PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

I. O b r a z l o ž e nj e

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-1 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

UVOD

Obveza izrade Prostornog plana uređenja Općine utvrđena je člankom 23. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Gradina (Sl.vijesnik općine Gradina br. 3/00).

Prostorni plan uređenja općine Gradina sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora i druge elemente od važnosti za područje općine.

Nosilac izrade Prostornog plana uređenja općine je općina Gradina, a izrađivač Zavod za prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije.

Sadržaj i način izrade Plana određeni su Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

U okviru izrade Prostornog plana uređenja općine Gradina korištene su slijedeće studije i elaborati:

- Studija potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko-podravske županije (Instituta za geološka istraživanja, Zagreb, Zavod za mineralne sirovine, 1998.god.) - Potencijalna geotermalna energija Virovitičko-podravske županije (Institutu za geološka istraživanja, Zagreb) - Planovi razvitka vodoopskrbe na prostoru županije Virovitičko-podravske - Studija opskrbe zemnim plinom županije Virovitičko-podravske (Coning inžinjering d.d. Varaždin – T.D. 4497/94) - Elaborat o zbrinjavanju otpada (Zavod za prostorno uređenje) - Krajobrazna obilježja Virovitičko-podravske županije (Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu) - Građevinsko tehnička studija podravske brze ceste (IGH Osijek, 2003.god.) - Konzervatorska dokumentacija - Lovnogospodarska osnova

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-2 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

1. POLAZIŠTA

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-3 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja općine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države

Općina Gradina nalazi se u sjevernom dijelu Virovitičko-podravske županije. Sa sjeverne i istočne strane graniči s Republikom Mađarskom, sa zapadne strane s općinom Lukač i gradom Virovitica, a s južne strane sa općinama Suhopolje i Sopje.

Slika 1. – Položaj općine Gradina u Virovitičko-podravskoj županiji

Općina Gradina jedna je od općina u Virovitičko-podravskoj županiji, sa površinom od 120,90km2, što predstavlja 5,98% površine županije. Broj stanovnika, prema popisu iz 2001. godine je 4.485, a gustoća naseljenosti 37 st/km2.

Općina Gradina svojim prirodnim vrijednostima, reljefom, geološkim sastavom tla, klimatskim i hidrološkim karakteristikama, vegetacijskim pokrovom i faunom, ima izuzetno značenje u Virovitičko-podravskoj županiji. 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

U općini Gradina se nalazi jedanaest naselja i to: Bačevac, Brezovica, Budakovac, Detkovac, Gradina, Lipovac, Lug Gradinski, Novi Gradac, Rušani, Vladimirovac i Žlebina.

Naselje Gradina je sjedište općine Gradina.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-4 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Slika 2. - Naselja u općini Gradina

a) Površina

U strukturi ukupnih površina najviše su zastupljene oranice sa 88,11%. Slijede šume sa 9,04%, i vode sa 5,88%.

Ukupna površina građevinskih područja je 10,34 km2, odnosno 8,55 % površine općine.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-5 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Tablica 1. Red. Općina Gradina Jed. % u broj mjere Županiji 1. Površina km2 120,90 5,98 2. Dužina državne granice km 17,73 18,02 3. Dužina županijske granice km 4. Dužina općinske granice km 162,24 5. Dužina granica općine ukupno km 6. Udaljenost krajnjih točaka zapad-istok (A) km 16,17 7. Udaljenost krajnjih točaka sjever-jug (B) km 12,73 Izvor podataka:

Tablica 2. Red. Prostorna jedinica Površina % od % od broj NASELJE km2 površine površine općine županije 1. Bačevc 7,91 6,54 0,39 2. Brezovica 12,34 10,21 0,61 3. Budakovac 12,56 10,39 0,62 4. Detkovac 21,98 18,18 1,09 5. Gradina 15,08 12,47 0,75 6. Lipovac 9,96 8,24 0,49 7. Lug Gradinski 3,59 2,97 0,18 8. Novi Gradac 12,57 10,40 0,62 9. Rušani 9,44 7,81 0,47 10 Vladimirovac 5,53 4,57 0,27 11 Žlebina 9,94 8,22 0,49 Ukupno: 120,90 100 5,98 Izvor podataka: Državna geodetska uprava

Bačevac Brezovica Budakovac Detkovac Gradina Lipovac Lug Gradinski Novi Gradac Rušani Vladimirovac Žlebina

Grafikon 1. Udio površina naselja u ukupnoj površini općine

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-6 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

b) Stanovništvo

Na prostoru općine Gradina živjelo je prema Popisu stanovništva 2001. godine 4.485 stanovnika, što čini udio od 4,80% u ukupnom stanovništvu Virovitičko-podravske županije.

Tablica 3 ukupan broj stanovnika gustoća naseljenosti broj domaćinstava broj stanova (st/km2) 1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. 5.297 4.485 44 37 1.476 2.629 1.779 1.669 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo – pododsjek za statistiku

Zbirna tablica 1 (N.N. br. 106/98)

NAZIV OPĆINE GUS STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA TOĆ GRADINA A

NAS POVRŠINA ELJE POPIS 1991 POPIS 2001 POPIS 1991 POPIS 2001 1991 2001 NOS TI BROJ st/km km2 % BROJ % BROJ % BROJ % BROJ % BROJ BROJ 2 Općina 120,90 100 5.297 100 4.485 100 1.779 100 1.669 100 1.586 1.476 37

Ukupno: Naselja Bačevac 7,91 6,54 494 9,33 475 10,59 154 60 Brezovica 12,34 10,21 777 14,67 698 15,56 202 57 Budakovac 12,56 10,39 338 6,38 299 6,67 106 24 Detkovac 21,98 18,18 539 10,18 377 8,41 145 17 Gradina 15,08 12,47 1.058 19,97 972 21,67 310 64 Lipovac 9,96 8,24 456 8,61 360 8.03 125 36 Lug Gradinski 3,59 2,97 139 2,62 111 2,47 37 31 Novi Gradac 12,57 10,40 258 4,87 196 4,37 73 16 Rušani 9,44 7,81 573 10,82 534 11,91 162 57 Vladimirovac 5,53 4,57 166 3,13 89 1,98 41 16 Žlebina 9,94 8,22 499 9,42 374 8,34 121 38

Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo – pododsjek za statistiku

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-7 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Zbirna tablica 2 (N.N. br. 106/98) NAZIV OPĆINE GUSTOĆA POVRŠINA STANOVNICI NASELJENOSTI GRADINA Udio POPIS 1991 POPIS 2001 1991 2001 2 km BROJ % BROJ % BROJ BROJ % OBALNO ______čl.45. ZPP OTOČNO ______čl.45. ZPP KONTINENTALNO 47,11 38,97 1.135 21,43 872 19,45 24 18 GRANIČNO OSTALO 73,79 61,03 4.162 78,57 3.613 80,55 56 49 OPĆINA 120,90 100 5.297 100 4.485 100 44 37 Ukupno:

c) Naseljenost

Općina Gradina obuhvaća jedanaest naselja: Bačevac, Brezovica, Budakovac, Detkovac, Gradina, Lipovac, Lug Gradinski, Novi Gradac, Rušani, Vladimirovac i Žlebina.

Tablica 4. Red. Prostorna jedinica Broj stanovnika broj NASELJE 1981. 1991. 2001. 1. Bačevac 534 494 475 2. Brezovica 895 777 698 3. Budakovac 411 338 299 4. Detkovac 705 539 377 5. Gradina 1.098 1.058 972 6. Lipovac 502 456 360 7. Lug Gradinski 208 139 111 8. Novi Gradac 323 258 196 9. Rušani 638 573 534 10 Vladimirovac 226 166 89 11 Žlebina 536 499 374 Ukupno: 6.076 5.297 4.485 Izvor podataka: - Popis stanovništva 2001.g.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-8 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Bačevac Brezovica Budakovac Detkovac Gradina Lipovac Lug Gradinski Novi Gradac Rušani Vladimirovac Žlebina

Grafikon 2. Udio broja stanovnika po naseljima u ukupnom broju stanovnika Općine

Tablica 5. Gustoća naseljenosti po naseljima Red. Naselje Gustoća broj naseljenosti (st/km2) 1. Bačevac 60 2. Brezovica 57 3. Budakovac 24 4. Detkovac 17 5. Gradina 64 6. Lipovac 36 7. Lug Gradinski 31 8. Novi Gradac 16 9. Rušani 57 10 Vladimirovac 16 11 Žlebina 38 Ukupno: 37

Tablica 6. Dobna struktura stanovništva (prema popisu 2001.g.) Dob (godine) 0 – 14 15 – 59 (65) 50 i više 827 2.550 1.108 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, pododsjek za statistiku

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-9 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Tablica 7. Prostorna Broj stanovnika Gustoća Red. Površina jedinica naseljenosti broj km2 NASELJE 1991. 2001. st/km2 (2001.) 1. Bačevac 494 475 7,91 60 2. Brezovica 777 698 12,34 57 3. Budakovac 338 299 12,56 24 4. Detkovac 539 377 21,98 17 5. Gradina 1.058 972 15,08 64 6. Lipovac 456 360 9,96 36 7. Lug Gradinski 139 111 3,59 31 8. Novi Gradac 258 196 12,57 16 9. Rušani 573 534 9,44 57 10. Vladimirovac 166 89 5,53 16 11. Žlebina 499 374 9,94 38 Ukupno: 5.297 4.485 120,90 37 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, pododsjek za statistiku

Tablica 8. Veličina naselja prema broju stanovnika Veličine naselja (prema broju stanovnika) do 200 201-500 501-1000 1001-3500 3501-10.000 10.000 i više 3 5 3 * * *

Tablica 9. Površine građevinskih područja Red. Prostorna jedinica Površine građevinskih broj NASELJE područja naselja (ha) 1. Bačevac 99,20 2. Brezovica 83,16 3. Budakovac 105,38 4. Detkovac 79,58 5. Gradina 179,45 6. Lipovac 165,73 7. Lug Gradinski 43,32 8. Novi Gradac 34,38 9. Rušani 80,07 10. Vladimirovac 44,81 11. Žlebina 119,30 Ukupno: 1034,38 Napomena: Postojeće stanje prije donošenja ovog Plana

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-10 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Tablica 10. Red. Prostorna jedinica DUŽINA GRANICA NASELJA Površina STANOVNIKA broj NASELJE Granica župan. Državna Ukupno km2 1991. 2001. naselja granica granica km 1. Bačevac 14,77 14,77 7,91 494 475 2. Brezovica 16,81 16,81 12,34 777 698 3. Budakovac 14,73 4,08 17,81 12,56 338 299 4. Detkovac 16,32 7,65 23,97 21,98 539 377 5. Gradina 19,96 19,96 15,08 1.058 972 6. Lipovac 17,16 17,16 9,96 456 360 7. Lug Gradinski 7,91 7,91 3,59 139 111 8. Novi Gradac 10,07 4,82 14,89 12,57 258 196 9. Rušani 14,00 14,00 9,44 573 534 10. Vladimirovac 14,97 14,97 5,53 166 89 11. Žlebina 15,54 1,18 16,72 9,94 499 374 Izvor podataka: Prostorni plan županije i Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo,

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.1.2.1. Zemljopisna obilježja a) Geološka obilježja Prostor općine Gradina karakterizira složena geološka građa. čija je osnovna geološka formacija kenozoik, a razdoblje kvartar.

Zastupljeni su slijedeći materijalni supstrati:

Facijes korita i povodanjski facijes: To su najmlađe recentne tvorevine kvartara. Pripadaju fluvijalnom nizu kvartarnih tipova. Facijes korita stvara se odlaganjem nošenog materijala u koritu rijeke. To su pijesci, šljunci akumulirani u formi ada ili plaža. Kada poplavi, relativno nisko područje uz rijeku puni se sitnozrnim pijeskom i muljem u tzv. povodanjskoj zoni, za razliku od aluvija gdje se talože siltovi.

Aluvij: Sedimenti aluvijskog tipa izdvojeni su na širokom području većih potoka i rijeka, a predstavljeni su recentnim nanosima. Sastav aluvijalnog nanosa zavisan je o neposrednoj okolici izvorišta i vodenog toka. Nanosi mogu sadržavati ilovinu, glinu, pijesak, šljunak i pješćani mulj i na velikim područjima prekriven humusom.

Aluvijalna terasa: To su izdvojene aluvijalne naslage šljunka i pijeska, srednjeg i krupnijeg zrna. One predstavljaju terasu nastalu djelovanjem rijeke Drave. Debljina tih naslaga prema poznatim radovima nije određena.

Cijelo područje općine nalazi se u području maksimalno opaženog intenziteta potresa od 7° MCS skale.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-11 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

b) Pedološka obilježja

26 44

Slika 3. - Namjenska pedološka karta

Legenda: 4 - aluvijalno livadno tlo 37 – močvarno glejno tlo 44 - močvarno glejno djelimično meliorirano tlo

Red i klasa pogodnosti: P1 (4,5)- dobro obradiva tla P3 (26)-ograničeno obradivo tlo N1 (37,44)-privremeno nepogodna tla za obradu

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-12 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA c) Obilježja reljefa

Reljef prostora općine Gradina, najvećim dijelom je nizina, prostor pridravske ravnice i dio otvorenog panonskog prostora vrlo male reljefne energije. To je tipičan prostor nastao akumulacijsko-erozijskim procesom rijeke Drave i njenih pritoka.

Slika 4. - Reljefno obilježje općine Gradina

Nizina je tipičan akumulacijski prostor pretežno lesnog pokrova te predstavlja agrarno najvrijedniji dio.

Karakter reljefa prati i osnovna hidrografska mreža, što je utjecalo i na razmještaj naselja.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-13 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA d) Hidrografska obilježja

Na području općine Gradina vodne površine zauzimaju 7,11 ha, odnosno 5,88% ukupne površine općine. Veći vodotoci su: rijeka Drava i Županijski kanal. Obzirom na veličinu sliva, prostor općine malo ili gotovo uopće ne utječe na režimske karakteristike Drave.

