Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a
PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI KNJIGA 1.-Tekstualni dio
Broj Plana: 87/2001.
Osijek, srpanj, 2005.
Nositelj izrade plana: OSJEČKO BARANJSKA ŽUPANIJA OPĆINA KNEŽEVI VINOGRADI Plan izradio: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a Naziv prostornog plana: PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI
Knjiga: I TEKSTUALNI DIO Direktor:
______mr. sc. Sonja Cupec, dipl.ing.arh. Koordinator plana: Marta Paunović, dipl. ecc.
Stručni tim: Marta Paunović, dipl. ecc. Sanda Milas,dipl.ing.arh. Vlado Sudar, dipl.ing. građ. Ivica Bugarić,dipl.ing.građ. Mirko Strahinić, dipl.ing. stroj. Ljubica Majcan- Korkutović, dipl turizm. Mr.sc. Rade Manojlović,dipl.ing.šum.
Tehnička obrada: Tehničari Asmir Bašić,građ.tehn.vis. Tomislav Fiala,građ.tehn.vis.
Datum izrade: srpanj 2005. godine Popis knjiga: KNJIGA 1. I TEKSTUALNI DIO
SURADNJA:
1. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE 2. MINISTARSTVO KULTURE-UPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE, Osijek 3. HP-HRVATSKA POŠTA d.d.-ZAGREB Područna uprava Slavonija-Osijek 4. HT-HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d. ZAGREB Regija 4-Istok-Osijek 5. HT-MOBILNE TELEKOMUNIKACIJE d.o.o.-ZAGREB Sektor za planiranje i razvoj 6. HEP-PRIJENOS d.o.o.-ZAGREB Prijenosno područje-Osijek 7. HEP-DISTRIBUCIJA d.o.o.-ZAGREB DP "Elektroslavonija" Osijek 8. HEP-PLIN d.o.o. OSIJEK 9. UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE-Osijek 10. HRVATSKE VODE ZAGREB VGO za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek 11. BARANJSKI VODOVOD d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju-Beli Manastir 12. "ARBOR" d.d. Osijek 13. MORH-ZAGREB 14. HRVATSKE ŠUME ZAGREB Uprava šuma Osijek 15. OPĆINA KNEŽEVI VINOGRADI
SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PROPISANA ZAKONIMA I PROPISIMA
Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (samo za PPŽ i izmjene i dopune prostornih planova izrađenih prije 1994. godine) Suglasnost Državne uprave, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove Mišljenje Županijskog zavoda za prostorno uređenje Suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine Suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode Suglasnost Ministarstva obrane Suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
S A D R Ž A J Stranica
I OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE 1 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1 1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj 1 1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost 2 1.1.1.3. Naselja i građevinska područja 5 a) Naselja 5 b) Građevinska područja 6 1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora 7 1.1.1.5. Prirodna obilježja 8 a) Reljef 8 b) Klima 9 c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja 14 d) Pedološka i biovegetacijska obilježja 15 e) Geološka i tektonska obilježja 18 1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra 19 a) Zaštićeni dijelovi prirode 19 b) Kulturna dobra 20 1.1.1.7. Osobitosti krajobraza 22 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 24 1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa 24 a) Poljoprivredne površine 24 b) Šumske površine 26 c) Lovišta i lovna divljač 28 d) Mineralne sirovine 29 1.1.2.2. Gospodarski potencijal 30 a) Gospodarska struktura 30 b) Proizvodne djelatnosti 31 c) Turizam 31
d) Eksploatacija mineralnih sirovina 32 e) Ostale gospodarske djelatnosti 32 1.1.2.3. Društvene djelatnosti 33 a) Uprava 33 b) Socijalna zaštita 34 c) Obrazovanje 34 d) Zdravstvena zaštita 35 e) Kultura 36 f) Vjerski objekti 36 g) Banke 37 1.1.2.4. Sport i rekreacija 37 1.1.2.5. Komunalne djelatnosti 37 a) Groblja 37 b) Tržnice 39 1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav 39 a) Cestovni promet 39 b) Riječni promet 40 c) Zračni promet 40 d) Poštanski promet 40 e) Telekomunikacije 42 1.1.2.7. Energetski sustav 44 a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina 44 b) Elektroenergetika 45 1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav 46 a) Vodoopskrba 46 b) Odvodnja otpadnih voda 46 c) Uređenje vodotoka i voda 47 d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 49 1.1.2.9. Postupanje s otpadom 50 1.1.2.10. Stanje okoliša 50 a) Onečišćenje voda 50 b) Onečišćenje zraka 51 c) Onečišćenje tla 51 d) Opterećenje bukom 51
1.1.2.11. Područja posebne namjene 51 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 51 1.1.3.1. Prostorni plan Županije 51 a) Stanovništvo 51 b) Naselja 52 c) Građevinska područja 53 d) Gospodarstvo 54 e) Društvene djelatnosti 55 f) Promet 56 g) Energetika 57 h) Vodnogospodarstvo 57 i) Poljoprivredno i šumsko zemljište 58 1.1.3.2. Prostorni plan (bivše) općine Beli Manastir 60 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne 60 pokazatelje 1.1.4.1. Demografski potencijal 60 1.1.4.2. Naselja 61 1.1.4.3. Građevinska područja 61 1.1.4.4. Gospodarski potencijal 61 1.1.4.5. Promet 61 a) Cestovni promet 61 b) Poštanski promet 62 c) Telekomunikacije 62 1.1.4.6. Energetika 63 a) Plinoopskrba 63 b) Elektroenergetika 63 1.1.4.7. Vodnogospodarstvo 63 a) Vodoopskrba 63 b) Odvodnja otpadnih voda 64 c) Uređenje vodotoka 64 d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 64
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREÐENJA 65 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 65 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i 65 infrastrukturnih sustava 2.1.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija 65 2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih funkcija 65 a) Cestovni promet 65 b) Poštanski promet 66 c) Telekomunikacije 66 d) Plinoopskrba 66 e) Elektroenergetika 66 f) Vodnogospodarski sustav 67 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 67
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 68
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA 69
2.2.1. Demografski razvoj 69
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 70 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne 71 infrastrukture 2.2.3.1. Naselja 71 2.2.3.2. Društvena infrastruktura 72 2.2.3.3. Prometna infrastruktura 72 a) Cestovni promet 72 b) Pošta 73 c) Telekomunikacije 73 2.2.3.4. Energetska infrastruktura 73 a) Plinoopskrba 73 b) Elektroenergetika 73 2.2.3.5. Vodnogospodarstvo 73 a) Vodoopskrba 73 b) Odvodnja otpadnih voda 74 c) Uređenje vodotoka i voda 74 d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 74 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturnih 74 dobara
a) Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti 74 b) Kulturna dobra 74 2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐENJA NASELJA NA PODRUČJU 75 OPĆINE 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 75 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja 75 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 76 3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA 77 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU 77 ŽUPANIJE 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I 77 KORIŠTENJE PROSTORA 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina 78 3.2.1.1. Struktura površina 80 3.2.1.2. Građevinska područja 80 3.2.1.3. Poljoprivredne površine 83 3.2.1.4. Šumske površine 85 3.2.1.5. Ostale površine 86 3.3. NASELJA 86 3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 87 3.4.1. Gospodarske djelatnosti 87 3.4.1.1. Razvoj poljoprivrede 87 3.4.1.2. Proizvodne djelatnosti 88 3.4.1.3. Turizam 88 3.4.1.4. Eksploatacija mineralnih sirovina 90 3.4.2. Društvene djelatnosti 91 3.4.2.1. Socijalna zaštita 92 3.4.2.2. Obrazovanje 92 3.4.2.3. Zdravstvo 93 3.4.2.4. Kultura 93 3.5. ŠPORT I REKREACIJA 93 3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI 96 3.6.1 Groblja 96
3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 96 3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za 97 smještaj djelatnosti 3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja 98 3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog 98 zemljišta 3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma 98 3.7.5. Uvjeti korištenja zaštitnih i sigurnosnih zona 99 3.7.6. Zaštićena i vrijedna područja 99 3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 100 3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav 100 3.8.1.1. Cestovni promet 100 3.8.1.2. Riječni promet 101 3.8.1.3. Zračni promet 101 3.8.1.4. Telekomunikacije 101 3.8.2. Energetski sustav 102 3.8.2.1. Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina 102 3.8.2.2. Elektroenergetika 102 3.8.3. Vodnogospodarski sustav 103 3.8.3.1. Vodoopskrba 103 3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda 104 3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda 105 3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 106 3.9. POSTUPANJE S OTPADOM 106 3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 107 3.10.1. Mjere zaštite voda 107 3.10.2. Mjere zaštite tla 108 3.10.3. Mjere zaštite zraka 108 3.10.4. Mjere zaštite od buke 108 3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI 109
II ODREDBE ZA PROVOÐENJE
1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE 110 1.1. NAMJENA POVRŠINA 110 1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU 111 1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA 112 2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA 113 2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU 113 2.2. GRAÐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 116 2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja 116 2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora u građevinskom 116 području naselja 2.2.2.1. Građevne čestice 116 2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina 117 2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica 119 2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu 119 infrastrukturu 2.2.3. Stambene građevine 120 2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine 120 2.2.3.2. Višestambene građevine 121 2.2.3.3. Građevine povremenog stanovanja 122 2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javne i društvene namjene 122 2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarske namjene 123 2.2.5.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene (u daljnjem tekstu : 123 gospodarska namjena (PPUT)) 2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina 126 2.2.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina 128 2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina 129 2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina 129 2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim 130 površinama privremenog karaktera
2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene 130 2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina 130 2.2.12. Uvjeti uređenja naselja 130 2.3. IZGRAÐENE STRUKTURE VAN NASELJA 130
2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja 131 stalnog stanovanja 2.3.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja 131 2.3.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja 132 2.3.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja 132 2.3.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja 135 2.3.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih 135 sirovina 2.3.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja 135 2.3.2.6. Komunalne građevine van građevinskog područja 135 2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine 135 2.3.2.8. Ostale građevine van granica građevinskog područja 136
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 136
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 136
5. UVJETI UREÐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA 137 PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. PROMETNI SUSTAV 137 5.2. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA 141 5.3. ELEKKTROENERGETSKA MREŽA 141 5.4. PLINOVODI 143 5.5. VODOOPSKRBA 143 5.6. ODVODNJA 144 5.7 VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA 144
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI 145 I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
6.1. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI 145 6.2. PRIRODNE VRIJEDNOSTI 145 6.3. KULTURNA DOBRA 146
7. POSTUPANJE S OTPADOM 147
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA 148 OKOLIŠ
9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH 149 NEPOGODA 9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI 149 9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA 149
10. MJERE PROVEDBE PLANA 150 10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA 150 10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA 150 10.3. REKONSTRUKCIJA GRAÐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA 151 PLANIRANOJ NAMJENI 10.4. POSTUPANJE S GRAÐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO 151 UVJETIMA UTVRÐENIM U PPUO
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 1
I OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj
Prostor općine Kneževi Vinogradi pripada krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno njegovoj prirodno-geografskoj cjelini Baranji. U okviru prostora Baranje, općina Kneževi Vinogradi zauzima istočni dio prostora, s tim da joj istočna granica prelazi i na lijevu obalu Dunava.
S obzirom na prostorno-geografski položaj, općina Kneževi Vinogradi je dio kontinentalnog graničnog područja Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske, budući da na istoku graniči sa Republikom Srbijom i Crnom Gorom.
Na sjeveru prostor općine Kneževi Vinogradi graniči s prostorom općine Draž, te na sjeverozapadu s prostorom općine Popovac. Ukupna dužina sjeverne granice iznosi ukupno 17 km. Na zapadu, općina Kneževi Vinogradi graniči s prostorom Grada Belog Manastira, granicom dužine 6 km. Na jugozapadu općina Kneževi Vinogradi graniči s općinom Čeminac, u dužini od 14 km, a na jugu s općinom Bilje i dužinom granice od 17 km.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 2
Općina Kneževi Vinogradi prema teritorijalnom ustrojstvu lokalne samouprave pripada Osječko- baranjskoj županiji, njenom sjeveroistočnom dijelu, s udjelom od 6,0% županijskog teritorija.
Unutar prostora Općine nalazi se naselje Zlatna Greda koje je površine 0,32 km², a po teritorijalnom ustroju pripada općini Bilje.
Prostorno-prometni položaj Općine definiran je njenim položajem uz istočnu granicu Republike Hrvatske. Na razvoj prometnog sustava Općine utjecaj imaju i prirodna ograničenja koja se nalaze na prostoru Općine: rijeka Dunav, Park prirode «Kopački rit», Baranjska planina. Na prostoru Općine dominantan je cestovni promet u okviru kojeg glavne pravce čine sljedeće ceste:
- državna cesta D 212, - županijska cesta Ž 4042.
1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost
Površina
Općina ukupno zauzima površinu od 248,48 km² (površina očitana s karte 1:25.000). Prema podacima Katastra površina Općine je 248,77 km². Udio u površini Županije iznosi 6,0%.
Stanovništvo
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine na području Općine je živjelo 5.186 stanovnika.
Tablica br. 1.
KRETANJE UKUPNOG BROJA STANOVNIKA
Broj stanovnika po popisnim godinama Indeksi Područje 1981. 1991. 2001. 1991/1981. 2001/1991. Osječko-baranjska županija 356.286 367.193 330.506 103,0 90,0 Općina Kneževi Vinogradi 7.325 6.848 5.186 93,5 75,7 Udio Općine, % 2,0 1,86 1,57 - - IZVOR: Popis stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
Iz kretanja ukupnog stanovništva u usporedbi s ukupnim stanovništvom Županije je vidljivo da je u Općini već dva desetljeća prisutno smanjenje stanovništva, dok je Županija bilježila povećanje do 1991. godine. Stanovništvo Županije se u posljednjem međupopisnom razdoblju smanjilo za 10%, dok je na području Općine zabilježeno značajno smanjenje od 24,3%.
Najveći utjecaj na takvo kretanje su imale ratne migracije (prisilo iseljavanje) u razdoblju 1991.- 1998. godine kada je područje bilo privremeno okupirano.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 3
Tablica br. 2.
SASTAVNICE KRETANJA STANOVNIŠTVA
Broj Prirodni Broj stanovnika Broj Razlika po priraštaj Migracijski stanovnika 1991. g. + stanovnika popisima Tip kretanja 1991.-2000. saldo 1991. g. prirodni 2001. g. 1991.-2001. g. g. priraštaj E4 6.848 - 142 6.706 5.186 - 1.662 - 1.520 izumiranje IZVOR: Državni zavod za statistiku
Iz sastavnice kretanja stanovništva je vidljivo da stanovništvo po tipu kretanja spada u E4 izumiranje, budući se osim migracijama smanjilo i prirodnim odumiranjem.
Većina naselja kao i Općina u cjelini bilježe konstantno smanjenje stanovništva.
Tablica br. 3.
KRETANJE STANOVNIŠTVA PO NASELJIMA
Red. Broj stanovnika po popisnim godinama Indeksi Naselje broj 1981. 1991. 2001. 1991/1981. 2001/1991. 1. Kneževi Vinogradi 1.845 2.127 1.715 115,3 80,6 2. Kamenac 271 294 177 108,5 60,2 3. Karanac 1.491 1.466 1.065 98,3 72,6 4. Kotlina 533 460 334 86,3 72,6 5. Suza 884 792 636 89,6 80,3 6. Zmajevac 1.445 1.235 974 85,5 78,8 7. Jasenovac* (farma) 270 171 95 63,3 55,5 8. Mirkovac* (ek.) 396 233 135 58,8 57,9 9. Sokolovac* (ek.) 190 70 55 36,8 78,6 UKUPNO: 7.325 6.848 5.186 93,5 75,7 IZVOR: Popis stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
* Do 1991. godine nisu bila samostalna naselja, već naseobine uz farmu i ekonomije PIK-a «BELJE» čiji stanovnici su se statistički vodili naselju Kneževi Vinogradi
Tablica br. 4.
POKAZATELJI DOBNE STRUKTURE PO NASELJIMA 2001. GOD.
Koeficijent Red. Udio mladih Indeks Naselje starosti Dobni tip broj (0-19. god.) starosti % 1. Kneževi Vinogradi 21,3 25,4 119 izrazito duboka starost 2. Kamenac 26,5 21,5 81 starost 3. Karanac 24,1 25,8 107 izrazito duboka starost 4. Kotlina 23,0 38,0 165 izrazito duboka starost 5. Suza 22,1 25,3 114 izrazito duboka starost 6. Zmajevac 22,2 28,3 127 izrazito duboka starost 7. Jasenovac 23,1 23,1 100 duboka starost 8. Mirkovac 22,9 22,2 97 starost 9. Sokolovac 34,5 29,0 84 starost OPĆINA: 22,5 26,6 118 izrazito duboka starost IZVOR: Popis stanovništva 2001. god.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 4
Prema pokazateljima dobne strukture, stanovništvo Općine je 2001. godine imalo obilježja izrazito duboke starosti, budući je bilo više starog (iznad 60 god.) od mladog (do 19. god.) stanovništva.
Ista situacija je bila u naseljima Kneževi Vinogradi, Karanac, Kotlina, Suza i Zmajevac. I ostala naselja imaju također nepovoljnu dobnu strukturu.
Stanovništvo Općine je 2001. godine živjelo u 1.987 kućanstava prosječne veličine 2,6 članova. U promatranom razdoblju 1981. do 2001. godine broj i prosječna veličina kućanstava su se smanjivali.
Tablica br. 5.
KRETANJE KUĆANSTAVA PO NASELJIMA 1981.-2001. GOD.
Broj kućanstava po Prosječne veličine Red. Indeksi Naselje popisnim godinama Po popisnim godinama broj 1981. 1991. 2001. 91/81. 2001./1991. 1981. 1991. 2001. 1. Kneževi Vinogradi 898 733 639 81,6 87,2 2,0 2,9 2,7 2. Kamenac 88 92 60 104,5 65,2 3,0 3,2 2,9 3. Karanac 449 488 391 108,7 80,1 3,3 3,0 2,7 4. Kotlina 199 177 128 88,9 72,3 2,7 2,6 2,6 5. Suza 319 330 248 103,4 75,1 2,8 2,4 2,5 6. Zmajevac 552 504 405 91,3 80,3 2,6 2,5 2,4 7. Jasenovac* - 55 40 - 72,7 - 3,1 2,4 8. Mirkovac* - 84 54 - 64,3 - 2,8 2,5 9. Sokolovac* - 30 22 - 73,3 - 2,3 2,5 UKUPNO OPĆINA: 2.505 2.493 1.987 99,5 79,7 2,9 2,7 2,6 IZVOR: Popis stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
* 1981. godine uključeni u naselje Kneževi Vinogradi
Naseljenost
Prosječna gustoća naseljenosti je 2001. godine za područje Općine iznosila 20,88 stanovnika po 1 km², što je gotovo četiri puta manje od prosjeka Županije (79,59 stan/km²).
Koncentracija naselja i stanovništva je uz prometni pravac D 212, odnosno u sjeveroistočnom dijelu Općine. Jugoistočni dio prostora Općine čine poljoprivredne površine i dio zaštićenog krajolika i vrlo je rijetko naseljen. Gustoće naseljenosti prema statističkim područjima naselja pokazuju ove razlike.
Tablica br. 6.
GUSTOĆE NASELJENOSTI STATISTIČKIH PODRUČJA NASELJA 2001. GOD. Red. Površina statističkog Gustoća naseljenosti broj Naselje područja naselja stan/km² km² 1. Kneževi Vinogradi 152,41 11,2 2. Kamenac 5,95 29,7 3. Karanac 23,83 44,7 4. Kotlina 11,53 29,0 5. Suza 9,37 67,9 6. Zmajevac 44,49 21,9 IZVOR: Pregledni kartografski prikaz službene evidencije prostornih jedinica, Državna geodetska uprava
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 5
Gustoće naseljenosti svih statističkih područja naselja osim Kneževih Vinograda su veće od prosjeka Općine. Najveće statističke gustoće bi bile u Jasenovcu, Mirkovcu i Sokolovcu, budući su statističke površine jednake površini građevinskih, pa one iz tog razloga nisu navedene.
Tablica br. 7.
OSNOVNI PODACI U PROSTORU
Gustoća STANOVNICI* STANOVI* KUĆANSTVA* Površina** naseljenosti Popis Popis Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. 2001. broj 1991. 2001. km² % st/km² broj % broj % broj % broj % broj broj Osječko- baranjska 4149 100 367193 100 330506 100 128896 100 130073 100 123336 113743 79,59 županija Općina Kneževi 248,77 6,0 6848 1,86 5186 1,57 2448 1,90 2741 2,11 2493 1945 20,87 Vinogradi IZVOR: * Popis stanovništva 1991. i 2001. god. ** ''Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2002., str. 60'' Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Osijek-Ispostava Beli Manastir
1.1.1.3. Naselja i građevinska područja
a) Naselja
U općini Kneževi Vinogradi prema popisu stanovništva 2001. godine nalazi se devet samostalnih naselja: Jasenovac, Kamenac, Karanac, Kneževi Vinogradi, Kotlina, Mirkovac, Sokolovac, Suza
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 6
i Zmajevac. Jasenovac, Mirkovac i Sokolovac su naselja uz ekonomije. Sjedište Općine je u naselju Kneževi Vinogradi.
Prema kategorizaciji utvrđenoj u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske u kojoj su naselja kategorizirana u 4 osnovne kategorije, u općini Kneževi Vinogradi nalazi se 2 prijelazna- slabije urbanizirana naselja (Karanac i Kneževi Vinogradi), a ostala naselja su kategorizirana kao seoska.
Sjeverno od ceste Kneževi Vinogradi-Beli Manastir u području koje se blago uzdiže prema Baranjskoj planini smješteno je naselje Karanac.
U rubnim dijelovima južnih obronaka Baranjske planine smjestila su se ostala naselja Kamenac, Kotlina, Kneževi Vinogradi, Suza i Zmajevac. Posebnost ovog područja i ovih naselja su vinski podrumi izgrađeni u strmim usjecima u lesu Baranjske planine.
Prosječna veličina naselja mjereno brojem stanovnika iznosila je 2001. godine 576 stanovnika.
Tablica br. 8.
STRUKTURA NASELJA PO VELIČINI 2001. GOD.
Veličinski razred Struktura Struktura Broj naselja Broj stanovnika (stanovnika) % % do 100 2 22,2 150 2,9 101-200 2 22,2 312 6,0 201-400 1 11,1 334 6,4 401-600 0 0 0 0 601-1000 2 22,2 1.610 31,0 1001-2000 2 22,2 2.780 53,6 UKUPNO: 9 100,0 5.186 100,0 IZVOR: Popis stanovništva 2001. god.
Najmanje naselje je Sokolovac s 55 stanovnika, a najveće općinsko središte Kneževi Vinogradi sa 1.715 stanovnika. U 4 od 9 naselja koncentrirano je 84,6% stanovnika.
b) Građevinska područja
Građevinska područja su utvrđena Prostornim planom (bivše) općine Beli Manastir. Osim za naselja stalnog stanovanja utvrđeno je građevinsko područje sekundarnog stanovanja (vikend zona) Karanac kao i građevinska područja farmi i ekonomija Jasenovac, Mirkovac i Sokolovac, a koje su zbog stanovanja u njihovom okviru, proglašene samostalnim naseljima od popisa 1991. godine. Osim navedenih definirana su još građevinska područja farme i ekonomije Karanac, građevinsko područje farme Prosina i građevinsko područje proizvodne zone Karanac ciglana.
Tablica br. 9.
POVRŠINE I IZGRAĐENOST GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA
Površina naselja unutar granica građevinskog područja Izgrađeni dio unutar Neizgrađeni dio unutar NASELJE Ukupno GGP-a*** GGP-a*** (ha)** Površina Površina % % (ha) (ha) Jasenovac 32,15 - - - - Kamenac 30,24 20,91 69,15 9,33 30,85
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 7
Karanac 195,34 115,32 59,04 80,02 40,96 Kneževi Vinogradi 281,24 173,32 61,63 107,92 38,37 Kotlina 83,93 37,20 44,32 46,73 55,68 Mirkovac 36,48 22,20 60,86 14,28 39,14 Sokolovac 19,41 - - - - Suza 82,80 62,75 75,79 20,05 24,21 Zmajevac 174,57 110,90 63,53 63,67 36,47 Karanac sekundarno 7,57 - - - - stanovanje UKUPNO: 943,73 542,60 - 342,00 - IZVOR: ** Prostorni plan (bivše) općine Beli Manastir *** Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek
U tablici su prikazane površine građevinskih područja naselja s površinama i postotcima izgrađenih i neizgrađenih dijelova. U naseljima Kotlina, Mirkovac i Suza se uz građevinsko područje naselja nalaze izgrađeni dijelovi i to u Kotlini 7,90 ha, Mirkovcu 2,30 ha i Suzi 3,67 ha. Za Jasenovac i Sokolovac nije napravljena analiza izgrađenosti jer se ta naselja neće koristiti za stanovanje, budući se nakon rata stanovništvo u njih nije vratilo, odnosno manji dio stanovnika koji se vratio bit će izmješten u Kneževe Vinograde, pa izgrađenost kao kriterij za određivanje veličine građevinskog područja za njih nije potreban. Isto vrijedi i za naselje povremenog stanovanje Karanac, jer se granice građevinskog područja za naselja povremenog stanovanja prema Prostornom planu Osječko-baranjske županije određuje prema drugim kriterijima, a ne s obzirom na udio izgrađenog dijela. Ukupna površina svih izgrađenih dijelova građevinskih područja u Općini je 556,47 ha.
Građevinsko područje farme i ekonomije Karanac nalazi se južno od građevinskog područja naselja Karanac i površine je 27,5 ha, građevinsko područje farme Prosina nalazi se uz naselje Kneževi Vinogradi u njegovom južnom dijelu i površine je 66,10 ha i građevinsko područje proizvodne zone Karanac ciglana koje se nalazi zapadno od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja Karanac, a površine je 23,04 ha, više se ne koristi kao ciglana nego se na dijelu tog područja sada nalazi betonara «Progres» i skupina od desetak stambenih građevina. Ukupna površina svih građevinskih područja u Općini je 1060,73 ha, a to je 4,27% ukupne površine Općine.
1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora
U strukturi površina Općine najzastupljenije su poljoprivredne površine s udjelom od 62,6%. Poljoprivredne površine zauzimaju 15.573 ha, a čine ih obradive površine, pašnjaci i ribnjaci.
U odnosu na Županiju pokazatelji su sljedeći:
Tablica br. 10.
UKUPNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE U OPĆINI I ŽUPANIJI
Ukupne poljoprivredne površine Obradive površine Područje (ha) (ha) Općina Kneževi Vinogradi 15.573 13.853 Osječko-baranjska županija 266.245 242.283 Udio Općine, % 5,8 5,7 IZVOR: - Državna geodetska uprava-Područni ured za katastar Osijek-Ispostava Beli Manastir - Prostorni plan Osječko-baranjske županije, 2002. god. str. 28.
Iz podataka je vidljivo da su srazmjerno jednako zastupljene ukupne poljoprivredne površine i obradive površine u istim površinama Županije.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 8
Šumske površine prema Katastru zauzimaju 5.948 ha ili 23,9% površine Općine, a u ukupnim šumskim površinama Županije sudjeluju s 5,2%.
Vodotoci i kanali prema Katastru zauzimaju 1.209 ha ili 4,8% prostora Općine.
U ostalim površinama se nalaze trstici i bare, te neplodno tlo.
Površina ukupnih građevinskih područja iznosi 1.059,83 ha i zauzima 4,27% površine Općine. Građevinsko zemljište nije katastarska kategorija i u njemu se nalazi osim neplodnog i poljoprivredno zemljište.
1.1.1.5. Prirodna obilježja
a) Reljef
Područje općine Kneževi Vinogradi pripada širem području nizinskog, ravničarskog područja Baranje kao dijela Osječko-baranjske županije, odnosno dijela šire geografske regije Istočne Hrvatske.
Današnji izgled i osobine reljefa u okruženju, pa tako i područja Općine, nastao je djelovanjem tektonskih procesa, radom rijeka, te utjecajem klimatskih promjena od pleistocena na ovamo, koji su svojim utjecajem i međuzavisnim djelovanjem doveli do stvaranja složenih morfoloških oblika.
Na širem području Baranje mogu se izdvojiti tri osnovna tipa reljefa: nizinski (fluvijalni i fluvio- močvarni), ravničarski (lesne zaravni) i brdski (tektonski). U morfostrukturnom smislu nizine ulaze u kategoriju akumulacijsko-tektonskog, a ravnjaci (lesne zaravni) i Baranjska planina u kategoriju akumulacijsko-denudacijskog reljefa (A. Bognar, 1980.)1
Na području općine Kneževi Vinogradi javljaju se oblici nizinskog, ravnjačkog i brdskog reljefa.
Brdski reljef predstavljaju padine Baranjske planine na sjeverozapadu Općine. Baranjska planina je reljefno najizrazitiji i najdinamičniji dio Baranje. To je horst okružen sa svih strana rasjedima. Najveći vrh je na 245,0 m. Planina je izdužena u pravcu sjeveroistok-jugozapad, u dužini od 21 km.
Podlogu lesnih zaravni čine morski i jezerski sedimenti, preko kojih su nataložene debele naslage prapora i do 30,0 m. Sjeverozapadna padina Baranjske planine je strma, te je erozijom i spiranjem jako disecirana. Jugoistočne padine su blaže, te gotovo neprimjetno prelaze u prapornu zaravan.
Doline su rjeđe i najčešće bez površinskog otjecanja.
To su tzv. praporne doline, ali su vrlo brojni i drugi oblici prapornog mikroreljefa (praporne ponikve, bunari, provalije, piramide i surduci). Među najvažnijim oblikom prapornog mikroreljefa izdvajaju se mikrodepresije, površine manje od 1 ha, pa do nekoliko ha, a koje imaju agrotehnički i hidrotehnički značaj.
Niži dijelovi Općine pripadaju terasnoj nizini Drave i Dunava, koja je nešto viša od naplavnih ravni uz Dunav. Nastanak terasnih nizina vezan je uz neotektonske pokrete u pleistocenu.
1 JAZU: Tri stoljeća Belja, Osijek, 1986.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 9
Eolskom akumulacijom nataložene su naslage lesa i lesu sličnih naslaga, na podlogu koju čine pijesci i gline. Jugozapadni dio Općine je dio morfološke cjeline starije virmske terase Drave.
U građi ove terase prevladavaju praporne naslage debljine do 20,0 m. Riječne terase i praporne zaravni su ocjeditija područja od naplavnih, te su pogodnija za razvoj naselja i poljoprivredno korištenje.
Naplavne ravni uz Dunav su prostori najnižeg reljefa na području Općine, koje su nastale zbog meandriranja i usporavanja rijeke. Nastale su u mlađem holocenu (aluviju), male dubine temeljnice te velike vlažnosti. U njihovom sastavu prevladavaju pijesak, pretaloženi prapor i gline, dok se šljunci javljaju u većim dubinama.
Naselja na području općine Kneževi Vinogradi smještena su na područjima lesne zaravni i riječne terase, a prosječne visine naselja kreću se u rasponu od 82,0 m do 130,0 m.n.v.
NASELJE PROSJEČNA NADMORSKA VISINA2 1. Jasenovac 83 m3 2. Kamenac 113 m 3. Karanac 110 m 4. Kneževi Vinogradi 103 m 5. Kotlina 130 m 6. Mirkovac 84 m3 7. Sokolovac 82 m4 8. Suza 97 m 9. Zmajevac 90 m
b) Klima
Klimatske osobine prostora općine Kneževi Vinogradi dio su klimatskih osobina šireg prostora, kako područja Baranje, tako i cjelokupnog područja Istočne Hrvatske.
Na ovim prostorima prevladava umjereno kontinentalna klima, koju karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena. Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina5.
Za ocjenu meteorološko-klimatskih uvjeta na području Općine poslužila su dostupna mjerenja osnovnih meteoroloških elemenata na meteorološkoj postaji Osijek i Brestovac-Belje, kao najbližim postajama, ali u različitim vremenskim razdobljima.
Srednja godišnja temperatura zraka kreće se od 10,7ºC (meteorološka postaja Osijek 1959.- 1978. i Brestovac-Belje 1925.-1940.) dok je prema mjerenjima od 1978. do 1998. u Osijeku srednja godišnja temperatura iznosila 11,0ºC. Sve te vrijednosti su u granicama za ovakav tip klime.
Srednje mjesečne temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (21,4ºC Osijek ili 21,9ºC Brestovac-Belje), a zatim su u opadanju, dok su najniže vrijednosti zabilježene
2 M. KORENČIĆ: Naselja i stanovništvo SRH 1857.-1971., Zagreb, 1979. 3 Očitano s karte 1:25.000 4 Poglavarstvo općine Kneževi Vinogradi-Procijenjeni-mogući pravci razvoja poljoprivrede, 1998. 5 Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 10
u siječnju, kada je zabilježen minimum temperature (- 1,4ºC Osijek, odnosno – 1,3ºC Brestovac- Belje).
Tablica br. 11.
SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE TEMPERATURE ZRAKA
OSIJEK (2 MJESECI BRESTOVAC-BELJE 1959.-1978.(1 1978.-1998.(3 I - 1,4 - 0,4 - 1,3 II 1,7 1,2 0,0 III 6,1 6,3 5,3 IV 11,5 11,1 11,0 V 16,3 16,5 15,9 VI 19,5 19,7 10,5 VII 20,9 21,4 21,9 VIII 20,2 20,9 20,5 IX 16,2 16,7 16,8 X 11,0 11,3 11,3 XI 6,1 4,8 6,7 XII 0,8 1,4 0,0 GOD. 10,7 11,0 10,7 IZVOR: (1 Republički hidrometeorološki zavod-Prikaz općih klimatskih karakteristika Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980. god. (2 Geografija SRH-Knjiga 3, Zagreb, 1975. (3 Državni hidrometeorološki zavod-Podaci za meteorološku postaju Osijek, Zagreb, 2002.
Ovakav raspored prosječnih temperatura zraka ukazuje da se u godišnjem hodu temperature javlja jedan par ekstrema, jedan maksimum i jedan minimum temperature. Srednja godišnja amplituda temperature, između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi za Osijek 22,3ºC što je odlika kontinentalnih područja.
Maksimalne temperature zraka javljaju se u ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum temperature zabilježen je u Osijeku 38,6ºC, u razdoblju 1959.-1978. godine, a u razdoblju 1981.- 1998., apsolutni maksimum iznosio je u srpnju 40ºC.6 Minimum temperature javlja se u zimskoj polovici godine, a apsolutni minimum zabilježen u vremenu od 1959. do 1978. godine, iznosio je u Osijeku – 25,4ºC, međutim, vjerojatnost pojavljivanja ekstremnih temperatura je vrlo mala.
Prosječna godišnja količina oborine zabilježena na ovom području kreće se od 632 mm u Brestovcu (1948.-1960.)7 do 685,7 mm u Osijeku (1959.-1978.).
Ovim podacima o prosječnim godišnjima količinama oborine mogu se dodati i podaci o oborinama na kišomjernim postajama (u okviru PIK-a «Belje»): Sokolovac, Kozjak, Zlatna Greda i Zmajevac, za razdoblje od 1928.-1937. godine. Prosječna količina oborine na navedenim postajama kretala se od 637 mm (Zmajevac) do 705 mm (Zlatna Greda), što odgovara prosječnim vrijednostima oborine za ovaj tip klime.
6 Jadranski naftovod,d.d. – SUO za izgradnju II faze pogona Benetton Croatia, Zagreb, 2001. 7 JAZU-Zavod za znanstveni rad Osijek-Tri stoljeća «Belja», Osijek, 1986.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 11
Tablica br. 12.
SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE KOLIČINE OBORINA
ZLATNA OSIJEK BRESTOVAC-BELJE KOZJAK SOKOLOVAC ZMAJEVAC MJESECI GREDA 1959-1978(1 1978-1998.(3 1925-1940.(2 1948-1960.(4 1928-1937.(4 1928-1937.(4 1928-1937.(4 1928-1937.(4 I 50,0 46,2 35 42 37 35 43 34 II 43,1 36,5 38 47 36 43 48 39 III 42,1 45,0 44 34 42 42 49 53 IV 57,8 52,2 53 56 62 73 62 56 V 57,6 61,2 74 64 70 67 75 58 VI 90,4 79,9 65 83 64 67 65 54 VII 74,5 54,6 51 58 47 51 49 50 VIII 60,9 60,5 47 51 53 53 62 62 IX 49,2 56,1 58 39 60 71 47 56 X 41,5 51,6 89 45 89 85 95 79 XI 60,4 57,1 52 62 53 49 61 61 XII 58,2 52,9 37 57 36 32 49 35 GOD. 685,7 653,9 642 638 649 668 705 637 IZVOR: (1 Republički hidrometeorološki zavod-Prikaz općih klimatskih karakteristika Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980. god. (2 Geografija SRH-Knjiga 3, Zagreb, 1975. (3 Državni hidrometeorološki zavod-Podaci za meteorološku postaju Osijek, Zagreb, 2002. (4 JAZU-Zavod za znanstveni rad Osijek-Tri stoljeća «Belja», Osijek, 1986.
U godišnjem hodu oborina izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta (najčešće u VI. mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI. mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća u II. i III. mjesecu.
Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima, te i česta odstupanja od oborinskog režima.
Maksimalne dnevne količine oborina ukazuju na veliku varijabilnost koja varira iz godine u godinu. Maksimalna dnevna količina oborine u razdoblju od 1959. do 1978. godine zabilježena u Osijeku iznosila je 101,2 mm. Raspored oborina u vegetacijskom razdoblju optimalan je i kreće se od 390,4 mm (Osijek) do 436,0 mm (Brestovac-Belje). Oborine u obliku snijega javljaju se u prosjeku od 20,5 dana u Baranji, odnosno 26 dana za područje Osijeka, ali se ne zadržavaju dugo. Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka.
Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake usklađen je i s režimom oborina. Srednja godišnja naoblaka za meteorološku postaju Osijek iznosila je 5,7 desetina, u razdoblju od 1959.-1978. godine. Najveće vrijednosti naoblake zabilježene su u jesenskim i zimskim mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje sijanja Sunca najmanje (najmanje registrirana insolacija je u prosincu), dok je najduže trajanje sijanja Sunca zabilježeno u srpnju. Ukupne godišnje količine insolacije u dvadesetgodišnjem razdoblju (1959.-1978.) na meteorološkim postajama Osijek i Brestovac-Belje iznosila je 1.904,6 sati, odnosno 1.793,3 sata.
Tablica br. 13.
SREDNJE KOLIČINE INSOLACIJE (sati) I NAOBLAKE (desetine) U RAZDOBLJU OD 1959. DO 1978. GODINE
OSIJEK BRESTOVAC-BELJE MJESECI (I) (N) (I) (N) I 58,2 7,1 54,5 7,4 II 85,9 6,6 79,7 7,0 III 143,4 6,1 130,2 6,5
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 12
IV 177,9 5,9 167,0 6,3 V 214,2 5,5 203,7 6,2 VI 240,1 5,0 228,4 5,9 VII 270,7 4,0 258,6 5,1 VIII 252,1 3,9 244,1 4,9 IX 196,4 4,4 183,7 4,9 X 153,9 4,9 138,5 5,4 XI 67,5 6,9 63,0 7,4 XII 44,3 7,6 41,9 8,0 GOD. 1.904,6 5,7 1.793,3 6,2 (I)- INSOLACIJA (N)- NAOBLAKA
Izvor podataka: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980. god.
Srednja godišnja naoblaka u razdoblju od 1981. do 19988 na području Osijeka iznosi 5,4 desetina (3,4 desetine u kolovozu do 7 desetina u prosincu). Ukupni broj oblačnih dana, kada je naoblaka veća od 8 desetina, iznosio je 104 dana u prosjeku, odnosno 28% dana u godini, dok je broj vedrih dana s naoblakom manjom od 2 desetine čak 20% dana godišnje.
Ukupna godišnja količina insolacije u vegetacijskom razdoblju kreće se od 1.290 do 1.350 sati.
Reljefna otvorenost Baranje prema sjeveru i nizinski reljef uvjetovali su dominaciju vjetrova iz sjevernog kvadranta, dok su strujanja zraka iz južnog kvadranta slabije prisutna.
Prema godišnjoj ruži vjetrova (u razdoblju 1969.-1978.) na području Osijeka, najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog, zapadnog te jednakog udjela sjevernog i jugoistočnog smjera. Zimi je najčešće vjetar iz jugoistočnog smjera, dok su ljeti najčešći vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera. U proljeće i jesen najčešći su vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera i općenito su najčešća strujanja iz zapadnog smjera. Pojave tišina vezuju se uz ljeto i jesen, a u najvećem broju javljaju se vjetrovi jačine 1-2 bofora, tijekom cijele godine.
Prema godišnjoj ruži vjetra na području Osijeka u razdoblju od 1978. do 1998. godine, najučestaliji vjetrovi su iz jugoistočnog smjera i zapadnog, te sjevernog, sjeverozapadnog, istočnog, sjeveroistočnog, južnog i jugozapadnog smjera. Na području meteorološke postaje Brestovac-Belje, u razdoblju od 1948. do 1960. godine, po učestalosti su na prvom mjestu vjetrovi iz sjevernog, te sjeverozapadnog, južnog i sjeveroistočnog smjera, a zatim slijede strujanja iz zapadnog, jugoistočnog, istočnog i jugozapadnog pravca. Tišine se javljaju u ljetnim mjesecima.
8 Jadranski naftovod,d.d. – SUO za izgradnju II. FAZE pogona Benetton Croatia, Zagreb, 2001.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 13
Učestalost vjetrova po pojedinim smjerovima tijekom godine veoma je nejednolika. U proljeće i ljeto prevladavaju sjeverozapadni i sjeverni vjetrovi koji donose vlažne atlantske zračne mase, osobito u kasno proljeće i rano ljeto.
U jesen su intenzivnija strujanja s jugoistoka, juga i zapada i to su vlažnije zračne mase sa Sredozemnog mora. U zimi je prevladavajuća cirkulacija iz južnog smjera te iz smjera sjeveroistoka, s područja sibirske i istočnoeuropske anticiklone, što su ujedno i najhladniji dijelovi godine.
U odnosu na jačinu vjetrova, u 80-90% slučajeva prevladavaju vjetrovi jačine 1-2 bofora, tijekom godine.
Broj dana s jakim vjetrom ≥ 6 bofora godišnje u Osijeku iznosi u prosjeku 2,6 dana (1959.- 1978.), a u Brestovcu 3,6 dana.
Broj dana s olujnim vjetrom ≥ 8 bofora u Osijeku iznosi u prosjeku 0,2 dana.
Meteorološka pojava magle javlja se na ovom području u prosjeku od 30 do 50 dana godišnje. Srednji broj dana s maglom u Osijeku, u razdoblju 1959.-1978. godine iznosio je 29,5.
Međutim, pojave mraza su nepovoljne ukoliko se pojave u vegetacijskom razdoblju, a osobito u travnju, na početku vegetacijskog razdoblja. Ponekad se mraz može javiti i u svibnju i lipnju,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 14
zbog utjecaja polarnih zračnih masa. U jesen se također javljaju mrazevi, ali ne u tolikoj mjeri kao u proljeće, dok se jaki mrazevi javljaju tek u studenom.
Pojave mraza na ovom području također se javljaju u prosjeku od 30 do 50 dana u godini i to na području Osijeka 41,2 dana godišnje (1959.-1978.), a na području Brestovca 67,1 dana (1948.- 1960.).
c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja
Područje Općine Kneževi Vinogradi površine 248,77 km² (podatak iz katastra), prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama-ustrojstvu vodnoga gospodarstva, pripada vodnom području sliva Drave i Dunava, a prema Odluci Vlade Republike Hrvatske (NN 98/98.) u cijelosti se nalazi na Slivnom području «Baranja».
Slivno područje «Baranja» sjeveroistočni je dio Osječko-baranjske županije, smješteno u međurječju Drave i Dunava, te predstavlja zasebnu hidrotehničku cjelinu. Područje je s istoka omeđeno rijekom Dunav, sa sjevera i zapada državnom granicom prema Republici Mađarskoj, a s juga rijekom Dravom. Unutar istog područja, razlikujemo tri sektora s obzirom na pripadnost slivu: Dravski, Dunavski i Karašica sektor.
Područje općine Kneževi Vinogradi u cijelosti pripada Dunavskom sektoru u kojem se mogu izdvojiti tri hidrološke cjeline: inundacija Dunava (poplavno područje), branjeno područje i bujično i erozijsko područje.
Desna inundacija Dunava kao hidrološka cjelina Općine, površine 23,21 km² (uključena i površina koja teritorijalno ne pripada Republici Hrvatskoj), omeđena je s istoka rijekom Dunav, sa zapada nasipom Zmajevac-Kopačevo, a sa sjevera i juga granicama općina Draž i Bilje. Predmetna cjelina poplavno je područje Dunava.
Druga hidrološka cjelina je prostor omeđen s istoka nasipom Zmajevac-Kopačevo, sa sjevera cestom Kneževi Vinogradi-Zmajevac, sa zapada kanalima Trokut-Jasenovac i Bojana, a s juga granicom Općine, veličine 107,24 km², te predstavlja branjeno područje od poplavnih voda Dunava. Ova cjelina dio je melioracijskog područja Dunavskog sektora čija je odvodnja usmjerena na tri crpne postaje: Zlatna Greda, Tikveš i Podunavlje.
Treća cjelina je brdsko i erozijsko područje južnih obronaka Baranjske planine veličine 54,79 km². Na ovom prostoru formiralo se šest bujičnih tokova koji se ulijevaju u melioracijske kanale Dunavskog sektora i mehanički evakuiraju u inundaciju Dunava.
Dio lijeve inundacije Dunava, lijevoobalnih nasipa i branjenog područja također teritorijalno pripadaju Općini, ali o njima nemamo nikakvih podataka, a izgrađeni nasipi uz lijevu obalu Dunava nisu u našem sustavu obrane od poplava.
S geomorfološkog gledišta osobina reljefa, na području Baranje razlikujemo tri osnovna tipa i to: nizinski (fluvijalni i fluvijalno močvarni), ravničarski (lesne zaravni) i brdski (tektonski), izgrađenog od kvartarnih naslaga koje su svrstane u najznačajniju hidrogeološku jedinicu formiranu tijekom pleistocena i holocena.
Područje općine Kneževi Vinogradi najvećim dijelom pripada nizinskom području (melioracijsko i inundacijsko područje), a manjim dijelom dio je ravničarskog i brdskog područja (Baranjska planina).
Od holocenskih sedimenata na nizinskom području najrasprostranjeniji su fluvijalni pijesci i pjeskovite ilovače i fluvijalne pjeskovite ilovače i pijesci. Od pleistocenskih sedimenata na ravničarskom i brdskom području prevladavaju eolske naslage tipskog lesa i derazijski les.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 15
Za područje Baranje mali je broj raspoloživih podataka za prikaz vodonosnih horizonata. Raspoloživi podaci ukazuju na jedinstveni šljunkovito-pjeskoviti horizont koji je vjerojatno nastavak vodonosnog horizonta istočnog dijela Republike Hrvatske, dok su nanosi šljunka vezani za kvartarne šljunkovite naslage u Republici Mađarskoj.
Dokazi navedenoga su podaci o crpljenju vode u sjevernoj Baranji (najveći kapacitet od 9 l/s ostvaren u okolini Baranjske planine) što navodi na zaključak da vodonosni horizont na području Baranje ima jednoličan litološki sastav na kojem se mogu postići visoke izdašnosti crpljenja vode.
d) Pedološka i biovegetacijska obilježja
Pedološke osobine prostora općine Kneževi Vinogradi dio su pedoloških osobina šireg prostora. Različite pedološke jedinice nastale su pod utjecajem reljefa i specifičnih vodnih prilika u određenim klimatskim uvjetima, koji su utjecali na postanak i rasprostranjenost pojedinih vrsta tala.
Na području Općine zastupljena su i automorfna (klimazonalna) tla, ali i hidromorfna, što je u vezi s reljefnom raznolikošću prostora (lesni plato, terasna nizina, naplavna ravan, poloj).
Pedološke jedinice rasprostranjene na području općine Kneževi Vinogradi izdvojene su na temelju Pedološke karte 1:200.000 (A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god.), te prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000, izrađene u Zavodu za pedologiju, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996. god.
Od ukupno 58 pedoloških jedinica na području Slavonije i Baranje (prema A. Škorić i suradnici), na području općine Kneževi Vinogradi zastupljeno je ukupno 8 pedoloških jedinica, koje su navedene u sljedećoj tablici:
Tablica br. 14.
