Projektno Područje Projekta Naturavita Bez Mina! 22 Hortikultura Razvijena Do Savršenstva 7 Novim Nasadom Smokava Povećati Dobit

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 280 | Godina XXIII. | Zagreb, travanj 2020. | ISSN 1330-6480

Aktualno Područje projekta Naturavita bez mina

Izdvajamo... Potpisan ugovor s HŠI-jem Beauveria bassiana Oplodne sječe na malim površinama

Novi nasad smokava Daljinska Sjemenarstvo u Frančeskiji istraživanja

BROJ 280 | TRAVANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 1 sadržaj

3 Reakcija djelatnika Šumarskog fakulteta 19 Obilježeno 255 godina hrvatskoga Sveučilišta u Zagrebu na članak pod šumarstva naslovom Električne škare za orezivanje čuvaju uzgojnog radnika iz ožujka 2020. 20 Promicanje obnovljivih izvora energije ključna je uloga Hrvatskih šuma 4 Projektno područje projekta Naturavita bez mina! 22 Hortikultura razvijena do savršenstva 7 Novim nasadom smokava povećati dobit

Nakon niza godina lužnjak i borovi dobro, 8 Prirodnim štetnicima protiv hrastove 26 mrežaste stjenice ali ostale vrste i dalje u padu

10 Klimatske promjene prijete 28 Kada ne brine o karlovačkim šumama, Mirna na ledu brani boje Hrvatske

12 Nove tehnologije sve se više koriste za praćenje stanja šumskih ekosustava 30 Rast i razvoj viših biljaka

15 Potpisan Sporazum o suradnji između 31 Smrtna kazna za krivotvoritelje Hrvatskih šuma i Hrvatskog šumarskog instituta 33 Gljiva s mirisom dezinfekcije 16 Oplodne sječe na malim površinama na primjeru nizinskih šuma 34 Hrast

Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: Helena Jakobović, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: [email protected], [email protected] Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Marinko Bošnjaković - I staro i mlado | Zadnja stranica: Marinko Bošnjaković - Život u kamenu

Grafički urednik: Gordana Hren | Grafičko oblikovanje i tisak: | Lektura: Dijana Držaić | Naklada: 6200 kom CJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač. Reagiranje

Reakcija djelatnika Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na članak pod naslovom Električne škare za orezivanje čuvaju uzgojnog radnika iz ožujka 2020.

mamo potrebu reagirati na članak mulatorske motorne pile i akumulator- Bjelovar, Sisak, Zagreb, Split i Nova Gra- Električne škare za orezivanje ču- skih škara u radovima njege i čišćenja diška. Također je objavljeno nekoliko vaju uzgojnog radnika objavljen u sastojina hrasta lužnjaka“ predani su u znanstvenih radova u stranim i doma- posljednjem broju časopisa Hrvatske prosincu 2017. godine u okviru propisa- ćim znanstvenim časopisima i zbornici- Išume, broj 279, ožujak 2020., stranica 6. nog roka trajanja projekta. Projektni tim ma te usmenih prezentacija vezanih za i 7. sastojao se od prof. dr. sc. Marijana Šuš- predmetnu tematiku na međunarodnim Naime, nigdje se u članku ne spo- njara, mag. ing. silv. Marina Bačića i doc. znanstvenim savjetovanjima. minje suradnja Hrvatskih šuma d.o.o. dr. sc. Zdravka Pandura, članova Zavoda Kao zaposlenici Šumarskog fakulteta, Zagreb i Šumarskog fakulteta Sveučili- za šumarske tehnike i tehnologije čije je osim što se bavimo znanstveno-nastav- šta u Zagrebu o uvođenju novih bate- usko područje interesa mehanizacija i nom djelatnošću, također svoje napore rijskih alata za izvođenje radova njege ergonomija u šumarstvu. usmjeravamo na rješavanje stvarnih i čišćenja jednodobnih sastojina. Dana Nakon preliminarnog istraživanja, problema u šumarskoj struci i operativi. 16. svibnja 2017. godine poduzeće mjerenja su nastavljena u sklopu izrade Izuzetno nam je drago da je ova „priča“ Unikomerc-uvoz d.o.o u dogovoru s doktorskog rada Marina Bačića na po- naišla na plodno tlo i da šumarska stru- projektnim timom predalo je Proizvod- dručju UŠP Bjelovar i UŠP Zagreb. Mje- ka gleda u budućnost. Evidentno je da nom odjelu UŠP Vinkovci na korištenje renja su proširena te obuhvaćaju ispiti- su metode rada u uzgojnim radovima i probni rad u razdoblju od 1 do 2 mje- vanje fizičkog opterećenja, posturalnog zastarjele i opasne po zdravlje radnika, a seca jedan komplet baterijskih škara opterećenja, štetnih vibracija, energijske ovim istraživanjem želimo i ovaj vrlo va- ASA 85 i akumulatorsku motornu pilu potrošnje i učinka na većem uzorku rad- žan dio šumarstva podići na višu razinu MSA 160 s dvostrukim setom baterija i nika. Na ovu temu održana su brojna te potaknuti njegovo izjednačavanje u punjačem. predavanja u sklopu Programa stručnog tehničkom i tehnološkom smislu s pro- Rezultati istraživanja preliminarnog usavršavanja članova Hrvatske komore izvodnim dijelom šumarstva. projekta „Ergonomska pogodnost i inženjera šumarstva i drvne tehnologi- Hvala i lijep pozdrav! ekonomska isplativost primjene aku- je 2018. i 2019. godine u UŠP Vinkovci, Marin Bačić

BROJ 280 | TRAVANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 3 Aktualno

EU Projekti Tekst: Irena Franjić Foto: Zdenko Turniški i MUP RH

Projektno područje projekta Naturavita bez mina! Hrast lužnjak

Nakon 29 godina možemo konačno reći kako je područje projekta Naturavita bez mina. Završetkom aktivnosti razminiranja stvorili su se preduvjeti za intenziviranje ostalih aktivnosti projekta o čemu se razgovaralo i na petom dvodnevnom sastanku projektnih partnera koji se održao u Direkciji Hrvatskih šuma.

aturavita je jedan od najve- mreže Natura 2000 kreirala je niz pro- U Parku je, također, otežan i nadzor ši- ćih projekata zaštite prirode blema kao što su onemogućen siguran renja bolesti biljaka i životinja, posebice u Republici Hrvatskoj kojeg pristup djelatnika institucija koje su za- divljači, te kontrola krivolova. provode Hrvatske šume d.o.o. dužene za upravljanje i gospodarenje Nemogućnost održivog upravlja- Nzajedno s partnerima: Ministarstvom projektnim područjem, zatim nemoguć- nja vodama i o vodama ovisnih ekosu- unutarnjih poslova, Hrvatskim vodama, nost održivog gospodarenja šumama stava može dovesti do smanjenja reten- Javnom ustanovom Parkom prirode Ko- i šumskim zemljištem što je rezultiralo cijskog kapaciteta poplavnog područja pački rit te Ministarstvom regionalnoga degradacijom šumskih sastojina i neu- u Kopačkom ritu što povećava rizik od razvoja i fondova Europske unije, a koji činkovitom zaštitom šuma i šumskih ze- poplava. se financira iz Europskih strukturnih i in- mljišta od požara. Posljedično, onemo- Osim toga, nedovoljno je razvijena vesticijskih fondova. gućena je uspostava cjelovitog sustava posjetiteljska infrastruktura što je do- Cilj projekta je razminiranje, obnova za upravljanje ekološkom mrežom Na- velo do nedovoljne razine svijesti šire i zaštita šuma, šumskog zemljišta i vod- tura 2000, odnosno provedbe planova javnosti o bioraznolikosti, značaju odr- nih resursa u Parku prirode Kopački rit i upravljanja, a što je obaveza RH kao čla- živog upravljanja ekološkom mrežom, dijelu Regionalnoga parka Mura - Drava. nice EU-a, a na području Parka prirode šumama, vodama i minskoj opasnosti, a Dugogodišnja zagađenost minama Kopački rit otežan je nadzor i održava- značajni dio zaštićenih područja na pro- i minsko-eksplozivnim sredstvima dije- nje kanala važnih za močvarna područ- jektnom području danas je izvan funk- lova Osječko-baranjske županije koja su ja, neučinkovita je protupožarna zaštita, cije pružanja edukacijskih i rekreativnih zaštićena područja i područja ekološke otežano je praćenje voda, flore i faune. usluga.

4 HRVATSKE ŠUME BROJ 280 | TRAVANJ 2020. Aktualno

No, nakon 29 godina možemo ko- načno reći kako je područje projekta Naturavita bez mina! Projektno područje u potpunosti se nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, točnije na području Grada Osijeka, op- ćina Bilje, Darda i Petrijevci. Ukupno je utvrđeno pet zasebnih cjelina za razminiranje te je za svaku izdana potvrda o isključenju iz minski sumnjivih pod- ručja: JU Park prirode Kopački rit – po- vršine 5.975.875 m2, desna obala rijeke Drave – površine 2.651.371 m2, Dravica I – površine 6.532.301 m2, Veliko polje – Biljski rit – površine 4.884.625 m2 i Bez- 2 dan – Topolik – površine 5.299.511 m . Informacijska ploča na projektnom području Ukupna vrijednost radova razminiranja je 249.954.741,31 kn, od čega je 85 % ili 212.461.530,10 kn financirano sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda. Ovo je dosad prva završena aktivnost projekta. Na razminiranom po- dručju pronađeno je i uništeno 5.611 eksplozivnih ostataka rata, od čega je 1.762 protupješačkih mina, 3.103 protu- oklopne mine te 746 komada različitih neeksplodiranih ubojnih sredstava. Raz- minirana projektna područja označena su trajnim informacijskim pločama. Završetkom aktivnosti razminiranja stvorili su se preduvjeti za intenziviranje ostalih aktivnosti projekta, a o čemu se razgovaralo i na petom dvodnevnom sastanku projektnih partnera koji se održao 10. i 11. ožujka u Direkciji Hrvatskih šuma. Uvodnu riječ održala je voditeljica projekta Marija Herceg te zamolila ko- Mine predstavljaju veliki problem regionalnom razvoju ordinatore projektnih aktivnosti da nas upoznaju sa statusom aktivnosti i even- provest će se pripremni šumsko-uzgoj- ka. Izgradit će se 33 km protupožarnih tualnim očekivanim poteškoćama. ni radovi potrebni za uspješnu obnovu prosjeka s elementima šumske ceste. Do Predstavnici Hrvatskih šuma izvije- šuma te će se na pripremljenoj površini sada je završeno 8,5 km protupožarnih stili su da s proljećem 2020. treba biti napraviti obnova sadnjom šumskih sad- prosjeka s elementima šumske ceste: pošumljeno 325,57 ha ili 33 % planirane nica: bijele vrbe (Salix alba), crne topole 1.760,71 m na području Šumarije Darda površine. Biološka obnova šuma plani- (Populus nigra), bijele topole (Populus u dvije gospodarske jedinice: Darđanske rana je na 1.021 ha što uključuje vraća- alba), hrasta lužnjaka (Quercus robur) i šume i „Kopačevske podunavske šume, nje prirodne autohtone vegetacije na poljskog jasena (Fraxinus angustifolia). te 6.733,65 m na području Šumarije Osi- ukupno 441 ha šumskih površina koje U aktivnosti biološke obnove šuma tre- jek u gospodarskoj jedinici Osječke po- su sada obrasle alohtonim vrstama (eu- nutno je problem sa sadnicama jasena dravske šume. roameričkim topolama, američkim jase- zbog bolesti koja se pojavila u rasadni- Prilikom određivanja trase protu- nom, negundovcom, begremom i dr.). cima. požarnih prosjeka s elementima šum- Kroz ovu aktivnost obnovit će se šume Na projektnom području planira se ske ceste i prilikom njihove izgradnje koje su onečišćene i oštećene minama, poboljšati protupožarna zaštita šuma „maksimalno“ se obratila pozornost na šume u kojima se uslijed ratnih djelo- što je aktivnost koju također koordinira- prilagodbu uvjetima postojećeg stanja vanja nije mogla izvršiti pravovremena ju Hrvatske šume. Obnovit će se 41,95 na terenu i poplavnom karakteru šum- obnova i koje su zahvaćene sušenjem i ha protupožarnih prosjeka i osnivati skih staništa na projektnom području. propadanjem. U sklopu ove aktivnosti 65,22 ha novih protupožarnih prosje- Tijekom obnove postojećih prosjeka i

BROJ 280 | TRAVANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 5 Aktualno

postavljanja posjetiteljske i edukacijske infrastrukture. Krajnji cilj ove aktivnosti je povećati svijest javnosti o biološkoj raznolikosti i minskoj opasnosti. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a upoznali su ostale par- tnere s realizacijom snimanja promo fil- ma o projektu Naturavita koji treba biti prikazan na Interim konferenciji 2021. godine. Projektnim aktivnostima Hrvatskih voda i Parka prirode Kopački rit po- većat će se razina očuvanja kakvoće vode i o vodama ovisnih ekosustava kroz definiranje retencijskih kapaciteta, upravljačkih ciljeva, uspostavlja- Protupožarna cesta s elementima šumske ceste u Bjelobrdskom ritu nadomak Osijeka nje i provedbu sustava monitoringa i osnivanja novih protupožarnih prosjeka sve aktivnosti prilagođene su uvjetima zaštite prirode koji će se primjenjivati u postupku provedbe projekta. Ovim će se zahvatom istovremeno ukloniti zna- čajan dio stranih invazivnih biljnih vrsta (npr. Amorpha fruticosa) čime će se sma- njiti i mogućnost njihova širenja. Za podaktivnost 6.1. Obnova edu- kacijsko-posjetiteljskog centra Po- dravlje u tijeku je postupak javne nabave za građevinske radove, a planira se i postupak javne nabave za opremanje centra. Za edukacijske aktivnosti u tijeku je izrada edukacijskih priručnika nakon čega će se pokrenuti nabave za izradu edukacijskih materijala i brošura te projektiranje poučnih staza. Sve su to Projektno područje aktivnosti koje trebaju dovesti do us-

Projektno područje Naturavite je razminirano! izradu Studije o revitalizaciji vodenih ekosustava poplavnog područja Parka prirode Kopački rit. Za ove aktivnosti projektni partneri provode postupke javne nabave. JU PP Kopački rit kompletirala je svoj projektni tim s biologom. Proveli su na- bavu GIS odašiljača za monitoring vidre i dabra. Kada budu privedene kraju, aktivnosti projekta povećat će vrijednost općekorisnih funkcija šuma projektnog područja i osigurati siguran pristup po- sjetiteljima i interesnim skupinama za zaštitu prirode, a ujedno i omogućiti provedbu planova upravljanja zaštiće- nim područjima, kao i provedbu osno- va gospodarenja šumama.

