PUNJENJE UREĐAJA FOTOSINTEZOM EKOLOGIJA ČUVAJ OKOLIŠ ZA MENE I ZA SEBE Punjenje Uređaja Fotosintezom

Broj 28 Mevludin Mekić Mevludin FOTO: FOTO:

NAJVEĆI U REGIONU KOZA NOSTRA u brdima Podveležja Autostopiranje Putovanja sa ultra niskim budžetom ČUVAJ OKOLIŠ PUNJENJE UREĐAJA FOTOSINTEZOM EKOLOGIJA ČUVAJ OKOLIŠ ZA MENE I ZA SEBE Punjenje uređaja fotosintezom

Solarna biciklistička staza

Inžinjeri i inovatori širom svijeta već dugi niz godina rade i pronalaze načine na koje bi se upotreba klasičnih goriva i izvora energije zamijenila alternativnim i obnovljivim. Navest ćemo neke od njihovih izuma, koji na sasvim prirodan i obnovljiv, ali ponekad i neobičan način omogućuju njihovu primjenu u svakodnevnom životu lternativna goriva su ona koja su, biomase i biogoriva. Kod automobila, na- koja predstavljaju otpad iz pojedinih proi- kako im samo ime kaže, alternativa primjer, u alternativna goriva se ubrajaju zvodnih procesa, kao što su: rabljena ulja, Auobičajenim gorivima, dok se ob- praktično sva goriva za automobilske mo- ostaci od prerade nafte, tekstil i koža iz au- novljivom energijom smatra energija stvo- tore osim motornih benzina i dizel-gori- toindustrije, itd., a u pojedinim zemljama rena iz prirodnih izvora, poput sunčeve va, tj. osim goriva koja spadaju u biogoriva u proizvodnji se koristi čak i do 80 posto svjetlosti, vjetra, kiše, valova i geotermal- (biodizel, alkoholna goriva...), a tu se ubra- električne energije iz alternativnih goriva. ne topline, koji su obnovljivi (prirodno jaju i tečni naftni gas (TNG), komprimo- Efekti korištenja alternativnih goriva i ob- iznova punjivi). Tehnologije obnovljivih vani (KPG) i tečni prirodni gas (TPG). novljivih izvora energije su višestruki: ušte- izvora energije uključuju sunčevu energi- U svijetu se već poodavno, u cilju uštede da fosilnih goriva, smanjenje otpada, za- ju, snagu vjetra, hidroenergiju, energiju fosilnih goriva, koriste alternativna goriva štita okoliša, te korištenje u proizvodnji 36 www.startbih.info EKOLOGIJA znatno jeftinije električne energije koja se dobiva iz alternativnih izvora. Inžinjeri i inovatori širom svijeta već dugi niz godina rade i pronalaze načine na koje bi se upotreba klasičnih goriva i izvora energije zamijenila alternativnim i obnovljivim. Navest ćemo neke od njih, koji na neo- bičan i sasvim prirodan i obnovljiv način omogućuju njihovu primjenu u svakodnevnom životu. BIORAZGRADIVA BATERIJA OD PAPIRA Najveći problem današnjih mobilnih telefona je trajanje baterije. I kada smartfone sasvim normalno koristimo, baterija jedva izdrži jedan dan bez punjenja, a stalno praćenje koliko je ona puna i nošenje pu- njača svugdje sa sobom jedino je rješenje. Međutim, stvari bi mogle da se uskoro pro- mijene nabolje. Dizajner Cung Či Hsien E-Kaia, punjenje fotosintezom razvio je ideju za male mobilne akumula- tore, koji će korisnicima pametnih telefo- biljka smartphone može napuniti za ot- nalazili, i u bilo koje vrijeme. Takođe, cilj na drastično olakšati problem sa kratkim prilike 90 minuta, a ona, osim punjenja E-Kaia je stvaranje tehnologije koja kori- trajanjem baterije. Iako ova ideja nije no- mobilnih telefona, može davati i struju za, sti sve resurse koje nam priroda pruža, a va, ovaj dizajner je otišao korak dalje jer naprimjer, stone lampe. koje bi mogli da koriste i ljudima i okoli- je njegov proizvod „Mini Power“ preno- Ovaj izum nosi naziv E-Kaia, a tvorni“, izjavili su autori ovog zanimljivog izu- siva baterija koja je izrađena od papira i ci su Evelin Aravena, Kamila Rupcić i ma biotehnologije budućnosti. koja je biorazgradiva. „Mini Power“ do- Karolina Guerero. Navedena trojka je ra- ENERGIJA SUNCA lazi u tri različite verzije koje se razliku- zvila ovu tehnologiju još 2009. godine, ka- ju po trajanju. Ove baterije će trajati dva, da su bili studenti Duoc UC u Valparaíso i Mnogi današnje pametne telefone nazivaju četiri ili šest sati. National University Andrés Bello. E-Kaia i „fiksnim“ telefonima, pošto veći dio vre- Međutim, i inžinjeri iz Čilea smislili su ne- se temelji na fotosintezi kojom biljka ener- mena provode na punjaču. Činjenično sta- običan i sasvim prirodan i obnovljiv način giju svjetla pretvara u hemijsku energiju. nje je da je upotreba mobilnih telefona u punjenja ne samo mobilnih telefona. Svima Mikroorganizmi oko korijena zatim stvara- porastu, a rastu i troškovi punjenja bateri- nama iz dana u dan treba sve više utičnica ju energiju za rast biljke, ali neki elektroni ja. Solarni punjač mobilnog telefona „Juice“ jer sve je više uređaja koje treba svakodnev- tada se otpuštaju kao nusproizvod. E-Kaia dizajniran je tako da se u njega može smje- no puniti. Zahvaljujući ovim inžinjerima, sadrži elektrode koje „hvataju“ elektrone iz stiti mobilni telefon (podsjeća dizajnom na izgleda da ćemo u bliskoj nam budućno- zemlje i pretvaraju ih u neki oblik struje. već uveliko korišćene „bampere“, tj. maske sti umjesto utičnica naše mobilne telefo- Tehnologija ne utiče na rast i razvoj bilj- za pametne telefone s ekranima osjetljivim ne, tablete ili laptope puniti preko sobnih ke, a može proizvesti struju jačine pet volti, na dodir). Na vama je samo da izdvojite biljaka! Naime, oni su razvili USB punjač što je dovoljno za punjenje uređaja! „Ova 79 dolara, kupite „juice“, okrenete telefon i koji prikuplja energiju iz zemlje i pretva- eko-friendly tehnologija omogućava vam ostavite da se puni. Punjač je prekriven fo- ra je u struju za punjenje uređaja. Jedna da napunite prenosive uređaje gdje god se tonaponskim ćelijama skoro dvostruko ja- čim od bilo kojih mobilnih punjača sa trži- šta. Kada svjetlost pada na fotonaponske ćelije, one počinju da proizvode električnu energiju koja se skladišti u nanobaterijama u samom uređaju. Baterija je povezana sa mobilnim telefonom i na taj način stalno snabdijeva mobilni telefon energijom. Najnovije rješenje kompanije „SolTech System“, koje je već nagrađeno kao revo- lucionarno rješenje, integriše solarnu energiju u bilo koju zgradu ili objekat. Za razliku od tradicionalnih crijepova napravljenih od betona ili gline, ovi crijepovi su od sta- kla, što omogućava prolazak svjetlosti do apsorbujuće površine ispod krovne konstrukcije, koja dalje generiše tako dobije- nu energiju i integriše je u već postojeće si- steme grijanja ili električnu mrežu zgrade. Osnovna prednost ovog sistema je u to- Stakleni crijep me što nije potrebna jaka sunčeva svjetlost da bi funkcionisao, što znači da generiše 37 EKOLOGIJA energiju čak i po oblačnom da- ide dalje od toga jer mu gorivo nu. Cijeli sistem funkcioniše ta- obezbjeđuju lokalni ljudi, a vje- ko što stakleni crijepovi omo- rovatno i neki koji ga svakod- gućuju prolazak svjetlosti do nevno koriste.“ specijalnog upijajućeg materi- ZERO ENERGY FRIŽIDER jala koji se nalazi ispod crijepa i tako apsorbuje sunčeve zrake. U naporu da se ponovo osmi- Ispod apsorbujućeg materijala sli frižider za svaki dom – koji nalaze se specijalne cijevi koje je pretrpio nekoliko promjena formiraju stub gdje se vazduh od početne ideje iz tridesetih zagrijava i cirkuliše kroz paten- godina prošlog vijeka – ru- tiranu tehnologiju, a tako saku- ski dizajner Jurij Dmitrijev pljena energija se zatim usmje- je otkrio nov patent za ure- rava u kuću i integriše sa već đaj budućnosti. Njegov bio- postojećim sistemom grijanja robot frižider koristi speci- kuće ili zgrade, što je još jedna Biorazgradiva baterija od papira jalnu supstancu nalik na gel velika prednost. koja obuhvati i ohladi hranu To znači da ne morate u potpu- i neklizajuća, kako bi se izbje- put, s obzirom na sve veći broj koja se u nju ubaci. Biorobot nosti da mijenjate način na koji gli sudari. električnih bicikala i automo- Zero Energy frižider se kači ste se do sada grijali, već da do- Električni bicikli i automobili bila. „Vjerujemo da ćemo za pet na zid i može da se postavi ho- davanjem ovog sistema smanji- bi jednog dana mogli da pu- godina imati proizvod koji će rizontalno, vertikalno ili čak te potrošnju energije koju pla- ne svoje baterije sa samog pu- imati široku primjenu“, kazao na plafonu. U njemu ne po- ćate, a samim tim umanjite i ta ili biciklističke staze, tvrdi je De Vit. stoji motor ili bilo kakva teh- račune. Sistem čak može biti Stefen De Vit, naučnik ko- BIO-BUS KAO GORIVO nologija koja se koristi u tra- povezan i sa postojećim ener- ji je učestvovao u ovom pro- KORISTI LJUDSKI IZMET getskim sistemom na bazi vode jektu. Tokom prvih 16 dana ili na bazi vazduha, a njegovom korištenja, staza je proizvo- U korištenju alternativnog go- ugradnjom dobijate sopstveni dila 140 kilovati na sat ili riva daleko najinteresantniji izvor energije, što znači da će- 140 ciklusa pranja veš-ma- primjer jeste autobus koji kao te manje brinuti zbog rasta ci- šine. Zasad se proizvedena gorivo koristi gas biometana, jene energenata i skupih raču- struja usmjerava u električ- dobijen tretmanom ljudskog iz- na za struju. nu mrežu, ali bi u budućno- meta i otpadaka od hrane. Ovaj Sunčevu energiju iskoristio sti mogla da bude upotrije- autobus redovno saobraća do je i izumitelj sa sjedištem u bljena i za ulično osvjetljenje Bristolskog (Engleska) aero- Kopenhagenu. On je smislio i signalizaciju. droma. Stručnjaci kažu da je električni bicikl koji nema pri- Nazvana „SolaRoad“, testna pun rezervoar „goriva“, dobije- dicionalnim frižiderima – gel ključivanja na utičnicu niti za- biciklistička pista je sagra- nog od godišnjeg otpada samo obavlja čitav posao, pa je 90% mjene baterije. Zvuči odlično, đena na dužini od 70 meta- pet ljudi, dovoljan da ovaj au- uređaja ustvari iskoristiv pro- zar ne!? Ova solarbike ima so- ra, u gradu Kromeni, sjever- tobus od 40 sjedišta pređe 305 stor. Korišćenje ovog frižidera larne ćelije ugrađene na obje no od Amsterdama. Projekat km. Ovo je jasan pokazatelj da je u osnovi vrlo jednostavno – strane točkova. Bicikl je rezul- je koštao oko tri miliona eu- ubacite hranu u gel, koji nema tat tri godine rada, a ima domet ra, uključujući troškove istra- miris i nije ljepljiv, i ona se tu od oko 43 km, kada je potpu- živanja i razvoja, navode u zadrži i hladi sve dok vam pono napunjen. SolaRoadu, odbijajući među- novo ne zatreba. tim da navedu cijenu izgrad- PRVA SOLARNA Dmitrijev kaže da su agen- nje po kilometru. Sa 17 mi- BICIKLISTIČKA STAZA ti za hlađenje – „bioroboti“ liona stanovnika, Holandija nerazdvojivi od gela koji ko- Holandija je krajem prošle go- ima 18 miliona bicikala i vi- risti luminescenciju, svjetlo dine predstavila prvu solarnu še od 35.000 kilometara bi- generisano na niskim tempe- biciklističku stazu na svijetu, ciklističkih staza. Holandske raturama – za čuvanje hrane. revolucionarni projekat koji bi vlasti planiraju da do 2020. ljudski izmet i ostaci hrane mo- Iako ovo zvuči vrlo moder- u doglednoj budućnosti omo- utrostruče udio obnovljivih gu da predstavljaju važan izvor no, Dmitrijev ne objašnjava gućio punjenje električnih bi- energija u električnoj po- resursa. Hrana koja nije pogod- kako će to zaista da radi, pa cikala i automobila na cijeloj trošnji, a da do 2050. postanu na za ljudsku ishranu treba da je javnost prilično skeptič- putnoj mreži u zemlji. Podloga „energetski neutralni“, naveo se odvaja, reciklira i pretvara u na da će ovaj uređaj postati koja proizvodi električnu ener- je holandski ministar ekono- „zeleni“ gas i đubrivo, a ne da naša realnost uskoro. U sva- giju sadrži fotonaponske ćeli- mije Henk Kamp koji je na se baca po deponijama, njihov kom slučaju, kao ideja i kon- je od kristalnog silicijuma koje biciklu inaugurisao pistu koje zaključak. cept jeste veliki pomak, pr- su ugrađene u betonske ploče. jom dnevno prođe oko 2.000 Direktor Mohamed Sadik venstveno zato što uopšte ne Preko njih je nanijet zaštitni biciklista. je povodom izlaska njihovog troši energiju (osim za malu sloj koji odbija kišu i prljavšti- Testiranje SolaRoada će tra- „bio-busa“ na ulice je saopštio: kontrolnu tablu) što je u ponu sa površine kako bi se osi- jati dvije godine. Cilj projek- „Vozila na gas će imati značajnu ređenju sa sadašnjih 8% od gurala maksimalna izloženost ta je da se za pet godina izgra- ulogu u poboljšanju kvaliteta potrošnje domaćinstva zna- sunčevoj svjetlosti. Podloga je di komercijalno isplativ solarni vazduha u Britaniji. Ali bio-bus čajna razlika. l 38 www.startbih.info LEGENDE SAHAT KULA HADŽIABDIĆA Simbol grada i nacionalni spomenik O nastanku sahat-kule u Gornjem Vakufu - Uskoplju postoje tri predanja i sva su vezana za porodicu Hadžiabdić. Sagrađena je u 18. vijeku i do 1949. godine otkucavala je „a la turca“ vrijeme, a od tada je počela otkucavati po srednjoevropskom vremenu („a la franca“)

olina gornjeg Vrbasa namjeri da udovolji želji svoje je bila naseljena još u kćerke, sagradio ovu kulu. Dprahistorijsko doba, Treće predanje vezano je opet a pretpostavlja se da je važan za porodicu Hadžiabdić. Jedan rimski punkt na putu Salona njihov predak na hadžu se upo- - Sirmium ad Matricem bio znao sa dvojicom hadžija iz upravo na mjestu današnjeg Počitelja i Zvornika. Hadžija naselja Gornji Vakuf. iz Počitelja ga je upoznao sa Uskoplje se spominje u hadžijom iz Zvornika koji mu Ljetopisu Popa Dukljanina je dao svoju kćer za ženu, a on zajedno sa Plivom i Lukom je u Italiji nabavio tri zvona za kod Jajca. Marko Vego, tako- sahat-kule i po jedno poslao đer, u svom djelu Naselja sred- u Zvornik, Počitelj i Gornji njevjekovne bosanske države, na- Vakuf. vodi nekoliko izvora u kojima Sahat-kula ostala je u posjedu se spominje Uskoplje. To je, iz- porodice Hadžiabdić, koja se o među ostalih, povelja Stjepana njoj brine od nastanka. Krajem Tomaša iz 1446. godine, koja 19. stoljeća, brigu o Sahat-kuli je izdata braći Dragišićima, u preuzima Sead Hadžiabdić, kojoj se spominje selo Gmići koji je objekat adaptirao i u u Uskoplju. njega ugradio satni mehani- U Uskoplju, oko gornjeg zam. Sahat-kula je izgrađena u Vrbasa, nalazili su se gradovi 18. vijeku. Jedan od najstarijih Susjed, Vesela Straža i Biograd poznatih predaka ove porodi- (Prusac). Ovaj predio je u sred- ce, Ahmed Hadžiabdić, održa- njem vijeku predstavljao važnu vao je Sahat-kulu oko 40 godi- raskrsnicu puteva, koji su vo- na, sve do 1926. godine. Daljnu dili od Splita i iz dolina rijeke brigu o njenom održavanju na- Laške i Bosne. stavio je Salih Hadžiabdić U okolini grada postoje 34 ne- (do 1945.), zatim Hasan ef. kropole sa oko 591 stećkom, Hadžiabdić, do 1957. godine. uglavnom u obliku sanduka. Poslije su povremenu brigu o Gornji Vakuf kao gradsko na- Sahat-kuli vodili Šefik Ridžial selje nastaje krajem 16. stolje- O nastanku Sahat-kule u Drugo predanje se veže za lir- i Vahid Dželilović. ća. Sam njegov naziv upućuje Gornjem Vakufu - Uskoplju sku legendu. Prema historičaru Do 1949. godine otkucavala je na vezu s istoimenom insti- postoje tri predanja. Ešrefu Karamustafiću, krajem „a la turca“ vrijeme, a od tada je tucijom i u najužoj je vezi sa Prvo govori kako je jedan po- 18. vijeka mladić iz porodice počela otkucavati po srednjoe- zavještanjem Mehmed-bega tomak iz porodice Hadžiabdić Hadžiabdić oženio je djevojku vropskom vremenu („a la fran- Stočanina, zaima, koji je ovdje bio u otomanskoj diplomat- iz Stoca. Međutim, djevojka se ca“), i to svakog sata ponavljala, 1592-1593. podigao džamiju, skoj službi u Italiji, te da je on dugo nije mogla naviknuti na otkucavajući dva puta uzasto- koja se nalazi u centru naselja. dao da se sagradi sahat-kula u novu sredinu, na ljude i na bo- pno. Od 1950. do 1953. nije Jedan od simbola ovoga grada Gornjem Vakufu. Zvono je bi- sanske običaje ovog kraja. Kada bila u funkciji, tj. dok je traja- jeste sahat-kula, koja je pro- lo iz Dubrovnika, a satni me- je otac upitao šta joj najviše ne- la njena obnova, koju je oba- glašena nacionalnim spome- hanizam je kasnije nabavljen iz dostaje, ona je rekla da su to ot- vio Zavod za zaštitu spome- nikom BiH. Austrije. kucaji na sahat-kuli. Otac je, u nika kulture BiH.  39 REPORTAŽA NAJVEĆI U REGIONU

