IT-00-39&40-PT p.32/33IO TER a D32-I/33IO TER a jiled on: 27/0112010 AJ

Prijevod

MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVUU

PREDMET BR. IT-OO-39 & 40-PT

TUŽILAC MEĐUNARODNOG SUDA

PROTIV

MOMČILA KRAJIŠNIKA i BILJANE PLAVŠIĆ

IZMUEN.JENA KONSOLIDOVANA OPTUŽNICA

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, na osnovu svog oVlašćenja iz člana 18 Statuta Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (u daljnjem tekstu: Statut Međunarodnog suda), optužuje

MOMČILA KRAJIŠNIKA i BILJANU PLAVŠIĆ za GENOCID, ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI i KRŠENJA ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA kako slijedi:

OPTUŽENI

1. Momčilo KRAJIŠNIK, sin Sretena i Milke (rođene Špirić), rođen je 20. januara 1945. u Zabrđu, opština Novi Grad, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. Bio je jedan od vodećih članova Srpske demokratske stranke Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: "SDS") i član raznih tijela i odbora SDS-a. Dana 12. jula 1991. Momčilo KRAJIŠNIK je izabran u Glavni odbor SDS-a. Bio je predsjednik Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: "skupština

Predmet br. IT-OO-39 & 40-PT 1 IT-OO-39&40-PT p.3J/33JO TER a

Prijevod bosanskih Srba") od 24. oktobra 1991. i najmanje do novembra 1995. godine. Bio je član Savjeta za nacionalnu bezbjednost republike bosanskih Srba, a od početka juna 1992. do 17. decembra 1992. bio je član proširenog Predsjedništva republike bosanskih Srba.

2. Biljana PLAVŠIĆ, kći Svetislava, rođena je 7. jula 1930. u Tuzli, opština Tuzla, Bosna i Hercegovina. Bila je jedan od vodećih članova SDS-a od vremena njegovog osnivanja u Bosni i Hercegovini. Od 18. novembra 1990. do aprila 1992. godine Biljana PLAVŠIĆ je bila član kolektivnog Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Bila je na funkciji predsjednika Savjeta za zaštitu ustavnog poretka Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Od 28. februara 1992. do 12. maja 1992. bila je vršilac dužnosti predsjednika Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Bila je član Savjeta za nacionalnu bezbjednost republike bosanskih Srba. Dana 12. maja 1992. godine postala je član tročlanog Predsjedništva republike bosanskih Srba, a od početka juna 1992. do 17. decembra 1992. Biljana PLAVŠIĆ je bila član proširenog Predsjedništva republike bosanskih Srba.

INDIVIDUALNA KRIVIČNA ODGOVORNOST

Član 7(1) Statuta Međunarodnog suda

3. Momčilo KRAJIŠNIK i Biljana PLAVŠIĆ snose individualnu krivičnu odgovornost prema članu 7(1) Statuta Međunarodnog suda, za zločine iz članova 3, 4 i 5 Statuta Međunarodnog suda za koje ih tereti ova optužnica koje su oni planirali, podsticali, naredili, počinili, odnosno čije su planiranje, pripremu ili izvršenje na neki drugi način pomagali i podržavali. Upotrebom riječi "počinili" u ovoj optužnici tužilac ne podrazumijeva da su optuženi lično fizički počinili bilo koji od zločina za koje su okrivljeni. Riječ "počinili" u ovoj optužnici označava učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.

4. Udruženi zločinački poduhvat obuhvatao je teritorije u okviru bivše Jugoslavije. U Republici Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Bosna i Hercegovina), cilj udruženog zločinačkog poduhvata bio je trajno uklanjanje, silom ili drugim sredstvima, bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva s velikih područja Bosne i Hercegovine, činjenjem zločina koji su kažnjivi prema članovima 3, 4 i 5 Statuta Međunarodnog suda. I Momčilo KRAJIŠNIK i Biljana PLAVŠIĆ su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu kao saizvršioci. Alternativno, optuženi su u udruženom zločinačkom poduhvatu učestvovali kao pomagači i podržavaoci.

Predmet br. IT-OO-39 & 40-PT 2 IT-OO-39&40-PT p.30/33IO TER a

Prijevod

5. Zločini navedeni u svim tačkama ove optužnice bili su u sklopu cilja udruženog zločinačkog poduhvata, a i Momčilo KRAJIŠNIK i Biljana PLAVŠIĆ posjedovali su stanje svijesti potrebno za počinjenje svakog od tih zločina. Alternativno, zločini navedeni u svim tačkama ove optužnice bili su prirodne i predvidive posljedice izvršenja udruženog zločinačkog poduhvata, a Momčilo KRAJIŠNIK i Biljana PLAVŠIĆ su bili svjesni toga da su ti zločini moguća posljedica izvršenja udruženog zločinačkog poduhvata.

6. Udruženi zločinački poduhvat je postojao u vrijeme činjenja djela u osnovi koja se navode u ovoj optužnici i u vrijeme kad su oboje optuženih činili radnje u svojstvu učesnika pospješujući dotični poduhvat.

7. U udruženom zločinačkom poduhvatu učestvovali su brojni pojedinci. Svaki je učesnik, djelima ili propustima, doprinio ostvarivanju cilja tog poduhvata. Momčilo KRAJIŠNIK i Biljana PLAVŠIĆ su djelovali u dogovoru s drugim članovima udruženog zločinačkog poduhvata, Uključujući Radovana KARADŽIĆA i Nikolu KOLJEVIĆA. Među ostalim članovima udruženog zločinačkog poduhvata bili su: Slobodan MILOŠEVIĆ, Željko RAŽNATOVIĆ (zvani Arkan), general Ratko MLADIĆ, general Momir TALIĆ, Radoslav BRĐANIN, te drugi članovi rukovodstva bosanskih Srba na republičkom, regionalnom i opštinskom nivou; članovi rukovodstva SDS-a na republičkom, regionalnom i opštinskom nivou; pripadnici Jugoslovenske narodne armije (u daljnjem tekstu: JNA), Vojske Jugoslavije (u daljnjem tekstu: VJ), vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine, kasnije Vojske Republike Srpske (u daljnjem tekstu: VRS), Teritorijalne odbrane bosanskih Srba (u daljnjem tekstu: TO), policije bosanskih Srba (u daljnjem tekstu: MUP), te pripadnici srbijanskih i bosansko-srpskih paravojnih snaga idobrovoljačkih jedinica te vojne i političke ličnosti iz (Socijalističke) Federativne Republike Jugoslavije, Republike Srbije i Republike Crne Gore.

8. Momčilo KRAJIŠNIK i Biljana PLAVŠIĆ su, djelujući kao pojedinci ili putem svojih saradničkih odnosa sa drugima, svojih položaja i članstava navedenih niže u paragrafima 12 i 13, te u dogovoru s drugim članovima udruženog zločinačkog poduhvata, na sljedeći način učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu:

a) formulisanjem, pokretanjem, promovisanjem, učešćem i/ili podsticanjem razvoja i sprovođenja politike SDS-a i državne politike bosanskih Srba koja je za svrhu imala ostvarenje cilja udruženog zločinačkog poduhvata;

b) učešćem u osnivanju, podršci ili održavanju organa SDS-a i državnih organa bosanskih Srba na republičkom, regionalnom, opštinskom i lokalnom nivou, uključujući krizne štabove, ratna predsjedništva, ratna povjereništva (u

Predmet br. IT-OO-39 & 40-PT 3 IT-OO-39&40-PT p.29/33JO TER a

Prijevod

daljnjem tekstu: politički i državni organi bosanskih Srba) te VRS, TO i MUP (u daljnjem tekstu: snage bosanskih Srba), preko kojih su mogli postići cilj udruženog zločinačkog poduhvata;

c) podržavanjem, podsticanjem, omogućavanjem ili ucescem u sIrenju informacija bosanskim Srbima da im prijeti opasnost ugnjetavanja od strane bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, da su teritorije na kojima žive bosanski Muslimani i bosanski Hrvati zemlja bosanskih Srba, ili informacija čija je svrha bila da na neki drugi način bosanskim Srbima usade strah i mržnju prema bosanskim Muslimanima i bosanskim Hrvatima ili osiguraju njihovu podršku i učešće u postizanju ciljeva udruženog zločinačkog poduhvata;

d) vođenjem, podsticanjem, bodrenjem i davanjem ovlasti političkim i državnim organima bosanskih Srba i snagama bosanskih Srba da djeluju na ostvarivanju cilja udruženog zločinačkog poduhvata;

e) vršenjem efektivne kontrole nad političkim i državnim organima bosanskih Srba i snagama bosanskih Srba, koji su učestvovali u počinjenju zločina navedenih u ovoj optužnici ili su omogućili njihovo počinjenje;

f) podsticanjem, pomaganjem ili učešćem u nabavci oružja ili u raspodjeli oružja bosanskim Srbima u svrhu ostvarivanja cilja udruženog zločinačkog poduhvata;

g) traženjem pomoći od snaga JNA/VJ i/ili paravojnih jedinica iz Srbije i paravojnih i dobrovoljačkih jedinica bosanskih Srba ili omogućavanjem ili koordinacijom učešća pomenutih snaga u svrhu ostvarivanja cilja udruženog zločinačkog poduhvata;

h) upućivanjem ili podsticanjem svojih podređenih u političkim i državnim organima bosanskih Srba i snagama bosanskih Srba da vode, pomažu ili traže pomoć od snaga JNANJ i/ili paravojnih jedinica iz Srbije i paravojnih i dobrovoljačkih jedinica bosanskih Srba u počinjenju djela u svrhu ostvarivanja cilja udruženog zločinačkog poduhvata;

i) vođenjem, podržavanjem ili podsticanjem integrisanja u snage bosanskih Srba pripadnika paravojnih snaga i dobrovoljačkih snaga za koje se znalo ili sumnjalo da su učestvovali u zločinima;

Predmet br. IT-OO-39 & 40-PT 4 IT-OO-39&40-PT p.2B/33IO TER a

Prijevod

j) pomaganjem ili podržavanjem ili poticanjem na činjenje daljnjih zločina ne sprovođenjem istrage, nepreduzimanjem mjera po istrazi, te nekažnjavanjem podređenih u snagama bosanskih Srba za zločine počinjene nad bosanskim Muslimanima, bosanskim Hrvatima ili drugim ne-Srbima u cijelom periodu na koji se odnosi ova optužnica; ili

k) učešćem, podržavanjem ili omogućavanjem pokušaja da se predstavnicima međunarodne zajednice, nevladinih organizacija i javnosti uskrate tačne ili dostave pogrešne informacije o zločinima nad bosanskim Muslimanima, bosanskim Hrvatima ili drugim ne-Srbima u Bosni i Hercegovini i o ulozi koju su u tim zločinima odigrale snage bosanskih Srba.

