IDEA WSDC WIFI MREŽA GRAD VLADA PRAVDE KS

0 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

NAZIV PROJEKTA: “KULTURNO NASLIJEĐE BIH KROZ

AFIRMIRANJE LOKALNIH ZAJEDNICA ”

GENERALNI CILJ:

Podizanje svijesti o značaju prepoznavanja, prihvatanja i dijeljenja zajedničkog kulturnog identiteta svih naroda u BiH, uprkos političkim i drugim podjelama u bh. društvu koje nastoje da prodube razlike između pripadnika različitih etničkih, religijskih, entitetskih i drugih skupina. SADRŽAJ O projektu 1 Uvodna riječ 2 SPECIFIČNI CILJEVI: Moj grad je najljepši grad na svijetu 3 Rijeke u BiH 6 Osnažiti mlade ljude da prepoznaju svoju ulogu u Olimpijske ljepotice 8 aktivnoj promociji kulturnog nasljeđa svojih lokalnih Zapis o Bosni 11 zajednica i povezivanju sa drugim zajednicama kako bi se razvio osjećaj pripadnosti istom Pjesmom da ti kažem 12 identitetu Izet Sarajlić - Sarajevo 13 Održane javne debate u školama – Kulturno Na jedan novi, drugačiji način upoznati sve bh. nasljeđe BiH kroz afrimaciju lokalnih zajednica 14 građane sa zanimljivostima kulturnog identiteta BiH Održane javne debate u školama– kulturno kroz pojedine lokalne zajednice nasljeđe bih kroz afrimaciju lokanih zajednica, 15 Srednja tehnička škola Tešanj Koristiti dostupne besplatne online tehnologije i Održane javne debate u školama – kulturno platforme kako bi se projektni rezultati podijelili sa nasljeđe BiH kroz afrimaciju lokanih zajednica, 16 Kšc Sv. Pavao Zenica što većim brojem učesnika bez kreiranja dodatnih Održane javne debate u školama– ulturno troškova i kako bi aktivnosti pomogle uspostavljanju nasljeđe bih kroz afrimaciju lokanih zajednica, 18 trajne održivosti kulturnog nasljeđa Msš Donji Vakuf, Donji Vakuf Održane javne debate u školama– ulturno Kreirati edukativnu bazu kulturnog nasljeđa nasljeđe bih kroz afrimaciju lokanih zajednica 20 korištenjem materijala dobijenih direktno iz lokalnih Behram-begova medresa,Tuzla zajednica i povezati ih sa edukativnim sadržajima Kviskoteka 23 koji se odnose na kulturno-historijski identitet BiH Umjesto kraja – priča o sevdahu 24

1 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

Debatne novosti UVODNA RIJEČ uredili:

Bosna i Hercegovina je zemlja u obliku srca koja leži u srcu jugoistočne Evrope. Ovdje se istočne i Amila Milavica zajedno sa debatantima zapadne civilizacije susreću, ponekad sukobljavaju, iz cijele BiH ali češće pojačavaju i obogaćuju jedna drugu kroz dugu i fascinantnu historiju. U njoj žive zajedno: Anesa, Sanja i Helena puno poštovanje imaju jedna prema drugoj bez obzira na razlike. BIH je dugačko ime za zemlju koja se prostire samo na 50000 km2. Sjeverni i centralni dio zemlje zove se , a ime vjerojatno potiče od stare indo-evropske riječi "bosana" što znači voda a koje Bosni ne nedostaje. Južni region oko drevnoga Huma, kojim je vladao Herceg Stjepan Kosača, kasnije je nazvan Hercegovina kada su to područje zauzeli Otomanski osvajači. Možda ono što je posjetiteljima danas važnije da znaju je, da je Bosna i Hercegovina zapanjujuće lijepa zemlja sa nepreglednim nizom prirodnih pejzaža, kultura, tradicija i izrazito ljudi. I po onome starom klišeu "ljudi čine mjesto"- BiH može biti ponosna na svoju gostoljubivost , te postupanje prema gostu kao da je član porodice. A znamo da se porodica nosi u srcu. U našoj maloj zemljici su svi dobrodošli.

2 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

MOJ GRAD JE NAJLJEPŠI GRAD NA Riječi u slici... SVIJETU

Srednje škole iz cijele BiH, okupljene kroz mrežu debatnih klubova, u sklopu Centra za kulturu dijaloga rekli su nam zašto su gradovi iz kojih dolaze najljepši. Ima li boljih ambasadora bh. kulture od mladh ljudi?