PEDOLOŠKE JEDINICE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE NA PODRUČJU OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI
R. Matični Nagib Nadmorska Način Naziv kartografske jedinice Rasprostranjenost br. supstrat % visina upotrebe 5. ČERNOZEM I EUTRIČNO Les 0-5 100-140 oranice BARANJSKA LESNA SMEĐE TLO, na lesu- vinogradi ZARAVAN antropogenizirana tla sjeverozapadni dio Općine 7. EUTRIČNO SMEĐE TLO les 3-25 100-240 vinogradi BARANJSKA PLANINA (GAJNJAČA) I ČERNOZEM- oranice sjeverozapadni dio antropogenizirana tla na lesu i šume Općine antorpogeno tlo njiva 28. ANTROPOGENO TLO les 8-25 120-230 vinogradi BARANJSKA PLANINA VINOGRADA (vitisol) pleistocenske sjeveroistočni dio Općine ilovače 30. ALUVIJALNA (fluvijalna) TLA, holocenski 0-2 80-90 šume NAJMLAĐA VRLO DUBOKA, pjeskoviti i oranice HOLOCENSKA TERASA KARBONATNA, ilovasti pašnjaci RIJEKE DUNAV PJESKOVITO ILOVASTA I sedimenti istočni dio općine, uz PJESKOVITA Dunav 38. SEMIGLEJ ČERNOZEMNI les 0-2 85-100 Oranice BARANJA (livadsko černozemno), jugozapadni dio Općine antropogenizirana tla 45. RITSKA CRNICA (humoglej)- les 0-2 80-85 oranice, ISTOČNA SLAVONIJA pretežno nepotpuno livade središnji i južni dio Općine hidromeliorirana tla oranice
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 16
47. MOČVARNO HIPOGLEJNO les 0-2 80-90 šume PODUNAVLJE (hipoglej) i močvarno holocenski oranice jugoistočni dio Općine amfiglejno (amfiglej)-dijelom sedimenti travnjaci nepotpuno hidromeliorirana tla 50. MOČVARNO HIPOGLEJNO I les 0-2 85-90 šume BARANJA RITSKA CRNICA pretežno holocenski travnjaci središnji i istočni dio nepotpuno hidromeliorirana tla sedimenti oranice Općine IZVOR: A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god.
Među navedenim pedološkim jedinicama javljaju se černozem i eutrično smeđa tla koja pripadaju automorfnim (klimazonalnim) tlima i koja pripadaju najrasprostranjenijim tlima u Baranji. To su tla nastala uglavnom, na lesu ili njemu sličnim sedimentima, na područjima Baranjske planine i lesne zaravni. Ta su ujedno i najplodnija tla Baranje, pogodna za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.
Eutrično smeđa tla se nazivaju i gajnjače, koja su u svom prirodnom obliku obično šumska i veoma dobra poljoprivredna tla, ali su pogodna i za gajenje vinove loze.
Antropogena tla su nastala djelovanjem čovjeka, na zaravnjenim dijelovima Baranjske planine. Ta su tla pogodna za uzgoj vinograda, te se nazivaju i vitosol.
Semiglejna ili livadska tla nastala su na južnim dijelovima baranjske lesne zaravni. Nastala su isključivo na lesu i uglavnom su pod oranicama.
Na području općine Kneževi Vinogradi prilična je zastupljenost i hidromorfnih tala, kojima pripadaju tla koja imaju znakove prekomjernog vlaženja dijela profila ili cijelog soluma utjecajem podzemne, poplavne i padalinske vode koja se zadržava u nepropusnom sloju unutar soluma. Ovoj skupini tala pripadaju tla uz Dunav i na područjima riječne terase Dunava.
U ovu skupinu ubrajaju se aluvijalna i fluvijalna tla, karbonatna tla ilovasta do pjeskovita tla pogodna za šume (brzorastuće topole), oranice i pašnjake.
Najraširenija hidromorfna tla su glejna tla, predstavljena ritskom crnicom (humoglej) i močvarno glejnim tlom (euglej).
Ritske crnice prevladavaju u središnjim dijelovima poloja Dunava. Nekada su bile u zoni poloja koja je bila najintenzivnije vlažena, a danas su to djelomično hidromeliorirana tla. Po svom postanku vežu se prvenstveno za mikrodepresije, dok je na susjednim povišenim dijelovima područja razvijen hipoglej. Nastale su na pretaloženom lesu i holocenskim sedimentima, te su na hidromelioriranim površinama pogodna za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.
Euglejna (močvarno-glejna) tla zbog stalne prisutnosti podzemne vode vezana su za najuže dijelove područja, nastala na lesu i holocenskim sedimentima. Iako je melioracija ovih tala trajala tijekom 19. stoljeća, pojedini dijelovi još uvijek imaju karakter hidromelioriranih površina.
Prema Namjenskoj pedološkoj karti RH 1:300.000 (Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu) od ukupno 65 pedoloških jedinica na ukupnom prostoru Republike Hrvatske, na području Osječko-baranjske županije izdvojeno je ukupno 26 pedoloških jedinica, a na prostoru općine Kneževi Vinogradi izdvojeno je ukupno 5 pedoloških jedinica navedenih u sljedećoj tablici:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 17
Tablica br. 15.
POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA NAMJENSKE PEDOLOŠKE KARTE 1:300.000 ZASTUPLJENIH NA PODRUČJU OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI
BROJ PROCJENA NAČIN KARTIRANE SISTEMATSKE JEDINICE TALA POGODNOSTI ZA KORIŠTENJA JEDINICE OBRADU(* 2 ARENOSOL ANTROPOGENIZIRANI oranice P-1 7 KOLUVIJ S PREVAGOM SITNICE vinogradi P-2 šume 41 LESIVIRANO NA PRAPORU PSEUDOGLEJNO oranice N-1 travnjaci šume 42 LESIVIRANO NA RASTRESITIM SEDIMENTIMA N-1 oranice šume 44 LESIVIRANO NA VAPNENCU I DOLOMITU oranice N-2 travnjaci IZVOR: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta, mjerilo 1:300.000, Zagreb, 1996. god.
(* P-1 dobra obradiva tla N-1 privremeno nepogodna za obradu P-2 umjereno ograničeno obradiva tla N-2 trajno nepogodna za obradu
Ovako definirane pedološke jedinice prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama (kartiranim jedinicama), sastavljene od više jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu izvršena na temelju dominantne jedinice.
Prirodni vegetacijski pokrov na području Baranje kojeg je činila klimazonalna vegetacija u velikoj je mjeri reduciran, najvećim dijelom uslijed antropogenih činitelja.
U nizinskom prostoru prirodnu vegetaciju su činile šume hrasta lužnjaka i običnog graba, dok su na Baranjskoj planini to bile šume hrasta kitnjaka i graba. Međutim, viši, ocjeditiji dijelovi riječnih terasa, lesnih zaravni i Baranjske planine pretvoreni su utjecajem čovjeka u agrarne pejzaže pod ratarskim površinama (oranice, vinogradi, voćnjaci i vinogradi, obradive površine, kulture bagrema). Manje površine na ovim prostorima su pod šumom sekundarnog porijekla, koju čine šume hrasta lužnjaka i običnog graba s cerom.
Branjeni dijelovi poloja su, također, najvećim dijelom pod oranicama, međutim, u poloju Dunava se pojavljuju manje površine pod šumom hrasta lužnjaka i velike žutilovke s žestiljem, te šume euroameričke topole.
Šume u poplavnoj zoni Dunava su higrofilne šume bijele vrbe s bročikom, bijele vrbe i crne topole s kupinom, dok se na ocjeditijim dijelovima pojavljuje bijela joha, a na najvišim dijelovima (najmanje ugroženim od poplava) javljaju se šume bijele i crne topole.
Šumske površine u istočnom dijelu Općine, odnosno uz Dunav su šume u okviru parka prirode Kopački rit.
Pored navedenih tipova vegetacije nizinskih, ravnjačkih i brdskih područja javljaju se i površine mozaičnih travnjačkih vrsta, dok su ostala područja pod niskom vegetacijom obradive površine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 18
e) Geološka i tektonska obilježja
U geološkom sastavu površinskog dijela Baranje prevladavaju sedimenti pleistocenske i holocenske starosti. Geološki sastav Baranje je ipak znatno složeniji. To se odnosi u prvom redu na područje Baranjske planine, gdje se u vertikalnom, a i u horizontalnom pogledu izmjenjuju na relativno malim udaljenostima različite vrste lesa i lesu sličnih sedimenata s pijescima eolskog, deluvijalnog i fluvijalnog porijekla, bazalt-andezitom i naslagama neogenske starosti.
Neogenske naslage i bazalt-andezit, koje čine geološku podlogu mlađih, kvartarnih naslaga Baranjske planine, rijetko izbijaju na samu površinu.
U sastavu tortonskih naslaga prevladavaju pjeskoviti sivi lapori pješčenjaci i konglomerati u vidu proslojaka ili leća. Pješčenjaci i konglomerati su po svom rasprostiranju vezani na centralni dio Baranjske planine. Lapori su na jugoistočnoj padini otkriveni jedino u dolini potoka Kotlina.
Eruptivi Baranjske planine se mogu smatrati posljednjim članom karike eruptiva velike provincije gabroidnenoričke magme, koja je u miocenoj i postmiocenoj orogenoj fazi predstavljala završni stadij velike vulkanske djelatnosti. Bazaltandeziti se ojavljuju u obliku dajkova i ploče i imaju jedinstvene petrografske i mikrofiziografske osobine. Gotovo je crne boje, a samo je mjestimice i to u površinskom dijelu rastrešen. U sastavu stijena dominiraju plagioklasi, zatim slijedi klorit, olivin i angit. Akcesivni minerali su ilmenit, apolit, magnetit i limonit.
U geološkoj građi Baranje najvažniju ulogu imaju pleistocenski sedimenti. Predstavljeni su fosilnim crvenim glinama, gluvijalnim, eolskim i deluvio-proluvijalnim pijescima, šljuncima i lesu i lesu sličnim naslagama, u okviru kojih je česta pojava slojeva pijeska deluvijalnog i eolskog porijekla. Navedeni redosljed pleistocenskih sedimenata na Baranjskoj planini ujedno odgovara i njihovom stratigrafskom položaju, odnosno vremenu taloženja, dok nizinski dio istraživačkog prostora ima nešto složenije odnose.
Fosilne crvene gline ponegdje čine osnovu lesnih i lesu sličnih naslaga. Crvena glina je bila regionalno rasprostranjena i predstavlja produkt nešto toplijih klimatskih prilika donjeg pleistocena.
Fluvijalne i derazijske naslaga. Regionalno rasprostranjene fluvijalne naslage pleistocenske starosti nizinskog dijela Baranje predstavljene su šljuncima, šljunkovitim pijescima, pjeskovitim šljuncima, grubim, srednje i sitnozrnim pijescima, pjeskovitim glinama, glinama, ilovačom i fluvijalnim lesom i lesu sličnim sedimentima.
U pravilu pokazuju unakrsnu slojevitost i ritmičku izmjenu grubljeg i finijeg nanosa, tako da u pravilu grublji nanos dolazi u podini jednog fluvijalnog sedimentarijskog ritma. Dunavski sedimenti karakterizirani su nešto grubljima materijalom u odnosu na dravske i karašičke. Predstavljeni su šljuncima, pjeskovitim šljuncima, šljunkovitim pijescima. Južno od Baranjske planine i Južne baranjske lesne doline dunavske naplavine se kreću u vrijednostima od 42-60 m.
Les i lesu slični sedimenti na jugoistočnoj padini Baranjske planine te južnoj i Sjevernoj baranjskoj lesnoj dolini debele su 20-50 pa čak i više metara. Les je tu pretežito tipskog razvoja. U skladu s prirodno-geografskim osobinama Baranje tijekom plesitocena nisu postojale jedinstvene prilike za razvoj lesa i lesu sličnih sedimenata, pa su se razvile različite vrste lesnih i lesu sličnih naslaga i to eolske, padinske, fluvijalne i epigenetske.
Najmlađe naslage (holocen) na Baranjskoj planini i lesnim zaravnima su malog rasprostiranja. To su uglavnom derazijskim i erozijskim procesima pretaloženi lesni i lesu slični sedimenti. Najrašireniji su u derazijskim i erozijskim dolinama te na kontaktu Baranjske planine s Južnom lesnom dolinom. Znatno veća prostranstva čine fluvijalne naslage u poloju Dunava.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 19
U tektonskom pogledu u Baranji se jasno izdvajaju tri cjeline i to Baranjska planina s Južnom baranjskom lesnom dolinom, Sjeverna baranjska lesna dolina i nizinski prostor riječnih terasa i naplavnih ravnina koji ulazi u sklop dravske potolinske zone.
Baranjska planina predstavlja jedinstveni asimetrični tektonski blok s osobinom horsta, koji je sa svih strana okružen rasjedima pravaca SI-JZ, SZ-JI i I-Z. Rasjed smjera SI-JZ je najstariji i najznačajniji. Predstavlja izrazitu granicu između mezozojske i paleozojske zone temeljnog gorja od tektonskog bloka. Sjeveroistočni i jugozapadni dio Baranjske planine (za razliku od njenog središnjeg dijela) izdignut je prvenstveno radijalnim pokretima duž longitudinalnog rasjeda pravca SI-JZ. Poprečni rasjedi tu nisu imali veću važnost. Remobilizacijom rasjeda u međom pleistocenu Baranjska planina se izdiže do današnjih visina.
Nizinski dio prostora Baranje na strukturnom planu predstavlja jedno tipično potolinsko područje koje predstavlja istočni dio dravske potolinske zone. Nastavak dravskog sustava rasjeda pravca SZ-JI u kombinaciji s rasjedima pravca SI-JZ tokom mlađeg kvartara utjecali su na formiranje mlađe Kopačko-apatinske supsidencije, koja je bitno utjecala na morfološki razvoj prostora privlačenjem rijeke Drave i Dunava u današnji pravac otjecanja.
Prema podacima s izrađene seizmotektonske karte, područje općine Kneževi Vinogradi je unutar područja VIIº i VIIIº MCS ljestvice, s tim što je jedino naselje Karanac izvan područja VIIIº MCS ljestvice.
1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra
a) Zaštićeni dijelovi prirode
Na području Općine, u istočnom dijelu prema Dunavu proteže se Park prirode «Kopački rit» koji je zaštićen temeljem čl. 19. Zakona o zaštiti prirode (NN br. 54/76.). Park prirode «Kopački rit» poplavno je područje Dunava i Drave pokriveno vrbovim, topolovim i hrastovim šumama, te prošarano gredama, barama, plitkim jezerima i močvarama. Hrvatski Sabor je, zbog izuzetno bogatog i raznovrsnog biljnog i životinjskog svijeta Kopačkog rita, 1967. godine donio zakon o proglašenju poplavnog područja Kopački rit Upravljanim prirodnim rezervatom (NN br. 45/67). Godine 1976. prema Zakonu o zaštiti prirode uže područje Upravljanog prirodnog rezervata dobiva status Specijalnog zoološkog rezervata, a šire područje status Parka prirode. Prema važećem Zakonu o zaštiti prirode Specijalni zoološki rezervat preimenovan je u Posebni zoološki rezervat «Kopački rit». Postojeći obuhvat i granice parka prirode «Kopački rit» utvrđene su prema Zakonu o parku prirode «Kopački rit» (NN br. 45/99), a pitanja zaštite, održavanja, promicanja, unapređenja i korištenja tog parka prirode uređuju se Uredbom o osnivanju Javne ustanove «Park prirode Kopački rit» (NN br. 96/97) i Pravilnika o unutarnjem redu u Parku prirode «Kopački rit» (NN br. 84/98). Granice područja Parka prirode «Kopački rit» na području Općine Kneževi Vinogradi prikazane su na grafičkom prikazu br. 3.A. «UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA».
«Zakonom o prostornom uređenju» (NN, br. 30/94., 68/98., 35/99., 61/00., 32/02. i 100/04.) utvrđeno je da je za parkove prirode obvezatno donošenje Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO). Nositelj izrade Prostornog plana Parka prirode «Kopački rit» (u daljnjem tekstu : Prostorni plan) je Zavod za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, a stručni izrađivač Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije, koji je Prostorni plan izradio u suradnji sa Zavodom za prostorno planiranje, d.d. iz Osijeka i taj plan je trenutno u postupku usvajanja. Za Park prirode «Kopački rit» i šire područje donesen je 1982. godine Prostorni plan (Službeni glasnik Općine Beli Manastir, br. 5/82.) koji je analiziran u postupku utvrđivanja Programa za izradu Prostornog plana. Nositelj izrade smatra da je, zbog nužnih inovacija te izrade aktualnih
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 20
rješenja o zaštiti i načinu korištenja područja Parka prirode «Kopački rit», potrebno pristupiti izradi novoga prostornog plana posebnih obilježja. U međuvremenu je, na temelju članka 57. Zakona o prostornom uređenju, Prostorni plan iz 1982. godine prestao važiti. b) Kulturna dobra
Prilikom pristupanja izradi ovog plana od Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku, temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99.), zatraženo je utvrđivanje Konzervatorske podloge ili utvrđivanje sustava mjera zaštite nepokretnih dobara na području obuhvata Plana.
Tablica br. 16. POPIS KULTURNIH DOBARA
Redni MJESTO NAZIV SPOMENIKA VRSTA SPOMENIKA broj
1. KAMENAC Antički arheološki lok. u Kamencu arheološki
1. Antički arh. lok. «Donje polj-Prosina» arheološki KARANAC 2. Kuća, M. Tita 64 etnološki
1. Reformirana kršćanska crkva sakralni
2. Župna crkva Sv. Mihovila sakralni
3. Parohijska crkva Vavedenja Bogorodice sakralni
Prapovijesni i ranosrednjovjekovni arh. lok. 4. arheološki KNEŽEVI – osnovna škola VINOGRADI Prapovijesni i ranosrednjovjekovni arh. lok. 5. arheološki «Derjan» kod K. Vinograda
6. Antički arh. lok. «Dragojlov brijeg» arheološki
Prapovijesni srednjovjekovni lok. «Mitvar» 7. arheološki kod K. Vinograda Spomen pl. palim borcima za oslob. 8. NOB spomenik Raskršće Ul. Republike
1. Prapovijesni arh. lok. «Kotlina» arheološki KOTLINA 2. Ambar, Glavna 96 etnološki
1. SUZA Prapovijesni arh. lok. «Vinogradi» arheološki
Između crkve i škole srednjovjekovno 2. arheološki naselje
3. Kuća, Petefijeva 18 etnološki
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 21
4. Kuća u kojoj je rođen Kiš Ernej NOB spomenik
5. Reformirana kršćanska crkva sakralni
1. Župna crkva Našašća Sv. Križa sakralni
2. Reformirana kršćanska crkva sakralni
3. Podrumi u lesu u Reformatorskom surduku etnološki
4. Podrumi u lesu u Katoličkom surduku etnološki
Antički i ranosrednjovjekovni arh. lok. 5. arheološki «Gradec»
6. «Popovo brdo» ant. nekropola arheološki
7. Gator – podplanina etno zgrada etnološki ZMAJEVAC 8. Gator izvan sela – padina lesnog brda etnološki
9. Gator izvan sela – padina lesnog brda etnološki
10. Gator izvan sela – obronci Banskog brda etnološki
11. Gator – neposredna blizina sela etnološki
12. Vinski podrumi u Reformatorskom surduku etnološki
13. Vinski podrum u Katoličkom surduku etnološki
14. Spomenik palim borcima NOR-a i ŽFT NOB spomenik
Osnovne karakteristike prostora obuhvaćenog Prostornim planom uređenja općine Kneževi Vinogradi, s gledišta zaštite kulturne baštine je u podjednakoj zastupljenosti tradicijskih građevina, arheoloških lokaliteta i pojedinačno zaštićenih sakralnih građevina.
Iz uobičajenog fonda tradicijskog graditeljstva (seoskih kuća i ambara) rasprostranjenih u Kneževim Vinogradima, Kotlini i Suzi izdvaja se specifična skupina građevina u Zmajevcu. To je tzv. Arhitektura u zemlji – vinski podrumi u lesu i gatori. Posebnost koja proizlazi iz njihove neposredne povezanosti s autohtonim krajolikom tvori glavnu identifikacijsku odrednicu tog kraja i Baranje uopće. Osim tradicijskih građevina, u središtima naselja Kneževi Vinogradi, Suza i Zmajevac, nalaze se pojedinačno zaštićene sakralne građevine. U Kneževim Vinogradima najznačajnija je Reformatorska kršćanska crkva koja je u svojoj osnovi još srednjovjekovna. Ona uživa status registriranog kulturnog dobra. Župna crkva sv. Mihovila i Parohijska crkva Vavedenja Bogorodice u Kneževim Vinogradima preventivno su zaštićene građevine. Reformirane kršćanske crkve koje su izgrađene sredinom 19. st., a nalaze se u Zmajevcu i Suzi, preventivno su zaštićene građevine. Preventivno je zaštićena i kasnobarokna Župna crkva Našašća sv. Križa u Zmajevcu.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 22
Na području općine Kneževi Vinogradi nalaze se dva evidentirana i devet registriranih arheoloških lokaliteta iz prapovijesnog, antičkog i srednjovjekovnog razdoblja.
Izvor podataka: Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku (18.02. 2001.)
Napomene uz podatke navedene u prethodnom dopisu:
Prapovijesni srednjovjekovni arheološki lokalitet «Mitvar» kod Kneževih Vinograda nije na području Općine Kneževi Vinogradi.
Osim podataka koji su prethodno navedeni iz dopisa dobivenog iz Ministarstva kulture-uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku od 18.12.2001., na području Općine Kneževi Vinogradi nalazi se dio prapovijesnog arheološkog lokaliteta Grovišće čiji drugi dio se nalazi u općini Draž te su podatci preuzeti iz dopisa dobivenog iz navedene Uprave za općinu Draž.
Prema dopisu Ministarstva kulture Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Osijeku od 07.11.2003. naknadno su stavljeni pod preventivnu zaštitu slijedeći objekti i cjeline:
- Etnološka cjelina «Katolički surduk» u Zmajevcu - Etnološka cjelina «Reformatorski surduk» u Zmajevcu - Vinski podrum u Zmajevcu, Šandora Petefija 16, kč.br. 1797 k.o. Zmajevac - Vinski podrum u Suzi, Maršala Tita 81b, kč.br. 702 k.o. Suza
Sukladno članku 11. stavak 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara na predmetna kulturna dobra primjenjuje se citirani Zakon, kao i svi drugi propisi koji se odnose na kulturna dobra.
Izvor podataka: Ministarstvo kulture Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku (07.11.2003.)
1.1.1.7. Osobitosti krajobraza
U prostoru područja općine Kneževi Vinogradi možemo uočiti četiri prostorne cjelovitosti krajobraza:
1. Rijeka Dunav sa sklopom aluvijalnih šuma i ritskim oblicima:
Bogatu građu ovog dijela čini rijeka Dunav, te šumska vegetacija na naplavnom pojasu i ritski oblici. Osnovu čini rijeka, a na njenim obalama se nižu sklopovi šuma. Šume u zavojitom slijedu prate stare rukavce i tokove, gdje se izmjenjuju s ritskim oblicima trščaka, bara i jezera, a kojemu osnovno obilježje daje voda (kako na pridolazak biljnog i životinjskog svijeta, tako i krajobraznu sliku).
Ovaj aluvijalno močvarni biotop stanište je raznolikih biljnih i životinjskih zajednica šumsko ritskog krajolika. Ovo je obitavalište mnogih vrsta srednjo-europske faune, i poznato stanište lovne divljači divlje svinje (Sus crofa) i posebice jelena (Cervus elaphus).
Ovdje se različitost očituje i među oblicima plošne prirode (livade, vodene površine), kao i prostorne prirode (šuma, grupe niskog ili visokog raslinstva, pojedinačno drveće). Njihova izmjena daje krajobrazu visoku plastičnost.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 23
Posebnu osobitost krajobraznom obilježju daje izjednačena, glatka, svjetlucava površina vode s jedne, te kontrasni zeleni volumeni šume i ritskog raslinstva s druge strane, a posebice ruba obale rijeke i linije dodira vode i kopna.
Značajke krajobraza su u izmjeni vizura i vizualnih prodora u dubinu prostora, audiovizualnoj komunikaciji (rika jelena, zvuci kršenja grana divljači u trku), promjenama kroz godišnja doba, otvorene vizure s obalnih crta Dunava.
2. Nizinski poljodjelski prostor nižih melioriranih područja Baranje
To je kultivirani prostor krupnih geometriziranih poljodjelskih površina s rnrežom puteva i melioracijskih kanala, a u njih su upleteni rukavci, živice, jarci i mrtvice sa pojasom raslinstva u isprekidanim više manje prirodnim oblicima, čija izmjena daje visoku plastičnost krajobrazu.
Melioracijski zahvati izmijenili nekad prirodni krajobraz rita, bara, lapaša, fokova, močvarnih livada, a raznovrsni prirodni oblici močvarnog i šumskog raslinstva unutar poljodjelske osnove oslikavaju biotičku snagu ovog prostora.
Različitost se očituje kako među oblicima prostorne prirode (grupa niskog ili visokog raslinstva i pojedinačnog drveća), tako i njihovih odnosa s geometriziranom osnovom plošne poljodjelske strukture.
Ovdje su ekonomska dvorišta sa stambenim dijelom krupnih poljodjelskih gospodarstava: Sokolovac, Mirkovac, Jasenovac.
Značajke su u kontinualnoj podlozi vidnog polja te izmjeni otvorene široke vizure i vizura na bliske elemente.
3. Nizinski poljodjelski prostor viših područja Baranje
To je nizinski prostor plošne strukture geometriziranih oraničnih površina s mrežom puteva i kanala, a ovoj plošnoj prirodi oblika suprotstavljaju se samo rijetke grupe ili fragmenti niskog ili visokog raslinstva, pojedinačnog drveća i šuma.
Sjeverno od ceste Kneževi Vinogradi - Beli Manastir, ova plošna struktura poprima valovitije orografske oblike i blago se uzdiže prema Baranjskoj planini u tzv. «pred brdo». Tu se nalaze i mjesta Karanac i Kozarac, a voćnjaci i vrtovi okućnica daju im zeleni okvir.
Vizualno ovaj prostor obilježava otvorenost prostora i horizont.
4. Reljefno uzvišenje Baranjske planine
To je reljefno uzvišenje, južna strana Baranjske planine kojoj se duga reljefna struktura smjerom SW - NE proteže od Belog Manastira pa sve do Batine (izvan područja Općine).
Ona se razvija najprije blago već iz plošne strukture (tzv. pod brda, oko 110 m.n.v.), a zatim izrazitije sve do najviše visine 242 m.n.v., unutar koje obronci i tzv. «surduci» sa strmim usjecima u njenoj lesnoj strukturi obrazuju karakteristične orografske oblike. Uklopljena u orografsku strukturu, u rubnim dijelovima smjestila su se naselja Zmajevac, Suza, Kotlina, Kneževi Vinogradi, koristeći kotlinske strme usjeke u lesu za izgradnju vinskih podruma ispred kojih su ulazne zgrade prepoznatljive baranjske arhitekture.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 24
Obilježje Baranjskoj planini daju krupne vinogradarske i poljodjelske površine u izmjeni sa šumskim enklavama i manjim parcelama vikendica voćnjaka i vinograda.
Ovo je krajolik izražene vizualne dinamike bliskih elemenata i široko otvorene vizure u dubinu prostora i horizont.
Park prirode Kopački rit
Južni dio područja aluvijalnih šuma i močvarnog biotopa obuhvaćen je granicom Parka prirode Kopački rit, koji je na Ramsarskom popisu (međunarodnom sporazumu koji čini okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom iskorištavanju močvarnih staništa).
Park prirode Kopački rit stavljen je pod Zakonsku zaštitu reg. br. 416; 417.
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa
a) Poljoprivredne površine
Poljoprivredno zemljište pripada među obnovljive prirodne resurse koji su i najznačajnija prirodna bogatstva svake države te, stoga uživaju i osobitu zaštitu Države.
Kako je poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj razmjerno dobre plodnosti i jedno od očuvanijih u odnosu na druge zemlje u Europi, to je stoga i razumljiva briga za ovaj prirodni resurs. Zbog toga je i veoma važno pravilno gospodariti ovim resursom.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 25
Ukupne poljoprivredne površine na području općine Kneževi Vinogradi čine 15.573 ha, što čini 62,6% prostora Općine, što je blizu udjelu na razini Županije, koji iznosi 64%. Obradive površine na području općine Kneževi Vinogradi čine 13.853 ha, što iznosi 55,7% ukupnog teritorija Općine, što je također vrlo blizu udjelu na razini Županije, koji iznosi 58%. Obradive površine čine 89% ukupnih poljoprivrednih površina Općine.
U strukturi obradivih poljoprivrednih površina 92,3% zauzimaju oranice, 1,2% pripada voćnjacima, 4,9% zauzimaju vinogradi, a 1,7% je pod livadama.
Među ostalim poljoprivrednim površinama zastupljeni su i pašnjaci u ukupnoj površini od 1.719 ha odnosno 11% ukupnih poljoprivrednih površina, te ribnjaci od 1 ha u ukupnoj poljoprivrednoj površini.
Ukupne poljoprivredne površine općine Kneževi Vinogradi čine udio od 6,9% ukupnih poljoprivrednih površina Županije, dok je udio obradivih poljoprivrednih površina Općine 5,7% u ukupnim obradivim površinama Županije.
U strukturi zemljišta među ostale površine pripadaju trstici i bare koje čine 764 ha, odnosno 3,1% ukupnog teritorija Općine. Šume na području Općine čine ukupno 5.498 ha što predstavlja udio od 22% ukupnog općinskog teritorija.
U strukturi zemljišta sve prethodno navedene kategorije zemljišta predstavljaju plodna tla (obradive površine, ostale poljoprivredne površine i ostale površine), dok dio čine neplodna tla (vodotoci, kanali, ostalo neplodno tlo). U okviru ove kategorije zemljišta, ukupno neplodno tlo čini ukupno 3.042 ha, odnosno 12,2% ukupnog teritorija Općine, a unutar tih površina na vodotoke otpada 23,4% površine, 16,3% na kanale, a 60,3% pripada ostalom neplodnom tlu. Prema ovako iskazanim površinama na području općine Kneževi Vinogradi, najzastupljenija kategorija zemljišta su ukupne poljoprivredne površine sa 62,6% ukupne površine Općine, zatim slijede šume sa 22%, što zajedno čini 84,6% ukupnog, dok ostalih 15,4% otpada na ukupno neplodno tlo, te trstike i bare.
Prema obliku vlasništva sve navedene kategorije zemljišta, prema evidencijama katastra su privatno i državno vlasništvo. U ukupnim obradivim površinama prevladava udio državnog vlasništva sa 66,2%, kao i u strukturi ukupnog poljoprivrednog zemljišta u kojoj je oko 70% u državnom vlasništvu. Struktura zemljišta po kategorijama korištenja i vlasništvu prikazana je u tablici br. 17.
Poljoprivredne površine prostorno zauzimaju najveći dio središnjeg dijela Općina, dok su šumske površine manjim dijelom zastupljene na sjeverozapadu, te u istočnom dijelu Općine i na jugoistoku. Sve ostale površine, osim naselja i sporadičnih šumaraka predstavljaju poljoprivredne površine.
Tablica br. 17.
STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA KORIŠTENJA I VLASNIŠTVA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI
Ukupna Neplodno tlo površina
Ukupna Ukupno Oblik Obradive poljoprivredne Ostale polj. Ostale obradiva poljopr. vlasništva površine površine površine Ukupna
površina površine tlo površina Kanali Ostalo Ostalo Ukupno Vodotoci neplodnog neplodno tlo
Državno: 8543 31 397 206 9177 1701 0 10878 748 5287 712 497 1675 2884 19797 Privatno. 4240 131 277 28 4676 18 1 4695 16 211 0 0 158 158 5080 UKUPNO: 12783 162 674 234 13853 1719 1 15573 764 5498 712 497 1833 3042 24877 IZVOR: Državna geodetska uprava-Područni ured za katastar Osijek, Ispostava Beli Manastir
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 26
b) Šumske površine
Šume i šumska zemljišta su prirodna bogatstva, te obnovljiv prirodni resurs koji predstavlja i dobro od općeg interesa, te stoga uživa posebnu brigu i zaštitu Države. Zbog toga je veoma važno racionalno koristiti ovakav prirodni resurs.
Šume, osim gospodarske funkcije, imaju i druge općekorisne funkcije (zaštita zemljišta, utjecaj na vodni režim, klimu), ali je veoma značajan i ekološki utjecaj šuma (zaštita i unapređivanje čovjekove okoline), ali su šume i prirodna osnova za razvitak turizma (odmor i rekreacija), te razvitak lovstva. Šume na području općine Kneževi Vinogradi zauzimaju, prema podacima Katastra, 5.498 ha što čini udio od 22% ukupnog teritorija Općine.
U odnosu na prostor Županije, gdje udio šuma i šumskog zemljišta čini 27% prostora Županije, to znači da je općina Kneževi Vinogradi po, udjelu šuma, ispod prosjeka Županije. U okviru navedenih podataka Katastra, po strukturi vlasništva, šume na prostoru općine Kneževi Vinogradi najvećim dijelom su u državnom vlasništvu (5.287 ha, odnosno 96,2%), a tek je 211 ha ili 3,8 % u privatnom vlasništvu.
Gospodarenje šumama (u državnom vlasništvu), kao dobru od nacionalnog interesa, povjereno je Poduzeću «Hrvatske šume» p.o. Zagreb, koje u svom sastavu i teritoriju imaju uprave šuma, a što je za područje Osječko-baranjske županije Uprava šuma Osijek, sa šumarijama Batina i Tikveš, za područje općine Kneževi Vinogradi.
Šume i šumsko zemljište kojima upravljaju «Hrvatske šume»-Uprava šuma Osijek, zastupljene su s ukupno 4.630,53 ha, što čini 18,6% udjela u prostoru Općine, a što se razlikuje od podataka Katastra (5.287 ha, odnosno 21,2% teritorija Općine).
Tablica br. 18.
PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE KOJIM GOSPODARE «HRVATSKE ŠUME»
Ukupna površina Površina šuma Postojeća drvna Etat-drvna zaliha šuma i šumskog Godišnji prirast (obrasla površina) zaliha za sječu zemljišta ha ha m³ m³ m³/god. 4.630,53 2.716,82 425.393 19.662 9.917 IZVOR: «Hrvatske šume» .p.p. Zagreb-Uprava šuma Osijek
Na 100 ha šumskih površina dolazi 190 stanovnika, što je u odnosu na prosjek Županije gotovo upola manje, a gotovo jednako prosjeku Republike Hrvatske.
Šume i šumska zemljišta na području Općine prostorno su zastupljene u sjeverozapadnom dijelu, uz granicu Općine, koja na ovom području je na području Baranjske planine, zatim u istočnom i jugoistočnom dijelu Općine, uz Dunav, kao i na lijevoj obali Dunava.
Sve šume na prostoru općine Kneževi Vinogradi, a kojima gospodare «Hrvatske šume» su gospodarske šume, koje se nalaze na područjima šumarija Batina i Tikveš. Ove šume se nalaze na području gospodarskih jedinica: Zmajevačke podunavske šume, Baranjska planina, Dvorac- Siget i Tikveške podunavske šume.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 27
Tablica br. 19.
PODACI O ŠUMSKOM FONDU UPRAVE ŠUMA OSIJEK ZA PODRUČJE OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI
Godišnji Površina šuma Drvna zaliha Godišnji etat Uprava šuma Šumarija prirast (ha) (m³) (m³) (m³) Batina 1.678,35 202.502 10.458 8.306 OSIJEK Tikveš 2.952,18 222.891 9.204 1.610 UKUPNO: 4.630,53 425.393 19.662 9.916 IZVOR: «Hrvatske šume» p.o. Zagreb-Uprava šuma Osijek
Tablica br. 20.
ŠUMSKE POVRŠINE OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA I VLASNIŠTVU
Ukupno Listače Četinjače Vlasništvo (ha) (ha) (ha) Privatno - - - Poduzeća 4.630,53 4.630,53 0 UKUPNO 4.630,53 4.630,53 0 IZVOR: «Hrvatske šume» p.o. Zagreb-Uprava šuma Osijek
Šume na prostoru općine Kneževi Vinogradi su prirodne, bjelogorične, mješovite šume u kojima se javljaju sljedeće vrste drveća: crna i bijela topola, vrba, hrast lužnjak i poljski jasen, dok su na pojedinim dijelovima umjetno podignute šume euroameričkih topola i vrba. O šumama na lijevoj obali Dunava nema podataka, budući da su nedostupne za gospodarenje. Stanje šuma i sastojina u njima je takvo da se može konstatirati da su šume dobrog zdravstvenog stanja, te osim pojedinačnih slučajeva nema pojave izrazitog sušenja.
Prema vegetacijskoj karti šuma Slavonije i Baranje9 na području općine Kneževi Vinogradi zastupljene su šume vrbe i topole, hrasta lužnjaka, te euroameričke topole.
Šume vrbe i topole su šume panonskog ravnjaka koje su u obalnom pojasu pješčanih aluvijalnih nanosa šume mekih listača vrbe i topole (zajednice bijele vrbe s nizom varijanti). Više terene pješčanih nanosa (iznad pojasa vrbovih šuma), zauzimaju šume crne i bijele topole.
Šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena javljaju se u poplavnom području Dunava, i to dva tipa starih lužnjakovih šuma, odnosno ostaci hrastovih šuma kad je Dunav imao drugačiji režim plavljenja.
U području poplavnih šuma podignute su na većim površinama i kulture euroameričkih topola, kojima se gospodari na način da se po postizanju svoje zrelosti, obavlja čista sječa i podizanje novih kultura.
Gospodarenje šumama na prostoru općine Kneževi Vinogradi ima za cilj osiguranje postojanosti ekosustava, održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šume, te potrajno gospodarenje. Korištenje šuma i šumskog zemljišta ima za cilj i održavanje biološke raznolikosti šuma, sposobnost obnavljanja vitalnosti i potencijala šume.
9 A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 28
c) Lovišta i lovna divljač Prostor općine Kneževi Vinogradi, po svojim prirodnim osobinama kvalitetan je za lov i lovno gospodarstvo. U njemu su dijelovi jednog državnog lovišta i pet zajednička lovišta∗. To su: − Lovište br. XIV/9 - "Podunavlje-Podravlje" − Zajedničko lovište br. 58. − Zajedničko lovište br. 59. − Zajedničko lovište br. 60. − Zajedničko lovište br. 62. − Zajedničko lovište br. 70. Državno lovište formirano na području općine Kneževi Vinogradi je lovište br. XIV/9-"Podunavlje- Podravlje". Državno lovište br. XIV/9 "Podunavlje-Podravlje", ustanovljeno je Rješenjem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kao vlastito otvoreno lovište na površinama u vlasništvu države. Odlukom Ministarstva pravo lova u ovom lovištu povjereno je javnom poduzeću "Hrvatske šume", p.o. Zagreb-Uprava šuma Osijek. Ukupna površina lovišta je 23.017 ha, od čega je u Parku prirode oko 6.000 ha (26%). Od ukupne površine lovišta 22.179 ha je državno vlasništvo, a 838 ha je privatno vlasništvo. Šume i šumsko zemljište su na 12.878 ha, poljoprivredno zemljište na 4.472 ha, a ostale površine su zastupljene sa 5.712 ha. Staništa u poplavnom području izuzetno su povoljna za uzgoj jelena običnog, divlje svinje i divlje patke, ali nepovoljna za srneću divljač, zeca i fazana kojima opet više odgovaraju zaštićeni neplavni dijelovi lovišta. Šumsko-stepski karakter lovišta bogat različitim šumskim i livadskim biljnim zajednicama posebno je povoljan za uzgoj krupne divljači: jelena i divlje svinje. Lovnogospodarskom osnovom ovog lovišta za razdoblje od 01.04.1999. do 31.03.2009. godine određene su smjernice gospodarenja glavnim vrstama krupne i sitne divljači te propisan broj divljači prema mogućnostima staništa (proljetni matični fond) koji se može uzgajati bez većih štetnih posljedica za šumsku i poljoprivrednu vegetaciju, kako je to iskazano u narednoj tablici. Glavne vrste divljači u lovištu njihov matični proljetni fond su: Krupna divljač: - Jelen obični (Cervus elaphus) 1.600 grla - Divlja svinja (Sus scrofa) 1.000 grla - Srna obična (Capreolus capreolus) 300 grla
Sitna divljač: - Zec obični (Lepus europaeus) 200 kom - Fazan (Phasianus sp.) 300 kljunova - Divlja patka (Anas anas) 200 kljunova
∗ NAPOMENA: Lovišta su opisana i podaci izneseni prema sada važećim rješenjima za Državna lovišta ,Odluci o ustanovljenju zajedničkih lovišta za zajednička lovišta te lovnogospodarskim osnovama. Nova razgraničenja lovišta, te nova Rješenja o ustanovljenju kao i Odluke o ustanovljenju lovišta očekuju se tijekom 2003. godine. Navedenim će se promijeniti granice pojedinih lovišta a time i ostali podaci izneseni u ovom planu.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 29
Od ostalih vrsta divljači u ovom lovištu je evidentirano prisustvo sljedećih vrsta sitne divljači: trčka, kokošica, liska crna, lisica, kuna zlatica, lasica mala, svraka, vrana siva, divlja patka, kržulja, divlja guska, glogovnjača, čaplje, vranci, rode, čvorci, djetlići i druge rjeđe viđene životinjske vrste. Zajedničko lovište br. 58 zauzima središnji dio Općine, a ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik 5/96.). Ukupne je površine 7.140 ha od kojih je na prostoru Općine svih 7.140 ha. U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju sljedeće vrste divljači: srna obična (60 grla), zec obični (40 kom.), fazan (150 kljunova) i trčka (50 kljunova). Stalne vrste sitne divljači su: lisica (50 grla), jazavac (30 grla), kuna zlatica (30 grla), lasica mala (20 grla), tvor (20 grla), vrana siva (50 kljunova), vrana gačac (50 kljunova), svraka (50 kljunova), čavka (50 kljunova), šojka (50 kljunova).
Zajedničko lovište br.58. pripada panonskom tipu lovišta.
Zajedničko lovište br. 59 ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik br. 5/96.) na ukupnoj površini od 3.548 ha koje se u potpunosti nalaze na području Općine Kneževi Vinogradi. Lovište zauzima sjeveroistočni dio Općine i pripada panonskom tipu lovišta. U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju sljedeće vrste divljači: srna obična (40 grla), zec obični (50 kom.), fazan (150 kljunova) i trčka (50 kljunova). Državno vlasništvo je na 1.548 ha, a privatno vlasništvo na 2.000 ha. Šume i šumsko zemljište su na 148 ha, a poljoprivredno zemljište na 3.400 ha. Zajedničko lovište br.60., površinom je najmanje lovište unutar granica grada. Locirano je na istočnom i jugoistočnom dijelu Grada. Istočna granica je van granica Grada. Lovište zauzima površinu od 2.450 ha od kojih je 1.508 ha državno vlasništvo, a 942 ha privatno vlasništvo. Šume i šumsko zemljište su na samo 43 ha, a poljoprivredno zemljište na 2.407 ha. Gradu B. Manastir pripada dio ovog lovišta. U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju sljedeće vrste divljači: srna obična (10 grla), zec obični (80 kom.), fazan (100 kljunova) i trčka (80 kljunova). Zajedničko lovište br. 60., pripada panonskom tipu lovišta. Zajedničko lovište br.62.. Lovište ima površinu od 2.636 ha od kojih je 1.056 ha državno vlasništvo, a 1.581 ha privatno vlasništvo. Šume i šumsko zemljište su na 55 ha, a poljoprivredno zemljište na 2.581 ha. Općini K. Vinogradi pripada samo mali dio ovog lovišta, lociranih na sjeveroistočnom dijelu Općine. U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju, kao i u sjevernijem lovištu, sljedeće vrste divljači: srna obična (20 grla), zec obični (100 kom.), fazan (180 kljunova) i trčka (80 kljunova). Zajedničko lovište br.70., locirano je na sjeverozapadnom dijelu Općine i prostorno zauzima njezin vrlo mali dio. Lovište ima (zauzima) površinu od 2.659 ha od kojih je 2.409 ha državno vlasništvo, a 250 ha privatno vlasništvo. Šume i šumsko zemljište nisu prisutne pa poljoprivredno zemljište ima 2.659 ha. U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju sljedeće vrste divljači: srna obična (20 grla), zec obični (40 kom.), fazan (90 kljunova) i trčka (30 kljunova). Zajedničko lovište br. 70. pripada panonskom tipu lovišta.
Napomena:
Prema zahtjevu Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, (Suglasnost na Konačni prijedlog PPUO KV-Klasa: 612-07/05-49/79, Ur.broj: 532-08-02-2/4-05-2 od 25.03.2005. god.) potrebno je razmotriti postojanje državnog lovišta na području Parka prirode ''Kopački rit''.
d) Mineralne sirovine
Prirodni potencijal područja Općine leži u površinskim naslagama lesa. Lesne naslage predstavljaju osnovnu sirovinu u opekarskoj industriji.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 30
1.1.2.2. Gospodarski potencijal
a) Gospodarska struktura
Na području općine Kneževi Vinogradi 2001. godine je bilo evidentirano 19 tvrtki-gospodarskih jedinica u kojima je bilo 711 radnih mjesta.1) Također je bilo registrirano 41 obrt2) međutim broj radnih mjesta nije poznat.
U gospodarskoj strukturi je zastupljeno 6 djelatnosti (prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, Narodne novine br. 3/97.) tako da se može reći da je struktura heterogena iako Općina ima obilježja poljoprivrednog kraja.
Tablica br. 21.
GOSPODARSKA STRUKTURA PREMA DJELATNOSTIMA 2001. GODINE
Gospodarske jedinice Radna mjesta Djelatnost broj struktura, % broj struktura, % A. Poljoprivreda, lov 6 31,6 635 89,3 D. Prerađivačka industrija 2 10,5 9 1,3 F. Građevinarstvo 1 5,3 3 0,4 G. Trgovina 7 36,8 58 8,2 H. Ugostiteljstvo 1 5,3 2 0,3 I. Promet, skladištenje, veze 2 10,5 4 0,5 UKUPNO: 19 100,0 711 100,0 IZVOR: 1) Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Ured za statistiku 2) Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Ured za gospodarstvo-Ispostava Beli Manastir
Po učešću gospodarskih jedinica najzastupljenije su djelatnosti trgovine i poljoprivrede, a po broju radnih mjesta apsolutno dominira poljoprivreda.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 31
b) Proizvodne djelatnosti
Djelatnost prerađivačke industrije je zastupljena s 2 tvrtke-gospodarske jedinice (udio od 10,5% u ukupnom broju), i 9 radnih mjesta (udio od 1,3% u ukupnoj broju).
Tablica br. 22.
DJELATNOSTI PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE
Djelatnost Broj gospodarskih jedinica Broj radnih mjesta Prerada drva i proizvoda od drva 1 4 Proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa 1 5 UKUPNO: 2 9
Kako je vidljivo djelatnost prerađivačke industrije je slabo razvijena i zastupljena.
c) Turizam
Ukupni gospodarski potencijal na području općine Kneževi Vinogradi nalazi se u fazi oporavka i ponovnog aktiviranja nakon Domovinskog rata i privremene okupiranosti područja. To se također odnosi i na turizam i turističko-ugostiteljske kapaciteta koji su dio ukupnog gospodarskog potencijala Općine. Međutim, u proteklom razdoblju, dogodile su se i određene promjene u turizmu, turističkom prometu, kretanju turističkih tokova, promjene turističke potražnje, ali i stanje u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti i stanju ugostiteljskih kapaciteta.
Ugostiteljske kapacitete na području općine Kneževi Vinogradi čine većinom ugostiteljski objekti koncentrirani u nekoliko naselja, te smještajni kapacitet u okviru lovačkih kuća Zlatna Greda i Monjoroš. Lovačka kuća Zlatna Greda je objekt kompletno obnovljen od strane tadašnjeg JP «Hrvatske šume», kao ekskluzivan smještaj sa 18 ležaja, za potrebe lova, odnosno lovnog turizma. Ovaj objekt od oko 330,0 m² površine, nalazi se na samoj granici (zaštićenog dijela) Parka prirode Kopački rit.
Lovačka kuća Monjoroš je također obnovljena od strane «Hrvatskih šuma», s ukupno 8 ležaja, te predstavlja objekt poluzatvorenog tipa, koji se iznajmljuje klijenteli koja dolazi u lov.
Ostali ugostiteljski objekti na području Općine prikazani su u sljedećoj tablici:
Tablica br. 24.
UGOSTITELJSKI KAPACITETI OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI – stanje 2002. god.
Neto izgrađena Redni Naselje Vrsta objekta Broj objekata površina broj (lokacija) (m²) 1. KNEŽEVI VINOGRADI restoran 2 474 KNEŽEVI VINOGRADI caffe bar 1 95 KNEŽEVI VINOGRADI ugostiteljski obrt 1 40 2. KARANAC caffe bar 1 100 KARANAC ugostiteljski obrt 2 120 3. SUZA restoran 2 270 4. ZMAJEVAC ugostiteljski obrt 1 60 IZVOR: Općina Kneževi Vinogradi
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 32
Od ukupno 10 ugostiteljskih objekata, 4 objekta su tipa restorana, 4 ugostiteljski obrt, a 2 objekta su tipa caffe bara. Objekti tipa restorana locirani su u Kneževim Vinogradima i naselju Suza s ukupno 744 m² površine, što čini 64% ukupne površine ugostiteljskih objekata. Na objekte ugostiteljskog obrta otpada ukupno 220,0 m², odnosno 19% ukupne površine ugostiteljskih objekata. Objekti ovog tipa prostorno su zastupljeni u Kneževim Vinogradima, Karancu i Zmajevcu. Na ukupno 2 objekta caffe bara otpada 195,0 m² površine, odnosno oko 17% ukupne neto površine ugostiteljskih objekata. Ovi objekti su locirani u Kneževim Vinogradima i Karancu.
