MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE

IZVJEŠĆE O UČINCIMA PROVEDBE

ZAKONA O OTOCIMA

U 2011. GODINI

Zagreb, listopad 2013. godine

S A D R Ž A J

1. UVOD 3

2. UKUPNA ULAGANJA DRŽAVE U RAZVOJ OTOKA KROZ PROVEDBU 6 ZAKONA O OTOCIMA U 2011. GODINI 2.1. Ulaganja u otoke kroz bespovratna sredstva 8 2.1.1. Državni sektor 8 2.1.2. Javni sektor 23 2.2. Ulaganja u otoke putem kreditiranja 26

3. UČINCI I POKAZATELJI ULAGANJA DRŽAVE U RAZVOJ OTOKA 27 KROZ PROVEDBU ZAKONA O OTOCIMA U RAZDOBLJU OD 2004. DO 2011. GODINE 3.1. Prometna povezanost 27 3.2. Prometna i komunalna infrastruktura 29 3.3. Gospodarstvo 30 3.4. Obrazovanje 32 3.5. Zdravstvo 33 3.6. Socijalna skrb 34 3.7. Hrvatski otočni proizvod 34 3.8. Subvencije 39 3.9. Sredstva povrata poreza na dohodak ustupljena otočnim 41 jedinicama lokalne samouprave 3.10. Zaštita i upravljanje otočnim prostorom 42

4. ZAKLJUČAK 44

5. POPIS TABLICA, GRAFIČKIH PRIKAZA I PRILOGA 45

2 Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2011. godini Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom saboru temeljem odredbe članka 38. Zakona o otocima (Narodne novine, broj 34/1999, 32/2002 i 33/2006).

1. U V O D

Hrvatski otoci obuhvaćaju gotovo sve otoke istočne obale Jadrana i njegovog središnjeg dijela, čineći drugo po veličini otočje Sredozemlja. U hrvatskom dijelu Jadrana ima 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi i grebena (vrh iznad razine mora), odnosno ukupno njih 1.244.

Otoci se dijele na istarsku, kvarnersku, sjevernodalmatinsku, srednjodalmatinsku i južnodalmatinsku skupinu. Otoci zauzimaju oko 3.300 km2 tj. 5,8% površine hrvatskog kopna. Najveći je (405,7 km2), najviši je Brač (Vidova gora 778 m), najrazvedeniji je , a najduži .

Uz otoke se obično navodi i poluotok Pelješac (dug 62 km, površina 348 km2) koji se pruža u more u istom smjeru kao i okolni južnodalmatinski otoci, iste građe i klime, te sličnog biljnog i životinjskog svijeta.

Od ukupnog broja otoka naseljeno ih je samo 67, od čega je 50 stalno naseljeno. Najmnogoljudniji je s 19.286 stanovnika.

Temeljni dokumenti koji pokrivaju područje održivog razvitka otoka su Nacionalni program razvitka otoka i Zakon o otocima, uz članak 52. Ustava Republike Hrvatske.

Nacionalni program razvitka otoka usvojio je Sabor Republike Hrvatske 28. veljače 1997. godine s ciljem utvrđivanja i jasnog definiranja uloge države u razvitku otoka, održivog razvitka otoka, izjednačavanja otočnih i kopnenih razvojnih uvjeta, demografske obnove i gospodarskog napretka.

Nacionalni program preferira održivi razvitak otoka prema kojem prirodni ekosustavi služe kao resursi stalnog rasta proizvodnje i potrošnje, a sljedećim generacijama ostaju nesmanjene kakvoće i iskoristivosti. Na taj se način može ukloniti postojeći globalni nesklad čovjeka i prirode. Pozornost je posvećena svim aspektima održivosti: ekološkoj (zahtijeva da ljudske djelatnosti ne narušavaju

3 prihvatni kapacitet ekosustava u kojem se odvijaju), gospodarskoj (zahtijeva od proizvodnje da se kapital koji je čuvao okoliš mora vratiti), društvenoj (pretpostavlja da proizvodnja ne može nepovoljno remetiti društvenu zajednicu) i tehnološkoj (polazi od pretpostavke da se iz prirode može uzimati, ali tako da se prerada odvija na način da otpada ne bude ili da bude inertan, neškodljiv).

Održivi razvitak otoka podrazumijeva održivo korištenje otočnog potencijala, stalno poboljšanje otočnog življenja i izgrađivanje ekološki podobne infrastrukture. Preferiranjem održivog razvitka otoka uspostavlja se nacionalni interes za upravljanjem otočnim razvitkom u cilju kojeg će se raditi programi potpunog i održivog korištenja otočnih resursa. Zbog toga treba dovesti u ravnotežu komparativne prednosti otoka (klima, zemljopisni položaj, otočni krajobraz, čistoća, poklapanje zahtjeva za ekonomskom i ekološkom razvojnom održivošću u glavnim otočnim djelatnostima- turizmu i poljoprivredi) i ograničavajuće faktore (manjak radnoaktivnog i fertilnog stanovništva, propusnost otočnog tla, nedovoljna otočna lučka i cestovna infrastruktura, zapušteni i pretežno neprohodni otočni poljski putovi, manjkavo osnovno školstvo, manjak infrastrukture zbrinjavanja otpadnih voda i odlagališta krutog otpada, nesređeni katastri i dubiozno vlasništvo nad poljoprivrednim i građevinskim zemljištem, spor postupak dobivanja dozvola za ulagače, postojeći administrativno-teritorijalni ustroj.

Zakon o otocima (Narodne novine, broj 34/1999, 32/2002 i 33/2006) je usvojio Sabor Republike Hrvatske 26. ožujka 1999. godine. Predmetnim Zakonom otoci se definiraju kao hrvatsko prirodno bogatstvo, a nekretnine na otocima osobitog nacionalnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja od interesa za Republiku Hrvatsku imaju njenu osobitu zaštitu. Njime se uređuje upravljanje otočnim razvitkom na državnoj i županijskoj razini te na razini gradova, odnosno općina.

Glede demografskog stanja i gospodarske razvijenosti, Zakonom se otoci razvrstavaju u dvije skupine.

U prvu skupinu svrstani su razvijeni i nedovoljno razvijeni, nastanjeni ili povremeno nastanjeni otoci (Unije, , Srakane Vele, Srakane Male, , , Prvić – kvarnersko otočje, Goli, Sv. Grgur, , , , Škarda, , , , , , , , Iž, Ošljak, Babac, , Prvi – šibensko otočje, , , Žirje, Veli i Mali Drvenik, Šćedro, , Biševo, Sv. Andrija, , Sušac, Vrnik, , Šipan, , Koločep, Lokrum, i otoci Žutsko - sitske skupine).

U drugoj su skupini svi nastanjeni otoci koji nisu razvrstani u prvu skupinu i poluotok Pelješac.

4

Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2011. godini Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom saboru temeljem članka 38. Zakona o otocima (Narodne novine, broj 34/1999, 32/2002 i 33/2006).

5 2. UKUPNA ULAGANJA DRŽAVE U RAZVOJ OTOKA U 2011. GODINI

U provedbi Zakona o otocima u 2011. godini proračunskim sredstvima, odnosno vlastitim sredstvima, sudjelovala su sljedeća ministarstva i javni sektor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma, Ministarstvo branitelja, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo obrane, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državna geodetska uprava, HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., HP - Hrvatska pošta d.d., Odašiljači i veze d.o.o., Hrvatski Telekom d.d., Hrvatske šume d.o.o., Hrvatske vode, Hrvatske ceste d.o.o., Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencija za obalni linijski pomorski promet, Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

Ulaganja u otoke provode se na dva načina; direktnim ulaganjem bespovratnih sredstava državnog proračuna i ulaganjem putem kreditiranja. U 2011. godini, provedbom pojedinih zadaća i obveza utvrđenih Zakonom o otocima i drugim pozitivnim pravnim propisima Država je u razvoj otoka uložila 1.423.578.903,42 kuna proračunskih sredstava i sredstava pravnih osoba od čega su 1.054.538.285,96 kuna bespovratna sredstva, a 369.040.617,46 kuna ulaganja u obliku kreditiranja (Tablica 1.). Ovim ulaganjima su obuhvaćeni svi naseljeni hrvatski otoci i poluotok Pelješac.

U nastavku Izvješća opisno i kvantitativno su prikazane pojedine mjere, aktivnosti i projekti, kao i uložena sredstva po pojedinim subjektima državnog i javnog sektora (Prilog 1. i 2.).

Vlada Republike Hrvatske napominje da se temeljem Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave, koji je stupio na snagu 22. prosinca 2011. godine, djelomično izmijenilo ustrojstvo i djelokrug nekih ministarstva, državnih ureda i državnih upravnih organizacija. Ovo Izvješće je izrađeno temeljem djelokruga njihovog rada iz navedenog Zakona, iako su do toga datuma, odnosno gotovo cijelu 2011. godinu, ministarstva i druga središnja tijela državne uprave djelovala u skladu s prijašnjim Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (Narodne novine, broj 199/2003, 30/2004, 136/2004, 22/2005, 44/2006, 5/2008, 27/2008 i 77/2009) koji je stupanjem na snagu ovoga Zakona prestao važiti.

6 Tablica 1. Ukupna ulaganja središnje države u otoke u 2011. godini

ULOŽENA SREDSTVA U DRŽAVNI SEKTOR / JAVNI SEKTOR 2011. Ulaganja u otoke kroz bespovratna sredstva Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 132.067.952,06 Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 392.585.221,66 Ministarstvo poduzetništva i obrta 5.473.061,00 Ministarstvo zdravlja 774.334,4 Ministarstvo kulture 29.401.332,99 Ministarstvo turizma 2.127.000,00 Ministarstvo branitelja 554.072,18 Ministarstvo socijalne politike i mladih 1.971.216,27 Ministarstvo unutarnjih poslova 79.405.019,56 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 409.900,00 Ministarstvo poljoprivrede 32.374.388,24 Ministarstvo pravosuđa 51.634,9 Ministarstvo obrane 3.074.095,41 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 13.118.173,17 Državna geodetska uprava 2.784.810,00 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. 43.392.815,00 HP - Hrvatska pošta d.d. 1.406.413,03 Odašiljači i veze d.o.o. 2.723.049,27 Hrvatski Telekom d.d. 10.230.755,90 Hrvatske šume d.o.o. 13.707.596,64 Hrvatske vode 155.432.978,29 Hrvatske ceste d.o.o. 93.020.627,37 Hrvatski zavod za zapošljavanje 669.711,77 HBOR (sredstva Ministarstva financija – porez na dohodak 37.782.126,85 ustupljen otočnim općinama i gradovima)

UKUPNO bespovratna sredstva 1.054.538.285,96

Ulaganja u otoke putem kreditiranja Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) 369.040.617,46 UKUPNO kreditna sredstva 369.040.617,46

SVEUKUPNO 1.423.578.903,42

7 2.1. Ulaganja u otoke kroz bespovratna sredstva 2.1.1. Državni sektor

MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE Uprava za regionalni razvoj Sektor za otoke

Prometna infrastruktura

Jedan od bitnih čimbenika za razvoj otoka je prometno povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno, kako bi se smanjila ili potpuno riješila njihova izoliranost i nedostupnost što je do sada bio osnovni razlog njihovom slabom razvoju, a kod nekih otoka čak i nazadovanju i depopulaciji. S tim ciljem Država ulaže velike napore i sredstva u nekoliko tematskih cjelina prometne infrastrukture.

Luke U skladu sa člankom 9. stavkom 2. Zakona o otocima i u 2011. godini su poduzete značajne aktivnosti vezane za izgradnju novih i dogradnju, sanaciju i rekonstrukciju postojećih otočnih i priobalnih luka i pristaništa, a kako bi se unaprijedilo pomorsko povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno. Nastavljeno je i s radovima u cilju stvaranja infrastrukturnih uvjeta u lukama otvorenim za javni promet za prihvat novih, većih i modernijih brodova. U prošloj je godini sredstvima državnog proračuna financirano 12 projekata izgradnje, dogradnje, sanacije i rekonstrukcije luka i pristaništa u koje je, ukupno s pozicija Sektora za otoke, uloženo 13.434.972,46 kuna.

Cestovni promet

S ciljem osmišljenog planiranja otočnog razvoja te poboljšanja unutarotočnog cestovnog prometa, komunikacija između naselja, lakšeg i kvalitetnijeg pristupa poljoprivrednim površinama, ali i s ciljem poboljšane protupožarne zaštite otoka, Ministarstvo je u 2011. godini financiralo izgradnju, dogradnju i održavanje niza nerazvrstanih i lokalnih cesta, poljskih, protupožarnih i šumskih putova. U navedene svrhe u 2011. godini utrošeno je 3.062.374,16 kuna.

Komunalna infrastruktura

Važan čimbenik u razvoju otoka je postojanje i stanje komunalne infrastrukture u smislu postojanja i

8 izgradnje vodoopskrbnih sustava i sustava odvodnje, sanacije i uređenja odlagališta otpada te uređenja naselja. Ulaganja u navedeno sve se više povećavaju budući da se na većim otocima i onima bliže kopnu stvaraju sve bolji uvjeti za izgradnju vodoopskrbnih sustava i njihovo spajanje sa sustavima na kopnu, a samim tim, kao i razvojem svijesti za ekološkom zaštitom otočnog područja, stvaraju se uvjeti i potreba za izgradnjom i sustava odvodnje.

Otočna naselja sve više ulažu u sustavno zbrinjavanje komunalnog otpada, uređenja mjesta, postavljanje javne rasvjete, te uređenje i izgradnju groblja.

U vodoopskrbu otoka uloženo je 10.830.390,83 kuna, a u izgradnju i uređenje sustava odvodnje 4.350.367,44 kuna s pozicija Sektora za otoke i to putem kapitalnih potpora te Projekta „Izgradnja objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima“ koji se od 2004. godine provodi i sufinancira sredstvima zajma Razvojne banke Vijeća Europe (CEB).

Za izgradnju, sanaciju ili uređenje naselja, trgova, odlagališta otpada, groblja, javnu rasvjetu i ostalog utrošeno je 4.650.918,39 kuna.

Sveukupna ulaganja u komunalnu infrastrukturu u 2011. godinu s pozicija Sektora za otoke iznose 19.831.676,66 kuna.

Društvena infrastruktura

Uz svakako životno važne projekte prometne i komunalne infrastrukture, bitno je naglasiti i važnost ulaganja u projekte društvene infrastrukture po, za otočno stanovništvo, izuzetno važnim temama:

Školstvo – u 2011. godini nastavilo se s ulaganjem u projekte koji svakako mogu utjecati na poboljšanje demografske slike otoka budući da su djeca i mlade generacije bez sumnje najveća perspektiva otočnih zajednica. Tako se iz pozicija državnog proračuna Sektora za otoke ulagalo u izgradnju, sanaciju, uređenje i opremanje škola i dječjih vrtića, te u izgradnju sportskih dvorana i objekata kao i uređenje igrališta i bazena, za što je ukupno uloženo 18.255.433,67 kuna.

Zdravstvo – na otocima se iz sredstava državnog proračuna, i to s pozicije kapitalnih potpora i Projekta CEB IV, u 2011. godini sufinanciralo projekte izgradnje, sanacije, rekonstrukcije, adaptacije

9 i/ili opremanja domova zdravlja i ambulanti u što je ukupno uloženo 169.490,14 kuna.

Socijalna skrb – u sufinanciranje projekata izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i/ili opremanja domova za starije i nemoćne osobe na otocima u 2011. godini uloženo je 362.340,53 kuna s pozicija Projekta CEB IV Sektora za otoke.

Kultura – za otočno stanovništvo vrlo je važno što se podržava inicijativa izgradnje i oživljavanja dodatnih sadržaja životu na otoku. Tako se u rekonstrukciju, sanaciju, adaptaciju i uređenje arhivskog sabirnog centra Žrnovo i župne crkve u Smokvici u 2011. s pozicija Sektora uložilo 1.470.370,97 kuna.

Sveukupna ulaganja u društvenu infrastrukturu u 2011. godini s pozicija Sektora za otoke iznose 21.787.635,32 kuna.

Gospodarstvo

U 2011. godini Sektor za otoke osigurao je sredstva namijenjena za razvoj i unaprjeđenje otočnog gospodarstva kroz dodjelu državnih potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta. Početkom godine raspisan je šesti javni poziv za dodjelu navedene potpore, po kojem su 174 otočna poslodavca zadovoljila postavljene uvjete i kriterije i ostvarilo pravo na državnu potporu male vrijednosti za 2.310 djelatnika. Sveukupno je za ovu potporu u 2011. godini utrošeno 7.000.000,00 kuna.

Hrvatski otočni proizvod (HOP) – U svibnju 2011. godine raspisan je peti javni poziv putem kojeg su otočni proizvođači mogli svoje proizvode prijaviti za dodjelu oznake „Hrvatski otočni proizvod“. Po obradi zahtjeva oznaku je dobilo 70 otočnih proizvođača za 168 proizvoda/proizvodnih linija (Prilog 5.). Za promociju oznake, otočnih proizvođača i njihovih proizvoda, te za provođenje procedure dobivanja oznake, u 2011. godini Ministarstvo je izdvojilo 134.860,28 kuna. Ministarstvo provodi postupak dodjele oznake kvalitete „Hrvatski otočni proizvod“ za „nove“ otočne proizvođače potpuno besplatno, a za već postojeće nosioce oznake provodi promidžbu te sufinancira njihove nastupe na brojnim sajmovima, izložbama i manifestacijama. Tako je u 2011. godini Ministarstvo otočne proizvođače nositelje oznake „Hrvatski otočni proizvod“ predstavilo na sljedećim sajmovima i manifestacijama u zemlji i inozemstvu:

10 1. BioFach - Svjetski sajam eko-proizvođača, Nürnberg, veljača 2. Good Food/Fine Wine – Međunarodni salon okusa, Sarajevo, veljača 3. Mediteranski sajam zdrave prehrane i ljekovitog bilja, Dubrovnik, travanj 4. Uskršnji sajam, Zagreb, ožujak-travanj 5. Plodovi Dalmacije, Split, lipanj 6. Ekoetno Hrvatska, Zagreb, listopad 7. Božićni sajam, Zagreb, prosinac.

Sveukupna ulaganja u gospodarstvo u 2011. godinu s pozicija Sektora za otoke iznose 7.134.860,28 kune.

Subvencije

Aktivnost subvencioniranja otočnog javnog cestovnog prijevoza nastavila se i u 2011. sukladno članku 10. Zakona o otocima i Pravilniku o uvjetima, kriterijima i načinu ostvarivanja prava na besplatni javni otočni cestovni prijevoz (Narodne novine, broj 82/2007 i 35/2011). U 2011. godini za subvencioniranje cijene karata javnog otočnog cestovnog prijevoza učenicima, studentima, umirovljenicima i osobama starijim od 65 godina kao i za naknade za troškove vlastitog prijevoza invalidnim osobama, Sektor za otoke utrošio je sredstva u iznosu od 36.692.085,70 kuna.

Temeljem članka 33. Zakona o otocima i Pravilnika o postupku i načinu provedbe opskrbe otočnih kućanstava pitkom vodom brodom vodonoscem ili cestovnim vozilom (Narodne novine, broj 35/2011) nastavljeno je subvencioniranje cijene vode na otocima tako da domaćinstva čiji članovi imaju prebivalište na otoku, a opskrbljuju se vodom vodonoscem ili cestovnim vozilom, plaćaju vodu (do 20 m3 mjesečno, odnosno do 150 m3 ukupne godišnje potrošnje po domaćinstvu), po cijeni koja je jednaka prosječnoj cijeni isporuke vode u matičnoj obalno-otočnoj županiji. Za navedenu namjenu u 2011. je utrošeno 15.118.055,24 kuna.

Raspisom javnog poziva za distribuciju ukapljenog naftnog plina na otoke, tadašnje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je 2008. godine započelo s provedbom još jedne mjere koja za cilj ima poboljšanje standarda otočnog stanovništva subvencioniranjem cijene pomorskog prijevoza ukapljenog naftnog plina na otoke čime se omogućava dostupnost ukapljenog naftnog plina i na otocima po istoj cijeni kao i u ostatku Republike Hrvatske. Provedbom ove mjere do sada je obuhvaćeno 12 naseljenih i nepremoštenih hrvatskih otoka (Cres, , Dugi Otok, , Pašman,

11 Molat, Šolta, Brač, Hvar, Vis, Lastovo, Korčula) i u 2011. godini za subvenciju pomorskog prijevoza ukapljenog naftnog plina na otoke, koji se odvija isključivo izvanrednim brodskim vožnjama, utrošeno je 454.503,00 kuna. Budući da je, analizom učinaka provođenja mjere subvencioniranja dijela neostvarenih prihoda za pomorski prijevoz ukapljenog naftnog plina na otoke, zaključeno da nije došlo do značajnijeg korištenja plina na otocima, te da nisu postignuti očekivani rezultati, provedba ove mjere nije nastavljena.

Sveukupan iznos dodijeljenih subvencija u 2011. godinu s pozicija Sektora za otoke iznose 52.264.643,94 kune.

Kapitalne donacije

Ministarstvo je i u 2011. godini, sukladno članku 23. Zakona o udrugama (Narodne novine, broj 88/2001 i 11/2002) i Kodeksu pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga (Narodne novine, broj 16/2007) objavilo Natječaj za prijavu projekata udruga za ostvarivanje prava na financijske potpore u okviru raspoloživih sredstava Državnog proračunu za 2011. godinu.

Na natječaj se mogla prijaviti svaka udruga koja je registrirana, odnosno ima sjedište na hrvatskim otocima, te čija je djelatnost od općeg dobra. Udruge su mogle prijaviti maksimalno dva projekta koji donose nove ideje, modele razvoja i/ili načine rješavanja postojećih problema vezanih za održivi razvoj hrvatskih otoka.

Po završetku natječaja, Povjerenstvo za procjenu kvalitete projekata udruga i provjeru izvješća udruga, imenovano od tadašnjeg ministra mora, prometa i infrastrukture, procijenilo je prijave koje su zadovoljile formalne uvjete natječaja, te je o istom izradilo Izvješće o procjeni kvalitete projekata, temeljem kojeg je ministar mora, prometa i infrastrukture donio odluku o ostvarivanju prava na financijske potpore u okviru raspoloživih sredstava Državnog proračuna za 2011. godinu na poziciji tadašnjeg Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Najniža dodijeljena potpora iznosila je 3.000,00 kuna, a najviša 30.000,00 kuna. Potporu je dobilo 39 udruga u ukupnom iznosu od 400.000,00 kuna.

Tekuće potpore

Bilo je neophodno otočnim gradovima i općinama pomoći i potporom za tekuće poslovanje kao i

12 različite manifestacije od važnosti za otočnu zajednicu, za što je u 2011. godini utrošeno 985.889,08 kuna.

Uz to, kontinuirano se sufinancira projekt zračnog povezivanja otoka Unija i Malog Lošinja te je u 2011. godini za spomenuti projekt izdvojeno 100.000,00 kuna.

Otočne karte („vinjete“)

Od 1. travnja 2005. godine primjenjuje se pravo na popust kod kupnje trajektne karte tzv. otočne karte za stanovništvo s prebivalištem i vozilima registriranim na otocima, uz obavezu ishođenja „vinjete“ koja služi kao vizualna oznaka vozila s navedenim pravom. Prilikom kupnje trajektne karte uz predočenje prometne dozvole (za vozilo) i osobne iskaznice otočani tako ostvaruju popust u iznosu i do 50% vrijednosti karte. U 2011. u šest obalno-otočnih županija otočanima je ukupno izdano 830 „vinjeta“.

Tablica 2. Broj izdanih otočnih karata („vinjeta“) za trajektni prijevoz

u 2011. godini

Broj izdanih "vinjeta" ŽUPANIJA 01.01.-31.12.2011. PRIMORSKO-GORANSKA 165 LIČKO-SENJSKA 48 ZADARSKA 296 ŠIBENSKO-KNINSKA 6 SPLITSKO-DALMATINSKA 155 DUBROVAČKO- NERETVANSKA 160 SVEUKUPNO 830

13 Uprava za upravljanje operativnim programima

Sektor za teritorijalnu suradnju

Sektor za teritorijalnu suradnju u sklopu Uprave za upravljanje operativnim programima zadužen je za provedbu programa prekogranične suradnje financiranih iz druge komponente IPA-e. U 2011. godini, u hrvatske otoke ulagalo se u okviru slijedećih dvaju programa:

1. IPA prekogranični program Slovenija - Hrvatska 2007. - 2013.

U Okviru bilateralnog programa sa Slovenijom, provedbom projekata smanjenje zagađenja i očuvanje biološke raznolikosti u poljoprivredi s naglaskom na maslinarstvo (ZOOB) koji je odabran u sklopu prioriteta 2. Održivo upravljanje prirodnim resursima, odnosno mjere 2.1. Zaštita okoliša. Projekt se dijelom provodi na području Primorsko-goranske županije, na otoku Krku, za Grad Krk i udrugu proizvođača maslinovog ulja „Drobnica“ - Krk kao projektne partnere, namijenjeno je ukupno 102.272,04 eura (za Grad Krk 40.481,36 eura, a za Udrugu 61.790,68 eura).

2. IPA program Jadranska prekogranična suradnja 2007.- 2013.

Na otoku Visu, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, provedbom Projekta energije vjetra na moru: istraživanje, eksperimentiranje, razvoj (POWERED) koji je odabran u sklopu prioriteta 2. Upravljanje prirodnim i kulturnim resursima i sustav upravljanja rizicima, mjere 2.3. Štednja energije i obnovljivi izvori energije, za Grad Komižu kao projektnog partnera namijenjen je iznos od 103.000,00 eura. Na području Primorsko-goranske županije u provedbi su tri projekta na otoku Rabu ukupne vrijednosti 1.476.692,60 eura:

• Održiva mobilnost (MOBility) obale u jadranskom području (ADRIatic area) (ARIMOB), prioritet 3. Dostupnost i mreže, mjera 3.2. Održivi sustav mobilnosti. Projektni partner je Grad Rab za koji je iz projekta namijenjeno 174.900,00 eura.

• Jačanje i umrežavanje malih aerodroma na jadranskom području (A3- NET), PRIORITET 3. Dostupnost i mreže, mjera 3.1. Fizička infrastruktura. Projektni partner je također Grad Rab za koji je iz projekta namijenjeno 1.077.000,00 kuna.

• Podrška održivim oblicima mobilnosti u priobalnim gradovima (ADRIA.MOVE IT), prioritet 3. Dostupnost i mreže, mjera 3.2. Održivi sustavi mobilnosti. Projektni partner je Općina Lopar s 224.792,60 eura.

14 U okviru programa prekogranične suradnje koje provodi Uprava za upravljanje operativnim programima, Sektor za teritorijalnu suradnju, ukupno ulaganje u otoke kroz bespovratna sredstva tijekom 2011. godine iznosilo je 1.681.964,64 eura.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sveukupno je u hrvatske otoke tijekom 2011. godine uložilo 132.067.952,06 kuna.

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u okviru svoje nadležnosti zaduženo je za brigu o unaprjeđenju sustava povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno kao jednog od najbitnijih elemenata otočnog održivog razvoja i temeljne pretpostavke za vođenje otočne razvojne politike. Kroz svoje poslovanje Ministarstvo skrbi i sve svoje aktivnosti usmjerava u poboljšanje postojećeg stanja prometnog sustava, njegove razvijenosti, prilagodljivosti i učinkovitosti.

Ministarstvo je provodilo poticaje za redovite pomorske putničke i brzobrodske linije. Agencija za obalni linijski pomorski promet, kao regulatorno tijelo, nastavila je obavljati i nadzirati ovaj segment poslovanje te je za obavljanje javnog obalnog linijskog pomorskog prometa između kopna i otoka s proračunske aktivnosti Ministarstva, posebno glave Agencije za obalni linijski promet utrošila 382,794.417,00 kuna u 2011. godini. Od ukupno postojećih 56 državnih linija do danas je koncesionirana ukupno 21 linija na vrijeme od 5-6 godina čiji ugovori ističu 2012. i 2013. godine. Od preostalih nekoncesioniranih linija raspisani su natječaji u studenome 2011. godine za 24 trajektne linije.