Dužina vodotoka te površina poriječja prikazana je u slijedećoj tablici:

Tablica 11. Dužina u km Površina sliva u km2 RB VODOTOK Utječe u ukupno županija općina ukupno županija općina 1 ŽUPANIJSKI 34,385 34,385 14,263 191,10 191,10 99,34 Dravu KANAL 2 BRANA 20,620 20,620 11,073 183,27 183,27 11,88 Županijski kanal 3 KANIŽA 4,490 4,490 4,490 6,45 6,45 6,45 Županijski kanal 4 KREŠIMIROVAC 7,900 7,900 7,900 11,37 11,37 11,37 Županijski kanal 5 MALINKOVAC 9,900 9,900 7,288 11,52 11,52 5,73 Županijski kanal ENDEK 6 MIŠKAROŠ 9,215 9,215 4,030 15,08 15,08 7,89 Županijski kanal 7 SIGETAC-1 7,750 7,750 7,750 20,26 20,26 20,26 Županijski kanal 8 SIGETAC-6 3,480 3,480 3,480 10,90 10,90 10,90 Sigetac-1 9 ŠIRINSKI 4,500 4,500 4,500 5,29 5,29 5,29 Županijski kanal BEREK 10 DOBROVICA 14,105 14,105 3,460 24,43 24,43 3,28 Brežnica Izvor podataka: Hrvatske vode Zagreb, VGO za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek, VGI «Županijski kanal» Virovitica

Tablica 12. Red. Broj IME VODOTOKA DUŽINA (km) 1. Drava 18,90 2. Županijski kanal 14,30

e) Klimatska obilježja

Klimatske osobine prostora općine Gradina mogu se okarakterizirati kao klima kontinentalnog tipa. Jeseni su u pravilu toplije od proljeća. Proljeće se odlikuje naglim porastom temperature i prijelazom u ljeto iz relativno oštre zime, pa je razdoblje proljeća kratko.

Pretežito ravničarski prostor uvjetovao je homogenost klimatskih osobina i to, uglavnom, makroklimatskih, na što su male reljefne razlike imale najveći utjecaj.

Za analiziranje klimatskih prilika, poslužili su dostupni podaci mjerenja meteoroloških elemenata na meteorološkoj postaji Virovitica, a preuzeti su iz lovnogospodarskih osnova ovog područja..

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-14 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Temperatura zraka

Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka u°C: MJESEC I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. temp. -1,4 1,9 5,8 9,9 14,9 18,5 20,1 19,0 15,6 9,4 6,1 0,3 10,1

Apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka: mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god max 15,2 19,4 25,5 26,5 31,9 36,0 39,9 37,8 35,1 28,2 24,2 18,6 39,9 min -21,3 -27,5 -19,3 -9,1 -1,2 2,4 5,4 5,5 -0,2 -3,5 -11,9 -7,3 -27,5

Srednji mjesečni broj hladnih, studenih i ledenih dana: mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god hlad.d 23,3 18,5 15,2 4,2 0,3 0,1 2,2 9,1 17,6 90,5 stud.d 7,9 6,7 1,2 0,5 3,4 19,7 led.d 5,0 6,1 0,6 0,2 0,2 12,1

Oborine

Prosječna godišnja količina oborina je 839 mm.

Srednja mjesečna i godišnja količina oborina u mm po godišnjim dobima i u vrijeme vegetacijskog razdoblja: mjes I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god mm 53 42 45 74 82 83 98 100 57 61 77 67 839

Proljeće Ljeto Jesen Zima Veg.raz. God. mm % mm % mm % mm % mm % mm % 201 24 281 33 195 23 162 19 494 59 839 100

Može se zaključiti da ni u jednom mjesecu u godini nema izrazitog manjka niti viška oborina, nego su ravnomjerno raspoređene. S obzirom na godišnje doba, najviše oborina padne u ljetnim mjesecima, a najmanje u zimskim. Za vrijeme vegetacijskog razdoblja padne više od polovine ukupne godišnje količine oborina.

Srednji godišnji broj dana s kišom iznosi 121 dan.

Srednji mjesečni i godišnji broj dana sa snijegom na tlu mjesec XI XII I II III IV god br.dana 0,3 3,2 10,0 10,0 3,2 0,1 26,8

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-15 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Srednji mjesečni i godišnji broj dana sa snijegom 1 cm mjesec X XI XII I II III IV V god br.dana 0,2 0,8 3,0 5,4 5,3 3,5 0,6 18,8

Vlaga zraka: Prosječna mjesečna vrijednost relativne vlage zraka je 70%.

Strujanje zraka Na ovom području pušu vjetrovi južnog i jugozapadnog smjera i na njih otpada 52,7 %. Ukupni godišnji broj dana sa jakim vjetrom (6 bofora) je svega 0,4 % što je gotovo beznačajno, a ako se pojavljuju onda je to u ljetnim mjesecima. Olujni vjetrovi na ovom području su rijetki.

Naoblaka i insolacija Pojave oblačnosti najčešće su u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno veća količina padalina i prosječno mala oblačnost u vegetacijskom razdoblju, ukazuju na pljuskovit karakter padalina u tom dijelu godine.

Meteorološke pojave Najveći broj dana s mrazom javlja se u zimskom, a manje u jesenskom i proljetnom dijelu godine. Najveće štete nastaju ako se mraz pojavi početkom travnja, tj. u vegetacijskom razdoblju. Broj dana s mrazom mjes I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. br.d. 1,2 2,3 4,0 2,1 1,1 0,5 2,2 3,2 2,9 19,5

Pojave magle su takođe karakteristične za jesenske i zimske mjesece, a ukupni godišnji broj dana s maglom iznosi 19,5 dana.

1.1.2.2. Osnovne kategorije korištenja zemljišta

Površinski vegetacijski pokrov čine šume, livade, trstici i obradive površine. Ostali prostor čine vode, izgrađena površina, ceste, putovi, željeznice i ostalo.

Tablica 13 Osnovne kategorije korištenja zemljišta (km2) Oranica Voćnjak Vinograd Livada Pašnjak Ukupno: Ukupno: 89.67 0.57 0.012 4.32 0.70 95.27 Izvor podataka: Državna geodetska uprava,

Tablica 14 Osnovne kategorije korištenja zemljišta (km2) Trstik Vode Šume Ukupno: Ukupno: 0.33 7.11 10.93 18.37 Izvor podataka: Državna geodetska uprava,

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-16 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Tablica 15 Osnovne kategorije korištenja zemljišta (km2) Zgrade i dvorišta Ceste i putevi Željeznice Ostalo Ukupno: Ukupno: 1.75 4.52 0.97 7.24 Izvor podataka: Državna geodetska uprava,

Poljoprivrednog tla ukupno ima 106,53 km2, odnosno 88,11%, a ostalo (zgrade i dvorišta, ceste i putevi, vode i ostalo) 14,35km2, odnosno 11,89% ukupne površine općine.

oranice voćnjaci vinogradi livade pašnjaci trstik šume

Grafikon 3 – Postotak oranica, voćnjaka, vinograda, livada, pašnjaka, trstika i šuma u odnosu na cjelokupnu poljoprivrednu površinu

Tablica 16 Poljoprivredne površine (km2) Ukupno Obradive Ostale (šume, livade, trstici) 106,53 90,95 15,58 % u općini: 88,11 % u općini: 75,23 % u općini: 12,88 Izvor podataka: Državna geodetska uprava,

obradive površine ostale površine

Grafikon 4 – Odnos obradivog i ostalog zemljišta na ukupnu poljoprivrednu površinu u ha

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-17 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Na području općine Gradina šumama u vlasništvu RH gospodare Hrvatske šume d.o.o, Uprava šuma podružnica Bjelovar, Šumarija Suhopolje, gospodarske jedinice „Suhopoljske Dravske šume“ i „Suhopoljsko-Virovitičke nizinske šume“.

Tablica 17 Šumske površine Šumske površine ha Gospodarske šume 284 Zaštitne šume 114 Proizvodne šume * Ukupno: 398 Izvor podataka: Jedinstveni Upravni odjel općine Gradina

Na području općine Gradina nalazi se još 70 ha šume, koje je uključeno u uređajni razred – čistine.

1.1.2.3. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse a) Gospodarstvo

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Virovitica, općina Gradina raspolaže slijedećim brojem tvrtki i brojem zaposlenih.

Tablica 18 Rb Tvrtka Broj Djelatnost djelatnika 1. «Tibet» d.o.o. 1 Djelatnosti za njegu i održavanje tijela «Ekonomija Jasika» 0 Uzgoj usjeva, vrtnoga i ukrasnog bilja, Uzgoj 2. d.o.o. stoke, peradi i ostalih životinja te uslužne djelatnosti u biljnoj proizvodnji «Poljoprivredno 67 Poljoprivreda, lov i usluge povezane s njima te 3. dobro» d.o.o. proizvodnja hrane i pića 4. «Vučko promet» 1 Poljoprivreda, lov i usluge povezane s njima te d.o.o. proizvodnja hrane i pića Izvor podataka: HGK-Županijska komora Virovitica

Iz Kataloga razvojnih projekata za Virovitičko-podravsku županiju za područje općine Gradina, izdvojeni su slijedeći razvojni projekti prikazani u tablici:

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-18 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Tablica 19 Rb Investitor Naziv investicijskog Lokacija Broj programa novo- zaposlenih 1. Općina Gradina Obnova komunalne Bačevac, Budakovac, Detkovac, 0 infrastrukture Lipovac, Novi Gradac, Vladimirovac, Žlebina 2. Općina Gradina Program izgradnje Prostor općine Gradina 0 športske dvorane Izvor podataka: HGK-Županijska komora Virovitica

b) Poljoprivreda

Poljoprivredne površine obuhvaćaju 88,11%, a obradive 75,23% od ukupnog područja.

Na području općine prisutna je pojava smanjenja poljoprivrednih površina. Klimatske prilike nisu posebno ograničavajući čimbenik za poljoprivrednu proizvodnju. Siju se žitarice (pšenica, zob, ječam), kukuruz, a u zadnje vrijeme i znatne površine šećerne i stočne repe, ljekovito bilje te duhan. Bilo bi dobro određene površine rezervirati za ekološku proizvodnju.

U sadašnjem trenutku, koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja i nerazvijeno tržište, presudno je koncipirati strateške proizvodne programe koji će omogućiti razvoj obiteljskih gospodarstava.

Iz Kataloga razvojnih projekata za Virovitičko-podravsku županiju za područje općine Gradina, izdvojeni su slijedeći razvojni projekti prikazani u tablici:

Tablica 20. Rb Investitor Naziv investicijskog Lokacija Broj novo- programa zaposlenih 1. «PZ Izgradnja otkupnog mjesta s Gradina, 0 AGROGRADINA» pakiranjem poljoprivrednih Gajeva 29 Gradina, Gajeva 29. proizvoda, priprema stočne hrane 2. «PZ Kupovina i adaptacija poslovnog Gradina, 3 AGROGRADINA» prostora i skladišta Gajeva 29 Gradina, Gajeva 29. 3. Ivan Matić Pogon za proizvodnju gumeno Gradina 10 armiranih crijeva te ostale gumeno tehničke robe Izvor podataka: HGK-Županijska komora Virovitica c) Energetika

Elekroenergetski sustav dimenzioniran je tako da svako kućanstvo mora imati mogućnost priključka na struju.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-19 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Tablica 21 Trafostanice na području općine Naselje TS Broj Snaga 1. Bačevac Bačevac I 10/0,4 kV 1 50 kVA 2. Bačevac II 10/0,4 kV 1 100 kVA 3. Bačevac III 10/0,4 kV 1 100 kVA 4. Brezovica Brezovica I 10/0,4 kV 1 100 kVA 5. Brezovica II 10/0,4 kV 1 100 kVA 6. Brezovica III 10/0,4 kV 1 100 kVA 7. Brezovica IV 10/0,4 kV 1 100 kVA 8. Budakovac Novi Budakovac 10/0,4 kV 1 100 kVA 9. Stari Budakovac I 10/0,4 kV 1 50 kVA 10. Stari Budakovac II 10/0,4 kV 1 100 kVA 11. Stari Budakovac III 10/0,4 kV 1 100 kVA 12. Detkovac Detkovac I 10/0,4 kV 1 160 kVA 13. Detkovac II 10/0,4 kV 1 160 kVA 14. Detkovac III 10/0,4 kV 1 100 kVA 15. Gradina Gradina II 10/0,4 kV 1 250 kVA 16. Gradina J.b.Jelačića 10/0,4 kV 1 100 kVA 17. Gradina V.Nazora 10/0,4 kV 1 100 kVA 18. Gradina I 10/0,4 kV 1 160 kVA 19. Gradina M.Gupca 10/0,4 kV 1 100 kVA 20. Poljoprivreda Gradina 10/0,4 kV 1 630 kVA 21. Lipovac Lipovac I 10/0,4 kV 1 100 kVA 22. Lipovac II 10/0,4 kV 1 100 kVA 23. Lipovac III 10/0,4 kV 1 100 kVA 24. Mitrovica I 10/0,4 kV 1 100 kVA 25. Mitrovica II 10/0,4 kV 1 100 kVA 26. Lug Gradinski Gradinski Lug 10/0,4 kV 1 50 kVA 27. Novi Gradac Novi Gradac 10/0,4 kV 1 100 kVA 28. Novi Gradac Karaula 10/0,4 kV 1 50 kVA 29. Lanka Leševo 10/0,4 kV 1 30 kVA 30. Rušani Rušani I 10/0,4 kV 1 100 kVA 31. Rušani II 10/0,4 kV 1 50 kVA 32. Rušani III 10/0,4 kV 1 100 kVA 33. Vladimirovac Vladimirovac 10/0,4 kV 1 100 kVA 34. Žlebine Žlebine I 10/0,4 kV 1 50 kVA 35. Žlebine II 10/0,4 kV 1 100 kVA 36. Žlebine III 10/0,4 kV 1 100 kVA Izvor podataka: HEP Distribucija d.o.o. DP «Elektra» Virovitica

Tablica 22 Zračni 10 (20) kV vodovi Zračni dalekovod Snaga (kV) Duljina na području općine (m) 1. magistralni dalekovod Suhopolje- 10 (20) 12 400 Gradina sa odcijepima 2. dalekovod Rušani-Detkovac-Novi 10 (20) 18 100 Gradac-Lanka 3. dalekovod Jugovo Polje-Cabuna 10 (20) 5 300 Izvor podataka: HEP DISTRIBUCIJA d.o.o. DP «Elektra» Virovitica

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-20 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

d) Turizam

Prirodne uvjete za razvitak turizma na ovom prostoru čine: prostrana lovna područja s bogatim fondom divljači, kao i mogućnost razvoja seoskog i rekreacijskog turizma te ribolovni športski turizam (obzirom na prisutnost ribolovnih voda: jezero Eliman u Detkovcu na 18,50 ha, Neteča Detkovac – uz ribički dom, na 34,51 ha, Dravica k.o. Detkovac na 17,19 ha, Majkovačka bara Žlebine na 6,46 ha, Bara Novi gradac na 9,27 ha, Bara Budakovac u selu na 59,25 ha i Županijski kanal u Brezovici). Na Neteči u Detkovcu uređena je ribolovna staža za natjecanje u dužini od 500 m (moguće državno natjecanje), a u blizini je Ribički dom vel. 75 m2, koji je u funkciji.