Na području općine Kneževi Vinogradi najznačajniji objekt turističko-rekreacijskog tipa je kompleks Rekreacijskog centra Kneževi Vinogradi, ukupne površine od 29.454,0 m². Ovaj kompleks ima u svom sastavu ugostiteljske, kupališne i rekreacijske sadržaje koje čine: dva bazena (olimpijski i dječji), restoran sa oko 200 sjedala (u zatvorenom prostoru i terasi), te sportski tereni: odbojke na pijesku, malog nogometa i nogometa. Rekreacijski centar Kneževi Vinogradi je ustupljen koncesionaru («Gradnja» d.d. Osijek) i kao takav predstavlja značajan turistički lokalitet, kako za lokalno stanovništvo, ali i za šire područje, što znači da prelazi okvire lokalnog turističkog centra.
Osim navedenih turističkih potencijala područja općina Kneževi Vinogradi, u smislu postojećih (izgrađenih) sadržaja (rekreacijski centar, lovačka kuća), dolazi do aktiviranja i valorizacije prirodnog resursa Općine, njezina sjeverozapadnog dijela, vezanog za područje južnih padina Baranjske planine. Ovo područje je poznato vinorodno područje, a naselja na području lesne zaravni poznata su po vinskim podrumima u lesnom platou, što uz proizvodnju vina i vinske podrume razvija jednu novu vrstu turističke ponude, tzv. vinskih cesta, s programima obilazaka područja i vinskih podruma, te mogućnosti kušanja vina, ali i ponude drugih vrsta usluga seljačkog domaćinstva (gastronomske).
Ovaj oblik turizma već se razvija, te na području Općine u takav oblik turističke ponude uključeno je dva domaćinstva u Zmajevcu i Suzi, te jedno domaćinstvo u Kneževim Vinogradima, a tome treba dodati i poznati vinski podrum «Belja» u Kneževim Vinogradima.
d) Eksploatacija mineralnih sirovina
Da se prirodni potencijal u obliku lesnih naslaga može na ovom području i kapitalizirati su lokaliteti na kojima su bivše "ciglane". Po jedna se nalaze južno od Kneževih Vinograda (Prosine), istočno od Kneževih Vinograda uz cestu prema Suzi, u Zmajevcu (Vašarište), te uz cestu Beli Manastir-Darda (zapadno od Karanca).
e) Ostale gospodarske djelatnosti
U ostale gospodarske djelatnosti (prema vlastitoj kategorizaciji) su svrstani obrti koji su prijavljeni na području Općine.
Tablica br. 23.
STRUKTURA OBRTA (stanje registra 2001. god.)
Struktura Obrtnička djelatnost Broj subjekata % Proizvodna 3 7,3 Poljoprivredna 10 24,4 Ugostiteljska 7 17,0 Osobne usluge 2 4,9 Trgovačka 13 31,7 Prometna 3 7,3 Građevinska 2 4,9
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 33
Ostale usluge 1 2,4 UKUPNO: 41 100,0 IZVOR: Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji.-Ured za gospodarstvo-Ispostava Beli Manastir
Kako je iz podataka vidljivo najviše su zastupljeni trgovački obrt i poljoprivreda.
Prostorni razmještaj gospodarskih jedinica
Od ukupno 19 gospodarskih jedinica, 11 (57,9%) se nalazi u Kneževim Vinogradima-općinskom središtu. Farma i ekonomije su locirane izvan Kneževih Vinograda, ali se statistički tamo vode. Jedino u naselju Kamenac nema ni gospodarske jedinice, a niti registriranog obrta.
1.1.2.3. Društvene djelatnosti
a) Uprava
Općina Kneževi Vinogradi formirana je temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj («Narodne novine», br. 10/97.). Općina Kneževi Vinogradi sastavni je dio Osječko-baranjske županije sa sjedištem Općine u naselju Kneževi Vinogradi, gdje djeluju općinska predstavnička i izvršna tijela.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 34
b) Socijalna zaštita
Tablica br. 25.
DJEČJI VRTIĆI
Gravitacijsko Ukupna područje neto Broj Broj Broj Optimalni Naziv Adresa kojem je Status površina grupa djece djelatnika kapacitet objekt svih etaža namijenjen objekta DV Kneževi Kneževi «Zeko» Vinogradi Vinogradi, Državni 250 1 25 3 50 Glavna 10 Kamenac DV «Zeko» Karanac, Karanac i područni Kolodvorska pustara Državni 70 1 18 1 25 odjel 106 Karanac Karanac DV «Zeko» Suza, Kiš Suza, područni Državni 116 1 14 1 25 Erne 1 Kotlina odjel Suza DV «Zeko» područni Zmajevac Zmajevac Državni 108 1 16 1 25 odjel Zmajevac IZVOR: Općina Kneževi Vinogradi (ožujak 2002.)
c) Obrazovanje
Na području Općine Kneževi Vinogradi djeluju dvije Osnovne škole u Kneževim Vinogradima i Zmajevcu sa svojim područnim školama u Karancu, Kotlini i Suzi. Ukupno osnovnim obrazovanjem u općini Kneževi Vinogradi obuhvaćeno je 470 učenika.
Tablica br. 26.
MREŽA OSNOVNIH ŠKOLA
Neto Neto Vrste, broj i unutarnja Površina površina površine Broj površina Broj Broj Broj Naziv Adresa parcele sportske vanjskih razrednih (bez učionica učenika djelatnika (m²) dvorane sportskih odjela dvorane) (m²) terena (m²) OŠ Glavna Košarka, «Kneževi 44, rukomet=1.259 29.258 1.751 106 13 14 279 33 Vinogradi» Kneževi m² Vinogradi OŠ Sportska Rukometno «Zmajevac» 2/A 5.854 940 - igralište=880 9 6 116 38 Zmajevac m² IZVOR: Navedene Osnovne škole (ožujak 2002.)
Optimalni kapacitet škola je znatno veći od trenutne iskorištenosti.
Problemi u školama su uglavnom vezani uz održavanje nastave tjelesne kulture jer niti jedna škola osim one u Kneževim Vinogradima nema sportsku dvoranu, a područne škole u Karancu, Kotlini i Suzi nemaju niti vanjske sportske terene.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 35
OŠ «KNEŽEVI VINOGRADI» Prema kriterijima Državnog pedagoškog standarda osnovnog školstva Republike Hrvatske površina zgrade po učeniku nije dovoljna za broj učionica koliko ima u zgradi. Prema broju učionica može se osnovati 28 razreda, a prema površini zgrade 22. Površina parcele je vrlo velika, za 40 m²/učeniku pa se može dogradnjom zgrade osnovati ukupno 43 razreda u dvije smjene. Prema ovim podacima kapacitet parcele je vrlo velik naročito u odnosu na današnji broj učenika i tendencije rasta broja stanovnika.
OŠ «ZMAJEVAC» Površina zgrade u m²/učeniku nije dovoljna za broj učionica koliko ima u zgradi. Prema broju učionica može se maksimalno u dvije ako škola radi u dvije smjene osnovati 12 razreda, a prema površini zgrade 11. Površina parcele ne odgovara površini zgrade ako se računa s 40 m²/učeniku jer se tako može osnovati samo 9 razreda, a ako se računa s 30 m²/učeniku onda se i po površini parcele može osnovati 11 razreda s po 34 učenika odnosno 12 razreda sa po 31 učenikom. Ova analiza kao i prethodna za OŠ «K. Vinogradi» pokazala je koliki je maksimalni kapacitet ovih škola, ali isto kao i u K. Vinogradima tako i u Zmajevcu taj kapacitet je znatno veći od potreba u kako danas tako i za planirano razdoblje.
PODRUČNE ŠKOLE «KARANAC», «KOTLINA» I «SUZA» Za sve tri navedene područne škole vrijedi kao i za osnovne škole na području Općine da je kapacitet škola znatno veći od današnjeg broja djece koja pohađaju te škole kao i za planirano razdoblje s tim da u školama u Kotlini i Suzi taj srazmjer nije tako veliki kao u K. Vinogradima i Zmajevcu.
Tablica br. 27.
MREŽA PODRUČNIH OSNOVNIH ŠKOLA
Neto Gravitacijsko Neto Vrste, broj i unutar. područje Površina površina površine Broj Broj Površina Broj Broj Naziv Adresa kojem je parcele sportske vanjskih razrednih djela- (bez učionica učenika objekt (m²) dvorane sportskih odjela tnika dvorane) namijenjen (m²) terena (m²) OSNOVNA ŠKOLA «KNEŽEVI VINOGRADI» KNEŽEVI VINOGRADI PŠ Kolodvorska Karanac 9.222 396 - - 4 2 38 4 «Karanac» 106, Karanac OSNOVNA ŠKOLA «ZMAJEVAC» ZMAJEVAC PŠ Glavna bb., Kotlina 1.404 116 - - 2 2 14 - «Kotlina» Kotlina PŠ «Suza» Trg Ača Gedeona 3., Suza 2.080 95 - - 3 1 23 - Suza IZVOR: Navedene Osnovne škole (ožujak 2002.)
d) Zdravstvena zaštita
Zdravstvena zaštita u Općini Kneževi Vinogradi provodi se u dvije ambulante i to jedna u Kneževim Vinogradima, a jedna u Zmajevcu.
Tablica br. 28.
ZDRAVSTVENE USTANOVE
Ukupna netto povr. Gravitacijsko Broj Površina Ambulanta Adresa Broj liječnika svih etaža područje djelatnika parcele (m2) objekta (m2) KNEŽEVI Republike 5, Općina Kneževi 15 5 1893 360 VINOGRADI Kneževi Vinogradi Vinogradi
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 36
M. Tita bb, ZMAJEVAC Zmajevac i Suza 2 1 - - Zmajevac
Na području Općine Kneževi Vinogradi u samom naselju Kneževi Vinogradi djeluje podružnica Zdravstvene ustanove ljekarne Beli Manastir. Objekt se nalazi u ulici Hrvatske Republike 5a na površini od 120 m2, a objekt je namijenjen području cijele Općine.
e) Kultura
U Kneževim Vinogradima djeluje Dom kulture koji se nalazi u ulici Glavna 10. U sklopu Doma kulture Kneževi Vinogradi djeluje kinodvorana, uredske prostorije zadruge Kneževi Vinogradi, dvije trgovine i u podrumu Disco club (koji trenutno ne radi). Kinodvorana namijenjena je području cijele općine Kneževi Vinogradi. Ima 325 sjedala, godišnje se prikaže 20 predstava koje posjeti otprilike 80 posjetitelja po predstavi.
U Zmajevcu se nalazi Zavičajni muzej na adresi M. Tita 197, ali trenutno ne djeluje.
U Karancu u Kolodvorskoj ulici 106 pri osnovnoj školi djeluje knjižnica koja ima fond od 3.700 knjiga, ima jednog zaposlenog i cca. 65 korisnika godišnje.
Domovi kulture u svim naseljima u Općini namijenjeni su održavanju raznih kulturnih manifestacija, zabava, okupljanja raznih KUD-ova i udruga različitih karaktera.
(Izvor podataka: Općina Kneževi Vinogradi, ožujak i travanj 2002.)
f) Vjerski objekti
Tablica br. 29.
MREŽA VJERSKIH OBJEKATA
Naselje Objekt Adresa KAMENAC Reformatorska crkva Glavna 57 Katolička župna crkva Sv. I. l. Ribara 34 Donata Pravoslavna crkva Sv. Stevana KARANAC N. Tesle 4a Štiljanovića Reformatorska crkva Karanac Kolodvorska 104 Katolička župna crkva Sv. Mihajla P. Šandora 11
KNEŽEVI VINOGRADI Pravoslavna crkva Sv. Vavednja S. Miletića 2 Reformatorska crkva Kn. P. Šandora 5 Vinogradi Reformatorska crkva Glavna 108a KOTLINA Katolička crkva Glavna 27 Nazarenska crkva P. Šandora 10a Rformatorska crkva Trg Ač. Gedeona SUZA Katolička crkvena kuća M. Tita 85
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 37
Katolička crkva M. Tita ZMAJEVAC Reformatorska crkva M. Tita IZVOR: Općina Kneževi Vinogradi (travanj 2002.god.) g) Banke
Na području Općine ne djeluje poslovnica niti jedne banke.
1.1.2.4. Sport i rekreacija
Tablica br. 30.
MREŽA OBJEKATA SPORTA I REKREACIJE
Vrste, broj i površine Površina parcele Naziv Adresa 2 vanjskih sportskih (m ) terena
Igralište 10500 m2 i Tereni i sportski objekat NK N. Tesle, Karanac 27.901 tribine, kuglana «Polet» Karanac i kuglana 2 400 m – 2 staze
Tereni i sportski objekat NK Igralište 10500 m2 i Kneževi Vinogradi 19.781 «Borac» Kneževi Vinogradi tribine
Tereni i sportski objekat NK Kotlina 9.935 Igralište «Grozd» Kotlina
Nogometno igralište Suza 10.716 Igralište
Tereni i sportski objekat Zmajevac 27.268 Igralište i tribine «Zmaj» Zmajevac IZVOR: Općina Kneževi Vinogradi (ožujak 2002. god.)
Osim terena i sportskih objekata navedenih u tablici u Kneževim Vinogradima djeluje i Sportsko-rekreacijski i kupališni centar na površini od 29.454,43 m2. Osim olimpijskog i dječjeg bazena u centru još postoji igralište za nogomet i mali nogomet, te teren za odbojku u pijesku.
1.1.2.5. Komunalne djelatnosti
a) Groblja
U Općini Kneževi Vinogradi ima šesnaest groblja od kojih se dva više ne koriste ( groblje u Jasenovcu i Židovsko groblje u Zmajevcu), ukupna površina groblja u Općini je 264.958 m2 .
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 38
Tablica br. 31.
MREŽA GROBLJA
Broj katastarske 2 Zauzetost Naselje Naziv groblja Površina (m ) čestice grobnicama (%) Reformatorsko i 566 15.661 30 KAMENAC Katoličko groblje Pravoslavno groblje 532 3.593 40
Katoličko i Pravoslavno 703 i 707 27.907 60 KARANAC groblje Reformatorsko groblje 561 24.988 40
Katoličko groblje 671 23.049 30 Pravoslavno groblje 1175 32.696 30 KNEŽEVI VINOGRADI Reformatorsko groblje 653 29.366 10 Groblje u Jasenovcu (ne 1657 - - koristi se više) Nazarensko groblje 1607 1.903 10 KOTLINA Katoličko groblje 1620 6.872 Reformatorsko groblje 1991 15.029 30 Reformatorsko groblje 544 23.286 20 SUZA Katoličko groblje 505 i 506 21.920 20 Katoličko groblje 1276, 1277 i 1278 26.872 20 Reformatorsko groblje 1188 9.003 30 Židovsko groblje ZMAJEVAC 1187 2.813 - (ne koristi se više) Reformatorsko groblje 1157 6.983 - (ne koristi se više) IZVOR: Općina Kneževi Vinogradi (travanj 2002.)
U Kamencu se nalaze dva groblja površine 19.254 m2.
U Karancu se nalaze također dva groblja koja imaju ukupnu površinu 52.895 m2, na groblju još ne postoji mrtvačnica ali se planira njena gradnja.
U Kneževim Vinogradima postoji tri groblja ukupne površine 85.111 m2, te mrtvačnica (objekt za vjerske sadržaje) koja se nalazi odvojeno od svih groblja na kč.br. 693, zasada se ta mrtvačnica osim za groblja u Kneževim Vinogradima koristi i za groblja u Kamencu i Kotlini.
U Kotlini ima tri groblja površine 23.804 m², a mrtvačnica se kao što je navedeno koristi u Kneževim Vinogradima.
U Suzi postoji dva groblja površine 45.206 m², mrtvačnice nema, planira se njezina gradnja na čestici van postojećih groblja.
U Zmajevcu ima četiri groblja površine 45.671 m² (Židovsko i Reformatorsko groblje površine 9.796 m² se više ne koriste), a mrtvačnica se nalazi između Reformatorskog i Židovskog groblja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 39
Postotak zauzetosti groblja uglavnom se kreće od 20-30 %, a s obzirom na veličinu groblja i postojeći kao i planirani broj stanovnika groblja zadovoljavaju potrebe za dulji vremenski period.
b) Tržnice
Tržnica postoji u naselju Kneževi Vinogradi u Glavnoj ulici 10 ispred zgrade stare ambulante koju danas koriste različite udruge s područja općine Kneževi Vinogradi.
1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav
Prostor Općine smješten je uz istočnu granicu Republike Hrvatske, gdje većim dijelom granica ide rijekom Dunav. Uz to i dijelovi Parka prirode Kopački rit u jugoistočnom dijelu Općine značajni su elementi ograničenja u prostoru, što je neminovno utjecalo i na razvitak prometnog sustava na području Općine.
a) Cestovni promet
Najznačajnije cestovne prometnice prolaze zapadnim i sjevernim rubom Općine i to:
- državna cesta D7 (Beli Manastir-Osijek), - državna cesta D212 (Kneževi Vinogradi-Batina).
Na njih se nastavlja mreža županijskih i lokalnih cesta, a u funkciji je međusobnog povezivanja općina, odnosno naselja unutar Općine.
Postojeći oblik cestovne mreže na području Općine rezultat je prostornog rasporeda naselja, na što je utjecao niz prethodno navedenih ograničenja (inundacija uz Dunav, Park prirode).
U navedenoj tablici prikazane su sve javne kategorizirane ceste na području općine Kneževi Vinogradi:
Red. Oznaka Širina Naziv dionice Duljina Asfalt Tucanik broj ceste kolnika DRŽAVNE CESTE 1. D7 GP Duboševica-B.Manastir-Osijek-Đakovo-GP 7,0 Slav. Šamac 2. D212 D7-Kneževi Vinogradi-GP Batina 6,0 ŽUPANIJSKE CESTE 1. Ž 4037 Kotlina-K. Vinogradi (D212) 3,85 5,1 5,1 - 2. Ž 4042 D212 (K. Vinogradi)-Grabovac-Lug-Vardarac- 6,51 - Bilje (D7) 3. Ž 4055 T.L. Tikveš dvorac-Ž 4056 (Kozjak) 3,08 - LOKALNE CESTE 1. L 44010 K. Vinogradi (D212)-Kamenac-Karanac-Kozarac 4,43 (D7) 2. L 44011 Suza (D212)-Mirkovac-L 44034 4,0 3. L 44034 Ž 4042-Jasenovac-Sokolovac-Ž 4055 (Kozjak) 4,50
Iz tablice je vidljivo da su širine kolnika odgovarajuće za trase državnih cesta i županijsku cestu Kneževi Vinogradi-Batina, dok su na svim ostalim dionicama javnih kategoriziranih cesta uže od potrebnih širina za odvijanje dvosmjernog prometa.
Sve promatrane dionice javnih kategoriziranih cesta su modernizirane.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 40
b) Riječni promet
Istočnim rubom Općine prolazi korito najveće europske rijeke Dunav, a u dužini cca 7,5 km. Europskim ugovorom o glavnim plovnim putevima od međunarodnog značaja (AGN) rijeka Dunav pripada osnovnom Europskom koridoru kontinentalnih plovnih puteva s oznakom E-80.
Preporukama o gabaritima plovnog puta za hrvatski dio Dunava određeni su sljedeći gabariti:
- širina plovnog puta u pravcu B=180,0 m - širina plovnog puta u zavoju B=200,0 m - dubina ispod niske plovidbene razine h= 2,5 m - minimalni polumjer zavoja R=1.000 m (Rmin = 750,0 m)
Do sada izvedeni radovi na uređenju i rekonstrukciji plovnog puta na Dunava dali su dobre rezultate.
Na najvećem dijelu trase plovnog puta na području Republike Hrvatske, korito rijeke Dunav je ustaljeno, uz istovremeno osiguranje potrebnih plovidbenih gabarita.
c) Zračni promet
Postojeće letjelište nalazi se 4,6 km jugoistočno od Kneževih Vinograda, s desne strane ceste Mirkovac-Sokolovac, 500,0 m od naselja Mirkovac. Izgrađena je asfaltna pista s manipulacijskim platoom dimenzije 698x60 m.
Osnovna dosadašnja namjena bila mu je za radove u poljoprivredi i šumarstvu.
d) Poštanski promet
HP-Hrvatska pošta d.d. (u daljnjem tekstu : Društvo) osnovano je radi funkcioniranja poštanskog prometa i obavljanja djelatnosti pružanja poštanskih i drugih usluga utvrđenih Statutom Društva, a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o pošti.
Organizacijski dijelovi Društva su:
- Uprava Društva - Područna uprava Društva - Poštanska središta Društva
Područna uprava
Na razini Slavonije i Baranje ustrojena je u Osijeku Područna uprava Slavonija kao jedna od četiri područne uprave Društva.
Zadatak područne uprave Društva je obavljanje utvrđenih programa, procesa i radnih procesa za poštanska središta na svom području i to:
- Organizacija i realizacija poštanske tehnologije - Organizacija i realizacija kadrovskih poslova - Organizacija i realizacija investicija i održavanja - Organizacija i realizacija gospodarskih poslova
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 41
Poštansko središte
Zadatak poštanskog središta je pružanje poštanskih i drugih usluga u ime Društva.
Područja uprava Slavonija u svom sastavu ima 4 Poštanska središta:
- PS Osijek - PS Vukovar - PS Požega - PS Slavonski Brod
Izvršna jedinica
Zbog racionalizacije upravljanja procesa rada, nadzora i kontrole procesa rada, kadrovskih rješenja i održavanja na području Poštanskog središta mogu se osnovati jedna ili više izvršnih jedinica, koje obuhvaćaju određeni broj poštanskih ureda ili programa, proces ili radnih procesa. Na području općine Kneževi Vinogradi nema izvršne jedinice.
Poštanski ured
Poštanski uredi obavljaju sve poštanske usluge, poslove gotovinskog platnog prometa, usluge ostalog novčanog prometa (poslove štednje i isplata po tekućim računima Hrvatske poštanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima), mjenjačke poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštama, prodaju maraka i vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana trgovačke robe (poštanske opreme i pribora, knjiga, novina, cigareta, kave i drugo), kao i prodaju srećaka Hrvatske lutrije.
Na području obuhvata prostornog plana općine Kneževi Vinogradi postoje sljedeći PU s dostavnim područjem:
- 31315 Karanac - 31309 Kneževi Vinogradi - 31308 Suza - 31307 Zmajevac
U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o poštanskoj mreži na području Općine:
Tablica br. 32. POŠTANSKA MREŽA OPĆINE
BR. STANOV. R. PRIPADAJUĆE OBUHVAĆENIH POŠTANSKI URED SVEGA Napomena br. NASELJE DOSTAVOM TJEDNO 5x 3x (2-3) x 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 1. 31315 KARANAC Karanac 943 Karanac Pustara 48 POŠT. URED - Svega: 943 48 991 2. 31309 K. VINOGRADI K. Vinogradi 1.702 Grabovac 895 + Jasenovac 95 Kamenac 177 Kotlina 334 Kozjak 93 ++ Mirkovac 64 Mitrovac 135 + Pumpa 1. 13
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 42
Sokolovac 55 Tikveš 29 ++ Zlatna Greda 12 ++ POŠT. URED - Svega: 1.702 334 1.568 3.604 3. 31308 SUZA Suza 636 636 4. 31307 ZMAJEVAC Zmajevac 974 974 UKUPNO OPĆINA KNEŽEVI VINOGRADI: 4.255 382 1.568 6.205 IZVOR : - HP-Područna uprava Slavonija - ZPO
Napomena: Podaci o broju stanovnika su na temelju popisa stanovništva iz 2001. godine + Naselje pripada općini Čeminac ++ Naselje pripada općini Bilje
Naseobina Ciglana Karanačka sa 74 stanovnika u sastavu naselja Karanac obuhvaćena je dostavom iz PU 31300 Beli Manastir.
e) Telekomunikacije
Nepokretne mreže
Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži.
Dugoročne kontinuirane i redovite aktivnosti HT-a kojima se razvija i unapređuje javna telekomunikacijska djelatnost sadržane su u Srednjoročnim i Dugoročnim Planovima razvoja.
Nepokretna mreža u Osječko-baranjskoj županiji organizirana je unutar područja Županije kao tri pristupna područja: PP Valpovo, PP Beli Manastir, PP Đakovo i PP Osijek. Općina Kneževi Vinogradi pripadaju u PP Beli Manastir.
Pristupno područje obuhvaća pristupnu centralu s njenom pristupnom mrežom i pripadne udaljene pretplatničke stupnjeve s njihovim pristupnim mrežama.
U svakom pristupnom području smještena je pripadajuća pristupna centrala na koju su korisnici priključeni izravno, posredovanjem komutacijskih čvorova UPS-a ili UPM-a, a na području općine Kneževi Vinogradi preko komutacijskih čvorova (UPS). Na komutacijske čvorove pretplatnici se priključuju korisničkim vodovima koji povezuju svakog pojedinog pretplatnika na najbliži komutacijski čvor koji omogućuje pružanje traženih telekomunikacijskih usluga.
Pristupna mreža na području općine Kneževi Vinogradi obuhvaća područje mjesnog telefonskog prometa i sastoji se od korisničkih uređaja i aparata, sustava prijenosa i jedne ili više pristupnih centrala.
U pristupnoj mreži mogu postojati slijedeći vodovi:
• korisnički – između pristupnih centrala i telefonskih aparata i uređaja, • spojni – između UPS i matičnih LC ( PC ).
Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na tranzitne, odnosno u decentraliziranoj pristupnoj mreži na tandem-tranzitne centrale.
Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno što se odnosi i na područje općine Kneževi Vinogradi, ali je razvoj tekao neravnomjerno. Tome je glavni uzrok rat i
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 43
stanje privremene okupiranosti dijela Županije. U trenutku reintegracije slobodni dio Osječko- baranjske županije dosegao je razvijenost Hrvatske i približio se ciljanoj razini razvijenosti Srednje Europe. Proces izgradnje traje i dalje, osobito u području mjesnih pristupnih mreža.
- Komutacija
Stanje komutacija na području općine Kneževi Vinogradi prikazano je u priloženoj tablici br. 33. U većini slučajeva naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja. Većina komutacija pokriva jednu mjesnu mrežu, međutim ponegdje, a naročito u ruralnim područjima, jedna komutacija pokriva dvije i više mjesnih mreža. Naziv prve mjesne mreže odgovara uvijek nazivu komutacije. Stanje izgrađenosti telekomunikacijske mreže prikazano je u sljedećoj tablici:
Tablica br. 33.
JAVNE TELEKOMUNIKACIJE NA PODRUČJU OPĆINE
Red. PODRUČJE PREKRIVANJA NAZIV MJESTA RANG broj (MJESNE MREŽE) 1. Zmajevac UPS Zmajevac 2. Suza UPS Suza 3. Kotlina UPS Kotlina 4. Karanac UPS Karanac Kamenac 5. Kneževi Vinogradi UPS Kneževi Vinogradi Jasenovac 6. Grabovac UPS Grabovac Sokolovac Mitrovac IZVOR:- HT- TKC-Osijek - ZPO
Napomena: Naselje Grabovac je izvan područja općine Kneževi Vinogradi, ali mjesna mreža pokriva dio područja ove Općine.
- Prijenos
Spojni putovi su veze između komunikacijskih čvorova. Razvojni program HT-a predvidio je izbor optičke niti kao transmisijskog medija za izgradnju spojnih putova na svim razinama mreže. U razdoblju 1991-1999. godine TK centar Osijek uspio je izgraditi u Osječko-baranjskoj županiji gustu mrežu optičkih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.
U mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi prijenosa, SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s iznimkom korisničkog pristupnog područja gdje će u dužem vremenskom razdoblju prevladavati analogni sustavi s tendencijom da se točka digitalizacije što više približi onom korisniku gdje je takav zahtjev ekonomski opravdan.
U javnoj telekomunikacijskoj mreži općine Kneževi Vinogradi upotrebljavaju se sljedeći prijenosni mediji:
• svjetlovodni kabeli, • bakreni kabeli.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 44
Razvojni program HT-a predvidio je izgradnju uglavnom svjetlovodnih kabela i kao prijenosnog medija. U razdoblje 1991-2000. godine TK centar Osijek uspio je izgraditi gustu mrežu svjetlovodnih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.
- Pristup
Pristupna mreža omogućava povezivanje korisničkih terminala uređaja na najbliže čvorove javne telekomunikacijske mreže. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mreže temeljio se do sada na korištenju simetrične bakrene parice kao prijenosnog medija. Izvjestan napredak napravljen je prije dvadesetak godina zamjenom zračno-papirne izolacije žila parice izolacijom od polietilena i PVC-a.
Intenzivnom izgradnjom pristupnih mreža u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni rezultati – gotovo u svim mjestima izgrađena je ili je pred završetkom kabelska mjesna mreža. Time je dosegnut jedan od razvojnih ciljeva društva da svako domaćinstvo u Hrvatskoj može imati pristup na javnu telekomunikacijsku mrežu.
Pokretna mreža
Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži su:
• Analogne pokretne mreže, • Digitalne pokretne mreže, • Sustav za povezivanje osoba ( paging )
Mobilne mreže koriste svesmjerne veze za povezivanje pokretnih i baznih stanica. To su veze u visokofrekventnom području. Bazne stanice su povezane s nadređenom centralom kabelskim sustavom veza. Trenutno su u upotrebi analogna mreža MOBITEL (099), te digitalne mreže CRONET (098) i VIPNET (091).
Implementacija javnih pokretnih mreža započela je s razvojem analogne telefonske mreže MOBITEL, a njezinoj ekspanziji je još više pridonijela izgradnja hrvatskog dijela globalne digitalne (GSM) mreže CRONET i VIPNET.
RTV sustav veza
Na području općine Kneževi Vinogradi nema izgrađenih objekata Radio i TV (u daljnjem tekstu : RTV) sustava veza. Izgrađeni objekti «Belje» i «Batina» su u neposrednoj blizini granica Općine te pokrivaju cijelo područje Općine s programima HRT i drugih postaja.
1.1.2.7. Energetski sustav
a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
Na području općine Kneževi Vinogradi nema nalazišta ugljikovodika, te nema izgrađenih naftovoda i plinovoda. Prostornim i drugim razvojnim planovima se ne predviđaju naftovodi niti plinovodi šireg društvenog značaja.
Na području Općine nema izgrađene distribucijske plinoopskrbne mreže, premda se prostornim i drugim planovima razvoja predviđa plinoopskrba naselja Općine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 45
b) Elektroenergetika
Potrošnja električne energije
Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Kneževi Vinogradi ostvaruje se isključivo iz elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području ove Općine ne postoje postrojenja za proizvodnju električne energije.
U sljedećoj tablici prikazana je procijenjena potrošnja električne energije u 2000. godini po vrsti potrošača, uz vršno opterećenje cca 3 MW:
Tablica br. 34.
POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE
Red. POTROŠNJA POTROŠAČ broj (kWh) 1. Kućanstva 2,290.000 2. Gospodarstvo i javni sadržaji 1,875.957 3. Javna rasvjeta 27.955 UKUPNO: 4,193.912 IZVOR : HEP-Distribucija d.o.o.; DP «Elektroslavonija» Osijek
Prijenos električne energije
Prijenosna mreža na području Općine sadrži jedan nadzemni dalekovod na naponskim razinama od 110 kV i to je:
- DV 110 kV Osijek 2-Beli Manastir, - DV 110 kV Beli Manastir-Apatin (Srbija).
Ovi dalekovodi nemaju izravnog utjecaja na elektroopskrbu potrošača na području općine Kneževi Vinogradi.
Distribucija električne energije
Postojeća distribucijska mreža na području Općine sadrži građevine na svim distribucijskim naponskim razinama, dakle 35 kV, 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu.
Na 35 kV naponskoj razini elektroenergetska mreža sadrži jednu trafostanicu (TS) 35/10(20) kV lociranu južno od naselja Kneževi Vinogradi. Ova TS spojena je s okruženjem s tri nadzemna 35 kV dalekovoda i to:
- DV 35 kV od TS 110/35/10(20) kV Beli Manastir do TS 35/10(20) kV Kneževi Vinogradi, - DV 35 kV od TS 35/10(20) kV Bilje do TS 35/10(20) kV Kneževi Vinogradi, - DV 35 kV od TS 35/10(20) kV Kneževi Vinogradi do TS 35/10(20) kV Draž.
Na 10(20) kV naponskoj razini izgrađeni su nadzemni dalekovodi do svih TS 10/0,4 kV u naseljima.
Pokazatelji o izgrađenoj distribucijskoj elektroenergetskoj mreži prikazani su u sljedećoj tablici:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 46
Tablica br. 35.
DISTRIBUCIJSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV NA PODRUČJU OPĆINE
NAPONSKA VRSTA RAZINA JEDINICA MJERE IZNOS OBJEKTA (kV) TS kom 1 ZDV km 17,55 35 KB km - Energetski MVA 8 trafo 35/10(20) kom 2 (2x4) TS kom 34 ZDV km 66,8 10 KB km 0,856 Energetski MVA 5,1 trafo 10(20)/0,4 kom 34 IZVOR : HEP-Distribucija d.o.o.; DP «Elektroslavonija» Osijek
1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav
a) Vodoopskrba
Vodoopskrbni sustav općine Kneževi Vinogradi temelji se na crpilištu Prosine koje se nalazi južno od naselja Kneževi Vinogradi uz cestu Grabovac-Kneževi Vinogradi. Na području crpilišta Prosine postoji nekoliko zdenaca o čijoj izvedbi i karakteristikama nema nikakve dokumentacije. U upotrebi je samo jedan zdenac izveden 1998. godine. Sustav se sastoji još od crpne postaje, vodospreme-tlačni kotao veličine 5,0 m³ i razdjelne vodovodne mreže od PVC cijevi. Voda se koristi za piće bez prerade, samo se preventivno klorira.
Trenutno su na vodoopskrbni sustav priključena samo naselja Kneževi Vinogradi i Karanac, koji je spojen s vodoopskrbnim sustavom Belog Manastira, a u izgradnji je spojni cjevovod Kneževi Vinogradi-Suza-Zmajevac.
b) Odvodnja otpadnih voda
Osnovna mjera za osiguranje zaštite voda od zagađivanja je izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja i industrije, kao i izbor adekvatnog recipijenta otpadnih voda.
Izgradnjom kanalizacijskih sustava sprječavaju se lokalna zagađenja površinskih i podzemnih voda, a otpadne vode se dovode na lokaciju uređaja za pročišćavanje.
Naselja općine Kneževi Vinogradi nemaju izgrađen sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, otpadne vode se ispuštaju u septičke jame ili u najbliže vodotoke i kanale. Od industrijsko- poljoprivrednih pogona koji predstavljaju koncentrirane izvore onečišćenja na području Općine su: Belje, d.d., pogon Beljski vinogradi-vinarija i Belje, d.d., poljoprivreda Mirkovac i farma muznih krava Jasenovac.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 47
c) Uređenje vodotoka i voda
Regulacijske građevine
Rijeka Dunav s ukupnom površinom sliva od 816.950 km² i dužinom od 2.857 km druga je po veličini rijeka u Europi. Dunav izvire u Njemačkoj u južnom dijelu Schwartzwalda, a ulijeva se u Crno more u Rumunjskoj kod mjesta Sulina.
Dužina rijeke Dunav u Republici Hrvatskoj je 137,55 km i proteže se od rkm 1433+060 (granica s Republikom Mađarskom uzvodno od mjesta Batina) do rkm 1295+200 kod Iloka. Na dionici kroz Republiku Hrvatsku, Dunav ima karakteristike nizinske rijeke. Širina korita kreće se u rasponu od 5900-800 metara, prosječna brzina toka je 0,9 m/s, dok se srednji godišnji protoci kreću od 2.433 m³/s kod Batine do 3.144 m³/s kod Erduta. Visoke vode Dunava najčešće se javljaju u travnju, svibnju i lipnju kao posljedica topljenja snijega u Alpama, a pojava velikih voda Dunava također je vezana uz intenzivne i dugotrajne kiše u gornjem dijelu sliva.
Značajne pritoke Dunava u Republici Hrvatskoj su: Drava na rkm 1382+300, rijeka Vuka na rkm 1333+005 i potok Karašica u Baranji na rkm 1425+550.
Na ušću Drave u Dunav u Baranji izgradnjom obrambenih nasipa nastalo je inundacijsko i močvarno područje Parka prirode Kopački rit ukupne površine 17.700 ha. Nastalo iz brojnih rukavaca Dunava, ovo područje stanište je brojnih ptica iz cijele Europe, a poznato je i po obilju ribe i divljači.
Rijeka Dunav prolazi kroz područje općine Kneževi Vinogradi od km 1407 do km 1418+500, a teritorijalno joj u okviru državne granice ne pripada dionica od km 1413 do km 1417.
U svrhu zaštite priobalja-učvršćenja obala, obrane od poplava, plovidbe i pravilnog provođenja leda, uređenje rijeke Dunav regulacijskim zahvatima započelo je krajem 19. stoljeća.
Globalno ocjenjujući reguliranost Dunava kroz područje Republike Hrvatske može se konstatirati da se ističe opsegom izvedenih regulacijskih radova i uređenošću korita.
Na dionici rijeke Dunav koja prolazi područjem općine Kneževi Vinogradi, formirano je korito širine 400 m za srednju vodu izgradnjom većeg broja obaloutvrda i pera na lijevoj i desnoj obali. Stvoreni su uvjeti za protok vode i leda i siguran plovni put.
Obrana od poplava
Stanje uređenosti vodotoka i izgrađenost sustava za obranu od poplava za vodno područje Drave i Dunava u Republici Hrvatskoj razlikuju se za pojedina slivna područja i za pojedine vodne tokove. Može se konstatirati da je stupanj reguliranosti vodotoka zadovoljavajući, a izgrađeni sustav za obranu od poplava u Baranji štiti područje općine Kneževi Vinogradi od velikih voda rijeke Dunav.
Dosadašnja izgradnja zaštitnih objekata i sustava dala je pozitivne rezultate, naročito kada je u pitanju sprečavanje destruktivnog djelovanja češćih poplavnih voda.
Na području općine Kneževi Vinogradi, sustav obrane od poplava čine nasip Zmajevac- Kopačevo. Poznat i pod imenom Glavni dunavski nasip, desnoobalni je nasip ukupne duljine 31.170 km i brani područje istočne Baranje veličine 171 km² na kojem se nalaze naselja: Zmajevac, Suza, Kneževi Vinogradi, Mirkovac, Jasenovac, Sokolovac (općina Kneževi Vinogradi), Zlatna Greda (općina Bilje) i Grabovac (općina Čeminac). Nasip se proteže od km 1421 do km 1390 rijeke Dunav, početak trase je u naselju Zmajevac gdje isklinjava u visoki teren, a završetak između naselja Kopačevo i ribnjaka Podunavlje gdje se spaja s nasipom
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 48
Drava-Dunav. Na području općine Kneževi Vinogradi proteže se u dužini od 19.550 km (od km 0+000-naselje Zmajevac do km 19+550-crpna postaja Tikveš).
Indundacijski pojas
Zakonom o vodama (NN 107/95.) definiran je inundacijski pojas na vodotocima i drugim ležištima voda u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda. Razlikuje se uređeni i neuređeni inundacijski pojas s obzirom na postojanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.
Utvrđivanjem neuređenog inundacijskog pojasa rezervira se prostor za građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, te ograničava prostor prirodnih i umjetnih retencija.
Državna uprava za vode, na prijedlog Hrvatskih voda, donijela je sljedeće Odluke o određivanju vanjske granice inundacijskog pojasa uz desnu obalu rijeke Dunav od rkm 1420+700 do rkm 1390+000.
Sve zemljišne čestice u utvrđenom uređenom inundacijskom pojasu uključujući i nasip Zmajevac-Kopačevo u cijelosti svoje površine, od vanjske granice pojasa do korita rijeke Dunav imaju svojstvo vodnog dobra.
Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu i koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama.
U predmetnom pojasu po odredbama Zakona o vodama, zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda.
Zaštita od erozija i bujica
Bujično područje na slivnom području «Baranja» je Baranjska planina ukupne površine 91,30 km², smještena u centralnom dijelu Baranje. Pruža se u smjeru istok-zapad u dužini cca 20 km s visinskim kotama od 100 do 238 m.n.m. To je lesna tvorevina eolskog porijekla na bazaltnoj osnovi. Vododjelnicom je podijeljena na sjeverni i južni sliv koji se međusobno razlikuju po reljefu i korištenju površina u poljoprivredne svrhe.
Sjevernu stranu karakteriziraju veći nagibi terena, nepogodniji za obradu i intenzivniju poljoprivredu, a obrasla je slabijim šumskim vrstama. Bujice sjevernih padina su kratkog toka, strmog pada s duboko zasječenim koritima, koji su pretežni dio godine suhi. Za kišnih razdoblja voda se putem njih slijeva u dolinu odvodnog kanala Karašica i potoka Karašica.
Na južnoj strani Baranjske planine, a koja pripada općini Kneževi Vinogradi površine 54,79 km², pad terena je blaži, bujični tokovi su duži i manjih padova u odnosu na sjeverne. Na ovom prostoru formiralo se šest bujičnih tokova: Karanac, Kamenac, Suza-Kotlina, Mala dolina, Divlja dolina i Zmajevac ukupne dužine 31,42 km. Neki od njih imaju stalni karakter jer se prihranjuju stalnim izvorima. Veliki protoci nastaju u kratkom intervalu nakon pojave oborina jakog intenziteta, uobičajeno u kasno proljeće ili u ljeto. Ulijevaju se u melioracijske kanale Dunavskog sektora od kuda se mehanički, putem crpnih postaja, evakuiraju u inundaciju Dunava. Zemljište se na ovom dijelu bujičnog područja gotovo u potpunosti koristi za poljoprivrednu proizvodnju i u državnom i u privatnom vlasništvu, a ima mnogo nasada voćnjaka i vinograda.
Na pojedinim bujicama u prošlosti su izvedeni regulacijski radovi, gradile su se obaloutvrde, stube i pregrade, te kopala korita. Danas je stanje tih izvedenih objekata različito kao posljedica nedostatnog održavanja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 49
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Melioracijska odvodnja
Na melioracijskom području koje zauzima 71,5% od ukupne površine Baranje, tijekom prošla dva stoljeća izgrađivan je sustav za odvodnju površinskih i podzemnih voda radi postizanja povoljnog vodozračnog režima tla za poljoprivrednu proizvodnju. Melioracijski sustav je izveden kao sustav površinske odvodnje, a podijeljen je na tri samostalne cjeline prema podslivovima: Dravski, Dunavski i Karašica sektor, odnosno prema glavnim recipijentima kojima gravitiraju.
Evakuacija suvišnih voda iz kanalske mreže melioracijskog sustava na području općine Kneževi Vinogradi, a koji pripada Dunavskom sektoru, moguća je jedino mehanički, putem crpnih postaja.
Dunavski sektor obuhvaća područje omeđeno na sjeveru vododjelnicom na Baranjskoj planini, na istoku nasipom Zmajevac-Kopačevo, te na pravcu jugoistok-sjeverozapad cestom Bilje- Jagodnjak-Baranjsko Petrovo Selo.
Kombinacijom oba načina odvodnje postizala se kvalitetna odvodnja suvišnih voda područja. Sada je u funkciji samo mehanička odvodnja putem crpne postaje Draž.
Odvodnja je usmjerena na tri crpne postaje: Zlatna Greda, Tikveš i Podunavlje prema melioracijskim podslivovima.
Dunavski rit je melioracijsko područje sjevernog dijela branjenog područja, omeđeno sa sjevera južnim obroncima Baranjske planine, s istoka nasipom Zmajevac-Kopačevo, a s juga pravcem crpna postaja Zlatna Greda-Mirkovac-Jasenovac. Ovo područje sliv je crpne postaje Zlatna Greda kapaciteta 6 m³/s. Glavni dovodni kanal Zlatna Greda, kanal je I reda, dužine 11.157 km, promjenjivog poprečnog profila, širine dna 5 do 8 m s uzdužnim padom 0,1%. Kanalsku mrežu karakteriziraju otvoreni kanali velikih dimenzija-širina, a malih uzdužnih padova zbog kojih gotovo i nema tečenja vode bez crpne postaje.
Brestovačko-Jasenovački rit je središnji dio branjenog melioracijskog područja između nasipa Zmajevac-Kopačevo i ceste Bilje-Kneževi Vinogradi, omeđeno sa sjevera granicom podsliva Dunavski rit, te kanalom Menetfok i pravcem prema Lugu s juga. Predmetno područje gravitira crpnoj postaji Tikveš kapaciteta 5 m³/s, koja se nalazi na području općine Bilje. Glavni dovodni kanal Tikveš, kanal je I reda, ukupne dužine 14.512 km od toga se na području općine Kneževi Vinogradi nalazi 7.912 km. Na njegovom 8. km od ušća predviđena je izgradnja crpne postaje Sokolovac kapaciteta 2 m³/s radi savladavanja malog uzdužnog pada kanala, odnosno povećanja efikasnosti odvodnje u melioracijskom sustavu.
Podunavski rit je melioracijsko područje južnog dijela branjenog područja između nasipa Zmajevac-Kopačevo i ceste Bilje-Lug koje gravitira crpnoj postaji Podunavlje kapaciteta 1.75 m³/s. Glavni dovodni kanal Podunavlje, kanal je I reda ukupne dužine 20.15 km od čega se na području općine Kneževi Vinogradi nalazi 1.6 km. Crpnoj postaji Podunavlje (na području općine Bilje) gravitira i sliv kanala Bojana (kanal II reda) koji se nalazi na području općine Čeminac.
Na području općine Kneževi Vinogradi ukupna dužina kanala iznosi: kanali I reda – 20.669 km, kanali II reda – 56.170 km, kanali III reda – 59.841 km i kanali IV reda – 87.814 km.
Korištenje voda za navodnjavanje
Nedostatak vode u kritičnom vegetacijskom razdoblju je uslijed klimatskih promjena u posljednjih dvadesetak godina sve izraženiji, a naročito su ugrožene visoko akumulacijske kulture (sjemenske).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 50
Kako bi se štete svele na minimalnu moguću mjeru potrebna je primjena suvremenih tehnologija obrade tla i izgradnja melioracijskog sustava za navodnjavanje.
Prvi počeci navodnjavanja u Baranji javljaju se između 1950. i 1960. godine na površinama «Belja». Na području općine Kneževi Vinogradi sjeverozapadno od naselja Sokolovac, na 200 ha izgrađen je sustav za navodnjavanje umjetnim kišenjem putem samohodnih kišnog krila. Voda se koristi iz postojeće kanalske mreže za melioracijsku odvodnju.
U slučaju nedostatka vode u kanalskoj mreži, dopunjava se putem reverzibilne crpne postaje Tikveš iz inundacijskog prostora rijeke Dunav.
1.1.2.9. Postupanje s otpadom
Sva naselja s područja općine Kneževi Vinogradi uključena su u jedinstveni sustav prikupljanja i odvoženja komunalnog otpada. Koncesionar za ove djelatnosti je Komunalni pogon općine Čeminac, a prikupljeni otpad se odvozi na postojeće odlagalište u gradu Beli Manastir.
Za odlaganje krupnog i građevinskog otpada određene su četiri lokacije: u Kneževim Vinogradima, Suzi, Zmajevcu i Karancu. Odlagališta u Kneževim Vinogradima i Suzi (veličine cca 1 ha) su ograđena i čuvana. Odlagališta krupnog otpada u Karancu (veličine cca 1 ha) i Zmajevcu (veličine cca 2 ha) nisu ograđena ni čuvana.
Razdvojenog prikupljanja i reciklaže otpada nema.
Starija divlja odlagališta su sanirana, a povremena nova se kontinuirano uklanjaju. Registrirane su dvije lokacije divljih odlagališta. Jedno je u Kotlini (kč.br. 2268 veličine 0,1 ha), a drugo u Karancu (kč.br. 368 veličine 2,6 ha).
1.1.2.10. Stanje okoliša
a) Onečišćenje voda
Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99.) u cilju provedbe zaštite voda od onečišćenja određena je kategorizacija voda. Za međudržavne vode-rijeku Dunav koja prolazi područjem općine Kneževi Vinogradi, propisana je II kategorija-vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj riba (ciprinidi) ili koje se nakon odgovarajućeg pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge namjene u industriji.
U okviru međunarodne suradnje prema programu hrvatsko-mađarske potkomisije za zaštitu kakvoće voda, uzorkuje se voda rijeke Dunav na graničnom profilu Hrvatska-Mađarska-12 puta godišnje. U ispitivanjima kakvoće vode osim Hrvatskih voda sudjeluju: Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" iz Zagreba i Inspekcija za zaštitu okoliša Južnog Podunavlja iz Pečuha.
