Po{to je lokalitet bio ugro`en {irenjem Isto~nog Marija Marjanovi} i Milana Kosti} polja povr{inskog kopa , izvr{ena su za{ti- tna arheolo{ka istra`ivanja na ovom lokalitetu od strane Republi~kog zavoda za za{titu spomenika Be- ograd i Zavoda za za{titu spomenika . Isko- Analiza neolitske stambene pavanja su vr{ena u dve kampanje, tokom 2005. i 2006. godine, pod rukovodstvom arheologa Mirjane arhitekture sa lokaliteta Blagojevi}. Crkvine – Mali Borak U ovom radu analizirale smo stambene arhi- tektonske strukture u naselju na lokalitetu Crkvine – Mali Borak i karakteristike stambenih objekata. Pore|enjem arhitektonskih jedinica izdvojile smo tri grupe ku}a sli~nih karakteristika. Stoga se kao prob- lem istra`ivanja nametnulo definisanje tih grupa kao Analizirana je stambena arhitektura i organizacija mogu}a posledica socijalne i ekonomske organi- ku}a u naselju na lokalitetu Crkvine – Mali Borak. zacije naselja. Arhitektonske elemente ovog naselja Razli~iti elementi stambene arhitekture, kao {to su uporedile smo sa elementima karakteristi~nim za orijentacija, dimenzije, na~in izgradnje ku}a i sl. Vin~a-Plo~nik II fazu vin~anske kulture. upore|eni su sa arhitektonskim elementima karak- Kori{}ena je originalna terenska dokumentacija teristi~nim za Vin~a-Plo~nik II fazu vin~anske koju su ~inili: terenski dnevnik, foto dnevnik, teren- kulture. Izdvojene su tri grupe ku}a koje se mogu ske skice i situacioni planovi, na osnovu kojih su posmatrati kao izdvojene celine, kako po svom ras- prikupljene informacije o arhitektonskim jedinicama poredu, tako i po polo`aju u odnosu na ostale ku}e (RZZSK 2005). Raspolo`ivi podaci odnose se na u naselju. Ovo naselje ne odstupa u velikoj meri od dimenzije, orijentaciju, polo`aj stambenih objekata u istovremenih kasno neolitskih, odnosno rano eneo- naselju i karakteristike zidnog i podnog lepa. litskih naselja jugoisto~ne Evrope u pogledu polo`a- ja, tehnike izgradnje stambenih objekata i izbora materijala, ali je organizacija naselja specifi~na. Opis stambenih objekata na Ovakva organizacija verovatno je posledica velike lokalitetu transformacije kroz koju su pro{la dru{tva na ovom prostoru oko sredine petog milenijuma p.n.e., odno- Na lokalitetu Crkvine-Mali Borak konstatovano sno socijalne i ekonomske reorganizacije koju su je ukupno jedanaest stambenih objekata (tabela 1 i do`ivela dru{tva jugoisto~ne Evrope na prelazu iz slika 3). kasnog neolita u eneolit.

Uvod

Lokalitet Crkvine-Mali Borak se nalazio u op{ti- ni Lajkovac (geografske koordinate x = 7439.074, y = 4926.40 UTM), na visokoj re~noj terasi, izme|u reke Kladnice i Dubokog potoka, na nadmorskoj visini od 90 do 110 m. Zahvatao je povr{inu koja je Marija Marjanovi} (1990), Beograd, Poto~ka 8, bila prekrivena {umom, grmljem i niskim rastinjem, u~enica 3. razreda Filolo{ke gimnazije u Beogradu a u manjoj meri obradivom povr{inom i ku}nim parcelama. Severnu granicu lokaliteta ~inio je obod Milana Kosti} (1992), Zrenjanin, Sarajevska 12, re~ne terase i padina prema reci Kladnici, a ju`na i u~enica 2. razreda Zrenjaninske gimnazije zapadna granica su se prostirale oko asfaltnih puteva MENTOR: Uro{ Mati}, student II godine koji prolaze kroz Mali Borak. Ukupna povr{ina Filozofskog fakulteta u Beogradu naselja iznosi 8200 m2.