BREZA

Breza je od davnina poznata po uglju, ali intenzivniji razvoj u oblasti rudarstva počinje dolaskom Austro- Ugarske na ove prostore. Ponos joj su njeni rudari koji 400 metara ispod zemlje rade a unatoč tome kući se vračaju sa osmjehom. Breza

DRVAR

Drvar je poznat po pobjedi partizana nad elitnom njemačkom jedinicom padobranaca za vrijeme

Drugog svjetskog rata. Tito i njegovi hrabri partizani su se skrivali u pećini (danas zvanoj Titova pećina). Titova pećina je danas jedina turistička atrakcija u uspavanom gradu Drvaru. Okolina Drvara je neizmjerno lijepa, sa jednom od najvećih šuma u zemlji. Vrhunac prirodne ljepote je izvor i kanjon Drvar rijeke Une. Dobro nam došli.

VISOKO

Visoko je grad sa dugom tradicijom i bogatim kulturno-historijskim naslijeđem, mjesto na kome su se kroz historiju susretale i sudarale različite kulture i civilizacije još od mlađeg kamenog doba.

Nekada centar srednjovjekovne bosanske države, krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva, administrativni centar Visočke nahije, danas je moderan grad i željno iščekuje posjetioce Visoko njegovih piramida i ostalih prirodnih čuda.

3

AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

KONJIC Riječi u slici... Mnogi će za reći da je mali grad, ali koliko god on površinom bio mali, njegova čar je nenadmašna. Legenda koja kaže: na mjestu sadašnjeg Boračkog jezera bilo je malo naselje u koje je jedne večeri došao starac preobučen u prosjaka. Kako je imao natprirodne sposobnosti znao je da će te noći to naselje biti potopljeno. Krenuo je od kuće do kuće i molio za hranu i toplo ognjište. protiče kroz naš grad i jedva čeka svoje posjetitelje.

Usora bijaše oblast, što se steraše na dolnjoj Bosni i na KONJIC pritoku joj Usori, koja utiče iznad Dobora u Bosnu. Usora širila se je s obiju strana dolnje Bosne od rječice Lišnice ili Lješnice, Žepču na sjeveru, pa sve do utoka Bosne u Savu. U toj oblasti stojahu znameniti i u vojnoj povjesti bosanskoj dobro poznati gradovi Tešanj, Doboj, Dobor i Srebrenik. Po padu Bosne načiniše ugarsko-hrvatski kralji od ostataka Usore banovinu Srebreničku. Usora se spominje prvi put uz Bosnu g. 1225. Mali gradič a velikog srca. ZVORNIK

Bogata historija, rijeka te njena zadivljujuća priroda USORA najvažnije su odlike Zvornika. Odmah na ulazu u grad dočekat će vas kamena kapija koja datira iz srednjeg vijeka. Kameni luk dočekuje i ispraća namjernike, ali i prolaznike kroz Zvornik, te nagovještava bogatu historiju. Zvornik je karakterističan i po Burinkama ili Zvornikušama, odnosno zvorničkim lađama koje su prevozile ljude i robu. Jedinstven doživljaj Zvornika pruža tvrđava koja se nalazi na uzvišenju iznad grada i ponosno se diči svojim građanima. Zvornik se ponosi i tzv. "slatkim morem", odnosno jezerom koje je prva akumulacija na Drini. Na obalama jezera su plaže koje vam pružaju jedinstven ZVORNIK osjećaj mira i ljepote.

ODŽAK

U plodnoj nizini srednje Bosanske Posavine na lijevoj strani rijeke Bosne smjestio se posavski grad Odžak. Iznikao je iz ruševine starog srednjovjekovnog Doborgrada. Odžak je u svojoj tri stoljeća i dugoj povijesti preživljavao rušenja, pomore, smrti i vojske, i sve preživio i opstao. Blago nama sa našim Odžakom. ODŽAK

4 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

UGLJEVIK Riječi u slici... Opština se nalazi na obodu nekadašnjeg Panonskog mora, o čemu govore brojni fosilizirani ostaci nekadašnje flore i faune. Središte Opštine je . grad Ugljevik. Ugljevik je dobio ime po ugljenu koji se počeo kopati u njedrima pitome Majevice, prije oko stotinu godina. Prelijepo je živjeti u našem gradu pa nas malo i obiđite.