Analizom vode određuju se vrijednosti sljedećih pokazatelja: A-fizikalno-kemijski (pH alkalitet, električna vodljivost), B-režim kisika (otopljeni kisik, zasićenje kisikom, KPK (KMnO4), BPK5), C- hranjive tvari (amonij, nitriti, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor), D-mikrobiološki (broj koliformnih bakterija, broj fekalnih koliforma, broj aerobnih bakterija), E-biološki (indeks saprobnosti, biotički indeks, stupanj trofije) i ostali pokazatelji (vodostaj, protok, temperatura zraka, temperatura vode, suspendirana tvar, ostatak ukupni, ostatak fiksirani, ostatak sagorivi, KPK-Cr, fosfati), F- metali (bakar, cink, kadmij, krom, nikal, olovo, živa) i G-organski spojevi (mineralna ulja, fenoli ukupno, poliklorirani bifenili-PCB, lindan, DDT).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 51
Temeljem Uredbe o klasifikaciji voda (NN 77/98.), a prema analizi uzetih uzoraka u 2001. godini, voda rijeke Dunav prema skupinama pokazatelja B, C, D i E odgovara III vrsti. Promatrano prema pojedinim pokazateljima iz skupine, A, rijeka Dunav je I vrste prema vrijednostima pokazatelja alkalitet i električna vodljivost, a II vrste po pH vrijednostima. Pokazatelji kakvoće voda u skupini F su I, II i IV vrste, a u skupini G odgovaraju II i III vrsti.
b) Onečišćenje zraka
Prema dopisu od 05.03.2002. dobivenom iz Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji Ureda za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša za područje Općine Kneževi Vinogradi kao onečišćivač je navedeno samo Belje d.d. Beljski vinogradi u Kneževim Vinogradima, ali nisu navedeni nikakvi podaci o vrstama i količinama emisija u zrak. Osim navedenog zagađivač zraka je i državna cesta koja prolazi kroz građevinska područja naselja Kneževi Vinogradi, Suza i Zmajevac.
c) Onečišćenje tla
Tlo na području općine Kneževi Vinogradi nije opterećeno onečišćenjima, budući da na području Općine nema industrijskih kapaciteta, ni u bližoj, a niti u daljnjoj okolici. Naselja na prostoru Općine su ruralnog karaktera, te je i okoliš u neposrednoj okolini naselja prirodan i nezagađen. Kako je područje nakon Domovinskog rata bilo privremeno okupirano, odnosno nedostupno za obradu, to za cijelo to vrijeme nije moglo biti niti previše tretirano umjetnim gnojivima i drugim kemijskim sredstvima koja bi mogla dovesti do prekomjernog onečišćenja tla.
d) Opterećenje bukom
Opterećenje bukom na području Općine proizvodi promet na državnoj cesti koja prolazi kroz građevinska područja naselja Kneževi Vinogradi, Suza i Zmajevac, a nema podataka o nekim drugim čimbenicima koji utječu na opterećenje bukom na području Općine Kneževi Vinogradi, odnosno nisu vršena mjerenja.
1.1.2.11. Područja posebne namjene
Prema dopisu Ministarstva obrane Uprave za gospodarenje Službe za graditeljstvo i zaštitu okoliša od 06.03.2002. na području općine Kneževi Vinogradi kao lokacija posebne namjene naveden je vrh «Trojnaš», tt 206 s tim da se sam vrh nalazi u općini Draž neposredno uz granicu s općinom Kneževi Vinogradi, ali se zaštitne zone protežu na prostor općine Kneževi Vinogradi. Lokacija posebne namjene "Kraljev stol" se također nalazi u općini Draž, a zaštitne zone se protežu na općinu Kneževi Vinogradi.
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova
1.1.3.1. Prostorni plan županije
a) Stanovništvo
U Prostornom planu Osječko-baranjske županije dana je procjena broja stanovnika za plansko razdoblje do 2015. godine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 52
Procjena je rađena ukupno za Županiju, ukupno za gradove i općine, te pojedinačno za gradska naselja.
Zbog demografski poglavito ugroženih prostora većina općina, procijenjeno je da će se ukupno stanovništvo općina smanjiti:
Među ciljevima demografskog razvoja područja Županije za područje općine Kneževi Vinogradi vrijedi sljedeće:
• Demografska revitalizacija pograničnog područja, kao područja od posebnog interesa za Državu
Pogranično područje Županije obuhvaća općine: Podravska Moslavina, Viljevo, Marijanci, Petlovac, Popovac, Draž, Kneževi Vinogradi, Bilje i Erdut, te gradove: Donji Miholjac, Belišće, Valpovo i Beli Manastir. Ovo područje je od posebnog interesa za Državu pa je cilj težiti najmanje broju stanovnika iz 1991. godine. Potrebno je otvoriti proces revitalizacije stimuliranjem prirodnog priraštaja, te repopulacije putem naseljavanja mlađeg stanovništva koje bi nosilo budući razvitak.
• Demografska konsolidacija u ruralnim područjima
Ruralna područja su vezana uz poljoprivrednu proizvodnju, te je potrebno tu vezu osnažiti poticanjem razvoja obiteljskog poduzetništva odnosno afirmacijom malih prerađivačkih kapaciteta prerade primarnih poljoprivrednih proizvoda. Cilj je zadržati mlađe radno-aktivno stanovništvo u tim područjima i stvoriti im bolje ekonomske, društvene i urbane uvjete života.
• Demografska obnova Područja posebne državne skrbi
Općina Kneževi Vinogradi spada u 1. skupinu Područja posebne državne skrbi u koja spadaju u cijelosti sve općine hrvatskog podunavlja (NN, br. 88/02.). Republika Hrvatska će u tim područjima poticati povratak i ostanak stanovništva koje je prebivalo prije rata, te naseljavanje državljana RH svih djelatnosti i zanimanja koja mogu pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju svim mjerama navedenim u Zakonu.
b) Naselja
Planski pokazatelji:
U skladu s usmjerenjima i ciljevima razvoja naselja Strategije prostornog razvoja Hrvatske PPOBŽ na području Osječko-baranjske županije utvrdio je mrežu središnjih naselja Županije. Mrežom središnjih naselja PPOBŽ uspostavlja policentrični sustav. Usmjerenjima i ciljevima gospodarskog razvitka i osiguravanjem prostornih mogućnosti za smještaj gospodarskih djelatnosti, stvaraju se povoljniji preduvjeti za razvoj polifunkcionalne strukture središnjih naselja. Dobra prometna povezanost okolnih naselja sa središnjim naseljima, osobito gradovima, otvara mogućnost jačanja dnevnih migracija. Jačanjem mreže lokalnih središta te orijentacijom naselja u pravcu razvoja turizma, sporta i rekreacije na temelju prirodnih resursa, stvaraju se osnove za revitalizaciju ruralnih područja. Na području Županije trenutačno se nalazi 264 naselja razmještenih u 7 gradova i 35 općina. Stanovništvo naseljeno uz farme i ekonomije (bivših PIK-ova) će biti preseljeno u najbliža naselja (na području općine Kneževi Vinogradi to su naselja Mirkovac i Sokolovac). PPOBŽ stupnjevao je razvojna središta od razine većeg regionalnog središta do razine lokalnog središta na sljedeći način:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 53
1. Makroregionalno (veliko razvojno) središte, 2. Regionalno (srednje razvojno) središte, 3. Manje regionalno (manje razvojno) središte jače razvijenosti, 4. Manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti, 5. Područno (malo razvojno) središte, 6. Područno (manje razvojno) središte umanjenog (drugačijeg) značaja, 7. Lokalno (inicijalno razvojno) središte.
PPOBŽ razina Lokalno (inicijalno razvojno) središte detaljnije je razrađena i podijeljena na podrazine u koje su osim općinskih središta svrstana i naselja koja nemaju taj status, na sljedeći način:
1. Veće lokalno (inicijalno razvojno) središte - sva ostala općinska središta koja nisu ušla u više kategorije, 2. Lokalno (inicijalno razvojno) središte - 24 naselja s više od 1.000 stanovnika koja nisu ušla u više kategorije, 3. Manje lokalno (inicijalno razvojno) središte - 10 naselja veličine od 500 do 1.000 stanovnika.
Prema ovoj podjeli naselja u Općini Kneževi vinogradi podijeljena su na slijedeći način:
- veće lokalno središte – Kneževi Vinogradi - lokalno središte – Karanac i Zmajevac - ostali – Kamenac, Kotlina, Suza, Jasenovac, Mirkovac i Sokolovac
PPOBŽ dopušta općinskim planovima da u kategoriju manjeg lokalnog središta uključi i naselja s manje od 500 stanovnika ukoliko se to ocijeni potrebnim.
PPOBŽ nije propisao nikakve obaveze vezane uz razvoj naselja.
c) Građevinska područja
PPOBŽ utvrdio je sljedeće obveze:
PPOBŽ propisao je koje površine čine GP te parametre za utvrđivanje izgrađenog i neizgrađenog dijela GP te površina za razvoj naselja kao i njihove međuodnose. PPOBŽ propisao je da se potrebe za razvoj naselja utvrđuju na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u planskom razdoblju PPUO, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i prirodnih uvjeta okruženja. Propisan je način i uvjeti utvrđivanja planirane površine GP te uvjeti za racionalno korištenje GP. Propisan je i način korištenja neizgrađenog dijela GP i da se izgradnja na tim površinama u pravilu provodi na temelju UPU-a i DPU-a. U PPUO i UPU planira se izgradnja i uređenje GP i potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti, prometa, infrastrukture te sportske aktivnosti i rekreaciju stanovništva, posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih, zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe. Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge vrijednosti urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih vrijednosti.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 54
PPOBŽ odredio je način određivanja naselja povremenog stanovanja, turističko-rekreacijske zone i gospodarske zone te utvrđivanje GP za ta područja. Također su određena područja namjena koja se mogu planirati izvan građevinskih područja. PPOBŽ odredio je vrste planova i načine za određivanje GP za nova groblja i deponije te građevine i komplekse zdravstva izvan naselja. U PPUO obvezno je utvrditi način sanacije zatečene bespravne gradnje na području Općine.
d) Gospodarstvo
Budući gospodarski razvoj Županije prvenstveno će počivati na korištenju prirodnih resursa, ljudskom potencijalu te ulaganju kapitala. Poljoprivreda je istaknuta kao najvažnija komparativna prednost te se u skladu s tim prioritet daje razvoju prehrambene industrije, ali će se poticati razvoj i onih djelatnosti koje imaju tradiciju, tržište i odgovarajući kadrovski potencijal. Prostornim planom utvrđeni su uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru. Izgradnja gospodarskih zgrada u funkciji poljoprivrede usmjerava se u komplekse postojećih ratarskih pogona i farmi u građevinska područja naselja, izdvojenih gospodarskih zona i pojedinačnih gospodarskih kompleksa, a omogućava se i izgradnja izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima, a zabranjuje se izgradnja građevina za uzgoj stoke u gradovima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke u izdvojenim gospodarskim zonama, pojedinačnim gospodarskim kompleksima i izvan građevinskog područja utvrđuje se u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta. Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog područja utvrđuju se smjernice vezane za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih smjernica i uvjeta je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu proizvodnju, a s druge spriječiti neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Županije. Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetništva usmjerava se prioritetno u građevinska područja naselja u cilju veće iskorištenosti postojećih gospodarskih zona i postojeće komunalne infrastrukture. Prostornim planom omogućava se osnivanje novih gospodarskih zona, izdvojenih od građevinskog područja naselja, koje je potrebno komunalno opremiti. Također se omogućava izgradnja pojedinačnih gospodarskih kompleksa izvan naselja, ali isključivo vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju i eksploataciju mineralnih sirovina, te u slučaju postojećih građevina za koje se u PPUO ocijeni mogućnost legalizacije. Izgradnja turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i lokalitete koji su Prostornim planom određeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje građevinskih područja. Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova veličina kao i izgradnja stambenih zgrada izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja. Za groblja izvan naselja potrebno je utvrditi građevinska područja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 55
e) Društvene djelatnosti
Planski pokazatelji:
Razvitak društvenih djelatnosti slijedi razvitak naselja i razmještaj korisnika u cilju podizanja kvalitete života. Sukladno postavljenim ciljevima razvitka naselja PPOBŽ utvrdio je minimalnu zastupljenost pojedinih središnjih funkcija po kategorijama središnjih naselja (Tablica br. 36.) i da svako naselje u ovisnosti od potreba i mogućnosti može razvijati i dodatne sadržaje iz skupine središnjih funkcija.
PPOBŽ utvrdio je sljedeće obveze:
Sustav i mreža društvenih djelatnosti u uskoj je vezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja planiranim u PPOBŽ (prikazan je dio tablice koji se odnosi na kategorije lokalnih središta jer su ona zastupljena na području općine Kneževi Vinogradi).
Tablica br. 36.
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
KATEGORIJE SREDIŠNJIH NASELJA Lokalno (poticajno) razvojno DRUŠTVENE Veće lokalno (malo razvojno središte) središte 24 naselja veličine od DJELATNOSTI 31 ostalo općinsko središte 1.000-2.000 st. (Kneževi Vinogradi) (Karanac i Zmajevac) Uprava, sudstvo - općinska izvršna tijela - mjesni odbor Školstvo - osnovna škola - osnovna škola Kultura - dom kulture - dom kulture - zdravstvena stanica - zdravstvena stanica Zdravstvo - ljekarna - ljekarna - veterinarska ambulanta - veterinarska ambulanta Socijalna skrb - dječji vrtić - trgovački centar - trgovina mješovite robe Trgovina - sajmište - financijsko posredovanje Ostalo - pošta IZVOR: PPOBŽ (ZPO 2002.)
Prostore za razvitak sustava društvenih djelatnosti koje su smještene ili se njihov smještaj planira unutar građevinskog područja potrebno je u PPUO i drugoj detaljnoj dokumentaciji prostora analizirati i sukladno potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati. Mreže ustanova za odgoj i obrazovanje, kulturu i znanost treba oblikovati u sklopu PPUO i UPU, sukladno mreži ustanova koju temeljem posebnih propisa utvrdi nadležno tijelo. Rekreacijske površine i sadržaje namijenjene stanovništvu treba odrediti prvenstveno na razini DPU-a. Zdravstveni i rekreacijski sadržaji koji nisu obuhvaćeni u PPOBŽ, mogu se planirati i izvan građevinskog područja naselja sukladno odredbama u PPOBŽ i odredbama PPUO.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 56
f) Promet
Cestovni i riječni promet
U okviru Prostornog plana Osječko-baranjske županije od značajnih prometnih koridora na području općine Kneževi Vinogradi planirano je sljedeće:
• Cestovni promet
• nova trasa brze ceste od graničnog prijelaza Batina do planiranog čvora na trasi buduće autoceste Budimpešta-Ploče (koridor Vc). Trasa je planirana južno od naselja Suza, Zamjevac i Kneževi Vinogradi,
• trase biciklističke staze od granice Republike Mađarske do Bilja, s odvojkom trase za Park prirode «Kopački rit».
• Riječni promet
• u pogledu uređenosti i klase plovni put rijekom Dunavom zadovoljava međunarodne kriterije.
Poštanski promet
Prostornim planom Osječko-baranjske županije u poštanskoj djelatnosti ne planira se takva izgradnja koja bi posebno obvezivala u PPUO, niti u drugim planovima razvoja na području općine Kneževi Vinogradi.
Prostornim planom Županije definirana je buduća Poštanska mreža, ali je u međuvremenu došlo do organizacijskog preustroja poštanske djelatnosti.
Telekomunikacije
Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređenju već postignutog, relativno visokog stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada.
Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove tehnologije komuniciranja uz slijedeće smjernice:
- izgraditi preostalu mrežu baznih postaja kako bi se pokrivenost što više približila 100% pokrivanju, a kod izgradnje primijeniti tehnologiju baznih postaja bez posada kako bi zahtijevani prostor za instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan),
- kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati minikanalizacijom.
Prioriteti se odnose na priključenje još nepriključenih mjesta odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta.
U prostornom planu Osječko-baranjske županije prikazan je plan razvoja telekomunikacijske mreže.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 57
RTV sustav veza
Kod dogradnje i rekonstrukcije objekata Odašiljača i veza d.o.o. Zagreb, također je potrebno zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima radi pokrivenosti svim programima HRT-a i drugih postaja.
g) Energetika
Plinoopskrba
U Prostornom planu Osječko-baranjske županije, kao dokumentu prostornog uređenja šireg područja, planirana je plinoopskrba naselja općine Kneževi Vinogradi. Stoga postoji obveza za općinu Kneževi Vinogradi unošenje u PPUO planiranog lokalnog plinoopskrbnog sustava kao osnovu za izgradnju plinoopskrbnog sustava Općine.
Elektroenergetika
Plan razvoja elektroenergetske mreže temelji se na unapređenju već postignutog razvoja elektroenergetske mreže na području Općine.
Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja, a to je Strategija i Program prostornog uređenja RH, te PP Osječko-baranjske županije, nalažu općenito dogradnju postojeće distribucijske mreže, međutim ne postoje konkretne obveze za općinu Kneževi Vinogradi osim postupnog prijelaza na 10(20) kV kabelsku mrežu unutar građevinskog područja.
Prostornim planom Županije definirana je koncepcija razvoja elektroenergetske mreže cijele Županije, dakle i za općinu Kneževi Vinogradi.
h) Vodnogospodarstvo
Vodoopskrba
Prema prikazanom u PPŽ za područje cijele općine Kneževi Vinogradi planira se izgradnja javnog vodoopskrbnog sustava (zajedničkog). Vodoopskrbni sustav Općine samo je dio šireg javnog sustava-vodoopskrbe Baranje, pa su i planirane veze prema općinama Draž (prema Batini), Čeminac (pravci Grabovac i Kozarac), te prema gradu Beli Manastir (postojeći pravac).
Na području Općine je i planirana vodosprema Kamenac, te novo regionalnog vodocrpilište "Zlatna Greda". Od lokacije ovog crpilišta planira se trasa magistralnog cjevovoda na pravcu prema Bilju i Osijeku.
Odvodnja
Na ovom području nema izgrađenog sustava za odvodnju. PPŽ-om se za sva naselja iz sastava Općine planira izgradnja javnog sustava za odvodnju sanitarnih i otpadnih voda s uređajima za pročišćavanje prikupljenih otpadnih voda. Određene su tri kategorije naselja prema tipu uređaja: u prvu kategoriju spadaju naselja Kneževi Vinogradi, Jasenovac, Mirkovac i Sokolovac (uređaji s potpunom biološkom obradom), u drugu kategoriju spadaju naselja Karanac, Kamenac, Kotlina, Suza i Zmajevac (mali uređaji s aeracijom), dok u treću kategoriju dolazi Zlatna Greda (mali uređaj bez aeracije ili trokomorne septičke jame).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 58
Korištenje voda, uređenje vodotoka i melioracijska odvodnja
Planirana je izgradnja crpne postaje "Sokolovac" na sustavu melioracijske odvodnje. U okviru ostalih područja PPŽ nije predvidio nikakve obveze nove izgradnje.
i) Poljoprivredno i šumsko zemljište
Prostornim planom Osječko-baranjske županije utvrđeno je poljoprivredno zemljište isključivo osnovne namjene, a u okviru kojega je izdvojeno vrijedno obradivo tlo, te ostala obradiva tla, te je istaknuta potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, a što uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene.
U cilju sustavne zaštite vrijednog poljoprivrednog zemljišta ističe se potreba uspostavljanja sustava trajnog motrenja, kako bi se prikupila saznanja o stanju tala i o procesima oštećenja i onečišćenja.
Županijskim planom utvrđene su šume i šumsko zemljište te potreba njihove zaštite od prenamjene.
Cilj gospodarenja šumama i šumskim zemljištem je očuvanje ekosustava, izraženo kroz općekorisne funkcije šuma, te osiguravanje potrajnosti prihoda kao i uzgoj što kvalitetnijih sastojina.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 59
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 60
1.1.3.2. Prostorni plan (bivše) općine Beli Manastir
Područje Općine Kneževi Vinogradi prije važećeg teritorijalnog ustroja pripadalo je bivšoj općini Beli Manastir. Za bivšu općinu Beli Manastir izrađen je 1982. godine Prostorni plan općine Beli Manastir i tri Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) općine Beli Manastir i to Izmjene i dopune («Službeni glasnik općina Beli Manastir», br. 9/87.) koje su ustvari u potpunosti novi plan jer su izmjene napravljene i u tekstualnom i u grafičkom dijelu plana i Izmjene i dopune («Službeni glasnik općine Beli Manastir», br. 12/90.) koje se odnose uglavnom na izmjene granica građevinskog područja do kojih je došlo zbog snimanja stanja na području Baranjske planine, na lijevoj obali Dunava i desnoj obali Drave i zbog izrade Izmjena i dopuna GUP-a Beli Manastir i Darda i PUN-a Kneževi Vinogradi koji su tada bili u izradi.
U izmjenama i dopunama 2000. godine («Županijski glasnik» Osječko-baranjske županije 2/2000.) mijenjane su granice građevinskih područja naselja Kneževi Vinogradi i Suza, te dijelovi krupne infrastrukture. Planske postavke navedenih planova rađene su na osnovi tadašnjeg prostorno-teritorijalnog i administrativnog ustroja, kao što su i gospodarske i društvene projekcije rađene na temelju tadašnjeg društveno-ekonomskog sustava.
Političke i gospodarske promjene nastale osamostaljivanjem Republike Hrvatske, promjena zakonske regulative u području prostornog uređenja kao i novi zakoni koji su doneseni u vezi s vlasničkim odnosima nad zemljištem, komunalnom djelatnosti, poljoprivrednim zemljištem, zaštitom prirode i čovjekova okoliša, vode i dr. utjecali su na potrebu izrade novog prostornog plana za područje općine Kneževi Vinogradi.
Za dio današnjeg područja općine Kneževi Vinogradi koji je dio Parka prirode «Kopački rit» 1982. godine izrađen je Prostorni plan «Kopački rit» koji danas više nije na snazi, a trenutno je u izradi prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirode «Kopački rit».
Za naselje Kneževi Vinogradi 1988. počela je izrada Plana uređenja naselja, ali je plan doživio samo svoju l fazu i zbog financijskih ograničenja nikada nije dovršen.
U veljači 2000. godine usvojeno je Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Kneževi Vinogradi. Taj dokument je ukazao na stanje i probleme u prostoru kao posljedicu privremene okupacije i raseljenosti stanovništva za vrijeme Domovinskog rata, kao i zastarjelost i neprovedivost postojeće planske dokumentacije zbog nastalih društvenih, ekonomskih i demografskih promjena.
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
1.1.4.1. Demografski potencijal
Općina Kneževi Vinogradi spada već desetljećima u demografski najugroženija područja Županije. Kontinuirano odumiranje pojačano je u razdoblju 1991.-2001., radnim migracijama (negativnim) što je još više produbilo nepovoljnu demografsku sliku Općine.
Mogućnosti prirodnog povećanja stanovništva su minimalne zbog izrazito starog stanovništva. Pojačani gospodarski razvoj u budućem razdoblju mogao bi biti poticaj ostanka, povratka i naseljavanja mladog stanovništva.
Demografski problemi bi mogli u budućnosti biti ograničavajući činitelj daljnjeg razvitka Općine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 61
1.1.4.2. Naselja
Naselja u općini Kneževi Vinogradi razvila su se u sjevernom i zapadnom dijelu Općine uz glavne prometne puteve. U prostornom smislu njihovom širenju osnovnu prepreku čini Baranjska planina koja se proteže cijelom sjevernom i sjeverozapadnom granicom Općine. Južnim i istočnim dijelom Općine proteže se Kopački rit koji je većim svojim dijelom na području općine Kneževi Vinogradi unutar Parka prirode, a sjeverni dio je u prostornom planu Parka prirode predložen za zaštitu tako da to područje u svakom slučaju nije prihvatljivo za razvoj naselja. U južnom dijelu Općine na granici s Parkom prirode Kopački rit nalazi se naselje Sokolovac koje je do 1991. bilo naseobina uz ekonomiju PK «Belje», nakon rata stanovništvo se uglavnom nije vratilo, a i prije rata je broj stanovnika iz godine u godinu padao pa se zbog svega navedenog planira iseljavanje tog stanovništva tako da niti nema potrebe za širenjem naselja. Kao i Sokolovac isto vrijedi i za ekonomiju Jasenovac koja se nalazi južno od naselja Kneževi Vinogradi, a čije stanovništvo se također planira iseliti zbog neadekvatnih uvjeta života (nedostaje komunalna infrastruktura, trgovina, škola i ost.).
1.1.4.3. Građevinska područja
Izgrađeni dijelovi građevinskih područja kreću se od 44,32% u Kotlini do 75,79% u Suzi.
Gustoće stanovanja su vrlo male i kreću se od 4 st/ha u Kotlini do 7,68 st/ha u Suzi.
S obzirom na navedeno i na saznanje da se s obzirom na tendencije pada broja stanovnika ne može očekivat znatno povećanje broja stanovnika u naseljima u Općini može se zaključiti da građevinska područja treba smanjiti i pokušati gustoću stanovanja približiti brojci od 15 st/ha koju je predložio PPOBŽ.
1.1.4.4. Gospodarski potencijal
Gospodarstvo općine Kneževi Vinogradi je dosta dobro razvijeno ako se zna da je to povratnička općina koja je bila privremeno okupirana do početka 1998. godine. Prerađivačka industrija je vrlo slabo razvijena iako postoje bogatstva prirodnih resursa kao osnove. Dakle, mogućnosti daljnjeg razvoja s aspekta valorizacije prirodnih resursa i prostornih mogućnosti za lociranje su velike. Posebice se to odnosi na razvoj prehrambenih prerađivačkih kapaciteta kao finalizacija poljoprivrednih proizvoda. Jedino ograničenje može biti u domicilnom stanovništvu koje je staro.
1.1.4.5. Promet
a) Cestovni promet
Prometni sustav Općine razvijao se uz niz ograničenja u prostoru:
- državna granica, - rijeka Dunav, - površine Parka prirode «Kopački rit».
Pri tome je zona Kopačkog rita ujedno i potencijalna razvojna točka dijela prostora Općine. Kako bi se u potpunosti mogao iskoristiti potencijal Parka prirode, potrebno je rekonstruirati i urediti postojeće ceste do ulaza u Park prirode. Pri tome treba minimalno zadirati u okoliš.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 62
b) Poštanski promet
Kvaliteta ukupnih poštanskih usluga iskazuje se kroz pokazatelje kvalitete prijama poštanskih pošiljaka, brzine i sigurnosti prijenosa pošiljaka, te kvalitete dostave i isporuke pošiljaka.
Kvalitetna organizacija prijama poštanskih pošiljaka treba omogućiti korisnicima što veću pristupačnost u korištenju poštom, smanjiti vrijeme čekanja korisnika pred šalterima te ubrzati i pojednostaviti manipulaciju prijama pošiljaka.
Prema podacima o prosječnom broju km2 koji otpada na jedan poštanski ured i prosječnom broju stanovnika koji dolazi na jedan poštanski ured područje Poštanskog središta Osijek po gustoći poštanskih ureda u prosjeku je Republike Hrvatske. Na području općine Kneževi Vinogradi stanje je nešto povoljnije obzirom na broj poštanskih ureda u odnosu na broj naselja u Općini.
S obzirom na instaliranu terminalnu opremu na šalterima, kvaliteta prijama poštanskih pošiljaka je znatno poboljšana u odnosu na ranije godine, a posebno se to odnosi na novčarsko poslovanje gdje se ugradnjom suvremene opreme i priključenjem na informatički sustav poslovanje potpuno osuvremenilo.
Prijevoz poštanskih pošiljaka obavlja se vlastitim prijevoznim sredstvima HP, a samo u iznimnim slučajevima koriste se vozila drugih prijevoznika. U voznom parku HP još ima starijih vozila koja treba zamijeniti novim kako bi se omogućio brži i sigurniji prijevoz.
c) Telekomunikacije
Telekomunikacije
Ocjena stanja telekomunikacija na području Općine pokazuje visoku razvijenost. Kapaciteti spojnih svjetlovoda komutacijskih čvorova s nadređenim TKC, kapaciteti izgrađenih komutacija i njihova mogućnost dogradnje daju velike mogućnosti za razvoj.
Izgrađena mjesna telekomunikacijska mreža zadovoljava sadašnje potrebe, te priključenje određenog broja novih korisnika. Međutim, u perspektivi predstoji izgradnja suvremene kabelske mjesne mreže u skladu sa stvarnim potrebama.
Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija prikazuju da ugradnjom suvremene tehnologije postoje velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga.
RTV sustav veza
Izgrađeni objekt RTV sustava veza su izvan granica Općine. To su odašiljač «Belje» i pretvarač «Batina» koji su u blizini granice Općine i pokriva cijelo područje Općine (i šire) svim programima HRT-a, te ostalih postaja. Pretvarač «Batina» za sada nije u funkciji zbog ratnih razaranja.
Mogućnost montaže satelitskih antena na svaku zgradu omogućava znatno veći izbor TV programa.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 63
1.1.4.6. Energetika
a) Plinoopskrba
Pri ocjeni stanja treba prvenstveno napomenuti da na području Općine nema niti se planira nalazište ugljikovodika, te nema naftovoda i plinovoda šireg društvenog značaja. Također još nije izgrađena distribucijska plinovodna mreža na području Općine.
Ograničenje predstavlja geografski položaj Općine u odnosu na glavnu opskrbnu točku, a to je mjerno redukcijska stanica (MRS) u Belom Manastiru. Tek nakon izgradnje magistralnog ili međunarodnog plinovoda i MRS-Beli Manastir moguća je šira plinoopskrba naselja Općine. Drugi pravac napajanja zbog zatvaranja plinovodne mreže u prsten biti će iz MRS-Darda, koja također još nije izgrađena.
b) Elektroenergetika
Procjenjuje se da stanje postojeće distribucijske elektroenergetske mreže na području Općine u cjelini zadovoljava sadašnje potrebe. Međutim zbog procesa urbanizacije, razvoja i osuvremenjavanja potrebna je dogradnja na svim distribucijskim razinama. Dinamiku razvoja uvjetovati će dinamika općeg razvoja, dakle potrebe za električnom energijom, te financijske mogućnosti.
Na 35 kV naponskoj razini, kad potrebe budu zahtijevale, zamijenit će se postojeći transformatori novima s većom instaliranom snagom u postojećoj TS 35/10(20) kV Kneževi Vinogradi.
Na 10(20) kV naponskoj razini stanje zadovoljava sadašnje potrebe. Razvoj je moguć na nekoliko razina: zamjenom postojećih transformatora novim, veće instalirane snage, izgradnjom novih veza (dalekovoda) između postojećih trafostanica s ciljem osiguravanja pouzdanijeg napajanja (dvostranog), kao i izgradnjom novih trafostanica s odgovarajućim priključnim dalekovodima. Nadzemni 10(20) kV dalekovodi koji vode iz TS 35/10(20) kV Kneževi Vinogradi za elektroopskrbu naselja na području i izvan područja općine Kneževi Vinogradi zadovoljavaju sadašnje i razvojne potrebe. Međutim 10(20) kV mreža za naselje Kneževi Vinogradi je neprimjerena s aspekta urbanizacije naselja. Naselje Kneževi Vinogradi je općinsko središte koje ima urbane karakteristike, stoga je neprihvatljivo i za niskonaponsku mrežu, a pogotovo 10(20) kV mrežu da se gradi nadzemnim dalekovodima koji ograničavaju novu parcelaciju tj. stambenu i inu izgradnju. Ovo se može kasnije odnositi i na Zmajevac i Suzu. Zato se 10(20) kV mreža u naselju Kneževi Vinogradi treba postupno zamijeniti 10(20) kV kabelskim dalekovodima.
Niskonaponska 0,4 kV mreža je uglavnom starijeg datuma izgradnje, vođena po krovovima na krovnim stalcima, te je potrebna postupna potpuna rekonstrukcija u osmišljenu suvremenu elektroenergetsku mrežu, prvenstveno u naselju Kneževi Vinogradi, ali i u drugim naseljima kroz koja prolazi državna cesta (D212) koja je uvrštena u sustav europskih prometnica.
1.1.4.7. Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
Samo su dva naselja uključena u javni vodoopskrbni sustav (Karanac i Kneževi Vinogradi), tako da stanje nije zadovoljavajuće. Pored toga i izvorište sustava Kneževi Vinogradi "Prosine" je u lošem stanju i zahtijeva traženje novih izvora vode. trenutno su u fazi projektiranja ili građenja veći zahvati na ovom području (spoj Karanac-Kneževi Vinogradi, cjevovod Kneževi Vinogradi-
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 64
Suza-Zmajevac, Karanac-Kozarac, te Kneževi Vinogradi-Grabovac kao i aktiviranje novih crpilišta Prosine-istok).
b) Odvodnja otpadnih voda
Stanje glede odvodnje otpadnih voda je loše i zahtijeva promptno rješenje. Planiranim proširenjem vodoopskrbnog sustava i na preostala naselja Općine potrošnja vode će se povećati, a time i količine otpadnih voda. Otpadne vode iz postojećih sabirnih, septičkih ili crnih jama odlaze u podzemlje i onečišćuju pliće vodonosne slojeve. Za sva naselja je planirana izgradnja javnih sustava za odvodnju s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda na njihovom kraju prije upuštanja u recipijente.
Prioritetna je izgradnja sustava s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda za naselje Kneževi Vinogradi obzirom na blizinu novog crpilišta Prosine.
c) Uređenje vodotoka
Postojeće stanje regulacijskih građevina na rijeci Dunav je zadovoljavajuće kao i funkcioniranje sustava za obranu od poplava.
Na prostoru Baranjske planine formiralo se 6 bujičnih tokova. Na pojedinim bujicama u prošlosti su izvedeni regulacijski radovi, gradile su se obaloutvrde, stube i pregrade, te kopala korita. Danas je stanje tih izvedenih objekata različito kao posljedica nedostatnog održavanja. Nužno je izvesti aktivnosti na uređenju bujičnih tokova radi stabiliziranja korita i smanjivanja erozije, te zaustavljanja nanosa.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Melioracijski sustav odvodnje razvija se tijekom protekla dva stoljeća. Izgrađenost sustava je zadovoljavajuća. Kanalsku mrežu karakteriziraju otvoreni kanali velike širine ali malih uzdužnih padova zbog kojih gotovo i nema tečenja vode bez crpne postaje. Ukupna evakuacija voda je moguća isključivo mehanički putem crpnih postaja pa je zato iznimna važnost crpnih postaja i njihovo stanje i održavanost. Nužno je poboljšati stanje na glavnom dovodnom kanalu Tikveš izgradnjom nove crpne postaje. Stanje glede uređenosti kanala I i II reda je zadovoljavajuće, ali isto nije i s kanalima III i IV reda koje je nužno dovesti u projektirano stanje te potom redovno održavati.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 65
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA
2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
2.1.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija
Na području Županije odvija se proces urbanizacije karakterističan za cijelu Hrvatsku, koji je praćen pojačanim rastom gradova i urbanizacijom jednog dijela općinskih središta i prigradskih naselja te smanjivanjem broja stanovnika u velikom broju seoskih naselja. Imajući u vidu navedene procese, kao osnovni ciljevi razvoja naselja utvrđuju se: • Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina. U tom cilju potrebno je: - osnažiti mrežu srednjih naselja, - osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja, - poticati gospodarsko jačanje područnih i lokalnih središta. • Očuvati naseljenost pograničnih i brdsko-planinskih područja U tom cilju potrebno je: - racionalizirati mrežu naselja u brdsko-planinskim predjelima, te osnažiti mrežu središnjih naselja u tim predjelima, kao i u pograničnim područjima, - ograničiti širenje naselja sekundarnog stanovanja, te ovaj oblik stanovanja usmjeravati u naselja stalnog stanovanja koja demografski odumiru. • Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije U tom cilju potrebno je: - u ruralnim naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne prometne koridore poticati usmjerenje u pravcu turističkog razvoja, - povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja, - osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem gospodarstva u središnjim naseljima.
2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih funkcija
a) Cestovni promet
Ciljevi prostornog razvoja državnog i županijskog značaja su: a) Prometne građevine od važnosti za Državu
• Cestovne građevine
- brza cesta s dvije trake na pravcu D212 (Beli Manastir-Batina)
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 66
b) Prometne građevine od važnosti za Županiju
• rekonstrukcija i održavanje županijskih cesta u cilju povećanja nosivosti, proširenja kolnika užih od 5,50 m, uređenja sustava oborinske odvodnje, • izgradnja biciklističkih turističkih staza u koridoru Draž-Kneževi Vinogradi-Bilje-Osijek, • održavanje i rekonstrukcija postojećeg poljoprivrednog letjelišta «Mirkovac».
b) Poštanski promet
Na području općine Kneževi Vinogradi u poštanskoj djelatnosti postoje izgrađene građevine od županijskog značaja, to su poštanski uredi (PU), ali se planovima razvoja ne predviđaju nove građevine županijskog značaja.
c) Telekomunikacije
Razvoj telekomunikacija, kako na području cijele Županije, tako i na području općine Kneževi Vinogradi određen je Dugoročnim planovima za početak 21. stoljeća.
U mobilnoj mreži cilj je izgradnja dovoljno baznih postaja (GSM) za pokrivenost cijelog područja Općine, uključujući i sustave novih generacija.
d) Plinoopskrba
Sustav plinoopskrbe i cijevnog transporta razvijat će se u skladu sa Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske u kojoj je prednost dana zemnom plinu kao najprihvatljivijem energentu. Za razvoj Županije značajno je razvijanje distribucijske mreže zemnog plina s obzirom da postojeće stanje distribucije pokazuje nesklad između dobro opskrbljenog zapadnog i središnjeg dijela, te ostalih neopskrbljenih dijelova Županije. S obzirom na stanje i potrebe, osnovni ciljevi razvoja plinoopskrbnog sustava su sljedeći:
• sustavom plinoopskrbe ravnomjerno obuhvatiti cjelokupno područje Županije, • osigurati dopremu dostatne količine plina za potrebe svih potrošača.
U realizaciji plinoopskrbnog sustava nužno je osigurati nesmetano formiranje međumjesnih pravaca i zemljišta za izgradnju redukcijskih stanica, te u svakoj fazi realizacije osigurati daljnji razvoj sustava uzimajući u obzir položaj u mreži i potrebne količine za daljnji transport.
e) Elektroenergetika
Elektroenergetski sustav Županije se sastoji od proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije. U skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja energetskog sustava Republike Hrvatske utvrđenim u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, ciljevi razvoja elektroenergetskog sustava u Županiji su sljedeći:
- povećati proizvodnju električne energije, - osigurati potrebne količine električne energije, - dograditi prijenosnu mrežu, - razvijati distribucijsku mrežu i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potrošača, - uskladiti razvoj elektroenergetskog sustava s razvojem naselja i gospodarstva.
Zadovoljavanje potrebe za energijom u buduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih izvora energije na temelju prirodnih resursa. Pošto korištenje alternativnih izvora energije može doprinijeti značajnim uštedama cilj razvoja je:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 67
- podsticanje na korištenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji ekonomski interes.
f) Vodnogospodarski sustav
Županijskim prostornim planom su postavljeni osnovni ciljevi pred sustav vodoopskrbe:
- javnom vodoopskrbom obuhvatiti 90% domaćinstava i podmiriti potrebe gospodarstva, - podići standard opskrbljenosti vodom na nivo koji odgovara normama, a koji u okviru Županije zahtijeva prosječno 200 l/stan/dan, - definirati zone sanitarne zaštite crpilišta, - angažirati nova crpilišta, - prići izgradnji potrebne transportne i distribucijske mreže.
U uređenju vodotoka i voda osnovni cilj je:
- zaštititi područje Općine od poplava. U tom cilju je potrebno vodograđevne objekte održavati u tehnički i hidrološki ispravnom stanju, te zapuštene odvodne melioracijske kanale tehnički čišćenjem i rekonstrukcijom uvesti u funkciju, - osigurati funkcioniranje melioracijskih sustava, - razvijati sustav navodnjavanja.
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
Od Strateških ciljeva koji se odnose na zaštitu resursa, za prostor Osječko-baranjske županije pa tako i za prostor općine Kneževi Vinogradi mogu se izdvojiti sljedeći:
- očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i šuma, - sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište, - osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja, - identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s posebnom pažnjom na oblikovanje mješovitih struktura, - zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodene površine.
Potrebno je u tom kontekstu, naglasiti nužnost veće zaštite šuma, poljoprivrednog zemljišta, te očuvanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda.
Šume imaju višefunkcionalno značenje. Uz sirovinsku funkciju (gospodarsku), šume imaju još i socijalnu i ekološku funkciju, odnosno zaštitu, estetsku i rekreacijsku u potencijalnim turističkim područjima u blizini većih gradova. Površine šuma je potrebno povećati na mogućem šumskom zemljištu i degradiranim šumama. Treba jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama i pošumljavati nove površine.
Pri tome treba:
- svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem, te utvrditi područja za pošumljavanje na temelju odnosa poljoprivreda-šumarstvo-izgrađeni prostor i radi zaštitne funkcije šuma, - kontinuirano pratiti stanje šuma, - šumama gospodariti na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu, - poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika i rekreacije.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 68
Poljoprivreda je jedan od rijetkih sektora gospodarstva koji ima najvećim dijelom obnovljive resurse. Osnovni cilj u budućnosti bi trebao biti očuvanje i korištenje zemljišta za poljoprivrednu svrhu usklađivanjem interesa svih korisnika u prostoru.
Treba poduzeti sljedeće:
- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, - povećati kontrolu uporabe agrotehničkih sredstava, - pojačati druge mjere u području gospodarstva, energetike i dr., koje posredno utječu na oštećenje zemljišta, - usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane.
Vode su jedan od najznačajnijih prirodnih izvora, a u ostvarivanju strategije «održivog razvitka» u gospodarenju vodama jedno od najvažnijih je načelo racionalnog korištenja voda.
U planiranju vodnogospodarskih objekata davati prednost onima, koji imaju višenamjensko korištenje, pa uz osnovnu funkciju osiguravaju zahvate za industriju, za sustave za navodnjavanje, za opskrbu vodom ribnjaka, te pružaju mogućnosti za turističko-sportsko- rekreacijske aktivnosti.
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Glavni ciljevi zaštite okoliša u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske su:
• učinkovito očuvanje prostora i postizanje više i ujednačenije razine kakvoće života, • razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno optimirali učinci njegovog korištenja, • usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim (svjetskim ekološkim kriterijima uz saniranje postojećeg stanja tamo gdje je potrebno), • sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.
Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontrolirano ublažavati sukobe različitih interesa, vodeći računa o vrijednosnima prioritetima.
Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u postupku planiranja, što znači da je status planiranja krajolika izjednačen s planiranjem izgrađenih površina (npr. obveza izrade prostornih planova područja posebnih obilježja).
Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine očekivati postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost.
Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske planiranje krajolika treba dobiti izjednačeni status s planiranjem izgrađenih područja. Prirodne krajolike treba očuvati u što većoj mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i estetske vrijednosti sanirati odgovarajućim mjerama osmišljenim na temelju preporuka iz krajobraznih osnova pojedinih županija (pažljivi i vrijednostima krajolika ograničeni hidroenergetski i agromelioracijski zahvati, usmjeravanje korisnika trasa infrastrukturnih sustava u zajedničke koridore, sprječavanje bespravne izgradnje i nekontroliranog odlaganja otpada, sanacija površinskih rudokopa biološkom rekultivacijom usporedno s iskorištavanjem i drugo). Dakle, prirodne krajolike treba sačuvati, osigurati prirodnu raznolikost i zaštititi biološki potencijal, naročito onaj koji je osobenost područja. Ni jedna djelatnost ne smije trajno poremetiti režime krajolika, a tamo gdje je oštećena treba izvršiti
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 69
sanaciju. Treba podizati razinu svijesti o vrednovanju prirodnog prostora kao izuzetno vrijednom bogatstvu, ali i ograničenom resursu.
Nadalje, treba provjeriti koncept daljnjega krajobraznog, rurističkog i arhitektonskog oblikovanja, ponovo otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku baštinu i u najvećoj mogućoj mjeri poštivati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo, tradiciju i vrijedna iskustva u korištenju, organizaciji i oblikovanju prostora.
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA
2.2.1. Demografski razvoj
Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, prostor općine Kneževi Vinogradi se nalazi u problemskoj cjelini ratom zahvaćenih područja za koje je temeljna odrednica stvaranje osnova za povratak stanovništva i obnovu. Prostor aktivnosti i uređenja naselja planski se dimenzionira prema predratnom broju stanovnika (popis iz 1991. godine), a nesklad između broja povratnika u prvoj etapi i ukupnog kapaciteta prostora je osnov za planiranje etapnosti realizacije.
Ova odrednica je prihvaćena i u ciljevima demografskog razvoja Prostornom planu Osječko- baranjske županije.
Tablica br. 37.
PROGNOZA BROJA STANOVNIKA 2015. GOD.
Red. Struktura Naselje Broj stanovnika 2015. g. broj % 1. Kneževi Vinogradi 2.601 38,0 2. Kamenac 294 4,3 3. Karanac 1.466 21,4 4. Kotlina 460 6,7 5. Suza 792 11,5 6. Zmajevac 1.235 18,0 7. Jasenovac 0 0 8. Mirkovac 0 0 9. Sokolovac 0 0 UKUPNO OPĆINA: 6.848 100,0
Stanovništvo naselja Mirkovac, Jasenovac i Sokolovac, se zbog boljih uvjeta života preseljava u Kneževe Vinograde, tako da se pretpostavlja da do kraja planskog razdoblja u ovim naseljima neće biti stanovnika.
Specifični kontingenti stanovništva za planiranje određenih kapaciteta građevina i sadržaja društvenih djelatnosti:
1. Odgoj i obrazovanje
• dječji vrtić (3-5 god.) 253 djece • osnovno obrazovanje
- I-IV razred 417 djece - V-VIII razred 345 djece
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 70
2. Sport i rekreacija
- 7-10 god. 339 korisnika - 11-14 god. 345 korisnika - 15-18 god. 310 korisnika - 19-24 god. 504 korisnika - 25-34 god. 1.478 korisnika - 35-44 god. 880 korisnika - 45-59 god. 1.277 korisnika - 60 i više god. 1.471 korisnika
Kućanstva
Polazeći od pretpostavke da se prosječna veličina kućanstava neće smanjiti, na području Općine bi stanovništvo u 2.634 kućanstava prosječne veličine 2,6 članova.
Tablica br. 38.
BROJ KUĆANSTAVA PO NASELJIMA 2015. GOD.
Red. Prosječna veličina kućanstava Naselje Broj kućanstava broj 1. Kneževi Vinogradi 2,7 963 2. Kamenac 2,9 101 3. Karanac 2,7 543 4. Kotlina 2,6 177 5. Suza 2,4 330 6. Zmajevac 2,4 515 7. Jasenovac 0 0 8. Mirkovac 0 0 9. Sokolovac 0 0
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
Prostorna struktura Općine određuje se namjenom i načinom korištenja prostora, prvenstveno njegovih prirodnih potencijala, te razvojem naselja i infrastrukturnih sustava.
Osnovni cilj u formiranju prostorne strukture jeste:
• racionalno korištenje prirodnih potencijala i razvijanje stvorene strukture na način održivog razvoja, odnosno razvoja usklađenog s mogućnostima, ograničenjima i obvezama zaštite prostora.
U planiranju razvoja prostorne strukture Općine polazi se od sljedećih opredjeljenja:
• očuvanje vrijednog poljoprivrednog zemljišta ograničavanjem širenja građevinskih područja i grupiranjem infrastrukture u jedinstvene koridore, • zadržavanje i povećanje šumskih površina pošumljavanjem neobraslog šumskog zemljišta, • smanjenje disperzne stambene izgradnje na pustarama i ekonomijama stambenim zbrinjavanjem tog stanovništva u postojeća naselja, • dimenzioniranje građevinskih područja sukladno realnim potrebama razvoja i racionalno korištenje građevinskog zemljišta.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 71
Razvoj gospodarstva primarno će biti vezan uz resursne osnove Općine, geoprometni položaj, izgradnju novih proizvodnih kapaciteta te tradicionalna iskustva i znanja stanovništva.
Opći cilj prostorno-gospodarskog razvoja Općine u planskom razdoblju je optimalno i racionalno koristiti prostor u proizvodne i lokacijske svrhe na principima održivog razvoja. Konkretni ciljevi na toj osnovi su:
• Razvijati gospodarstvo na prirodnim resursima.
Cilj je restrukturiranje sadašnje biljne proizvodnje na finalizaciju primarne proizvodnje hrane kroz stočarstvo i to prvenstveno govedarstvo, peradarstvo i svinjogojstvo. Konačni cilj je dobivanje 360 l mlijeka, 265 kg mesa i 0,51 uvjetnih grla po 1 ha.
S tim u svezi potrebno je razvijati djelatnosti prehrambene industrije koja nedostaje u strukturi gospodarstva. Također treba težiti obnovi i formiranju obiteljskih gospodarstava koja bi u svom sastavu razvijala i male kapacitete prerade. Najveća komparativna prednost je vinogradarstvo i voćarstvo čijim finalnim proizvodima je potrebno upotpuniti turističku ponudu Općine.
• Iskoristiti povoljan geoprometni položaj
Općina će upotpuniti povoljan geoprometni položaj izgradnjom državne ceste spoj na autocestu Vc kod Čeminca-Kneževi Vinogradi-državna granica kod Batine. To će omogućiti bolje prometne uvjete za međunarodnu trgovinu i transport te razvoj pograničnog gospodarstva.
• Razvijati malo i srednje poduzetništvo
Za razvoj poduzetništva prioritetno je potrebno aktivirati (urediti i komunalno opremiti) prostor rezerviran za gospodarsku zonu u Kneževim Vinogradima u kojoj je cilj formirati poduzetnički inkubator.
Prostor Općine treba uključiti u turističku ponudu Baranje, odnosno Podunavlja kroz razvoj ruralnog turizma.
Treba formirati turistički proizvod koji bi sadržavao smještaj, domaću specifičnu hranu i nadasve poznata vina. Mali turistički kapaciteti bi trebali biti obiteljsko poduzetništvo disperzno locirano u naseljima Općine.