KOZA NOSTRA u brdima Podveležja Eko-koza Mostar u Vrapčićima najveća je farma koza u regionu. Njen vlasnik Dževad Kovač kaže da je koza izuzetno pametna životinja i prava pokretna apoteka. Ovim teškim i zahtjevnim, ali i unosnim poslom Dževad se bavi dugi niz godina. Reporter magazina Start BiH boravio je na ovoj farmi i svjedočio izuzetnoj harmoniji koja vlada između prirode, čovjeka i životinja. Zabilježio je kako se odvija proces uzgoja koza, ali i probao proizvode od njihovog mlijeka i mesa, pa i onaj najpoznatiji - sir Koza nostra

TEKST I FOTO: Mevludin Mekić dobacuje Dževad Kovač, vlasnik farme Eko- farme koza u regionu, a trenutno ruko- koza Mostar u Vrapčićima, odbacujući pri- vodi mekećom brigadom koju čini 600 irektor firme mi je jarac Tirak, pra- tom svaku sličnost sa stvarnim likovima. odraslih koza, 200 jaraca i 350 jaradi. Životinjski fond nadopunjuje i petnae- vi alkoholičar, veći čak i od čoba- POKRETNA APOTEKA Dna Adila, a najdraža mu je sara- stak patki i ćurki, dvadesetak koka, jedan jevska piva - duhovito nam, već po dolasku, Šalu na stranu, Kovač je vlasnik najveće konj, petnaestak pasa i nepoznat broj 40 www.startbih.info REPORTAŽA

mačaka koji zajedno žive u harmoniji. - Prve koze sam nabavio u BiH i uglavnom uzgajam dvije vrste, alpsku i našu sansku kozu, za koju odgovorno tvr- dim da nema bolje jer daje više i mesa i mlijeka - ozbiljno i savjetodavno nam govori Kovač prije nego što se zajedno uputimo u planine na ispašu. Ideja o farmi nastala je, veli nam, 2000. godine, a imperija se počela stvarati sa samo dvije koze . Šest godina kasnije ipak počinje ozbiljna priča i širi se ozbiljan biznis ovjeren i registraci- jom farme. - Koze su plemenite životinje koje su

KILA KOZA NOSTRE OD 15 LITARA MLIJEKA Za kilogram mladog sira je potrebno 10 litara ovoga ljekovitog mlijeka, a za Koza nostru 15 litara. - Kozije mlijeko je dobro za bronhitis, jetru, holesterol, a mnogo djece je alergično na kravlje mlijeko - navodi Kovač brojna ljekovita svojstva kozijeg mlijeka.

u onom sistemu bile ugrožene jer ih KOZA NOSTRA ZA NAJPOZNATIJI HOLIVUDSKI PAR je vlast smatrala štetnim zbog uništa- Popularnosti najpoznatijeg sira je, osim nje- kako otimaju hranu od manjih, njihovo vanja šuma, što baš i nije tačno. Moja govog nespornog kvaliteta, doprinio i nje- ponašanje u šali nazvali mafijaškim. Tako se porodica i ranije bavila ovim po- gov originalan naziv. je onda, sasvim spontano, došla ideja i slom, ali u manjem obimu. Ja sam ina- - Moj prijatelj Dubravko Pocrnja, koji je ime Koza nostra (Cosa nostra, talijanska če bio zaposlen u zadruzi u Gacku, pored mene jedini međunarodno certi- mafija ). Taj sir je imao predstavljanje i gdje sam dosta naučio o ovom poslu. ficirani instruktor kozarstva u BiH i sa na Sarajevo Film festivalu, a tom prili- Inače, koza je izuzetno pametna živo- kojim zajedno pišem i knjigu, i ja smo kom su ga probali i Brad Pitt i Angelina tinja koja pomaže ljudima i liječi ih jednom prilikom posmatrajući veće koze Jolie - kaže Dževad. svojim odličnim proizvodima. Koza je ustvari pokretna apoteka, a može 41 REPORTAŽA brzo i obogatiti onog ko je uzgaja. Sve što sam do sada stekao dale su mi koze - iskren je Kovač. Iz kozijih vimena godišnje se na ovoj farmi iscijedi i do 200.000 litara mlijeka. Pored mlijeka, koje pasterizuje i pakuje, najviše, kaže, proizvode mladi i sir u maslinovom ulju, a naročito je ponosan na premijum proizvod – sir Koza nostra. - To je punomasni sir koji dozrijeva od šest mjeseci do dvije godine. Nema

ŠTO NIJE USPJELO TITI I FRANJI ”Uplanu mi je da napravim na tom potezu i nekoliko minifarmi kapaciteta do 300 koza i ekoselo. Hrvatsku, u To bi ujedno bilo dobro restorane od i za cijelu društvenu Dubrovnika zajednicu. Što nije do Splita. Uglavnom uspjelo Titi i Franji Josipu ide me- napravit će Dževad” so i sir. U S a r a j e v o boljeg, garantovano, a cijena mu je 50 najviše ide maraka za kilogram i odmah se raz- mlijeko, a grabi. Moram reći da raste svijest kod proizvo- ljudi o zdravoj hrani. Dolaze ljudi iz di idu i u Sarajeva, Hrvatske... Oko 80 posto Međugorje, proizvoda je do prije godinu dana išlo u Mostar... OGORČENI ODNOSOM DRŽAVE Dževad Kovač je i predsjednik Udruženja koze. Posebna priča su poticaji koje dobi- Kupaca ima toliko da bismo prodali uzgajivača ovaca i koza Tor, a odnosom dr- jaju neke fiktivne farme. Novac za subven- sve i da triput više proizvodimo. Ali žave prema farmerima je ogorčen. cije se troši svake godine, samo ne znam nije baš lako doći do gotovog proizvo- - Plaćam porez kao da uzgajam drogu, a ne na šta jer do farmera ne dolazi - tvrdi on. da. Koza treba imati dvije, tri godine, a treba obezbijediti ishranu, zaštitu, čuvanje, kupanje, vitamine... - ponosno ističe naš sagovornik. OPASNOST OD ZMIJA Naročita pažnja se poklanja ispunjava- nju visokih sigurnosnih zdravstvenih standarda, a farmu kontroliše ukupno sedam državnih institucija i insituta, pa nas nije ni začudila informacija da se proizvodi s ove farme distribuiraju u skoro sve strane ambasade u Sarajevu. U međuvremenu, Kovač nas opominje da je vrijeme da koze krenu na ispašu u brda iznad Vrapčića. Dok izvježbanim okom nagleda nepreglednu kolonu koja izlazi iz tora, Dževad ističe kako mu radni dan počinje prije pet sati ujutru, kada se uglavnom bavi neizbježnom i glomaznom birokratijom koju evidento ni farmeri ne mogu izbjeći, a završava večernjom mužom koja ponekada zna 42 www.startbih.info REPORTAŽA potrajati i do iza ponoći. ne silaze svaki dan do far- Na farmi je trenutno anga- me jer su zapravo poludivlji. žovano sedam radnika, a u Što se više penjemo ka ljetnoj sezoni ih bude i do Podveležju shvatamo da petnaest. je ovaj kraj jedino moguće Ka bogatim prostranstvima iskoristiti za ovu namjenu. Podveležja kolonu predvo- Malo nas uznemirava podi čoban Adil, dok je za vi- datak da je upravo na ovom sok moral zadužen Kovač. području bivša JNA ima- - Haj’te, cure moje, dola kasarnu u kojoj su proi- nesite mi svaka po jednu zvodili zmijski protuotrov, marku; danas meni dosta a za te svrhe su u bazeni- - šaljivo dobacuje sa kraja ma držali na stotine zmi- kolone koja je već zašla du- ja. Zbog nepristupačnosti boku u šumu iznad farme. terena i poznatih hercego- Iznenada primjećujemo da vačkih vrućina, velika opa- su nam se bez ikakve ko- snost u ljetnjim mjesecima mande pridružili i brojni svakako prijeti i od požara. psi koji su se do tada izle- - Ovo je sve gorjelo u više žavali u hladovini sakri- navrata, ali od kada sam vajući se od ranog čelope- ja dobio koncesiju na ovu ka (hercegovački izraz za zemlju nije zabilježen ni sunčanicu). jedan. Tome su zaslužne - Svi oni imaju po svoj dio i moje koze. Moje namje- stada o kojem vode raču- re su da izgradim put od na. Bilo je slučajeva kada farme do izvora vode, ko- se nešto desi kozama, za- ji je udaljen deset kilome- glavi se pa slomi nogu ili tara od farme, a do sada sam napravio četiri kilo- metra. U planu mi je da ”Kupaca ima napravim na tom pote- toliko da bi zu i nekoliko minifarmi kapaciteta do 300 koza i prodali sve i ekoselo. To bi ujedno bi- da triput više lo dobro i za cijelu druš- proizvodimo. tvenu zajednicu. Što ni- Ali nije baš lako je uspjelo Titi i Franji Josipu napravit će Dževad doći do gotovog - samouvjereno će naš sa- proizvoda” govornik. Kaže i da visoko u brdima postoje pećine u koje se može smjestiti i do je ujede zmija. Kada se 500 koza, što im je ideal- desi ujed zmije, što je če- no za rashlađivanje tokom sta pojava, opasno je sa- najvrelijih dana. mo kada ugriz bude za Već smo se visoko pope- vime ili jezik što izaziva li, a sunce postaje nemilo- smrtne posljedice po ži- srdno pa ostavljamo Adila i votinju. Inače koze preži- stado u vrletima, dok se mi ve ugriz zmija jer je nji- sa Kovačem vraćamo u pri- hova krv jača od zmijskog zemlje na zasluženu čašu vi- otrova i dovoljno je samo na i doručak od kozijih proi- da se oko ugriza izbocka zvoda, koji nam je pripremila nožem na više mjesta. U Dževadova supruga Sena. tim situacijama cuko ne Bez nje ničega od ovoga ne odmiče od koze i čeka, bi ni bilo, kaže Dževad i do- što je znak čobanima da daje da je ona alfa i omega se nešto desilo - ilustruje farme. Na to se supruga sa- nam Dževad inteligenciju mo nasmijala i kratko pro- i uvježbanost najboljeg čo- komentarisala da je ovo ipak vjekovog prijatelja. težak život sa puno odricanja. Dalje u brdima nalazi se Dževad ipak na to uzvraća: 200-njak jaraca koji, kako - Ja ovdje ne živim. Ja ov- nam kažu naši domaćini, dje uživam. l 43 MREŽA U SLUŽBI TURIZMA SOCIJALNE MREŽE ZA BESPLATAN LUKSUZNI ODMOR ILI SMJEŠTAJ U HOTELU Isplati se biti popularan na fejsbuku Skupite 30.000 instagram followera, održite vaš klout skor i koristite hashtagove na tviteru i imate šansu da osvojite neku od vrijednih nagrada koje nude pojedini hoteli i aviokompanije. U nastavku provjerite koliko se zaista isplati biti popularan na društvenim mrežama

instagramu ili 2.000 prijatelja dostojan fotografije instagra- na fejsbuku ili 100.000 fano- ma. Korisnici instagrama sa va na stranici. Hotel zauzvrat 30.000 pratitelja mogu se pri- očekuje objave o tom hotelu od javiti da dobiju jedno noćenje strane korisnika, morate obja- u ovom hotelu besplatno. viti fejsbuk stranicu i strani- Oni korisnici koji imaju manje cu hotela pri registraciji sobe, pratitelja mogu svojim fotosi- kada dođete u hotel i kada ga ma iz hotela izboriti šansu za napustite. jedno besplatno noćenje „INSTAGRAM HOTEL“ „TVITER HOTEL“ Hotel u Sidneju je speci- Hotel Sol Wave House, u jalno dizajniran za korisni- Majorci, Španija, posjeduje ke instagrama. Svaki ugao, sobe dizajnirane u stilu tvite- svaki detalj i svaki element ra - svuda su plavobijele nijanse. hotela je napravljen da bude U hotelu se također organizuju

hareovi i likeovi danas na svojim profilima sa njiho- mogu da se pretvore u vog putovanja. Niz je primje- Spravi novac. Došlo je vri- ra u praksi. jeme da se isplati biti popularna A NORDIC DELIGHT osoba na fejsbuku, instagramu i tviteru, jer su mnoge kompa- Hotel Nordic Light u nije smislile načine na koje mo- Štokholmu, Švedska, u sklo- gu nagraditi svoje korisnike ko- pu svog programa nazvanog ji im pomažu da povećaju svoju „Socijalne mreže kao valuta“, popularnost putem društvenih nudi korisnicima između 10 mreža. posto popusta do potpuno be- Hoteli i aviokompanije nude splatne sobe za jednu noć koja nagrade, popuste i određe- inače košta 230 funti. ne pogodnosti turistima ko- Sedam besplatnih noćenja u ji im ostave dobre dojmove ovom hotelu može dobiti sva- ili postave interesantne slike ko ko ima 100.000 followera na 44 www.startbih.info MREŽA U SLUŽBI TURIZMA

i zabave sa temama tvitera. na svijetu. Kada gosti dođu u hotel, do- POPUSTI U LETOVIMA biju pristup specijalnoj aplika- SA KLOUTOM ciji tvitera koja je dostupna samo preko WiFi u hotelu. Aplikacija Klout, koja prati broj Gosti hotela mogu dije- pratitelja na socijalnim mrežama, liti fotografije, slati pri- sa American Airlines je organi- vatne poruke, vidjeti ko je zovala popuste koji ovise od toga online i flertovati slanjem koliko ste popularni. Ako imate virtualnih poljubaca kori- ocjenu klout veću od 55, dobiva- steći #SocialWave tag. te ekskluzivne prostore za čeka- Hotel također posjedu- nje aviona u 22 grada u Americi. je #TitterPartySuites, so- SMJEŠTAJ U NJUJORKU, bu za četiri osobe. Zahtjev MAJAMIJU, LOS ANĐELESU... za punjenje frižidera mo- žete poslati preko tvitera sa Nova stranica za registraciju #FillMyFridge. Hranu i piće u hotelima, nazvana Hotelied, naručujete tako što tvitate na nudi svojim korisnicima šansu da dobiju popuste od 50% za kojoj imaju hotel i 2.500 do- luksuzne smještaje u Njujorku, lara džeparca. Majamiju, Portlandu, Los Anđelesu i Tel Avivu. HILTON HASHTAG Ali ova ponuda važi samo za Hoteli lanca Hilton se trude da one koji imaju mnogo prijatelja ostanu aktivni na svim socijal- ili pratitelja na tviteru, fejsbuku, nim mrežama. Njihova kampa- google+, linkedlnu i instagramu. nja #HiltonStory ohrabruje ko- SELFIJI NA EGZOTIČNIM risnike da dijele svoja iskustva LOKACIJAMA o odmoru u nekom od hotela Hilton preko fejsbuka, tvitera La Concha Resort u Portoriku i instagrama. Biraju se najbo- ima promociju pod nazivom lji dojmovi ili fotografije, a lju- „Uzmite paket selfi avantura“. di koji su ih postavili dobijaju Gosti se ohrabruju da objavlju- besplatno dva noćenja bilo gdje ju selfije na raznim egzotičnim lokacijama i da taguju ili spo- @SolWaveHouse. menu hotel, uz šansu da dobiju besplatan smještaj. PET NOĆENJA I DŽEPARAC Svaki mjesec hotel bira jedan OD 2.500 DOLARA od selfija i autor dobija tri noći Best Western posjeduje 4.000 besplatnog smještaja u hotelu. hotela u više od 100 drža- SA EXPEDIOM NA PUT va svijeta. Oni svake sedmi- OKO SVIJETA ce održavaju „Travel Trivia Tuesday“, gdje pobjednik do- Agencija Expedia svake srijede biva bon koji vrijedi 100 do- organizuje 90-minutni chat na lara. Best Western je jako ak- tviteru. Teme i nagrade se mi- tivan na fejsbuku, gdje nudi jenjaju svake sedmice, a neke razne nagradne igre svake go- od njih su bile put oko svijeta, dine, a korisnici mogu osvojiti putovanja na ekskluzivne pla- pet noćenja u njihovim hoteli- že na Karibima, te bonovi od ma na bilo kojoj destinaciji na 500 dolara.  45 AUTOSTOPIRANJE PUTOVANJA SA ULTRA NISKIM BUDŽETOM

Dići palac i obići svijet

Novinarka magazina Start BiH razgovarala je sa Goranom Milivojevićem i Pericom Bruićem, autostoperima iz BiH. Goran je sa 17 godina prvi put putovao autostopom i to kroz Francusku i Švicarsku, a Perica je za 32 dana prešao više od 6.000 km kroz 12 država vozeći se u 90 automobila i pet trajekata

