PUNJENJE UREĐAJA FOTOSINTEZOM EKOLOGIJA ČUVAJ OKOLIŠ ZA MENE I ZA SEBE Punjenje Uređaja Fotosintezom

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

PUNJENJE UREĐAJA FOTOSINTEZOM EKOLOGIJA ČUVAJ OKOLIŠ ZA MENE I ZA SEBE Punjenje Uređaja Fotosintezom Broj 28 Mevludin Mekić Mevludin FOTO: FOTO: NAJVEĆI U REGIONU KOZA NOSTRA u brdima Podveležja Autostopiranje Putovanja sa ultra niskim budžetom ČUVAJ OKOLIŠ PUNJENJE UREĐAJA FOTOSINTEZOM EKOLOGIJA ČUVAJ OKOLIŠ ZA MENE I ZA SEBE Punjenje uređaja fotosintezom Solarna biciklistička staza Inžinjeri i inovatori širom svijeta već dugi niz godina rade i pronalaze načine na koje bi se upotreba klasičnih goriva i izvora energije zamijenila alternativnim i obnovljivim. Navest ćemo neke od njihovih izuma, koji na sasvim prirodan i obnovljiv, ali ponekad i neobičan način omogućuju njihovu primjenu u svakodnevnom životu lternativna goriva su ona koja su, biomase i biogoriva. Kod automobila, na- koja predstavljaju otpad iz pojedinih proi- kako im samo ime kaže, alternativa primjer, u alternativna goriva se ubrajaju zvodnih procesa, kao što su: rabljena ulja, Auobičajenim gorivima, dok se ob- praktično sva goriva za automobilske mo- ostaci od prerade nafte, tekstil i koža iz au- novljivom energijom smatra energija stvo- tore osim motornih benzina i dizel-gori- toindustrije, itd., a u pojedinim zemljama rena iz prirodnih izvora, poput sunčeve va, tj. osim goriva koja spadaju u biogoriva u proizvodnji se koristi čak i do 80 posto svjetlosti, vjetra, kiše, valova i geotermal- (biodizel, alkoholna goriva...), a tu se ubra- električne energije iz alternativnih goriva. ne topline, koji su obnovljivi (prirodno jaju i tečni naftni gas (TNG), komprimo- Efekti korištenja alternativnih goriva i ob- iznova punjivi). Tehnologije obnovljivih vani (KPG) i tečni prirodni gas (TPG). novljivih izvora energije su višestruki: ušte- izvora energije uključuju sunčevu energi- U svijetu se već poodavno, u cilju uštede da fosilnih goriva, smanjenje otpada, za- ju, snagu vjetra, hidroenergiju, energiju fosilnih goriva, koriste alternativna goriva štita okoliša, te korištenje u proizvodnji 36 www.startbih.info EKOLOGIJA znatno jeftinije električne energije koja se dobiva iz alternativnih izvora. Inžinjeri i inovatori širom svijeta već dugi niz godi- na rade i pronalaze načine na koje bi se upotreba klasičnih goriva i izvora energi- je zamijenila alternativnim i obnovljivim. Navest ćemo neke od njih, koji na neo- bičan i sasvim prirodan i obnovljiv način omogućuju njihovu primjenu u svakod- nevnom životu. BIORAZGRADIVA BATERIJA OD PAPIRA Najveći problem današnjih mobilnih tele- fona je trajanje baterije. I kada smartfone sasvim normalno koristimo, baterija jed- va izdrži jedan dan bez punjenja, a stalno praćenje koliko je ona puna i nošenje pu- njača svugdje sa sobom jedino je rješenje. Međutim, stvari bi mogle da se uskoro pro- mijene nabolje. Dizajner Cung Či Hsien E-Kaia, punjenje fotosintezom razvio je ideju za male mobilne akumula- tore, koji će korisnicima pametnih telefo- biljka smartphone može napuniti za ot- nalazili, i u bilo koje vrijeme. Takođe, cilj na drastično olakšati problem sa kratkim prilike 90 minuta, a ona, osim punjenja E-Kaia je stvaranje tehnologije koja kori- trajanjem baterije. Iako ova ideja nije no- mobilnih telefona, može davati i struju za, sti sve resurse koje nam priroda pruža, a va, ovaj dizajner je otišao korak dalje jer naprimjer, stone lampe. koje bi mogli da koriste i ljudima i okoli- je njegov proizvod „Mini Power“ preno- Ovaj izum nosi naziv E-Kaia, a tvor- ni“, izjavili su autori ovog zanimljivog izu- siva baterija koja je izrađena od papira i ci su Evelin Aravena, Kamila Rupcić i ma biotehnologije budućnosti. koja je biorazgradiva. „Mini Power“ do- Karolina Guerero. Navedena trojka je ra- ENERGIJA SUNCA lazi u tri različite verzije koje se razliku- zvila ovu tehnologiju još 2009. godine, ka- ju po trajanju. Ove baterije će trajati dva, da su bili studenti