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
2.2.3.1. Naselja
Razvoj naselja karakterizira kontinuirano smanjenje broja stanovnika. Jedino naselje koje se urbanizira je općinsko središte Kneževi Vinogradi. Imajući u vidu i relativno nisku komunalnu opremljenost naselja, utvrđuju se osnovni ciljevi razvoja i uređenja naselja.
• Revitalizacija svih naselja, a posebno demografski najugroženijih
U tom cilju je potrebno:
- povećati razinu komunalne opremljenosti i prometne dostupnosti, - poticati razvoj obiteljskog gospodarstva i uključivanjem u pravce turističkog razvoja,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 72
- osnažiti funkcije društvenih djelatnosti i povezanost sa središtem Općine.
• Osigurati prostorne uvjete u svim naseljima za intenzivniji razvoj djelatnosti koje mogu utjecati na povećanje razine opće razvijenosti • Racionalno planirati prostorni razvoj naselja
U tom cilju potrebno je:
- planirati izgradnju prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja uz opremanje pratećim sadržajima, funkcijama i komunalnom infrastrukturom, - u daljnjem izgrađivanju naselja Suza i Zmajevac voditi računa da se ne naruše etnološka obilježja, posebice da se sačuvaju gatori (ukopani vinski podrumi), - zadržati parcelaciju karakterističnu za ruralne prostore radi omogućavanja izgradnje poljoprivrednih gospodarskih građevina.
• Razvijati i urbanizirati općinsko središte koje treba biti nositelj razvoja na području Općine.
2.2.3.2. Društvena infrastruktura
Imajući u vidu navedeno stanje u prostoru i već navedene ciljeve demografskog razvoja kao i razvoja naselja utvrđeni su slijedeći ciljevi razvoja društvene infrastrukture općinskog značaja:
- razvoj društvene infrastrukture uskladiti s razvojem i razmještajem stanovništva,
- podizanje i poboljšavanje standarda i kvalitete usluga koje društvena infrastruktura pruža stanovništvu,
- osiguravanje minimalnih uvjeta primarne zdravstvene zaštite s obzirom na planirani broj stanovnika s ciljem smanjivanja dnevnih migracija stanovništva, a kako je to propisalo Ministarstvo zdravstava u Mreži zdravstvenih djelatnosti («Narodne novine» br. 85/2002.) na temelju članka 35. stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti,
- osiguravanje kvalitetnijih uvjeta života i rada u predškolskim ustanovama (prostori su građevinski neadekvatni urušavaju se, prokišnjavaju i sl. i uglavnom nemaju uređene vanjske prostore),
- u oblasti osnovnog obrazovanja izgradnja sportskih dvorana i vanjskih sportskih terena,
- u djelatnosti kulture razvijanje domova kulture u svim naseljima s ciljem očuvanja tradicije i razvijanja kulturnih vrijednosti kod mlade populacije.
2.2.3.3. Prometna infrastruktura
a) Cestovni promet
Na nivou Općine ciljevi planiranog razvoja prometnog sustava su sljedeći:
- izgradnja ili rekonstrukcija kolnika lokalnih cesta, te nekategoriziranih cesta koje su u funkciji pristupa izgrađenim zonama naselja, - uređenje parkirališnih mjesta uz sve javne, poslovne, proizvodne i trgovačke sadržaje koji se grade na području Općine, - uređenje i izgradnja autobusnih stajališta,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 73
- cestovno povezivanje naselja Kotlina s naseljem Podolje u općini Draž, - izgradnja biciklističkih staza.
b) Pošta
Ciljevi prostornog uređenja od općinskog značaja u poštanskoj djelatnosti obuhvaćaju sljedeće:
- uvrštavanje u plan razvoja HP investicijsko održavanje poslovnih prostora PU u skladu s budućim potrebama, - uređenje eksterijera.
c) Telekomunikacije
Srednjoročni plan razvoja telekomunikacija posredno, ali i izravno utječe na ciljeve od općinskog značaja.
Osnovni cilj je postupna dogradnja kapaciteta komutacija, te izgradnja novih kabelskih mjesnih telefonskih mreža kako bi se svim stanovnicima pružale sve suvremene raspoložive telekomunikacijske usluge uključujući i kabelsku televiziju.
2.2.3.4. Energetska infrastruktura
a) Plinoopskrba
Cilj prostornog razvoja općinskog značaja sadrže izgradnju lokalnih plinoopskrbnih sustava međumjesni i mjesni srednjetlačni plinovodi, tako da se omogući korištenje prirodnog plina u svim naseljima Općine i što većeg broja korisnika u plinoficiranim naseljima.
b) Elektroenergetika
Ciljevi razvoja elektroenergetske mreže općinskog značaja identične su ciljevima županijskog značaja, osobito u dijelu koji se odnosi na razvoj distribucijske mreže i zadovoljavanje potreba potrošača. Sukladno utvrđenim ciljevima potrebno je dograditi postojeći distribucijski elektroenergetski sustav.
Pri dogradnji i rekonstrukcijama 10(20) kV sustava postupno prelaziti na podzemne 10(20) kV vodove prvenstveno unutar građevinskog područja, a gdje je potrebno i izvan građevinskog područja.
Pri dogradnji distribucijskog elektroenergetskog sustava postupno zamjenjivati 10(20) kV nadzemne vodove kabelskim i to unutar građevinskog područja i kontaktnim zonama s građevinskim područjem. Posebno se to odnosi na naselje Kneževi Vinogradi kao općinskog središta, a potom i u naseljima kroz koja prolazi državna cesta (D212).
2.2.3.5. Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
Osnovni cilj razvoja vodoopskrbe je opskrba svakog stanovnika kao i drugih korisnika dovoljnim količinama kvalitetne vode. pošto na ovom području nije do sada izgrađena mreža, nužno je osigurati prostor za smještaj crpilišta, definirati vodozaštitne zone istog, osigurati prostor za
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 74
smještaj međumjesnih vodova kao i same mreže unutar građevinskog područja (u poprečnom profilu ulica).
b) Odvodnja otpadnih voda
Cilj izgradnje odvodnog sustava na području Općine je zaštita podzemnih i površinskih voda od onečišćenja otpadnim komunalnim vodama. Samim tim se uspješnije čuva zdravlje stanovnika ovog kraja. Cilj je izgradnja javnih sustava za odvodnju na koji bi se priključila sva domaćinstva i industrija, te kontrolirano odvesti prikupljenu otpadnu vodu do uređaja za pročišćavanje prije konačnog upuštanja u okoliš.
c) Uređenje vodotoka i voda
Cilj aktivnosti iz ove oblasti je održavanje funkcionalnosti postojećeg sustava kako bi se omogućio kontrolirani i neškodljivi protok voda i njihovo namjensko korištenje, te efikasna obrana od poplava. Cilj radnji na zaštiti od erozija i bujica je stabilizirati korita i smanjiti erozije te zaustaviti odnošenje nanosa na viši teren.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Općinski je cilj održavanje funkcionalnosti izgrađene mreže melioracijskih kanala te tako odvoditi suvišne vode s poljoprivrednog i drugog zemljišta. Cilj uspostave sustava navodnjavanja je uključivanje što većeg broja poljoprivrednih površina u buduća navodnjavana područja.
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara
a) Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti
Cilj u zaštiti krajobraznih vrijednosti je očuvanje sastavnih komponenti krajobraza, posebice očuvanje šumolikih i ritskih komponenti.
Osnovni ciljevi su:
• Sačuvati osobito vrijedni predjel kultiviranog krajobraza
U tom cilju je potrebno:
- ekološki sačuvati rubnu zonu poljodjelskih površina uz područja šuma i ritova. To je područje krajolika poljodjelskih površina od M. Dunava do šumsko ritskog područja, koje je njegova rubna zona i sastavni je dio prostora u bio-ekološkom, tako i prostornom smislu. Prostor obilježava krajobrazna raznolikost i nadovezuje se na prirodne predjele šuma i ritova, što u cjelokupnosti daje prepoznatljiv identitet.
• Predložiti za zaštitu prostor cjelokupnog sklopa Dunavskih ritskih oblika i šuma, te s njima povezano područje Baranjske planine s naseljima Suza, Zmajevac i Kotlina.
b) Kulturna dobra
Cilj u oblasti zaštite kulturnih dobara je istražiti i utvrditi točne granice dvaju evidentiranih arheoloških lokaliteta na području Općine (u naseljima Suza i Zmajevac), očuvanje postojeće kulturne baštine i oživljavanje tradicijskog graditeljstva (seoskih kuća i ambara) rasprostranjenih u Kneževim Vinogradima, Kotlini i Suzi gdje se svojom posebnošću izdvaja tzv. Arhitektura u zemlji – vinski podrumi u lesu i gatori.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 75
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Racionalno korištenje i zaštita prostora vezano je uz učinkovitu funkcionalnu organizaciju naselja i veličinu prostora koji je obuhvaćen granicama građevinskih područja. Na temelju sagledanog stanja u prostoru postojećih naselja, utvrđuju se sljedeći ciljevi: • Optimalno korištenje građevinskog područja U tom cilju potrebno je: - postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja, - svođenje dimenzija građevinskih područja na veličinu primjerenu potrebama, - usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja u dijelove koji su već opremljeni komunalnom infrastrukturom. • Očuvanje kulturnih dobara i vrijednih dijelova naselja - očuvanje i revitalizacija pojedinih građevina (etnoloških, sakralnih), - zaštita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti. • Osiguranje zdravog okoliša U tom cilju potrebno je: - utvrditi stanje okoliša u naseljima, - poduzeti mjere sanacije u ugroženim dijelovima naselja, - planirati i provoditi mjere zaštite u procesu izgradnje i uređenja naselja.
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja
Postojeće granice građevinskog područja naselja Općine definiranih Prostornim planom (bivše) općine Beli Manastir, potrebno je preispitati i korigirati u skladu s potrebama. S obzirom da je na području Općine tendencija smanjenja broja stanovnika, nije potrebno utvrđivati velike prostorne rezerve za razvoj naselja, ali je potrebno uskladiti granicu građevinskog područja s izgrađenim strukturama naselja, te preispitati potrebu utvrđivanja građevinskih područja za Jasenovac, Mirkovac i Sokolovac. Kod definiranja planiranih granica građevinskog područja za naselja Općine, treba uzeti u obzir osnovne smjernice propisane Prostornim planom Osječko-baranjske Županije, Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. • Ispitati mogućnost gradnje (prostorne rezerve) unutar postojećeg građevinskog područja, a posebno nedovršenih dijelova, te u odnosu na kapacitete postojeće infrastrukture. • Oblikovati građevinska područja primjereno geomorfološkim značajkama kao naseljsku cjelinu, odvojeno od druge takve cjeline.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 76
• Odrediti građevinska područja izvan koridora državne i regionalne infrastrukture, vrijednog poljoprivrednog zemljišta, nestabilnih terena, zaštitnih zona izvorišta voda i izvan sigurnosnih zona od posebnog značenja za obranu.
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
Razvoj naselja usmjerava se u pravcu unapređenja uvjeta života kvalitetnom unutarnjom organizacijom, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom komunalnom infrastrukturom. U skladu s navedenim, utvrđuju se osnovni ciljevi: • Razviti i urbanizirati općinsko središte da bi postalo nositelj razvoja područja Općine • Osigurati prostorne uvjete u svim naseljima za razvoj djelatnosti koje mogu potaknuti razvoj • Poboljšati unutarnju organizaciju naselja U tom cilju potrebno je: - planirati razvoj prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja, - odgovarajućim prostornim razmještajem i mjerama zaštite izbjegavati konfliktne situacije vezane uz odnos pojedinih sadržaja prema stanovanju (promet, gospodarski sadržaji), - razvijati mrežu sadržaja društvenih djelatnosti u skladu s funkcijama naselja i razvojnim potrebama, - osigurati prostore za zelenilo, sport, rekreaciju i zajedničke potrebe. • Podići razinu komunalne opremljenosti U tom cilju potrebno je: - rekonstruirati i modernizirati postojeće kolnike koji su u funkciji već izgrađenih zona, - izgraditi i organizirati površine za promet u mirovanju u skladu s potrebama, - realizirati priključenje svih stanovnika na izgrađeni vodoopskrbni sustav u naseljima Kneževi Vinogradi i Karanac, te formirati sustave u ostalim naseljima Općine, - izgraditi javni odvodni sustav u svim naseljima, - izgraditi plinoopskrbni sustav Općine s ciljem pokrivanja što većeg broja naselja, - izgraditi suvremenu mjesnu telekomunikacijsku mrežu u svim naseljima i potreban broj baznih postaja (GSM), - dograditi i rekonstruirati distribucijsku elektromrežu na 10(20) kV i 0,4 kV naponskoj razini.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 77
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE
Prostorni razvoj Županije temelji se na prirodnim obilježjima prostora, mreži naselja i infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima, ograničenjima i ciljevima budućeg razvoja te očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim pravcima gospodarskog razvoja.
Za područje Baranje dominantnu ulogu organizaciji prostora čini osovina Beli Manastir-Osijek koja izgradnjom međunarodne autoceste Budimpešta-Osijek-Ploče (Vc) dobiva još veće značenje i predstavljat će temeljnu okosnicu razvitka Županije. Prostor općine Kneževi Vinogradi odvojen je od ove okosnice prirodnom barijerom (Baranjska planina), ali će biti planiranom brzom cestom D212 povezana s njom preko čvorišta Čeminac.
S obzirom na prirodne osobitosti i vrijednosti područja Županije u ovom dijelu Županije (Baranji) se izdvaja područje zaštićenih i osobito vrijednih prirodnih predjela, a to je Park prirode Kopački rit s područjem uz Dunav do granice s Republikom Mađarskom. Ovo područje predstavlja dio osnove turističkog razvoja Županije, a s obzirom na uvjete i način korištenja izdvaja se kao područje na kojem se ograničavaju zahvati u prostoru i štite prirodna obilježja prostora.
Predviđa se revitalizacija ruralnog područja uz jačanje lokalnih i područnih središta izvan osovina razvoja. Gospodarska struktura Županije je određena korištenjem prirodnih resursa, korištenjem postojećih kapaciteta, te izgradnjom odgovarajućih novih za koje postoji opravdanje po ekonomskim i tržišnim kriterijima. U prostorno- gospodarskom modelu značajno je usmjerenje na formiranje gospodarskih zona u ili uz općinska središta ili veća naselja radi ravnomjernijeg gospodarskog razvoja, a doprinos razvoju gospodarstva treba dati osnaživanje turizma kroz adekvatnu valorizaciju lokaliteta od županijskog i općinskog značaja.
Okosnicu gospodarskog razvoja će činiti malo i srednje poduzetništvo temeljeno na korištenju resursa u obliku proizvodnje i usluga.
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA
Prostorno razvojni model Općine počivat će s jedne strane na prostornim mogućnostima i prednostima, te ograničenjima u korištenju pojedinih prostornih cjelina.
• Nizinski meliorirani poljoprivredni prostor
To je najveća cjelina poljoprivrednog proizvodnog prostora Općine gdje prevladava vrijedno obradivo poljoprivredno tlo. U ovom dijelu su smještene ekonomije Mirkovac i Sokolovac, te farma Jasenovac. Prostor će se i dalje koristiti za intenzivnu ratarsku i stočarsku proizvodnju.
• Poljoprivredni prostor viših područja
To je prostor sjeverno od ceste Kneževi Vinogradi-Beli Manastir. U strukturi zemljišta prevladava osobito vrijedno obradivo poljoprivredno tlo. Zbog svoje visoke proizvodne vrijednosti ovo područje će i dalje biti namijenjeno intenzivnoj ratarskoj proizvodnji. U ovom prostoru su smještena naselja Karanac i Kamenac. Pogodnost ovog prostora je za razvoj
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 78
poljoprivrednih gospodarstava koja bi u svom sastavu osim primarne proizvodnje imale i male kapacitete prerade.
• Vinogradarsko-voćarski prostor južnih padina Baranjske planine
Ovaj prostor je tipično vinogradarsko-voćarsko-poljoprivredno područje s manjim šumskim enklavama. Stoga omogućava raznovrsno korištenje: uzgoj vinove loze, voća, povrća te malih preradbenih kapaciteta po kojima je ovo područje poznato i nudi velike mogućnosti za razvoj turizma. U južnim rubnim dijelovima ovog područja smještena se naselja Kneževi Vinogradi, Suza i Zmajevac, te u sjevernijem dijelu Kotlina.
• Istočno područje Općine uz Dunav sa sklopom šuma i ritova
Južni dio ovog područja je dio Parka prirode Kopački rit. Cijelo područje je nenaseljeno (naselje Zlatna Greda teritorijalno pripada općini Bilje) i namijenjeno turističkoj valorizaciji-ali u dopustivim okvirima zbog zaštite i očuvanja vrijednih prirodnih obilježja.
Osovinu općinskog razvoja će činiti prostor uz državnu cestu D212 odnosno buduća brza cesta. U Planu su definirane površine osnovne namjene (poljoprivredno i šumsko zemljište), te vodne površine koje su strukturirane u odnosu na vrijednost i način korištenja.
Korištenje i namjena površina prikazano je na grafičkom prikazu br. 1. «Korištenje i namjena površina».
Građevinska područja su prikazana na kartografskim prikazima u mjerilu 1:5.000, a sadrže izgrađene i površine za izgradnju. Građevinska područja su prikazana u okviru utvrđenih granica, ona su višenamjenska i mogu se razrađivati planovima užih područja.
Infrastrukturni sustavi su prikazani na grafičkim prikazima br. 2.A-2.D. u mjerilu 1:25.000 i prostor za razvoj prikazan je linijski, a građevine simbolima.
Groblja izvan naselja su građevinska područja prikazana uz naselja na kartografskim prikazima u mjerilu 1:5.000.
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
Tablica br. 39.
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA
Red. UKUPNO NAMJENA POVRŠINA OZNAKA stan/ha ha/stan broj (ha) (*) Ukupno 877,56 GRAĐEVINSKA PODRUČJA 1. Izgrađeni dio GP -
1.1. Građevinska područja Ukupno GP1 861,12 7,09 naselja stalnog stanovanja Izgrađeni dio GP 556,47
1.2. Građevinska područja Ukupno GP2 10,47 naselja povremenog stanovanja Izgrađeni dio GP -
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 79
1.3. Građevinska područja Ukupno GP4 5,97 groblja van naselja Izgrađeni dio GP -
2. IZGRAĐENE STRUKTURE Ukupno - VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA 2.1. Površine za iskorištavanje E1 - energetskih sirovina 2.2. Površine za iskorištavanje E2 - geotermalne vode 2.3. Ostale površine za E3 - - iskorištavanje mineralnih sirovina 2.4. Rekreacijsko područje R -
3. POLJOPRIVREDNO TLO Ukupno 14.517,69 2,2 ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE-OBRADIVO 3.1. Osobito vrijedno obradivo tlo P1 2.119,91
3.2. Vrijedno obradivo tlo P2 10.493,98
3.3. Ostala obradiva tla P3 1.903,80
4. ŠUME ISKLJUČIVO OSNOVNE Ukupno 5.324,90 0,80 NAMJENE 4.1. Gospodarske šume Š1 4.921,87
4.2. Zaštitne šume Š2 403,03
4.3. Šume posebne Š3 - namjene 5. OSTALO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE Ukupno ŠZ 3.124,48 0,45 ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE 6. OSTALO POLJOPRIVREDNO Ukupno PŠ 191,71 0,03 TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 7. VODNE POVRŠINE Ukupno _____ 621,82 0,09
7.1. Vodotoci 621,82
7.2. Jezera _____ -
7.3. Akumulacije A -
7.4. Retencije ____ -
7.5. Ribnjaci ____ -
8. OSTALE POVRŠINE Ukupno ____ 189,90 0,03
8.1. Posebna namjena N 0,43-
8.2. Promet ____ 189,47
8.3. Deponija komunalnog OK - otpada
8.4. Sajmište S -
9. OPĆINA UKUPNO 24.848,06 3,63
Napomena: Površine navedene u tablici br. 39., utvrđene su mjerenjem na kartografskom prikazu br. 1. «Korištenje i namjena površina» u Mj. 1:25.000 izuzev prometnica koje su utvrđene na temelju orijentacijskih širina koridora. U površine vodotoka uključeni su samo veći vodotoci koji su na karti «Korištenje i namjena površina» označeni površinom.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 80
Ukupna površina Općine utvrđena mjerenjem na kartografskom prikazu razlikuje se od površine Općine dobivene iz Područnog ureda za Katastar od koje je manja za 28,58 ha.
3.2.1.1. Struktura površina
U planiranoj strukturi površina po namjeni, prikazanoj na kartografskom prikazu br. 1. «KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA» poljoprivredne površine zauzimaju 60,1% i imaju najveće učešće.
Struktura:
• obradivo poljoprivredno zemljište 58,4% • gospodarske šume 19,8% • zaštitne šume 1,6% • ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene 12,6% • ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište 0,8% • građevinska područja ukupno 3,5% • vodne površine 2,5% • prometne površine 0,7%
Struktura građevinskih područja je sljedeća:
• građevinska područja naselja stalnog stanovanja 98,1% • građevinska područja naselja povremenog stanovanja 1,2% • građevinska područja groblja izvan naselja 0,7%
Građevinska područja su višenamjenska, a sve ostale površine imaju osnovnu namjenu.
3.2.1.2. Građevinska područja
Za postojeća građevinska područja izrađena je analiza izgrađenosti koja je poslužila kao podloga za formiranje novih granica građevinskih područja.
Uzimajući u obzir obveze koje je postavio PPOBŽ i objektivno sagledavajući razvoj demografskih procesa i gospodarskih potencijala te druga obilježja i posebnosti svakog naselja stalnog stanovanja pojedinačno došlo se do zaključka da se nove granice planiraju za sva naselja osim za naselje Kamenac.
Građevinska područja za naselja Jasenovac i Sokolovac se ukidaju jer se ne planira daljnji razvoj tih naselja kao naselja stalnog stanovanja.
Građevinsko područje naselja povremenog stanovanja Karanac planira se u postojećim granicama dok se uz naselje Kotlina planira formiranje novog građevinskog područja naselja povremenog stanovanja.
Građevinsko područje farme i ekonomije Karanac kao i građevinsko područje farme Prosine se ukidaju, a građevinsko područje proizvodne zone Karanac ciglana se smanjuje te postaje izdvojeni dio građevinskog područja naselja Karanac.
Ukupna površina tako planiranih građevinskih područja naselja stalnog stanovanja na području cijele Općine iznosi 861,12 ha, građevinskih područja naselja povremenog stanovanja 10,47 ha, a građevinskih područja groblja 5,97 ha.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 81
Jasenovac, Sokolovac, farma i ekonomija Karanac te farma Prosine se planiraju kao poljoprivredni kompleksi izvan granica građevinskog područja.
Prikaz usklađenosti građevinskih područja s odredbama PPOBŽ
. Đ . . Đ Đ ANJE Ć JA (ha)JA Č JA / MAX. JA Č JA (ha)JA Č .PODR. JA / BROJ / BROJ JA Đ Č ANJE BROJA BROJA ANJE 25% (ha) 25% . PODR. -UKUPNO + + -UKUPNO . PODR. NASELJE Ć JA + POVRŠINA ZA Đ . PODRU GRA .PODRU Č Đ POVRŠINA PL. PODRU Đ STANOVNIKA (ha) BROJ STAN. 2001. BROJ STAN. BROJA STAN. (ha) PODRU POVRŠINA IZGRA POVRŠINA IZGRA POVRŠINA POVE PORAST BROJA STAN. PORAST BROJA GRA PLANIRANI BROJ STAN. PLANIRANI BROJ DOPUŠTENA POVRŠINA POVRŠINA PLANIRANOGPOVRŠINA GRA STANOVNIKA 2001.(ha/st) STANOVNIKA PLANIRANO POVE POVRŠINA ZA PLANIRANO ZA POVRŠINA MAKSIMALNA DOPUŠTENA MAKSIMALNA DOPUŠTENA PODRU UKUPNO -UKUPNO IZGRA POVRŠINA POV. GRA
KAMENAC 177 20,91 0,12 294 117 13,82 34,73 43,41 30,24 0,70
KARANAC 1065 115,32 0,11 1466 401 43,42 158,74 198,43 194,56 0,98
KNEŽEVI 1715 173,32 0,10 2370 655 66,20 239,52 299,39 269,4 0,90 VINOGRADI
KOTLINA 334 45,10 0,14 460 126 17,01 62,11 77,64 67,53 0,87
MIRKOVAC 135 24,50 0,18 233 98 17,79 42,29 52,86 38,78 0,73
SUZA 636 66,42 0,10 792 156 16,29 82,71 103,39 86,47 0,84
ZMAJEVAC 974 110,90 0,11 1235 261 29,72 140,62 175,77 174,14 0,99
UKUPNO 5036 556,47 0,11 6850 1814 200,44 756,91 946,14 861,12 0,91
IZVOR: ZPO
Naselja stalnog stanovanja
Kamenac
Građevinsko područja naselja stalnog stanovanja Kamenac planirano je na površini 30,24 ha, što je jednako postojećem građevinskom području.
Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje je 9,72 st/ha.
Karanac
Građevinsko područja naselja stalnog stanovanja Karanac sastoji se od građevinskog područja samog naselja stalnog stanovanja Karanac i izdvojenog dijela stalnog stanovanja Karanac- ciglana i planirano je na površini 194,56 ha, što je za 0,78 ha manje u odnosu na postojeće građevinsko područje.
Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje je 7,53 st/ha.
Kneževi Vinogradi
Građevinsko područja naselja stalnog stanovanja Kneževi Vinogradi planirano je na površini 269,40 ha, što je za 11,84 ha manje u odnosu na postojeće građevinsko područje.
Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje je 8,80 st/ha.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 82
Kotlina
Građevinsko područja naselja stalnog stanovanja Kotlina planirano je na površini 67,53 ha, što je smanjenje za 16,40 ha u odnosu na postojeću površinu građevinskog područja s tim da je postojeća granica građevinskog područja u nekim dijelovima smanjena za 24,3 ha, ali je u jednom području zbog postojeće izgradnje (koja ranije iz nepoznatih razloga nije bila uključena u građevinsko područje, a radi se o starijim postojećim objektima) i groblja povećana za 7,90 ha.
Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje je 6,81 st/ha.
Mirkovac
Građevinsko područja naselja stalnog stanovanja Mirkovac planirano je na površini 38,78 ha, što je za 2,30 ha više u odnosu na postojeće građevinsko područje.
Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje je 16,64 st/ha.
Suza
Građevinsko područja naselja stalnog stanovanja Suza planirano je na površini 86,47 ha, što je za 3,67 ha više u odnosu na postojeće građevinsko područje.
Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje je 9,16 st/ha.
Zmajevac
Građevinsko područja naselja stalnog stanovanja Zmajevac planirano je na površini 174,14 ha, što je za 0,43 ha manje u odnosu na postojeće građevinsko područje.
Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje je 7,09 st/ha.
Naselja povremenog stanovanja
Za naselje povremenog stanovanja Karanac zadržana je postojeća granica građevinskog područja koja obuhvaća površinu od 7,57 ha, a granica građevinskog područja novog planiranog naselja povremenog stanovanja Kotlina obuhvaća površinu 2,9 ha.
Tablica br. 40.
PLANIRANA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
Površina građevinskog Planirana Ukupna Red. područja, ha gustoća Građevinsko područje promjena +/-, broj naseljenosti postojeće planirano ha st/ha A. Naselja stalnog stanovanja
1. Kamenac 30,24 30,24 0 9,72 2. Karanac 195,34 194,56 -0,78 7,53 3. Kneževi Vinogradi 281,24 269,40 -11,84 8,80 4. Kotlina 83,93 67,53 - 16,40 6,81 5. Mirkovac 36,48 38,78 2,30 16,64 6. Suza 82,80 86,47 3,67 9,16 7. Zmajevac 174,57 174,14 -0,43 7,09 UKUPNO A: 884,60 861,12 -23,48 7,95
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 83
B. Naselja povremenog stanovanja
1. Karanac 7,57 7,57 0 - 2. Kotlina 0 2,9 0 - UKUPNO B: 7,57 10,47 - UKUPNO A+B 892,17 871,59 - - IZVOR: PPO bivše općine Beli Manastir ZPO
Udio ukupnih građevinskih područja naselja (stalnog i povremenog stanovanja) iznosi 3,51% površine Općine.
Groblja
Sukladno Prostornom planu Osječko-baranjske županije za postojeća groblja izvan naselja su utvrđene granice građevinskog područja
Tablica br. 41.
GRAĐEVINSKA PODRUČJA POSTOJEĆIH GROBLJA IZVAN NASELJA
Red. Groblja uz naselje Površina broj (ha) 1. Kotlina 1,48 2. Zmajevac 4,49 UKUPNO: 5,97 IZVOR: ZPO
3.2.1.3. Poljoprivredne površine
Poljoprivredne površine općine Kneževi Vinogradi s udjelom od 66,10% ukupne površine Općine, predstavljaju najzastupljeniju kategoriju u strukturi zemljišta. Zbog ovakve zastupljenosti poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj površini, razumljiva je potreba racionalnog i ekonomičnog korištenja ovog prirodnog resursa.
Međutim, poljoprivredno zemljište nije sve jednako pogodno za obradu. Zbog toga je potrebno izvršiti vrednovanje pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za određenu namjenu, kako na temelju pedoloških osobina tala, tako i na temelju drugih kriterija (nagib, stjenovitost, dreniranost, skeletnost), a što je izvršeno u okviru izrade Namjenske pedološke karte RH 1:300.00010. Na temelju navedenih podataka, te podataka Katastra, kao i na temelju Pravilnika o sadržaju prostornih planova11, izvršena je procjena pogodnosti tala za potrebe Prostornog plana uređenja Općine. Na temelju svega prethodno navedenog, na prostoru općine Kneževi Vinogradi mogu se izdvojiti tla pogodna za poljoprivredno korištenje sljedećih kategorija:
- osobito vrijedno obradivo tlo, - vrijedno obradivo tlo, - ostala obradiva tla i - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.
10 Agronomski fakultet Sveučilišta u zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta 1:300.000, Zagreb 1996. 11 Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata Prostornih planova (NN 106/98.)
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 84
Navedene kategorije zemljišta i granice rasprostiranja svake od navedenih kategorija poljoprivrednog zemljišta, prikazane su na kartografskom prikazu «Korištenje i namjena površina».
Ucrtavanjem svake od navedenih kategorija zemljišta, te izvršenom izmjerom ucrtanih površina pomoću računara, utvrđene su sljedeće površine pojedinih kategorija tla: osobito vrijedno obradivo tlo prostire se na površini od cca 2.121 ha, vrijedno obradivo tlo od cca 10.494 ha. Ukupna zastupljenost vrlo vrijednog obradivog zemljišta iznosi 12.615 ha odnosno 50,8% ukupne površine Općine, od čega na osobito vrijedno tlo otpada 8,5%, a na vrijedno obradivo tlo 42,2%.
Ostala obradiva tla prostiru se na cca 1.904 ha dok je ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište cca 191,7 ha.
Prostorna rasprostranjenost pojedinih kategorija poljoprivrednog zemljišta je sljedeća:
Osobito vrijedno obradivo tlo je skupina najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta, koje je na području Općine zastupljeno, u zapadnom i središnjem dijelu Općine, najvećim dijelom u neposrednoj okolini naselja Karanac (južno, istočno i zapadno od naselja), Kneževi Vinogradi (južno, zapadno, sjeverno i sjeveroistočno od naselja), Kamenac, Suza, Zmajevac, Batina, na kontaktu s južnim padinama Baranjske planine.
Vrijedno obradivo tlo obuhvaća najveći dio Općine, na sjeverozapadu, zapadu, jugu i jugoistoku, dok su ostala obradiva tla zastupljena većom površinom na nekoliko lokacija: na jugoistočnom dijelu općine, s lijeve obale Dunava, te veća površina jugoistočno od Batine, te manja površina na sjeverozapadu Općine, kao i niz manjih površina na ostalom teritoriju Općine.
Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište je u kontaktu sa šumskim zemljištem, na istočnom dijelu Općine, najvećim dijelom na lijevoj obali Dunava.
Najznačajnija i najoptimalnija mjera zaštite tla je korištenje poljoprivrednog zemljišta u skladu s izvršenom valorizacijom, odnosno u skladu s utvrđenom pogodnosti tla za određenu namjenu.
Na prostoru općine Kneževi Vinogradi utvrđeno je poljoprivredno zemljište visoke kvalitete, koje prevladava u strukturi poljoprivrednog zemljišta, te je stoga i važna potreba racionalnog korištenja ovog prirodnog resursa za njegovu osnovnu namjenu-poljoprivredu. Stoga je potrebno ograničiti korištenje kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta za druge namjene, osim poljoprivrede, odnosno svesti na najmanju moguću mjeru korištenje kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (npr. širenje naselja, gospodarstvo, infrastruktura). To je moguće ukoliko se usklade interesi svih korisnika u prostoru. U tom smislu potrebno je očuvati cjelovite površine najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju. Na taj način bi se takvo zemljište lakše privelo kompletnom vodnogospodarskom uređenju, kao mjeri očuvanja i zaštite zemljišta za njegovu osnovnu namjenu.
U cilju zaštite tla potrebna je i racionalizacija korištenja kemijskih sredstava u procesu poljoprivredne proizvodnje kojima je cilj povećanje prinosa.
Osim toga potrebno je «očuvati i unapređivati prirodni okoliš, uz promicanje održive-ekološke proizvodnje»12, koji je naveden kao jedan od temeljnih ciljeva poljoprivredne politike, sadržane u okviru Strategije poljoprivrede i ribarstva RH12.
12 Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske, NN, br. 89/2002.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 85
Razvijanje ekološke poljoprivrede, odnosno ekološki proizvedene hrane moguće je na području općine Kneževi Vinogradi, s obzirom na raspoloživi resurs vrijednog poljoprivrednog zemljišta, kao i dobru očuvanost tala, te potencijal u okviru seljačkih gospodarstava u ruralnom prostoru.
3.2.1.4. Šumske površine
Šumama, kao specifičnom prirodnom bogatstvu i dobru od općeg interesa, potrebno je racionalno gospodariti, a što zahtijeva i posebne uvjete gospodarenja što podrazumijeva racionalno korištenje proizvodnih mogućnosti šume, istovremeno uz njenu obnovu.
Međutim, šume zahtijevaju i posebne uvjete očuvanja i zaštite, u cilju očuvanja ekološke, ali i socijalne vrijednosti šume, što obvezuje društvo na gospodarenje šumom i šumskim zemljištem kao djelatnostima od posebnog interesa.
Šumama na području općine Kneževi Vinogradi gospodare šumarija Batina i Tikveš, a u okviru Uprave šuma Osijek, u okviru «Hrvatskih šuma» d.o.o. Za gospodarenje šumama izrađuju se za razdoblje od 10 godina Šumsko-gospodarske osnove, koje sadrže osnovna načela gospodarenja šumama, na određenom području za koje se izrađuje Šumsko-gospodarska osnova. Osnovna načela gospodarenja šumama na ovom prostoru baziraju se na načelu naprednog i potrajnog gospodarenja, uz osiguranje postojanosti ekosustava, te održavanja i poboljšanja općekorisnih funkcija šuma, kao i korištenje šuma i šumskog zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.
Šume na području općine Kneževi Vinogradi su gospodarske šume, koje čine uglavnom, prirodne, mješovite šume crne i bijele topole, vrbe, hrasta lužnjaka i poljskog jasena, a na dijelovima su umjetno podignute kulture euroameričkih topola i vrba.
U kulturama brzorastućih listača gospodari se tako da se po postizanju svoje zrelosti (ophodnje) obavlja čista sječa i podizanje novih kultura, a u tvrdim listačama se jednom u 10 godina vrši prorjeđivanje, odnosno po dostizanju zrelosti oplodna sječa, uz prethodno osiguranje kvalitetnog podmlatka.
Sve navedeno ima za cilj ispunjavanje bitnih gospodarskih, ekoloških i socijalnih funkcija na lokalnog i globalnoj razini, kako u sadašnjosti, tako i u budućnosti, te da se ne šteti drugim ekosustavima.
Šume i šumska zemljišta su prikazana na kartografskom prikazu «Korištenje i namjena površina», a izmjerom ucrtanih površina, pomoću računara, utvrđene su sljedeće kategorija šuma i šumskog zemljišta na prostoru općine Kneževi Vinogradi u sljedećim površinama:
- gospodarske šume, cca 4.922 ha, - šumsko zemljište isključivo osnovne namjene, cca 3.124 ha.
Budući da na području općine Kneževi Vinogradi ima relativno mali udio šuma i šumskog zemljišta, ta se potreba racionalnog gospodarenja ovim resursom čini važnijom.
Premda je stanje šuma na području Općina dobrog zdravstvenog stanja, te osim pojedinačnih slučajeva nema izrazitog sušenja, to je u cilju zaštite šuma od požara i od drugih elementarnih nepogoda, te biljnih bolesti i štetočina, potrebno vršiti praćenje navedenih pojava. Također je vrlo važno pratiti stanje razine podzemnih voda, čije snižavanje dovodi do negativnih posljedica na šumu (sušenje šume).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 86
U cilju očuvanja i zaštite šume potrebno je usuglasiti interese vodnogospodarstva, šumarstva i poljoprivrede.
3.2.1.5. Ostale površine
Među ostalim površinama, vodne površine zauzimaju oko 622 ha (2,5% površine Općine), te prometne površine 189,47 ha (0,7% površine Općine).
3.3. NASELJA
U planiranoj mreži naselja zadržava se 7 (sedam) naselja stalnog stanovanja: Kneževi Vinogradi, Kamenac, Karanac, Kotlina, Mirkovac, Suza i Zmajevac od 9 koliko je utvrđeno statističkim popisom stanovništva 2001. godine. Iz naselja Jasenovac i Sokolovac stanovništvo će biti do kraja planskog razdoblja preseljeno u općinsko središte Kneževi Vinogradi, tako da se u Planu ukidaju kao samostalna naselja stalnog stanovanja i za njih nisu utvrđena građevinska područja.
Preuzima se sustav središnjih naselja za općinu Kneževi Vinogradi iz Prostornog plana Osječko- baranjske županije prema kojemu su:
- Kneževi Vinogradi veće lokalno (inicijalno razvojno) središte, - Karanac i Zmajevac lokalno (inicijalno razvojno) središte.
U svim naseljima Općine prevladava stambena namjena, te je potrebno osnažiti gospodarske i društvene funkcije što bi potaknulo popravljanje demografske slike i povećalo ukupnu razvijenost naselja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 87
3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
3.4.1. Gospodarske djelatnosti
3.4.1.1. Razvoj poljoprivrede
Temeljem raspoloživih resursa i posebnosti, polazište je restrukturiranje sadašnje, pretežito biljne proizvodnje, na finalizaciju primarne proizvodnje hrane kroz stočarstvo i to prvenstveno govedarstvo, peradarstvo i svinjogojstvo čiji bi konačni cilj trebao biti dobivanje 360 litara mlijeka, 265 kg mesa i 0,51 uvjetnih grla po jednom ha (prije rata 290 litara mlijeka, 170 kg mesa i 0,37 uvjetnih grla po 1 ha).
Uz ratarsko-stočarsku proizvodnju vrlo jaki naglasak treba dati proizvodnji grožđa i vina i to tako da se beljski vinogradi izdaju u koncesiju ili zakup čime bi se na sadašnjoj razini osigurala sigurna egzistencija za oko 130 obitelji, ako bi privatni proizvođači povećali površine sa sadašnjih 278 ha na oko 500 ha. Ovim konceptom razvoja vinogradarstva i otvaranjem nekoliko privatnih punionica vina može se računati da bi sigurnu egzistenciju moglo imati oko 300 obitelji s oko 700 zaposlenih.
Voćarstvo je grana koja treba osigurati zaposlenje novih 50 obitelji i to dijelom u beljskom voćnjaku (za sada površina 70 ha), a drugim dijelom obnovom starijih voćnjaka (sadašnja površina oko 100 ha) i podizanjem novih nasada oko (150 ha).
Ovaj koncept razvoja u vinogradarstvu i voćarstvu najlakše bi se moglo ostvariti osnivanjem strojnih servisa (prstenova) za obradu, gnojidbu i zaštitu vinograda i voćnjaka (u zasnivanju i rodu), a sve ručne radove prepustiti obiteljskim gospodarstvima. Stvaranjem strojnih servisa došlo bi do otvaranja novih radnih mjesta ili se barem ne bi gasila već otvorena radna mjesta. Jagodičasto voće (kupina, malina, ogrozd, ribizla) su programski pravci koji pružaju velike mogućnosti zapošljavanja i sigurnost zarade. Jedan pravac trebao bi ići u stvaranju profesionalnih proizvođača koji bi isključivo živjeli od te proizvodnje, a drugi pravac treba usmjeriti u osnivanje manjih «vikend gospodarstva» koji bi mogli obrađivati 500-2.000 m². Za takve programe kreditne aranžmane i stalne cijene, a otplata kredita uslijedila bi nakon roda nasada i to proizvedenom robom, ali ne novcem. Južne padine na Baranjskoj planini su idealne površine za ovu proizvodnju i ovu šansu bi trebalo iskoristiti. Izgradnjom sustava navodnjavanja za čega već postoji idejno rješenje. Rizik u ovoj proizvodnji bio bi sveden na minimum.
Zadani cilj u ratarsko-stočarskoj proizvodnji od 4.000.000 litara mlijeka i oko 3.000.000 kg mesa nije moguće ostvariti preko malih gospodara koja čine blizu 50% poljoprivrednih domaćinstava općine Kneževi Vinogradi sa samo 10% površina. Kao što je već spomenuto to su mala «vikend gospodarstva» (okućnice) na kojima zaposleni i nezaposleni članovi obitelji proizvode uglavnom samo dio hrane za vlastite potrebe.
Potrebne su veće farme koje bi mogle nastati na sadašnjim pustarama ili u njihovoj neposrednoj blizini (Jasenovac, Mirkovac, Sokolovac). Slično modernim salašima na oranicama mogli bi nastati i dvorovi s vinogradima i voćnjacima s po desetak ha. Vrlo teško je danas prognozirati koliki bi bio broj farmi i salaša, jer to zavisi od agrarne politike države i potrebe za hranom na domaćem i inozemnom tržištu, te razvitku turizma na ovim prostorima.
Promjenom vlasništva ili posjeda, te strukture poljoprivredne proizvodnje, općine Kneževi Vinogradi dostigla bi predratnu razinu za nekoliko godina. Za desetak godina ukupan prihod od poljoprivrede mogao bi biti oko 37,2 milijuna DEM, što je povećanje za 50% u odnosu na 1990/91. godinu. Neke procjene govore da je današnji obim proizvodnje svega 21% mogućeg.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 88
3.4.1.2. Proizvodne djelatnosti
Proizvodne djelatnosti su danas vrlo skromno razvijene (2 tvrtke s 9 zaposlenih i 3 registrirana obrta).
Sirovinska osnova Općine kao baza za izgradnju prerađivačkih kapaciteta je bogata i raznovrsna, a postoje i prostorni uvjeti za lociranje kapaciteta. U Kneževim Vinogradima je formirana gospodarska zona prostorno dovoljno velika da zadovolji potrebe cijele Općine. Osnovni oblik će biti malo i srednje poduzetništvo, a budući Općina spada u 1. grupu područja posebne državne skrbi bit će u skladu sa Zakonom moguće koristiti različite fiskalne povlastice.
3.4.1.3. Turizam
Područje općine Kneževi Vinogradi, kao dio kontinentalnog turističkog prostora Osječko- baranjske županije i Republike Hrvatske, u narednom planskom razdoblju ima sve preduvjete za aktivniju turističku valorizaciju, kroz ravnomjerniji turistički razvitak svih turističkih potencijala Države, što se konstatira u Razvojnoj strategiji hrvatskog turizma13. Na ovaj način određuje se aktivniji pristup kontinentalnom turizmu na nivou Države, pa tako i na području Županije.
Bogatstvo i raznolikost resursa, te relativno dobra očuvanost resursa, njegovanje autohtonih osobitosti pojedinih turističkih prostora, kao i jače povezivanje turizma s ukupnim gospodarskim razvojem osnove su za planirani razvoj kontinentalnog turizma na području Županije14, ali i Općine. Ukupan prostor Županije je vrlo vrijedan turistički resurs, koji do sada nije bio adekvatno turistički valoriziran, tako da su njegovi potencijali mnogo veći i raznovrsniji, ali i veoma dobro očuvani14.
U nedostatku strateških planova razvoja turizma na razini Županije, budući turistički razvoj oslanjat će se prvenstveno na valorizaciji prirodnih potencijala prostora Općine, koje čine pretežito nizinski prostor, kako agrarni, tako i prirodni vegetacijski prostor, blago-valovite padine Baranjske planine, prošarane vinogradima i voćnjacima, šume s relativno očuvanim ekološkim sustavom biljnih zajednica, te bogatstvom i raznolikošću životinjskog svijeta, lovne divljači, kao i očuvanim ruralnim prostorom, te raznolikosti kulturno-povijesne i graditeljske baštine. Uz navedene prirodne potencijale prostora, te postojeće turističko-ugostiteljske kapacitete, na području Općine, ali i u širem okruženju, uz postojeće i planirane prometne tokove, bit će moguće intenzivnije razvijati različite selektivne oblike kontinentalnog turizma, na bazi valorizacije navedenih resursa.
Budući razvoj turizma na području Općine ne može se planirati i razvijati bez povezanosti i oslanjanja na turističke resurse u neposrednom okruženju, u kojemu je veoma vrijedan prirodni, ali i turistički potencijal, Park prirode «Kopački rit». Područje Kopačkog rita kao područje pod posebnim režimom zaštite prirode, postaje i specifičan turistički potencijal, čijom adekvatnom valorizacijom, ali i uz određena ograničenja se stvaraju mogućnosti za razvitak znanstvenih, edukativnih i ekoloških programa u turizmu. Turistička valorizacija Parka prirode «Kopački rit» definirat će se Prostornim planom područja posebnih obilježja i Management planom, uz uvažavanje ograničenja koja proizlaze iz zaštite prirode, odnosno prirodnog resursa uopće. Stoga će područja u okruženju moći planirati kroz svoj turistički razvoj i one vrste sadržaja koje zbog strogog režima zaštite Parka prirode nije moguće planirati unutar granica Parka, a neophodne su budućim turistima (smještaj, te razni uslužni i drugi dodatni sadržaji).
13 Razvojna strategija hrvatskog turizma (NN 113/93.) 14 Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije: Prostorni plan Osječko-baranjske županije, Osijek 2002.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 89
Istočni i jugoistočni dio općine Kneževi Vinogradi, koji je u okviru Parka prirode Kopački rit, pripada sljedećim zonama korištenja, utvrđenim Nacrtom prijedloga Prostornog plana Kopački rit»15:
I Prirodne zone
1. Temeljna zona poplavnog područja («Core zone»)
Ova zona obuhvaća prirodno poplavno područje Parka prirode, istočno od nasipa Drava-Dunav i Zmajevac-Kopačevo do nasipa na lijevoj obali Dunava, koje ima sve osobitosti vlažnih područja i glavnim je razlogom proglašenja Parka prirode.
2. Zaštitna zona («Buffer zone»)
Obuhvaća područje Parka prirode koje se nalazi zapadno od nasipa Drava-Dunav i Zmajevac- Kopačevo i istočno od nasipa na lijevoj obali Dunava, te sjeverno od Parka prirode. Ovo je područje dijelom branjeno od poplava i kultivirano, a predstavlja zonu koja zaokružuje područje Parka prirode u cjelini i štiti temeljnu zonu od neposrednih vanjskih utjecaja. Dio ove zone nalazi se izvan Parka prirode, a obuhvaća područja neposredno uz Park prirode koja su Prostornim planom predložena za zaštitu.
II Područje selektivnog korištenja
Obuhvaća prirodno područje izvan Posebnog zoološkog rezervata, istočno od nasipa Zmajevac- Kopačevo, do nasipa na lijevoj obali Dunava. U ovom području se omogućava posjećivanje i razgledavanje plovilima na Vemeljskom Dunavcu i Dunavu, uz mogućnost ulaza malim plovilima u mrežu kanala, te kopnenom stazom na kruni nasipa i stazom za posjetitelje. Također se omogućava smještaj posjetitelja u obnovljenim šumskim, ribarskim i lovačkim kućama.
III Područje višenamjenskog korištenja
Obuhvaća sjeverozapadno područje Parka prirode, sjeverno od Posebnog zoološkog rezervata i zapadno od nasipa Zmajevac-Kopačevo i istočno od nasipa na lijevoj obali Dunava.
Za posjećivanje i razgledavanje ovog područja, su planirane kopnene staze i vodna staza na kanalu Čarna, a koje se nalaze na području općine Kneževi Vinogradi.
Od planiranih objekata u funkciji obilazaka Parka prirode na prostoru općine Kneževi Vinogradi, planirana su dva ulaza15, i to ulaz Sokolovac sa zapada i ulaz Zlatna Greda sa sjevera.
Postojeća vodnogospodarska građevina, crpna postaja Zlatna Greda, osim svoje osnovne funkcije prema Prostornom planu Parka prirode bila bi uključena i u programe posjećivanja.
Na području Parka prirode, na dijelu općine Kneževi Vinogradi, ili u neposrednoj blizini, od prirodnih osobitosti i atraktivnosti za obilaske posjetitelja izdvajaju se kanali i rukavci, a na ovom području to su Vemeljski Dunavac i kanal Čarna.