RAZGOVARALA: Azra Efendić - Prvi put sam stopirao kada sam imao i Švicarsku, sa svojim najboljim prijate- 14 godina. Tada sam živio u Belgiji i po- ljem. Nosio sam ogromni ruksak i šator - utostopiranje je postao popularan digao bih palac i stopirao na manje uda- prisjeća se dvadesetčetverogodišnji Goran način putovanja tokom 30-tih go- početaka svojih avantura. Adina prošlog vijeka, a danas je sve VRIJEDAN SVAKE Kaže da tada nisu imali određene destina- manje onih koji se usude podići palac na cije, već bi se svaki dan probudili i razmi- ulici i ući u auto potpunog stranca. Ali do- SEKUNDE šljali o mjestima koja im zvuče zanimljivo đe čovjek u situaciju kad mu je autostopira- E taj pogled je vrijedan i onda bi stopirali do njih. U svojim dosa- nje najpogodniji prevoz, nekad zbog nov- dašnjim putovanjima nije imao nikakvih ca, nekad nema voza ili autobusa, nekad svake sekunde stopiranja, negativnih situacija, osim što put nekada zbog kvara na automobilu, a nekad iz hi- svakog atoma snage koji zna biti neudoban. ra i zabave… Nema sumnje da je ovo da- smo potrošili, svakog - Autostopiranje je jednostavno, sigurno leko najjeftiniji i najpraktičniji oblik puto- i, što je najbolje od svega, potpuno be- vanja i za sve one koji žele putovati i vidjeti koraka koji smo napravili splatno! Jedino što je nezgodno u svemu svijet, ali nisu u mogućnosti ili ne žele po- kako bismo došli do ovog tome je što put zna biti neudoban i da ni- trošiti previše novca. magičnog mjesta kada ne znaš koliko vremena ti treba da NAJTEŽE U VELIKIM GRADOVIMA dođeš do neke destinacije - priča Goran. Prisjeća se situacije kada je zaglavio u Među ljudima koji se još uvijek ne libe po- ljenosti, od sela do sela ili od grada do Parizu na nekoliko sati u očajnoj potra- dići palac na ulici su i Goran Milivojević iz grada. Prvi put sam sa 17 godina zaista zi za prevozom. Sarajeva i Perica Bruić iz Šekovića. putovao autostopom i to kroz Francusku - Nakon nekog vremena uzaludnog 46 www.startbih.info AUTOSTOPIRANJE 9 SAVJETA ZA AUTOSTOPERE • Pripazite kome ulazite u automobil. Ako na početku ili kraju autoceste ili na ben- vozač djeluje sumnjivo ili alkoholizirano, zinskoj postaji propustite ponuđenu vožnju • Naučite osnovne fraze jezika koji se ko- • Izgledajte pristojno i veselo risti u zemlji kroz koju putujete. Na taj na- • Prtljagu svedite na minimum kako biste čin ćete se lakše sporazumjeti sa vozačem je lakše držali pod kontrolom • Putujte u paru radi sigurnosti. Najbolje • Nosite samo jednu kreditnu karticu, ćete proći ako vas je dvoje. U slučaju da je a u novčaniku držite minimalnu količinu skupina veća, razdvojite se na manje gru- gotovine pe. U sljedećim slučajevima ćete najbrže do- • Unaprijed isplanirajte spavanje kako ne biti vožnju: biste završili na pločniku uz rub ceste 1. jedna cura • Spavanje uz cestu u nekim državama 2. dvije cure Zapadne Europe novčano je kažnjivo 3. cura i dečko • Ne stopirajte na autocesti. Kada izlazite 4. jedan dečko iz automobila zamolite vozača da vas ostavi 5. dva dečka Privatni albumi Privatni FOTO: FOTO:

Perica i njegov rođak Slaviša: ”Malo-pomalo, kupili smo ruksake, vreće za spavanje, šator, kameru, plinsko kuhalo i drugo. Novaca za navigaciju nije bilo, pa smo se odlučili poslužiti starim atlasom iz 80-tih godina prošlog vijeka koji smo kupili na pijaci ” stopiranja sreli smo jednu stariju ženu to što često završiš na mjestima na ko- da samo pokazujete da je sve u redu i pro- koja se sažalila na nas i odvela nas svoja nikada nisi očekivao da ćeš otići, upo- ći pored vas. U takvim slučajevima bolje je joj kući, gdje je živjela sama. Upravo je znaš zanimljive ljude, često stekneš i do- dozivati prevoz mahanjem otvorene šake bila završila svoju smjenu od 14 sati na bre prijatelje. Jednom sam putovao dvije ili upiranjem kažiprsta u smjeru u kojem poslu, nije imala muža, a radila je toliko sedmice sa grupom ljudi koji su me poku- želite ići. Putnički magazini koji su pisali o da bi njen sin mogao da uči i ide u ško- pili u Hrvatskoj - tamo sam ih slučajno stopiranju napominju da je solidarnost na lu. Divno nas je ugostila, nahranila i po- upoznao, a zajedno smo kroz putovanja ulici veća tamo gdje socijalne razlike nisu nudila prenoćište. Ujutru nas je probu- iskusili divne stvari. To mi je bio najbo- velike dok se sa većim socijalnim razlika- dila sa sokom od narandže i sendvičima lji odmor ikada - živjeli smo od plaže do ma smanjuje i milost za stopere. i odvela nas na mjesto gdje je lakše sto- plaže, pili vino i uživali u životu - zaklju- Prema nezvaničnim podacima, u Australiji pirati - prisjeća se Goran i dodaje kako je čuje Goran. ili Kanadi nema problema sa stopiranjem, najteže naći prevoz u velikim gradovima Iako o autostopiranju ne postoje pouzda- kao ni u većem dijelu Evrope. Na širokim sa velikim gužvama. ne statistike, autostopera je sve manje i ve- prostranstvima tranzicione Evrope moguće Najdalji put koji je prešao autostopom ćina njih su mladi entuzijasti koji tako pu- je očekivati razne situacije, od širokogrud- je oko 1.500 kilometara, od Belgije do tuju svijetom. Istovremeno ima i različitih nog stajanja i besplatne vožnje do uplaše- Štokholma. Trebalo mu je oko pet dana i kulturoloških pristupa autostopu, pa je u nog bježanja od stopera. Nijemci tradicio- na putu do tamo bi zastao na nekim mje- nekim državama na Bliskom Istoku i u za- nalno najrjeđe staju stoperima, čak i kada stima, pa bi svirao u nekim restoranima u padnoj Africi slavni autostoperski podignu- im je automobil potpuno prazan, dok se zamjenu za besplatnu hranu i piće, kao što ti palac krajnje neumjesan i jednak pokazi- Italijani i Španci ponašaju suprotno: često je to, naprimjer, učinio u Kopenhagenu. vanju srednjeg prsta na Zapadu, dok bi na staju, a kada im je auto pun saputnika, us- - Najljepša stvar s autostopiranjem je nekim drugim mjestima mogli razumjeti pore i pokažu vam rukom da imaju dobru 47 AUTOSTOPIRANJE folder moraću to jednom u životu, sve dok godinu fakulteta. nisam sreo rođaka Slavišu Pavlovića i iz NIKAD NE ZNAŠ ŠTA JE dosade mu predložio ljeto u Norveškoj. SLJEDEĆE, A TO JE BIT Nije postavljao pitanje kako jer se au- tostop nekako podrazumijevao - ni on - Kada nam je gradska gužva dosadila, na- ni ja nismo daljni rođaci Dan Bilzeriana. kon obilaska Ljubljane, Graca, Beča, Brna, Odmah je prihvatio i tako je počelo pla- Praga, Drezdena, Berlina i Hamburga, niranje rute i pripremanje stvari za po- uputili smo se prema Skandinaviji i na- lazak. Do ljeta je preostalo svega par šem krajnjem odredištu - Puplpit rocku. mjeseci, a od opreme nismo imali sko- Prelazak iz Njemačke u Dansku totalno ro ništa. Malo-pomalo, kupili smo ruk- je promijenio osjećaj. Velike gužve nije sake, vreće za spavanje, šator, kameru, bilo, pejzaž je postajao sve topliji, a ljudi plinsko kuhalo i drugo. Novaca za na- hladniji, ali susretljivi. Odmorili smo se vigaciju nije bilo, pa smo se odlučili po- dva dana u Kopenhagenu i žurno prošli služiti starim atlasom iz 80-tih godina kroz Helsinborg i Geteborg da bismo se prošlog vijeka koji smo kupili na pija- što prije dokopali Norveške. Na prelazu ci. Polovina jula se približavala, a želja Moss-Horten, nedaleko od Osla, uspjeli ”Goran Milivojević: Autostopiranje je jednostavno, sigurno i što je najbolje od sve- da se otisnemo je rasla. Već dugo vreme- smo da se ukrcamo u kamp-kućicu nor- ga, potpuno besplatno” na nisam osjetio taj osjećaj dječije ne- veških šumara koji su svratili do Švedske strpljivosti. Skupili smo tih zajedničkih u nabavku namirnica. Susjedna Švedska 500 eura, alat za zaradu – gitaru ko- im je puno jeftinija, pa povremeno napra- volju, ali ne i mjesta… Na najnižem ve krug radi uštede. Odmah dijelu ove ljestvice su latinoamerički su nas ponudili pićem, a ka- vozači, dok se u islamskim zemlja- da smo im rekli odakle dola- ma, vjerovatno u skladu sa vjerskim zimo postali su još ljubazni- preporukama o pomoći bližnjemu, ji. Sa njima smo zakoračili na većina vozača zaustavlja na podi- teritoriju Norveške. Zemlja gnut palac. Iz ovog bi se moglo za- beskrajnog zelenila, ledenog ključiti da stopiranje u većem dije- mora, fjordova, fantastičnih lu svijeta jeste preporučljivo. legendi i priča, prekrasnih dr- A da je itekako efikasno i učinko- venih kućica i vikinga sada je vito pokazuje priča Perice i Slaviše bila pred nama. Rijetka nase- koji su za 32 dana prešli više od ljenost, nepostojanje pravih 6.000 km kroz 12 država vozeći autoputeva, ispresijecanost je- se u 90 automobila i pet trajekata. zerima i zakonska dozvola za EVO NJIHOVE PRIČE kampovanje na bilo kojem mjestu u trajanju od tri dana čine - Svi mi svakodnevno razmišlja- Norvešku savršenom zemljom mo o blesavim stvarima koje bismo moja je već bila spakovana i krenuli smo. za autostopere, ljubitelje priro- gli uraditi i oko 80 posto tih ideja od- Lagano smo napustili Bosnu, preživjeli ložimo kao moraću to jednom u životu i prvi temeljiti pretres na hrvatskoj gra- to, naravno, nikada ne ostvarimo. Oko nici i spavali u Ljubljani. Tek kada sam KAKTUS I FAKULTET stopiranja je bilo raznih događaja, pr- se probudio nakon tog prvog spavanja Sviranjem smo nailazili na venstveno lokalna putovanja Sarajevo na putu postao sam svjestan da je ludi- razne situacije, a u našoj - Beograd ili Sarajevo - Zagreb svaki lo počelo. Gradovi su počeli da se nižu, put kada bi čuli za neku dobru metal ili a osjećaj slobode je rastao. Ne posto- korpi u kojoj smo skupljali rok-svirku, ali nikako mi nije uspijevalo ji ništa ljepše od buđenja na nepozna- priloge završavalo je da ostvarim svoju želju za nekim daljim tom, upoznavanja nepoznatog i odlaska svakojakih stvari. Jedan stopiranjem. To sam uvijek prebacivao u u novo nepoznato. Dani su nam uglavnom prolazili u obilasku gradova, svira- radnik cvjećare u Berlinu, 4 SAVJETA ZA VOZAČE nju od koga smo zarađivali najveći dio koji nije imao čime da džeparca i traženju mjesta za kampo- plati pjesmu, poklonio • Prije nego što stanete dobro prouči- vanje, ukoliko prethodno nismo dogo- te osobu koja stopira vorili mjesto za prenoćište kod prijate- nam je kaktus, a Bosanac • Ne ostavljajte autostopere u automo- lja ili preko couchsurfinga. Sjajne dane na kojeg smo slučajno bilu ako vi morate izaći iz njega proveli smo u gužvi Praga i Berlina gdje naletjeli platio mi je • Nije pametno autostopere prevoziti smo se i zadržali najduže, čak 14 dana. godinu fakulteta preko državne granice. U slučaju da u nji- Sviranjem smo nailazili na razne situ- hovoj prtljazi pronađu inkriminirajući sadr- acije, a u našoj korpi u kojoj smo sku- žaj, i vi se smatrate djelomično odgovornim pljali priloge završavalo je svakojakih de i kampere. U malom mjestu Horten, • Sve vrijednosti držite na oku, naj- stvari. Jedan radnik cvjećare u Berlinu, koje broji ne više od 20.000 stanovnika, bolje izvan dohvata ostalih putnika u koji nije imao čime da plati pjesmu, po- odmah smo naletjeli na Husby muzički fe- automobilu klonio nam je kaktus, a Bosanac na ko- stival koji se tu održava jednom godišnje, jeg smo slučajno naletjeli platio mi je u dvorištu kuće jednog od mještana koji 48 www.startbih.info AUTOSTOPIRANJE

” Pulpit rock ili Preikestolen pojavio se Perica i Slaviša: ”Sviranjem smo nailazili na razne pred nama: Litica visoka 604 metra situacije, a u našoj korpi u kojoj smo skupljali pri- pruža impresivan poged na Lizefjord” loge završavalo je svakojakih stvari” nam je ponudio noćenje kada je čuo oda- kilometara. Krenuli smo u sumrak, baš kle dolazimo. Odbili smo ga jer smo htjeli kada se svi ostali vraćaju. Teret koji smo nastaviti sa kampovanjem. Ljudi na festi- nosili, oko 15 kg po osobi, i neodgovara- valu su nas čudno posmatrali i smješkali juća obuća učinili su da put prema vrhu se jer smo bili u jaknama, do grla zakop- bude pravo neudoban, a kada se smrači- čani, dok su oni bili u majicama kratkih lo postavili smo šator, upalili plinsko ku- rukava. Dobro došli u Norvešku! Sljedeća halo i napravili ljutu tajlandsku supu koju destinacija bio je Kristiansand, grad na smo kupili u Berlinu. Preljuta supa nam samom jugu Norveške koji je ime dobio je odlično došla jer je, i pored izolacione po kralju koji je odlučio izgraditi grad na folije, noć u dubinama norveških fjordo- mjestu gdje to nikome drugom do tada ni- va bila prilično ledena. Ujutro kada smo je pošlo za rukom. Na izuzetno pjesko- se probudili i ugledali prizor pred nama vitom i nestabilnom tlu uspio je izgraditi shvatili smo da je vrijedilo svakog uboda prekrasan mali grad u kojem je svaka uli- kamenčića dok smo spavali na kamenju ca pod pravim uglom. Pošto nas kiša nije tu noć. Imali smo još oko dva kilome- poštedjela, odlučili smo put nastaviti pre- tra strmog stjenovitog terena do odre- ma Stavangeru. Iz Stavangera smo trajek- dišta, koji smo, malo-pomalo, kroz do- tom prešli u Tau i tada je počelo pješačenje bacivanja i šalu, brzo prošli. Pulpit rock jer do našeg konačnog cilja ne postoji ce- ili Preikestolen pojavio se pred nama: li- sta, nego samo mala planinska stazica po tica visoka 604 metra pruža impresivan kršnom kamenitom terenu duga oko šest pogled na Lizefjord. E taj pogled je vrijedan svake sekunde stopiranja, svakog atoma snage koji smo potrošili, svakog koraka koji smo napravili kako bismo došli do ovog magičnog mjesta. Zadržali smo se oko dva sata i bez riječi razgle- dali oko sebe, a onda smo uzeli ruksake i krenuli lagano prema brodu Norveška - Danska. Čitavim putem smo sabirali utiske i slabo razgovarali. Kada konač- no uđemo u BiH, prvo vozilo koje nam staje je kombi pun paprika i krompira u kojem ponovo počinje zezanje i prepri- čavanje doživljaja. Totalno premoreni i fascinirani svime što smo doživjeli nakon 32 dana na putu, nismo mogli a da ne počnemo planirati neko novo putovanje i neku novu avanturu - priča Perica o nesvakidašnjem poduhvatu koji nikada ne bi bio realizovan da on i Slaviša nisu imali hrabrosti ili ludosti da podignu palac i stopiraju.l 49 UMJESTO RADOMIR MIHAJLOVIĆ TOČAK, MUZIČAR, TEKSTOPISAC, LEGENDARNI GITARISTA Od mladih učim šta je aktuelno, a oni od mene šta je temeljno Jedan od najboljih i najcjenjenijih gitarista na prostoru bivše SFRJ, Radomir Mihajlović TOČAK za magazin Start BiH govori o pripremama za predstojeći veliki koncert na Ušću (Beograd, Srbija), nekadašnjoj rok-sceni, Bijelom dugmetu, Deep Purpleu, Ericu Claptonu... Ekskluzivno za Start otkriva i neke detalje iz knjige o „Smaku“ koju trenutno priprema

PITAO: Zdravko Čupović [email protected] Srbijanski mediji najavljuju koncert ove bluz“, „Satelit“... i danas su veoma slušani. kragujevačke grupe kao pravi veliki spek- ŠTA PUBLIKA TRAŽI porijeklu svog nadmika Radomir takl koji će se u junu ove godine održa- Mihajlović Točak je ranije izjav- ti u Beogradu na Ušću, nakon što je, ka- Kako teku pripreme za veliki koncert O ljivao: „Moj otac je bio amater pje- ko kažu, njihov nastup u Areni 2012. Smaka na beogradskom Ušću, koliko vač i on me je učio muzici. Bio je po za- (Beograd) proglašen koncertom godine. dnevno svirate i gdje imate probe? nimanju kolar. Pravio je fijakere, stara Grupa će na Ušću nastupiti u komplet- - Za sada je sve u najboljem redu. U toku zaprežna kola... To je zanat koji je izu- noj postavi, na čelu sa osnivačima i novim je priprema repertoara, ubacivanje - izba- mro. Na čudan način se istorija ponavlja. članovima koju čine: Dejan Najdanović civanje nekih pesama što je vrlo delikatan Evo, izgleda da će i ovaj moj zanat, zanat Najda - vokal, Mikica Milosavljević - gi- posao s obzirom na ukupnu količinu i sta- gitariste biti zaboravljen. Dakle, moj otac tara, Dejan Stojanović Kepa jr. - bubnje- rih i novih. Prilagođavanje pevačkih deo- je imao istetoviran točak na ruci i od sil- vi, Dejan Zdravevski – klavijature i Filip nica. Dobar deo posla je već odavno zavr- ne moje braće (moj otac je imao 11-toro šen, a tiče se zvuka. Vežbamo po dva puta djece i svi smo mi bili njegovi točkovi) ja u toku dana pa se onda za vikend odma- sam jedini istetovirao točak kao porodič- NEPOZNATO ramo radeći ostale poslove marketinga i ni simbol. I društvo me je prozvalo Točak. Prelomni trenutak je produkcije. Skupljamo se u prostorijama Tek kasnije sam shvatio simboliku toga...“. kragujevačkog Doma omladine, gde smo Točak, gitarista, tekstopisac i kompozitor bio kada je Laza otišao inače uvek do sad vežbali. još u petoj godini života počinje da svi- iz Kragujevca za Borike, Da li je već poznat repertoar i šta gene- ra žičane instrumente, da bi se u devetoj gde su ga čekali ostali iz ralno mogu očekivati posjetioci? opredijelio za gitaru. Bijelog dugmeta samo ja - Iskren da budem, i sami smo u večitoj di- Daleke 1971. godine, zajedno sa bubnja- lemi. Imamo dva osnovna parametra prili- rom Slobodanom Stojanovićem Kepom za to nisam znao kom kreiranja repertoara, šta publika tra- i basistom Zoranom Milanovićem, osni- ži i šta nam najbolje zvuči. Osim, naravno, va rok-grupu „Smak“ koja će postati jed- Milanović - bas gitara. standardnih kompozicija, kao sto su Daire, na od najvažnijih rok-grupa, a Točak je- Ovi rokeri čvrstih rifova bili su i ostali uzo- Profesor, Satelit, Crna dama, Blues u parku... dan od najboljih i najcjenjenijih gitarista ri jedne cijele generacije, ali i onih novih, a bojim se da sve ostalo može da ostane ili na prostoru bivše SFRJ (Socijalistička fe- njihovi vanvremenski hitovi poput „Daira“, bude zamenjeno. Nadamo se da će svi na- derativna republika Jugoslavija). „Crne dame“, „Ulazak u harem“, „Šumadijski ći ponešto što željno iščekuju. Kada ste imali posljednji koncert u YOUTUBE KAO ALTERNATIVA Bosni i planirate li možda koncert u Sarajevu? Koliko ste danas orijentisani na youtube i shvatajući da nam je internet umnogome pomo- - U novoj postavi Smaka, sa Najdom kao nove kanale komunikacije ili to ipak pre- gao da se vratimo na scenu. Sam ažuriram svo- pevačem, imali smo jedan nastup u FIS-u puštate producentima i izdavačima? je kanale „smakinfo“, „rmtjazz“ i „dobariff“. Kada pre više od 10 godina. Imali smo i nastup - Ne, naravno. Prihvatio sam youtube-kulturu bih imao više vremena sigurno bih i dalje pona moto-skupu u Tuzli, na jezeru. Sve je kao jedinu alternativu posrnulom izdavaštvu stavljao nova i nova videa. Biće još toga valjda... to premalo. U staroj postavi je to sigurno bilo mnogo davno, više se i ne sećam osim Kada bi bilo pameti i kada bi sve prepustili nama rokerima, bez obzira koliko smo stari, mi bismo nešto dobro napravili

