02-Moje Srce Je U Turnju-ANEKDOTEN

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

02-Moje Srce Je U Turnju-ANEKDOTEN Uvod O Turnju,njihovim mještanima i bližoj okolici-našoj obitelji-životinjama-kao i naši izleti, putovanje do i od Turnja (autom,vlakom,avionom,brodom,taxijem). Pošto onda (od 1967), nažalost nisam vodio dnevnik i nemam puno slika iz tog vremena, mogu svoje anegdote od prije prenijeti samo što ih imam u sje ćanju. Kao i za godine ne mogu garantirati sa sigurnoš ću. Tako su moja izvješ ća bez obzira na vremenski redoslijed objavljena. Zbog mog lošijeg znanja Hrvatskog jezika su sva izvješ ća napisana na Njema čkom. Slike od naše obitelji, Romano i Albina Vukašina iz Turnja možete na ći pod linkom: www.joerg-opel.berlin/romano_i_albina_vukaina_-_turanj_-/index.php Turanj 1999 ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ 01.) Zašto baš Turanj-kako je došlo do toga U ljeto 1966. su išli prijatelji od moje obitelji za Hrvatsku (nekadašnja Jugoslavija). Htjeli su za Split da provedu dva tjedna odmora. Ondašnja manje ili više naporna vožnja autom. Austrija je onda jedva imala povezani autoput sa Jugoslavijom koja je imala jedino prikladnu cestu uz obalu. Tako je došla obitelj mama tata i dijete u dalmatinsku regiju Zadar. Popodnevno sunce je bilo nepodnošljivo i dijete nije moglo više izdržati vru ćinu u autu. U to vrijeme na klimu u autu nije bilo ni za pomislit. Dijete je po čelo plakati i kako je prolazilo vrijeme tako je i dijete bilo sve glasnije, a Split je još kilometrima bio udaljen od Zadra. Malo su se prera čunali sa kilometrima, vremenom, stanjem loše obalne ceste i nepodnošljivim vru ćinama u ljetnim mjesecima. Ipak se vozilo od Rijeke do Zadarskog mjesta preko obalne ceste četiri sata. Tako da je obitelji ostala samo jedna mogu ćnost sa stresiranim djetetom do sljede ćeg mjesta na ći smještaj za jednu no ć. Samo što bi onda došli jedan dan Stranica 1 kasnije u Split, pa je mama postala ljutita s obzirom na to da je tata bio strastveni voza č koji je samo stajao na pumpu. Re čeno mu je da stane u sljede ćem mjestu i prona đe smještaj. Kako je s desne strane ceste bilo more, skrenuli su za Turanj, odmah poslije autobusne stanice, desno u malu uli čicu da bi pronašli poznate male znakove "Zimmer frei" (na hrvatskom, engleskom ili na njema čkom). Prije su se znakovi izra đivali ru čno i farbali sa bojom. Poslije 50m i skretanjem u lijevo stajala je ku ća, takav znak i mali parking uz ku ću. Izašli su i otišli do dvorišta pitati dali bi mogli dobit sobu za jednu no ć. Tako su od ljubaznih doma ćina bili srda čno pozdravljeni i jedna soba, onda još u vrlo sku čenoj ku ći, bila je slobodna za jednu no ć. Doma ćini su znali hrvatski i nešto talijanski, nažalost na njema čkom ili engleskom nisu znali pri čati, pa im je to stvaralo malo problema, ali uz dobru ve čeru, doma će crno vino i rakiju se brzo zaboravila duga naporna vožnja. Sad još samo odspavati i ujutro odmah dalje prema jugu pomislili su, uz obalu dolje prema Splitu. Kad su se digli sjedili su zajedno u dvorištu za doru čak, sunce je sjajilo na plavom bistrom nebu, tako ih je pozdravio dan. Sad su se odmorili i htjeli su u miru provesti ostatak puta do Splita. Stajati u okolna mjesta i upoznati more. Raspitali su se kod obitelji dali i gdje u Turnju ima namirnica za kupiti. Tako su krenuli u mjesto, pa su odmah uo čili nakon par metara plavo more i jutarnje sunce kako obasjava more. Na takvo što nisu bili naviknuti u Njema čkoj. Šetnja kroz malo mjesto, prekrasno more, otoci, mala riva, od