Hrvatski Planinar« - Èasopis Hrvatskog Planinarskog Saveza »Croatian Mountaineer« - Journal of the Croatian Mountaineering Association
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
HP 04-2005 g.qxp 24.3.2005 14:20 Page 1 GODIŠTE 97 ÈASOPIS TRAVANJ HRVATSKOG 2005 ISSN 0354-0650 PLANINARSKOG SAVEZA 44 HP 09-2005.qxp 21.4.2006 20:28 Page 4 »HRVATSKI PLANINAR« - ÈASOPIS HRVATSKOG PLANINARSKOG SAVEZA »CROATIAN MOUNTAINEER« - JOURNAL OF THE CROATIAN MOUNTAINEERING ASSOCIATION ÈASOPIS »HRVATSKI PLANINAR« izlazi u 11 brojeva godišnje (za srpanj i kolovoz kao dvobroj). Prvi broj izašao je 1. lipnja 1898. Èasopis nije izlazio od 1919. do 1921. i od 1945. do 1948., a od 1949. do 1991. izlazio je pod imenom »Naše planine«. PRETPLATA za 2004. godinu iznosi 120 kuna (za inozemstvo 32 eura). Pretplata se uplaæuje na žiro-raèun Hrvatskog planinarskog IZDAVAÈ saveza 2360000-1101495742, pri èemu na uplatnici, u rubrici »Poziv na broj«, mora biti upisan Vaš pretplatnièki broj. Pretplata HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ za inozemstvo (32 eura) uplaæuje se na raèun SWIFT-ZABA-HR XX KOZARÈEVA 22, 10000 ZAGREB 25731-3253236, takoðer uz poziv na pretplatnièki broj. E-MAIL: [email protected] 1 2 http://hps.inet.hr TEL./FAX 01/48-24-142 PRETPLATNIK Pretplatnièki broj: XXXXXX UPLAÆENO TEL. 01/48-23-624 ADRESA XXXXX NASELJE 1 2 UREDNIŠTVO PRETPLATNIK Pretplatnièki broj: XXXXXX UPLAÆENO [email protected] =120,00 ADRESA XXXXX NASELJE PRETPLATNIK ADRESA PRETPLATNIKA, http://hps.inet.hr/hp XXXXX NASELJE HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ 2360000-1101495742 KOZARÈEVA 22, 10000 ZAGREB VAŠ PRETPLATNIÈKI BROJ (1) XXXXX UREDNIK otisnut je uz Vašu adresu, koja je 1 ALAN ÈAPLAR nalijepljena na omotnici za sla- PALMOTIÆEVA 27, 10000 ZAGREB nje èasopisa. Nakon uplate, uz adresu æete moæi vidjeti naznaku o obavljenoj uplati. Tako možete E-MAIL: [email protected] provjeriti je li Vaša uplata za tekuæu godinu uredno primljena i TEL: 091/51-41-740 evidentirana pri Hrvatskom planinarskom savezu (2). TEL./FAX: 01/48-17-314 NOVI PRETPLATNICI, odnosno zainteresirani za pretplatu, trebaju UREDNIÈKI ODBOR se pismom, telefonom, faxom ili e-mailom javiti Hrvatskom plani- DAMIR BAJS narskom savezu. Za nekoliko dana poštom æe primiti uplatnicu i DARKO BERLJAK brojeve koji su izašli od poèetka godine, a zatim æe svaki mjesec na svoju adresu redovno primati svoj primjerak èasopisa. VLADO BOŽIÆ FARUK ISLAMOVIÆ CIJENA POJEDINAÈNOG PRIMJERKA je 15 kuna. GORAN GABRIÆ ŽELJKA KASAPOVIÆ ZDENKO KRISTIJAN SURADNJA: Prilozi se mogu slati posredstvom e-maila ili poštom. BRANKO MEŠTRIÆ Krajnji rok za primitak priloga je 10. dan prethodnoga mjeseca (30 PROF. KRUNOSLAV MILAS dana prije izlaska broja). Uredništvo zadržava pravo kraæenja i ured- PROF. DR. ŽELJKO POLJAK nièke obrade tekstova, posebno dužih priloga. Svi se primljeni mate- ROBERT SMOLEC rijali na zahtjev vraæaju autorima. Prednost imaju prilozi sa zanimljivim temama koji su popraæeni boljim izborom ilustracija. Slike se mogu TISAK slati poštom ili u digitalnom formatu (e-mailom, na CD-u ili disketi, ali ne unutar Wordovih dokumenata). Podrobnije upute možete »EKOLOŠKI GLASNIK« D.O.O. potražiti na web-stranici HPS ili izravno kod urednika. DONJA LOMNICA ISSN 0354-0650 HP 04-2005.qxp 21.4.2006 19:37 Page 121 4, 2005 121 SADRŽAJ Godište Broj Volume 97Number 4 Travanj – April 2005 MILAN LENUCI – GRADITELJ PLANINARSKIH OBJEKATA 122 VLADIMIR JAGARIÆ NA RAVNU GORU IZ LEPOGLAVE 127 ŽELJKO REMAR IZLET U ÈABARSKI I PREZIDSKI