50 www.startbih.info UMJESTO

FILOZOFIJA NIKOLE TESLE U Vašoj životnoj filozofiji Nikola Tesla zauzima važ- no mjesto. Zašto? - Do skora nisam shvatao da je Tesla pre svega bio sa- vremeni filozof, matematičkog tipa. Malo je, među- tim, poznato da je bio veliki ljubitelj poezije i litera- ture uopšte, esteta među naučnicima. Tesla je imao realnu viziju života koja se skoro u potpunosti ostvarila, samo što bi bežični prenos energije bio danas još dragoceniji da je to nekome bilo u interesu. Kako bi mogli da naplate uloženi kapital? Vladimir Pištalo je napisao knjigu Život među senkama, u Dučićevom stilu opisao život i put Nikole Tesle. Tu knjigu svima toplo preporučujem. Luka Pilipović FOTO: FOTO:

Kada bi bilo pameti i kada bi sve prepustili nama rokerima, bez obzira koliko smo stari, mi bismo nešto dobro napravili

51 UMJESTO

Grupa Smak; STOJE: Mikica Milosavljević , Zoran, Kepa, Točak, Boris SJEDE: Dejan Stojanović, Dejan Zdravevski, Filip Milanović Autor fotografije: Miloje Lija Obrenović da smo noćili u hotelu Bristol. Planiramo smo stari, mi bismo nešto dobro napravi- smo pokušavali sa serijom koncerata YU veliki nastup u Sarajevu, ali za sad je to li. Nije to samo naše mišljenje, sigurno je Rok-legende, ali se tamo sve i završilo, svi- samo ideja. da bi se i publika složila. Čekali smo pu- rali smo u Zagrebu, Sarajevu, Novom Šta generalno mislite o nekadašnjoj sara- nih godinu dana kada je Tito umro, a on- Sadu i Beogradu. Nastupali su Indeksi, jevskoj rok-sceni i kakav je bio odnos sa da je prvi veliki koncert bio u Zenici, na Drago Mlinarec, Željko Bebek, Yu gru- Bijelim dugmetom? pa, Time, Korni grupa i RM Točak bend, - Vidim da ljude to jako interesuje u obe bilo je stvarno dobro. države. Pa, možda smo u medijima bili ne- IMAO SAM ŽELJU Nekako se čini da rok-scenu u biv- kakvi takmaci, ali smo se u privatnim od- Sarajevska scena je šoj Jugoslaviji i danas u životu drži sta- nosima poštovali. Naš klavijaturista Laza bila jedna od najjačih u ra škola. Imate li nekog favorita od ovih Ristovski je neko vreme proveo u Sarajevu mlađih? svirajući u Bijelom dugmetu. Tamo je ste- zemlji, od legendarnih - Naravno da pratim i mlađe bendove. kao prijatelje, a preko njega smo i mi ostali Indeksa pa naovamo. Tačno je da rok-scena počiva još uvek na imali razna druženja sa našim kolegama. Sarađivali smo sa Teškom legendama i to je dobro, ali bi još bolje bilo Sarajevska scena je bila jedna od najja- kada bi eksplodirala serija novih bendova. čih u zemlji, od legendarnih Indeksa pa industrijom, Divljim U Sarajevu pratim šta radi Muris Varajić, naovamo. Sarađivali smo sa Teškom in- jagodama. Ja sam odnosnu Emir Hot u Londonu, oni su su- dustrijom, Divljim jagodama. Ja sam lič- lično imao veliku želju permomci. Pohvalno je i sve ono što je sa- no imao veliku želju da napravim nešto sa rajevska TV radila sa emisijom Rat ben- Điđijem Jankelićem, ali ništa od planova. da napravim nešto sa dova. Mislim da je Zele Lipovača odigrao Seid Memić Vajta je davno dolazio čak u Điđijem Jankelićem, ali ulogu velikog rok-promotera, to je jasno Kragujevac iz Travnika da proba kao vo- ništa od planova. Seid svima. Moj favorit su momci iz beograd- kalni solista sa nama, ali se onda Boris skog trija Hipnagoga slike, oni sviraju in- vratio u bend. Memić Vajta je davno strumentalni progresiv. dolazio čak u Kragujevac OKUPITI VELIKANE BIVŠE YU ROK-SCENE Zanimljivo je da uprkos tome što ste živa iz Travnika da proba kao legenda ovih prostora nikada niste kri- Jednom prilikom ste izjavili da Vam je vokalni solista sa nama li da uvijek nađete vremena i da prati- želja da na jednom mjestu okupite sve te nove muzičke trendove, ali i poslušate velikane nekadašnje Yu rok-scene, što mlađe naraštaje. Da li se možda nešto u bi sigurno bio najveći muzički spektakl, stadionu Čelika. Sve dupke puno, narod međuvremenu promijenilo? možda svih vremena. Da li ste išta ura- se uželeo zvuka, pre toga smo slušali tiši- - Nije se ništa promenilo i dalje radim dili na realizaciji te ideje? nu. Realizacija nije u našim rukama, ali sa njima. U pitanju je uzajamna korist, - Kada bi bilo pameti i kada bi sve pre- mislim i dalje da postoji evidentna potre- ja saznajem od njih šta je aktuelno, a oni pustili nama rokerima, bez obzira koliko ba za takvim događajem. Sredinom 80-ih od mene šta je temeljno. Mogu samo da 52 www.startbih.info UMJESTO konstatujem - mladi rokeri vole istu onu benda budili da mi saopšte vest, nisam po- muziku koju smo i mi nekad davno voleli, PRETERANE CIFRE verovao ni reč, ali se ispostavilo kao tačno. baš zato što je ona stvorena za mlade ljude Imali smo međutim sreće i vrlo brzo našli i zato što su je oni i stvarali. Ponekad ne Ovih dana gitara Georga Harrisona na ko- dostojnu zamenu u Mikiju Petkovskom mogu da verujem svojim očima, deca od joj je odradio desetak koncerata tokom iz Skoplja. 8 do 12 godina jure za starim hipi-mom- 1963. prodata je na aukciji za 485.000 Prije toga ste napisali i Školu gitare. cima i od njih traže autograme, to je di- dolara. Koja je Vaša najdraža gitara na Hoćete li ozbiljnije u književne vode? van osećaj. kojoj ste svirali i postoji li cijena za ko- - Mislim da su to neodvojive stvari u mom ju biste je prodali? LEGENDE O DEEP PURPLEU životu. Možda sam najviše radio muziku, I ERICU CLAPTONU - Ja imam fender stratocaster iz 1964. go- ali nikad nisam prestajao da se bavim li- dine. To je čuvena „L“ serija i nema para teraturom, dizajnom i uopšte likovnom Da li je tačno da je Ritchie Blackmore, za koje bih se od nje odvojio. Mislim da umetnošću, kao i video-poslom, sve što je iz Deep Purplea, bio vrlo frustriran su preterane cifre u cenama za gitare le- umetnost za mene je isto i jedno. U tom Vašim umijećem jer je mislio da ste mu, gendarnih gitarista, ali ko ima toliki no- smislu je Richard Wagner moj veliki idol kao predgrupa 1975. u Beogradu, ukra- vac, ja mogu da ga razumem, možda bih zato što je bio podjednako dobar u svakom li show? i sam kupio gitaru velikog Georgea. ondašnjem mediju. Povremeno baš pu- - Oh, mislim da to nije tačno, ali svašta se no pišem, beležeći razna razmišljanja.  priča jer smo kao njihova predgrupa zaista imali vrlo uspešan nastup. U sećanju je loša i tmurna atmosfera među članovi- ma Deep Purplea još i pre koncerta, oni su već bili pod pritiskom sopstvenih trvenja i znamo pouzdano da je njihov nastup ka- snio čitav sat, a da pritom niko nije znao zašto. Nama ne bi ni na kraj pameti bilo da su veliki rokeri uradili nešto zbog nas. Dok smo mi nastupali primetio sam bub- njara Iana Paisa kako stoji sa prekrštenim rukama i pažljivo sluša kako mi sviramo, verujem da mu je bilo zanimljivo, tim pre što je Kepa u to vreme svojim stilom jako podsećao na njega. Moram Vas pitati i za još jednu legendu. Da li je tačno da Eric Clapton nije mogao odsvirati „Ulazak u harem“ kada ste se jednom prilikom navodno sreli u Londonu? - To je ipak samo legenda. Nikad nisam imao čast da upoznam Erica Claptona. Verujem da nije bilo zle namere u takvim pričama, naši fanovi su bili i navi- jački raspoloženi. Da li ste ikada imali poziv da počnete svirati u nekoj od velikih američkih ili britanskih grupa? - Ne, nisam. Mada sam imao ogromnu že- lju, posebno ako bih mogao išta da uradim sa Jethro Tull, velikim idolima svih nas u Smaku. Ali, s ovog aspekta gledajući, bolji gitarista od Martina Beera sigurno ne bi mogao da postoji. Pišete knjigu o Smaku. Kada bi se ona mogla pojaviti na tržištu i možete li nam otkriti bar jedan mali, javnosti do sada nepoznat detalj? - Praktično sam završio knjigu o Smaku, ali slede razna dodavanja tekstova i mnogi drugi poslovi na pisanju knjige za šta trenutno nemam vremena. Prelomni trenutak je bio kada je Laza otišao iz Kragujevca za Borike, gde su ga čekali ostali iz Bijelog dugmeta, samo ja za to nisam znao jer sam čekao popravku našeg kamiona u Derventi. Kada sam napokon stigao kući oko pet sati ujutru, već nakon dva sata su me moji iz 53 ALEKSANDRA PANDUREVI]: DODIKU NE]E POMO]I NI PAPCI

BESPLATNI MALI OGLASI STRANKA 033 212 160 DO@IVOTNOG www.slobodna-bosna.ba SMS OGLASI: 091 110 500 (1 objava), 091 210 501 (4 objave) SDA ALIJE REKLAMNI OGLASI: 033 444 354 www.superoglasi.ba JEDINI U BiH: ŽENSKI KLUB KOŠARKE U KOLICIMA BAMBI Nikada se sa turnira nismo vratile bez pehara