pustog uzbu đenja nisu ni stigli po namirnice. Pa možda još koji dan ostati u Turnju uz more, pa možemo sutra dalje nastaviti za Split. Ne znam koliko puta su to sebi govorili i tako nisu ni nastavili svoj put do Splita nego su ostali cijeli odmor u Turnju. Srda čna obitelj, malo mjesto uz more, sve to ih je osvojilo, bio je to nezaboravni i lijep odmor za njih. Po povratku u Njemačku sve su nam prepri čali i rekli sljede će godine idemo opet do đite i Vi sa nama. Turanj 1978 ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ Stranica 2 02.) Ovako smo došli do Turnja - dojmovi sa puta Ljeto 1967 je brzo došlo, a s time i naše prvo putovanje za Jugoslaviju i do Turnja. Jedino što smo znali je bilo ime mjesta, (negdje na moru prije Splita), da je ku ća odmah uz more, da su doma ćini jako ljubazni, ali da ne znaju Njema čki. Tako smo u Kolovozu s dva auta išli prema jugu s puno o čekivanja u prtljažniku. Za nas je to bio neuobi čajeni osje ćaj jer osim sjevernog i Balti čkog mora nismo znali za nikakvo drugo more, ali se to trebalo brzo promijeniti. Preno ćili smo negdje u Italiji za vrijeme puta u nekom relativno malom mjestu kod glavne ceste u nekom hotelu ili motelu. Sje ćam se samo sobe. Za nas troje je bio krevet na kat. Dobro sa 16 se još može sa roditeljima putovati i preno ćit u istoj sobi. Sljede ći dan, sunce je sjajilo i bilo je prelijepo vrijeme, sjedili smo vani ispred hotela, a pogled je bio na glavnu cestu. Kako će samo na moru izgledat, ali još nam je jedan dan vožnje preostao. Naši prijatelji koji su bili prošle godine u Jugoslaviji, su otišli prije nas sa autom. Kasno popodne smo stigli do granice Italija/Jugoslavija, a malo poslije, prvi veliki grad Rijeka. Toliko je bilo prometa da se nismo snašli. Bilo je puno semafora jer onda je cijeli promet išao prema jugu kroz centar Rijeke. Autocesta, koja vodi oko Rijeke, lijevo prije Rijeke, u to vrijeme nije postojala. Tata je morao biti oprezan da ne izgubi prijatelje zbog crvenog svjetla na semaforu. Nismo imali adresu, a i ime mjesta, Turanj, smo ve ć zaboravili, da i mobitela onda nije bilo, pa se moglo samo bljeskanjem svijetlima dogovarat. I onda se desilo što se desilo, nastala je gužva i izgubili smo prijatelje. I što sad u činiti, nismo ni znali kuda to čno trebamo vozit? Split bi možda i našli, a da smo stigli u Turanj ne bi ni znali, jer smo ime mjesta zaboravili,tako da smo u podnevnoj vru ćini i dalje putovali kroz Rijeku. Postalo nam je pomalo loše i jako vru će pa smo napokon vidjeli znak odmaralište. Sre ćom su naši prijatelji krenuli prema nama jer su i oni primijetili da su nas izgubili. Još četiri sata vožnje obalnom cestom, tu se ne bi trebali izgubit, i tako je sve išlo bez problem. Poslije dosta sati i jako zanimljive vožnje kroz čudnovato i kamenito mjesto stigli smo u Turanj. Velike dojmove ostavili su polja, planine, predivni pejzaži, prelijepo plavo more i mnogobrojni otoci. Tako nešto još nismo imali prilike vidjeti. Bilo je to nezaboravno putovanje. Turanj 1978 ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ Stranica 3 03.) Dolazak u Turanj - prve dvije godine odmora… 1967-68 Stigli - napokon…. Izlazimo iz auta podijeliti darove i odabrati sobe za sljede ća dva tjedna, života. Izabrao sam sobu sa malim sinom, naših prijatelja. Ponio sam svoju muziku, tko zna što oni slušaju – što je sigurno je sigurno. Živim sa njime u sobi pokraj kuhinje. Roditelji i prijatelji su na prvom katu. Jako dragi doma ćini, sa jednim sinom i tri k ćeri. Djeca su moje godište ili nešto mla đa. Znali su