Kopnene staze za posjetitelje Parka prirode na ovom području, uz postojeću cestu na zapadu, planiraju se i šumske staze, istočno od Vemeljskog Dunavca, te nasipima Zmajevac-Kopačevo i Drava-Dunav, cijelom dužinom kroz Park prirode, od ulaza Zlatna Greda do ulaza Podravlje, izvan Općine.
15 Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja –Zavod za prostorno uređenje-Nacrt prijedloga Prostornog plana Parka prirode Kopački rit, Osijek, 2002. god.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 90
Staze za posjetitelje Parka prirode koje prolaze krunom nasipa su ujedno i dio međunarodne biciklističke staze uz Dunav i Dravu: Kopačevo-Sakadaš-Podunavlje-Kozjak-Tikveš-Zlatna Greda-Zmajevac-mađarska granica (po postojećim nasipima), Batina-mađarska granica, te dalje kroz Nacionalni park Drava-Dunav do Čeminca, Gemenca (R. Mađarske). Na dijelu prolaza biciklističke staze kroz Park prirode, jedan krak ove staze iz pravca sjevera (od ulaza Zlatna Greda), išao bi kroz Park prirode, dok bi drugi, kraći put išao rubnim dijelom parka, zavisno od izbora posjetitelja. Na području Parka prirode, a u okviru općine Kneževi Vinogradi, nalaze se i šumske kuće «Dvorac 1» i «Dvorac 2», te «Kormanj», koje se prema Nacrtu prijedlog Prostornog plana Parka prirode zadržavaju i omogućava se njihova obnova i uslužna namjena.
Na području općine Kneževi Vinogradi trenutno egzistiraju smještajni kapacitet (lovačkih kuća Zlatna Greda) namijenjene lovcima i lovnom turizmu. Stoga je s obzirom na očekivana kretanja i oživljavanja turizma u neposrednoj okolini nameće potreba izgradnje smještajnog kapaciteta 60- 80 ležajeva, koji bi imao višestruki značaj, pošto bi mogao zadovoljiti potrebe za smještajnim kapacitetima budućih turista koji će posjećivati Park prirode, a s druge strane bi mogao nadopuniti i kompletirati sadržaje u okviru Rekreacijskog centra Kneževi Vinogradi, koji bi izgradnjom smještajnog kapaciteta mogao služiti za prihvat organiziranih skupina (seminari, kongresi, sportske pripreme itd.).
Rekreacijski centar Kneževi Vinogradi je Prostornim planom Osječko-baranjske županije16 definiran kao turističko-rekreacijsko područje od važnosti za Županiju. Uz postojeće ugostiteljske i sportsko-rekreacijske i kupališne sadržaje u narednom planskom razdoblju planiraju se dodatni sportsko-rekreacijski sadržaji (tenis igrališta, boćalište, jahaća staza, trim staza), te proširenje parkirališnog prostora. Također se planira i uređenje ribnjaka za potrebe rekreacije i sportskog ribolova. Realizacijom planiranih sadržaja upotpunio bi se ovaj prostor, kao izletnički, kupališni i rekreacijski lokalitet. Na taj način bi se obuhvat Rekreacijskog centra proširio i zajedno s postojećim i planiranim sadržajima na ukupno 24,6 km površine. Za ovo područje Prostornim planom Osječko-baranjske županije propisana je izrada Urbanističkog plana uređenja (UPU) kojim će se detaljnije definirati prostorni razmještaj planiranih sadržaja u obuhvatu Rekreacijskog centra.
Na ostalom području Općine kao značajni turistički potencijal pojavljuje se vinorodno područje Općine, s brojnim vinogradima, poznatim vinima i vinskim podrumima, kao autohtonim i ruralnim obilježjima naselja i područja smještenih na južnim padinama Baranjske planine, koje je moguće povezati vinskim turističkim cestama, te ponudom vina i druge gastronomske ponude.
Ovaj prirodni potencijal već je danas poznati turistički potencijal, iako u začetku, ali koji ima velike mogućnosti razvitka kroz razvoj ruralnog turizma, a koji podrazumijeva aktiviranje seoskih domaćinstava i njihovo uključivanje u suvremene tokove i zahtjeve modernog turizma, koji se okreće prema prirodi, prema ekološki očuvanom prostoru, eko poljoprivredi, gdje seljačka domaćinstva kroz uključivanje u turističke aktivnosti, doprinose aktiviranju, očuvanju i razvoju ruralnog područja.
3.4.1.4. Eksploatacija mineralnih sirovina
Nije planirana eksploatacija mineralnih sirovina na području Općine. Zahtijeva za aktiviranje starih «ciglana» nema, ali ih je moguće reaktivirati u skladu s odredbama iz PPŽ Osječko- baranjske.
16 Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije: Prostorni plan Osječko-baranjske županije, Osijek 2002. god.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 91
3.4.2. Društvene djelatnosti
Mreža objekata i funkcija društvenih djelatnosti planirana je na osnovi postojećeg stanja u Općini i definiranih ciljeva za razvoj društvene infrastrukture ujedno uvažavajući stvarne mogućnosti razvoja općine u tom segmentu.
Mreža sadržaja društvenih djelatnosti usklađuje se s mrežom središnjih naselja čime se stvaraju preduvjeti za podizanje standarda i kvalitete života stanovništva na području Općine. Sukladno postavljenim ciljevima razvitka naselja ovim Planom kao i PPOBŽ utvrđena je minimalna zastupljenost pojedinih središnjih funkcija po kategorijama središnjih naselja.
Tablica br. 42.
MINIMALNA ZASTUPLJENOST DRUŠTVENIH DJELATNOSTI PREMA KATEGORIJAMA SREDIŠNJIH NASELJA
KATEGORIJE SREDIŠNJIH NASELJA DRUŠTVENE Veće lokalno DJELATNOSTI (inicijalno razvojno) Lokalno (inicijalno razvojno) središte središte Karanac i Zmajevac Kneževi Vinogradi Uprava, sudstvo - općinska izvršna tijela - mjesni odbor Školstvo - osnovna škola - osnovna škola Kultura - dom kulture - dom kulture - zdravstvena stanica - zdravstvena stanica Zdravstvo - ljekarna - ljekarna - veterinarska ambulanta - veterinarska ambulanta Socijalna skrb - dječji vrtić - financijsko posredovanje Ostalo - pošta IZVOR: Prostorni plan Osječko-baranjske županije (ZPO 2002.)
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 92
3.4.2.1. Socijalna zaštita
Na području općine Kneževi Vinogradi djeluje jedan dječji vrtić u Kneževim Vinogradima i tri njegova područna odjela u Karancu, Suzi i Zmajevcu. PPOBŽ planirao je dječji vrtić u Kneževim Vinogradima, postojeće stanje zadovoljava potrebe za zbrinjavanjem djece u dječjim vrtićima pa se ovim planom zadržava takvo postojeće stanje.
3.4.2.2. Obrazovanje
Na području Općine Kneževi Vinogradi djeluju dvije osnovne škole i to u Kneževim Vinogradima i Zmajevcu te tri područne škole u Karancu, Kotlini i Suzi. PPOBŽ planirao je i osnovnu školu u Karancu no s obzirom na mali broj učenika kao i na organizaciju osnovnih škola na nivou Županije to nije realno tako da se ovim planom planira zadržati postojeći broj osnovnih škola.
Budući mreža objekata osnovnog obrazovanja zadovoljava potrebe Općine planom je predviđena obnova postojećih u ratu devastiranih objekata i poboljšanje uvjeta rada tj. opremanje škola adekvatnim nastavnim pomagalima, sanitarnim čvorovima i grijanjem, kao i izgradnja dviju polivalentnih dvorana u Kneževim Vinogradima i Zmajevcu te uređenje vanjskih sportskih terena uz sve škole.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 93
3.4.2.3. Zdravstvo
Na području zdravstvene zaštite PPOBŽ planirao je zdravstvene stanice u Kneževim Vinogradima, Karancu i Zmajevcu, te ljekarne i veterinarske ambulante u istim naseljima.
Ministarstvo zdravstava propisalo je u Mreži zdravstvenih djelatnosti («Narodne novine» br. 85/2002.) na temelju članka 35. stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti:
- tri tima opće/obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite, - dva tima polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite na razini primarne zdravstvene zaštite.
Broj timova koji je propisan u navedenoj mreži je onaj koji i ovim planom mora biti zadovoljen, a preporuča se osnivanje ili preraspodjela jednog liječničkog tima u Karanac kao i osnivanje ljekarne i veterinarske ambulante.
3.4.2.4. Kultura
Na području kulture potrebno je razvijati domove kulture u svim naseljima s ciljem očuvanja tradicionalnih kulturnih vrijednosti putem organiziranja rada raznih sekcija, kao i javnih manifestacija.
3.5. SPORT I REKREACIJA
Planirana mreža sportskih objekata i objekata fizičke kulture proizašla je na osnovu izračunatih potreba za sportskim objektima, na temelju demografske procjene stanovništva, odnosno određenih dobnih skupina stanovništva, te koeficijenata zadanih Pravilnikom o prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže sportskih objekata (NN br. 38/91.).
Na osnovu prethodno opisane metodologije, za područje općine Kneževi Vinogradi izračunate su potrebe za sportskim objektima, prema vrstama objekata za plansko razdoblje do 2015. godine. Na taj način je utvrđena potreba za ukupno 37,48 jedinica sportskih objekata, a prema vrstama određenim Pravilnikom (Tablica br. 43.). Ukupan broj potrebnih sportskih objekata 2015. godine potrebno je umanjiti za postojeće sportske sadržaje, te njihova razlika čini stvarne potrebe za objektima fizičke kulture do 2015. godine.
Proračunate potrebe sportsko-rekreacijskih sadržaja prikazane su u sljedećoj tablici.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 94
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 95
1. DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s odgovarajućim prostorom za uskladištenjem opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnika s WC-om i praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlačionice. Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1.500 sati-korisnika, računajući na dvoransku jedinicu izgrađenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja. 2. BAZENSKOM JEDINICOM smatra se bazen veličine 16 2/3x25 m koji raspolaže s odgovarajućim pratećim prostorom i s najmanje dvije garderobe koje mogu primiti ukupno 400 kupača. Tjedni prosječni kapacitet bazenske jedinice kod zatvorenih bazena je 11.800 sat-korisnika, a kod otvorenih bazena 9.800 sati-korisnika. 3. IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom. Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica: - mali nogomet 2,0 jedinice - rukomet 1,4 jedinice - košarka 1,0 jedinica - odbojka 1,2 jedinice Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika. 4. IGRALIŠNOM JEDINICOM ZA TENIS smatra se normalno tenisko igralište koje raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicama za najmanje 5 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati najmanje dvije svlačionice. Kod 4-8 igrališta kapacitet svlačionica može biti do 20% manji, a kod 9 i više igrališta do 25% manji. 5. BOĆALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa svlačionicom za barem 10 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika. 6. JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s WC- om i praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i više staznih kuglana kapacitet može biti manji za 25%. Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika. 7. JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s najmanje dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više mjesta kapacitet svlačionica može biti manji za 25%. Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih streljana 80 sati-korisnika. 8. JEDINICOM KLIZALIŠTA smatra se klizište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom za korisnike kapaciteta svaka po 25 korisnika, te garderobom za rekreacijsko klizanje. Prosječni tjedni kapacitet zatvorenog klizišta iznosi 1.800 sati-korisnika, a otvorenog 15.000 sati-korisnika.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 96
9. JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj normalnih veličina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i odgovarajuće sanitarije za najmanje 20 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja objekata je 350 sati-korisnika, a kod zatvorenih 6.540 sati-korisnika. 10. JEDINICA ZA ATLETIKU sadrži kružnu atletsku stazu dužine 400 m sa 6 staza, na ravnom dijelu 7 staza, po jedno bacalište za koplje, kladivo, disk i kuglu, dva skakališta za skok u dalj i troskok, te po jedno skakalište za skok uvis i skok s motkom. Osim toga jedinica za atletiku treba sadržavati dvije svlačionice s WC-om i praonicom, ukupnog kapaciteta 45 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet je 2.000 sati-korisnika. Iz tablice je vidljivo da su na području općine Kneževi Vinogradi neki sportovi kao što su nogomet i bazeni prekapacitirani s obzirom na broj stanovnika, neki sportovi kao što su mali nogomet, odbojka i kuglanje su zastupljeni, ali u manjoj mjeri nego je to potrebno dok ostali sportovi nisu uopće zastupljeni (streljaštvo, tenis, boćanje) i uz to je vidljiva potreba za zatvorenim prostorima tj. nedostaju dvoranske jedinice, te u narednom planskom razdoblju treba upotpuniti sadržajima koji nedostaju. Osim navedenih planiranih sadržaja za stanovništvo starije od 7 godina, potrebno je osigurati u svim naseljima igrališta za djecu mlađu od 7 godina minimalne površine 40 m² u svim naseljima s obzirom na broj stanovnika u svakom pojedinom naselju.
3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI
3.6.1. Groblja
Na temelju članka 19. stavka 1. Zakona o grobljima donešen je Pravilnik o grobljima kojim su pobliže uređeni normativi o prostornim i tehničkim uvjetima kod planiranja izgradnje groblja i pratećih građevina.
Prema navedenom Pravilniku groblja u naseljima u općini Kneževi Vinogradi svrstavaju se u mala groblja (do 5 ha).
Budući je stanovništvo u naseljima u općini Kneževi Vinogradi različitih vjeroispovijesti u svakom od naselja nalazi se barem dva groblja.
Članak 5. Pravilnika o grobljima dao je odrednice za potrebne površine kako grobnog mjesta tako i groblja u cjelini.
Prema postojećim standardima izvršena je analiza površina groblja u naseljima u Općini te je ustanovljeno da su površine groblja u odnosu na broj stanovnika kako postojeći tako i planirani za 2015. godinu znatno veće od potrebnih te da će zadovoljiti potrebe naselja u Općini za dugi niz godina.
3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
Korištenje, uređenje i zaštita prostora su u Prostornom planu definirani u kartografskim prikazima i Odredbama za provođenje.
Osnovu za utvrđivanje uvjeta korištenja čine planirana namjena prostora, važeća zakonska regulativa kojom se utvrđuju mogućnosti i ograničenja za korištenje prostora, smjernice i mjere
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 97
utvrđene u Prostornom planu Osječko-baranjske županije, te ciljevi prostornog uređenja utvrđeni Prostornim planom.
3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za smještaj djelatnosti
U Prostornom planu je detaljno razgraničen prostor prema planiranim pretežitim, odnosno osnovnim namjenama (građevinsko područje, poljoprivredna namjena, šume, vode, infrastrukturni koridori i dr.), a na temelju odredaba Prostornog plana odnosno prema podacima nadležnih ustanova s javnim ovlastima, studija, projekata te druge dokumentacije.
U skladu s «Uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku», utvrđene su građevine na području Općine koje su od važnosti za Državu, a također su utvrđene građevine od važnosti za Županiju. Za infrastrukturne građevine od važnosti za Državu i Županiju utvrđuju se uvjeti uređivanja prostora na sljedeći način: - za postojeće građevine stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima pri čemu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i eventualno proširenje, - za planirane građevine osiguranom širinom koridora, te uvjetima korištenja utvrđenih koridora. Prostornim planom su utvrđeni uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.
Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u građevinska područja naselja i izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke izvan građevinskog područja utvrđen je u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta.
Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog područja utvrđeni su kriteriji vezani za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih kriterija i uvjeta je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu obradu, a s druge strane spriječiti neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Općine.
Izgradnja proizvodnih i uslužnih građevina usmjerava se u građevinska područja naselja prioritetno u postojeće gospodarske zone u cilju veće iskorištenosti ovih zona i postojeće komunalne infrastrukture.
Izgradnja turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja.
Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova veličina kao i izgradnja stambenih građevina izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Uz javne kategorizirane ceste se dozvoljava izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.
Izgradnja sadržaja u funkciji društvenih djelatnosti usmjerava se u naselja, a prostor se organizira u sklopu planova užih područja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 98
3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja
U cilju racionalnog korištenja građevinskih područja i zaštite poljoprivrednog tla od prenamjene, ograničava se širenje građevinskih područja naselja, također se ne dozvoljava svako daljnje međusobno spajanje građevinskih područja naselja.
Nova građevinska područja se mogu formirati za postojeće povremeno stanovanje za koje nisu ranije utvrđena građevinska područja.
U planiranju građevinskih područja naselja preporučuje se smanjivanje površina.
Dozvoljena je izmjena, ali se zabranjuje povećati ukupnu površinu za više od 25% od zbroja izgrađene površine i površine namijenjene za razvoj naselja. Izuzetno u cilju poticanja gospodarskog razvitka lokalnih središta, povećanje se omogućava ali s ciljem formiranja gospodarskih, turističko-rekreacijskih i sportsko-rekreacijskih zona.
S obzirom da u svim naseljima postoje neizgrađena, komunalno neopremljena područja do kojih često nije riješen odgovarajući pristup, gradnja u takvim područjima se uvjetuje: rješenjem javnog pristupa u koridorima odgovarajućih profila i minimalna razina komunalne opremljenosti.
3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta
Ovim Planom ističe se potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem što uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene.
Zauzimanje novih površina za širenje građevinskih površina moguće je u slučajevima kada je to opravdano iz gospodarskih, demografskih i drugih razloga.
Građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskih područja, moraju se locirati i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju.
Uvjeti za gradnju pojedinih vrsta građevina su utvrđeni u Odredbama za provođenje.
3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma
Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu provodi se u skladu sa Šumskogospodarskom osnovom na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu. Načelo potrajnosti gospodarenja šumama podrazumijeva upravljanje i uporabu šuma i šumskog zemljišta tako da se u šumi održava biološka raznolikost, posebnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.
Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje na način koji će omogućiti maksimalnu proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Gospodarenje obuhvaća i iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta, te izgradnju i održavanje šumskih prometnica.
Uvjeti izgradnje građevina u šumama određeni su posebnim propisima, a odnose se na građevine u funkciji gospodarenja šumama (lovački domovi, lugarnice, šumske prometnice).
Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama.
U pogledu zaštite Zakon o šumama određuje da su pravne osobe, koje gospodare šumom dužne poduzimati mjere radi zaštite od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 99
Sustavna zaštita šuma i šumskog zemljišta pretpostavlja kontinuirano praćenje i kartiranje stanja šuma. Kod regulacijskih zahvata vodnog režima treba voditi računa do promjene razine podzemne vode negativno utječu na zdravstveno stanje šuma. U svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja državnim šumama za okolne privatne šume.
3.7.5. Uvjeti korištenja zaštitnih i sigurnosnih zona
Na području općine Kneževi Vinogradi se ne nalaze objekti od interesa obrane, ali se zaštitne i sigurnosne zone vrha «Trajnaš» tt 206 i «Kraljev stol» koje se nalaze u općini Draž protežu i na područje općine Kneževi Vinogradi i to:
1. zona zabranjene gradnje u kojoj se zabranjuje bilo kakva izgradnja, osim građevina za potrebe obrane, 2. zona ograničene gradnje u kojoj je za izgradnju bilo koje vrste objekata prethodno potrebno pribaviti suglasnost MORH-a, 3. zona kontrolirane gradnje do 2.000 m od zone posebne namjene. Izgradnja svih industrijskih, energetskih objekata, dalekovoda, antena, objekata od metalnih konstrukcija, elektronskih uređaja i drugih objekata koji emitiranjem elektromagnetskih valova ili na drugi način mogu ometati rad vojnih uređaja moguća je uz suglasnost MORH-a, kojom će se definirati vrsta, visina, namjena i ostali zahtjevi obrane.
Zone su prikazane na kartografskom prikazu br. 3.B «UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA» - Područja posebnih ograničenja u korištenju.
3.7.6. Zaštićena i vrijedna područja
U sljedećoj tablici su iskazane površine Parka prirode Kopački rit na području općine Kneževi Vinogradi te ukupna površina svih arheoloških nalazišta na području Općine. Tablica br. ZAŠTIĆENE CJELINE % OD Red. UKUPNO OPĆINA KNEŽEVI VINOGRADI OZNAKA POVRŠINE ha/stan. broj ha OPĆINE 1.0. ZAŠTIĆENE CJELINE 1.1. Zaštićena prirodna baština ukupno 5.501,35 22,14 1,06 - park prirode
1.2. Zaštićena graditeljska baština - arheološka područja AP 148,46 0,6 0,03 2.0. PREVENTIVNO ZAŠTIĆENE CJELINE 2.1. - Preventivno zaštićene etnološke cjeline 2,27 0,91 0,003 IZVOR: Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek (svibanj 2003.)
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 100
Osim u tablici navedenih površina zaštićenih cjelina potrebno je daljnje istražiti i valorizirati, te zaštititi prostor sjeverno od Parka prirode Kopački rit uz Dunav, koji je trenutno izvan granica Parka prirode, a to je prostor koji je gotovo istih prirodnih osobina kao i Park prirode, međutim, to područje nije obuhvaćeno zaštitom, iako je to prirodni nastavak jedinstvenog prirodnog područja Parka prirode, koje se nastavlja uz Dunav prema sjeveru, do mađarske granice, gdje je dio zaštićenog područja (Nacionalni park «Dunav-Drava»). Također je potrebno na isti način pristupiti istraživanju, valorizaciji i zaštiti područja Baranjske planine s naseljima Kotlina, Suza i Zmajevac.
3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav
3.8.1.1. Cestovni promet
U skladu s mogućim značajnijim porastom prometa na državnoj cesti D212 (veza graničnog prijelaza s budućim čvorištem Čeminac) planom je, sukladno smjernicama iz PPOBŽ, predviđena nova trasa državne ceste. Ona bi bila položena južno od postojeće trase.
Na planiranu prometnicu pristup bi bio omogućen samo preko uređenih čvorišta, čime bi bio osiguran visok nivo prometne usluge.
Od ostale mreže planira se uređenje ili rekonstrukcija mreže županijskih cesta i to prvenstveno osiguranjem minimalne širine kolnika od 5,50 m, otklanjanjem kritičnih točaka, te opremanjem prometnom signalizacijom.
Budući razvitak cestovne mreže Općine treba usmjeravati ka stvaranju što boljih uvjeta pristupa sjevernom dijelu (ulaz iz pravca Sokolovca).
Na mreži lokalnih cesta treba osigurati kvalitetan pristup svim naseljima Općine uređenjem ili izgradnjom moderniziranih kolnika, čija će širina biti usklađena s očekivanim intenzitetom i strukturom prometa.
Mrežu nekategoriziranih cesta potrebno je izgraditi (nova cesta Kotlina-Podolje (općina Draž)) ili rekonstruirati na način da je pristup svim izgrađenim zonama omogućen izgrađenom cestom s moderniziranim kolnikom. Podizanjem prometnog standarda na cestovnoj mreži podići će se nivo općeg komunalnog standarda, što je jedan od osnovnih parametara razvitka prostora. Novu cestu Kotlina-Podolje potrebno je kategorizirati kao županijsku cestu, što je omogućeno Odredbama ovog Plana.
Na cestovnoj mreži Općine u skladu s potrebama lokalne samouprave treba urediti autobusna stajališta.
Na prostoru Općine planirane su i trase biciklističkih staza, kao dio sustava biciklističkih staza od granice s Republikom Mađarskom do grada Osijeka. Osnovna trasa na prostor Općine ulazi trasom obrambenog nasipa uz Dunav sve do naselja Zlatna Greda. Tu se trasa razdvaja u dva kraka. Jedan krak ide prema naselju Zlatna Greda i dalje uz rub Parka prirode prema naselju Bilje, a drugi kraj trasom obrambenog nasipa ulazi na prostor Parka prirode «Kopački rit». Planom je predviđena i biciklistička staza od Zmajevca do Draža preko Baranjske planine. Izgradnjom planirane brze ceste, postojeća trasa prelazi u nižu kategoriju, te treba ispitati mogućnost da se u okviru postojećeg uličnog profila organizira i staza ili traka za biciklistički
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 101
promet do Kneževih Vinograda i dalje prema trasi planirane biciklističke staze uz rub Parka prirode Kopački rit.
3.8.1.2. Riječni promet
Plovni put na rijeci Dunav dijelom prolazi kroz prostor Općine, a na dijelu presijeca prostor koji još nije pod kontrolom Republike Hrvatske (dio površina u Vojvodini). Na području Općine nema postojećih, niti se planiraju nova pristaništa. Dio uz rijeku Dunav koji je izvan zaštićenog područja Parka prirode Kopački rit je također potvrđen kao vrijedan prirodni krajobraz. U skladu s tim na prostoru uz Dunav ne planiraju se nikakvi zahvati koji će negativno utjecati na okoliš. Ono što je planirano i dozvoljeno jesu radovi na održavanju plovnog puta.
3.8.1.3. Zračni promet
Postojeća poljoprivredna letjelišta gube svoj raniji značaj zbog nove organizacije poljoprivredne proizvodnje u kojoj je temeljni oblik proizvodnje obiteljsko gospodarstvo.
Postojeće poljoprivredno letjelište u zoni naselja Mirkovac planira se zadržati. Zbog blizine Parka prirode «Kopački rit» osnovna namjena trebala bi mu biti u funkciji sporta i turizma. Pri tome je lovni turizam područje u okviru kojeg bi se najviše koristilo navedeno letjelište.
3.8.1.4. Telekomunikacije
Nepokretna mreža
Plan razvoja telekomunikacijske mreže na području općine Kneževi Vinogradi obuhvaća sljedeće:
- dogradnju kapaciteta komutacija (UPS) u skladu s porastom potreba, - izgradnja novih mjesnih mreža u naseljima Općine, - izgradnja baznih postaja (GSM) s neophodnim kabelskim vodovima.
U narednom periodu razboj telekomunikacija na području Općine bit će usklađen sa zahtjevima tržišta. Uz osnovne usluge HT nudi i razvoj niz dodatnih usluga u nepokretnoj telefonskoj mreži te pruža IQ usluge-usluge inteligentne mreže koja je nadogradnja osnovne telefonske mreže. Intenzivan je i razvoj ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omogućuje brže uspostavljanje veze, veću pouzdanost te veće brzine prijenosa.
Pokretna mreža
U pokretnoj telekomunikacijskoj mreži se planiraju nove građevine GSM zbog bolje pokrivenosti područja Općine baznim (osnovnim) postajama. Međutim, zbog stalnog tehnološkog razvoja koji obuhvaća uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komutacija sljedeće generacije (UMTS i sustavi sljedećih generacija) moguće je da će biti potrebe i za novim baznim postajama.
Pri izgradnji novih baznih postaja vlasnici pojedinih mreža moraju uskladiti izgradnju radi zajedničkog korištenja baznih postaja zbog racionalnog korištenja prostora, te voditi računa o zaštiti okoliša prvenstveno zbog sigurnosti i zdravlja okolnog stanovništva.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 102
RTV sustav veza
Zbog ranije izgrađenih objekata Odašiljača i veza d.o.o. «Belje» i «Batina» koji su izvan granice Općine, a pokrivaju i cijeli prostor općine Kneževi Vinogradi u sljedećem planskom razdoblju se ne planiraju graditi novi.
3.8.2. Energetski sustav
3.8.2.1. Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
Plinoopskrba područja Općine planirana je izgradnjom lokalnog plinovodnog sustava, koji bi sadržavao:
- magistralni plinovod za međunarodni transport, - međumjesni i glavni distribucijski plinovod, - mjesne srednjotlačne plinovode.
Glavna opskrbna točka je mjerno redukcijska stanica (MRS)-Beli Manastir, a dodatna MRS- Darda. Od ove MRS izgraditi će se srednjetlačni lokalni plinovodni sustav s tlakom prirodnog plina 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara) pretlaka. Plinovode izvan građevinskih područja graditi uz prometnice.
Mjesne plinovodne mreže će se graditi unutar građevinskih područja u zelenom pojasu ulica u pravilu s obje strane ulica gdje god je to potrebno zbog širine uličnog profila i postojanje potrošača.
Zbog visine tlaka plina svaki korisnik mora imati kućnu redukcijsku stanicu za snižavanje tlaka (i mjerenje potrošnje) na upotrebnu vrijednost. Kućne redukcijske stanice graditi na vanjsku fasadu zgrada ili na unutrašnju stranu regulacijske linije tako da predstavlja sastavni dio prednje ograde građevinske parcele.
3.8.2.2. Elektroenergetika
Planirana elektroenergetska mreža obuhvaćat će građevine za distribuciju električne energije, dok razvoj prijenosa i proizvodnje na području Općine nije predviđen Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a time niti Prostornim planom Osječko-baranjske županije.
Distribucija električne energije
Plan razvoja distribucijske mreže obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju na svim distribucijskim naponskim razinama, a pratiti će proces urbanizacije i razvoj gospodarstva.
Na 35 kV naponskoj razini planira se samo zamjena transformatora s transformatorima veće snage u postojećoj TS 35/10(20) kV-Kneževi Vinogradi, ukoliko to povećana potrošnja tj. povećanje potreba za električnom energijom bude zahtijevalo.
Zbog zaštite i racionalnog korištenja prostora, te zbog uputa Zavoda za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske 10(20) kV dalekovode unutar građevinskog područja i u kontaktnim zonama s građevinskim područjem potrebno je izgraditi podzemnim dalekovodima u koridoru cesta, čime će se dobiti i na sigurnosti i kvaliteti opskrbe električnom energijom te bi se znatno smanjio, već u ovom planskom razdoblju, broj prelazaka dalekovoda preko građevinskih područja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 103
Na 10(20) kV naponskoj razini plan razvoja obuhvaća:
- izgradnja KB 10(20) kV dalekovoda za povezivanje naselja K. Vinogradi s TS 35/10(20) kV Kneževi Vinogradi, - izgradnja KB 10(20) kV mrežu unutar građevinskog područja naselja K. Vinogradi kojima će se međusobno povezati postojeće i planirane trafostanice 10(20) /0,4 kV, - postupno demontiranje svih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskog područja naselja Kneževi Vinogradi u skladu s dinamikom kabliranja, - izgradnja KB 10(20) kV mreže unutar građevinskog područja naselja Karanac kojima će se međusobno povezati postojeće i planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV, - postupno demontiranje dijela nadzemnih 10 kV dalekovoda unutar građevinskog područja naselja Karanac u skladu s dinamikom kabliranja, - izgradnja novih TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda ovisiti će o procesu urbanizacije i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacije TS i trase dalekovoda.
Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se unutar građevinskih područja, a mrežu u pravilu graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u zeleni pojas ulica. U naselju Kneževi Vinogradi novu mrežu graditi sustavom ulaz-izlaz, ili do samostojećih kabelskih ormara postavljenih uz unutarnji rub regulacijskog pravca tako da budu sastavni dio prednje ograde građevinske parcele, a od njih kabelske kućne priključke do okolnih potrošača. U sporednim ulicama niskonaponsku mrežu se može graditi sa SKS vođenim po krovovima s krovnim stalcima. U ostalim naseljima se niskonaponska mreža planira graditi sa SKS vođenim po krovovima i krovnim stalcima ili na stupovima u svim ulicama osim u ulici koja predstavlja glavnu prometnicu (Državna cesta D212). Do izgradnje planirane elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje ponekog novog korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene izgradnje.
Javnu rasvjetu u naselju K. Vinogradi i glavnom prometnom pravcu u ostalim naseljima (D212) planira se graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na propisanoj udaljenosti od prometnice. U ostalim naseljima u ulicama u kojima će se niskonaponska mreža graditi na stupovima treba na iste stupove postavljati i rasvjetna tijela.
3.8.3. Vodnogospodarski sustav
3.8.3.1. Vodoopskrba
Planom su predviđeni značajni zahvati iz oblasti vodoopskrbe, od radova na izvorištu vode u sustavu, do izgradnje mjesnih mreža, njihovog međusobnog povezivanja te povezivanje na okolne općine (regionalizacija). Stanje na postojećem crpilištu «Prosine» je takvo da iziskuje sanaciju i proširenje (novi bunar). Vodoistražnim radovima i probnim bušenjima određena je mikrolokacija novog bunara. Smješten je istočnije od postojećeg (istočno od ceste Kneževi Vinogradi-Grabovac), uz trasu planiranog vodovoda Kneževi Vinogradi-Grabovac. Proširenjem crpilišta za još jedan ili više bunara mora se izraditi i novi elaborat o zaštitnim zonama crpilišta. Ovisno o kvaliteti vode iz podzemlja, unutar crpilišta moguće je izgraditi objekte u funkciji dobave i prerade voda (bunar, crpka, prerada vode u sklopu koje je moguće izgradnja manje vodospreme, upravna zgrada). Kroz područje crpilišta će prolaziti i magistralni cjevovodi sustava vodoopskrbe. Od novog bunara granaju se planirani magistralni vodovi u pravcu juga (Grabovac, općina Čeminac) i sjevera (Kneževi Vinogradi). U Kneževim VInogradima se glavni magistralni vod račva u dva osnovna pravca-zapadni prema Karancu i dalje Belom Manastiru (s odvojkom u Karancu prema Kozarcu (općina Čeminac), te istočni krak uz novu trasu državne brze ceste D212 (pravac Kneževi Vinogradi-Suza-Zmajevac-Batina). Lokalna mreža naselja
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 104
Kamenac napaja se iz pravcu naselja Karanac, lokalna mreža naselja Kotlina iz pravca naselja Kneževi Vinogradi, lokalne mreže naselja Suza i Zmajevac s magistralnog voda uz cestu D212, naselje Jasenovac s magistralnog voda Kneževi Vinogradi-Grabovac, naselja Mirkovac i Sokolovac spojem na magistralni vod uz cestu D212 na sjeveru i naselje Kozjak na jugu te Crpna postaja Tikveš i naselje Zlatna Greda vodom iz pravca naselja Kozjak (općina Bilje).
Vodoopskrbni sustav općine Kneževi Vinogradi dio je većeg, regionalnog sustava. Tu vezu ostvaruje na pravcima Karanac-Beli Manastir (postojeći), Karanac-Kozarac, Kneževi Vinogradi- Grabovac, te Zmajevac-Batina. U sklopu tog sustava planirana je izgradnja vodospreme na Baranjskoj planini. Detaljnijom razradom i matematičkim modeliranjem sustava na području općine Kneževi Vinogradi, pojavile su se alternativne lokacije Kamenac i Kotlina Izmještanjem lokacije planiranog crpilišta Topolje (općina Draž) i vodospreme Batina, na prostoru općine Draž pojavio se alternativni magistralni pravac Batina-Zmajevac južnije od planiranog pravca.
U projekcijama dugoročnog razvitka izvorišta vodoopskrbe Osijeka, a i dijela južne i srednje Baranje, planirana su istraživanja potencijalnog crpilišta u inundaciji Dunava na području Zlatna reda. Osnovne postavke pri izboru ovog područja je očekivano postojanje relativno dobro propusnog vodonosnika izgrađenog od sitno do krupnozrnatog pijeska i šljunka. Lokacija je odabrana osim zbog očekivane prikladne strukture i propusnosti naslaga, pri kojima je moguće ostvariti značajnu izdašnost zdenaca, i zbog pretpostavke ostvarivanja prikladne zaštite područja zbog neizgrađenosti istog. Od crpilišta vodi trasa glavnog planiranog opskrbnog cjevovoda na pravcu Zlatna Greda-Kopačevo.
Planirane mreže unutar naselja pokrivale bi sadašnje i buduće potrebe za vodom, kako u pogledu količina vode tako i po izgrađenosti cjevovoda. Osnovna vodoopskrbna mreža je minimalnih profila 100 mm kako bi zadovoljila i protupožarne uvjete za formiranje vanjske hidrantske mreže.
3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda
Osnovna mjera za osiguranje zaštite voda od zagađivanja je izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja i industrije, kao i izbor adekvatnog recipijenta otpadnih voda.
Izgradnjom kanalizacijskih sustava sprječavaju se lokalna zagađenja površinskih i podzemnih voda, a otpadne vode se dovode na lokaciju uređaja za pročišćavanje.
Naselja općine Kneževi Vinogradi nemaju izgrađene sustave odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, otpadne vode se ispuštaju u septičke jame. Poseban problem su koncentrirani izvori onečišćenja-vinarija u Kneževim Vinogradima i farma muznih krava Jasenovac.
Kako bi se pokrenulo sustavno rješavanje problema odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda izrađen je Plan razvitka odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Osječko-baranjske županije (Naručitelj: Osječko-baranjska županije, Izrađivač: IGH, d.d., Osijek, 2002. g.) kojim su dana osnovna i racionalna koncepcijska rješenja odvodnje otpadnih voda za sve Gradove i Općine, te definirani uvjeti ispuštanja otpadnih voda u prijemnike.
Prema predmetnom Planu za naselje Kneževi Vinogradi predviđena je izgradnja kanalizacijskog sustava s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i ispustom u kanal Kenca. Za ostala naselja na području Općine (Zmajevac, Suza, Kotlina, Kamenac, Mirkovac, Jasenovac i Sokolovac) predviđa se alternativno rješenje-individualna ili grupna rješenja sa suvremeno koncipiranim septičkim jamama ili sličnim jednostavnim uređajima (evapotranspiracijski sustavi ili drugi biljni uređaji).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 105
Na grafičkom prikazu 2.D. «INFRASTRUKTURNI SUSTAVI»-Vodnogospodarstvo prikazani su osnovni pravci odvodnje za svako naselje iz sastava Općine, te orijentacijske lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Obzirom da se južni dio Općine nalazi unutar Parka prirode Kopački rit, to su i na ovom Planu prikazane lokacije manjih uređaja koje su prikazane u Prostornom planu PP «Kopački rit».
3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda
U svrhu zaštite priobalja-učvršćivanje obala, obrane od poplava, plovidbe i pravilnog provođenja leda, uređenje rijeke Dunav regulacijskim zahvatima započelo je krajem 19. stoljeća. Na dionici rijeke Dunav koja prolazi područjem općine Kneževi Vinogradi, formirano je korito širine 400,0 m za srednju vodu izgradnjom većeg broja obaloutvrda i pera na lijevoj i desnoj obali. Stvoreni su uvjeti za protok vode i leda i siguran plovni put, pa je za ubuduće planirano održavanje postojećih regulacijskih građevina.
Postojeći sustav obrane od poplava velikih voda Dunava funkcionira na zadovoljavajući način (nasip Zmajevac-Kopačevo). Planirana je rekonstrukcija oštećenja nastalih tijekom Domovinskog rata, te redovno održavanje nasipa i provođenje mjera obrane od poplava.
Inundacijski pojasevi na vodotocima i drugim ležištima voda nisu određeni u cijelosti pa je planiran nastavak određivanja inundacijskog pojasa uz vodotoke i druga ležišta voda za koje, u ovom trenutku, to još nije napravljeno.
Južna strana Baranjske planine predstavlja bujično područje dužih bujičnih tokova i manjeg pada (u odnosu na sjevernu stranu). Veliki protoci nastaju u kratkom intervalu nakon pojava oborina jakog intenziteta te formiraju bujice koje se ulijevaju u melioracijske kanale Dunavskog sektora. Na pojedinim bujicama u prošlosti su izvedeni regulacijski radovi, gradile su se obaloutvrde, stube i pregrade te kopala korita. Danas je stanje tih objekata različito kao posljedica nedostatnog održavanja.
U cilju sprječavanja poplavljivanja niskoležećih poljoprivrednih površina na području općine Kneževi Vinogradi brdskim bujičnim vodama, te u cilju rasterećenja melioracijskog sustava Dunavskog sektora od suvišnih voda, kroz raznu projektnu dokumentaciju razrađivana je koncepcija rješenja izgradnja lateralnog kanala Kneževi Vinogradi-Zmajevac. Osim za prihvat površinskih voda s naznačenog dijela područja te za presijecanje i dreniranje podzemnih voda koje isklinjavaju u podnožju povišenog terena te odvođenje u Dunav, u svim razrađivanim koncepcijama rješenja navedeni lateralni kanal predviđen je u dvonamjenskoj funkciji, odnosno još kao glavni dovodnik (iz Dunava) za navodnjavanje poljoprivrednih površina centralne i jugoistočne Baranje. Kanal je planiran u dužini od 12 km s reverzibilnom crpnom postajom kod nasipa Zmajevac-Kopačevo. Uz izgradnju takvog kanala predviđeni su tehnički radovi na uređenju bujica.
Kao druga varijanta u cilju zaštite od štetnog djelovanja voda moguća je izgradnja četiri mikroakumulacije na najvećim bujicama: Kamenac, Kotlina, Suza i Divlja dolina s lokacijama za to pogodnih terenskih uvjeta. Akumulacije bi bile višenamjenske, osim za zaštitu od štetnog djelovanja voda, koristile bi se za navodnjavanje voćnjaka te za sportski i gospodarski ribolov.
Predložene lokacije mikroakumulacija su orijentacijske i prikazane na grafičkom prikazu 2.D.
Uređenja bujičnih tokova radi stabiliziranja korita i smanjivanja erozija te zaustavljanja nanosa je nužno, bez obzira koje od alternativnih rješenja zaštite od bujica bude odabrano (lateralni kanal ili mikroakumulacije).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 106
3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Sustav melioracijske odvodnje na području Općine je izgrađen. Za poboljšanje njegovog funkcioniranja na melioracijskom području Brestovačko-Jasenovačkog rita radi savladavanja malog uzdužnog pada kanala, planirana je izgradnja crpne postaje Sokolovac kapaciteta 2 m³/s. Za ostatak sustava planirano je redovno održavanje i nastavak obnove u Domovinskom ratu oštećenih dionica (na obnovi detaljnih melioracijskih objekata-kanala III i IV reda ništa nije učinjeno jer o njima brigu vode korisnici zemljišta).
Sustav navodnjavanja zemljišta obuhvaća samo 200 ha poljoprivrednog zemljišta sjeverozapadno od naselja Sokolovac gdje se koristi samohodno kišno krilo, a napaja iz postojeće mreže za melioracijsku odvodnju.
Planiraju se intenzivirati radovi na određivanju sustava navodnjavanja koji bi obuhvatio sve poljoprivredne površine s područja Općine. Od trenutno poznatih aktivnosti planira se izgradnja crpne postaje Brestovac koja će služiti za osiguranje voda za navodnjavanje poljoprivrednih površina Brestovac na području općine Čeminac.
3.9. POSTUPANJE S OTPADOM
Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom može se definirati kao skup mjera koje se sastoje od nastajanja otpada, skupljanja i različitih načina obrade, a sve u skladu sa zaštitom okoliša, ekonomskom optimalizacijom i društvenom prihvatljivosti te sve obuhvaćeno praktičnim sustavom koji je prihvatljiv nekoj regiji (gradu). Sustav obuhvaća uporabu širokog niza različitih metoda obrade i odlaganja otpada, kao npr. smanjenje nastajanja otpada, ponovnu uporabu i reciklažu, odlagališta, kompostiranje, spaljivanje kao i alternativne metoda.
U središtu cjelovitog sustava zbrinjavanja otpada nalazi se skupljanje i izdvajanje otpada, jer isti ima vrlo veliki utjecaj na moguće načine obrade npr. kompostiranje i recikliranje. Reciklaža materijala svodi se na vađenje korisnih tvari iz tijeka otpada kao npr. papi, staklo, metali, PET, te njihovo slanje na obradu. Ostatni otpad se spaljuje ili odvozi na odlagalište. Jedna od mogućnosti je i izdvajanje biorazgradivog otpada i njegovo kompostiranje. Cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada uključuje jednu, više ili sve od navedenih opcija.
Zakonom je propisano da se općine/gradovi moraju pobrinuti za zbrinjavanje komunalnog otpada. Komunalni otpad je, prema Zakonu o otpadu (NN 34/95.) otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstava koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima.
Dijelovi komunalnog otpada svrstavaju se u opasni otpad ukoliko sadrže tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Tvari s ovim svojstvima moraju se izdvojiti iz komunalnog otpada i dalje zbrinjavati na način koji propisuje Zakon.
Prostornim planom Osječko-baranjske županije planirano je formiranje sustava zbrinjavanja otpada kroz tri faze:
1. faza - Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalne kontrolirane deponije, uz trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih deponija te njihovu sanaciju.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 107
2. faza - Napustiti i sanirati sve općinske deponije te uspostaviti sustav koji je temeljen na 6 većih deponija (Osijek, Đakovo, Našice, Belišće, Donji Miholjac i Beli Manastir).
3. faza - Uspostava sustava regionalnog deponiranja te izgradnja regionalne deponije za cijelu Županiju (ili više županija).
Općina Kneževi Vinogradi je koncesijom prenijela svoja prava na tvrtku «Komunalni pogon općine Čeminac» koja prikuplja otpad iz svih naselja s područja Općine i odvozi ga na odlagalište u Belom Manastiru. Sanacijom postojećih divljih deponija, ostvarile su se radnje iz I faze formiranja županijskog sustava zbrinjavanja otpada tako da je općina Kneževi Vinogradi već u II fazi (deponiranje otpada na jedan od 6 većih deponija – u ovom slučaju Beli Manastir).
Ovim Planom je stoga samo načelno utvrđena obveza izgradnje odlagalište komunalnog otpada za područje Općine, no nije definirana lokacija i formirano građevinsko područje odlagališta.
Postojeće lokacije odlagališta inertnog otpada zadržavaju se do ustroja županijskog sustava zbrinjavanja inertnog neopasnog otpada. Odlaganje krupnog otpada ne može biti na tim lokacijama već mora ići na reciklažna dvorišta. Unutar građevinskih područja svakog naselja iz sustava Općine nužno je formirati reciklažna dvorišta.
Na području PP Kopački rit nije dozvoljeno nikakvo odlaganje otpada (bez obzira na kategoriju), a prikupljanje i odvoženje otpada s tog područja mora biti usklađeno s Prostornim planom Parka prirode «Kopački rit».
3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
3.10.1. Mjere zaštite voda
Kvaliteta vode u vodotocima i kanalima je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s oraničnih površina na kojima se pak primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i ostale agrotehničke mjere, kao i otpadnih voda naselja koja svoje otpadne vode upuštaju u vodotoke ili kanale.
Generalno zaštita voda se treba provoditi uz uvažavanje principa:
- Treba sačuvati vode koje su još čiste. - Treba ustanoviti zone sanitarne zaštite oko novih crpilišta Prosine i Zlatna Greda, te dosljedno primijeniti mjere zaštite propisane u elaboratu crpilišta. - Upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim poljoprivrednim površinama treba racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi učinci. - Treba spriječiti nastajanje zagađenja na malim vodotocima, gdje uslijed moguće koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite prelaze tehničke ili ekonomske mogućnosti. - Započeti s rješavanjem odvodnje u naseljima, prioritetno u naseljima koja su na ili uz zone zaštite izvorišta. (Kneževi Vinogradi) - Treba uklanjati izvore zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu njegova nastanka. - Kvalitetu površinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta kojima se u vode unose zagađenja. - Treba ukloniti divlja odlagališta otpada ako se igdje nalaze te spriječiti nastajanje novih. - Treba riješiti problem odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda gospodarskih subjekata unutar građevinskih područja, te osobito farmi izvan građevinskih područja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 108
3.10.2. Mjere zaštite tla
Pojave oštećenja i onečišćenja tala su sve češće i učestalije, od strane brojnih čimbenika u prostoru. Najčešće su to ljudske aktivnosti (poljoprivreda, gospodarstvo, otpad itd.). U tom smislu, potrebno je vršiti kontinuirano praćenje stanja tala, te prikupljanje informacija o stanju, kako bi se u slučaju potrebe moglo djelovati i zaštititi od različitih vrsta onečišćenja. Zaštitu tla od onečišćenja potrebno je provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnji zdrave hrane, te zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta.
Kroz izradu Prostornog plana nastojalo se, kroz racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta, utjecati na zaštitu tla kroz smanjenja korištenja kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, posebno u građevinsko zemljište.
Zbog privremene okupiranosti i nedostupnosti prostora Općine, mnoge poljoprivredne površine su zapuštene, te ih je stoga, uz određene intervencije, potrebno privesti poljoprivrednoj namjeni, te sanirati divlje deponije.
Šumsko zemljište koje nije obraslo, potrebno je pošumiti.
3.10.3. Mjere zaštite zraka
Donošenjem Zakona o zaštiti zraka 1995. godine, Republika Hrvatska se opredijelila za sustavni pristup rješavanju problema zaštite zraka. Općina u okviru samoupravnog djelokruga uspostavlja područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na svom području. Predstavničko tijelo Općine određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe. Podaci kakvoće zraka iz područne mreže su javni i objavljuju se jednom godišnje u službenom glasniku. Utvrđuju se sljedeće prioritetne mjere za sprječavanje onečišćenja zraka: - moguće izvore onečišćavanje zraka treba ispravno locirati u prostoru u odnosu na stambene i sl. zone uzimajući osobito u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova, te udaljenost od naseljenih područja, - oko postojećih i planiranih izvora onečišćavanja zraka potrebno je podizati odnosno planirati podizanje zaštitnog zelenila, i - sanirati postojeća neuređena odlagališta otpada.
3.10.4. Mjere zaštite od buke
Područje općine Kneževi Vinogradi nije ugroženo bukom, ali se gospodarskim razvitkom i razvitkom prometnog sustava stanje može narušiti. Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, Općine osigurava izradu karte buke-grafičkog prikaza osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i borave, ali do sada nisu vršena mjerenja buke na prostoru Općine. U planovima užeg područja (UPU, DPU) potrebno je odrediti predviđene razine buke, koje ne smiju prijeći najviše zakonom predviđene razine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 109
3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI
Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN, br. 2/91.) razvrstava naselja prema stupnju ugroženosti u 4 stupnja ugroženosti, ovisno o broju stanovnika naselja, određenim funkcijama, te geopolitičkom položaju. Prema navedenom Pravilniku u općini Kneževi Vinogradi, naselje Kneževi Vinogradi pripada u 4. stupanj ugroženosti te prema tome proizlazi da se u tom naselju osigurava zaštita stanovništva u zaklonima, dok sva ostala naselja ne pripadaju niti jednoj kategoriji ugroženosti (jer niti jedno naselje ne prelazi minimalni broj od 2.000 stanovnika), te nije obvezna izvedba skloništa za sklanjanje stanovništva.