U 2011. godini potpore je primilo ukupno 14 brodara za održavanje 50 trajektnih, brodskih i brzobrodskih linija, (6 državnih linija nije se održavalo – iste su planirane po završetku izgradnje odgovarajuće lučke infrastrukture) od toga je 33 linije održavao državni brodar . Brodaru je u 2011. godini ukupno isplaćeno 312.481.592,38 kuna ili 82% od ukupno isplaćenih sredstava. Za održavanje 11 linija temeljem Ugovora o koncesiji 6 malih brodara primilo je potporu u iznosu od 63.929.822,30 kuna. Kroz 2011. godinu ukupno je prevezeno 11.129.145 putnika ili 1,8% više nego u 2010. godini, te 2.796.999 vozila ili 1,8% više u odnosu na 2010. godinu. Ministarstvo je tijekom 2011. godine poticalo brodare u nacionalnoj plovidbi kroz subvencioniranje razlike u cijeni goriva temeljem Programa subvencioniranja razlike u cijeni pogonskog goriva brodarima u nacionalnoj

15 plovidbi kojega je prihvatila Vlada Republike Hrvatske svojim Zaključkom od 8. srpnja 2010. godine (trogodišnji Program za 2010., 2011. i 2012.). Pravo na predmetnu potporu male vrijednosti su ostvarili brodari koji su obavljali djelatnost kružnih putovanja, jednodnevnog i višednevnog izletničkog turizma te koji su prevozili teret u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske. Ukupno isplaćena sredstva za ove namjene u 2011. godini iz Državnog proračuna iznosila su 5,92 mln. kuna za 185 brodara, u čemu su za brodove čiji su vlasnici otočani i čije je sjedište tvrtki i obrta na otocima u 2011. godini isplaćena sredstva u iznosu od 1,039 milijuna kuna za 55 brodara.

Ministarstvo je također u 2011. godini poticalo brodare u nacionalnoj plovidbi kroz subvencioniranje gradnje trupa i rekonstrukcije broda temeljem Programa izgradnje i rekonstrukcije putničke i izletničke flote za potrebe hrvatskih privatnih brodara – malih poduzetnika kojega je prihvatila Vlada Republike Hrvatske svojim Zaključkom od 4. lipnja 2010. godine (trogodišnji Program za 2010., 2011. i 2012.). Ukupno isplaćena sredstva za ove namjene u 2011. godini iz državnog proračuna iznosila su 3,355 milijuna kuna za 11 brodara, u čemu su za brodove čiji su vlasnici otočani i čije je sjedište tvrtki i obrta na otocima u 2011. godini isplaćena sredstva u iznosu od 722,72 tisuće kuna za 3 brodara (sjedišta Krk, Rab i Šolta), a preostala sredstva su isplaćena brodarima čije je sjedište u priobalju.

Ministarstvo je provodilo aktivnosti unapređenja zračnog prometa na otocima kroz Program osiguranje sigurnosno – prometnih standarda u zračnim lukama Republike Hrvatske, a iste su obuhvaćale ulaganja u razvoj i sigurnost otočnih zračnih luka, osiguranje sigurnosno prometnih standarda, nabavu sigurnosne i zaštitne opreme, izradu projektne dokumentacije kao i izvođenje radova na infrastrukturi koji su od važnosti za siguran prihvat putnika i zrakoplova. Ukupna ulaganja u otočni zračni promet u 2011. godini iznosila su 8.028.991,64 kuna.

MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I OBRTA

Bespovratne potpore subjektima malog gospodarstva u 2011. godini odobrene su za dokvalifikacije i prekvalifikacije u obrtništvu, jačanje konkurentnosti i inovacija u obrtništvu, izgradnju poduzetničkih zona, za jačanje konkurentnosti malog gospodarstva, obrazovanje u obrtništvu, obrazovanje za poduzetništvo, poduzetništvo u kulturi, poduzetništvo žena, proizvodno - uslužne zadruge, promidžbu poduzetništva, sufinanciranje konzultantskih usluga te tradicijski i umjetnički obrt.

16 Sveukupno je od strane Ministarstva poduzetništva i obrta u 2011. godini na otocima uloženo 5.473.061,00 kuna.

MINISTARSTVO ZDRAVLJA

Ministarstvo zdravlja je u 2011. godini unutar kapitalnih ulaganja u otoke uložilo sredstva za isporuku i montažu ultrazvučnog aparata za novoizgrađeni Dom zdravlja Novalja na otoku Pagu u iznosu od 304.302,00 kuna. U okviru uspostave i organizacije telemedicinske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, opremanja i osnivanja telemedicinskih centara u okviru osnovne mreže telemedicinskih centara u Republici Hrvatskoj Ministarstvo zdravlja je kroz Hrvatski zavod za telemedicinu uložilo ukupno 470.032,40 kuna. Ukupna ulaganja u otoke u 2011. godini iznosila su 774.334,40 kuna.

MINISTARSTVO KULTURE

Ministarstvo kulture u 2011. godini financiralo je programe javnih potreba u kulturi i zaštiti prirode otoka (dramska umjetnost, glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti, informatizacija, investicijska potpora, književne manifestacije, knjižnična djelatnost, kulturna dobra - nepokretna i pokretna, kulturno-umjetnički amaterizam, likovna, vizualna i audiovizualna umjetnost, međunarodna kulturna suradnja, muzejsko-galerijska djelatnost, nove medijske kulture, potpora knjizi, zaštita prirode), ostvareno je 219 programa na otocima u ukupnom iznosu od 29.771.332,99 kuna.

MINISTARSTVO TURIZMA

Ministarstvo turizma je tijekom 2011. godine korisnicima sa sjedištem na otocima kroz programe: Poticanje manifestacija i drugih promotivnih aktivnosti u funkciji razvoja turizma, Promocija zanimanja, Unapređenje kvalitete ugostiteljske industrije, Poticanje unapređenja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“, Zelena brazda, Plava brazda, Poticanje, zaštita, obnova i

17 uključivanje u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima „Baština u turizmu“ i Program poticanja, stvaranja (osmišljavanja i promocije) novih turističkih proizvoda u 2011. godini „Upoznaj Hrvatsku“ odobrilo financijska bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 2.127.000,00 kuna.

MINISTARSTVO BRANITELJA

Tadašnje Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u 2011. godini u dijelu nadležnosti koje je preuzelo Ministarstvo branitelja nastavilo je sa provedbom Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji je donijela Vlada Republike Hrvatske za razdoblje od 2008. do 2011. godine.

Ciljnu skupinu Programa činila su nezaposlena djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, nezaposleni hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, nezaposleni dragovoljci i nezaposleni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata. Program je obuhvaćao šest mjera: samozapošljavanje, stručno osposobljavanje, potpore za proširenje postojeće djelatnosti, poticanje osnivanja zadruga hrvatskih branitelja, potpore projektima zadruga hrvatskih branitelja i kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva. (Ministarstvo je tijekom 2011. godine nastavilo otplaćivati obveze preuzete u prethodnom razdoblju, subvencioniranjem 2% kamatne stope na poduzetničke kredite realizirane u poslovnim bankama kroz program „Lokalni projekti razvoja- poduzetnik-branitelj“). Na ovaj način je u 2011. godini potpomognuto zapošljavanje na hrvatskim otocima s ukupnim iznosom od 489.072,18 kuna.

Ministarstvo je u 2011. godini provodilo i Projekt sufinanciranja izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja žrtvama stradalih u Domovinskom ratu s ciljem podržavanja inicijativa udruga iz Domovinskog rata za izgradnju, postavljanje ili uređenje spomen-obilježja kao izraze zahvalnosti i u znak sjećanja na žrtve stradale u Domovinskom ratu. Prednost pri odobravanju sredstava su dobili projekti na područjima lokalne ili regionalne samouprave u kojima nema izgrađenih spomen - obilježja. Tako je između ostalih, sufinanciran projekt postavljanja spomen- obilježja „U spomen na slavne dane pobjede“ u Puntu na otoku Krku te projekt postavljanja spomen-ploče svim poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima i svim žrtvama stradalim u Domovinskom ratu i od posljedica rata na groblju u gradu Cresu na otoku Cresu u ukupnom iznosu od 65.000,00 kuna.

18 Ukupna ulaganja u otoke kroz navedene programe s pozicija Ministarstva u 2011. godini iznose 554.072,18 kuna.

MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH

U 2011. godini u razdjelu tadašnjeg Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti osigurana je financijska potpora za projekt „Učenje za zdrave izbore- program prevencije ovisnosti“ udruge Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja s Malog Lošinja u iznosu od 50.000,00 kuna. Istoj udruzi je odobrena financijska potpora u iznosu od 10.000,00 kuna za projekt „Klub IDEM i ja Centra za zdravo odrastanje“.

U sklopu Zajedničkog memoranduma o socijalom uključivanju /JIM/ i izrade izvješća JIM-a, Služba za međunarodnu suradnju i programe EU prikuplja podatke vezane za mjeru 2.3.4. Deprivirana područja i regionalne razlike: Država i dalje treba voditi računa o prometnim vezama između kopna i otoka, jer je prometno povezivanje za otočno stanovništvo bitan preduvjet jednakog pristupa uslugama koje su dostupne u kopnenom dijelu (obrazovanje, zdravstvo, zapošljavanje i sl.).

U okviru poticanja djelovanja udruga koje pružaju usluge socijalne skrbi Ministarstvo je financiralo dva trogodišnja programa za razdoblje od 2010. do 2013. godine koji se provode na području malog Lošinja: 1. Program „Prevencija institucionalizacije u skrbi za starije i nemoćne osobe“ (provodi udruga „Prisutnost“ iz Zagreba). Korisnička skupina su starije i nemoćne osobe (130 kućanstava) za koje se provodi 24-satna telefonska podrška, psihosocijalna podrška te zagovaranje prava i interesa. Cilj programa je unaprjeđenje kvalitete života i jačanje socijalne podrške starijim osobama. Iznos odobrenih sredstava u 2011. godini iznosi 394.000,00 kuna. 2. Program „Moje sigurno mjesto“ (provodi udruga „Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja“). Korisnička skupina su djeca s teškoćama u razvoju (54 korisnika). Provode se savjetovanja i psihosocijalna podrška. Cilj programa je izvaninstitucionalna skrb o djeci i mladima s poteškoćama i poremećajima u ponašanju. Iznos odobrenih sredstava u 2011. godini je 300.000,00 kuna.

Tijekom 2011. godine u djelatnosti socijalne skrbi na otocima primljena su u stalni radni odnos tri stručna djelatnika, po jedan u Centru za socijalnu skrb Krk, Centru za socijalnu skrb Brač-Supetar i

19 Centru za socijalnu skrb Cres-Lošinj.

Uz navedeno, Ministarstvo je ulagalo i u ustanove socijalne skrbi te su ukupna ulaganja iznosila 1.217.216,27 kuna.

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

Ministarstvo unutarnjih poslova je tijekom 2011. na otocima financiralo aktivnosti sanacije objekata policijskih postaja (Vis, Hvar Brač), obnavljanje voznog parka s ukupno 18 službenih vozila za potrebe policijskih postaja (Korčula, Novalja, Mali Lošinj, Cres, Krk, Rab, Brač, Hvar, Pag) te postavljanje video nadzora u objektu policijske postaje na Korčuli. Za sve navedeno ukupno je utrošeno 3.405.019,56 kuna.

Uz to, nabavljena su 2 plovila tipa A i 16 plovila tipa C u ukupnoj vrijednosti od 76 milijuna kuna koja će biti korištena za zadaće osiguranja cjelokupnog morskog područja Republike Hrvatske pa samim time i podizanje razine sigurnosti na hrvatskim otocima.

Ministarstvo unutarnjih poslova je u 2011. godini ulaganjima vezanim za otoke utrošilo 79.405.019,56 kuna.

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je u 2011. godini uložilo 159.900,00 kuna za izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju i dogradnju Osnovne škole A. G. Matoša u Novalji na otoku Pagu te 250.000,00 kuna za završetak školske sportske dvorane Osnovne škole Vela Luka na Korčuli.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Ministarstvo poljoprivrede je iz djelokruga svoje nadležnosti u 2011. godini kroz sufinanciranja i

20 dodjele potpora u ribarstvu; dodjele potpora organizatorima znanstveno-stručnih skupova, gospodarskih manifestacija i lokalno-tradicijskih manifestacija na hrvatskim otocima; kroz ulaganja u javnu vodoopskrbu i zaštitu voda te kroz Program mjera obnove opožarenih površina na području otoka Brača uložilo sveukupno u otoke 32.374.388,24 kuna.

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA

Ministarstvo pravosuđa je u 2011. godini uložilo 36.285,00 kuna u projektnu dokumentaciju rekonstrukcije sustava grijanja i hlađenja na zgadi Općinskog suda u Krku te 15.349,90 kuna u adaptaciju prostora zgrade Općinskog suda u Rabu što je ukupno 51.634,9 kuna ulaganja u otoke.

MINISTARSTVO OBRANE

Ministarstvo obrane, odnosno Hrvatska ratna mornarica pružila je potporu manifestaciji „Faros maraton“ na otoku Hvaru u iznosu od 10.000,00 kuna. Također, pružila je potporu i sudjelovala u Eko akciji čišćenja uvale Milna na otoku Braču u iznosu od 2.100,00 kuna te je pružila potporu i sudjelovala u Eko akciji čišćenja uvale Maslinica na otoku Šolti u iznosu od 600,00 kuna, u Eko akciji čišćenja uvale Rogač na otoku Šolti u iznosu od 500,00 kuna, u eko akciji čišćenja uvale Šešula na otoku Šolti u iznosu od 1.200,00 kuna i u Eko akciji čišćenja uvale Maslinica na otoku Šolti u iznosu od 600,00 kuna. Sveukupna ulaganja u otoke u 2011. godini od strane Hrvatske ratne mornarice iznosilo je 14.900,00 kuna.

Ministarstvo obrane je u 2011. godini ulagalo kroz bespovratna sredstva u vojnu lokaciju Rota i to u asfaltiranje ceste Kuna-Rota i uređenje radarske postaje Rota u ukupnom iznosu od 3.059.195,41 kuna. Sveukupno ulaganje Ministarstva obrane u 2011. godini u hrvatske otoke iznosilo je 3.074.095,41 kuna.

FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ulagao je na hrvatske otoke tijekom 2011. godine u

21 programe i projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti; sanacije službenih i „divljih“ odlagališta komunalnog otpada, uporabu otpada i iskorištavanje vrijednih svojstava otpada, zaštitu i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, poticanje održivog razvoja ruralnog prostora, ostale projekte i programe zaštite okoliša, provedbu nacionalnih energetskih programa i poticanje održive gradnje. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je za navedene aktivnosti u 2011. godini ukupno izdvojio 13.118.173,17 kuna.

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA

Državna geodetska uprava ulagala je sredstva u otoke u 2011. godini kroz provedbu katastarskih izmjera koje se sufinanciraju iz državnog proračuna na poziciji Državne geodetske uprave te jedinica lokalne samouprave. Nastavno na prijašnje godine, tijekom 2011. godine izvršena su praćenja ugovora na 25 katastarskih izmjera. U tijeku 2011. godine donesena je Odluka za stavljanje u primjenu elaborata katastarske izmjere za dio k.o. Novalja (Pag). Uz to su potpisani sporazumi o katastarskim izmjerama s Općinom Vrbnik (4946 ha) i Gradom Cresom (341 ha). Kroz državni proračun u 2011. godini Državna geodetska uprava realizirala je sredstva u ukupnom iznosu od 2.784.810,00 kuna. U plan nabave za 2012. godinu na poziciji Državne geodetske uprave – Državni program za otoke predviđene su katastarske izmjere na području lokalne samouprave Grad Cres - k.o. Cres (341 ha) i Grad Krk - k.o. Krk (1988 ha).

22 2.1.2. Javni sektor

HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o.

HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. tijekom 2011. godine uložio je u elektroenergetske objekte na otocima ukupno 43.392.815,00 kuna.

HP - HRVATSKA POŠTA d.d.

HP - Hrvatska pošta d.d. je u 2011. godini uložila 1.406.413,00 kuna, od čega se 1.403.713,00 kuna odnosi na kapitalna ulaganja, a 2.700,00 kuna na dodijeljene donacije. U okviru kapitalnih ulaganja nabavljana je nova oprema; namještaj za poštanske urede te sredstva za rad, uređaji za obavljanje poštanskih usluga, informatička i telekomunikacijska oprema, sustavi sigurnosno-tehničke zaštite i ostala oprema za rad. Donacija se odnosila na uređenje sanitarnog čvora mjesnog odbora na otoku Kaprije u Šibensko-kninskoj županiji.

ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o.

Odašiljači i veze d.o.o. ukupno su u 2011. godini na hrvatskim otocima uložili iz vlastitih sredstava 2.723.049,27 kuna za nadogradnju vlastite elektroničke komunikacijske infrastrukture.

HRVATSKI TELEKOM d.d.

Hrvatski Telekom d.d. je u 2011. godini uložio 10.230.755,90 kuna u infrastrukturu pokretne i nepokretne elektroničke komunikacijske mreže na otocima.

23 HRVATSKE ŠUME d.o.o.

Hrvatske šume d.o.o. su kroz radove biološke obnove šuma, a temeljem redovnog Plana gospodarenja (izrada i održavanje protupožarnih prometnica, protupožarna zaštita, suzbijanje biljnih bolesti, uređivanje šuma, uzgojni radovi) u 2011. godini u otoke uložile 13.707.596,64 kuna. Ulaganja su se odnosila na otoke Korčula, Pag, Cres, Lošinj, Krk, Rab, Brač i Hvar.

HRVATSKE VODE

Ulaganja Hrvatskih voda u 2011. godini na otocima odnosila su se na korištenje voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda, navodnjavanje i izradu studijsko- projektne dokumentacije za što je sveukupno utrošeno 155.432.978,29 kuna.

HRVATSKE CESTE d.o.o.

Hrvatske ceste d.o.o. su u 2011. godini na hrvatskim otocima ulagale u investicije, redovno i izvanredno održavanje državnih, županijskih i lokalnih cesta u ukupnom iznosu od 93.020.627,37 kuna.

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

Hrvatski zavod za zapošljavanje je provodio mjere aktivne politike zapošljavanja temeljem Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. - 2012. godinu kroz stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javne radove te sufinanciranje samozapošljavanja uz sveukupni trošak od 669.711,77 kuna.

HRVATSKA AGENCIJA ZA POŠTU I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE

Vlada Republike Hrvatske je 1. rujna 2011. godine donijela Odluku o načinu raspodjele sredstava te

24 kriterijima i mjerilima za poticanje razvoja širokopojasne infrastrukture na područjima gdje ne postoji dostatan interes za razvoj i ulaganje u infrastrukturu širokopojasnog pristupa internetu. Sukladno točki V. Odluke sredstva u iznosu od 19.390.117,30 kuna (višak sredstava iz 2006. godine Hrvatske agencije za telekomunikacije, pravnog prednika Hrvatske agencije za poštu i elektroničke pošte, u daljnjem tekstu: HAKOM-a) raspoređena su i utrošena na slijedeći način:

Iznos od 7.403.616,00 kuna, dodijeljen je na raspolaganje HAKOM-u za ispunjavanje ugovornih obveza iz provedenog postupka javnog nadmetanja broj 07-22-1133311182, objavljenom u Oglasniku javne nabave broj 24., od 11. lipnja 2007. godine. Od dodijeljenog iznosa HAKOM je, sukladno Ugovornoj obvezi, Izvođaču (Odašiljači i veze d.o.o.) doznačio za 201l. godinu iznos od 4.250.880,00 kuna. Ugovorne obveze odnose se na uslugu povezivanja matičnih i područnih osnovnih škola s područja Dubrovnika, Šibenika i Zadra, te na otocima: Lošinj, Dugi otok, , Unije, Koločep, Zlarin, Iž, Šipan, Lopud, Silba, Prvić, Ist, Olib, Ilovik i Susak. Preostali iznos od 11.986.501,30 kuna HAKOM je uplatio na jedinstveni račun državnog proračuna u korist Hrvatske akademske i istraživačke mreže-CARNet za potrebe održavanja i sanacije opreme na otocima, te nabavu i održavanje nove opreme za postojeće i nove projekte na otocima i drugim geografski udaljenim područjima (Projekt e-Otoci), a sve radi osiguranja namjenske potrošnje cjelokupnog iznosa u predviđene svrhe i nakon proteka tekuće proračunske godine. Projekt e-Otoci je zamišljen u cilju poboljšanja i unapređenja obrazovnih procesa na otocima te da na taj način pomogne da otočno stanovništvo na udaljenim, slabo naseljenim i malim otocima ostane trajno na njima živjeti.

25 2.2. Ulaganja u otoke putem kreditiranja

HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK

Temeljem članka 20. Zakona o otocima, putem svojih programa kreditiranja Hrvatska banka za obnovu i razvitak potiče ulaganja fizičkih i pravnih osoba koje na otocima započinju ili proširuju djelatnosti određene člankom 15. istog Zakona. U 2011. godini odobrena su ukupno 80 kreditna zahtjeva za programe kreditiranja: gospodarstva, financijskog restrukturiranja, programa u svrhu poboljšanja likvidnosti, programa za gospodarski oporavak i razvitak, pripreme i naplate izvoznih poslova, turističkog sektora i pripreme turističke sezone, komunalne infrastrukture, razvitka malog i srednjeg poduzetništva, poduzetnika početnika, poljoprivrede i malog gospodarstva na područjima posebne državne skrbi, trajnih obrtnih sredstava za osnaženje poslovanja, razvitka otoka, razvoja malog i srednjeg poduzetništva uz potporu Europske unije te provedba financiranja uspostave ribarske infrastrukture. Uložena sredstva porasla su u odnosu na 2010. godinu i iznosila su 369.040.617,46 kuna što ukazuje da, unatoč recesiji i težim uvjetima poslovanja gospodarstvo na otocima, uspijeva zadržati razinu potrebnih ulaganja kako bi opstalo i nastavilo sa razvojem djelatnosti.

U razdoblju od 2004. do 2011. godine Hrvatska banka za obnovu i razvitak je u otočne projekte fizičkih i pravnih osoba uložila ukupno 3.204.837.926 kuna.

Najveći dio sredstava uložen je u turistički sektor (gotovo 60%), ostalo su krediti za restrukturiranje gospodarskih subjekata na otocima, krediti naplate i pripreme izvoznih poslova, krediti za otočnu infrastrukturu jedinica lokalne samouprave te dvaju programa Obnova ribolovne flote i Poticaj za uspjeh.

26 3. UČINCI I POKAZATELJI ULAGANJA DRŽAVE U RAZVOJ OTOKA KROZ PROVEDBU ZAKONA O OTOCIMA U RAZDOBLJU OD 2004. DO 2011. GODINE

U razdoblju od 2004. do 2011., već postojeća inicijativa i interes za zaštitu, kao i aktivnosti vezane uz razvoj hrvatskih otoka, dodatno su naglašene i pojačane s obzirom na opredjeljenje Vlade Republike Hrvatske da je cjelokupna provedbena politika ukupnog razvoja zemlje postavljena na prioritetima pomorske orijentacije te pojačane brige i razvitka otoka.

Tijekom godina povećavao se broj mjera i aktivnosti, koje su proizašle iz Zakona o otocima i njegovih podzakonskih akata, kao i iz ostale zakonske regulative drugih područja, koje neosporno doprinose napretku razvoja otoka u svim segmentima, te iz strateške, programske i projektne dokumentacije. Mjere i aktivnosti odnose se na: • bolje, kvalitetnije i jeftinije povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno • izgradnju prometne, komunalne i društvene infrastrukture • zaštitu i upravljanje prostorom • potpore, subvencije i povoljnije kreditne programe • poboljšanje porezne i kreditne politike prema jedinicama lokalne samouprave na otocima • razvoj gospodarstva • poboljšanje zdravstvene zaštite i socijalne skrbi • poboljšanje uvjeta obrazovanja • potpore u poljoprivredi, ribarstvu, turizmu, kulturi,... • poboljšanja u zakonodavstvu.

3.1. Prometna povezanost

Jedan od osnovnih preduvjeta razvoja i napretka nekog područja je što manja izoliranost odnosno što bolja prometna povezanost s ostalim područjima. Upravo s tim ciljem od 2004. godine do danas intenzivirane su mjere i aktivnosti koje su doprinijele unaprjeđenju sustava pomorskog prometnog povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno kao i javnog otočnog cestovnog prijevoza. Povećanjem broja i učestalosti brodskih i trajektnih linija, uvođenjem novih, bržih, većih i komfornijih brodova, uvođenjem noćnih brodskih linija, uvođenjem otočne karte (“vinjete”), subvencijama

27 pomorskog i cestovnog prometa postigla se bolja, brža, kvalitetnija i jeftinija prometna povezanost otoka s kopnom i otoka međusobno.

Od ukupno postojećih 56 državnih linija do danas je koncesionirana ukupno 21 linija. Većina promjena i poboljšanja u smislu većeg broja i učestalosti linija kroz zadnje sedmogodišnje razdoblje odnosi se na nerazvijenije i udaljenije otoke kako bi se što više ublažila njihova izoliranost i potaknuo njihov brži daljnji razvoj.

U sedam godina broj putnika na brodskim i trajektnim linijama povećan je za 3 milijuna (2004. prevezeno 8.140.000, a 2011. 11.129.145 putnika), a broj vozila za 643 tisuće (2004. je prevezeno 2.153.590, a 2011. 2.796.999 vozila).

Hrvatska putnička flota obnovljena je i modernizirana – izgrađeni su ili kupljeni novi brodovi čime je hrvatska flota postala prosječno najmlađa flota na Sredozemlju. Program nabave novih brodova za flotu Jadrolinije i malih brodara kroz razdoblje od 2004. do 2010. iznosio je 140 milijuna eura, a nabavljeno je 12 novih trajekata Jadrolinije (Marjan, Cres, Bol, Sveti Krševan, , Supetar, Juraj Dalmatinac, Hrvat, Ilovik, Biokovo, Jadran, Korčula), 2 katamarana (Karolina i Novalja) i 2 trajekta Rapske plovidbe (Sveti Marin i Barbat). U 2011. godini flota nije obnavljana.

Uvedeno je koncesioniranje brzobrodskih linija, kao i besplatna putovanja i povlaštene cijene karata. 2005. godine smanjene su cijene trajektnih karata za otočno stanovništvo i uvedene su „otočne vinjete“ za otočane s prebivalištem na otoku i registriranim vozilom na otoku. Ukupan broj „vinjeta” izdanih od 2005.-2011. iznosi 53.541. (Broj izdanih otočnih karata („vinjeta“) za trajektni prijevoz za razdoblje 2005.-2011. prikazan je u Prilogu 3.).

Cijene za otočane, u odnosu na cijene karata koje plaćaju svi ostali koji putuju prema otocima i sa otoka, u prosjeku su niže za 30-50%. U 2011. godini prevezeno je 2.185.520 putnika s otočnom cijenom karte i 847.492 putnika otočana koji su koristili pravo besplatnog prijevoza te 602.042 vozila s otočnom cijenom karte za vozilo.

28 3.2. Prometna i komunalna infrastruktura

Boljom izgrađenošću otočne prometne i komunalne infrastrukture poboljšani su uvjeti života otočnog stanovništva. U razdoblju 2004.-2011. izgrađene, sanirane, rekonstruirane, dograđene su brojne otočne i obalne luke, otočne ceste, zračne luke, helidromi; izgrađeni su vodoopskrbni sustavi i sustavi odvodnje.

U razdoblju 2004.-2011. intenzivirana je planska izgradnja luka i prometne infrastrukture i to razdoblje predstavlja period velikog ulaganja u luke. U tom je razdoblju iz državnog proračuna u navedeno ukupno uloženo 333.645.016,08 kuna. Značajni projekti iz navedenog razdoblja su: luka Prapratno na Pelješcu (u funkciji izrazito poboljšanog povezivanja otoka Mljeta s kopnom), luka Trpanj, luka Rogač, produljenje Gata svetog Duje u Splitu (poboljšani uvjeti trajektnog prijevoza na otoke u Splitsko-dalmatinskoj županiji), luka Supetar, luka Merag, trajektno pristanište Stinica, trajektna luka Preko, luka Olib, luka Rava, luka Stari Grad, luka Poljana na Ugljanu, luka Šipanska i mnogi drugi.