Slika 5 – Ribolovne vode

Slika 6 – Ribolovne vode

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-21 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Jedna od važnih mogućnosti je i razvoj vjerskog turizma temeljem navodnog ukazanja Gospe u podnožju osnovne škole, kraj nogometnog igrališta.

Za razvoj znanstvenog turizma značajni su arheološki lokaliteti koji su otkriveni slučajno:prilikom gradnje, dubljeg oranja pri poljoprivrednim radovima, uređivanju korita kanala itd. e) Lovstvo

Na području općine Gradina, ustanovljena su slijedeća lovišta: zajedničko otvoreno lovište «Rušani», zajedničko otvoreno lovište «Gradina» i zajedničko otvoreno lovište «Detkovac».

Lovište «Rušani» je tipično nizinsko lovište u panonskom području uz rijeku Dravu. Dolazi sve do državne granice na rijeci Dravi. Na jugu granica lovišta je Županijski kanal.. Vegetacija odgovara podravskoj ravnici. Šuma ima malo, oko 10 %. u manjim kompleksima (hrast lužnjak, jasen, bagrem, topola, vrba i joha. Veći dio lovišta je kultiviran, pod poljoprivrednim kulturama. Razvijena je gusta mreža retencijskih kanala. U lovištu se nalaze naselja Rušani, Žlebina, Majkovac i Novi Gradac. Središtem lovišta prolazi županijska cesta br. 4005 Gradina-Rušani- Novi Gradac.

Zajedničko otvoreno lovište «Gradina» nalazi se u porječju rijeke Drave. Geološku podlogu čine aluvijalni nanosi pijeska i šljunka i eolski sedimenti-les i prapor. Veći šumski kompleks na tom području je Gradinska šuma, uglavnom dominira poljoprivredna kultura.

Lovište je ispresjecano cestama (županijskim i lokalnim) i u njemu se nalaze naselja:Gradina, Lipovac, Mitrovica Gradinska, Lug Gradinski i Bačevac.

Zajedničko otvoreno lovište «Detkovac» nalazi se uz rijeku Dravu u dužini od 12 km. U lovištu se nalaze i neki dravski otoci i ostaci meandara, jezera i bara. Šumsko područje zauzima manje od 10 %., a prisutni su hrast lužnjak, jasen, joha i vrba. Uz jezerca i bare razvila se barska vegetacija. Na tom lovištu je gusta mreža kanala za odvodnjavanje. U lovištu nema mnogo cesta, asfaltirana je jedino županijska cesta Gradina-Budakovac. Na tom području su naselja. Detkovac, Brezovica, Sokolac Podravski i Budakovac.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-22 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Tablica 23. Površine zajedničkog otvorenog lovišta «Rušani» i zemljovlasničko razmjerje ISKAZ POVRŠINE PODACI IZ NAZIV VRSTA KULTURA ZEMLJO. AKTA O PODACI IZ RAZMJERJE USTANOVLJ. OSNOVE 1 2 3 4 5 6 DRŽAVNO 132 132 OBRASLO PRIVATNO 152 152 ŠUMSKO UKUPNO 284 284 DRŽAVNO NEOBRASLO PRIVATNO UKUPNO SVEUKUPNO 284 284 DRŽAVNO 1089 1069 ZEMLJIŠTE ORANICE PRIVATNO 1468 1095 UNUTAR UKUPNO 2557 2164 LOVIŠTA DRŽAVNO 26 26 (ha) POLJOPR. LIVADE PRIVATNO 40 40 ZEMLJIŠTE UKUPNO 66 66 DRŽAVNO PAŠNJACI PRIVATNO 2 2 UKUPNO 2 2 DRŽAVNO 2 2 VIŠEGODIŠ. PRIVATNO NASADI UKUPNO 2 2 DRŽAVNO OSTALO PRIVATNO UKUPNO SVEUKUPNO 2636 2234 RIJEKE PRIRODNE POTOCI TEKUĆICE UKUPNO UMJETNE KANALI 20 SVEUKUPNO 20 JEZERA VODE PRIRODNE MOČ.BAR. 2 2 UNUTAR OSTALO LOVIŠTA UKUPNO 2 2 STAJAĆICE AKUMUL. UMJETNE RETENC. OSTALO UKUPNO SVEUKUPNO 2 2 SVEUKUPNO LOVIŠTE (ha) 3390 3390 Građ. zemljište i površ. 300 m od naselja 710 POVRŠ. Javne površ. (ceste i dr.) 40 IZVAN Posebno zaštićeni objekti prirode LOVIŠTA Ograđeni višegodišnji nasadi OPISANE Privredni ribnjaci GRANICOM Ostalo 100 (ha) Ukupno 850 Izvor podataka: Virovitičko-podravska županija, Lovno-gospodarska osnova

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-23 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Tablica 24. Površine zajedničkog otvorenog lovišta «Gradina» i zemljovlasničko razmjerje ISKAZ POVRŠINE PODACI IZ NAZIV VRSTA KULTURA ZEMLJO. AKTA O PODACI IZ RAZMJERJE USTANOVLJ. OSNOVE 1 2 3 4 5 6 DRŽAVNO 140 140 OBRASLO PRIVATNO 128 128 ŠUMSKO UKUPNO 268 268 DRŽAVNO NEOBRASLO PRIVATNO UKUPNO SVEUKUPNO 268 268 DRŽAVNO 921 921 ZEMLJIŠTE ORANICE PRIVATNO 2278 1018 UNUTAR UKUPNO 3199 1939 LOVIŠTA DRŽAVNO 83 83 (ha) POLJOPR. LIVADE PRIVATNO 197 197 ZEMLJIŠTE UKUPNO 280 280 DRŽAVNO 12 12 PAŠNJACI PRIVATNO 8 8 UKUPNO 20 20 DRŽAVNO 3 3 VIŠEGODIŠ. PRIVATNO 20 20 NASADI UKUPNO 23 23 DRŽAVNO OSTALO PRIVATNO UKUPNO SVEUKUPNO 3522 2262 RIJEKE PRIRODNE POTOCI TEKUĆICE UKUPNO UMJETNE KANALI 36 SVEUKUPNO 36 JEZERA VODE PRIRODNE MOČ.BAR. 4 4 UNUTAR OSTALO LOVIŠTA UKUPNO 4 4 STAJAĆICE AKUMUL. UMJETNE RETENC. OSTALO UKUPNO SVEUKUPNO 4 40 SVEUKUPNO LOVIŠTE (ha) 4120 4120 Građ. zemljište i površ. 300 m od naselja 1400 POVRŠ. Javne površ. (ceste i dr.) INA crpna stanica 150 IZVAN Posebno zaštićeni objekti prirode LOVIŠTA Ograđeni višegodišnji nasadi OPISANE Privredni ribnjaci GRANICOM Ostalo (ha) Ukupno 1550 Izvor podataka: Virovitičko-podravska županija, Lovno-gospodarska osnova

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-24 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Tablica 25. Površine otvorenog zajedničkog lovišta «Detkovac» i zemljovlasničko razmjerje ISKAZ POVRŠINE PODACI IZ NAZIV VRSTA KULTURA ZEMLJO. AKTA O PODACI IZ RAZMJERJE USTANOVLJ. OSNOVE 1 2 3 4 5 6 DRŽAVNO 312 312 OBRASLO PRIVATNO 55 55 ŠUMSKO UKUPNO 367 367 DRŽAVNO NEOBRASLO PRIVATNO UKUPNO SVEUKUPNO 367 367 DRŽAVNO 1834 1708 ZEMLJIŠTE ORANICE PRIVATNO 1675 1321 UNUTAR UKUPNO 3509 3029 LOVIŠTA DRŽAVNO 79 (ha) POLJOPR. LIVADE PRIVATNO 113 ZEMLJIŠTE UKUPNO 192 DRŽAVNO 47 PAŠNJACI PRIVATNO 13 UKUPNO 60 DRŽAVNO VIŠEGODIŠ. PRIVATNO 13 NASADI UKUPNO 13 DRŽAVNO 589 OSTALO PRIVATNO 66 UKUPNO 655 SVEUKUPNO 4164 3333 RIJEKE PRIRODNE POTOCI TEKUĆICE UKUPNO UMJETNE KANALI 12 SVEUKUPNO 12 JEZERA VODE PRIRODNE MOČ.BAR. 39 UNUTAR OSTALO LOVIŠTA UKUPNO 39 STAJAĆICE AKUMUL. UMJETNE RETENC. OSTALO UKUPNO SVEUKUPNO SVEUKUPNO LOVIŠTE (ha) 4531 4531 Građ. zemljište i površ. 300 m od naselja 620 POVRŠ. Javne površ. (ceste i dr.) INA crpna stanica 42 IZVAN Posebno zaštićeni objekti prirode LOVIŠTA Ograđeni višegodišnji nasadi 10 OPISANE Privredni ribnjaci GRANICOM Ostalo 108 (ha) Ukupno 780 Izvor podataka: Virovitičko-podravska županija, Lovno-gospodarska osnova

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-25 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Tablica 26 NAZIV LOVIŠTA UKUPNA POVRŠINA NAPOMENA Zajedničko otvoreno lovište 3 390 ha Rušani Zajedničko otvoreno lovište 4 120 ha Gradina Zajedničko otvoreno lovište 4 531 ha Detkovac Izvor podataka: Lovnogospodarska osnova

Temeljem rješenja o ustanovljenju lovišta, utvrđeno je dasu glavne vrste divljači srneća divljač, dok je kod sitne divljači glavna vrsta fazan, trčka i prepelica.

Pored ovih vrsta u lovištu je zapažanjem utvrđeno prisustvo i drugih vrsta koje bitno utječu na lovno gospodarenje. (vidre, vjeverice, šumski jež, jastreb kokošar, kobac ptičar, škanjac mišar, sokolovi, sove, čaplje sive, gnjurac i dr.

Postojeći lovnogospodarski objekti u dosta su dobrom stanju pa se uz određeno održavanje mogu koristiti i služiti svojoj namjeni. Manji broj dotrajalih potrebno je ukloniti iz lovišta jer su opasni za upotrebu. Najviše ima solišta, fazanskih hranilišta i visokih poluotvorenih visokih čeka. f) Pčelarstvo

Pčelarstvo u ovim krajevima prisutno je na području uz naselje Žlebina. Područje općine Gradina jedno je od rijetkih područja u Republici Hrvatskoj koje omogućuje dvije obilne paše godišnje. Sezona ispaše započinje oko 15 travnja, na bagremu i morfei i na kraju ciklusa cvjetanja oko 15 lipnja na kestenu i lipi. g) Šumarstvo

Na području općine Gradina šumskim zemljištem u vlasništvu RH gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Bjelovar, Šumarija Suhopolje, gospodarske jedinice: „Suhopoljske dravske šume“ i „Suhopoljsko-Virovitičke nizinske šume“, po načelu održivosti koje imaju za cilj održavanje biološke raznolikosti, sposobnosti obnove, vitalnosti i potencijala šume, kako bi se ispunile bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije šume. Za takvo gospodarenje „Hrvatske šume“ d.o.o. imaju legitimitet posjedovanjem skupog, prestižnog FSC certifikata za kvalitetu gospodarenja šumama kojima gospodare (Certificate Registration code: SA-fm/coc-1212). FSC certifikacija znači da se šumom gospodari upravo prema navrdenim načelima odnosno prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. FSC certifikat predstavlja dokaz kvalitete gospodarenja, a njime se međunarodno priznaje da je način gospodarenja šumama u skladu sa zahtjevnim i strogim kriterijima. To je ujedno priznanje hrvatskoj šumarskoj struci koja već generacijam na odgovoran način gospodari tim izuzetno značajnim obnovljivim nacionalnim resursom.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-26 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Sirovina proizvedena u takvim šumama, a onda i finalni proizvod, znakom FSC dokazuje odgovorno ponašanje svih sudionika u lancu proizvodnje do konačnog kupca, koji tako kupuje proizvod čijom proizvodnjom nije ugrožen ukupni okoliš, socijalno niti ekonomsko stanje zemalja iz kojih je njihovo porijeklo.

Tako gospodarene šume na području Općine Gradina pored gospodarskog karaktera imaju i općekorisni značaj koji se snažno i dodatno očituje u ublažavanju posljedica mogućih poplava i jakih vjetrova, reguliranju vodnog režima područja, osiguravanju čistoće podzemnih voda, ublažavanju klime područja, proizvodnje kisika i pročišćavanja zraka, pružanju prostora za rekreaciju i sport te unapređenje turizma, a osobito lovnog.

Tablica 27 Površina šumskog zemljišta prema kategorijama i načinu korištenja Obraslo Neobraslo Neplodno Ukupno Proizvodno Neproizvodno ha ha ha ha ha 421,11 55,95 5,04 6,71 488,81 Izvor podataka:Hrvatske šume, Uprava šuma Bjelovar

Napomena. Kategorija «neobraslo proizvodno» u potpunosti se koristi za lovne svrhe, a ostale kategorije imaju gospodarsku namjenu

Tablica 28 Površina šumskog zemljišta prema strukturi vlasništva Republika Općenarodna Nedefinirano Ukupno Hrvatska imovina ha ha ha ha 279,04 209,57 020 488,81 Izvor podataka: Hrvatske šume, Uprava šuma Bjelovar

Tablica 29. Površina šuma s obzirom na namjenu Gospodarske Zaštitne Šume s posebnom Ukupno namjenom ha ha ha ha 488,81 - - 488,81 Izvor podataka: Hrvatske šume, Uprava šuma Bjelovar

Napomena: U postupku je proglašenje zaštitnih šuma za zaštitu vodotoka na području gospodarske jedinice «Suhopoljske dravske šume».

Tablica 30 Godišnja proizvodnja, rast i prirast Drvna zaliha God. tečajni prirast Desetogodišnji etat (sječiva masa) Glavni prihod Prethodni prihod m3 m3 m3 m3

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-27 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

69997 2141 14671 2674

Napomena: Podaci su dobiveni za područje u granicama katastarskih općina koje se razlikuju od administrativnih granica te se i površine pod šumom razlikuju (tablica 12 – Osnovne kategorije korištenja zemljišta). Evidencija i praćenja šuma kojima gospodari JP „Hrvatske šume“nisu ustrojeni po naseljima. h) Vodni resursi

Korištenje vode za vodoopskrbu Vodno gospodarstvo se pored zaštite od štetnog djelovanja voda i zaštite voda od zagađenja bavi i korištenjem voda u vidu vodoopskrbe, navodnjavanja, uzgoja riba, plovidbe, energetskog korištenja vodnih snaga, športa i rekreacije i drugih namjena. Snabdijevanje pitkom vodom vrši .Cijelo područje općine pokriveno je vodoopskrbom ״anakiB״ se sa vodocrpilišta .icitivoriV u Spojni cjevovodi nalaze se u zelenim površinama uz prometnicu, a u naseljima sekundarna mreža izvedena je sa obje strane prometnice kroz naselja.