338 • PETNI^KE SVESKE 64 DEO III Tabela 1. Analizirane karakteristike stambenih objektata na lokalitetu Crkvine – Mali Borak ku}a Polo`aj u Orijentacija Dimenzije Karakteristike Karakteristike Pe}i/Jame Plastika naselju o~uvane zidnog lepa podnog lepa sa lepom podnice 1 Severna Istok-zapad 3.9´2.6 m Otisci kolja i Otisci oblica Jama sa Figurina grupa stubova lepom 2 Severna Severoistok- 6´4 m Jama sa Dve figurine grupa jugozapad lepom 3 Severna Istok-zapad 3´2 m Pe} grupa 4 Severna Severoistok- 5´3 m Pe}/Jama sa Amulet grupa jugozapad lepom (jastu ~astog oblika), `rtvenik, dve figurine 5 Centralni Sever-jug 8´5 m Otisci pru}a Otisci oblica Figurina objekat i greda (amulet valjkastog oblika) 6 Centralni Istok-zapad 5´3.5 m Otisci oblica Jama sa Amulet objekat lepom (valjkastog oblika) 7 Ju$na Sever-jug 3x4.20m Udubljenje za grupa stubove 8 Ju$na Severoistok-j 3x1-2m Otisci stubova Podni naboj grupa ugozapad 9 Ju$na Istok-zapad 1.20x0.80m grupa 10 Ju$na Severoistok-j 3x4.20m grupa ugozapad 11 Ju$na Severoistok-j 3x4.20m grupa ugozapad

Slika 1. Podnica ku}e 1, Crkvine - Mali Borak (foto Vladimir Pecikoza)

Figure 1. House floor of dwelling 1, Crkvine - Mali Borak (photo Vladimir Pecikoza)