U istom razdoblju iz sredstava državnog proračuna financirana je izgradnja, sanaciju i rekonstrukciju cestovnih prometnica (nerazvrstane i lokalne ceste, poljski, šumski i protupožarni putovi) u iznosu od 148.566.490,27 kuna.

Izgradnja objekata i sustava komunalne infrastrukture uz prometnu povezanost i prometnu infrastrukturu drugi je važan činilac za ostanak i bolji život stanovništva na otocima. U razdoblju od 2004. do 2011.godine izgrađeni su i stavljeni u funkciju brojni objekti i sustavi vodoopskrbe i odvodnje na svim otocima gdje je to bilo moguće.

U izgradnji su još i slijedeći podprojekti: sustav vodoopskrbe na otoku , te sustavi odvodnje: Vela luka, Blato, Lumbarda, Trpanj Milna Selca-Puntinak, Jelsa-Vrboska, Stari Grad, . U navedenom razdoblju ukupno uložena sredstva u 200 podprojekata komunalne infrastrukture iznose 405.259.563,18 kuna.

29 3.3. Gospodarstvo

Neosporno vrlo važan čimbenik održivog razvoja otoka je svakako razvoj otočnog gospodarstva. Potporama otočnim poslodavcima za zapošljavanje te izgradnjom gospodarskih i poslovnih zona stvaraju se na otocima uvjeti za razvoj i poticanje gospodarstva.

Temeljem članka 26. Zakona o otocima 2006. godine donesena je Uredba o uvjetima, kriterijima, visini i načinu ostvarivanja prava dodjele državne potpore male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta sukladno kojoj se provodi mjera kojom se nastoji utjecati na razvoj otočnog gospodarstva stvarajući povoljnije uvjete za očuvanje postojećih, ali i za otvaranje novih radnih mjesta, čime se ujedno utječe na ostanak stanovnika na našim otocima.

Cilj provođenja mjere je poslodavcima koji imaju sjedište tvrtke na otoku i svoju djelatnost obavljaju na otocima pomoći u poslovanju na način da za svakog zaposlenog djelatnika s prebivalištem na otoku dobiju iznos potpore u visini jedne prosječne mjesečne bruto plaće (na otocima I. skupine – slabo razvijenim i nerazvijenim) ili pola tog iznosa (na otocima II. skupine – razvijenijim otocima) te im se na taj način pomogne u smanjenju troškova njihovog poslovanja, a time i stvore uvjeti za očuvanje postojećih radnih mjesta, ali i omogući lakše zapošljavanje novih djelatnika, čime će se unaprijediti poslovanje i razvoj otočnih firmi kao i razvoj otočnog gospodarstva.

U proteklom šestogodišnjem razdoblju država je putem Sektora za otoke raspisala 6 javnih poziva za dodjelu potpora na koje se javilo 520 različitih otočnih poslodavaca. Poslodavci koji su zadovoljili uvjete i kriterije proteklih 6 javnih poziva ostvarili su pravo na 1.137 potpora za ukupno 18.070 djelatnika u ukupnom iznosu od 54.991.515,88 kuna.

Od toga za otoke I. skupine dodijeljeno je 256 potpora u iznosu od 4.827.624,85 kuna, a za otoke II. skupine ukupno je dodijeljeno 881 potpora u iznosu od 50.163.891,07 kuna (Prilog 4.).

30 Tablica 3. Dodijeljena sredstva potpore male vrijednosti po županijama od 2006. do 2011. godine

SEKTOR ZA OTOKE UKUPN ŽUPAN O IJA iznosi u kunama 2006.- 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011. 1.447.885, 1.942.716, 996.653,6 2.031.473, 1.620.134, 1.146.791, 9.185.65 DNŽ 30 06 5 42 24 99 4,66 1.819.128, 2.780.806, 3.571.886, 2.668.075, 1.229.716, 1.890.339, 13.959.9 SDŽ 35 75 91 31 69 96 53,97 182.080,4 216.005,4 157.012,3 212.800,2 302.628,4 1.164.53 ŠKŽ 94.009,55 4 9 9 5 2 6,54 954.915,4 1.380.023, 1.225.648, 1.101.573, 993.153,0 1.234.336, 6.889.65 ZŽ 8 66 52 99 8 16 0,88 3.550.312, 5.885.647, 4.660.687, 4.612.263, 2.674.729, 2.408.079, 23.791.7 PGŽ 50 56 12 79 81 05 19,83 SVEUK 7.866.251, 12.171.27 10.670.88 10.570.39 6.730.534, 6.982.175, 54.991.5 UPNO 18 4,47 1,69 8,90 07 57 15,88

Grafički prikaz 1. Dodijeljena sredstva potpore male vrijednosti po godinama, od 2006. do 2011.

31 3.4. Obrazovanje

Poboljšanje uvjeta i mogućnosti obrazovanja na otocima te kvaliteta i raznolika ponuda profila obrazovanja preduvjeti su ostanka mladih na otocima. Izgradnjom i sanacijom škola, uvođenjem nastave na daljinu (Projekt e-otoci) te subvencioniranjem besplatnog otočnog javnog cestovnog prijevoza za učenike omogućilo je dulji boravak djece u obiteljima na otoku te školovanje u skladu s modrenim tehnološkim dostignućima.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta u proteklih osam godina kroz projekte CEB IV i V, ali i iz drugih sredstava uložili su preko 151,2 milijuna kuna u izgradnju škola, vrtića i sportskih dvorana. Izgrađena su i rekonstruirana ukupno 47 objekta za obrazovanje od kojih je 9 vrtića i 12 školskih sportskih dvorana. Takve dvorane sada imaju svi veliki otoci, a poneki i dvije kao Krk, Hvar i Korčula. U gradu Korčuli izgrađen je prvi zatvoreni bazen u funkciji opstanka i razvoja sporta na otocima.

Uvođenjem sustava „e-obrazovanje na hrvatskim otocima“ od 2008. godine učenici na „malim“ otocima u administrativnom ustroju gradova na kopnu (Dubrovnik-Elafiti, Zadar-zadarski otoci, Šibenik-otoci Zlarin i Prvić, Mali Lošinj-Unije, Ilovik i Susak) dobili su mogućnost da nastavu od 1. do 8. razreda prate putem videokonferencijske veze. Projekt je dobio prvu nagradu 2008. godine u Barceloni kao projekt sa najvećim utjecajem na zajednicu. U Projektu je sudjelovalo tadašnje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje je infrastrukturno uredilo sve škole na malim otocima kao i pripadajuće matične škole na kopnu, te tadašnje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i CAR-net koji su osigurali informatičku opremu i obrazovne medije.

Iz sredstava Projekta CEB IV su se 2011. godine gradili školski objekti u Šibeniku: Osnovna škola Meterize, Osnovna škola u općini Okrug na otoku Čiovo, Osnovna škola Antuna Masle u Orašcu, koja će biti matični objekt za provođenje nastave na daljinu za Elafitsko otočje (Koločep, Lopud i Šipan), te Područna škola na otoku Susku.

32 3.5. Zdravstvo

U razdoblju od 2004. do 2011. godine poboljšana je zdravstvena zaštita na otocima izgradnjom, uređenjem, opremanjem novih i postojećih objekata primarne zdravstvene zaštite te osiguranjem kvalitetne usluge kroz dovoljan broj zdravstvenog osoblja.

Projektom CEB IV obuhvaćeno je uređenje i adaptacija ili gradnja novih objekata zdravstvene zaštite, odnosno 33 podprojekata na većim i manjim otocima od kojih je 29 realizirano, 3 ih je u 2011. godini još bilo u izgradnji, a 1 je otkazan.

Najznačajniji objekti zdravstvene zaštite u koja se ulagalo u razdoblju od 2004. do 2011. godine su: izgradnja novih domova zdravlja u Jelsi, Visu, te ambulante u Neviđanima na otoku Pašmanu, ambulante Ugljan na otoku Ugljanu, ambulante na otoku Viru i Silbi. Jedini preostali projekt koji iziskuje veća ulaganja je dogradnja Doma zdravlja Korčula. Ostalo su ambulante u manjim mjestima koje su uređene i opremljene prema standardima primjerenim primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Vrlo je značajna i briga o pacijentima kojima je potrebna dijaliza, jer je omogućeno da obavljaju dijalizu na otocima (Krk, Mali Lošinj, Rab, Brač, Hvar i Korčula) što umanjuje troškove i olakšava život pacijenata s otoka a uvelike pomaže i turizmu. Osim direktnih kapitalnih ulaganja u prostor i opremu, Hrvatski zavod za telemedicinu je kroz osiguravanje pružanja specijalističkih zdravstvenih usluga i program cjeloživotnog stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika, indirektno utjecao na povećanje sigurnosti pri radu zdravstvenih radnika, upoznavanje s novim tehnologijama, metodama i tehnikama rada u medicini čime se podigla razina kvalitete zdravstvene zaštite te povećala dostupnost specijalističkih zdravstvenih usluga stanovništva na otocima.

Ulaganjem u razvoj telemedicinskih djelatnosti na otocima osigurana je povećana dostupnost zdravstvene zaštite. U Osnovnu mrežu telemedicinskih centara su uključeni: Mali Lošinj, Cres, Krk, Rab, Brač, Hvar, Korčula, Mljet, Lastovo i Vis, a u planu je i spajanje s ostalim otocima te proširenje spektra specijalističkih zdravstvenih usluga koje se pružaju na otocima. Razvoj telemedicinske djelatnosti na otocima čini otoke sigurnijima i privlačnijima za razvoj turističkih djelatnosti.

U zdravstvenu zaštitu otočana u proteklih osam godina (infrastruktura i oprema) uloženo je preko 61,5 milijuna kuna od čega je u 2011. godini uloženo 1.497.386,85 kuna.

33 3.6. Socijalna skrb

U proteklih osam godina unaprijeđena je briga za starije otočno stanovništvo uvođenjem nove dimenzije socijalne skrbi - izgradnjom domova za starije te razvojem izvaninstitucionalnog oblika skrbi i udomiteljstva. Projektom CEB IV i sredstvima tadašnjeg Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kao i tadašnjeg Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi uloženo je u izgradnju novih i uređenje i dogradnju postojećih domova za starije i nemoćne osobe od ukupno preko 31,06 mil. kuna čime se omogućilo da svi veliki otoci dobiju domove za starije osobe ili podružnice domova te tako stvore preduvjete za primjerenu institucionalnu i izvaninstitucionalnu brigu o osobama starije dobi.

Do 2011. godine su uložena sredstva u domove za starije osobe na Krku, Lošinju, Ugljanu, Dugom otoku, Visu, Braču i Korčuli, a tijekom 2011. godine još su bili u izgradnji Dom za starije i nemoćne u Rabu i Dom za starije osobe Stari Grad na Hvaru.

U 2011. godini u segmentu socijalne skrbi uloženo je dodatnih 362.340,53 kuna.

3.7. Hrvatski otočni proizvod (HOP)

Projekt vizualnog označavanja otočnih proizvoda oznakom „Hrvatski otočni proizvod“ tadašnje je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pokrenulo početkom 2007. godine s namjerom poticanja otočnih proizvođača u proizvodnji izvornih i kvalitetnih proizvoda. Otočni proizvođači kroz samozapošljavanje stvaraju proizvode natprosječne kvalitete i ostaju na našim otocima, a potrošači su se susreli s novim proizvodima u čiju su se izvrsnost već uvjerili.

Uvažavajući Nacionalni program razvitka otoka i Zakon o otocima projekt je pripreman nekoliko godina. Temeljni je cilj da se identificiraju i distribuiraju kvalitetni otočni proizvodi koji će kao takvi biti prepoznati i u Hrvatskoj i izvan nje. Radi se o proizvodima koji su rezultat otočne tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije čija razina kvalitete mora biti mjerljiva. Oni potječu s ograničenih otočnih lokaliteta i rade se u malim serijama.

Oznaku kvalitete „Hrvatski otočni proizvod“ od 2007. do 2011. godine je dobilo 70 otočnih proizvođača za 168 proizvoda i proizvodnih linija. (Prilog 5.)

34 „Hrvatski otočni proizvod“ kao razvojni projekt fokusirat će se na modalitete daljnjeg razvoja, uspostavu dodatnih kriterija za proizvođače – nositelje oznake (prijava količina, odnosno godišnja produkcija), samoorganizaciju kroz zadrugu, institucionalizaciju projekta kao hrvatskog branda kroz njegovo trajno pozicioniranje u Zagrebu i po potrebi u drugim većim hrvatskim gradovima, te marketinške aktivnosti (nastupi na relevantnim domaćim i inozemnim sajmovima, širenje i ulazak projekta u Duty Free Shopove i eventualno inozemne letove Airlinesa, te hotele s 5 zvjezdica).

Razvojni aspekti projekta

Od samog početka Projekt „Hrvatski otočni proizvod“ (HOP) je strukturiran kao razvojni projekt. U njegovoj izvedbenoj fazi definirani su modaliteti za uspostavu razvojnog ciklusa. Oni se operacionaliziraju u suradnji državnih institucija, otočnih proizvođača i ostalih relevantnih subjekata.

Godišnja produkcija

Prvi korak u daljnjem razvoju Projekta bit će uspostava dodatnih kriterija za proizvođače nositelje oznake. Oni će propisati unaprijed obveznu prijavu količina tj. godišnju produkciju, odnosno površinu koja je pod određenom kulturom (vinova loza, masline…), veličinu stada i dr. Budući da su proizvodi unutar ovog Projekta od početka morali zadovoljiti kriterij izvrsnosti, izvornosti i tradicije, a rade se uglavnom u malim serijama, deklariranje količina i površina spriječit će mogućnost i eventualnu namjeru da se izvanjskim dotokom poveća količina određenih proizvoda, što bi poništilo/obezvrijedilo izvorni koncept. Ovom bi mjerom proizvođači uvijek bili fokusirani na kvalitetu, a ne kvantitetu, zbog čega ovi proizvodi i maju višu cijenu od ostalih. Istovremeno bi bili stimulirani da ponude u svom proizvodnom programu i druge tradicijske i inovativne proizvode. Time fokus nikad neće biti na kvantiteti, nego na kvaliteti. Na taj se način u Projekt uvodi raznovrsnost kao dodatni stimulans. Ovom koncepcijom eliminirat će se problem malih serija koje će se u konačnici pokazati kao prednost. Npr. više proizvođača maslinovog ulja ponudit će količinu koja će zadovoljavati potrebe kupaca, a oni će moći birati s kojeg otoka žele ulje. Cilj je da kupci probaju ulje svih proizvođača u Projektu, a ne da konzumiraju isključivo jedno.

Dobro osmišljenom proizvodnjom jednog ili više proizvoda, otočni proizvođači mogu sebi i svojoj obitelji osigurati solidnu egzistenciju, pogotovo ako je kombiniraju s turističkom ponudom. Za razliku od turističke ponude koja je sezonskog karaktera, otočni proizvodi u ponudi su tijekom cijele godine (osim malog broja proizvoda koji također imaju sezonski karakter kao što je npr. skuta Paške sirane).

35 Krajnji cilj ovakvog pristupa jest trajno visoka razina kvalitete proizvoda obuhvaćenih Projektom. Kvaliteta ne smije biti dovedena u pitanje ni jednim vanjskim ili unutarnjim elementom, jer bi to dovelo u pitanje cjelokupni Projekt. Proizvođači su svjesni tog presudnog elementa od samog ulaska u Projekt i svi oni koji se toga ne budu pridržavali bit će isključeni iz Projekta.

Pored održavanja stalne razine kvalitete proizvoda koji već nose oznaku HOP, proizvođači će biti poticani da ponude i neke druge proizvode, neovisno jesu li tradicijski ili inovativni. Time će u potpunosti zadovoljiti kriterij Projekta: kvaliteta i raznovrsnost.

Institucionalizacija Projekta kao hrvatskog branda

Budući da Projekt „Hrvatski otočni proizvod“ uspješno egzistira već petu godinu, logično je da se razmišljalo o njegovoj institucionalizaciji. Obzirom na visoku razinu kvalitete koju proizvodi moraju zadovoljiti, otvorena je mogućnost brandiranja. Kupci su se već uvjerili u izvrsnost proizvoda, a Projekt kao takav već je poznat dobrom dijelu hrvatske javnosti, a u manjem dijelu i inozemnoj.

Obzirom da je brandiranje složena i zahtjevna aktivnost, tadašnje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je poduzelo niz mjera u suradnji s Gradom Zagrebom kako bi se Projekt trajno pozicionirao i predstavio u strogom centru Zagreba, na Trgu bana Jelačića. U planu je stalni prostor u koji bi se instalirao Projekt „Hrvatski otočni proizvod“ i operacionalizirao kroz nekoliko dimenzija. Prva je stalna multimedijalna prezentacija Projekta, druga je kušaonica proizvoda, a treća njihova prodaja.

Multimedijalna prezentacija podrazumijeva konstantan uvid u ponudu otočnih proizvoda s naglaskom na njihovoj kvaliteti i jedinstvenosti. Način izvedbe dogovorio bi se sa stručnjacima iz tog područja.

Unutar prostora uredio bi se dio gdje bi se mogli konzumirati neki od otočnih proizvoda (vina, rakije i likeri, slastice, sirevi, inćuni, baškotini i dr.). Ovaj dio zamišljen je isključivo kao kušaonica i posjetitelji se ne bi dugo zadržavali. Prodaja bi nudila pojedinačne proizvode ili aranžirane košare proizvoda, bilo iste vrste (npr. vina, ulja, slastice) ili različite proizvode.

Pozicioniranje Projekta u centru bitno je i za Projekt i za Zagreb. Time bi se kvalitetno obogatila turistička i gastro ponuda Zagreba, a njegovo pozicioniranje u glavnom gradu Republike Hrvatske

36 naglasilo bi jadransku orijentaciju zemlje. Bila bi to specifična ponuda kakvu imaju svi europski centri (npr. Bruxelles čokolada, Pariz sirevi, Amsterdam cvijeće itd.) što predstavlja odmah prepoznatljivi simbol pojedine države.

Po potrebi su mogući ugovorni odnosi koji bi doveli do uvođenja otočnih proizvodi u ponudu diplomatskih i protokolarnih poklona (aranžirani i kao košare poklona) unutar državnih institucija, odnosno da se nađu i u ponudi naših veleposlanstava prilikom protokolarnih prijema.

Po modelu Zagreba, po potrebi je Projekt „Hrvatski otočni proizvod“ moguće pozicionirati i u našim velikim turističkim središtima (Pula, Rijeka, Šibenik, Zadar, Split, Dubrovnik).

Samoorganizacija kroz zadrugu

Projekt „Hrvatski otočni proizvod“ donio je proizvođačima niz beneficija i proširio njihove horizonte. Da bi projekt nastavio samostalno djelovati i iskoristiti poduzetnički potencijal proizvođača, počelo se razmišljati o osnivanju zadruge „Hrvatski otočni proizvod“ kao dobrovoljnog organiziranja nositelja oznake „Hrvatski otočni proizvod“. Proizvođači su pozitivno reagirali na ovu ideju i intenzivirali kontakte unutar pojedinih otoka, ali i međusobnu komunikaciju s različitih otoka.

Postoji namjera proizvođača proizvoda koji su nositelji oznake „Hrvatski otočni proizvod“ da se osnuje zadruga koja bi operativno vodila sve aktivnosti – od prezentacije do prodaje (uključujući i online prodaju), dok bi nadležno Ministarstvo, kao davatelj oznake, unutar zadruge svojim predstavnikom zadržalo nadzornu funkciju. Time bi operativno vođenje bilo u nadležnosti zadruge, dok bi se procedura dodjele oznake zadržala u nadležnom Ministarstvu.

Bitno je da se zadruga ustroji kroz dvije komponente. Prvu bi činili otočni proizvođači, nositelji oznake „Hrvatski otočni proizvod“, a drugu provedbeni tim s minimalnim brojem pomno odabranog operativnog osoblja za vođenje, kako se ne bi dodatno financijski opterećivalo proizvođače. Projekt bi se na taj način samofinancirao, uz neke druge modalitete čije obrazloženje slijedi.

37 Ulazak Projekta u Duty Free Shopove

Duty Free Shopovi (DFS) posebno su interesantni za Projekt „Hrvatski otočni proizvod“, jer su to mjesta s velikom frekvencijom putnika i velikom potrošnjom. Avionski prijevoz uglavnom koristi klijentela bolje platežne moći koja nezaobilazno kupuje u DFS. Oni u zračnim lukama imaju raznovrsnu ponudu svjetskih brandova, ali obvezno nude i najznačajnije domaće brandove.

DFS u zagrebačkoj Zračnoj luci skromnih je gabarita i skromne ponude. Trebalo bi ga reorganizirati u smislu raznovrsnije ponude domaćih brandova od kojih bi jedan bio i „Hrvatski otočni proizvod“. Na posebno označenom prostoru nudili bi se proizvodi iz Projekta „Hrvatski otočni proizvod“ koji će sigurno imati svoje kupce. Svatko tko posjeti neku zemlju, iz nje želi ponijeti ono što je za nju specifično. A proizvodi iz linije „Hrvatski otočni proizvodi“ neupitno spadaju u tu kategoriju. Vrhunska kvaliteta, male serije i manufakturna izrada izazov je za kupce iznadprosječnih potreba, već zasićenih serijskom proizvodnjom. Njima nije presudna cijena, već ekskluzivnost.

Po ovom principu moguće je urediti punktove s proizvodima „Hrvatski otočni proizvod“ i u ostalim hrvatskim zračnim lukama. Hrvatski otočni proizvodi nudili bi se na posebno označenim policama, s istaknutim logom, i dodatnom prezentacijom (letci, katalozi, elektronička prezentacija kataloga). Nastavno na rečeno, hrvatski otočni proizvodi mogu se nuditi i na inozemnim letovima Croatia Airlinesa. Specifična ponuda visokokvalitetnih proizvoda svakako će izazvati interes putnika, tim više ako im Projekt bude prezentiran tijekom leta na monitoru. Njih samo treba postepeno navikavati da se takva vrsta proizvoda nalazi u ponudi, a ne samo strana pića, parfemi i cigarete. Mi kao zemlja zaista nemamo interes da na našim letovima u ponudi imamo samo inozemne proizvode.

Ulazak Projekta u hotele s 5*

Obzirom na značaj koji turizam ima za naše gospodarstvo, Hrvatska nema velik broj hotela s 5*, samo njih 23. Hoteli tog ranga trebali bi imati specifičnu ponudu različitih proizvoda karakterističnih za našu zemlju, ponuđenih na luksuzno uređenim prodajnim punktovima.

Ovdje se za Projekt „Hrvatski otočni proizvod“ stvara dodatna prilika. U hotelima s 5* moguće je urediti manje prodajne prostore u kojima će se nuditi hrvatski otočni proizvodi. Kako u ovim hotelima odsjedaju gosti visoke platežne moći te specifičnih potreba i želja, ponuda proizvoda unutar Projekta

38 HOP bit će za njih posebno zanimljiva, tim više što njihova platežna moć nije upitna. Oni će svakako poželjeti konzumirati kvalitetne, izvrsne, izvorne otočne proizvode i ponijeti ih sobom u svoju zemlju.

Zaključak

Polivalentnost Projekta „Hrvatski otočni proizvod“ otvorila je za njega niz mogućnosti i opravdala njegovo postojanje. Otočni proizvođači ušli su u Projekt oslanjajući se na njegove komparativne prednosti, ali i unoseći individualna obilježja. Time se ostvaruju temeljni ciljevi Projekta. Proizvođači svake godine šire ponudu proizvoda, zapošljavaju članove uže i šire obitelji i ostaju živjeti i raditi na otocima. U ovoj početnoj fazi kombiniraju proizvodnju s turističkom djelatnošću i ostvaruju prihod dostatan za kvalitetan život obitelji.

Širenjem Projekta i trajnom uspostavom proizvodnje, njihov životni standard može doseći zavidnu razinu. Uz pomoć države institucionaliziranje Projekta donijet će pogodnosti koje će dodatno motivirati otočne proizvođače. Sigurnost Projekta uz mogućnost plasmana otvara prostor za ulazak novih proizvođača uz širenje ponude proizvoda vrhunske kvalitete.

3.8. Subvencije

Subvencioniranjem pomorskog i otočnog javnog cestovnog prijevoza, povlasticama za prijevoz otočana putem otočne karte (“vinjete”), subvencioniranjem cijene vode i prijevoza ukapljenog naftnog plina, stvaraju se uvjeti za povoljniji život otočana što je ulog Države za bolji životni standard. Subvencije pomorskog prometa godišnje iznose oko 362 mil. kuna.

Tablica 4. Godišnje subvencije pomorskog prometa za razdoblje od 2004. do 2011. godine

2004. 290.000.000,00 kn 2005. 333.957.946,00 kn 2006. 322.909.640,00 kn 2007. 371.317.084,93 kn 2008. 436.800.000,00 kn 2009. 387.000.000,00 kn 2010. 372.485.781,95 kn

2011. 384.556.137,00 kn Ukupno 2004. - 2011. 2.899.026.589,88 kn

39 Iako Republika Hrvatska poduzima velike napore da otočnom stanovništvu omogući što kvalitetnije životne uvjete, u prvom redu podmirenjem osnovnih životnih potreba između kojih je u prioritetima opskrba pitkom vodom, nije moguće na svim otocima izgraditi vodoopskrbne sustave, pa čak niti na dijelovima većih otoka i onih bliže kopnu. Stoga se pristupilo pokretanju i provedbi mjere subvencioniranja cijene isporuke vode onim kućanstvima koja se vodom opskrbljuju vodonoscima ili autocisternama. Ta je mjera uvelike utjecala na smanjenje životnih troškova otočana, a analizom potražnje odnosno godišnje potrošnje vode jasno je vidljivo koliko je mjera opravdana, budući da se provodi na polovici naseljenih hrvatskih otoka.

Sredstva koja su utrošena za provođenje ove mjere u periodu od 2004. do 2011. godine kontinuirano su bila u porastu. Subvencije cijene isporuke vode za otočna kućanstva koja nisu priključena na vodoopskrbne sustave prosječno godišnje iznose oko 13 milijuna kuna.

Prema evidenciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, i podacima kojima raspolaže za 2011. godinu, od ukupnog broja kućanstava (6.027) kojima se isporučuje voda na opisan način samo njih 4.854 koristilo je predmetnu mjeru, te je za njih isporučeno cca 300.447 m3 vode, od maksimalno dozvoljenih 901.498 m3. Znači da je 80,54% kućanstava koristilo ovu mjeru. Odobrena i realizirana sredstva u 2011. godini iznose 15,1 milijuna kuna.

Mjera subvencioniranja otočnog javnog cestovnog prijevoza provodi se sukladno članku 10. Zakona o otocima i Pravilniku o uvjetima, kriterijima i načinu ostvarivanja prava na besplatni javni otočni cestovni prijevoz. Određene kategorije otočnog stanovništva (učenici, studenti, umirovljenici i osobe starije od 65 godina) imaju pravo na besplatan otočni javni cestovni prijevoz. Ova mjera obuhvaća i učenike osnovnih škola: - od I. do IV. razreda osnovne škole koji su do škole udaljeni do 3 km, - od V. do VIII. razreda osnovne škole koji su do škole udaljeni do 5 km koji sukladno Zakonu o osnovnom školstvu ne ostvaruju pravo na besplatni prijevoz.

Subvencionirani prijevoz učenika i studenata te umirovljenika i osoba starijih od 65 godina odvija se na otocima: Krk, Cres, Lošinj, Pag, Rab, Ugljan, Pašman, Dugi otok, Iž, Brač, Hvar, Vis, Šolta, Korčula, Mljet, Šipan, Lastovo i poluotok Pelješac.

Za vrijeme trajanja školske/akademske godine na otocima se preveze prosječno 3.000 učenika osnovnih i srednjih škola i prosječno 1.000 studenata. Učenici i studenti predstavljaju 12% ukupne

40 otočne populacije koja koristi mjeru subvencioniranja otočnog javnog cestovnog prijevoza. Iako se najveći broj korisnika odnosi na kategoriju otočne populacije (umirovljenici i osobe starije od 65 godina), provođenje ove mjere ima višestruke učinke. Djeca sve češće i brojnije ostaju u svojim obiteljima na otocima do završetka obrazovanja, jer im je omogućeno besplatno i odgovarajuće dnevno migriranje po otoku.