9. Momčilo KRAJIŠNIK i Biljana PLAVŠIĆ su na gore navedeni način učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu. Po toj osnovi oboje snose individualnu krivičnu odgovornost za te zločine prema članu 7(1) Statuta Međunarodnog suda, pored odgovornosti prema istom članu za planiranje, podsticanje, naređivanje ili pomaganje i podržavanje na drugi način planiranja, pripreme ili izvršenja tih zločina.

Član 7(3) Statuta Međunarodnog suda

10. Momčilo KRAJIŠNIK i Biljana PLAVŠIĆ su, tokom vremena u kojem su bili u nadređenom položaju, individualno krivično odgovorni i za djela i propuste svojih podređenih, po članu 7(3) Statuta Međunarodnog suda. Nadređeni je odgovoran za krivična djela svojih podređenih ako je znao ili je bilo razloga da zna da se njegovi podređeni spremaju počiniti takva djela ili da su ih već počinili, a nadređeni nije preduzeo nužne i razumne mjere da spriječi takva djela ili kazni počinioce.

11. Momčilo KRAJIŠNIK i Biljana PLAVŠIĆ su, u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika (Plavšić) ili člana Predsjedništva (Plavšić) i proširenog Predsjedništva (Plavšić i Krajišnik) Srpske Republike Bosne i Hercegovine, imali de iure kontrolu i vlast nad snagama bosanskih Srba te političkim i državnim organima bosanskih Srba koji su učestvovali u krivičnim djelima koja im se stavljaju na teret u ovoj optužnici.

12. Momčilo KRAJIŠNIK je bio na istaknutom položaju u rukovodstvu bosanskih Srba i u saradničkom odnosu sa Radovanom KARADŽIĆEM, Biljanom PLAVŠIĆ, Nikolom KOLJEVIĆEM, drugim članovima rukovodstva bosanskih Srba, te drugim članovima udruženog zločinačkog poduhvata. Bio je član Savjeta za nacionalnu bezbjednost, proširenog Predsjedništva Srpske Republike Bosne i Hercegovine, Glavnog odbora SDS-a, te Skupštine bosanskih Srba čiji je bio i

Predmet br. IT-OO-39 & 40-PT 5 IT-OO-39&40-PT p.27/331O TER a

Prijevod predsjednik. Na osnovu tih saradničkih odnosa, položaja i članstava, imao je de facto kontrolu i v last nad snagama bosanskih Srba te političkim i državnim organima bosanskih Srba i njihovim agentima, koji su učestvovali u krivičnim djelima za koja tereti ova optužnica.

13. Biljana PLAVŠIĆ je bila na istaknutom položaju u rukovodstvu bosanskih Srba i u saradničkom odnosu sa Radovanom KARADŽIĆEM, Nikolom KOLJEVIĆEM, Momčilom KRAJIŠNIKOM, drugim članovima rukovodstva bosanskih Srba i drugim članovima udruženog zločinačkog poduhvata. Bila je član Savjeta za nacionalnu bezbjednost, vršilac dužnosti predsjednika, član Predsjedništva i proširenog Predsjedništva Srpske Republike Bosne i Hercegovine, te istaknuti član SDS-a. Na osnovu tih saradničkih odnosa, položaja i članstava, imala je de facto kontrolu i vlast nad pripadnicima snaga bosanskih Srba te političkim i državnim organima bosanskih Srba i njihovim agentima, koji su učestvovali u krivičnim djelima za koja tereti ova optužnica.

14. Momčilo KRAJIŠNIK i Biljana PLAVŠIĆ su znali ili je bilo razloga da znaju da se njihovi podređeni spremaju počiniti ili da su već počinili sva krivična djela za koja tereti ova optužnica, a nisu preduzeli nužne i razumne mjere da spriječe takva djela niti da kazne počinioce. Oboje optuženih stoga snose individualnu krivičnu odgovornost po članu 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

OPTUŽBE

TAČKE 1 i 2 GENOCID, SAUČESNIŠTVO U GENOCIDU

15. Između 1. jula 1991. i 30. decembra 1992. godine Momčilo KRAJIŠNIK i Biljana PLA VŠIĆ, djelujući kao pojedinci ili u dogovoru sa Radovanom KARADŽIĆEM, Nikolom KOLJEVIĆEM i drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, planirali su, podsticali, naredili, počinili ili na drugi način pomagali i podržavali pripremu ili izvršenje djelimičnog uništenja nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe bosanskih Muslimana odnosno bosanskih Hrvata kao takve, na područjima Bosne i Hercegovine.

16. Kao što se navodi u paragrafima od 3 do 9, Momčilo KRAJIŠNIK i Biljana PLAVŠIĆ su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu. Cilj udruženog zločinačkog poduhvata postignut je prvenstveno progonima po prepoznatljivom obrascu, kako je navedeno u ovoj optužnici. U nekim opštinama je ta kampanja progona uključivala, ili je eskalirala do te mjere da je uključila, ponašanje čija je namjera bila da se djelimično uništi nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa

Predmet br. IT-OO-39 & 40-PT 6 IT-OO-39&40-PT p.26/33JO TER a

Prijevod bosanskih Muslimana odnosno bosanskih Hrvata kao takva. U tim su opštinama snage bosanskih Srba te politički i državni organi bosanskih Srba i njihovi agenti birali za cilj značajan dio grupe bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, konkretno njihovo vodstvo, kao i znatan broj pripadnika tih dviju grupa, s namjerom da ih unište. Do najekstremnijih manifestacija ovog oblika djelimičnog uništenja bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata došlo je u Bosanskom Novom, Brčkom, Ključu, Kotor-Varošu, Prij edoru i Sanskom Mostu.

17. Uništenje ovih grupa je izvođeno na sljedeći način:

a) rasprostranjenim Ubijanjem bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, uključujući vodeće članove njihovih zajednica, i to tokom i nakon napada na gradove i sela u tim opštinama, te ubijanjem bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata povezanim sa zatočeničkim objektima. Među slučajevima lišavanja života do kojih je došlo tokom i nakon tih napada su i ubistva navedena u Prilogu A. Među slučajevima lišavanja života povezanim sa zatočeničkim objektima su i ubistva navedena u Prilogu B.

b) nanošenjem teške tjelesne ili duševne povrede bosanskim Muslimanima i bosanskim Hrvatima, uključujući vodeće članove njihovih zajednica, za vrijeme njihovog zatoništva u zatočeničkim objektima. Među zatočeničkim objektima su i oni navedeni u Prilogu C. Na tim mjestima zatočenici su bili podvrgavani okrutnom ili nečovječnom postupanju, uključujući mučenje, fizičko i psihičko zlostavljanje, seksualno nasilje i premlaćivanje.

c) zatočenjem bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, uključujući vodeće članove njihovih zajednica, u logorima i zatočeni čkim objektima u uslovima života sračunatim da dovedu do fizičkog uništenja, konkretno putem okrutnog i nečovječnog postupanja koje je uključivalo mučenje, fizičko i psihičko zlostavljanje te seksualno nasilje, nehumane uslove života, prisilni rad, kao i neobezbjeđivanje odgovarajućeg smještaja, zaklona, hrane, vode, medicinske pomoći i higijensko-sanitarnih uslova. Među zatočeničkim objektima su i oni navedeni u Prilogu C.

Tim djelima i propustima Momčilo KRAJIŠNIK i BILJANA PLA VŠIĆ učestvovali su u sljedećem:

Tačka l: GENOCID, kažnjiv po članovima 4(3)(a), te 7(1) 1 7(3) Statuta Međunarodnog suda; i/ili

Predmet br. IT-OO-39 & 40-PT 7 IT-OO-39&40-PT p.25/33JO TER a

Prijevod

Tačka 2: SAUČESNIŠTVO U GENOCIDU, kažnjivo po članovima 4(3)(e), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

TAČKA 3 PROGONI

18. Između 1. jula 1991. i 30. decembra 1992., Momčilo KRAJIŠNIK i BILJANA PLAVŠIĆ, djelujući kao pojedinci ili u dogovoru međusobno i sa Radovanom KARADŽiCEM, Nikolom KOLJEVIĆEM i drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, planirali su, podsticali, naredili, počinili ili na drugi način pomagali i podržavali planiranje, pripremu ili izvršenje progona bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata ili drugog nesrpskog stanovništva u sljedećim opštinama: Banja Luka, Bijeljina, Bile~a, Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Bosanski Petrovac, Bratunac, Brčko, Cajniče, Celinac, , Donji Vakuf, Foča, Gacko, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Ključ, Kalinovik, Kotor Varoš, Nevesinje, Novi Grad, Novo Sarajevo, Pale, Prijedor, Prnjavor, Rogatica, Rudo, Sanski Most, Šipovo, , Teslić, Trnovo, Višegrad, Vlasenica, Vogošća i Zvornik (u daljnjem tekstu: opštine).