ZBORNIK RADOVA 2008 ARHEOLOGIJA • 339 Objekti su orijentisani severoistok-jugozapad lepa sa otiscima kolja, a u objektu pet otisci pru}a i (objekti 2, 4, 8, 10 i 11), zatim istok-zapad (objekti greda. Otisci drvene armature ukazuju da su ku}e 1, 3, 6 i 9), kao i sever-jug (objekti5i7). izgra|ene u tehnici pletera koja je ina~e karakteri- Ku}e se mogu svrstati u tri grupe na osnovu sti~na za naselja vin~anske kulture (Stevanovi} polo`aja u naselju (slika 3). U prvu grupu spadaju 1997: 337). Ova tehnika se sastoji u tome da se prvo stambeni objekti 1, 2, 3 i 4, koji su se nalazili na napravi skelet od drvenih stubova, koji se potom severu naselja. Objekti 2, 3 i 4 su na me|usobnom pove`e prepletenim pru}em i na kraju sa obe strane rastojanju od oko 6 m. Ju`no od njih, na rastojanju prema`e debelim slojem gline (Uzelac 1985: 25). 15-30 m, bila je izdvojena ku}a 1 (slika 1). Druga Na zidnom lepu se mogu uo~iti i otisci stubova, grupa ku}a nalazila se na jugu naselja i nju su. sa~i- kao {to je slu~aj sa tri polukru`na otiska pre~nika 30 njavali objekti 7, 8, 9, 10 i 11. Objekti 8, 9 i 10 su se cm, na me|usobnoj udaljenosti 1.50 m, u ku}i jedan nalazili na me|usobnom rastojanju od oko 3 m. i tri kru`na otiska, istog pre~nika, na udaljenosti od Zapadno od njih lociran je objekat 11 na udaljenosti 40 cm, u ku}i osam. od 15 m, a isto~no objekat 7, udaljen 30-40 m. Na Osim zidnog, konstantovane su i zone sa podnim rastojanju 100-140 m, izme|u ovih grupa nalaze se lepom ispod kojih se u objektima 1, 5, i 6 mogu uo- ku}e5i6. ~iti tragovi oblica. U ku}i jedan, oblice su bile {iroke Po svojim dimenzijama najve}i objekat je ku}a 5 8-10 cm i pore|ane na osnovi, severnim pravcem, sa (8´5 m), dok najmanje dimenzije ima o~uvani deo manjim devijacijama ka istoku. Neke su bile manjeg podnice, koji predstavlja ostatke ku}e 9 (1.20´0.80 pre~nika (5 cm) i razli~ite orijentacije (severoistok- m). Tri ku}e (7, 10, 11) su istih dimenzija (3´4.20), -jugozapad), kao {to je u ku}i 5 (slika 2). a dve (4 i 6) veoma sli~nih (5´3-3.50 m), ve}a je Nakon skidanja sloja lepa, u ku}i 8, prona|eni ku}a 2 (6´4 m). Dimenzije prve, tre}e i osme su komadi zidnog i podnog lepa. Struktura zemlje variraju od 3-3.90´1-2.60 m. ispod zidnog lepa ukazuje da se radi o podnom na- Ve}ina je imala pravougaonu osnovu, ali se kod boju. objekata 5, 10 i 11, zbog velike o{te}enosti, nije Jedini objekat u kome se mogu na}i udubljenja mogao odrediti oblik osnove. je ku}a 7. Jedno od njih se nalazi u sredi{njem delu Iako je u ku}ama prona|eno malo ostataka ovog objekta i udaljeno je od drugog 2 m. Pribli`no zidnog lepa, ipak su se na nekim komadima mogli su kru`nog oblika i pre~nika 35 cm. Verovatno su jasno videti otisci drvene gra|e – kolja, greda i predstavljala le`i{ta za drvene stubove. Njihova rela- pru}a. Tako je u objektu 1, otkriven fragment zidnog tivna dubina, merena od vrha o~uvanog dela do

Slika 2. Otisci oblica na podnici ku}e 1, Crkvine – Mali Borak (foto Vladimir Pecikoza)

Figure 2. Traces of round-timber of floor house of dwelling 1, Crkvine – Mali Borak (photo Vladimir Pecikoza)

