, te ih, na području LAG-a, ima ukupno 43. Jedinice lokalne samouprave koje, pored matične, imaju i područne škole su sljedeće: Bistra, Donja Stubica, Lobor, Mihovljan, Oroslavje, Mače, te Gornja Stubica i Krapina koje imaju po četiri područne škole. Srednja škola nije zastupljena u svakoj od JLS, te ih, od ukupno 22 JLS, ima samo nekolicina (Bedekovčina, Krapina, Oroslavje, Zlatar, Sveti Ivan Zelina). Ukupan broj srednjih škola na području LAG-a je 5. Knjižnica na području LAG-a ima 12, dok je pučkih otvorenih učilišta/visokoobrazovanih ustanova samo pet. Pučko otvoreno učilište nalazi se u sljedećim JLS: Donja Stubica, Krapina, Oroslavje, Zlatar, Sveti Ivan Zelina dok na području cijeloga LAG-a postoji samo jedna visokoobrazovna ustanova (Krapina). Na području LAG-a postoje brojni objekti u vlasništvu općina i grada. Od toga postoji ukupno 44 vatrogasna doma u svim jedinicama lokalne samouprave i svi su u funkciji. U LAG-u ima ukupno 51 domova/kulturnih centara. Najveći broj domova/kulturnih centara nalazi se u Donjoj Stubici. Područje LAG-a ima šest turističko informativnih centara (TIC) u Donjoj Stubici, Krapini, Mariji Bistrici, Oroslavju i Stubičkim Toplicama, Sveti Ivan Zelina te 8 tržnica. Na području LAG-a nalazi se 137 sportskih građevina koje služe za rekreativne svrhe i iste su sagrađene u svim jedinicama lokalne samouprave. Od sportskih građevina, najveći broj zauzimaju sportska igrališta, odnosno nogometna igrališta, te su najbrojnija u Krapini. Od ostalih sportskih građevina ističu se biciklističke staze, objekti za ribolov, košarkaška

igrališta, rukometna igrališta, teniski tereni, te streljane koje se nalaze u Oroslavju (ukupno dvije). Primarna zdravstvena zaštita organizirana je većim dijelom putem Ambulanti, te putem Domova zdravlja koji su brojčano manji. Korištenje primarne zdravstvene zaštite na području LAG-a omogućeno je gotovo svim jedinicama lokalne samouprave (osim Bedenice). Na području LAG-a nalazi se ukupno 25 ljekarni te 40 stomatoloških ambulanti. Na području LAG-a nalazi se 23 doma za starije i nemoćne osobe. Hitna medicinska pomoć nije zastupljena u svim jednicima lokalne samouprave, te je na području LAG-a organizirana u 12 jedinica lokalne samouprave.

1.2. GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA Sukladno informacijama o vrijednosti indeksa razvijenosti na lokalnoj razini te agregiranjem spomenutih podataka dolazimo da informacije o stupnju razvijenosti područja LAG-a „Zeleni bregi“. Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek više osnovnih društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te se na temelju odstupanja vrijednosti pokazatelja od državnog prosjeka jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave razvrstavaju u skupine razvijenosti. Prema službeno utvrđenim vrijednostima indeksa razvijenosti LAG „Zeleni bregi“ ima prosječnu stopu razvijenosti jedinica lokalne samouprave u iznosu od 101,54% što bi LAG svrstalo u 5. skupinu po novom razvrstavanja razvijenosti jedinica lokalne samouprave (8 skupina razvojenosti) razvrstavanja područne (regionalne) samouprave.

Skupina Broj JLS/naziv JLS u LAG-u „Zeleni bregi“ razvijenosti 4 6 / Bedenica, Gornja Stubica, Lobor, Mače, Mihovljan i Petrovsko 5 9 / Bedekovčina, Đurmanec, Jakovlje, Jesenje, Marija Bistrica, Novi Glubovec, Radoboj, Veliko Trgovišće i Zlatar; 6 3 / Donja Stubica, Sveti Ivan Zelina i Zlatar Bistrica 7 4 / Bistra, Krapina, Oroslavje i Stubičke Toplice Također, prema Zakonu o brdsko-planinskim područjima1, 7 JLS u LAG-u: Bistra, Đurmanec, Jesenje, Lobor, Radoboj, Novi Glubovec i Stubičke Toplice, predstavljaju ujedno i područja od interesa i pod posebnom zaštitom RH.

Grafikon 2: „Indeks razvijenosti prema pokazateljima za razdoblje 2014.-2016. na području LAG-a“ (Izvor: MRRFEU)

1 Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08, 148/13, 147/14) na snazi od 01.01.2015. 9

Grafikon 3: „Prosječni izvorni prihodi kn/po stanovniku za razdoblje 2014.-2016. na području LAG-a“ (Izvor: MRRFEU)

Prosječni dohodak per capita područja LAG-a „Zeleni bregi“ iznosi 27.444, 54 kn i 12,16% je veći nego u razdoblju od 2006.-2011. (kada je iznosio 24.105,00 kn). Najvišu razinu prosjenčnog dohodka per capita imaju Stubičke Toplice (33.901,26 kn/st.) i Krapina (33.085,78 kn/st.). Prosječna stopa nezaposlenosti koja je bila aktualna prilikom izračuna službenih vrijednosti indeksa razvijenosti za područje LAG-a „Zeleni bregi“ iznosi 10,9% dok najniža stopa nezaposlenosti za predmetno područje iznosi 6,2% i odnosi se na Općinu Zlatar Bistrica. Prosječni udio obrazovnog stanovništva u stanovništvu na području LAG-a „Zeleni bregi“ je 11,26%.

Gospodarstvo LAG-a karakterizira relativno jaka prerađivačka djelatnost, te trgovina na veliko i malo: popravak motornih vozila i motocikala koje bilježe pad. Od ostalih djelatnosti značajniji udio imaju građevinarstvo, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, te prijevoz i skladištenje. U dvije godine razvidno je kako raste broj zaposlenih osoba i poduzeća. Vidljiv je i rast prihoda i rashoda, no rashoda u većoj mjeri – što je dovelo i do većih gubitaka i manje ukupne dobiti. Sveukupno gledano, rast cjelokupne gospodarske aktivnosti, iako za sad upitnim krajnjim neto efektom, može bitni je nagovještaj gospodarskog oporavka u području LAG-a.

Grafikon 4: „Broj poduzeća i zaposleni na području LAG-a „Zeleni bregi““ (Izvor: HGK)

Grafikon 5: „Ukupni prihodi, rashodi, dobit i gubitak poslovnih subjekata u LAG-u (u mil. kn)“ (Izvor: HGK,)

Djelatnosti s najvišim udjelom u broju tvrtki i zaposlenih osoba na području LAG-a „Zeleni bregi“ jesu: prerađivačka industrija (318 tvrtki i 6.193 zaposlene osobe) i trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (350 tvrtki i 1.861 zaposlena osoba). Ukupan prihod koji su generirale tvrtke na području predmetnog LAG-a u 2014. godini iznosi 5.744. 517.133 kuna dok ukupni rashodi navedenog područja iznose 5.712.885.461. Djelatnosti koje sudjeluju s najvišim intenzitetom u formiranju ukupnog prihoda područja LAG-a „Zeleni bregi“ su: prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, građevinarstvo te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Grafički prikaz ispod teksta ukazuje na udjele pojedinih djelatnosti prilikom formiranja ukupnog prihoda područja LAG-a „Zeleni bregi“.

Grafikon 6: „Ukupan prihod (HRK) područja i ukupni prihodi po određenim djeltnostima na području LAG-a Zeleni bregi u 2014“ (Izvor: HGK)

1.2.1 POLJOPRIVREDA Na području LAG-a „Zeleni bregi“ u 2015. godini (na datum 14.12.2015.) je djelovalo 7.207 poljoprivrednih gospodarstva upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Većina poljoprivrednih gospodarstava upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava je u obliku

obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (98%), 1,07% poljoprivrednih gospodarstava je u obliku obrta, dok 0,76% pripada poljoprivrednim gospodarstvima u obliku trgovačkih društava.

Grafikon 7: „Poljoprivredna gospodarstva prema tipu na području LAG-a „Zeleni bregi““ (Izvor: APPRRR)

Grafikon 8: „Formiranje ukupnog broja grla stoke na području LAG-a na dan 14.12.2015.“ (Izvor: APPRRR)

Na području LAG-a na dan 14.12.2015. godine evidentirano je 2.197 poljoprivrednih gospodarstava unutar kojih se nalazi 12.017 grla životinja navedenih u tablici iznad. Najveći broj grla odnosi se na goveda (7.842 grla na području LAG-a), te su ona brojčano najzastupljenija u JLS: Sveti Ivan Zelina (3.067 grla goveda) i Bedenici (760 grla). Uzevši u obzir stanje stoke prema vrsti životinja, najmanje su zastupljeni magarci/mule/mazge koji su na području LAG-a evidentirani u JLS: Krapina (5), Jakovlju (2) i Zlataru (1), te ih ukupno ima 8. Najveći broj poljoprivrednih gospodarstava koji raspolaže potencijalom goveda nalazi se na područjima JLS: Sveti Ivan Zelina (379), te Veliko Trgovišće (140), a za područje cijeloga LAG-a iznosi 2.197.

Tablica 2: „Broj PG-a i poljoprivrednog zemljišta po JLS i unutar LAG-a“ (Izvor: APPRRR)

JLS <3 <=3 i <20 >=20 i <100 >=100 i < 1.500 >=1.500

Broj Površina Broj Površina (ha) Broj Površina Broj Površina Broj Površina PG (ha) PG PG (ha) PG (ha) PG (ha) Bedekovčina 297 460,69 64 318,81 2 60,24 0 0 0 0

Bedenica 173 284,88 101 469,16 2 47,69 0 0 0 0

Bistra 114 160,83 3 109 0 0 0 0 0 0

Donja Stubica 265 406,31 41 172,27 0 0 0 0 0 0

Đurmanec 145 191,65 3 30,42 0 0 0 0 0 0

Gornja Stubica 278 440,5 71 332,79 1 28,36 1 116,86 0 0

Jakovlje 140 204,98 31 153,93 352 14.192,21 42 8.980,40 0 0

Jesenje 81 128,73 8 34,94 0 0 0 0 0 0

Krapina 426 654,93 61 290,15 3 134,8 0 0 0 0

Lobor 159 262,63 55 275,41 4 171,14 0 0 0 0

Mače 110 193,2 40 189,38 0 0 0 0 0 0

Marija Bistrica 277 435,62 66 296,32 162 5.979,05 34 8.438,48 1 1.577,78

Mihovljan 91 160,58 31 172,44 2 56,52 0 0 0 0

Novi Golubovec 30 47,56 11 42,62 0 0 0 0 0 0

Oroslavje 138 205,16 64 248,85 3 68,16 0 0 0 0

Petrovsko 265 450,953557 21 83,9629535 0 0 0 0 0 0

Radoboj 252 399,785293 36 150,87465 0 0 0 0 0 0

Stubičke Toplice 58 58,3851347 7 31,6138524 0 0 0 0 0 0

Sveti Ivan Zelina 1142 1666,26369 554 2967,65263 11 373,25444 1 169,492654 0 0

Veliko Trgovišće 316 533,908425 88 366,81476 1 22,3566614 0 0 0 0

Zlatar 257 428,416013 112 543,959712 3 121,671026 1 110,650256 0 0

Zlatar Bistrica 54 74,4395869 40 254,625846 2 47,8599963 0 0 0 0

LAG 5068,00 7850,40 1508,00 7535,99 548,00 21303,31 79,00 17815,88 1,00 1577,78 Najveći broj poljoprivrednih gospodarstava (njih 5.068) otpada na gospodarstva koja raspolažu sa površinom manjom od <3 ha, te za područje cijeloga LAG-a obuhvaćaju 7.850 ha. JLS sa najvećim brojem PG-a na površini <3 ha su Sveti Ivan Zelina (1.142), Krapina (426), te Veliko Trgovišće (316). PG koji raspolažu sa zemljištem površine >=1.500 ha su najmanje zastupljene, te postoje samo u Mariji Bistrici gdje bilježimo jedno poljoprivredno gospodarstvo na površini od 1.577,78 ha. Uzevši u obzir podatke o površini u ha, najzastupljenija su poljoprivredna gospodarstva koja raspolažu sa površinama >=20 i <100 ha te takva poljoprivredna gospodarstva upravljaju sa 21.303,31 ha odnosno 18% od ukupne površine koje zauzimaju sva poljoprivredna gospodarstva. Navedeni podaci o poljoprivredi na području LAG-a „Zeleni bregi“ ukazuju na prikladnost strukture takvih gospodarstava i uvjeta za realizaciju projekata financiranih iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020.

1.2.2 TRŽIŠTE RADA Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od datuma 31.12.2015. na području LAG-a „Zeleni bregi“ je bilo 24.782 zaposlene osobe. Najveći broj zaposlenih osoba otpada na radnike zaposlene kod pravnih osoba u iznosu od 19.278 radnika, broj zaposlenih osoba kod obrtnika je 1.500 te 3.264 radnika je zaposleno kod fizičkih osoba.

Grafikon 9: „Zaposlene osobe na području LAG-a „Zeleni bregi“ na dan 31.12.2015.“ (Izvor: HZZMO)

U starosnoj strukturi stanovništva radno sposobno stanovništvo starosti 15-64 godine čini 67,21%. Najveći broj radno sposobnog stanovništva živi na području Grada Sveti Ivan Zelina (10 464 stanovnika), dok najmanji broj radno sposobnih stanovnika obitava na području Općine Novi Golubovec (682 stanovnika). Na nepovoljnu starosnu strukturu stanovništva utječe prosječna starost stanovništva, indeks starenja, te koeficijent starosti. Podaci Hrvatske gospodarske komore za 2014. godinu (kraj razdoblja) pokazuje da je unutar djelatnosti prerađivačke industrije (šifra:C) najveći broj zaposlenih na području LAG-a „Zeleni bregi“ i to 6.193 osobe, prerađivačku industriju slijedi trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 1.861 zaposlenom osobom. Grafički prikaz ispod teksta pokazuje omjere u broju zaposlenih u djelatnostima koje možemo pronaći na području LAG-a „Zeleni bregi“ u 2014. godini.

Grafikon 10: „Broj zaposlenih u pet najvećih djelatnosti na području LAG-a“ (Izvor:HGK)

Sukladno informacijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (Statistika on – line) vrijednost registrirane nezaposlenosti na području LAG-a „Zeleni bregi“ iznosi 5.361 u 2015. godini, u 2014 godini ta brojka je bila viša i iznosila 6.356 što ukazuje na lagani pad registrirane

nezaposlenosti. U prilog navedenom govori i trend kretnje registrirane nezaposlenosti od 2012. – 2015. godine koji je prikazan grafičkim prikazom.

Grafikon 11: „Kretanje registrirane stope nezaposlenosti na području LAG-a „Zeleni bregi“ za razdoblje 2012. - 2015.“ (Izvor: HZZ)

1.3. DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, na području LAG-a živi 108.492 stanovnika što čini 2,05% stanovnika Republike Hrvatske. Najveći broj stanovnika ima Grad Sveti Ivan Zelina (Zagrebačka županija), dok najmanji broj ima Općina Golubovec (Krapinsko – zagorska županija). Gustoća naseljenosti područja LAG-a iznosi 104,54 što je manje od prosjeka gustoće naseljenosti u Krapinsko – zagorskoj županiji koja iznosi 107,14, odnosno veća od prosjeka u Zagrebačkoj županiji (103,78). Prateći broj stanovnika od 2001. godine može se primijetiti da je došlo pada broja stanovnika za -4,37%, odnosno broj stanovnika se smanjio za 4.959, te je u 2001. godini iznosio 113.451 stanovnika.

Grafikon 12: „Stanovništvo LAG „Zeleni Bregi“ u razdoblju 2001.-2011.“ (Izvor: DZS, 2001, 2011)

Uzevši u obzir kretanje stanovništva od 2001. godine, možemo primijetiti da je na području LAG-a zabilježen negativni trend u porastu broja stanovnika, tj. došlo je do smanjenja broja stanovnika. Negativni trend kretanja broja stanovnika odraz je negativnog prirodnog prirasta,

te negativnog migracijskog salda. LAG „Zeleni Bregi“ ima gustoću naseljenosti 107,94 st/km2, što je manje u odnosu na Krapinsko – zagorsku županiju koja ima gustoću naseljenosti 108,102 st/km2, te više u odnosu na Zagrebačku županiju koja ima gustoću 103,78 st/km2. U starosnoj strukturi stanovništva radno sposobno stanovništvo starosti 15-64 godine čini 67,21%. Na nepovoljnu starosnu strukturu stanovništva utječe prosječna starost stanovništva, indeks starenja, te koeficijent starosti.