19. Snage bosanskih Srba te politički i državni organi bosanskih Srba i njihovi agenti počinili su u tim opštinama progone bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata odnosno drugog nesrpskog stanovništva. Ti su progoni obuhvatali sljedeće:

a) uvođenje i održavanje mjera ograničavanja i diskriminacije, uključujući sljedeće:

l. uskraćivanje slobode kretanja; 11. uskraćivanje zaposlenja putem uklanjanja s rukovodećih položaja u lokalnim državnim institucijama i policiji i opštim otpuštanjem s posla; 111. ometanje privatnosti putem samovoljnih pretresanja stanova; IV. uskraćivanje prava na sudski postupak; i v. uskraćivanje ravnopravnog pristupa javnim službama;

b) lišavanje života tokom i nakon napada na sela i gradove u opštinama, među kojima su i ubistva navedena u Prilogu A;

c) okrutno ili nečovječno postupanje tokom i nakon napada na sela i gradove u opštinama, uključujući mučenje, fizičko i psihičko zlostavljanje, seksualno nasilje i prisiljavanje na život u nehumanim životnim uslovima;

Predmet br. IT-OO-39 & 40-PT 8 IT-OO-39&40-PT p.24/331O TER a

Prijevod

d) prisilno premještanje ili deportaciju;

e) protivpravno zatočenje u zatočeničkim objektima, uključujući objekte navedene u Prilogu C;

f) lišavanje života povezano sa zatočeničkim objektima, uključujući ubistva navedena u Prilogu B;

g) okrutno ili nečovječno postupanje u zatočeničkim objektima, uključujući objekte navedene u Prilogu C. To postupanje je obuhvatalo mučenje, fizičko i psihičko zlostavljanje, te seksualno nasilje;

h) stvaranje i održavanje nehumanih životnih uslova u zatočeničkim objektima, uključujući objekte navedene u Prilogu C. Ti uslovi obuhvataju i činjenicu da nisu bili obezbijeđeni odgovarajući:

l. smještaj i zaklon; 11. hrana i voda; 111. medicinska pomoć; i IV. higijensko-sanitarni uslovi;

i) prisilni rad, Uključujući kopanje grobova i rovova te druge oblike prisilnog rada na linijama fronta i korištenje bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata ili drugog nesrpskog stanovništva kao živih štitova;

j) oduzimanje ili pljačkanje imovine tokom i nakon napada, uzatočeničkim objektima i tokom deportacije ili prisilnog premještanja. Oduzimanje imovine obuhvatalo je i praksu prisiljavanja bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata ili drugog nesrpskog stanovništva da potpišu dokumente kojima svoju imovinu prepuštaju državnim organima bosanskih Srba kako bi im bilo dopušteno da napuste spomenute opštine; ili

k) namjerno ili bezobzirno uništavanje privatne imovine, uključujući stambene i poslovne prostore, te javnih dobara, Uključujući kulturne spomenike i svetišta navedena u Prilogu D.

20. Snage bosanskih Srba te politički i državni organi bosanskih Srba i njihovi agenti, počev od marta 1992. napali su gradove i sela u spomenutim opštinama i preuzeli kontrolu nad njima. Prije, tokom i nakon tih napada, počinili su djela progona nabrojana u paragrafu 19 nad bosanskim Muslimanima, bosanskim Hrvatima odnosno drugim nesrpskim stanovništvom.

Predmet br. IT-OO-39 & 40-PT 9 IT-OO-39&40-PT p.23/33JO TER a

Prijevod

21. Snage bosanskih Srba te politički i državni organi bosanskih Srba i njihovi agenti osnovali su i vodili zatočeničke objekte u spomenutim opštinama. Nakon napada, bosanski Muslimani, bosanski Hrvati odnosno drugo nesrpsko stanovništvo, zatočeni su u tim objektima i podvrgnuti djelima progona nabrojanim u paragrafu 19.

22. Snage bosanskih Srba te politički i državni organi bosanskih Srba i njihovi agenti, od početka aprila 1992. vršili su progone putem prisilnog premještanja i/ili deportacije bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata odnosno drugog nesrpskog stanovništva na područja unutar i izvan Bosne i Hercegovine, kao što je navedeno u paragrafu 19.

23. Snage bosanskih Srba te politički i državni organi bosanskih Srba koji su počinili progone u spomenutim opštinama vršili su te radnje sa snagama JNAlVJ-a i paravojnim jedinicama iz Srbije i paravojnim i dobrovoljačkim jedinicama bosanskih Srba.

Tim djelima i propustima Momčilo KRAJIŠNIK 1 BILJANA PLA VŠIĆ učestvovali su u sljedećem:

Tačka 3: Progoni na političkim, rasnim i vjerskim osnovama, ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv po članovima 5(h), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

TAČKE 4,5 i 6 ISTREBLJENJE I LIŠA VANJE ŽIVOTA

24. Između 1. jula 1991. i 30. decembra 1992. godine Momčilo KRAJIŠNIK i BILJANA PLA VŠIĆ, djelujući kao pojedinci ili u dogovoru međusobno i sa Radovanom KARADŽIĆEM, Nikolom KOLJEVIĆEM i drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, planirali su, podstica1i, naredili, počinili ili na drugi način pomagali i podržavali pripremu ili izvršenje istrebljenja i ubistva bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata ili drugog nesrpskog stanovništva u spomenutim opštinama. Istrebljenje i ubistvo je izvedeno na sljedeći način:

a) ubijanjem tokom i nakon napada na gradove i sela, uključujući lišavanje života navedeno u Prilogu A; i

b) ubijanjem povezanim sa zatočeničkim objektima, uključujući lišavanje života navedeno u Prilogu B.

Predmet br. IT-OO-39 & 40-PT 10 IT-OO-39&40-PT p.22/33JO TER a

Prijevod

25. Tužilac navodi i pozivom na njih u sadržaj ovih tačaka uvrštava paragrafe 18- 23.

Tim djelima i propustima Momčilo KRAJIŠNIK 1 BILJANA PLAVŠIĆ učestvovali su u sljedećem:

Tačka 4: Istrebljenje, ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv po članovima 5(b), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda; ili

Tačka 5: Ubistvo, ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv po članovima 5(a), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda; ili

Tačka 6: Ubistvo, KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, sankcionisano zajedničkim članom 3(1)(a) Ženevskih konvencija iz 1949., kažnjivo po članovima 3, te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

TAČKE 7-8 DEPORTACUA, NEHUMANA DJELA

26. Tužilac navodi i pozivom na njih u sadržaj ovih tačaka uvrštava paragrafe 18- 23.

27. Između 1. jula 1991. i 30. decembra 1992. godine Momčilo KRAJIŠNIK i BILJANA PLAVŠIĆ, djelujući kao pojedinci ili u dogovoru međusobno i sa Radovanom KARADŽIĆEM, Nikolom KOLJEVIĆEM i drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, planirali su, podsticali, naredili, počinili ili na drugi način pomagali i podržavali pripremu ili izvršenje prisilnog premještanja i deportacije bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata ili drugog nesrpskog stanovništva iz spomenutih opština.

Tim djelima i propustima Momčilo KRAJIŠNIK 1 BILJANA PLAVŠIĆ učestvovali su u sljedećem:

Tačka 7: Deportacija, ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv po članovima 5(d), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda; i

Tačka 8: Nehumana djela (prisilno premještanje), ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv po članovima 5(i), te 7(1) i 7(3) Statuta Međunarodnog suda.

Predmet br. IT-OO-39 & 40-PT 11 IT-OO-39&40-PT p.2l/33IO TER a

Prijevod

OPŠTI NA VODI

28. Sva djela i propusti za koje ova optužnici tereti kao za djelo genocida ili saučesništva u genocidu počinjeni su sa namjerom da se unište, u cijelosti ili djelimično, bosanski Muslimani odnosno bosanski Hrvati, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa kao takva.

29. Sva djela i propusti za koje ova optužnica tereti kao za djelo zločina protiv čovječnosti bili su dio rasprostranjenog ili sistematskog napada uperenog protiv bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata odnosno drugog nesrpskog civilnog stanovništva u Bosni i Hercegovini.

30. Za sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, u Bosni i Hercegovini je postojalo stanje oružanog sukoba.

31. Momčilo KRAJIŠNIK i Biljana PLAVŠIĆ su bili dužni da se pridržavaju zakona i običaja koji regulišu vođenje oružanih sukoba, uključujući Ženevske konvencije iz 1949. i njihove dopunske protokole.

DODATNE ČINJENICE

32. U Bosni i Hercegovini su 1990. godine održani višestranački izbori. Na republičkom nivou, SDA (Stranka demokratske 'akcije), glavna stranka bosanskih Muslimana, osvojila je 86 mjesta; SDS (Srpska demokratska stranka), glavna stranka bosanskih Srba, osvojila je 72 mjesta, a HDZ (Hrvatska demokratska zajednica), glavna stranka bosanskih Hrvata, osvojila je 44 mjesta u Skupštini.

33. U političkoj platformi SDS-a naglašavalo se jedinstvo Srba unutar zajedničke države. Početkom 1991. SDS je počeo da organizuje određena područja Bosne i Hercegovine u srpske regionalne strukture.

