,,
Iasilo f':'.) / ,:Jsveučilišnog računskog centfa, "'Zagreb •:i I broj 1 siječanj 1993. U ovom broju ...
Predstavljamo Vam SRCE Dr. Slavko Krajcar: Uvodna riječ 3 Organizacijske jedinice SRCA .4 Časopis za računalnu i informacijsku tehnologiju CIT 5
Hrvatska akademska mreža CARNet Osnovne mrežne usluge 6 CARNet - pitanja i odgovori. 8 CARNet je tu, a što sad? 11
Ako namjeravate postati korisnik SRCA, što je bitno? Kako se postaje korisnikom SRCA? 12 Pravila za uporabu usluga SRCA 12
Raspoloživa oprema u SRCU Akademska inicijativa - IBM ES/9000, RISC 6000, PS/2 13 Laboratorij radnih stanica 14 l Osobna računala PC 386 16 I Razmjena znanja i iskustva Konzultacije 16 Analiza podataka i statistika 1 7 Tečajevi u SRCU 18 I Vi možete svoje znanje prenositi drugima u prostorijama SRCA 19
Pisma naših korisnika i mali oglasi.. 20
Telefonski imenik 21 U ovom broju ...
Dragi čitatelji! korisnik SRCA, što je bitno?" nalaze se dva mala članka koja će Vam pomoći u ostvarenju apokon će u SRCE ući život. Brojni Vašeg prava da budete korisnik SRCA i da se N studenti i ostali zainteresirani donijet će besplatno služite našim uslugama. sa sobom tjeskobu, nesigurnost pri susretu s U grupi s naslovom "Raspoloživa oprema u računalom, glad za novim znanjima, radost SRCU" nalaze se tri članka o opremi u SRCU. zbog riješenog problema, žar pri susretu s Opisana je oprema koja Vam stoji na novim spoznajama i mnoštvo emocija. raspolaganju, te najavljena vrijedna oprema Jednoličnost i neizvjesnost koja se uvukla u koju ćemo posjedovati zahvaljujući akciji "IBM ovaj mali kolektiv postaje prošlost. Sad nas - Akademska inicijativa". očekuju upravo veliki napori. Naša je namjera postati primjeran sveučilišni računski centar Razmjena znanja i iskustva tema je u okviru po ugledu na sveučilišne računske centre čiju koje Vas u četiri članka obavještavamo o dokumentaciju posjedujemo i njihov daljnji tečajevima koji će se održavati u SRCU i o rad pratimo. našoj usluzi davanja konzultacija. U zadnjem članku iz ove grupe trajni je poziv svima Vi upravo čitate prvi broj Glasila SRCA, zainteresiranim da se prijedlozima i osobnim glasila koje će redovito izlaziti početkom sudjelovanjem uključe u naše aktivnosti. svakog semestra, kako bi Vas i sve djelatnike i studente hrvatskih sveučilišta kvalitetno Posljednji članak objašnjava potrebu da se obavijestila o novostima u programu naših dio prostora Glasila SRCA namijeni usluga. Tijekom semestra će Glasilo SRCA obavijestima koje potječu od naših korisnika ili izlaziti po potrebi. Za Vašu informaciju, naše okoline. U ovom su broju objavljene sljedeći će broj predvidivo izaći 15. travnja upute glede kupovine programskih paketa po 1993. i bit će velikim dijelom posvećen znatno nižim cijenama. računalima IBM, opremi koju smo dobili u okviru Akademske inicijative. Nadamo se da će Vam ovo Glasilo SRCA i usluge koje Vam nudimo biti korisne. Ovim se brojem Glasila SRCA predstavljamo. U uvodu predsjednik upravnog Urednik Boris Grinfeld odbora dr. Slavka Krajcar iznosi povijest SRCA, razloge njegova "vraćanja" osnivačkoj * namjeni, te gledište upravnog odbora o smjeru Glasilo SRCA u kojem će SRCE djelovati u 1993. godini. Sveučilišni računski centar Ul. Josipa Marohniča bb Osnovne obavijesti o organizaciji SRCA i 41000 Zagreb radu pojedinih sektora informativne su naravi, Telefon: (041) 518-656 kao i članak koji iznosi uređivačku politiku Internet: [email protected] časopisa CIT. DECnet: MVSRCE::GLASILO Hrvatskoj akademskoj mreži računala UREDNIK CARNet, novini koja je važna za radne Boris Grinfeld rezultate i promociju znanstvenih i nastavnih UREDNIČKI ODBOR djelatnika, institucija i same Republike Slobodan Ribarič Hrvatske, posvećena su tri članka. Prvi članak, Slavka Krajcar "Osnovne mrežne usluge", upoznat će Vas Predrag Pale općenito s namjenom, terminologijom i GRAFIČKA OBRADA mogućnostima mreža računala. Drugi članak, Vesna Srnoljanovič "CARNet - pitanja i odgovori", opisuje Boris Grinfeld CARNet u obliku pitanje-odgovor. Autor toga SURADNICI članka mr. P. Pale, inače član koordinacijskog Darija Meter odbora CARNet-a, na originalan je način Dobriša Dobrenič Ivan Marič opisao CARNet i stanje u kojemu se nalazi. U Josip Derado sljedećem članku, "CARNet je tu, a što sad?", Vesna I-Iljuz Dobrić isti se autor okreće vremenu koje nam dolazi. LEKTOR U grupi s naslovom "Ako namjeravate postati Josip Živković
2 Glasilo SRCA PredstavljamoVarn SRCE
DON'T wait postojanja SRCA. Mnogi ga daju jo§ i danas na for your ship to come in. radnim mjestima gdje rade, nazalost mnogi u Row out to meet it. zemljama diljem svijeta. Za pro§le se godine SRCA maze nedvojbeno kazati da su bile H. JacksonBrown "rasadnik" kadrova informatitke provenijencije u Hrvatskoj. Jedan od tekstova Cijenjenicitatelji! u sljedecim brojevima Glasila navedeno ce vrijeme detaljnije opisati. red Varna se upravo nalazi prvi broj Posljednjih je godina SRCE, zbog Glasila SRCA, ., P glasila koje namjeravamo tehnolo§kog zaostajanja, zbog kadrovskih i I izdavati barem potetkom svakog semestra, organizacijskih propusta, zbog napuStanja kako bismo mogli o svim novostima SRCA sveutilifoe zajednice, do§lo u teSkoce. U kvalitetno informirati sve djelatnike i studente listopadu 1991. godine Agencija za sveutili§ta u Hrvatskoj. restrukturiranje postavila je Upravni odbor (S. Uobitajeno je u uvodnoj rijeti pisati o cilju Krajcar, D. Hunjet, P. Pale, Z. Parac, S. glasila, o temama kojima ce se baviti, o sadrzaju Ribaric), s osnovnom svrhom da se otuva u ovom broju i sl. Kako je to ipak yge posao dru§tvena imovina. Upravni je odbor na urednika, tiju rijet mozete protitati na temelju zakljutaka ZNV Sveutili§ta u prethodnoj strani, u ovom cu tekstu dati Zagrebu, a na prijedlog strutne komisije (L. osnovne informacije o aktivnostima koje ce Budin, Gj. Dezelic, M. Tudman), analizirajuci SRCE utiniti, ili je vec utinilo, da ispuni svoju iskustva srodnih institucija u svijetu i osnovnu zadacu u podrzavanju tlanica sagledavajuci potrebe u sveutilifoim hrvatskih sveutili§ta, i to kako u uporabi zajednicama Republike Hrvatske, odlutio informacijskih tehnologija tako i u podrki "vratiti" SRCE njegovoj osnivatkoj namjeni, informatizaciji hrvatskih sveutili§ta i §irenju dakle osigurati da SRCE bude informatitka informa titke kulture. infrastrukturna organizacija u sveutilifaom okruzenju. Osnovne djelatnosti SRCA Iako je 1992. godina znatajna za buduci razvoj definiranesu u tetiri podrutja. Prvo, tehnitka SRCA, o temu ce biti govora u nastavku ovog i administrativna podr§ka "Hrvatskoj teksta, ona je vazna i po tome §to se tada akademskoj i istrazivatkoj mrezi (CARNet)", navrrno 20 godina od njegova osnivanja. Dan ratunalnoj mrezi koja ce omoguciti svima 29. lipnja 1972, kada je postavljena privremena hrvatskim znanstvenim i nastavnim izobrazbena konfiguracija na privremenoj djelatnicima da suvremenim sredstvom budu lokaciji u Savskoj cesti, smatra se datumom povezani sa svijetom, time se znatno olakfava osnivanja SRCA. U ljeto 1973. godine promocija pojedinaca, institucija, a i same instalirana je prva konatna konfiguracija Republike Hrvatske. Drugo, obrazovna i .:, (UNIVAC 1110) u novoj zgradi SRCA savjetodavna pomoc djelatnicima iz I (danafoja lokacija) te postavljena mrezna istrazivatkih i nastavnih okruzenja u primjeni infrastruktura,preteta danafoje mreze. Bile su inform a titkih alata. Trece, izrada to terminalne veze prema znatajnijim informacijskih sustava za potrebe hrvatskih korisnicima u Zagrebu i ostalim sveutilifaim sveutiliSta i referalna sluzba ekspertnog znanja centrima u Hrvatskoj. Iako ovo nije najava iz podrutja informatike. Konatno tetvrto, slavljenitkih dana, vec samo skromna promocija informatitkih znanja u Hrvatskoj i reminiscencija na pro§lost, sjetimo se ipak svijetu odrfavanjem konferencija i izdavanjem nekih pionira iz toga vremena kojima tasopisa. dugujemo zahvalnost. Govorim o vremenu kada se, bez pretjerivanja, to nazivalo Navedeni program predstavljen je pojedinim pothvatom. Spomenut cu samo neka imena: L. tlanicama hrvatskih sveutili§ta koje su ga Budin, R. Gospodnetic, U. Peru§ko, B. podrzale te je potom za financiranje predlozen Stefanini, A. Szabo, S. Turk. Nabrajanjem ovih Ministarstvu znanosti i Ministarstvu kulture i imena iZlazem se opasnosti da sam koja prosvjete. Ministarstvo znanosti prihvatilo je zaboravio, no ako jesam hvala i njima, kao §to financiranje u 1992. godini, dok ce upucujem veliko hvala i svim onima koje ovdje Ministarstvo kulture i prosvjete to utiniti u necu spominjati, a dali su velik doprinos 1993. godini. hrvatskoj informatici u dvadeset godina