Grafikon 13: „Prosječna starost stanovnika na području LAG-a „Zeleni bregi“ 2011.“ (Izvor DZS)

Prosječna starost, koja odražava srednje godine života stanovništva u trenutku popisa iznosi 41,41 za područje LAG-a, te je manja od prosječne starosti stanovništva Republike Hrvatske koja iznosi 42,2 godine (muškarci 40,3, žene 43,9), što ga svrstava među najstarije nacije Europe. Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0-19 godina, te za područje LAG-a iznosi 109. U 2011. godini, na području Republike Hrvatske indeks starenja iznosio je 115,0%, te je kao takav veći u odnosu na područje LAG-a. Obzirom da je u oba slučaja indeks starenja veći od 40% to ukazuje na činjenicu da je stanovništvo na području LAG-a, ali i na državnoj razini zašlo u proces starenja. Osnovni pokazatelj razine starenja je koeficijent starosti koji pokazuje postotni udio osoba starih 65 i više godina u ukupnom stanovništvu. Za područje LAG-a „Zeleni Bregi“ koeficijent starosti u 2011. godini iznosio je 23,06%, dok je na državnoj razini taj postotak iznosio 24,1%. Obzirom da su vrijednosti iskazane ovim pokazateljem veće od 12%, smatra se da je stanovništvo na području LAG-a, ali i na državnoj razini zašlo u proces starenja.

Tablica 3: „Pokazatelji vitalnosti LAG „Zeleni bregi““ (Izvor: DZS)

JLS PRIRODNI PRIRAST VITALNI INDEKS BEDEKOVČINA -22 78,2 BEDENICA -5 72,2 BISTRA -24 69,2 DONJA STUBICA -11 80,4 ĐURMANEC -16 69,8 GORNJA STUBICA -24 66,2 JAKOVLJE -19 63,5 JESENJE -17 37 KRAPINA -33 76,8 LOBOR -43 35,8

MAČE -18 52,6 MARIJA BISTRICA -35 59,3 MIHOVLJAN -27 22,9 NOVI GOLUBOVEC -2 84,6 OROSLAVJE -28 65,9 PETROVSKO -12 71,4 RADOBOJ -19 60,4 STUBIČKE TOPLICE -9 69 SVETI IVAN ZELINA -94 55,2 VELIKO TRGOVIŠĆE -27 59,1 ZLATAR -21 76,1 ZLATAR BISTRICA -25 37,5 LAG -24,14 62 Na području LAG-a živi 1.219 pripadnika nacionalnih manjina od kojih su najbrojniji Srbi (u 11 jedinica lokalne samouprave slove kao najbrojniji), te Slovenci koji su najzastupljeniji u Bedenici, Đurmancu, Petrovskom, Radoboju i Velikom Trgovišću.

Grafikon 14: “Obrazovna struktura stanovništva“ (Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.)

Od ukupnog broja obrazovnog stanovništva (82.878 stanovnika) na području LAG-a relativno je mali udio stanovništva bez završene škole (1.345 stanovnika), dok je najveći broj stanovnika sa završenom srednjom stručnom spremom. Visoko obrazovanu strukturu čini 7.507 stanovnika od kojih najveći broj ima završeni sveučilišni studij (3.881), dok najmanji broj ima doktorat (54 osobe). Najveći broj visokoobrazovanog stanovništva nalazi se na području Grada Krapine. Prema Registru Udruga Republike Hrvatske na području LAG-a „Zeleni Bregi“ djeluje 967 udruga (aktivnih) što iznosi 76,71% od ukupno registriranih udruga na području Krapinsko – zagorske županije (1.271 udruga), te 31,11% registriranih aktivnih udruga na području Zagrebačke županije (3.134). Najveći broj udruga nalazi se u Gradu Krapini koji bilježi 165 aktivnih udruga, te u Gradu Sveti Ivan Zelina koji bilježi 161 udrugu. Najmanji broj udruga

djeluje na području Grada Mihovljana. Velik broj udruga na području LAG-a upućuje na važnost uloge civilnoga društva u stvaranju boljih uvjeta za stvaranje lagodnijeg života unutar lokalne zajednice.

2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PODRUČJA, UKLJUČUJUĆI SWOT ANALIZU

2.1 IDENTIFIKACIJA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA LAG-A Na temelju pristupa „odozdo prema gore“ te korištenjem raznih metoda poput upitnika, radionica te usmene i elektroničke komunikacije usmjerene na lokalne dionike područja LAG-a „Zeleni bregi“ definirani su razvojni potencijali i potrebe predmetnog područja:

Bogatstvo prirodnih resursa i termalnih izvora Obzirom na reljefne karakteristike područja, te prirodnu raznolikost LAG-a, bogatstvo prirodnih resursa i termalnih izvora predstavlja jednu od temeljnih snaga područja, te se u tom pogledu najviše ističu toplice kao izvori termalne vode, odnosno nalazišta pitke vode, te njihovo korištenje u turističke svrhe. Uzevši u obzir prikupljene upitnike od strane lokalnih dionika nameće se nekoliko toplica: Sutinske Toplice kao potencijal za razvoj rekreativnog turizma, Šemničke toplice kao potencijal za razvoj zdravstvenog turizma, te pored njih Krapinske toplice, Stubičke toplice, bazeni Sveti Ivan Zelina, te termalni izvori Jezerčica (koje su ujedno i Toplice) i Krečaves. Povoljni klimatski uvjeti Uzevši u obzir specifični geografski položaj područja LAG-a, te umjerenu kontinentalnu klimu s toplim ljetima i oborinama koje nisu tipične za hladniji dio godine, klima se također nameće kao jedna od temeljnih snaga ovog područja, te svojim karakteristikama pogoduje stvaranju kvalitetnijeg tla za razvoj i uzgoj različitih poljoprivrednih kultura kao baza za razvoj područja kroz pospješivanje poljoprivredne proizvodnje.

Udruge građana pokrivaju razna područja društvenog djelovanja Obzirom na velik broj aktivnih udruga koje djeluju na području LAG-a (975 registriranih aktivnih udruga) civilni sektor i njegovo djelovanje unutar ovog područja nameće se kao jedan od ključnih faktora, tj. pokazatelja snaga, što su ujedno prepoznali i lokalni dionici prilikom popunjavanja upitnika unutar spomenutih radionica, te je, u tom pogledu, pažnja usmjerena na udruge i njihov doprinos lokalnoj zajednici (Udruga mladih Feniks iz Oroslavja, Gljivarska udruga Amanita – Sveti Ivan Zelina i dr.). Veliki broj osoba koji se bave proizvodnim obrtom, prijevozom, ugostiteljstvom i tradicionalnim obrtom Nastavno na uzgoj i razvoj brojnih poljoprivrednih kultura, te rađanje OPG-ova u svrhe poticanja i razvoja poljoprivrede, obnove starih zanata, te promocije autohtonih gospodarstava u turističke svrhe i svrhe zadržavanja lokalnog stanovništva na ovim područjima, ova snaga nameće se sama po sebi kao logičan slijed gore navedenih radnji.

Uvjeti za razvoj turističkih djelatnosti Usporedo sa razvojem poljoprivrede i iskorištavanjem neobradivih poljoprivrednih površina ukazuje se još jedna snaga koju su prepoznali lokalni dionici, a koja se očituje u pogledu

razvoja turizma. Analizom prikupljenih upitnika od strane lokalnih dionika javlja se potreba za razvojem eko etno turizma, komercijalnog turizma, seoskog turizma, te kulturnog turizma što ujedno predstavlja bitnu snagu ovog područja.

2.2 SWOT ANALIZA SWOT analiza (S-strenght, W-weakness, O-opportunities, T-threaths) metoda je strateškog planiranja kojom se analiziraju snage i slabosti određene organizacije, sustava ili područja, odnosno prilike i prijetnje koje dolaze iz vanjskog okruženja. Kako bi se utvrdile razvojne potrebe i ključni potencijali područja LAG-a, te identificirali pojedini problemi i nedostaci navedenog područja, potrebno je izvršiti analizu specifičnih problema, te prepoznati razvojne karakteristike svake jedinice lokalne samouprave i na osnovu toga identificirati kvalitetnu strategiju razvoja. SWOT analiza je rezultat procesa održavanja radionica, slanja upitnika, usmene i elektroničke komunikacije te održavanja sastanaka od strane vanjskih stručnjaka te šire zajednice područja LAG-a, lokalnih dionika, članova i zaposlenika LAG-a.

Tablica 4: „SWOT tablica“ (Izvor: Vlastita izrada)

SNAGE SLABOSTI

Neučinkovito upravljanje poljoprivrednim Bogatstvo prirodnih resursa i termalnih izvora zemljištem, rascjepkanost i neobrađenost posjeda

Povoljni klimatski uvjeti Nedovoljno razvijena turistička infrastruktura

Udruge građana pokrivaju razna područja Trend starenja stanovništva, nepovoljan omjer društvenog djelovanja mladih i starih stanovnika Veliki broj osoba koji se bave proizvodnim obrtom, Nepostojanje smještajnih kapaciteta za prihvat turista prijevozom, ugostiteljstvom i tradicionalnim obrtom i razvoj turističke destinacije Nedovoljno razvijena infrastruktura za rekreacijske Uvjeti za razvoj turističkih djelatnosti aktivnosti Blizina glavnog grada i dobra povezanost s ostalim Visok postotak nezaposlenosti mladih osoba gradovima i naseljima u regiji Neriješena imovinsko pravna pitanja nerazvrstanih Autohtone sorte vina cesta

Prepoznatljive kvalitetne prehrambene marke Negativni prirodni prirast stanovništva

Visoka kvaliteta zraka Nedovoljno razvijena prometna infrastruktura

Povećana svijest o dostupnosti sredstava iz EU Nedovoljna iskorištenost prirodnih resursa (voda, fondova za pripremu i provedbu razvojnih projekata šume, polja, termalna voda)

PRILIKE PRIJETNJE

Porast broja mladih obitelji koje žele živjeti Odljev stanovništva i talenata u urbane centre- kvalitetnijim životom u blizini Zagreb fluktuacije radne snage Rekonstrukcija i daljnji razvoj komunalne infrastrukture zbog dostupnosti sredstava iz EU Neriješeni imovinsko-pravni odnosi fondova Smanjenje broja radno sposobnog stanovništva zbog Uključivanje kulturno-umjetničkih manifestacija u sve manjeg broja novorođene djece i starenja turističku ponudu stanovništva

Održivo korištenje prirodne i kulturne baštine Neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama

tržišta rada

Manjak financijskih sredstava za očuvanje prirodnih Izgradnja distributivnih centara i druge tržišne resursa i okoliša uslijed smanjenja općinskog infrastrukture za poljoprivredne proizvode proračuna Neprovođenje mjera zaštite i održavanja zaštićenog Razvoj vinarstva i potražnje za kvalitetnim vinima krajobraza Stavljanje u funkciju djela od neiskorištenog Nekontrolirano korištenje prirodnih resursa poljoprivrednog zemljišta Otvaranje radnih mjesta kroz razvoj turističke Loša i neprimjerena zakonska rješenja vezana za djelatnosti revitalizaciju kulturne baštine Uključivanje kulturno-umjetničkih manifestacija u Nerazvijena svijest o potrebi cjeloživotnog učenja turističku ponudu Trend ugradnje ekološke i efikasne rasvjete na razini Elementarne nepogode (klizište terena) RH 3. OPIS CILJEVA LRS TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG KARAKTERA LRS UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE POKAZATELJE ZA IZLAZNE POKAZATELJE ILI REZULTATE

3.1 VIZIJA, CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA LAG-A „ZELENI BREGI“ Vizija LAG-a „Zeleni bregi“ temeljena je na podacima iz osnovne analize (značajki područja) i SWOT analize te shodno tome detektiranim razvojnim mogućnostima i ograničenjima predmetnog područja. Prilikom definiranja vizije i strateških razvojnih ciljeva lokalne razvojne strategije prakticiran je pristup lokalnom razvoju putem generiranja poduzetničkih procesa iniciranih od strane ljudskih resursa lokalnog područja, razvoja ljudskog kapitala u smislu jačanja lokalne zajednice, također se uzela u obzir potreba očuvanja okoliša, osobito u prostorima koja se nalaze u mreži NATURA 2000, tako da planirane aktivnosti neće imati negativan utjecaj na okoliš. Unutar šireg vremenskog horizonta razvojna vizija područja LAG-a „Zeleni bregi“ usklađena je s ciljevima LEDAER-a i međusektorskim ciljevima kojima se želi doprinijeti fokus području 6B zajedničke politike ruralnog razvoja Europe kao i provedbi Mjere 19 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. Pri planiranju strateških ciljeva, skupština LAG-a i šira zajednica je usmjerila svoje djelovanje na postizanje:  Uključivanja što šireg spektra kompetentnih dionika razvoja zajednice  Aktiviranja gospodarske aktivnosti ciljnih skupina koje se trenutno nalaze u nepovoljnom položaju s ciljem prevladavanja isključenosti, rodne i generacijske nejednakosti  Maksimizacije koristi razvojnih potencijala kroz održivo korištenje istih  Razvoj međusektorske i projektne suradnje te partnerske integracije razvojnih dionika različitih područja djelovanja u svrhu razvoja novih usluga i proizvoda te razmjene znanja i vještina. Definirani strateški razvojni ciljevi usklađeni su sa prioritetima Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. koji su usklađeni s prioritetima drugog stupa (ruralni razvoj) Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, a to su:

 poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima (razvoj baza podataka u ruralnim područjima; jačanje veza između poljoprivrede, šumarstva i znanstvenog sektora) (op.a. kojem LRS indirektno doprinosi samim djelovanjem LAG-a putem provedbe aktivnosti podmjera 19.3 i 19.4)  jačanje održivosti i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede, promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija te davanje potpore održivom upravljanju šumama;  promicanje organizacije prehrambenog lanca, dobrobiti životinja i upravljanja rizicima u poljoprivrednom sektoru;  obnavljanje, očuvanje i jačanje poljoprivrednih i šumskih ekosustava (bioraznolikost, voda, tlo);

 promicanje učinkovitog korištenja resursa (vode i energije) i davanje potpore prelasku na gospodarstvo s niskom emisijom ugljika (korištenjem obnovljive energije, smanjenjem emisija stakleničkih plinova, očuvanjem i pohranjivanjem ugljika);  promicanje društvene uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj (jednostavnije otvaranje radnih mjesta, promicanje lokalnog razvoja, pojačana dostupnost informacijskih i komunikacijskih tehnologija), a koji su ujedno usklađeni s tri razvojna cilja ZPP-a:  poticanje konkurentnosti poljoprivrede, među ostalim, i kroz višenamjensku i tehnološki inovativnu proizvodnju prilagodljivu klimatskim promjenama te tehnološki moderniziranu prehrambeno-prerađivačku industriju  osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcije protiv klimatskih promjena uz provedbu načela zaštite okoliša i prirode te očuvanje genetskih izvora  postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica, uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta. Shodno navedenom članovi LAG-a „Zeleni bregi“ i šira zajednica predvođena s dionicima svih relevantnih sektora definirali su razvojnu viziju LAG-a „Zeleni bregi“ za razdoblje od 2014. do 2020. godine koja glasi: LAG „Zeleni bregi“ je područje koje svoj povoljan geostrateški položaj, prirodne resurse te svoje ogromno kulturno i povijesno nasljeđe koristi za razvoj na principima održivosti stvarajući uvjete područja poželjnog za život i rad Prilikom planiranja djelovanja na ostvarivanje definirane vizije a samim time i planiranja realizacije LRS LAG-a „Zeleni bregi“ u obzir su uzeta načela LEADER-a odnosno CLLD-a za razdoblje 2014.-2020. Navedena načela jesu:  Razvoj utemeljem na značajkama, potrebama i mogućnostima lokalnog područja  Strategija je u potpunosti izrađena prema potrebama lokalnih razvojnih dionika kroz provedbu pristupa odozdo prema gore  Tijekom izrade LRS posebna pažnja je posvećena jačanju javno-privatnog partnerstva odnosno integraciji LAG-a kao nositelja razvoja lokalnog područja, te razvoju i defniranju inovativnog, integriranog i multisektorskog pristupa lokalnom razvoju, umrežavanju i suradnji