34. Dana 25. juna 1991. Slovenija i Hrvatska su proglasile nezavisnost. JNA je 26. juna 1991. ušla u oružani sukob u Sloveniji. U ljeto 1991. izbile su borbe u Hrvatskoj.

35. U augustu 1991. rukovodstvo SDS-a je uvelo sistem tajne komunikacije između lokalnog, regionalnog i republičkog nivoa. Mjesni odbori SDS-a bili su dužni da redovno podnose izvještaje rukovodstvu SDS-a.

36. Kako se nastavljao rat u Hrvatskoj, postajalo je sve vjerovatnije da će i Bosna i Hercegovina proglasiti nezavisnost. SDS je preduzela daljnje mjere za stvaranje

Predmet br. IT-OO-39 & 40-PT 12 IT-OO-39&40-PT p.20/33IO TER a

Prijevod

zasebne srpske teritorije u Bosni l Hercegovini, uključujući OSnIvanje srpskih autonomnih regija i oblasti.

37. U jesen 1991. JNA je počela da povlači svoje snage iz Hrvatske i da ih razmješta u Bosni i Hercegovini. SDS je, u sprezi s određenim elementima iz JNA, u tajnosti naoružao bosansko-srpsko civilno stanovništvo.

38. Dana 24. oktobra 1991. osnovana je zasebna skupština bosanskih Srba kao najviše predstavničko i zakonodavno tijelo Srba u Bosni i Hercegovini, a njome je dominirao SDS.

39. Bosanski Srbi su 9. i 10. novembra 1991. sproveli plebiscit o pitanju da li Bosna i Hercegovina treba da ostane u zajedničkoj jugoslovenskoj državi. Srbi su činili ogromnu većinu učesnika plebiscita i u nadmoćnom su broju glasali za ostanak u smanjenoj Jugoslaviji.

40. Skupština bosanskih Srba je 21. novembra 1991. teritorijom savezne jugoslovenske države proglasila sve opštine, mjesne zajednice i naseljena mjesta u kojima se na plebiscitu više od 50% ljudi srpske nacionalnosti izjasnilo za ostanak u toj državi, kao i ona mjesta u kojima su se građani drugih nacionalnosti izjasnili za ostanak u zajedničkoj jugoslovenskoj državi.

41. Dana 11. decembra 1991. skupština bosanskih Srba je dostavila JNA detaljan zahtjev, potpisan od strane Momčila KRAJIŠNIKA, kojim se od nje traži da svim raspoloživim sredstvima kao "sastavne dijelove države Jugoslavije" zaštiti one teritorije Bosne i Hercegovine na kojima je proveden plebiscit srpskog naroda i drugih građana o ostanku u zajedničkoj jugoslovenskoj državi.

42. SDS je 19. decembra 1991. izdao "Uputstvo o organizovanju i djelovanju organa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u vanrednim okolnostima", koje će SDS-u poslužiti kao nacrt projekta preuzimanja vlasti u opštinama, kao i za stvaranje kriznih štabova.

43. Skupština bosanskih Srba je 9. januara 1992. usvojila deklaraciju o proglašenju Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Dana 28. februara 1992., u Ustavu Srpske Republike Bosne i Hercegovine proglašeno je da teritorija te republike obuhvata teritorije srpskih autonomnih regija i oblasti i drugih srpskih etničkih cjelina u Bosni i Hercegovini, uključujući i područja u kojima je srpski narod ostao u manjini zbog genocida koji je nad njim izvršen u Drugom svjetskom ratu, te je ta republika proglašena dijelom jugoslovenske savezne države.

Predmet br. IT-OO-39 & 40-PT 13 IT-OO-39&40-PT p.J9/33JO TER a

Prijevod

44. Od 29. februara do 2. marta 1992. održan je referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Većina bosanskih Srba je, na nagovor SDS-a, bojkotovala glasanje. Velika većina glasača na referendumu se izjasnila za nezavisnost.

45. Na 13. sjedinici skupštine bosanskih Srba, održanoj 24. marta 1992., donesen je zaključak da se za sljedeću sjednicu pripremi program preuzimanja vlasti u Republici srpskog naroda Bosne i Hercegovine.

46. Evropska zajednica je 6. aprila 1992. zvanično priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine.

47. Na 16. sjednici skupštine bosanskih Srba, održanoj 12. maja 1992., Radovan KARADŽIĆ je objavio šest strateških ciljeva srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Ti su ciljevi obuhvatali (a) državno razgraničenje srpskog naroda od druge dvije nacionalne zajednice; (b) uspostavljanje koridora između Semberije i Krajine; (c) uspostavljanje koridora u dolini rijeke Drine, to jest, eliminisanje Drine kao granice između srpskih država; (d) uspostavljanje granice na rijekama Uni i Neretvi; (e) podjelu grada Sarajeva na srpski i muslimanski dio i osnivanje efektivne državne vlasti u oba dijela; (f) izlazak Republike Srpske na more. Ovi strateški ciljevi su istog dana objavljeni u odluci koju je potpisao Momčilo KRAJIŠNIK u svojstvu predsjednika skupštine bosanskih Srba.

48. Skupština bosanskih Srba je 12. maja 1992. izglasala i formiranje Vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: VRS), čime su praktički jedinice JNA koje su preostale u Bosni i Hercegovini i druge oružane snage koje su sa njima sarađivale u Bosni i Hercegovini pretvorene u komande nove vojske. Skupština bosanskih Srba imenovala je Ratka MLADIĆA za komandanta Glavnog štaba VRS-a. Ratko MLADIĆ je u tom svojstvu bio direktno podređen Predsjedništvu.

/potpis na originalu/ Carla Del Ponte, tužilac

Dana 7. marta 2002. U Hagu, Nizozemska

Predmet br. IT-OO-39 & 40-PT 14 III IT-OO-39&40-PT p.18/33IO TER a

PRILOGA LIŠA V ANJE ŽIVOTA NEPOVEZANO SA ZATOČENIČKIM OBJEKTIMA

Br. O~ština Zrtve (ubijeni) Datum 1 Bijeljina 1.1 Ubistvo najmanje 48 muškaraca, žena i djece, 1-2. april bosanskih Muslimana ilili bosanskih Hrvata, u gradu 1992. Bijeljini. 2 Bosanska Krupa 2.1 Ubistvo više nesrpskih civila. 21-22. april 1992. 3 Bosanski Novi 3.1 Više civila ne-Srba ubijeno je tokom protjerivanja ne- 9.6. 1992. Srba iz Blagaj Japre i okolnih područja. 3.2 Srpske snage ubile su više nesrpskih mještana zaseoka 23.6. 1992. Alići. 4 Bratunac 4.1 Pored rijeke u Glogovi ubijeno oko 65 civila ne-Srba. 9.5.1992.

5 Brčko 5.1 Ubistvo oko 10 muškaraca ne-Srba ispred hotela 4.5. 1992. - Posavina u Brčkom. 5.2 Ubistvo više muškaraca Muslimana u selu Mujkići. 7.5. 1992. 5.3 Pogubljenje više civila na pijaci u Starom Gradu u 7.5. 1992. Brčkom. 5.4 Više Muslimana muškog pola ubijeno u policijskoj 8.5. 1992. stanici i njenoj okolini. 5.5 Jedna starija Muslimanka ubijena je kad su joj u kuću 21. 6. 1992. upali srpska policija i pripadnici paravojnih formacija.

6 Foča 6.1 Srpski vojnici pogubili su više muškaraca ne-Srba u 20.4.1992. Điđevu. 6.2 Srpski vojnici ubili su najmanje 5 bosanskih 26.4.1992. Muslimana u vojnom skladištu u Filipovićima. 6.3 Ubistvo više civila, bosanskih Muslimana ilili Između 1. i bosanskih Hrvata iz sela Jeleč. 10. maja - 1992. 6.4 U Bavčićima ubistvo 13 muškaraca Muslimana. 19.5. 1992. 6.5 Devet muškaraca Muslimana ubijeno u tunelu u l. 6. 1992. Miljevini. 6.6 Srpski vojnici su u Brodu pogubili 14 Muslimana iz 22.6.1992. Trnovače. 6.7 Kod Trošnja, grupa mještana Muslimana koja se krila 7. 7. 1992. u šumi ubijena je prilikom pokušaja bijega nakon što su uhvaćeni. 7 Gacko 7.1 Prilikom napada na sela i Meduljići ubijene su 17.6.1992. desetine nesrpskih civila, među kojima je bilo starijih muškaraca, žena i djece. 7.2 Kod planine Zelengora ubijeno je više ne-Srba. Između 18. i 23. juna 1992.