Svoju prvu utakmicu odigrale su u kolicima za kretanje po kući, što je daleko od kolica za košarku. To im nije smetalo da pobijede, i tada i u brojnim narednim utakmicama. I danas mnoge od njih nemaju adekvatna kolica, a i ova koja imaju istrošena su, stara i po 15 godina. Zbog toga im se tokom utakmica dešavaju nezgode, ali to ih ne sprečava da igraju i budu najbolje. Istini za volju, one su jedini ženski košarkaški klub u kolicima, nema ih ni u regiji, ali one ravnopravno igraju protiv muškaraca i nerijetko pobjeđuju! ve smo se poznavale i prije osniva- pod jabukom, Mirsada, Sedina... - priča ali im je generalno bilo teško - trebalo se nja kluba, uglavnom iz bolnice iz Šefika Skorupan, predsjednica Ženskog klu- navići kretati u kolicima, a vrlo je teško po- Svremena liječnja, ‘98 i ‘99. Sve smo ba košarke u kolicima „Bambi“, ali i glavni po- kretati točkove; kuće im uglavnom nisu bi- civilne žrtve rata. Ja sam, recimo, ranje- kretač svih aktivnosti u ovoj veseloj družini. le prilagođene za to i sve je bilo dosta teško. Ali jednog dana Šefika je čula da muškarci na kada sam išla da se javim na posao, BILE SMO UPORNE Hurmija je imala osam godina kada je u u kolicima igraju košarku na Ilidži, bio je Srebrenici ranjena dok se igrala sa sestrom Po izlasku iz bolnice održavale su kontakte, neki turnir i pozvala je Mirsadu da to vide. 55 - Dok sam ih gledala po- mislila sam da bismo to mogle i mi. Mirsadi se ideja svidjela, ali je nekako bila suzdržana, pitala se sa kim ćemo igrati jer ne možemo nas dvije same. Odlučila sam pozvati sve žene u kolicima koje poznajem. Kada sam došla kući zvala sam jednu po jednu i svaka je imala neki izgovor kao to je teško, kako ćemo mi to, ali sam svakoj rekla da jeste teško, ali da sigurno možemo jer je vjerovatno i muškarcima bilo teško kada su počinjali - priča Šefika. Prilično brzo se okupilo desetak žena ra- zličitih godina i krenuli su na prvi trening. - Bilo je strašno teško: ne možeš loptu voditi, a do koša dobaciti ni pod razno. Jedva jedna drugoj dodamo, a lopta is- pada, ne možemo je stići, ali mi smo bile uporne. Malo su nam pomogli i muš- karci i počele smo ojačavati i nekako je naša igra polako poprimala svoj oblik - kaže Šefika. A onda je došao turnir u Italiji. Trebalo je da ide više klubova iz BiH, a jedan klub Šefika, a oči joj živa žeravica kao da po- - Imamo pravo povesti pojačanje, to mo- iz Tuzle se dvoumio, pa je muška ekipa ručuje: mi možemo sve! gu biti i dva muškarca i mi to koristimo predložila Bambinama da one idu sa nji- Naglašava da ovakvih klubova, košarka- - dodaje Šefika. ma. Bez adekvatne opreme, mahom u kuć- šica u kolicima, nema ni u Sloveniji, ni u Na pitanje kako slave pobjede uglas odgo- nim kolicima i bez neke velike pripreme, Srbiji, Hrvatskoj ili Crnoj Gori. varaju da završe u kafani. krenule su. - Ima jedan klub u Italiji, ali one putuju - Zadnji smo gosti svaki put - kaže - Neke od nas dobile su sportska kolica satima do tog grada u kom se okupljaju Mirsada veselo i pomalo stidljivo. koja su muškarci odbacili, ali stara više na treninzima. Mi smo sada u prvoj ligi KKK Bambi okuplja 14 aktivnih članica od deset godina. Bio je to strašno napo- BiH, registrovane i vrtimo se evo već 15 i tri prateća člana koji redovno obavljaju ran put za sve nas, autobusom, užas. Ali godina - kaže Sedina Brezac, a Mirsada treninge. Takmiče se u Prvoj ligi košarke dođemo mi u Italiju, krene žrijebanje, iz- Mešanović i Šefika dodaju da treba doći u kolicima BiH i to u muškoj konkuren- vlače se ceduljice iz šešira i mi dobijemo u klub i vidjeti sve njihove pehare. ciji, s obzirom na to da su jedini ženski Sarajevo! K’o kec na desetku! Odigramo - Bile smo u Obrenovcu, Banjo Luci, klub u BiH. Njihov osnivač je Udruženje utakmicu, oni nas malo puste da se ne Sloveniji, Italiji, Sanskom Mostu... I paraplegičara i oboljelih od dječije parali- obrukamo i od tada počinje naša među- nikada se sa nekog turnira nismo vrati- ze Kantona Sarajevo. narodna sportska avantura - smješka se le bez pehara - dopunjavaju jedna drugu. Pojašnjavaju nam da ekipa košarke u kolicima broji pet igrača i da bi trebale imati isto toliko igrača na klupi, za rezervu, da u ekipi nema pozicije nego svi igraju sve, da su pravila za košarku u kolicima ista kao za košarku bez kolica, da je dvoko- rak dva okreta točkom, da u ekipi na terenu može biti i muškaraca i zdravih ljudi, ali i ti zdravi moraju igrati iz kolica, te da ekipa na terenu ne smije imati više od 14,5 bodova, odnosno da zbir ljekarskih ocjena zdravstvenog stanja igrača ne smije biti iznad 14,5. - Svako od nas ima svoj ljekarski kar- ton i ljekar koji prati naše stanje daje ocjenu stanja, pa mi u kolicima koji smo sasvim nepokretni imamo jedan bod, a oni koji su zdraviji ili imaju manji ste- pen onesposobljena imaju veću ocjenu, do 4 ili 4,5. E, kada se saberu te ocjene za sve članove ekipe, na terenu svi zajedno ne smijemo imati više od 14,5 poena. U okviru tog zbira možemo imati i zdrave ljude, muškarce ili žene, i onda dodaje- mo nas koji imamo jedan - pojašnjavaju 56 www.startbih.info Šefika i Sedina. Desi im se da na terenu padnu iz kolica. OBORITE GA, ALI PAŽLJIVO, MOLIM VAS PADNE I NAJZDRAVIJI Dok u pauzi navijanja na utakmici na kojoj nekad na leđa, nekad potrbuške - smješ- - Ma padne i najzdraviji, a da ne padne- njihove muške kolege igraju protiv košar- ka se Šefika. mo mi iz ove skalamerije - kaže Sedina, kaša u kolicima iz Krajine razgovaramo sa - Dobro, samo mi ga čuvajte na terenu, ne- a Šefika dodaje da su im kolica stara i po Bambinama, nailazi Mirjana Ljubijankić, mojte biti grube sa njim, molim vas, ma- 15-ak godina. zastupnica SDP u Kantonalnoj skupštini lo mi je oslabio - govori Ljubijankić sa maj- - Dobro su istrošena i nezgode nam se u Bihaću i bivša zastupnica u Parlamentu činskim osmijehom na licu. događaju stalno. Hurmija je do sada na FBiH. Upoznajemo ih, a ona objašnjava - Eh, pa ne može to tako, to je u žaru igre, nekoliko utakmica ispala iz kolica, a ne- da je tu jer navija za ekipu u kojoj igra šta ćeš, nek’ se čuva, takva je igra, obori- davno joj je na utakmici u Bijeljini pu- njen sin. mo mi i druge - smiju se uglas Bambine. kao točak - kaže ona. - Koji klub? Aha, igrale smo mi protiv njih Smije se i Ljubijankić. A Hurmija Mujić naglašava da joj je sa- i pobijedile. A ko vam je sin? Aaaaa, zna- - Dobro, oborite ga, ali pažljivo, molim vas mo na utakmicama u Bijeljini dva put pu- mo mi njega, mi njega oborimo više puta, - završava Ljubijankić ovaj veseli razgovor. kao točak. - Srećom, nisam se povrijedila, ali mo- najveći broj djevojaka u kolicima da se ba- diska i uvijek moram dobiti neku nagra- glo je biti opasno - kaže Hurmija sa pre- ve sportom. Osim u košarci, aktivna je i u du - tako sam odlučila i uvijek dobijem. krasnim smiješkom na licu. pikadu i u atletici, uglavnom u bacačkim Hurmija je sve bolja, a i ove ostale cure Zadirkuju je da je čudno što je su počele polako da se bave oba puta baš u Bijeljini. kuglom, diskom, kopljem... - Ma nešto smo mislili da im Oko tih disciplina ima više tražimo da mi nabave nova ko- žena iz svih kantona u FBiH lica - smije se i Hurmija. i one sve više učestvuju na tim - Ali moraš nekada i ispasti, turnirima, ali one nemaju re- ispadala sam i na terenu i kod dovne treninge nego se samo kuće. Ma to ti je isto kao kada pojave na takmičenjima - po- zdrav čovjek padne - zaključu- jašnjava Šefika i napominje da je Šefika. stalno poziva djevojke i žene u Kolica koja trenutno voze su ra- kolicima da se pridruže košar- zličita, ima šarenih, ružičastih... kaškoj ekipi. ali i onih najobičnijih. - Nekako ih i nagovorim i one - Imamo pravo na nova kolica dođu par puta, ali kada vide preko socijalnog svake tri go- da je to pomalo teško i da se dine, a ako nam trebaju nova treba i oznojiti, imaju milion mimo te tri godine – nabav- izgovora, te škola, te kuća ili ljamo ih same, naručiš i pla- su im nokti dotjerani pa da se tiš - kaže Mirsada. ne polome - smiju se Sedina i Svih desetak košarkašica Bambina su civil- sportovima. Šefika. ne žrtve rata osim Hajre Alagić i Jasmine - U atletici sam zapravo bila i prije ko- Sve su položile vozački ispit i imaju svoje Kolašinac, koje imaju dječiju paralizu. Sve šarke, osvojla sam više nagrada, ali sada automobile, što im značajno olakšava kre- su nezaposlene osim Sedine, koja radi u tanje sa tim da naglašavaju da je u Sarajevu Euromaxline koji proizvodi opremu za kretanje u kolicima sve lakše, ali još uvijek pčelarstvo, i Hajre, koja pjeva u jednom re- TURNIR U TURSKOJ ne sasvim sigurno. nomiranom sarajevskom restoranu. Imaju „Skupo je, treba nam - Ako nema kosina, mi prvog prolazni- i jednu članicu ekipe koja je potpuno sa- mnogo novca za avionske ka zamolimo za pomoć - kaže Sedina. ma prošla kroz cjelokupno liječenje raka - Ali ima kosina gdje je nešto kao naprav- na dojci, jednu koja ima više od 50 godi- karte jer putovanje ljeno, ali loše, pa neupotrebljivo i čak i na i koja je, kako kažu, najzagrijanija za autobusom ne dolazi opasno. Dobro bi bilo da kada to prave treninge. u obzir – ko bi nas sve zovu nekoga od ljudi u kolicima da to - Teško diše, ali je najbrža na terenu - proba ili da se konsultuju - kaže Mirsada. kaže Šefika. posluživao, nosio u wc Znaju da je Denis Gratz (bivši pred- Treniraju dva puta sedmično, a sezona ta- i slično, a i ono kada sjednik Naše stranke, sada zastupnik u kmičenja je u proljeće i jesen. smo išle u Italiju je bilo Parlamentu FBiH) snimio spot u kom u Prije dvije godine, tj. 2013. snimile su i kolicima pokušava da prati jednog mla- dokumentarni film o tome kako trenira- katastrofalno naporno. dog čovjeka, paraplegičara, koji se gradom ju, igraju i slave, ali i brinu o domaćinstvu Autobus ne dolazi u kreće u kolicima. i porodici. obzir, pa sada tragamo za - Dobro je da neko na taj način pokušava U slobodno vrijeme se druže, izlaze, a da skrene pažnju na naše potrebe, mo- Šefika, koja je očito najaktivnija, izrađuje mogućim donatorima“ raš sjesti u kolica da vidiš kako je to. Ali nakit, piše projekte za klub... jedno je kada sjedneš zdravog tijela, ka- Proglašene su za najbolju sportsku eki- Hurmija preuzima moje mjesto, odlič- da osjetiš mišiće nogu. Za stvarni osje- pu u Kantonu Sarajevo, Šefika je bila na je i dobila je neke nagrade. Ja i da- ćaj bi neko trebao dobiti injekciju da ne najbolji sportski radnik jer je motivisala lje idem na takmičenja, bacanje kugle, osjeti tijelo i da tek tada vozi kolica, to 57 je osjećaj stvarnog stanja - Ako baš dođe, legneš i prespavaš - ka- radim sa njima. Idem na sve strane, sada - pojašnjava Šefika. že Sedina. sam učestvovala u Ženskom sudu, ali sa- NEMA NOVCA ZA TURNIR U TURSKOJ - Ja pustim glasno muziku, nek udara mo jedan dan, kada je bilo u prizemlju. što može više i jače - kaže Šefika Kada je bilo na spratu u Bosanskom kul- Sve ove divne hrabre žene imaju prijate- turnom centru nisam mogla, nisam se ljice koje nisu u kolicima i koje se stalno mogla popeti, ali generalno mislim da žale da im je život težak i da imaju nekih DENIS GRATZ su ovakve aktivnosti baš za nas žene. problema. „Dobro je da neko na taj Napisala sam i jedno poglavlje knjige - Imam ih ja mnogo, i u kolicima i bez način pokušava da skrene Moj glas odjekuje u kojoj je nas sedam kolica, koje se stalno žale i svi se zatva- ili osam opisalo svoje doživljaje, od mog raju u kuću, ne izlaze. U mom komšilu- pažnju na naše potrebe, iskustva preko nasilja u porodici i dalje; ku ima jedan momak u kolicima i ja sam moraš sjesti u kolica da razna iskustva smo opisale i ja sam uze- ga zvala da sa nama igra košarku, a on se vidiš kako je to; ali jedno la nekoliko tih knjiga da poklonim že- zatvorio u kuću i ne mrda od računara nama - priča Šefika. i fejsbuka i sada se doveo do toga da vi- je kada sjedneš zdravog Izazov pred njima je košarkaški turnir u še ne može da koristi ni ruke, ni prste, tijela, kada osjetiš mišiće Turskoj. Pozvane su i rado bi išle, svrbe ih a ne možeš tako. Ima ih koje smo uklju- nogu. Za stvarni osjećaj dlanovi, ali nemaju novca. čili da igraju sa nama i dok su igrali bili - Skupo je, treba nam mnogo novca za su odlično, ali čim su zapostavili fizič- bi neko trebao dobiti avionske karte jer putovanje autobu- ke aktivnosti zdravlje je počelo da im se injekciju da ne osjeti tijelo som ne dolazi u obzir – ko bi nas sve pogoršava. Inače, mislim da se više žale i da tek tada vozi kolica, posluživao, nosio u wc i slično, a i ono ovi koji nisu u kolicima, a mi igramo, ali to je osjećaj stvarnog kada smo išle u Italiju je bilo katastro- se i družimo, izađemo, odemo na izlet, falno naporno. Autobus ne dolazi u ob- proveselimo se, popije se i koja piva i ja- stanja“ zir, pa sada tragamo za mogućim do- ke smo i zdrave - priča Šefika. natorima - smješka se Sedina, a Šefika Na pitanje kako se tješe kad im dođe loš - Ma mi to nekako odbijamo od sebe - dodaje da je njena e-mail adresa sefika_ dan, gotovo uglas kažu da im gotovo nika- kažu uglas Mirsada i Hurmija. [email protected], tek ako neko želi i mo- da ne dolaze takvi dani. - Ja sam se uključila i u Fondaciju Cure i že pomoći.l

58 www.startbih.info REPORTAŽA PROVELI SMO DAN U GERENTOLOŠKOM CENTRU U SARAJEVU Važno je da svi imaju neku okupaciju Mevludin Mekić Mevludin FOTO: FOTO:

Mnogo se ljudskih priča krije među zidovima Gerentološkog centra u Sarajevu. Najmanje 340, koliko ovaj centar trenutno ima štićenika. Murat, Jasmina, Milka, Dževahira, Mugdim, Rukija, dvije Nade, Sidika, Jovan... samo su neki od njih koji su s ekipom magazina Start BiH podijelili svoja iskustva i tako nam barem malo približili atmosferu koja ovdje vlada. Svakako, priču nadopunjuju i oni koji brinu o njima - zaposlenici ovog centra

PIŠE: Rubina Čengić [email protected] Šahbaz Murat, iz Foče, i naglašava da je u sam srodne i bliske ljude sa kojima pro- Centru dvije godine i sedam mjeseci. vodim dan, imamo lijep vrt, cvijeće, zele- alo je mjesta u kojima ima toli- VOZI U DOM MLADIH nilo, klupe, a imamo i razne aktivnosti. ko radosti kao u sarajevskom Neki dan mi je, recimo, jedna osoba bez Mstaračkom domu Nedžarići ili Tvrdi da starost nije tako teška kako se pri- riječi popravila perle koje su mi se poki- Gerentološkom centru u Sarajevu. Tako ča i kako mladi misle. dale. Da sam mogla i da sam znala i prije barem izgleda nama nakon dana provede- - Samo nek se zdravo jer je čovjeku, kada bih došla - priča Jasmina. nog među njegovim štićenicima ili korisni- je zdrav, sve kako treba, koliko god godi- Milka Čalija, iz Sarajeva, u domu je sko- cima usluga, kako ko više voli da ih zove. na imao - kaže Šahbaz ro tri godine. - Nikada mi Bog nije bolje dao: imam fino Posljednih pet mjeseci Centar je dom i za - Ovdje se osjećam kao da sam u svojoj ku- društvo, malo ležim, malo hodam, imam Jasminu Škaljić. ći ili kao da sam rođena ovdje. Družim se ručak, večeru... Meni je 78 godina i cijeli - Izuzetno sam zadovoljna, i osobljem i sa mnogo ljudi, a imamo razne aktivnosti: život sam radio u rudniku, u Miljevini, ta- svim uslugama koje nam ovdje pružaju. kulinarsku sekciju, crtanje, muzičku sek- mo sam penziju zaradio i tek sada razumi- Mislim da su nam ovi ljudi bolji nego rod; ciju na kojoj pjevamo i plešemo, pa se po- jem koliko je to bilo opasno. Ne znam da kome god se obratimo i šta god da zatraži- nekad i kolo zaigra, a ja se bavim svačim, li bih sada smio ponovo sići u jamu - priča mo hoće nam pomoći. Družimo se, našla uvijek sebi nađem nekog posla. Htjela sam 59 REPORTAŽA intervju, izvršiti procjenu afiniteta, upoznati ih sa drugima i biti uz njih dok prođu proces adaptacije jer je to za njih, kaže ona, jako stresno. - Uvijek ima mnogo posla jer ih srećete na hodniku ili oni dolaze i uvijek imaju nešto da pitaju ili samo da popričaju. Sa druge strane, važno je da svi imaju neku okupaciju da se ne bi osamljivali jer onda slijede bolesti, depresije, ljutnje, a sa tim aktivnostima su zdraviji i vedriji. Istina, ima i onih koje je nemoguće animirati na bilo šta, oni kažu da su došli da odmaraju i kada im predložite da se uključe u ne- što oni kažu da su u penziji i da nisu ovdje došli da rade nego da odmaraju - priča Bahto i napominje da često imaju razne posjete, organizuju izlete, dolaze vjerski službe- nici, KUD Saobraćajac, dječiji hor... Dan u Centru ima svoj raspored. - U pola osam je doručak, u pola jedan ru- „Kada sam došla mislila sam da neću preživjeti ni 15 dana, a sada jedva čekam da kolo zaigram“

sebi donijeti mašinu za šivanje, ali sam ov- oni čije penzije nisu dostatne imaju dota- čak i u šest večera. Jedino to je tačno odre- dje našla jednu, pa šijem, kome god šta ciju centara za socijalni rad. Ovu dvoji- đeno. Rijetko se dešava da neko prespava treba: pantalone, suknje... samo da imam cu mlađih korisnika su dovele porodice. doručak, ali ako prespava - ode van i kupi posla i da sam zdrava - smješka se Milka Jedan je dijabetičar, slabovidan i na dija- sebi nešto za jelo ili uzme nešto iz friži- A Dževahira Borić, iz Vogošće, u Centru lizi je. Drugi je paraplegičar. Porodice ni- dera, ko ima frižider. Ja ustajem oko po- je nova. su u mogućnosti da brinu o njima, a ka- la pet, pometem balkon, zalijem cvijeće, - Neki dan sam taksisti rekla da me vozi u ko nema druga ustanova koja bi brinula napravim kafu... - kaže Milka. dom mladih u Nedžarićima, a on me zbu- U kuhinji Centra inače radi 14 kuhara u njen pita gdje je to. Baš sam se slatko na- POTROŠILI SVAĐE dvije smjene i oni pripremaju više od 1.100 smijala i rekla mu gdje da me vozi. Nisam obroka. se još sasvim navikla, ali mi je veoma pri- „Ponekad bude i svađe - Nije uvijek lako ispoštovati sve specifične jatno i nisam se pokajala zbog odluke da i tada pomaže Adela, potrebe korisnika koje proizlaze iz njiho- dođem ovdje da živim, još sam mlada, tek ali ih je malo jer mi smo vog zdravstvenog stanja; masnoća, so, pa- mi je 84 - kaže Dževahira uz smiješak. par... Najviše je šećeraša, a njima ne mo- U Gerentološkom centru u Sarajevu uvijek potrošili svoje svađe“ žete pripremiti tjesteninu... - priča glavni boravi oko 340 ljudi, od čega je njih više od kuhar Husnija Šljivo. 200 nepokretno ili smanjene pokretljivosti. o njima, došli su u naš centar - pojašnjava SVAŠTA ZNAM - Imamo štićenike od 35 do 109 godi- psihologinja Adela Bahto i naglašava da u na. Neki su došli sami ili u dogovoru sa okviru Centra djeluje i prihvatilište za skit- Korisnici Centra kažu da su zadovoljni. porodicom, a neki posredstvom centara nice i prosjake: - Ima ih osam, ali je taj broj - Neki dan je bio grašak koji meni ne prija, za socijalni rad. Smješteni su u jednokre- promjenjiv. bolio me stomak i ja sam se malo požalila, vetne, dvokrevetne i četverokrevetne so- Ona svakodnevno sretne skoro sve štiće- a oni su mi napravili drugo jelo. Prilično be. Smještaj plaćaju od penzija, sa tim da nike ili korisnike. Sa novima mora obaviti sam se udebljala otkako sam došla ovdje 60 www.startbih.info60 REPORTAŽA - kaže Jasmina. - Imamo pravo da jednom mjesečno ku- pimo nešto što mi želimo i oni nam pripreme - priča Milka. Slobodne ili tzv. okupacione aktivnosti su uglavnom između doručka i ručka: likovna sekcija dva puta mjesečno; kvizovi, tombola, bingo, film i kulinarska sekcija jednom mje- sečno, muzička svakog petka... - Ja volim kvizove, a jednom mjesečno imamo bingo i nagrade ili poklone: kafa, šećer i druge potrebne stvari i bolje to nego pa- re jer one za čas odu, a korisne stvari vam obezbijede društvo - kaže Milka. Aktivnosti su osmislili zaposleni u Centru. - Uglavnom, aktivnosti osmišljavamo ja i Sanela Džešević, koja je stručna saradni- ca za slobodne aktivnosti. Dinamika koju smo uspostavile je takva da im ponuđene aktivnosti ne dosade. Svako je odabrao ne- što, pa nema gužvi, malo je onih koji idu „Kada sam došla mislila sam da neću preživjeti ni 15 dana, a sada jedva čekam da kolo zaigram“ na više sekcija, a dosta zavisi i od njiho- - Neki tek ovdje otkriju svoj talenat jer pospremi, donese lijekove... sve imamo, vog zdravstvenog stanja - pojašnjava Bahto. tek ovdje imaju dovoljno vremena da se bogami - zaključuje on. Mugdim Bešić pokazuje svoje slike urađe- isprobaju. Mugdim je, recimo, počeo pi- Dževahira priča da su je neke prijateljice od- ne posebnom tehnikom uz korištenje pa- sati pjesme - kaže Adela. vraćale od odlaska u Centar. pirnih salveta, Milka i Šahbaz napominju Dok prolazimo domom srećemo štićenike. - Neki dan sam sjedila na balkonu i raz- da vole bojiti nakit. Neki piju kafu, neki su kod frizera. mišljala: hvala ti Bože kada si mi dao ova- - Vidim samo na jedno oko 40 posto, pa - Ovdje se spremamo za nastup na Grandu ko finu starost. Živjela sam 56 godina u pomalo farbam na likovnom - pojašnja- - šali se frizerka. presretnom braku i imam dvije divne kće- va Šahbaz. Jasmina objašnjava da svaki korisnik Centra ri. Ali, moj muže je umro, a ja sam ima- A Dževahira priča kako je vješta sa svim ima pravo na jednu besplatnu frizuru mje- la nekoliko manjih moždanih udara i bi- ručnim radovima sečno, a muškarci i jedno brijanje. lo je dana kada sam se jako loše osjećala. - Svašta znam da radim, i kere i makrame Na svakom spratu među sobama je tzv. dnev- Nisam bila samostalna i to je bio problem i donijela sam mnogo materijala, pa sam ni boravak u kom štićenici / korisnici Centra za sve nas, pa sam zamolila moje kćeri da svima koje to zanima ponudila da ih na- provode slobodno vrijeme, primaju posje- mi dozvole da dođem ovdje da živim jer učim - kaže ona. te, gledaju tv... U jednom od njih Rukija ih previše volim da bih ih, pored njiho- Jedan od njenih učenika bio je i Mugdim. Brankovina drhtavim rukama prede vu- vih porodica, poslova i drugih obaveza, - Jako mi se dopalo to što ona radi, pa sam nu, a na rukama, na noktima tragovi ka- još opterećavala stalnom brigom za me- naučio i onda sam napravio jednu korpu ne. Njeno lice govori više od bilo kojih rije- ne. Ovako smo svi dobro i želim da razbi- za cvijeće. Odnio sam je kući i djeci se ja- či, a do riječi je teže doći jer Rukija ne čuje. jem mišljanje onih koji kažu da je sramota ko dopala, pa sam naučio i njih - kaže ovaj Šahbaz opet misli da je Centar najbolje mje- biti u domu ako imaš djecu. Ja sam ovdje veseljak. sto na svijetu za stara i sama čovjeka. došla dobrovoljno, zamolila sam kćeri da Radna soba je puna raznih ručnih radova: - Nama ovdje ostaje samo da ležimo i uži- mi to odobre, a opet imam punu slobodu i slika, nakita, ukrasa, pletenina, vezenina.... vamo. Imamo nekog da skuha, nekog da mogu otići kad god hoću - priča Dževahira.