SIJECANJ 1993. 3 Predstavljamo Vam SRCE
Potpuno ostvarenje programa temelji se na Potanje obavijesti o tim aktivnostima pronaći financijskoj potpori navedenih ministarstava, ćete u tekstovima ovoga Glasila. na djelatnicima SRCA, ali prije svega na djelatnicima članica sveučilišta od kojih se Planovi u 1993. godini usmjereni su prema očekuje velika suradnja. Ta se suradnja očekuje proširenju CARNet-a na preostale znanstvene, u dva pravca. Prvi, od svih je članica sveučilišta kulturne i obrazovne institucije, dovršit će se zatraženo da imenuju svoje koordinatore koji instaliranje programske i sklopovske opreme iz će u zajednici s djelatnicima SRCA moći programa "Akademske inicijative IBM-a", prenositi tehnološka, informatička i najavljcna je konferencija ITI '93 te će se izdati organizacijska znanja, te drugi, da se djelatnici predviđeni broj časopisa CIT. Posebna važnost kojima je uporaba informacijskih tehnologija dat će se obrazovnoj djelatnosti u svrhu poziv uključe u obrazovnu i savjetodavnu podizanja informatičkih znanja u sveučilišnom djelatnost SRCA kao eksperti. okruženju te nastaviti rad na informatizaciji sveučilišta. Organizacija SRCA temelji se na sektorima. U SRCU sada postoje četiri sektora: Sektor Daljnji uspjeh SRCA ovisi prije svega o radu pogona i mreža, Sektor savjetovanja i podrške, djelatnika SRCA, ali i o Vama koji ovaj tekst Sektor za informacijske sustave i Opći sektor. čitate i imate potrebu za uslugama koje SRCE Osnovne informacije o radu pojedinih sektora pruža, a Vaša uloga pritom neće biti samo pronaći ćete u tekstovima ovog Glasila. uloga "pasivnog korisnika". Dio zacrtanog programa ostvaren je u 1992, a Na kraju zahvalio bih se svima onima koji su to je ugrubo: organizacijska pretvorba SRCA i vjerovali u mogućnost revitalizacije SRCA i sustavno financiranje, otvorena je Hrvatska njegove djelatnosti te onima koji su tome akademska i istraživačka mreža (CARNet), pridonijeli. Ne bih ih pojedinačno nabrajao, no prihvaćena je i djelomice stavljena u pogon jednoga bih čovjeka ipak spomenuo, prof. dr. oprema iz programa "Akademske inicijative Branka Jerena, zamjenika ministra znanosti IBM-a", održana je meclunarodna RH, čije je vjerovanje rezultiralo, u teškim konferencija "Information Technology trenucima za Republiku Hrvatsku, Interfaces (ITI '92)" i obavljene su sve pripreme financijskom podrškom sustavnom za izdavanje meclunarodnoga znanstvenog financiranju SRCA kao ( financijskom časopisa "The Journal of Computing and potporom CARNet-u. Veliko mu hvala. Information Technology (CIT)", kojega se prvi broj očekuje u prvom tromjesečju 1993. Dr. Slavko Krajcar, predsjednik UO SRCA
Organizacijske jedinice SRCA ~ I Telefon: 518-711 RCE je podijeljena na sektore određene Internet: [email protected] S naravlju osnovnih zadataka. Ako DECnet: MVSRCE::SPIM izuzmemo službu općih poslova, SRCE se sastoji od tri sektora: Sektor Informacijskih sustava prvenstveno je Sektor Pogon i mreže operativno vodi i namijenjen izgradnji informacijskih sustava na održava Hrvatsku akademsku mrežu, te ostalu sveučilištu, te programskih paketa. Voditelj je sklopovsku i programsku opremu smještenu u sektora Dubravko Hunjet i možete mu se SRCU. U slučaju poteškoća u daljinskom radu obratiti: pri uporabi opreme SRCA, nazovite telefon Telefon: 518-090 (041) 510-099, kućni 53. Voditelj je sektora Internet: [email protected] Ivan Marić i možete mu se obratiti: DECnet: MVSRCE::OZIS
4 Glasilo SRCA Predstavljamo Vam SRCE
Sektor Savjetovanja i podrške kao osnovni obratiti - nazovite sektor Savjetovanja i zadatak ima prepoznavanje i planiranje podrške. Dežurni je konzultant pri telefonu od potreba, te pomoć studentima, nastavnom 9 do 16 sati: · osoblju, administraciji i organizacijskim Telefon: 510-033 jedinicama sveučilišta u uporabi informatičke Internet: [email protected] tehnologije za potrebe nastave, znanstvenih DECnet: MVSRCE::KONZ istraživanja i administriranja. Ovaj sektor daje široku lepezu usluga; to su: U slučaju reklamacije na rad SRCA, molim Vas obratite se voditelju sektora Savjetovanja • različiti oblici konzultacija, i podrške:
• držanje tečajeva, Boris Grinfeld Telefon: 518-656 • pisanje dokumentacije u papirnom i/ili Internet: [email protected] računalnom obliku, te niz drugih DECnet: MVSRCE::GRINFELD poslova. Ako želite nazvati SRCE, a ne znate kome se Boris Grinfeld
V Casopis za računalnu i informacijsku tehnologiju CIT
V među sredinama različitih tehnoloških razina, asopis za računalnu i informacijsku pa i kultura. C tehnologiju (The Journal of Computing and Information 'Iechnology - CIT) obrađuje U časopisu se objavljuju izvorni znanstveni i područja računalstva, modeliranja i simulacije, stručni radovi, pregledni članci domaćih i informacijskih sustava i informacijske stranih autora, osvrti, prikazi domaćih i stranih tehnologije. Ovako širokom spektru disciplina stručnih knjiga i programskih rješenja te sa stanovišta istraživanja, obrazovanja i najavljuju informatički skupovi. Posebna će se primjene pridaje se osobito značenje u srednjoj pozornost posvetiti razvoju hrvatske računalne i istočnoj Europi. Stoga ovaj časopis, uz teme i informacijske terminologije. Časopis izlazi kao što su teorija računalstva, numeričko i tromjesečno. simboličko računanje, umjetna inteligencija, obrada slike, raspoznavanje uzoraka, robotski Radove treba slati na adresu: vid, sustavi u stvarnom vremenu, operacijski sustavi, programsko inženjerstvo, 1 komunikacijske mreže, strategijsko Uredništvo CIT-a I upravljanje, sustavi za upravljanje bazama SVEUČILIŠNI RAČUNSKI CENTAR podataka, sustavi za podršku u odlučivanju, Ul. Josipa Marohnića bb zaštita, diskretna i kontinuirana simulacija, 41000 Zagreb računalna statistika, obrada jezika i računalna Hrvatska lingvistika, veliku pažnju poklanja Tel.: (041) 518-656, 510-033 Fax: (041) 518-451 obrazovnim, društvenim, pravnim Internet: [email protected] upravljačkim aspektima računalne i DECnet: MVSRCE::CIT informacijske tehnologije. Glede toga časopis omogućuje razmjenu ideja, iskustava i znanja
. SIJEČANJ 1993. 5 Hrvatska akademska mreža CARNet
Osnovne mrežne usluge
V neposredan razgovor s korisnicima mreže ivimo u informatičkom razdoblju u (talk, phone). Sve će te mrežne usluge biti kojem informacija postaje najtraženija Z dostupne na svim računalima unutar roba, a time jednostavnost i pouzdanost CARNet-a. prijenosa informacija jedno od ključnih područja interesa, i to ne samo usko usmjerenih računalnih stručnjaka. Telnet Nekad su znanstvenici upotrebljavali l računala samo kao pomoć pri rješavanju Telnet je osnovni protokol Interneta za složenih matematičkih problema, tehničkih ostvarivanje veze s udaljenim računalom. Taj ,, simulacija ili održavanja (velikih) baza Vam protokol omogućava da se nalazite na podataka. Pri tome je upotreba računala jednom računalnom sustavu, a obavljate posao zahtijevala specijalizirano znanje, tj. zbog na nekom drugom koji fizički može biti neugodna korisničkog sučelja rješavanje se tih smješten u susjednoj prostoriji, ali i nekoliko problema morala većinom prepustiti tisuća kilometara daleko. računalnim stručnjacima. Primjerice, radite li u Splitu na računalu na Danas jednostavnost upotrebe računala kojem nije instaliran prevodilac programa za omogućava znanstvenicima samostalno programski jezik C, a znate da on postoji u rješavanje većine njihovih problema, kao što je Osijeku, možete se pomoću programa telnet izrada znanstvenih projekata te pripadajuće spojiti s računalom u Osijeku (gdje morate biti dokumentacije, pisanje raznih izvještaja ili registrirani korisnik, odnosno imati korisničku možda knjige, ili pak kontakt sa oznaku) i ondje obaviti željeni posao. znanstvenicima iz cijelog svijeta. Ili pak ako ste na znanstvenoj konferenciji u Puli i želite demonstrirati rezultate svoga S napretkom civilizacije i načini prijenosa projekta koji ste radili na računalu kod kuće u informacija sve su se više razvijali. Danas su Zagrebu, nije potrebno sa sobom na put vući računala i računalne mreže najbolji način hrpu, i to još uvijek nepotpune dokumentacije prijenosa velikih količina informacija u vrlo o svome radu, ili još gore cijelo računalo (!). kratkom vremenu i na velike udaljenosti. Da Dovoljno je da se iz Pule spojite sa svojim biste razmijenili informacije od zajedničkog računalom u Zagrebu i kolegama interesa s nekim kolegom koji se bavi sličnim znanstvenicima možete u potpunosti prikazati problemom kao i Vi, ali na drugom kraju rezultate svoga projekta baš kao da se oni svijeta, ne morate do njega putovati nalaze kod Vas u sobi. zrakoplovom. Dovoljno je sjesti za računalo i pomoću računalne mreže uspostaviti vezu s Može se dogoditi da je izravna veza između tom osobom. Na taj način možete razgovarati, nekih čvornih računala u mreži u prekidu, pa izmjenjivati informacije, programe ili čak tada možete preko SRCA, upotrebom jedne od razviti diskusiju u kojoj može sudjelovati više javnih korisničkih oznaka, uspostaviti ljudi (što naravno ne možete uraditi posredno vezu sa željenim čvornim računalom. telefonskim razgovorom), a da pri tome niste napustili svoje radno mjesto, i sve to uz minimalan utrošak vremena i novca. Protokol za prijenos