6 HRVATSKE ŠUME BROJ 280 | TRAVANJ 2020. Aktualno

Rasadnik Frančeskija Tekst/foto: Goran Vincenc

Novim nasadom smokava povećati dobit

Strojno obrađena zemlja u rasadniku Frančeskija

U rasadniku Frančeskija nadomak Savudrije kojim gospodari UŠP Buzet osim šumskog rasadničarskog materijala, veliku pažnju posvećuju proizvodnji maslinova ulja i svježih smokava. Upravo za ovim posljednjim vlada velika potražnja, stoga su u UŠP Buzet odlučili proširiti nasad. Nove sadnice posađene su strojnom tehnikom, stoga će se, osim proizvodnje, moći vidjeti i koji je način kvalitetniji, strojni ili ručni.

asadničarska proizvodnja smokava u rasadniku Fran- sadnju nasada českija prošle je godine doživjela svoj vrhunac. Na 5 sadilicom. Očeki- ha nasada, koliko je posađeno 2010. godine, ubrano je vanja od ovakve ukupno 5 tona plodova smokve, a da je proizvedena metode su velika: Rtri puta veća količina, vrlo vjerojatno bi i to planulo u kratko- - Ovo je nova me roku. Potražnja za ovom kraljicom Mediterana je golema, agrotehnička mje- a najviše se traži sirova koja se poslije koristi u industrijskoj ra pripreme tla proizvodnji vrlo popularnih proizvoda poput džemova, rakija, koja će zasigur- smokvenjaka i dr. no polučiti bolju U rasadniku Frančeskija ne koristi se kemijska zaštita, plo- kvalitetu i razvoj dovi se beru rano ujutro za poznatog kupca i odmah pakiraju sadnica, kao i jed- te transportiraju do mjesta proizvodnje navedenih proizvoda, nostavnije odr- Strojna sadnja stoga, osim što je ekološki proizvedena, smokva u proces pre- žavanje nasada rade ulazi u roku od manje od 12 sati nakon što je ubrana. uz manji utrošak vode za navodnjavanje. - rekla nam je Ester Velika je to prednost koju cijene gotovo svi otkupljivači, a po- Brajković Vladilo, rukovoditeljica rasadnika Frančeskija, prili- red visoke kvalitete ploda, upravo je to razlog zbog kojega je kom našeg posjeta. upita za otkup smokve bilo jako mnogo. Na cijeloj površini od gotovo 3 ha posađene su autohto- U UŠP Buzet nisu htjeli sjediti i diviti se dosadašnjim uspje- ne sorte smokava i to 500 sadnica sorte bružetka bijela te 250 sima, već su odlučili investirati u novi nasad koji je ovih dana sadnica sorte petrovača, a pored smokve posađeno je još i 50 ugledao svjetlo dana na plodnoj zemlji rasadnika Frančeskija. sadnica cijepljenog pitomog kestena sorte Bouche de Betizac, Riječ je o 2,9 ha novih sadnica koje su ovoga puta sađene no- ukupno 800 biljaka. Kesten je posađen eksperimentalno, a vom metodom. Naime, priprema zemljišta za podizanje nasa- ako se proizvodnja pokaže isplativom, uvijek postoji moguć- da odrađena je strojno iskopom kanala dubine 60 cm i među- nost proširenja nasada. rednim frezanjem površine kako bi se stvorili uvjeti za strojnu Prvi nasad smokava i maslina na površini od 5 ha posađen je još 2010. godine na način da su strojno iskopane sadne jame, dok su sadnice sađene ručno. Kako je novi nasad sađen isključivo strojno, djelatnici će imati mogućnost praćenja nasada na površini na kojoj je primijenjena različita tehnologija pripreme tla i sadnje u odnosu na rezultate u urodu, kvaliteti i kvantiteti kako u proizvodne svrhe, tako i u znanstvene. - Korištenjem novih metoda sadnje cijelome projektu pro- širenja nasada smokava daje se i znanstveni karakter. Kako smokva daje puni urod nakon 5 godina, u narednom ćemo razdoblju moći vidjeti koja je od metoda obrade tla korisnija za samu biljku. - zadovoljstvo je iskazao i voditelj UŠP Buzet Sadnice smokve Predrag Trope koji je prisustvovao sadnji novog nasada ove mediteranske kraljice.

BROJ 280 | TRAVANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 7 Aktualno

Zaštita šuma Tekst: Helena Jakobović Foto: Helena Jakobović, Alen Novkinić, internet

Hrastovi zahvaćeni sušenjem uslijed napada hrastove mrežaste stjenice

Prirodnim štetnicima protiv hrastove mrežaste stjenice

Zbog sve strožih mjera upotrebe pesticida u šumarstvu, područje zaštite šuma sve se više orijentira na primjenu bioloških sredstava za suzbijanje štetnika. U tome vrlo važnu ulogu imaju entomopatogeni kao obećavajuća alternativa kemikalijama. Organizam koji se sve češće spominje u tom kontekstu je Beauveria bassiana, entomopatogena gljiva koja prirodno dolazi u tlu, a koja se u svijetu već pokazala kao dobra biološka metoda zaštite protiv različitih vrsta štetnih kukaca.

vremenu u kojem se sve mije- zama primjenom živih prirodnih nepri- biopesticidima. Organizam koji se sve nja ne samo za biljni i životinj- jatelja, konkurenata, njihovih produkata češće spominje u tom kontekstu je Be- ski svijet, već posredno ili nepo- te drugih organizama koji se mogu sami auveria bassiana, entomopatogena glji- sredno i za ljude, krajnji je čas razmnožavati. U tome vrlo važnu ulogu va koja prirodno dolazi u tlu, a koja se Uda rješenja potražimo u nekim davno imaju entomopatogeni kao obećavaju- u svijetu već pokazala kao dobra biološ- napisanim povijesnim knjigama. Raz- ća alternativa kemikalijama s obzirom ka metoda zaštite protiv različitih vrsta mjeri klimatskih posljedica i na druge na to da su najčešća djelatna tvar u štetnih kukaca. načine stvorenih promjena, čini se, veći su nego što se moglo pretpostaviti. Mje- re koje se donose vraćaju nas u iskon- ska vremena kada nam je za život bilo dovoljno sunce i hrana koju na pladnju nudi priroda sama. Osim četiri zida, izgleda da je danas još jedino šuma sigurno utočište u kojemu možemo bez- brižno uživati i osjećati slobodu. Zbog toga i šume moraju biti zdrave i lijepe, a da tako i bude, šumarski stručnjaci i znanstvenici ulažu ogroman trud. Zbog sve većeg pooštravanja mjera upotrebe pesticida u šumarstvu, pod- ručje zaštite šuma sve se više orijenti- Štetnik hrastova mrežasta stjenica sakupljena na ra na primjenu bioloških sredstava za području Cerne stavljena u Petrijeve posude u suzbijanje štetnika, a to se odnosi pr- kojima se razvila bijela plijesan venstveno na suzbijanje štetnih organi-

8 HRVATSKE ŠUME BROJ 280 | TRAVANJ 2020. Aktualno

Kada je visoka delegacija austrij- skih šumara i predstavnika drvne in- dustrije početkom ove godine posjetila Hrvatske šume kako bi dobili što je više moguće informacija o hrastovoj mreža- stoj stjenici, štetniku koji je po prvi puta uočen u austrijskim hrastovim sastojinama u 2019. godini, naši stručnjaci dali su im mnoge korisne informacije. Izme- đu ostalog i o patogenoj gljivi imena Beauveria bassiana nazvanu po talijan- skom entomologu Agostinu Bassiju koji ju je otkrio 1815. godine. U Hrvatskoj su svoje snage protiv hrastove mrežaste stjenice (Corythuca arcuata) zajedno uložile sve šumarske institucije shvaća- jući da više glava na okupu znači i veće Laboratorij Hrvatskog šumarskog instituta u kojem se provodi istraživanje o gljivi Beauveria bassiana šanse da se što prije nađe rješenje. Odumiranje hrasta u Hrvatskoj, kao i drugim europskim zemljama, pripisu- znanstveno-stručnoj suradnji za projekt ma, prije dvadeset godina, kada je ot- je se abiotskim i biotskim čimbenicima. u okviru Programa ZIR-a pod nazivom kriven njen patogeni učinak, istražena Hrast lužnjak (Quercus robur L.) posebice „Mogućnost biološke kontrole mrežaste je za kontrolu insekata koji se nalaze je osjetljiv, naročito kada je riječ o biotič- hrastove stjenice”, a čija je voditeljica pro- u tlu. Mnogi insekti u tlu, međutim, kim čimbenicima kao što su defolijatori jekta dr. sc. Sanja Novak Agbaba. mogu imati prirodnu toleranciju na i kukci koji sišu biljne sokove. Jedan od Predstavnici Hrvatskog šumarskog ovaj patogen, stoga je komercijalni ra- najvažnijih hrastovih defolijatora je gubar instituta dr. sc. Boris Liović i mag. ing. zvoj ove gljivice za biološku kontrolu (Lymantria dispar L.) čije su aktivnosti od silv. Marta Matek trenutno rade na is- prvenstveno bio i jest usmjeren upra- značajne gospodarske važnosti. Novopri- pitivanju upravo endopatogene gljive vo na folne štetnike. došli invazivni štetnik na hrastu lužnjaku B. bassiana koja parazitira i na hra- Kada spore ove gljivice dođu u kon- u Hrvatskoj je spomenuta hrastova mre- stovoj mrežastoj stjenici. Na institutu takt s kutikulom (kožom, vanjskim žasta stjenica (Corythucha arcuata) koja su već istraživali kakav je utjecaj ove omotačem organizma) osjetljivih inse- se prvi puta pojavila u ljeto 2013. godine gljive na mortalitet jelovih potkornja- kata, klijaju i rastu izravno kroz kutiku- u Spačvi, a proširila se i na zapadne dije- ka i gubara, a u svijetu je poznat njen lu do unutarnjeg tijela svog domaćina. love Hrvatske te je zadnje zabilježena u pozitivni učinak na poljoprivrednim Ovdje se gljiva razmnožava u cijelom području Zagrebačke županije uzrokujući kulturama, voćkaricama, odnosno tijelu insekta proizvodeći toksine i ko- preuranjeno naglašeno žućenje listova si- učinkovita je za suzbijanje ličinki ili risteći hranjive tvari. Nakon što je glji- sanjem biljnih sokova. gusjenica i leptira pod uvjetom da va usmrtila svog domaćina, ona raste Hrvatski šumarski institut i Hrvat- njihove spore mogu doprijeti do njih. natrag kroz mekše dijelove kutikule ske šume tako su potpisale Ugovor o Kako je Beauveria prirodna gljiva u tli- prekrivajući kukca slojem bijele plijesni. Već postoje preparati na bazi gljive Beauveria bassiana u svijetu, ali kod nas Spore Beauveria bassiana klijaju i rastu se na Hrvatskom šumarskom institutu izravno kroz kutikulu do unutarnjeg ispituje potencijal B. bassiana za suzbi- tijela svog domaćina janje poznatih štetnika, primjerice gubara, kao i novih invazivnih vrsta štetni- ka - hrastove mrežaste stjenice i manje poznatog šimširovog moljca. Svakako vrijedno pažnje i daljnjeg pomnog pra- ćenja rezultata istraživanja. Iako je ova gljiva prirodni neprijatelj štetnicima na šumskom i drugom dr- veću i bilju, mora se voditi računa i o očuvanju biološke raznolikosti. Kakav je utjecaj na druge organizme, na primjer korisne oprašivače pčele, još je prilično nepoznato, kao i eventualni alergeni utjecaj na ljude. 

BROJ 280 | TRAVANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 9 Događaji Tekst/foto: Goran Vincenc

Dan civilne zaštite

Klimatske

Detalj s okruglog stola u Krapini promjene prijete

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana civilne zaštite i Dana civilne zaštite u RH, Služba civilne zaštite Krapina organizirala je okrugli stol na temu Klimatske promjene – izazovi za civilnu zaštitu. Jedan od panelista bio je i Krešimir Žagar, direktor Sektora za šumarstvo, koji je održao predavanje o hrvatskom šumarstvu u svjetlu klimatskih promjena.

limatske promjene sve više brinu te Ivan Usmaini, stručni suradnik u odje- lost i jačinu ekstremnih oborinskih do- civilni sektor. Svima nam je jasno lu za pripremu i djelovanje u kriznim si- gađaja te posljedično veću opasnost od kako ćemo u bliskoj budućnosti tuacijama hrvatskog Crvenog križa. poplava. imati itekakvih problema zbog Melita Perčec Tadić iz DHMZ-a je u Krešimir Žagar, direktor Sektora Ksvih promjena u klimi za koje smo sami svome predavanju pod nazivom Klima- za Šumarstvo Hrvatskih šuma, održao krivi. Prijetnja ili direktna ugroza, brojni tološke informacije kao potpora sustavu je izlaganje o hrvatskom šumarstvu u hazardi samo su dio spektra koji prijeti ci- civilne zaštite govorila o utjecaju vre- svjetlu klimatskih promjena. Žagar je vilnom društvu, a dio njih smo, nažalost, menske prognoze na sustav sigurnosti. odmah na početku pojasnio prisutni- već i iskusili u vidu poplava i požara koji Meteorološko mjerenje ima funkciju ma kako je medijski izuzetno atraktiv- su donijeli direktnu ugrozu stanovništva. podrške prevencije rizika, kao i procje- no pisati o deforestaciji, no ona se u Kako bi javnosti približili utjecaj kli- ne rizika. Pod rizike podrazumijeva- Hrvatskoj ne događa. Dao je pregled matskih promjena na civilni sektor, Služ- mo bolesti bilja i životinja, epidemije svih katastrofalnih situacija koje su se ba civilne zaštite Krapina organizirala je i pandemije, ekstremne temperature, dogodile posljednjih godina u našoj okrugli stol na temu Klimatske promjene industrijske nesreće, poplave, potrese, zemlji krenuvši od ledoloma u Gorskom – izazovi za civilnu zaštitu te s panelisti- požare, snijeg i led, suše i sl. Prema viđe- kotaru gdje je nakon sanacije nastupio ma koji direktno mogu prenijeti proble- nom, do 2012. godine najveće štete (čak potkornjak na smreci. Uslijedila je faza matiku klimatskih promjena raspravila 44 %) bile su od suše, dok je značajnih saniranja tog štetnika koja je uspješno što one znače za civilno društvo. šteta bilo od olujnog nevremena i tuče. odrađena te smo prva država u Europi Prigodnim riječima na početku skupa Prema riječima Perčec Tadić, projekcije koja je uspjela spriječiti širenje zaraze i okupljenima se obratio gradonačelnik porasta temperature u savskom slivu tako spasiti smreku. Nakon toga došao Grada Krapine Zoran Gregurović te za- predviđaju porast od 2,5 °C u odnosu je vjetrolom koji je porušio 1,3 milijuna mjenik župana Krapinsko–zagorske župa- na sadašnji 30-godišnji prosjek, dok će kubika jele, a sanacija traje i danas. nije Anđelko Ferek Jambrek koji je ujedno u drugoj polovici 21. st. temperatura Govorio je i o požarima napomenuv- i načelnik Stožera civilne zaštite KZŽ-a. narasti 3 stupnja. Zaključila je kako ne- ši kako je direktna šteta požara iz 2017. Na okruglom stolu sudjelovali su Me- koliko generacija projekcija regionalnih godine 10,5 milijuna eura, dok se indi- lita Perčec Tadić, voditeljica Službe za klimatskih modela ukazuju na sustav- rektna penje na 94 milijuna eura. Ista- klimatologiju DHMZ-a, zatim Krešimir no zagrijavanje u svim zonama, kao i knuo je i sušenje borova uslijed napada Žagar, direktor Sektora za šumarstvo Hr- tendenciju povećanja zimskih količina potkornjaka što je indirektna posljedica vatskih šuma, Tomislav Suton, zamjenik oborina te smanjenje ljetnih količina klimatskih promjena jer bor zbog veli- direktora Vodnogospodarskog odjela oborina. Istraživanja upućuju na dulja ke suše fiziološki slabi, a samim je time za gornju Savu pri Hrvatskim vodama, trajanja sušnih razdoblja, veću učesta- podložniji požarima.