60 61 REPORTAŽA Ima još sličnih priča. U jednoj sobi žive dvi- djevojčica. ovu praksu, ali kada malo uđete u fazon, je Nade, Paloš i Petrović. Paloš je u Centru U Centru je svakodnevno i mnogo mladih veoma je lijepo - priča Alma. šest godina - došla je sa mužem koji je bio ljudi na praksi. Na praksi su i srednjoškolci iz sarajevske jako bolestan, a poslije njegove smrti je po- Alma Krzić je studentica psihologije. Srednje medicinske škole. kušala da se vrati porodici, ali nije išlo. - Ovdje sam desetak dana i blizu je kraj - Teško je i ne želim ovo da radim, volje- - Imam dvoje djece, četvoro unučadi, imam la bih da studiram stomatologiju – kaže i svoj stan, ali kada sam poslije muževlje- jedna od učenica. Njen kolega je pak veo- ve smrti otišla da živim sa njima shvatila TEK MI JE 84 ma sretan. sam da ne ide, pa sam se vratila. Ne mi- „Neki dan sam taksisti - Želio sam da učim o brizi za stare iako slim da je sramota da neko bude ovdje rekla da me vozi u dom nemam u kući nikog starijeg, nekako me iako ima djecu jer mi ovdje imamo svoje to privlači, volim stare ljude i ovdje mi se prijatelje, stvorimo sebi uslove koji nam mladih u Nedžarićima, a sviđa. Ne bi bilo loše raditi tu - kaže jedan se sviđaju, posjećujemo djecu kada hoće- on me zbunjen pita gdje nasmijani mladić iz SMŠ. mo i ne smetamo nikome i nama niko ne je to. Baš sam se slatko Ljekar u Centru je Amina Katkić Deljkić, smeta - priča Nada Paloš. nasmijala i rekla mu gdje magistrica medicinskih nauka i ljekar op- DAN NIKAD NIJE ISTI šte prakse. da me vozi. Nisam se još - Posao je dinamičan, dan nikada nije isti. Dževahira kaže da joj dan nekada počne u sasvim navikla, ali mi je Od ukupnog broja više od 300 korisnika dva iza ponoći i da onda nikome ne smeta. je onih mnogo bolesnih, a više od 200 su - Volim da pišem, pa su to ponekad mo- veoma prijatno i nisam se nepokretni i potpuno ovisni o nama i svaki ji tekstovi i nešto mi je i objavljeno u pokajala zbog odluke da dan imate neki novi izazov. Dnevno kroz Oslobođenju, nekada nešto tuđe mijenjam, dođem ovdje da živim, još ambulantu prođe između 30 i 40 ljudi, ali a nekada samo bilježim nešto, recimo ša- sam mlada, tek mi je 84“ imamo susrete na hodnicima, pa posjete le. Posebno volim one o Hercegovcima jer članova porodice ili njihove telefonske po- sam i ja Hercegovka. Recimo, znate li ka- zive - priča Katkić Deljkić. da Hercegovac oblači crne čarape? Kada moje prakse, ali sam se baš vezala za ove Milka priča da je medicinska njega izvrsna. je na posebnom zadatku! A znate li ka- ljude i ne znam kako ću se rastati od njih. - Kada sam došla mislila sama da neću kva je razlika između bogatog i siromaš- Voljela bih raditi u domu za stare iako sam preživjeti ni 15 dana, a sada jedva čekam nog Hercegovca? Siromašni sam pere svoj u početku mislila da je to zahtjevno i nada kolo zaigram. Danas je muzička sekci- mercedes - smije se Dževahira, slatko kao porno, to su mi govorili i prijatelji pred ja i kada su nam rekli da vi dolazite bilo

62 www.startbih.info REPORTAŽA mi je malo žao jer ću je zbog vas propu- - Tokom praznika ili vikendom, kada ne Imao sam dvojicu sinova, a vidi gdje sam stiti - kaže ona, a doktorica dodaje da će dođe očekivana posjeta, našim štićenici- sada. Ne fali mi ništa, ali nisam kod kuće svi jednom doći u godine njenih pacijenata. ma ne bude svejedno i onda im treba malo - reče dedo i ode svojim putem. Hol Centra je pokriven internetom, ali je više naše pažnje, razgovor, podrška, utje- Oni koji su nepokretni ne mogu uživati u moguće da ko god želi u svojoj sobi ima in- ha, ali i to je sastavni dio i posla i života - dnevnim aktivnostima Centra, a oni koji ternet ili kablovsku televiziju. zaključuje Bahto. mogu ne kriju da ima i loših dana kada su- Jedan od onih kojima je internet neophodan Između stolova i kroz zelenilo bašte Centra ze same krenu. je Sidika Sokolović, koja je u Centar došla šetaju korisnici: muškarac koji gura kolica - Legnem u krevet i otplačem. Znam da iz Danske, gdje joj je ostala po- u kojima je njegova će proći - kaže Dževahira. rodica. Ne želi da se slika jer ni- - Ja uzmem da radim. Izbacim je prikladno obučena i nalazimo sve iz ormara, pa polako sla- je usred nekog posla. Njena so- žem - kaže Milka. ba ima balkon, donijela je nešto No, opet kažu da se ne bi vra- namještaja od kuće.... tili kući. - Ovo je jednokrevetna soba - Petkom idemo kući, ali ja sa balkonom i nešto je sku- se sada odmah vraćam. U plja, košta 700 KM, nešto početku sam ostajao po tri namještaja je gospođa Sidika dana, pa dva, a sada bogami donijela od kuće i ona je se- samo dan i čim se vratim pi- bi stvorila nešto bolje uslove tam Adelu jesam li šta pro- - pojašnjava Bahto. pustio - kaže Mugdim. Najstariji korisnik Centra Okupljeni oko ekipe Starta je profesor ruske književno- BiH se šale da je njemu lako sti Jovan Jovanović, koji ima jer u Centru ima ljubav, a on 109 godina. Posjećujemo ga se smiješi. Milka kaže da ima bez najave, a on uredno obu- i drugih koji u Centru imaju lju- čen, u odijelu i sa kravatom, sjedi u svojoj bav, a Šahbaz na to primjeću- sobi za stolom i čita novine, za šta koristi lu- nepokretna supruga, žena u kolicima odsut- je da su oni svi kao brat i sestra. Smiju se pu. Bahto kaže i da mnogo piše, uglavnom nog pogleda i blagog osmijeha koja drhta- na primjedbu članova ekipe Start BiH da naučne radove i analize vezane za književ- vom rukom blago miluju lice jedne djevojke mladi takva prijateljstva zovu prijateljstva nost i da je banjolučki časopis za književ- koja je tu na praksi, u snježnobijeloj kuti... sa povlasticama. nost 2013. objavio jedan njegov naučni rad. Srećemo i jednog dedu koji izgleda veoma - Ima ovdje ljubavi, više i manje tajnih, ali - Ja sam iz opštine Bar, u Crnoj Gori, ali sam živopisno, vedrog lica i očiju. Ovako je izgle- ima i ljubomore, tračeva... - kaže Mugdim živio u Bosni, bio sam prvi poslijeratni di- dao naš razgovor. - Neko se Bogu moli, a neko pak to voli - rektor gimnazije u Foči, od 1945. godine, - Kako ste, dedo? - pitamo ga. smješka se Dževahira. i to prvi profesor i direktor gimnazije koji - Reći ću ti kasnije. Bahto priča da je prije nekoliko godina u nije bio član partije. Književnost je oblast - Kako se zovete? Centru bilo i jedno vjenčanje, te potvrđu- o kojoj pišem i svoje radove šaljem raznim - I to ću ti reći kasnije. je da ljubav nije strana stanarima Centra. novinama, ali mi to ne objavljuju i mislim - A gdje ste krenuli? Svjetlo u Centru bude isključeno u 10 uve- da je to zato što sam ja Srbin, a u medijima - Ne znam. če ili u 22 sata, ali to nikoga ne obavezuje uglavnom rade muslimani - kaže Jovanović - Odakle ste? da ide na spavanje. i tvrdi da ne prati politiku jer ga ne zanima. - Iz Breze. - Šalu zaturimo, zapjevamo i ne more nam NE FALI NIŠTA, AL’ NISAM KOD KUĆE - Od kada ste u Domu? biti dosadno - kaže Šahbaz. - Predugo. Da ti pričam ne bi vjerovala. - Bitno je samo da bude tišina, pa mi gle- U dvorištu oko stola sjedi šest-sedam muš- damo televiziju, a ljeti često sjedimo u karaca. Četvorica igraju karte, remi, i kažu bašti do koliko ko hoće, ponekad i zapje- da tako svakog dana provedu i do četiri sa- vamo, samo da nije glasno da ne uzne- ta, te da su im najveći problem ovi oko njih miravamo druge. Ponekad bude i sva- što samo gledaju i dobacuju, a jedan od tih đe i tada pomaže Adela, ali ih je malo koji gleda i dobacuje se smije i kaže da je za jer mi smo potrošili svoje svađe - priča njih koji igraju to najbolje jer bi ih ovi što Mugdim. Pitamo ga kako se to svađe tro- gledaju - pomeli kada bi zaigrali. Pitamo ko še i kako čovjek zna da ih je potrošio, a on je najbolji i ima li istine u onoj da koga ho- kaže da se to jednostavno osjeti. će karta – neće ljubav. Smiju se grohotom. - Vidite da to nema smisla, osjetite, neko - Hoćeš reći da bi trebalo da imam sreće prije, neko kasnije, ali ima i onih koji to u ljubavi? Ništa od toga - smije se. ne osjete nikada, a neko se opet i ne zna Posjete u centru su svaki dan od 12 do 18 svađati - priča Mugdim. i bude ih tokom cijelog dana i vikendom i On je u Centru dvije i po godine i uz smijeh praznicima. kaže da bi volio da ostane što duže. - Meni evo 15 mjeseci niko nije došao - ni- - Kada bi bilo po mojim željama, ali ja se sam imao svoje djece, imao sam dvije že- to ne pitam, pa ne znam koliko ću doba- ne i obadvije su mi umrle i sada sam sam, citi, ne znam kada će mi pokucati na vra- od rata sam sasvim sam... - kaže Šahbaz. ta, sa tim da Azrail nikom ne kuca - smi- Bahto napominje da ima težih dana. je se Mugdim.  63 VJERA I EKONOMIJA FINANSIJSKI EFEKTI POSJETE PAPE FRANJE SARAJEVU Ne postoje analize i vjerovatno ih neće ni biti Ono što se zasigurno zna jeste da su za vrijeme posjete svi sarajevski hoteli već odavno rezervisani i da mjesta više nema. Broj prijavljenih vjernika koji će prisustvovati svetoj misi na Olimpijskom stadionu Koševu već je oko 60.000, od čega će ih više od 20.000 doći iz susjedne Hrvatske

rema formuli koju je razvio koji je za kratko vrijeme stekao i simpati- stadionu Koševu već je oko 60.000, od Destination Marketing Association je onih koji ne pripadaju katoličkom svi- čega će ih više od 20.000 doći iz susjed- PInternational (DMAI), posjeta pa- jetu niti se smatraju religioznim. ne Hrvatske. pe Franje Filadelfiji (SAD), koja će se Za razliku od većine drugih zemalja, o Osim ekonomskog dobročiniteljstva ko- dogoditi u septembru ove godine, prije eventualnim finansijskim efektima po- jeg evidentno donosi gdje god da se po- svega kroz turizam i prateće usluge, ge- sjete pape Sarajevu ne postoje nikakve javi, zanimljivost međutim predstavlja nerisat će čak 420 miliona dolara dodat- analize niti će ih vjerovatno biti. činjenica da se aktuelni papa pokazao i nih prihoda ovom gradu i okolini. Tokom Ono što se zasigurno zna jeste da su za kao odličan menadžer koji je krenuo sa prošlogodišnje četverodnevne posjete vrijeme posjete svi sarajevski hoteli već reformisanjem problematičnih vatikan- Južnoj Koreji, Papa je, prema tvrdnja- odavno rezervisani i da mjesta više ne- skih finansija, koje su posljednjih godi- ma tamošnjih ekonomista, pogurao ovu ma. Broj prijavljenih vjernika koji će pri- na uzdrmali razni skandali. azijsku ekonomiju sa gotovo pola mili- sustvovati svetoj misi na Olimpijskom Prema tvrdnjama upućenih, Papa je još jarde dolara. Ruke su početkom ove godine zadovoljno trljali i Filipinci jer su, PLATE U VATIKANU osim duhovne nadgradnje, i materijal- no profitirali pošto su tih dana najvaž- Kada je riječ o operativnom budžetu, koji 46.000 dolara, uz subvencioniranje stam- niji berzanski indeksi zabilježili rekor- se na godišnjem nivou kreće oko 700 mi- benih troškova. Administracija i radnici dnu vrijednost. liona dolara, njegov najveći dio odlazi na srednjeg ranga su plaćeni 28.000 dolara KADA JE ADMINISTRACIJA plate, beneficije i penzije za oko 2.886 za- na godinu, što je za četvrtinu manje od DEBELA, NIJE ZDRAVA poslenih. Zanimljivo je da su plate relativ- prosječne talijanske plate na sličnim pono niske, ali imaju zavidan paket zdrav- slovima kod privatnika. Prednost je me- Ovi podaci svakako ne čude imajući na stvenih i penzionih beneficija. Godišnja đutim što zaposleni u Vatikanu ne plaća- umu da milioni vjernika prate svaki ko- primanja kardinala i biskupa iznose oko ju porez. rak i izjavu harizmatičnog papa Franje, 64 www.startbih.info VJERA I EKONOMIJA

DRASTIČAN RAST PROFITA VATIKANSKE BANKE Vatikanska banka je u 2014. ostvarila profit čak 20 puta veći u odnosu na prethod- nu, jer je nastavila proces reforme poslo- vanja i oporavila se od gubitaka. U saopštenju te banke, čiji je zvanični naziv Institut za vjerske poslove, navodi se da je u 2014. ostvaren profit od 69,3 miliona eura, naspram 2,9 miliona iz 2013. godine. Banka je proš- le godine takođe ostvarila neto ope- rativni profit od 36,7 miliona eura, dok je 2013. zabilježila gubitak od 16,5 miliona.

u ljeto 2013. zakazao sastanak sa sed- moro najvažnijih ljudi koji vode računa o vatikanskim finansijama, što je bio po- prilično neobičan gest, a već na počet- ku sastanka Papa je na tečnom italijanskom poručio: - Da bi moja duhovna poruka bila uvjerljiva, takve moraju biti i vatikanske finansije. Papa je potom upozorio da se moraju vratiti najvećoj misiji, pomaganju siromašnih i neprivilegovanih te za- tražio efikasniju i samoodrživu admi- nistraciju, kao i više novca za dobro- tvorni rad. - Kada je administracija debela, nije zdrava. Vi ste eksperti i ja vam vjeru- jem. Sada želim da pronađete rješe- nje i da ga pronađete uskoro - kazao je Sveti otac i napustio sastanak čime je nedvosmisleno poručio da želi više nov- KOLIKO JE BOGATSTVO VATIKANA? ca za siromašne. Bankari i ekonomski eksperti već sada Iako mnogi govore o ba- govore o, u finanijskom smislu, Franjo snoslovnom bogatstvu efektu, naglašavajući da papa možda ni- Vatikana, ono je ipak pu- je finansijski ekspert, ali jeste inspirati- no manje nego što se sma- van lider. tra, s obzirom na to da Da je papa bio krajnje ozbiljan u svo- najvrednije stvari, poput joj namjeri te da ništa nije propustio umjetničkih djela, nisu slučaju pokazuju i najpoznatiji svjet- na prodaju. Procjene ne- ske kompanije koje je uveo u vatikan- kih od najvećih vrijedno- ske finansije. sti su sljedeće: Tako je za poreze i računovodstvo za- Investicije: Portfolio dioni- dužena jedna od najvećih kompanija ca i zapisa, kao i zlata vrije- KPMG, koja sada implementira viso- di oko 920 miliona dolara. ke međunarodne standarde. EY (bivši Nekretnine: U najvrednije Ernst & Young) zadužen je za uprav- nekretnine spada oko 2.000 ljanje vatikanskim trgovinama i servi- apartmana, mahom u Rimu, je oko 972 miliona dolara. sigurno su u pitanju mili- sima, a reviziju računa u Vatikanskoj banci rade čuveni Deloitte & Touche. a vrijednost nekretnina se Umjetnička kolekcija: jarde. Ono što se može reći procjenjuje na 1,35 mili- U restrukturiranju medijskih operaci- jardi dolara. Svakako najvrednija imo- jeste da su godišnji priho- ja pomažu McKinsey & Co, kao i lord Vatikanska banka: vina Vatikana. Njena vri- di Vatikanskog muzeja 130 Christopher Patten, bivši šef BBC-a Knjigovodstvena vrijednost jednost je neprocjenjiva i miliona dolara. i posljednji britanski guverner Hong Konga.  65 10 NAJ DESET NEZABORAVNIH MOMENATA PAPE FRANJE (Ne)obično ponašanje Franjo (lat. Franciscus), rođen kao Jorge Mario Bergoglio (17. decembra 1936, Buenos Aires) 266. poglavar Katoličke crkve. Za papu je izabran 13. marta 2013. godine, kao nasljednik Benedikta XVI, koji je 28. februara podnio ostavku. Prvi je papa isusovac i prvi papa iz Argentine, Novog svijeta i južne hemisfere, te prvi papa neevropljanin nakon 1272. godine (Grgur III). Papa Franjo je poznat kao izrazito skromna osoba. Kao kardinal nije živio u raskošnoj rezidenciji nego u malenom stanu u Buenos Airesu, a umjesto službenog koristio je javni prijevoz. Po dolasku na papinsko mjesto nije nosio uobičajeni zlatni križ nego željezni, a u prvom obraćanju javnost je pozdravio sa „dobra večer“ (bona sera), umjesto uobičajenog katoličkog pozdrava (hvaljen Isus). No, ovaj papa nije neobičan samo po tome

1. LJUBLJENJE STOPALA ZATVORENIKA Samo dvije sedmice nakon što je izabran za papu, Franjo je oprao i 2. GRLJENJE S UNAKAŽENIM ČOVJEKOM poljubio stopala 12 zatvorenika u rimskom zatvoru u sklopu tradici- Papa Franjo je dirnuo mnoga srca nakon što je pozdravio i poljubio čovjeka s una- onalnog obreda Velikog četvrtka. kaženim licem koji pati od rijetkog genetskog poremećaja.