Duoc UC u Valparaíso i Mnogi današnje pametne telefone nazivaju četiri ili šest sati. National University Andrés Bello. E-Kaia i „fiksnim“ telefonima, pošto veći dio vre- Međutim, i inžinjeri iz Čilea smislili su ne- se temelji na fotosintezi kojom biljka ener- mena provode na punjaču. Činjenično sta- običan i sasvim prirodan i obnovljiv način giju svjetla pretvara u hemijsku energiju. nje je da je upotreba mobilnih telefona u punjenja ne samo mobilnih telefona. Svima Mikroorganizmi oko korijena zatim stvara- porastu, a rastu i troškovi punjenja bateri- nama iz dana u dan treba sve više utičnica ju energiju za rast biljke, ali neki elektroni ja. Solarni punjač mobilnog telefona „Juice“ jer sve je više uređaja koje treba svakodnev- tada se otpuštaju kao nusproizvod. E-Kaia dizajniran je tako da se u njega može smje- no puniti. Zahvaljujući ovim inžinjerima, sadrži elektrode koje „hvataju“ elektrone iz stiti mobilni telefon (podsjeća dizajnom na izgleda da ćemo u bliskoj nam budućno- zemlje i pretvaraju ih u neki oblik struje. već uveliko korišćene „bampere“, tj. maske sti umjesto utičnica naše mobilne telefo- Tehnologija ne utiče na rast i razvoj bilj- za pametne telefone s ekranima osjetljivim ne, tablete ili laptope puniti preko sobnih ke, a može proizvesti struju jačine pet volti, na dodir). Na vama je samo da izdvojite biljaka! Naime, oni su razvili USB punjač što je dovoljno za punjenje uređaja! „Ova 79 dolara, kupite „juice“, okrenete telefon i koji prikuplja energiju iz zemlje i pretva- eko-friendly tehnologija omogućava vam ostavite da se puni. Punjač je prekriven fo- ra je u struju za punjenje uređaja. Jedna da napunite prenosive uređaje gdje god se tonaponskim ćelijama skoro dvostruko ja- čim od bilo kojih mobilnih punjača sa trži- šta. Kada svjetlost pada na fotonaponske ćelije, one počinju da proizvode električnu energiju koja se skladišti u nanobaterijama u samom uređaju. Baterija je povezana sa mobilnim telefonom i na taj način stalno snabdijeva mobilni telefon energijom. Najnovije rješenje kompanije „SolTech System“, koje je već nagrađeno kao revo- lucionarno rješenje, integriše solarnu ener- giju u bilo koju zgradu ili objekat. Za razli- ku od tradicionalnih crijepova napravljenih od betona ili gline, ovi crijepovi su od sta- kla, što omogućava prolazak svjetlosti do apsorbujuće površine ispod krovne kon- strukcije, koja dalje generiše tako dobije- nu energiju i integriše je u već postojeće si- steme grijanja ili električnu mrežu zgrade. Osnovna prednost ovog sistema je u to- Stakleni crijep me što nije potrebna jaka sunčeva svjetlost da bi funkcionisao, što znači da generiše 37 EKOLOGIJA energiju čak i po oblačnom da- ide dalje od toga jer mu gorivo nu. Cijeli sistem funkcioniše ta- obezbjeđuju lokalni ljudi, a vje- ko što stakleni crijepovi omo- rovatno i neki koji ga svakod- gućuju prolazak svjetlosti do nevno koriste.“ specijalnog upijajućeg materi- ZERO ENERGY FRIŽIDER jala koji se nalazi ispod crijepa i tako apsorbuje sunčeve zrake. U naporu da se ponovo osmi- Ispod apsorbujućeg materijala sli frižider za svaki dom – koji nalaze se specijalne cijevi koje je pretrpio nekoliko promjena formiraju stub gdje se vazduh od početne ideje iz tridesetih zagrijava i cirkuliše kroz paten- godina prošlog vijeka – ru- tiranu tehnologiju, a tako saku- ski dizajner Jurij Dmitrijev pljena energija se zatim usmje- je otkrio nov patent za ure- rava u kuću i integriše sa već đaj budućnosti. Njegov bio- postojećim sistemom grijanja robot frižider koristi speci- kuće ili zgrade, što je još jedna Biorazgradiva baterija od papira jalnu supstancu nalik na gel velika prednost. koja obuhvati i ohladi hranu To znači da ne morate u potpu- i neklizajuća, kako bi se izbje- put, s obzirom na sve veći broj koja se u nju ubaci. Biorobot nosti da mijenjate način na koji gli sudari. električnih bicikala i automo- Zero Energy frižider se kači ste se do sada grijali, već da do- Električni bicikli i automobili bila. „Vjerujemo