ZENICA

Zenica je grad sa oko 130.000 stanovnika, UGLJEVIK smješten u dolini rijeke Bosne koja u iznimno lijepom meandru teče kroz samo središte grada.

Mada je mnogi redovno poistovjećuju sa teškom industrijom, a mi vrlo rado posjetimo naš teatar, likovna stvaralaštva i druge raznovrsne djelatnosti

GRAČANICA

Imala je u srednjem vijeku značajnu ulogu, naročito u osmanskom periodu, kada je bilo sjedište kadiluka. Za austrougarske uprave Gračanica ZENICA postaje značajno trgovinsko i zanatsko sjedište,

Među značajnijim historijskim spomenicima su pored grada Sokola, Ahmed-pašina ili Bijela džamija, sahat kula iz istog perioda, medresa iz devetnaestog vijeka. Sve te različitosti nalaze se u našem gradu Gračanici.

BOSANSKA GRADIŠKA

Proteže se uz rijeku Savu na sjeverozapadnom dijelu Bosne. Na suprotnoj strani Save u Hrvatskoj GRAČANICA se nalaze gradovi Stara Gradiška i Nova Gradiška. Unatoč geografskim granicama u našem gradu granice ne postoje. Grafičar i kipar Ivan Ekert izradio je u Bosanskoj Gradiški spomenik kralju Petru i spomenik hrvatskom kralju Tomislavu. BOSANSKA GRADIŠKA

5 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

RIJEKE U BOSNI I HERCEGOVINI - Una kroz slike

Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Ukupna dužina Une je oko 212 km. Ušće je u mjestu Jasenovcu, gdje se ulijeva u rijeku Savu. Danas je Una dio velikog blaga prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, mjesto bogatog turističkog prometa i održavanja međunarodne sportsko-turističke manifestacije Una- Regata. Često mamac za oko turista ali i za njene građane. Gornji tok ove rijeke dio je Nacionalnog parka "Una.”

Rijeka Una biser Bosanske Krajine i Bosne, jedna od najljepših rijeka Evrope sažeta u nevjerovatnom kolažu boja, kaskada, brzaka, sedri i okoliša. Una je Krajini ono što je Neretva Hercegovini – život, a životna snaga Une poštovana je kroz historiju ovoga tvog i mog regiona. Rijeka Una, je dobila ime od starih Rimljana, koji su, po prvi put ugledavši njenu živopisnu ljepotu i čuvši žubor njenih slapova, uzviknuli: „UNA“ što bi prevodu značilo “jedna” ili “jedina“.

6 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

RIJEKE U BOSNI I HERCEGOVINI – NERETVA Neretva kroz slike

Neretva svojim šumom teče 230 km i ulijeva se u Jadransko more s istočne obale kao najveća pritoka. Izvire ispod planine Jabuke u BiH. Izvire u planinskim predjelima visoke Hercegovine i većim dijelom svog toka ima odlike planinske rijeke. Zbog tih odlika na njoj su izgrađene hidroelektrane Jablanica, Grabovica, Salakovac, Vrapčići i Čapljina. Desne pritoke Neretve jesu Zurevića potok,

Međeđak, Jezernica ili Tatinak, Gornji i Donji

Krupac, Dindolka, Bjelimićka rijeka, Slatinica, Račica, , Konjička , Trešanica, Neretvica, , , Dreža nka, Grabovica, , i Trebižat, a lijeve su Živašnica, Lađanica, Župski Krupac,

Bukovica, Šištica, Idbar, Glogošnica, Mostarska

Bijela, , , . Tako male pritoke uliše se u našu Neretvu da i nas i turiste očaraju, pa da joj se uvijek rado vračamo.

7 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

OLIMPIJSKE LJEPOTICI U BOSNI I HERCEGOVINI -

TREBEVIĆ Trebević u

slikama

Trebević јe planina u јugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Nalazi se јugoistočno od Sarajeva, visoka јe 1627 metara i nadovezuјe se na planinu Jahorinu. Sarajlije na svoj odmor od Centra Grada idu na svoju obližnju planinu.