Subvencioniranjem otočnog javnog cestovnog prijevoza stvaraju se uvjeti za povoljniji život otočana što je ulog države za bolji životni standard.

Provedbom ove mjere u 2011. godini prevezlo se približno 45.000 putnika, a financijska sredstva za subvencioniranje besplatnog prijevoza u 2011. godini iznosila su 29.736.673,70 kuna.

Ukupan broj korištenja mjere subvencioniranja otočnog javnog cestovnog prijevoza, prema podacima prijevoznika u 2011. godini za sve kategorije otočnog stanovništva koje ostvaruju pravo na besplatni otočni javni cestovni prijevoz, iznosi 543.010 odnosno 483.966 za umirovljenike i osobe starije od 65 godina, te 59.044 za đake i studente, a u razdoblju od 2004. do 2011. godine ukupan broj korištenja mjere iznosi 2.661.920 uz ukupno uloženo 199.605.744,67 kuna.

Subvencije otočnog javnog cestovnog prijevoza prosječno godišnje iznose oko 28 milijuna kuna.

3.9. Sredstva povrata poreza na dohodak ustupljena otočnim jedinicama lokalne samouprave

Nastavno na globalnu politiku prema otocima pri čemu se za otoke rade određeni ustupci, gradovima i općinama na otocima sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ustupa se dio poreza na dohodak temeljem čega se vrše ulaganja u zajedničke kapitalne projekte od interesa za razvoj otoka.

Na depozitnim računima posebnih namjena koji su za tu svrhu otvoreni pri Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, općinama i gradovima na otocima u razdoblju od 2003. - 2011. ukupno je kumulirano 465.745.592,21 kuna a za provedbu 233 projekata do sada je isplaćeno 411.070.818,74 kuna (Prilog 6.). Radi se o kapitalnim projektima od interesa za razvoj otoka za koje je potpisano 19 sporazuma

41 između Ministarstva i otočnih jedinica lokalne samouprave, za projekte vodoopskrbe i odvodnje, energetike, prostornog planiranja, zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada, poboljšanja prometne povezanosti otoka s kopnom i unutarotočnog prijevoza, stvaranja preduvjeta za gospodarski razvitak (malih i srednjih poduzetnika u turizmu, poljoprivredi, stočarstvu i dr.) te za obrazovanje i kulturu.

3.10. Zaštita i upravljanje otočnim prostorom

U svrhu uređivanja odnosa pri prodaji nekretnina na malim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima 2006. godine usvojene su izmjene i dopune Zakona o otocima uvođenjem instituta prava prvokupa u korist Republike Hrvatske, jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinca lokalne samouprave.

U poglavlju VII.a Zakona o otocima (Pravo prvokupa i ograničenja u pravnom prometu) propisuje se da je vlasnik nekretnine na malom, povremeno nastanjenom ili nenastanjenom otoku koji namjerava takvu nekretninu prodati, dužan pisanim podneskom, po tržišnoj cijeni istu najprije ponuditi Republici Hrvatskoj, odnosno tijelu nadležnom za upravljanje imovinom Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 256. sjednici održanoj 30. kolovoza 2007. godine donijela Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora. Izrada i donošenje Državnog programa, osim što proizlazi kao obveza sukladna Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o otocima (Narodne novine, broj 33/2006), istodobno proizlazi i kao potreba za provedbu ovim izmjenama i dopunama uvedenih odredaba o zaštiti prije svega malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića od neprimjerenog i neplanskog gospodarenja, i to zaštitom od neprimjerene prodaje nekretnina, revizijom vrednovanja prostora, ažuriranjem podataka u prostorne planove, utvrđivanjem granica pomorskog dobra i zaštitom korištenja prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine, uz očuvanje postojeće biološke raznolikosti i osobitosti otoka.

U 2011. godini Ministarstvo je dalo mišljenje na 25 ponuda na prodaju nekretnina po odredbama Zakona o otocima. Ponude su se odnosili na otoke: Sv. Klement, Marinkovac, Lastovo, Vrnik, Krknata, Prežba, Ošljak, Šipan, Dugi otok, Srednja Kluda, Lošinj, Lupac, i Arta Vela.

Republika Hrvatska u 2011. godini nije donijela odluku o kupnji niti jedne nekretnine, jer za to nisu bile ostvarene potrebne pretpostavke; za neke nekretnine na navedenim otocima nije bila utvrđena

42 granica pomorskog dobra, na nekima nisu definirani imovinsko-pravni odnosi ponuditelja, a na neke ponuđene nekretnine, prema Zakonu o otocima, pravo prvokupa se ne odnosi.

43 4. Z A K LJ U Č A K

U fokusu ovog izvješća bilo je operacionalizacija politike razvoja hrvatskih otoka u 2011. godini. Presjek i prikaz politike razvoja otoka kroz ulaganja mnogobrojnih subjekata, pokazuje da je država putem različitih mjera i aktivnosti, od 1999. godišnje ulagala u otoke oko 1,5 milijarde kuna. Mjere i aktivnosti financirane su na otocima u cilju održivog razvoja i smanjenja depopulacije kao ključnih kriterija.

U 2011. godini, provedbom pojedinih zadaća i obveza utvrđenih Zakonom o otocima i drugim pozitivnim pravnim propisima. Država je u razvoj otoka uložila 1.423.578.903,42 kuna proračunskih sredstava i sredstava pravnih osoba od čega su 1.054.538.285,96 kuna bespovratna sredstva, a 369.040.617,46 kuna ulaganja u obliku kreditiranja.

Ulaganja su bila usmjerena prema ključnim područjima za razvoj otoka:

• prometnoj i komunalnoj infrastrukturi te bolju povezanost otoka s kopnom, • društvenoj infrastrukturi (socijalna skrb, zdravstvo, kultura, obrazovanje), • gospodarstvu (izgradnja gospodarskih i poslovnih zona, projekt „Hrvatski otočni proizvod“), • subvencijama i potporama (otočni poslodavci, otočni javni cestovni prijevoz, pomorski prijevoz, subvencija cijene vode), • tekućim potporama • i ostalim vidovima ulaganja.

Ustrajavanjem na otočnom održivom razvoju, kroz financiranje mnogobrojnih mjera, dovelo se mnoge otoke na stupanj razvoja iznad prosjeka bruto domaćeg proizvoda Republike Hrvatske. Otočani su u daleko boljoj poziciji od većeg dijela kontinentalnog stanovništva Republike Hrvatske, bez obzira na prometnu izoliranost. Pregledna analiza mjera otočne razvojne politike, od njenog instaliranja 1995. godine do danas, ukazuje kako su ulaganja u komunalnu i socijalnu infrastrukturu te ostale sektore na otocima, imala pozitivan učinak na razvitak otoka. Činjenica da su otoci iznad nacionalnog prosjeka po stupnju razvijenosti, ali se i dalje život na otocima percipira teško održivim, ukazuje na potrebu formuliranja novih mjera koje će imati razvojni cilj, a na čemu se središnja država već angažira.

44 5. POPIS TABLICA, GRAFIČKIH PRIKAZA I PRILOGA

Tablice

Tablica 1. - Ukupna ulaganja središnje države u otoke u 2011. godini

Tablica 2. - Broj izdanih otočnih karata („vinjeta“) za trajektni prijevoz u 2011. godini

Tablica 3. - Dodijeljena sredstva potpore male vrijednosti po županijama 2006. - 2011.

Tablica 4. - Godišnje subvencije pomorskog prometa za razdoblje 2004. - 2011.

Grafički prikazi

Grafički prikaz 1.- Dodijeljena sredstva potpore male vrijednosti po godinama 2006. - 2011.

Prilozi

Prilog 1. - Pregled uloženih sredstava Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske

unije u otoke u 2011. godini

Prilog 2. - Pregled uloženih sredstava ostalih ministarstava, državnih institucija i javnog

sektora u otoke u 2011. godini

Prilog 3. - Broj izdanih otočnih karata („vinjeta“) za trajektni prijevoz za razdoblje 2005.-

2011.

Prilog 4. - Usporedni prikaz dodijeljenih državnih potpora otočnim poslodavcima za očuvanje

radnih mjesta za razdoblje 2006.-2011.

Prilog 5. - Popis nositelja oznake HOP i proizvoda s oznakom HOP po županijama i otocima

Prilog 6. - Broj realiziranih projekata i kumuliranih sredstava iz povrata poreza na dohodak

otočnih gradova i općina za razdoblje 2003.-2011.

45 Prilog 1. - Pregled uloženih sredstava Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u otoke u 2011. godini MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE UPRAVA ZA REGIONALNI RAZVOJ SEKTOR ZA OTOKE PROMETNA INFRASTRUKTURA Luke Dubrovačko-neretvanska županija KORČULA Sufinanciranje sanacije javnih površina oko lukobrana u luci Zavalatica 300.000,00 KORČULA Sanacija i dogradnja luke Zavalatica 65.973,79 Zajedničko financiranje projekta rekonstrukcije - ŠIPAN dogradnje postojećeg pristaništa u luci Šipanjskoj 1.560.460,67 1.926.434,46 Splitsko-dalmatinska županija HVAR Sufinanciranje dogradnje luke stari Grad 4.000.000,00 VIS Sufinanciranje dovršetka izgradnje broda "Sv. Silvestar" 600.000,00 4.600.000,00 Šibensko-kninska županija KORNATI Rekonstrukcija pristaništa na otoku Veliki 38.272,00 KORNATI Rekonstrukcija pristaništa na otoku Veliki Kornat 94.436,33 ŽIRJE Izrada projektne dokumentacije i rekonstrukcija lukobrana u luci Žirje -Muna 1.350.074,33 1.482.782,66 Zadarska županija PAŠMAN Sanacija i uređenje obale u mjestu Pašman 50.000,00 Izrada projektne dokumentacije za uređenje obalnog pojasa naselja Kali UGLJAN te za ribarsku luku u uvali Vela Lamjana 200.000,00 UGLJAN Sanacija i dogradnja Velog Mula u luci Poljana na Ugljanu 3.500.000,00 3.750.000,00 Primorsko-goranska županija ILOVIK Dogradnja pristana u luci Ilovik 461.668,20 KRK I. faza rekonstrukcije luke Njivice-izgradnja lukobrana 500.000,00 Sufinanciranje radova rekonstrukcije i dogradnje trajketnog RAB pristaništa Mišnjak na otoku Rabu 714.087,14 1.675.755,34 SVEUKUPNO: 13.434.972,46 Ceste Dubrovačko-neretvanska županija KORČULA Uređenje nerazvrstanih cesta na području Grada Korčule 199.903,60 MLJET Uređenje nerazvrstane javne ceste Zlamenje-Uvala Sutmiholjska 1.200.000,00 1.399.903,60 Zadarska županija PAG Rekonstrukcija-obnova starog mosta u povijesnoj jezgri Grada Paga 500.000,00 Sufinanciranje uređenja nerazvrstanih cesta i poljskih puteva na području PAG Općine Kolan 100.000,00 600.000,00 Primorsko-goranska županija KRK Sufinanciranje izgradnje nerazvrstane ceste u Portu 800.000,00 Izvedba pristupne ceste jugoistočnom dijelu radne zone Sorinj i dijela RAB pristupne ceste odlagalištu otpada 262.470,56 1.062.470,56 SVEUKUPNO: 3.062.374,16 Zračni promet Mali Lošinj - Unije Zračno povezivanje otoka Unija i Malog Lošinja 100.000,00 SVEUKUPNO PROMETNA INFRASTRUKTURA: 16.597.346,62 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Vodoopskrba Dubrovačko-neretvanska županija Sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i sanacije voodoopskrbe GLAVAT na području otoka Lastova 4.682,77 Sufinanciranje radova rekonstrukcije i sanacije postojećih, većih javnih MLJET vodosprema unutar otočnih naselja 1.583.624,86 PELJEŠAC Izrada projektne dokumentacije za vodoopskrbni podsustav u Općini Janjina 300.000,00 PELJEŠAC Izgradnja vodospreme Kuna 500.000,00 2.388.307,63 Zadarska županija UGLJAN Izgradnja vodoopskrbe naselja Ugljan 170.957,23 VRGADA Sufinanciranje podmorskog cjevovoda do otoka Vrgade 2.000.000,00 2.170.957,23 Primorsko-goranska županija ILOVIK Vodoopskrbni sustav otoka Ilovika-dovodni vodoopskrbni cjevovod 999.910,47 KRK Izgradnja sustava vodoopskrbe u Općini Vrbnik 650.000,00 KRK Program razvoja vodoopskrbe otoka Krka za razdoblje 2009.-2012. 3.500.000,00 RAB Izgradnja vodospreme Lopar 1.121.215,50 6.271.125,97 SVEUKUPNO: 10.830.390,83

Odvodnja Dubrovačko-neretvanska županija KORČULA Sufinanciranje izgradnje sustava odvodnje općine Blato 3.500.000,00 3.500.000,00 Splitsko-dalmatinska županija ŠOLTA I. faza sustava odvodnje fekalnih voda naselja Stomorska na otoku Šolti 850.367,44 850.367,44 SVEUKUPNO: 4.350.367,44

Uređenje Dubrovačko-neretvanska županija KORČULA Rekonstrukcija parka u Blatu 1.966.980,20 KORČULA Radovi na uređenju ulice 69. na "Vrancu" u Veloj Luci 983.938,19 PELJEŠAC Popločenje ulica stare gradske jezgre u Stonu 800.000,00 3.750.918,39 Splitsko-dalmatinska županija BRAČ Sufinanciranje izgradnje mrtvačnice u općini Postira 200.000,00 HVAR Uređenje trga pred crkvom u Jelsi "Trg Križonoše" 200.000,00 VIS Izrada prostorno-planske dokumentacije izgradnje i uređenja grada Visa 200.000,00 600.000,00 Zadarska županija PAG Sufinanciranje izgradnje kapele/mrtvačnice u Općini Kolan 300.000,00 300.000,00 SVEUKUPNO: 4.650.918,39 SVEUKUPNO KOMUNALNA INFRASTRUKTURA: 19.831.676,66 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA Školstvo Dubrovačko-neretvanska županija KORČULA Izgradnja natkrivenog plivačkog bazena u Gradu Korčuli 12.000.000,00 KORČULA Uređenje školske športske dvorane u Veloj Luci 168.553,62 12.168.553,62 Splitsko-dalmatinska županija ČIOVO Sufinanciranje radova na izgradnji objekta osnovne škole u općini Okrug 4.625.000,00 VIS Uređenje nogometnog igrališta u gradu Visu 300.000,00 4.925.000,00 Šibensko-kninska županija Izgradnja i opremanje športske dvorane u Tisnom 744.320,88 744.320,88 Primorsko goranska županija CRES Opremanje dogradnje dijela OŠ Frane Petrić u Cresu 338.562,42 RAB Izrada projektne dokumentacije za školsku športsku dvoranu u Loparu 78.996,75 417.559,17 SVEUKUPNO: 18.255.433,67 Zdravstvo Zadarska županija SILBA Izgradnja i opremanje objekta matične ambulante u naselju Silba na otoku Silba 114.679,90 SESTRUNJ Adaptacija i opremanje područne ambulante u naselju Sestrunj 21.810,20 Adaptacija i opremanje područnih ambulanti u naseljima Veli Rat, DUGI OTOK Zaglav i Verunić 33.000,04 SVEUKUPNO: 169.490,14 Socjalna skrb Primorsko goranska županija RAB Rekonstrukcija i uređenje Doma za starije i nemoćne osobe Rab 362.340,53 SVEUKUPNO: 362.340,53 Kultura Dubrovačko-neretvanska županija Sufinanciranje rekonstukcija opremanja stare škole u Žrnovu za potrebe KORČULA Arhivskog sabirnog centra Korčula Državnog arhiva u Dubrovniku 1.440.370,97 KORČULA Izrada novih ulaznih vrata na crkvi Očišćenja Marijina 30.000,00 SVEUKUPNO: 1.470.370,97 Ostalo Splitsko-dalmatinska županija BRAČ Rekonstrukcija "Društvenog doma" u Nerežišćima 500.000,00 500.000,00 Šibensko-kninska županija ZLARIN Dovršetak izgradnje vatrogasnog doma na Zlarinu 400.000,01 400.000,01 Zadarska županija PAŠMAN Izgradnja Vatrogasnog doma u Tkonu 630.000,00 630.000,00 SVEUKUPNO: 1.530.000,01 SVEUKUPNO DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA: 21.787.635,32

GOSPODARSTVO Poduzetništvo SVI OTOCI Državne potpore otočnim poslodavcima 7.000.000,00

HOP SVI OTOCI Provedba projekta "Hrvatski otočni proizvod" 134.860,28 SVEUKUPNO GOSPODARSTVO: 7.134.860,28 SUBVENCIJE Unutarotočni cestovni prijevoz SVI OTOCI Subvencija unutarotočnog cestovnog prijevoza 36.692.085,70 Vodoopskrba otočnih domaćinstava Subvencija cijene vode otočnim domaćinstvima koja nisu spojena na SVI OTOCI vodoopskrbne sustave 15.118.055,24 Ukapljeni naftni plin SVI OTOCI Subvencija pomorskog prijevoza ukapljenog naftnog plina na otoke 454.503,00 SVEUKUPNO SUBVENCIJE: 52.264.643,94

TEKUĆE POTPORE OPĆINAMA Udruge SVI OTOCI 400.000,00

Tekuće potpore općinama Dubrovačko-neretvanska županija LASTOVO Troškovi tekućeg poslovanjaopćine Lastovo 100.000,00 KORČULA Troškovi tekućeg poslovanja općine Smokvica 98.275,88 PELJEŠAC Troškovi tekućeg poslovanja općine Janjina 100.000,00 PELJEŠAC Troškovi tekućeg poslovanja općine Ston 100.000,00 398.275,88 Splitsko-dalmatinska županija HVAR Troškovi tekućeg poslovanja općine Sućuraj 97.613,20 VIS Troškovi tekućeg poslovanja grada Komiže 90.000,00 187.613,20 Zadarska županija DUGI OTOK Troškovi tekućeg poslovanja općine Sali 100.000,00 PAG Troškovi tekućeg poslovanja općine Kolan 100.000,00 PAG Troškovi tekućeg poslovanja općine Povljana 100.000,00 300.000,00 Primorsko-goranska županija RAB Troškovi tekućeg poslovanja općine Lopar 100.000,00 100.000,00 SVEUKUPNO: 985.889,08 SVEUKUPNO TEKUĆE ULAGANJE: 1.385.889,08 SVEUKUPNO SEKTOR ZA OTOKE: 119.402.051,90

SEKTOR ZA POLITIKU REGIONALNOGA RAZVOJA Ulaganja u poslovnu i turističku infrastrukturu (Shema dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu - IPA IIIC) Šibensko-kninska županija PRVIĆ Dovršetak memorijalnog centra Faust Vrančić 9.798.585,00 SVEUKUPNO: 9.798.585,00 SVEUKUPNO UPRAVA ZA REGIONALNI RAZVOJ: 129.200.636,90

UPRAVA ZA UPRAVLJANJE OPERATIVNIM PROGRAMIMA IPA prekogranični program Slovenija - Hrvatska 2007.-2013. Primorsko-goranska županija Grad Krk, projekt ZOOB - Smanjenje zagađenja i očuvanje biološke raznolikosti u KRK poljoprivredi s naglaskom na maslinarstvo 40.481,36

Udruga proizvođača maslinova ulja “Drobnica”, Krk, projekt ZOOB - Smanjenje KRK zagađenja i očuvanje biološke raznolikosti u poljoprivredi s naglaskom na maslinarstvo 61.790,68 102.272,04 IPA program jadranska prekogranična suradnja 2007.-2013. Grad Rab, projekt ADRIMOB - Održiva mobilnost (MOBility)obale u jadranskom RAB području (ADRIatic area) 174.900,00 Grad Rab, projekt A3-NET - Jačanje i umrežavanje malih aerodroma na jadranskom RAB području 1.077.000,00 Grad Rab, projekt ADRIA.MOVE IT - Podrška održivim oblicima mobilnosti u RAB priobalnim gradovima 224.792,60 1.476.692,60 SVEUKUPNO UPRAVA ZA UPRAVLJANJE OPERATIVNIM PROGRAMIMA: 1.681.964,64 SVEUKUPNO MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA 130.882.601,54 I FONDOVA EUROPSKE UNIJE: Prilog 2. - Pregled uloženih sredstava ostalih ministarstava, državnih institucija i javnog sektora u otoke u 2011. godini MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE Uprava pomorske i unutarnje plovidbe, brodarstva, luka i pomorskog dobra Program subvencioniranja razlike u cijeni pogonskog goriva brodarima u nacionalnoj plovidbi DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Korčula 6.979,19 SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA Šolta, Brač, Vis, Komiža, Hvar 285.664,71 ZADARSKA ŽUPANIJA Neviđane, Kukljica, Veli Iž 124.409,25 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA Murter 101.558,21 PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA Rab, Krk, Veli Lošinj 520.486,37 UKUPNO: 1.039.097,73 Javni linijski pomorski promet-Agencija za obalni linijski prijevoz DUBROVAČKO Elafiti, Ubli, Šipa, Koločep, Lopud, Suđurađ, Sobra, Trpanj, Dominče, Korčula, NERETVANSKA ŽUPANIJA Lastovo, Vela Luka 51.313.865,26 SPLITSKO Jelsa, Bol, Sućuraj, Sumartin, Vis, Stari Grad, Hvar, Rogač, Supetar, Drvenik DALMATINSKA ŽUPANIJA mali, Drvenik Veli 78.222.102,87 Preko, Tkon, Brbinj, Zaglav, Sali, Olib, Premuda, Rivanj, Sestrunj, Zverinac, Molat, ZADARSKA ŽUPANIJA Ist, Bršanj, Iž, Rava, Premuda, Silba, Vrgada 84.764.505,41 ISTARSKA ŽUPANIJA Brestova ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA Prvić, Zlarin, Žirje, Kaprije, Krapanj 17.607.707,81 Porozina, Merag, Baška, Mišnjak, Srakane, Susak, Ilovik, Rab, Mali Lošinj, PRIMORSKO Unije, GORANSKA ŽUPANIJA Martinščica,Lopar 32.327.320,89 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA Žigljen, Lun, Novalja SVE ŽUPANIJE 118.558.914,76 UKUPNO: 382.794.417,00 Program izgradnje i rekonstrukcije putničke i izletničke flote za potrebe hrvatskih privatnih brodara – malih poduzetnika SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA Šolta 285.163,20 PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA Krk, Rab 437.552,09 UKUPNO: 722.715,29 Uprava zračnog prometa, elektroničkih komunikacija i pošte Osiguranje sigurnosno-prometnih standarda u zračnim lukama RH PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA Zračna luka Rijeka, Zračno pristanište Mali Lošinj 7.951.991,64 SPLITSKO-DALMATINSKA Aerodrom Brač ŽUPANIJA 77.000,00 UKUPNO AKTIVNOST: 8.028.991,64 SVEUKUPNO: 392.585.221,66 NAPOMENA: 118.558.914,76 kn ne mogu se razvrstati prema navedenoj klasifikaciji budući se linije protežu kroz više županija

MINISTARSTVO KULTURE DUBROVAČKO-NERETVANSKA Arheološka baština Centar za kulturu Vela Luka višeslojan prapovijesni lokalitet 30.000,00 kn Centar za kulturu Vela Luka višeslojan prapovijesni lokalitet 30.000,00 kn Korčula Centar za prapovijesna istraživanja, Lumbarda, Arheološki lokalitet - Kosovo i Sutivan 50.000,00 kn Hrvatski restauratorski zavod Gonoturska (pokretni nalazi) 60.000,00 kn Hrvatski restauratorski zavod pličina Sv. Pavao 120.000,00 kn Hrvatski restauratorski zavod pličina Sv. Pavao, Mljet brodolom 16. st. 150.000,00 kn Hrvatski restauratorski zavod Rt Stoba, brodolom (pokretni nalazi) 40.000,00 kn Arhivska djelatnost Državni arhiv u Dubrovniku-Nabavka kutija, sređivanje i prijenos arhivskog Lastovo gradiva u SAC Korčula-Lastovo 40.000,00 kn Dramska djelatnost Korčula Velolučki pučki teatar -Komedija "Pasići od porta" 5.000,00 kn Informatizacija Korčula Gradska knjižnica Ivan Vidali Korčula -Informatizacija knjižnice 10.000,00 kn Investicijska potpora Korčula Gradska knjižnica Ivan Vidali Korčula-Nabava knjižnih polica 10.000,00 kn Književne manifestacije Korčula Grad Korčula-IV dani Petra Šegedina 15.000,00 kn Knjižnična djelatnost Gradska knjižnica Ivan Vidali Korčula-Nabava knjižne i neknjižne građe 55.000,00 kn Korčula Narodna knjižnica Blato-Nabava knjižne i neknjižne građe 10.000,00 kn Narodna knjižnica" Šime Vučetić" Vela Luka-Nabava knjižne i neknjižne građe 20.000,00 kn Pelješac Narodna knjižnica Orebić-Nabava knjižne i neknjižne građe 10.000,00 kn Kulturna dobra Dubrovačka biskupija-Crkva Gospe od Šunja 100.000,00 kn Hrvatski restauratorski zavod- Crkva Gospe od Šunja 80.000,00 kn Dubrovačka biskupija-Crkva Gospe od Šunja, kasetirani svod apside, 16/17.st. 200.000,00 kn Lopud Dubrovačka biskupija-Zaštita kult. Dobara - suradnja sa visokim školama za restauraciju iz Koelna 40.000,00 kn Dubrovačka biskupija-Župni ured, slika "Blažena Djevica Marija sa svecima",18. st. 8.000,00 kn Franjevački samostan Uznesenja Marijina-Orebić 300.000,00 kn Dubrovačka biskupija-Orebić, Crkva sv. Jakova na Mokalu, Pelješac predoltarnik, 18. st. 10.000,00 kn Franjevački samostan Uznesenja Marijina 20.000,00 kn Župni ured Pomoćnice kršćana 10.000,00 kn Grad Korčula-Kula Kanavelić 50.000,00 kn Grad Korčula-Palača Ismaeli-Gabrielis - Muzej Korčule 100.000,00 kn Grad Korčula-Velika i Mala kneževa kula 50.000,00 kn Korčula Općina Lumbarda-Crkva sv. Petra 160.000,00 kn Župa sv. Marka-katedrala 100.000,00 kn Dubrovačka biskupija-Crkva sv. Bartula, ograda pjevališta, 18.st. 20.000,00 kn Badija Provincijalat franjevačke provincije sv. Jeronima 20.000,00 kn Kulturno - umjetnički amaterizam Korčula HGU "Sveta Vincenca", Blato-Nabava korne 5.000,00 kn Likovna vizualna i audiovizualna djelatnost Korčula Centar za kulturu Vela Luka-Izložbena djelatnost Centra 10.000,00 kn Međunarodna kulturna suradnja Darko Fritz-Sudjelovanje na ISEA2011, TURSKA, Istanbul, Korčula 14.-21. rujna 2010. 2.800,00 kn Muzejsko-galerijska djelatnost Gradski muzej Korčula-Izložba "Korčulanski fotograf Peručić: Priča o gradu - donacija Baždarić'' 12.000,00 kn Gradski muzej Korčula-16. muzejsko pedagoška igra Hrvatskog Korčula muzejskog društva 5.000,00 kn Gradski muzej Korčula-Konzervatorsko-restauratorski zahvat na zastavi Hrvatskog sokola iz 1906. 40.000,00 kn Nove medijske kulture Korčula Nora Krstulović-Kad narastem bit ću Cyd Charisse 12.000,00 kn Zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara Lastovo Općina Lastovo-Lastovski poklad 10.000,00 kn Korčula Viteška udruga Kumpanija Pupnat 10.000,00 kn Zaštita prirode - nacionalni i parkovi prirode Javna ustanova Nacionalni park Mljet-Redovna djelatnost, Mljet zaštitni i investicijski programi 2.929.869,90 kn Javna ustanova Park prirode Lastovo-Redovna djelatnost, Lastovo zaštitni i investicijski programi 1.163.371,57 kn UKUPNO ŽUPANIJA: 6.123.041,47 ISTARSKA Zaštita prirode - nacionalni i parkovi prirode NP -Redovna djelatnost, zaštitni i Brijuni investicijski programi 6.444.250,32 UKUPNO ŽUPANIJA: 6.444.250,32 LIČKO SENJSKA ŽUPANIJA Arheološka baština Pag Grad Novalja-Caska, Arheološko nalazište, nekropola 50.000,00 kn Pag Grad Novalja-Caska, Podmorsko arheološko nalazište 70.000,00 kn Pag Grad Novalja-Caska ostaci utvrde i crkve sv. Jurja 70.000,00 kn Dramska umjetnost Pag Centar za kulturu Grada Novalje-Novaljski trijatar 10.000,00 kn Knjižnična djelatnost Pag Gradska knjižnica Novalja-Nabava knjižne i neknjižne građe 20.000,00 kn Kulturna dobra Pag Grad Novalja-Trg Bazilike, Trg Lože i Boškinčevi dvori 180.000,00 kn Otkup knjiga Pag Ivan Dabo- Slavom, slovom ljetopisa 3.700,00 kn 403.700,00 PRIMORSKO GORANSKA Arheološka baština Grad Krk-Gradske zidine 60.000,00 kn Krk Arheološka zona Mirine, Fulfinum 50.000,00 kn Lošinjski muzej-Osor, Ulomci kamene skulpture iz crkve sv. Petra 30.000,00 kn