Protokoli za prijenos podataka i podataka (FTP) komunikaciju, te pripadajući programi koji služe kao korisnička sučelja, zovu se Jedan od najčešćih protokola koji služe za zajedničkim imenom mrežne usluge. Oni prijenos datoteka putem mreže između dvaju obuhvaćaju rad na udaljenom računalu u mreži računala jest File Transfer Protocol (FTP). Na računala (telnet), prijenos podataka između mnogim je sustavima to ujedno i ime programa računala (File Transfer Protocol), primanje i kojim se koristi taj protokol. Da biste mogli slanje elektroničke pošte (E-mail), te prenijeti podatke s nekog udaljenog računala
6 Glasilo SRCA Hrvatska akademska mreža CARNet
na svoje lokalna računalo ili obratno, morate dostavljena isti dan, najvjerojatnije u roku od imati korisničku oznaku na tom računalu koja nekoliko minuta. Vam omogućava da se tamo prijavite kako Postoji više programa koji Vam omogućavaju biste izvršili željeni prijenos podataka. upotrebu elektroničke pošte, a najčešći su EAN Pretpostavimo da ste završili pisanje i mail. Kako još uvijek nije uspostavljena veza doktorske disertacije na vlastitom računalu te Internet s Austrijom, preko koje bi se trebala je želite dati lektoru na pregled. Da li ćete to naša pošta slati izvan Hrvatske, ne možemo se osobno odnijeti lektoru? Naravno da ne - služiti programom mail za slanje pošte u poslužit ćete se programom FTP kako biste inozemstvo, dok to možemo pomoću programa poslali svoju disertaciju lektoru koji će je EAN. Programom EAN možete se koristiti na primiti na vlastitom računalu, jezično je SRCU, Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu I ispraviti i vratiti Vam je natrag. i Institutu "Rugjer Bošković". ,\ Prisjetite se primjera kada ste trebali prevodilac C na osječkom računalu. Da biste Razgovor pomoću mreže svoj program preveli, morali ste se spojiti na njihovo računalo, a jeste li morali baš sve, Ponekad Vam E-mail neće biti dovoljno uključujući i pisanje samog programa, raditi na dobar ako s nekim želite uspostaviti izravni tom računalu. Ne, naprotiv, najekonomičnije razgovor. Postoji nekoliko naredbi koje Vam bi bilo da program napišete na lokalnom to omogućuju. Prva je talk pomoću koje računalu, pošaljete ga programom FTP u možete razgovarati sa svim korisnicima mreže, Osi jek, tekse tada programom telnet spojite na a druga je write kojom možete razgovarati osječka računalo i ondje ga prevedete. samo s korisnicima na lokalnom čvoru. Talk i Programom FTP opet vratite prevedeni write su naredbe koje rade pod operacijskim program na lokalna računalo. sustavom UNIX (kao i ULTRIX), dok na Vrijeme prijenosa datoteka programom FTP operacijskom sustavu VMS postoji naredba mjeri se sekundama ili čak milisekundama. phone, slična naredbi talk.
Elektronička pošta Mref.ne usluge u Hrvatskoj
Elektronička pošta (E-mail) jedan je od načina Zasad, dok se ne uspostavi veza Internet s komunikacije putem računalnih mreža. E-mail Austrijom, programi telnet, FTP i mail rade u Vam omogućava da primate poruke, potpunosti samo unutar CARNet-a, tj. unutar odgovarate na primljene poruke, šaljete dalje Hrvatske. Međutim, uskoro će se ta veza primljene poruke, uključuje prije napisane uspostaviti tako da će biti mogući svi oblici datoteke, izvlači dio poruke u posebnu komunikacije preko svjetskih računalnih datoteku, ispisuje poruku na pisaču. mreža na isti način kako se njima koristi i neki pariški znanstvenik. Do tada svi članovi Svaki korisnik elektroničke pošte ima svoju sveučilišta mogu dobiti korisničku oznaku na adresu na računalu. Da biste mogli poslati SRCU kako bi mogli slati elektroničku poštu I poštu kolegi koji je na postdiplomskom studiju izvan Hrvatske pomoću programa EAN. u Americi, morate znati njegovu E-mail adresu. Ne morate se brinuti o dostavi pošte, to Darija Meter i Dobriša Dobrenić umjesto Vas radi Vaše računalo. Za razliku od obične pošte, elektronička će pošta biti
SIJEČANJ 1993. 7 Hrvatska akademska mreža CARN et
s početkom projekta CARNet, SRCE je dobilo Upravni odbor (imenovala ga je CRRNet Agencija za restrukturiranje i razvoj) sa zadaćom da definira budućnost SRCA. pitanja i odgovori U dogovoru s Odborom CARNet-a i uz suglasnost Agencije i Ministarstva, SRCE je definirano kao servisna organizacija svih V hrvatskih sveučilišta sa tri osnovne zadaće: Sto znači CARNet? gradnja, održavanje i tehničko administriranje mreže CARNet-a; podrška korisnika i ARNetjeakronimod CroatianAcademic održavanje tečajeva te pomoć pri izgradnji C and Research Network kojim se označava informacijskih sustava. 1 Hrvatska akademska mreža računala. Dakle, za pogon CARNet-a iskorištena je V postojeća zgrada i vrlo kvalitetna Sto je CARNet? infrastruktura te djelomice ljudi. Ključne aktivnosti vode novi, mladi ljudi. CARNet je i projekt Ministarstva znanosti Republike Hrvatske kojem je svrha graditi komunikacijsku, računalnu i informacijsku Kakva je topologija same infrastrukturu prvenstveno za potrebe komunikacijske mreže? akademske i istraživačke zajednice. CARNet se gradi kao privatna komunikacijska mreža. To znači da se ne rabe Tko vodi CARNet? javni komunikacijski putovi (npr. CROAP AK). Osnovni je razlog tome što Ministarstvo je imenovalo Koordinacijski akademska mreža zahtijeva veće brzine odbor koji u ime Ministarstva vodi projekt komunikacija nego komercijalni, javni sustavi, CARNet. Odbor čine stručnjaci iz te brzo uvođenje novih protokola i načina znanstveno-istraživačkih organizacija koji se prijenosa podataka. Osim toga, u takvoj mreži već otprije praktično bave računalnim valja neprekidno eksperimentirati s novim komunikacijama. Zadatak je Odbora bio da tehnologijama, što je potpuno neprihvatljivo snimi stanje i potrebe te da predloži za javne mreže. kratkoročne i dugoročne ciljeve i aktivnosti za njihovo postizanje. Što je do sada napravljena? ...
Odbor je definirao način izgradnje mreže, I osnovne protokole i zahtjeve za mrežna ... računala. Također je predložio međunarodne aktivnosti, organizaciju za izgradnju, održavanje i administriranje mreže te specificirao prvu fazu izgradnje mreže. Tko obavija posao izgradnje i održavanja
CARNet-a? Topologija CARNeta
SRCE. Novo SRCE. Naime, SRCE kakvo poznajemo zapravo je prestalo postojati jer je bilo dovedeno praktično do stečaja. Istodobno
8 Glasilo SRCA Hrvatska akademska mreža CARN et
V Svrha je CARNet-a da maksimalno potiče Sto obuhvaća prva faza korisnike na što intenzivniju uporabu mreže. To je u našim uvjetima moguće samo ako izgradnje CARNet-a? troškovi komunikacije nisu proporcionalni količini prenesenih podataka, već upravo Prva faza izgradnje obuhvaća uspostavljanje obrnuto. To se postiže paušalnim najmom glavnih mrežnih čvorova, međunarodnih veza (privatnih) komunikacijskih linija. te priključenje oko 80 ustanova. Za one ustanove koje nemaju odgovarajuće opreme, Mrežu CARNet-a čine 4 glavna mrežna čvora nabavljene su radne stanice UNIX i modemi. u 4 sveučilišna grada (Rijeka, Split, Osijek i Završetkom prve faze postiglo bi se da bi 40% Zagreb). Pojedinačne se ustanove ustanova i 70% znanstvenika imalo iznajmljenim linijama spajaju na najbliži glavni međusobnu i međunarodnu komunikaciju i mrežni čvor. Čvor u Zagrebu za sada je jedini osnovne mrežne usluge te ustanovu (SRCE) međunarodni čvor spojen s Austrijom i koja se o tome brine. Slovenijom. U kojem je stanju prva faza Koji se protokoli izgradnje?
upotrebljavaju? Oprema je nabavljena, uspostavljeni su međunarodni odnosi i dogovor s HPT (Hrvatska pošta i telekomunikacije). CARNet inzistira na upotrebi operacijskog Uspostavljeni su glavni mrežni čvorovi i sustava UNIX u svim mrežnim čvorovima (ne međunarodna veza s Austrijom, iako još ima samo glavnim), a preporučuje njegovu tehničkih problema na toj liniji. Kako HPT upotrebu i na svim ostalim višekorisničkim uspostavlja linije do krajnjih korisnika računalima. Može se upotrebljavati i MS-DOS (pojedinih ustanova), tako se instalira i na osobnim računalima. oprema.