Trebević predstavlja značaјan turistički i rekreativni centar, koјi јe u proteklom ratu dosta uništen. Sa ovim izletištem grad јe povezan asfaltnim putem i žičarom koja će kako Sarajelije kažu biti još malo u funkciji. Zbog idealne konfiguraciјe terena ovdje јe izgrađena kombinirana staza za bob i sankanje, i tu su održana natjecanja u ovim disciplinama za vrijeme 14. Zimskih olimpiјskih igara 1984.

Na 1566 m, blizu vrha, 1975. izgrađen јe telekomunikacijski toranj visine 60 m. Važan јe telekomunikacijski čvor za Saraјevo i predaјnik za nekoliko RTV postaja.

8 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

OLIMPIJSKE LJEPOTICI U BOSNI I HERCEGOVINI -

BJELAŠNICA Bjelašnica u

slikama

Bjelašnica je planina u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, pripada dinarskom planinskom sistemu. Susjedne planine su joj Igman sa sjeverne strane, koji se praktično naslanja na Bjelašnicu, te i Visočica. Bjelašnica je

prekrivena snijegom od novembra do maja, a nekada i u ljetnim mjesecima, i otud dolazi objašnjenje za njeno ime. Visoravan omeđena planinama, Bjelašnicom sa sjevera, Treskavicom sa istoka, Visočicom sa juga i planinom Obalj sa zapada, naziva se bjelašnički plato. Gledajući je iz

Sarajeva uvijek nas začara pa je često moramo i obići.

Pećina Megara, poznata još i pod nazivom Kuvija, nalazi se u zapadnom dijelu planinskog sklopa Bjelašnice (Preslici planina, na sjeverozapadnoj

padini brda Orlovca). Pećina Klokočevica ili

Klokotnica nalazi se na istočnim padinama Bjelašnice, u blizini Babinog dola. Pećina Magara

9 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

OLIMPIJSKE LJEPOTICI U BOSNI I HERCEGOVINI -

IGMAN Igman u

slikama Igman je planina u središnjoj Bosni i Hercegovini. Nalazi se direktno na jugozapadu Sarajeva, okružujući planinu Bjelašnicu i dio grada, Ilidžu. Najviša tačka Igmana je visoka 1502 metra, čineći

je najmanjom od sarajevskih planina. Igman je popularno odredište za planinarenje i skijanje. Tijekom 14. zimskih Olimpijskih igara, je glavna planina korištena za olimpijske događaje, uz Jahorinu, Trebević i Bjelašnicu. Tako je ova

bosanska ljepotica okupljala ljude iz cijelog svijeta.

Igman je područje najniže zabilježene temperature u regiji, −43°C. Kada je vrijeme pogodno, s Igmana pruža se pogled sve do Crne Gore i Jadranskog mora. Pa zar to nije ogromno bogatstvo?

10 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ZAPIS O BOSNI Meša Selimović

o Mak Dizdaru:

Mak Dizdar je bh. pjesnik rođen 17,10,1936. godine u Meša Selimović, veliki Hercegovini u Stocu. bh. književnik o Gimnazijsko obrazovanje završio Dizdaru je je u Sarajevu gdje se počeo svojevremeno rekao: baviti novinarstvom kada izlazi i "Od Gorčina nastaje njegova prva zbirka pjesama čudo; rodio se pravi "Vidovopoljska noć". To je snažno obilježilo Dizdarevu pjesnik, izuzetne poetiku i izravno motiviralo njegovu najpoznatiju zbirku vrijednosti, osobenog poezije "Kameni spavač" koja govori o tradiciji bosanskih krstjana. On je pomno istraživao njihovu baštinu - epitafe na izraza, samo svoj. stećcima i predanja. Skupljao je tekstove brojnih kamenih Maku je uspjelo ono natpisa na stećcima, darovnice, povelje i pisma. Pisao je i što je u poeziji najteže tekstove vezane za pitanja i problematiku jezika, socijalnu i što uspijeva smo funkciju književnosti i pragmatičnost umjetnosti. Pogledajmo rijetkima, da uspostavi šta naš Mak Dizdar zapisuje o Bosni. pravu, nenasilnu vezu sa tradicijom, da ZAPIS O BOSNI obnovi stari jezik pronašavši u njemu Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki savremenost, da na A kto je ta šta je ta da prostiš sadržajnu suštinu Gdje li je ta srednjovjekovnih Odakle je Kuda je zapisa nadogradi Ta Bosna misao i osjećaje Rekti današnjeg čovjeka". A zapitani odgovor njemu hitan tad dade: Bosna da prostiš jedan zemlja imade I posna i bosa da prostiš I hladna i gladna I k tomu još Da prostiš Prkosna Od Sna.