340 • PETNI^KE SVESKE 64 DEO III U naselju su prona|ene dve pe}i, u ku}ama 3 i 4. Prva pe}, pre~nika oko 1.5 m, nalazi se zapadno od zone nekompaktnog, razorenog lepa, koja je za oko 10 cm na vi{oj koti u odnosu na osnovu pe}i. Sude}i prema situaciji uo~enoj na ovom mestu, mo`e se zaklju~iti da se radi o rasturenoj podnici ku}e koja je bila povezana sa podnicom pe}i. U centralnom delu ku}e 4 uo~avaju se tri sloja lepa, pore|ana jedan iznad drugog, svaki debljine 10-15 cm, koji su orijentisani u pravcu severoistok- -jugozapad. Ispod poslednjeg sloja lepa vidljivi su ostaci podnice pe}i, debljine oko 1 cm. Ne radi se o kaloti pe}i, jer je pe} starija od lepa koji ju je zat- varao. Mogu}e je da je skinut lep predstavljao obnov- ljenu podnicu ku}e koja je pucala zbog jame ispod nje. Pe} je svojom du`om stranom (2 m) orijentisana u pravcu istok-zapad, a kra}om (1 m) – sever-jug. Osnovu ~ini zape~eni premaz debljine 0.5´10 cm. Zbog velike o{te}enosti, nije se mogao odrediti oblik pe}i. Ispod nje se nalazila jama sa sitnim grumenjem lepa. Jame su se nalazile i ispod ku}a 1, 2 i 6, u njima je pronala`eno grumenje lepa, fragmenti kerami~kih posuda, `ivotinjskih kostiju, `rtvenika i antropomor- fnih figurina. Jama ispod objekta 1 bila je pre~nika preko 6 m i sadr`ala grumenje lepa, fragmente antropomorfne figurine i `rtvenika. Severno od nje nalazili su se Slika 3. Situacioni plan, Crkvine – Mali Borak obrisi jedne manje jame, pre~nika oko 1.70 m. Ispod ku}e {est nalazila se jama, dimenzija Figure 3. Situational plan, Crkvine – Mali Borak 4.5´4 m, je nepravilnog oblika i ispunjena lepom. Manji pre~nik ima jama 2 (2 m) i u njoj je kons- tatovano krupnije grumenje ku}nog lepa na kojima istra`ene osnove je 20 cm. Unutar udubljenja se se uo~avaju otisci kolja i stubova, kao i fragmenti nalazila rastresita zemlja sa sitnim komadima lepa. kerami~kih posuda, `rtvenika i antropomorfne figu- Udubljenja za stubove su poslu`ila za identifika- rine. ciju na~ina izgradnje krovne konstrukcije, koja je Ukupno je prona|eno {est figurina u ovom nase- verovatno bila na dve vode. Naj~e{}e se oslanjala se lju i to u ku}ama 1 i 5 (po jedna figurina) i u ku}a- na srednji, podu`ni niz kolja (Gara{anin 1979: 157) ma2i4(podvefigurine). ili na niz posebnih stubova nosa~a (Uzelac 1985:25). U unutra{njosti ku}a su od plastike konstatovani Ovakvi stubovi su kori{}eni i u ku}i 4 na Banjici, i i fragmenti amuleta i kamenog `rvnja. to tako {to su tri stuba postavljana du` sredine prostorije, skoro na istom rastojanju. Oni su, zajedno sa du`im zidovima, dr`ali krovnu konstrukciju. Rekonstrukcija organizacije Preko stubova se nalazila horizontalno polo`ena, naselja uzdu`na greda od koje su polazile kra}e grede, ~iji su drugi krajevi le`ali na zidu. Ovako postavljena Naselje na lokalitetu Mali Borak pripada vin~an- krovna konstrukciija naj~e{}e je bila prekrivena sla- skoj kulturi, njenoj finalnoj fazi Vin~a Plo~nik IIb. mom (Todorovi}, Cermanovi} 1961:12). Ku}e u ovom naselju smo podelile u tri grupe, prvenstveno zbog sli~nog rasporeda i orijentacije,