Cres Sveučilište u Zagrebu, Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek, Osor, crkva i ostaci samostana sv. Petra 50.000,00 kn Udruga Aipak-Martinšćica (uvala na Cresu) i otočić (ostaci samostana) 10.000,00 kn Dramska umjetnost Centar za kulturu općine Omišalj-11. festival pučkog teatra Omišalj-Čavle 2011 10.000,00 kn Krk Društvo Sinjali Baška-Ploča od školjaka, prikazanje - predstava 15.000,00 kn Kazalište Josip Antun Kraljić JAK Mali Lošinj-Priprema, igranje, gostovanja i Lošinj razmjena predstava 25.000,00 kn Glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti Centar za kulturu Grada Krka-55. ljetne priredbe Krk 35.000,00 kn Krk Ustanova u kulturi "B. J. Promotions"-Darko Jurković Trio dva koncertna gostovanja (Krk) 7.000,00 kn Grad Cres-Lubeničke večeri 20.000,00 kn Cres Grad Mali Lošinj-36. osorske glazbene večeri 380.000,00 kn Rab Pučko otvoreno učilište Rab-Rapske glazbene večeri 25.000,00 kn Informatizacija Gradska knjižnica i čitaonica Mali Lošinj Lošinj Nabava računalne opreme 10.000,00 kn Investicijska potpora Krk Centar za kulturu Grada Krka-Opremanje galerije Decumanus 30.000,00 kn Rab Gradska knjižnica Rab-Nabava opreme 40.000,00 kn Grad Mali Lošinj-rekonstrukcija zgrade za potrebe Gradske Lošinj knjižnice 500.000,00 kn Književne manifestacije Krk Pontes-šesnaesti međunarodni književni festival u Krku 2011. 15.000,00 kn Rab Pučko otvoreno učilište Rab-Ča vrh Arbe 5.000,00 kn Književni programi knjižara Pontes-Čitanje našeg otoka 10.000,00 kn Krk Pontes-Klub čitatelja i gostovanja pisaca 15.000,00 kn Knjižnična djelatnost Gradska knjižnica i čitaonica Frane Petrića Cres Cres Nabava knjižne i neknjižne građe 35.000,00 kn Gradska knjižnica i čitaonica Mali Lošinj-Nabava knjižne i Lošinj neknjižne građe 65.000,00 kn Rab Gradska knjižnica Rab-Nabava knjižne i neknjižne građe 50.000,00 kn Krk Javna ustanova Narodna knjižnica Krk 40.000,00 kn Kulturna dobra Benediktinski samostan sv. Petra 65.000,00 kn Grad Cres-Palača Moise 250.000,00 kn Cres Grad Mali Lošinj-Osorski bedemi, Osor 100.000,00 Samostan sv. Frane 100.000,00 kn Košljun Franjevački samostan Košljun 100.000,00 kn Franjevački samostan sv. Bernardina Sienskog 100.000,00 kn Grad Rab-Gradski bedemi 150.000,00 kn Općina Lopar-Crkva sv. Nikole 200.000,00 kn Rab Samostan benediktinki Sv. Andrije 150.000,00 kn Župni ured Uznesenja Marijina 900.000,00 kn Franjevački samostan Bernardina Sijenskoga - Kampor 25.000,00 kn Hrvatski restauratorski zavod-Benediktinski samostan i crkva Uznesenja BDM 100.000,00 kn Hrvatski restauratorski zavod-Vrbnik, Krk Crkva Marijina Uznesenja 300.000,00 kn Franjevački samostan sv. Marije Magdalene 50.000,00 kn Župa sv. Stjepana Prvomučenika 30.000,00 kn Kulturno - umjetnički amaterizam Pučko otvoreno učilište Rab-Nabava dijelova narodnih nošnji za Folklorno Rab društvo "Rapski tanac'' 5.000,00 kn Pučko otvoreno učilište Rab-Korizmeni oratorij "Klapska muka" - Rab koncerti u Sinju, Vinkovcima i Osijeku 10.000,00 kn Likovna, vizualna i audiovizualna Centar za kulturu Grada Krka-Izložbeni program Galerije ''Decumanus'' za 2011. 10.000,00 kn Krk Turistička zajednica općine Punat-Izložbeni program galerije "Toš" u Puntu za 2011. godinu 7.000,00 kn Rab Pučko otvoreno učilište Rab-Rapsko likovno ljeto 10.000,00 kn Međunarodna kulturna suradnja Kazalište Josip Antun Kraljić JAK Mali Lošinj-Međunarodni festival Lošinj amaterskih komedijskih kazališta, Topolovgrad, Bugarska 33.200,00 kn Udruga rapskih samostreličara-Tradicionalni susret samostreličara Rab Republike San Marino i Grada Raba 19.300,00 kn Centar za kulturu Grada Krka-Pomorstvo Boke Kotorske za vrijeme Krk Venecijanske uprave, Crna Gora 13.000,00 kn Muzejsko-galerijska djelatnost Lošinj Lošinjski muzej-Izložba "Punta Križa" 20.000,00 kn Otkup knjiga Lošinj Lošinjski muzej 2.000,00 kn Ogranak Matice Hrvatske Rab-Ivan Pederin: Svakidašnjica u Rabu od mistike Rab do renesanse i baroka 7.500,00 kn UKUPNO ŽUPANIJA: 4.289.000,00 SPLITSKO DALMATINSKA Arheološka baština Arheološki muzej - antička nekropola Vlaška njiva u Visu 20.000,00 kn Arheološki muzej - helenističko-rimska arhitektura i Vis zidine Isse 80.000,00 kn Hrvatski restauratorski zavod- Rimske terme (podni mozaici) 50.000,00 kn Javna ustanova, Agencija za upravljanje Starogradskim poljem Chora Pharou 30.000,00 kn Javna ustanova, Agencija za upravljanje Starogradskim poljem Hvar Maslinovik 30.000,00 kn Muzej Starog Grada-Remetin vrt (Crkva sv. Ivana) - grčka i rimska arhitektura 60.000,00 kn Časopisi Brač Klesarska škola Pučišća 10.000,00 kn Dramska umjetnost Dramski studio mladih Hvar-Priprema predstave "Pričanje bajke" 10.000,00 kn Hvar Hvarsko pučko kazalište-Redovna djelatnost za 2011 20.000,00 kn Kazalište "Petar Hektorović"-Priprema predstave Don Antuonij Kujiš: "Zloto" 10.000,00 kn Glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti Grad Hvar-50. hvarske ljetne priredbe 120.000,00 kn Hvar Ogranak Matice hrvatske Jelsa-Večeri Antuna Dobronića 15.000,00 kn Brač Uzmah, Ložišća-Međunarodna ljetna škola "Uzmah" 15.000,00 kn Informatizacija Gradska knjižnica "Ranko Marinković" , Vis Komiža-Nabava opreme 10.000,00 kn Hvar Gradska knjižnica i čitaonica Hvar-Nabava opreme 10.000,00 kn Općinska knjižnica "Hrvatska čitaonica" Bol-Nabava opreme 5.000,00 kn Brač Općinska knjižnica Hrvatski sastanak 1888 Selca-Nabava opreme 10.000,00 kn Investicijska potpora Narodna knjižnica "Hrvatski skup" Pučišća-Nabava opreme 40.000,00 kn Narodna knjižnica u Supetru-Uređenje knjižnice 50.000,00 kn Brač Centar za kulturu Brač-Sanacija Muzeja u Škripu 50.000,00 kn Centar za kulturu Brač-Uređenje Galerije Dešković u Bolu 150.000,00 kn Vis Gradska knjižnica "Ranko Marinković"-Nabava opreme 10.000,00 kn Hvar Općinska knjižnica i čitaonica Jelsa-Obnova zgrade za knjižnicu 200.000,00 kn Književne manifestacije Kulturno umjetničko društvo "Hrvatski sastanak 1888.-Baštinski dani - Croatia Brač rediviva "ča-kaj-što" 10.000,00 kn OŠ Vladimira Nazora -Nazorovi dani 15.000,00 kn Knjižnična djelatnost Narodna knjižnica u Supetru -Nabava knjižne građe 10.000,00 kn Narodna knjižnica "Hrvatski skup" Pučišća-Nabava knjižne građe 30.000,00 kn Narodna knjižnica u Supetru-Nabava knjižne građe 45.000,00 kn Brač Općinska knjižnica "Hrvatska čitaonica" Bol -Nabava knjižne građe 30.000,00 kn Općinska knjižnica Hrvatski sastanak 1888 Selca Nabava knjižne građe 20.000,00 kn Gradska knjižnica "Ranko Marinković" -Nabava knjižne građe 30.000,00 kn Vis Gradska knjižnica i čitaonica Vis-Nabava knjižne građe 30.000,00 kn Gradska knjižnica i čitaonica Hvar-Nabava knjižne građe 60.000,00 kn Hvar Gradska knjižnica i čitaonica Stari Grad-Nabava knjižne građe 35.000,00 kn Općinska knjižnica i čitaonica Jelsa-Nabava knjižne građe 50.000,00 kn Šolta Gradska knjižnica Marka Marulića Split-Nabava knjižne građe 20.000,00 kn Kulturna dobra Centar za kulturu Brač-Pustinja Blaca 200.000,00 kn Dominikanski samostan sv. Marije Milosne 100.000,00 kn Grad Supetar-Škrip, Kaštel Cerineo 100.000,00 kn Hrvatski restauratorski zavod- Arheološki lokalitet, Lovrečina 40.000,00 kn Općina Nerežišća-Dračevica, Stara uljara 'Golubijera' 60.000,00 kn Općina Postira-Crkva sv. Petra 100.000,00 kn Brač Općina Postira-Arheološki lokalitet Mirje 40.000,00 kn Župni ured sv. Jurja u Bobovišću , Brač 100.000,00 kn Župni ured sv. Petra , Brač 250.000,00 kn Centar za kulturu Brač 15.000,00 kn Župa sv. Fabijana i Sebastijana u Donjem Humcu 80.000,00 kn Župa sv. Martina, Sumartin, Brač 20.000,00 kn Župni ured sv. Jeronima 50.000,00 kn Društvo prijatelja kulturne baštine Vrboska- Kuća Matije Ivanića 50.000,00 kn Grad Hvar-Arsenal sa fontikom i kazalištem 250.000,00 kn Grad Stari Grad- Kuća i mauzolej don Šime Ljubića 50.000,00 kn Hrvatski restauratorski zavod-Crkva Gospe od Anuncijate 50.000,00 kn Muzej hvarske baštine-Ljetnikovac Hanibala Lucića 100.000,00 kn Općina Jelsa-Pitve, Zgrada vinogradarske zbirke 100.000,00 kn Općina Jelsa- Crkva sv. Marije (crkva-tvrđava) 100.000,00 kn Umjetnička akademija-Crkva sv. Marije Magdalene, zidni oslici 18.000,00 kn Župni ured sv. Stjepana I. pape i mučenika 100.000,00 kn Hvar Župni ured sv. Stjepana I. pape i mučenika 100.000,00 kn Župni ured sv. Stjepana I., pape i mučenika 100.000,00 kn Župni ured Uznesenja Marijina 100.000,00 kn Župni ured Uznesenja Marijina 150.000,00 kn Župa sv. Kuzme i Damjana 17.000,00 kn Župa sv. Kuzme i Damjana 25.000,00 kn Župa sv. Lovre Vrboska (o. Hvar) 70.000,00 kn Župni ured sv. Stjepana I., pape i mučenika 15.000,00 kn Župni ured Uznesenja Marijina 40.000,00 kn Grad Komiža-kaštel 250.000,00 kn Grad Vis-Zgrada Hrvatskog doma 350.000,00 kn Vis Hrvatski restauratorski zavod-Crkva Gospe Gusarice 40.000,00 kn Župni ured sv. Nikole , Komiža 100.000,00 kn Župni ured Vis 30.000,00 kn Župni ured sv. Jurja 100.000,00 kn Drvenik Župni ured sv. Jurja Mučenika, Drvenik 50.000,00 kn Šolta Općina Šolta- Bratska kuća, tijesak za vino, 18. st. 25.000,00 kn Kulturno - umjetnički amaterizam Bračko folklorno društvo "Ciciljona"-Nabava jedne ženske i jedne muške narodne nošnje 5.000,00 kn Brač Tamburaški sastav Supetar-Proslava 110. obljetnice 5.000,00 kn Hrvatska gradska glazba Stari Grad-Popravak puhačkih instrumenata 10.000,00 kn Likovna, vizualna i audiovizualna Šolta Općina Šolta -Likovna kolonija ''Eugen Buktenica'' 5.000,00 kn Međunarodna kulturna suradnja Vis Amatersko kazalište "Ranko Marinković" 10.000,00 kn Hvar Hvarsko pučko kazalište 10.000,00 kn Muzejsko-galerijska djelatnost Centar za kulturu Brač, Galerija umjetnina "Branislav Dešković" Brač Retrospektivna izložba A. Augustinčića 45.000,00 kn Nove medijske kulture Umjetnička akademija-Komiža Novo Medijska Luka Vis Video Vortex Summer School 30.000,00 kn Otkup knjiga Grad Komiža-Krešimir Nemec i dr.: Suvremenost Ranka Vis Marinkovića 5.000,00 kn Potpora knjizi Vis Grad Komiža-grupa autora: Poetika Ranka Marinkovića 10.000,00 kn 5.060.000,00 ŠIBENSKO KNINSKA Arheološka baština Hrvatski restauratorski zavod-Murter, Bisage - Kornati (pokretni nalazi) 60.000,00 kn Murter Hrvatski restauratorski zavod-Murter, Pličina Mijoka (pokretni nalazi, 16. st.) 80.000,00 kn Kornati Sveučilište u Zadru-Kornati, Tureta - bizantska utvrda 40.000,00 kn Knjižnična djelatnost Murter Narodna knjižnica i čitaonica Murter 45.000,00 kn Kulturna dobra Općina Tisno-Palača Katunarić - zgrada općine 100.000,00 kn Župa sv. Duha 100.000,00 kn Murter Župa Sv.Frane 70.000,00 kn Župa Sv. Frane 100.000,00 kn Kornati Župa sv. Mihovila 150.000,00 kn Župa Uznesenja Marijina 100.000,00 kn Zlarin Župa Uznesenja Marijina 70.000,00 kn Župa Uznesenja Marijina 60.000,00 kn Kulturno - umjetnički amaterizam KUD "Hartić"-Nabava novih instrumenata 5.000,00 kn Međunarodna kulturna suradnja KUD Spužvar Krapanj-Brodarica, Šibenik/dio-Brodarica/Međunarodni Krapanj festival folklora i plesa 10.000,00 kn Zaštita prirode - nacionalni i parkovi prirode Javna ustanova Nacionalni park Kornati-Redovna djelatnost, Kornati zaštitni i investicijski programi 2.959.949,17 UKUPNO ŽUPANIJA: 3.949.949,17 ZADARSKA ŽUPANIJA Knjižnična djelatnost Gradska knjižnica Pag-Nabava knjižne i neknjižne građe 50.000,00 kn Pag Općinska knjižnica Općine Kolan "Šime Šugar Ivanov", nabava knjižne i neknjižne građe 10.000,00 kn Dugi Otok Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali-Nabava knjižne i neknjižne građe 20.000,00 kn Ugljan Narodna knjižnica Kali, Nabava knjižne i neknjižne građe 20.000,00 kn Kulturna dobra Magazini soli u Pagu 100.000,00 kn Pag Samostan benediktinki Sv. Margarite-Paška čipka 15.000,00 kn Zadarska nadbiskupija, Župa sv. Jeronima Vlašići, pag 20.000,00 kn Samostan sv. Pavla Školjić, Preko, Ugljan 250.000,00 kn Ugljan Zadarska nadbiskupija 100.000,00 kn Zadarska nadbiskupija-Crkva sv. Hipolita 50.000,00 kn Molat Udruga logoraša antifašista u Koncentracijskom logoru Molat 30.000,00 kn Zadarska nadbiskupija-Crkva Gospe od Karmena 100.000,00 kn Zadarska nadbiskupija, Župa Rođenja BDM Silba 15.000,00 kn Silba Zadarska nadbiskupija-Župe Rođenja BDM, inventar pokretnih kulturnih dobara 46.000,00 kn Pašman Zadarska nadbiskupija-Ždrelac, Crkva sv. Luke 100.000,00 kn Olib Zadarska nadbiskupija, Župa Uznesenja Bl. Dj. Marije Olib 20.000,00 kn Kulturno - umjetnički amaterizam Pag KUD "Družina", nabava izvorne paške narodne nošnje 10.000,00 kn Međunarodna kulturna suradnja Društvo paških čipkarica "Frane Budak ", 12th. Međunarodni festival čipke 3.000,00 kn Pag Društvo paških čipkarica "Frane Budak ", Sudjelovanje na festivalu čipke, SLOVAČKA, Piestany 3.860,00 kn Zaštita prirode - nacionalni i parkovi prirode Javna ustanova Park prirode Telašćica, Redovna djelatnost, zaštitni i Dugi Otok investicijski programi 2.168.532,03 kn UKUPNO ŽUPANIJA: 3.131.392,03 SVEUKUPNO MINISTARSTVO KULTURE: 29.401.332,99 MINISTARSTVO OBRANE Ministarstvo obrane DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Kuna Pelješka:asfaltiranje dijela ceste Kuna-Rota, Poluotok Pelješac uređenje radarske postaje Rota 3.059.195,41 UKUPNO: 3.059.195,41 Ministarstvo obrane/GS OS RH/Hrvatska ratna mornarica SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Hvar Potpora "Faros maratonu" 10.000,00 Brač Potpora i sudjelovanje u Eko akciji čišćenja uvale Milna 2.100,00 Potpora i sudjelovanje u Eko akciji čišćenja uvale Nečujam 500,00 Potpora i sudjelovanje u Eko akciji čišćenja uvale Maslinica 600,00 Šolta Potpora i sudjelovanje u Eko akciji čišćenja uvale Rogač 500,00 Potpora i sudjelovanje u Eko akciji čišćenja uvale Šešula 1.200,00 UKUPNO: 14.900,00 SVEUKUPNO MINISTARSTVO OBRANE: 3.074.095,41

MINISTARSTVO ZDRAVLJA Kapitalna ulaganja u otoke (domovi zdravlja, ambulante, jedinice za hemodijalizu) LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA Otok Pag Nabava ultrazvučnog aparata za novoizgrađeni Dom zdravlja Novalja 304.302,00 UKUPNO AKTIVNOST: 304.302,00 Uspostava i organizacija telemedicinske djelatnosti u RH, opremanje i osnivanje osnovne mreže telekomunikacijskih centara u Republici Hrvatskoj SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA: Vis Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga 22.258,08 Lastovo Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga 22.258,08 Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga 29.677,44 Hvar Direktno kapitalno ulaganje u dijagnostičko-informatičku opremu (računalna i medicinska oprema) 168.571,05 Brač Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga 29.165,76 UKUPNO: 271.930,41 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA: Mljet Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga 22.258,08 Korčula-Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga 22.258,08 Korčula Vela Luka-Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga 22.258,08 UKUPNO: 66.774,24 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA: Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga 22.258,08 Mali Lošinj Direktno kapitalno ulaganje u dijagnostičko-informatičku opremu (računalna i medicinska oprema) 21048,76 Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga 22258,08 Rab Direktno kapitalno ulaganje u dijagnostičko-informatičku opremu (računalna i medicinska oprema) 22773,53 Najam komunikacijskih vodova za pružanje telemedicinskih usluga 12983,88 Cres Direktno kapitalno ulaganje u dijagnostičko-informatičku opremu (računalna i medicinska oprema) 30005,42 UKUPNO: 131.327,75 UKUPNO AKTIVNOST: 470.032,40 SVEUKUPNO MINISTARSTVO ZDRAVLJA: 774.334,40 MINISTARSTVO BRANITELJA Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja Mjera samozapošljavanja DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Vela Luka- naknade građanima i kućanstvima u novcu- za samozapošljavanje KORČULA nezaposlenog hrvatskog branitelja 30.000,00 UKUPNO: 30.000,00 Mjera poticanja osnivanja zadruga hrvatskih branitelja PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA Krk- tekuće donacije u novcu KRK (poticanje osnivanja braniteljske zadruge Frankopan) 150.000,00 UKUPNO: 150.000,00 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Bol - tekuće donacije u novcu BRAČ (poticanje osnivanja braniteljske zadruge Bolska kruna) 150.000,00 UKUPNO: 150.000,00 Mjera kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA Novalja-Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima, malim i PAG srednjim poduzetnicima 25.907,29 UKUPNO: 25.907,29 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA Baška, Malinska, Vrbnik - Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima, malim i KRK srednjim poduzetnicima 86.746,62 UKUPNO: 86.746,62 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Pučišće, Supetar - Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima, malim i srednjim BRAČ poduzetnicima 31.458,45 Drvenik Veliki - Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima, malim i srednjim DRVENIK VELIKI poduzetnicima 1.902,18 Vis - Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima, VIS malim i srednjim poduzetnicima 4.856,59 UKUPNO: 38.217,22 ZADARSKA ŽUPANIJA Kukljica-Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima, malim i KUKLJICA srednjim poduzetnicima 2.360,90 Pag - Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima, malim i PAG srednjim poduzetnicima 5.840,15 UKUPNO: 8.201,05 UKUPNO AKTIVNOST: 489.072,18 Projekt sufinanciranja izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja žrtvama stradalim u Domovinskom ratu PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA Punat- kapitalne donacije neprofitnim organizacijama (izgradnja spomen- KRK obilježja "U spomen na slavne dane pobjede" ) 50.000,00 Cres- kapitalne donacije neprofitnim organizacijama (postavljanje Spomen- ploče svim poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima i svim žrtvama stradalim CRES u Domovinskom ratu i od posljedica rata na groblju u Cresu) 15.000,00 UKUPNO: 65.000,00 UKUPNO AKTIVNOST: 65.000,00 SVEUKUPNO MINISTARSTVO BRANITELJA: 554.072,18 MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH Potpora projektima udruga mladih i za mlade (prevencija ovisnosti kod mladih i potpora radu klubova za mlade) PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA - Otok Mali Lošinj "Učenje za zdrave izbore - program prevencije ovisnosti" 50.000,00 Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja Klub IDEM i ja Centra za zdravo odrastanje 10.000,00 UKUPNO AKTIVNOST: 60.000,00 Poticanje djelovanja udruga koje pružaju usluge socijalne skrbi (unapređenje kvalitete života i jačanje socijalne podrške starijim osobama te izvaninstitucionalna skrb o djeci i mladima s poteškoćama i poremećajima u ponašanju) PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA- Otok Mali Lošinj Prisutnost Prevencija institucionalizacije u skrbi za starije i nemoćne osobe 394.000,00 Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja Moje sigurno mjesto 300.000,00 UKUPNO AKTIVNOST: 694.000,00 SVEUKUPNO MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH 754.000,00

MINISTARSTVO ZNANOSTI , OBRAZOVANJA I SPORTA Kapitalna ulaganja u otoke (osnovnoškolska obrazovanja) Ličko-senjska županija Osnovna škola A.G.Matoša u Novalji-izrada projektne dokumentacije za Pag rekonstrukciju i dogradnju postojeće škole 159.900,00 Dubrovačko-neretvanska županija Korčula Osnovna škola Vela Luka -završetak školske sportske dvorane 250.000,00 UKUPNO AKTIVNOST: 409.900,00 SVEUKUPNO MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORT 409.900,00

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA Ulaganja u otoke (policijske postaje) Splitsko-dalmatinska županija Vis Sanacija krova i adaptacija službenog stana-dovršeno 188.778,56 Izrada tehničke dokumentacije za sanaciju krova i obnovu Hvar fasade-dovršeno 84.740,00 Brač Sanacija krova 142.501,00 UKUPNO: 416.019,56 Dubrovačko-neretvanska, Zadarska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija Korčula, Pag, Mali Lošinj, Cres, Krk, Rab Brač, Hvar Obnova voznog parka 2.980.000,00 Korčula Sustav video nadzora 9.000,00 UKUPNO: 2.989.000,00 UKUPNO AKTIVNOST: 3.405.019,56 Nabava plovila radi podizanja razine sigurnosti na hrvatskim otocima Svi otoci 2 plovila tipa A i 16 plovila tipa C 76.000.000,00 UKUPNO AKTIVNOST: 76.000.000,00 SVEUKUPNO MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA: 79.405.019,56