da ćemo za pet na zid i može da se postavi ho- davanjem ovog sistema smanji- bi jednog dana mogli da pu- godina imati proizvod koji će rizontalno, vertikalno ili čak te potrošnju energije koju pla- ne svoje baterije sa samog pu- imati široku primjenu“, kazao na plafonu. U njemu ne po- ćate, a samim tim umanjite i ta ili biciklističke staze, tvrdi je De Vit. stoji motor ili bilo kakva teh- račune. Sistem čak može biti Stefen De Vit, naučnik ko- BIO-BUS KAO GORIVO nologija koja se koristi u tra- povezan i sa postojećim ener- ji je učestvovao u ovom pro- KORISTI LJUDSKI IZMET getskim sistemom na bazi vode jektu. Tokom prvih 16 dana ili na bazi vazduha, a njegovom korištenja, staza je proizvo- U korištenju alternativnog go- ugradnjom dobijate sopstveni dila 140 kilovati na sat ili riva daleko najinteresantniji izvor energije, što znači da će- 140 ciklusa pranja veš-ma- primjer jeste autobus koji kao te manje brinuti zbog rasta ci- šine. Zasad se proizvedena gorivo koristi gas biometana, jene energenata i skupih raču- struja usmjerava u električ- dobijen tretmanom ljudskog iz- na za struju. nu mrežu, ali bi u budućno- meta i otpadaka od hrane. Ovaj Sunčevu energiju iskoristio sti mogla da bude upotrije- autobus redovno saobraća do je i izumitelj sa sjedištem u bljena i za ulično osvjetljenje Bristolskog (Engleska) aero- Kopenhagenu. On je smislio i signalizaciju. droma. Stručnjaci kažu da je električni bicikl koji nema pri- Nazvana „SolaRoad“, testna pun rezervoar „goriva“, dobije- dicionalnim frižiderima – gel ključivanja na utičnicu niti za- biciklistička pista je sagra- nog od godišnjeg otpada samo obavlja čitav posao, pa je 90% mjene baterije. Zvuči odlično, đena na dužini od 70 meta- pet ljudi, dovoljan da ovaj au- uređaja ustvari iskoristiv pro- zar ne!? Ova solarbike ima so- ra, u gradu Kromeni, sjever- tobus od 40 sjedišta pređe 305 stor. Korišćenje ovog frižidera larne ćelije ugrađene na obje no od Amsterdama. Projekat km. Ovo je jasan pokazatelj da je u osnovi vrlo jednostavno – strane točkova. Bicikl je rezul- je koštao oko tri miliona eu- ubacite hranu u gel, koji nema tat tri godine rada, a ima domet ra, uključujući troškove istra- miris i nije ljepljiv, i ona se tu od oko 43 km, kada je potpu- živanja i razvoja, navode u zadrži i hladi sve dok vam po- no napunjen. SolaRoadu, odbijajući među- novo ne zatreba.
Recommended publications
  • 1 En Petkovic
    Scientific paper Creation and Analysis of the Yugoslav Rock Song Lyrics Corpus from 1967 to 20031 UDC 811.163.41’322 DOI 10.18485/infotheca.2019.19.1.1 Ljudmila Petkovi´c ABSTRACT: The paper analyses the pro- [email protected] cess of creation and processing of the Yu- University of Belgrade goslav rock song lyrics corpus from 1967 to Belgrade, Serbia 2003, from the theoretical and practical per- spective. The data have been obtained and XML-annotated using the Python program- ming language and the libraries lyricsmas- ter/yattag. The corpus has been preprocessed and basic statistical data have been gener- ated by the XSL transformation. The diacritic restoration has been carried out in the Slovo Majstor and LeXimir tools (the latter appli- cation has also been used for generating the frequency analysis). The extraction of socio- cultural topics has been performed using the Unitex software, whereas the prevailing top- ics have been visualised with the TreeCloud software. KEYWORDS: corpus linguistics, Yugoslav rock and roll, web scraping, natural language processing, text mining. PAPER SUBMITTED: 15 April 2019 PAPER ACCEPTED: 19 June 2019 1 This paper originates from the author’s Master’s thesis “Creation and Analysis of the Yugoslav Rock Song Lyrics Corpus from 1945 to 2003”, which was defended at the University of Belgrade on March 18, 2019. The thesis was conducted under the supervision of the Prof. Dr Ranka Stankovi´c,who contributed to the topic’s formulation, with the remark that the year of 1945 was replaced by the year of 1967 in this paper.