Zaštita voda od zagađivanja Stanje odvodnih sustava i izgrađenost uređaja za pročišćavanje na području općine nisu zadovoljavajući. Sva naselja rješavaju sanitarne, fekalne i otpadne vode septičkim, sabirnim ili crnim jamama. Poljoprivrednu proizvodnju na vodonosniku potrebno je usmjeriti na proizvodnju zdrave hrane uz uporabu takvih agrotehničkih sredstava koja neće ugrožavati ležišta podzemne pitke vode i vodotoke.

Navodnjavanje i odvodnja Problem suvišnog vlaženja zemljišta javlja se skoro na cijelom vodnom području sliva Drave. Osnovna svrha odvodnjavanja je povećanje poljoprivredne proizvodnje na postojećim poljoprivrednim površinama. Melioracijski sustav u pravilu je dio ili podsustav većih vodnogospodarskih sustava. Za zaštitu od suvišnih voda izgrađeni su sustavi za odvodnjavanje koji obuhvaćaju kanalsku i putnu mrežu, cijevnu drenažu, crpne stanice i objekte na kanalskoj i putnoj mreži. Hidromelioriranim tlom smatraju se površine sjeverno od magistralne ceste Osijek- Orahovica-Slatina-Virovitica-Koprivnica.

Tablica 31. Red. Slivno područje Ukupna površina sliva Meliorirana br. (ha) površina sliva (ha) 1. Županijski kanal 87.328 9,722 Izvor podataka: «Hrvatske vode», Zagreb, Vodnogospodarski odjel za vodno područje slivova Drave i Dunava Osijek

Navodnjavanje kao mjera poboljšanja i stabiliziranja proizvodnje i prinosa, prisutno je na ograničenoj površini. Meliorirane površine (drenaža) prisutna je na površini od 261.075 ha. Osnovni preduvjet za izgradnju sustava za navodnjavanje je uređenje potencijalnih recipijenata i osiguranje prostora za izgradnju kanalskog sustava.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-28 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Sustav odvodnje Gradine čine dva slivna područja – sjeverni podsustav i južni podsustav, sa dva glavna sabirna kolektora koji su osnova odvodnje naselja te sporednim kanalima koji se svi ulijevaju u glavne sabirne kolektore. Kanalizacijska mreža dimenzionirana je za prihvat sanitarnih otpadnih voda iz domaćinstva i stranih voda. Planirani odvodni sustav je razdjelnog tipa tj. Predviđen je samo za kućanske otpadne vode te vode privrednih subjekata, dok će se za oborinske vode morati urediti postojeći otvoreni kanalski sustav.

Planirani odvodni sustav svojom namjenom ne smije negativno utjecati na okoliš, jer njegovom eksploatacijom ne smiju nastajati otpadni materijali niti štetna djelovanja. U tom smislu propisat će se potrebne mjere za sanaciju i uređenje okoliša kod izgradnje kanalizacije i pripadnih građevina u funkciji odvodnje u sklopu neophodnih priloga tehničke dokumentacije čija izrada tek slijedi.

Generalno se može zaključiti da je stanje zaštite voda u Općini na vrlo niskoj razini, jer su odvodni sustavi i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda najslabije izgrađeni u odnosu na druge infrastrukturne sadržaje, a za njih su potrebna i najveća financijska sredstva zbog zahtjevnih tehničkih elemenata.

Zaštita voda od onečišćenja je temelj očuvanja zdravlja i života ljudi i zaštite okoliša, a polazne osnove za njenu realizaciju propisane su Zakonom o vodama i Državnim planom za zaštitu voda. Uostalom i okvirna direktiva o vodama Europske unije (ODV) donijeta je u svrhu očuvanja kopnenih površinskih voda, priobalnih i podzemnih voda te u širem smislu zaštite vodnih ekosustava.

Energetsko korištenje Unatoč tome što vodni potencijal, prije svega rijeke Drave, ima uvjeta za korištenje radi pridobivanja električne energije trenutačno energetskog korištenja nema. Izgradnja višenamjenskih hidrotehničkih sustava, pored drugih koristi (uređenje Drave i pritoka, proizvodnje energije, zapošljavanje, razvoj pojedinih industrija, turizam i rekreacija, razvoj prometa i drugo), osigurava značajne količine visinski povoljno smještene vode za navodnjavanje. Izgradnjom akumulacijskih jezera stvaraju se uvjeti za natapanje poljoprivrednih površina, opskrbe ribnjaka i industrije vodom iz gravitacijskih dovoda. Također se stvaraju povoljni uvjeti plovidbe (veće dubine, manje brzine).

Rijeka Drava

Znatni relativni pad srednje Drave s koritom u šljunkovitom terenu i veliki protok, u prošlosti su uzrokovali mnoge meandre i promjene toka. Erozija obala, sprudovi, otoci i rukavci redovita su pojava na ovom dijelu Drave.

Rijeka Drava ima snježno-kišni režim s jednim naglašenim maksimumom u kasno proljeće (topljenje snijega u Alpama) Srednji godišnji protok je oko 600 m3/s.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-29 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Planovi i projekti na studijskoj i idejnoj razini predviđaju na Dravi, koja je jedini vodotok sa većim energetskim vodnim potencijalom, izgradnju višenamjenskih hidrotehničkih sustava Barcs i Donji Miholjac.

Tablica 32. VS Dionica Lokacija Dužina Prosječna Akumulacija korištenja pregradnog postrojenja mogućnost Naziv Površina Korisni Drave (km) profila (km) proizvod. (ha) volumen (rkm) (GWh/god) (106 m3) Donji 85,2-155,7 85,2 70 382,7 Donji 6.400 20,7 Miholjac Miholjac Barcs 155,7- 155,7 43,2 331 Barcs 5.300 20,7 198,8 Izvor podataka: «Hrvatske vode», Zagreb, Vodnogospodarski odjel za vodno područje slivova Drave i Dunava Osijek

Planovi na studijskoj i idejnoj razini, predviđaju na Dravi, koja je jedini vodotok sa zanimljivim energetskim vodnim potencijalom, izgradnju više vodnih stepenica čija bi funkcija bila i energetsko korištenje.

Plovidba Analize plovnosti su pokazale da Drava u stanju kakovo je danas, na dionici od ušća do Terezinog polja (0+000-152+000), ne može biti svrstana niti u jednu klasu plovnog puta prema klasifikaciji europskog ekonomskog komiteta (ECE), ali plovidba je moguća i realizira se u skromnom opsegu.

Druge namjene (posebnih vodnih resursa) Mogućnosti korištenja ostalih voda na području općine Gradina u različite rekreativno-turističke ili gospodarske namjene, nisu do sada pobliže vrednovane. Prisutne su pojave uređenja manjih jezerskih površina za lokalnu rekreaciju i športski ribolov.

U posebne vodne resurse ubrajamo mineralno-termalna vrela i vode geotermičkog porijekla. Složena geološka građa s naglašenim utjecajem tektonike uzrok su pojave mineralno-termalnih vrela duž rasjednih linija, a razlikuju se s obzirom na mineralni sastav (sumporna, slana) i temperaturu vode (hladna, mlačna, topla). Posebnu pozornost zaslužuje korištenje termalnih voda u zdravstvene, turističko-rekreativne, pa i gospodarske svrhe. i) Eksploatacija mineralnih sirovina

Kao potencijalna ležišta na prostoru općine Gradina treba predvidjeti područje neposredno uz rijeku Dravu, gdje najveći potencijal predstavlja visokokvalitetni građevni pijesak te lesne gline na jugoistočnom dijelu općine.

Eolski pijesci prekrivaju dio dravske nizine. Boje su žućkaste, svjtlosmeđe ili sivkaste. Srednja veličina zrna je 107-270 mikrona, koeficijent sortiranja od 1,135 do 1,68. Pijesci se sastoje od zrna kvarca (46-77%), feldspata (5-17%), čestica stijena (3-17%), karbonatnih zrna (0-25%),

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-30 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA listića muskovita (4-26%), kao i teških minerala (2,85-38,98%) i to opakih zrna od 23-60%, a prozirnih teških minerala od 40-77%.

Nalazište treseta razvijeno je u formaciji mlađe dravske terase (holocen) južno od Brezovice na prostoru općine Gradina. Područje je podvodno, obraslo šašem, vodenim biljem i gomoljem. U takvom okolišu sedimentiraju se gline, pijesci i organski ostaci. To su organsko-barski sedimenti. Potrebno ih je kemijsko-biološki analizirati kako bi se točno odredile mogućnosti njihove uporabe.

Prema «Studiji potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko-podravske županije» (Zagreb, 1998. godine, Institut za geološka istraživanja), koja je poslužila kao izvor podataka, cijelo područje dravske jedinice ima izvjestan potencijal u pogledu ležišta nafte i plina.

U svrhu redovitog čišćenja i održavanja korita rijeke Drave, Hrvatske vode izdaju koncesije za vađenje šljunka iz korita rijeke.

Tablica 33. OPĆINA VRSTA SIROVINE LITOLOŠKI SASTAV GRADINA Građevinski pijesak Dravski pijesak

Na području općine Gradina vezano za eksploataciju mineralnih sirovina, za sada nema niti jedno odobreno eksploatacijsko polje.

1.1.2.4. Komunalna infrastruktura a) Prometni sustav

Područje općine Gradina svojim prometno-zemljopisnim položajem predstavlja sastavni dio spoja istočnog i zapadnog dijela Hrvatske. a1) Cestovni promet

Tablica 34. – Gustoća mreže u odnosu na površinu i broj stanovnika Kategorija ceste km Gustoća cestovne mreže km/1000 km2 km/1000 stanov. Državna * * * Županijska 32,21 266 7,18 Lokalna 30,01 258 6,97 UKUPNO: 62,22 525 14,15 Izvor podataka: Virovitičko-podravska županija, Županijska Uprava za ceste

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-31 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

DRŽAVNE CESTE ŽUPANIJSKE CESTE LOKALNE CESTE

Grafikon 5: Odnos državnih, županijskih i lokalnih cesta u km

Tablica 35. Županijske ceste br. ceste opis ceste polj put makada asfalt ukupno m 4005 Majkovac Podr.-Gradina-Suhopolje 10,91 10,91 4007 D2-Rogovac-Lukač-Gradina 3,50 3,50 4010 Detkovac-Brezovica-Gradina 7,67 7,67 4014 Brezovica-Sokolac Podr-Budakovac 7,93 7,93 4015 Lipovac-Ž 4005 2,20 2,20 UKUPNO 32,21 32,21 Izvor podataka: Županijska uprava za ceste

Tablica 36. Lokalne ceste br. Ceste opis ceste polj put makada asfalt ukupno m 40011 Budrovac Luk-Žlebina-Majkovac Pod 1,60 2,22 3,82 40012 Lug Gradinski-Ž 4005 1,40 1,70 1,70 40013 Rušani-Detkovac-Sokolac 1,47 5,20 2,67 9,14 40014 Ž 4005-Novi Gradac-Detkovac 5,98 2,66 8,39 40023 Bačevac-Ž 4007 0,50 0,50 40025 Ž 4005-Mitrovica Gradinska-Gačište 2,88 1,30 4,10 40035 Vladimirovac-Gačište 1,98 0,49 2,36 UKUPNO 1,47 17,00 11,54 30,01 Izvor podataka: Županijska uprava za ceste

a2) Željeznički promet Željezničkog prometa nema na prostoru općine. a3) Zračni promet Na području općine postoji jedno poljoprivredno letjelište, na lokaciji kod naselja Detkovac. a4) Pošta

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-32 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Područje općine uključeno je u jedinstveni sustav HPT-a Republike Hrvatske. Dostava pošte je organizirana preko poštanskog ureda u Gradini, iz kojega se pošta raznosi u ostala naselja na području općine.

Tablica 37. – Poštanski uredi u općini Naselje Broj poštanskih ureda Položaj Gradina 1 Trg hrvatskih branitelja, Gradina

a5) Telekomunikacije

HT se opredijelio za najsuvremeniju tehnologiju s AXE centralama upravljanim snažnim računalima i udaljenim pretplatničkim stupnjevima (UPS). Telefonski promet na području općine odvija se u sklopu TC Osijek, preko glavne centrale u Gradini.

T-mobile Hrvatska d.o.o. izgrađuje i upravlja telekomunikacijskim mrežama više sustava pokretnih komunikacija. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija). U skladu s navedenim planovima, uz postojeće i trenutno planirane lokacije osnovnih postaja, na području obuhvata prostornog plana uređenja u budućnosti se omogućava izgradnja i postavljanje i dodatnih osnovnih postaja – smještanjem antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim objektima, sukladno Odredbama za provođenje (Poglavlje IV) ovog Plana.

HT T – Com d.d. ima namjeru u doglednom vremenu ekspandirati svoju telekomunikacijsku mrežu te planira izgradnju podzemnih mreža sa obje strane ulice, u svim izgrađenim dijelovima naselja.

T-mobile Hrvatska d.o.o. na području obuhvata Prostornog plana uređenja općine Gradina ima jednu izgrađenu osnovnu postaju u naselju Vladimirovac te dvije planirane osnovne postaje u naselju Gradina i južno od naselja Majkovac Podravski.

Na području općine postoji i GSM mreža VIPnet.

Svako domaćinstvo ima mogućnost postati korisnik telekomunikacijskih usluga.

b) Vodoopskrba i odvodnja

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-33 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA b1) Vodoopskrba

Proširenjem vodoopskrbnog sustava tj. izgradnjom glavnog vodoopskrbnog prstena Virovitica- Suhopolje-Gradina-Lukač-Virovitica i spojnog prstena Veliko Polje-Rušani i Gačište-Lipovac, postojeće vodocrpilište u krugu «Poljoprivrede Gradina» je stavljeno u fazu mirovanja i konzervirano je, kao i zdenac u ulici bana Jelačića, tako da se cijela vodoopskrba vrši sa vodocrpilišta «Bikana» u Virovitici.

Cijela općina je pokrivena vodoopskrbom iz navedenog vodocrpilišta u Virovitici.