10 HRVATSKE ŠUME BROJ 280 | TRAVANJ 2020. Događaji

Direktor Žagar spomenuo je hrasto- vu mrežastu stjenicu i Chalaru kao une- sene organizme zbog kojih imamo veliku ugrozu naših šuma što bi u konačnici moglo imati i klimatske posljedice (su- šenje šuma). Tomislav Suton iz Hrvatskih voda održao je predavanje na temu Obra- na od poplava- promjena intenziteta i učestalosti oborina na slivu rijeke Save. Poplave su među opasnijim ekološkim pojavama. Ono što je primijećeno jest kako su oborine postale kratkotrajnije, ali isto tako i intenzivnije nego prijaš- njih godina. Govoreći o primjerima, Posljedice olujnog nevremena istaknuo je Medvednicu koja je zbog učestalih vjetroloma ostala bez dijela šume, tj. prirodno pomlađivanje nije bilo moguće napraviti, stoga je i manja asimilacijska površina oborinske vode zbog čega se retencije puno brže pune. Ivan Usmaini iz Crvenog križa govorio je o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na civilno društvo. Rekao je da će do 2050. godine 200 milijuna ljudi tre- bati humanitarnu pomoć, a da će današ- njih 3,5 do 12 mld. USD godišnje, koliko košta humanitarna pomoć na svjetskoj razini, do 2030. godine narasti na 20 mili- jardi USD. Iz toga se jasno vidi da se ispla- ti ulagati u preventivu. Istaknuo je da se ljudi koji imaju tri obroka dnevno, krov nad glavom i pitku vodu mogu smatrati najbogatijima na svijetu i spadaju među 15 % najbogatije populacije. Zaključci okruglog stola, između Požarište iznad Splita 2017. godine ostaloga, donijeli su procjenu kako će klimatske promjene povećati i rizike od bolesti bilja, životinja, ali i epidemija pa i pandemija. Postoje rizici i od drugih prirodnih nepogoda poput suša, ekstremnih temperatura i požara, ali i tuča i olujnog vremena. Važno je integrirati teme global- nog zagrijavanja, klimatskih promjena i odgovornog društvenog ponašanja u obrazovni sustav zbog pobuđivanja osjetljivosti stanovništva na temeljna egzistencijalna pitanja s obzirom na to da će se u narednih 30 godina udvostru- čiti broj ljudi koji će biti pogođeni posljedicama klimatskih promjena. Sustav civilne zaštite ne smije biti sta- tičan, već se mora prilagođavati kako bi odgovorio na svakodnevne potrebe za djelovanjem, postupanjem u izvanred- nim situacijama te kriznim stanjima.  Retencije na Medvednici

BROJ 280 | TRAVANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 11 Događaji Tekst/foto: Helena Jakobović Daljinska istraživanja Nove tehnologije sve se više koriste za praćenje stanja šumskih ekosustava

Aerosnimke i satelitske snimke danas su postale gotovo nezaobilazno sredstvo za proučavanje i praćenje promjena u čovjekovom okolišu. Klimatske promjene i posljedice koje zbog njih nastaju utječu na stabilnost šumskih ekosustava zbog čega je potrebno locirati sastojinu, ustvrditi stanje u kojem se ona nalazi te izvršiti njenu sanaciju. Prikupljanje podataka o šumama na tradicionalan način zahtjevan je i dugotrajan posao zbog čega metode daljinskih istraživanja nalaze sve veću primjenu u šumarstvu.

rajem siječnja Uprava šuma Po- pivši ih konkretnim primjerima iz prakse satelitske snimke postale gotovo nezao- družnice Karlovac zajedno s kar- posljednjih nekoliko godina. bilazno sredstvo za proučavanje i praće- lovačkim ogrankom Hrvatskog Donošenje pravilnih odluka u gospo- nje promjena u čovjekovom okolišu. Kli- šumarskog društva i Hrvatskom darenju šumama temelji se na kvalitetno matske promjene i posljedice koje zbog Kkomorom inženjera šumarstva i drvne prikupljenim informacijama. Daljinska njih nastaju – ledolomi, snjegolomi, vje- tehnologije bila je domaćin zanimljivom su istraživanja znanost, odnosno umi- trolomi, poplave, požari i drugo, utječu predavanju iz područja praktične primje- jeće prikupljanja podataka o objektu ili na stabilnost šumskih ekosustava. ne daljinskih istraživanja s ciljem usavrša- pojavi, većinom na površini Zemlje, na Prikupljanje podataka o šumama na vanja i edukacije inženjera šumarstva u temelju informacija dobivenih pomoću tradicionalan način pruža točne infor- tom sve popularnijem segmentu šumar- uređaja koji nisu u izravnom doticaju s macije, ali posao je zahtjevan, dugotra- ske struke. Predavanje na temu Mogućno- objektom, površinom ili pojavom. jan i skup, a u pojedinim slučajevima pri- sti primjene podataka daljinskih istraživa- U šumarstvu Hrvatske daljinska istra- stup sastojinama i onemogućen. Upravo nja iz različitih izvora za potrebe šumarstva živanja provode se već stotinu godina, a iz navedenih razloga metode daljinskih prezentirala je prof. dr. sc. Renata Pernar posljednjih pedeset proveden je znača- istraživanja nalaze sve veću primjenu u sa Šumarskog fakulteta prikazavši povije- jan broj istraživanja njihove primjene. Ti- šumarstvu. sni razvoj i današnje mogućnosti daljin- jekom tog razdoblja intenzitet primjene Prema postupcima dobivanja sni- skih istraživanja u šumarstvu i potkrije- bio je različit, no danas su aerosnimke i maka, metode daljinskih istraživanja

dr. sc. Krunoslav Arač– Obrađena satelitska snimka u nijansama boja prikazuje snimljeni šumski ekosustav

12 HRVATSKE ŠUME BROJ 280 | TRAVANJ 2020. Događaji

Predavanje u Hrvatskim šumama o kori- štenju i upotrebi bespilotnih letjelica Prof. dr. sc. Renata Pernar govorila je o daljinskim istraživanjima u šumarstvu mogu se podijeliti na one koje koriste šumama bukve i jele jugozapadne Hr- Prednost aerosnimki je da one ostaju fotografske postupke, a to su crno-bijela vatske na području Gorskog kotara i ni- kao trajan dokument o tom stanju. Na fotografija i fotografija u boji te one koje zinskim lužnjakovim šumama Posavine aerosnimkama su opažanja objektivna, koriste nefotografske postupke koji s ciljem inventure oštećenosti šuma sni- u svakom se trenutku mogu ponoviti, mogu biti pasivni (video, laser, skener) i mljenih područja, ali i istraživanja načina provjeriti i nadopuniti, a prema potrebi aktivni (radar i lidar). Uređaji za snimanje pouzdanosti fotointerpretacije. i nastaviti. smješteni su na zrakoplovima, helikop- Napretkom tehnologije korištena I satelitske snimke kao izvor infor- terima, balonima, a u novije vrijeme na je digitalna kamera. Tako je isto pod- macija imaju sve veće značenje i pri- malim bespilotnim letjelicama, odno- ručje snimljeno i 2008. godine, a cilj je mjenu u šumarstvu Hrvatske. Krajem sno sve popularnijim dronovima, te sa- bio odrediti zdravstveno stanje šuma 90-ih godina prošlog stoljeća lansira- telitima i svemirskim letjelicama. na analognim i digitalnim snimkama iz njem nove generacije satelita visoke Šira primjena aerosnimaka u šumar- 1989. i 2008. uz istu veličinu uzorka. In- prostorne rezolucije IKONOS počinje stvu započela je nakon Prvog i Drugog terpretacijom i usporedbom analognih nova era daljinskih istraživanja. Pomoću svjetskog rata za pomoć u orijentaciji u i digitalnih snimki zaključeno je da se satelitskih snimaka i vrijednosti vege- šumi i za kartiranje, ali i inventuru veli- dobivene oštećenosti nalaze u istoj ka- tacijskog indeksa normalizirane razlike kih šumskih površina. Od 60-ih godina tegoriji, odnosno stupnju oštećenosti. NDVI (Normalized Difference Vegetation 20. stoljeća u europskim zemljama pro- Na temelju fotointerpretacije infra- Index) pratila se pojava i širenje hrastove vode se sustavna istraživanja primjene crvenih kolornih (ICK) aerosnimaka mrežaste stjenice na području UŠP Ko- infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka mogu se odrediti pouzdani statistički privnica, a o čemu je na nedavno održa- za ustanovljavanje stupnja oštećenosti podatci o oštećenosti šuma jer se na nom 64. seminaru biljne zaštite govorio šuma, a za praćenje stanja šuma i odre- ICK aerosnimkama oštećenost lagano rukovoditelj Odjela za ekologiju dr. sc. đivanje sastojinskih parametara koriste uočava, ponekad i prije nego se u pri- Krunoslav Arač. se i satelitske snimke koje danas imaju rodi pojave oku vidljivi znakovi. Inven- NDVI je najčešće korišteni vege- sve veću primjenu u šumarstvu. tarizacija oštećenosti šuma pomoću tacijski indeks koji se koristi u daljin- Prva istraživanja iz tog područja u Hr- aerosnimaka temelji se na ustanovlja- skim istraživanjima i predstavlja fo- vatskoj provela su se krajem 80-ih godi- vanju stupnja oštećenosti pojedinačnih tosintetsku aktivnost vegetacije kroz na 20. stoljeća, točnije od 1988. godine. stabala (krošanja) koja se vide na aero- odnos između zračenja u vidljivom Snimanja su obavljena 1989. godine u snimkama. crvenom području spektra koje bilj-

BROJ 280 | TRAVANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 13 Događaji

Suradnja Tekst: Helena Jakobović Foto: Hrvatski šumarski institut

očetkom ožujka 2020. godine u prostorijama Hrvat- skog šumarskog instituta u Jastrebarskom upriliče- no je potpisivanje Ugovora o znanstveno-stručnoj suradnji između Hrvatskih šuma i Hrvatskog šumar- Pskog instituta. Potpisivanju ovog značajnog Ugovora prethodio je sastanak kojem su nazočili predstavnici obiju spomenutih šumarskih institucija. Kao predstavnici Hrvatskih šuma sudjelovali su predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić, direktor Sektora za šumar- stvo Krešimir Žagar i rukovoditelj Službe za proizvodnju i razvoj Mladen Slunjski. Ravnateljica instituta doc. dr. sc. Sanja Inženjeri šumarstva predavanje su ocijenili izuzetno zanimljivim Perić na početku je u ime domaćina pozdravila sve prisutne predstavivši cijeli svoj stručni tim, članove Kolegija koji su ke apsorbiraju i infracrvenog zračenja koje se reflektira s ujedno i predstojnici Zavoda, znanstvenike te uže ruko- biljaka. vodstvo Hrvatskog šumarskog instituta. Nakon pozdravnih Klorofil u biljkama apsorbira većinu (preko 90 %) crvenog rečenica koje je uputila svim sudionicima sastanka ravna- zračenja, dok s druge strane zbog stanične strukture lišća teljica se osvrnula na dosadašnju dugogodišnju suradnju biljke reflektiraju infracrveno zračenje (oko 50 %). Biljke koje ove dvije institucije. Istaknula je njihovu usku povezanost u se slabijeg zdravstvenog stanja (dugotrajna suša, pepelnica, prošlosti zbog čega se iznimno veseli zajedničkom radu od hrastova mrežasta stjenica ili neki drugi čimbenici koji utječu sada pa nadalje. na smanjenje vitalnosti) apsorbiraju manje crvenog zračenja Nastavno je predstavila Institut govoreći o znanstvenim i reflektiraju manje infracrvenog zračenja u odnosu na zdrave i stručnim ljudskim resursima koje čini 81 zaposlenik, infra- biljke. Tako se vrlo lako može ustanoviti razlika između zdravih strukturnim sadržajima poput Laboratorija za fizikalno-ke- i oštećenih stabala. mijsku analizu tla, vode i biljnog materijala, Laboratorija za Od novijih tehnologija daljinskog istraživanja koje u molekularne analize, Fitopatološkog laboratorija, Entomo- posljednjih 15-ak godina zauzima veliki interes istraživača ne loškog laboratorija, Laboratorija za ispitivanje kvalitete sje- smije se izostaviti LiDAR, odnosno tehnologija laserskog ske- mena, Laboratorija za kulturu tkiva, Banke gena, Sjemenske štedionice, rasadnika hortikulturnog sadnog materijala s niranja u šumarstvu. LiDAR je aktivni, optičko-mehanički su- više od 500 različitih ukrasnih vrsta drveća i grmlja. stav daljinskih istraživanja kojim se prikupljaju podatci visoke Spomenula je uključenost Hrvatskog šumarskog insti- točnosti u kratkom vremenskom razdoblju. tuta u rad na brojnim nacionalnim i međunarodnim znan- Istraživane su mogućnosti procjene sastojinskih parameta- stvenim i stručnim projektima: HORIZON 2020 - My susta- ra primjenom LiDAR tehnologije, prvo procjene visine staba- inable Forest, INCREdible, Rosewood, Clearing House, LIFE la. Na Šumarskom fakultetu uspoređivali su lidarske i terenske projekt – Systemic, INTERREG – Refocus, ERASMUS. Dakako, podatke pri izmjeri visine stabala na području Grada Zagreba, često su djelatnici instituta suočeni s brojnim izazovima ti- točnije Lenuccijevoj potkovi. Potvrđena je validnost te upo- jekom obavljanja svog posla, ali svojim znanjem, upornošću trebljivost lidarskih podataka pri izmjeri i praćenju urbane i snalažljivošću za sada se s njima vrlo dobro sučeljavaju, a vegetacije. Uslijed napretka tehnologije, daljinska istraživa- institut funkcionira upravo zahvaljujući timskom radu svih nja i mogućnosti njihove primjene u šumarstvu sve su veće. njegovih zaposlenika. Metoda procjene oštećenosti šuma fotointerpretacijom ICK aerosnimkama pokazala se ravnopravna terenskom načinu Suradnja Hrvatskih šuma i Hrvatskog šumarskog instituta zapeča- procjene rada, po svojoj točnosti. U uređajnoj inventuri šuma ćena je potpisivanjem Ugovora o znanstveno-stručnoj suradnji potrebni su podatci veće točnosti, stoga aerosnimke većih prostornih rezolucija tu imaju značajniju primjenu u odnosu na satelitske snimke. Unatoč mnogim prednostima koje daljinska istraživanja imaju, ona i dalje ne nalaze širu primjenu u šumarstvu prije svega zbog visoke cijene opreme i aerosnimaka, nepovjerenja u nove metode te nedostatka kadrova. No, s vremenom će cijena snimaka biti u opadanju, a tehnologije sve naprednije pa će biti neminovno, uz dosadašnje standar- dne načine prikupljanja podataka, pružiti priliku i daljinskim istraživanjima.