    [Show full text]
  • Diplomski Rad
    View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE provided by Juraj Dobrila University of Pula Digital Repository Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Filozofski fakultet KATARINA POKRAJAC POPULARNA KULTURA U HRVATSKOJ 1970-IH I 1980-IH Diplomski rad Pula, 2018. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Filozofski fakultet KATARINA POKRAJAC POPULARNA KULTURA U HRVATSKOJ 1970-IH I 1980-IH Diplomski rad JMBAG: 0303030797, redoviti student Studijski smjer: Hrvatski jezik i književnost - Povijest Predmet: Hrvatska svakodnevica u socijalizmu Znanstveno područje: humanističke znanosti Znanstveno polje: povijest Znanstvena grana: hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest Mentor: izv. prof. dr. sc. Igor Duda Pula, srpanj 2018. IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI Ja, dolje potpisana Katarina Pokrajac, kandidtkinja za magistru hrvatskog jezika i knjiţevnosti i povijesti ovime izjavljujem da je ovaj diplomski rad rezultat isključivo mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraţivanjima te da se oslanja na objavljenu literaturu kao što to pokazuju korištene bilješke i bibliografija. Izjavljujem da niti jedan dio diplomskog rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz kojega necitiranog rada, te da ikoji dio rada krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem, takoĎer, da nijedan dio rada nije iskorišten za koji drugi rad pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili radnoj ustanovi. U Puli, 28. lipnja 2018. Studentica ______________________ IZJAVA o korištenju autorskog djela Ja, Katarina Pokrajac
    [Show full text]
  • Oktober 2020
    Radio SORA d.o.o. Kapucinski trg 4 Škofja Loka, 2.11.2020 4220 ŠKOFJA LOKA OKTOBER 2020 Datum Ura Izvajalec Naslov Jezik Dolžina 01.10.2020 0:00 BOMBE SREČEN SLO 3:40:00 01.10.2020 0:03 ZORAN PREDIN & ŽIVE LEGENDE ALFA SAMEC SLO 3:42:00 01.10.2020 0:07 MICHAEL BUBLE EVERYTHING ANG 3:23:00 01.10.2020 0:10 DENIS TRAP NOČ IN DAN SLO 3:31:00 01.10.2020 0:18 ALEKSANDER MEŽEK VREMENSKA NAPOVED SLO 3:07:00 01.10.2020 0:21 PATO BANTON FEAT. ALL & ROBIN CHAMPBELL BABY COME BACK ANG 3:47:00 01.10.2020 0:25 CANEGATTO (ANDRAŽ GARTNER) SAMO MIRNO SAMO DALJE SLO 3:04:00 01.10.2020 0:28 CLOUT SUBSTITUTE ANG 3:21:00 01.10.2020 0:32 POSKOČNI MUZIKANTI UPAM DA SI SREČNA SLO 3:07:00 01.10.2020 0:35 ANNA VISSI KANESAS ANG 4:18:00 01.10.2020 0:39 I.C.E. NA VRH SVETA SLO 4:03:00 01.10.2020 0:43 MERI CETINIČ & TOMISLAV IVČIĆ GORKA RIJEKA CRO 5:17:00 01.10.2020 0:48 KVATROPIRCI LJUBIM TE LJUBIM SLO 3:07:00 01.10.2020 0:52 JUSTIN HAYWARD TROUBADOUR ANG 6:30:00 01.10.2020 0:58 OTO PESTNER DALEČ JE ZA NAJU POMLAD SLO 5:17:00 01.10.2020 1:03 FED HORSES DOWN SLO 3:17:00 01.10.2020 1:07 ANA GABRIEL OBSESION ŠPA 3:34:00 01.10.2020 1:10 ZVITA FELTNA LUNINA BELINA SLO 3:11:00 01.10.2020 1:13 EMMELIE DE FOREST ONLY TEARDROPS - DANSKA ANG 2:58:00 01.10.2020 1:16 BAZAR ZATE SLO 4:08:00 01.10.2020 1:21 SWEET TOM TOM TURNAROUND ANG 3:54:00 01.10.2020 1:25 KINGSTON & DANIJELA ORIGINAL SLO 2:57:00 01.10.2020 1:28 SSGT BARRY SADLER THE BALLAD OF THE GREEN BERETS ANG 2:25:00 01.10.2020 1:30 KATARINA MALA DVA ZA MENE SLO 3:30:00 01.10.2020 1:34 CRANBERRIES ALL OVER NOW ANG 3:25:00
    [Show full text]