nešto engleskog jezika, uz pomo ć ruku i nogu sporazum je postignut. Svaki dan sam upoznavao novu djecu, i to ne samo susjede, ali nitko nije pri čao Njema čki. Internacionalno je bio jedino sport. Nogomet, skakanje u vodu, ronjene, tenis, plivanje, odbojka ili jednostavno samo ležati na zidu kraj mora. Dnevni red je ovisio o trenutnim doga đajima: Ustajanje, doru čak u dvorištu. Šetnja uz more. Ručak. Kroz podne odmor. Kava – mocca. Kupanje, plivanje i skakanje sa parapeta (zid) u predivno čisto more. Ve čera. Šetnja do Sv. Filip-Jakov. Čakula i družba sa i bez doma ćina. Na prvom katu gdje su mi bili roditelji, dopirala je lagana dalmatinska glazba na koju su plesali. Televizije nije bilo u ku ći pa su djeca otišla do sestre od doma ćice gledati televiziju. Program je bio dosadan. Filmovi su bili strani sa titlovima. Ponekad bi išli na male izlete do Biograda na moru – moj otac je trebao svoje cigarete, ili do Zadra. Jednom smo bili do Šibenika – vidjeli smo slapove Krke i divili se. U Filip-Jakovu je svirao bend uz plažu, a muzika se čula sve do nas. Svaki dan je bila ista procedura, ali nikad nije bilo dosadno. Poslije prvog odmora u Turnju, bilo je jasno da ću se opet vratiti. Godinu poslije 1968. opet smo išli do Turnja, ali ovaj put bez prijatelja. Sve je bilo super i Otac i ja smo odlu čili da ćemo se vratiti. Ako i ne budu oni htjeli, sa 18 godina ću imati svoj auto, pa malo samostalnosti mi ne će škoditi. Moj otac Herbert Opel na moru oko 1970 ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ Stranica 4 04.) Boravci u Turnju 1969-74 Svako ljeto sam provodio u Turnju, osim jedne godine radi vojnog roka. Velike vru ćine i nesnosni komarci, koji kradu san, nisu dali zaspati prije pono ći. Bilo ih je mnogo i teško smo ih se rješavali. Stalno su se javljali u sve ve ćem broju, a prozor nismo smjeli zatvoriti radi vru ćine. Jedne no ći mi je bilo ugodnije spavati u autu, a i jutro je bilo druga čije, jer sam gledao doma će kako idu na posao. Sa prijateljima sam bio na prvom katu, ne više u sobi kraj kuhinje.
Recommended publications
  • Memorial of the Republic of Croatia
    INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE CASE CONCERNING THE APPLICATION OF THE CONVENTION ON THE PREVENTION AND PUNISHMENT OF THE CRIME OF GENOCIDE (CROATIA v. YUGOSLAVIA) MEMORIAL OF THE REPUBLIC OF CROATIA APPENDICES VOLUME 5 1 MARCH 2001 II III Contents Page Appendix 1 Chronology of Events, 1980-2000 1 Appendix 2 Video Tape Transcript 37 Appendix 3 Hate Speech: The Stimulation of Serbian Discontent and Eventual Incitement to Commit Genocide 45 Appendix 4 Testimonies of the Actors (Books and Memoirs) 73 4.1 Veljko Kadijević: “As I see the disintegration – An Army without a State” 4.2 Stipe Mesić: “How Yugoslavia was Brought Down” 4.3 Borisav Jović: “Last Days of the SFRY (Excerpts from a Diary)” Appendix 5a Serb Paramilitary Groups Active in Croatia (1991-95) 119 5b The “21st Volunteer Commando Task Force” of the “RSK Army” 129 Appendix 6 Prison Camps 141 Appendix 7 Damage to Cultural Monuments on Croatian Territory 163 Appendix 8 Personal Continuity, 1991-2001 363 IV APPENDIX 1 CHRONOLOGY OF EVENTS1 ABBREVIATIONS USED IN THE CHRONOLOGY BH Bosnia and Herzegovina CSCE Conference on Security and Co-operation in Europe CK SKJ Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije (Central Committee of the League of Communists of Yugoslavia) EC European Community EU European Union FRY Federal Republic of Yugoslavia HDZ Hrvatska demokratska zajednica (Croatian Democratic Union) HV Hrvatska vojska (Croatian Army) IMF International Monetary Fund JNA Jugoslavenska narodna armija (Yugoslav People’s Army) NAM Non-Aligned Movement NATO North Atlantic Treaty Organisation