Tablica 38. Naselje Dužina mreže (m) Broj korisnika Novi priključci Bačevac 5.217 65 67 Brezovica 9.498 98 2 Detkovac 8.200 19 18 Gradina 15.412 309 6 Lug Gradinski 6.000 22 8 Rušani 10.800 41 39 UKUPNO: 45.227 554 138 Izvor podataka: Komunalna tvrtka «Virkom» d.o.o. Virovitica b2) Odvodnja

Na području općine Gradina niti jedno naselje nema riješen odvodni sustav.

U naseljima fekalne otpadne vode rješavaju se pomoću septičkih jama, dok se oborinske vode odvode otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže vodotoke. Najveći broj septičkih jama je procjedan, pa se otpadna voda direktno infiltrira u podzemne slojeve.

c) Elektroopskrba

Elektroenergetska mreža sadržava objekte na prijenosnim i distribucijskim naponskim razinama. Elektroenergentska mreža za prijenos električne energije sadržava samo objekte na 110 kV naponskoj razini.

Distribucijska mreža obuhvaća sve distribucijske naponske razine i pokriva područje općine.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-34 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Cjelokupni razvitak uz povećanje potrošnje električne energije u kućanstvima uvjetovat će i dogradnju distribucijske mreže na svim naponskim razinama. Stoga se na 35 kV naponskoj razini planira poboljšati opskrba dijela naselja izgradnjom 35/0,4 kV trafostanica, a snagu postojećih 35/10 kV trafostanica povećavati prema nastalim potrebama. d) Plinoopskrba

Izrađen je projekt distributivnog srednjetlačnog plinovoda od MRS u naselju Suhopolje do naselja Gradina (projektant: «Filipović» d.o.o. Virovitica). Plinovod je predviđen za maksimalni kapacitet od 2620 m3/h i njime se snabdjevaju sva naselja općine Gradina, osim naselja Bačevac. Ovo naselje snabdjevat će se prirodnim plinom iz napojnog plinovoda Gradina-Lukač. Plinovod će se voditi uz prometnice u koridoru cestovnog zemljišta (CONING inženjering d.d. Varaždin).

Na ovom distributivnom području ne postoje MRS-e (snabdijevanje naselja općine Gradina je iz MRS Suhopolje). Izgradnja novih će se temeljiti na Studiji opskrbe zemnim plinom Virovitičko- podravske županije.

Plinski sustav je srednjetlačan. e) Gospodarenje otpadom

Nakon sanacija divljih odlagališta, otvoreno je «dogovorno» odlagalište komunalnog otpada za cijelu općinu na lokaciji «Đolta» u Lipovcu. Ovo odlagalište nema potrebnu dokumentaciju, nego samo Odluku općinskog vijeća, kojom je ova lokacija određena za privremeno odlaganje otpada, do uspostave Centra za gospodarenje otpadom na nivou županije.

Na navedeno odlagalište otpad dovozi koncesionarska tvrtka «Bambo d.o.o.», iz Lukača koja otpad sakuplja na cijelom području općine. Ne vrši se selekcija otpada, tako da sav sakupljeni otpad završava na odlagalištu.

Postoje još dva ne sanirana divlja odlagališta, u Detkovcu – Lanka i Gradinski pašnjak. Oba ova odlagališta nalaze se u vodozaštitnom području, hitno ih treba sanirati

Na području općine nastaje neopasni industrijski otpad sa ključnim brijevima 02 01 03 i 02 01 06 (otpad iz poljodjelstva) –Poljoprivredno dobro d.o.o. Gradina i 16 01 99 (otpad koji nije drugdje specificiran)-Autoservis Stanić. Ist tako nastaje i opasni otpad sa ključnim brojevima 02 01 05 i 13 02 00 (otpadna ulja i maziva), koje nastaje u Poljoprivrednom dobru d.o.o. Gradina. Ovaj otpad skladišti se i predaje ovlaštenom sakupljaču ili se koristi u procesu za podmazivanje zupčanika.

f1) Zaštićena graditeljska i prirodna baština f1) Graditeljska baština

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-35 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Prostorni razvoj naselja općine Gradina uglavnom je ostao sačuvan i prepoznatljiv te je još uvijek moguće prepoznati i definirati povijesnu strukturu i oblik naselja. Tradicijski građevinski fond znatno je degradiran te očuvan samo u tragovima.

Naselja općine Gradina uglavnom su sačuvala svoju povijesnu matricu, podjelu zemljišta, organizaciju parcela. Naselja ove općine možemo definirati kao naselja pretežno izduženog tipa smještenih u ravničarskim predjelima uz lokalne komunikacijske pravce. U općini su značajno zastupljena i naselja rastresitog tipa kao što su Budakovac, Detkovac, Lug Gradinski, Novi Gradac i Žlebina.

Slika 7. Vladimirovac – kuća u ključ iz 1934. godine

Unutar ovog tipa razlikuje se nekoliko oblika naselja. Tako se u Novom Gradcu jasno razlikuje glavni dio naselja od prostorno distanciranog zaseoka Bekovar s kućama u jednostrukom nizu koji mu pripada.

Lug Gradinski je selo najraštrkanijeg oblika, slabo naseljeno, koje se sastoji od nekoliko skupina kuća, pa i usamljenih domaćinstava od kojih su neka napuštena. Lanka Leševo je zaseok Detkovca, ali je od njega toliko udaljena da u prostoru izgleda kao posebno selo.

Vodena površina starog toka rijeke Drave i lokalni putovi dijele Budakovac na tri manje cjeline, a Žlebini danas pripada nekad zasebno selo Majkovac Podravski, naseljeno iza Prvog svjetskog rata srpskim stanovništvom. Slična je situacija s nekadašnjim naseljem Karađorđevo Gradinsko

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-36 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA koje se od 1869. do 1921. iskazivalo kao Pustara Detkovac (izvor podataka: Mirko Korenčić – Naselja i stanovništvo Socijalističke Republike Hrvatske 1857 – 1971, JAZU, Zagreb, 1979, str. 713), kasnije se vodilo kao posebno naselje, a danas je dio Detkovca. Važno je uočiti ovaj razmjerno velik udio naselja rastresitog tipa na ovako malom području, jer će njihova prostorna struktura predstavljati značajan problem prostornom planiranju i komunalnom uređenju.

Kuće u naseljima općine Gradina su većinom prizemnice s portikom, okrenute zabatnom stranom prema ulici. Identitet naseljima daju stare zabatne i uzdužne kuće građene 20-ih i 30-ih godina 20. st. Zanimljive fasadne dekoracije (sl.9). Godina njihova nastanka kao i inicijali vlasnika, uglavnom su zabilježeni na zabatu kuće. Takve kuće su često napuštene ili u vrlo lošem stanju. Od stilske arhitekture treba spomenuti župni dvor u Gradini podignut 1783. godine koji je u raznim intervencijama tijekom godina znatno degradiran (sl. 8).

Slika 8. Gradina – župni dvor

Jedna od prostornih točaka koje su bitne za urbanistički identitet i razvoj ovog naselja, je i mjesto navodnog ukazanja Gospe u podnožju Osnovne škole, kraj nogometnog igrališta.

Do mjesta ukazanja stiže se neuređenim putem koji je ujedno i križni put obilježen «postajama» - križevima s prizorima Kristove muke. Mjesto ukazanja obilježeno je pokloncima, raspelima te velikom sjenicom gdje vjernici mole. Zavjetne pločice, pločice zahvale, ukazuju na početak stvaranja «svetog mjesta» kakve možemo susresti u većim marijanskim svetištima te se može

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-37 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA pretpostaviti kontinuitet prostornog razvoja ovog mjesta na što bi se trebala obratiti pažnja kao i na njegovo mjesto u urbanističkoj tj. rurističkoj slici naselja. Očito je da i lokalne vlasti podržavaju ovaj trend unutar pučke pobožnosti, što je vidljivo po urbanističkom uređenju i komunalnoj opremi ovog mjesta koje se pokušava urediti kao mali park (sl. 9).

Slika 9. Gradina – mjesto navodnog Gospinog ukazanja

Iako sela općine Gradina pripadaju nepravilnoj linijskoj skupini, sela Rušani, Bačevac i Brezovica predstavljaju varijaciju koja se odnosi na smještaj seoskog pašnjaka usred sela. U Rušanima i Bačevcu zelena površina sugerira trg ili centar sela, dok je u Brezovici ta zelena površina puno veća i danas se ona koristi kao nogometno igralište (sl. 10).

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-38 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Slika 10. Brezovica – nekadašnji seoski pašnjak u središtu sela uz crkvu

U nekim se naseljima zapaža utjecaj novijih industrijskih proizvoda koji su primjenjivani prije nekoliko desetljeća i postali su svojevrsna lokalna tradicija, kao što su prefabricirane betonske ograde ukrašene raznim perforiranim geometrijskim motivima. Ovakav tip lokalne tradicije najizraženiji je u Detkovcu (sl.11).

Slika 11. – kuća iz 1946, k.br. 124

Zanimljiv tip lokalne tradicije su i križevi na mjesnom groblju u Žlebini (Majkovac Podravski) te bunari s đermom, koje ima gotovo svaka kuća u Žlebini. Bunari s đermom su znatno degradirani, a i sami kazivači ističu problem pomanjkanja i lošu kvalitetu vode kao jedan od osnovnih problema.

Na groblju u Žlebini uglavnom je sahranjeno pravoslavno stanovništvo te je tamo zabilježena zanimljiva lokalna tradicija podizanja nadgrobnih spomenika u obliku velikih, masivnih, betonskih križeva i drvenih tzv. «trostrukih križeva» (sl.12).

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-39 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Slika 12. Žlebina – nadgrobni križ

Dvorišta su uglavnom prostrana sa gospodarskim zgradama među kojima najviše dominiraju čardaci koji su često još uvijek u funkciji, no najčešće vrlo loše izvedbe (sl.13). Iza gospodarskih dvorišta nastavljaju se poljoprivredne površine.

Slika 13. Novi Gradac – «čardak» za kukuruz

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-40 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Od tradicijske arhitekture očuvalo se više primjera drvenih kukuružnjaka koji se još uvijek koriste. Zidane staje sa sjenikom su, uz čardake za spremanje kukuruza, najčešće gospodarske zgrade i gotovo redoviti inventar tradicijskih seoskih dvorišta. Više je sačuvanihtradicijskih seoskih kuća, pretežno skromnije veličine i oblikovanja. Nerijetko su u zapuštenom ili ruševnom stanju. Iz tih je primjera vidljivo da je tradicijsko graditeljstvo ove mikroregije slijedilo osnovne značajke pučke arhitekture panonskog kulturnog areala, kako u gradnji i oblikovanju zgrada, tako i u organizaciji tradicijskih okućnica.

U sačuvanom fondu tradicijskog graditeljstva dominiraju kuće zabatnog tipa okrenute užom stranom s dva dvokrilna prozora prema ulici. Više je sačuvanih kuća s tlocrtom u obliku slova «L», odnosno s tlocrtom u ključ, dok je najmanje kuća postavljenih uzdužnom stranom uz ulicu.

Slika 14. Rušani – kuća s portikom, k.br. 84.

Premda u cjelini vrlo skromna, tradicijska arhitektura na području općine ima svoje zanimljivosti. Jedna od njih je razmjerno česta upotreba portika koji naglašava ulaz u kuću na dvorišnom pročelju (sl.14). To je arhitektonski element preuzet s reprezentativne barokne arhitekture građanskih kuća i plemićkih dvoraca i kurija koji je ovdje primijenjen u mnogo skromnijoj varijanti.

Oblikovno vrlo zanimljivu suvrsticu tradicijske kuće u ključ, predstavlja kuća u Budakovcu, Štriblova 17 (sl.15). Sagrađena je vjerojatno početkom 20. st. I u njezinom uličnom krilu bila je trgovina i gostionica. Specifičnost ove kuće je u tome što se otvoreni trijem uzduž dvorišnog

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-41 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA krila kuće proteže s vanjske strane «L»-tlocrta, a ne sa unutrašnje, kako je uobičajeno. Ovaj specifični tlocrtni oblik podrazumjevao je i neuobičajenu organizaciju prostora okućnice, jer je dvorišno krilo kuće uzdužno dijelilo parcelu na dva dijela. Otvoreni trijem bio je okrenut prema tradicijskom dvorištu uobičajene strukture i razmještaju gospodarskih zgrada, dok je začelje uličnog i dvorišnog krila zatvaralo drugi dio dvorišta čija je namjena bila više vezana uz poslovanje u trgovini i gostionici. Premda se na uličnom krilu jasno vidi da je ono dograđeno aneksom pod nižim krovom ispod kojega je podrum, osnovni tlocrtni oblik u ključ i neobičan položaj trijema čine se izvorni.

Slika 15. Budakovac – primjer netipične kuće s tlocrtom u ključ

Svojim oblikom i organizacijom prostora kuća predstavlja vrlo rijedak, gotovo jedinstven primjer na području Slavonije i Podravine. U gospodarskim prostorijama dvorišnog krila kuće smješten je mlin koji je do 1972. godine bio na vodenici na Dravi. Pokojni vlasnik bio je mlinar i 1972. godine rastavio je vodenicu i sastavio mlinski mehanizam u kući, gdje nije bio u funkciji.

Detkovac je zanimljivo selo zbog raznovrsnih tehnika gradnje tradicijskih kuća. Uz uobičajeno zidanje prijesnom i pečenom opekom te skeletnu (kanatnu) konstrukciju, zabilježeni su i primjeri kuća od naboja pa i jedna polubrvnara. Zanimljivo je da se tehnika nabijanja ovdje sačuvala razmjerno dugo i da je zabilježena na jednoj novijoj kući s betonskim temeljem iz 50-ih ili 60-ih godina 20. stoljeća (sl.16), dok je u drugim dijelovima istočne Hrvatske ovakav način gradnje uglavnom napušten iza Drugog svjetskog rata.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-42 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Slika 16. Detkovac – novija kuća od naboja na betonskim temeljima, k.br. 29.

Kuća br. 162 (stari broj Karađorđevo 54) sagrađena je kombinacijom kanatne tehnike i gradnje na način brvnare. Stražnje uzdužno pročelje sagrađeno je od planki uglavljenih u vertikalne stupce. Ovakva gradnja, a posebno ovakva kombinacija dviju građevnih tehnika posve je neuobičajena na ovom području.