14 HRVATSKE ŠUME BROJ 280 | TRAVANJ 2020. Događaji

Potpisnici Ugovora: predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakup- čić i ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta doc. dr. sc. Sanja Perić Potpisan Sporazum o suradnji između Hrvatskih šuma i Hrvatskog šumarskog instituta

Dugogodišnja suradnja Hrvatskih šuma i Hrvatskog šumarskog instituta dobila je svoj nastavak 10. ožujka kada je u Jastrebarskom između ove dvije šumarske institucije potpisana suradnja temeljem Ugovora o znanstveno-stručnoj suradnji za tri projekta u okviru Programa ZIR-a. Potpisnici Ugovora bili su predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić i ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta doc. dr. sc. Sanja Perić.

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakup- 1. Problematika gospodarenja panjačama na području UŠP čić u svom obraćanju naglasio je kako su šume naše najveće Gospić (dr. sc. Martina Đodan, voditeljica projekta) bogatstvo i najvažniji prirodni resurs na Zemlji. Rekao je i kako 2. Uspostavljanje protokola za mikropropagaciju poljskog su unatoč klimatskim promjenama i njihovim katastrofalnim jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) (dr. sc. Mladen Ivanković, vo- posljedicama Hrvatske šume u stanju nositi se s golemim iza- ditelj projekta) zovima koji su pred nas stavljeni, ali uz pomoć partnerskih in- 3. Mogućnost biološke kontrole mrežaste hrastove stjenice stitucija to će biti mnogo lakše. Nadalje, predsjednik Uprave (dr. sc. Sanja Novak Agbaba, voditeljica projekta). Jakupčić govorio je o novim tehnikama i tehnologijama koje Svečano potpisivanje Ugovora o znanstveno-stručnoj su- se uvode u proizvodne procese istaknuvši ulaganja u rasad- radnji upriličeno je na kraju sastanka, a Ugovore su potpisa- ničku proizvodnju te ostvarivanje zavidnih rezultata proizvod- li predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić i njom maslinovog ulja i smokava. Također je spomenuo osni- ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta doc. dr. sc. Sanja vanje timova i njihovu pripremljenost za pisanje i provođenje Perić.  projekata financiranih od strane EU-a, kao i niz aktivnosti koje provode Hrvatske šume, a sve kako bi održali biološku raznoli- Predstavnici HŠ-a i HŠI-a na sastanku koji je prethodio potpisivanju kost šumskih ekosustava te osigurali potrajnost prihoda. ovog značajnog Ugovora Problemi kod ostvarivanja planova i općenito gospodarenja su intenzivni napadi šumskih štetnika poput već svima poznate hrastove mrežaste stjenice i mediteranskog potkornjaka, kao i sušenje poljskog jasena i hrasta lužnjaka, pojava invazivnih biljnih vrsta i štetnika, šumski požari i dr. Kako bi zajedničkim naporima ublažili negativne posljedice na gospodarenje šumama, Hrvatski šumarski institut i Hrvat- ske šume na obostrano zadovoljstvo potpisali su tri Ugovora o znanstveno-stručnoj suradnji za tri projekta u okviru Progra- ma ZIR-a. Naslovi projekata i njihovi voditelji su sljedeći:

BROJ 280 | TRAVANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 15 Događaji Tekst/foto: Helena Jakobović Edukacija Predstavnici Proizvodnih odjela i Odjela za uređivanje šuma nizinskih Uprava šuma

Oplodne sječe na malim površinama na primjeru nizinskih šuma

Početkom ožujka Uprava šuma Zagreb bila je domaćin edukativne radionice na temu Oplodne sječe na malim površinama koju je za predstavnike Proizvodnih odjela i Odjela za uređivanje šuma u Lipovljanima prezentirao akademik prof. dr. sc. Igor Anić. Seminar na ovu temu već je održan za predstavnike podružnica Hrvatskih šuma gorskog dijela Hrvatske, a cilj mu je bio isti – prilagoditi se promjenama koje se događaju u šumskom ekosustavu, ali i sve zahtjevnijoj javnosti kada je riječ o gospodarenju šumama, osobito onim urbanim.

akon što je krajem listopada prošle godine u Lovač- kom domu Muljava prof. dr. sc. Igor Anić održao seminar o oplodnim sječama na malim površinama za podružnice Hrvatskih šuma gorskog dijela Hrvatske, Nželju za slušanjem tog seminara iskazale su i one Uprave šuma koje gospodare našim nizinskim slavonskim šumama te nizin- sko–brežuljkastim šumama središnje Hrvatske. Stoga se akademik Igor Anić rado odazvao pozivu Uprave Hrvatskih šuma koje su zajedno s Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije organizirale edukativnu terensku radio- nicu na ovu temu, ovaj put s naglaskom na sastojine hrasta lužnjaka i bukve. Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Kruno- slav Jakupčić skup je pozdravio riječima pohvale i potpore za usavršavanjem i edukacijom u području uzgajanja šuma i sa željom da svi prisutni razmisle o mogućnostima primjene na- učenog na terenu. U uvodnom dijelu predavanja prof. dr. sc. Igor Anić zahvalio je na pozivu i rekao da se, u vremenu u kojem ljudi postaju sve svjesniji koliko su šume važne, i to ne samo u borbi protiv klimatskih promjena, već i kao faktor koji pozitivno utječe Akademik Anić pokazuje skicu šumskouzgojnog plana na osobno zdravlje, šumarskim znanjem i umijećem zajedno gospodarenja metodom pruga moramo prilagoditi novim uvjetima u okolišu. Ovdje je prije svega mislio na sve veći broj ekoloških udruga, ali i javnost u

16 HRVATSKE ŠUME BROJ 280 | TRAVANJ 2020. Događaji urbanim sredinama koja sve češće odla- zi u prirodu i sve je glasnija kada je riječ o gospodarenju šumama. Svaka promjena vizure šuma izaziva negativne reakcije javnosti, a osim stalnom komunikacijom i provođenjem edukacija sa zainteresiranom javnošću, način pomlađivanja šuma na manjim površinama ukazuje se kao sve veća potreba i jedno od mogućih rješenja kod gospodarenja šumama u urbanim sredinama koje imaju izrazitu općekorisnu funkciju. Takva je šuma primjerice Park prirode Medvednica za koju su prof. dr. sc. Šime Meštrović i akademik prof. dr. sc. Slavko Matić još 1990. godine obja- vili smjernice gospodarenja. Smjernice kažu kako pomlađivanje šuma Med- vednice mora biti prirodno, pod zasto- rom (zaštitom) krošanja starih stabala, Sastojine Šumarskog fakulteta na području gospodarske jedinice Opeke reprezentativan su oplodnom sječom na malim površina- primjer ovog načina gospodarenja ma, dok je rezultat više uroda sjemena te pejzaž koji nije modificiran. Praktični primjeri prirodnog pomlađivanja na malim površinama na ima metoda krugova. Pruge se obično nižu jedna do druge. primjeru obične bukve analizirani su od 2006. do 2010. godi- Mogu biti široke 2 – 4 visine sastojine. Pri prirodnome pomla- ne na području Uprava šuma Podružnica Zagreb, Koprivnica đivanju na malim površinama u obliku pruga uzgojni se rado- i Karlovac te Nacionalnoga parka Plitvička jezera i Parka pri- vi izvode istodobno, ali na različitim dijelovima pomladne po- rode Žumberak – Samoborsko gorje. Od tada do danas mno- vršine. Olakšano je izvođenje i kontrola radova, a omogućuje gi znanstveni članci objavljeni su na ovu temu te su održana dugoročno i kontinuirano planiranje glavnoga prihoda. brojna predavanja šumarskim stručnjacima koji rade u ope- Razdoblje od pojave ponika i pomlatka na pomladnoj po- rativi te imaju konkretna iskustva u pomlađivanju sastojina. vršini u dovoljnom broju da ga možemo smatrati budućom Cilj gospodarenja šumama u Hrvatskoj je održivost i po- sastojinom do dobi kada se novi naraštaj dovoljno razvio i trajnost za buduće generacije, stoga ne čudi da je u Hrvatskoj osamostalio nazivamo pomladno razdoblje. Ono može biti gotovo 95% šuma prirodno. Za prirodne šume karakteristično je da se na kraju ophodnje pomlađuju pomoću sjeme- Jasenove sastojine njegovane metodom oplodnih sječa na malim površinama na koje padne s krošanja starih stabala, a takav način gospodarenja naziva se pomlađivanje oplodnim sječama u nekoliko sijekova pri čemu se vodi briga o brojnosti i kvaliteti pomlatka. Dovršni sijek je onaj koji izaziva najviše pažnje javnosti jer se uklanjaju preostala stabla na površini, a koja je pomlađena kvali- tetnim sjemenom i prekrivena ponikom – mladom šumom starom do godinu dana. Akademik Anić podsjetio je kako postoje tri oblika oplodnih sječa: oplodne sječe na velikim površinama, oplodne sječe na malim površinama u obliku pruga i oplodne sječe na malim površinama u obliku krugova (centrič- nih i ekscentričnih). U nizinskim šuma- ma praktičnije je koristiti metodu pruga, dok u brdskim predjelima više smisla

BROJ 280 | TRAVANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 17 Događaji

ŠD ogranak Karlovac organiziralo je svečano obi- lježavanje prve u nizu obljetnica koje će biti obi- lježene ove godine. Zato je na zdanje nekadašnjeg sjedišta Karlovačkog generalata dao postaviti spo- Hmen-ploču posvećenu osnivanju prve Uprave šuma u Hr- vatskoj. Na istoj je jasno istaknuto da je Uprava šuma Kar- lovačkog generalata, s pripadajućim šumarijama u Krasnu, Oštarijama i na Petrovoj gori, osnovana 23. veljače 1765. godine u Karlovcu, prije 255 godina. Izgradnja zgrade u kojoj je prvobitno djelovalo sjedište vojnog upravnog područja započela je krajem 17. stoljeća. Podignuta je unutar karlovačke Zvijezde, nekadašnjeg grada tvrđave, a danas središnjeg i najstarijeg dijela Karlovca. Danas je u zgradi smješteno Veleučilište u Karlovcu koje od stručnih studija provodi i studij Lovstvo i zaštita prirode tako da je šumarska struka tamo i danas prisutna. Posjet novouređenom objektu Šumarskog fakulteta Opeke Odobrenje za obilježavanje obljetnice postavljanjem spomen- ploče dala je dekanica karlovačkog Veleučilišta dr. sc. Nina Popović. Cijeli je događaj popratio i poznati kar- opće (trajanje pomlađivanja neke sastojine) i specijalno (tra- lovački fotograf Igor Čepurkovski. Prisutne je prvo pozdra- janje pomlađivanja na jednoj pomladnoj površini u dijelu sa- vio predsjednik HŠD-a Oliver Vlainić, a zatim im se obratio stojine). Ako je opće pomladno razdoblje veće od 20 godina, predsjednik karlovačkog ogranka mr. sc. Ivan Grginčić koji nastaje raznodobna sastojina, a ako je ono manje od 20 godi- je s velikim zadovoljstvom pozdravio prodekana Veleuči- ne, nastaje jednodobna sastojina. Veličina pomladne površine lišta u Karlovcu, višeg predavača Marka Ožuru i voditelja može se kretati od skupine stabala na površini manjoj od 0,01 Uprave šuma Podružnice Karlovac Marina Svetića. ha sve do velikih sastojina većih od 5 ha. Površina pomlad- Grginčić je tijekom govora prisutne detaljnije upo- nih jezgri ovisi o njihovom broju po jedinici površine, odnosu znao s kronologijom osnivanja. Kazao je kako je Uprava vrsta drveća koju pomlađujemo prema svjetlu, prostornom šuma osnovana na sjednici mješovitog povjerenstva ko- rasporedu, tempu proširivanja te željenoj strukturi buduće jom je predsjedao general Baron pl. Beck. Trajala je tri dana, sastojine. Heliofilne vrste trebaju veće pomladne jezgre i brže održavala se 11., 16. i 23. veljače 1765. godine. Na sjednici oslobađanje od zasjene (hrast lužnjak), dok skiofilne vrste (bu- su prezentirani prvi šumarski stručni opisi i nacrti šuma na kva) trebaju manje pomladne jezgre i sporije oslobađanje od Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske međe do Mrkoplja i zasjene. Ogulina te prvi šumski red za iste, prvo njihovo razdjeljenje u U gospodarskim šumama šumarski stručnjaci određuju okružja, šumarije i čuvarije te prvi cjenik za drvenu građu iz lokalitet za pomladnu jezgru, dok u prašumama taj posao njih. Tadašnja carica i kraljica Marija Terezija odredila je da odrađuje priroda sama. Istraživanje prašume u Nacionalnom u buduće Upravu šuma karlovačkog Generalata vodi Ge- parku Plitvička jezera pokazalo je kako priroda u prašumskim neral-Comanda u Karlovcu te namješta šumare i lugare, a bukovim sastojinama započinje prirodno pomlađivanje na da će nadzor nad tim šumama voditi šumar Franzoni zbog malim površinama, u skupinama i grupama. čega je on i dodijeljen karlovačkoj General-Comandi. Na Takav se način pomlađivanja, dakle, može primijeniti i u sjednici je odlučeno da se za šume Karlovačkog generalata gospodarskim šumama posebne namjene i zaštitnim šuma- postave tri šumara s pripadajućim osobljem u tri sjedišta: ma jer se njime oblikuju strukturno raznolike sastojine koje će jedan šumar za šume ličke pukovnije sa sjedištem u Oštari- zadovoljiti općekorisne funkcije takvih šuma, a poželjan je i za jama na Karlobaškoj cesti, jedan šumar za šume otočke pu- šume šumoposjednika jer omogućuje koncentraciju zahvata kovnije i dio šuma ogulinske pukovnije sa sjedištem u Kra- na manjim površinama i kontinuirano planiranje prihoda. Us- snu te jedan šumar za ostale šume u ogulinskoj i slunjskoj poređujući gospodarenje oplodnim sječama na malim površi- pukovniji sa sjedištem na Petrovoj gori. Šumarnik Dragutin nama s onim na velikim, akademik Anić istaknuo je kako je uz Franzoni je za spomenute šumare sastavio nacrt instrukcije već spomenuto prednost gospodarenja na malim površinama (naputak) po kojoj će oni biti dužni podučavati dalje svoje to što je ono bliskije prirodi, ali je potreban dobar šumskou- podčinjene lugare. zgojni plan sa skicom pomladnih jezgri i smjerovima njihova Tijekom svojeg govora voditelj UŠP Karlovac Marin Sve- širenja za što je potrebno dobro poznavanje mikrolokacija. tić istaknuo je kako osnivanje Uprave prije 255 za šumar- Nakon predavanja i kvalitetne rasprave uslijedio je terenski stvo znači začetak kontinuiranoga održivog gospodarenja dio edukativne radionice održan u nastavno-pokusnom šum- šumama okolice Karlovca, ali i puno više, u nekim razdo- skom objektu Šumarskog fakulteta Lipovljani, gospodarska bljima od šire okolice grada Zagreba do Jadranskog mora i jedinica Opeke, uz posjet istoimenom objektu Opeke gdje su dalmatinske međe. Pojasnio je kako se nakon osnivanja sje- se svi prisutni prisjetili svojih studentskih dana i prvih sazna- dište Uprave u razdoblju od kraja 18. st. (1799. godine) do nja o ovoj važnoj temi iz područja uzgajanja šuma.  sredine 19. stoljeća (1858. godine) premjestilo na Turanj.