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA Ulaganje u otoke (sudovi) Projektna dokumentacija rekonstrukcije sustava grijanja i hlađenja na zgradi Primorsko-goranska županija općinskog suda u Krku 36.285,00 Adaptacija dijela prostora zgrade općinskog suda u Rabu 15.349,90 SVEUKUPNO MINISTARSTVO PRAVOSUĐA: 51.634,90 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE IZRAVNA POTPORA Odluka o sufinanciranju dijela troškova zbog otežanih uvjeta i povećanih troškova poslovanja u ribarstvu za razdoblje od 15. ožujka do 15. studenog 2011. Dubrovačko-neretvanska županija Korčula 130.545,32 Lastovo 37.551,92 Šipan 93.395,87 UKUPNO: 261.493,11 Ličko-senjska županija Pag 12.164,10 Primorsko-goranska županija Cres 14.111,37 Ilovik 4.668,42 Krk 282.648,98 Lošinj 478.274,31 Rab 94.282,70 UKUPNO: 873.985,78 Splitsko-dalmatinska Brač 540.156,42 Hvar 209.897,66 Vis 129.911,34 UKUPNO: 879.965,42 Šibensko-kninska Murter 294.435,80 Prvić 1.797,54 Žirje 13.380,23 UKUPNO: 309.613,57 Zadarska Dugi Otok 22.722,74 Ist 1.120,27 Molat 427,09 Pag 104.761,89 Pašman 167.192,75 Premuda 2.699,58 Ugljan 1.361.553,15 UKUPNO: 1.660.477,47 UKUPNO AKTIVNOST: 3.997.699,45 Odluka o dodjeli tržišne kompenzacije za prodani ulov riba i drugih morskih organizama Dubrovačko-neretvanska županija Korčula 10.940,85 Lastovo 93.900,98 Šipan 23.227,29 UKUPNO: 128.069,12 Primorsko-goranska županija Cres 10.238,58 Ilovik 1.199,18 Krk 378.015,30 Lošinj 178.010,24 Rab 213.688,01 UKUPNO: 781.151,31 Splitsko-dalmatinska Brač 45.072,35 Hvar 530.845,27 Vis 752.345,69 UKUPNO: 1.328.263,31 Šibensko-kninska Murter 291.576,07 Žirje 15.125,40 UKUPNO: 306.701,47 Zadarska Dugi Otok 57.446,16 Pag 212.149,66 Pašman 141.465,17 Premuda 29.971,29 Ugljan 239.235,73 UKUPNO: 680.268,01 UKUPNO AKTIVNOST: 3.224.453,22 Ukupno izravna potpora: 7.222.152,67 STRUKTURNA POTPORA Natječaj za podnošenje prijava u okviru sufinanciranja mjera strukturne politike kroz potporu razvoja akvakulture u 2011. Dubrovačko-neretvanska županija Pelješac 142.769,62 Primorsko-goranska županija Cres 755.561,87 Lošinj 39.798,50 UKUPNO: 795.360,37 Splitsko-dalmatinska Brač 647.389,68 Zadarska Pašman 35.639,98 Ugljan 833.628,79 UKUPNO: 869.268,77 UKUPNO AKTIVNOST: 2.454.788,44 Natječaj za podnošenje prijava za sufinanciranje troškova kupnje opreme, ribarskih alata, plovila i pogonskih strojeva za obavljanje gospodarskog ribolova Dubrovačko-neretvanska županija Lastovo 45.750,00 Šipan 15.396,05 UKUPNO: 61.146,05 Primorsko-goranska županija Cres 249.917,74 Ilovik 28.065,00 Krk 243.292,34 Lošinj 505.865,85 Rab 412.507,27 UKUPNO: 1.439.648,20 Splitsko-dalmatinska Brač 110.334,52 Hvar 25.649,27 Vis 534.012,66 UKUPNO: 669.996,45 Šibensko-kninska Murter 210.155,18 Zadarska Dugi Otok 62.880,88 Pag 43.227,28 Pašman 212.531,34 Premuda 24.114,65 Ugljan 615.705,92 UKUPNO: 958.460,07 UKUPNO AKTIVNOST: 3.339.405,95 Pravilnik o provedbi mjera strukturne politike u ribarstvu kroz potporu u segmentu kočarskog Dubrovačko-neretvanska županija Lastovo 37.000,00 Šipan 44.700,00 UKUPNO: 81.700,00 Ličko-senjska županija Pag 25.500,00 Primorsko-goranska županija Cres 10.657,00 Ilovik 11.000,00 Krk 190.040,00 Lošinj 248.015,00 Rab 85.776,00 UKUPNO: 545.488,00 Splitsko-dalmatinska Brač 47.165,00 Hvar 261.890,00 UKUPNO: 309.055,00 Šibensko-kninska Murter 259.380,00 Žirje 20.600,00 UKUPNO: 279.980,00 Zadarska Dugi Otok 10.000,00 Pag 65.139,00 Pašman 51.560,00 Ugljan 137.520,00 UKUPNO: 264.219,00 UKUPNO AKTIVNOST: 1.505.942,00 Natječaj za podnošenje prijava u okviru sufinanciranja mjera strukturne politike kroz potporu razvoja prerade proizvoda ribarstva Dubrovačko-neretvanska županija Lastovo 52.333,80 Primorsko-goranska županija Krk 39.818,60 Splitsko-dalmatinska Brač 500.000,00 Zadarska Dugi Otok 66.624,10 UKUPNO AKTIVNOST: 658.776,50 Ukupno strukturna potpora: 7.958.912,89 OSTALE STRUKTURNE POTPORE Odluka o dodjeli interventne potpore u sektoru ribarstva u dijelu kočarskog ribolova Dubrovačko-neretvanska županija Lastovo 18.500,00 Šipan 22.350,00 UKUPNO: 40.850,00 Ličko-senjska županija Pag 12.750,00 Primorsko-goranska županija Cres 5.328,50 Ilovik 5.500,00 Krk 100.356,00 Lošinj 124.007,50 Rab 42.888,00 UKUPNO: 278.080,00 Splitsko-dalmatinska Brač 23.582,50 Hvar 139.045,00 UKUPNO: 162.627,50 Šibensko-kninska Murter 129.690,00 Žirje 10.300,00 UKUPNO: 139.990,00 Zadarska Dugi Otok 5.000,00 Pag 32.569,50 Pašman 22.100,00 Ugljan 68.760,00 UKUPNO: 128.429,50 UKUPNO AKTIVNOST: 762.727,00 Odluka o dodjeli jednokratne pomoći sektoru ribarstva u dijelu plivaričarskog ribolova Dubrovačko-neretvanska županija Korčula 446.603,00 Primorsko-goranska županija Krk 254.550,00 Splitsko-dalmatinska Brač 804.216,80 Hvar 27.924,00 Vis 18.249,00 UKUPNO: 850.389,80 Šibensko-kninska Murter 222.408,00 Zadarska Dugi Otok 34.930,00 Pašman 117.145,00 Ugljan 1.919.026,00 UKUPNO: 2.071.101,00 UKUPNO AKTIVNOST: 3.845.051,80 Natječaj za prijavu projekata za sufinanciranje uzgojno selekcijskog rada u akvakulturi Dubrovačko-neretvanska županija Pelješac 70.000,00 Splitsko-dalmatinska Šolta 150.000,00 UKUPNO AKTIVNOST: 220.000,00 Natječaj za dodjelu potpore ribarskim zadrugama Splitsko-dalmatinska Vis 714.793,07 Šibensko-kninska Murter 203.702,78 Zadarska Ugljan 1.554.698,03 UKUPNO AKTIVNOST: 2.473.193,88 Ukupno ostale strukturne potpore: 7.300.972,68 RURALNI RAZVOJ Potpore po projektima bespovratnih poticaja na razini gradova, općina i županija Dubrovačko-neretvanska županija

Korčula (Korčula, Pupnat) Javni poziv za dodjelu potpore organizatorima znanstveno stručnih skupova, gospodarskih manifestacija i lokalno tradicijskih manifestacija 31.700,00 Ličko-senjska županija

Pag (Novalja) Javni poziv za dodjelu potpore organizatorima znanstveno stručnih skupova, gospodarskih manifestacija i lokalno tradicijskih manifestacija 13.200,00 Zadarska Pag (Pag, Kolan) 9.200,00 Javni poziv za dodjelu potpore organizatorima znanstveno stručnih skupova, gospodarskih manifestacija i lokalno tradicijskih manifestacija Ugljan (Kali) 17.950,00 Primorsko-goranska županija Krk ( Vrbnik) 6.600,00 Javni poziv za dodjelu potpore organizatorima znanstveno stručnih skupova, Rab 5.000,00 gospodarskih manifestacija i lokalno tradicijskih manifestacija Cres 10.000,00 Splitsko-dalmatinska Hvar (Stari Grad) 26.700,00 Javni poziv za dodjelu potpore organizatorima znanstveno stručnih skupova, gospodarskih manifestacija i lokalno tradicijskih manifestacija Brač (Nerežišća, Postira) 10.000,00 UKUPNO AKTIVNOST: 130.350,00 VODNO GOSPODARSTVO Korištenje voda-javna vodoopskrba Primorsko-goranska županija Vodoopskrbni sustav otoka Krka, uključivanje bunara u Baščanskoj kotlini u vodoopskrbni sustav Krk Stara Baška-izgradnja bunara, glavni magistralni cjevovod u Šotoventu i Lakmartinu, glavni magistralni cjevovod u Dobrinjštini 3.600.000,00 Splitsko-dalmatinska Ulaganje u komunalne vodne građevine za javnu vodoopskrbu na području Brač općine Postira 1.000.000,00 Ulaganje u komunalne vodne građevine za javnu vodoopskrbu na području Vrgad općine Pakoštane 1.000.000,00 Dubrovačko-neretvanska županija Izgradnja komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu na području Pelješac općine Janjina 255.000,00 UKUPNO AKTIVNOST: 5.855.000,00 Zaštita voda Dubrovačko-neretvanska županija Ulaganje u komunalne vodne građevine za javnu odvodnju na području općine Korčula Blato 812.500,00 Primorsko-goranska županija Izgradnja komunalnih vodnih građevina za javnu odvodnju na području Krk općineMalinske-Dubašnice 1.894.500,00 UKUPNO AKTIVNOST: 2.707.000,00 Ukupno vodno gospodarstvo: 8.562.000,00 ŠUMARSTVO I LOVSTVO Sufinanciranje po projektima na razini gradova i općina Splitsko-dalmatinska Program mjera obnove opožarenih površina na području otoka Brača 1.200.000,00 UKUPNO AKTIVNOST: 1.200.000,00 SVEUKUPNO MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE: 32.374.388,24

MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I OBRTA Potpore po projektima bespovratnih poticaja na razini gradova, općina i županija Potpore za malo gospodarstvo, obrt i poticanje, ulaganja i izvoz (Blato,Korčula, Dubrovačko-neretvanska 514.820,00 Lastovo,Mljet,Orebić,Ston,Trpanj,Vela Luka) Ličko-senjska Potpore za malo gospodarstvo, obrt i poticanje, ulaganja i izvoz (Novalja) 1.224.820,00 Potpore za malo gospodarstvo, obrt i poticanje, ulaganja i izvoz (Baška, Cres, Primorsko-goranska 1.264.185,00 Dobrinj,krk, Lopar, Mali Lošinj, Malinska.Dubašnica, Punat, Rab,Vrbnik) Potpore za malo gospodarstvo, obrt i poticanje, ulaganja i izvoz (Bol, Hvar, Splitsko-dalmatinska Jelsa, Komiža, Nerežišća, Postira, Selca, Split, Stari Grad, Supetar, Sutivan, 2.307.535,00 Šolta, Vis) Šibensko-kninska Potpore za malo gospodarstvo, obrt i poticanje, ulaganja i izvoz (Tisno, Vodice) 8.050,00 Potpore za malo gospodarstvo, obrt i poticanje, ulaganja i izvoz (Kolan, Zadarska 153.651,00 Kukljica, Pag, Pašman, Preko, Sali, Tkon, Zadar) UKUPNO AKTIVNOST: 5.473.061,00 Dokvalifikacije i prekvalifikacije u obrtništvu Dubrovačko-neretvanska Vela Luka 1.820,00 Ličko-senjska Novalja 1.820,00 Primorsko-goranska Cres, Dobrinj, mali Lošinj, Malinska-Dubašnica,Rab 17.185,00 Splitsko-dalmatinska Hvar, Jelsa,Komiža,Split,Stari Grad,Supetar,Vis 16.135,00 Šibensko-kninska županija Tisno 1.050,00 Zadarska Kolan,Pašman,Preko,Sali, Tkon 7.651,00 UKUPNO AKTIVNOST: 45.661,00 Inovacijom do konkurentnosti - inovatori, fizičke osobe Splitsko-dalmatinska Selce 10.000 UKUPNO AKTIVNOST: 10.000,00 Inovacijom do konkurentnosti - subjekti malog gospodarstva Primorsko-goranska Krk 15.000 UKUPNO AKTIVNOST: 15.000,00 Izgradnja poduzetničkih zona u JLP Ličko-senjska Novalja 1.200.000 Primorsko-goranska Cres, Lopar 730.000 Splitsko-dalmatinska Nerežišća,Postira 2.000.000 UKUPNO AKTIVNOST: 3.930.000,00 Jačanje konkurentnosti malog gospodarstva Dubrovačko-neretvanska Korčula, Orebić, Ston 160.000 Primorsko-goranska Krk, Rab, Vrbnik 160.000 Splitsko-dalmatinska Hvar, Jelsa 115.000 Zadarska Kukljica, Pag 100.000 UKUPNO AKTIVNOST: 535.000,00 Obrazovanje u OBRTNIŠTVU - Aktivnost A - Informatičko obrazovanje obrtnika Dubrovačko-neretvanska Blato 8.000 Ličko-senjska Novalja 5.000 Primorsko-goranska Krk 16.000 Splitsko-dalmatinska Hvar 13.000 Zadarska Pag 5.000 UKUPNO AKTIVNOST: 47.000,00 Obrazovanje u OBRTNIŠTVU - Aktivnost C - Razvoj strukovnih škola za obrtnička zanimanja Primorsko-goranska Rab 60.000 UKUPNO AKTIVNOST: 60.000,00 Obrazovanje za poduzetništvo - Aktivnost 4 Splitsko-dalmatinska Split 5.000 Zadarska Pašman, Preko 11.000 UKUPNO AKTIVNOST: 16.000,00 Poduzetništvo mladih, početnika i osoba s invaliditetom Dubrovačko-neretvanska Blato 17.000 Primorsko-goranska Punat, Rab 25.000 Splitsko-dalmatinska Sutivan 10.000 UKUPNO AKTIVNOST: 52.000,00 Poduzetništvo u kulturi Splitsko-dalmatinska Bol 50.000 UKUPNO AKTIVNOST: 50.000,00 Poduzetništvo ŽENA Dubrovačko-neretvanska Mljet, Vela Luka 18.000 Ličko-senjska Novalja 18.000 Primorsko-goranska Baška, Cres, Dobrinj,Krk,Rab,Vrbnik 101.000 Splitsko-dalmatinska Jelsa, Supetar 15.000 Šibensko-kninska Vodice 7.000 Zadarska Preko, Zadar 20.000 UKUPNO AKTIVNOST: 179.000,00 Proizvodno-uslužne zadruge Dubrovačko-neretvanska Korčula, Lastovo, Orebić, Ston 285.000 Primorsko-goranska Vrbnik 110.000 Splitsko-dalmatinska Selca 50.000 UKUPNO AKTIVNOST: 445.000,00 Promidžba poduzetništva Dubrovačko-neretvanska Vela Luka 5.000 Splitsko-dalmatinska Stari Grad 15.000 UKUPNO AKTIVNOST: 20.000,00 Sufinanciranje konzultantskih usluga Splitsko-dalmatinska Šolta 8.400 UKUPNO AKTIVNOST: 8.400,00 Tradicijski i umjetnički obrti Dubrovačko-neretvanska Trpanj 20.000 Primorsko-goranska Krk 30.000 Zadarska Kukljica 10.000 UKUPNO AKTIVNOST: 60.000,00 SVEUKUPNO MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I OBRTA: 5.473.061,00 MINISTARSTVO TURIZMA Program poticanje manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma PRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA DRUŠTVO SINJALI BAŠKA, Ulica Kralja Zvonimira 114, 51523 Baška - 20.000,00 PLOČA OD ŠKOLJAKA - legenda o nastanku Bašćanske ploče KRK TZ Općine Vrbnik, Placa Vrbničkog Statuta 4, 51516 Vrbnik - DANI VINA 10.000,00 OTOKA KRKA - VRBNIK 2011 TZ Grada Malog Lošinja, Riva Lošinjskih Kapetana 29, Mali Lošinj 51550 - LOŠINJ 30.000,00 ROLLMAPS TZ Grada Raba, Trg Municipium Arba 8 - Rapska fjera 2011. 20.000,00 RAB Ugostiteljski obrt "NIZ", Rab -SAN ANTONIO FESTIVAL 2011 30.000,00 UKUPNO: 110.000,00 LIČKO - SENJSKA ŽUPANIJA GRAD NOVALJA, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Novalja 53291 - Čarolija Izraela - 30.000,00 ljeto u Novalji PAG DRUŠTVO PAŠKIH ČIPKARICA "FRANE BUDAK" PAG, Ante Starčevića 10.000,00 9, Pag - 2. Međunarodni festival čipke u gradu Pagu UKUPNO: 40.000,00 ZADARSKA ŽUPANIJA DUGI OTOK TZ Općine Sali, 23281 Sali, Dugi otok - SALJSKE UŽANCE 20.000,00 PAG Općina Kolan, Trg Kralja Tomislava, 23 251 Kolan - "KOLANJCI" 30.000,00 Udruga Kualjske ribarske noći, Sv. Lovre 2, 23272 Kali - KUALJSKE UGLJAN 10.000,00 RIBARSKE NOĆI - TUNUARA 2011. UKUPNO: 60.000,00 ŠIBENSKO - KNINSKA ŽUPANIJA Udruga "TIŠNJANSKI TOVAR" Tisno, Uska Ulica br.3., 22240 Tisno - 40.000,00 MEĐUNARODNA TRKA TOVAROV 2011. Kulturno-umjetničko društvo "Travulin", Istočna gomilica 1a, Tisno 22240 - 15.000,00 Večer folklora u Tisnom Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja "Argonauta", Pijaca Društva seoske izobraženosti bb, Murter 22243 - FESTIVAL 15.000,00 MURTER ODRŽIVOG RAZVOJA OTOKA I PRIOBALJA - FORO 2012 PIROVAC Javna ustanova nacionalni park Kornati, Butina 2, Murter 22243 - PROMOCIJA VJERSKOG TURIZMA NA PODRUČJU NP - GOSPA 20.000,00 O'TARCA TZO Tisno, Istočna gomilica 1a, Tisno - Garofulizacija Tisnog - priča o sretnim 15.000,00 vrtovima UKUPNO: 105.000,00 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Sportska udruga MEĐUNARODNO PRVENSTVO HRVATSKE U DALJINSKOM PLIVANJU - STARI GRAD, Petra Skuterija 5, Stari Grad HVAR 10.000,00 21460 - 36. Međunarodno prvenstvo Hrvatske u daljinskom plivanju - FAROS MARATON 2011. Zlatni rat d.d., Bol, Bračka cesta 13, Bol, Bol 21420 - Koncert Gloria Gaynor i BRAČ 35.000,00 Ivo Gamulin Gianni UKUPNO: 45.000,00 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA HKUD Stoviš - Ston, Trg kralja Tomislava 1 - Međunarodni festival puhačkih 10.000,00 POLUOTOK PELJEŠAC orkestara - Stoviš - Ston TZ općine Orebić, Trg Mimbeli, 20250 Orebić - Orebičko lito 2011 10.000,00 FOLKLORNO DRUŠTVO "KUMPANIJA", Ulica 27, br. 10/2, 20270 Vela 10.000,00 Luka - EKO-ETNO VEČER OTOKA KORČULE "ŠEGEDIN" d.o.o., HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE 69/9, p.p. 1, Korčula - XV. MEĐUNARODNI MARKO POLO FESTIVAL PISME, VINA I 50.000,00 AUTOHTONIH PROIZVODA Centar za kulturu Korčula, Obala Korčulanskih Brodograditelja bb, 20260 KORČULA 20.000,00 Korčula - KORČULANSKO KULTURNO LJETO TZ Općine Smokvica, Brna 324, 20272 Smokvica - 1. Dani pošipa 10.000,00 TZ Općine Smokvica, Brna 324, 20272 Smokvica - Tradicionalna 15.000,00 fešta potezanja konopa Udruga Vela Luka Event, Vela Luka, Ulica 30, br. 15 - Eko etno večer otoka Kor 5.000,00 Udruga Vela Luka Event, Vela Luka, Ulica 30, br. 15 - Vela Luka Art@Fashion n 5.000,00 TZ općine Mljet, Zabrežje 2, 20225 Babino polje, otok Mljet - MLJETSKO MLJET LJETO 10.000,00 (MLJET - Odisejevim stopama) Općina Lastovo, Dolac 3, 20290 Lastovo, otok Lastovo - "...ZA LASTOVO LASTOVO 40.000,00 SVE BI DA PROJEKT..." UKUPNO: 185.000,00 UKUPNO AKTIVNOST: 545.000,00 Program promocija zanimanja PRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA KRK Srednja škola Kralj Zvonimir, Krk 18.000,00 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA LASTOVO Srednja škola Vela Luka, Vela Luka 9.000,00 UKUPNO PROGRAM: 27.000,00 Program unapređenje kvalitete ugostiteljske industrije ŠIBENSKO - KNINSKA ŽUPANIJA Murter - Implementacija HACCP sustava 50.000,00 MURTER Murter - Uvođenje HACCP sustava 30.000,00 Otok Žut Kornati - uvođenje HACCP sustava 40.000,00 UKUPNO PROGRAM: 120.000,00 Program poticanja unapređenja izrade i plasmana izvornih suvenira "Izvorni suvenir" ZADARSKA ŽUPANIJA Mala Rava - Ravski suvenir, bočice izrađene prema muzejskim predlošcima i RAVA 20.000,00 prikladnom ambalažom sa eko maslinovim uljem. SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Komiža - Viški suvenir, bočice s maslinovim uljem, uređenje punionice, VIS 20.000,00 spremišta i sanitarnog čvora i ostala oprema za proizvodnju. UKUPNO PROGRAM: 40.000,00 Program "Zelena brazda" LIČKO - SENJSKA ŽUPANIJA OPG Enej Vidas, Matice Hrvatske 7, Novalja - UREĐENJE I OPREMANJE PAG 20.000,00 SMJEŠTAJNOG OBJEKTA OPG-A ENEJ VIDAS DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA MLJET Općina Mljet, Zabrežje 2, Babino polje o. Mljet - TURISTIČKI PUT BLATINA 10.000,00 UKUPNO PROGRAM: 30.000,00 Program poticanja razvoja posebnih oblika turizma na moru u Republici Hrvatskoj "PLAVA BRAZDA" 2011. PRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA Taxi prijevoz na moru, vl.Dario Ivče, Lopar 47, 51281 Lopar: 10.000,00 "Izgradnja broda sa staklenim dnom" RAB Turistički obrt "Valentino", vl.Zdravko Buza- Vidas, Supetarska draga 55, 51 20.000,00 280 Rab: "Obnova te povećanje kvalitete i sigurnosti plovila" UKUPNO: 30.000,00 ZADARSKA ŽUPANIJA Ribarsko- turistički obrt TOME, vl.Tomislav Čarić, Sali bb, 23281 Sali, Dugi SALI otok: 10.000,00 "Izletnički programi u akvatoriju Dugog otoka" TRN - obrt za ribarstvo i turizam, Ždrelac 1, 23263 Ždrelac, otok Pašman: PAŠMAN 40.000,00 "Motorni brod "" UKUPNO: 50.000,00 ŠIBENSKO - KNINSKA ŽUPANIJA Športsko ribolovni klub Punta Rata, Obala Sv.Ivana bb, 22242 Jezera: "Big 20.000,00 Game Fishing" Ronilački centar TRAMONTO, Stjepana Radića 13, 22240 Tisno: "Opremanje 40.000,00 MURTER ronilačkog centra Tramonto" COLONIA d.o.o., Ulica Luke 45, 22243 Murter: "Proširenje slolarnog sustava za proizvodnju električne energije i investicijsko održavanje sustava za 50.000,00 desalinizaciju mora" Ugostiteljski objekt Opat, vl. Miroslava Božikov, Otok Kornat 1, OTOK KORNAT 70.000,00 Kornati:"Desalinizacija morske vode" UKUPNO: 180.000,00 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Ugostiteljski obrt "Skalinada", vl.Tonči Antičević- Zavala, Zavala, 21465 Jelsa, HVAR 30.000,00 otok Hvar: "Kako su živjeli naši stari" UKUPNO: 30.000,00 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Stermasi d.o.o. Saplunara 2, 20224 Maranovići, otok Mljet: "Ribolovni turizam MLJET 30.000,00 tradicionalnim ribolovnim alatima otoka Mljeta" "SOKOL" obrt za prijevoz putnika morem i priobaljem; Lumbarda 45, 20263 KORČULA LUMBARDA: "Aktivni nautički i izletnički program na moru - kupnja novog 30.000,00 plovila" UKUPNO: 60.000,00 UKUPNO PROGRAM: 350.000,00 Program poticanja, zaštite, obnove i uključivanja u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima „BAŠTINA U TURIZMU“ PRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA Udruga Centar za održivi razvoj "Gerbin", Lubenice 26, 51557 Cres - CRES 20.000,00 Muzej ovčarstva: vuna, a poslije? KRK PZ Gospoja, 51516 Vrbnik, Frankopanska 1 - Kušaona "Gospoja" 30.000,00 UKUPNO: 50.000,00 LIČKO - SENJSKA ŽUPANIJA PAG GRAD NOVALJA, Trg dr. Franje Tuđmana 1; Novalja 25.000,00 UKUPNO: 25.000,00 ZADARSKA ŽUPANIJA DUGI OTOK TZO Sali, Obala Petra Lorinia bb - Arheološka karta Dugog otoka 20.000,00 Umjetnička organizacija Lovro i Nina, Mesnička 24, Zagreb - Pag Art Festival 20.000,00 "SUHOZID" udruga, P.Krešimira IV 8 23251 Kolan - Hrvatski centar PAG 20.000,00 suhozidne gradnje "SUHOZID" udruga, P.Krešimira IV 8 23251 Kolan - uređenje kolanjskih 20.000,00 izvora PAŠMAN Općina Pašman, Pašman BB, 23262 Pašman - Obnova starog mlina 20.000,00 UKUPNO: 100.000,00 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA BRAČ TURE d.o.o., Postira, Porat 1, 21410 Postira - VILLA RUSTICA 30.000,00 UKUPNO: 30.000,00 ISTARSKA ŽUPANIJA JU NP BRIJUNI, Brionska 10, 52212 Fažana - Sanacija vidikovca iz 1895.g. BRIJUNI 30.000,00 na brdu Ciprovac UKUPNO: 30.000,00 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Marina Matana, kamp "Ropa", Ropa 11, 20225 Babino Polje - Uređenje 50.000,00 uslužnog prostora za kamp u tradicijskoj kući OPG Marija Lonac, Brdasta 12 - Obnova tradicijske kuće, Babino Polje 10.000,00 Udruga Pavlovi baštinici, Korita bb - Uređenje pješačke staze i vidikovca 30.000,00 MLJET "Stražište" Ugostiteljski obrt "Triton", vl. Antonio Sršen, Sršenovići 43, Babino Polje - 40.000,00 Obnova stare kamene kuće Općina Mljet, Zabrežje 2, Babino polje - Mungosov vidikovac Zlamenje 30.000,00 OPG Zdravka Stražičić, Zadublje 70 - Knežev dvor na otoku Mljetu 10.000,00 Poljoprivredna zadruga Putniković, Putnikovići bb - Prvi hrvatski muzej 30.000,00 vinogradarstva i vinarstva Agro turistička braniteljska zadruga Putnikovići, Prisoje 8, Putnikovići - PELJEŠAC 15.000,00 Uređenje odmorišta na lokaciji Dubrave OPG Anđelko Arambašić, Kuna Pelješka, Zaguine 3 - Obnova stare kuće i 30.000,00 konobe LASTOVO Vanja d.o.o. Lastovo, Vanja Jurica - Fumari sa Lastova 15.000,00 KORČULA OPG Petar Matić, Račišće 108 - Špilja Samograd 10.000,00 UKUPNO: 270.000,00 UKUPNO PROGRAM: 505.000,00 Program poticanja stvaranja (osmišljavanja i promocije) novih turističkih proizvoda u 2011.g. "UPOZNAJ HRVATSKU" PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA LOŠINJ LOŠINJSKA PLOVIDBA- MUZEJSKI MARATON CRESKO-LOŠINJSKOG OTOČJA TURIZAM d.o.o. 6.000,00 LOŠINJSKA PLOVIDBA- PANORAMSKI POGLED NA LOŠINJSKI ARHIPELAG TURIZAM d.o.o. 7.000,00 LOŠINJSKA PLOVIDBA- TREKKING- TRI VRHA NA CRESU I LOŠINJU TURIZAM d.o.o. 6.000,00 LOŠINJSKA PLOVIDBA- U POTRAZI ZA LOŠINJSKIM DOBRIM DUPINOM TURIZAM d.o.o. 8.000,00 LOŠINJSKA PLOVIDBA- PUTEVIMA SV. GAUDENCIJA TURIZAM d.o.o. 5.000,00 LOŠINJSKA PLOVIDBA- RAPSODIJA MIRISA LOŠINJSKOG BILJA TURIZAM d.o.o. 8.000,00 LOŠINJSKA PLOVIDBA- NEREZINSKI MOTIVI NA SLIKARSKOM PLATNU TURIZAM d.o.o. 7.000,00 LOŠINJSKA PLOVIDBA- POMORSKA TRADICIJA OTOKA LOŠINJA TURIZAM d.o.o. 7.000,00 LOŠINJSKA PLOVIDBA- CRESKO-LOŠINJSKI KULTURNI VREMEPLOV TURIZAM d.o.o. 7.000,00 LOŠINJSKA PLOVIDBA- MISTIČNI LABIRINTI TRAMUNTANE TURIZAM d.o.o. 8.000,00 LOŠINJSKA PLOVIDBA- FOTO MARATON APSYRTIDES (CRES-LOŠINJ) TURIZAM d.o.o. 6.000,00 LOŠINJSKA PLOVIDBA- EDUKACIJSKA TURA O ŽIVOTINJSKOM SVIJETU CRESA I LOŠINJA TURIZAM d.o.o. 6.000,00 LOŠINJSKA PLOVIDBA- CRKVE CRESA I LOŠINJA TURIZAM d.o.o. 8.000,00 LOŠINJSKA PLOVIDBA- BICIKLISTIČKA TURA PO TRAMUNTANI TURIZAM d.o.o. 7.000,00 LOŠINJSKA PLOVIDBA- GASTRO TURA PO CRESU I LOŠINJU TURIZAM d.o.o. 6.000,00 LOŠINJSKA PLOVIDBA- HRVATSKI ZA STRANCE NA LOŠINJU TURIZAM d.o.o. 6.000,00 CRES LOŠINJSKA PLOVIDBA- TAJNE OTOKA CRESA TURIZAM d.o.o. 6.000,00 LOŠINJSKA PLOVIDBA- U POTRAZI ZA CRESKIM BJELOGLAVIM SUPOM TURIZAM d.o.o. 6.000,00 KRALJ d.o.o. PROMATRANJE DELFINA I BJELOGLAVOG SUPA BELI- OŽUJAK I LISTOPAD 5.000,00 VIKENDPLANER-ABAK d.o.o. PRIRODNE LJEPOTE CRESKO-LOŠINJSKOG ARHIPELAGA 9.000,00 MARBIS SVAKI KUTAK OTOKA CRESA I MALOG LOŠINJA (SUSAK, ILOVIK) 2.500,00 KRK ŠILOTURIST DOČEK NOVE GODINE POD MOREM 6.000,00 ŠILOTURIST RONILAČKE ATRAKCIJE 6.000,00 ŠILOTURIST STAZAMA ZABORAVLJENIH DIJELOVA OTOKA 6.000,00 ŠILOTURIST TAJNE KVARNERSKIH ŠPILJA 6.000,00 ŠILOTURIST FLORA I FAUNA JADRANSKOG MORA 6.000,00 POLO LINE d.o.o. PLES POD ZVIJEZDAMA 8.000,00 POLO LINE d.o.o. SVJETLOST SV. LUCIJE- proljetne i jesenske svjetlosne radionice- Jurandvor i Grožnjan 7.000,00 POLO LINE d.o.o. VIŠE ZNANJA- MANE STRAHA, ZMIJE OTROVNICE OTOKA KRKA 9.000,00 POLO LINE d.o.o. TRAGOM VODE U KAMENU- BUNARI I LOKVE U KRŠU OTOKA KRKA 9.000,00 POLO LINE d.o.o. SVI NAŠI MRGARI- SUHOZIĐE OTOKA KRKA 9.000,00 POLO LINE d.o.o. KAMEN NA KAMEN- GROMAČA! - proljetne i jesenske radionice suhozida na Krku 9.000,00 POLO LINE d.o.o. GLAGOLJAŠKA TRANSVERZALA PO KRKU (Omišalj, Gabonjin, Dobrinj, Jurandvor) 7.000,00 POLO LINE d.o.o. SA ŠTAPOM U RUCI I NOTESOM PO DŽEPU PO BAŠĆANSKOJ STAZI GLAGOLJICE 6.000,00 POLO LINE d.o.o. LADANJSKI KAPTOLI KRKA 6.000,00 POLO LINE d.o.o. PUTOVIMA STARIH I NOVIH GLAGOLJAŠA OTOKA KRKA 7.000,00 POLO LINE d.o.o. JEZIK I PISMO MOJE DOMOVINE-RADIONICE ZA HRVATE U ISELJENIŠTVU 7.000,00 POLO LINE d.o.o. POZNATI GLAGOLJAŠI OTOKA KRKA 7.000,00 POLO LINE d.o.o. BAŠĆANSKA STAZA GLAGOLJICE U PROLJEĆE/JESEN 7.000,00 POLO LINE d.o.o. NA IZVORU HRV. RIJEČI (ZA MLADE HRVATE U INOZEMSTVU) 8.000,00 POLO LINE d.o.o. GLAGOLJICA ZA MALE I VELIKE, RADIONICE ČITANJA I PISANJA NA KRKU 7.000,00 POLO LINE d.o.o. KIPARSKE RADIONICE LJUBE DEKARINE BRSEČ, JURANDVOR 8.000,00 POLO LINE d.o.o. SREDNJOVJEKOVNE, ZAVJETNE CRKVE I POKLONCI BAŠĆANSKE DOLINE 7.000,00 POLO LINE d.o.o. CRKVENO BLAGO OTOKA KRKA- U NJEDRIMA CRKVE 6.000,00 POLO LINE d.o.o. ROMANIČKE CRKVE NA KRKU 7.000,00 POLO LINE d.o.o. ARHEOLOŠKE RADIONICE- MALA LUKA, KRK 9.000,00 KATARINA LINE d.o.o. YOGA,MUD&DIVE-ŠILO,OTOK KRK 6.000,00 KATARINA LINE d.o.o. CRUISE&YOGA NA SJEVERNOM JADRANU U TERMINIMA PRED I POST SEZONE 6.000,00 STAR TURIST KRČKA ZVONA 7.000,00 STAR TURIST 1100. KRSNI LIST HRVATSKE 7.000,00 STAR TURIST LJEKOVITO BLATO 7.000,00 STAR TURIST BISERI OTOKA KRKA U 5 DANA 7.000,00 STAR TURIST PUTEVIMA POVIJESNE BAŠTINE OTOKA KRKA 7.000,00 KRALJ d.o.o. BERBA GROZĐA OTOK KRK- rujan/ listopad 5.000,00 KRALJ d.o.o. BERBA MASLINA KRK- listopad/studeni 5.000,00 MARBIS OTOK KRK 2.500,00 MARBIS BURA I SUNCE NA OTOCIMA SREDNJEG JADRANA 2.500,00 TRAVELANA d.o.o. VRTOVI I CVIJEĆA- OTOK KRK 10.000,00 FIORE TOURS BICIKLOM PO KVARNERSKIM OTOCIMA (ožujak-lipanj i rujan-studeni) 7.000,00 RAB STAR TURIST d.o.o. RIBARSKI UŽICI I RAPSKI MASLINICI 7.000,00 STAR TURIST d.o.o. SEE KAYAK I SKRIVENE UVALE OTOKA RABA 7.000,00 STAR TURIST d.o.o. GEOLOŠKE TAJNE OTOKA RABA 7.000,00 STAR TURIST d.o.o. IZGUBLJENA ANTIČKA VILA 7.000,00 STAR TURIST d.o.o. BIRDWATCHING NA NEOTKRIVENOM OTOKU RABU 7.000,00 STAR TURIST d.o.o. SVI GUŠTI OTOKA RABA 7.000,00 STAR TURIST d.o.o. KLIMATO- TALASOTERAPIJA OTOKA RABA 7.000,00 UNILINE d.o.o. TEČAJEVI GEOLOGIJE NA OTOKU RABU- pred i post sezona 3.000,00 SUSAK KATARINA LINE d.o.o. YOGA NA OTOKU SUSKU 6.000,00 UKUPNO: 453.500,00 SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA VIS VIS IT d.o.o. TJEDAN AVANTURE NA OTOKU VISU 6.000,00 VIS IT d.o.o. OBILAZAK VOJNIH INSTALACIJA NA OTOKU VISU 7.000,00 VIS IT d.o.o. UPOZNAJ VIS! 6.000,00 VIS IT d.o.o. VINSKI PODRUMI OTOKA VISA 6.000,00 BRAČ KOMPAS ZAGREB d.o.o. IZRADA KAMENIH HALJINA NA BRAČU 8.000,00 MARBIS VRIJEDNE BRAČKE LUKE 2.500,00 ELITE d.o.o. OD OTOKA DO OTOKA, OD STOLJEĆA DO STOLJEĆA 8.000,00 HVAR ELITE d.o.o. POTRAGA ZA OTOČNIM BLAGOM 7.000,00 UKUPNO: 50.500,00 DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA KORČULA GULLIVER TRAVEL d.o.o. KORČULA I PELJEŠAC 6.000,00 UKUPNO: 6.000,00 UKUPNO PROGRAM: 510.000,00 SVEUKUPNO MINISTARSTVO TURIZMA: 2.127.000,00