Sakralni objekti u naseljima općine Gradina važni su za identitet naselja. Župna crkva u Gradini smještena je na uzvisini i predstavlja dominantnu prostornu točku. Riječ je o jednobrodnoj građevini koja završava polukružnom apsidom i zvonikom na pročelju. Temelji župne crkve u Gradini postavljeni su 1775. godine, a zidovi i krovište podignuti su tek 1820. Prilaz crkvi čini aleja kestena. Uz crkvu se nalazi mjesno groblje te sjenica i mrtvačnica novije gradnje.

Od starijih građevina treba spomenuti kapelicu u Budakovcu s neadekvatnom suvremenom dogradnjom (na zidu kapelice zabilježena je 1896. godina) te kapelu u Detkovcu iz 1899. godine.

Većina sakralnih građevina izgrađena je u 20. stoljeću. Riječ je o manjim kapelicama koje rijetko posjeduju stilska obilježja. Primjeri novije sakralne gradnje su kapelice u Rušanima (1971), Brezovici (1925. i 2002.), Lugu Gradinskom (1971) i Novom Gracu (1931).

Kapelice, poklonci i križevi uglavnom su skromnog izgleda i manje su značajni s aspekta povijesti umjetnosti i arhitekture, a više s aspekta identiteta krajolika i identiteta sela. Kapelice, poklonci i križevi definiraju ključne prostorne točke naselja te bi se njihovom održavanju i obnovi trebalo posvetiti pažnju. Vrednije primjere ove male sakralne arhitekture predstavljaju kapelica u Ul. Stjepana Radića u Brezovici (sl.17) i raspelo na raskrižju puteva u Budakovcu (sl.18), ali je ono nažalost oštećeno i treba ga popraviti.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-43 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Slika 17. Brezovica – kapelica-poklonac u Ul. S.Radića

Slika 18. Budakovac – oštećeno raspelo na raskrižju

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-44 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Degradacije

Promjene načina života, novi materijali i tehnike, dovele su do radikalne promjene u načinu gradnje koji je izgubio svaku vezu s graditeljskom baštinom. Takvim odnosom prema graditeljskoj baštini naselja su izgubila svoj identitet i povijesni oblik. Degradacija tradicijskog graditeljstva, neplanska urbanizacija, pomanjkanje spoznaje o vrijednosti povijesnog prostora, dovelo je do anarhične izgradnje velikih, neuglednih, stambenih zgrada. Time je otežana identifikacija strukture prostora uz sve prisutnije uništavanje tradicijskog stambenog fonda, ruralnog ambijenta i krajolika.

U razvijenijim naseljima u kojima je izražena tendencija nestajanja tradicijske arhitekture, prisutna je novija izgradnja prizemnica i katnica bez ikakvih karakterističnih obilježja ili ona koja je karakteristična za sasvim drugačiji prirodni i graditeljski ambijent. Tako u Detkovcu imamo primjer suvremene vikendice karakteristične za planinska područja (sl.19). Suvremene izvedbe građevina ne uklapaju se u vizure mjesta i njihova neplanska gradnja kao npr. u pojasu između Lanke i Drave gdje je vidljiv početak gradnje suvremenih vikendica, narušava prostorni sklad. U Gradini imamo primjer neprimjerene lokacije u gradnji poljoprivrednog kompleksa koji svojim gabaritima toliko dominira da se vidi i sa veće udaljenosti od naselja.

Slika br. 19. Detkovac – primjer nesklada između suvremene gradnje te graditeljske tradicije i ambijenta

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-45 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Za većinu stanovnika sela poljoprivreda je više način života nego proizvodnje, pa su i naselja odraz takvih odnosa. Snažan utjecaj na rurističku i arhitektonsku degradaciju naselja općine ima pomanjkanje financijskih potencijala i loša demografska situacija. Mnoge tradicijske kuće i okućnice su napuštene ili se zbog pomanjkanja sredstava neadekvatno održavaju. Tamo, pak, gdje je imovinsko stanje stanovništva bolje, često se grade suvremene kuće koje svojim gabaritima i općim građevnim oblikom posve negiraju osnovne značajke tradicijskog graditeljstva i uređenja naselja.

Linijska izgradnja sela nastavlja se uz glavne cestovne pravce što nepovoljno utječe na oblik naselja i stvara nove probleme za razvoj komunalne infrastrukture.

Nova izgradnja promjenila je način tradicionalne orijentacije i dispozicije objekata na parceli, a same parcele postale su preuske. Najčešće kršenje tradicijske dispozicije zgrada na parceli je njihovo nejednako odmicanje od građevinskog pravca u dubinu dvorišta, što naseljima daje neuredan izgled. K tome, umjesto tradicionalnih pravokutnih, sve više dominiraju nezgrapni kvadratični tlocrti većih gabarita.

U blizini centralnih zgrada u selima potrebno je ograničiti izgradnju i odmaknuti je od javnih sadržaja. Te prostorno dominantne točke potrebno je čuvati kako u tlocrtnom smislu, tako i u vizualnom. Ne smije se dopustiti skrivanje zgrada iza visokog raslinja jer je to u suprotnosti intenciji izgradnje na tako pomno odabranom položaju. Centralni prostori naselja koji zaslužuju veću pažnju u prostornom planiranju te komunalnom i urbanističkom uređenju nalaze se u Gradini, Rušanima i Brezovici. Osobito je u općinskom središtu vidljivo nastojanje da se naselje bolje uredi pa je izvedeno više komunalnih i infrastrukturnih zahvata, od kojih neke smatramo neuspjelim. Tako su vizure u Gajevoj ulici koja završava na Trgu hrvatskih branitelja degradirane nezgrapnim betonskim stupovima koji nose električne instalacije.

Zelenilo

Zelene površine u naseljima općine Gradina su izrazito nekultivirane s čestom upotrebom crnogorice na javnim prostorima koja se ne uklapa u ambijent naselja.

Brojnost upotrebe crnogorice u uređenju sela rezultat je nerazumijevanja logike korištenja autohtone vegetacije za tu namjenu. Važno je naglasiti neadekvatnost upotrebe crnogorice, posebno za drvorede uz cestu ili uz građevine kao što je to slučaj u Detkovcu gdje se pregusta i prekomjerno razvijena crnogorična stabla naslanjaju na zgradu škole, tako da je potrebno ukazati na njenu moguću upotrebu samo kod određenih slučajeva (uređenje groblja, vizualni akcenti).

Budući da je riječ o naseljima koja su smještena uz Dravu, nerijetko kroz naselja teče kanal te se formiraju močvarna, trskom obrasla i nekultivirana područja. U Novom Gracu močvarni teren se nalazi u samom središtu sela. Kolikogod je očuvanje izvornih prirodnih vrijednosti važno, zaraslim i zapuštenim močvarnim terenima ipak nije mjesto u središtu naselja. U buduće bi se za

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-46 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA uređenje javnih zelenih površina trebale koristiti autohtone listopadne vrste uz postupno uklanjanje crnogorice. Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti redovnom održavanju i čišćenju javnih zelenih površina koje u nekim naseljima nekontrolirano rastu i pretvaraju se u šikare.

Popis kulturnih dobara po naseljima U smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara («NN» 69/99) na području općine Gradina nalazi se samo tri zaštićena kulturna dobra. To su dva arheološka lokaliteta zaštićena rješenjem o registraciji: lokalitet Ivanac – Živkov brijeg u Brezovici i Prapovijesno i srednjovjekovno naselje «Gradina» u Gradini te srednjovjekovno crkveno zvono iz Brezovice, stavljeno pod preventivnu zaštitu, koje se čuva u Gradskom muzeju u Virovitici.

Ukupni pregled svih registriranih, predloženih za registraciju i evidentiranih kulturnih dobara dan je u tabeli kako bi olakšao uvid u njihov broj i razmještaj na području obuhvata plana. Tabela donosi sumarni pregled, odnosno detaljniju inventarizaciju nepokretnih kulturnih dobara po naseljima. U sustavu mjera dane su smjernice za zaštitu i očuvanje svih vrsta kulturnih dobara.

Odmah treba napomenuti da je do izrade ove konzervatorske podloge u dokumentaciji Konzervatorskog odjela u Požegi evidentiran vrlo mali broj kulturnih dobara. To je samo djelomično odraz situacije na terenu, a dijelom je posljedica nedovoljne istraženosti ovog područja. Tu smo činjenicu pokušali ublažiti detaljnijom inventarizacijom kulturnih dobara, mahom se radi o etnološkim spomenicima sa statusom evidentiran (E), dok su dva najvrednija kulturna dobra na ovom području, župna crkva sv. Ilije i župni dvor u Gradini stavljeni u kategoriju «predloženi za registraciju» (PR).

Tablica 39 – Graditeljska baština Br. Naselje Naziv spomenika Status Kat. Vrsta spomenika 01/01 Bačevac Zabatna kuća br. 72 E etnološki 01/02 Bačevac Zabatna kuća iz 1926. br. 48 E etnološki 01/03 Bačevac Kapela u središtu sela E sakralni 01/04 Bačevac Raspelo uz raskrižje E sakralni 02/01 Brezovica Ivanac – Živkov brijeg R 656 B arheološki 02/02 Brezovica Kapelica u ul. S. Radića E sakralni 02/03 Brezovica Crkveno zvono iz Crkve sv. Ivana P 326/3/89 pokretni 02/04 Brezovica Grobljanska kapela E sakralni 02/05 Brezovica Zabatna kuća iz 1932. M.Gupca br. 80 E etnološki 02/06 Brezovica Uzdužna kuća, M.Gupca br. 68 E etnološki 02/07 Brezovica Zabatna kuća iz 1941. br. 71 etnološki 02/08 Brezovica Kapela sv. Vida E sakralni 02/09 Brezovica Ambar, M.Gupca br. 76 E etnološki 03/01 Budakovac Kapelica sv. Rozalije i zvono E sakralni 03/02 Budakovac Kuća u ključ, Štriblova br. 10 E etnološki 03/03 Budakovac Kuća u ključ s dogradnjama, E etnološki Štriblova br. 17 03/04 Budakovac Uzdužna kuća, Čorova br. 30 E etnološki 03/05 Budakovac Zabatna kuća iz 1934. s okućnicom E etnološki Čorova br. 1 03/06 Budakovac Mali poklonac sv. Antuna E sakralni 03/07 Budakovac Raspelo na raskrižju puteva E sakralni 04/01 Detkovac Kapelica Male Gospe E sakralni 04/02 Detkovac Zabatna kuća, br. 7 E etnološki

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-47 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

04/03 Detkovac Zidanica iz 1940, br. 31 E etnološki 04/04 Detkovac Kuća iz 1925, br. 54 E etnološki 04/05 Detkovac Područna škola E profani 04/06 Detkovac Uzdužna kuća iz 1929, br. 130 E etnološki Br. Naselje Naziv spomenika Status Kat. Vrsta spomenika 04/07 Detkovac Kuća iz 1946, br. 124 E etnološki 04/08 Detkovac Kuća od naboja, br. 154 E etnološki 04/09 Detkovac Kuća kanatne konstrukcije E etnološki br. 162 04/10 Detkovac Kuća kanatne konstrukcije E etnološki br. 200 05/01 Gradina Župna crkva sv. Ilije PR sakralni 05/02 Gradina Župni dvor PR profani 05/03 Gradina Prapovijesno i srednjovjekovno R 655 B arheološki naselje «Gradina» 05/04 Gradina Zabatna kuća, M.Gupca br. 23 E etnološki 05/05 Gradina Tradicijska kuća, Gajeva br. 15 E etnološki 05/06 Gradina Tradicijska kuća, Gajeva br. 11 E etnološki 05/07 Gradina Tradicijska kuća, Gajeva br. 13 E etnološki 05/08 Gradina Čardak, Gajeva br. 19 E etnološki 05/09 Gradina Zabatna kuća, Gajeva br. 28 E etnološki 05/10 Gradina Zabatna kuća iz 1928, Bana E etnološki Jelačića br. 34 05/11 Gradina Zabatna kuća, Bana Jelačića E etnološki br. 24 05/12 Gradina Mjesto navodnog ukazanja E sakralni 06/01 Lanka Leševo Raspelo na ulazu u zaselak E sakralni 07/01 Novi Gradac Drveni bunar, Bekovar br. 19 E etnološki 07/02 Novi Gradac Zabatna kuća, Bekovar br. 23 E etnološki 07/03 Novi Gradac Zabatna kuća zidanica iz 1922. E etnološki Bekovar br. 20 07/04 Novi Gradac Zabatna kuća u ruševnom E etnološki stanju, Bekovar br. 17 07/05 Novi Gradac Seoski dom E etnološki 07/06 Novi Gradac Spomenik NOB-a E profani 07/07 Novi Gradac Kapela u središtu sela E sakralni 07/08 Novi Gradac Raspelo od lijevanog željeza u E sakralni središtu sela 07/09 Novi Gradac Zabatna kuća s portikom, br. 6 E etnološki 07/10 Novi Gradac Čardak za kukuruze, br. 6 E etnološki 08/01 Rušani Kapela E sakralni 08/02 Rušani Kuća s portikom br. 84 E etnološki 08/03 Rušani Zabatna kuća br. 112 E etnološki 08/04 Rušani Uzdužna kuća br. 75 E etnološki 08/05 Rušani Kuća kanatne konstrukcije E etnološki br. 128 08/06 Rušani Zabatna kuća br. 160 E etnološki 08/07 Rušani Zabatna kuća s portikom br. 105 E etnološki 08/08 Rušani Područna škola E profani 08/09 Rušani Veliki ambar, kbr. 93 E etnološki 09/01 Vladimirovac Kuća u ključ, P.Drapšina br. 16 E etnološki 10/01 Žlebina Đeram, kbr. 17 E etnološki

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-48 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

10/02 Žlebina Masivni betonski križevi E sakralni 10/03 Žlebina Trostruki drveni križ E sakralni 10/04 Žlebina Zabatna kuća iz 1929, br. 4 E etnološki

Poražavajuće mali broj arheoloških lokaliteta je rezultat potpune neistraženosti i zapostavljenosti ovog dijela županije u arheološkom smislu. Sa svega nekoliko poznatih arheoloških lokaliteta ni u kom slučaju ne možemo govoriti o konačnom broju, jer će detaljniji obilazak terena, budući slučajni nalazi pri gradnji građevina, dubljeg kopanja, uređivanja rječica, otkriti nove nalaze i lokalitete. Naime, sam položaj i naziv mjesta nam to obećavaju.