Predmet br. IT-OO-39 i 40-PT 15 II IT-OO-39&40-PT p.17/33IO TER a

8 I1ijaš 8.1 Dana 5. juna 1992.ili otprilike tog datuma, ubijeno je 4.5. juni 1992. 18 bosanskih Muslimana, mještana sela Lješevo. 9 Ključ 9.1 Dana 30. maja 1992.ili otprilike tog datuma, 30. maj - l. pogubljenje bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata iz juni 1992 sela Prhovo, medu njima žena i djece, u Prhovu i na putu za Peći. 9.2 Ubistvo više civila, među kojima je bilo žena i djece, 10.7. 1992. iz zaseoka Džaferagići. 9.3 U Biljanima je Ubijeno najmanje 30 starijih muškaraca 10.7. 1992. Muslimana. 10 Kotor Varoš 10.1 U gradu Kotor Varoši, u Domu zdravlja i njegovoj 25.6. 1992. okolini ubijeno je oko 13 ne-Srba. 10.2 Dana 13. augusta 1992. ili otprilike tog datuma, 13.8.1992. ubistvo 17 bosanskih Muslimana, muškaraca iz sela Dabovci. 10.3 Ubistvo više muškaraca ne-Srba u džamiji u 15.8. 1992. - Hanifićima. 11 Nevesinje 11.1 Ubistvo jednog Muslimana muškog pola. 15.6. 1992. 11.2 Ubistvo jednog Muslimana muškog pola u policijskoj 16.6.1992. stanici. 11.3 Ubistvo više civila, ne-Srba iz sela~ulja. l. 6. 1992. 11.4 Desetine civila ne-Srba, medu kojima je bilo žena i Juni - juli djece, ubijeno je u Lipovači i Dubrovači. 1992. 11.5 Kod Kisera, srpski vojnici ubili su oko 17 civila l. 7. 1992. bosanskih Muslimana. 12 Novi Grad 12.1 Muslimani koji su bježali iz Ahatovića dočekani su u 29.5. 1992. zasjedi i uhvaćeni. Srpski vojnici su pogubili 15 zarobljenih muškaraca. 12.2 Na mostu u Bojniku ubijeno je više muškaraca l. 6. 1992. Muslimana. 13 Prijedor 13.1 Od maja do juna 1992. godine, ubijeno je više ne- Maj - juni Srba u Kozarcu i okolini. 1992. 13.2 Ubistvo više ne-Srba u kući Mehmeda Sahorića u 26.5. 1992. Kamičanima. 13.3 U Hambarinama i Behlićima, ubijena su najmanje 3 ll. juni - l. bosanska Muslimana. juli 1992. 13.4 U Hambarinamaje ubijeno više ne-Srba. 23.5. 1992. 13.5 Ubistvo više ne-Srba u selu Jaskići. 14.6. 1992. 13.6 U području Brda, medu ostalim u selima Carakovo i Maj - juli Bišćani, ubijeni su brojni ne-Srbi. 1992. 13.7 Ubistvo više ne-Srba u selu Briševo. 24.7. 1992. 13.8 Ubistvo više ne-Srba u rudniku željezne rude 25. 7. 1992. Ljubija/Kipe 25. jula 1992. ili oko tog datuma. 13.9 Ubijeno više ne-Srba na fudbal skom stadionu u 25. 7. 1992. Ljubiji. 13.10 Ubistvo više ne-Srba u Tomašici. 3. 12. 1992.

Predmet br. IT-OO-39 i 40-PT 16 II 'I lT-OO-39&40-PT p.1613310 TER a

14 Sanski Most 14.1 Dana 25. maja 1992. ili oko tog datuma, ubistvo više 31. 5. 1992. od 30 žena i djece, bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata u selu Hrustovo. 14.2 Ubistvo više ne-Srba izmedu Begića i mosta 31. 5. 1992. Vrhpolje. 14.3 U Kenjarima, 19 muškaraca bosanskih Muslimana 27.6. 1992. ubijeno je u kući Duje Banovića. 14.4 U Budinuje ubijeno više ne-Srba. 1. 8. 1992. 15 Sokolac 15.1 U selu Točionik, Srbi su ubili oko 7 mještana 21. 7. 1992. nesrpske nacionalnosti. 15.2 U selu , ubijene su 3 starije ne-Srpkinje. 31. 7. 1992. 15.3 U selu Zulj ubijena su dva muškarca nesrpske 1. 8. 1992. nacionalnosti. 15.4 U selu , ubijeno je oko 44 muškaraca ne- 22.9. 1992. Srba. 16 Višegrad 16.1 Tokom cijelog mjeseca juna 1992., na raznim Maj / juni -- mostovima na Drini pogubljene su stotine bosanskih 1992. Muslimana, muškaraca, žena i djece iz Višegrada. 16.2 Ubistvo više od šezdeset bosanskih Muslimana i/ili 14.6.1992. bosanskih Hrvata, mještana sela Koritnik. 16.3 U naselju Bikavac, oko 70 civila, bosanskih 27.6. 1992. Muslimana i drugih ne-Srba, živi su spaljeni u kući koju su zapalili pripadnici srpskih paravojnih jedinica pod vodstvom Milana Lukića. 17 Vlasenica 17.1 Dana 2. maja 1992., ili otprilike tog datuma, ubistvo 2.5. 1992. dvanaestak muškaraca bosanskih Muslimana i/ili juni 1992. ? bosanskih Hrvata iz sela Drum. 17.2 Dana 16. maja 1992. ili otprilike tog datuma, ubistvo 16-05-1992 više od 60 bosanskih Muslimana i/ili bosan&kih Hrvata, muškaraca, žena i djece iz sela Zaklopača. 18 Zvornik 18.1 Ubistvo petnaest bosanskih Muslimana i/ili bosanskih 9.4. 1992. Hrvata, muškaraca iz grada Zvornika. 18.2 Više nesrpskih civila, među kojima je bilo žena i 28129. april djece, ubijeno je u garaži u mjestu Rašidov Han. 1992. 18.3 U Drinjači, ubijeno je najmanje 55 muškaraca 30.5. 1992. bosanskih Muslimana.

Predmet br. IT-00-39 i 40-PT 17 II !I IT-OO-39&40-PT p.J5/33JO TER a

PRILOG B LIŠAV ANJE ŽIVOTA POVEZANO SA ZATOČENIČKIM OBJEKTIMA

Br. Opština Zrtve (ubijeni) Datum 1 Banja Luka 1.1 Više nesrpskih zatočenika prevezenih iz Sanskog Početkom juna Mosta, ubijeno je po dolasku u logor Manjača. 1992. 1.2 Više muškaraca ne-Srba ubijeno je tokom zatočeništva Između 6. juna na Manjači. i 18. septembra 1992.

1.3 Nekoliko zatvorenika ne-Srba ugušilo se u kamionu 1. 7. 1992. prilikom prijevoza iz Sanskog Mosta do Manjače. 1.4 Više ne-Srba iz Omarske i/ili Keraterma ubijeno je po 6.8.1992. dolasku na Manjaču. - 2 Bosanska Krupa 2.1 Više nesrpskih zatočenika ubijeno je dok su bili Od juna do zatočeni u osnovnoj školi "Petar Kočić" i prilikom augusta 1992. prisilnog rada na liniji fronta. 3 Bratunac 3.1 Najmanje 14 ne-Srba ubijeno je u zatočeništvu u školi 10-16. maj "Vuk Karadžić". 1992. 4 Brčko 4.1 PogUbljenje po prijekom postupku Muslimana 8-16. maj zatočenih u logoru Luka. 1992. 5 tajniče 5.1 U lovačkom domu U Mostini ubijeni su deseci 19.5. 1992. zatočenih ne-Srba. 6 Doboj 6.1 Više zarobljenih ne-Srba koji su bili zatočeni u 12.7. 1992. Perčinovom disku, izvedeno je i ubijeno dok su u borbenim dejstvima služili kao živi štit. 7 Foča 7.1 Ubistvo najmanje 266 bosanskih Muslimana zatočenih Od juna do u KP domu, od kojih je najmanje 36 ubijeno tokom decembra mjeseca jula. 1992. 8 Gacko 8.1 Pet bosanskih ne-Srba pogubljeno je u SUP-u u 3.7.1992. - Gacku. 9 Kalinovik 9.1 Ubistvo, dana 5. augusta 1992. ili oko tog datuma, 5.8. 1992. više od dvadeset zatočenika, bosanskih Muslimana iz Kalinovika, koji su odvedeni u KP dom u Foči, a kasnije ubijeni kod Jeleča, opština Foča. 10 Ključ 10.1 Masovno pogubljenje u školi u Velagićima, dana 1. 1. 6. 1992. juna 1992. ili otprilike tog datuma, više od stotinu bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata, muškaraca iz sela Velagići. 11 Kotor Varoš 11.1 U novembru 1992., ubistvo približno sto devedeset 1. 11. 1992. bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, muškaraca iz sela Grabovice, u školi uGrabovicama.

Predmet br. IT-OO-39 i 40-PT 18 II :1 IT-OO-39&40-PT p.1413310 TER a

12 Nevesinje 12.1 Više civila nesrpske nacionalnosti iz sela Sopilja, 26.6.1992. Borovčići, Lakat, Preskaja, Kljuna i okoline, koji su kraće vrijeme bili zatočeni u zijemljanskoj školi itoplani, izvedeni su i ubijeni. 13 Novi Grad 13.1 Više muškaraca nesrpske nacionalnosti izvedeno je iz 1-13. juni logora RajIovac i ubijeno. 1992. 13.2 Kod Srednjeg, ubijeno je 47 bosanskih Muslimana, 14.6.1992. muškaraca iz logora RajIovac. 14 Pale 14.1 Na Palama je premlaćeno i ubijeno više zatočenih ne- Maj-juli 1992. Srba. 15 Prijedor 15.1 U logoru Omarska su ubijene stotine bosanskih Maj-august Muslimana i bosanskih Hrvata, što naročito uključuje 1992. pogubljenje, 20. jula 1992. ili otprilike tog datuma, više od 150 bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata, muškaraca iz područja Brda kod Prijedora. 15.2 Ubistvo više muškaraca nesrpske nacionalnosti u 28. maj- - logoru Trnopolje. oktobar 1992. 15.3 Pogubljenje, dana 24-25. jula 1992. ili otprilike tog 24.7. 1992. datuma, oko sto pedeset bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata, muškaraca zatočenih u prostoriji br. 3 u logoru Keratenn. 15.4 Kod Hrastove Glavice, ubijeno je oko 100 ne-Srba, 5.8.1992. muškaraca odvedenih iz logora Keratenn i Omarska. 15.5 Pogubljenje, dana 21. augusta 1992.ili otprilike tog 21. 8. 1992. datuma, oko 150 muškaraca bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata iz logora Trnopolje i grada Prijedora na planini Vlašić u Skender Vakufu. 16 Rogatica 16.1 Pogubljenje najmanje deset bosanskih Muslimana iz 15.6.1992. Višegrada dana 15. juna 1992. ili otprilike tog datuma.