18 HRVATSKE ŠUME BROJ 280 | TRAVANJ 2020. Događaji

Spomen-ploča povodom osnutka prve Uprave šuma Obilježeno 255 godina hrvatskoga šumarstva

Tekst/foto: Marija Glavaš Otkrivanje spomen-ploče

Hrvatsko šumarsko društvo, ogranak Karlovac ove godine obilježava više važnih obljetnica. Prva u nizu ima povijesno značenje za šumarstvo cijele Hrvatske i Hrvatsku uopće. Riječ je o osnutku prve Uprave šuma u Hrvatskoj i tri pripadajuće šumarije prije 255 godina, a što se smatra početkom organizacije šumarstva i održivog gospodarenja šumama u našoj domovini. Tim je povodom ogranak organizirao postavljanje spomen-ploče na zdanje u kojem je nekoć bilo sjedište Karlovačkog generalata.

Povijesno, lokacija se odnosi na naselje u kojemu je krajem I danas – naglasio je voditelj - Uprava šuma Podružnice 16. st. bio podignut drveni toranj za obranu od Turaka, a da- Karlovac, kao pravni sljednik Šumskog gospodarstva Karlovac, nas je to gradska četvrt na jugu grada. Kasnije su se sjedišta uklopljena u jedinstveno državno trgovačko društvo Hrvatske šumarskih institucija premještala od gradskih četvrti Banije i šume želi nastaviti dva i pol stoljetnu tradiciju gospodarenja Rakovca do Gaze te se može zaključiti da je grad Karlovac du- šumama na korist države, lokalne zajednice, svojih zaposle- boko prožet šumarskom prošlošću. Na kraju, i nazivi pojedinih nika i poslovnih partnera. Također, svojim primjerom želi biti gradskih četvrti imaju korijene prema nazivima šuma i drveća dio dobre prakse europskog šumarstva koje se za razliku od pa se tako zovu Dubovac po dubu (hrastu), Grabrik po grabu i šumarstva ostalih kontinenata može podičiti povećanjem po- Luščić po malom lugu (šumi). vršine pod šumama. Poznato je da je od 1990. godine Repu- blika Hrvatska povećala svoju šumovitost za 17 % u čemu je jedino bolja Italija s 22 %. Zahvalio je karlovačkom ogranku HŠD-a na poticaju i reali- zaciji ove ideje kojom se čuva od zaborava doprinos šumarske struke svojoj zajednici, ali i odaje počast svim generacijama šumara koji su skrbno brinuli o šumama i šumskim zemljišti- ma. Svetić je završio govor porukom svoje nekadašnje profe- sorice Šumarske škole u Karlovcu Anice Mrzljak: „Šumari, uvijek imajte na umu da ste drvnu masu posudili od generacija koje dolaze i kao takvu je jedino možete vratiti onima koji dolaze nakon vas.“ Spomen-ploču, trajni podsjetnik na začetak šumarstva u Hrvatskoj, svečano su otkrili predsjednik Grginčić i voditelj Predsjednik karlovačkog ogranka HŠD-a Ivan Grginčić Svetić. 

BROJ 280 | TRAVANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 19 Događaji

10. Međunarodna energetska konferencija o biomasi i OIE

Promicanje obnovljivih izvora energije ključna je uloga Hrvatskih šuma Panel rasprava na temu Green deal i europske energetske politike Tekst: Helena Jakobović Foto: Helena Jakobović, Goran Vincenc

Na 10. Međunarodnoj energetskoj konferenciji o biomasi i obnovljivim izvorima energije raspravljalo se o mogućnostima prilagodbe Hrvatske novim zahtjevima Europske komisije vezano za nove politike koje donosi European green deal, može li veće korištenje biomase otvoriti nova radna mjesta, kako klimatske promjene utječu na ovaj gospodarski sektor, kao i brojnim drugim temama iz drvoprerađivačkog i šumarskog „miljea“.

hotelu Westin održana je ju- sporazuma (European green deal). Na usporavanje na glavnim europskim tr- bilarna 10. Međunarodna globalnom tržištu pojavili su se brojni žištima, dok aktualna situacija s novim energetska konferencija o bi- problemi koji utječu i na ovaj proizvod- korona-virusom (covid-19) dodatno omasi i obnovljivim izvorima ni sektor. Uz loše prodajne trendove prijeti urušavanjem značajnih preko- Uenergije, kao i do sada u organizaciji na tržištu peleta, a posebice briketa i morskih poslova za drvno-prerađivački Hrvatskog drvnog klastera i Hrvatske ogrjevnog drva, pad cijena i smanjenje sektor, prije svega u Aziji, posljedično u udruge za biomasu CROBIOM. I ove potražnje, prognoze nisu obećavajuće. Africi, a u Europi osobito nakon stavlja- godine brojni stručnjaci raspravljali su Ako se nešto promijeni, proizvođači nja u karantenu čitavih regija u sjever- o upotrebi drvne biomase i obnovljivih će biti prisiljeni otpuštati radnike i po- noj Italiji. izvora energije koji su visoko na listi sljedično zatvarati proizvodnje. Pred- Podatci pokazuju da su u preradi europskih prioriteta, posebno u svje- sjednik CROBIOM-a Davor Zec rekao drva tijekom 12. mjeseca 2019. godine tlu nedavnog predstavljanja Zelenog je kako se posljednjih mjeseci osjeća zalihe povećane za 22 %, dok je indu-

Sječka iz toplane Hrvatskih šuma u Gospiću Iverač Hrvatskih šuma

20 HRVATSKE ŠUME BROJ 280 | TRAVANJ 2020. Događaji strijska proizvodnja pala za 6 %, a oče- s pogledom na kuju se još nepovoljniji statistički poka- 2050. godinu. zatelji za siječanj i veljaču 2020. godine, Veliki naglasak dodao je Zec. usmjeren je na Hrvatske šume i dalje će biti pot- dekarbonizaci- pora i partner drvno-prerađivačkom ju i povećanje sektoru te raznim mjerama nastojati udjela OIE, što održati poslovanje sviju u tom lancu. je u skladu s EU Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma politikama. Krunoslav Jakupčić u uvodnom obra- U panel ra- ćanju naglasio je kako je obnoviti i sa- spravi temat- čuvati šume te promicati korištenje ob- skog bloka koji novljivih izvora energije ključna uloga se odnosio na ovog trgovačkog društva, a na čemu europske ener- se već duže radi kroz samoinicijativne getske politike posjete lokalnim samoupravama diljem sudjelovao je Pozdravni govor predsjednika Uprave Hrvatske i komuniciranjem s nadležnim član Uprave Hr- Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića ministarstvima. A da je biti zelen danas vatskih šuma imperativ mnogih država, podsjetila je Igor Fazekaš koji direktorica Sektora u HGK-u Marija Šću- je rekao kako Hrvatske šume žele biti Komercijalne službe u Hrvatskim šu- lac Domac. kvalitetan partner u proizvodnji i ko- mama, prezentirao je rezultate proda- - Jasno je kako budućnost mora biti rištenju biomase uz onemogućavanje je energetskog i višemetričnog drva u zelena ili ju nećemo imati. Biomasa još njezine preprodaje izvan granica Hr- 2019. godini. uvijek nije dovoljno iskorištena, a može vatske. Spomenuo je i ideju i viziju kako Na konferenciji je zaključeno kako biti jedan važan čimbenik u dekarboni- hrvatski jadranski otoci imaju predis- su očekivanja od biomase u ostvarenju zaciji do 2050. - istaknula je direktorica poziciju postati zasebni kogeneracijski energetske tranzicije Hrvatske u skori- Šćulac Domac. centri. Zanimljivu prezentaciju predsta- joj budućnosti vrlo velika. Uzimajući u Pomoćnik ministra u Ministarstvu vio je Mladen Iličković, urednik HRT-ove obzir klimatske promjene, svjetsko gos- zaštite okoliša i energetike Domagoj Va- emisije Eko zona, na temu: Penaliziranje podarstvo sve više okretat će se obnov- lidžić rekao je da Hrvatska ima gotovu fosilnih energenata i skrivene subvencije ljivim izvorima energije i tu se otvara Strategiju energetskog razvoja do 2030., za biogoriva. Darko Sušanj, rukovoditelj prilika i za biomasu. 

BROJ 280 | TRAVANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 21 Šumska razglednica

Šumarija Rovinj, UŠP Buzet Hortikultura razvijena do savršenstva

Tekst: Goran Vincenc Upravitelj Šumarije Rovinj Lovro Baričević Foto: Goran Vincenc, Šumarija Rovinj

Kada govorimo o potencijalnim poslovima s kojima šumari bez problema mogu ući na tržište, onda je hortikultura sigurno jedan od njih, a kada govorimo o hortikulturi, nema reprezentativnijeg primjera od Šumarije Rovinj. Dovoljno je prošetati po vrtovima rovinjskih hotela s pet zvjezdica.

Zgrada Šumarije Rovinj

22 HRVATSKE ŠUME BROJ 280 | TRAVANJ 2020. Šumska razglednica

umarija Rovinj prema staroj klasi- fikaciji Hrvatskih šuma najmanja je šumarija u Hrvatskoj (sedma kategorija šumarije, unutar pete Škategorije podružnice), no ni po čemu se to ne bi dalo zaključiti. U šumariji posla imaju s gospodarskim šumama, za- štitnim šumama, hortikulturom, protu- požarnom prevencijom, manufakturom drvne galanterije… Nevjerojatan opus radova koji bi bili veliki zalogaj i za puno veće sustave. No krenimo redom… Šumarija Rovinj jedna je od 9 šuma- Upravitelj i revirnik urbanog šumarstva obilaze park Hotela Park rija koje posluju u sklopu UŠP Buzet. Sjevernu granicu dijeli sa Šumarijama Poreč i Pazin, dok su istočna i južna granica pripale Šumariji Pula, a zapadno se financiranog sredstvima EU-a provode stva, a plodove njihova rada prepoznale nalazi Jadransko more. U sklopu šuma- na velikom broju površina u Istri, ali i u su sve velike turističke poslovne kuće rije imamo dvije gospodarske jedinice: cijeloj Hrvatskoj. Pod konverzijama koje poput Maistre, Valalte, Mon Perina te GJ Priobalne šume Rovinja površine se rade na ovom području podrazumi- Porton Biondia, a u konačnici i TZ Gra- 1.103,48 ha u čijem se programu nala- jevamo zamjenu sastojina alepskog i da Rovinja. Malo ljudi zna da su okoliš zi i 11 otoka ispred Rovinja te GJ Rovinj crnoga bora koje su odradile svoju pio- Hotela Park, Lone, Monte Mulini i Ama- ukupne površine 5.901 ha koja obuhva- nirsku funkciju u više sastojinske oblike, rin uređivali šumari Šumarije Rovinj, a ća rovinjsko zaleđe te okolicu Bala, Žmi- najčešće sastojine hrasta medunca što osim tih vrhunskih hotela, tu su brojni nja i Kanfanara. predstavlja zalog za buduće generacije. autokampovi te zelene površine kojima Glavne vrste drveća svakako su me- Kroz protekle dvije godine odrađeno je upravlja Grad Rovinj. S Gradom je sklo- diteranski hrastovi, medunac u GJ Ro- 25 ha konverzija šuma, što našim sred- pljen ugovor o uređenju urbanih šuma, vinj uz kojeg se može naći i lijepoga cera stvima, što sredstvima EU-a. a u pregovorima su s općinom Bale oko te crnika u GJ Priobalne šume Rovinja. Ono što je u „fokusu“ šumarije uređenja priobalnog pojasa. No usluge Kako se cijela šumarija nalazi u visin- svakako je hortikultura, protupožar- hortikulturnih radova nude se i privat- skom rasponu od 0 do 400 metara nad na zaštita, proizvodnja parkovne drvne nim vlasnicima pa su u tijeku i prego- morem, crnika je dominantna na prvih galanterije te briga o jednom od naj- vori oko uređenja privatnog dijela park- 100 metara n. v., dok je ostatak carstvo boljih maslinika u sastavu Hrvatskih šume Zlatni rt – Škaraba. Kako ozbiljno medunca s primjesama cera. šuma. Kada govorimo o hortikulturi, razmišljaju o hortikulturi, nabavljene su Godišnji etat iznosi 1.600 kubika što šumarija je poslove dovela do savršen- i akumulatorske pile kako ne bi remetili i nije loše s obzirom da je riječ o maloj šumariji na kršu, no svi dobro znamo da kubici ne igraju veliku ulogu u poslova- nju krških šumarija. A čim šumarija odu- dara od standarda, odmah je zanimljivi- je pisati o njoj, a nadamo se i čitati. Šumarski radovi se kroz sezonu ugru- bo mogu podijeliti na sječu i hortikulturne usluge koje se obavljaju u prvim mje- secima godine kada je turistička sezona u mirovanju. Slijedi održavanje i izrada protupožarnih prosjeka nakon koje na- stupa protupožarna sezona. Kada dođu malo vlažniji dani, priprema se površina za sadnju koja je gotovo redovito krajem jeseni i početkom zime poslije prvih kiša. O svim poslovima brine 14 zapo- slenih na čelu s upraviteljem Lovrom Baričevićem. Trenutno ih od šumarskih radova najviše okupiraju radovi na Park Hotela Amarin konverzijama koji se u sklopu projekta