Kao osnovni mrežni protokol koji mora biti Uskoro bi trebala biti uspostavljena i linija na raspolaganju na svim mrežnim čvorovima, a prema Sloveniji, čime bi se postigla bolja trebao bi biti i na svim računalima u mreži, propusnost i veća sigurnost. određen je TCP/IP (Transport Control Dovršava se uspostavljanje tzv. mail gatewaya Protocol/Internet Protocol). Glavni je razlog između raznih protokola za elektroničku za taj protokol što on omogućuje tri osnovne poštu. Time će se postići da će biti moguće mrežne usluge: elektroničku poštu (E-mail), poštu slati između mreža s različitim udaljeni rad (remote login) i udaljeni prijenos protokolima, npr. SMTP (Internet) u X.400, i datoteka (remote file transfer), pri čemu za BITNET ili DECNET i obrnuto. Tada će se i korisnika nema razlike između lokalnih i definitivno prijeći na adresu sa HR, a stare će l globalnih mreža. Naime, korisnik potpuno adrese s YU ostati još nekoliko mjeseci dok se istim naredbama prebacuje datoteku na ne obavijeste svi korespondenti u svijetu. računalo u susjednoj sobi kao i na računalo na drugom kontinentu. Osim toga je taj standardni paket uključen u operacijski sustav Kakvi su međunarodni gotovo na svim računalima UNIX. Na tom se protokolu zasniva i NFS (Network File odnosi CARNet-a? System), servis koji je vrlo koristan u lokalnim mrežama računala. CARNet je član evropskog udruženja organizacija za akademske mreže RARE, te će Osim TCP/IP, glavni mrežni čvorovi, a i neke biti član (dioničar) organizacije Operational veće ustanove, imat će i priključke na javnu unit, koja je u osnivanju i koja će pružati mrežu za prijenos podataka (CROAP AK) te će mrežne usluge u Europi. CARNet je također podržavati protokole OSI (Open System dobio pravo upotrebe interkontinentalne linije Interconnection). koja povezuje Europu i SAD. Preko Austrije
SIJEČANJ 1993. 9 Hrvatska akademska mreža CARNet
imamo se pravo služiti i infrastrukturom Ebone. Tko još može upotrebljavati CARNet? Koliko stoji upotreba Posljedice upotrebe CARNet-a · za CARNet-a? cjelokupno društvo tako su značajne da će se nastojati omogućiti upotreba CARNet-a svima Organizacije koje je Ministarstvo znanosti koji su zainteresirani za istraživački rad ili odredilo za povezivanje u prvoj fazi, a nemaju "samo" učenje. Male ustanove i pojedinci mogu odgovarajuće opreme, dobivat će je na svojim osobnim računalima i modemima upotrebu. Troškove uspostavljanja nazvati najbliži mrežni čvor i s njega 1 komunikacijske linije te međunarodne i ostale uspostavljati veze s ostalim korisnicima troškove plaća također Ministarstvo. Time su CARNet-a ili drugih mreža u svijetu. Platiti uspostavljanje mreže-i njena upotreba za moraju jedino svoje telefonske troškove do ustanove i njene djelatnike besplatni. najbližeg čvora. Ostale akademske i znanstvene ustanove trebale bi doći na red u sljedećim fazama. One V ustanove koje bi željele ranije početi Sto dalje? upotrebljavati CARNet moraju same financirati nabavu opreme. U sljedećim fazama izgradnje, osim širenja kruga korisnika, potrebno je podići kvalitetu usluga. To, prije svega, znači podizanje brzine Koja su ''pravila igre" pri komunikacijskih linija medu glavnim upotrebi CARNet-a? čvorovima, veza s velikim ustanovama te međunarodnih linija. Sada su brzine komunikacije između 9600 i 19200 b/s. Pravila su jednostavna. Upotreba CARNet-a Spomenute bi linije trebalo podići na brzinu od mora biti neprofitabilna, mora biti pristojna i 64000b/s. . neškodljiva za ostale korisnike te ne smije imati značajke političke ili koje druge agitacije (što Osim toga, u glavnim mrežnim čvorovima ne isključuje humanitarne aktivnosti). treba radne stanice zamijeniti snažnijim Pri dobivanju opreme i priključka ili samo računalima s više memorijskih resursa te dozvole za upotrebu preko komutirane linije, osigurati besprekidna napajanja električnom korisnik ili odgovorna osoba u ustanovi energijom. potpisuje ugovor u kojem su jasno navedena Također treba izgraditi redundantne pravila kojih se mora pridržavati. Svako komunikacijske linije ne samo medu glavnim prekoračenje dopuštenog ima za automatsku čvorovima već i među velikim ustanovama, te T posljedicu isključenje korisnika ili cijele prema inozemstvu (Rijeka-Trst). ustanove, ako je ugovor potpisan za cijelu l ustanovu. I, napokon, treba eksperimentirati s bežičnim To možda zvuči jako strogo, ali ako korisnici i optičkim vezama te brzinama većim od 64 iz Hrvatske naprave makar samo nepodopštinu kb/s. (da ne govorimo o zloupotrebi) negdje u svijetu, posljedica je vjerojatno isključenje Mr. Predrag Pale cijele Hrvatske. To se već događalo drugim zemljama.
10 Glasilo SRCA Hrvatska akademska mreža CARNet
CARNe t je tu, a što sad?
Hrvatskoj posebno je značajno za rva je faza izgradnje CARNet-a pred iskorištavanje svjetskih potencijala. S druge, završetkom. Što sad? P pak, strane sva svjetska znanja koja nam stoje Nastoje se osigurati domaći i strani izvori na raspolaganju treba upotrijebiti, a ne ponovo sredstava za daljnju izgradnju. Međutim, važno otkrivati. je znati da je to ipak samo izgradnja infrastrukture. To je nužda i osnova, ali ne i I smisao cijelog pothvata. Tko to treba raditi? Nacionalna mreža računala poput CARNet-a osnova je za izgradnju informacijskih sustava te Svi građani Hrvatske. Izgradnju i održavanje svekoliku suradnju stručnjaka raznih područja. infrastrukture CARNet-a obavlja mala grupa Pravi nas posao tek očekuje. ljudi kojima je to osnovna djelatnost. Čak i u tim poslovima očekuje se velika pomoć i V suradnja svih profesionalaca na sličnim Sto treba napraviti? poslovima u ustanovama koje su uključene u CARNet. Napredak i kvalitetan rad mreže Osim osnovnih mrežnih usluga i podataka, nezamisliv je bez intenzivne, dobronamjerne potrebno je raditi na izgradnji takvih suradnje. informacijskih sustava koji će omogućiti našim Osnovna je ideja na kojoj je i niknula stručnjacima jednostavan i brz dostup do inicijativa projekta CARNet da samo svjetskih informacija (npr. norme, patenti, zajednički, s koncentriranim ljudskim i časopisi, automatsko pretraživanje svjetskih materijalnim resursima možemo ići naprijed biblioteka). Također je potrebno da dovoljno brzo (ili uopće ići naprijed). informacije koje sami stvaramo, sustavno stavljamo na raspolaganje samima sebi, ali i Taj pristup treba njegovati i unapređivati. svijetu. Suparništvo treba zamijeniti suradnjom. Hrvatska je malena zemlja, u teškorne Kad se radi o nadgradnji osnovne materijalnom (i ne samo materijalnom) infrastrukture, to je još više istina. Naime, položaju. Ne smije se dopustiti da napori ma i potrebna je tijesna suradnja stručnjaka svih samo jednog građanina budu neiskorišteni ili profila da bi se stvorile potrebne baze i tokovi zaludni. Pažljivo planiranje i iskorištavanje podataka te odgovarajuća programska svih (a prije svega ljudskih) resursa jedini je put podrška. u bolje sutra. Stoga je potrebno osigurati da r napori i rezultati svakog pojedinca budu dostupni i poznati svima zainteresiranima. Da Poziv svatko može lako pronaći ljude koji se bave srodnim aktivnostima te da se napori mogu Stoga ovime pozivamo sve zainteresirane združiti ili barem da ne budu kolegice i kolege da se sa svojim idejama, kon tra produktivni. potrebama i ponudama jave i aktivno uključe u CARNet nije samo mreža za znanstvenike. razvoj Hrvatske razvojem usluga na osnovi To je i model na kojemu svi trebamo učiti i koji CARNet-a (ili razvojem samog CARNet-a). nam treba pomoći da i druge informacijske sustave u zemlji gradimo što kvalitetnije, Upotrijebimo CARNet kao medij i žarište u jeftinije i brže. kojem će se bistriti i realizirati zamisli:
Pravodobno i kvalitetno informiranje Mr. Predrag Pale svjetske javnosti o političkim, društvenim i gospodarskim zbivanjima i okolnostima u
SIJEČANJ 1993. 11 Ako namjeravate postati korisnik SRCA, što je bitno?