11 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

PJESMOM DA TI KAŽEM Pjesma u slici...

Bosna moja

O mala zemljica

Svakom srcu predraga

Na Balkan nastanjena

A u centru njega, srcolika

I ako nije velika

Hiljadama godina prkosono je

stajala

Evo svoj inat tjera

Rijeke protiču ne presušuju

Cijelu sebe planinama ogradila

Eto sada u njoj žive svi

Grade različitosti

Od kultura svih

Vremenom nastanjeni ljudi

I uče djecu

Njihovu tradiciju da zavole

A onda svoju BIH da vole.

12 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

IZET SARAJLIĆ - SARAJEVO Sarajevo u

ilustraciji:

Sad nek spavaju svi naši i besmrtni. Pod mostom, kraj “Druge Ženske” nabujala Izet Sarajlić je rođen 16. marta 1930. u Doboju. Ime je teče. dobio po djedu s očeve Sutra je nedelja. Uzmite prvi tramvaj za Ilidžu. strane, koji je bio činovnik za Naravno pod predpostavkom da ne pada kiša. vrijeme Austro-Ugarske Dosadna duga sarajevska kiša. monarhije. Djetinjstvo je Kako li je bilo Ćabrinoviću bez nje u tamnici! proveo u Trebinju i Mi je preklinjemo, psujemo, a ipak dok pada Dubrovniku, a 1945. se zakazujemo ljubavne sastanke kao da smo u nastanjuje u Sarajevu, u najmajskijem maju. kojem će ostati sve do kraja Mi je proklinjemo, psujemo, svjesni da od nje nikad života, 2002. godine. Miljacka neće postati ni Gvadalkivir ni Sena. Pa šta? Zbog toga zar manje će te voljeti i mučiti manje kroz stradanja? Zbog toga zar manja biće moja glad za tobom i manje moje gorko pravo da ne spavam kad svijetu prijete kuga ili rat i kad jedine riječi postaju “ne zaboravi” i “zbogom”? Uostalom, možda ovo i nije grad u kome ću umrijeti, ali u svakom slučaju on je zaslužio jednog neuporedivo vedrijeg mene, ovaj grad u kome možda i nisam bio najsrećniji, ali u kome je sve moje i u kome uvijek mogu naći barem nekog od vas koje volim i reći vam da sam tužan do očajanja. U Moskvi to bih isto mogao, ali Jesenjin je mrtav a Jevtusenko siguno negdje u Gruziji. U Parizu kako da zovem hitnu pomoć kad se ona nije odazvala ni na pozive Vijona? Ovde zovnem li i tople svoje sugrađanke, i one čak znaće šta je to što me boli. Jer ovo je grad u kome možda i nisam bio najsrećniji, ali u kome i kiša kad pada nije prosto kiša.

13 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA– Riheči u slici… KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ

AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA

U prostorijama škola: MSŠ D.Vakuf, KŠC

Sveti Pavao, Zenica, Srednja tehnička škola Tešanj, Behram-begova medesa

Tuzla, održane su javne debate na temu.

„Lokane zajednice o kulturnom nasljeđu BiH“. Debata je okupila veliki broj učenika i profesora, što je doprinijelo njenoj kvaliteti te činjenici da debata bude vrlo aktivna i da se čuju različita mišljenja.

14 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA– KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, SREDNJA TEHNIČKA ŠKOLA TEŠANJ

Ovog mjeseca 14.10.2017. naši Tešnjaci su bili kao i uvijek vrijedni.

Naime, u Srednjoj Tehničkoj školi Tešanj, održana je javna debata na temu; “Tešanj brine o svom kulturnom nasljeđu.” Prvo je medator debate uveo, prisutne o aktuelenosti problema , te koliko je on bitan za BiH. Nakon medatora i njegovog uvodnog govora uslijedile su prezntacije učenika na pomenutu temu. Obzirom da je karakteristika debatanata njihova marljivost, bez ikakve pauze poslije prezentacije, zauzeli su svoje pozicije i izložili jasne i čvrste argumente i potkrepe. Osnovni argumenti prezentovani u debati bili su: • Danas imamo velike investicije o učuvanju dobra • Postoji duga tradicija Tešnjačke brige o kulturnoj baštini • Da bi smo se o nečemu brinuli moramo znati da to postoji • Loša ekonomska situacija stavlja kulturu na marginu propasti

Nakon izloženih navedenih argumenata uslijedila je javna diskusija. Najznačajnija otvorena pitanja bila su:

• Kako riješiti problem kulturnih spomenika na privanom vlasništvu? • Poimanje građana da je “golo preživljavanje” bitnije od kulture?