  • ALL-2017 \226 Bele\236Nica
    ALL-2017 Index Good Short Total Song 1 334 0 334 ŠANK ROCK - NEKAJ VEČ 2 269 0 269 LOS VENTILOS - ČAS 3 262 0 262 RUDI BUČAR & ISTRABEND - GREVA NAPREJ 4 238 0 238 RED HOT CHILLI PEPPERS - SICK LOVE 5 230 0 230 NIKA ZORJAN - FSE 6 229 0 229 CHAINSMOKERS - PARIS 7 226 1 227 DNCE & NICKI MINAJ - KISSING STRANGERS 8 226 0 226 NINA PUŠLAR - ZA VEDNO 9 200 0 200 ALICE MERTON - NO ROOTS 10 198 0 198 SKALP - HLADEN TUŠ 11 196 0 196 BQL - MUZA 12 195 0 195 KINGS OF LEON - FIND ME 13 195 1 196 RUSKO RICHIE & ROKO BAŽIKA - ZBOG NJE 14 192 0 192 ALYA - HALO 15 190 0 190 NEISHA - VRHOVI 16 185 0 185 DISTURBED - THE SOUND OF SILENCE 17 179 0 179 MI2 - LANSKI SNEG 18 175 0 175 KATY PERRY - CHAINED TO THE RHYTM 19 173 0 173 LITTLE MIX & CHARLIE PUTH - OOPS 20 172 2 174 ED SHEERAN - GALWAY GIRL 21 169 0 169 SIA - MOVE YOUR BODY 22 169 0 169 LINKIN PARK feat. KIIARA - HEAVY 23 167 0 167 ANABEL - OB KAVI 24 164 0 164 ED SHEERAN - SHAPE OF YOU 25 161 1 162 BOHEM - BALADA O NJEJ 26 158 0 158 JAN PLESTENJAK - IZ ZADNJE VRSTE 27 157 0 157 SIDDHARTA - DOLGA POT DOMOV 28 156 0 156 SELL OUT - NI PANIKE 29 156 1 157 LUKAS GRAHAM - 7 YEARS 30 153 0 153 HARRY STYLES - SIGN OF THE TIMES 31 151 0 151 ED SHEERAN - CASTLE ON THE HILL 32 151 0 151 MAROON 5 & FUTURE - COLD 33 145 0 145 LEONART - DANES ME NI 34 145 1 146 RICKY MARTIN & MALUMA - VENTE PA'CA 35 145 0 145 ED SHEERAN - HOW WOULD YOU FEEL 36 144 0 144 WEEKEND & DAFT PUNK - STARBOY 37 143 0 143 BQL - HEART OF GOLD 38 143 1 144 RAIVEN - ZAŽARIM 39 143 0 143 STING - I CAN'T STOP THINKING ABOUT YOU 40 142 0 142
    [Show full text]
  • Vizualni Identitet Glazbene Produkcije Novoga Vala (1977
    Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za povijest umjetnosti Vizualni identitet glazbene produkcije novoga vala (1977. - 1987.) Diplomski rad mentor: dr. sc. Frano Dulibić, red. prof. studentica: Kora Girin Zagreb, 2016. Sadržaj 1. Uvod........................................................................................................................................3 1. 1. Problem definicije i periodizacije glazbenoga žanra novoga vala ............................... 3 1.2. Pitanje novovalnoga senzibiliteta ................................................................................... 8 1.3. Novi val i postmodernizam...........................................................................................13 1.4. Glazbeni spot i televizija kao arhetipske postmodernističke forme. Primjeri novovalnih glazbenih spotova......................................................................................................................15 1.5. Grafički dizajn i postmodernistička estetika ................................................................ 21 2. Punk......................................................................................................................................23 2.1. Punk i vizualni identitet punka u svijetu.......................................................................23 2.2.Punk u Jugoslaviji ......................................................................................................... 26 2.3.Vizualni identitet slovenskoga punka ..........................................................................