Kako se postaje korisnikom SRCA?
obrazac S11 (pristupnica) i zbog važnosti rata su SRCA otvorena svima zaposlenim uključen u ovaj broj Glasila. Ispunjen i ovjeren na sveučilištu i studentima. Pobjednici na V obrazac predajte dežurnom konzultantu, koji takmičenju informatičara srednjih škola bit će će Vas registrirati i predati Vam korisničku pozvani da pristupe familiji korisnika SRCA, a oznaku. Korisnička oznaka vrijedi najviše 12 ograničen broj posebno nadarenih učenika mjeseci, ali se po potrebi može produljiti. srednjih škola može po dogovoru dobiti pravo uporabe opreme u SRCU. Za boravak u zgradi Za sve upite i dodatne informacije možete se .1 i za rad na osobnim računalima nema drugih obratiti dežurnom konzultantu telefonom na preduvjeta. Međutim, da biste se koristili broj 510-033 od 9 do 16 sati ili elektroničkom I elektroničkom poštom (E-Mail), radnim poštom na: [email protected] stanicama ili računalom IBM ES/9000 Vi morate imati korisničku oznaku (user ID) i lozinku (password). U tu svrhu načinjen je B.G.
Pravila za uporabu usluga SRCA
dopuštena i energično će se sprečavati. ristup u zgradu SRCA, te pravo na P uporabu opreme i ostalih usluga imaju svi SRCE će biti otvoreno od O do 24 sata svih zaposleni na sveučilištu kao i studenti. Sve su sedam dana u tjednu, osim u vrijeme državnih usluge besplatne, ali su ograničene glede praznika, kad se za to osiguraju uvjeti materijalnih troškova. Isto tako korisnik ima (predvidivo krajem proljeća). Tehnička i ograničenja glede prostora na disku za smještaj programska oprema i dalje nam stiže u privatnih podataka i programa, te količine valovima i dolazit će do kraja veljače 1993. poruka koje se šalju/primaju elektroničkom Treba nam vrijeme rezervirano za rad oko nove poštom. Ako Vaše potrebe prelaze usvojena opreme. Stoga će SRCE biti otvoreno radnim pravila, obratite se dežurnom konzultantu radi danom i subotom od 8 do 22 sata. dogovora. Termine za uporabu opreme i pohađanje Prilikom ulaska u zgradu SRCA posjetitelj tečaja možete rezervirati kod dežurnog predaje osobnu iskaznicu portiru, a od portira konzultanta osobno, telefonom (510-033) ili dobiva iskaznicu s kojom može posuđivati elektroničkom poštom ([email protected]). priručnike i časopise za vrijeme boravka u SRCU. B.G. Uporaba opreme SRCA za privatne poslove koji donose osobnu financijsku dobit nije
12 Glasilo SRCA Raspoloživa oprema u SRCU
Akademska inicijativa - IBM ES/9000, RISC 6000, PS/2
• određenu količinu prateće opreme kadems~a i_nicijativ~ IBM-a jedna je od A potrebne za kvalitetnu upotrebu _ promociJskih aktivnosti poznatoga računala u lokalnom i udaljenom radu. svjetskog proizvođača računala i programske po~rške s namjerom podizanja informatičke Ukupna je vrijednost ustupljene opreme oko razme društva, a sastoji se od davanja na 3 000 000 USD, ali je ista tolika vrijednost, u upotrebu računalne opreme i potrebne početnoj fazi, namijenjena za programsku J programske podrške koje je proizvođač IBM. podršku. Treba istaknuti da količina Akad~mska inicijativa, kao što i sama riječ pro?ramske podrške nije ograničena ako je ji govon, ustupa opremu samo sveučilištima, proizvođač podrške IBM. dakle neprofitnim organizacijama, ali uz podršku države domaćina. Ugovor je potpisan na dvije godine, Akademsku inicijativu u Republici Hrvatskoj standardna klauzula IBM, s mogućnošću IBM je najavio u lipnju 1991. godine, a njena se produženja. Istodobno je s ugovorom prezentacija održala u srpnju 1991. godine. potpisano i "pismo o namjeri" za dodatno Zbog rata u Hrvatskoj, ali i zbog produženje od dvije godine. Nakon isteka nezadovoljstva hrvatske strane ponuđenim ugovora oprema se može otkupiti po sniženoj rješenjem, Ministarstva znanosti i Sveučilišta u cijeni ili se može vratiti IBM-u (sniženje iznosi Zagrebu, Akademska je inicijativa bila 20% godišnje). zamrznuta do ožujka 1992. godine. U travnju Za vrijeme trajanja ugovora IBM se obvezuje 1992. godine IBM nudi znatno kvalitetnije i besplatno održavati opremu, davati školovanje suvr~me~ije rješenje i pregovori se nastavljaju vezano za opremu i programsku podršku, do Iipnja 1992. godine, kada je potpisan davati nove verzije programske podrške, te ~govor. Isporuka je opreme započela u osigurati ekspertnu podršku i svu literaturu. listopadu 1992. godine i trajat će do veljače 1993. Obveze su potpisnika s hrvatske strane da osigura prostor i potreban kadar za pogon, da Oprema sadrži: na ustupljenoj opremi obavlja istraživanja i • jedno računalo ES/9000-190 s edukaciju studenata te da IBM-u omogući vektorskim procesorom i potrebnom marketinške aktivnosti ili preko centra "demo" komunikacijskom opremom za ili preko centra "Competence" koji se mora uključenje u CARNet, čime postaje formirati. Sve se aktivnosti moraju javno dostupan istraživačima diljem Hrvatske. objavljivati ili preko radova ili održavanjem Računalo omogućava kvalitetniji rad u simpozija ili na koji drugi način. Dodatna je području zahtjevnog računanja mogućnost obaju partnera da zajedno rade na podržavanja velikih baza podataka. projektima od nacionalnog interesa. Osim toga, Akademskom se inicijativom • jednu radnu stanicu RISC 6000 s dobiva za Hrvatsku registrirani čvor EARN, potrebnom opremom za kvalitetni rad u čime postajemo i članovi EASINETA- mreže području projektiranja. Također raspolaže opremom za uključenje u svih računala IBM u Europi. CARNet. Vama za informaciju, izlazak sljedećeg broja Glasila SRCA predviđa se za 15. travnja 1993, • : računala PS/2 namijenjenih za tečajeve a bit će velikim dijelom posvečen računalima i rad studenata u laboratoriju. IBM i opremi koju smo dobili u okviru Akademske inicijative. • 2 računala PS/2 i specijalnu opremu za multimedijski laboratorij. Dr. Slavka Krajcar • 20 terminala za rad sa računalom ES/9000 za studente i druge korisnike.
SIJEČANJ 1993. 13
~ ~: ' . '. . Raspoloživa oprema u SRCU
Laboratorij radnih stanica
V SVt o je to laboratorij radnih Sto je namjena laboratorija stanica? radnih stanica?
Laboratorij je namijenjen za razvoj i okviru nove organizacije SRCA i ispitivanje raznih programskih proizvoda, za U proširivanja ponude akademskoj i edukaciju i vježbu, za diplomske i znanstvene znanstvenoj sredini organizirat će se više radove, te za ispitivanje eksperimentalnih laboratorija baziranih na različitim mrežnih proizvoda. U okviru laboratorija operacijskim sustavima različitim organizirat će se prikaz rada u CARNet-u, a proizvođačima opreme. Laboratorij radnih organizirat će se i drugi prikazi i računalne stanica opremljen je opremom poznatoga radionice, i to organizirani dijelom od SRCA, svjetskog proizvođača računalne opreme a dijelom od ponuđača novih programskih Digital Equipment Corporation (DEC), a aplikacija. temelji se na operacijskom sustavu Ultrix V4.2A. Tko se može koristiti Tehnički gledano, to je zapravo mreža računala (LAN) koju čine jedan DEC system laboratorijem radnih 5000/240 i 4 radne stanice DEC station 5000/25. Laboratorij radnih stanica dio je mreže stanica? računala u SRCU, a time i CARNet-a čime se rad u laboratoriju ne veže neposredno za Pristup i pravo upotrebe imaju svi znanstveni lokaciju, već se omogućava, a i dopušta rad radnici, profesori, studenti i ostali radnici preko mreže svim članicama hrvatskih znanstvenih institucija i institucija koje sveučilišta. pripadaju sveučilištu, a i ostali po dogovoru s upravom SRCA. Prikaze i računalne radionice mogu održavati svi ponuđači programskih proizvoda i pojedinci koji prikazuju svoje radove, također uz dogovor s upravom SRCA.