BROJ 280 | TRAVANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 23 Šumska razglednica

turizam nudi više za manje truda. No, i tu pomičemo granice pa smo prošle godine zaposlili pripravnika koji je diplo- mirao urbano šumarstvo. Dovoljno je pogledati popis poslova i područja koje održavamo da bi se razumjela potreba za tim radnim mjestom. Nedavno smo od UŠP Zagreb posudili i mali forvarder koji se pokazao punim pogotkom i sma- tram da će nam isti takav stroj dobro doći u obavljanju što hortikulturnih, a što šumarskih poslova. - rekao nam je upravitelj Baričević. Da ne ostane sve na hortikultur- nom uređenju, šumarija proizvodi i jednostavnu parkovnu drvnu galan- Mali forvarder pokazao se jako praktičnim za hortikulturne radove teriju koja malo po malo postaje prepoznatljivi simbol rovinjskih zelenih površina. Drvne elemente za parkove mir u turističkim naseljima što potenci- sno je da su hortikulturni poslovi glavni proizvode u skladištu, a narudžbi ne jalni korisnici usluga šumarije itekako „fokus“ šumarije te da je potencijal za nedostaje. Širenje izvan Rovinja poče- cijene. S obzirom da je gotovo cijela razvoj te djelatnosti uistinu golem. lo je projektom iz 2014. godine kada je gospodarska jedinica Priobalne šume - Šumarija ima uvjete za dodatno za- postavljeno 13 kompleta klupa za od- Rovinja pod nekim oblikom zaštite, ja- pošljavanje, ali je kadar teško naći jer mor biciklista kao rezultat suradnje s TZ Istarske županije. Nedavno su postavili Bogati urod maslina drvene klupe za odmor u šumskom pre- djelu Kontija, općine Vrsar, a već sada rade na velikom projektu za istog naru- čitelja. Riječ je o izgradnji Znanstveno- edukacijskog centra gdje će šumarija osim klupa postaviti i popratne objekte edukativnog sadržaja poput tabli za po- učne staze, opreme za igralište, kućice za ptice te veliku osmatračnicu za ptice. Cijeli projekt postavljanja drvnih eduka- tivnih objekata vrijedi 400 tisuća kuna, a u pomoć Šumariji Rovinj uskočit će i Šumarija Poreč te RJ prerada drveta koja će pripomoći u piljenju elemenata. Na području šumarije nalazi se i maslinik veličine 2 ha nedaleko od Bala u kojemu rade vrhunsko djevičansko ma- slinovo ulje. Prošla godina donijela im je rekordan urod, a ulje su prijavili i na natjecanje manifestacije Antonja gdje su osvojili zlatnu medalju za kvalitetu. - Maslinik posluje u sklopu rasadnika Frančeskija, ali se nalazi na području kojim upravlja šumarija i mi vodimo bri- gu o njemu. Trenutno se tamo orezuju grane i dosađuju nove sadnice kako bi stvorili uvjete za još jednu godinu boga- tog uroda. - ističe Baričević. Kao i svakoj šumariji u primor- skom pojasu, velika pažnja pridaje se protupožarnoj zaštiti i preventivi. Na području šumarije mreža je protu-

24 HRVATSKE ŠUME BROJ 280 | TRAVANJ 2020. Šumska razglednica požarnih prosjeka ukupne dužine 60 km, a imaju i jednu PP promatračnicu te stalnu ophodnju tijekom cijele po- žarne sezone. Godišnje se održava više od 20 ha protupožarnih prometnica ili 25 km, a tijekom godine izgrade i 2 km novih prometnica. Uz to radi se i kla- sično čišćenje donjeg sloja sastojina. Preventiva, kao i dobra suradnja s JVP Rovinj urodila je plodom, a za istaknuti je podatak kako je u proteklih 5 godina na području šumarije zabilježeno svega 5 požara u kojima je izgorjelo svega 3,3 ha šumskih površina. Ipak, probleme im znaju stvarati po- vremeni naleti štetnika poput gljivičnog oboljenja Biscogniauxia mediteranea Održavanje protupožarnih prosjeka koja uzrokuje sušenje mediteranskih hrastova. Do sušenja je došlo uslijed izrazito dugog sušnog razdoblja i golo- propise, a drvo je od 12. st. moglo pu- šumar Josip Ressel koji je pokrenuo po- brsta gubara nakon kojeg je došlo kišno tovati isključivo u Veneciju. U Pazinskoj novno pošumljavanje općinskih zemlji- ljeto što je pogodovalo rasprostiranju knežiji donesen je Šumski red za Istru, šta, situacija se počela mijenjati, iako je Biscogniauxije koja je najvjerojatnije sti- Kras i Furlaniju gdje piše kako je Vene- i njega spriječila talijanska revolucija. gla iz Italije. Uslijedila je golema šteta cija trošila 360.000 vozova ogrjevnog Ipak 20 godina kasnije pošumljava se na 1.400 ha u 2015. godini, a stradali su drveta godišnje. Poznati su mletački uglavnom crnim borom i drugim crno- crnika, medunac i cer. Kako je ovaj pa- katastri drva iz 1566. i 1776. godine. Za goričnim vrstama. togen relativno nepoznat u našim kra- vrijeme Mletačke Republike za Arsenal Nakon 2. svjetskog rada, kao i svagdje jevima, prati se zdravstveno stanje kako su ustanovljeni instituti „rezervata“ s u Hrvatskoj, dolazi do čestih administra- bolest ne bi opet buknula. popisom svih šumskih predjela. Austrija tivnih izmjena što zakona koji reguliraju Šume istarskog poluotoka iskori- ukida „rezervate“ u privatnim šumama šumarstvo, a što i organizacijskih jedini- štavaju se od antike. Porastom stanov- 1817. godine što je rezultiralo sječom i ca koje provode te zakone. Krajem 1947. ništva i intenzivnijim pašarenjem šume prodajom svih „rezervata“ u roku 20 - 30 Istrom upravlja Uprava za pošumljavanje se postepeno degradiraju da bi u sred- godina čime su lišili austrijsku mornari- i melioracije krša na Sušaku te je do 1955. njem vijeku počela rasti briga o očuva- cu mogućnosti nabave drva za gradnju godine pošumljeno na tisuće hektara, a nju šuma, prvo zbog toga što je drvo brodovlja (eto što dobijemo kada naro- bilo bi i više da se stočari nisu odupirali trebalo za izgradnju brodovlja. Mleča- du damo vlast nad šumom op.a.). Tek ideji pošumljavanja. Šumsko gospodar- ni za potrebe Arsenala donose stroge kada je 1842. godine u Istru došao češki stvo Buzet osnovano je 1960. godine, a oni izrađuju i prve gospodarske osnove. Drvo se uglavnom gajilo za potrebe la- binskih ugljenokopa. Osnutkom Hrvat- Drvna galanterija postaje prepoznatljivi proizvod šumarije skih šuma raste svijest o vrednovanju općekorisnih funkcija šuma te se uvođe- njem naknade za OKFŠ financiraju radovi biološke reprodukcije šuma čime se teži- šte s iskorištavanja premjestilo na uzga- janje i zaštitu, a što je nastavljeno sve do danas, iako u manjem obimu jer se sred- stva OKFŠ-a neprestano smanjuju. S obzirom na silni hortikulturni potencijal ne čudi što su se šumari Rovi- nja usmjerili prema toj djelatnosti te su postali jedna od najjačih šumarija na tom polju, a smatramo da njihov primjer trebaju slijediti sve šumarije na čijem je području veliki broj zaštićenih šumskih površina stavljenih u funkciju turizma.

BROJ 280 | TRAVANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 25 Sjemenarstvo Tekst/foto: Goran Vincenc Rezultati sakupljanja šumskog reprodukcijskog materijala na primarnom mjestu proizvodnje (registrirani šumski sjemenski objekti) 2019. Nakon niza godina lužnjak i borovi dobro, ali ostale vrste i dalje u padu

Objavljeni su rezultati preuzimanja šumskog reprodukcijskog materijala sakupljenog na primarnom mjestu proizvodnje za 2019. godinu. Itekako ohrabruje podatak da je hrast lužnjak konačno dobro urodio, pogotovo na vinkovačkom području gdje su sakupljene količine dovoljne za gotovo 1.500 ha naplodnoga sijeka koji je protekle 4 godine u potpunosti izostao.

ledajući suhoparne brojke, lako nam se može učiniti talu zamijenio je nadprosječno kišni svibanj što se pozitivno kako je proizvodnja šumskog reprodukcijskog mate- odrazilo na lužnjak, ali ne i na druge vrste. Generalno, godinu rijala ove godine doživjela oporavak, no kada malo možemo ocijeniti lošom i to već više od 5 godina u nizu, s izu- bolje pogledamo podatke, vidjet ćemo da to baš i zetkom hrasta lužnjaka. Gnije tako. Čak štoviše, gore je nego prethodnih godina. Ako se osvrnemo na hrast lužnjak, treba reći da je svih ovih Prošla, 2019. godina klimatski je bila po mnogo čemu spe- godina izostajao urod u UŠP Vinkovci, kao najvećem proizvo- cifična. Gotovo u potpunosti izostale padaline u prvom kvar- đaču lužnjakova ploda, dok je u 2019. urod ipak uspio te je na vinkovačkom području sakupljeno 697.434 kg ploda od ukupnih 1,865.069 kg sakupljenih na području cijele Hrvatske. Četinjače već godinama imaju slab urod Dobar rezultat imali smo i na područjima UŠP Nova Gradiška, Zagreb te Sisak, a ukupan je rezultat za trećinu veći od prošlo- godišnjega. Dobra je to vijest jer su se konačno stvorili uvjeti za naplodni sijek u Spačvanskom bazenu gdje je na taj zahvat čekalo gotovo 1.500 ha površina uslijed izostanka uroda protekle 4 godine. Kitnjak je s druge strane u potpunosti podbacio i može se reći kako je ovo najgora godina u posljednjih 5 jer je skupljeno svega 1.370 kg ploda. Ako se nastavi ovakva situacija, kitnjak bi mogao postati ugroženiji od lužnjaka po pitanju prirodne obnove. U 2019. godini jedino je zagrebačko područje ponudilo iznos veći od jedne tone, dok je na svim ostalim po- dručjima urod zanemariv. Nastavlja se agonija s urodom poljskog jasena. Mizernih 148 kg sakupljenih u 2018. godini nije bilo teško nadmašiti te je u 2019. godini sakupljeno 1.313,60 kg što definitivno nije dovoljno za potrebe Hrvatskih šuma, no problemi poljskog jasena poznati su i izvan šumarske struke te je upitno do kada ćemo moći gospodariti ovom vrstom. Sakupljene količine od- nose se na područja Vinkovaca, Osijeka, Zagreba i Nove Gra- diške. Bukva, najzastupljenija vrsta naših šuma, također je u velikom problemu. 2016. i 2017. godine nije sakupljeno gotovo ništa plodova, dok je 2108. godine zabilježen urod od 5.532,60 kg što nam je stvorilo nadu da će doći do oporavka ove vrste. Ipak, u 2019. godini sakupljeno je svega 7 kg obič- ne bukve te se može reći kako je prošlogodišnji bljesak bio slučajan. Stoga je za potrebe popunjavanja sakupljeno 6.996 jedinki prirodnog pomlatka, no to samo kratkotrajno rješava