    [Show full text]
  • St. Stošija Church, Puntamika Zadar – Croatia
    ST. STOŠIJA CHURCH, PUNTAMIKA ZADAR – CROATIA Management handbook 03/2020 1 Management plan for church of St. Stošija, Puntamika (Zadar) was compiled by ZADRA NOVA and City of Zadar as part of the activities of the RUINS project, implemented under Interreg Central Europe Programme 2014 – 2020. https://www.zadra.hr/hr/ https://www.grad-zadar.hr/ 2 Content PART 1 – DIAGNOSIS 1. FORMAL DESCRIPTION OF THE PROPERTY …. 7 1.1. Historical analysis of the property …. 7 1.1.1. Historical context of the property – Puntamika area …. 7 1.1.2. History of the church St. Stošija on Puntamika …. 11 1.2. Formal description of the property …. 15 1.2.1. Location …. 15 1.2.2. Short description of the church's premises …. 17 1.2.3. Boundaries …. 19 1.2.4. The purpose of the property and the ownership …. 21 1.3. Conclusions and recommendations …. 22 2. ANALYSIS OF THE VALUE OF THE PROPERTY …. 23 2.1. Analysis of the features crucial for establishing a comparative group …. 23 2.1.1. Location and the surrounding area …. 23 2.1.2. Composition layout of the church's premises and internal historical form of the structure …. 26 2.1.3. Materials, substances and the structure …. 28 2.1.4. Decoration inside the church and the church inventory; original elements being preserved and additional museum exhibits …. 31 2.1.5. Function and property …. 31 2.2. Defining the type of the property and selecting comparative group …. 32 2.3. Valuing criteria and value assessment of the property, based on the reference group …. 34 2.4.
    [Show full text]
  • Prometna Povezanost
    Tourism Introduction Zadar County encompasses marine area from Island Pag to National Park Kornati and land area of Velebit, i.e. the central part of the Croatian coastline. This is the area of true natural beauty, inhabited from the Antique period, rich with cultural heritage, maritime tradition and hospitality. Zadar County is the heart of the Adriatic and the fulfilment of many sailors' dreams with its numerous islands as well as interesting and clean underwater. It can easily be accessed from the sea, by inland transport and airways. Inseparable unity of the past and the present can be seen everywhere. Natural beauties, cultural and historical monuments have been in harmony for centuries, because men lived in harmony with nature. As a World rarity, here, in a relatively small area, within a hundred or so kilometres, one can find beautiful turquoise sea, mountains covered with snow, fertile land, rough karst, ancient cities and secluded Island bays. This is the land of the sun, warm sea, olives, wine, fish, song, picturesque villages with stone- made houses, to summarise - the true Mediterranean. History of Tourism in Zadar Tourism in Zadar has a long tradition. The historical yearbooks record that in June 1879 a group of excursionists from Vienna visited Zadar, in 1892 the City Beautification Society was founded (active until 1918), and in 1899 the Mountaineering and Tourism Society "Liburnia" was founded. At the beginning of the XX century, in March 1902 hotel Bristol was opened to the public (today's hotel Zagreb). Most important period for the development of tourism in Zadar County lasted from the 60's - 80's of the 20th century, when the majority of the hotel complexes were erected.