 Načinu programiranja isporuke projekata putem odabira od strane samog LAG-a (decentraliziran pristup lokalnom razvoju) Za realizaciju vizije, a temeljem dugotrajnih konzultacijskih procesa kako sa članovima tako i sa širom javnosti, LAG „Zeleni bregi“ odlučio se za nekoliko prioritetnih, glavnih razvojnih tema odnosno općih ciljeva LRS, a to su prvenstveno:  Razvoj konkurentskih sposobnosti proizvodnih entiteta te razvoj održivog korištenja energija u svrhu efektivnije i efikasnije proizvodnje  Pokretanje novih i razvoj postojećih područja djelovanja s visokom dodanom vrijednosti temeljene na održivom korištenju kulturno-povijesne, tradicijske i prirodne baštine  Razvijati životne uvjete područja Očekivani učinci općih ciljeva su prvenstveno: kvantitavni i kvalitativni razvoj lokalne proizvodnje i usluga uz održivo korištenje resursa, razvoj životnih i uvjeta poslovanja u lokalnom okruženju te jačanje svijesti stanovnika i razvojnih dionika o mogućem doprinosu općem gospodarskom razvoju te doprinos općem povećanju kvalitete života na području LAG-a „Zeleni bregi“. Opći ciljevi LRS ostvaruju se putem specifičnih ciljeva odnosno strateških razvojnih ciljeva LAG-a do 2020-te godine: 1. Razvoj gospodarske aktivnosti na području LAG-a „Zeleni bregi“. 2. Razvoj životnih uvjeta područja kroz ulaganja u lokalne temeljne usluge za stanovništvo uključujući slobodno vrijeme te razvoj umrežavanja, suradnje i partnerstva. Vodeći se svim navedenim LAG „Zeleni bregi“, metodom odozdo prema gore, definirao je prioritetne tipove operacija i mjere čijom realizacijom dolazi do ostvarivanja strateških (specifičnih) ciljeva, shematski sažeto prikazano:

Strateški ciljevi (SC) Prioritetne Mjere Prioritetni tipovi operacija PRR TOP LAG-a u 2014.-2020 (M) 2014.-2020. za (TO) 2014.-2020., za ostvarenje realizaciju mjera kojima se strateških ciljeva ostvaruju strateški ciljevi SC 1 Razvoj M 1.1 Razvoj TO 1.1.1 Potpora za povećanje 4.2.1. gospodarske aktivnosti poljoprivrednih dodane vrijednosti na području LAG-a gospodarstava poljoprivrednim proizvodima „Zeleni bregi“ TO 1.1.2 Unaprijeđenje 6.3.1. poslovne konkurentnosti malih poljoprivrednih gospodarstava M 1.2 Razvoj i TO 1.2.1 Razvoj 6.4.1. unaprijeđenje nepoljoprivredne djelatnosti u nepoljoprivrednih ruralnim područjima djelatnosti SC 2 Razvoj životnih M 2.1 Razvoj TO 2.1.1 Ulaganja u opće 7.4.1. uvjeta područja kroz društvene društvenu infrastrukturu i ulaganja u lokalne infrastrukture pokretanje, poboljšanje ili temeljne usluge za proširenje lokalnih temeljnih stanovništvo usluga za ruralno stanovništvo

uključujući slobodno M 2.2 Razvoj TO 2.2.1 Priprema i provedba 19.3. vrijeme te razvoj suradnje i aktivnosti suradnje LAG-a umrežavanja, suradnje umrežavanja unutar i TO 2.2.2 Jačanje kapaciteta 19.4. i partnerstva izvan područja LAG- LAG-a i lokalnih dionika za a provedbu LRS

3.2 CILJEVI, MJERE I TIPOVI OPERACIJA LRS ZA PODRUČJA LAG-A TEMELJENI NA MOGUĆNOSTIMA PRR 2014 – 2020 Strateški razvojni cilj Razvoj gospodarske aktivnosti na području 1 LAG-a „Zeleni bregi“ Obrazloženje, svrha, cilja Analiza razvojnih potreba i potencijala te SWOT analiza pokazale su kako prostor LAG-a ima tradicionalnu razvojenu poljoprivredu na malim obiteljskim gospodarstvima te značajne poljoprivredne površine koje su kroz cijelu povijest bile glavni resurs za razvoj gospodarskih aktivnosti. LAG je područje relativno diverzificirane poljoprivredne proizvodnje koja se zasniva na njegovoj krajobraznoj raznolikosti – „zagorskim zelenim bregima“. Cijelo područje ima sve prirodne preduvjete za razvoj povrtlarstva, voćarstva i vinogradarstva te ratarstva i stočarstva. Rasparceliranost i starenje stanovništva, uz opće gospodarske probleme na nacionalnoj razini, uzrokovali su smanjenje poljoprivredne proizvodnje i u području LAG- a. Poljoprivreda se većinom odvija kao dopunska djelatnost i proizvodnja za osobne potrebe. Obzirom na blizinu velikog tržišta - Zagreba, razvoj vjerskog i zdravstvenog turizma u području, jačanje integrirane i ekološke poljoprivredne proizvodnje te revitalizacija tradicijskih poljoprivrednih proizvoda imaju velike komparativne prednosti i sve veće tržište. Aktivnostima koje će doprinijeti realizaciji ovog specifičnog cilja želi se doprinijeti razvoju poljoprivrednih gospodarstava i ruralnog turizma kroz poticanje restrukturiranja i modernizaciju proizvodnje, a s ciljem diversifikacije i povećanja tržišnog sudjelovanja, kao i korištenja turističkog potencijala vezanog uz već razvijen toplički turizam. Diverzifikacija djelatnosti na poljoprivednim gospodarstvima neophodna je kako bi ista opstala te postala dio opće ponude ovog jedinstvenog prostora Republike Hrvatske. Očekivani rezultati provedbom LRS do 2023.  Povećanje broja projekata sufinanciranih iz javnih sredstava PRR 2014.-2020. za 60 projekata  Povećanje zapošljavanja putem sufinanciranih projekata iz javnih sredstava PRR 2014.-2020. za 2 zaposlena  Povećanje broja PG-a koji su dobili potporu za razvoj malih PG za 30 PG-a  Povećanje broja PG-a koja primaju potporu za sudjelovanje u programima kvalitete, lokalnim tržištima i kratkim lancima opskrbe te proizvođačkim skupinama/organizacijama za 13 PG-a Predviđena financijska alokacija do 2023.  64,79% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR (809.500,00 EUR) Ukupno SC 1: 49,36% ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.- 2020. koji iznosi 1.639.968,75 EUR (100%) Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF Ukupna isplaćena sredstva Ukupan broj Broj kreiranih radnih mjesta putem (EUR) iz podmjere 19.2 sufinanciranih projekata sufinanciranih projekata iz PRR 2014-2020 (javni iz podmjere 19.2 PRR podmjere 19.2 PRR 2014-2020 rashodi) 2014-2020

809.500,00 EUR 60 2 Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe „Zeleni bregi“ Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim tipovima operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR 2014.-2020. Broj i naziv Sukladnost s Sukladnost s Broj i naziv tipa operacije za provedbu prioritetne Mjere tipom operacije Mjerom PRR Mjere (aktivnosti) iz PRR M 1.1. Razvoj 4 TO 1.1.1. Potpora za povećanje dodane 4.2.1 poljoprivrednih vrijednosti poljoprivrednim gospodarstva proizvodima 6 TO 1.1.2. Unapređenje poslovne 6.3.1 konkurentnosti malih poljoprivrednih gospodarstava M 1.2. Razvoj i 6 TO 1.2.1 Razvoj nepoljoprivredne 6.4.1 unapređenje djelatnosti u ruralnim područjima nepoljoprivrednih djelatnosti Doprinos prioritetima i fokus područjima PRR 2/2A; 3/3A; 6/6A M 1.1 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava Obrazloženje Mjere (grupe operacija za provedbu LRS) Putem ove mjere i pratećih tipova operacija za njezinu provedbu LAG će sufinancirati ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju kako bi se poboljšala ukupna učinkovitost i održivost poljoprivrednih gospodarstava, uključujući zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama. Ulaganja se odnose na sve poljoprivredne sektore. Ulaganja u nove i inovativne tehnologije doprinijet će smanjenju troškova proizvodnje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda, te time ostvariti pozitivan učinak na dohodak - kao i na otvaranje novih radnih mjesta i njihovu održivost. Nadalje, ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda, novu opremu i tehnologiju imat će pozitivan utjecaj na okoliš, osobito na obiteljskim gospodarstvima, gdje se trebaju rješavati izazovi vezani uz okoliš i klimatske promjene kroz ulaganja u modernizaciju. S obzirom na veliki broj malih OPG-a te OPG-a čiji su nositelji starije osobe poticat će se i preuzimanje PG od strane mladih nositelja te će se na taj način poduprijeti i zapošljavanje mladih u ovom ruralnom području. Budući se poljoprivreda na području LAG-a zasniva na malim poljoprivrednim gospodarstvima ovom mjerom se planira potaknuti posebno njihov razvoj te različiti oblici udruživanja i suradnje kako bi ista postala gospodarski održiva i tržišno konkurentna. Predviđena financijska alokacija M1.1 za provedbu LRS do 2023.  51,19% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR (639.667,00 EUR) Ukupno M1.1: 39% ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.- 2020. koji iznosi 1.639.968,75 EUR (100%) Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti) 1.1 Lokalna akcijska grupa "Zeleni bregi", Zagorska razvojna agencija, Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata. Vremensko razdoblje 2014./ 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. za provedbu aktivnosti 2015. do 2020. N/A 0 0 30 13 0 (i broj projekata) Predviđena financijska 2014./ 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

alokacija (planirana 2015. sredstva) do 2020. N/A 0 0 36,01 15,18 0 (%, 19.2) M 1.2 Razvoj i unaprijeđenje nepoljoprivrednih djelatnosti Obrazloženje Mjere za provedbu LRS Područje LAG-a poznato je po razvoju zdravstvenog i topličkog turizma ali i po vrijednom i raznolikom krajoliku zagorskih brega, no sustav privlačenja posjetitelja u turistička središta nije značajno utjecao na razvoj ruralnog turizma kao niti na razvoj dopunskih djelatnosti na obiteljskim poljoprivednim gospodarstvima. Stoga je svrhe ove mjere s pratećim tipom operacije, upravo omogućiti jačanje razvoja dopunski, nepoljoprivrednih, djelatnosti kako bi se omogućila i finacijska održivost obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Putem ove mjere LAG će, svojim aktivnostima, potaknuti održivo korištenje svoje resursne razvojne osnove odnosno kulturno – povijesne/tradicijske i prirodne baštine diverzificiranjem djelatnosti prvenstveno na poljoprivrednim gospodarstvima kako bi prihodi stanovnika što manje ovisili o jednom izvoru prihoda. Time će LAG ujedno stvoriti raznoliku ponudu proizvoda i usluga putem kojih će i cijelo područje postati prepoznatljivo na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Predviđena financijska alokacija M1.2 za provedbu LRS do 2023.  13,59% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR (169.833,00 EUR) Ukupno M1.2: 10,36% ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.- 2020. koji iznosi 1.639.968,75 EUR (100%) Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti) 1.2 Lokalna akcijska grupa "Zeleni bregi", Zagorska razvojna agencija, Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata. Vremensko razdoblje 2014./ 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. za provedbu aktivnosti 2015. do 2020. N/A 0 0 0 0 17 (i broj projekata) Predviđena financijska 2014./ 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. alokacija (planirana 2015. sredstva) do 2020. N/A 0 0 0 0 13,59 (%, 19.2) Napomena: Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s pripadajućim tipovima operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja rezultata (result indicators) i isporuka (output indicators, ciljanim korisnicima i kriterijima prihvatljivosti) nalazi se u Dodacima 3. i 5. te Poglavlju 6.2 LRS.

Razvoj životnih uvjeta područja kroz ulaganja u lokalne Strateški razvojni cilj temeljne usluge za stanovništvo uključujući slobodno vrijeme te 2 razvoj umrežavanja, suradnje i partnerstva Obrazloženje, svrha, cilja Cijelo područje LAG-a „Zeleni bregi“ od kraja prošlog stojeća karakterizira smanjenje gospodarskih aktivnosti i depopulacija, starenje i migracija stanovnika u veće urbano područje, posebno mladih i obrazovanih, koji se, nakon školovanja, sve rjeđe vraćaju u svoj rodni kraj. U isto vrijeme, prostor LAG-a povijesno je područje Hrvatske koje obiluje nacionalnom kulturnom-povijesnom baštinom i karakterističnim tradicijskim vrijednostima koji su nastali i zahvaljujući izuzetnom krajobraznoj raznolikosti i bogatstvu prirodnih

resursa. No njihovo slabo korištenje, iako se sve više razvija toplički turizam, posljedica je nedostatka sredstava radi pada primarne proizvodnje, suvremenih znanja i nedostatka novih vještina, ali i kao posljedica nedostatka kvalitetnih lokalnih razvojnih projekata. Rekonstrukcijom i izgradnjom male infrastrukture u ruralnim područjima stvaraju se preduvjeti za poticanje društveno-gospodarskog rasta i zaustavljanje negativnog depopulacijskog trenda u ruralnim područjima. Cilj je poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim sredinama, doprinos atraktivnosti sela i njegovom razvojnom potencijalu za druge aktivnosti te poticanje rasta i društveno - ekonomske održivosti. Aktivnostima koje će doprinijeti realizaciji ovog specifičnog cilja želi se doprinijeti potpori općem razvoju diverzificiranih djelatnosti izravno povenih s povećanjem kvalitete života stanovnika. Očekivani rezultati provedbom LRS do 2023.  Povećanje broja projekata sufinanciranih iz javnih sredstava PRR 2014.-2020. za 23 projekta  50% ruralnog stanovništva ima koristi od poboljšanih usluga/infrastruktura financiranih iz PRR 2014.-2020. putem Mjere 19  Jačanje veza između LAG-ova i različitih razvojnih dionika ruralnih područja razvojem implementacijom projekata suradnje na nacionalnoj razini putem 1 projekta suradnje  Jačanje upravljačkih sposobnosti organizacija koje pružaju potporu razvoju ruralnog područja putem provedbe min. 15 aktivnosti usmjerene poticanju općeg lokalnog razvoja, u koje je uključeno min. 150 sudionika  Razvoj društvene uključenosti, smanjenja siromaštva, diverzifikacije malog poduzetništva i kreiranje radnih mjesta jačanjem animacije stanovništva i sustava cjeloživotnog učenja te stjecanja znanja i vještina putem provedbe min. 28 animacijsko-edukacijskih aktivnosti koje uključuju min. 280 sudionika Predviđena financijska alokacija do 2023.  35,21% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020. (440.000,00 EUR)  100% sredstava LAG-a za podmjeru 19.3 PRR 2014-2020 (5% od 19.2., uk. 19.3: 62.475,00 EUR)  100% sredstava LAG-a za podmjeru 19.4 PRR 2014-2020 (25% od 19.2 + 25% od 19.3; 327.993,75 EUR) Ukupno SC 2: 50,64% (830.468,75 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.639.968,75 EUR (100%) Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF Ukupna isplaćena sredstva Ukupan broj Broj kreiranih radnih mjesta putem (EUR) iz podmjera sufinanciranih projekata sufinanciranih projekata iz 19.2/19.3 i 19.4 PRR 2014- iz podmjere 19.2/19.3 podmjera 19.2/19.3/19.4 PRR 2020 (javni rashodi) PRR 2014-2020 2014-2020 830.468,75 EUR 23 0 Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe „Zeleni bregi“ Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim tipovima operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR 2014.-2020. Broj i naziv Sukladnost s Sukladnost s Broj i naziv tipa operacije za provedbu prioritetne Mjere tipom operacije Mjerom PRR Mjere (aktivnosti) iz PRR M 2.1 Razvoj 7 TO 2.1.1 Ulaganja u opće društvenu 7.4.1 društvene infrastrukturu i pokretanje, poboljšanje infrastrukture ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo

M 2.2 Razvoj 19 TO 2.2.1 Priprema i provedba 19.3.1/19.3.2 suradnje i aktivnosti suradnje LAG-a umrežavanja unutar 19 TO 2.2.2 Jačanje kapaciteta LAG-a i 19.4.1 i izvan područja lokalnih dionika za provedbu LRS LAG-a Doprinos prioritetima i fokus područjima PRR 1/1A, 1B, 1C; 6/6A, 6B M 2.1 Razvoj društvene infrastrukture Obrazloženje Mjere za provedbu LRS Područje LAG-a „Zeleni bregi“ izuzetno je veliko i karakterizira ga raspršenost malih i izdvojenih ruralnih naselja, isto tako, radi velike krajobrazne raznolikosti, prostor ima značajne rekreacijske razvojne potencijale, posebno radi blizine Zagreba, ali i činjenice kako u područje dolazi sve veći broj posjetitelja. Također, područje karakterizira i preseljenje sve većeg broja osoba iz urbane sredine. Provođenjem ove mjere sufinancirat će se ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu. Ulaganje u osnivanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturu, te pripadajuću infrastrukturu uključuje: Ulaganja u gradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za sportske i zabavne aktivnosti, igrališta, sportske objekte i prateće objekte, objekte za sportski ribolov, rekreacijske zone u kontinentalnom dijelu uz rijeke i jezera, biciklističke staze, tematske puteve i parkove, objekte za ostvarivanje organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do polaska u osnovnu školu i javne površine. Navedene aktivnosti moraju biti u skladu s važećom lokalnom strateškom / razvojnom dokumentacijom te u skladu s lokalnim planovima razvoja. Predviđena financijska alokacija M 2.1 za provedbu LRS do 2023.  35,21% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR (440.000,00 EUR) Ukupno M2.1: 26,83% ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.- 2020. koji iznosi 1.639.968,75 EUR (100%) Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti) 2.1 Lokalna akcijska grupa "Zeleni bregi", Zagorska razvojna agencija, Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata. Vremensko razdoblje 2014./ 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. za provedbu aktivnosti 2015. do 2020. N/A 0 0 22 0 0 (i broj projekata) Predviđena financijska 2014./ 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. alokacija (planirana 2015. sredstva) do 2020. N/A 0 0 35,21 0 0 (%, 19.2) M 2.2 Razvoj suradnje i umrežavanja unutar i izvan područja LAG-a Obrazloženje Mjere (grupe operacija za provedbu LRS) LAG je udruga koja predstavlja javno-privatno partnerstvo, odnosno udruženje javnog, privatnog i civilnog sektora koji zajednički rade na lokalnom razvoju vođenog lokalom zajednicom. Kako bi se održivo i kvalitetno pružila potpora općem razvoju područja LAG-a važno je stalno jačati ljudske kapacitete širokog kruga razvojnih dionika područja LAG-a o novim modelima i mogućnostima rasta i razvoja te jačanja kvalitete života, ali, u isto vrijeme, važno je stalno istraživati njihove potrebe i viđenje razvoja kao bi se aktivnosti LAG-a jasno ugradile u lokalnu razvoju strategiju. Jednako tako, važno je dodatno usavršavati članove

lokalnog razvojnog partnerstva i zaposlenike LAG-a kako bi mogli djelovati kao motivatori u zajednici, ali i kako bi na kvalitetan način mogli osluškivati potrebe zajednice i osmišljavati kvalitetne odgovore na iste. Visoka kvaliteta i iskustvo udruga na području LAG-a omogućuje sinergijsku potporu daljnjem društveno-gospodarskom razvoju područja, a kroz daljnji razvoj i jačanje gospodarskih subjekata moguće je stvoriti multisektorsku mrežu koja jasno ostvaruje razvojne potrebe u okviru mogućnosti održivog korištenja razvojne resursne osnove LAG-a. Priliku razvoju predstavlja iskustvo i velike mogućnosti cjeloživotnih edukacija koje se pružaju putem različitih edukacijskih programa, na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. LAG predstavlja platformu koja omogućuje stvaranje kvalitetnih veza za provedbu aktivnosti suradnje putem koje se razmjenjuju stavovi, iskustva i primjeri dobre prakse u razvoju poljoprivrede i nepoljoprivrednih djelatnosti. Tradicijske vrijednosti, kulturna i prirodna baština LAG-a dobra su osnova za stvaranje dodatne turističke ponude ili razvoj dodatnih, nepoljoprivrednih, djelatnosti na području LAG-a. Predviđena financijska alokacija M2.2 za provedbu LRS do 2023.  100% sredstava LAG-a za podmjeru 19.3 PRR 2014-2020 (5% od 19.2., uk. 19.3: 62.475,00 EUR)  100% sredstava LAG-a za podmjeru 19.4 PRR 2014-2020 (25% od 19.2 + 25% od 19.3; 327.993,75 EUR) Ukupno M2.2: 23,81% (390.468,75 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.639.968,75 EUR (100%) Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti) 2.2 Lokalna akcijska grupa "Zeleni bregi" Vremensko razdoblje 2014./ 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. za provedbu aktivnosti 2015. do 2020. (1 realiziran N/A 0 0 0 1 0 projekt suradnje, 19.3) Predviđena financijska 2014./ 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. alokacija (planirana 2015. sredstva) do 2020. N/A 0 0 20 80 0 (%, 19.3) Predviđena financijska 2014./ 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. alokacija (planirana 2015. sredstva) do 2020. N/A 4 24 24 24 24 (%, 19.4) Napomena: Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s pripadajućim tipovima operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja rezultata (result indicators) i isporuka (output indicators, ciljanim korisnicima i kriterijima prihvatljivosti) nalazi se u Dodacima 4. i 5. te Poglavlju 6.2 LRS.

3.3 OPIS MJERA UKLJUČUJUĆI DEFINIRANJE KORISNIKA, KRITERIJA PRIHVATLJIVOSTI Detaljan opis Mjera, definiranje korisnika i kriterija prihvatljivosti nalazi se u Dodacima 3.,4. i 5.

3.4 OPIS TEMA PLANIRANIH PROJEKTAA SURADNJE I NAČIN ODABIRA PROJEKATA SURADNJE Postoje različiti oblici umrežavanja od kojih je važno spomenuti sljedeća dva tipa:

 Institucionalno umrežavanje: uključujući Europsku mrežu za ruralni razvoj (pokrenutu od Europske komisije) i nacionalnu ruralnu mrežu, Nacionalne, regionalne i lokalne mreže koje stvaraju veze između ljudi, projekata i ruralnih područja te tako mogu pomoći nadjačati izolaciju s kojom su suočene neke ruralne regije i stimulirati projektnu suradnju.  Suradnja: uključuje lokalne akcijske grupe koje provode zajednički projekt sa drugom LEADER grupom, ili sa grupom koja ima sličan pristup u drugoj regiji, državi članici, ili čak u nekoj trećoj zemlji. Projekti suradnje nisu samo jednostavno izmjenjivanje iskustava, već oni moraju uključivati konkretne zajedničke projekte idealno vođene unutar zajedničke strukture. Postoje dva moguća različita oblika suradnje unutar LEADER-a: - međuregionalna suradnja koja obilježava suradnju između različitih ruralnih područja unutar država članica ili između LEADER grupa, i također je otvorena za ostale lokalne grupe koje koriste sličan participan pristup; i  transnacionalna suradnja obilježava suradnju između LEADER grupa iz najmanje dvije države članice, ili suradnju sa grupama iz trećih država koje prate sličan pristup. LAG „Zeleni bregi“ planira umrežavanje sa LAG-ovima na području RH na temama:  kvantitativni i kvalitativni razvoj lokalnih dionika u poljoprivrednoj djelatnosti – efikasniji razvoj i promocija proizvoda, s naglaskom na osjetljive skupine društva radi jačanja socijalne inkluzije  razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti – jačanje specifičnih oblika ruralnog turizma s naglaskom na osjetljive skupine društva radi jačanja socijalne inkluzije  jačanje kapaciteta dionika u kontekstu primjena novih znanja, tehnologija i procesa Navedene teme proizašle su iz razvojnih snaga i prilika iz okruženja uvažavajući razvojne slabosti i prijetnje iz okruženja. LAG planira provedbu 1 projekta suradnje – na nacionalnoj razini. Odluku o pokretanju projekta suradnje i partnerstvu na projektu suradnje donosi Upravni odbor LAG-a. Prilikom ulaska u projekt suradnje LAG će potpisati Sporazum o suradnji sa odabranim LAG-ovima u kojem se javno navode zadaci, prava i obveze partnera. Shematski prikaz pripreme i provedbe projekata suradnje2 je

2 Napomena: Postupak pripreme i provedbe sukladan je novom Pravilniku za provedbu Mjere 19 (NN 96/2017) 30

3.5 INOVATIVAN I INTEGRIRANI KARAKTER STRATEGIJE LRS LAG-a „Zeleni bregi“ izrađena je putem provedbe metodologije odozdo prema gore i koncipirana je na temelju sukladnosti svakog od programiranih ciljeva, pripadajućih mjera (aktivnosti) te provedbenih tipova operacija, što je razvidno kroz kumulativne doprinose fokus područjima PRR, tako i maksimizaciji doprinosa horizontalnim, međusektorskim ciljevima – poticanju inovacija s posebnim naglaskom na očuvanje okoliša te prilagodbu i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena. Inovativan karakter Strategije Sve aktivnosti koje se potiču ne smiju imati štetan utjecaj na okoliš. Odabirani tipovi operacija u funkciji su daljnjeg jačanja ključnih razvojnih sektora – poljoprivrede za čije jačanje postoji realna razvojna osnova odnosno potencijal. Svim operacijama odnosno provedbenim aktivnostima potiče se primjena inovacija kroz pružanje mogućnosti sufinanciranja nabave novih tehnologija te primjene novih proizvodno-prerađivačkih metoda, na troškovno učinkovit način koji osigurava gospodarsku održivost razvojnih dionika. Nabava moderne tehnologije doprinijet će razvoju konkurentnijeg gospodarstva. Generacijska obnova koja se potiče kroz predviđene aktivnosti pridonosi i stvaranju pozitivnog inovativnog okruženja na poljoprivrednim gospodarstvima, poglavito kroz osmišljavanje novih usluga i djelatnosti, odnosno njihov razvoj i implementaciju u poljoprivrednoj proizvodnji. Kroz projekte koji se planiraju provoditi vrednovat će se inovativan pristup rješavanju lokalnih problema koji predviđaju dugotrajna rješenja. Tematska područja suradnje kojima se LAG planira baviti orjentirana su upravo na socijalnu inkluziju i inovativne pristupe u rješavanju problema ranjivih skupina društva (s naglaskom na mlade i žene).

Zaštita okoliša Provedbom LRS LAG-a „Zeleni bregi“ će poticati ulaganja koja su okolišno prihvatljiva i održiva, imaju pozitivan utjecaj na okoliš i uvode tehnologije i procese koji omogućuju opće poboljšanje okoliša te biološke raznolikosti. LAG će informirati i animirati sve lokalne razvojne dionike, posebno prijavitelje projekata za realizaciju LRS za uporabu tehnologija i zahvata koji koriste materijale koji nisu štetni za okoliš, prihvatljivi su za ljude i okolinu. Isto se odnosi i na razvoj društvene infrastrukture u kojoj će se poseban naglasak dati poticanju provedbe postupaka tzv. „zelene nabave“.

Prilagodba i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena Mjerama porasta energetske učinkovitosti, usmjerivanjem na korištenje OIE te smanjenjem emisija metana u stočarskoj proizvodnji koje se predviđaju provedbom LRS doprinosi se ublažavanju negativnih posljedica klimatskih promjena. Ulaganja u okviru potpora uvođenju novih tehnologija i procesa u poljoprivredi (prvenstveno usmjerenih na restrukturiranje gospodarstva) i šumarstvu omogućit će lakšu prilagodbu i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena unutar ruralnog prostora kroz smanjenje emisije štetnih tvari. Zahvati koji se odnose na očuvanje bioraznolikosti šuma imaju pozitivan utjecaj na klimatske promjene pošto se poboljšavaju općekorisne funkcije šuma, a pri tome se koriste i alati za informiranje stanovništva o očuvanju šuma i šumskih zajednica. Kroz razvoj lokalne infrastrukture prednost se daje opremi i zahvatima koji su otporni na klimatske promjene. Poticanjem zajedničkih projekata potiče se razvoj zajedničke logistike, skladištenja i prijevoza čime se direktno smanjuje emisija ugljičnog dioksida u atmosferu.

Ostvarivanjem ciljeva razvoja područja LAG-a povezuju se lokalni proizvođači, udružuju se vertikalno i horizontalno kako bi zajednički nastupili na tržištu čime se direktno utječe na integrirani i višesektorski razvoj. Veća zastupljenost proizvoda na tržištu zahtjeva dodatna ulaganja u podizanje kvalitete i konkurentnosti proizvoda, a za postizanje veće konkurentnosti, potrebno je ulagati u modernizaciju i opremanje proizvodnih pogona uz poštivanje odredbi zaštite okoliša i pozitivnog utjecaja na klimatske promjene. Jačanje kvalitete života u ruralnim područjima postiže se izgradnjom lokalne infrastrukture koja je dostupna većem broju stanovnika LAG-a, osmišljavaju se i provode projekti s istim ciljem, a na ovaj način postiže se atraktivnost područja LAG-a, sprečava depopulacija i osiguravaju bolji uvjeti života. 3.6 USKLAĐENOST SA NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA (ŽRS, PRR) Usklađenost ciljeva sa prioritetima i fokus područjima (a time i ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike RH i EU) Programa ruralnog razvoja navedena je u poglavlju 3.2, dok je usklađenost Mjera i tipova operacija dodatno detaljno prikazana u Dodacima 3. i 4. te poglavlju 6.2 LRS, Nadređeni strateški razvojni dokumenti županijske razine kojemu direktno doprinosi LRS LAG-a „Zeleni bregi“ je Strategija razvoja Krapinsko – zagorske županije 2016.-2020. i Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije do 2020. Doprinos LRS mjeri se putem indikatora isporuka (outputa) na razini mjera kojima se kumulativno mjeri ostvarenje rezultata postizanja strateških ciljeva (indikatori rezultata).