Svih 75 prisutnih na javnoj debati, zajedno su došli do zaključka da je javna debata put ka rješavanju problema. Građane trebamo upoznati šta sve spada u kulturunu baštinu i kako se o njoj brinuti. U Tešnju kao I u ostalim gradovima BiH mora posojati arhiv i registar kulturnih dobara.

VELIKOOOOOO BRAVO ZA NAŠE DEBATANTE!

15 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA– KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, SREDNJA TEHNIČKA ŠKOLA TEŠANJ – FOTOGRAFIJE

16 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA – KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, KŠC SV. PAVAO, ZENICA

Naši marljivi debatanti iz KŠC “Sv.Pavao”, Zenica u prostorijama svoje škole su održali javnu debatu na temu: “ Očuvanje kulturnog nasljeđa vodi ka uspješnoj budućnosti u BiH. Naime,14.02 .2017. godine debatanti su svoj dan započeli ranim jutrom i prisustvovali javnoj debati. Prvo su izložili svoje prezentacije o kulturnom nasljeđu lokalne zajednice, pa kako ih je to uvelo u temu, debatanti su zauzeli svoje pozicijei iznjeli čvrste argumente i potkrepe. Prisutni, njih 64, pažljivo su slušali borbu argumentima na tezu: “Očuvanje kulturnog nasljeđa vodi ka uspješnoj budućnosti.” Argumenti koji su debatanti izložili bili su: • Očuvanje kulturnog nasljeđa pridonosi intelektualnom, moralnom I duhovnom razvoju • Poodica ima uticaj na budućnost očuvanja tradicije • Poštovanje ljudskih prava garantira uspješniju budućnost, a očuvanje kulturnog nasljeđa je jedno od osonvnih ljudskih prava • Kulturno nasljeđe ne znači nužno pozitivanu stvar • Kulturno nasljeđe ugrožava induvidualnost pojedinca

Nakon debate, prisutni su otvorili nejasna pitanja: Da li je kultura ključna za ekonomski napredak zajednice? Koliko je kulturno nasljeđe važno za pomirenje u lokalnoj zajednici? Zaključili su da je kulturno nasljeđe bitno za svaki zajednicu ali se ne smije da kroz ograničavajuće faktore ugrozuju induvidualna prava osobe.

17 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA – KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA - KŠC SV PAVAO, ZENICA – FOTOGRAFIJE

18 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA – KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, MSŠ DONJI VAKUF, DONJI VAKUF