16.2 Ubistvo oko 27 muškaraca Muslimana odvedenih iz 15.8. 1992. zatočeničkih objekata u Rasadniku. 17 Sanski Most 17.1 U Sanskom Mostu, više ne-Srba odvedenih iz logora 22.6.1992. Betonirka ubijeno je kod partizanskog groblja. 18 Teslić 18.1 U gradu Tesliću, najmanje je 5 muškaraca ne srpske 1. 6. 1992. nacionalnosti ubijeno u zgradi Teritorijalne odbrane.

18.2 U logoru Pribinić, ubijeno je najmanje 7 ili 8 Juni-oktobar zatočenih ne-Srba. 1992. 19 Vlasenica 19.1 Više zatočenih ne-Srba izvedeno je iz skladišta i l. 6. 1992. ubijeno kod jame. 19.2 Više zatočenih ne-Srba izvedeno je iz skladišta i 1. 6. 1992. pogubljeno na glavnom putu za Novu Kasabu. 19.3 U logoru Sušica, ubijeno je više zatočenih muškaraca Juni i juli nesrpske nacionalnosti. 1992.

Predmet br. IT-00-39 i 40-PT 19 II :1 lT-OO-39&40-PT p.l3/33IO TER a 'J/.TJIO~

20 Vogošća 20.1 Ubijeno je više zatočenih Muslimana koji su izvedeni Od 30. maja do na prisilni rad i da bi služili kao živi štit. decembra 1992. 20.2 Više zatočenika Muslimana iz zatočeničkog objekta Maj-decembar Svrake ubijeno je dok su bili na prisilnom radu ili služili 1992. kao živi štit na liniji fronta. 21 Zvornik 21.1 Na Ekonomiji u Karakaju, Ubijeno je više zatočenih 12-14. maj ne-Srba. 1992. 21.2 U zgradi "Novog izvora" ubijena su najmanje dva 1. 5. 1992. zatočena muškarca nesrpske nacionalnosti. 21.3 U junu 1992., ubijeno je više od trideset bosanskih 9-26. juni Muslimana i/ili bosanskih Hrvata zatvorenih u Domu 1992. kulture u Čelopeku. 21.4 Masovno ubistvo, dana 1.-5. juna 1992. ili otprilike 1-5. juni 1992. tih datuma, oko 160 bosanskih Muslimana, muškaraca zatočenih u Tehničkoj školi u Karakaju. - 21.5 Ubistvo, dana 5.-8. juna 1992. ili otprilike tih 5-8. juni 1992. datuma, oko 190 zatvorenih bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata u Gerinoj klaonici.

-

Predmet br. IT-00-39 i 40-PT 20 II :1 IT-OO-39&40-PT p.12/33JO TER a

PRILOGe OBJEKTI ZA ZATOČENJE

Br. Opština Naziv i/ili lokacija objekta za zatočenje 1 Banja Luka 1.1 Zatvor u Banjoj Luci 1.2 Zgrada CSB-a u Banjoj Luci 1.3 Mali logor 1.4 Manjača 1.5 Sportska dvorana 1.6 Kasarna Kozara 1.7 Kaštel 1.8 Stari vojni logor 1.9 Logor na stadionu Borik 2 Bijeljina 2.1 Poljoprivredna škola, Bijeljina 2.2 Kasarna u Bijeljini - 2.3 KP dom Bijeljina 2.4 SUP Bije1jina 2.5 Batković 2.6 Polje Jania 2.7 Poljoprivredno dobro 2.8 Vojno skladište Patkovača 2.9 Sećerana 2.10 Poljoprivredna zadru~a Patkovača 2.11 Utvrda 2.12 Komunalno preduzeće "4.juli" 2.13 Vanekov mlin 2.14 Škola S. Haso 2.15 Kuća Osmana Velagića u Janji 3 Bileća 3.1 Kasarna u Bileći (kompleks JNA "Moše Pijade") 3.2 Policijska stanica u Bileći 3.3 Zatvor u Bileći .. - 3.4 Zgrada iza SUP-a u Bileći 3.5 Đački dom 4 Bosanska Krupa 4.1 Škola u Jasenici 4.2 Skola "Petar Kočić" 4.3 Osnovna škola Otoka 4.4 Osnovna škola Suvaja 4.5 Osnovna škola Gorinja 4.6 Osnovna škola Arapuša 5 Bosanski Novi 5.1 Preduzeće J~ra 5.2 Zatvor na stadionu u Bosanskom Novom (Mlavke) 5.3 Selo Blagaj 5.4 Policijska stanica u Bosanskoj Kostajnici 5.5 Vatrogasni dom 5.6 Hotel Una 5.7 Vatrogasna stanica

Predmet br. IT-OO-39 i 40-PT 21 II :! IT-OO-39&40-PT p.II/33IO TER a

5.8 Osnovna škola 5.9 Suha Meda 5.10 Privatne kuće Ekića 5.11 Policijska stanica u Bosanskom Novom 6 Bosanski Petrovac 6.1 Logor drvosječa Kozila 6.2 Policijska stanica u Bosanskom Petrovcu 6.3 Kamenica (moguće u susjednoj opštini Titov Drvar) 6.4 Sportski centar 6.5 Autobusna stanica 6.6 Hotel 6.7 Jasikovac 6.8 Vrtoče 6.9 Radničke barake u Oštrelju 7 Bratunac 7.1 Bjelovac 7.2 Fudbalski stadion u Bratuncu 7.3 Policijska stanica u Bratuncu - 7.4 Škola "Vuk Karadžić" 7.5 Stadion 7.6 Skladište 7.7 Zadružna zgrada uKravicama 7.8 Osnovna škola Konjević Polje 7.9 Podrum "Express Restauranta" 8 Brčko 8.1 Vatrogasna stanica u Brčkom 8.2 Bolnica u Brčkom 8.3 Preduzeće "Laser" u Brčkom 8.4 Drvena džamija - Kolobara 8.5 Kasarna u Brčkom 8.6 Brezovo Polje 8.7 Logor Luka 8.8 Hotel "Posavina" 8.9 SUP Brčko 8.10 Pravoslavna crkva - 8.11 Restoran "Vestfalija" 8.12 Fudbalski stadion 8.13 Osnovna škola Lončari 8.14 DTV Partizan 8.15 Poljoprivredna zadruga Pelagićevo 8.16 Srušene vile u Potoč arima 9 Čajniče 9.1 Lovački dom u Mostini (spremnik za gorivo na istoj lokaciji u Mostini) 9.2 Policijska stanica Čajniče 9.3 Škola 10 Čelinac 10.1 Policijska stanica Čelinac 10.2 Osnovna škola "Miloš Dujić", Čelinac 10.3 Popovac 10.4 Banka SDK, Čelinac 11 Doboj 11.1 KasamajNA "4.juli"

Predmet br. IT-00-39 i 40-PT 22 II :1 IT-OO-39&40-PT p.IO/33IO TER a 10/",10 'lk.

11.2 Perčin ov disko 11.3 Logor Sešlija 11.4 "Skladište u Usori" 11.5 Bare 11.6 Centralni zatvor u Doboju (Spreča) 11.7 HanAari u Doboj u 11.8 "Usora" 11.9 SUP Doboj 11.1 O ~!leznička stanica 11.11 SRC Ozren (sportsko-rekreacioni centar) 11.12 Srednjoškolski centar (SSC) 11.13 Fabrika guma u Barama 11.14 Zatvor u rudniku Stanari 11.15 Osnovna škola Stanari 11.16 Rukometno igralište 11.17 Bosanka - 11.18 Fabrika dalekovoda Rudanka 11.19 Selo 11.20 Hangar PD Majevica 11.21 Vojni objekti Putnikovo brdo 11.22 Seona 11.23 Osnovna škola Grapska 11.24 Kasarna 11.25 Radnja Piperi 11.26 Kasarna Ševarlije 11.27 11.28 Vinska 11.29 11.30 Ozren Kesten 12 Donji Vakuf 12.1 Đurdina kuća. Donji Vakuf 12.2 Policijska stanica u Donjem Vakufu 12.3 Skladište TO-a, Donji Vakuf 12.4 Skladište "Vrbasprometa". Donji Vakuf 12.5 Kasarna Daljan 12.6 Osnovna škola Oborci 12.7 Hotel Semešnica 12.8 Obdanište 12.9 Garaža u kući Ivice Stanka 12.10 Garaža u kući Lončar Gorana 12.11 Hotel Vrbas 12.12 Zgrada željezničke stanice Ohorci 13 Foča 13.1 Srednjoškolski centar 13.2 Srednja škola (vierovatno isto kao gore) 13.3 Karamanova kuća 13.4 Sportska dvorana "Partizan" 13.5 Restoran preko puta KP doma 13.6 Radničke barake u Buk Bijeloj