Shema usklađenosti LRS s relevatnim nadređenim strateškim razvojnim dokumentima RH LRS - SC1/M1.1/M1.2 LRS - SC2/M2.1/M2.2 ZPP (opći ciljevi) C1 poticanje konkurentnosti poljoprivrede, među ostalim, i kroz višenamjensku i tehnološki inovativnu proizvodnju prilagodljivu klimatskim promjenama te tehnološki moderniziranu prehrambeno - prerađivačku industriju C2 Osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcije protiv klimatskih promjena uz provedbu načela zaštite okoliša i prirode te očuvanje genetskih izvora C3 Postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica, uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta. Prioritet /Fokus P-2/FP-2A; P-3/FP-3A; P-1/FP-1A, 1B, 1C; (žarišno) područje P-6/FP-6A P6/FP-6A, 6B PRR Strategija razvoja C1 Poboljšavanje strukture i C3 Investicije turizma RH do 2020. kvalitete smještaja C4 Povećanje turističke potrošnje C3 Investicije C4 Povećanje turističke potrošnje C2 Novo zapošljavanje Strategija razvoja C1 Poboljšanje ekonomske C1 Poboljšanje ekonomske poduzetništva u RH uspješnosti uspješnosti 2013.-2020. C3 Promocija poduzetništva C2 Poboljšan pristup financiranju C4 Poboljšanje poduzetničkih C3 Promocija poduzetništva vještina C4 Poboljšanje poduzetničkih vještina C5 Poboljšano poslovno okruženje Strategija borbe C1 Osiguravanje uvjeta za uspješnu C1 Osiguravanje uvjeta za uspješnu protiv siromaštva i borbu protiv siromaštva i socijalne borbu protiv siromaštva i socijalne socijalne isključenosti isključenosti te smanjenje isključenosti te smanjenje 2014.-2020. nejednakosti u društvu nejednakosti u društvu 32

C2 Osiguravanje uvjeta za C2 Osiguravanje uvjeta za sprječavanje nastanka novih sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih kao i kategorija siromašnih kao i smanjenja broja siromašnih i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba socijalno isključenih osoba C3 Uspostavljanje koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, te sustava praćenja i evaluacije Strategija razvoja SC1 Konkurentno gospodarstvo SC 2 Razvoj ljudskih potencijala i Krapinsko-zagorske SC 3 Održivi razvoj prostora, unaprjeđenje kvalitete života županije do 2020. okoliša i prirode SC 3 Održivi razvoj prostora, okoliša i prirode Županijska razvojna SC1 Povećati konkurentnost i SC2 Poboljšati infrastrukturu i strategija Zagrebačke društvenu odgovornost gospodarstva kvalitetu života održivim korištenjem županije do 2020. prirodnih resursa i kulturnih dobara SC3 Razvijati ljudske resurse i unaprijediti upravljanje razvojem

3.7 OPIS ODABIRA PROJEKATA NA RAZINI LAG-A Metodologija odabira projekata na razini LAG-a temeljem provedbe osmog načela CLLD pristupa lokalnom razvoju vođenog lokalnom zajednicom (decentralizirani pristup provedbe lokalnog razvoja) detaljno se definira internim procedurama organizacije koje odobrava Upravni odbor LAG-a. Temelj za decentraliziran postupak upravljanja javnim sredstvima iz podmjere 19.2 PRR od strane LAG-a, odnosno odobrenje projekata krajnjih korisnika (nositelja projekata), predstavlja Pravilnik za provedbu Mjere 19, podmjera 19.2, 19.3 i 19.4 (NN 96/2017), (u daljnjem tekstu: Pravilnik), Ugovor za provedbu LRS, Sporazum o suradnji u izvršavanju delegiranih administrativnih provjera s pripadajućim prilogom, a kojim su definirane funkcije i odgovornosti LAG-a i APPRRR-a, te Smjernicama za provedbu postupka odabira projekata objavljenim od strane APPRRR-a. U ovom poglavlju okvirno je opisan postupak odabira projekata koji se, sažeto, sastoji od sljedećih aktivnosti:

Priprema i objava LAG Natječaja LAG administratori (stručna služba odnosno ured LAG-a uz ev. potporu vanjskih suradnika, prema potrebi) pripremaju dokumentaciju koja minimalno sadrži: predmet, svrhu i iznos raspoloživih sredstava LAG Natječaja; uvjete prihvatljivosti nositelja projekta i dokumentaciju; uvjete prihvatljivosti projekta i dokumentaciju; uvjete prihvatljivosti troškova i dokumentaciju; kriterije odabira projekata i dokumentaciju za ocjenu usklađenosti projekta s kriterijima; prag prolaznosti; prihvatljive i neprihvatljive troškove; detaljni postupak odabira projekata; visinu i intenzitet potpore (s jasno definiranim uvećanjima); način, uvjete i rokove prijave projekta; rokove i uvjete za podnošenje prigovora te popis priloga i obrazaca. Dokumentacija natječaja sadržavati će i druge dokumente poput vodiča za korisnike i sl. Nakon odobrenja ukupne natječajne dokumentacije od strane nadležnog tijela LAG-a, LAG Natječaj, s pripadajućim obrascima, prilozima, vodičima i ostalom dokumentacijom, objavljuje se na mrežnoj stranici LAG-a. Obzirom na regulatorni okvir za provedbu podmjere 19.2 od strane nadležnog tijela - natječaj za dodjelu sredstava za pojedini tip operacije raspisuje se samo ukoliko je APPRRR na nacionalnoj razini raspisala najmanje jedan natječaj za tip operacije sukladan tipu operacije LAG-a. Poziv se objavljuje i na funkcionalnim i operativnim mrežnim stranicama svih članova LAG-a te se javnost izvješćuje preko tiskanih i

drugih medija na lokalnoj i regionalnoj razini. Detaljna provedba biti će propisana samim natječajem, dok će, u prije i u vrijeme njegova trajanja, LAG provoditi animacijske aktivnosti kako bi korisnike što kvalitetnije pripremio za prijave.

Podnošenje, zaprimanje i stvaranje prijavnog dosjea projekta te administrativna kontrola; ocjenjivanje i odabir projekata Projektni prijedlozi zaprimaju se putem službene adrese LAG-a. Način podnošenja prijave projekata jasno će biti naznačen u LAG Natječaju. Otvaranje prijava projekata pristiglih na LAG natječaj obavlja Povjerenstvo kojeg imenuje Skupština LAG-a. Povjerenstvo čini njegov Predsjednik te LAG administratori. Nakon zaprimanja prijava provodi se administrativna kontrola koja, ujedno, predstavlja i 1. fazu (tzv. Analiza 1) u postupku odabira projekata za provedbu LRS. Tijekom ove faze, LAG može zatražiti i nadopunu dokumentacije dostavljene od strane nositelja projekata koji su se prijavili na natječaj. Cilj 1. faze je provjera: potpunosti prijave, prihvatljivosti nositelja projekta te osnovnih uvjeta prihvatljivosti projekta. Nakon administrativne provjere, započinje 2. faza (Analiza 2) koja predstavlja kvalitativno ocjenjivanje prijava od strane Ocjenjivačkog odbora kojeg imenuje Upravni odbor LAG-a, a koja se provodi sukladno definiranim internim procedurama LAG-a i kriterijima odabira definiranim LRS. Rezultat ovih analiza je rang lista projekata s pratećom dokumentacijom koja se upućuje na odlučivanje Upravnom odboru LAG-a. Upravni odbor, zatim, provodi procjenu projektnih prijedloga prema izvješću i privremenoj rang listi te provjere sukladnosti s kriterijima za vrednovanje i odabir projekata. Na odluke Upravnog odbora, nositelji projekata imaju mogućnost prigovora Nadzornom odboru LAG-a. Odluke Nadzornog odbora, kao tijela LAG-a nadležnog za prigovore, moraju biti jasne i konačne i ne mogu ni na koji način biti promijenjene od strane Upravnog odbora LAG-a. U slučaju da je prigovor prihvaćen, prijava projekta se vraća u administrativnu obradu.

Popis projekata koji su odabrani od strane LAG-a biti će objavljen na mrežnoj stranici LAG-a nakon utvrđivanja rang liste odabranih projekata. Objava uključuje najmanje sljedeće podatke: naziv nositelja projekta, naziv projekta i njegov kratak opis, intenzitet potpore i iznos potpore.

Nakon završetka natječaja i postupka odabira projekata na razini LAG-a, sva postupovna dokumentacija i odluke o odabiru dostavljaju se na natječaj APPRRR-a za provedbu LRS, putem AGRONET-a, pri čemu, LAG podnosi Zahtjev za potporu za svaki pojedinačni odobren projekt. APPRRR provodi postupak provjere usklađenosti odabira projekata LAG-a s kriterijima navedenim u LRS i LAG Natječajem, te, nakon provedenih provjera, donosi Odluku o dodjeli sredstava za svaki pozitivno ocijenjeni Zahtjev za potporu. Lista potvrđenih i odobrenih projekata od strane APPRRR-a objavljuje se na mrežnim stranicama LAG-a „Zeleni bregi“.

4. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRS Proces izrade LRS LAG-a započeo je u studenom 2015. godine i trajao sve do ožujka 2016. godine, a temeljen je na osnovnim načelima CLLD pristupa koji je korišten u izradi: Razvoj utemeljen na osobitostima područja – temeljem SWOT analize kao podloge za određivanje razvojnih ciljeva LAG „Zeleni bregi“ je na temelju uključivanja lokalnih dionika i održavanja radionica u pojedinim jedinicama lokalne samouprave (Zlatar Bistrica, Krapina, Mihovljan, Sveti Ivan Zelina, Donja Stubica.) izvršio analizu područja, te na temelju

utvrđenih prilika, prijetnji, snaga i slabosti područja odabrao ciljeve razvoja koji se temelje na maksimiziranju snaga i na otklanjanju slabosti koje se pojavljuju uz korištenje prilika vanjskog okruženja. Radionice u jedinicama lokalne samouprave bile su usmjerene na susjedne gradove i općine, odnosno uključivanje dionika iz okolnih općina/gradova. U Donjoj Stubici radionice su bile usmjerene na uključivanje lokalnih dionika iz Oroslavja, Stubičkih Toplica, Jakovlja, Bistre, Velikog Trgovišća i Donje Stubice, u Svetom Ivanu Zelini radionice su bile organizirane u svrhe uključivanja dionika iz Bedenice i Svetog Ivana Zeline, u Mihovljanu su bile usmjerene na Bedekovčinu, Mače, Lobor, Novi Golubovec i Mihovljan, u Krapini na JLS Radoboj, Jesenje, Đurmanec Petrovsko i Krapinu, dok su u Zlatar Bistrici radionice bile usmjerene na Mariju Bistricu, Gornju Stubicu, Zlatar i Zlatar Bistricu. Pristup odozdo prema gore – obzirom da izrada LRS počiva na uključivanju širokog kruga lokalnih dionika, LAG „Zeleni bregi“ je na temelju i održavanja radionica usmjerenih na čitavo područje izvršio analizu područja, te, uzimajući u obzir jedan od temeljnih načela Programa Leader (pristup „odozdo prema gore“), uključio lokalno stanovništvo u izradu SWOT analize, odnosno utvrdio slabosti područja koje predstavljaju ograničavajuće faktore razvoja, te prednosti koje su sastavni dio područja i na kojima se temelji održivi razvoj. Uspostavljanje lokalnih partnerstva – LAG u svom radu poštuje načela LEADER/CLLD pristupa, odluke se donose većinom glasova, postoji zastupljenost svih sektora/predstavnika područja LAG-a te se kontinuirano radi na uspostavljanju daljnjih partnerstva – kako unutar LAG-a tako i van granica LAG-a. Inovativan pristup lokalnom razvoju – LRS sadrži inovativne pristupe u razvoju ruralnog područja LAG-a koji su definirani kroz ciljeve, aktivnosti i tipove operacija. Aktivnosti podrazumijevaju nabavu tehnologija i mehanizacije koja se primjenjuje u inovativnih proizvodnim procesima, potiču se akcije koje na inovativan način rješavaju lokalne potrebe i animiraju lokalno stanovništvo. Integrirani i multisektorski pristup – ciljevi i aktivnosti međusobno su integrirane te ostvarenje jednog cilja doprinosi boljem i bržem ostvarenju ostalih ciljeva. Umrežavanje i suradnja – strategijom se potiču aktivnosti umrežavanja na horizontalnoj i vertikalnoj razini, te povezivanje ponude i potražnje – odnosno proizvođača i kupaca kroz kratke lance opskrbe. Suradnja se odnosi na oblikovanje i provedbu transnacionalnih i međuteritorijalnih projekata unutar definiranih tematskih područja, a s ciljem povezivanja LAG-ova te stanovništva LAG-a. De-centralizirana administracija – odnosi se na isporuku projekata preko LAG-a. U vidu toga, LRS predviđa određena sredstva kojima će financirati projekte sa svog područja. Kriteriji za odabir projekata opisani su u LRS, jasno su definirani i u skladu sa Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. Strategija je bila rađena putem konzultacijskih procesa vanjskog stručnjaka i članova Upravnog odbora (UO), dok se u međuvremenu, između sastanaka UO, provodio dodatni konzultacijski proces sa širom javnosti. U proces izrade Strategije aktivno su bili uključeni i svi članovi Skupštine kojima je prezentiran proces izrade Strategije, raspravljalo se o ključnim pitanjima oko definiranja ciljeva razvoja, financijske alokacije, mehanizmima provedbe i administracije LRS. Upravni odbor potvrđivao je izrađene nacrte pojedinih poglavlja te konačni nacrt LRS. Stručna služba LAG-a sudjelovala je u izradi LRS kroz održavanje konzultacijskih sastanaka sa vanjskim stručnjakom usmenom komunikacijom, te putem elektroničke pošte. Lokalni dionici, stanovnici LAG-a, predstavnici javne i privatne (gospodarski/civilni) interesne skupine uključeni su u pripremu LRS kroz sudjelovanje na informacijskim sastancima ali i putem web stranice LAG-a te stalnim usmenim konzultacijama od strane izrađivača i stručne službe LAG-a, putem provedenih javnih savjetovanja a posebno kroz postupak prikupljanja projektnih ideja za formiranje Baze projekata.

Sistematizirani prikaz izrade Strategije obzirom na sastavna poglavlja, sudionike i korištene metode dan je u nastavku. Popis sudionika u izradi i prvoj izmjeni LRS nalazi se u Dodatku 7.

Poglavlje / tema Aktivnosti i korištene metode Broj sudionika Analiza stanja, U razdoblju od studenog (13.11.2015.) do prosinca 2015. više od 80 razvojnih potreba godine prikupljali su se ulazni podaci za Osnovnu analizu te sudionika i mogućnosti i se izrađivao prvi nacrt analize. Metode koje su korištene u SWOT prikupljanju podataka bili su anketni upitnici za gradove/općine/institucije s područja LAG-a, provedeni su intervjui sa predstavnicima privatnog, javnog i civilnog sektora kako bi se utvrdilo stvarno stanje i pripremili zaključci i ulazni podaci za SWOT analizu. Prvi nacrt osnovne analize prezentiran je Upravnom odboru 22.12.2015. godine. Svi članovi Upravnog odbora analizu su primili unaprijed za pripremu komentara. Temeljem nalaza SWOT analize na sastanku su se pripremili prijedlozi ciljeva razvoja, a temeljem mjera Programa ruralnog razvoja koje najbolje zadovoljavaju identificirane potrebe LAG-a. Članovi UO-a i djelatnici ureda LAG-a „Zeleni bregi“ sudjelovali su izradi analiza kroz prikupljanje dokumentacije i statističkih podloga i intervjua. Nakon izrađene analize, davali su svoje komentare i prijedloge za poboljšanje. Projektni prijedlozi za izradu i provedbu LRS su se prikupljali čitavo vrijeme izrade LRS. Definiranje vizije Prema očitovanjima šire javnosti i trenutnog stanja na 17 razvoja i razrada predmetnom području članovi UO definirali su aktivnosti i sudionika TO/M/SC tipove operacija za provođenje Strategije razvoja LAG-a. Prema dobivenim povratnim informacijama, vanjski stručnjaci izradili su nacrt ciljeva koji je poslan na komentare i daljnje prijedloge. Na sastanku UO 02.03.2016. nakon konzultacija, kreirani su i usvojeni konačni strateški ciljevi s provedbenom shemom. Tada su definirani i kriteriji odabira projektnih prijedloga. Izrada Baze Baza projekata uspostavljena je kako bi se provela analiza više od 60 projekata spremnosti lokalnih dionika za provedbu Strategije. Stručne sudionika službe LAG-a pripremile su interni akt kojim se uređuje uspostava baza i popratne procedure. Dostava projektnih prijedloga u Bazu projekata otvoren je 25.05.2015. godine a do 01.03.2016. pristiglo je 139 projektnih ideja. Izrada akcijskog i Stručna služba LAG-a sudjelovala je u pripremi načina 21 financijskog plana praćenja provedbe LRS. Način praćenja definiran je sudionik te načina praćenja sukladno postavljenim indikatorima provedbe te je osmišljen i provedbe LRS efikasan i kvalitetan način provedbe LRS, a povezano s obveznim izvještavanjem. Članovi UO LAG-a bili su pojedinačno konzultrirani tijekom ovog dijela izrade LRS.

Definiranje Financijski okvir i Akcijski plan izrađeni su u koordinaciji s 14 akcijskog i Upravnim odborom i stručnom službom LAG-a. Temeljem sudionika financijskog plana izrađenog Akcijskog plana izrađen je Financijski okvir provedbe LRS provedbe Strategije kojim se određuju alokacije financijskih sredstava potrebne za provedbu definiranih ciljeva. Financijski okvir 25.02.2016., definiran je pod mentorstvom vanjskog stučnjaka od strane UO i stručne službe LAG-a. Detaljna komunikacija vezana uz razradu i usuglašavanje financijskog okvira tekla je elektronskim putem. Definiranje Sastankom 10.03.2016. s vanjskim stručnjakom dodatno su 16 ukupne LRS pregledani svi dijelovi LRS te provjerena kohezijska logika sudionika nacrta. Provedena su konačna usuglašavanja kako bi se dokument pripremio za prihvaćanje od strane Skupštine. Usuglašen nacrt LRS je pripremljen za korekcije/odobrenje 14.03.2016.