U MSŠ “Donji Vakuf” 10.02.2017. i 13.02.2017. započeli su dan prezentacijom “O kulturnom nasljeđu u Donjem Vakufu.” Nakon tako lijepog uvoda naravno da je uslijedila slavna debata na temu:” Vlast i građani trebaju imati odgovorniji odnos prema kulturnoj baštini u Donjem Vakufu. Argumenti afirmacijske ekipe bili su: • Kulturna baština Donjeg Vakufa je nedovoljno očuvana uz obrazloženje da su mnogi spomenici kulture u trošnom stanju, i da vlasti, ali i građani bi trebali imati jedan drugačiji odnos prema vlastitoj kulturnoj baštini. Ovo stanje potrerijepili su iz Publikacije o kulturnoj baštini Donjeg Vakufa koju je izdalo Društvo za zaštitu kulturne baštine Donji Vakuf u kojoj je opisano stanje spomenika kulture i tome šta je društvo poduzelo po tom pitanju. • Drugi argument odnosio se na to da bi se odgovornijim odnosom prema kulturnoj baštini stvarala turstička mjesta, obazlažući to da je kulturno-vjerska manifestacija Ajvatovica nedovoljno promovira njen kulturni značaj u smislu razvoja turizma. • Argumenti Negacijske ekipe bili su: • Prvi agument je Dovište Ajvatovica jedan je od pokazatelja postojanja kulturne baštine u Donjem Vakufu,ali odnos građana i vlasti nije na odgovarajućem nivou sobzirom na historijski značaj ove manifestacije. Vjerska i kulturna manifestacija ovakvog značaja zaslužuje odgovorniji odnos kako vlasti tako i građana. Ova manifestacija može biti značajna i s aspekta razvoja vjerskog turizma. • Drugi argument Stećci u Donjem Vakufu kao simbol kulturne baštine zaslužuju bolji tretman u smislu njihovog očuvanja.Stećci u Starom selu nedaleko od Donjeg Vakufa su trošnom stanju, potkrepu nazalimo u Publikaciji Safeta Kršlaka, predsjednika Udruženja, kao i u jednoj od knjiga Mule Hadžića Nakon saslušane debate koju su prisutni pomno slušali otovorili su pitanja koja se tiču: • Koliko građanai imaju informacija o stvarnom stanju spomenika kulture? • Koliko je razvijena svjest građana o značaju donjovakufske kulturne baštine? • Da li se dovoljno govori u školama o tome i koliko učenici obilaze spomenike kulture? • Šta bi građani mogli doprinijeti većem stepenu zaštite istih i sl? • Koji nivo vlasti bi trebao, osim lokalne, brinuti za kulturnu baštinu uopće? Zaključili su a bi učenici o ovom pitanju trebali češće govoriti te da treba doći do saradnje građana I vlasti na očuvanju kulturne baštine.

19 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA– KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, MSŠ DONJI VAKUF, DONJI VAKUF – FOTOGRAFIJE

20 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA– KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, MSŠ DONJI VAKUF, BEHRAM-BEGOVA MEDRESA, TUZLA

22.02.2017. u prostorijama škole pred 62 učenika Behram-begove medrese u Tuzli održana je javna debata ne temu: "Tuzla je grad sa najbogatijem kulturno historijskim naslijeđem u Bosni i Hercegovini.” Uvod u debatu koja bi uslijedila bila je prezentacija o temi “Kulturno- historijskog naslijeđa u Tuzli.” Teza debate bila je: "Tuzla je grad sa najbogatijem kulturno historijskim naslijeđem u Bosni i Hercegovini.“ Argumenti koje su debatanti koristilu su: • Tuzla ima bogato kulturno-historijsko naslijeđe • Kulturno historijsko naslijeđe Tuzle je bogato ali nije najbogatije u Bosni Hercegovini • Kulturno historijsko naslijeđe treba iskoristiti u svrhu Turizma • Kulturno-historijsko naslijeđe treba čuvati Nakon završene debate postavljalo se pitanje da li slabo finansiranje kulture u Bosni i Hercegovini i loša promocija već finansiranih projekata od strane državnih organa najviše ima utjecaja na očuvanje nasljeđa. Kao tim zaključili su da treba više sa mladim ljudima raditi u svrhu promocije kulturno historijskog naslijeđa i njenog očuvanja.   

21 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODRŽANE JAVNE DEBATE U ŠKOLAMA– KULTURNO NASLJEĐE BIH KROZ AFRIMACIJU LOKANIH ZAJEDNICA, MSŠ DONJI VAKUF, BEHAM-BEGOVA MEDRESA, TUZLA – FOTOGRAFIJE

22 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA OPIS KVISKOTEKE

1. Šta znači autohton?

2. Na kojoj rijeci se nalazi vodopad Kravice? Dragi čitatelji pred vama su 3. Stećci su? pitanja na koja svi moramo znati 4. Koje godine je nastala Baščaršija? odgovore, ne zato

5. Nacionalni spomenik Plava voda se nalazi u? što trebamo biti sveznalice nego zato što je ovo

6. U kojem periodu je izgrađena Vijećnica? tema koja se odnosi i na tebe i na mene. Na naše 7. Koje godine je osnovan Zemaljski muzej? pretke, naše roditelje, nas i našu djecu. 8. Gradačac je poznat po? Znati znači umjeti 9. Na kojoj rijeci su nastala Plivska jezera? se oduprijeti zlim iskušenjima!

10. Koje godine je sagrađen u Mostaru?

11. Koliko godina je trajala gradnja Saborne crkve u Sarajevu?

12. Gdje se nalazi džamija Ferhadija?

13. Ko je podigao grad Bobovac? 14. Koje godine je osnovana Gazi Husrev-begova

biblioteka? 15. Iz kog doba potiče arheološki spomenik Mogorjelo?