KRAJ 131 122 MILAN LENUCI JASNA KOSOVIÆ PLANINE I PLANINARENJE PO JADRANSKIM OTOCIMA 140 SLOVENSKE PLANINARSKE OBLJETNICE 142 ADICA SLIEPÈEVIÆ PRVI PUT NA TRIGLAVU I MNOGO GODINA POSLIJE 144 BLAŽ TOTA 127 RAVNA GORA PRVO PRVENSTVO HRVATSKE U LEDNOM PENJANJU 147 BORIS ÈUJIÆ NOVOSTI U PLANINARSKOM ODIJEVANJU 150 HRVOJE JENEI DALMATINSKI SAN 152 PAOLO PEZZOLATO NOVE TEHNOLOGIJE U PLANINARSTVU 154 140 JADRANSKI OTOCI PLANINARSKE KUÆE I PUTOVI 157 SPELEOLOGIJA 158 VIJESTI 159 KALENDAR ACKIJA 160 SLIKA NA NASLOVNICI: POD ANNAPURNOM U HIMALAJI, FOTO: JASMIN SADIKOVIÆ 157 NOVOSTI NA HPO HP 04-2005.qxp 21.4.2006 19:37 Page 122 122 4, 2005 POVIJEST PLANINARSTVA MILAN LENUCI – GRADITELJ PLANINARSKIH OBJEKATA VLADIMIR JAGARIÆ, Zagreb Društvo Karlovèana i prijatelji Karlovca obi- lježili su u prošloj, 2004. godini, 155. obljetnicu roðenja i 80. obljetnicu smrti znamenitog Karlov- èanina, Milana Lenucija, arhitekta i zagrebaèkog urbanista. Tom je zgodom njemu u poèast u Knjižnici grada Zagreba prireðena spomen-veèer, a na proèelju zgrade na Strossmayerovu trgu 11, koju je Lenuci dao sagraditi i u kojoj je živio, postavljena je spomen-ploèa. Roðen je 30. srpnja 1849. u Karlovcu, diplo- mirao je na Visokoj tehnièkoj školi u Grazu, a za- poslen je bio u Graðevnom uredu Gradskog po- glavarstva u Zagrebu. »Lenuci je postavio temelje urbanog razvoja Zagreba u 20. stoljeæu«, rekla je o njemu povjesnièarka umjetnosti dr. Snješka Kneževiæ.1 Godina 1874. nije samo godina osnutka Hrvatskog planinarskog društva (HPD), veæ je to godina osnutka Hrvatskoga klizaèkog društva, Hrvatskog sokola, Zbora lijeènika Hrvatske i Hrvatskog sveuèilišta. Lenucijevo ime nalazimo meðu utemeljiteljima društva klizaèa, sokolaša i planinara. Sada je prilika (jubilej planinarstva) da se podsjetimo Lenucijevih zasluga za planinarstvo i na neka znaèajnija dogaðanja u prvih desetak go- Milan Lenuci – dina »bivstvovanja Hrvatskog planinskog družtva«. graditelj, mecena i potpredsjednik HPD-a Mnogo je puta preprièavan povijesni susret u Ogulinu profesora matematike iz Graza dr. Jo- hannesa Frischaufa s književnikom Budom Budi- 1 Pobliže o ing. Milanu Lenuciju kao arhitektu i za- savljeviæem i upravnim èinovnikom Vladimirom grebaèkom urbanistu na prijelazu iz 19. u 20. sto- Mažuraniæem, kada su razgovarali o potrebi osnut- ljeæe vidi u knjizi »Zagrebaèka zelena potkova« ka »družtva za laznju po gorah«. Tako je poèelo. (Školska knjiga, Zagreb, 1996.) autorice dr. Nastavilo se prepiskom Budisavljeviæa s profe- Snješke Kneževiæ. HP 04-2005.qxp 21.4.2006 19:37 Page 123 4, 2005 123 sorom geologije na Zagrebaèkom sveuèilištu, Na treæoj godišnjoj skupštini 22. veljaèe 1877. Gjurom Pilarom, koji iste te godine, 15. listopada, dogovoreno je da se »poduzme izvadjat gradnje poziva trinaestoricu uglednih zagrebaèkih graðana po gorah i planinah hrvatskijeh, podigav na Slje- u zgradu Narodnog muzeja u Demetrovoj ulici 1 menu zagrebaèke gore piramidu«. Dogovoreno i na osnivaèki sastanak HPD-a. Pišu se pravila, koja vrlo brzo uèinjeno. Za pet mjeseci (22. srpnja potvrðuje hrvatska vlada 29. ožujka 1875. Na 1877.), prema nacrtu gradskog podmjernika ing. prvoj glavnoj skupštini HPD-a, održanoj 29. trav- Milana Lenucija podignuta je 8 m visoka drvena nja, takoðer u Demetrovoj 1, izabran je za pred- piramida. Bila je to druga sljemenska piramida. sjednika lijeènik i prirodoslovac dr. Josip Schlos- Prvu, 4 m visoku, dali su sagraditi, takoðer od ser-Klekovski, a za potpredsjednika ravnatelj za- drveta, 1870. godine, zagrebaèki