Predmet br. IT-00-39 i 40-PT 23 II :1 IT-OO-39&40-PT p.9/33JO TER a

13.7 Bolnica u Foči 13.8 KP dom, Foča 13.9 Motel Bukovica 13.10 Policijska stanica Miljevina 13.11 Vojno skladište TO-a, naselje Livade 13.12 Brioni 13.13 Privatna kuća Slobodana Matovića 13.14 Kaznionica uVelečevu 13.15 Zenski logor u Rrivatnoi kući u Miljevini 13 .16 OtkuRna stanica Podeđe . 13.17 Osnovna škola Brod na Drini 13.18 Vojno skladište u Cohodar mahali 13.19 Muslimanska kuća u Trnovači 13.20 Srednja škola u Foči 13.21 Privatna kuća Muniba Hodžića 13.22 Presjeka Ustikolina - 13.23 Privatni stan Asime Džanko u mjestu Donde Polje 13.24 Privatne kuće u selu Điđevo 14 Gacko 14.1 Pošta u Avtovcu 14.2 SUP Gacko 14.3 Kasarna Avtovac u Gackom 14.4 Fazlagića kula 14.5 Termoelektrana 14.6 Samački hotel 15 Hadžići 15.1 Stab Civilne zaštite u Hadžićima 15.2 Fabrika Coca-Cole u Hadžićima 15.3 Kulturni, sportski i rekreacioni centar KSIRC (poznat pod nazivom Sportski centar Hadžići) 15.4 Garaža opštinske zgrade u Hadžićima (poznata i pod nazivom garaža Hadžići) 15.5 Sportski centar Hadžići 15.6 Barake "Vranice" u Hadžićima. - 16 Ilidža 16.1 Zgrada SJB-a na Ilidži 16.2 Stara zgrada Doma zdravlja na Ilidži 16.3 Logor Lužani Ilidža 16.4 Zgrada CK na Ilidži ( Crveni krst) 16.5 OŠ "27. tUli" na Ilidži 17 Ilijaš 17.1 Osnovna škola Bioča 17.2 Podrumi zatvora u Ilijašu 17.3 Škola Gornja Bioča 17.4 Zgrada SUP-a u Ilijašu 17.5 Sladište "Iskra" u Podlugovima, zatočenički centar u Podlugovima, škola u Podlugovima, željeznička stanica u Podlugovima. 17.6 Osnovna škola "27. j uli " u Ilijašu. 17.7 Policijska stanica Ilijaš - zatvor 18 Kalinovik 18.1 Osnovna škola u Ulogu

Predmet br. IT-OO-39 i 40-PT 24 II :I IT-OO-39&40-PT p.S/3310 TER a '/~3ID 7ćt.

18.2 Osnovna škola u Kalinoviku 18.3 Policijska stanica u Kalinoviku 18.4 Skladište baruta Jelašačko polje. 18.5 Osnovna škola "Miladin Radojević" 18.6 Silos žita / skladište baruta Ponor 18.7 PolJoprivredno dobro Pavlovac 19 Ključ 19.1 Policijska stanica u Ključu 19.2 Osnovna škola "Nikola Mačkić" 19.3 Š_kola u Sitnici 19.4 Barake u Gornjoj Sanici 19.5 željeznička stanica Gornja Sanica 19.6 Sportska dvorana 19.7 Osnovna škola uBiljanima 20 Kotor Varoš 20.1 Alagićev kafić u Vrbanjcima 20.2 Fabrika "Jelšingrad", Kotor Varoš 20.3 Osnovna škola u Kotor Varošu - 20.4 Policijska stanica u Kotor Varošu 20.5 Zatvor u Kotor Varošu (Stari zatvor) 20.6 Škola uMaslovarama 20.7 Pilana 20.8 Srednjoškolski centar (SŠe) 20.9 Stari sud 20.10 ~iQfage 20.11 Kozara 20.12 Dom zdravlja 20.13 Osnovna škola u Grabovici 20.14 Benzinska stanica u Vrbanjdma 20.15 Đevdin kafić u Vrbanjcima 20.16 Osnovna škola 20.17 Popovac Čelinac 21 Nevesinje 21.1 Podrum toplane u Kilavcima 21.2 Logor na Boračkom jezeru 21.3 Gornje Rakitno 21.4 Fabrika alata 21.5 Radionica alata 21.6 Podrum kuće u Borcima 22 Novi Grad 22.1 Kasarna RajIovac (uključujući kasarnu, hangar Rajiovac, cisterne za gorivo) 23 Novo Sarajevo 23.1 Krizni štab Šoping centar na Grbavici 23.2 Zatvor Kula 23.3 Garaže i podrumi na Grbavici, N. Saraievo 23.4 Trgovina "Digitron Buje", N. Sarajevo 23.5 Prostorije MZ (mjesne zajednice) Vrace, N. Sarajevo 23.6 Kasarna Lukavica, kasarna "Slaviša Valner Ciča", Lukavica 24 Pale 24.1 Izviđačka kuća Pale 24.2 Gimnastička sala škole na Palama 24.3 SUP Pale

Predmet br. IT-00-39 i 40-PT 25 II 'I IT-OO-39&40-PT p. 7/3310 TER a

24.4 Bivši bioskc:>p na Palama 24.5 Hotel "Koran" na Palama 25 Prijedor 25.1 Kasarna uPrijedoru 25.2 Policijska stanica uPrijedoru 25.3 Komandno mjesto Miska Glava 25.4 Omarska 25.5 Logor Keraterm 25.6 Tmopolje 25.7 Osnovna škola u Kozarcu 25.8 Željeznička stanica u Ljubiji 25.9 Stari Majdan, Ljubija 25.10 Stadion u Ljubiji 25.11 Fabrika gume PROTEKTIRNICA u Brezičanima 25.12 Selo Mravinj 25.13 Mjesni ured Orlovac 25.14 Osnovna škola Donji Garevci - 25.15 "Elektrokozarac" Kozarac 25.16 Sandučara Kozarac 25.17 Stadion u Kozarcu 25.18 Crkva uKrkićima 25.19 Hladnjača 25.20 Selo Vitlovska 25.21 Hotel Mrakovica 25.22 "Bosnamontaža" 25.23 Stočna pijaca 25.24 Autobusna stanica u Zecovima 25.25 Zeljeznička stanica Kozarac ili Tmopolje 25.26 Željeznička stanica Petrov Gaj 25.27 Stočna pijaca Omarska 25.28 Sportska dvorana "Mladost" 25.29 Stara pilana u Kozarcu 25.30 Dom kulture Kozarac - 25.31 Brezine 25.32 Tukovi 25.33 Kratelj 25.34 Karan 25.35 Dom kulture Ćela 25.36 Osnovna škola Kevljani 25.37 Elementara 25.38 Dvije lokacije za zatočenje II Brezičanima 25.39 Sportski centar 25.40 Rudnik Ljubija 25.41 Osnovna škola u Sivcima kod Tmopolja 25.42 Kućice OSC Benkovac 25.43 Majdan 25.44 Crna kuća 25.45 Ciglane

Predmet br. IT-00-39 i 40-PT 26 II 'I IT-OO-39&40-PT p.6/331O TER a

25.46 JaruAe 25.47 Pozorište 25.48 Topola 25.49 Tomašica 25.50 Šarena crkva u Hrnićima 25.51 Fabrika keramičkih ~očica Urije 25.52 Fabrika TOMEX u Ljubiji 25.53 Vatrogasna stanica u Lj ubij i 25.54 "Velepromet" Prijedor 25.55 "Kozaraputevi" Prijedor 25.56 Stamparija Kozarac 25.57 Fabrika sokova "Prijedorčanka" Brezičani 25.58 Autobusna stanica leger Carakovo 26 Rogatica 26.1 Srednja škola u Rogatici 26.2 Poljoprivredno dobro Rogatica 26.3 Skola u Rogatici 26.4 Trg u Rogatici 26.5 Zgrada korištena za stočni sajam u Rasadniku, zatvor u Rasadniku, "Sladara" u Rogatici, "soba u Rasadniku". 26.6 Škola "Veljko Vlahović", Rogatica 26.7 SUP Rogatica 26.8 Ergela konja Borike 26.9 Planinarski dom Podgoj 26.10 Crkveni dom 27 Rudo 27.1 Kasarna JNA 27.2 Rekreacioni centar 28 Sanski Most 28.1 Logor zarobljenika Betonirka 28.2 S~drtska dvorana "Hasan Kikić" u Sanskom Mostu. 28.3 Hala "Krings" u Sanskom Mostu. 28.4 Vojna Karaža u Sanskom Mostu 28.5 Policijska stanica u Sanskom Mostu 28.6 Sportska dvorana "Krkojevci" u Sanskom Mostu 28.7 Zatvor u Sanskom Mostu 28.8 Lušci Palanka (SUP) 28.9 Centralni zatvor Sana 28.10 Osnovna škola "Narodni front" 28.11 Kamengrad 28.12 Osnovna škola "Gornja Mahala" 28.13 Kuća Sime Miljuša 28.14 Keramika 28.15 Lufani 28.16 Stari Majdan 28.17 Podvidača 28.18 Hotelska kotlovnica 28.19 Šekovci 28.20 Trnova - kuća Senada Šupuka 28.21 Skola u Kozici