Odgovori su na 65. stranici

23 AKTUELNI PROJEKT: “Kulturno naslijeđe bih kroz afirmiranje lokalnih zajednica”

ODGOVORI IZ UMJESTO KRAJA – PRIČA O SEVDAHU KVISKOTEKE SA STRANICE 67:

Sevdalinka predstavlja jedinstven narodni muzički izraz u Bosni i 1. Starosjedilac, Hercegovini, koji se može pohvaliti dugom i bogatom tradicijom. U brojnim koji od davnina slučajevima "sevdalinka" se jednostavno zove i "sevdah". Sama riječ živi u nekom kraju sevdalinka potječe od arapske riječi "sawda" što znači "crna žuč", a u turskom jeziku, ovaj pojam se veže za melanholično raspoloženje, da bi u 2. Trebižat bosanskom jeziku pojam "sevdah" dobio značenje čežnje, ljubavnog žara, ljubavnih jada. Omer Pobrić, veliki poznavatelj savdalinke, daje sljedeću 3. Kameni definiciju ovog muzičkog žanra: "Sevdalinka je bosanska, gradska ljubavna pjesma, pri čemu riječ "bosanska" geografski određuje autohtnost nadgrobni sevdalinke, riječ "gradska" urbanost, a riječ "ljubavna" sadržajnu tematiku. " spomenici Sevdalinka je prvenstveno gradska narodna pjesma Bošnjaka, mada je popularna širom Jugoistočne Evrope, posebno u Srbiji i Crnoj Gori, 4. 1462. te Makedoniji. Ne može se odrediti tačan vremenski period nastanka sevdalinke, ali se pretpostavlja da je ona nastala osmanskim osvajanjem 5. Travniku srednjovjekovne Bosne kada se formiraju prva gradska naselja. Nastanak prvih gradova sa svim institucijama (škole, biblioteke, sudovi, i sl.), kao i glavnih gradskih četvrti - mahala, uvjetovao je razvoj drugačijeg načina života 6. U periodu vlasti od onog u srednjovjekovnoj Bosni. U mahalama, koje su bile namjenjene Austro-Ugarske isključivo za stanovanje i gdje su kuće bile ograđene visokim zidovima, veoma se poštovala privatnost. Kuće su se djelile na ženski dio kuće - 7. 1888. haremluk i muški dio kuće - selamluk. Stoga su žene bile zaštićene od radoznalih muških pogleda, te se razvio mnogo intimniji način života od 8. Kuli Huein- onoga na selu. Kuće su također imale i bašče i avlije sa mnogo različitog bega cvijeća, a neke i šadrvane sa vodom. Kult vode, koji je bio veoma raširen u Bosni i Hercegovini, nastanak mahala i razvoj intimnog načina života Gradašćevića uvjetovali su nastanak i razvoj sevdalinke. Autori sevdalinki su nepoznati, tj. sevdalinka je nastajala u narodu, te se 9. Plivi generacijama prenosila i uobličavala, da bi do nas došla kao savršeno izbrušen i formiran oblik. 10. 1566.

11. Jedanaest godina

12. U Banja Luci TEZE ZA DEBATE: 13. Ban Stjepan II - Sarajevo je centar kulture BiH? Kotromanić - Očuvanje nacionalnog bogarstva je priroritet svake zemlje? - Muzeji u BiH i nacionalni spomenici trebaju biti zaštićeni na 14. 1537. državnom nivou? 15. Rimskog doba

24 CKD STRANICA: https://www.faceb ook.com/groups/1 34200443968/?fre f=ts DEBATOLOGIJA: https://www.faceb ook.com/Debatolo gija?fref=ts

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

UREDNICA Nadina Balagić

IZVRŠNA UREDNICA Fra Anđela Zvizdovića 1 Amila Milavica 71 000 Sarajevo

REDAKCIJA Bosna i Hercegovina Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, +387 33 203 668 Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a. TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH [email protected] DTP www.ckdbih.com Anesa Vilić

WEB INFO Debatne novosti, br. 2 Nadina Balagić februar 2017. godine SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE IZDAJE I UMNOŽAVA SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA Centar za kulturu dijaloga POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i češće  25