ZBORNIK RADOVA 2008 ARHEOLOGIJA • 341 dok su drugi kriterijumi bili zastupljenost i raspored se oko njih ne nalaze propratni objekti, ve} dve nepokretnih nalaza i plastike koji su prona|eni u grupe ku}a. objektima ili ispod objekata (slika 4). Centralni objekti, ku}e 5 i 6, na Malom Borku U severnoj grupi, kojoj su pripadale ~etiri ku}e mo`da su predstavljali glavne jedinice u produkciji i nalazile su se pe}i i jame, kao i plastika, za razliku distribuciji dobara. Pojava ovakvih, stabilnih i od ju`ne u kojoj u objektima nisu prona|eni tragovi dugotrajnih, ku}a dovodi do promena u arhitekturi plastike, kao ni pe}i i jame. Osim toga, ku}e u ~itavog naselja. ju`nom delu su bili ne{to manjih dimenzija nego u Kako su se naselja tokom kasnog neolita sve prvoj grupi, i nalazile su se na manjem me|usobnom vi{e centralizovala, tako su zahtevala slo`eniju upo- rastojanju. trebu i redistribuciju resursa (Tringham et al. 1980: Izme|u severne i ju`ne grupe, otprilike na istom 32). Materijalna produkcija u jugoisto~noj Evropi je rastojanju, nalazile su se dve ku}e. Ispod podnica, u kasnom neolitu/ranom eneolitu bila jako razvijena. nalazile su se drvene oblice, koje se mogu uo~iti i u Mo`da je proizvodnja sve ve}e koli~ine hrane, tek- ku}i 1, u severnom delu naselja. Pored oblica u stila, grn~arije i sl., kao i obavljanje ostalih zivotnih njima su prona|eni i otisci kolja, stubova, pru}a i aktivnosti u neolitskim naseljima u ovom periodu greda, na osnovu kojih se mo`e pretpostaviti zahtevalo podelu na manje jedinice, drugim re~ima, postojanje drvene konstrukcije. Ispod ovih objekata pojava intenzivne proizvodnje uslovila je porast prona|ene su i jame sa lepom, u kojima su se specijalizacije u doma}instvima (Kaiser i Voytek nalazili jo{ i fragmenti kerami~kih posuda, `ivoti- 1983: 323-353). Organizacija naselja na Malom njskih kostiju, `rtvenika i antropomorfnih figurina. Borku mo`e biti posledica ovog ili sli~nog procesa – Razlike me|u grupama ku}a mogu se objasniti sa porastom proizvodnje, nametnula se potreba pretpostavkom da su grupe imale uloge u razli~itim diferencijacije naselja u manje jedinice, sa razli~itim `ivotnim aktivnostima stanovnika ovog neolitskog funkcijama, tj. bila je potrebna podela na manje naselja, te da su tako predstavljale strukture razli~i- grupe ku}a u naselju koje bi obavljale razli~ite aktiv- tog zna~aja i mo`da razli~ite va`nosti ili su ~ak nosti, a ~inile jedinstvenu domesti~ku jedinicu. funkcionisale kao doma}instva. U okviru naselja ovog perioda, u jugoisto~noj Doma}instvo se mo`e definisati i kao adaptivni Evropi, ve}ina dru{tveno ekonomskih aktivnosti, od mehanizam koji reaguje na socijalne uslove, kao i `ivotnih aktivnosti do proizvodnje keramike, vr{ena uslove okru`enja, dok rezultat tog reagovanja pred- je u okviru pojedina~nih doma}instava. To se mo`e stavljaju struktura i aktivnosti koje doma}instvo vr{i uo~iti na lokalitetu Dimini, u severnoj Gr~koj, gde je (Hendon 1996: 48). Iako su imala isto okru`enje, naselje kasnog neolita bilo podeljeno u manje nije neophodno da su doma}instva na Malom Borku jedinice. Tako|e, lokaliteti i Divostin (II) reagovala na isti na~in na te spoljne uslove, niti da pokazuju sli~nu podelu naselja na manje jedinice su se organizovala na isti na~in. I to, pored pretpo- (Parkinson 2004: 334-337). Prostorna podela proiz- stavke da su doma}instva imala razli~ite uloge, vo|a~kih aktivnosti u razli~ite strukture u naselju mo`e biti jedno od obja{njenja za razli~it izgled uo~ena je i na lokalitetu Veste-Bikeri, u Ma|arskoj grupa ku}a - doma}instava na lokalitetu Mali Borak. (Parkinson 2002-2004: 118). Na osnovu ovih poda- U vin~anskoj kulturi izvr{ena je podela na dva taka mo`e se re}i da se naselje na Malom Borku na~ina organizacije naselja, gde jedan predstavlja uklapa u dinamiku razvoja kasno neolitskih zajed- postavljanje paralelnih objekata kao na Banjici nica koje `ive na prostoru Panonije i Balkana. (Todorovi}, Cermanovi} 1961: 10), a drugi, naselje Ovakve promene u planu naselja, obliku ku}a, tzv. razbijenog tipa u kojima se izdvajaju centralne ekonomskoj i ritualnoj organizaciji obele`ile su kraj ku}e (Gara{anin 1979: 199), velikih dimenzija i neolita. Dru{tvena transformacija koja se dogodila, posebnih karakteristika, tako|e, prime}ene na loka- oko sredine petog milenijuma p.n.e zahvatila je ze- litetima Nea Nikomedia, i Dimini u Gr~koj, mljoradni~ke zajednice koje su naseljavale ovaj re- Polyanitsa u Bugarskoj i Gomolava u Srbiji (Steva- gion (Parkinson 2004: 334-337), a me|u njima novi} 1997: 338) verovatno i zajednicu koja je `ivela u naselju na Ma- Po toj podeli, naselje na Malom Borku bilo bi lom Borku. pribli`nije razbijenom tipu naselja, gde su prisutni Zanimljivo je da se na celom naselju mogu na}i jasno izdvojeni centralni objekti, sa tom razlikom da dva tipa izgradnje podnica – podni naboj i podna