    [Show full text]
  • Analiza Stanja Sustava Civilne Zaštite Na Području Općine Sveti Filip I Jakov U 2020. Godini.Pdf
    Na temelju članka 17. stavka 1. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj 82/15, 118/18 i 31/20) i članka 32. Statuta Općine Sveti Filip i Jakov („Službeni glasnik Općine Sveti Filip i Jakov“ broj 02/14. – pročišćeni tekst, 6/14, 1/18 i 1/20), Općinsko vijeće Općine Sveti Filip i Jakov, na svojoj 21. sjednici održanoj dana 08. ožujka 2021. godine donijelo je A N A L I Z U stanja sustava civilne zaštite na području Općine Sveti Filip i Jakov u 2020. godini UVOD Civilna zaštita je sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, uređuju, planiraju, organiziraju, financiraju i provode aktivnosti sustava civilne zaštite. Člankom 17. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj: 82/15, 118/18 i 31/20) definirano je da predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u postupku donošenja proračuna razmatraju i usvajaju godišnju analizu stanja i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje te smjernice za organizaciju i razvoj sustava koje se razmatraju i usvajaju svake četiri godine Sustav civilne zaštite ustrojava se kao poseban organizacijski okvir na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini, a povezuje resurse i sposobnosti sudionika, operativnih snaga i građana u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa, pružanja brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti te ublažavanja posljedica velike nesreće i katastrofe.
    [Show full text]
  • Uređenje Plaže Morovićka, Općina Sveti Filip I Jakov
    ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat UREĐENJE PLAŽE MOROVIĆKA, OPĆINA SVETI FILIP I JAKOV Zagreb, studeni 2015. IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. Babonićeva 32, 10000 Zagreb tel. +385 1 4635496 fax. +385 1 4635498 [email protected] www.ipz-uniprojekt.hr NASLOV: Elaborat zaštite okoliša - Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš – Uređenje plaže Morovićka, Općina Sv. Filip i Jakov NOSITELJ ZAHVATA: Općina Sveti Filip i Jakov Obala kralja Tomislava 16 23207 Sveti Filip i Jakov UGOVOR broj: TD 64/15 IOD br. T-06-P-2836-1350/15 VODITELJ: Danko Fundurulja, dipl. ing. građ.. IPZ Uniprojekt TERRA Danko Fundurulja, dipl. ing. građ. Tomislav Domanovac, dipl.ing.kem. tehn. univ.spec.oecoing. Suzana Mrkoci, dipl. ing. arh. Jakov Burazin, mag.ing.aedif. Vedran Franolić, mag.ing.aedif. IPZ Uniprojekt MCF Sandra Novak Mujanović, dipl.ing.preh.tehn. univ.spec.oecoing. mr.sc. Goran Pašalić, dipl. ing. rud. Mladen Mužinić, dipl. ing. fiz. Krešimir Plantić, dipl.ing.građ. Katarina Čović Fornažar, dipl.ing.agr.-uređ.krajobraza Suradnici izrade elaborata: dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić, dipl. ing. Lana Fundurulja, mag.ing.geol. Direktor IPZ Uniprojekt TERRA Danko Fundurulja, dipl.ing. rev.1 IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. TD 64/15 IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. TD 64/15 IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. TD 64/15 IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. TD 64/15 IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. TD 64/15 IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. TD 64/15 IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.
    [Show full text]
  • ALFA ATEST D.O.O
    [email protected] ALFA ATEST d.o.o. www.alfa-atest.hr 21000 SPLIT , POLJIĈKA CESTA 32 tel.: 021 / 270 506, fax.: 021 / 270 507 ■ ZAŠTITA NA RADU ■ INSPEKCIJA DIZALA ■ ISPITIVANJA ■ ZAŠTITA OKOLIŠA ■ ZAŠTITA OD POŢARA ■ PROCJENA UGROŢENOSTI OD POŢARA I TEHNOLOŠKIH EKSPLOZIJA Grad Zadar, Općina Poliĉnik, Općina Bibinje i Općina Zemunik Donji (usklaĊenje 1) Split, srpanj 2019. godine ALFA ATEST d.o.o. Zaštita na radu - Zaštita okoliša Stranica 68922-18 PUZOP www.alfa-atest.hr Zaštita od poţara 2/186 Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za Grad Zadar, Općinu Poličnik, Općinu Bibinje i Općinu Zemunik Donji ALFA ATEST d.o.o. Zaštita na radu - Zaštita okoliša Stranica 68922-18 PUZOP www.alfa-atest.hr Zaštita od poţara 3/186 Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za Grad Zadar, Općinu Poličnik, Općinu Bibinje i Općinu Zemunik Donji ALFA ATEST d.o.o. Zaštita na radu - Zaštita okoliša Stranica 68922-18 PUZOP www.alfa-atest.hr Zaštita od poţara 4/186 Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za Grad Zadar, Općinu Poličnik, Općinu Bibinje i Općinu Zemunik Donji ALFA ATEST d.o.o. Zaštita na radu - Zaštita okoliša Stranica 68922-18 PUZOP www.alfa-atest.hr Zaštita od poţara 5/186 Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za Grad Zadar, Općinu Poličnik, Općinu Bibinje i Općinu Zemunik Donji ALFA ATEST d.o.o. Zaštita na radu - Zaštita okoliša Stranica 68922-18 PUZOP www.alfa-atest.hr Zaštita od poţara 6/186 Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za Grad Zadar, Općinu Poličnik, Općinu Bibinje i Općinu Zemunik Donji ALFA ATEST d.o.o.