trgovac Vilim grebaèke realke, akademik Josip Torbar. Lovrenèiæ i gostionièar Andrija Meško. Dobro nam je znan i prvi društveni izlet ha- Na èetvrtoj godišnjoj skupštini HPD-a, 14. pedeaša na Oštrc i Plešivicu 17. i 18. svibnja 1875. ožujka 1878., izabran je za predsjednika Ljudevit Drugi izlet bio je 3. lipnja na Sljeme, treæi opet na pl. Vukotinoviæ i novi upravni odbor u kojem je i Sljeme, i to u zajednici s pjevaèkim društvom ing. Milan Lenuci, zadužen za gradnju planinar- »Kolo« i Hrvatskim sokolom. Na izletu je bilo skih objekata. Tu je funkciju obavljao tijekom sedamdeset izletnika i »tri gospoje«. U godini èetrdeset godina. Na godišnjoj skupštini u godini 1876. održana je druga godišnja skupština HPD- 1879. na prijedlog odbornika Lenucija zakljuèeno a, s izborom profesora Josipa Torbara za predsjed- je da se »izvrši izdati turistièku kartu zagrebaèke nika i izletom na Ivanšèicu. gore«. Na sastancima Odbora mnogo se rasprav- HP 04-2005.qxp 21.4.2006 19:37 Page 124 124 4, 2005 ljalo o tome, no na kraju se moralo odustati od pri- Schlosser. Tako je bijelom bojom oznaèio stazu jedloga, jer troškovi nakladništva »nadmašili bi od Graèana preko »Jelaèiæeva trga«, Èrešnje do sav družtveni imetak«. »Gradske kuæe« i piramide, plavom od Èrešnje do Tajnik HPD-a, Levin Schlosser (sin Josipa piramide, od piramide preko Malog Sljemena, is- Schlossera), u Spomenici HPD-a (nakladništvo iz pod Medvedgrada u Šestine crvenom, a žutom bo- 1884.) piše: »Èardak na Plešivici kraj Rudah bude jom od kipa sv. Jakova (stajao je na prijevoju po nacrtu gosp. odbornika M. Lenucija i po po- izmeðu Velikog i Malog Plazura, sjeverno od duzetniku Hamilkaru Prauspergeru u Samoboru uz Medvedgrada) do Kraljièina zdenca i dalje do pi- potrošak od 524 for. sagradjen i 24. srpnja po ramide. Jednom je i Lenuci sudjelovao u akciji presv. gospodinu predsjedniku Ljudevitu Vukoti- markiranja. S Levinom je pribijao na stabla limene noviæu ... preuzet od poduzetnika u svojinu ploèice s natpisom smjera puta, jer su neke mar- družtva.« Bilo je to godine 1881. Otvorenju je na- kacije od »Graèana bile izsieèene i blatom na- zoèilo desetak hapedeaša, meðu njima i ravnatelj mazane«. Krivac je pronaðen i sudski kažnjen »da zagrebaèke opere, Nikola Faller. Hapedeaši su još imade namiriti trošak družtvu«. jedanput bili te godine na Plešivici, i to zbog Odbor HPD-a poslao je 20. travnja 1882. u popravaka na èardaku. Posjetili su je i sljedeæe, Šestine pismo majci grofa Miroslava Kulmera, 1883. godine, ovog puta sa žaljenjem, jer su »po- »visoko rodjenoj plemenitoj grofici Aleksandrini sjetnici svoja imena kao i druge dosjetke po zi- Kulmer«, s molbom da im dozvoli na njenom po- dovih bojili kreèom i ugljenom«. Pokraj èardaka, najvjerojatnije u godini 1903., podignuta je i drvena piramida. Kronièar je u »Hrvatskom planinaru« (1925, 16) napisao kako je piramida bila ošteæena požarom i da je HPD 1905. postavio novu, 6 metara visoku željeznu pi- ramidu. No, veæ sljedeæe godine bila je tako jako ošteæena da je popravak stajao 100 kruna. Stradala je još više za vrijeme Prvog svjetskog rata, a nakon rata hapedeaši su iz temelja obnovili »toga kulturnoga spomenika« (otvorena je 19. listopada 1924.). Danas je na tome mjestu treæa plešivièka piramida, postavljena poslije Drugog svjetskog rata.2 Oznaèavanje planinarskih staza na »Zagre- baèku goru« obavio je raznim bojama tajnik Levin 2 Toponim »èardak« upotrebljavao se u doba Voj- ne krajine za drvene nastambe, stražarnice, u ko- jima su boravili krajiški èasnici.