    [Show full text]
  • Serbian Music: Yugoslav Contexts
    Serbian Music: Yugoslav Contexts SERBIAN MUSIC: YUGOSLAV CONTEXTS Edited by Melita Milin and Jim Samson Published by Institute of Musicology SASA Technical editor Goran Janjić Cover design Aleksandra Dolović Number of copies 300 Printed by Colorgrafx ISBN 978-86-80639-19-2 SERBIAN MUSIC: YUGOSLAV CONTEXTS EDITED BY MELITA MILIN JIM SAMSON INSTITUTE OF MUSICOLOGY OF THE SERBIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS BELGRADE 2014 This book has been published thanks to the financial support of the Ministry of edu- cation, science and technological development of the Republic of Serbia. Cover illustration: Vera Božičković Popović, Abstract Landscape, 1966. Courtesy of Zepter Museum, Belgrade. CONTENTS PREFACE............................................................................................................7 Melita Milin INTRODUCTION.............................................................................................9 Jim Samson 1. SERBIAN MUSIC IN WESTERN HISTORIOGRAPHY......................17 Katy Romanou 2. WRITING NATIONAL HISTORIES IN A MULTINATIONAL STATE..........................................................................................................29 Melita Milin 3. DISCIPLINING THE NATION: MUSIC IN SERBIA UNTIL 1914 ................................................................................................47 Biljana Milanović 4. IMAGINING THE HOMELAND: THE SHIFTING BORDERS OF PETAR KONJOVIĆ’S YUGOSLAVISMS........................................73 Katarina Tomašević 5. THE INTER-WAR CORRESPONDENCE BETWEEN MILOJE
    [Show full text]
  • Crtice S Otoka #3
    C R S T I O C T E O K # A proliće/ 3 lito 2020 SADRŽAJ UVODNA RIČ 03 Uvodna rič 04 Antonela Marušić: intervju s Antom Mihićem / Sali — Dugi Otok 06 poezija #1: Margareta Peršić / Unije 07 Miloš Prelević: Proljeće ― Ada Bojana / Ada Bojana 12 Bojan Krištofić: intervju s dr. Brankom Živković-Duvnjak / Silba 14 poezija #2: Vedrana Pavlak / Ugljan 15 Eva Marija Jurešić: Jakovljeva / Krk 16 Nikola Radić: Čestice / Prvić 17 poezija #3: Magdalena Marđetko / Silba 20 Antonela Marušić: intervju sa Sanjom Baković / Bol — Brač 26 poezija #4: Matjaž Pikalo-Selvo / Silba 27 Sandra Vlašić: Ska na mulu / Vis 29 Mirjana Mrkela: Dorb 30 poezija #5: Smiljana Sindičić / Silba 31 Jelena Graovac i Leon Lučev: Malo se sjećamo tog kopna / Zlarin 33 Bojan Krištofić: Kratki dnevnik karantene / Silba 37 poezija #6: Jasmina Bojić i Mia Štark / Silba 40 Tanja Telesmanić: Silbenski glosarij III / Silba 42 Natasha Kadin: Oriđinaloskop 44 Impressum SALJANI KNJIŽNICU DOŽIVLJAVAJU KAO SVOJ TINEL Razgovarala: Antonela Marušić / Dugi otok Ante Mihić, ravnatelj knjižnice u da knjižnica pokriva ljudsku uni- MENI JE ŽELJA DA rivu i iz njega izlaze nova lica. mjestu Sali na Dugom otoku jedan verzalnost jer se čovjek u takvom Nikad nitko u Salima nije odbio je od onih ljudi koje, kada ih upo- kontekstu najbolje izgrađuje. Ne SVAKO MISTO NA volontirati u knjižnici. znate, teško kasnije zaboravljate. isključivost, ne samo jedna ideja OTOKU IMA MALU Dječački zainteresiran za ljude koja će potaracati druge i na kra- KNJIŽNICU, JER Na koje ste pothvate učinjene po- i svijet oko sebe, u isto vrijeme ju čovjeka.
    [Show full text]
  • 05-2016 Index Good Short Total Song 1 55 0 55 DNCE
    05-2016 Index Good Short Total Song 1 55 0 55 DNCE - CAKE BY THE OCEAN 2 52 0 52 SIMPLE PLAN & R CITY - SINGING IN THE RAIN 3 39 0 39 ANIKA HORVAT - NOČEM BIT SAMA 4 38 0 38 GWEN STEFANI - MAKE ME LIKE YOU 5 36 0 36 LUKAS GRAHAM - 7 YEARS 6 36 0 36 MANUELLA - BLUE AND RED 7 33 0 33 TABU - NABIRALKA ZVEZD 8 33 0 33 MARY ROSE - RESNIČEN SVET 9 33 0 33 DUA LIPA - BE THE ONE 10 33 0 33 MIKE POSNER - I TOOK A PILL IN IBIZA(RNX-2016) 11 29 0 29 ENRIQUE IGLESIAS & WISIN - DUELE EL CORAZON 12 29 0 29 RED HOT CHILI PEPPERS - DARK NECESSITIES 13 26 0 26 BIRDY - KEEPING YOUR HEADUP 14 26 0 26 KINGSTON - ALLE ALLE 15 26 0 26 TWENTY ONE PILOTS - STRESSED OUT 16 26 0 26 LEONART - POJEM ZATE 17 25 0 25 RAIVEN - ČRNO BEL 18 25 0 25 PANDA - NORO 19 25 0 25 JAMALA - 1944 20 24 0 24 ROBIN SCHULZ & JUDGE - SHOW ME LOVE 21 22 0 22 KLEMEN KLEMEN - LJUBEZEN 22 22 0 22 X AMBASSADORS - RENEGADES 23 22 0 