Definiranje prve U svrhu prve izmjene LRS i usklađenja s odredbama novog 185 izmjene LRS Pravilnika te alokacije odobrene Ugovorom, LAG „Zeleni sudionika bregi“ provedo je niz konzultacija s dionicima (uz javnu anketu/istupitivanje interesa, te na Skupštini održanoj 12.04.2018. prihvatio prve izmjene odobrene LRS.

4.1 OPIS PARTNERSTVA

Struktura i sastav partnerstva udruge LAG „Zeleni bregi“ nalazi se u Dodatku 6.

5. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS U Akcijskom plan prikazan je gantogram planiranog tijeka implementacije mjera (aktivnosti) za postizanje očekivanih rezultata koji proizlaze iz strateških ciljeva LRS za programsko razdoblje 2014.-2020. Na temelju Baze prikupljenih ideja te ugovorene3 alokacije sredstava od strane Ministarstva poljoprivrede kroz PRR, prikazan je i broj projekata u skladu sa gantogramom koji se namjerava financirati kroz objavljivanje natječaja.

SC/M/TO 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. Ukupno projekata SC1 N/A N/A 0 0 30 13 17 60 M1.1 N/A N/A 0 0 30 13 0 43 TO1.1.1 N/A N/A 0 0 0 13 0 13 TO1.1.2 N/A N/A 0 0 30 0 0 30 M1.2 N/A N/A 0 0 0 0 17 17 TO1.2.1 N/A N/A 0 0 0 0 17 17 SC2 N/A N/A 0 0 22 1 0 23 M2.1 N/A N/A 0 0 22 0 0 22 TO2.1.1 N/A N/A 0 0 22 0 0 22

3 Ugovor o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5775 potpisanim između LAG-a „Zeleni bregi“ i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. 37

M2.2 N/A N/A 0 0 0 1 0 1 TO2.2.1 N/A N/A 0 0 1 1 0 1 priprema projekta TO2.2.2 N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A

6. NAČIN PRAĆENJA I PROCJENE PROVEDBE LRS

Ostvarivanje Strategije, odnosno njena realizacija, temeljeno je na implementaciji predloženih tipova operacija koji djeluju na ostvarivanje mjera odnosno definiranih ciljeva LRS. U svrhu efikasnog i efektivnog praćenja provedbe, za svaku kalendarsku godinu realizacije izrađuje se detaljan Akcijski plan provedbe. Osim sustava provedbe potrebno je uspostaviti i sustav praćenja i izvješćivanja koji se temelji na bazi podataka o ostvarenim rezultatima te na izvještajima koji, na jasan način pružaju informacije o realiziranim rezultatima provedbe LRS. Sustav praćenja i pružanja informacija o ostvarenim rezultatima provedbe LRS služi kako bi nositelj provedbe (LAG) imao dovoljno podataka za donošenje ocjene o: - uspješnom ostvarivanju definiranih ciljeva - čimbenicima koji su utjecali na eventualno nepostizanje postavljenih ciljeva - učinkovitosti alokacije resursa (materijalnih, financijskih i ljudskih) za postizanje ciljeva odnosno prijedlozima za eventualnu realokaciju istih - prikladnosti definiranih prioritetnih operacija, mjera i ciljeva obzirom na moguće eventualne promijenjene okolnosti u provedbi - uspješnosti iz financijske perspektive (financijska učinkovitost) Mnogi strateški planovi nisu implementirani upravo zbog toga što nisu detaljno praćeni te nisu postavljeni jasni okviri procjene učinka nositelja provedbe. Stoga, kako bi se maksimalno umanjila pojavnost ovog rizika, Strategija propisuje i načine provedbe i praćenja: Svake godine izrađuje se Akcijski plan koji se odnosi na narednu godinu, a sadrži u sebi prikaz aktivnosti i tipova operacija koje se planiraju provesti, odgovorne osobe i ciljnu skupinu (korisnike) na koju su aktivnosti usmjerene, predviđeni broj projekata te predviđena financijska sredstva za provedbu posebno za tekuće troškove i animaciju. Akcijski plan usklađuje se sa ukupnim planom rada LAG-a kao udruge, sukladno regulatornom okviru za rad OCD-a. Jednom godišnje izrađuje se narativno i financijsko izvješće o provedbi LRS koje sadrži: a) Kvalitativan/opisni dio provedbe LRS – opis aktivnosti koje su se provele, opis dionika koji su bili uključeni, opis provedenih aktivnosti animacije razvojnih dionika, opis pripreme projekata suradnje i implementiranih projekata suradnje, opis procesa objave i provedbe natječaja te vrednovanja zaprimljenih projekata, opis problema koji su se pojavili prilikom provedbe i implementirana rješenja, preporuke za naredno razdoblje, doprinos zadanim indikatorima te izvješće o medijskoj pojavnosti/promidžbeno-informativnim aktivnostima putem medija. b) Kvantitativan/financijski dio provedbe LRS – izvještaj o planiranim i utrošenim sredstvima prema izvorima (vlastita sredstva i javna ulaganja) po aktivnostima i tipovima ulaganja. Praćenje LRS provodi i organizira stručna služba (ured) LAG-a (LAG administrator), a pregled aktivnosti, dionika i odgovornosti te vremenski okvir za predaju izvješća dan je u sljedećoj tablici. Aktivnost Tko provodi? Tko je Kada? Kako? 38

odgovoran? Izrada LAG LAG U tekućoj godini Prema zadanoj formi Akcijskog Akcijskog administrator4 administrator, a za narednu plana i u skladu s akcijskim plana potvrđuju Upravni godinu, a planom predstavljenim u odbor i Skupština najkasnije do 31. Strategiji. prosinca tekuće godine Izrada LAG LAG Najkasnije do 30. Prema zadanom sadržaju izvješća izvješća o administrator administrator, a ožujka tekuće koje sadrži: provedbi potvrđuju - godine za Opis aktivnosti koje su se provele Strategije Upravni odbor i prethodnu godinu te usporedba s planiranim Skupština aktivnostima; Opis uključenih dionika u provedbu; Opis provedenih aktivnosti animacije; Opis provedenih natječaja za dodjelu sredstava; Broj zaprimljenih projekata i rezultati vrednovanja; Opis problema koji su se pojavili u godini za koju se priprema izvješće, a odnose se na provedbu LRS te primijenjena rješenja; Preporuke za provedbu za naredno razdoblje; Doprinos zadanim indikatorima LRS.

6.1 OPIS PRAĆENJA I PROCJENE PROVEDBE LRS Praćenje i procjena provedbe (vrednovanje) LRS sastoji se od primjene interne i eksterne kontrole provedbe i upravljanja LRS u svrhu određivanja sukladnosti ostvarenog u odnosu na planirano unutar LRS. Provedba procesa vrednovanja uzima u obzir provjeru prijelomnih točki definiranih u ovom poglavlju u svrhu izrade izvješća o kvaliteti LRS, ostvarivanja planiranog tijeka realizacije ili izradi prijedloga za njezinu reviziju. Funkcioniranje sustava vrednovanja ima za cilj: unaprijediti sustav upravljanja Strategijom; detektirati nove mogućnosti financiranja kroz LRS; koordinirati se s nacionalnom politikom i Programom ruralnog razvoja RH te pripremiti za novo programsko razdoblje. Vrednovanje provedbe Strategije provodi se na dvije razine: 1) Interno vrednovanje provodi se na razini svake godine kroz pripremu Akcijskog plana i sastavljanje izvješća o radu. Ovom vrstom postupka na provedbenoj razini se prati uspješnost realizacije Strategije kroz identificirane indikatore te se daje osvrt na sam proces provedbe sa aspekta LAG-a kao upravljačkog tijela. 2) Vanjsko vrednovanje provodi neovisni stručnjak, minimalno 2x tijekom i nakon provedbe LRS (2018./2019.; 2023./2024., ex-post), koristeći metode: a) Analize dokumenta – analiza dokumenta provodi se kako bi se utvrdila njegova usklađenost s nacionalnim programima i nacionalnom politikom ruralnog razvoja. Prilikom analize potrebno je izraditi i analizu stanja područja LAG-a kojom se

4 LAG administrator ppodrazumijeva stručnu službu, ured, LAG-a te potencijalne vanjske stručnjake koji sudjeluju u administrativnim zadaćama LAG-a. 39

utvrđuju promjene u odnosu na originalni dokument, a što dovodi do zaključka o potrebi redefiniranja postavljenih ciljeva, mjera ili tipova operacija. b) Analiza godišnjih izvješća o provedbi LRS – potrebno je analizirati godišnja izvješća kako bi se utvrdio doprinos zadanim indikatorima na razini ciljeva, mjera i tipova operacija, razmotrili izneseni stavovi i zapažanja o postupcima provedbe te identificirani izazovi u provedbi. Analizu godišnjih izvješća provodi i APPRRR. c) Intervjui – nužno je provesti intervjue sa stručnom službom LAG-a (LAG administratorom) da se ispitaju njihovi stavovi o uspostavljenim procedurama upravljanja LRS-om te analiziraju povratne informacije o provedbi LRS na razini svake godine. Intervjue je potrebno provesti i s lokalnim dionicima – na ciljanom skupu predstavnika javne i privatne interesne skupine kako bi se prikupile informacije širokog kruga dionika o dojmu koji ostavlja LRS, aktivnostima LAG-a te njihovom mišljenju o poboljšanju Strategije. Upravni odbor i Skupština također predstavlja ciljnu skupinu od koje je potrebno prikupiti informacije o njihovom viđenju LRS i njezine uspješnosti. Dodatnu analitičku metodu vrednovanja predstavlja anketno istraživanje među lokalnim dionicima kako bi se utvrdila potreba za daljnjim financiranjem, područjima financiranja te osjećajem doprinosa kvaliteti života na području koje obuhvaća LAG. d) Izrada preporuka – na temelju prikupljenih ulaznih podataka, vanjski stručnjak mora izraditi izvješće o vrednovanju koje će sadržavati prikaz korištene metodologije, obuhvat ciljne skupine, prikupljene podatke, izvješće o postignuću zadanih indikatora na razini godine i za razdoblje evaluacije, preporuke o potrebi revizije strategije i daljnjeg rada na provedbi LRS te osvrt na ljudske kapacitete koji upravljaju provedbom Strategije. Godišnja izvješća o radu i nalazi vanjskog vrednovanja objavljuju se, javno, na stranicama LAG-a te stranicama uključenih partnera. Potrebno je predvidjeti tematsku sjednicu Skupštine na kojoj će se prezentirati nalazi vrednovanja. Nužno je organizirati informativno-animacijske radionice za dionike LAG-a - ciljne skupine LRS, kako bi se prezentirali nalazi provedenog procesa. Za potrebe provedbe vrednovanja potrebno je planirati određene resurse:

Vrednovanje Interno Vanjsko Tko provodi? LAG administrator priprema Vanjski stručnjak Akcijski plan i godišnje izvješće te prezentira Upravnom odboru i Skupštini koja oba dokumenta potvrđuje i usvaja Kada se Jednom godišnje 2018./2019.; 2023./2024. (ex-post) provodi? Vrsta troška Postotak rada stručnih službi na Trošak vanjskog stručnjaka – pripremi Akcijskog plana i izvješća honorar/račun; o provedbi; Organizacija info-dana – osiguranje Organizacija i troškovi Upravnog prostora i osvježenja za sudionike; odbora, Skupštine (osigurati Organizacija tematske sjednice prostor i osvježenje); Skupštine – prostor i osvježenje za Administrativni troškovi. sudionike. Procijenjeni do 40.000,00 kuna do 80.000,00 kuna iznos troška

6.2 INDIKATORI ZA MJERENJE UČINKA PROVEDBE LRS Krovni pokazatelji očekivanih rezultata (Pravilnik5, CMES/CMEF) navedeni su na razini ciljeva u LRS te u Dodacima 3 i 4., dok se ovdje nalazi njihov sažetak te cjelokupan pregled detaljnih pokazatelja učinka LRS putem pokazatelja rezultata i izlaznih pokazatelja (pokazatelji isporuka) strateških razvojnih ciljeva, mjera (aktivnosti) s pripadajućim tipovima operacija. Pokazatelji učinka ukupne LRS promatraju se u kontekstu njezina doprinosa postizanja ciljeva ZPP-a. Indikatori učinka na postizanje ciljeva ZPP-a (CAP evaluation and monitoring indicators6 - 167 indikatora) koje možemo izdvojiti na mjerljiv način primjenjiv putem ove LRS su slijedeći:  Porast prihoda iz poljoprivrednog poduzetništva putem sufinanciranih projekata: za 10%  Povećanje zapošljavanja koje utječe na smanjenje nezaposlenosti: 2 kreirana radna mjesta putem provedbe LRS  Povećanje BDP-a u ruralnom području obuhvaćenom LAG-om: do 1% Vrednovanje provedbe ukupne LRS putem krovnih pokazatelja (indikatora) rezultata 2018. (provedba vrednovanja 2019.) i do kraja programskog i realizacijskog razdoblja 2023. (provedba vrednovanja 2024., ex-post): Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators) - Pravilnik, CMES/CMEF Planirana Ukupan broj Ukupna odobrena/isplaćena Broj kreiranih financijska odobrenih/ sredstva (EUR), javni rashodi radnih mjesta alokacija (%), putem sufinanciranih odobreno/isplaćeno odobrenih/ projekata sufinanciranih Godina vrednovanja projekata (odobreno, 2018. / Odobr. Ispl. Odobr. Ispl. Odobr. Ispl. Odobr. Ispl. isplaćeno 2023.) 2018. 2023. 2018. 2023. 2018. 2023. 2018. 2023. UKUPNO Ukupno LRS 65,43 100 52 83 1.073.051,75 1.639.968,75 2 2 LRS (19.2/19.3/19.4) Strateški cilj LRS / Podmjera PRR M19 SC 1 Ukupno LRS 27,44 49,36 30 60 450.000,00 809.500,00 2 2 19.2 36,01 64,79 30 60 450.000,00 809.500,00 2 2 SC 2 Ukupno LRS 37,99 50,64 22 23 623.051,75 830.468,75 0 0 (19.2/19.3/19.4) 19.2 35,21 35,21 22 22 440.000,00 440.000,00 0 0 19.3 20 100 0 1 12.495,00 62.475,00 0 0 19.4 52 100 N/A N/A 170.556,75 327.993,75 0 0

5 Usklađenje s odredbama novog Pravilnika o provedbi Mjere 19 (NN 96/2017) te Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5775 potpisanim između LAG-a „Zeleni bregi“ i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Usklađenje je provedeno i radi kašnjenja provedbe LRS na nacionalnoj razini. 6 Uredba (EU) 834/2014 od 22.06.2014, Uredba (EU) 808/2014 od 17.06.2014. 7 http://ec.europa.eu/agriculture/cap-indicators/index_en.htm 41

Praćenje provedbe LRS putem pokazatelja isporuka (output indicators) za praćenje postizanja pokazatelja rezultata. LEADER pokazatelji u okviru ZPP indikatora8 označeni su:(*): P9 FP 10 Naziv pokazatelja CVP 11 CVP TO12 TO M M/PM SC PRR PRR 2018. 2023. LRS PRR LRS 13 LRS PRR 1 1A Broj animacijskih aktivnosti prijenosa 0 2 2.2.1 19.3.2 2.2 19/19.3 2 znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima 1 1A Broj sudionika u animacijskim 0 20 2.2.1 19.3.2 2.2 19/19.3 2 aktivnostima prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima 1 1A Broj animacijskih aktivnosti prijenosa 3 10 2.2.2 19.4.1 2.2 19/19.4 2 znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima 1 1A Broj sudionika u animacijskim 30 100 2.2.2 19.4.1 2.2 19/19.4 2 aktivnostima prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima 1 1B* Broj projekata međuteritorijalne 0 1 2.2.1 19.3.2 2.2 19/19.3 2 suradnje (nacionalna razina) (19.3.- 19.3.1 + 19.3.2) Članak 35(1c), Uredbe (EU)1303/2013 1 1C Broj organiziranih aktivnosti 1 4 2.2.2 19.4.1 2.2 19/19.4 2 cjeloživotnog učenja u svrhu osposobljavanja/stjecanja znanja i vještina 1 1C* Broj sudionika u sudionika u 10 40 2.2.2 19.4.1 2.2 19/19.4 2 programima cjeloživotnog učenja u svrhu osposobljavanja/stjecanja znanja i vještina 2 2A* Broj PG-a koja su dobili potporu za 30 30 1.1.2 6.3.1 1.1 6/6.3 1 razvoj malih PG 3 3A* Broj poljoprivrednih gospodarstava 0 13 1.1.1 4.2.1 1.1 4/4.2 1 koja primaju potporu za sudjelovanje u programima kvalitete, lokalnim tržištima i kratkim lancima opskrbe te proizvođačkim skupinama/organizacijama 6 6A Broj radnih mjesta stvorenih u 0 1 1.2.1 6.4.1 1.2 6/6.4 1 projektima za koje je dodijeljena potpora 6 6A Broj animacijskih aktivnosti LAG-a u 0 2 2.2.1 19.3.2 2.2 19/19.3 2 svrhu promicanja društvene uključenosti, smanjenja siromaštva te jačanja diverzifikacije, razvoja malog poduzetništva i kreiranja radnih mjesta 6 6A Broj sudionika animacijskih 0 20 2.2.1 19.3.2 2.2 19/19.3 2 aktivnosti LAG-a u svrhu promicanja društvene uključenosti, smanjenja siromaštva te jačanja diverzifikacije,