3. DJEČAK U PAPAMOBILU Sedamnaestogodišnji Celestino di Tullio, koji ima Daunov sindrom, 4. ROĐENDAN SA BESKUĆNICIMA imao je vožnju svog života kada ga je Papa pozvao da mu se pridruži u Na proslavu svog 77. rođendana Papa je u Vatikan pozvao i četiri beskućnika, od ko- vožnji papamobilom. jih je jedan došao sa psom.

66 www.startbih.info 10 NAJ

6. PAPA I DJEČAK U ŽUTOM 5. DJEČAK KOJI JE RASPLAKAO PAPU Tokom papinog obraćanja na Porodičnom danu, Tokom posjete Brazilu jedan dječak se probio kroz osiguranje, a papa je tražio simpatični dječak u žutom se pridružio papi na da ga podignu da ga zagrli. Tom prilikom dječak je šapnuo da želi da posta- bini tokom njegovog govora, a nešto kasnije pa- ne sveštenik, što je Franju rasplakalo, ali mu je obećao da će moliti za njega. pa mu je dozvolio da sjedne na njegovu stolicu.

7. PAPA LJUBI ČOVJEKA KOJI BOLUJE OD RIJETKOG OBOLJENJA Još jedna od slika koja je mno- 8. SELFIE SA MLADIMA ge ganula jeste ona kada je Papa poljubio i pomilovao oso- Nakon otvaranja naloga na Tweeteru, bu koja pati od teškog i rijet- Papa je objavio selfie sa grupom kog oboljenja. mladih.

9. GRLJENJE DJEČAKA KOJI BOLUJE OD CEREBRALNE PARALIZE 10. ODUŠEVLJENA OMLADINA Empatiju prema bolesnim, naročito Tokom proslave Dana omladine, papino vozilo je pogrešno skrenulo, a oduševljena djeci, Papa je potvrdio i grljenjem dje- masa mladih je nagrnula kao da je u pitanju rok-zvijezda. Kako je poslije potvrdio čaka koji boluje od cerebralne paralize. portparol Vatikana, papa je bio izrazito sretan ovakvim dočekom mladih.

67 Filmski festival u Cannesu IZMEĐU UMJETNOSTI I RAZBIBRIGE Tako je, sa jedne strane, u zvaničnom takmičarskom programu prikazan i opravdano nagrađen sa jednim od najviših pri- znanja - mađarski film „Saul Fia“ Lasla Nemesa, izuzetno teška drama o holokaustu u jednom koncentracionom logoru tokom Drugog svjetskog rata, a istovremeno je, sa druge strane, po oprobanoj festivalskoj praksi na „crvenom tepihu“ trajala je prava parada svjetskih starova, namijenjena očima onih kojima nije mnogo stalo do umjetnosti već, naprotiv, do čiste razbibrige. Čini se da je dosta lijepo vrijeme „privuklo“ starove i tako smo imali priliku vidjeti u festivalskoj palati i na čuvenom šetalištu Kroazeta: Catherine Deneuve, Sofiju Loren, Chalize Theron, Seana Peena, Colina Farrella, Johna Turturoa, Nannija Morettija, Cate Blancchett, Benicio Del Toroa, Michaela Cainea, Jane Fondu, Isabelle Huppert, Gerarda Depardiea... Inače, kad je riječ o eminentnim filmskim umjetnicima, Cannes 2015. je protekao u znaku jedne od najboljih filmskih glumica svih vremena, nažalost koja više nije među živima - Ingrid Bergman. Naime, ona je bila kao neka vrsta zaštitnog znaka na festivalskom plakatu, kao i na mnogim fotografijama. Posebno se isticalo da je, osim što su brojni filmovi najboljih svjetskih reditelja, u kojima je ona tumačila glavne uloge, a od kojih su neki prikazani i na ma- loj retrospektivi na „Cannesu 2015“, bili prezentirani na ovom festivalu, ona bila i u žiriju jednog od prethodnih festivala u gradu „ljepotanu Azura“. Ekipa filma Saul Fia Dostojno je bilo obilježeno i sto godina od rođenja klasika sedme umjetnosti, reditelja i glumca Orsona Srbije i Slovenije. Wellesa, autora jednog od najboljih filmova svih Riječ je o gotovo kaligrafski realizovanom djelu, u ko- vremena – „Građanina Kejna“. me Matanić sa istančanim emocijama, ali bez nepo- Kad je riječ o glavnom takmičarskom programu, trebne patetike, prezentira tri ljubavne priče iz posljed- „Zlatna palma“ - Gran prix 68. međunarodnog nje ratne kataklizme u Hrvatskoj. Radnja se dešava u filmskog festivala, nije dodjeljena ni jednom od fil- mediteranskom ambijentu i čini se kao da je svim glav- mova koji su tokom trajanja festivala važili kao fa- nim likovima „zvizdan“ udario u glavu te, što objek- voriti, poput već pomenutog „Saul Fia“ (nagrada tivno, što subjektivno, ne mogu da prevaziđu među- žirija za režiju), italijanskih filmova „Moja majka“ sobne nacionalne podjele, iako to nastoje. Nannija Morettija i „Youth“ Paola Sorrentinija, ja- Zanatski izuzetno dobro režiran, uz manje scenari- panskog filma „Our little sister“ Hirokazu Kore- stičke nedovršenosti, a uz odličnu fotografiju Marka eda ili englesko-američkog filma „Carol“ Todda Brdara, koja ima nešto od mediteranske „pregrijano- Haynesa. Naime, odlukom žirija, kojim su pred- sti“ iz najboljih filmova Lordana Zafranovića, zatim sjedavali slavni sineastički duo - braća Joel i Ethan Coen, najboljim filmom ovogodišnjeg festivala nadasve funkcionalnu muziku stvaralačkog tandema je proglašen francuski film „Dheepan“ Jacquesa Alena i Nenada Sinakuza i, konačno, uz izuzetno kre- Audiarda („Un Prophete“) - gotovo kamerna, a ativne tumače glavnih uloga: Tihanu Lazović, Gorana izuzetno snažna socijalna drama iz života izbje- Markovića i Nives Ivanković, ovaj film zaslužuje pa- glica iz Šri Lanke u Parizu. žnju najšireg gledalačkog auditorija. Od filmova iz našeg regiona, s opravdanjem je nagra- Reflektori Cannesa 2015. su u nedjelju, 24. maja, po- đen u specijalnom programu „Izvjestan pogled“ film gašeni, i tako će biti sve do maja 2016. godine i slje- „Zvizdan“ Dalibora Matanića („Fine mrtve djevoj- Sofija Loren dećeg festivala... ke“, „Kino Lika“), rađen u koprodukciji Hrvatske, Duško DIMITROVSKI

PRLJAVI PLES U BKC-u Nakon uspjeha Briljantina i Footloosea, treća pozorišna predstava u produkciji Instituta za muziku, teatar i multimediju iMTM mjuzikl Prljavi ples je u pripremi. U okviru proslave 60. godina Muzičke akademije Sarajevo i u saradnji sa plesnim klubom Aster, premijera je zakazana za 9. juni 2015. godine u BKC-u. Mjuzikl „Dirty Dancing“, koji je premijeru imao 2004. godine u Australiji, teatarska je adaptacija istoimenog filma iz 1987. godine u kojem su se proslavili legendarni glumac Patrick Swayze i Jennifer Gray.

68 www.startbih.info EKRANIZACIJA PIRKETOVE PRVE KNJIGE PREPORUKE Kolumnista magazina Start BiH Emir Imamović Pirke završava FILIP scenario za film Jel neko vidio djevojčice, koji će se snimati prema njegovoj prvoj knjizi Jel neko vidio djevojčice, kurve, ratne zločince. ANDRONIK, Producentica filma je Zdenka Gold iz Zagreba, koja je producirala i STRIP CRTAČ film Bobe Jelčića Obrana i zaštita, prikazan na Berlinaleu 2013. Redatelj I STANDUP je Radivoje Andrić, iz Beograda, koji je između ostalog radio filmo- KOMIČAR ve Tri palme za dve bitange i ribicu, Munje i Kad porastem biću Kengur. - Glumci se naravno još ne znaju jer treba raditi castinge, a to je FILM: Mad Max fury posao Oriane Kunčić. Vrijeme snimanja se još ne zna jer je projekat na kraju prve road. Nevjerovatan film faze pretprodukcije pa sada slijedi sklapanje financijske konstrukcije - kaže Pirke. koji me oduševio toliko da sam ga morao pogleda- ti dva puta. Oduševljava i BIHAĆKO LJETO OTVARA RADE ŠERBEDŽIJA filmofile i automehaniča- Kao i prethodnih 16 te Triko cirkus tea- re podjednako! puta, i ove godine se tra i Sci-Fidelity or- KNJIGA: Kim i Tintin. očekuje bogat pro- kestra iz Hrvatske. Ovaj putopis kroz Sjevernu gram na XVII festi- Ovu 12-dnevnu ma- Koreju je zabavan, ali igre valu scenskih umjet- nifestaciju svečano sa prevođenjem su još za- nosti Bihaćko ljeto će otvoriti proslav- bavnije. Originalni naslov 2015. Festival će 7. juna otvoriti spek- ljeni glumac Rade Šerbedžija i bend knjige je Kim i Struppi, ali pošto ni- takularni karneval plesnog kluba Virus, Zapadni kolodvor. ko ne bi prepoznao Tintinovog psa (Struppi) po imenu Sneško, onda su promijenili naslov i uništili po- ODRŽAN PRVI VIVA FILM FESTIVAL entu svega. CD: Brahms, Ein Deutsches Requiem. Uz brojne autore i goste iz svijeta filma, u kinu Cinema City, 28. maja (četvrtak) Ako postoji neko među vašim čitao- otvoren je Prvi VIVA festival dokumentarnog religijskog, ekološkog i turističkog fil- cima ko sluša klasiku, neka mi se ja- ma. Tom prilikom upriličena je i bh. premijera prvog 3D balkanskog igranog filma vi pa da osnujemo udruženje izumi- „Peti leptir“, srbijanskog reditelja Milorada Milinkovića. Prvi VIVA festival održan je ruće vrste. pod pokroviteljstvom Grada Sarajeva, a pored Valentina Inzka, visokog predstavnika u BiH, podržala su ga i brojna ministarstva, organizacije i udruženja iz BiH. Povod PREDSTAVA: Brašno u venama. za organizaciju Festivala jesu pitanja iskonskih ljudskih vrijednosti, suživota i, u tom Nije me se dojmila ova predstava ni svjetlu, sve aktuelnija pitanja biološkog opstanka na planeti. tekstom ni podjelom uloga, tako da je Od 28. maja do 30. maja u tri festivalska grada, Sarajevo (Bosanski kulturni centar), Vareš ovo preporuka iz kategorije koju pred- (Stara crkva) i Kakanj (Dom kulture), upriličene su besplatne projekcije 99 filmova, po 33 stavu ne posjetiti. iz kategorija religije, ekologije i turizma. Osnivač i organizator festivala je udruženje VIVA, WEB-STRANICA: http://cli- iz Sarajeva, čiji su članovi filmski radnici i zaljubljenici u sedmu umjetnost, na čelu s umjet- entsfromhell.net/. Svaki poslodavac bi ničkim direktorom Ratkom Orozovićem, sarajevskim filmskim i pozorišnim režiserom. trebao pročitati koji post sa ove web- Radi se o domaćem i međunarodnom takmičarskom festivalu umjetničkih ostvarenja u stranice, pa da vidimo u koliko njih će oblasti dokumentarnog filma rađenog tehnikom filmskog ili video (elektronskog) zapisa. se prepoznati.

TRI DANA DOBRE SVIRKE NA BEER FESTU Banjolučki Beerfest bit će Amadeusa. Osim navede- održan od 18. do 20. ju- nih muzičara, na Beerfestu na na platou ispred tvrđave će svirati i domaći bendovi Kastel. Organizatori obeća- čija će imena biti naknad- vaju tri dana piva, tri dana no objavljena. Ulaznice za vrhunske zabave sa pozna- Beerfest bit će u prodaji tim bendovima iz regiona ispred Kastela po cijeni od koji su potvrdili svoj dola- zak na festival. pet KM, a festivalske kapije Prvog dana nastupit će Prljavi bit će otvorene od 16.00 pa inspektor Blaža i kljuno- sve do 3.00 sata iza ponoći. vi i Zabranjeno pušenje, a Osim nastupa poznatih mu- druge večeri Bad Copy i Psihomodo rezervisana za Coloniu, The Prodigy zičara, Banjolučani će imati priliku da pop. Posljednjeg dana festivala scena je tribute bend iz Novog Sada i Ramba probaju i deset vrsta piva!

69 FELJTON O DOLASKU JEVREJA NA BALKAN Sarajevski Jevreji: Od Velikog rata do holokausta Kada govorimo o Bosni i Sarajevu u periodu između dva svjetska rata ne možemo a da ne spomenemo mnogobrojne Jevreje stvaraoce, naučne radnike, pisce koji ostavljaju svoj dubok, neizbrisiv trag i postaju sastavni dio naše tradicije i kulture, istorije i posebno poznatog sarajevskog duha. Dr. Marcel Šnajder, dr. Moric Levi, dr. Kalmi Baruh, Oskar Danon, Alfred Pordes, Daniel Ozmo, dr. Isidor Papo, Emerik Blum, Isak Samokovlija, Laura Papo Bohoreta, Erih Koš...

PIŠE: Eli Tauber

araje- vo u Sperio- du između dva svjetska rata doživljava svoju novu renesansu, ali sada u onom kultur- nom smislu u kojem ne zaostaje iza Zagreba i Beograda. Razvijaju se brojni talenti i stvaraoci, naučni radnici, pisci koji ostavljaju svoj dubok, neizbrisiv trag i postaju sastavni dio naše tradicije i kulture, istorije i poznatog sarajevskog duha. Samo neke ćemo spomenuti ovdje, koji bez sumnje, zaslužuju naj- više mjesta kada govorimo o Bosni i Sarajevu: dr. Marcel Šnajder, dr. Moric Levi, dr. Kalmi Baruh, Oskar Danon, Alfred Pordes, Daniel Ozmo, dr. Isidor Papo, Emerik Blum, Isak Samokovlija, Laura Papo Bohoreta, Erih Koš... DOKTOR MARCEL ŠNAJDER 19001941 Marcel Šnajder je rođen u Dembicama, austrougarskom dijelu Poljske. Gimnazijsko školova- nje započeo je u Mostaru, a završio u Klasičnoj gimnaziji u Travniku. Već tada pokazuje izuzetan talenat za matematiku, tako da ju je odlu- čio studirati i 1924. godine završa- va studij matematike i filozofije na Zagrebačkom univerzitetu. Već idu- će godine je doktorirao na Filozofiji, na temu: „Pokušaj određenja istine“. Doktor Moric Levi, bio je prvi akademski diplo- Odmah po završetku studija, zapo- mirani i osposobljeni rabin u Sarajevu šljava se u Sarajevu, u Prvoj ženskoj 70 www.startbih.info FELJTON Filozofskom fakultetu u Beču, na kojem je doktorirao 1906. godine na temi „Sefardi u B o s n i “. Poslije završenog studiranja vraća se u Sarajevo na mjesto rabina. Dr. Moric Levi bio je prvi akademski diplomirani i osposobljeni rabin u Sarajevu. Već 1916. godine Sefardska opština ga je izabrala za nadrabina. Pored dužnosti rabina i nadrabina, dr. Moric Levi je bio i stalni profesor vje- ronauke u sarajevskim gimnazijama i dru- Duhovna baština dr. Kalmi Baruha razasuta Dr. Marcel Šnajder još od gimnazijskih gim srednjim školama. Školske 1928/29. godine otvoren je Srednji je po mnogim časopisima, revijama, alma- dana pokazuje izuzetan talenat za ma- nasima i godišnjacima tematiku, tako da ju je odlučio studi- teološki seminar u Sarajevu. Za rektora se- rati i 1924. godine završava studij ma- minara imenovan je dr. Moric Levi, sarajev- tematike i filozofije na Zagrebačkom ski nadrabin. Njegov naučni rad je bio ori- Mnogo godina kasnije, u Jevrejskom gla- univerzitetu. Širim krugovima je ostao ginalan. Objavio je nekoliko studija: „David su, 1939., Baruh će napisati članak povo- najpoznatiji po svom doprinosu u ma- Pardo“; „Fragmenti iz života Sefarda: Rav dom 60-godišnjice rada Morica Levija, koji tematici, knjigama i udžbenicima koje Danon i Ruždi-paša“, a najvrednije mu je će retrospektivno prerasti u priznanje nje- je napisao iz te oblasti dijelo knjiga „Sephardim in Bosnien“. govom životnom opusu. Levijev plodni na- Nekoliko dana poslije ulaska Nijemaca i učni i javni rad bit će brutalno prekinut, sa- gimnaziji, a kasnije prelazi u Prvu gimna- ustaša u Sarajevo, 1941. godine, dr. Moric mo za par godina, ustaškim divljanjem u ziju u Sarajevu. Iz oblasti filozofije obja- Levi je uhvaćen i odveden u Grac (Austrija). Jasenovcu. Tekuća naučna istraživanja iz- vio je više od četrdeset radova, pretežno u Poznato je da je poslije toga bio u koncen- među njih dvojice su se dopunjavala. Dok časopisu „Pregled“. Međutim, širim krugo- tracionom logoru Jasenovac, gdje je i zavr- se Levi bavio filozofskoetičkim, teološkim vima je ostao najpoznatiji po svom dopri- šio svoj život. i istorijskim istraživanjima, dotle je Baruha nosu u matematici, knjigama i udžbenici- DOKTOR KALMI BARUH 18961945 zanimala, prije svega, filologija. Zajedničko ma koje je napisao iz te oblasti. Započeo im je bilo gledanje na perspektivu sefardi- je 1935. godine pisanje „Filozofskog riječ- Kalmi Baruh rođen je u Sarajevu, 1896. ke. Njegove životne forme bile su, kako je nika“, ali su ga omele neprilike sa premje- godine. Odmah nakon završetka studi- sam govorio, „odbljesak jedne naročite du- štajima na druga radna mjesta i šikaniranje ja u Beču, uključio se u književne tokove hovne (jevrejsko-galutske) i jedne materi- zbog njegove angažovanosti, a rat ga je ko- Sarajeva između dva svjetska rata. Od 1923. jalne (balkanskolevantske) kulture“. načno zaustavio. Bio je, o pitanju napredne pa sve do početka Drugog svjetskog rata, Duhovna baština dr. Kalmi Baruha raza- misli, izuzetno angažovan, tako da je već od na južnoslovenskim prostorima 1941. go- suta je po mnogim časopisima, revijama, 1935. godine bio pod prismotrom vlasti i dine, Baruh intenzivno objavljuje svoje ra- almanasima i godišnjacima. Svoje rasprave u kratkom aprilskom ratu, 1941. godine, dove, prikaze knjiga, koji prerastaju u eseje i eseje objavljivao je i u jevrejskim i u musli- nestao je jedne mračne noći i mučki ubijen. i daju, pored estetske valorizacije, sve više manskim i u srpskim almanasima i publika- sociološke analize i političke opaske. DOKTOR MORIC LEVI 18781942 cijama. Pripadao je užem krugu saradnika Baruh je bio naučnik na polju romanske Akademije znanosti i umjetnosti i Revista Moric Levi rođen je u Sarajevu. U djetinj- filologije, sa posebnom preokupacijom je- de Filologia Espanola u Madridu. Baruh je, stvu je pohađao meldar (jevrejsku osnov- vrejsko-španskim jezikom, sa naglaskom prije svega, bio filolog. Poznavao je temeljito nu školu), nastavio školovanje u višoj školi na romanse i usmeno predanje (povodom većinu popularnih svjetskih jezika: španski, koja se zvala „La alaha“. Pored toga, zavr- njegovog debija u časopisu bečkih akade- italijanski, franscuski, njemački, ruski i en- šio je i gimanziju. Teološki fakultet zavr- maca „El mundo Sefardi“, pod naslovom gleski, a pored toga latinski, hebrejski i arap- šio je u Beču, a istovremeno je studirao na La lingua de los Sefardim, 1923. godine). ski. On je bio prvi od bosanskih Sefarda POSEBNO INTERESANTAN ZA SAVREMENU PUBLIKU Ono što je bitno naučno-lingvističkoj i et- - Sefarda, već i između kraljevina Španije i nološkoj javnosti je jevrejsko-španski djelo- Jugoslavije (intervju madridske La gazeta krug rada dr. Kalmija Baruha. Njegov nauč- Literaria iz 1928). Baruh je pisao o španskoj ni autoritet iz 20-tih i 30-tih godina prošlog književnosti i svojim tekstovima i prevodima vijeka, kritičnog perioda za ovaj jezik i nje- u ovim časopisima predstavio je period od gove tvorevine, čine ga posebno interesan- Generacije ‘98, pa do španskih pisaca u gra- tnim za savremenu publiku. To je zapravo đanskom ratu (O novijem španskom roma- bila epoha predvečerja prodiranja srodnih stranih jezičkih implikacija u ladino jezik nu, Miguel da Unamuno, Armando Palacio (italijanskih, grčkih, hebrejskih, turskih, srp- Valdes, Španija u književnosti jedne gene- skih, bugarskih i njemačkih). Bio je stipen- racije i dr.). Čitaoci se upoznaju s autohto- dista španske vlade i boravio je u Madridu nim nacionalnim stvaralaštvom, nacional- 1928/29. On smisao svoje specijalizaci- nom dramom Lope de Vega i Kalderona de je nije vidio samo u građenju mosta izme- la Barke, lirsko-patriotskom poezijom koja Doktor Kalmi Baruh đu tople postojbine i njene izgnane djece će sazdati romancero.