    [Show full text]
  • Pag Ugljan Pašman Dugi Otok Iž & Rava Silba, Olib
    FORTICA - PAG PAŠMAN Oasis of peace and quiet, connected by bridge with the island of Ugljan and by ferryboat with Biograd na Moru on the mainland. An island of farmhands who later turned to the sea and fishing preserving its tu- multuous history in the Benedictine monastery on the hill of Čokovac near Tkon and the Franciscan monastery near Kraj. These will fascinate nature and culture lovers. The trails are a unique experience for walking and cycling in mountain bike and leading to the highest peak of the island on Bokolj where the view extends from the peaks of Mount Vel- ebit to the hundreds of islands and islets and the Channel from Zadar to the Kornati islands. The Pašman Channel is a natural phenomenon with its green islands, ideal area for sailing and other nautical activi- ties. The southern part of the island, accessible by narrow roads and rustic houses, today partly intended for tourism, will bring you closer to Robinson tourism and the entire island will give you pleasure with its beaches. Sailing by the islands, islets and reefs in one of the most indented wa- ters of Europe is the trademark of this region. The marvellous channel with its pleasant mistral wind, gentle coves, outlines of fortifications and churches in the sunset, green islands covered with Mediterranean macchia, pine and olive trees encircled by a crystal sea inspire with Sailing beauty and offer safety. A dozen marinas and moorings, anchorage in attractive coves, charter fleets and experiences skippers are at disposal to all those who wish to try.
    [Show full text]
  • Toponymic Guidelines for Map and Other Editors – Croatia
    UNITED NATIONS E/CONF.98/CRP.74 ECONOMIC AND SOCIAL COUNCIL 20 August 2007 Ninth United Nations Conference on the Standardization of Geographical Names New York, 21 - 30 August 2007 Item 9 (e) of the provisional agenda* National standardization: Toponymic guidelines for map editors and other editors Toponymic Guidelines for Map and Other Editors - Croatia Submitted by Croatia ** * E/CONF.98/1. ** Prepared by Dunja Brozović, Institute of Croatian Language and Linguistics and Zvonko Stefan, Croatian Geodetic Institute. TOPONYMIC GUIDELINES FOR MAP AND OTHER EDITORS - CROATIA FOR INTERNATIONAL USE First Edition August 2007 Dunja Brozović Rončević (Institute of Croatian Language and Linguistics) and Zvonko Štefan (Croatian Geodetic Institute) Zagreb, Croatia 1 TABLE OF CONTENTS 1. Languages 1.1. General remarks 1.2. National language - Croatian 1.2.1. General remarks 1.2.2. The Croatian alphabet 1.2.3. Spelling rules for Croatian geographical names 1.2.3.1. Capitalization 1.2.3.2. Use of hyphens 1.2.3.3. Use of one or two words 1.2.4. Pronunciation of Croatian geographical names 1.2.5. Linguistic strata recognizable in Croatian place names 1.2.6. Croatian dialects 1.3. Minority languages 1.3.1. Serbian 1.3.1.1. General remarks 1.3.1.2. The Serbian alphabet 1.3.1.3. Geographical names 1.3.2. Italian 1.3.2.1. General remarks 1.3.2.2. The Italian alphabet 1.3.2.3. Geographical names 1.3.3. Hungarian 1.3.3.1. General remarks 1.3.3.2. The Hungarian alphabet 1.3.3.3.