26 HRVATSKE ŠUME BROJ 280 | TRAVANJ 2020. Sjemenarstvo problem jer i to je značajno manje nego 2017. godini kada je izvađeno više od 90.000 komada prirodnog pomlatka. Još je za istaknuti kako je povećano vađenje prirodnog pomlatka graba za potrebe popunjavanja koji je u 2019. godini iznosio 15.812 kom. Hrast crnika u potpunosti je podbacio te u 2019. godini nije skupljen niti jedan kilogram, a slično se događa i s meduncem koji iz godine u godinu sve slabije rodi. Ove godine ga je skupljeno svega 1.770 kg što je nešto malo bolje od 2018. godine te u rangu s 2017. godi- nom, ali ipak bolje nego u očajnoj 2016. godini. Sve zajedno dosta loše, ali ipak Naša najzastupljenija vrsta, bukva već godinama ima slabi urod moramo napomenuti kako je ove godine ipak skupljeno i 600 kg u UŠP Split, što je prošle godine izostalo, te 1.170 kg u UŠP Buzet. Sakupljali su se i reprodukcijski materijali rijetkih šum- Četinjače su već godinama u slobodnom padu, ali prošla skih svojti, a i tu situaciju možemo smatrati poprilično lošom. 2019. je ipak znatno lošija od prethodne. Smrekovih češera Crnog oraha sakupljeno je 6.500 kg što je skoro upola lošije skupljeno je 1156 kg iz kojih je istrušeno 23,65 kg sjemena, za od prethodne godine koja se također smatrala lošom. Napo- četvrtinu manje od prošle godine, dok je jelovih 2.067 kg če- mena: crni orah urodi svake godine – količina plodova koju šera iz 2018. godine u 2019. ostao samo san jer zbog izostanka sakupljamo analogna je godišnjim potrebama. uroda nije skupljeno ništa. Urod pitomog kestena iz 2018. godine iznosio je 1.147 kg i Tek je nešto bolja situacija s crnim i alepskim borom gdje mogli smo ga smatrati dobrim, no bio je to također kratkoroč- je od crnog bora sakupljeno 938 kg češera iz kojih smo dobili ni bljesak jer je u 2019. godini sakupljeno svega 79 kg kestena 27,35 kg sjemenki što je višestruko najbolji rezultat u posljed- što je bliže brojkama iz ranijih godina. Gorskog javora nije sa- njih nekoliko godina kada je jedva skupljeno 100-ak kilograma kupljeno ništa, a u potpunosti je izostao urod divlje trešnje u češera. Nakon dugo godina urod je dala sjemenska sastojina u 2019. godini, dok je cera sakupljeno svega 100 kg što je znat- UŠP Senj (u UŠP Senj nije bilo sakupljanja sjemenskog materi- no lošije od 710 kg iz 2018. godine. jala u 2019. godini), no ipak je najviše tradicionalno skupljeno Jedino je primorski bor od rijetkih šumskih svojti ove godi- u UŠP Gospić. Od alepskog je bora skupljeno 614 kg češera iz ne dao dobre rezultate s urodom od 885,10 kg češera iz kojih kojih smo dobili 13,3 kg sjemena. Uspoređujući s prošlogodiš- smo dobili 13,65 kg sjemena čime je potvrđena očito dobra njih 3,5 kg, ovaj rezultat možemo ocijeniti kao dobar. godina za borove. Treba napomenuti i proizvodnju biljnih dijelova topole i vrbe koju Lužnjak je nakon dugo vremena dao zadovoljavajući urod uglavnom imamo na području UŠP Osijek. Od topole je skupljeno 218.000 reznica i 20.500 korijena što je za tre- ćinu više od prethodne godine, dok je od vrbe sakupljeno 65.000 reznica i 2.000 prutova, duplo više nego prethodne godine. Treba naglasiti kako se na osječkom području zbog projekta Naturavita očekuje povećana potreba za te dvije vrste. Pored toga, u šum- skim sjemenskim objektima kategorije „kvalificiran“ sakupljeno je i 2.377 kom. plemki hrasta lužnjaka, 227 plemki hrasta kitnjaka te 269 plemki poljskog jasena. Iste su iskorištene za potrebe cije- pljenja, a novonastalim rametama pojedinih klonova obavljena su popunjavanja u klonskim sjemenskim plantažama spomenutih šumskih svojti. 

BROJ 280 | TRAVANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 27 Hobiji

Hrvatska ženska reprezentacija u hokeju na ledu. Mirna sjedi Mirna Sertić, revirnica u Šumariji Karlovac skroz desno. Kada ne brine o karlovačkim šumama, Mirna na ledu brani boje Hrvatske

Mirna Sertić zaposlena je u Šumariji Karlovac na mjestu revirnika. Šumarstvo joj je u krvi, i brat i otac su šumari, no Mirna ima i brojnih zanimljivih hobija. Jedan od njih doveo ju je sve do hrvatske reprezentacije te je nedavno branila naše boje na Svjetskom prvenstvu. Branila doslovno!

rije nego sam čuo za hobi revir- ju da igrači prikažu svoju sposobnost u Tekst: Goran Vincenc nice karlovačke šumarije Mirne jednom od najbržih i najljepših timskih Foto: Mirna Sertić, HSHL, IIHF Sertić, nisam niti znao da se u Hr- sportova na svijetu. Iako rijetke, povrede vatskoj igra ženski hokej na ledu. u hokeju mogu biti teže, ali na međuna- PČak i o muškoj inačici nisam znao pre- rodnoj tablici povreda po sportovima više mada smo s KHL Medvešćak svoje- hokej na ledu zauzima gotovo zadnja Povijest igranja hokeja na ledu dobno imali suradnju. mjesta u svim segmentima. Glavna razli- u Hrvatskoj seže sve do 30-ih godina No ženski se hokej itekako igra, poka između muškog i ženskog hokeja je da prošlog stoljeća, no unatoč dugoj tradi- stoji i liga iako nije velika. A naša Mirna u ženskom hokeju nema napada tijelom ciji, hokej na ledu nije postao popularan igra na poziciji golmana te je ove godi- (body checking), dok su ostala pravila jed- sport i unatoč vrlo uspješnom bljesku ne branila na golu naše reprezentacije naka. Oprema je također nešto drugačija koji je prije nekoliko godina imao s KHL na Svjetskom prvenstvu na Islandu. jer žene moraju imati mrežicu (štitnik) na Medvešćak, relativno mali broj hokejaša Otkud uopće ljubav prema hokeju koji kacigi. - objašnjava nam Mirna. postoji u Hrvatskoj. mnogi smatraju vrlo grubim sportom? - Hokejom se bavim 4 godine. Ženska Mirna je imala prilike obići i ekipa Karlovca okupila se iz znatiželje u prirodne ljepote Islanda sklopu škole klizanja za odrasle i ubrzo prerasla u klub. S obzirom na to da sam nekada bila rukometni golman, pozicija hokejaškog golmana bila je logičan izbor. Osim mene hokej igra i kolegica Josipa Zagudajev iz Direkcije. Iako naoko grub sport, hokej na ledu to nije. Oprema ho- kejaša i stroga pravila IIHF-a (Međunarod- nog saveza hokeja na ledu) ne dopuštaju da hokej bude grub sport, već osigurava-

28 HRVATSKE ŠUME BROJ 280 | TRAVANJ 2020. Hobiji

- Hrvatski savez hokeja na ledu krov- na je organizacija hokeja na ledu i hokeja na koturaljkama s kotačima u nizu - inline hokeja u Hrvatskoj. Osnovan je 9. studenog 1935. godine i od 7. svibnja 1992. godine član je Međunarodne federacije hokeja na ledu - International Ice Hockey Federation, skraćeno IIHF. - pojašnjava Mirna netom nakon što se vratila sa Svjetskog prvenstva. Godine 2007. Hrvatice su se po prvi puta uključile u natjecanja Svjetskog prvenstva. U prvom nastupu 2007. godine u Rumunjskoj, u 4. svjetskoj diviziji Obrana! - Oprema, osobito za golmana je izrazito skupa. Igračice same kupuju opremu što iziskuje velika financijska ulaganja i odricanja od nekih drugih stvari. Najniže cijene golmanske opreme su otprilike: klizaljke za hokej 2000 kuna, zaštitni plastrona – jedan od dijelova zaštitne opreme (štitnik za tijelo, ruke i ramena) 3000 kuna, kaciga 2500 kuna… I još je potrebno dosta dodatne opreme. - govori Mirna. No, ljubav prema sportu jača je od financijskih problema tako da je Mirna uz velika odricanja, trud i rad dogurala Mirna Sertić u akciji do reprezentacije s kojom je nastupila na Svjetskom prvenstvu na Islandu koje ostvarile su veliko iznenađenje osvojivši - Budući da Karlovac ima dosta loše se igralo krajem veljače. Upitana za doj- zlatnu medalju te se plasirale u 3. divizi- uvjete za trening, veći dio godine treni- move kratko nam objašnjava: ju. Po prvi puta ušle su na svjetsku rang ramo na rolama u dvorani koju smo sami - Dojmovi sa Svjetskog prvenstva… ljestvicu kao 31. od 33 reprezentacije uredili. Samo dva mjeseca godišnje tre- Cjelokupna atmosfera bila je znatno više svijeta. niramo na ledu. Na rolama igram za Inli- na strani natjecateljskog duha nego dru- Ove godine održano je IIHF Svjetsko ne hokej klub Karlovac, a na ledu za KHL ženja s drugim reprezentacijama, što me prvenstvo za žene, divizija II, grupa B u Mladost Zagreb. - pojašnjava Mirna pa iznenadilo. Hrvatska ekipa bila je poslo- Akureyriju, Island. Prvenstvo se održa- dodaje kako su joj treninzi tri puta tjedno vično druželjubiva, no druge su ekipe lo od 23. do 29. veljače 2020. godine, a te da su djevojke prije Svjetskog prven- bile dosta zatvorene. Imali smo nekoliko osim Hrvatske, u grupi su nastupile re- stva trenirale dva tjedna svakodnevno izleta na Islandu koje je svaka reprezen- prezentacije Islanda, Turske, Novog Ze- u Zagrebu. Kako uskladiti profesionalne tacija samostalno organizirala. Uživali landa, Ukrajine i Australije. Hrvatska re- i sportske obaveze nije lako, upitali smo smo u specifičnim ljepotama Islanda, prezentacija osvojila je 5. mjesto i time Mirnu kako se snalazi. Treninzi su obično snijegu kojeg u Hrvatskoj opet nije bilo – osigurala ostanak u II B diviziji. Trenutno kasno navečer pa sam ponekad ujutro čak smo se i sanjkali. Vidjeli smo polarnu je ženska reprezentacija hokeja na ledu neispavana. Usprkos tome, svaki trening svjetlost, gejzire, iskušali termalne izvore, na 36. mjestu od 39 reprezentacija što je zabavan. – kaže nam Mirna. no većinu vremena provodili smo treni- možemo smatrati dobrim s obzirom na Mala popularnost ovoga, u svijetu rajući i na utakmicama. uvjete za trening koje imaju naše dje- itekako popularnog, sporta u Hrvat- Mirna se nada kako će ženski hokej, vojke. skoj vjerojatno leži u činjenici kako je koji kao sport postaje sve popularniji u U Hrvatskoj ženskoj hokejaškoj ligi riječ o vrlo skupom sportu za kojeg su svijetu, imati sve više igračica i u Hrvat- trenutno su tri kluba hokeja na ledu – potrebni i specifični uvjeti. Za početak, skoj što će dovesti do boljih uvjeta treni- KHL Grič Zagreb, KHL Mladost Zagreb i potrebno je klizalište kojih u Hrvatskoj ranja jer je to jedini način da se podigne HK Siscia Sisak. Karlovački klub u koje- ima vrlo malo i uglavnom su na otvore- kvaliteta. Do tada, Mirna uživa u svojim mu igra Mirna, Inline hokej klub Karlo- nom za vrijeme zimskih mjeseci. A tu je hobijima (uz hokej voli i planinariti) te vac natječe se u ligi inline hokeja (hokej i skupa oprema koja i našoj Mirni zadaje sanja iduće Svjetsko prvenstvo na No- na rolama). novčane glavobolje. vom Zelandu. 

BROJ 280 | TRAVANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 29 Mala enciklopedija šumarstva

Od sjemena do ploda Rast i razvoj viših biljaka

Tekst: Marija Glavaš Klijanje Foto: Marija Glavaš, internet

Biljni organi rastu pomoću posebnih tzv. tvornih tkiva ili meristema čije se stanice dijele tijekom života biljke. Nalaze se na vrhovima biljnih organa ili između zrelih tkiva. Za rast biljaka nužni su Sunčeva svjetlost, voda, ugljični dioksid, nutrijenti koje ne stvara fotosintezom, točnije minerali: dušik, fosfor, kalij, zatim kalcij, magnezij i sumpor te željezo, mangan, bakar i dr. Normalnom rastu i razvoju biljaka pomaže flora i fauna koja se nalazi u tlu, a u prednosti je drveće koje je u simbiotskim vezama s gljivama.

iploina biljka – sporofit, odnosno spolno zrela biljka koja može biti ze- ljasta biljka ili neka dr- Dvenasta vrsta procesom mejoze proizvodi haploidne spore. Me- joza je redukcijska stanična di- oba, a pojam haploidne odnosi se na činjenicu da svaka stanica ima samo jednu polovinu kro- mosomskih parova. Klijanjem spora stvara se višestanični ga- metofit koji razvija spolne orga- ne i u njima gamete. Spajanjem ženske gamete (jajne stanice) i muške gamete (spermatozoida) nastaje oplođena stanica ili zi- gota. Razvoj klijanca

Jedan od načina razmnožavanja Stvaranje klice, biljnog zametka ili embrija iz zigote sljedeći je korak, a proces se naziva embriogeneza. Embrij je okružen endospermom koji ima ulogu rezerve hranjiva za klicu. Oko endosperma nalazi se sjemeni omotač te to sve zajedno čini sjemenku. Potpuni embrio ima korijenov zametak, odnosno klicin korijenak ili radikul, začetak stabljike, stručić ili caulicu- lus s pupoljkom ili plumulom te jedan ili dva sjemenska lista, supke ili kotiledona. Pri tome se klicin korijenak nalazi na vrš- nom dijelu klice, stručić u središtu, a supke mogu biti u raznim položajima. Klijanje se u većini slučajeva odvija podzemno za što se tro- ši energija iz endosperma. Započinje primanjem vode uslijed čega dolazi do bubrenja sjemenke. Slijedi probijanje klicinog