Tablica 40. – Arheološki lokaliteti r.br. Naselje Vrsta Doba Otkriveno 1 Bačevac Most prema srednjovjekovni lokalitet iz 12. slučajno otkriven 80- Kiselici stoljeća tih godina 20. stoljeća 2 Brezovica Turski grad srednjovjekovna utvrda nema podataka 3 Gradina Groblje uz površinski keramički ulomci za sada, bez crkvu sv. Ilije upućuju na kasno istraživanja, srednjovjekovno razdoblje 4 Gradina Duljine pretpovijesni i srednjovjek. za sada, bez novijih lokalitet sa kontinuitetom istraživanja naseljav. od brončanog doba do srednjeg vijeka 5 Lipovac Ivanac pretpovijesni i srednjovjek. nalaze sadrži privatna lokalitet sa nalazima iz zbirka Ratka brončanog, željeznog i Radijevca latenskog perioda 6. Brezovica- Živkov brijeg nalaze se ulomci keramike 7. Krnjin 8. Mokro Polje

f2) Prirodna baština

U Prostornom planu prirodu treba štititi očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitom prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili.

Na području Općine potrebno je napraviti analizu prirodnih vrijednosti te na osnovu toga predložiti nova područja za zaštitu temeljem zakona o zaštiti prirode ili odrediti područja koja će se štititi odredbama za provođenje plana kao osobito vrijedan prirodni predio. Za područja predviđena za zaštitu planom propisati da se prirodne vrijednosti predložene za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode štite odredbama ovog Plana do provedbe valorizacije navedenog područja od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode (da li navedeno područje ima/nema svojstva zaštićenog područja), odnosno do donošenja akta o preventivnoj zaštiti ili proglašenju zaštite.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-49 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Na području obuhvata Prostornog plana uređenja općine Gradina ne nalazi se ni jedno područje koje je zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05).

Sjeverni i istočni dio Općine Gradina nalaze se u preliminarnoj Nacionalnoj ekološkoj mreži Hrvatske (NEN) i to kao dio središnje jezgre NEN-a i kao dio koridora. Područje središnje jezgre unutar granica Općine Gradina odnosi se na važno područje za ptice „Srednji tok Drave“. Područje koridora NEN-a unutar granica Općine odnosi se na porječje rijeke Drave.

Dio područja Općine Gradina uz rijeku Dravu vrednovan je kao dio područja važnog za ptice „Srednji tok Drave“ (od Terezinog Polja do Donjeg Miholjca) i to kao područje od nacionalne važnosti.

Poželjno je u što skorije vrijeme na lokalnoj razini definirati lokalnu ekološku mrežu kojom će se detaljnije utvrditi važna područja i mjere zaštite za ugrožene vrste i staništa. f3) Biljne i životinjske zajednice

Biljne zajednice

Kvalitet tla, klimatski i topografski uvjeti imaju utjecaj na razvoj fitocenoza i drgih biljnih zajednica na području općine. Najzastupljenije vrste šumskih vrsta su hrast lužnjak, jasen, grab, bagrem, vrba i joha.

Zastupljene su slijedeće biljne zajednice:

1. Šuma lužnjaka i običnog graba (Caprino betuli-quercetum roboris)

U sloju drveća dominira hrast lužnjak i obični grab, a ponegdje i klen. U sloju grmlja koji nije osobito razvijen dolazi lijeska, svib, likovac, obična kurika, glogovi, klen i dr. U sloju prizemnog rašća šumska resulja, režule, dlakava bekica, dvolistak, kupina malina, klokočica, lazarkinja, šumski drhtavi šaš,

2. Šuma lužnjaka s velikom žutilovkom (Genist-elatae-quercetum roboris)

U sloju drveća susreću se Quercus robur, Alnus glutinosa, Fraxinus augustifolia i dr. U sloju grmlja: Genista tinctoria var elata, Ulmus carpinifolia, Crataegus oxycanta i dr. U sloju prizemnog rašća: Carex brisoides, Deschumpsia caespiifolia, Carex remota, Carex strigosa, Remex sanguineus i dr.

3. Šume bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom (Salici-populetum nigre rubetozum caesii Rauš)

U sloju drveća susreće se: bijela vrba i crna topola, a u sloju grmlja petosjemeni glog, crvena ludika, bijela vrba, crna topola, svib, crni glog, U sloju prizemnog rašća plava kupina, šaš, milava, paskvica, bokornica, divlja loza i dr.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-50 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

4. Livadna i pašnjačka vegetacija

Livadna i pašnjačka vegetacija karakteristična je za ovaj dio Podravine i spada i livade i pašnjake dobre do visoke kvalitete, a obuhvaćene su s vezom Cynosturion cvistati u asocijaciji s Bromo- Cynosvetum cristati u kojoj dolaze vrste: crvena vlasulja, crvena djetelina, obična vlasnjača, lisičji repak i dr.

5. Biocenoza lokava, močvara, jezera i tekućica Ovdje su prisutne mahovine i alge kremenjašice ,zelene alge nitaste bakterije i gljive. uz obalu rastu vrbe i topole a na podignutim mjestima trska, mala kupina i zlatošiba, trska, šaš, lokvanj, lopoč, vodena leća i vodena paprat, vodena kuga i dr.

U ukupnoj površini općine, poljoprivredne površine najznačajniji prirodni resurs ovog područja. Očuvanjem sadašnjeg stanja prirodnih biotopa na ovom prostoru, pruža se mogućnost za očuvanje i zaštitu autohtone flore kao temeljnog prirodnog resursa. f4) Životinjske zajednice

Predstavnici faune ovog prostora pripadaju skupinama srednjoeuropske faune, ali i skupinama karakterističnim za južno-nizinski europski pojas.

Među brojnim predstavnicima europske faune, izdvajaju se fauna vodozemaca (zelena žaba, gatalinka, zelena i siva gubavica, običan vodenjak, pjegavi daždevnjak), gmazova (bjelouška, riđovka). Po barama i močvarama živi barska kornjača. Posebno je značajna i raznovrsna ornitofauna. Brojne bare, značajne su za gniježđenje divljih pataka, gnjuraca, crne liske, vodenih kokošica, trstenjaka

Od grabljivica na cijelom području dolazi škanjac mišar, kao i jastreb, iako rjeđe. Vrlo korisne na biocenom su sove (sovica šumska, sova močvarica, ćuk itd.). U nizinskim šumama od dupljašica javljaju se djetlovke: zelena žuna, mali i veliki dijetao, a rijetka je crna žuna. Međutim, uslijed reduciranja šumskog fonda, ovaj ptičji fond je također reduciran.

U nizinskim područjima rasprostranjene su trčka i fazan, dok je prepelica sve rjeđa, kao i šumska šljuka i šljuka livadarka i kokošica. Od rijetkih vrsta ptica, ovdje se mogu vidjeti lještarka i crna žuna.

Fauna sisavaca je također raznovrsna (rovke, jež, razne vrste šišmiša, tekunice, hrčak, lasica). U šumama, u planinskim predjelima, obitava kuna zlatica, a na cijelom području rasprostranjena je visoka i niska divljač (srna, jelen, divlja svinja, lisica i zec).

Iako ne postoji cjelovita inventarizacija flore i faune ovog područja, prema dostupnim podacima iz crvenih knjiga, na području Općine Gradina stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih vrsta, od kojih prvenstveno izdvajamo sisavce i ptice.

Sisavci

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-51 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske (u pripremi) kao i staništima prisutnim na ovom području, područje Općine Gradina je područje rasprostranjenja nekoliko ugroženih i/ili zaštićenih vrsta sisavaca. Uz tablice s popisom zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem – u kategorijama CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci.

Strogo zaštićene i zaštićene vrste sisavaca na području Općine Gradina (SZ – strogo zaštićene, Z – zaštićene, EN – ugrožene, NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate, LC – najmanje zabrinjavajuće, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05) znanstveno ime vrste hrvatsko ime vrste Kategorija Zaštita po Dodatak II ugroženosti ZZP Direktive o staništima Glis glis sivi puh LC SZ Castor fiber dabar NT Z + Lepus europaeus zec NT Z Lutra lutra vidra DD SZ + Micromys minutus patuljasti miš NT Z Miniopterus schreibersi dugokrili pršnjak EN SZ + Muscardinius avellanarius puh orašar NT SZ Myotis myotis veliki šišmiš NT SZ + Neomys anomalus močvarna rovka NT Z Plecotus austriacus sivi dugoušan EN SZ + Sciurus vulgaris vjeverica NT Z

Ugrožene vrste (EN): Dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii) Ekologija: Poglavito špiljska vrsta, ali je nađena i u rudnicima te napuštenim podrumima. Često mijenja skloništa i ljeti i zimi. Povremeno se pri migraciji kolonije zadržavaju i na tavanima kuća i krovištima crkava. Lovi visoko u zraku, iznad šuma i polja. Razlozi ugroženosti: Vrsta je vrlo osjetljiva na uznemiravanje, ali i na postavljanje željeznih rešetaka na vrata u špiljama. Zato joj je u Hrvatskoj glavni razlog ugroženosti gubitak skloništa u špiljama, ali vjerojatno i upotreba pesticida.

Sivi dugoušan (Plecotus austriacus) Ekologija: Rasprostranjen je u nizinskim i podgorskim područjima, često uz naselja. Porodiljske kolonije smještene su najčešće u krovištima zgrada i crkvenim tornjevima. Zabilježen je u nizinskim poplavnim šumama. Lovi na otvorenom. Plijen su mu najčešće leptiri iz skupine sovica (Noctuidae). Na zimovanju je dosad nađen u špiljama, gdje se najčešće zavlači duboko u uske pukotine. Razlozi ugroženosti: Iako nemamo puno podataka iz prijašnjih razdoblja, očita je tendencija smanjenja populacije. Razlozi takvu stanju mogli bi biti povezani s primjenom pesticida, kao i sve češćeg premazivanja drvenih dijelova krovišta insekticidima.

Mjere zaštite:

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-52 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u šumama te skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U slučaju obnova zgrada i crkava u kojima je nađena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonište kolonije. Prilikom sječe ostavljati ravnomjerno raspoređena stara i suha stabla, što se detaljnije propisuje uvjetima zaštite prirode koji se ugrađuju u šumsko-gospodarske osnove. U cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa (dabar, vidra, močvarna rovka) potrebno je u što većoj mjeri očuvati vodena i močvarna staništa, odnosno ne planirati daljnje regulacije vodotoka te daljnje melioracije ovakvih površina.

Ptice Prema Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske područje obuhvata Općine Gradina je područje rasprostranjenja nekoliko ugroženih i strogo zaštićenih vrsta ptica. Uz tablicu s popisom strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem – u kategorijama CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci.

Strogo zaštićene vrste ptica na području Općine Gradina (SZ – strogo zaštićene, CR – kritično ugrožene, EN – ugrožene, VU – osjetljive, NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate, LC – najmanje zabrinjavajuće, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05) Kategorija Zaštita po Dodatak I znanstveno ime vrste hrvatsko ime vrste ugroženosti ZZP Direktive o pticama Columba oenas golub dupljaš DD SZ Haliaetus albicila štekavac EN SZ Milvus migrans crna lunja VU SZ + Ardea purpurea čaplja danguba VU SZ + Actitis hypoleucos mala prutka VU SZ Aythya nyroca patka njorka VU SZ Ciconia nigra crna roda VU SZ + Anas strepera patka kreketaljka EN SZ Phalacrocorax pygmaeus mali vranac CR SZ (zimujuće kolonije) Lymnocryptes minima mala šljuka DD SZ Scolopax rusticola šumska šljuka DD SZ (gnjezdeća populacija) Pemis apivorus škanjac osaš VU SZ Hippolais icterina žuti voljić DD SZ Erithacus svecicus modrovoljka DD SZ Botaurus stellaris bukavac EN SZ + Sylvia nisoria pjegava grmuša SZ + Picus canus siva žuna LC SZ + Lanius minor sivi svračak LC SZ + Ixobrychus minutus čapljica voljak NT SZ + Ficedula albicollis bjelovrata muharica LC SZ + Dryocopus martius crna žuna SZ +

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-53 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Denrocopos syriacus sirijski djetlić LC SZ + Ciconia ciconia roda NT SZ + Alcedo atthis vodomar NT SZ +

Kritično ugrožene vrste (CR):

Mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus) Ekologija: Obitavaju uz slatke i bočate vode (jezera, ribnjake, riječne rukavce, riječna ušća) obrasle prostranim tršćacima. Izvan sezone gniježđenja često se zadržavaju u priobalju. Hrane se na otvorenim stajaćicama, na sporo tekućim rijekama, kanalima, močvarama i poplavljenim površinama gdje u plitkoj vodi plivajući ili roneći love ribu. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, lov i krivolov.

Ugrožene vrste (EN):

Štekavac (Haliaetus albicilla) Ekologija: Gnijezde uz slatke i slane vode: u velikim močvarnim područjima, uz velike rijeke, jezera i šaranske ribnjake, na stjenovitim obalama i otocima. Izbjegavaju planinska područja, područja siromašna vodom, otvorene predjele bez drveća i velike guste šume. Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, onečišćenje

Patka kreketaljka (Anas strepera) Ekologija: Gnjezdi na prostranim, plitkim, otvorenim slatkim ili bočatim vodama s bujnim obalnim i podvodnim raslinjem: visoko produktivnim jezerima, šaranskim ribnjacima, zaraslim šljunčarama. Zimi se zadržavaju u plitkim dijelovima močvara, jezera, ušća ili u plitkim uvalama u priobalju. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov.

Bukavac (Botaurus stellaris) Ekologija: Obitava u nizinskim močvarnim područjima s gustom i visokom močvarnom vegetacijom, posebno u prostranim tršćacima: prostrane bare i močvare, obale sporotekućih rijeka obrasle gustim močvarnim raslinjem, jezera, ušća i šaranski ribnjaci. Nisu druževni. Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja s prostranim tršćacima i rogozicima, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov.

Osjetljive vrste (VU):

Patka njorka (Aythya nyroca) Ekologija: Prebivaju u plitkim močvarama s bujnim vodenim raslinjem, prošaranim tršćacima i rogozicima, šaranskim ribnjacima, sporotekućim kanalima, mirnim rijekama i rukavcima. Iako spadaju u skupinu pataka ronilica, trebaju obilno vodeno raslinje i plitku vodu (slatku ili slanu). Izbjegavaju brze tekućice i duboke slabo produktivne vode. Izvan sezone gniježđenja borave i na većim jezerima, lagunama i priobalnim močvarama.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-54 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Razlozi ugroženosti: Ugrožava ju nestajanje močvarnih staništa, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov.

Crna lunja (Milvus migrans) Ekologija: Gnijezde po rubovima šuma uz močvare, šaranske ribnjake, rijeke i jezera u nizinskim predjelima i uz poljodjelske površine. Love redovito po otvorenim područjima. Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, uređivanje rijeka, onečišćenje voda, intenziviranje poljodjelstva.