.□ SRCAPP Organizacija rada u 161.53.3.7 laboratoriju radnih stanica
Svatko zainteresiran za rad treba se javiti u SRCE gdje će dobiti pristupnicu koju treba ispuniti i ovjeriti na svome radnom mjestu ili ~ 0 fakultetu. Tada se u skladu sa željama i 161.53.3.9 □ G~ potrebama otvara korisnička oznaka u 161.53.3.22 računalnom sustavu ili radnoj stanici. Korisnik koji je dobio korisničku oznaku za laboratorij može raditi ili u SRCU ili preko mreže. Voditelji laboratorija dat će mu dodatna ~0 161 .53.3.11 □ objašnjena za rad i programsku podršku. G~ Računalne vježbe organiziraju se u SRCU uz 161.53.3.12 prethodni dogovor za osiguravanje termina. Laboratorij radnih stanica Prikazi i računalne radionice organizirat će se također uz prethodni dogovor za osiguranje
14 Glasilo SRCA Raspoloživa oprema u SRCU
termina, a uz prethodnu dozvolu uprave SRCA podataka između DOS-a i Ultrixa. ako se radi o korisniku koji nije iz akademske Budući da je laboratorij povezan u mrežu, sredine. moguća je upotreba programskih podrški telnet, FTP i mail. Sklopovska oprema u Na stanicama postoje uređivači teksta VI i laboratoriju TPU. Nudi se i niz različitih programskih jezika: od Laboratorij radnih stanica sastoji se trenutno uobičajenih (C, C++, COBOL, PASCAL, od jednogDEC system 5000/240 i četiriju radnih FORTRAN, LISP) do jezika namijenjena stanica DEC 5000/25, koji su međusobno objektnom programiranju (TRELLIS). povezani na sabirnicu i na lokalnu mrežu Uz to se korisnicima nude i dva generatora računala u SRCU. Pokaže li se potreba, ta će se aplikacija (VUIT, PUSE). konfiguracija dodatno proširiti, prvenstveno dodatnim radnim stanicama i po mogućnosti Za organizaciju prikaza instaliran je DEC laserskim pisačem. PRESENT. Osnovni tehnički podaci za sklopovsku Za razvoj aplikacija vezanih za baze podataka opremu trenutno uključenu u laboratorij: u laboratorij je trenutno uključen SQL i INFORMIX, te pretprevodioci za većinu programskih jezika. DEC Station 5000/25 • RISC CPU 25 MHz, 128 Kb priručne Uskoro očekujemo Ingres, DEC Write, memorije, 26,7 MIPS Adobe Ilustrator, što bi trebalo upotpuniti • radna memorija 8 Mb našu programsku ponudu. Naravno, • čvrsti disk 426 Mb, vrijeme pristupa 14 programsku ćemo ponudu i dalje proširivati, a ms očekujemo da će nam u tome pomoći i sami • savitljivi disk 3,5", 2,88 Mb, 15 ms korisnici laboratorija. • prikazna jedinica u boji 16", 1024x768, Slijedi popis programske opreme trenutno 1280x1024 instalirane u laboratoriju radnih stanica : programski jezici: DEC System 5000/240 • C, C++, PASCAL, LISP, ADA, • RISC CPU 25 MHz, 27,3 MIPS TRELLIS, FORTRAN • radna memorija 32 Mb • čvrsti disk 1,1 Gb, vrijeme pristupa 14,5 baze podataka: ms, brzina prijenosa 2,5 Mb/s • SQL, INFORMIX, pretprevodioci za • čvrsti disk 1,4 Gb, vrijeme pristupa 12,5 programske jezike ms, brzina prijenosa 2,5 Mb/s • CD-ROM 600 Mb, vrijeme pristupa 450 grafika: ms • DEC Phigs, DEC GKS-3D/2D, DEC • brza jedinica vrpce 320/525 Mb, brzina image Ap. servis prijenosa 62,5 Kb/s generatori aplikacija: • VUIT, DECFuse ...Pr ogramska oprema u ostalo: laboratoriju • CDA Converter Library za Ultrix, DEC Present Osnovni je operacijski sustav u laboratoriju uskoro očekujemo: Ultrix V4.2A. Na svakoj stanici moguća je • DEC Write, Adobe Ilustrator, Ingres upotreba sučelja motif ili Xwindows, za Ultrix. Osim toga na svakoj stanici postoji SoftPC, Josip Derado emulacija osobnog računala na radnoj stanici koja između ostalog omogućava prijenos
SIJEČANJ 1993. 15 Raspoloživa oprema u SRCU Razmjena znanja i iskustva
Osobna računala PC 386
programski jezici: redavaonica je opremljena sa 8 osobnih P računala PC 386dx + 387 /25 MHz 2/4 • C/C+ + Professional Development MB, prikaznim jedinicama VGA, razlučivosti System, FORTRAN, 1024x748 točaka - 256 boja, te pisačem EPSON FX 1050. Predavaonica je prvenstveno • Macro Assembler, Source Profiler, namijenjena za držanje tečajeva (4 sata • Quick C far Windows, Visual Basic dnevno), te za osobni rad korisnika. Omogućen Standard je pristup laserskom pisaču HP LaserJet III. Rezervaciju termina za uporabu osobnih grafičko korisničko sučelje: računala možete obaviti osobno kod dežurnog konzultanta, telefonom (510-033) od 9 do 16 • Windows 3.1 EE Version sati ili elektroničkom poštom ([email protected]). baze podataka:
• FoxPro 2.0 Slijedi popis raspoložive programske opreme: ostale primjene u Windows okruženju:
operacijski sustav i grafičko korisničko sučelje: • Excel, Works, Project, PowerPoint, Publisher • MS-DOS 5.0, Windows 3.1, Interactive Svjesni smo činjenice da je osobno računalo UNIX važna tehnološka osnovica na sveučilištima. Nastojat ćemo nabaviti one programske obrada teksta: proizvode za koje postoji interes. Stoga očekujemo da nam iznesete svoje želje • WordPerfect 5.1, Word far Windows 2.0 telefonom (510-033) od 9 do 16 sati ili elektroničkom poštom ([email protected]). Od 15. veljače bit će na raspolaganju i sljedeći programski proizvodi tvrtke Microsoft: B.G.
Konzultacije
angažirat će kvalificiranu osobu iz SRCA, a po onzultacije će se davati prvenstveno u potrebi i eksperta izvan SRCA. Davat će se vezi s programskom i sklopovskom K također konzultacije vezane za kupnju, opremom koja je instalirana u SRCU. Mogu se povezivanje i upotrebu postojeće i planirane dobiti telefonom (510-033) ili osobno radnim opreme. danom od 9 do 16 sati, te elektroničkom poštom ([email protected]). Po potrebi B.G. dogovorit će se i posebni termin. Ako dežurni konzultant nije u mogućnosti riješiti problem,
16 Glasilo SRCA
.. , . ~~ ,, . ,. . . . ·. .
1, \I' • • ,~ ,•,.';' ., l ._"• ., Razmjena znanja i iskustva
Analiza podataka i statistika
nabave treba pažljivo evaluirati s mnogih Uloga i značaj statistike aspekata. Po raznim objektivnim kriterijima, statistički sustav SAS može se izuzetno visoko tatistika je moćno sredstvo za analizu ocijeniti i to je, naravno, razlog njegove velike S podataka. Njenom primjenom u znanosti, popularnosti u znanstvenim, nastavnim i inženjerstvu, obrazovanju i poslovanju učinit privrednim institucijama širom svijeta. SRCE ćete svoj rad kvalitetnijim. U fizici statistika je u pregovorima za nabavu SAS-a barem za pomaže u odluci da se rezultati nekog jednu od platformi instaliranih u SRCU. eksperimenta uključe u skup općeg znanja. U biologiji i medicini ona vodi istraživače u traženju značajnih eksperimentalnih otkrića. Tečajevi, seminari, Liječnicima statistika služi da bi ustanovili djelotvornost određenog tretmana, prezentacije farmaceutima - da bi procijenili novi lijek. Tečajevi, seminari i prezentacije vezani uz Presudna je uloga statistike u društvenim suvremenu primjenu statistike i statističke znanostima, posebno u psihologiji, sociologiji programske opreme jedna su od važnih i ekonomiji. Praćenje ponašanja pojedinaca i aktivnosti SRCA koja će pomoći u razlučivanju organizacija uz pomoć numeričkih i/ili valjane informacije od one koja to nije. nenumeričkih poda taka omogućava Biblioteka SRCA dobro je opremljena prihvaćanje modela i teorija koje se ne mogu knjigama iz područja metoda (standardnih i bazirati samo na verbalnim argumentima. nestandardnih) za analizu podataka, te Profesionalna se područja inženjerstva, knjigama iz područja teorijske, primijenjene i obrazovanja i poslovanja koriste statistikom da računalne statistike. Osim toga, biblioteka je svoje planiranje učine točnijim, a svoju opremljena i sa desetak vodećih svjetskih poslovnu politiku i postavljene standarde časopisa iz tog područja. argumentiranijim. Građevinar se služi statistikom u određivanju svojstava različitih materijala, direktor poduzeća - za predviđanje Konzultacije prodaje, oblikovanje proizvoda i porast efikasnosti i kvalitete proizvodnje. Profesionalne, pouzdane i brze konzultacije Statistika je duboko ugrađena u mnoga osnovni su način pružanja podrške područja i predaje se na mnogim fakultetima korisnicima. One obuhvaćaju: Sveučilišta u Zagrebu. Kako je primjena • pomoć pri oblikovanju eksperimenata i statistike nezamisliva bez uporabe računala i odabiru uzoraka; kvalitetne statističke programske opreme, • pomoć pri izradi anketa i organizaciji SRCE nastoji osigurati i sklopovsku opremu i podataka; "site licence" suvremene statističke programske opreme za potrebe svojih • pomoć u odabiru metoda za analizu korisnika. podataka; • pomoć u upotrebi statističke Stanje statističke programske opreme; • analizu podataka pomoću suvremene programske opreme statističke programske opreme; U posljednjih nekoliko godina statistička je • razvoj posebnih metoda i algoritama, te programska oprema doživjela naglu njihovu izvedbu; ekspanziju. To se osobito odnosi na opremu za • pomoć u tumačenju rezultata. osobna računala, tako da trenutačno na tržištu ima više stotina, ako ne i tisuća, različitih Nakon povezivanja računala instaliranih na statističkih programa, paketa i jezika koje prije raznim fakultetima u mrežu, konzultacije i
SIJEĆANJ 1993. 17 Razmjena znanja i iskustva usluge koje će SRCE davati korisnicima mogu • pristup svjetskim statističkim bazama. se proširiti sljedećim aktivnostima: Poslove konzultacija iz statistike u SRCU • statističkim konferencijama preko obavlja mr. Vesna Hljuz Dobrić. mreže, koje omogućuju slanje upita i rješenja, te raznih informacija svim Mr. Vesna Hljuz Dobrić zainteresiranima;
Tečajevi u SRCU
Tečaj se obavlja na osobnim računalima IBM vi su tečajevi besplatni, a pohađati ih PC 386, ali je namijenjen prvenstveno kao mogu svi zaposleni na hrvatskim S uvodni tečaj za buduće korisnike radnih stanica sveučilištima, te studenti. Popis tečajeva, DEC 5000/25. sadržaj i termini periodično će se dostavljati svim članicama hrvatskih sveučilišta. Ove informacije bit će dostupne i putem Hrvatske Windows 3.1 akademske mreže računala. 2. - 3. ožujka od 9 do 13 sati. Windows je najpopularnije grafičko U ovom se Glasilu nalazi obrazac S21-prijava korisničko sučelje na osobnim računalima. za tečaj. Ispunjen i ovjeren obrazac potrebno je Preporučuje se svim korisnicima osobnih predati dežurnom konzultantu najkasnije računala. Preduvjet je završen tečaj MS-DOS sedam (7) dana prije početka tečaja. Iznimno, ili odgovarajuće predznanje. zaposleni i studenti sa sveučilišta izvan * Zagreba mogu izvršiti rezervaciju pismeno, B. OBRADA TEKSTA: telefonom (510-033) ili elektroničkom poštom ([email protected]), a prijavu za tečaj Word for Windows 2.0 predati najkasnije na dan slušanja tečaja. Ako 8. - 12. ožujka od 9 do 13 sati. je broj polaznika za tečaj već ispunjen, potencijalni se slušatelj može upisati na listu Word for Wiridows vjerojatno je najtraženiji čekanja. program za obradu teksta. Jednostavan je za rad i pruža puno mogućnosti uključujući Tečajevi su uglavnom petodnevni, odvijaju se crtanje, izradu tabela, pisanje matematičkih u grupama do 8 slušatelja, uz dosta praktičnog formula i izradu grafičkih prikaza. Tečaj je rada. Ovim se objavljuje prva serija tečajeva: namijenjen svim korisnicima osobnih * računala. Preduvjet je završen tečaj Windows A. OPERACIJSKI SUSTAVI I GRAFIČKO 3.1 ili odgovarajuće predznanje. KORISNIČKO SUČELJE: WordPerfect 5.1 MS-DOS S.O 15. - 19. ožujka od 9 do 13 sati. 15. - 19. veljače od 9 do 13 sati. WordPerfect je u svijetu najrašireniji MS-DOS je danas osnovni operacijski sustav program za obradu teksta. Tečaj je namijenjen za osobna računala. Polaznik će tečaja uvodna svim korisnicima osobnih računala. Preduvjet upoznati osnovne dijelove računala, te sve je završen tečaj MS-DOS ili odgovarajuće naredbe operacijskog sustava. Tečaj je predznanje. namijenjen svim korisnicima osobnih računala * i preduvjet je za ostale tečajeve. C. ANALIZA PODATAKA I STATISTIKA:
UNIX (lnteractive) SAS (1) 22. - 26. veljače od 14 do 18 sati. 22. - 26. ožujka od 14 do 16 sati.