30 HRVATSKE ŠUME BROJ 280 | TRAVANJ 2020. Ljekovito bilje korijenka kroz vanjski omotač sjemenke. Rezultat je tek Vrtni šafran – prehrambena, ljekovita niknula biljka sa supkama ili kotiledonima koja se naziva klijanac. i skupa biljka Sposobnosti za klijanje u momentu povoljnih uvjeta nazivamo klijavost sjemena, a njezina se vrijednost izražava u postotcima. Sjeme može mirovati, tj. biti u dormantnom Smrtna kazna za stanju, a to znači da ne klije premda su stvoreni povoljni uvjeti. Najstarije pronađeno sjeme koje je mirovalo i zatim proklijalo bilo je staro čak 2.000 godina. Riječ je o sjemenu krivotvoritelje datulje, a pronađeno je tijekom iskapanja oko palače He- roda Velikog u Masadi u Izraelu. Proklijalo je 2005. godine. Supke klijanca nalaze se nadzemno što znači da je Šafrani pripadaju porodici perunika (lat. Iridaceae) i novoformirana biljka u stanju vršiti fotosintezu, odnosno rodu Crocus L. Tom rodu pripada 80 vrsta, a u našoj hraniti sama sebe što joj je nužno za daljnji rast. Daljnji rast odvija se zahvaljujući meristemima ili tvornim tkivima flori dolazi nekoliko među kojima su najpoznatiji čije se stanice dijele velikim intenzitetom i uz to održavaju proljetni šafran (Crocus vernus (L.) Hill), išarani fiziološke aktivnosti. Stanice meristema diferenciraju se u šafran (lat. C. reticulatus Steven ex Adams) i stanice pojedinih tkiva, a proces formiranja organa stablji- endemična vrsta dalmatinski šafran (C. dalmaticus ke, korijena i listova naziva se organogeneza. Korijen raste zahvaljujući korijenskom apikalnom meristemu koji se na- Vis.). Izvjesno je da su svi šafrani ljekoviti, ali se lazi na vrhu, odnosno krajevima korijena. Začetak stabljike posebna važnost daje vrsti vrtni šafran (Crocus ili stručić i listovi razvijaju se iz vršnih meristema koji se sativus L., syn.: C. officinalis Martyn). nalaze na vrhovima izbojaka. Zahvaljujući vršnom meristemu, biljka raste u visinu, a u širinu se razvija zahvaljujući bočnom meristemu ili kambiju kakav je prisutan kod više- Tekst: Marija Glavaš godišnjih drvenastih vrsta, a koji se nalazi uz vanjski rub Foto: internet stabljike. Kambij svake godine stvori prstenasti sloj stanica poznat pod nazivom god. Rast u visinu naziva se i primarni zgojni šafran može se susresti i pod nazivom brndu- rast, a rast u širinu još i sekundarni rast. Drugi način rasta ša, cafran, žafran, pravi žafran, pitomi šafran, uzgoj- koji se događa u biljkama je rast samih stanica ili grupa ni šafran, sjetveni šafran, jesenji šafran. Ima vrlo za- pojedinih stanica u dužinu. nimljivu povijest jer je još u Starom zavjetu hvaljen Razvoj lista, tvrde znanstvenici, složen je i stoga još ne Ukao najskupocjeniji začin i jer je kao takav bio predmetom ne sasvim razjašnjen proces. Ono što je poznato je da se dio- samo krađa, već i krivotvorenja. Budući da je iznimno ljekovit i ba i rast stanica događaju istovremeno, no to čini prepre- skupocjen, krivotvoren je koliko ni jedna druga biljka. Za to je ku podjeli procesa na faze. Prva faza je začetak lista koji bila uvedena smrtna kazna, kasnije iskapanje oba oka, a jeziva se preko nerazvijenog lista kod kojega još uvijek traje rast je praksa zaustavljena uzgojem na velikim površinama. Sto- pojedinih stanica i njihovo umnožavanje razvija u razvijeni list koji je u potpunosti u funkciji za vršenje fotosinteze. Konačan oblik lista predstavlja važnu odrednicu kod iden- tifikacije vrste. Iz listova potječu organi: ljuske, brakteje ili pokrovni listovi u čijim se pazušcima stvara cvjetni pup i palistići koji su izrasline iz lisne baze. Također, preobrazbom listova nastaju bodlje, a preobrazbom stabljike trno- vi. Da bi se razvili plodovi, biljka mora doseći spolnu zre- lost. Počinje debljanjem plodnice tučka, ovarija koji se pretvara u usplođe, odnosno mesnati dio i vanjski dio, tj. omotač ploda ili perikarp tako što se stanice umnožavaju dijeljenjem. Sjemeni zametak ili embrij postaje sjemenka, a ostali dijelovi cvijeta uvenu. Taj je proces kod nekih vrsta vrlo brz, a kod drugih traje i po nekoliko tjedana. Vidljivo povećanje ploda koje slijedi događa se prvo zbog širenja stanica uslijed ulaska vode. Budući da je za razvoj ploda potrebna dostatna količina vode, ako je nema dovoljno, plodovi se neće ni pojaviti. Na pojavu i zriobu plodova utječu i temperatura i vremenske nepogode poput jakog Vrtni šafran vjetra i tuče koji ih mogu uništiti. 

BROJ 280 | TRAVANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 31 Ljekovito bilje ljećima se upotrebljavao kao prehrambena i ljekovita biljka. Također se koristio kao boja za nokte, kosu, tkanine i zidove hramova te kao slikarska boja i za izradu parfema. Rasprostiranje i stanište: ova je biljka vjerojatno porije- klom iz Grčke i Male Azije odakle je prenesena u mnoge zemlje u kojima se uzgaja radi praha tučaka koji se koristi za bojanje prehrambenih proizvoda i kao začin, ali i kao ljekoviti dijelovi biljke. Uzgaja se u područjima Sredozemlja, u više europskih zemalja, u nekim zemljama Azije, u SAD-u i drugim zemljama. Ovu iznimno vrijednu biljku trebalo bi uzgajati i kod nas. Opis: vrtni je šafran trajnica visine od 10 do 20 cm čija je lukovica okrugla i čvrsta te iz koje u proljeće izraste nekoliko listova duguljastih poput trave. Važno je znati da ta biljka cvjeta od rujna do studenoga, a domaći šafrani cvjetaju rano, u proljeće. U vrijeme cvjetanja ovom šafranu listovi nestaju, a tada iz lukovice izraste nekoliko ljubičasto-crvenih cjetova koji su slični cvjetovima mrazovca. Posebno se ističu njuške Njuške tučaka tučaka cvjetova koje se koriste kod različitih bolesti. Ljekoviti dijelovi i kemijski sastav: ljekovite su njuške (stigma) tučaka cvijeta čiji je službeni naziv Croci stigmata ili tost u liječenju niskog krvnog tlaka, a općenito vrlo povoljno Croci stigma. Tučci se beru u jesen kada su cvjetovi potpuno djeluje na krvnu sliku. Izaziva priliv krvi k mozgu uslijed čega otvoreni. Šafranove njuške tučaka sadrže vrlo kompleksne se osjeća izvjesna opijenost slična onoj koju izaziva opijum. ljekovite tvari: kroletin, pikrokrocin, eterično ulje u kojem je Također je vrlo značajno da sprječava rast stanica tumora. šafranol za kojeg se smatra da mu daje specifičnu aromu i vje- Izvana se koristi kod upala, određenih bolesti očiju i kod he- rojatno umirujući učinak, zatim sadrže grožđani šećer, mast moroida. nalik vosku, tragove alkaloida i druge organske spojeve. Ša- Šafran se najviše troši kao začin u kuhinji, za poslastice i li- fran je iznimno bogati izvor vitamina B2. kere, a ljekovit je i kao prehrambena namirnica. Neki smatraju Ljekovitost: Kao ljekovita biljka koristi se od 13. stoljeća u da je niska učestalost srčanih bolesti u Španjolskoj posljedica Kini, Perziji i Indiji. Vrlo je široko ljekovito polje djelovanja ša- prisutnosti velikih količina šafrana u nacionalnoj kuhinji. frana. Utvrđeno je da umiruje bolove. Koristi se kod hripavca, Neželjene popratne pojave: Koliko god je šafran koristan, kašlja, bronhitisa, nadutosti u želucu i crijevima, protiv nervo- u velikom je količinama otrovan. Izaziva povraćanje, proljev, ze i histerije. Odlično je sredstvo protiv žutice, pobuđuje rad grčeve, lupanje srca, glavobolju, vrtoglavicu, omamu, uzetost jetre i dobar je protiv otrova i zaraza. Posebno se preporučuje središnjeg nervnog sustava, pa i smrt. Ne smiju ga uzimati kod teške menstruacije s bolovima. Dobar je za jačanje ma- trudnice jer može izazvati pobačaj. Zato je pri korištenju te ternice i normalizaciju menstruacije. Pripisuje mu se učinkovi- biljke potreban oprez. 

Uzgoj

32 HRVATSKE ŠUME BROJ 280 | TRAVANJ 2020. Gljive naših krajeva

Žilasta tavica nije osobit ulov Gljiva s mirisom dezinfekcije

Smatra se da je žilasta tavica (lat. Disciotis venosa Fr. (Pers.) Arnould 1893.) saprofitna gljiva što znači da se hrani mrtvom tvari i s obzirom na to da je u bliskom srodstvu sa smrčcima, vjerojatno i fakultativna ektomikorizalna gljiva. Pripada, dakle, istoj porodici Morchellaceae kao i smrčci i smrčkovice uz koje se redovito pojavljuje, no nije im slična.

Izraženi nabori nalik na žile nakon kiše ilastu tavicu prvi je opisao juž- Opis: kod mladih primjeraka klobuk noafrički mikolog Christiaan je oblika čaše s rubovima povinutima Hendrik Persoon 1801. godine prema unutrašnjosti, a kasnije poprima Tekst: Marija Glavaš i nadjenuo joj znanstveni naziv oblik zdjelice ili diska nepravilnog ruba. Foto: internet ŽPeziza venosa. Pred kraj stoljeća, 1893. Širine je čak do 20 cm. Gornja je strana godine, drugi mikolog iz Švedske, Elias u početku glatka, a kasnije biva vidljivo Magnus Fries premjestio ju je u rod Dis- naborana, sa žilama, osobito u središtu, lošeg kolesterola, poboljšavaju imunitet ciotis čime joj je dodijelio naziv koji se a boja varira od žuto-smeđe, preko cr- i oslobađaju od stresa. i danas koristi, Disciotis venosa. Znan- veno-smeđe i smeđe do tamnosmeđe. Jestivost: ne odviše cijenjena uvjet- stveno ime roda Disciotis upućuje na Donja je strana vidljivo svjetlija, a vari- no jestiva gljiva koju je potrebno kuhati oblik plodnog tijela koje je horizontalno ra od bijele, žućkaste do sivo-ružičaste 10 do 15 minuta, a potom se može pr- i gledano odozgora poput nepravilnog ili smeđe boje, a površina je brašnjava žiti ili sušiti. Gljivari savjetuju razrezati diska. Znanstveno ime vrste dodijeljeno i često prekrivena tamnosmeđim mrlji- lomljiva plodna tijela na licu mjesta. Ne je zbog nabora na gornjoj strani plod- cama. Stručak je izrazito kratak i debeo, preporučuje se konzumacija osobama nog tijela koji podsjećaju na vene, od- dužine svega 0,2 do 1 cm, rijetko do 1,5 koje imaju probleme s radom probav- nosno žile. cm, bijele boje i često ukopan u supstrat nog trakta ili/i bubrezima. Konzumaci- Rasprostiranje i stanište: vrsta je pa nije ni vidljiv. Meso je lomljivo, sivo ili ja sirove žilave tavice može uzrokovati rasprostranjena u području umjerene smeđe. Spore su široke, eliptične, glat- probavne smetnje. klime. Nalazi se po čitavom europskom ke, bez masnih kapljica. Otisak je spora Slične gljive: biserna pločarica ili pri- kopnenom dijelu od Skandinavije do bijele ili krem boje. panjčica (Discina perlata Fr., syn. Discina Mediterana, a pronađena je i u mnogim Miris i okus: neugodan miris klora ancilis (Pers.) Sacc.) koja nema jaki miris dijelovima Sjeverne Amerike. Može se koji se javlja nakon što se plodno tije- poput žilave tavice i koja također raste pojaviti u svim tipovima šuma, no pre- lo razreže ili zdrobi nestaje kuhanjem, u proljeće, ali u crnogoričnim šumama, ferira šume listača i često dolazi uz hrast, meso je bez okusa. obično na raspadajućim drvenim ostat- jasen i topolu, na plodnim tlima i vlažnim Vrijeme nalaženja: travanj, svibanj. cima ili panjevima. Slična gljiva, ali ne- mjestima. Pridolazi na obalama rijeka i uz Kemijski sastav: žilasta tavica sadr- jestiva mediteranska pločarica (Discina ceste, a ponekad i u voćnjacima. Rijetka ži vitamine B, C i PP, minerale i hranjive megalospora Donadini & Riousset) kao je gljiva, a pojavljuje se pojedinačno ili u bjelančevine i može se koristiti za akti- što joj ime upućuje pridolazi u borovim grupicama, često sa smrčcima i smrčko- viranje alkoholnog vrenja. Također, sa- šumama na Mediteranu pa zamjena nije vicama s kojima je u srodstvu. drži glukan i hitin koji snižavaju razinu moguća. 

Tamnosmeđe mrlje na donjoj strani plodnog tijela Mladi primjerci

BROJ 280 | TRAVANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 33 AktualnoZanimljivosti

Hrast Hrast je rod drveća iz porodice bukovki (Faga- ceae) kojoj pripada ukupno 597 priznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće. Hrastovi su važno drveće u sjevernom umje- renom području. Većinom rastu kao krupno drveće. Muški su im cvjetovi u dugim i rijetkim resama, s 6 – 10 prašnika. Ženski su cvjetovi pojedinačno u kupuli. Plodnicu čine 3 plodna lista. Za cvatnje kupula je sitna i nalik na pup. Kasnije se razvije u naboranu, veću ili manju čašicu koja je obrasla kratkim i većinom prile- glim ili duguljastim i čekinjavim ljuskama. U čašici je po jedan plod, žir, koji je jajolik. Sup- ke ostaju podzemno. DV “PLOČE” Ime i prezime djeteta: Nikola Rajič, 6 godina Odgojiteljice: Snježana Merdžan i Zagorka Radonić Burić Komentar djeteta: „Hrast je listopadno drvo; od njega je napravljen naš ormar.“

DV “ZVONČIĆ”, Ozalj Ime i prezime djeteta: Magdalena Petrlin, 6,4 godina Odgojiteljice: Melita Golub i Martina Vratarić Komentar djeteta: „Hrast ima plod žir, s njime se hrane DV “MAKSIMIR”, Zagreb životinje!“ Ime i prezime djeteta: Ivano Baričić Odgojiteljice: Marija Jukić, Kristina Kutleša i Martina Tonković Komentar djeteta: –

34 HRVATSKE ŠUME BROJ 280273 | TRAVANJRUJAN 2019. 2020. Aktualno

DV “BUKOVAC”, Zagreb Ime i prezime djeteta: Ema Duvnjak, 6,10 godina DV “DUGA RESA” Odgojiteljice: Lidija Lukač i Blaženka Videc Ime i prezime djeteta: Dora Belavić, 6 godina Komentar djeteta: „Kada drvo ima puno cvjetića, osjeti se Odgojiteljice: Sonja Trgovčić i Danaja Mihalić kao parfem, a pčela ima onoliko koliko ima cvijeća. “ Komentar djeteta: „Drvo hrast ima žireve koje jedu vjeverice i divlje svinje.”

DV “PČELICA”, Vrgorac DV “POTOČNICA” Ime i prezime djeteta: Matej Dodig Ime i prezime djeteta: Ela Barović, 6 godina Odgojiteljice: Doris Nizić i Maja Dodig Odgojiteljice: Marica Kocijan, Mirka Bastijanić i Vesna Komentar djeteta: Barbara Matković (6,11 godina): „Stablo Lampić hrasta je veliko i ima meku koru jer je po kori mahovina. Ima Komentar djeteta: „Od hrastovog drveta mogu se napraviti lišće i žireve. Žir je smeđe boje i ima kapicu.“ vrata, krevet,stol,stolice, parketi...“

BROJBROJ 280 270 | TRAVANJ | LIPANJ 2019.2020. HRVATSKE ŠUME 35 Aktualno

36 HRVATSKE ŠUME BROJ 280 | TRAVANJ 2020.