Mala prutka (Actitis hypoleucos) Ekologija: Obitavaju uz rijeke, jezera i potoke, također i uz morske obale. Najdraže su im šljunkovite i kamenite obale, osobito uz gornje tokove rijeka. Izvan sezone gniježđenja obitavaju na raznolikim staništima: morskim obalama, riječnimušćima, lagunama, slanim močvarama, obalama rijeka i jezera, močvarama, čak i uz vrlo male vode: kanale, jarke i lokve. Razlozi ugroženosti: Uređivanje rijeka, turizam i rekreativne aktivnosti, onečišćenje voda, lov i krivolov.

Crna roda (Ciconia nigra) Ekologija: Obitava u starim, mirnim šumama s potocima, lokvama, barama, kanalima, vlažnim livadama i sl. Rado se hrane i po obalama rijeka i većim močvarnim površinama ukoliko ih ima u blizini gnijezdišta. Za selidbe se zadržavaju i po otvorenim vlažnim područjima. Razlozi ugroženosti: Uređivanje šuma, mijenjanje vodnog režima šuma, nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka.

Škanjac osaš (Pernis apivorus) Ekologija: Šume bogate proplancima, čistinama, prosjekama, sječevinama. Često i u mješovitom, mozaičnom krajoliku gdje su šume izmiješane s livadama, živicama, malim močvarama i sl. Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, uređivanje šuma, intenziviranje poljodjelstva.

Mjere zaštite:

U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vodena i vlažna staništa, preporučujemo ne planirati vodnogospodarske zahvate (regulacije vodotoka, vađenje šljunka), odnosno prenamjenu ovakvih staništa u poljoprivredna zemljišta (melioracijski zahvati).

U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama (kroz uvjete zaštite prirode u odgovarajućim šumsko-gospodarskim osnovama).

Vodozemci i gmazovi

Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske (u pripremi), područje Općine Gradina je područje rasprostranjenja nekoliko strogo zaštićenih vodozemaca i gmazova.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-55 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Strogo zaštićene vrste vodozemaca i gmazova na području Općine Gradina (SZ – strogo zaštićene, NT – niskorizične, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05) znanstveno ime vrste hrvatsko ime vrste Kateg. Zaštita po Dodatak II ugrože ZZP Direktive o nosti staništima Bombina bombina crveni mukač NT SZ + Hyla arborea gatalinka NT SZ Triturus (cristatus) dobrogicus veliki panonski vodenjak NT SZ + Emys orbicularis barska kornjača NT SZ +

Mjere zaštite: Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna staništa.

Leptiri Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi), područje Općine Gradina je područje rasprostranjenja nekoliko zaštićenih vrsta leptira.

Strogo zaštićene i zaštićene vrste leptira na području Općine Gradina (SZ – strogo zaštićene, Z – zaštićene, VU – osjetljive, NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05) znanstveno ime vrste hrvatsko ime vrste Kategorija Zaštita po Dodatak II ugroženosti ZZP Direktive o staništima Apatura ilia mala preljevalica NT Z Apatura iris velika preljevalica NT Z Euphrydryas matuma mala svibanjska riđa DD Z Heteropterus morpheus sedefast debeloglavac NT Z Lycaena dispar kiseličin crvenko NT SZ + Lycaena hippothoe crvenorubi crvenko NT Z Mellicata aurelia Niklerova riđa DD Z Nymphalis vau-album šareni ve VU Z + Zerynthia polyxena uskršnji leptir NT SZ

Osjetljive vrste (VU):

Šareni ve (Nymphalis vau-album) Razlozi ugroženosti: Ugrožena vrsta zbog devastacije šuma, nepravilnog gospodarenja šumom, djelatnostima koje utječu na razinu podzemnih voda, kao drenaža, povećane izgradnje.

Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije vodotoka što uzrokuje promjene staništa uz vodotoke i isušivanje vlažnih staništa; uništavanja šuma i promjena u gospodarenju šumama koje

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-56 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA uključuju uništavanje starih hrastova i čišćenje rubova šuma, kemijskog onečišćenja; intenziviranje poljoprivredne proizvodnje te sukcesije livadnih staništa.

Mjere zaštite: U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama. Ribe

Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske (u pripremi), područje Općine Gradina je područje rasprostranjenja nekoliko ugroženih i/ili zaštićenih vrsta riba.

Strogo zaštićene i zaštićene vrste riba na području Općine Gradina (SZ – strogo zaštićene, Z – zaštićene, CR – kritično ugrožene, EN – ugrožene, VU – osjetljive, NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate, LC – najmanje zabrinjavajuće, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05) znanstveno ime vrste hrvatsko ime vrste Kategorija Zaštita po Dodatak II ugroženosti ZZP Direktive o staništima Abramis sapa crnooka deverika NT Z Acipenser ruthenus kečiga VU Z Albumoides bipunctatus dvoprugasta uklija LC Z Aspius aspius bolen VU Z + Carassius carassius karas VU Z Cyprinus carpio šaran EN Z Gobio albipinnatus bjeloperajna krkuša DD SZ + Gobio gobio krkuša LC Z Gobio kessleri Keslerova krkuša NT SZ + Gymnocephalus baloni Balonijev balavac VU SZ + Gymnocephalus schraetser prugasti balavac CR SZ + Hucho hucho mladica EN SZ + Leucasplus delineatus belica VU SZ Leucasplus idus jez VU Z Lota lota manjić VU Z Misgumus fossilis piškur VU SZ + Proterorhinus marmoratus mramorasti glavoč NT Z Rutilus pigus plotica NT Z Telestes (Leuciscus) souffia listavec VU SZ + Thymalus thymalus obični lipljen VU Z Vimba vimba nosara VU Z Zingel streber mali vretenac VU SZ + Zingel zingel veliki vretenac VU Z

Mjere zaštite: U cilju zaštite riba potrebno je o njima voditi brigu prilikom eventualnih regulacija vodotoka uz obvezu provođenja postupka ocjene prihvatljivosti zahvata na prirodu obzirom da porječje rijeke Drave predstavlja ekološki značajno područje uvršteno u preliminarnu Nacionalnu ekološku mrežu.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-57 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

Alohtone vrste

Alohtone vrste predstavljaju velik problem i drugi su razlog smanjenja biološke raznolikosti na globalnom nivou, odmah nakon direktnog uništavanja staništa. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05), zabranjeno je uvođenje stranih divljih svojti u ekološke sustave.

1.1.2.5. Društvena infrastruktura a) Obrazovanje Odgoj i školstvo na području općine, provodi se osnovnoj i područnim školama. a1) Osnovno školstvo Prema podacima Upravnog odjela za društvene djelatnosti Virovitičko-podravske županije, na području općine stanje u osnovnom školstvu prikazuje tablica br. 41.

Tablica 41 – Osnovne i područne škole na području općine Gradina Naselje Osnovna Područna škola Ukupan Ukupan broj škola broj učenika nastavnika 1. Bačevac 1 13 2. Brezovica 1 18 3. Budakovac 1 6 4. Detkovac 1 8 5. Gradina 1 335 6. Lipovac - 7. Lug Gradinski - 8. Novi Gradac 1 0 9. Rušani 1 19 10. Vladimirovac - 11. Žlebina 1 9 Ukupno: 408 30 Izvor podataka: OŠ Gradina, 2005. god.

Područne škole pohađaju učenici od I do IV razreda. Osnovna škola smještena je u središtu općine, u Gradini.

b) Zdravstvo i socijalna skrb b1) Zdravstvo Područje općine Gradina pokriveno je slijedećim zdravstvenim ustanovama:

Tablica 42 - Podaci o zdravstvenim objektima i objektima socijalne skrbi R.br Općina Naselje Vrsta Broj Broj Broj Grav. objekta liječnika stom. ljekarni područ. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-58 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

1. Gradina Gradina Ambulanta 2 2. Stomatološka ambulanta 1 Ljekarna Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za društvene djelatnosti, Odsjek za zdravstvo i socijalnu skrb

Na području općine postoji i veterinarska stanica u naselju Gradina. b2) Socijalna skrb Na području općine nema ustanova za socijalnu skrb. c) Uprava i administracija

Općina Gradina ima svoje vijeće, poglavarstvo i jedinstveni upravni odjel, koji obavljaju poslove lokalne samouprave, a smješteni su u sjedištu općine, naselju Gradina u prostorijama DVD-a.

d) Kultura

Na području općine Gradina djeluju 3 (tri) udruge iz oblasti kulture: . Kulturno-umjetničko društvo (KUD) Gradina . Kulturno-umjetničko društvo (KUD) Brezovica . Kulturno-umjetničko društvo (KUD) Novi Gradac e) Šport i rekreacija

U športskim društvima na području općine Gradina djeluju nogometni klubovi u naseljima: . NK «Gradina» u Gradini . NK Brezovica . BNK «Veterani» Brezovica . NK «Napredak» Rušani

Površina sportskog objekta u Rušanima iznosi 50 m2, u Brezovici 72,50 m2 i u Gradini 160 m2

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-59 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.1.3.1. Obveze iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske

U Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske ističu se elementi koji su važni za sustavnost i cjelovitost Republike Hrvatske i oni se ne mogu mijenjati, nego ih je potrebno ugrađivati u planove i programe prostornog razvoja na nižim razinama.

U skladu s tim polazištima u općini Gradina posebnu pažnju treba posvetiti: 1. Demografskoj i razvojnoj politici. Potreba provođenja aktivne populacijske politike uvjetovana je obzirom na dosadašnju depopulaciju, a provodi se stimuliranjem prirodnog priraštaja, pozitivnom migracijskom politikom, pozitivnom strukturnom promjenom stanovništva i dr.

2. Razvitku ruralnog prostora U području općine Gradina ističe se ruralni prostor s raznolikim i specifičnim naseljima. Dio naselja gubi nekadašnja prevladavajuća ruralna obilježja i postepeno se urbanizira uz poprimanje prijelaznih obilježja. Postoje naselja i područja s još uvijek prevladavajućim ili pravim ruralnim obilježjima, s prevladavajućom agrarnom funkcijom i ruralnom fizionomijom, koje treba sačuvati u izvornom obliku.

3. Održivom razvoju i zaštiti okoliša Naselje Gradina razvilo se kao poljoprivredno, a zatim i kao gospodarsko te političko središte. Glavni potencijal gospodarskog razvoja općine predstavljat će i dalje poljoprivreda, uz razvoj malog obrtništva i gospodarstva, tako da treba pažnju posvetiti zaštiti tla, zbrinjavanju otpada, zaštiti voda i drugih prirodnih resursa.

1.1.3.2. Obveze iz Prostornog plana županije

Prioriteti predviđeni Prostornim planom županije odnose se na: - poboljšanje učinkovitosti korištenja već angažiranog prostora - iskorištenje raspoloživih i nedovoljno učinkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze, kvalitetne i višeznačne učinke - stvaranje kvalitativnih pretpostavki za poboljšanje uvjeta života posebno u depopulacijskim područjima (pokretanje i unapređenje gospodarstva uz osnaživanje prometnih funkcija) - saniranje kritičnih mjesta ugrožavanja prostora i okoliša - otklanjanje nedostataka i poboljšavanje postojećih infrastrukturnih sustava

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-60 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

1.1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova

Za prostor općine Gradina, do donošenja PPU općine Gradina, važeći dokumenti prostornog uređenja su: 1. Prostorni plan (bivše) općine Virovitica (Službeni vjesnik 5/79) 2. Izmjene i dopune prostornog plana općine Virovitica (Sl. vjesnik 4/85, 1/87, 1/89, 4/93 i 6/97)

Postojeći prostorni planovi utvrdili su razvojne mogućnosti i komparativne prednosti prirodnih resursa kao i položaj općine, najpovoljnije prometno povezivanje, razmještaj privrednih i neprivrednih aktivnosti.

Osnovni koncept prostornog razvoja zasnivao se na ubrzanom privrednom rastu i promjeni gospodarske strukture u pravcu jačanja poljoprivredne proizvodnje..

Postojeća prostorno-planska dokumentacija u današnjim uvjetima nije u mogućnosti optimalno odgovoriti na sve zahtjeve racionalnog gospodarenja prostorom, kao i sve naglašeniju i strožu potrebu zaštite prostora.

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Na temelju analize dosadašnjeg prostornog razvoja utvrđeni su najizraženiji problemi vezani uz stanje prostora i okoliša, ograničenja prostornog razvitka i mogućnosti koje postoje za daljnji razvitak.

Demografska slika općine nastala je međusobnim djelovanjem demografskih kretanja i društvenih zbivanja kroz desetljeća, no posljednjih trideset godina je presudno za stanje danas.

Smanjenje broja stanovnika posljedica je intenzivne deagrarizacije šezdesetih godina, ekonomske emigracije sedamdesetih godina i migracija deruraliziranog stanovništva prema gospodarskim središtima - gradovima.

Tablica 43 – Kretanje ukupnog broja stanovništva Popisne Broj Apsolutno smanjenje godine stanovnika % 1981. 6.076 1991. 5.297 -779 -12,82 2001. 4.485 -812 -15,33 Izvor podataka: M. Korenčić: "Naselja i stanovništvo SRH 1857-1971. i Popisi stanovništva 1991. i 2001.god.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-61 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GRADINA

U općini postoji tradicionalna vezanost za zemlju, ali ekonomska ovisnost o njoj slabi i poljoprivreda postaje dopunski izvor prihoda. Daljnjom deagrarizacijom i napuštanjem poljoprivrede prosječna veličina domaćinstva se smanjuje.

Određena neravnoteža u prostornom razvoju očituje se u urbaniziranju prostora i formiranju građevinskih područja.

Građevinska područja zauzimaju sve veće površine, što ukazuje na pojavu neprestanog smanjivanja poljoprivrednog zemljišta i njegovo pretvaranje u građevinsko. Problemi neracionalnog korištenja prostora koji proizlaze iz dosadašnjeg razvoja naselja izraženi su i u neplanskoj izgradnji koja se odvija linearno uz postojeće cestovne komunikacije što izaziva probleme u funkcionalnoj organizaciji naselja.

Iz relativno povoljne situacije stanja okoliša, gdje prevladavaju očuvane i stvorene prirodne vrijednosti, ipak se moraju izdvojiti slijedeći segmenti koji traže odgovarajuću pažnju: - zaštita vode i tla - reguliranje eksploatacije prirodnih resursa, - saniranje neuređenih odlagališta otpada. - provođenje mjera zaštite prirodne i graditeljske baštine

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje

1-62