342 • PETNI^KE SVESKE 64 DEO III supstrukcija u vidu oblica, {to tako|e mo`e biti po- Zahvalnost. Zahvaljujemo se Mirjani Blagojevi} sledica kompleksne organizacije naselja. Ku}e sa iz Republi~kog zavoda za za{titu spomenika kulture podnom supstrukcijom bile su stabilnije i dugo- iz Beograda, koja nam je omogu}ila kori{}enje trajnije od onih gde su podnice izgra|ene tehnikom materijala i dokumentacije za ovaj rad. naboja i mo`da su predstavljale glavne jedinice u produkciji i distribuciji dobara u ovom naselju ili su imale neku drugu ulogu, u svakom slu~aju razli~itu Literatura od one koju su imale ku}e sa druga~ijom podnicom. Tako|e i nalazi plastike u severnoj grupi i central- Bogucki P. 2004. Introduction – Consequences of nim objektima, kao i njihov nedostatak u ju`noj Agriculture, 5000-2000 B.C. U Ancient Europe grupi mogu ukazivati na razli~itu ulogu grupa ku}a u 8000 B.C.-A.D. 1000 Encyclopedia of the Barbarian World (ed. P. Bogucki, P. J. Crabtree). naselju. New York: Charles Scribner's Sons and Thomson Learning, str. 313-317. Gara{anin M. 1979. Centralnobalkanska zona. U Zaklju~ak Praistorija jugoslovenskih zemalja II, (ur. A. Benac). Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Po tehnici izgradnje, izboru materijala i polo`aju Bosne i Hercegovine, Centar za balkanolo{ka naselja, objekti na lokalitetu Mali Borak uklapaju se ispitivanja, str. 79-213. u postoje}u {emu vin~anskih naselja. Me|utim, ori- Hendon J. 1996. Archaeological Approaches to the jentacija ku}a i organizacija naselja koje karakteri{u organization of Domestic Labor: Household ovaj lokalitet, vrlo retko se javljaju na ostalim nase- Practice and Domestic Relations. U Annual 25 ljima ove kulture. Nakon analize organizacije, zakju- Review of Anthropology, : 45. ~ile smo da su postojale tri grupe ku}a, koje su Kaiser T., Voytek B. 1983. Sedentism and mo`da imale odre|ene uloge i funkcionisale kao do- economic change in the Balkan . U ma}instva. Journal of Anthropological Archaeology, 2: 323. Zanimljivi su nalazi dva tipa izgradnje podnica, Parkinson W. A. 2002-2004. The Transition from koji upu}uju na slo`enu organizaciju, kao i jama sa the Neolithic to the Copper Age: Excavations at lepom, ~ija namena jo{ uvek nije u potpunosti raz- Vésztö-Bikeri, , 2000-2002. U Journal of ja{njena. Filed Archaelogy, 29: 101. Iako se organizacija naselja na ovom lokalitetu Parkinson W. A. 2004. Late Neolithic/Copper Age ne uklapa u postoje}i model vin~anskih naselja, Southeastern Europe. U Ancient Europe 8000 mo`e se re}i da se uklapa u {iru sliku naselja ovog B.C.-A.D. 1000 Encyclopedia of the Barbarian perioda u jugoisto~noj Evropi. U periodu kasnog World (ed. P. Bogucki, P. J. Crabtree). New York: neolita / ranog eneolita, na ovom prostoru dolazi do Charles Scribner's Sons and Thomson Learning, str. 334-347. pojave velikog broja razli~itih formi naselja. Ova raznovrsnost smatra se jednim od prvih dokaza RZZSK. 2005. Terenski dnevnik sa za{titinih pojave lokalnog identiteta koji }e se u~vrstiti u toku arheolo{kih iskopavanja lokaliteta Crkvine u kasnije praistorije (Bogucki 2004: 314-316). To je Malom Borku. Republi~ki Zavod za za{titu spomenika kulture. Radoslava Gruji}a 11, Beograd samo jedna od odlika ovog perioda, u kom je do{lo do mnogobrojnih promena u ekonomskoj i socijalnoj Stevanovic M. 1997. The Age of Clay: The Social organizaciji. Naro~ito su dru{tva ju`no od Dunava Dynamics of House Destruction. U Journal of pro{la kroz brzu transformaciju koja je stvorila Anthropological Archaeology, 16: 334. kulturni okvir za promene koje su nastale u poli- Stevanovi} M. 1997. The Significance of Neolithic ti~koj organizaciji, jo{ kasnije, u toku bronzanog Houses in the Archeological Record of Southeast doba (Parkinson, 2004: 335-340). Mogu}e da je Europe. U Uzdarje Dragoslavu Srejovi}u (ur. organizacija naselja u Malom Borku posledica Miroslav Lazi}). Beograd: Centar za arheolo{ka ovakve transformacije kroz koju su dru{tva jugo- istra`ivanja Filozofskog fakulteta isto~ne Evrope prolazila u kasnom neolitu, odnosno Todorovi} J., Cermanovi} A. 1961. Banjica, ranom eneolitu. naselje vin~anske kulture. Beograd: Muzej grada Beograda.