8 http://ec.europa.eu/agriculture/cap-indicators/index_en.htm 9 Prioritet 10 Fokus (žarišno) područje 11 Ciljana vrijednost pokazatelja 12 Tip operacije 13 Mjera/podmjera 42

razvoja malog poduzetništva i kreiranja radnih mjesta 6 6A Broj animacijskih aktivnosti LAG-a u 2 10 2.2.2 19.4.1 2.2 19/19.4 2 svrhu promicanja društvene uključenosti, smanjenja siromaštva te jačanja diverzifikacije, razvoja malog poduzetništva i kreiranja radnih mjesta 6 6A Broj sudionika animacijskih 20 100 2.2.2 19.4.1 2.2 19/19.4 2 aktivnosti LAG-a u svrhu promicanja društvene uključenosti, smanjenja siromaštva te jačanja diverzifikacije, razvoja malog poduzetništva i kreiranja radnih mjesta 6 6B Broj animacijskih aktivnosti 5 15 2.2.2 19.4.1 2.2 19/19.4 2 usmjerenih poticanju lokalnog razvoja u ruralnim područjima 6 6B Broj sudionika animacijskih 50 150 2.2.2 19.4.1 2.2 19/19.4 2 aktivnosti usmjerenih poticanju lokalnog razvoja u ruralnim područjima 6 6B* Postotak ruralnog stanovništva koje 50 50 2.1.1 7.4.1 2.1 7/7.4 2 ima koristi od poboljšanih usluga/infrastruktura

7. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE LRS

7.1 POVIJEST ORGANIZACIJE I DOSADAŠNJA ISKUSTVA LAG-A U PROVEDBI PROJEKATA Temeljem članka 13. Zakona o udrugama („Narodne novine“ broj 74/14), Skupština udruge Lokalna akcijska grupa „Zeleni bregi“ na izvanrednoj izbornoj sjednici Skupštine dana 26. svibnja 2015. godine, donijela je Statut Lokalne akcijske grupe „Zeleni bregi“, kojim se uređuju pitanja naziva, sjedišta, zastupanja ciljeva i djelatnosti, članstva te prava i obveza članova, tijela udruge, sastav, izbor i opoziv istih te sva važna pitanja za djelatnost i rad UDRUGE. LAG je osnovan u cilju: donošenja i provođenja lokalne razvojne strategije, djelovanjem u skladu s načelima LEADER programa i CLLD smjernicama za integrirani lokalni razvoj u ruralnom području jedinica lokalne samouprave koje su članice UDRUGE. LAG „Zeleni bregi“ okuplja građane, jedinice lokalne samouprave, organizacije civilnog društva, organizacije iz privatnog sektora i druge oblike organiziranja u svrhe promicanja održivog ruralnog razvoja i unapređenja inicijativa i interesa koje su od značaja za razvoj područja jedinica lokalne samouprave koje su u članstvu UDRUGE. Područja djelovanja sukladno postavljenim ciljevima su: socijalno poduzetništvo (promicanje razvoja socijalnog poduzetništva te ostale djelatnosti socijalnog poduzetništva) i održivi razvoj: razvoj ruralnih područja (edukacija za održivi razvoj ruralnih područja, planiranje razvoja ruralnih područja, LEADER/CLLD pristup razvoju ruralnih područja, ostale aktivnosti vezane za razvoj ruralnih područja, zaštita javnih dobara u ruralnim područjima te ostale djelatnosti razvoja ruralnih područja) te održivi gospodarski razvoj (razvoj društvenog kapitala, održivi turizam te ostale djelatnosti održivog gospodarskog razvoja), razvojna suradnja (demokratska tranzicija, obrazovanje, ravnopravnost spolova, smanjenje siromaštva, zaštita okoliša, i prirode te ostale djelatnosti međunarodne razvojne suradnje), odgoj i obrazovanje (razvoj i promicanje odgoja i obrazovanja, cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih, izvaninstitucionalni odgoj i 43

obrazovanje, potpora obrazovanju djece i mladih s posebnim potrebama, odgoj i obrazovanje za zaštitu i promicanje ljudskih prava, poticanje kreativnosti i stvaralaštva u odgoju i obrazovanju, odgoj i obrazovanje za promicanje povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, odgoj i obrazovanje za održivi razvoj, zdrave načine života i očuvanje prirode, međunarodna suradnja i mobilnost u obrazovanju te djelatnosti odgoja i obrazovanja Ciljane skupine na koje su usmjerene aktivnosti LAG-a su: djeca (opća populacija), građani (lokalna i regionalna samouprava, opća populacija), mladi, lokalna i regionalna samouprava, ruralno stanovništvo, odgojno-obrazovne ustanove, osobe starije životne dobi, osobe u riziku od siromaštva i siromašne osobe, poljoprivrednici i ribari, poslodavci, mali i srednji poduzetnici i obrtnici, udruge i građanske inicijative, poslovne organizacije, potrošači, žene, žene poduzetnice i žene ruralnih područja, volonteri. U svrhu ostvarivanja ciljeva definirane su i djelatnosti LAG-a: provedba LEADER programa i smjernica CLLD metodologije integralnog razvoja na području jedinica lokalne samouprave koje su članice UDRUGE, izrada i provedba Lokalne razvojne/CLLD strategije temeljene na načelima održivog razvoja prema LEADER pristupu odozdo prema gore primjenom CLLD metodologije za integrirani razvoj ruralnih područja jačanjem ruralno-urbanih veza, nadzor i vrednovanje provođenja Lokalne razvojne/CLLD strategije, provođenje procjene razvojnih potreba i mogućnosti područja na kojem djeluje Udruga, poticanje uključivanja građana i ostalih zainteresiranih dionika u rad Udruge, uspostava i razvoj mreže višesektorskih partnerstava na području jedinica lokalne samouprave koje su članice Udruge te na nacionalnoj i međunarodnoj razini, osnivanje i briga o radu i usavršavanju projektnih timova Udruge, organiziranje stručne izobrazbe članova Udruge i ostalih dionika, briga o stvaranju stručnih, operativnih, materijalnih i fizičkih preduvjeta za višedioničko planiranje i provedbu razvojnih projekata u LAG području određivanje prioriteta za razvoj gospodarstva, poljoprivrede, turizma, zaštite prirode i okoliša te drugih djelatnosti u ruralnom prostoru, provođenje posebnih programa i aktivnosti za korisničke skupine poput mladih, žena, djece, starijih i nemoćnih ili osoba kojima prijeti socijalna isključenost na području JLS koje su članice Udruge te na nacionalnoj i međunarodnoj razini, praćenje zakonske regulative i obavještavanje javnosti u vezi natječaja vezanih uz razvojne mogućnosti, suradnja s obrazovnim institucijama i nadležnim tijelima radi stručnog obrazovanja svojih članova i članova lokalne zajednice, u suradnji s resornim ministarstvima RH i drugim nadležnim institucijama na nacionalnoj i međunarodnoj razini, aktivno sudjelovanje u unapređenju i promicanju ruralnog poduzetništva i drugih ruralnih programa, razmatranje zakonskih prijedloga koji se odnose na gospodarske aktivnosti u ruralnim područjima te davanje prijedloga za njihovo unapređenje, poticanje suradnje s drugim organizacijama i lokalnim zajednicama u cilju razmjene iskustva, prijenosa znanja i rješavanja stručnih pitanja iz područja poduzetništva, poljoprivrede, turizma, zaštite prirode i okoliša te društvenih djelatnosti u ruralnom području radi ostvarivanja ciljeva utvrđenih Statutom, pomoć u izgradnji kapaciteta lokalnih udruga, javnih ustanova, tijela vlasti, predstavnika gospodarskog sektora te članova lokalne zajednice, pomoć dionicima na području JLS koje su članice Udruge u organizaciji događaja i konferencija za informiranje javnosti o ciljevima i djelovanju Udruge i LEADER programu i CLLD smjernicama integralnog razvoja ruralnih područja i ruralno-urbanih poveznica, informiranje i edukacija članova lokalne zajednice u svrhe promidžbe integralnog razvoja ruralnog područja te pomoć članovima Udruge u organizaciji sajmova i izložbi iz područja djelovanje Udruge, izdavačka djelatnost u skladu s posebnim propisima radi ostvarivanja ciljeva Udruge, izvršavanje ostalih poslova utvrđenih ovim Statutom, općim aktima i tijelima udruge. LAG nema iskustva u provedbi LEADER-a 2007. – 2013, međutim postoje iskustva u provedbi projekata koji nisu povezani s LEADEROM, te su navedeni u sljedećoj tablici:

Rbr. Članice LAG-a Projekt Izvor Iznos 1. Grad Oroslavje „Radovi na izolaciji krovišta na Ministarstvo 84.407,00 kn Domu kulture Oroslavje“ gospodarstva 2. Grad Oroslavje 1. „Zagorsko obrtnički- Ministarstvo 17.000,00 kn gospodarski sajam“ gospodarstva 3. Općina Bedekovčina „Gospodarska zona u Ministarstvo 372.000,00 kn Bedekovčini“ gospodarstva 4. Udruga mladih Feniks „Put igračaka“ Zaklada za 13.000,00 kn poticanje partnerstva i razvoj civilnog društva 5. Općina Bedekovčina „Rekonstrukcije ceste Krapinsko- 78.893,58 kn Magdalenićeve ulice u Općini zagorska županija Bedekovčina“ -projektna dokumentacija

6. Grad Oroslavje „Društveni dom Stubička Krapinsko- 55.470,94 kn Slatina“ zagorska županija -projektna dokumentacija 7. Grad Oroslavje „Prostori (su)djelovanja“ – Nacionalna 20.000,00 kn društveno-kulturni centar u zaklada za razvoj Oroslavju civilnog društva 8. Grad Oroslavje Lokalni program djelovanja za Ministarstvo 49.120,00 kn mlade u Oroslavju socijalne politike i mladih 9. LAG “Zeleni bregi“ i 2. Sajam domaćih proizvoda i Ministarstvo 15.000,00 kn Grad Zlatar zdrave hrane „100% domaće, poljoprivrede 100% eko, 100% etno“ 10. Grad Donja Stubica Srednjovjekovna utvrda Donja Ministarstvo 30.000,00 kn Stubica kulture 11. Matica umirovljenika Dnevne aktivnosti za zlatnu dob Ministarstvo 50.000,00 kn grada Oroslavja socijalne politike i mladih 12. Grad Oroslavje Dom kulture Ministarstvo 300.000,00 kn kulture 13. Grad Donja Stubica Dom kulture Ministarstvo 400.000,00 kn kulture 14. KUD “Kaj“ , Zlatar Nabava instrumenata Ministarstvo 11.000,00 kn Bistrica kulture 15. LAG “Zeleni bregi“ Zeleni bregi za čiste brege Krapinsko- 9.000,00 kn zagorska županija 16. Udruga mladih Feniks 9. O'ROCK FEST Krapinsko- 9.000,00 kn zagorska županija 17. Udruga muški Etno za sve generacije Krapinsko- 5.000,00 kn pjevački zbor zagorska županija „Magdalenić“ Bedekovčina 18. Udruga mladih Feniks Prehrana učenika u OŠ MSPM14 50.000,00 kn Oroslavje 19. Udruga mladih Feniks Lokalni volonterski centar MSPM 146.660,00 kn „Orkas“ 20. Udruga mladih Feniks Jednake prilike za sve MSPM 199.900,00kn 21. Udruga mladih Feniks Put igračaka Zaklada Istra 13.000,00 kn 22. Udruga mladih Feniks Dnevne aktivnosti u Oroslavju MSPM 45.000,00 kn za zlatnu dob (2016.g)

14 MSPM – kratica za Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku 45

23 LAG Podmjera 19.1. 100.000,00 eura 24. LAG TELI 2 – Transnational ERASMUS + 274.960,00 eura education in LEADER implementation 2

Skupština LAG-a danas obuhvaća cca. 100 članova iz 22 jedinice lokalne samouprave. Od ukupnog broja članova Skupštine LAG-a žene su zastupljene sa 41%. Tijela LAG-a čine Skupština, Upravni odbor i Nadzorni odbor uz Ured za tehničku i stručnu podršku (LAG administrator), operativnog karaktera, čiji rad organizira voditelj LAG-a, a upravlja Predsjednik LAG-a. Organigram LAG-a „Zeleni bregi“ prikazan je u nastavku:

Popis članova i članica organizacijskih tijela LAG-a prema njihovoj pripadnosti različitim sektorima nalazi se u prilogu Strategije – Dodatak 6.

7.2 KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS Provedba LRS može se pratiti kroz nekoliko međusobno ovisnih radnih paketa u kojem svako tijelo LAG-a ima svoju ulogu. Radni paketi su: 1. Prikupljanje i priprema projektnih dosijea za vrednovanje – priprema dokumentacije i natječaja te poziva za dostavu projekata, a prema dinamici danoj u Akcijskom planu za svaku godinu i u skladu s dinamikom raspisivanja natječaja na nacionalnoj razini u sklopu PRR, u okviru pripremnih aktivnosti provode se radionice za potencijale prijavitelje koje za cilj imaju upoznati korisnike sa uvjetima natječaja te procedurama odabira, ugovaranja i odabira projekata te načina provedbe. 2. Odabir projekata – podrazumijeva administrativnu i kvalitativnu kontrolu projekata, odabir projekata od strane Upravnog odbora, izradu rang listi te moguću provedbu prigovora, konačno odlučivanje o odabiru od strane LAG-a, upućivanje odabira prema APPRRR-u - odobrenje zahtjeva za potporu. 3. Provedba projekata – pretpostavlja kontrolu provedbe projekata na terenu (monitoring) te sukladnost s nacionalnim propisima vezanim za provedbu projekata koji su financirani kroz PRR i LRS LAG-a, suradnja s nositeljima projekata kako bi im se olakšala provedba i objasnile provedbene procedure, upravljanje projektima na razini LAG-a kao pružatelja potpore. Kontrola i isplata nakon završetka projekata od strane APPRRR-a i LAG-a te praćenje projekta od strane LAG-a još 5 godina od zadnje isplate. 4. Animacijske aktivnosti – odnose se na motiviranje i animiranje lokalne zajednice za uključivanje u aktivnosti LAG-a, ispitivanje stavova o razvojnim prioritetima LAG-a

te prikupljanje ideja i prijedloga za daljnje funkcioniranje LAG-a, poticanje na suradnju u radu LAG-a; 5. Aktivnosti suradnje – uključuju pripremu i provedbu projekta među teritorijalne suradnje u tematskim područjima definiranim u strateškim razvojnim ciljevima. Horizontalni elementi koji su ključni za uspješnu provedbu svakog radnog paketa su administracija i praćenje i evaluacija. Administracija se odnosi na osiguravanje dovoljnog ljudskog kapaciteta za (1) provedbu strategije sukladno definiranim provedbenim okvirom i procedurama te (2) upravljanje projektnim ciklusom projekata koji su predviđeni za financiranje kroz LRS. Određeni ljudski kapaciteti nužni su i za provođenje interne i eskterne evaluacije provedbe LRS sukladno postavljenim procedurama u cilju praćenja učinkovitosti i svrsishodnosti LRS.