HRVATSKE ŠUME RADOVI BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA ( uzgojni radovi, protupožarna DUBROVAČKO zaštita,uređivanje šuma, suzbijanje biljnih bolesti, izrada i održavanje 3.304.174,26 NERETVANSKA ŽUPANIJA protupožarnih prometnica) Otok Korčula 3.304.174,26 RADOVI BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA ( uzgojni radovi, protupožarna LIČKO - SENJSKA ŽUPANIJA zaštita,uređivanje šuma, suzbijanje biljnih bolesti, izrada i održavanje 1.354.244,49 protupožarnih prometnica) Otok Pag 1.354.244,49 RADOVI BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA ( uzgojni radovi, protupožarna PRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANzaštita,uređivanje šuma, suzbijanje biljnih bolesti, izrada i održavanje 5.105.835,35 protupožarnih prometnica) Otok Cres - Lošinj 1.998.995,85 Otok Krk 1.913.009,87 Otok Rab 1.193.829,63 RADOVI BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA ( uzgojni radovi, protupožarna SPLITSKO zaštita,uređivanje šuma, suzbijanje biljnih bolesti, izrada i održavanje 3.943.342,54 DALMATINSKA ŽUPANIJA protupožarnih prometnica) Otok Brač 1.962.108,28 Otok Hvar 1.981.234,26 SVEUKUPNO HRVATSKE ŠUME: 13.707.596,64

FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST Saniranje odlagališta komunalnog otpada (K2006) PRIMORSKO-GORANSKA GRAD KRK Sanacija odlagališta komunalnog otpada Treskavac 6.034.121,68 GRAD MALI LOŠINJ Sanacija odlagališta komunalnog otpada Kalvarija -97.487,33 UKUPNO: 5.936.634,35 LIČKO-SENJSKA GRAD NOVALJA Sanacija odlagališta komunalnog otpada Caska -182.858,60 UKUPNO: -182.858,60 ZADARSKA OPĆINA KALI Sanacija odlagališta komunalnog otpada Zarabaniž 10.903,99 UKUPNO: 10.903,99 ŠIBENSKO-KNINSKA OPĆINA MURTER-KORNATI Sanacija odlagališta komunalnog otpada Hripe -126.900,00 UKUPNO: -126.900,00 SPLITSKO-DALMATINSKA OPĆINA PUČIŠĆA Sanacija odlagališta komunalnog otpada Košer -102.477,98 GRAD HVAR Sanacija odlagališta komunalnog otpada Stanišće 354.353,43 UKUPNO: 251.875,45 DUBROVAČKO-NERETVANSKA OPĆINA LUMBARDA Sanacija odlagališta komunalnog otpada Kokojevica -330,01 Sanacija opožarenog dijela odlagališta komunalnog otpada "Ugrinovica" na OPĆINA SMOKVICA području Općine Smokvica 177.268,34 UKUPNO: 176.938,33 UKUPNO AKTIVNOST: 6.066.593,52 Sanacija divljih odlagališta (K2007) ZADARSKA Sufinanciranje programa sanacije divljeg odlagališta komunalnog otpada OPĆINA KUKLJICA "Drage1" II faza na području Općine Kukljica 78.681,55 UKUPNO: 78.681,55 SPLITSKO-DALMATINSKA Sanacija divljih odlagališta komunalnog otpada na području GRAD STARI GRAD Grada Stari Grad 254.499,30 UKUPNO: 254.499,30 UKUPNO AKTIVNOST: 333.180,85 Oporaba otpada i iskor.vrijednih svojstava otpada (K2010) SPLITSKO-DALMATINSKA MICHIELI-TOMIĆ d.o.o. Izdvojeno skupljanje korisnih komponenti otpada na otoku Braču 16.138,85 UKUPNO: 16.138,85 UKUPNO AKTIVNOST: 16.138,85 Zaštita i očuv.biološke i krajobrazne raznolikosti (K2014) ŠIBENSKO-KNINSKA ŠRD PUNTA RATA Organizacija Big game fishing 10.000,00 UKUPNO: 10.000,00 ISTARSKA NP BRIJUNI Izrada modela dinosaura u prirodnoj veličini na rtu Vrbanj/Barban 100.000,00 UKUPNO: 100.000,00 UKUPNO AKTIVNOST: 110.000,00 Poticanje održivog razvoja ruralnog prostora (K2015) DUBROVAČKO-NERETVANSKA GRAD KORČULA Međunarodni Marko Polo festival pisme i vina Korčula 2011 10.000,00 UKUPNO: 10.000,00 UKUPNO AKTIVNOST: 10.000,00 Ostali projekti i programi zaštite okoliša (K2017) ZADARSKA Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Molat, Olib, Ist, GRAD ZADAR Iž, Silba, Premuda i Rava 1.386.811,80 OPĆINA PAŠMAN Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Pašman 32.118,82 OPĆINA KUKLJICA Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Ugljan 11.472,13 OPĆINA KALI Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Ugljan 83.520,00 OPĆINA PREKO Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Ugljan 42.708,64 OPĆINA PAKOŠTANE Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Vrgada 19.056,00 UKUPNO: 1.575.687,39 ŠIBENSKO-KNINSKA OPĆINA MURTER-KORNATI Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Kornati 126.900,00 GRAD VODICE Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Prvić 157.911,00 UKUPNO: 284.811,00 SPLITSKO-DALMATINSKA GRAD VIS Sufinanciranje nabave komunalnog vozila za odvoz komunalnog otpada 433.380,00 OPĆINA BOL Nabava i ugradnja podzemnih kontejnera na području Općine Bol 106.340,00 Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s GRAD HVAR Paklenih otoka 275.452,38 GRAD VIS Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Biševo 37.200,00 Sufinanciranje nabave specijalnog komunalnog vozila za sakupjanje i odvoz OPĆINA ŠOLTA komunalnog otpada na području Općine Šolta 77.524,00 UKUPNO: 929.896,38 DUBROVAČKO-NERETVANSKA OPĆINA OREBIĆ Nabava komunalnog vozila smećara za zbrinjavanje komunalnog otpada 256.441,00 OPĆINA OREBIĆ Sanacija opožarenog dijela odlagališta komunalnog otpada "Podvlaštica" 194.825,35 OPĆINA MLJET Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Mljet 240.000,00 Sufinanciranje troškova prijevoza komunalnog otpada s otoka Koločep, Šipan, GRAD DUBROVNIK Lopud i 267.120,00 UKUPNO: 958.386,35 UKUPNO AKTIVNOST: 3.748.781,12 Provedba nacionalnih energetskih programa (K2018) PRIMORSKO-GORANSKA Ugradnja sustava za korištenje UNP-a i sunčeve energije za grijanje, pripremu GRAD MALI LOŠINJ PTV i hlađenje u Dječjem vrtiću Cvrčak 203.358,83 Projekt energetski učinkovitije i ekološki prihvatljive javne rasvjete Grada GRAD MALI LOŠINJ Malog Lošinja 190.648,65 HRVOJE KARABAIĆ Korištenje ukapljenog naftnog plina 30.800,00 IVAN PAVLOVIĆ Korištenje ukapljenog naftnog plina i sunčeve energije 28.606,49 IVAN TURČIĆ Korištenje ukapljenog naftnog plina i sunčeve energije 30.029,42 KREŠIMIR RUKAVINA Korištenje ukapljenog naftnog plina 30.773,65 MILJENKO ŽIGO Korištenje ukapljenog naftnog plina i sunčeve energije 21.844,03 MIRJANA DMITRAŠINOVIĆ Korištenje ukapljenog naftnog plina i sunčeve energije 30.800,00 UKUPNO: 566.861,07 LIČKO-SENJSKA SNJEŽANA PALADA Korištenje ukapljenog naftnog plina i sunčeve energije 26.014,70 UKUPNO: 26.014,70 ZADARSKA

OPĆINA KOLAN Investicijska studija za projekt energetske učinkovitosti sustava javne rasvjete 477.227,00 UKUPNO: 477.227,00 ŠIBENSKO-KNINSKA OPĆINA MURTER-KORNATI Rekonstrukcija javne rasvjete na području Općine Murter - Kornati 8.512,61 UKUPNO: 8.512,61 SPLITSKO-DALMATINSKA Instalacija UNP-a i toplovodnog sustava grijanja za objekt polivalentne sportske GRAD KOMIŽA dvorane i osnovne škole 64.501,53 ANTE PETRIČEVIĆ Korištenje ukapljenog naftnog plina 30.774,00 PETER JOHN ŠKARPA Korištenje ukapljenog naftnog plina i sunčeve energije 27.522,00 OPĆINA BOL Sanacija, rekonstrukcija i modernizacija javne rasvjete 192.139,00 UKUPNO: 314.936,53 DUBROVAČKO-NERETVANSKA Primjena mjera energetske učinkovitosti na sustavu javne rasvjete OPĆINA MLJET Općine Mljet 313.749,63 ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU Korištenje instalacije UNP-a i sunčeve energije 337.973,38

Primjena mjera energetske učinkovitosti održive gradnje i korištenja obnovljivih GRAD KORČULA izvora energije na natkrivenom plivačkom bazenu u Gradu Korčuli 435.526,39 Rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove energetski učinkovite i ekološke javne OPĆINA BLATO rasvjete u Općini Blato 128.409,00 IVAN KURILJ Korištenje ukapljenog naftnog plina i sunčeve energije 6.987,40 PERICA CVITANOVIĆ Korištenje ukapljenog naftnog plina 30.800,00 UKUPNO: 1.253.445,80 UKUPNO AKTIVNOST: 2.646.997,71 Poticanje održive gradnje (K2021) PRIMORSKO-GORANSKA ELEKTRON d.o.o. Pasivna kuća Krk - Salatići 84.003,14 UKUPNO: 84.003,14 SPLITSKO-DALMATINSKA OPĆINA PUČIŠĆA Rekonstrukcija dječjeg vrtića i škole Pražnica 102.477,98 UKUPNO: 102.477,98 UKUPNO AKTIVNOST: 186.481,12 SVEUKUPNO FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU 13.118.173,17 NAPOMENA: Negativni iznosi u 2011. god. se odnose na povrat neiskorištenih sredstava po programima i projektima HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA Ulaganja u elektroenergetske objekte na otocima DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA 1.711.625,00 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA 11.573.000,00 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA 4.065.632,00 ZADARSKA ŽUPANIJA 11.739.496,00 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA 3.155.000,00 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA 11.148.062,00 SVEUKUPNO HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA: 43.392.815,00 HRVATSKI TELEKOM Investirano mobilna Pag 1.115.977,00 Brač 864.299,00 Pelješac 519.188,00 Dugi Otok 442.211,00 Rab 397.673,00 Krk 373.383,00 Korčula 369.830,00 Cres 346.507,00 Ugljan 258.329,00 Susak 244.253,00 Palmizana 236.772,00 Šolta 174.991,00 Hvar 170.604,00 Sv.Nikola 133.553,00 Sestrice 126.524,00 Žut 104.844,00 Murter 12.000,00 Šipan 9.110,00 Mljet 8.155,00 Koločep 6.860,00 Lošinj 531.726,00 Vir 5.720,00 Rivanj 2.610,00 Vis 1.490,00 UKUPNO: 6.456.609,00 Pag 194.356,13 Brač 179.148,27 Pelješac 239.868,73 Rab 195.838,00 Krk 210.616,00 Korčula 185.204,31 Cres 331.594,00 Ugljan 135.319,69 Susak 17.950,00 Hvar 1.178.408,28 Murter 137.369,03 Mljet 80.969,66 Lošinj 197.289,00 Vir 63.640,53 Vis 87.595,41 Lastovo 49.516,46 Pakleni otoci 61.204,93 Sestrunj 12.274,58 Zlarin 7.900,00 Žirje 122.404,89 Unije 85.679,00 UKUPNO: 3.774.146,90 SVEUKUPNO HRVATSKI TELEKOM: 10.230.755,90

ODAŠILJAČI I VEZE Strategija prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa u RH DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Lastovo, Šipan 198.140,39 PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA Krk 123.251,59 SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA Hvar, Vis 302.429,21 ZADARSKA ŽUPANIJA Ugljan, Pag 198.852,21 UKUPNO: 822.673,40 Nadogradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Mljet, Lopud, Korčula, Lastovo 568.224,00 PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA Unije 6.300,00 SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA Vis, Hvar, Brač 197.433,00 ŠIBENSKO KNINSKA ŽUPANIJA Murter 26.041,00 ZADARSKA ŽUPANIJA Ugljan, Pag 1.102.377,87 UKUPNO: 1.900.375,87 SVEUKUPNO ODAŠILJAČI I VEZE: 2.723.049,27 DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA Katastarske izmjere u tijeku Krk (k.o. Punat i Stara Baška) Ugljan (k.o. Kukljica) Izrada katastarskih izmjera 2.784.810,00 Dugi Otok (k.o. Sali i Božava) SVEUKUPNO DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA: 2.784.810,00 HP - HRVATSKA POŠTA d.d. Kapitalna ulaganja u otoke (dogradnja i opremanje poštanskih ureda, poštanska, telekomunikacijska, informatička i ostala oprema za rad) DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Korčula, Lastovo, Lopud, Mljet, Pelješac 317.982,47 SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA Brač, Hvar, Vis, Šolta, Čiovo 256.407,10 ŠIBENSKO KNINSKA ŽUPANIJA Murter, Kaprije, Zlarin, Žirje, Prvić 102.332,60 ZADARSKA ŽUPANIJA Dugi Otok, Ist, Molat, Olib, Pag (dio), Pašman, Premuda, Rava, Sestrunj, Silba, U 271.396,80 PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA Cres, Krk, Lošinj, Rab, Susak, Unije, Ilovik 441.478,80 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA Pag (dio) 14.115,26 UKUPNO: 1.403.713,03 Donacije ŠIBENSKO KNINSKO ŽUPANIJA Kaprije (donacija mjesnom odboru za uređenje sanitarnog čvora) 2.700,00 UKUPNO: 2.700,00 SVEUKUPNO HP - HRVATSKA POŠTA d.d.: 1.406.413,03 HRVATSKE CESTE Ulaganja u Državne ceste PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA

OTOK LOŠINJ Obilaznica Nerezina - investicija

D100 (Hrasta - Belej) - izvanredno održavanje D100 (Porozina (trajektna luka) - Cres- Mali Lošinj (Ž5159)) OTOK CRES redovno održavanje 1.467.109,99 D101 ( Merag (trajektna luka)- D100 ) - redovno održavanje 134.469,87

D102 (Šmirka D8 - Krk- Baška) - redovno održavanje 1.030.849,27 D103 (D102 -zračna luka Rijeka) - redovno održavanje 38.746,00 OTOK KRK D104 (D102 -Valbiska trajektna luka) - redovno održavanje 170.290,88 D102 (Malinska-Dunat )- izvanredno održavanje D102 (Njivice - Treskavac) - betterment 7.600.000,00 D105 (Lopar (traj.luka)- Rab- Mišnjak(traj.luka)) OTOK RAB 289.508,47 redovno održavanje

UKUPNO: 10.730.974,48 SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA D113 (Supetar - Nerežišće - Sumartin (traj.luka)) redovno održavanje 1.216.561,70 OTOK BRAČ D114 (Milna- Sutivan - Supetar D113) - redovno održavanje 411.757,44 D115 (Gornji Humac D113 - Bol) - redovno održavanje 693.200,75 Brač prolaz Ložišće -investicije D111 (Maslinica - Grohote D112-Stomorska) - redovno održavanje 1.678.476,39 OTOK ŠOLTA D112 (Rogač (traj.luka) - Grohote D111) - redovno održavanje 67.276,76 Obilaznica Grohota - investicije Spojna cesta Rogač - Grohote - investicije Obilaznica Sela - investicije

D116 (Vira (traj.luka)- Hvar-Milna-Starigrad-Sućuraj) OTOK HVAR redovno održavanje 1.827.976,97

OTOK VIS D117 (Komiža-Podhum-Vis) - redovno održavanje 718.034,52 OTOK ČIOVO D126 (Trogir D315- Arbanija-Slatine) - redovno održavanje 527.813,33

UKUPNO: 7.141.097,86 DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA D118 (Vela Luka - Kapja-Dubovo-Korčula) - redovno održavanje 591.134,81 D118 (Pupnat-Žrnovo) - izvanredno održavanje 8.100.000,00 OTOK KORČULA Korčula -prolaz kroz Žrnovo - investicije Dubova Kapje - investicije 352.618,00 Vela Luka D118 - investicije

D120 (Pomena-Polače-Sobra-Saplunara)- redovno održavanje 821.138,19 OTOK MLJET D123 (Trajektna luka Sobra D120) - redovno održavanje 10.266,97

OTOK PELJEŠAC Most kopno-poluotok Pelješac - investicije Obilaznica Trpnja-investicije D414 (Traj. luka Orebić-Ston-Zaton Doli D8) - redovno održavanje 1.717.129,22 D415 (Traj. luka Trpanj-Donja Banda D414) - redovno održavanje 1.278.945,71 OTOK PELJEŠAC D416 (Prapratno D414 -traj. Luka Prapratno) - redovno održavanje 48.178,31 D414 (Mali Ston - D8) - izvanredno održavanje OTOK LASTOVO D119 (Ubli - Lastovo) - redovno održavanje 64.353,27

UKUPNO: 12.983.764,48 ZADARSKA ŽUPANIJA D110 (Muline (traj.luka)-Ugljan-Tkon (traj.luka)) redovno održavanje 1.016.433,50 OTOK PAŠMAN D110 (Kukljica-Neviđane) - betterment D110 (Uređenje trajektnog pristaništa Preko) - izvanredno održavanje 2.900.000,00 D106 (Zrće - Pag - Gorica D106 -Posedarje D8) OTOK PAG redovno održavanje 2.022.620,36 D108 (Gorica D106 - Povljana) - redovno održavanje 244.105,06 D106 (Prolaz kroz Dinjišku )- izvanredno održavanje D106 (Ulaz u Kolan) - izvanredno održavanje Prolaz kroz Pag -investicije D110 (Muline (traj.luka)- Ugljan - Tkon(traj.luka)) OTOK UGLJAN redovno održavanje D110 (Kali)-izvanredno održavanje

D109 (Veli Rat- Brbinj D124 -Zaglav D125-Telašica) DUGI OTOK redovno održavanje 703.007,98 D124 (Brbinj trajektna luka - Brbinj D109) -redovno održavanje 25.067,98 D125 (Zaglav trajektna luka - Zaglav D109) - redovno održavanje 22.423,95 OTOK VIR D306 (Vir-Most Vir ) - redovno održavanje 277.938,43 UKUPNO: 7.211.597,26 ŠIBENSKO KNINSKA ŽUPANIJA D121 (Murter - Tisno - Kapela D8) - redovno održavanje 762.536,35 OTOK MURTER D128 (Uvala Mikavica - Žirje (trajektna luka)) - redovno održavanje 279.989,45 UKUPNO: 1.042.525,80 LIČKO SENJSKA ŽUPANIJA D106 ( Žigljan (traj.luka) - Novalja D107 - Zrće ) redovno održavanje 123.401,85 OTOK PAG D107 (Stara Novalja (traj.luka)- Novalja D106) - redovno održavanje 68.111,76 D107 (Rekonstr. raskrižja cesta DC107 i ŽC5151 i Škopaljske ulice u Novalji) - izvanredno održavanje 700.000,00 UKUPNO: 891.513,61 UKUPNO AKTIVNOST: 40.001.473,49 Ulaganja u županijske i lokalne ceste PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA

Redovno održavanje 562.933,98 OTOK CRES Izvanredno održavanje 1.957.321,98 Redovno održavanje 2.933.460,41 OTOK KRK Izvanredno održavanje 3.259.439,30 Redovno održavanje 524.254,64 OTOK RAB Izvanredno održavanje 941.519,36 Redovno održavanje 402.571,10 OTOK LOŠINJ Izvanredno održavanje 75.522,00