ZBORNIK RADOVA 2008 ARHEOLOGIJA • 343 Tringham R., Brukner B. et al. 1992. Excavations houses, while the organization of the settlement is at 1985-1987: Socioeconomic change in the specific. Balkan Neolithic. Journal of Field Archaelogy, 19: 351. On this settlement 11 houses, pits filled with rubble (three of them are under the houses) and two Uzelac J. 1985. Stanovanje. U Privreda praistorije (ur. G. Mileti}). Vr{ac: Narodni muzej, str. 24-27. ovens were located. With this research the existence of three separate groups of houses, which can be seen as particular entities, has been ascertained, going by their forma- tion and position and also by the propensity of im- Marija Marjanovi} and Milana Kosti} movable findings compared to the other houses in the settlement. Analysis of Neolithic Residential It has been supposed that the organization of the Architecture from the Crkvine Site in settlement was actually the product of a large trans- formation through which the inhabitants of this area Mali Borak went through at about 4500 BC, in fact the result of a social and economic reorganization that the societ- This paper presents a comparative study of the dwelling architecture during the Vin~a-Plo~nik ies of southeastern Europe went through at the tran- phase. The data concerning the architectural ele- sition from the late Neolithic into the Eneolithic. ments, collected during the excavation of the settle- The results of the excavation of the settlement ment Mali Borak, were analysed and on the basis of Mali Borak suggest that, in contrast to the Neolithic, this analysis it is argued that there is a possible con- craft activities on Early Copper Age sites are segre- nection between these elements and the tradition gated in different parts of the settlement. This gen- formed during the long period of Vin~a culture life. eral pattern of increasing economic specialization After comparing different elements, such as size, occurs throughout SE Europe at the end of the Neo- orientation and internal structure of houses, great lithic and is associated with a tendency towards in- similarities were noticed regarding building creased integration of economic and social units in techniques, the material chosen and position of the settlement during the Copper Age.

344 • PETNI^KE SVESKE 64 DEO III