71 FELJTON kod publike omiljenom italijanskom repertoa- ru, ali i na ruskim i drugim slovenskim klasici- ma kao i domaćem stvaralaštvu – prepoznaju- ći u ovim delima mogućnost za međunarodnu afirmaciju. U pedesetim i šezdesetim godi- nama dvadesetog vijeka beogradska Opera i Balet doživljavaju svoje zlatno doba. Danon u beogradskom nacionalnom teatru pro- vodi dvije i po decenije. Potom slijedi ka- rijera slobodnog umjetnika, kada kao dirigent gostuje širom svijeta… ALFRED PORDES SREĆKOVIĆ 19071941 Oskar Danon, na studijama Muzičke akademije u Pragu, u kojem je tada bio neobično razvijen mu- Narodno pozorište u Beogradu. Kaplar zički život i koji je bio kulturni centar Evrope, do- Miloje: Dirigent: Alfred Pordes. Premijera bija priliku da pokaže kakav talenat posjeduje 5. XII 1938. Dirigovao je Alfred Pordes, koga će Nemci koji se stranim jezicima bavio kao naučnim kulturno-umjetničkog života u Sarajevu. uskoro ubiti na Sajmištu, „Prodanu nevje- i sociološkim fenomenom. Njegova doktor- Bio je član grupe „Kolegium artistikum“. stu” 5. aprila 1941. pred nemačko bombar- ska disertacija, odbranjena u Beču, imala je Juna 1941. godine bježi iz okupiranog dovanje Beograda. naslov „Opstanak Sarajeva na Romaniju i kasnije postaje ko- španskih Jevreja mandant odreda u Bosni“. U svom „ Zv i j e z d a“. OZMINA GRAFIKA radu najviše pa- U uniformi, kra- „Zauzima posebno žnje poklanjao je jem 1944. godi- mjesto u razvoju španskoj književ- ne, ulazi u razo- nosti. S aspekta reno Narodno bosanskohercegovačke jevrejske zajedni- pozorište u grafike ako se uzme u ce, važnost ima- Beogradu, gdje obzir njegov iznimno ju njegovi radovi: praktično ni „Romanse bo- iz čega, po za- kratki životni i stvaralački sanskih Sefarda“ datku, treba da vijek“ i „Jezik sefardskih oformi Balet i Jevreja“. Umro je Operu. Odmah u koncentraci- posle Drugog svet- Alfred Pordes, Jevrejin iz Sarajeva, koji je ču- onom logoru skog rata, dirigent desa radio praveći predstave koje nije ni vi- Bergen-Belsen. Oskar Danon deo, uskačući i spasavajući svojom čudesnom OSKAR DANON (mladi doktor mu- muzikalnošću, da bi 5. aprila izveo svoju po- 19132010 zikologije sa di- slednju predstavu „Prodana nevesta“. Već su- Daniel Ozmo, autoportret plomom čuvenog tradan je počeo rat, a on je ubrzo odveden na Dirigent svjet- Karlovog univer- Sajmište, gde je kao Jevrejin ubijen. Među nji- skog glasa, neu- ziteta u Pragu) poma se našao Sarajlija Alfred Pordes, koji je morni stvaralac, kompozitor, par- staje direktor Opere znao da diriguje `Aidu` bez i jedne probe. tizanski borac, umjetnik sa neodoljivom i zasniva repertoarsku politiku na provereno „Lira“ je imala i svoje dirigente. Oni su moći sugestije, aktivan, dinamičan, ekspre- sivan, rođen u Sarajevu. Nestašni dječak Oskar, već u svom rodnom Sarajevu, u Prvoj muškoj gimanziji, dobio je priliku za svoje prve dirigentske nastupe i vođe- nja hora. Na studijama Muzičke akademije u Pragu, u kojem je tada bio neobično razvijen muzički život i koji je bio kulturni centar Evrope, dobija priliku da poka- že kakav talenat posjeduje. Studira istovremeno muzikologiju i filozofiju, a od 1935. godine je i stalni dirigent poznatog praškog pjevačkog društva „Lukes“. Diplomirao je 1938. godine, a godinu dana kasnije odbra- nio je doktorsku disertaciju na Karlovom univerzitetu. Pred sam rat, Oskar Danon se vra- ća u Sarajevo i djeluje kao dirigent u pjevačkim društvima „Sloga“ i „Lira“ Narodno pozorište u Beogradu i aktivno učestvuje u organizovanju 72 www.startbih.info FELJTON preokupacija u njegovom krat- Magazin Start BiH ponosno predstavlja monografiju kom stvaralačkom vijeku. Radio je teme iz radničkog života liv- ničara, drvosječa. I kada mu je Sonje Elazar bilo najteže, stvarao je. Ubijen je u Jasenovcu 1942. godine. Ovaj umjetnik snažnog senzi- IZ ALBUMA BOSANSKIH SEFARDA biliteta i talenta nije se uspio da kraja realizovati jer je njegova slikarska i životna priča završila brzo, nasilno i tragično. Među autorima društveno an- gažiranih grafika između dva svjetska rata, Ozmo je zauzi- Daniel Ozmo, grafika ma istaknuto mjesto, posebno svojim ciklusom linoreza o slovili kao najbolji u Sarajevu. bosanskim šumama. Motivi na Prvi i počasni dirigent Lire bio tim slikama su radnici na kraj- je Kosta Travanj, zatim su slije- nje napornim poslovima, oni re- dili Ljubo Bajac, Beluš Jungić, a žu i transportuju trupce, a zbog od 1930. godine Alfred Pordes. slabe zaštite povrede na radu su Pordes je mnogo stvarao. česte i teške. Mali je broj likov- Smatra se da je on prvi kom- nih umjetnika čiji je život tako ponovao operetu u Bosni i tragično i nasilno prekinut u na- Hercegovini. ponu stvaralačke snage, a da su Nažalost, danas je skoro sa- ostavili djela da trajno žive, kao svim zaboravljen. Ostavio je i što je slučaj sa djelima Daniela za sebe mnoga vrijedna djela: Ozme, tog prerano nestalog i Jesenja bura - opera u četiri či- na svirep način ubijenog umjet- na; Dušan, mladi kralj - dram- nika, čiji će opus i pored skro- ski zapis iz srpske istorije u pet mnog broja djela ostati značajan viđenja; Bosanska ljubav – ope- dokaz i potvrda njegovog talen- reta u četiri slike; Mia cara – ta, koji nažalost nije stigao da se tango milonga; Otero – tan- do svog vrhunca razvije. go; Vi ste za me druga Vilma Njegovi linorezi jakih crno-bije- Banky; Goal – pjesma navija- lih ekspresionističkih kontrasta ča; Ah hodi samnom u sara- nastali su 1939. godine za vrije- jevski park – tango; Plavi lep- me Ozminog boravka u pilana- tir – opereta; Lieder – gedichte ma i tvornicama u okolini Jajca von Rabindranath Tagore (maj i Olova. „Ozmina grafika zauzi- 1941); Contessa Violetta - ope- ma posebno mjesto u razvoju bo- reta u jednom činu (1927); sanskohercegovačke grafike ako se Svaku noć madame iz Ulični uzme u obzir njegov iznimno krat- Luksuzna monografija o svirači – pesma sa ulice - tan- ki životni i stvaralački vijek. Od go; Plavuše su moja propast – godine diplomiranja (1934) do životu Jevreja Sefarda šlager sezone... tragične smrti u logoru Jasenovac u Bosni i Hercegovini DANIEL OZMO OLOVO, 1912 (1942) Ozmo je razvio i jasno de- JASENOVAC, 1942 finirao vlastiti stil koji se temeljio na sintetičnom izrazu, redukciji Jedan od osnivača slikarske gru- i naglašenoj ekspresivnosti crno- pe Mladost, uljem i akvarelom bijelih odnosa. Ove su karakte- slikao u duhu poetskog realiz- ristike najizražajnije upravo na 2015. - 450 godina od dolaska Jevreja Sefarda u BiH ma, napravio mapu linoreza iz Ozminom Autoportretu, jednom bosanskih šuma, crtao logora- od njegovih najzrelijih listova, u ko- še u Jasenovcu. jima se jasno naslućuje i Ozmino Monografiju možete kupiti u svim boljim knjižarama. Plemenita osoba, fina ljudska ranije kiparsko iskustvo. Socijalno Ili u redakciji magazina Start BiH priroda, umjetnička duša, ra- kritičkim tonom obojeni su i lino- skošni talenat, riječi su kojima rezi Daniela Ozme sa motivima se opisuje bosanskohercegovač- poročnog i raskalašnog kafanskog ki slikar Daniel Ozmo, koji je života (U kafani, Noćni život)“, živio kratko, ali je iza sebe osta- napisala je o Ozmi likovna kri- NIK Denameda d.o.o. vio neizbrisiv trag. Bavio se cr- tičarka i historičarka umjetnosti La Benevolencije 6/1, Sarajevo težom, slikarstvom, skulptu- Aida Abadžić-Hodžić. +387 61 144 979 rom, ali grafika je postala glavna (nastavlja se) [email protected] 73 NA KRAJU KRAJEVA OSVRĆEMO SE MI, VJERUJ, NIJE MI LAKO Kad si mehak kao pamuk postaješ krpa Istina, nekima se dopao i Šemsudin Mehmedović koji je imao hrabrosti kandidirati se za predsjednika SDA naruživši pritom sve delegate oko sebe. “Bogme, većina delegata sve što imaju za reći slobodno pomisle. Šemso što pomisli to i kaže!”, zaključio je Pjer.

PIŠE: Asaf Bećirović prevari sa Kenom i mirna Bosna!”, prepo- kandidirati se za predsjednika SDA na- ručio sam. ruživši pritom sve delegate oko sebe. JORGAN: Evo smo uživo gledali prijenos kon- Među nama, Salkina je žena prava papan- “Bogme, većina delegata sve što imaju za gresa Stranke demokratske akcije (SDA). ka. Priča kaže da je sa sela došla studirati reći slobodno pomisle. Šemso što pomi- Onda je banuo delegat Salko. Odmah smo u Sarajevo. I da je prvih dana boravka u sli to i kaže!”, zaključio je Pjer. ga pitali otkud on, kada je trebalo da je na našem gradu sa prijateljicom na kafu otiš- Uvažavajući taj argument, ipak smo akla- kongresu? la. Kako su obje bile zgodne, gazda kafa- macijom zaključili da Kirbaš je taj koji će “Valalhi, vasdan traje, pa dojadilo mi! Uzeo ne im poruči piće. Tu brod uvesti u mirnu luku. Samo sam si malu pauzu!”, raportirao je. je Salkina žena pitala što zato treba, osim A pošto se on nije razdvajao od Kene, koji konobara od koga je znanja, i strpljenja. je također delegat SDA na kongresu, za- pića, a ovaj je rekao: Sad, jeste da je str- nimalo nas je da li je Keno ostao na kon- “Od kuće!” pljenje gorko, ali su gresu ili si je i on priuštio pauzu? “Otkud moji zna- mu plodovi slatki. “Krenuo je sa mnom na kongres. Ali smo ju đe sam?”, pitala je ZASTAVA: Po t o m usput sreli Lilu koja je Kenu svratila na ka- Salkina žena u toj je, ponuka- fu. Pa mi je Keno rekao da predsjedava- priči. na Sejfudinom jućem kažem da će možda doći. A kad je Pa kad smo već kod Tokićem, koji je ono- predsjedavajući pitao šta je s Kenom, ima li Salkana, moram re- mad uhapšen zbog šanse da dođe, rekao sam: “Ako bude mo- ći da prva mu je žena isticanja barjaka re- gao, neće doći. A ako ne bude mogao, eto bila crna, a ova druga publike BiH usred ga sigurno!”, objasnio je Salko. još crnja. Nejse, meni Banje Luke, uhap- U tom se na ekranu pojavio Amir Zukić, je ispotiha bilo drago šen pa pušten, po- generalni sekretar SDA. I objasnio kako da je Keno aktivan u tekla rasprava. Je li će se kongres morati pozabaviti i natali- pravcu nataliteta. provocirao ili je fakat tetom. Jer su natalitet i mortalitet tu neg- PAMUK: Al’ jebao to! srcem barjak razvio? dje. Haman, bare - bare. Zaključak: koli- Haj’mo opet na Provocirao je, jedno- ko nas umre, toliko se i rodi. kongres. Jer, na- glasno smo zaključili. “Biva, što roda donese, roda i odnese!”, pozvao nas je Salko Onda se za riječ javio entirao je Salko. da nam kaže kako je Pjer. I pitao a znamo Zabrinut poražavajućim podacima, za- Izetbegović izabran li kako će izgledati za- molio sam Salku da vrati se na kongres, za novog predsjed- stava unije Repubilka postroji delegate i poruči im da se ličnim nika. Niko od nas Bosne i Hercegovine? primjerom i angažmanom ispod jorgana - nije imao primjedbi. Dapače. SDA je do- “Kakva, bolan, unija? Jesi normalan? dokažu. Inače, džaba nam Evropa, NATO bila razumnog, umjerenog, fino vaspita- BiH je priznata država!”, ljutio sam se ja. i slične konstrukcije. Jer neće tamo ima- nog i tako dalje prvog čovjeka. Čovjeka koji “Ama, teoretski sam mislio!”, objasnio je. ti ko ući, ako se ne budemo progresivno zastupa tezu da sve treba posvetiti čovje- Tako da mi nismo znali kako bi hipotet- razmnožavali. ku, ali ne druge ljude. ski izgledala ta zastava. Onda nam je Pjer ČIJI U ČIJOJ: Salko je, naravski, pojeo begovu “Sve je to fino lijepo! Ali meni je Bakir ne- objasnio. čorbu, kruhom očistio tanjir i razgulio na kako mehak kao pamuk!”, rekao sam ja. “Zastava unija Republika Bosne i kongres. Je li delegatima prenio našu po- Neko je iz raje rekao da šta fali što je me- Hercegovine ovako bi izgledala: po mjese- ruku, saznat ćemo za devet mjeseci. No, hak kao pamuk, a ja sam rekao: čini, četiri vlaha igraju šaha!”, rekao je Pjer. ha je Salko preko vrata, njegov rođak je “Znam! Ali kad si mehak k’o pamuk, šan- Tu sam ja njega poslao u pizdu materinu. šapnuo kako je on siguran da Salkina že- se da postaneš krpa su velike!” A kad je nasrnuo na mene, branio sam se na vara Salku s Kenom. Istina, nekima se dopao i Šemsudin rekavši: “Pa šta je tu problem. Nek sad Salko ženu Mehmedović koji je imao hrabrosti “Ma, Pjer, to ja samo hipotetski!”.  74 www.startbih.info