UKUPNO: 10.657.022,77

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

Investicije 11.217.537,00 OTOK BRAČ Redovno održavanje 2.503.268,00 Izvanredno održavanje 76.870,00 Investicije 395.527,00 OTOK VIS Redovno održavanje 682.230,00 Izvanredno održavanje 2.520.965,00 Redovno održavanje 159.300,00 OTOK ŠOLTA Izvanredno održavanje 100.000,00 Investicije 105.780,00 OTOK HVAR Redovno održavanje 1.734.336,00 Izvanredno održavanje 195.078,00 Investicije 170.025,00 OTOK ČIOVO Redovno održavanje 345.358,00

UKUPNO: 20.206.274,00 DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Redovno održavanje 3.264.624,58 OTOK KORČULA Izvanredno održavanje 8.796.737,33 OTOK LASTOVO Redovno održavanje 768.699,39 Redovno održavanje 234.357,08 OTOK MLJET Izvanredno održavanje 2.448.069,38

OTOK PELJEŠAC Redovno održavanje Izvanredno održavanje

OTOK ŠIPAN Redovno održavanje 101.231,45 UKUPNO: 15.613.719,21 ZADARSKA ŽUPANIJA OTOK PAG Redovno održavanje 1.257.934,84 OTOK PAŠMAN Redovno održavanje 771.146,29 OTOK UGLJAN Redovno održavanje 750.149,35 DUGI OTOK Redovno održavanje 194.285,39 OTOK IŽ Redovno održavanje 36.095,18 OTOK VIR Redovno održavanje 58.345,91 OTOK MOLAT Redovno održavanje 699.882,52 OTOK RIVANJ Redovno održavanje 159,00 OTOK SESTRUNJ Redovno održavanje 1.145.836,73 OTOK IST Redovno održavanje 156,00 OTOK OLIB Redovno održavanje 530,00 OTOK SILBA Redovno održavanje 159,00 OTOK PREMUDA Redovno održavanje 159,00 UKUPNO: 4.914.839,21 LIČKO SENJSKA ŽUPANIJA

Redovno održavanje 270.280,00 OTOK PAG Izvanredno održavanje 1.271.829,00

UKUPNO: 1.542.109,00 ŠIBENSKO KNINSKA ŽUPANIJA OTOK MURTER Redovno održavanje 85.189,69

UKUPNO: 85.189,69 UKUPNO AKTIVNOST: 53.019.153,88 SVEUKUPNO HRVATSKE CESTE: 93.020.627,37 HRVATSKE VODE Korištenje voda ZADARSKA ŽUPANIJA VIR Izgradnja CS i VS Vir; Izgradnja vodoopskrbne mreže Vira, I faza 5.509.819,29 PAKOŠTANE Izgradnja podmorskog vodoopskrbnog cjevovoda za otok Vrgadu 1.300.000,00 UKUPNO: 6.809.819,29 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Dovršetak izrade projektne dokumentacije obnove uređaja za obradu vode OMIŠ Zagrad u Omišu 294.690,00 Hidraulička analiza poteza uređaj Omiš - Vodosprema Brač 181.240,00 Izgradnja VS Žedno - Drage s dovodnim i odvodnim cjevovodom; Izgradnja BRAČ komunalne infrastrukture u industrijskoj zoni Ratac u općini Postira 1.250.000,00 Ugradnja nadzorno-upravljačkog sustava u vodoopskrbne objekte na Visu; VIS Sanacija vodoopskrbnog cjevovoda u uvali Valica u Visu 2.059.200,00

Dovršetak izrade projektne dokumentacije vodoopskrbnih objekata na području MARINA općine Marina (HS Sevid,VS Sevid II, cjevovod za otoke Drvenik Veliki i ) 30.000,00 UKUPNO: 3.815.130,00 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Izrada projektne dokumentacije objekata regionalnog vodoopskrbnog sustava NPKL vodovod; izvođenje podvodnog cjevovoda ispod Male Neretve u Trnu; izgradnja vodosprema Račišće i Žrnovo; izgradnja spojnog cjevovoda i VS Sv. Luka na Lastovu, Izgradnja dovodnog cjevovoda za VS Metković, izgradnja vodosprme i NERETVA-PELJEŠAC-KORČULA-L cjevovoda Kučište - Viganj, izgradnja crpne stanice Blace i prekidne komore Postinje 10.000.000,00 Novelacija studije propusne moći cjevovoda CS Prud - CS Sreser VS Janjina 343.918,33 BLATO (KORČULA) Rekonstrukcija CS Veprijak 3.662.629,00 Izrada verifikacije tehničkog rješenja vooopskrbe središnjeg dijela poluotoka MLJET Pelješac i otoka Mljeta 100.000,00 OREBIĆ Izgradnja VS Kuna 290.000,00 UKUPNO: 14.396.547,33 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA Izrada projektne dokumentacije komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu: podmorski cjevovod kopno - otok Rab, cjevovod za naselje RAB Kampor s vodospremom, uređaj za zaštitu u slučaju ispuštanja klora na izvorištima, opremanje laboratorija 200.000,00 Izgradnja vodospreme Lopar na Rabu 1.470.000,00

Nastavak radova na vodoopskrbi Šotoventa II. faza II. etapa, nastavak radova na KRK vodoopskrbi visoke zone Dobrinjštine - II. faza, radovi na zdencu u Bašćanskoj kotlini s pristupnom cestom i uključivanje u vodoopskrbni sustav. 2.000.000,00 Izrada idejnog i glavnog projekta vodospreme i crpne stanice Kalvarija 2 - CRES I MALI LOŠINJ nastavak, izgradnja II. faze vodoopskrbnog cjevovoda za Ilovik. 300.000,00 UKUPNO: 3.970.000,00 LIČKO -SENJSKA ŽUPANIJA PAG (PODRUČJE NOVALJE) Nastavak izgradnje sustava za nadzor i smanjenje gubitaka u vodoopskrbnom sus 49.000,00 UKUPNO: 49.000,00 UKUPNO AKTIVNOST: 29.040.496,62 Zaštita voda ZADARSKA ŽUPANIJA VIR Izgradnja I. faze vodoopskrbe i odvodnje otoka Vira 20.425.372,00 Izgradnja kanalizacijskog sustava Mandre u općini Kolan (gravitacijski i tlačni MANDRE (PAG) kolektori, crpne stanice) 6.155.713,00 UKUPNO: 26.581.085,00 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA Izrada studijsko-projektne dokumentacije sustava odvodnje i pročišćavanja MURTER otpadnih voda aglomeracije Betina-Murter, priprema dokumentacije za građenje iz sredstava EU fondova 3.172.590,00 Izgradnja kanalizacijske mreže općine Murter 2.076.000,00 UKUPNO: 5.248.590,00 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Nabavka i ugradnja elektrostrojarske opreme u crpnim stanicama i uređaju za MILNA (BRAČ) pročišćavanje otpadnih voda kanalizacijskog sustava Milna 1.033.076,00 SUMARTIN Izgradnja kanalizacijskog podsustava Puntinak I. faza 3.220.841,00

JELSA Izgradnja gravitacijskih kolektora, crpnih stanica Vitarnja i Burkovo s pripadnim tlačnim cjevovodima i incidentnim preljevima sustava odvodnje Jelsa i Vrboska 10.950.815,00 Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Hvara; Izgradnja HVAR podmorskog ispusta pročišćenih otpadnih voda grada Hvara 12.942.000,00 UKUPNO: 28.146.732,00 DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA BLATO (KORČULA) Izgradnja 1. faze sustava odvodnje i pročišćavanja naselja Blato 630.261,00 TRPANJ Izgradnja kanalizacisjkog sustava Trpanj 2.366.439,00 Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Vela Luka; Izgradnja KORČULA kanalizacijske mreže grada Vela Luka 11.024.000,00 Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda NP Mljet; Izgradnja MLJET podmorskog ispusta pročišćenih otpadnih voda NP Mljet 1.975.000,00 UKUPNO: 15.995.700,00 PRMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA DOBRINJ Izgradnja fekalne kanalizacije s biopročišćivačem za naselje Dobrinj 2.000.000,00 VELI LOŠINJ Izgradnja kanalizacijskog kolektora Rovenska u naselju Veli Lošinj 1.514.846,80 Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacijske mreže Naselja Batomalj, Izrada glavnog projekta kanalizacijske mreže naselja Draga Baška, Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacijske mreže naselja Jurandvor, Izrada glavnog projekta kanalizacijske mreže naselja Omišalj, Izrada glavnog projekta kanalizacijske mreže naselja Krk, Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacijske mreže naselja Punat, Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacijske mreže naselja Porat – Vantačići, Izrada idejnog rješenja i idejnog projekta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda II. stupnja aglomeracija Omišalj, Njivice – Malinska, Krk, Punat i Omišalj, Izrada Studije utjecaja na okoliš aglomeracije Punat, Izrada Studije utjecaja na okoliš aglomeracije Baška, Ocjena potrebe izrade studije utjecaja na okoliš za aglomeracije Omišalj, Njivice – Malinska, Krk, Novelacija studije izvodivosti, revizija projektne OMIŠALJ, NJIVICE, MALINSKA, dokumentacije, Izrada projektne dokumentacije za EU projekt sustava 2.930.000,00 KRK, PUNAT I BAŠKA prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Krka: ( izrada idejnog projekta za izmjenu i dopunu lokacijske dozvole sustava odvodnje Krk- zapad), Izrada projektne dokumentacije za EU projekt sustava prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Krka: ( izrada idejnog projekta za izmjenu i dopunu lokacijske dozvole sustava odvodnje Krk-istok), Izrada idejnog i glavnog projekta kolektora i sabirnih kanala na sustavima Krk, Malinska i Baška, Izrada projektne dokumentacije za EU projekt sustava prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Krka – CS "Krk – mali Kartec", Izrada stručne revizije idejnih rješenja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Krka, Ćufa i Omišlja - EU projektna dokumentacija Početak izgradnje fekalnog kanalizacijskog kolektora mreža sustava Draga II. faza SUPETARSKA DRAGA i izgradnje sustava odvodnje Draga III. faza (dvije CS, tlačni i gravitacijski kolektori, građevinski radovi na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda i podmorski ispust) 9.927.632,54 RAB Izgradnja kanalizacijskih kolektora i crpnih stanica grada Raba 11.522.000,00 Izgradnja kanalizacijskog sustava grada Malog Lošinja - podsusatavi Poljana i MALI LOŠINJ Riva-Priko 6.172.000,00 UKUPNO: 34.066.479,34 LIČKO -SENJSKA ŽUPANIJA Izgradnja kanalizacijske mreže u Novalji, obilaznica – Put Lokvice, izgradnja NOVALJA kanalizacije Gaj kolektor K10B, K6B, početak izgradnja I. faze kanalizacije Stara Novalja 1.084.502,94 UKUPNO: 1.084.502,94 UKUPNO AKTIVNOST: 111.123.089,28 Zaštita od štetnog djelovanja voda PRMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA BAŠKA Redovno održavanje bujica Bašćanska Ričina i Ditris 1.510.000,00 CRES Redovno održavanje bujica Cresa 550.000,00 DOBRINJ Redovno održavanje bujica Čižići II i Dobrinjski potok 450.000,00 MALI LOŠINJ Redovno održavanje bujica Lošinja 750.000,00 OMIŠALJ Redovno održavanje kanala Njivice i akumulacije Ponikve 412.000,00 VRBNIK Redovno održavanje kanala Vrbničkog polja 648.000,00 LOPAR Redovno održavanje bujica Jerovica, Livačina i Veli potok Loparski 1.045.000,00 Redovno održavanje bujica Banjol-Palit, Kampor, Veli potok Supetarski, Veli RAB potok Banjolski i Vir 2.115.000,00 UKUPNO: 7.480.000,00 LIČKO -SENJSKA ŽUPANIJA NOVALJA Redovno održavanje - Zrče 865.000,00 UKUPNO: 865.000,00 ZADARSKA ŽUPANIJA DUGI OTOK Bujica Lokva Brbinj-regulacija 45.000,00 UKUPNO: 45.000,00 SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA Radovi na bujicama: Dol, Mutnik, Vela njiva, Široki doci, BRAČ Dominik i Zlatni rat 890.000,00 Radovi na bujicama: Jelsa-Svirče, Jelsa-Pitve, Vrboska, Gjurkonice HVAR i Hvar 970.000,00 VIS Radovi na bujicmam: Samogor, Komiža i Stončica 345.000,00 UKUPNO: 2.205.000,00 DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Radovi na bujicama: Trstenik, Roganj, Podmost, Prosik, Brisine, Trstenica, PELJEŠAC Subrijan, Domine, Plitivine i Perunski potok 2.873.000,00 Radovi na bujicama: Lokva-Barče, Blatina 2, Naračje, Dočići, Sj. Kanal-Blatsko KORČULA polje, GK-Blatsko polje, GDK-Blatsko polje i GOK- Donje polje Lumbard 1.094.000,00 LASTOVO Radovi na GOK Vini polje-Ubli, Rastave 296.000,00 UKUPNO: 4.263.000,00 UKUPNO AKTIVNOST: 14.858.000,00 Navodnjavanje LIČKO SENJSKA ŽUPANIJA Završetak izrade idejnog rješenja i idejnog projekta I.faze sustava PAG navodnjavanjaNovaljsko polje 26.998,50 UKUPNO: 26.998,50 SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA Završetak izrade projektne dokumentacije sustava navodnjavanja BRAČ Dol-Postira, I.faza 94.330,00 UKUPNO: 94.330,00 DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Završetak izrade studije izvodljivosti sustava navodnjavanja KORČULA otoka Korčule 12.054,00 Završetak izrade hidrogeološkog elaborata o mogućnosti zahvaćanja podzemne PELJEŠAC vode za navodnjavanje Kuna polja 7.718,00 Vodoistražni radovi-izvedba jedne istražne bušotine s probnim crpljenjem u Kuna polju 125.065,79 UKUPNO: 144.837,79 UKUPNO AKTIVNOST: 266.166,29 Izrada studijsko-projektne dokumentacije (Služba razvitka i katastra) ZADARSKA ŽUPANIJA Izrada idejnih projekata Bujice Dočine i Praulje na otoku Viru s podnošenjem VIR zahtjeva za izdavanje lokacijskih dozvola 22.533,60 UKUPNO: 22.533,60 SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA Uređenje bujice Neptun u Komiži – Glavni i izvedbeni projekt s parcelacijskim VIS elaboratom 63.960,00 UKUPNO: 63.960,00 DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Uređenje bujica Blatina i Trstenik na Pelješcu - glavni i izvedbeni projekt s PELJEŠAC parcelacijskim elaboratom 58.732,50 UKUPNO: 58.732,50 UKUPNO AKTIVNOST: 145.226,10 SVEUKUPNO HRVATSKE VODE: 155.432.978,29 HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE Mjere aktivne politike zapošljavanja iz Nacijonalnog plana za poticanje zapošljavanja 2011.-2012. PRMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA Krk Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa 15.201,76 Rab Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa 16.830,52 UKUPNO: 32.032,28 LIČKO SENJSKA ŽUPANIJA Pag Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa 6.515,04 ZADARSKA ŽUPANIJA Javni radovi u Preku 31.313,49 Ugljan Javni radovi u Kukljici 59.049,13 UKUPNO: 90.362,62 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA Murter Javni radovi 84.235,97 SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa-Supetar 6.515,04 Javni radovi u Milni 19.804,92 Brač Javni radovi u Postiri 19.804,92 Javni radovi u Pučišćima 13.287,92 Hvar Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa-Jelsa 13.030,08 Vis Javni radovi 39.609,84 UKUPNO: 112.052,72 DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa Vela Luka 6.515,04 Javni radovi u Blatu 20.683,68 Korčula Javni radovi u Korčuli 101.199,26 Javni radovi u Lumbardi 29.707,38 Javni radovi u Smokvici 9.841,52 Javni radovi u Vela Luci 59.323,35 Sufinanciranje samozapošljavanja u Orebiću 18.614,40 Pelješac Javni radovi u Orebiću 59.018,67 Javni radovi u Stonu 39.609,84 UKUPNO: 344.513,14 SVEUKUPNO HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE: 669.711,77 HBOR-HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK Baška Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 296.687,82 Blato Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 53.504,74 Bol Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 71.298,12 Cres Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 677.009,76 Dobrinj Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 1.045.680,82 Hvar Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 1.701.417,92 Jelsa Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 257.671,18 Kali Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 26.522,76 Komiža Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 211.108,03 Korčula Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 1.363.069,83 Krk Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 83.450,75 Lastovo Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 438.253,72 Mali Lošinj Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 623.027,81 Malinska-Dubašnica Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 321.375,41 Milna Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 94.999,14 Mljet Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 52.474,97 Nerežišća Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 145.303,89 Novalja Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 295,26 Omišalj Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 130.993,45 Orebić Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 182.402,43 Pag Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 181.820,78 Pašman Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 410.748,51 Postira Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 170.869,90 Preko Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 2.216,55 Pučišća Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 425,42 Punat Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 139.466,03 Rab Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 250.422,20 Sali Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 451.128,51 Selca Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 222.876,10 Smokvica Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 76.905,85 Stari Grad Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 567.228,09 Sućuraj Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 35.137,07 Supetar Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 722.223,09 Šolta Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 133.042,78 Tisno Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 12.859,52 Vela Luka Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 982.492,97 Vir Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 491.499,69 Vis Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 108.108,15 Vrbnik Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 6.587,58 Kukljica Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 30.191,68 Povljana Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 151.624,58 Tkon Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 130.923,48 Okrug Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 2.082.933,54 Sutivan Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 53.958,66 Janjina Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 387.042,25 Lumbarda Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 268.509,71 Trpanj Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 25.181,11 Murter-Kornati Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 576.946,98 Kolan Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 6.494,67 Lopar Dio poreza na dohodak ustupljen općinama i gradovima na otocima 78.809,29 HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK - SVEUKUPNO 16.535.222,55 HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK KREDITNA AKTIVNOST Gospodarstvo (Program kreditiranja gospodarstva) 15.200.095,00 Restrukturiranje (Program kreditiranja financijskog restrukturiranja) 18.496.856,00 Likvidnost( program kreditiranja za poboljšanje likvidnosti) 6.900.000,00 Model A+(Program kreditiranja za gospodarski oporavak i razvitak) 47.716.000,00 Priprema izvoza (Program kreditiranja pripreme i naplate izvoznih poslova) 73.940.000,00 Turizam (Program kreditiranja turističkog sektora) 63.215.080,00 Priprema turističke sezone (program kreditiranja pripreme turističke sezone ) 19.965.456,00 Infrastruktura (Program kreditiranja komunalne infrastrukture) 13.052.269,00 Malo i srednje poduzetništvo (Program kreditiranja razvitka malog i srednjeg SVI OTOCI 19.579.395,00 poduzetništva) Početnici (Program kreditiranja poduzetnika početnika) 5.394.702,00 Poljoprivreda i ujednačeni razvoj (Program kreditiranja poljoprivrede i malog 6.917.204,00 gospodarstva na područjima posebne državne skrbi) Trajna obrtna sredstva (Program kreditiranja trajnih obrtnih sredstava za 28.956.000,00 osnaženje poslovanja) Otoci (Program kreditiranja razvitka otoka) 11.109.368,00 Program za mikro, male i srednje poduzetnike ( Program kreditiranja razvoja 3.147.716,00 malog i srednjeg poduzetništva uz potporu EU) 333.590.140,00 MANDATNA AKTIVNOST SVI OTOCI Provedba financiranja uspostave ribarske infrastrukture 35.450.478,00

HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK - SVEUKUPNO 369.040.618,00 Prilog 3. - Broj izdanih otočnih karata („vinjeta“) za trajektni prijevoz za razdoblje 2005.-2011.

Izdano do Izdano od 01.04.2005 ŽUPANIJA 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. UKUPNO 01.04.2005. do 31.12.2005.

PRIMORSKO- 16.172 676 16.848 705 631 510 161 218 165 19.238 GORANSKA ZADARSKA 4.855 334 5.189 390 397 242 321 294 296 7.129 DUBROVAČKO- 8.654 392 9.046 398 223 287 198 163 160 10.475 NERETVANSKA ŠIBENSKO-KNINSKA 1.743 1 1.744 7 18 40 12 21 6 1.848

LIČKO-SENJSKA 987 150 1.137 4 103 115 68 49 48 1.524 SPLITSKO- 11.345 387 11.732 420 370 303 135 212 155 13.327 DALMATINSKA UKUPNO: 43.756 1.940 45.696 1.924 1.742 1.497 895 957 830 53.541 Prilog 4. - Usporedni prikaz dodijeljenih državnih potpora otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta za razdoblje 2006.-2011.

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

otočna ukupno (kn) županija br. broj zaposl./ br. broj zaposl./ br. broj zaposl./ br. broj zaposl./ br. broj zaposl./ br. broj zaposl./ skupina uk. br. ukupan iznos uk. br. ukupan iznos potpore uk. br. ukupan iznos potpore uk. br. ukupan iznos uk. br. ukupan iznos uk. br. ukupan iznos poslod./pot dodijeljena poslod./pot dodijeljena poslod./pot dodijeljena poslod./pot dodijeljena poslod./pot dodijeljena poslod./pot dodijeljena 2006. -2010. zaposl. potpore (kn) zaposl. (kn) zaposl. (kn) zaposl. potpore (kn) zaposl. potpore (kn) zaposl. potpore (kn) pora potpora pora potpora pora potpora pora potpora pora potpora pora potpora

I. skupina 7 65 30 118.134,52 7 50 47 209.722,31 8 63 53 241.612,99 5 54 43 200.194,76 5 49 33 162.868,18 4 53 26 131.555,43 1.064.088,19

DNŽ II. skpina 38 806 585 1.329.750,78 37 900 707 1.732.993,75 28 436 300 755.040,66 30 880 629 1.831.278,66 20 751 613 1.457.266,06 26 529 368 1.015.236,56 8.121.566,47

ukupno 45 871 615 1.447.885,30 44 950 754 1.942.716,06 36 499 353 996.653,65 35 934 672 2.031.473,42 25 800 646 1.620.134,24 30 582 394 1.146.791,99 9.185.654,66

I. skupina 4 47 26 113.476,29 18 68 42 175.773,19 19 76 55 228.331,39 23 90 54 258.948,33 20 72 49 200.521,05 21 83 57 248.337,13 1.225.387,38

SDŽ II. skpina 30 1764 714 1.705.652,06 26 2052 884 2.605.033,56 29 2065 1074 3.343.555,52 20 1378 708 2.409.127,01 14 557 336 1.029.195,65 29 926 586 1.642.002,83 12.734.566,63

ukupno 34 1811 740 1.819.128,35 44 2120 926 2.780.806,75 48 2141 1129 3.571.886,91 43 1468 762 2.668.075,34 34 629 385 1.229.716,70 50 1009 643 1.890.339,96 13.959.954,01

I. skupina 3 15 9 36671,66 6 22 15 71.287,89 7 30 15 70.390,10 3 27 8 39.829,00 5 20 9 48.565,25 5 20 6 36.973,59 303.717,49

ŠKŽ II. skpina 6 47 29 57.337,89 2 83 46 110.792,55 2 78 43 145.615,39 1 61 34 117.183,39 2 87 48 164.235,00 4 156 92 265.654,83 860.819,05

ukupno 9 62 38 94.009,55 8 105 61 182.080,44 9 108 58 216.005,49 4 88 42 157.012,39 7 107 57 212.800,25 9 176 98 302.628,42 1.164.536,54

I. skupina 5 91 56 230.442,77 20 167 96 455.867,73 12 143 77 361.751,34 12 139 76 407.946,36 11 146 71 357.723,68 11 145 76 328.995,31 2.142.727,19

ZŽ II. skpina 21 544 305 724.472,71 31 422 326 924.155,93 22 396 281 863.897,18 20 343 245 693.627,63 19 334 229 635.429,40 23 506 317 905.340,85 4.746.923,70

ukupno 26 635 361 954.915,48 51 589 422 1.380.023,66 34 539 358 1.225.648,52 32 482 321 1.101.573,99 30 480 300 993.153,08 34 651 393 1.234.336,16 6.889.650,89

I. skupina 2 9 5 14.147,33 3 5 5 14.270,24 3 15 8 20.494,77 4 7 7 28.072,05 1 1 1 4.100,00 2 3 3 10.620,20 91.704,59

PGŽ II. skpina 69 2505 1184 3.536.165,17 94 3458 1888 5.871.377,32 87 2840 1493 4.640.192,35 61 2582 1434 4.584.191,74 41 1330 761 2.670.629,81 49 1422 779 2.397.458,84 23.700.015,23

ukupno 71 2514 1189 3.550.312,50 97 3463 1893 5.885.647,56 90 2855 1501 4.660.687,12 65 2589 1441 4.612.263,79 42 1331 762 2.674.729,81 51 1425 782 2.408.079,05 23.791.719,83

Ukupno 185 5893 2943 7.866.251,18 244 7227 4056 12.171.274,47 217 6142 3399 10.670.881,69 179 5561 3238 10.570.398,93 138 3347 2150 6.730.534,08 174 3843 2310 6.982.175,57 54.991.515,89 Prilog 5. - Popis nositelja oznake HOP i proizvoda s oznakom HOP po županijama i otocima

Broj proizvoda/linija Oznaka Ukupno 2007.- Županija/otok/dobitnik HOP Eko oznaka zemljopisnog 2011. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. podrijetla Dubrovačko-neretvanska 12 5 12 14 9 52 1 5 1 Korčula 8 1 4 5 4 22 1 3 12 proizvođača

2 Pelješac 4 3 4 6 4 21 2 5 proizvođača

3 Lastovo 1 4 2 0 7 1 proizvođač

4 Mljet 1 1 2 1 proizvođač Ukupno 19 proizvođača

Splitsko-dalmatinska 4 13 17 20 31 85 4 3 5 Vis 10 5 8 6 29 1 2 12 proizvođača

6 Hvar 2 6 9 5 22 1 1 8 proizvođača

7 Brač 2 3 6 3 16 30 1 13 proizvođača

Šolta 4 4 1 2 proizvođača

Ukupno 35 proizvođača

Šibensko-kninska 2 3 1 12 18 0 0 8 Prvić 2 3 1 5 11 2 proizvođača

9 Murter 0 0 0 6 6 4 proizvođača

10 Žirje 0 0 0 1 1 1 proizvođač

Ukupno 7 proizvođača

Zadarska 4 2 8 5 13 32 1 0 11 Pag 4 5 3 7 19 9 proizvođača

12 Ugljan 3 0 3 1 proizvođač

13 Dugi otok 2 1 4 7 1 2 proizvođača

14 Pašman 1 0 1 1 proizvođač

15 Iž 2 2 1 proizvođač

Ukupno 14 proizvođača

Primorsko-goranska 2 9 4 31 22 68 2 3 13 Rab 4 1 19 12 36 2 10 proizvođača

14 Krk 2 4 2 5 4 17 3 9 proizvođača

15 Cres 1 1 3 5 10 4 proizvođača

16 Lošinj 4 1 5 3 proizvođača

Ukupno 26 proizvođač Sveukupno 101 proizvođač 22 31 44 71 87 255 8 11 Prilog 6.

Prilog 6. - Broj realiziranih projekata i kumuliranih sredstava iz povrata poreza na dohodak otočnih gradova i općina za razdoblje 2003.-2011.

Ukupno Ukupno Broj Godina kumulirano realizirano projekata sredstava 2003. 87.827.885,08 24.208.586,60 20 2004. 45.631.199,92 46.124.003,06 30 2005. 46.950.254,17 61.819.672,83 28 2006. 56.067.252,89 41.015.681,31 29 2007. 51.470.909,99 50.960.306,37 23 2008. 50.023.299,26 52.250.869,14 25 2009. 45.195.791,97 48.911.064,30 22 2010. 42.480.734,27 47.998.508,28 32 2011. 40.098.264,66 37.782.126,85 24 Ukupno 465.745.592,21 411.070.818,74 233

Broj realiziranih projekata i kumuliranih sredstava iz povrata poreza na dohodak otočnih općina i gradova za razdoblje 2003. - 2011.

100.000.000 90.000.000

80.000.000 70.000.000 60.000.000 50.000.000 40.000.000 Ukupno kumulirano 30.000.000 sredstava 20.000.000 Ukupno Iznosu kunama realizirano 10.000.000 0 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

godina