22 FRENK NOVA & KATAYA - SVET JE TVOJ 24 21 0 21 ELLE KING - EX'S & OH'S 25 21 0 21 MARLON ROUDETTE & K STEWART - EVERYBODY FEELING SOMETHING 26 21 0 21 FRANS - IF I WERE SORRY 27 20 0 20 ALYA - DOBER DAN 28 19 0 19 DUKE DUMONT - OCEAN DRIVE 29 19 0 19 ANNA NAKLAB & ALLE FARBEN & YOUNOTUS - SUPERGIRL 30 19 0 19 FOALS - BIRCH TREE 31 19 0 19 ELLIE GOULDING - SOMETHING IN THE WAY YOU MOVE 32 18 0 18 SHAWN MENDES - SOMETHING BIG 33 18 0 18 CHARMING HORSES & JANO - KILLING ME SOFTLY WITH THIS SONG 34 17 0 17 MEGHAN TRAYNOR & JOHN LEGEND - LIKE I'M GONNA LOSE YOU 35 16 0 16 ROBIN SHULTZ & FRANCESCO YATES - SUGAR 36 16 0 16 JUSTIN BIEBER - LOVE YOURSELF 37 16 0 16 IMANY
    [Show full text]
  • Sounds of Attraction
    edited by Sounds of Attraction Miha Kozorog, Rajko Muršič Yugoslav and Post-Yugoslav Popular Music edited by Miha Kozorog and Rajko Muršič Miha Kozorog by edited Yugoslav and Post-Yugoslav Post-Yugoslav and Yugoslav Attraction Sounds ofSounds Popular Music Popular SOUNDS OF ATTRACTION: YUGOSLAV AND POST-YUGOSLAV POPULAR MUSIC Sounds of Attraction: Yugoslav and Published by/Založila: Znanstvena Post-Yugoslav Popular Music založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani (Ljubljana University Press, Uredila/Edited by Faculty of Arts) Miha Kozorog, Rajko Muršič Izdal/Issued by: Oddelek za etnologijo Recenzenta/Reviewers in kulturno antropologijo/ Svanibor Pettan Department of Ethnology and Cultural Jernej Mlekuž Anthropology Zbirka/Book series Za založbo/For the publisher Zupaničeva knjižnica, št. 43 Roman Kuhar, dekan Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani/The Lektor/Proofreading dean of the Faculty of Arts, University Peter Altshul of Ljubljana Odgovorni urednik zbirke/ Ljubljana, 2017 Editor in chief Boštjan Kravanja Oblikovna zasnova zbirke/Design Vasja Cenčič Uredniški odbor zbirke/ Editorial board Bojan Baskar, Mateja Habinc, Vito Hazler, Jože Hudales, Božidar Jezernik, Delo je ponujeno pod licenco Creative Miha Kozorog, Boštjan Kravanja, Commons Attribution-ShareAlike 4.0 Uršula Lipovec Čebron, Ana Sarah International License (priznanje Lunaček Brumen, Mirjam Mencej, avtorstva, deljenje pod istimi pogoji). Rajko Muršič, Jaka Repič, Peter Simonič Prva izdaja, e-izdaja/ First edition/e-edition Fotografija na naslovnici/Cover photo Urša Valič Publikacija je na voljo na/Publication is available on: Vse pravice pridržane./ https://e-knjige.ff.uni-lj.si All rights reserved. DOI: 10.4312/9789612379643 Raziskovalni program št. P6-0187 je sofinancirala Javna agencija za raziskovalno dejavnost Republike Slovenije iz državnega Publikacija je brezplačna./Publication proračuna.
    [Show full text]
  • Working Group Mila Oiva, Hannu Salmi & Bruce Johnson Yves
    and Hungary. The main destination was the Soviet Union, which did not remain unnoticed on the Working group Mila Oiva, Hannu Salmi & Bruce Johnson other side of the Iron Curtain: The Washington Post noted on 30 December that the Soviet Union seeks “wider cultural ties with other countries” and had just hosted the concert of “the French croon- Yves Montand in the USSR: Mixed Messages of post-Stalinist/Western Cultural Encoun- er”. It is obvious that the tour had a great propaganda value for the USSR, to exemplify the deepening ters cultural ties. To promote this view, the documentary film Yves Montand Sings (Поёт Ив Монтан , 1957) was produced, clearly with great rapidity. It was produced by the Central Studio for Documen- Panel summary tary Film, based in Moscow and already founded in 1927. The high production values of the film are apparent since the best production teams were behind the camera. The documentary was shot by Ser- In 1954 French/Italian singer and actor Yves Montand signed a contract for a concert tour of the gei Yutkevich (1904–1985) who had in spring 1956 just won the best director award for his Othello in USSR, for whom it would constitute an early form of cultural diplomacy for the new post-Stalinist Cannes. The director was Mikhail Slutsky (1907–1959) who also had a prolific career. He had won the regime and its openness to the west. In 1956 the issue of aggressive colonial politics was brought into Stalin prize three times and was the Honoured Artist of the Ukrainian SSR.