    [Show full text]
  • Intervencijski Plan Grada Benkovca
    Intervencijski plan Grada Benkovca SADRŽAJ: 0 Uvod ...................................................................................................................................................... 4 0.1 Svrha i predmet dokumenta ........................................................................................................ 4 0.1.1 Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima ......................................................................................................................... 4 0.1.2 Kronologija i kontekst nastanka dokumenta........................................................................... 5 0.1.3 Metodologija izrade podrazumijeva sljedeće korake u pripremi dokumenta ........................ 6 0.1.4 Svrha i predmet dokumenta ................................................................................................. 11 0.2 Sukladnost s rezultatima analize područja ................................................................................ 13 0.2.1 Nalazi Analize područja općenito .......................................................................................... 13 0.2.2 Planske domene .................................................................................................................... 16 0.2.3 Razvojne teme ....................................................................................................................... 17 0.2.4 Analiza intervencijske logike ................................................................................................
    [Show full text]
  • Popis Upisanih Učenika 14-15
    GIMNAZIJA JURJA BARAKOVIĆA ZADAR popis učenika 1. razreda u školskoj 2014.-15. godini PREZIME I IME 2.str.j RAZREDNI spol izb. pr. OSNOVNA ŠKOLA IZ KOJE UČENIK DOLAZI UČENIKA ezik ODJEL 1 Batur, Davor m nj v 1A Osnovna škola Sv. Filip i Jakov, Sveti Filip i Jakov (13-367-001), 8.a 2 Batur, Ivan m nj v 1A Osnovna škola Smiljevac, Zadar (13-107-006), 8.e 3 Colić, Gabriel m t e 1A Osnovna škola BARTULA KAŠIĆA, Zadar (13-107-007), 8.b 4 Cvitanović, Marko m t v 1A Osnovna škola Smiljevac, Zadar (13-107-006), 8.d 5 Franov, Lucia ž t v 1A Osnovna škola VALENTIN KLARIN Preko, Preko (13-362-001), 8.a 6 Grdović, Dora ž t v 1A Osnovna škola BARTULA KAŠIĆA, Zadar (13-107-007), 8.e 7 Grgić, Ivan Adam m nj v 1A Osnovna škola ZADARSKI OTOCI - Zadar, Zadar (13-107-009), 8.b 8 Ivanišin, Andrija m t v 1A Osnovna škola BARTULA KAŠIĆA, Zadar (13-107-007), 8.a 9 Ivanov, Karlo m nj v 1A Osnovna škola ŠIMUNA KOŽIČIĆA BENJE, Zadar (13-107-004), 8.c 10 Jukić, Severina ž nj v 1A Osnovna škola STJEPANA RADIĆA-BIBINJE, Bibinje (13-351-001), 8.B 11 Korona, Karlo m nj v 1A Osnovna škola Šime Budinića - Zadar, Zadar (13-107-005), 8.b 12 Krešan, Martin m t v 1A Osnovna škola SUKOŠAN, Sukošan (13-352-001), 8.a 13 Marić, Duje m nj v 1A Osnovna škola Smiljevac, Zadar (13-107-006), 8.e 14 Meštrović, Nika ž t v 1A Osnovna škola BARTULA KAŠIĆA, Zadar (13-107-007), 8.e 15 Miočić, Paula ž t v 1A Osnovna škola Jurja Barakovića, Ražanac (13-359-001), 8.a 16 Nikolov, Ana ž t v 1A Osnovna škola ZADARSKI OTOCI - Zadar, Zadar (13-107-009), 8.b 17 Paro - Vidolin, Frano m t e 1A Osnovna
    [Show full text]
  • Šifrarnik Gradova I Općina