Predmet br. IT-00-39 i 40-PT 27 II !I IT-OO-39&40-PT p.5/33JO TER a

28.22 Škola u Tomini - kotlovnica 29 IŠipovo 29.1 Šipovo SUP 30 S okol ac 30.1 Osnovna škola Cavarine 30.2 Osnovna škola "Slaviša Vajnergča" 30.3 Stočna fanna 30.4 Pošta Knežina 30.5 Gimnastička sala osnovne škole 30.6 Stanica zimske službe 30.7 Pogoni KTK Knežina 30.8 _ŠIPAD 30.9 Privatne kuće u ~avarliji 30.10 Klaonica Sokolac 31 Teslić 31.1 Skladište TO-a u Tesliću 31.2 "Hangar" u TO-u 31.3 Policijska stanica Teslić 31.4 Centar za pritvor u Pribiniću - 31.5 Skola "Mladost" 31.6 SUP Teslić 31.7 Zatvor u Tesliću 31.8 Zgrada TO-a u Tesliću 31.9 Pošta u Pribiniću 31.10 Stadion fudbalskqg kluba "Proleter" 31.11 Lječilište Banja Vrućica 31.12 Perčina vila 31.13 Hal!Kari 31.14 Centralni zatvor 31.15 Stanovi Grabovica 31.16 Kotorsko Bare 31.17 Kasarna 31.18 Grapska 32 Vlasenica 32.1 Policijska stanica Vlasenica 32.2 SUP uVlasenici 32.3 Zatvor uVlasenici 32.4 Srednja škola u Vlasenici 32.5 Stadion u Vlasenici 32.6 Sušica 32.7 Igralište II Kasabi 32.8 Pilana Milići 32.9 Osnovna škola 32.10 Zadružne štale uPiskavicama 32.11 Srednloškolski centar (S~C) 32.12 Hotel Panorama 32.13 Srednjoškolska sala 32.14 Voinička s~ortska dvorana 32.15 Dom kulture Milići 32.16 Logor Luka 32.17 Peradarska fanna Šošari

Predmet br. IT-OO-39 i 40-PT 28 II :1 IT-OO-39&40-PT p.4/33IO TER a

33 Vogošća 33.1 Planija kuća u Svrakama: centar za pritvaranje uPlanjinoj kući 33.2 Bunker (na putu Svrake-Vogošća) 33.3 Semizovac (kasarna, "House in", Planjina kuća) 33.4 Zgrada preduzeća "Kisikana" 33.5 Distribucioni centar_preduzeća UPI 33.6 Bolnica Jagomir - Centar 33.7 Nakeova garaža 33.8 Policijska stanica Vogošća 33.9 Hotel Park 34 Zvornik 34.1 Fabrika "Novi izvor" (ciglana), Karakaj 34.2 Zgrada preduzeća pod nazivom "Novi izvor" (uprava gorepomenutog preduzeća) 34.3 Štab CS Orahovac 34.4 Zatvor u blizini "Novog izvora". 34.5 Fabrika" Standard", Karakaj ,- 34.6 Zatvor u Zvorniku 34.7 SUP u Zvorniku 34.8 Celo~ek. Zgrada poznata pod nazivom Dom kulture. 34.9 Fabrika "Ekonomija", Karakaj, poljoprivredno dobro "Ekonomija", Karakaj (dio gorepomenutog) 34.10 KTS (Tehnička škola Karakai) u Zvorniku 34.11 Policijska stanica u Zvorniku 34.12 Bioskop u Pilici 34.13 Gerina klaonica 34.14 Skola u Kneževićima 34.15 Ciglana u Karakaju 34.16 Stadion u Diviću 34.17 Ulaz upravne zgrade 34.18 Fabrika "Alhos" 34.19 Fabrika "Standard" 34.20 Preduzeće "Hladnjača" 34.21 Omladinsko naselje 34.22 Sportska dvorana 34.23 Dom kulture Drinjača 34.24 Orahovac Karakaj 34.25 Kuća Paše Salihović u Liplju i osnovna škola 34.26 Motel Vidikovac

Predmet br. IT-OO-39 i 40-PT 29 II il IT-OO-39&40-PT p.3/33JO TER a

PRILOG D UNIŠTA V ANJE KULTURNIH SPOMENIKA I SVETIŠTA

Br. Opština Naziv i/ili lokacija džamije ili crkve 1 Bijeljina 1.1 Džamija u gradu Bijeljini 2 Bosanska Krupa 2.1 Džamija u gradu Bosanska Krupa 2.2 Katolička crkva u gradu Bosanska Krupa 3 Bosanski Novi 3.1 Gradska džamija u ~adu Bosanski Novi 3.2 Džamija na Urijama 3.3 Džamija uPrekosanju 3.4 Katolička crkva u Bosanskoj Kostajnici 3.5 Džamija u Bosanskoj Kostajnici 3.6 Džamija u Blagaj Japri 3.7 Katolička crkva u gradu Bosanskom Novom 3.8 Džamija Vidorije 3.9 Blagaj Rijeka - 3.10 Stara Suhača 3.11 Džamija u Suhači 4 Bosanski Petrovac 4.1 Džamija u Bjelaju 4.2 Džamija br. 1 u gradu Bosanskom Petrovcu 4.3 Džamija br.2 u gradu Bosanskom Petrovcu 4.4 Džamija br.3 u gradu Bosanskom Petrovcu 4.5 Džamija u Rašnovcu 5 Bratunac 5.1 Džamija u Glogovi 5.2 Džamija u gradu Bratuneu 6 Brčko 6.1 Džamija br. l u gradu Brčkom 6.2 Džamija br.2 ugradu Brčkom 6.3 Džamija br.3 u gradu Brčkom 7 IČajniče 7.1 Džamija br. l u gradu Cajniču 7.2 Džamija br.2 u gradu Čajniču 7.3 Džamija u Medurječu - 8 Čelinac 8.1 Džamija br.1 u gradu Čelincu 8.2 Džamija br.2 u gradu Ćelincu 8.3 Mesdžid u Basićima 9 Doboj 9.1 Džamija br. l u gradu Doboju 9.2 Džamija br.2 u gradu Doboju 9.3 Džamija br.3 u gradu Doboju 9.4 Katolička crkva u gradu Doboju 9.5 Džamija u Gomloj Grap_skoj 10 Donji Vakuf 10.1 Dusića džamija u gradu Donjem Vakufu 10.2 Bašdžamija u gradu Donjem Vakufu 10.3 Fadilova džamija u gradu Donjem Vakufu 10.4 Džamija uTorlakovcu 10.5 Džamija uKorenićima II Foča 11.1 Aladža džamija u _gradu Foči 11.2 Džamija u Jeleču

Predmet br. IT-00-39 i 40-PT 30 III IT-OO-39&40-PT p.2/33JO TER a

11.3 Džamija u Donjem Polju 11.4 Džamija Ćehotina 12 Hadžići 12.1 Džamija u Grivićima, Donji Hadžići 12.2 Džamija u Hadžićima 13 Ilijaš 13.1 Džamija u Starom llijašu 13.2 Džamija u Ilijašu 13.3 Džamija u Misoči 13.4 Mekteb u Bioči 14 Kalinovik 14.1 Džamija u Ulogu 14.2 Džamija u Hotovlju 15 Ključ 15.1 Džamija uBiljanima 15.2 Džamija u Velagićima 15.3 Džamija uKrasuljama 15.4 Džamija u Pudin Hanu 15.5 Džamija uTičevićima 15.6 Džamija u ~adu K11uču .- 15.7 Džamija u Sanici 16 Kotor Varoš 16.1 Džamija u Hanifićima 16.2 Džamija u gradu Kotor Varoši 16.3 Džamija u Vrbanj cima 16.4 Džamija u Hrvaćanima 16.5 Džamija u Ravni 16.6 Džamija u Vraniću 16.7 Džamija u Donjoj Varoši 16.8 Džamija u Večićima 16.9 Nova džamija u Večićima 17 Nevesinje 17.1 Džamija br. 1 u gradu Nevesinju 17.2 Džamija br.2 u gradu Nevesinju 17.3 Džamija br.3 u gradu Nevesinju 17.4 Džamija u Kljuni 17.5 Džamija u Ahatovićima 18 Prijedor 18.1 Katolička crkva u Briševu 18.2 Džamija u Hambarinama 18.3 Džamija u Puharskoj 18.4 Mutnička džamija u Kozareu 18.5 Katolička crkva u gradu Prijedoru 18.6 Džamija u Bišćanima 18.7 Mekteb uSivcima 18.8 Džamija u Donjoj Ljubiji 18.9 Džamija u Brdanima 18.10 Džamija u Kamičanima 18.11 Džamija u Hambarinama 19 Prnjavor 19.1 Džamija u gradu Prnjavoru 19.2 Džamija u Lišnji 19.3 Džamija u Purači 20 Rogatica 20.1 Džamija Amaudija u gradu Rogatici 20.2 Džamija br.2 u gradu Rogatici

Predmet br. IT-00-39 i 40-PT 31 II 'I IT-OO-39&40-PT p.I/3310 TER a IJ~)ID n.t.

20.3 Džamija u Kramer Selu 20.4 Džamija u Lubardićima 20.5 Džamija u Vragalovima 21 Rudo 21.1 Džamija u gradu Rudo 21.2 Džamija u Omačini 21.3 Džamija u Stnnici 21.4 Džamija u Strgačini 22 Sanski Most 22.1 Džamija u Donjem Kamen~adu 22.2 Džamija u Kamengradu 22.3 Džamija u Kukavicama, Hrustovo 22.4 Džamija uKeranovićima, Hrustovo 22.5 Džamija u Starom Majdanu 22.6 Džamija u Pobriježju 22.7 Džamija u gradu Sanskom Mostu 22.8 Džamija u Lukavici 22.9 Džamija u Sehovcima 23 Sipovo 23.1 Džamija u Starom Sipovu 23.2 Džamija u Bešnjevu 23.3 Džamija u Pljevi 24 Sokolac 24.1 Džamija u Kruševcima 25 Teslić 25.1 Katolička crkva u gradu Tesliću 25.2 Džamija uStenjaku 25.3 Džamija uBarićima 26 Višegrad 26.1 Džamija u gradu Višegradu 27 Vlasenica 27.1 Džamija u Vlasenici 28 Vogošća 28.1 Džamija u Semizovcu 28.2 Džamiia na Kobiljoj Glavi 29 Zvornik 29.1 Džamija u Diviću 29.2 Džamija u Hasićima 29.3 Džamija uLiplju 29.4 Džamija u Samarima

Predmet br. IT-OO-39 i 40-PT 32