18 Glasilo SRCA Razmjena znanja i iskustva
Cilj je tečaja efikasna uporaba SAS-a za Cilj: stjecanje teoretskih osnova za rad s pisanje izvještaja, rukovanje datotekama i relacijskim bazama podataka. podacima, te za grafički i statistički prikaz Potrebno predznanje: osnove informatike. podataka. Preduvjet je poznavanje osnova MS-DOS-a. Polaznici: administratori baza podataka, aplikativni programeri, sistem-analitičari. SAS (2) 29. ožujka - 2. travnja od 14 db 16 sati. Projektiranje informacijskih sustava Univarijatne i multivarijatne metode 22. - 26. ožujka od 10 do 13 sati. statističke analize uz uporabu programskog Sadržaj: osnovni pojmovi projektiranja paketa SAS/STAT. Tečaj je namijenjen svima (model podataka, model funkcija, model kojima u znanstvenom i stručnom radu treba događaja); faze projektiranja informacijskih statistička analiza podataka. Preduvjet je sustava (planiranje, analiza, dizajn, poznavanje statistike. implementacija, dokumentacija, prijelaz, * produkcija). D. BAZE PODATAKA I Cilj: stjecanje osnovnih vještina u PROJEKTIRANJE INFORMACIJSKIH projektiranju informacijskih sustava. SUSTAVA: Potrebno predznanje: osnove informatike i elementarni pojmovi o bazama podataka. Koncepcija relacijskih baza podataka 22. - 26. veljače od 9 do 13 sati. Polaznici: projektanti baza podataka, Sadržaj: relacijski model podataka (osnove sistem-analitičari, aplikativni programeri. relacijske teorije, elementi teorije Na osnovi odziva slušatelja tijekom siječnja i normalizacije, drugi modeli podataka); veljače, objavit ćemo dol.ožujka 1993. termine relacijska baza kao implementacija relacijskog za sljedeće razdoblje. Dakako, broj tečajeva bit modela (uvod u organizaciju podataka, će povećan. Očekujemo da nam javite svoje organizacija relacijske baze podataka, želje pismeno, telefonom (510-033) ili implementacija relacijskog računa); elektroničkom poštom ([email protected]). upravljanje relacijskom bazom podataka (sustavi četvrte generacije, integritet podataka). B.G.
I Vi možete svoje znanje prenositi drugima u prostorijama SRCA
sveučilišta i našim mogućnostima, pružiti ko smatrate da posjedujete veće znanje, usluge domaćina i organizatora tematskih ili iskustvo u nekom od područja A grupa, te organizirati predavanja koja će voditi primjene računala i želite predati ili razmijeniti djelatnici hrvatskih sveučilišta. s ostalima svoje spoznaje, javite nam se. Mi smo svjesni da se naša obrazovna aktivnost širenja Ovo je trajni poziv svima zainteresiranim da informatičke kulture ne može ostvariti samo se svojim prijedlozima i osobnim petodnevnim tečajevima o popularnoj sudjelovanjem uključe u naše aktivnosti. Javite programskoj opremi. Isto tako očekujemo da nam se pismeno, elektroničkom poštom ćemo tijekom pružanja naših usluga, posebno ([email protected]) ili telefonom davanjem konzultacija, izgraditi stvarnu sliku o (518-656, 510-033) između 9 i 16 sati. potrebama hrvatskih sveučilišta.
Stoga namjeravamo, u skladu s potrebama Boris Grinfeld
SIJEČANJ 1993. 19 Pisma naših korisnika i mali oglasi
Pisma naših korisnika i mali oglasi
zajednica i dobit ćemo povoljnije uvjete. ajpogodniji način obavješćivanja, za N velik broj primjena, zasniva se na mreži računala. Međutim, budući da je CARNet u B. G. izgradnji, namjeravamo dio prostora Glasila SRCA namijeniti obavijestima koje potječu od □ naših korisnika ili naše okoline. Ovaj je prostor KODEKS (Medulićeva 1, Zagreb) može isporučiti namijenjen i za Vaša pisma, a i za naše proizvode tvrtke Microsoft obrazovnim odgovore. Želimo Vas ohrabriti da pišete i organizacijama po znatno nižim cijenama. SRCE je za svoje potrebe kupilo sljedeće proizvode tvrtke obavješćujete i ostale članove naše sveučilišne Microsoft: zajednice o svojim razmišljanjima i Windows 3.1 EE Version 168 prijedlozima koji se odnose na poboljšanje Word far Windows 271 stanja primjene računala i naših usluga. Publisher 208 Excel far Windows 271 U ovom su broju objavljene upute glede Works far Windows 166 kupnje programskih paketa po znatno nižim Project far Windows 313 cijenama. Naime, proizvođači popularnih Quick C far Windows 189 programskih paketa daju priličan popust Visual Basic Standard 168 obrazovnim institucijama (50% do 90%), s tim C/C+ + Prof. Dev. System 292 da je prosječna cijena 1/3 uobičajene cijene FORTRAN 315 prizvoda. Svrha je popusta povećanje broja Macro Assembler 158 budućih kupaca. Mnogi proizvođači nastupaju Source Profiler 105 FoxPro Single User 418 agresivno pa oglasi u javnim glasilima nisu rijetkost. Nude se i pakovanja po 5 ili 10 Cijene su iskazane u bodovima, a bod ima vrijednost primjeraka. Mi u Hrvatskoj praktično nemamo 1 DEM na deviznom tržištu. Ova je lista samo dio ovlaštenih zastupnika proizvođača popularnih ponude tvrtke KODEKS. programskih paketa, pa je kupnja po sniženoj cijeni na koju imamo pravo znatno otežana i □ uvjetovana većim količinama. HSM INFORMATIKA (Hercegovačka 9, Zagreb) ovlašteni je zastupnik tvrtki Core!Draw i Micrografix. SRCE je radi kupnje programskih proizvoda Obrazovnim organizacijama može isporučiti za osobna računala uspostavljalo vezu s raznim proizvode tvrtki Core!Draw i Micrografix uz 50% prodavačima i nastojalo da pobudi njihov popusta. Narudžba treba biti kolektivna da bi HSM interes. Postignuti su neki rezultati. Prodavači zahtijevao veću količinu proizvoda od tvrtki koje su zainteresirani za veće količine, jer se nabava zastupa. programskih proizvoda za obrazovne svrhe odvija po drugačijoj proceduri. Osim toga □ SRCE ima dežurnog konzultanta kome je MICRO DATA (Rade Končara 232, Zagreb) zadatak pomoći svim članicama hrvatskih ovlašteni je zastupnik tvrtke SYMANTEC). Prodaje sveučilišta. Dežurni će Vas kozultant obrazovnim organizacijama The Norton Desktop 2.0 za $79 (60% popusta), a može ostvariti značajan obavijestiti o svemu što Vas zanima, a može popust i za druge proizvode u slučaju kolektivne izvršiti i predbilježbu o Vašoj namjeri kupnje narudžbe. radi zajedničkog nastupa i dobivanja povoljnijih uvjeta. □ Ovim objavljujemo da će SRCE od 1. ožujka Perpetuum (Paljetkova 18, Zagreb) ovlašteni je do 12. ožujka 1993. organizirati prikupljanje zastupnik tvrtke WordPerfect. Prodaju proizvoda najava o namjeri kupnje programskih tvrtke WordPerfect ostvaruje preko hrvatskih tvrtki. Ne daje popust pri kupnji obrazovnim proizvoda naznačenih u prilogu ovoga članka. organizacijama, ali dopušta uporabu programskih Ako ste zainteresirani, obratite se dežurnom proizvoda na 8 osobnih računala bez dodatne naplate, konzultantu (telefon 510-033) od 9 do 16 sati ako se da pismena izjava da će se programi rabiti za ili elektroničkom poštom obrazovne djelatnosti. Može ostvariti značajan ([email protected]). Ponašajmo se kao popust u slučaju kolektivne narudžbe.