    ŠIFRARNIK GRADOVA I OPĆINA OPCINA_3 OPCINA_4 OPCINA_5 NAZIV ---------------------------------------------------- 001 0019 00019 ANDRIJAŠEVCI 002 0027 00027 ANTUNOVAC 003 0035 00035 BABINA GREDA 004 0043 00043 BAKAR 005 0051 00051 BALE 006 0060 00060 BARBAN 007 0078 00078 BARILOVIĆI 008 0086 00086 BAŠKA 009 0094 00094 BAŠKA VODA 010 0108 00108 BEBRINA 011 0116 00116 BEDEKOVČINA 012 0124 00124 BEDNJA 013 0132 00132 BELI MANASTIR 015 0159 00159 BELICA 016 0167 00167 BELIŠĆE 017 0175 00175 BENKOVAC 018 0183 00183 BEREK 019 0191 00191 BERETINEC 020 0205 00205 BIBINJE 021 0213 00213 BILJE 022 0221 00221 BIOGRAD NA MORU 023 0230 00230 BIZOVAC 024 0248 00248 BJELOVAR 025 0256 00256 BLATO 026 0264 00264 BOGDANOVCI 027 0272 00272 BOL 1 029 0299 00299 BOROVO 030 0302 00302 BOSILJEVO 032 0329 00329 BOŠNJACI 033 0337 00337 BRCKOVLJANI 034 0345 00345 BRDOVEC 035 0353 00353 BRESTOVAC 036 0361 00361 BREZNICA 037 0370 00370 BRINJE 038 0388 00388 BROD MORAVICE 039 0396 00396 BRODSKI STUPNIK 040 0400 00400 BRTONIGLA 041 0418 00418 BUDINŠČINA 042 0426 00426 BUJE 043 0434 00434 BUZET 044 0442 00442 CERNA 046 0469 00469 CERNIK 047 0477 00477 CEROVLJE 048 0485 00485 CESTICA 049 0493 00493 CETINGRAD 050 0507 00507 CISTA PROVO 051 0515 00515 CIVLJANE 052 0523 00523 CRES 053 0531 00531 CRIKVENICA 054 0540 00540 CRNAC 055 0558 00558 ČABAR 056 0566 00566 ČAČINCI 057 0574 00574 ČAĐAVICA 058 0582 00582 ČAGLIN 060 0604 00604 ČAKOVEC 061 0612 00612 ČAVLE 2 063 0639 00639 ČAZMA 064 0647 00647 ČEMINAC 065 0655 00655 ČEPIN 066 0663 00663 DARDA 067 0671 00671 DARUVAR 068
    [Show full text]
  • Methods of Multivariate Analysis to Uncover Socio-Economic Differences Among Spatial-Economics Entities
    METHODS OF MULTIVARIATE ANALYSIS TO UNCOVER SOCIO-ECONOMIC DIFFERENCES AMONG SPATIAL-ECONOMICS ENTITIES Paper prepared for the 45th Congress of the European Regional Science Association Volos, Greece, August 30th-Semptember 3rd, 2006 Ivana Rasic Bakaric Institute of Economics Zagreb Trg. J. F. Kennedya 7, 10000 Zagreb, Croatia [email protected] Abstract Main aim of regional policy is to reduce regional disparities. There is now doubt that action to tackle regional disparities is needed in Croatia. Main problem is the definition of region as a subject of regional policy. After discussion about definition of region and main criteria which should be considered during the process of establishment of regions, the paper will present one of the methodologies for spatial-economic entities' classification. The methodology will be used on the working sample of several Croatian counties. The classification will be obtained through use of multivariate statistical methods, and it is based on a wide number of demographic, economic, educations, employment indicators. Results leads to the identification of several axes of socio- economic characterisation, and the division of the observed territory into several homogenous clusters, regions with different degree of development. The main conclusion is that socio-economic reorients uncovered with this methodology provide useful characterisation and division of the territory, for policy making purpose. JEL Classification: C49, R12, R58 Keywords: homogeneous regions, factor and cluster analysis, regional policy 1 Introduction A precondition to formulating implementing and monitoring of regional policy measures is the existence of established regional boundaries. Division proposals depend on criteria used. Politicians and various professions use different criteria, in order to achieve the optimal territorial structure that could enable same or at least similar effects of certain policy measures within the same territorial unit, and could be easily monitored.
    [Show full text]