7.2.1 LJUDSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS Organizacijska struktura LAG-a „Zeleni bregi“ je prilagođena zahtjevima za provedbu LRS odnosno realizaciju definiranih aktivnosti potrebnih za provedbu LRS. Zaposlenici LAG-a i stručni suradnici (LAG administratori) posjeduju kompetencije potrebne za navedena radna mjesta. Odgovornost i zadaci pojedinog tijela LAG-a obzirom na provođenje aktivnosti potrebnih za provedbu LRS su navedeni u tablici niže.

Radni paket Odgovorno tijelo Područje odgovornosti Prikupljanje i LAG administrator15 Priprema dokumentacije za objavu natječaja, organizacija i priprema održavanje info-dana, administriranje Baze projekata projektnih sukladno internim pravilnicima dosijea za Upravni odbor Odobrenje dokumentacije za objavu LAG natječaja vrednovanje Odabir LAG administrator Zaprimanje projekata, provedba administrativne kontrole, projekata priprema projektnih dosjea za ocjenjivanje, priprema rang liste, upućivanje prema Upravnom odboru, priprema dokumentacije o odabranim projektima i slanje prema APPRRR Ocjenjivački odbor Ocjenjivanje pristiglih projekata prema zadanim kriterijima u natječajnoj dokumentaciji, priprema rang liste projekata Upravni odbor Imenovanje Ocjenjivačkog odbora, razmatranje i odabir projekata prema izrađenoj rang listi projekata od strane odbora te odlučivanje o odabiru nakon odluka o prihvaćanju ili odbijanju prigovora donesenih od strane Nadzornog odbora Nadzorni odbor Odlučivanje o prigovorima na odluke Upravnog odbora o odabiru projekata APPRRR Provjera provedbe postupka natječaja i odabira projekata te odabranih projekata LAG-a, odobravanje zahtjeva za potporu i zahtjeva za isplatu provedenih projekata Provedba LAG administrator Organizacija i provedba radionica za krajnje korisnike, projekata praćenje provedbe projekata, stručna pomoć u provedbi projekata Animacijske LAG administrator Organizacija tematskih radionica i info dana LAG-a, aktivnosti intervjui s lokalnim stanovništvom, organizacija konferencija, specijalizirane edukacije za djelatnike, volontere i članove LAG-a kako bi podigli svoje kapacitete i prenijeli znanja i iskustva na lokalnu zajednicu,

15 LAG administrator podrazumijeva stručnu službu, ured, LAG-a te potencijalne vanjske stručnjake koji sudjeluju u administrativnim zadaćama LAG-a. 47

promoviranje suradnje Aktivnosti LAG administrator Priprema projekata suradnje, provedba projekata suradnje, suradnje umrežavanje LAG-a sa strukovnim organizacijama, lokalnim i regionalnim tijelima, drugim LAG-ovima radi prijenosa dobre prakse i primjenu načela razvoja „odozdo prema gore“ Upravni odbor Priprema i prihvaćanje prijedloga projekata suradnje Upravni odbor Prihvaćanje provedbe projekata suradnje i završnog izvješća APPRRR Odobrenje pripreme i provedbe projekata suradnje, odobrenje isplate prihvatljivih troškova pripreme i provedbe projekata suradnje Administracija LAG administrator Priprema Provedbenog i godišnjeg Akcijskog plana provedbe Strategije, priprema izvješća o radu LAG-a, priprema plana rada LAG-a za naredno razdoblje, komunikacija s nacionalnom Agencijom za plaćanja, koordinacija članstva LAG-a u strukovnim udruženjima Upravni odbor Odobravanje prijedloga plana provedbe LRS, godišnjeg izvješća o radu i plana rada Skupština Odobrenje plana provedbe LRS, godišnjeg izvješća o radu i plana rada APPRRR Kontrola prihvatljivosti troškova provedbe LRS, isplata, monitoring rada LAG-a sukladno nacionalnoj regulativi Vrednovanje i LAG administrator Izrada godišnjeg i ad-hoc izvješća o provedbi LRS prema praćenje zadanim parametrima (godišnje) Upravni odbor Odobravanje prijedloga svih izvješća o provedbi LRS Skupština Odobrenje godišnjeg izvješća o provedbi LRS APPRRR/Ministarstvo Smjernice za vrednovanje na razini PRR, kontrola poljoprivrede vrednovanja i provedbe (učinaka i rezultata LRS) Vanjski stručnjak Provedba vanjskog vrednovanja provedbe LRS temeljem zadanih parametara vrednovanja te izrada preporuka za daljnju provedbu

7.2.2 FINANCIJSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS I FINANCIRANJE RADA LAG-A Financijski kapaciteti za provedbu LRS16 temelje se na iskorištavanju sredstava koji su na raspolaganju LAG-u kroz provedbu podmjere 19.2. Programa ruralnog razvoja – Provedba operacija unutar CLLD strategije, podmjere 19.3. – Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a, podmjere 19.4. – Tekući troškovi i animacija, unutar mjere 19 – Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice). Dio tekućih troškova planira se podmiriti kroz redovne prihode LAG-a (prihodi iz članarina na godišnjoj razini u prosjeku su oko 300.000,00 kn). Ovakva struktura financiranja provedbe LRS zadana je obzirom da se ova Strategija temelji na pristupu jednom fondu (EPFRR) kojeg je Republika Hrvatska odabrala kroz Program ruralnog razvoja, a za provedbu projekata pod mjerom LEADER. Troškovi su planirani za provedbu projekata korisnika, projekata suradnje te tekuće troškove i animaciju. Obzirom da je ciljana vrijednost bespovratnih potpora koje se žele pružiti kroz LRS ugovorena na 1.639.968,75 EUR (ciljani iznos u okviru podmjere 19.2.), sukladno odredbama Programa ruralnog razvoja, ugovorena vrijednost troškova za projekte suradnje iznosi 5% sredstava osiguranih kroz podmjeru 19.2. (62.475,00 EUR), a tekući troškovi te troškovi animacije ugovreni su na 25% sredstava osiguranih kroz podmjere

16 Usklađenje s Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5775 potpisanim između LAG-a „Zeleni bregi“ i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. 48

19.2. + 19.3 (327.993,75 EUR). Proračun troškova izrađen je temeljem identifikacije lokalnih potreba sukladno analizi stanja i SWOT analizi te iskazom zainteresiranosti samih korisnika kroz formiranje Baze projekata. U izradi proračuna i potrebnih financijskih kapaciteta vodilo se računa o načelu učinkovitosti ugovorenih sredstava, njihovoj svrsishodnosti te načelu multiplikatora uloženih sredstava. Kod izrade proračuna u obzir su uzeti i identificirani rizici u SWOT analizi (analiza prijetnji) pri čemu je posebna pozornost usmjerena na one mjere i TO za koje su potencijalni korisnici, donsono lokalni razvojni dionici izrazili najviše potreba. LAG planira dio svojih troškova pokriti i kroz iskorištavanje drugih, alternativnih izvora financiranja putem prijave na otvorene natječaje Zaklade za razvoj civilnog društva, Zadruge za etično financiranje/Etične banke i drugih financijskh institucija, sudjelovanjem u nacionalnim i međunarodnim natječajima i provedbom projekata kroz te fondove, a za što se planira izraditi poseban Akcijski plan provedbe i identifikacije područja djelovanja, a sukladno izrađenoj Osnovnoj analizi u ovoj LRS. Ovi izvori financiranja stoga nisu uključeni u financijski okvir provedbe LRS koji je prikazan u sljedećem poglavlju.

8. FINANCIJSKI PLAN

Planirana i ugovorena provedba LRS u vremenskom razdoblju od 2014. – 2020 godine sukladno definiranim strateškim ciljevima, mjerama i tipovima operacijama se nalazi unutar tablice financijskog plana. Financijski plan prikazuje planirano vrijeme raspisivanja natječaja za financiranje projekata koji su sukladni pojedinim ciljevima, mjerama i operacijama. Pored planiranih godina provedbe operacija, mjera i ciljeva (raspisivanja natječaja na temelju operacija a samim time i ostvarivanja mjera te djelovanje na ostvarivanje ciljeva) naznačen je i postotak sredstava u odnosu na ukupna financijska sredstva za provedbu LRS (sredstva ugovorena unutar 19.2) koji se planira plasirati raspisivanjem pojedinog natječaja za provedbu operacija LRS. Tipovi operacija 2.2.1 i 2.2.2 su specifični zbog toga što se njihovo financiranje realizira iz zasebnih izvora (podmjere 19.3. i 19.4. PRR RH 2014.-2020.) te se sagledavaju zasebno unutar financijskog plana. Sistematiziran prikaz financijskog plana i potrebnih financijskih sredstava za provedbu planiranih natječaja za provedbu pojedinih tipova operacija, mjera a time i ostvarivanja ciljeva nalazi se u tablici:

SC/M/TO, 2014./ 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. Ukupno Ukupno Ukupno %/EUR 2015. % EUR po EUR po SC podmjeram LRS a PRR

SC1,% * 0,00% 0,00% 0,00% 36,01% 15,18% 13,59% 64,79% EUR 0,00 0,00 0,00 450.000,00 189.667,00 169.833,00 809.500,00 809.500,00 M1.1, % * 0,00% 0,00% 0,00% 36,01% 15,18% 0,00% 51,19% EUR 0,00 0,00 0,00 450.000,00 189.667,00 0,00 639.667,00 639.667,00 TO1.1.1,% * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 15,18% 0,00% 15,18% EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 189.667,00 0,00 189.667,00 189.667,00 TO1.1.2 * 0,00% 0,00% 0,00% 36,01% 0,00% 0,00% 36,01% EUR 0,00 0,00 0,00 450.000,00 0,00 0,00 450.000,00 450.000,00 M1.2, % * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 13,59% 13,59% EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 169.833,00 169.833,00 169.833,00

TO1.2.1,% * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 13,59% 13,59% EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 169.833,00 169.833,00 169.833,00 SC2,% * 0,00% 0,00% 0,00% 35,21% 0,00% 0,00% 35,21% EUR 0,00 0,00 0,00 440.000,00 0,00 0,00 440.000,00 830.468,75 M2.1, % * 0,00% 0,00% 0,00% 35,21% 0,00% 0,00% 35,21% EUR 0,00 0,00 0,00 440.000,00 0,00 0,00 440.000,00 440.000,00 TO2.1.1,% * 0,00% 0,00% 0,00% 35,21% 0,00% 0,00% 35,21% EUR 0,00 0,00 0,00 440.000,00 0,00 0,00 440.000,00 440.000,00 UKUPNO PODMJERA 19.2 1.249.500,00 M2.2 Valorizira se prema zasebnim doprinosima 2.2.1 i 2.2.2 – prikazuju se zasebno EUR 390.468,75 TO2.2.1,% ** 0,00% 0,00% 0,00% 20% 80% 0,00% 100% pm (5% od 19.3 iznosa za podmjeru 19.2) EUR 0,00 0,00 0,00 12.495,00 49.980,00 0,00 62.475,00 62.475,00 UKUPNO PODMJERA 19.3 62.475,00 TO2.2.2,% 0,00% 4% 24% 24% 24% 24% 100% pm (25% iznosa *** 19.4 za podmjere 19.2+19.3)

EUR 0,00 13.119,75 78.718,50 78.718,50 78.718,50 78.718,50 327.993,75 327.993,75 UKUPNO PODMJERA 19.4 327.993,75 UKUPNO LRS 1.639.968,75 *Obuhvaća provedbu projekata iz podmjere 19.2 **Obuhvaća sredstva namijenjena pripremi i provedbi projekta suradnje kroz podmjeru 19.3.1 i 19.3.2. u iznosu od 5% ukupne alokacije podmjere 19.2 – ukupno 62.475,00 EUR ***Obuhvaća sredstva namijenjenih tekućim troškovima i animaciji ureda LAG-a u ukupnom postotku od 25% od zbroja podmjera 19.2+19.3 – 327.993,75 EUR Od SC1 do SC2 su strateški ciljevi u sklopu podmjere 19.2 dok je SC2 strateški cilj usmjeren i na LAG gdje se sredstva distribuiraju u navedenim omjerima i za navedene troškove.

Sistematiziran prikaz očekivane financijske realizacije provedbe odabranih projekata na razini tipa operacije, mjere i cilja nalazi se u tablici: SC/M/TO, 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. Ukupno Ukupno EUR Ukupno EUR %/EUR % po po SC LRS podmjerama PRR

SC1,% * 0,00% 0,00% 0,00% 36,01% 28,77% 0,00% 64,79% EUR 0,00 0,00 0,00 450.000,00 359.500,00 0,00 809.500,00 809.500,00 M1.1,% * 0,00% 0,00% 0,00% 36,01% 15,18% 0,00% 51,19% EUR 0,00 0,00 0,00 450.000,00 189.667,00 0,00 639.667,00 639.667,00 TO1.1.1,% * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 15,18% 0,00% 15,18% EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 189.667,00 0,00 189.667,00 189.667,00 TO1.1.2,% * 0,00% 0,00% 0,00% 36,01% 0,00% 0,00% 36,01% EUR 0,00 0,00 0,00 450.000,00 0,00 0,00 450.000,00 450.000,00 M1.2,% * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 13,59% 0,00% 13,59% EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 169.833,00 0,00 169.833,00 169.833,00 TO1.2.1,% * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 13,59% 0,00% 13,59%

EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 169.833,00 0,00 169.833,00 169.833,00 SC2,% * 0,00% 0,00% 35,21% 0,00% 0,00% 0,00% 35,21% EUR 0,00 0,00 440.000,00 0,00 0,00 0,00 440.000,00 830.468,75 M2.1,% * 0,00% 0,00% 35,21% 0,00% 0,00% 0,00% 35,21% EUR 0,00 0,00 440.000,00 0,00 0,00 0,00 440.000,00 440.000,00 TO2.1.1,% * 0,00% 0,00% 35,21% 0,00% 0,00% 0,00% 35,21% EUR 0,00 0,00 440.000,00 0,00 0,00 0,00 440.000,00 440.000,00 UKUPNO PODMJERA 19.2 1.249.500,00 M2.2 Valorizira se prema zasebnim doprinosima 2.2.1 i 2.2.2 – prikazuju se zasebno EUR 390.468,75 TO2.2.1,% ** 0,00% 20% 0,00% 80% 0,00% 0,00% 100% (5% iznosa za pom podmjeru 19.3 19.2)

EUR 0,00 12.495,00 0,00 49.980,00 0,00 0,00 62.475,00 62.475,00 UKUPNO PODMJERA 19.3 62.475,00 TO2.2.2,% *** 0,00% 0,29% 10,12% 11,50% 8,27% 0,00% 100% (25% iznosa pm 19.4 za podmjere 19.2+19.3)

EUR 0,00 3.123,75 110.000,00 124.995,00 89.875,00 0,00 327.993,75 327.993,75 UKUPNO PODMJERA 19.4 327.993,75 UKUPNO LRS 1.639.968,75 *Obuhvaća provedbu projekata iz podmjere 19.2 **Obuhvaća sredstva namijenjena pripremi i provedbi projekta suradnje kroz podmjeru 19.3.1 i 19.3.2. u iznosu od 5% ukupne alokacije podmjere 19.2 – ukupno 62.475,00 EUR ***Obuhvaća sredstva namijenjenih tekućim troškovima i animaciji ureda LAG-a u ukupnom postotku od 25% od zbroja podmjera 19.2+19.3 – 327.993,75 EUR Od SC1 do SC2 su strateški ciljevi u sklopu podmjere 19.2 dok je SC2 strateški cilj usmjeren i na LAG gdje se sredstva distribuiraju u navedenim omjerima i za navedene troškove.

9. DODACI Dodatak 1. Popis stanovnika prema naseljima JLS LAG-a „Zeleni bregi“

Dodatak 2. Natura 2000 u LAG-a „Zeleni bregi“

Dodatak 3. Razrada SC1 LRS LAG-a „Zeleni bregi“

Dodatak 4. Razrada SC2 LRS LAG-a „Zeleni bregi“

Dodatak 5. Kriteriji odabira projekata za provedbu LRS LAG-a „Zeleni bregi“

Dodatak 6. Struktura partnerstva LAG-a „Zeleni bregi“

Dodatak 7. Sudionici izrade i prve izmjene LRS