    [Show full text]
  • Удк 347.78: 681.854 (497.1)
    27 УДК 347.78: 681.854 (497.1) ОРГАНИЗАЦИЯ ГРАМЗАПИСИ РОК-МУЗЫКИ И ПРАВОВОЙ СТАТУС РЕКОРДИНГОВЫХ ЛЕЙБЛОВ В ЮГОСЛАВИИ: ИСТОРИЯ И СОВРЕМЕННОСТЬ Синєокий О.В., к. ю. н., доцент Запорожский национальный университет, Украина В статье впервые в литературе изложен анализ становления и развития институтов грамзаписи в Югославии. Исследованы информационно-правовые аспекты организации югославских лейблов «Jugoton/Croatia Records», «PGP-RTB/PGP-RTS», «ZKP RTLJ/ZKP RTVS», «Jugodisk», «Diskoton», «Suzy» и «Menart Records». Особое место в авторском подходе к анализу справочного материала отведено систематизации информации по истории грамзаписи рок-музыки в Югославии. Кроме того, рассмотрены вопросы реформирования нормативно-правовой базы инфраструктуры фонографической индустрии после распада Югославии. Ключевые слова: грамзапись, лейбл, рекординговая индустрия, рок-музыка, Югославия. Cинєокий О.В. ОРГАНІЗАЦІЯ ГРАМЗАПИСУ РОК-МУЗИКИ І ПРАВОВИЙ СТАТУС РЕКОРДИНГОВИХ ЛЕЙБЛІВ В ЮГОСЛАВІЇ: ІСТОРІЯ ТА СУЧАСНІСТЬ / Запорожский национальный университет, Украина У статті вперше у літературі викладено аналіз становлення та розвитку інститутів грамзапису в Югославії. Досліджено інформаційно-правові аспекти організації югославських лейблів «Jugoton/Croatia Records», «PGP-RTB/PGP-RTS», «ZKP RTLJ/ZKP RTVS», «Jugodisk», «Diskoton», «Suzy» та «Menart Records». Особливе місце в авторському підході до аналізу довідкового матеріалу відведено систематизації інформації з історії грамзапису рок-музики в Югославії. Крім того, розглянуто питання реформування нормативно-правової бази інфраструктури фонографічної індустрії після розпаду Югославії. Ключові слова: грамзапис, лейбл, рекордингова індустрія, рок-музика, Югославія. Sineokyj O.V. THE ORGANIZATION OF ROCK-MUSIC RECORDING AND LEGAL STATUS OF RECORD-LABELS IN YUGOSLAVIA: HISTORY AND NOWEDAYS / Zaporizhzhya national university, Ukraine This article is the first publication in literature which gives us review of formation and development of record institutions in the Yugoslavia.
    [Show full text]
  • The “Jaranization” of Yugoslav Rock and Roll Before 1974: Use of Folklore in the Early Stages of the Development of the Yugoslav Rock Scene
    The “Jaranization” of Yugoslav Rock and Roll before 1974: Use of Folklore in the Early Stages of the Development of the Yugoslav Rock Scene Irena Šentevska I have often claimed thatzabavna [entertainment] and narodna [traditional/folk] would become one, and that this would simply be- come Yugoslav music. Milovan “Minimaks” Ilić (cited in Ivačković 2013: 110) INTRODUCTION Debates on the social position and (political) influence of the rock scene in socialist Yugoslavia have put forward various (and often con- flicting) interpretations of the use and role of folkloric motifs in the creative output of Yugoslav rock musicians. In spite of the consider- able differences between the decades, in the late 1960s and throughout the 1970s some rock bands (e.g., YU grupa, Korni grupa, S vremena na vreme, Smak, Bijelo dugme, Leb i sol, etc.) used folkloric elements 167 in spontaneous attempts to attract audiences with music that more or less already had a strong presence in their lives. These groups sought to expand their audience base to segments of the youth population that favoured folk music idioms. This strategy was also helpful in dealing with the music executives at the broadcasters and record companies. At the same time, such “nostrification” was an asset in overcoming the ideologically-driven resistance to rock and roll, which was often perceived from different sides in the (socialist) society as an alien and decadent form of Western popular culture. In the socialist context, rock music incorporating folkloric ele- ments assumed two basic roles: 1) the “domestication” of rock and roll as a cluster of imported Western music idioms, lifestyles and value sys- tems, largely in disharmony with the social order in the Eastern Bloc countries (not excluding Yugoslavia); 2) the mediation of the national identities, where such music could perform both “centrifugal” and “centripetal” functions in asserting either unitary or separate ethnic identities, respectively.
    [Show full text]