20 Glasilo SRCA Telefonski imenik
Telefonski imenik
A ko ne znate kome da se obratite? Dežurni konzultant od 9 do 16 sati 510-033 Internet: [email protected] DECnet: MVSRCE::KONZ
* * Projektiranje informacijskih sustava - specijalističke Voditelj sektora POGON I MREŽE konzultacije Ivan Marić Mladen Vedriš 518-711 518-090 Internet: IV [email protected] Internet: [email protected] DECnet: MVSRCE::IV AN . DECnet: MVSRCE::VEDRIS
* * Voditelj sektora SAV.TETOV ANJA I PODRŠKE Glasilo SRCA Boris Grinfeld Boris Grinfeld 518-656 518-656 Internet: [email protected] Jntcrnet: [email protected] DECnet: MVSRCE::GRINFELD DECnet: MVSRCE::GRINFELD
* * 15. međunarodna konferencija Voditelj sektora INFORMACIJSKIH SUSTAVA "Information Tcchnology Interfaces" Dubravko Hunjet ITI '93 518-090 Branka Radić Internet: [email protected] 518-656 DECnet: MVSRCE::HUNJET Internet: [email protected] DECnet: MVSRCE::ITI
* Prijava tečaja i osnovne konzultacije * Dežurni konzultant od 9 do 16 sati Uredništvo međunarodnog Časopisa za 510-033 računarstvo i informacijske tehnologije Internet: [email protected] CIT DECnet: MVSRCE::KONZ Branim Radić 518-656 Internet: [email protected] DECnet: MVSRCE::CIT * Analiza podataka i statistika - specijalističke konzultacije * Vesna Hljuz Dobrič Telefonska centrala Sveučilišnog računskog centra 510-099/37 510-099 Internet: [email protected] DECnet: MVSRCE::WESNA
SIJEČANJ 1993. 21 CJT Callfor Papers The Journal of Computing and Information Technology (CIT) will address the area of computer science, modelling and simulation, information systems and information technology. Such a broad spectrum of disciplines and particularly the aspects of research, education and application in them are of special interest in Centra! and East European regions. Therefore, besides the topics like the theory of computing, numerica! and symbolica! computing, artificial intelligence, image processing, pattern recognition, robot vision, real-tirne systems, operating systems, software engineering, communication networks, strategic management, database systems, decision support systems, security, discrete and continuous simulation, computational statistics, natura! language processing and computational linguistics, the Journal will pay special attention to the educational, social, legal and managerial aspects of computing and information technology. In this respect the Journal will enable the exchange of ideas, experience and knowledge between regions with different technological and even cultural background. The papers submitted for publication should be original and stimulating, possibly even provocative. English reprints of papers previously published in some other language will be taken into consideration if they are of interest to a wider community. Both theoretical and practical papers, and especially case studies describing the application and critical evaluation of theory, are welcome. The Journal will be publishing contributed papers, survey papers, tutorial expositions and technical notes. All full-length papers will be reviewed by two international referees. Short notes, book reviews and !etters will be reviewed by the editors. The Journal will be published jointly with the Croatian professional newsletter on computing and information technology. The Journal will be published quarterly. The first issue is expected in the first quarter of 1993. ArHcleš for šubmiššfori•šhoutdbe·sentfo: ~fl«~i~!fit~t1±1rJd•··8frk±Wk••• P.;O;R,•••741 ..... • •• > ••• •• • ·· j. lVI#f
EDITOR-IN-CHIEF Leo Budin (University of Zagreb, CROATIA) EDITORS Vlatko Čerić Branko Jeren Slobodan Ribarlč Dean Rosenzweig (University of Zagreb, (University of Zagreb, (University of Zagreb, (University of Zagreb, CROATIA) CROATIA) CROATIA) CROATIA)
EDITORIAL BOARD Egon Boerger Felix Breitenecker Bojan Cestnik Georgios I. Doukldis lvan Futo (University of Pisa, (Technica/ University r'ložef Stefan" (Athens University of (Applied Logic Lab., ITALY) of Vienna, Institute, Ljubljana, Economics and Business, Budapest, AUSTRIA) SLOVENIA) Athens, GREECE) HUNGARY)
Yuri Gurevich Andras Javor Vesna Lužar Heinrich Niemann Ray J. Paul (University of (KFKI Research Institute (University Computing (Universitaet Erlangen, (Brunel University, Michigan, far Measurement and Centre, Zagreb, GERMANY) UNITED KJNGDOM) USA) Computing Techniques, CROATIA) Budapest, HUNGARY)
Nikola Pavešić Jerzy Rosenblit Andrew Seila Jadranka Skorin-Kapov (University of Ljubljana, (University ofA rizona, (University of Georgia, (S tate University of New SLOVENIA) USA) USA) York, USA)
Asim Smailagić MladenVouk Zvonko Vranešič Robert W. Zmucl (Camegie Mellon (Nonb Caroline State (University of Toronto, (The Florida Stale University, University, CANADA) University, USA) USA) USA) DIRECTOR Slavko Krajcar (University Computing Centre, Zagreb CROATIA)
... ,,_ I • !,,,'' ;-• ·' ', ' INSTRUCTIONS TO AUTHORS
Manuscript requirements Book
1. Manuscripts should be written in English. M. NAGAO (1988) Knowledge and Inference. Manuscripts should be typed on one side of the paper, Acaclemic Press, Boston. in double spacing, with ample margins. The pages Contributed volwne should be numbered consecutively. Four copies ofthe manuscripts should be submitted to CIT Editorial E.S. CORDINGLEY (1989) Knowleclge elicitation Office. techniques for knowledge-based systems. In Knowledge Elicitation: Principles, Techniques and 2. Papers should not normally exceed 14 Journal Applications (D. DIAPER, Ed.), pp. 179-194. Ellis pages (about 8000 words). I-Iorwood, Chichester. 3. A title page should be supplied bearing the title of Conference paper the paper, the names and adclresses of the authors, and the name anđ full posta! address of the author to R.L. WATROUS, L. SI-IASTRI (1987) Lcarning whom corresponclence is to be directed. 'Ielephone phonetic features using connectionist nctworks: An and fax numbers and E-mail aclclress of this author cxperiment in speech rccognition. Presentecl at the shoulcl also be provicled where possible. The authors' Proceedings of the IEEE International Conference on narnes and addresses should not appear in the body of Neura!Networks, San Diego, CA. the manuscript, to preserve anonymity. Unpublished reports/theses 4. Authors are requestecl to provide a short biography of no more than 50 words for use in an editorial J.W ROZENBLIT (1985) A conceptual basis for section. model-based system dcsign. PhD. Thesis, Wayne State University, Detroit, Michigan. 5. At the head of each paper there should be a summary of not more than 200 words. This should be self contained and unclerstanclable by the general Proofs and reprints reader outside the context of the full paper. 12. Proofs of papers will be sent to authors for checking. Alterations to diagrams should be avoiclecl 6. I!lustrations, photographs anđ tables shoulcl be where possible. It will not be possible to accept major provided on separate sheets, and take account of the textual changes at this stage. Proofs must be returned page size of the Journal. The original artwork should to the publishers within 48 hours of receipt by fax, be supplied together with two photocopies. The first-class post airmail or courier. Failure to return the figures and tables shoulcl bc numbered consecutively proofwill result in the paper being clelayed. as they appear in the text. Captions must be provided on a separate sheet at the end of the text. 13. 30 offprints of full-length papers will be proviclccl frec to the corresponding author. Aclclitional offprints 7. A running head of not more than 30 characters may also be ordered. If the offprint forrns are not should be supplied for papers with longer titles. received until after the issue has gone to press, clrnrges for reprinting will necessarily be highcr. Offprints of 8. Sections and subseetions shoulcl be clearly short notes, book reviews and letters are nat available. differentiated but should NOT be numbered.
9. Papers must be written without the use of Copyright footnotes. 14. The copyright of all material publishecl is vested 10. Mathematical expressions and Greek or other in the Journal. symbols should be written clearly with ample spacing. Any unusual characters shoulcl be indicated on a 15. The author must complete ancl rcturn the separate sheet, copyright form enclosed with the proofs.
11. References in the text are indicated by authors' 16. Authors wishing to submit papers which have names and year of publication in parentheses. If a been published elsewherein a foreign languageshoulcl referencecl paper has three or more authors the approaeh the original Publisher beforc submission. reference should always appear as the first author followed by et al. The references are listed 17. Authors wishing to use material previously alphabetically at the end of the manuscript. Journal published in CIT should consult the Publishers. titles should not be abbreviatecl. Journal Disk submission
L. FRAZIER, J.D. FODOR (1978) The sausage The manuscripts are intendecl to be submittecl on disk maehine: A new two-stage parsing model. Cognition, wherever possible. ASCII format on 3 1/2 or 5 1/4 inch 6, 291-325. clisks (MS-DOS Format).
1 11. ~ • I' "-.\.l , ~ • : , •
'.._ •;. • '• '•'• • I ' I • ~, '- • •