Kod građevina u kojima se okuplja veći broj korisnika (javne, društvene i sl.), u smislu sklanjanja stanovništva, potrebno je pridržavati se posebnih propisa.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 110
II ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE
1.1. NAMJENA POVRŠINA
(1.) U Prostornom planu uređenja Općine Kneževi Vinogradi (u daljnjem tekstu : PPUO) površine za razvoj i uređenje prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. «KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA» i određuju se za sljedeće namjene: 1. Površine za razvoj i uređenje naselja stalnog stanovanja: - građevinska područja naselja stalnog stanovanja Kamenac, Karanac, Kneževi Vinogradi, Kotlina, Suza, Zmajevac i Mirkovac 2. Površine za razvoj i uređenje van naselja stalnog stanovanja a) Građevinska područja - građevinska područja naselja povremenog stanovanja Karanac, Kotlina, - građevinska područja groblja Kotlina, Zmajevac, b) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - osobito vrijedno obradivo tlo, - vrijedno obradivo tlo, - ostala obradiva tla. c) Šuma isključivo osnovne namjene - gospodarska šuma, - zaštitna šuma. d) Ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene e) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište f) Vodne površine - vodotoci, - akumulacije. g) Prometne površine h) Odlagalište komunalnog otpada i) Posebna namjena (2.) Površine određene u kartografskom prikazu 1. «KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA» detaljnije se razgraničavaju na sljedeći način: - sva građevinska područja (izgrađeni i neizgrađeni dio) prikazana su u kartografskim prikazima br. 4.A. do 4.H., na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000. Detaljna namjena građevinskih područja utvrđuje se prostornim planovima užih područja ili na temelju Odredbi za provođenje PPUO (u daljnjem tekstu : Odredbe), - osobito vrijedno poljoprivredno tlo detaljnije se određuje na temelju podataka o klasi poljoprivrednog zemljišta (pri čemu se I i II klasa smatraju osobito vrijednim obradivim tlom, a III, IV i V vrijednim obradivim tlom),
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 111
- šume gospodarske namjene i ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene utvrđuju se na temelju podataka tijela Državne uprave nadležnog za katastarske poslove i Hrvatskih šuma, - zaštitna šuma utvrđuje se na temelju Odluke o proglašenju zaštitne šume i Hrvatskih šuma, - prirodni vodni tokovi, akumulacije i retencije određeni su obalnom crtom koju utvrđuje ustanova s javnim ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo, ili crtom vodnog dobra kojeg utvrđuje nadležna ustanova prema posebnom propisu, - područje posebne namjene je prostor od interesa za obranu, a utvrđuje se granicom vojnog kompleksa kojeg određuje nadležno tijelo obrane, - prometne površine određuju se sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi, - groblja se utvrđuju granicom postojeće katastarske čestice, - općinsko odlagalište komunalnog otpada utvrđuje se samo načelno, simbolom, na području jugoistočno od naselja Kneževi Vinogradi, (3.) Prometne, energetske i vodnogospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom i prikazane na kartografskim prikazima br. 2.A. do 2.D. «INFRASTRUKTURNI SUSTAVI». Prostor za prometne i infrastrukturne građevine utvrđuje se na sljedeći način: - za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati pri čemu su moguće izmjene trase u cilju poboljšanja funkcioniranja građevine, - trase novih infrastrukturnih građevina su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar koridora čija ukupna širina iznosi: za planiranu novu trasu državne ceste D212 500,0 m, iznimno sa sjeverne strane planirane nove trase državne ceste D212 na dionici od građevinskog područja Zmajevac do granice općine Draž, širina koridora iznosi 50,0 m od osi planirane ceste, za planiranu novu trasu nekategorizirane ceste Kotlina-Podolje 30,0 m, za magistralni plinovod za međunarodni transport 1.000,0 m, za međumjesni srednjetlačni plinovod 100,0 m, za vodove vodoopskrbnog sustava 20,0 m, vodovi do objekata prikazanih simbolima vezano na stvarni smještaj objekata za izgradnju lateralnog kanala Kneževi Vinogradi-Zmajevac 50,0 m. Širina koridora iz stavka 2. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os infrastrukturne građevine, prikazane u kartografskom prikazu. Iznimno, širine novih infrastrukturnih koridora iz stavka 2. ove točke ne primjenjuju se u građevinskim područjima unutar kojih ili uz koje su koridori utvrđeni u kartografskim prikazima građevinskih područja br. 4.C. Kneževi Vinogradi, 4.D. Kotlina, 4.F. Zmajevac. (4.) Lokacija novih građevina prometa i infrastrukture koje su u PPUO prikazane simbolom su orijentacijske, a detaljnije se utvrđuju na temelju projekta. 1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
(5.) U PPUO utvrđuju se sljedeća područja posebnih ograničenja u korištenju: - zaštićeni dijelovi prirode, - dijelovi prirode predloženi za zaštitu izvan zaštićenih područja prema PPŽOB,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 112
- područje osobito vrijednog krajobraza, - zaštićena kulturna dobra, - područje intenziteta potresa VII i VIII stupnja MCS ljestvice, - područje pojačane erozije, - vodonosno područje, - prostor rezerviran za zone sanitarne zaštite crpilišta Zlatna Greda, - zone sanitarne zaštite crpilišta Prosine, - poplavno područje, - inundacijski pojas, - koridori za planirane infrastrukturne građevine, - zaštitne i sigurnosne zone oko građevina obrane. Područja posebnih ograničenja iz stavka 1., prikazana su na kartografskim prikazima br. 3.A., 3.B., 3.C. «UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA». Poplavno područje utvrđeno Prostornim planom Osječko-baranjske županije (u daljnjem tekstu : PPŽ) naznačeno je kao branjeno područje s obzirom da je u međuvremenu zaštićeno od poplava. (6.) Područja posebnih ograničenja u korištenju detaljnije se utvrđuju na sljedeći način: - zaštićeni dijelovi prirode na temelju akata o zaštiti, - dijelovi prirode predloženi za zaštitu izvan zaštićenih područja prema PPŽOB prikazani na kartografskom prikazu 3.A. «UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA». - područje osobito vrijednog krajobraza prikazano na kartografskom prikazu br. 3.B. «UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA», - zaštićena kulturna dobra na temelju akata o zaštiti, - područje pojačane erozije na temelju granica koje utvrđuje nadležna pravna osoba s javnim ovlastima za poslove vodnogospodarstva, - vodonosno područje na temelju podataka nadležne pravne osobe, - prostor rezerviran za zonu sanitarne zaštite crpilišta Zlatna Greda na temelju dosadašnjih istraživanja, - vodozaštitno područje crpilišta ''Prosine'' na temelju izrađenog ''Elaborata o zaštitnim zonama izvorišta'', - granicu poplavnog područja i inundacijskog pojasa utvrđuje ustanova s javnim ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo, - zaštitne i sigurnosne zone oko građevina obrane utvrđuje nadležno tijelo MORH-a. 1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA
(7.) Uvjeti korištenja zaštićenih dijelova prirode, kulturnih dobara, vodozaštitnog područja crpilišta, poplavnog područja i inundacijskog pojasa te uvjeti gradnje u odnosu na intenzitet potresa utvrđuju se na temelju posebnih propisa. (8.) Na području prirode koje se predlaže za zaštitu prema posebnom zakonu primjenjuju se uvjeti utvrđeni u točki (250.), a na području osobito vrijednog krajobraza primjenjuju se uvjeti utvrđeni u točki (246.) ovih Odredbi.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 113
(9.) Na području pojačane erozije zabranjuje se: - uklanjanje grmlja i visokog zelenila, - obrada poljoprivrednih površina i sađenje kultura okomito na slojnice terena, - izgradnja kojom se narušava stabilnost tla. Projekti za gradnju na ovom području moraju sadržavati posebne uvjete koje utvrđuje javna osoba s javnim ovlastima za poslove vodnogospodarstva. Za gradnju na ovom području potrebno je ishoditi posebne uvjete koje utvrđuje javna osoba s javnim ovlastima za poslove vodnogospodarstva. (10.) Na vodonosnom području i na prostoru rezerviranom za zone sanitarne zaštite crpilišta, do donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno uvjetima utvrđenim posebnim propisom za III zonu sanitarne zaštite. Nakon donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, na područjima iz stavka 1., koja se nalaze van zona sanitarne zaštite primjenjivat će se Odredbe PPUO, sukladno postojećem načinu korištenja. (11.) U koridorima planiranih prometnica i infrastrukture, čije širine su utvrđene u točki (3.) ovih Odredbi ne mogu se do utvrđivanja točne trase i lokacije planirati i graditi stambene i gospodarske građevine koje se sukladno Odredbama PPUO mogu graditi van građevinskih područja. Iznimno, u koridorima nadzemnih elektroenergetskih građevina moguća je gradnja gospodarskih građevina, sukladno uvjetima pravne osobe s javnim ovlastima nadležne za gospodarenje elektroenergetskim građevinama. Na prostoru određenom za koridore i lokacije prometnih i drugih infrastrukturnih građevina, a koji preostane nakon izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 1. ove točke. (12.) U zaštitnim i sigurnosnim zonama oko građevina obrane «Trojnaš» tt 206 i «Kraljev stol» ograničava se korištenje prostora na sljedeći način: I ZONA ZABRANJENE IZGRADNJE - Potpuna zabrana bilo kakve izgradnje, osim objekata za potrebe obrane II ZONA OGRANIČENE IZGRADNJE - Za izgradnju bilo koje vrste objekata potrebno je prethodno pribaviti suglasnost MORH-a III ZONA KONTROLIRANE IZGRADNJE - Izgradnja svih industrijskih, energetskih objekata, dalekovoda, antena, objekata od metalnih konstrukcija, elektronskih uređaja i drugih objekata koji emitiranjem elektromagnetskih valova, ili na drugi način mogu ometati vojne objekte, moguća je uz suglasnost MORH-a, kojom će se definirati vrsta , visina, namjena i ostali zahtjevi obrane. Zone su prikazane na kartografskom prikazu 3.B. «UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA» i 4.F. «GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA ZMAJEVAC». 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU
(13.) Na području općine Kneževi Vinogradi izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za Državu: a) Prometne građevine • Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima - Brza cesta s dvije trake na pravcu državne ceste D212 (čvor «Čeminac» na budućoj autocesti Budimpešta-Ploče-Batina)
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 114
• Riječne građevine - Međunarodni plovni put na Dunavu b) Energetske građevine • Elektroenergetske građevine - Magistralni plinovod za međunarodni transport c) Vodne građevine • Regulacijske i zaštitne vodne građevine - Obrambeni nasip Zmajevac-Kopačevo d) Građevine posebne namjene Zona posebne namjene «Trojnaš» tt 206 (14.) Na području Općine izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za Županiju: a) Prometne građevine • Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima - Mreža županijskih cesta - Biciklističke staze državna granica s R. Mađarskom-Draž-Kneževi Vinogradi-Bilje- Osijek • Zrakoplovne građevine s pripadajućim objektima - Letjelište kod Mirkovca za poljoprivredno zrakoplovstvo • Poštanske građevine - PU Karanac - PU Kneževi Vinogradi - PU Suza - PU Zmajevac • Telekomunikacije - Postojeće građevine telekomunikacija su: - UPS Zmajevac - UPS Suza - UPS Kotlina - UPS Karanac - UPS Kneževi Vinogradi - UPS Grabovac - Bazna postaja - Planirane građevine telekomunikacija su: - bazne postaje u skladu s točkom (205.) ovih Odredbi, - nove bazne postaje (UMTS i sustava sljedećih generacija), koje nisu prikazane ovim Planom, mogu se graditi sukladno uvjetima utvrđenim provedbenim odredbama ovog PPUO.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 115
b) Energetske građevine • Elektroenergetske građevine - Postojeće elektroenergetske građevine prijenosa električne energije su: - DV 110 kV Osijek 2-Beli Manastir, - DV 110 kV Beli Manastir-Apatin (Srbija). Na prostoru općine Kneževi Vinogradi ne planiraju se nove elektroenergetske građevine prijenosa električne energije. - Postojeće elektroenergetske građevine distribucije električne energije su: - DV 35 kV od TS 110/35/10(20) kV Beli Manastir do TS 35/10(20) kV Kneževi Vinogradi, - DV 35 kV od TS 35/10(20) kV Bilje do TS 35/10)20) kV Kneževi Vinogradi, - DV 35 kV od TS 35/10(20) kV Kneževi Vinogradi do TS 35/10(20) kV Draž. Na prostoru općine Kneževi Vinogradi ne planiraju se nove elektroenergetske građevine distribucije električne energije na 35 kV naponskoj razini. c) Vodne građevine • Regulacijske i zaštitne vodne građevine - Sve građevine za obranu od poplava na unutarnjim vodotocima, retencije i akumulacije za obranu od poplava s prostorom za prihvaćanje vodnog vala zapremine manje od 5x106m3 • Građevine za melioracijsku odvodnju - Svi melioracijski kanali koji prolaze područjem više općina • Građevine za korištenje voda - Planirano vodocrpilište «Zlatna Greda» moguće izdašnosti 500 l/s - Postojeći i planirani magistralni, transportni i spojni cjevovodi: 1. «Nebo pustara»-crpilište «Zlatna Greda» 2. Beli Manastir-Darda-Kneževi Vinogradi 3. Prsten oko Baranjske planine 4. «Zlatna Greda»-prsten d) Sportske građevine - Rekreacijski centar «Kneževi Vinogradi» (15.) Prostor za građevine od važnosti za Državu i Županiju osigurava se na sljedeći način: - za prometne i infrastrukturne građevine sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi, - zona posebne namjene utvrđena je temeljem podataka MORH-a. (16.) Na kartografskim prikazima 2.A. do 2.D., su građevine iz točke (13.) i (14.) ovih Odredbi označene su kao postojeće građevine i građevine koje se u PPUO planirane za gradnju. Sukladno tome, prostor za gradnju građevina od važnosti za Državu i Županiju osigurava se prema točki (3.) i (4.) ovih Odredbi. Iznimno, osim baznih postaja prikazanih na kartografskom prikazu br. 2.B., mogu se graditi i druge, sukladno Odredbama ovog PPUO.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 116
2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja (17.) U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti čovjekova okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice. (18.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja mogu se graditi stambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športsko- rekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, građevine za posebne namjene, pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u ovom PPUO. Građevine za posebne namjene su građevine za potrebe obrane. Građevine mješovite namjene su građevine sa više funkcija odnosno za više djelatnosti. (19.) U građevinskim područjima naselja povremenog stanovanja mogu se graditi građevine povremenog stanovanja, ugostiteljsko-turističkih djelatnosti i športsko-rekreacijske građevine, trgovine, poljoprivredne građevine (osim građevina za uzgoj životinja), građevine infrastrukture i ostale građevine u funkciji odmora i rekreacije. (20.) Detaljna namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u kojima se mogu utvrditi i drugačiji uvjeti gradnje od uvjeta utvrđenih u ovome PPUO, ako je to njegovim odredbama dozvoljeno. 2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora u građevinskom području naselja (21.) Opći uvjeti gradnje primjenjuju se na sve građevne čestice i građevine u građevinskom području naselja stalnog i povremenog stanovanja. 2.2.2.1. Građevne čestice (22.) Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno Odredbama ovoga PPUO, koja ima direktan pristup s javne površine. Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6,0 m ili na način utvrđen planom užeg područja. Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama (187.) - (190.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u naselju i za koji su riješeni imovinsko –pravni odnosi. Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran pristup na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.). (23.) Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine. (24.) Za linearne infrastrukturne građevine (osim cesta) ne formiraju se građevne čestice nego se iste vode po postojećim česticama osim za pojedinačne građevine na trasi, kada je zbog funkcioniranja građevine potrebno formirati građevnu česticu. (25.) Cesta i druga javno-prometna površina može se graditi na više građevnih čestica. (26.) Građevna čestica infrastrukturne građevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike, vodoopskrbe, odvodnje, vodoprivrede, (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice, telekomunikacijski stupovi i sl.), može imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja na javnu površinu ili na građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna čestica. (27.) Zajednička međa građevne čestice i javne površine je regulacijska linija, a dvorišne međe su međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama, koje nisu javne.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 117
(28.) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom utvrđuje se sukladno posebnom propisu.
(29.) Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Građevinska (bruto) površina građevine je površina svih podzemnih i nadzemnih etaža. Površina nadzemne etaže je površina svih zatvorenih dijelova etaže, uključujući i lođe. 2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina (30.) Način gradnje građevine određen je položajem građevine u odnosu na dvorišne međe građevne čestice. S obzirom na način gradnje sve građevine mogu biti: samostojeće, poluprislonjene i prislonjene u odnosu na dvorišne međe građevne čestice. (31.) Samostojeće građevine su one koje se grade na udaljenosti min. 3,0 m od svih dvorišnih međa. Iznimno od stavka 1., samostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti dvorišnoj međi i na manju udaljenost, ali ne manju od 1,0 m. Poluprislonjene građevine se jednim pročeljem nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih pročelja građevine od ostalih dvorišnih međa je min. 3,0 m. Prislonjene građevine se s dva pročelja nalaze na dvorišnim međama, a udaljenost drugih pročelja od dvorišne međe je min. 3,0 m. Smatra se da se pročelje nalazi na međi ako se više od 50% površine pročelja nalazi na međi. Dio tog pročelja koji se ne nalazi na međi mora od nje biti udaljen min.1,0 m. (32.) Otvor na pročelju građevine koji se približava dvorišnoj međi pod kutem 45º ili manjim, mora biti udaljen min. 3,0 m od dvorišne međe. Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, veličine do 60x60 cm, dijelovi zida od neprozirnog materijala, te ventilacijski otvori promjera do 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Takvi otvori moraju biti na udaljenosti min. 1,0 m od međe . (33.) Udaljenost građevine od međe je udaljenost vertikalne projekcije svih nadzemnih dijelova građevine na građevnu česticu, u točki koja je najbliža toj međi, pri čemu se ne uzimaju u obzir dijelovi nadstrešnice, terase u prizemlju, strehe, krovišta i pristupne stepenice. Udaljenost se uvijek mjeri okomito na među i to od vanjske završno obrađene plohe koja zatvara građevinu. (34.) Udaljenost ležećih krovnih otvora od međe mjeri se od najbliže točke plohe krova, uz sam rub otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira ili drugog elementa koji zatvara taj otvor. Zadane udaljenosti ne odnose se na krovne prozore koji se izvode na krovnoj plohi manjeg nagiba od 45°. (35.) Građevine mogu imati istake do 30,0 cm izvan građevne čestice na javnu površinu i to: a) u nadzemnim etažama: profilacije u žbuci i druge ukrasne elemente na pročelju te jednu stubu na ulazu u građevinu, uz uvjet da ostane min.1,5 m slobodna širina pješačke staze; b) u podzemnim etažama: temelje i zaštitu hidroizolacije, (36.) Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1,0 m od regulacijske linije na javnu površinu, njena vertikalna projekcija mora biti udaljena min. 0,5 m od kolnika, a njena visina na najnižem dijelu mora biti min. 3,0 m od javne površine. (37.) Građevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan građevne čestice na javnu pješačku, kolno-pješačku ili zelenu površinu i to:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 118
a) konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m, da istak ne bude više od 1,5 m u javnu površinu. Maksimalna bruto izgrađena površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5% bruto izgrađene površine etaže. Vertikalna projekcija istaka mora biti udaljena min. 0,5 m od ruba kolnika; b) konzolno izvedene nadstrešnice i sl., i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba kolnika; c) pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine, rampe i uređaji za pristup osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, pod uvjetom da se ne mogu riješiti na vlastitoj građevnoj čestici , da preostala slobodna širina pješačke komunikacije bude minimalno 2,25 m i da se oko njih izvede ograda visine 1,0 m; d) svjetlarnike za podrumske prozore maksimalno istaknute 1,0 m, pod uvjetom da budu odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom rešetkom u ravnini pješačke komunikacije; e) liftovi za pristup do podrumske etaže istaknuti max. 1,5 m pod uvjetom da budu u ravnini pješačke staze; f) priključke na komunalnu infrastrukturu. (38.) Ako je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica ista se može rekonstruirati u postojećim vanjskim gabaritima zgrade. (39.) Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUO su: građevinska (bruto) površina (m²), visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža). Građevinska (bruto) površina utvrđuje se sukladno posebnom propisu. Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na pročelju s ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu građevine. Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.
Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk). Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže. (40.) Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je s najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren. (41.) Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren. (42.) Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom namjenom, koji mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete: - nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5 m, mjereno na presjeku pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja, - prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori. Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti min. 1,00 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja. Stojećim prozorom ne smatra se prozor na uličnom pročelju.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 119
Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguća ga je izvesti s galerijom iz točke (40) ovih Odredbi. (43.) Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije koji nije priveden namjeni, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5 m. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja, Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i minimalnog osvjetljenja. Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m², s tim da površina svih otvora ne smije biti veća od 3 m²/100 m² površine tavana. Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama, penjalicama, stubištem i sl. Ovako izveden tavan ne smatra se etažom. (44.) Balkoni koji su dužom stranom paralelni s dvorišnom međom ili koji su položeni pod kutem manjim od 45º u odnosu na dvorišnu među moraju od nje biti udaljeni min. 3,0 m. (45.) Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenih pristupnih stuba koja se nalazi na udaljenosti manjoj od 1,0 m od dvorišne međe mora se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini min. 1,80 m od gornje plohe poda. (46.) Ukoliko na zidu postojeće građevine izgrađene uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od 1,0 m, postoje legalno izgrađeni otvori, isti se moraju zaštititi na način da se oko otvora izvede svjetlarnik. Svjetlarnik mora biti širi od otvora za 0,10 m sa svake strane, ali ne uži od 1,0 m. Udaljenost nasuprotnog zida svjetlarnika od prozora iznosi min. 2,0 m. Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj međi i to svjetlarnikom dimenzije 1,0x1,0 ili ventilacijskim kanalom spojenim na ventilacijski otvor. Ventilacijski kanal mora izlaziti u vanjski prostor. Moguća se i drugačija rješenja, uz suglasnost susjeda (47.) Građevine treba oblikovati sukladno osobitostima lokacije, okolnog područja i krajolika u kojem se građevina nalazi. (48.) Oborinska voda ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.
(49.) Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja. (50.) Sve građevine se moraju planirati, projektirati i graditi sukladno posebnom propisu o sprječavanju arhitektonsko-urbanističkih barijera. 2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica (51.) Na međama građevne čestice za gradnju građevina mogu se podizati ograde, ako planovima užih područja nije drugačije određeno. Uz regulacijsku liniju se izvode ulične ograde, a uz dvorišne međe dvorišne ograde. Ulična ograda može biti visine max. 1,80 m, a dvorišne max. 2,0 m, ako planovima užih područja nije drugačije određeno. (52.) Odvodnja voda s građevne čestice ne smije se riješiti na susjedne čestice i građevine. 2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu (53.) Ako se gradi kolni pristup od ceste do građevne čestice, on mora biti širine min. 3,0 m, ako planovima užih područja nije drugačije riješeno. Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 120
(54.) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Vatrogasni prilaz mora se osigurati s javne površine, preko vlastite građevne čestice ili preko susjedne građevne čestice, ako je uknjiženo pravo prolaza. (55.) Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mreža, građevine se obvezno moraju priključiti na mrežu. (56.) Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim prikazima građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije opremljeno na minimalnoj razini. Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja stalnog stanovanja je sljedeća: - kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika, - mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu, - mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar. Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije obvezno za građevine povremenog stanovanja te građevine koje za svoju funkciju ne trebaju kolni prilaz, odnosno elektroenergetski i vodovodni priključak. 2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina 2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine (57.) Obiteljska stambena građevina je građevina stalnog stanovanja s najviše 2 stana. Obiteljskom stambenom građevinom iz prethodnog stavka smatra se i građevina mješovite namjene s najviše 2 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki ( 134.) ovih Odredbi. (58.) Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska stambena građevina te građevine gospodarskih, javnih i društvenih djelatnosti te pomoćne građevine, sukladno ovim Odredbama. Iznimno, ako na građevnoj čestici ima više postojećih obiteljskih stambenih građevina, moguća je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne povećava postojeći koeficijent izgrađenosti (kig), ako je veći od dozvoljenog, a zamjenske građevine se moraju graditi sukladno ostalim uvjetima Odredbi PPUO. Etažna visina dvorišnih zamjenskih građevina može se povećavati samo za podrum i potkrovlje s tim da ukupni broj etaža nakon nadogradnje može biti najviše podrum, prizemlje, kat i potkrovlje. Gospodarske građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja utvrđene su u točki (97.) ovih Odredbi. Veličina i način korištenja građevne čestice (59.) U građevinskom području naselja utvrđuju se sljedeće najmanje veličine i najveći koeficijenti izgrađenosti građevnih čestica za obiteljsku stambenu gradnju: NAJMANJA VELIČINA I NAJVEČI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI GRAĐEVNIH ČESTICA ZA OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE
NAJVEĆI KOEFICIJENT NAJMANJA VELIČINA GRAĐEVNE NAČIN GRADNJE IZGRAĐENOSTI ČESTICE (m²) (kig) a) Samostojeći 300 0,3 b) Poluprislonjene 250 0,4 c) Prislonjene 200 0,5
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 121
(60.) Iznimno od točke (59.) ovih Odredbi, veličina parcele i koeficijent izgrađenosti mogu se utvrditi i drugačije u sljedećim slučajevima: - kod zamjene postojeće obiteljske građevine novom, (u slučaju da nisu ispunjeni uvjeti za veličinu građevne čestice iz točke (61.) ovih Odredbi), nova se građevina može graditi na postojećoj građevnoj čestici manje veličine, a koeficijent izgrađenosti može biti veći, ali ne veći od postojećeg, ili - za uglovne građevne čestice čija površina je manja od 260,0 m², na kojima se gradi građevina na prislonjeni način gradnje, koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i veći, ali ne veći od 0,75, ili - kada je to uvjetovano uvjetima zaštite kulturnih dobara. (61.) Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0 m dubine građevne čestice, mjereno od regulacijske linije. Iznimno, građevine se mogu graditi i na većoj dubini, ako je tako riješeno planovima užih područja. Uvjeti gradnje građevina (62.) Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili suterena, prizemlja, kata i potkrovlja. Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i veće etažne visine, ali ne veće od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja. (63.) Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. 2.2.3.2. Višestambene građevine (64.) Višestambena građevina je građevina s najmanje 3 stana. Višestambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene s min. 3 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (134.) ovih Odredbi. Veličina i način korištenja građevne čestice (65.) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna višestambena građevina i pomoćne građevine u funkciji višestambene građevine. (66.) Minimalna površina građevne čestice za višestambenu gradnju je sljedeća: - 180,0 m² za građevne čestice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgrađenosti 1,0, - 450,0 m² u ostalim slučajevima. (67.) Minimalna površina građevne čestice za višestambenu gradnju je sljedeća: - 180,0 m² za građevne čestice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgrađenosti 1,0, - 450,0 m² u ostalim slučajevima.
(68.) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za višestambenu izgradnju iznosi najviše: - 1,0 ako su pomoćni sadržaji u sklopu građevine i parkiranje je riješeno u sklopu javne površine i ako su najmanje dvije granice građevne čestice istovremeno i regulacijske linije, - 0,40 u ostalim slučajevima.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 122
Uvjeti gradnje građevina (69.) Najveća etažna visina višestambene građevine je podrum/suteren i 5 nadzemnih etaža, izuzev u slučaju iz točke (71.) ovih Odredbi. (70.) Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz dvorišne međe koje graniče s izgrađenom građevnom česticom obiteljske stambene građevine, utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje: - max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje), - izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od regulacijske linije, - na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. (71.) Iznimno od točke (66.), (67.), (68.), (69.) i (70.) ovih Odredbi u planovima užih područja moguće je utvrditi i drugačije. 2.2.3.3. Građevine povremenog stanovanja (72.) Građevinom povremenog stanovanja smatra se građevina namijenjena stanovanju u kojoj se boravi povremeno s ciljem odmora/rekreacije, obavljanja različitih poljoprivrednih djelatnosti i sl. Veličina i način korištenja građevne čestice
(73.) Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,3. (74.) Na jednoj građevnoj čestici za povremeno stanovanje može se graditi samo jedna građevina povremenog stanovanja, pomoćne građevine i poljoprivredne građevine (osim za uzgoj životinja). (75.) Sve građevine na građevnoj čestici za povremeno stanovanje moraju se locirati na način da se uklope u prirodni krajolik i da svojim položajem ne sprečavaju vrijedne vizure i insolaciju susjednih građevina za povremeno stanovanje. Uvjeti gradnje građevina (76.) Način gradnje građevine povremenog stanovanja je samostojeći i poluprislonjeni. (77.) Etažna visina građevine povremenog stanovanja može biti max podrum ili suteren, prizemlje i potkrovlje. (78.) Krovište građevine povremenog stanovanja ne smije imati nagib veći od 45º. (79.) Kod arhitektonskog oblikovanja građevine povremenog stanovanja potrebno je koristiti arhitektonske elemente i građevinske materijale sukladne autohtonoj gradnji, podneblju i krajobrazu. Uređenje građevne čestice (80.) Ograda građevine čestice u građevnom području povremenog stanovanja mora biti transparentna ili od živice, a puna ograda može biti samo u donjem dijelu, visine max. 60,0 cm. (81.) Dio građevne čestice povremenog stanovanja oko građevina potrebno je hortikulturno riješiti autohtonom vegetacijom, na načina da se izgrađene strukture u najvećoj mogućoj mjeri zaklone od vizura iz prostora izvan građevinskog područja povremenog stanovanja. 2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti (82.) Građevine javnih i društvenih djelatnosti su građevine upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, obrazovne, kulturne i vjerske namjene i sl. (83.) Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi u svim građevinskim područjima izuzev građevinskog područja naselja povremenog stanovanja , na zasebnim građevnim česticama i kao zasebne građevine na građevnim česticama druge namjene, osim građevnih čestica prometa i infrastrukture.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 123
(84.) U sklopu građevnih čestica za gradnju proizvodnih građevina mogu se graditi građevine javnih i društvenih djelatnosti isključivo za potrebe radnika koji rade na toj građevnoj čestici. Veličina i način korištenja građevne čestice (85.) Veličina građevne čestice građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno detaljnoj namjeni građevine, na način da se omogući njezino normalno korištenje i sukladno posebnim propisima. (86.) Veličina građevne čestice za osnovnu školu iznosi min. 30-40,0 m²/učeniku. Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja ili kada postoji mogućnost korištenja slobodnih površina u blizini i sl., veličina građevne čestice može biti i manja, ali ne manja od 20,0 m²/učeniku. Ako se škola nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu građevine mješovite namjene), neizgrađena površina parcele mora biti min. 10 m²/učeniku. Stavke 1., 2. i 3., ove točke odnose se samo na osnovne škole. (87.) Veličina građevne čestice za dječji vrtić iznosi min. 25,0 m²/djetetu. Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja veličina građevne čestice može biti i manja, ali neizgrađena površina građevne čestice mora biti min. 10,0 m²/djetetu. Ako se vrtić nalazi na građevnoj čestici druge namjene ( kao zasebna građevina ili u sklopu građevine mješovite namjene), neizgrađena površina parcele mora biti min. 10,0 m²/djetetu. (88.) Najveći koeficijent izgrađenosti za zasebne građevne čestice javne i društvene namjene utvrđuje se sukladno točki (69.) ovih Odredbi. Iznimno, od stavka 1., ove točke koeficijent izgrađenosti građevne čestice javne i društvene namjene može biti i veći ako se tako odredi prostornim planom užih područja. (89.) Kod gradnje dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole mora se osigurati nesmetana insolacija učionica i prostorija za boravak djece na način da se građevina gradi na dovoljnoj udaljenosti od postojećih građevina. Uvjeti gradnje građevina (90.) Maksimalna etažna visina građevine javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno točkama (69.), (70.) i (71.) ovih Odredbi. (91.) Na građevnim česticama javne i društvene namjene, sukladno detaljnoj namjeni građevine, potrebno je osigurati športske i rekreacijske površine i igrališta za korisnika, prema potrebama i posebnim propisima. 2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti (92.) Građevine gospodarskih djelatnosti su proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i poljoprivredne građevine. Proizvodne građevine su građevine za industrijske, zanatske i slične djelatnosti u kojima se odvija proces proizvodnje. Poslovne građevine su građevine za uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti. Ugostiteljsko-turističke građevine su građevine u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost, sukladno posebnom propisu. Poljoprivredne građevine su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja. Vrsta gospodarske djelatnosti utvrđuje se sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. 2.2.5.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti) (93.) U građevinskim područjima mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 124
DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU
KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE DRUGE NAMJENE GRAĐEVINSKO NA ZASEBNOJ PODRUČJE GRAĐEVNOJ ČESTICI NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
OBITELJSKO ŠPORT I REKREACIJA STANOVANJE - tihe i čiste djelatnosti, - ugostiteljsko-turističke,
- sve vrste radionica za - poslovne popravak i servisiranje vozila ,
- sve vrste radionica za obradu NASELJA metala i drveta, STALNOG - sve PPUT djelatnosti
STANOVANJA - praonice vozila,
- ugostiteljsko-turističke djelatnosti, izuzev noćnog bara, noćnog kluba, disko bara i disko kluba, - ugostiteljsko-turističke - ugostiteljsko-turističke djelatnosti, izuzev noćnog djelatnosti, izuzev noćnog bara, NASELJA bara, noćnog kluba, disko noćnog kluba, disko bara i disko POVREMENOG bara i disko kluba, kluba, STANOVANJA - trgovine mješovitom robom - trgovine mješovitom robom površine max 150,0 m² površine max 150,0 m² - ugostiteljsko-turističke, GOSPODARSKA - sve PPUT djelatnosti - sve PPUT djelatnosti ZONA - poslovne TURISTIČKO- - ugostiteljsko-turističke, - ugostiteljsko-turističke, - ugostiteljsko-turističke, REKREACIJSKA ZONA - poslovne - poslovne - poslovne ŠPORTSKO - ugostiteljsko-turističke, - ugostiteljsko-turističke, - ugostiteljsko-turističke, REKREACIJSKA ZONA - poslovne - poslovne - poslovne
Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine , građevine javnih i društvenih djelatnosti i građevine povremenog stanovanja ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT djelatnosti. (94.) S obzirom na mogući utjecaj na okoliš, PPUT djelatnosti su: - tihe i čiste djelatnosti; - djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš..
(95.) Tihe i čiste PPUT djelatnosti su sve poslovne, proizvodne i ugostiteljsko turističke djelatnosti, osim djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš, (96.) PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš su: - sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila, - sve vrste radionica za obradu drveta i metala, - praonice vozila, - ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub, - ostale poslovne i proizvodne djelatnosti koje u vanjskom prostoru stvaraju buku veću od 55 dBA, - trgovine na veliko, osim onih u kojima se obavlja trgovina na veliko na osnovi uzoraka ili na drugi sličan način, - djelatnosti koje su, sukladno posebnom propisu, razvrstane u I, II i III kategoriju ugroženosti od požara,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 125
- djelatnosti koje zahtijevaju dnevni transport roba i sirovina veći od 1,5 t. Potrebe za dnevnim transportom moraju se obrazložiti u dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjev za ishođenje potrebnih odobrenja za realizaciju zahvata, - klaonice, - mlinovi, - pilane, - komunalno servisne djelatnosti, - skladišta preko 50 m2 bruto površine, koja se grade kao samostalne građevine ili u sklopu građevine druge namjene, - građevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.
(97.) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti: UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE LOKACIJA DOZVOLJENA DJELATNOST ČESTICE I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA - tihe i čiste djelatnosti, - max. bruto izgrađena površina NA GRAĐEVNOJ ČESTICI - sljedeće djelatnosti s zasebne građevine PPUT OBITELJSKE STAMBENE potencijalno nepovoljnim djelatnosti je 100,0 m², GRAĐEVINE utjecajem na okoliš: - bruto izgrađena površina za sve • sve vrste radionica za PPUT djelatnosti na građevnoj popravak i servisiranje čestici obiteljskog stanovanja ne vozila može biti veća od bruto • sve vrste radionica za izgrađene površine za obradu metala i drveta stanovanje. • praonice vozila - max. etažna visina građevine je • ugostiteljski objekti tipa podrum, prizemlje i potkrovlje, noćni bar, noćni klub, - max. visina građevine je 7,0 m, disko bar i disko klub - na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. - građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije, i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa. - tihe i čiste djelatnosti, - najveći koeficijent izgrađenosti NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE - sljedeće djelatnosti s građevne čestice je 0,4, ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. potencijalno nepovoljnim - max. visina građevine je 10,0 m, 20,0 m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA utjecajem na okoliš: - na dubini većoj od 20,0 m od GRANIČI S IZGRAĐENOM • sve vrste radionica za regulacijske linije visina GRAĐEVNOM ČESTICOM popravak i servisiranje građevine na dvorišnoj međi STAMBENE, TE JAVNE I vozila, može iznositi na toj međi max. DRUŠTVENE GRAĐEVINE • sve vrste radionica za 4,5 m od kote terena, obradu metala i drveta, neposredno uz među. Visina • praonice vozila, građevine odnosno dijela • ugostiteljski objekti tipa građevine može se povećavati noćni bar, noćni klub, udaljavanjem od međe s tim da disko bar i disko klub. max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. - građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 126
udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa, - sve građevine za proizvodne djelatnosti moraju biti udaljene min. 5,0 m od dvorišnih međa. Iznimno, građevine koje se grade u rubnim dijelovima naselja, mogu se graditi na dvorišnoj međi, ako je ona istovremeno i granica građevinskog područja. U OSTALIM SLUČAJEVIMA - građevine za sve PPUT - najveći koeficijent izgrađenosti djelatnosti 0,6, - max. etažna visina: podrum i 3 nadzemne etaže, - max. visina građevine je 13,5 m.
(98.) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti mogu se planom uređenja užih područja utvrditi i drugačiji uvjeti od uvjeta utvrđenih u točki (97.) ovih Odredbi. (99.) Na građevnoj čestici građevina PPUT djelatnosti mogu se graditi sljedeće građevine: - proizvodne, poslovne i turističko-ugostiteljske građevine, - prometne i infrastrukturne građevine, - športske i rekreacijske građevine za potrebe radnika, - jedna obiteljska stambena građevina. Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog stavka mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika. Bruto izgrađena površina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne bruto izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici. (100.) U naseljima povremenog stanovanja mogu se graditi građevine za ugostiteljsko-turističke djelatnosti, izuzev noćnog bara, noćnog kluba, disko-bara i disko-kluba, te smještajni kapaciteti koji su posebnim propisom utvrđeni u kategoriji seljačkog domaćinstva . U naseljima povremenog stanovanja mogu se graditi trgovine mješovitom robom površine max. 150,0 m². 2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina (101.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja, u kojima je dozvoljen uzgoj životinja, poljoprivredne građevine mogu se graditi u sljedećim područjima naselja: - na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine, - na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura, (102.) U građevinskom području naselja povremenog stanovanja poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura mogu se graditi na građevnoj čestici povremenog stanovanja i na zasebnoj građevnoj čestici. (103.) Na neizgrađenoj građevnoj čestici ne mogu se graditi poljoprivredne građevine za uzgoj životinja ako se istovremeno ne gradi stambena građevina. Uvjeti i način korištenja građevne čestice (104.) Površina zasebne građevne čestice za gradnju poljoprivredne građevine ne može biti veća od 0,5 ha, ako planom užeg područja nije drugačije određeno.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 127
Iznimno, postojeće građevne čestice na kojima su postojeće poljoprivredne građevine mogu biti i veće od utvrđenih u prethodnom stavku.
(105.) Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije je max. 0,6.
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za uzgoj poljoprivrednih kultura je max. 0,3. (106.) Najmanja udaljenost poljoprivredne građevine za smještaj životinja od regulacijske linije na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja jednaka je: - za svinje: četverostrukom broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0 m, - za ostale životinje i perad: broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30 m. Zadane udaljenosti ne primjenjuju se na udaljenosti većoj od 80,0 m od regulacijske linije. Najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih građevina od regulacijske linije je: - 20,0 m za građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura, - 45,0 m za gnojišta, kompostišta, građevine za silažu, gnojišne jame te vodonepropusne sabirne jame za potrebe poljoprivrednih građevina, - 40,0 m za pčelinjake . Kod uglovnih građevnih čestica udaljenost od regulacijske linije građevina iz stavka 1. i 2. ove točke odnosi se na kraće regulacijske linije, a od duže regulacijske linije građevine moraju biti udaljene min. 5,0 m. (107.) Najmanja udaljenost građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije koji se grade na zasebnoj građevnoj čestici je min. 20,0 m od regulacijske linije. (108.) Najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina od dvorišne međe je: - 5,0 m za gnojišta, kompostišta i građevine u kojima se sprema sijeno ili slama ili su izgrađene od drveta, - 5,0 m za pčelinjake, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu, - 1,0 m za ostale poljoprivredne građevine. (109.) Najmanja udaljenost pčelinjaka od postojećih građevina za uzgoj stoke je 10,0 m. Najmanja udaljenost gnojišta, gnojišnih jama, te vodonepropusnih sabirnih jama od postojećih građevina za snabdijevanje vodom (bunari, cisterne i sl.) je 20,0 m. Uvjeti gradnje građevina (110.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja maksimalni kapacitet građevina za uzgoj životinja može biti 50 uvjetnih grla. Uvjetna grla se utvrđuju sukladno točki (157.) ovih Odredbi. Ako Općina svojom Odlukom prema posebnom propisu utvrdi manji broj uvjetnih grla od dozvoljenih u prethodnom stavku, primjenjivat će se Odluka (111.) Maksimalna tlorisna površina građevine za uzgoj životinja ne može biti veća od potrebne za iskazani kapacitet, što je potrebno obrazložiti u projektu. (112.) Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, prizemlje i potkrovlje, pod uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za životinje. Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 6,0 m. Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 6,0 m. (113.) Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 128
udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. (114.) Građevine za uzgoj životinja ne mogu imati ventilacijske otvore okrenute prema dvorišnoj međi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe. 2.2.6. Uvjeti gradnje sportsko-rekreacijskih građevina (115.) Sportsko-rekreacijske građevine su različite vrste građevina namijenjenih sportu i rekreaciji kao što su sportske dvorane, tereni, kupališta i sl. (116.) U ovome PPUO utvrđuje se mreža sportskih objekata na području Općine, sukladno posebnom propisu. Mrežu sportskih objekata čine sljedeće postojeće i planirane sportske građevine: MREŽA SPORTSKIH OBJEKATA BROJ BROJ POSTOJEĆIH UKUPNI BROJ GRAĐEVINE PLANIRANIH JEDINICA JEDINICA JEDINICA Dvorane 0 3 3 Otvoreni bazeni 1 0 1 Zračne streljane 0 3 3 Streljane ostale 0 1 1 Kuglane 2 2 4 Nogomet 6 0 6 Mali nogomet, rukomet, odbojka, 3,20 8,50 11,70 košarka Tenis 0 4 4 Boćanje 0 2 2 Ostali otvoreni tereni 0 2 2
Broj i vrsta građevina i otvorenih igrališta koje čine jedinicu utvrđeni su posebnim propisom. Postojeće sportske građevine potrebno je dopuniti sadržajima koji čine jedinicu sportskih građevina, sukladno posebnom propisu. (117.) Planiranu mrežu sportskih građevina moguće je proširivati bez ograničenja. (118.) Sportske građevine se grade u građevinskim područjima naselja, a za razmještaj građevina daju se sljedeće smjernice: RAZMJEŠTAJ SPORTSKIH GRAĐEVINA anje anje
Naselje ć Tenis Tenis ne streljane streljane ne košarka košarka Bo Kuglane Kuglane Dvorane Nogomet Nogomet č Mali nogomet, nogomet, Mali Streljane ostale ostale Streljane Otvoreni bazeni bazeni Otvoreni Zra rukomet, odbojka, odbojka, rukomet, Ostali otvoreni tereni otvoreni Ostali
Općinsko 2 1 1 1 2 2 4 2 1 1 središte
Ostala naselja sa 1 - 1 - 2 2 5 2 1 1 > 1000 st.
Ostala naselja - - 1 - - 2 2,70 - - -
UKUPNO: 3 1 3 1 4 6 11,71 4 2 2
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 129
Broj jedinica u tablici iz prethodnog stavka predstavlja minimalni ukupni broj jedinica (postojećih i planiranih). Jedinice iz tablice mogu se grupirati, a njihov konačni razmještaj utvrdit će se sukladno prostornim mogućnostima i specifičnim potrebama stanovništva u pojedinom naselju. (119.) Za gradnju sportsko-rekreacijskih građevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i društvenih građevina i posebni propisi. (120.) Otvorene športske terene potrebno je orijentirati u pravcu sjever-jug gdje god je to moguće. Ako su od kolnika udaljeni manje od 10,0 m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0 m. (121.) U svim naseljima je potrebno graditi dječja igrališta, sukladno potrebama stanovništva. Razmještaj dječjih igrališta je potrebno uskladiti s prostornom organizacijom naselja i osigurati odgovarajuću dostupnost u zavisnosti o dobnoj skupini djece za koju se igralište gradi. 2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina (122.) Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremnici i ljetne kuhinje, bazeni za vlastite potrebe i sl. građevine koje su u funkciji stambene građevine na čijoj se čestici nalaze. Veličina i način korištenja građevne čestice (123.) Pomoćna građevina može se graditi samo u dvorišnom dijelu građevne čestice, iza osnovne građevine, gledano u odnosu na regulacijsku liniju. Ukoliko građevna čestica ima regulacijske linije s više strana, pomoćna građevina se mora graditi uz dvorišnu među, a od regulacijskih linija mora biti udaljena min. 3,0 m. Iznimno, odredbe stavka 1. i 2. ne odnose se na gradnju garaža. Uvjeti gradnje građevina (124.) Zbrojena bruto izgrađena površina prizemlja svih pomoćnih građevina može biti max. 50% ukupne bruto izgrađene površine prizemlja osnovne građevine na čijoj se čestici nalazi. (125.) Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum i prizemlje. (126.) Visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. 2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina (127.) Komunalne građevine su groblja, tržnice na malo i reciklažna dvorišta. (128.) U ovome PPUO sva se postojeća groblja u građevinskom području naselja zadržavaju na postojećim katastarskim česticama. Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te, uvjeti gradnje i uređenja groblja utvrđuju se sukladno posebnom propisu. (129.) Tržnice na malo grade se na zasebnim građevnim česticama uz koje je u neposrednoj blizini obvezno izgraditi parkirališta za opskrbu i korisnike, sukladno uvjetima iz točke (193.) ovih Odredbi. Tržnice na malo mogu imati max. etažnu visinu Po+p+1+Pk, max. koeficijent izgrađenosti može biti 1,0, a ostali uvjeti gradnje tržnica na malo utvrđuju se sukladno posebnom propisu. (130.) U građevinskom području naselja potrebno je izgraditi najmanje jedno reciklažno dvorište. Reciklažno dvorište se gradi na zasebnoj građevnoj čestici, veličine min. 500,0 m², u pravilu uz gospodarske sadržaje. Reciklažno dvorište se mora ograditi te koristiti na način da se njegovim korištenjem ne ugrožava ili onemogućava korištenje susjednih građevnih čestica.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 130
2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama (131.) Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci), telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl. Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor. Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od tvrdog materijala. (132.) Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr. Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani pješački prolaz širine min. 2,25 m. 2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene (133.) Građevine mješovite namjene su građevine s više funkcija odnosno za više djelatnosti, pri čemu niti jedna ne smije ograničavati ili onemogućavati korištenje građevine za potrebe njezinih drugih funkcija ili djelatnosti. (134.) Građevine mješovite namjene grade se sukladno uvjetima utvrđenim u ovome PPUO za osnovnu namjenu građevine. Osnovna namjena građevine mješovite namjene određuje se prema funkciji ili djelatnosti koja ima najveći udio u bruto izgrađenoj površini građevine. Ako je udio različitih funkcija i djelatnosti jednak, prioritet imaju stanovanje odnosno javne i društvene djelatnosti. (135.) U višestambenim građevinama komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti potpuno odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama. Iznimno od prethodnog stavka, prostori onih namjena koje se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za pristup stanovima. (136.) Gospodarske djelatnosti u građevini mješovite namjene, u kojoj je jedna od namjena stanovanje i/ili javna i društvena namjena, može biti samo za tihe i čiste djelatnosti. 2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina (137.) Zasebna građevna čestica na kojoj se gradi garaža mora imati minimalnu površinu 3,0x5,0 m i minimalno 3,0 m dugu regulacijsku liniju, a najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 1,0. 2.2.12. Uvjeti uređenja naselja (138.) U javnom prostoru naselja moraju se zadržati sve građevine male sakralne arhitekture (kapelice, poklonci, raspela) u izvornom obliku. Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu postojeće lokacije. (139.) Uz obje strane u naseljima, osobito glavnih, gdje god je to moguće treba podizati tradicijske bjelogorične drvorede, a postojeće crnogorične postupno uklanjati i zamjenjivati bjelogoričnim. Postojeće površine parkova ne smiju se smanjivati, a u njima se dozvoljava gradnja isključivo građevina prometa i infrastrukture te spomen obilježja, fontana i druge urbane opreme. 2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA (140.) Van naselja stalnog i povremenog stanovanja u ovome PPUO dozvoljava se gradnja na sljedećim područjima: - građevinska područja van naselja, - područje Općine van građevinskog područja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 131
(141.) Za gradnju građevina van građevinskog područja naselja primjenjuju se uvjeti iz poglavlja 2.2.2.2. «Način i uvjeti gradnje građevina» ovih Odredbi. 2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja stalnog i povremenog stanovanja
Groblje
(142.) U PPUO utvrđena su građevna područja za sva postojeća groblja koja se nalaze van građevinskog područja naselja.
Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje groblja utvrđuju se sukladno posebnom propisu. 2.3.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja (143.) Van građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine: a) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - građevine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina, - stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. b) Na poljoprivrednom zemljištu ostalih bonitetnih klasa - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - rekreacijske građevine, - građevine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina, - stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. c) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene - građevine infrastrukture, sukladno kartografskom prikazu br. 2.A. do 2.D. - građevine za gospodarenje šumom, d) Na ostalom poljoprivrednom tlu, šumama i šumskom zemljištu - građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom i šumskom zemljištu, prema točkama a), b) i c). e) Na vodama i unutar vodnog dobra - vodne građevine, - građevine infrastrukture ( prometne, energetske, komunalne itd.). (144.) Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati pristup s javne površine. Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski putovi širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu. (145.) Oko gospodarskih i stambenih građevina koje se grade van građevinskog područja obvezna je sadnja niskog i visokog zelenila, a ograđivanje građevne čestice je dozvoljeno isključivo ogradom od pletiva s parapetom visine max. 30,0 cm ili živicom. Max. visina ograde je 1.8 m. Ograditi se može i poljoprivredno zemljište sukladno uvjetima iz prethodnog stavka.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 132
2.3.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja (146.) Van građevinskog područja mogu se graditi samo stambene građevine obiteljskog načina gradnje za vlastite potrebe, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom podrazumijeva se poljoprivredni posjed min. veličine utvrđene u točki (152.) ovih Odredbi, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske građevine za potrebe poljoprivredne djelatnosti, zajedno sa stambenom građevinom. Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je gradnja samo jedne obiteljske stambene građevine. Stambena građevina ne može se graditi van građevinskog područja ako prije toga nisu izgrađene građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost. (147.) Udaljenost stambene građevine od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja mora biti min. 500,0 m, od razvrstane ceste min. 50,0 m, a od autoceste min. 100,0 m. (148.) Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na posjedima manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti veća od 200 m². (149.) Etažna visina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može bit max. podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. 2.3.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja (150.) Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma su: - poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja (stoke, peradi i krznaša), te ribnjaci, - gospodarske građevine za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj životinja, - ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu u seoskom turizmu u sklopu obiteljskog poljoprivrednog posjeda. (151.) Poljoprivredne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu isključivo osnovne namjene (P1), (P2) i (P3) i ostalom poljoprivrednom tlu u sklopu namjene ''ostalo poljoprivredno tlo šume i šumsko zemljište'' (PŠ), sukladno posebnom propisu i ako su zadovoljeni uvjeti utvrđeni ovim Odredbama u pogledu minimalne veličine posjeda, udaljenosti od građevinskog područja i javnih prometnica i minimalnog broja uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja. Poljoprivredne građevine se ne mogu graditi u zaštićenom području, području predloženom za zaštitu i području vrijednog krajobraza, prikazanom na kartografskim prikazima br. 3.A. i 3.B. «UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA». (152.) Minimalna veličina posjeda na kojem se mogu graditi poljoprivredne građevine van građevinskog područja je sljedeća: - 15,0 ha za građevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, ili - 5,0 ha za građevine u funkciji uzgoja voća, ili - 3,0 ha za građevine u funkciji uzgoja povrća, ili - 1,0 ha za građevine u funkciji uzgoja vinove loze, ili - 0,5 ha za građevine u funkciji uzgoja cvijeća i sadnica. Posjedom iz stavka 1. ove točke smatra se zemljište koje je u površini min. 60% u vlasništvu investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Ako posjed čini više katastarskih čestica, na min. 80% površine posjeda katastarske čestice moraju biti fizički
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 133
povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali i poljski putevi. Najmanje 50% posjeda treba biti na području općine Kneževi Vinogradi. (153.) Poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura i prateći sadržaji su: skladišta, hladnjače, spremišta strojeva i alata, nadstrešnice, staklenici, plastenici, kompostišta, sušionice, pakirnice svježih i sušenih proizvoda, parkirališta, manipulacijske površine, vage i sl. Udaljenost poljoprivrednih građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja. Odredbe iz stavka 1. ove točke ne odnosi se na poljoprivredne građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura. (154.) Minimalni broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja mora biti veći od 50. (155.) Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste: MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD RAZVRSTANE CESTE Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane Broj uvjetnih grla ceste (u m) Državne ceste Županijske i lokalne ceste > 50-100 100 100 > 100 do 400 150 100 > 400 200 150
Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje. Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste mora biti min. 50,0 m. (156.) Građevine za smještaj životinja van građevinskog područja ne mogu se graditi u vodozaštitnim zonama, u kojima je zabrana gradnje takvih građevina utvrđena posebnim propisom i odlukama o zaštiti sanitarnih zona crpilišta, donesenim na temelju tog propisa. (157.) Građevine za smještaj životinja moraju se udaljiti od građevinskog područja na minimalnu udaljenost, zavisno o kapacitetu građevine.
Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izračunava se na način da se broj životinja u jednom turnusu pomnoži s koeficijentom k iz sljedeće tablice: KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA
VRSTA STOKE k Krave, steone junice 1,00 Bikovi 1,50 Volovi 1,20 Junad 1-2 godine 0,7 Junad 6-12 mjeseci 0,5 Telad 0,25 Krmače+prasad 0,30 Tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 Mlade svinje 2 do 6 mjeseci 0,13 Prasad do 2 mjeseca 0,02 Teški konji 1,20 Srednje teški konji 1,00 Laki konji 0,80 Ždrebad 0,75 Ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 Janjad i jarad 0,05
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 134
Konzumna perad 0,002 Rasplodne nesilice 0,0033 Nojevi 0,25 Kunići 0,007
Za sve ostale životinje koje nisu navedene u tablici broj uvjetnih grla utvrđuje se na način da se broj grla u jednom turnusu pomnoži s prosječnom težinom životinje na kraju turnusa i podijeli s 500. (158.) Minimalna udaljenost građevina za smještaj životinja od granica građevinskog područja iznosi: MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINA ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA Kapacitet građevine izražen u uvjetnim Udaljenost od granice građevinskog grlima (Ug) područja naselja (m) > 50-100 Ug x 2 > 100-300 0,5 (Ug –100)+200 > 300-400 0,5 (Ug –100)+250 > 400-500 0,5 (Ug –100)+300 > 500 min. 500,0
Udaljenost iz prethodnog stavka odnosi se i na gnojišta i lagune, a ne odnosi se na pomoćne građevine. (159.) Na građevnoj čestici građevine za smještaj životinja mogu se graditi prateći sadržaji (klaonica, hladnjača, skladišta i mješaonica stočne hrane, kafilerija, kompostište, spremišta strojeva i alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže, parkirališta, manipulativne površine, nadstrešnice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena građevina. Prateći sadržaji mogu biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja životinja, a prostori za boravak djelatnika samo garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za dnevni odmor. Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za smještaj životinja. Prateći sadržaji iz stavka 1. ove točke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno s izgradnjom osnovnih građevina. Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne čestice. (160.) Ribnjakom se smatraju bazeni i prateće građevine za uzgoj ribe, koji se u pravilu grade na poljoprivrednom tlu niže od V klase, te u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i potoka. Izgradnja ribnjaka ne smije štetno utjecati na vodni režim susjednog obradivog zemljišta. (161.) Prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu (klaonica, hladnjača, mješaonice stočne hrane i sl.) mogu biti isključivo u funkciji osnovne proizvodnje i mogu se graditi pod uvjetom da kapacitet građevine za uzgoj životinja iznosi min. 100 uvjetnih grla. Maksimalni kapacitet prateće građevine za primarnu doradu i preradu mora odgovarati maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje, te se u projektu mora dokazati da su količine sirovina za doradu i preradu sukladne kapacitetu farme. Uvjeti iz prethodnog stavka ne odnose se na kafileriju. (162.) Gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu, utvrđene posebnim propisom, a mogu se graditi isključivo ako je izgrađena ili se istovremeno gradi stambena građevina. Ove građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase odnosno na osobito vrijednom obradivom tlu (P1). (163.) Etažna visina gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma može biti max. podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje, a njezina bruto izgrađena površina može iznositi max. 20% bruto izgrađene površine zatvorenih gospodarskih građevina.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 135
2.3.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja (164.) Rekreacijske građevine van građevinskog područja su: trim staza, konjička staza, kupalište, i sl., građevine u funkciji rekreacije. Van građevinskog područja ne mogu se graditi zatvorene rekreacijske građevine. Rekreacijske građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase odnosno na osobito vrijednom obradivom tlu (P1). 2.3.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina (165.) Na području općine Kneževi Vinogradi nisu utvrđena eksploatacijska i istražna polja mineralnih sirovina. Nova istražna polja mogu se formirati na vrijednom obradivom tlu (P2), ostalom obradivom tlu (P3), gospodarskim šumama (Š1), ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene (ŠZ), ostalom poljoprivrednom tlu, šumama i šumskom zemljištu (PŠ). Istražna polja ne mogu se osnivati na područjima prirode zaštićenim prema posebnom propisu i područjima prirode predloženim za zaštitu ovim PPUO, koja su prikazana na kartografskom prikazu br. 3.A. 2.3.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja (166.) Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na kojoj je izgrađena stambena građevina koja se prema ovim Odredbama može graditi van građevinskog područja. Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum i prizemlje. 2.3.2.6. Komunalne građevine van građevinskog područja Odlagalište komunalnog otpada (167.) Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. ''KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA''. Predložena lokacija je utvrđena načelno simbolom. Za slučaj aktiviranja odlagališta nužno je provesti istraživanje u cilju utvrđivanja podobnosti lokacije za planiranu namjenu te utvrditi novo građevinsko područje odlagališta. Odlagalište komunalnog otpada mora se ograditi ogradom visine min. 1,80 m. Odlagalište se mora izgraditi i urediti sukladno posebnim propisima, primjenjujući mjere zaštite voda, tla i zraka od onečišćenja te mjere zaštite od požara. Minimalna širina pristupne ceste je 6,0 m. Nakon sanacije prostor odlagališta koristit će se za pošumljavanje. 2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine (168.) Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja grade se sukladno ovim Odredbama, izuzev onih odredbi koje se odnose isključivo na gradnju u građevinskom području. (169.) Van granica građevinskog područja mogu se graditi stajališta, benzinske postaje i druge građevine u funkciji prometa. Benzinske postaje mogu se graditi u pojasu dubine max. 150,0 m od osi postojeće javne ceste, sukladno posebnom propisu. Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje može biti 0,5. Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadržaji (prostorije za boravak djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta, manipulativne površine i sl.).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 136
Kod postojećih cesta dodatni sadržaji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske postaje su ugostiteljski, trgovački i servisni, a koeficijent izgrađenosti građevne čestice tim sadržajima ne može biti veći od 0,25. Ugostiteljski sadržaj za smještaj iz prethodnog stavka može biti isključivo tipa motel. (170.) Uz nove ceste mogu se graditi svi sadržaji predviđeni projektom ceste.
2.3.2.8. Ostale građevine van granica građevinskog područja (171.) Van granica građevinskog područja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, mogu se graditi manje vjerske građevine kao križevi, poklonci, kapelice i sl., te spomen obilježja, najveće bruto razvijene površine do 30, 0 m². 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI (172.) Gospodarske djelatnosti su sljedeće: - poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo, - eksploatacija mineralnih sirovina, - industrija, - graditeljstvo, - trgovina, - ugostiteljstvo i turizam, - promet, telekomunikacije i skladištenje, - proizvodnja i opskrba strujom, plinom i vodom, - ostale usluge. (173.) U naseljima stalnog stanovanja građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na građevnoj čestici drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici. Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno uvjetima gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama. (174.) U građevinskom području naselja povremenog stanovanja dozvoljeno je: - obavljanje poljoprivredne proizvodnje, - gradnja građevina u funkciji poljoprivrede, sukladno točki (19.) ovih Odredbi, - gradnja građevina ugostiteljstva, turizma i trgovine, sukladno točki (100.) ovih Odredbi. (175.) Površine izvan granica građevinskog područja naselja stalnog i povremenog stanovanja i ostalih građevinskih područja namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, seoskog turizma, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji voda, sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI (176.) U ovome PPUO društvenim djelatnostima se smatraju sljedeće djelatnosti: - uprava, - socijalna zaštita, - zdravstvo, - predškolski odgoj, - obrazovanje, - kultura,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 137
- vjerske aktivnosti, - udruge i sl. (177.) Planirana mreža javnih i društvenih djelatnosti sadrži osnovne sadržaje koji moraju biti zastupljeni u središnjim naseljima, a moguće ju je proširivati bez ograničenja. U naseljima na području općine Kneževi Vinogradi moraju se za potrebe javnih i društvenih djelatnosti, osigurati prostori za sljedeće sadržaje:
- Kneževi Vinogradi - Općinska uprava - osnovna škola - dječji vrtić - zdravstvena stanica - ljekarna - veterinarska ambulanta - dom kulture - vatrogasni dom
- Karanac i Zmajevac - osnovna škola u Zmajevcu i područna u Karancu - dječji vrtić - ambulanta - ljekarna - veterinarska ambulanta - dom kulture - vatrogasni dom
- ostala naselja - područne škole u Kotlini i Suzi - dječji vrtić u Suzi - dom kulture - vatrogasni dom
Za vjerske građevine, udruge i sl. prostor će se osigurati sukladno potrebama. (178.) Za potrebe društvenih djelatnosti koristit će se postojeće građevine ili graditi nove u građevinskim područjima naselja, sukladno uvjetima utvrđenim u ovim Odredbama. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (179.) Trase i površine novih prometnih i infrastrukturnih građevina prikazane su u kartografskim prikazima br. 2.A. do 2.D., te u kartografskim prikazima građevinskih područja, a osnovni uvjeti utvrđivanja koridora i površina definirani su u točki (3.) i (4.) ovih Odredbi. (180.) Prilikom gradnje novih infrastrukturnih vodova potrebno je težiti njihovom objedinjavanju u infrastrukturne koridore. (181.) Vodovi infrastrukture u pravilu se polažu u javne površine. Iznimno, mogu se polagati i na ostalim otvorenim površinama uz osigurani pristup. Ostale površine iz prethodnog stavka su: - u građevinskim područjima – neizgrađene površine između regulacijske linije i građevnog pravca, - van građevinskog područja – neizgrađene površine. (182.) Postojeće prometne i infrastrukturne građevine, koje se u ovome PPUO uklanjaju ili zamjenjuju novima, mogu se održavati i rekonstruirati do izgradnje nove mreže. 5.1. PROMETNI SUSTAV (183.) Mreža postojećih razvrstanih javnih cesta utvrđena je u ovome PPUO, a kategorija prometnica utvrđena je na temelju Odluke nadležnog Ministarstva.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 138
Kategorija svih prometnica na području Općine može se mijenjati sukladno izmjenama Odluke iz stavka 1. ove točke bez promjene ovoga PPUO. Od dana stupanja na snagu Odluke, na tu prometnicu i okolni prostor primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni ovim Odredbama, sukladno novoj kategoriji prometnice. U slučaju da prometnica nije naznačena u kartografskim prikazima, uvjeti se odnose na postojeću trasu. (184.) Ulični koridor ceste u naselju je prostor između regulacijskih linija, koji je namijenjen gradnji kolnika, parkirališta, kolno-pješačkih prilaza građevinskoj parceli, prometnih površina pješačkog, biciklističkog i javnog prometa, te vođenja svih vrsta infrastrukturnih vodova, uključujući i odvodni sustav oborinske odvodnje, uređenju zelenih površina, postavljanju urbane opreme i sl. (185.) Svi ulični koridori u građevinskom području na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju biti povezani u jedinstveni prometni sustav. (186.) Predložene lokacije čvorišta planirane brze ceste (nova trasa D212) mogu se korigirati temeljem projekta ceste. Osim predloženih čvorišta mogu se temeljem projekta ceste predvidjeti nova čvorišta. (187.) Za nove ulične koridore u građevinskim područjima naselja potrebno je osigurati širinu: - 25,0 m za ulični koridor kojim prolazi državna cesta, - 20,0 m za ulični koridor kojim prolazi županijska cesta, - 18,0 m za ulični koridor kojim prolazi lokalna cesta, - 18,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale ceste čija je dužine preko 150,0 m. (188.) U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih ograničenja ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za nove ulične koridore čija je dužina preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih: MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET, DUŽINE PREKO 150,0 m Minimalna širina uličnog koridora (m) KATEGORIJA CESTE Otvoreni sustav oborinske Zatvoreni sustav oborinske U ULIČNOM KORIDORU odvodnje odvodnje Državna 20,0 18,0 Županijska 18,0 14,0 Lokalna cesta 18,0 14,0 Ostale ceste 16,0 12,0
(189.) Za nove ulične koridore čija dužina je manja od 150,0 m, širina uličnog koridora ne može biti manja od: MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET, DUŽINE MANJE OD 150,0 M Minimalna širina uličnog koridora (m) SMJER KOLNOG PROMETA Otvoreni sustav oborinske Zatvoreni sustav oborinske odvodnje odvodnje Dvosmjerni promet 12,0 10,0 Jednosmjerni promet 10,0 8,0
Ulice dužine manje od 150,0 m mogu biti i slijepe. (190.) Širine koridora iz točke (187.), (188.) i (189.) ovih Odredbi ne odnose se na postojeće ulične koridore, koji se nalaze u izgrađenom području.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 139
Izgrađeno područje iz prethodnog stavka je izgrađeno građevinsko područje označeno na kartografskim prikazima građevinskih područja br. 4.A. do 4.H. (191.) Na području povremenog stanovanja za pristup do građevne čestice mogu se koristiti i postojeći poljski putovi, a novi pristupni putevi moraju biti širine min. 4,0 m. Udaljenost građevina od osi razvrstanih prometnica mora biti min.: - kod državnih cesta 12,5 m, - kod županijskih cesta 10,0 m, - kod lokalnih cesta i ostalih javnih cesta 9,0 m. (192.) Sve javne ceste na području Općine moraju biti opremljene horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, prema Hrvatskim normama. Sve prometne površine trebaju biti izvedene sukladno posebnom propisu o sprječavanju stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, tako da na njima nema zapreke za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. Nije dozvoljena gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koje zatvaraju vidno polje vozača i time ugrožavaju promet. Određivanje polja preglednosti utvrđuje se na temelju posebnog propisa za javne ceste. (193.) U svim naseljima Općine mora se uz sve stambene građevine, građevine javne i društvene te gospodarske namjene, izgraditi minimalni broj parkirališnih mjesta prema sljedećim normativima: MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA Broj parkirališnih Namjena građevina Jedinica mjesta Obiteljske stambene građevine 1 stan 1,00 Višestambene građevine 1 stan 1,20 Trgovački (maloprodaja) 25 m² bruto izgrađene površine 1,00 Robne kuće, trgovački centri 60 m² bruto izgrađene površine 1,00 Tržnice na malo 25 m² površine građevne čestice 1,00 Poslovne zgrade, uredi, agencije 100 m² bruto izgrađene površine 2,00 Industrija i skladišta 100 m² bruto izgrađene površine 1,00 Servisi i obrt 100 m² bruto izgrađene površine 2,00 Ugostiteljstvo 15 m² bruto izgrađene površine 1,00 Osnovne škole i vrtići 1 učionica/grupa 1,00 Zdravstveni objekti 40 m² bruto izgrađene površine 2,00 Građevine mješovite namjene - ∑ parkirališnih mjesta za sve namjene u sklopu građevine
Broj parkirališta za sportsko-rekreacijske građevine utvrđuje se prema posebnom propisu. (194.) Na javnim parkiralištima i u javnim garažama potrebno je osigurati 5% parkirališnih odnosno garažnih mjesta za invalide. (195.) Sukladno namjeni građevine izgradnja parkirališta se mora riješiti na sljedeći način: • obiteljske stambene građevine - na vlastitoj građevnoj čestici, - u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne čestice,
• višestambene građevine - na vlastitoj građevnoj čestici, - u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne čestice, - na parkiralištu udaljenom max. 100,0 m od građevine,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 140
• poslovne građevine (trgovačke i - na vlastitoj građevnoj čestici, ugostiteljske i poslovne zgrade, - u uličnom koridoru u širini regulacijske linije uredi, agencije, servisi i obrt) građevne čestice - u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne čestice, - na parkiralištu udaljenom do max. 100,0 m od građevine,
• robne kuće i trgovački centri - na vlastitoj građevnoj čestici,
• proizvodne građevine i skladišta - na vlastitoj građevnoj čestici - u uličnom koridoru u širini regulacijske linije građevne čestice,
• javne i društvene te športsko- - na vlastitoj građevnoj čestici, rekreacijske građevine - u uličnom koridoru u širini regulacijske linije građevne čestice, - na parkiralištu udaljenom max. 200,0 m od građevine,
• građevine mješovite namjene - sukladno načinu rješavanja izgradnje parkirališta za osnovnu namjenu.
Pod parkiralištem podrazumijeva se i prostor u garaži. (196.) Pod pojmom «vlastita građevna čestica» iz točke (195.) ovih Odredbi podrazumijeva se građevna čestica na kojoj je izgrađena osnovna građevina. Pod pojmom «ulični koridor u širini regulacijske linije» podrazumijeva se neizgrađeni prostor između regulacijske linije i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi građevna čestica, pod uvjetom da se u tom prostoru osigura pješački prolaz širine kao u ostalom dijelu ulice, a najmanje 1,20 m. Pod pojmom «parkiralište» podrazumijeva se vlastito ili javno parkiralište ili garaža koji su planirani ili su izgrađeni za potrebe nove građevine ili prenamjenu postojeće. Potvrdu da se javno parkiralište ili garaža može koristiti za potrebe građevine izdaje Općina. (197.) Način rješavanja izgradnje parkirališta utvrđen u točki (195.) ovih Odredbi obvezno se primjenjuje i u slučaju prenamjene postojećih građevina, za dio građevine koji se prenamjenjuje, ako je zbog prenamjene potreban veći broj parkirališnih mjesta od broja potrebnog za postojeću namjenu. (198.) U građevinskim područjima naselja potrebno je dati prednost pješačkom i biciklističkom prometu. (199.) Širina pješačkih prometnica utvrđuje se sukladno broju korisnika, prostornim uvjetima i ambijentalnim obilježjima, ali ne može biti manja od 1,20 m. Pješačke prometnice se grade odvojeno od kolnika i po mogućnosti od kolnika odvojene zelenim zaštitnim pojasom. (200.) U naseljima je potrebno razvijati mrežu biciklističkog. Uvjeti gradnje biciklističkih staza utvrđeni su posebnim propisom. (201.) Planirana trasa biciklističke staze državna granica s Republikom Mađarskom-Draž-K. Vinogradi- Bilje-Osijek je orijentacijska i moguće ju je mijenjati u okviru projektne dokumentacije. Glavna trasa biciklističke staze prati liniju obrambenog nasipa do CS Zlatna Greda (ulaz u Park prirode ''Kopački rit''), gdje se odvaja od nasipa i uz rub Parka prirode ide do naselja Kozjak i Kopačevo i dalje u naselje Bilje. Ogranak biciklističke staze planiran je na dionici Zmajevac-Draž preko Baranjske planine. Kao mogući koridor potrebno je ispitati trasu Zmajevac-Suza-K. Vinogradi nakon izgradnje planirane brze ceste južno od postojeće trase.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 141
(202.) Planirano je održavanje i potrebne rekonstrukcije međunarodnog plovnog puta na rijeci Dunav. (203.) Planirano je uređenje i rekonstrukcija postojećeg letjelišta kod Mirkovca za prihvat zrakoplova do 5.700 kg. Izgradnja u zoni prilaznih ravnina regulirana je posebnim propisom. 5.2. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA (204.) Razvoj nepokretne telekomunikacijske mreže u ovome PPUO planira se proširenjem kapaciteta komutacija, te daljnji razvoj mjesnih mreža. Spojni vodovi i komutacijski čvorovi u nepokretnoj mreži, te postojeće i planirane bazne postaje u pokretnoj mreži, označeni su na kartografskom prikazu br. 2.B. «POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE». Mjesne mreže razvijat će se sukladno dinamici gospodarskog, društvenog i prostornog razvitka Općine. Mjesna telekomunikacijska mreža u građevinskim područjima u pravilu se gradi u zelenom pojasu ulica, a u ulicama s užim profilom polaže se ispod nogostupa sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima. (205.) Za razvoj pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je izgraditi bazne postaje s pripadajućim antenskim stupovima i neophodnim kabelskim vodovima. Planirana gustoća baznih postaja sa samostojećim antenskim stupovima je 1 antenski stup po naselju. U naselju je dozvoljena izgradnja više baznih postaja, ali u tom slučaju, ostale ne mogu imati samostojeći antenski stup. Potrebna visina antenskih stupova je od 20-50 m. Lokacije baznih postaja izvan naselja utvrđene su približno na kartografskom prikazu br. 2.B. ''POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE'' i njihova lokacija može se mijenjati u radijusu od 500,0 m. Bazne postaje se moraju graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te zaštiti od neionizirajućih zračenja. Bazne postaje se ne mogu graditi: - na školama i dječjim vrtićima, - na građevinama i područjima koja su zaštićena na temelju propisa o zaštiti kulturnih dobara, - sa samostojećim antenskim stupovima na udaljenosti manjoj od 100,0 m od sakralne građevine (crkve), - u zaštitnim i sigurnosnim zonama objekata od interesa za obranu («Trojnaš» i «Kraljev stol») sukladno točki (12.) ovih Odredbi. Do lokacije baznih postaja obvezno je osigurati kolni pristup. (206.) Mrežu baznih postaja potrebno je uskladiti s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog korištenja prostora i dijela građevina. 5.3. ELEKTROENERGETSKA MREŽA (207.) Razvoj elektroenergetskog sustava na području Općine planira se gradnjom sljedećih građevina: a) Distribucija električne energije - izgradnja KB 10(20) kV dalekovoda za povezivanje naselja Kneževi Vinogradi s TS 35/10(20) kV Kneževi Vinogradi, - izgradnja KB 10(20) kV mrežu unutar građevinskog područja naselja Kneževi Vinogradi kojima će se međusobno povezati postojeće i planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV, - postupno demontiranje svih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskog područja naselja Kneževi Vinogradi u skladu s dinamikom kabliranja, - izgradnja KB 10(20) kV mreže unutar građevinskog područja naselja Karanac kojima će se međusobno povezati postojeće i planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 142
- postupno demontiranje dijela nadzemnih 10 kV dalekovoda unutar građevinskog područja naselja Karanac u skladu s dinamikom kabliranja, - izgradnja novih TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda koje će se graditi u skladu s procesom urbanizacije i razvoja gospodarstva, a čije lokacije i trase nije moguće unaprijed odrediti i nisu prikazani u kartografskom prikazu. Trase i lokacije planiranih elektroenergetskih građevina označene su na kartografskom prikazu br. 2.C. «ENERGETSKI SUSTAV». Ostale trafostanice i vodovi rekonstruirat će se i graditi sukladno gospodarskom razvoju i procesu urbanizacije naselja na području Općine. (208.) Prilikom određivanja trase dalekovoda moraju se poštivati sljedeći uvjeti: - potrebno je voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta te po mogućnosti koristiti područja slabijih bonitetnih klasa, - prilikom prijelaza preko poljoprivrednog zemljišta trasu treba voditi na način da utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju bude što manji, - položaj stupova ne smije ograničavati funkcioniranje postojećih i potencijalnih sustava za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, - izbjegavati prolaz dalekovoda kroz šume i preko šumskog zemljišta, - trasu dalekovoda položiti na način da se u najvećoj mogućoj mjeri smanji mortalitet ptica.
(209.) Postojeće nadzemne DV 10(20) kV koji se nalaze u građevinskim područjima naselja, mora se postupno zamijeniti kabelskim. Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom matricom naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i gradnju u naselju. (210.) Ne dozvoljava se otvaranje novih prosjeka kroz šume za gradnju 10(20) kV elektroenergetske mreže, osim u iznimnim slučajevima kada ne postoje druge mogućnosti. (211.) Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti za osnovnu namjenu prikazanu na kartografskom prikazu br. 1. «KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA». Korištenje zemljišta i gradnja u koridorima elektroenergetskih građevina vrši se sukladno posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadležne za elektroenergetiku. (212.) Distribucijski dalekovodi u građevinskom području moraju se izvoditi podzemnim kabelskim vodovima. U ovome PPUO se predviđa sukcesivna zamjena postojećih nadzemnih distribucijskih vodova kabelskim vodovima. (213.) Niskonaponsku 0,4 kV mrežu unutar građevinskih područja u pravilu graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u zeleni pojas ulica uz kolnik. U naselju Kneževi Vinogradi novu mrežu graditi sustavnom ulaz-izlaz, ili do samostojećih kabelskih ormara postavljenih uz unutarnji rub regulacijskog pravca (može biti sastavni dio prednje ograde građevinske parcele), a od njih kabelske kućne priključke do okolnih potrošača. U sporednim ulicama niskonaponsku mrežu se može graditi sa SKS vođenim po krovovima s krovnim stalcima. U ostalim naseljima se niskonaponska mreža može graditi sa SKS vođenim po krovovima i krovnim stalcima ili na stupovima u svim ulicama osim u ulici koja predstavlja glavnu prometnicu (državna cesta D212). Do izgradnje planirane kabelske elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća niskonaponska mreža uz manje rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje ponekog novog korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se navedenih uvjeta. Na pojedinim dijelovima ostalih naselja Općine, po potrebi, može se niskonaponska mreža izgraditi podzemnim kabelskim vodovima. (214.) U naselju Kneževi Vinogradi i glavnom prometnom pravcu ostalih naselja (D212), te u ulicama u kojima će se zadržati NN vodovi na krovnim stalcima javnu rasvjetu graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima javne rasvjete. U ostalim naseljima u ulicama
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 143
u kojima će se niskonaponska mreža graditi na stupovima treba na iste stupove postavljati i rasvjetna tijela. (215.) Niskonaponska elektroenergetska mreža gradi se u pravilu u uličnim koridorima, u zelenom pojasu, a stupovi se moraju graditi na dovoljnoj sigurnosnoj udaljenosti od kolnika, utvrđenoj posebnim propisom. (216.) Sve trafostanice moraju imati kolni pristup s javne površine i ne mogu se graditi u uličnom profilu. 5.4. PLINOVODI (217.) Planirani plinovodi na području Općine su: a) Magistralni plinovod - građevina od važnosti za Državu iz točke (13.) b) Lokalni (distribucijski) plinovodi - glavni distribucijski plinovodi - mjesne plinovodne mreže U ovome PPUO planira se plinoopskrba svih naselja stalnog stanovanja na području Općine. (218.) Trase planiranih plinovoda s pripadajućim MRS prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.C. «INFRASTRUKTURNI SUSTAVI». (219.) Međumjesne srednjetlačne plinovode graditi uz prometnice (u ili uz koridor). (220.) Za MRS moraju se formirati građevne čestice koje moraju imati pristup s javne površine. Distribucijske redukcijske stanice i kućne redukcijske stanice u građevinskim područjima ne mogu se graditi u uličnom profilu. (221.) Razvoj distribucijske plinoopskrbne mreže u građevinskim područjima potrebno je usklađivati s razvojem područja na način da se zadovolje sve planirane potrebe za plinom svih korisnika. Planirani distribucijski plinovodi će biti srednjetlačni i/ili niskotlačni s tlakom plina 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara). Trase mjesnih plinovoda prikazane u kartografskom prikazu su orijentacijske i neobvezujuće. (222.) Distribucijski plinovodi se u građevinskim područjima polažu u pravilu u javnim površinama. 5.5. VODOOPSKRBA (223.) Rješenje vodoopskrbe Općine planira se uspostavom cjelovitog sustava s napajanjem iz izvorišta Prosine, te u konačnici uključivanjem u regionalni sustav. (224.) Izvorišta vode moraju se zaštititi od mogućih zagađivanja, sukladno mjerama sanitarne zaštite utvrđenim na temelju posebnog propisa. (225.) U okviru postojećeg crpilišta ''Prosine'' dozvoljeno je bušenje novih bunara. Gašenjem starog bunara ne gasi se i crpilište ali uz novi bunar(e) mora biti vezan i adekvatan elaborat o zaštitnim zonama crpilišta. (226.) U okviru crpilišta dozvoljena je gradnja objekata, vodova i uređaja u funkciji crpljenja, spremanja, prerade, distribucije vode i ostalih radnji u funkciji izgradnje i redovnog djelovanja crpilišta. (227.) U ovome PPUO utvrđuje se vodonosno područje koje je prikazano na kartografskom prikazu br. 3.B. «UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA». Na vodonosnom području potrebno je provesti istraživanja s ciljem utvrđivanja pogodnosti za vodoopskrbu. Ako se područje utvrdi pogodnim za vodoopskrbu, mora se zaštiti od mogućeg zagađivanja mjerama zaštite utvrđenim na temelju posebnog propisa. (228.) Vodoopskrbni vodovi se polažu u javnim površinama. (229.) Ako se vodoopskrbni sustav rješava etapno, mora se dimenzionirati i izvoditi kao dio cjelovitog rješenja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 144
(230.) U svakoj točki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupožarni zahtjevi u pogledu količine vode i raspoloživog tlaka, sukladno posebnom propisu. 5.6. ODVODNJA (231.) U ovome PPUO odvodnja otpadnih voda riješena je na sljedeći način: - za sva naselja Općine izgradnjom autonomnih sustava odvodnje (za svako naselje posebni sustav). (232.) Trase vodova i položaj uređaja za pročišćavanje iz kartografskog prikaza br. 2.C. «VODNOGOSPODARSTVO» su usmjeravajućeg značenja i moguće ih je mijenjati u tijeku detaljne razrade, pod sljedećim uvjetima: - mora se zadržati osnovni princip rješavanja odvodnje (smjer odvodnje i vrsta sustava), - vode se moraju upustiti u recipijente utvrđene u točki (233.) ovih Odredbi. (233.) Recipijenti za prihvat otpadnih voda sa područja Općine su: - melioracijski kanali do recipijenata (rijeka Dunav) (234.) Prioritet u realizaciji sustava odvodnje na području Općine imaju naselja u osjetljivim područjima. (235.) U naseljima je planirana gradnja razdjelnog sustava odvodnje. Sanitarne i tehnološke otpadne vode odvodit će se ukopanim vodonepropisnim cijevnim sustavom, a oborinske vode otvorenim cestovnim i melioracijskim kanalima. Postoji i mogućnost kombinacije razdjelnog i mješovitog sustava, odnosno gradnje zatvorenog sustava oborinske odvodnje, ako se za to ukaže potreba. (236.) Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se vršiti putem vodonepropusnih sabirnih jama uz obvezno pražnjenje jama i konačno zbrinjavanje otpadnih voda, sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim uređajem za pročišćavanje sukladno uvjetima nadležne ustanove. Iznimno, za građevine s količinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m³/dnevno ne mogu se graditi vodonepropusne sabirne jame. U ostalim naseljima moguće je oborinsku vodu odvoditi otvorenim kanalima. (237.) Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklađene s krajnjim rješenjem. (238.) Sve onečišćene ili zagađene vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni sustav, moraju se prije upuštanja pročistiti uređajem za prethodno čišćenje otpadnih voda. (239.) Sve onečišćene ili zagađene vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima za ispuštanje u recipijente ili tlo moraju se prije upuštanja pročistiti uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. (240.) Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava u ulici postojeće građevine u toj ulici moraju se, prilikom svakog zahvata na građevini, priključiti na novi odvodni sustav ako nemaju vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. (241.) Za rješenje odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi studiju odvodnje otpadnih voda s područja Općine, vodeći računa o širem području. 5.7. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA (242.) U ovome PPUO planiraju se sljedeći vodnogospodarski zahvati: - izgradnja mikroakumulacija na bujicama Kamenac, Kotlina, Suza i Divlja Dolina ili alternativno izgradnja lateralnog kanala sa crpnom postajom, - izgradnja crpnih postaja Brestovac i Sokolovac. Postojeći vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i održavati u funkcionalnom stanju pri čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje nadležnosti. Osim radova iz prethodnog stavka dozvoljeni su i drugi vodnogospodarski zahvati s ciljem unapređenja i poboljšanja vodnogospodarskog sustava.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 145
(243.) Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina te funkcionalnosti vodnih građevina za melioracijsku odvodnju, te održavanja vodnog režima, područja uz nasipe i inundacijski pojas, moraju se koristiti sukladno posebnom propisu. Nasipi su označeni na Kartografskom prikazu br. 2.D., a inundacijska područja su područja uz vodotoke i ležišta voda koja se detaljno utvrđuju sukladno posebnom propisu. (244.) Značajniji razvoj sustava za natapanje poljoprivrednih površina na području Općine bit će moguć vodom iz Dunava ili iz mikroakumulacija. U ovome PPUO površinama za navodnjavanje smatraju se sve poljoprivredne površine. Navodnjavanje poljoprivrednih površina moguće je pod uvjetom da se prethodno utvrdi odgovarajuća kvaliteta vode za navodnjavanje. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 6.1. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI
(245.) Ovim PPUO utvrđen je vrijedan kultivirani predjel, koji je prikazan na kartografskom prikazu br. 3.B. ''UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA'' – Područja posebnim uvjeta korištenja. Vrijedan kultivirani predjel iz prethodnog stavka ne predlaže se za zaštitu po posebnom propisu nego se štiti Odredbama ovog PPUO. (246.) Na području vrijednog krajobraza nije dozvoljeno sljedeće: - gradnja stambenih i gospodarskih građevina koje se prema ovim Odredbama mogu graditi izvan građevinskog područja, - uklanjanje živica i šumaraka, - isušivanje vodenih površina (bare, rukavci i sl.), - gradnja baznih postaja (antenskih stupova), - gradnja dalekovoda. 6.2. PRIRODNE VRIJEDNOSTI (247.) Na području općine Kneževi Vinogradi, sukladno posebnom zakonu, zaštićene su sljedeće prirodne vrijednosti: a) Zaštićena prirodna područja - park prirode ''Kopački rit'' Zaštićena područja prirode naznačena su na Kartografskom prikazu br. 3.A. "PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA", a detaljno se utvrđuju na temelju akata o zaštiti. (248.) Uređenje i korištenje područja iz točke (247.) ovih Odredbi provodi se sukladno posebnom zakonu i aktu o zaštiti. (249.) U ovome PPUO predlaže se da se, sukladno PPOBŽ, zaštite vrijedna područja prirode izvan zaštićenih područja naznačena na Kartografskom prikazu br. 3.A. "PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA". (250.) U uređenju i korištenju područja iz točke (249.) ovih Odredbi, na ovom području nije dozvoljeno sljedeće: - gradnja stambenih i gospodarskih građevina koje se prema ovim Odredbama mogu graditi izvan građevinskog područja, osim na Baranjskoj planini farmerski uzgoj jelena lopatara i pregonski uzgoj goveda, - uklanjanje živica i šumaraka, - promjene prirodnog korita vodotoka Dunava (osim u opsegu radova nužnih za tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka),
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 146
- uklanjanje prirodne vegetacije na obalama vodotoka Dunava, u pojasu širine 50,0 m (osim za potrebe i u opsegu radova nužnih za tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka), - isušivanje vodenih površina (bare, rukavci i sl.), - gradnja više baznih postaja sa samostojećim antenskim stupovima. Dozvoljava se gradnja ostalih baznih postaja, ali bez samostojećih antenskih stupova ili koristiti postojeći samostojeći antenski stup, - gradnja dalekovoda, - čista sječa šuma. 6.3. KULTURNA DOBRA (251.) Na području Općine Kneževi Vinogradi su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća kulturna dobra: KAMENAC Antički arheološki lok. u Kamencu
KARANAC Antički arh. lok. «Donje polj-Prosina»
KNEŽEVI VINOGRADI Reformirana kršćanska crkva Župna crkva Sv. Mihovila Parohijska crkva Vavedenja Bogorodice Prapovijesni i ranosrednjovjekovni arh. lok. – osnovna škola Prapovijesni i ranosrednjovjekovni arh. lok. «Derjan» kod K. Vinograda Antički arh. lok. «Dragojlov brijeg»
KOTLINA Prapovijesni arh. lok. «Kotlina»
SUZA Prapovijesni arh. lok. «Vinogradi» Reformirana kršćanska crkva Vinski podrum u Suzi, Maršala Tita 81b
ZMAJEVAC Župna crkva Našašća Sv. Križa Reformirana kršćanska crkva Antički i ranosrednjovjekovni arh. lok. «Gradec» Vinski podrum u Zmajevcu, Šandora Petefija 16 Etnološka cjelina «Katolički surduk» Etnološka cjelina «Reformatorski surduk»
Zaštićena kulturna dobra orijentacijski su naznačena na kartografskom prikazu br. 3.A. «UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA» - Područja posebnih uvjeta korištenja, a detaljno se utvrđuju na temelju akata o zaštiti . Zaštićenim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja će se, nakon donošenja PPUO, zaštititi sukladno posebnom zakonu. (252.) Namjena i način uporabe kulturnog dobra te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i provode sukladno posebnom propisu. (253.) Na pojedinačnim zaštićenim građevinama i pripadajućim parcelama kao i u njihovoj neposrednoj blizini, ne mogu se poduzimati nikakvi radovi bez prethodnog odobrenja Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture. (254.) Za promjenu namjene pojedinačno zaštićenih građevina mora se ishoditi prethodna dozvola Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture .
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 147
(255.) Spomen biste, spomen obilježja, grobnice i drugi nabrojani elementi javnih obilježja ne mogu se uklanjati, premještati ili na njima bilo što raditi bez prethodnog odobrenja Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture. (256.) Ukoliko se na području Općine prilikom izvođenja zemljanih radova utvrdi arheološko nalazište ili nalaz, osoba koja izvodi radove dužna je radove prekinuti bez odlaganja i o tome obavijestiti nadležnu konzervatorsku službu. (257.) U zoni istraživanja, tj. zaštićenim arheološkim lokalitetima svi zemljani radovi dubine iskopa veće od 50 cm moraju biti izvođeni ručno, uz nadzor arheologa i prethodno dopuštenje Konzervatorskog odjela Osijek, koji može za pojedine lokacije propisati i prethodno izvođenje istražnih arheoloških radova. Sva izgradnja na arheološkim područjima uvjetovana je rezultatima istražnih radova, bez obzira na prethodno izdana odobrenja i dozvole.
(258.) Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99) regulirana je između ostalog i zaštita arheoloških nalazišta i nalaza te se stoga na ove lokalitete te na preostalo područje općine Kneževi Vinogradi primjenjuju propisane odredbe iz ovog Zakona.
(259.) Registrirani arheološki lokaliteti određeni su katastarskim česticama.
(260.) Na tim lokalitetima, svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Osijeku, koji može za pojedine lokacije propisati i prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na navedenim lokalitetima uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje.
(261.) Evidentiranim arheološkim lokalitetima se zbog neistraženosti ne mogu utvrditi točne granice te su stoga locirani položajima.
(262.) Površine na tim lokalitetima mogu se koristiti na dosad uobičajeni način, a eventualni posebni uvjeti korištenja propisat će se ukoliko to bude potrebno.
(263.) Ukoliko se na području Općine prilikom izvođenja zemljanih radova utvrdi arheološko nalazište ili nalaz, osoba koja izvodi radove dužna je radove prekinuti bez odlaganja i o tome obavijestiti nadležnu konzervatorsku službu. 7. POSTUPANJE S OTPADOM (264.) Na cijelom području Općine planira se organizirano prikupljanje i odvoženje komunalnog otpada. Zbrinjavanje komunalnog otpada riješit će se na regionalnom odlagalištu. Do izgradnje regionalnog odlagališta za zbrinjavanje komunalnog otpada koristit će se odlagalište u Belom Manastiru. Ostala odlagališta moraju se zatvoriti i sanirati. Prostor odlagališta se nakon njihovog zatvaranja može koristiti sukladno odredbama koje se odnose na korištenje prostora i gradnju van građevinskih područja. (265.) Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana na kartografskom prikazu br. 1. «KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA» smatra se orijentacijskom, a definitivno će se utvrditi nakon provedenih istraživanja pogodnosti lokacije za odlaganje komunalnog otpada. (266.) Količine otpada moraju se smanjiti na način reciklaže otpada (za što je potrebno osigurati odgovarajuće prostore u naseljima), te korištenjem bio otpada za proizvodnju komposta u okviru domaćinstava s okućnicom. (267.) Opasni otpad prikuplja se na mjestu nastanka, a zbrinjava sukladno posebnom propisu. (268.) Postojeće lokacije odlagališta inertnog otpada zadržavaju se do ustroja županijskog sustava zbrinjavanja inertnog neopasnog otpada.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 148
(269.) Odlagalište komunalnog otpada gradit će se i održavati sukladno posebnom propisu. Na odlagalištu mogu se graditi građevine za obrađivanje, skladištenje i odlaganje otpada te prateće građevine i infrastruktura. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
(270.) Na području Općine utvrđene su sljedeća oštećena ili ugrožena područja: - napuštena eksploatacijska polja opekarske gline u Kneževim Vinogradima i Karancu, - divlja odlagališta otpada, - područje pojačane erozije tla Baranjska planina. (271.) Za sanaciju oštećenih ili ugroženih područja potrebno je provesti sljedeće mjere: - za napuštena eksploatacijska polja nužno je utvrditi postupke sanacije izradom odgovarajuće dokumentacije, a potom i izvršiti projektirane radnje, - divlja odlagališta otpada moraju se sanirati. (272.) Za sprječavanje erozije tla i sanaciju područja pojačane erozije potrebno je poduzeti sljedeće mjere: - utvrditi područja zabrane sječe i čišćenja šuma, - vršiti pošumljavanje s autohtonim vrstama i grmolikim raslinstvom, uz istovremeno terasiranje gdje god je to moguće, - poljoprivredne površine obrađivati konturno, paralelno sa slojnicama, a ratarske kulture zamjenjivati višegodišnjim kulturama, - vinograde saditi u redovima paralelnim sa slojnicama, - površine zatravnjivati uz odvodnjavanje i konzervaciju vlage. (273.) Potrebno je izraditi Program mjerenja kakvoće zraka i uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka, sukladno posebnom propisu. (274.) Za područje Općine potrebno je izraditi kartu buke, sukladno posebnom propisu. U slučaju da se kartom buke utvrde područja buke većeg intenziteta od dozvoljenog posebnim propisom, potrebno je provesti mjere zaštite od buke, sukladno uvjetima i obilježjima područja (zelenilom, ogradama i sl.). (275.) Obvezna je izrada Studije o utjecaju na okoliš po posebnom propisu i PPŽ-u. Građevine i područja za koja je obvezna izrada studije o utjecaju na okoliš prikazani su informativno na kartografskom prikazu br. 3.D., prema raspoloživim podacima. (276.) Ostale mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i mjerama utvrđenim u ovome PPUO i to: a) Zaštita tla - provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. «KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA», odnosno gradnjom unutar utvrđenih građevinskih područja, - gradnjom van građevinskih područja i načinom vođenja infrastrukture, sukladno ovim Odredbama, - zbrinjavanjem otpada na način utvrđen u poglavlju 7. «Postupanje s otpadom», - smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva te ostalih preparata na primjerenu razinu. b) Zaštita voda - mjerama zaštite vodonosnika i izvorišta i uvjetima odvodnje otpadnih voda, utvrđenim ovim Odredbama,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 149
- smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva i ostalih preparata, a u zonama sanitarne zaštite i njihovim potpunim ukidanjem, ako je to utvrđeno Odlukom o zaštiti izvorišta. c) Zaštita zraka i zaštita od buke - uvjetima gradnje u građevinskom području naselja, uvjetima utvrđenim za gradnju građevina gospodarske namjene (PPUT), te uvjetima gradnje poljoprivrednih građevina za smještaj životinja, sukladno ovim Odredbama, - gradnjom nove brze ceste na pravcu D212 kojom će se smanjiti tranzitni promet u naseljima Kneževi Vinogradi, Suza i Zmajevac. d) Zaštita šuma - provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. «KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA», - gradnjom elektroenergetskih građevina sukladno ovim Odredbama. e) Zaštita životinja - planiranjem i provođenjem mjera zaštite životinja prilikom gradnje novih prometnica (ograde, prolazi za životinje) i dalekovoda (zaštita ptica) na dionicama na kojima se takva potreba utvrdi u Studiji o utjecaju na okoliš. 9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH NEPOGODA 9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI
(277.) Za naselja stalnog stanovanja utvrđuje se sljedeći stupanj ugroženosti, sukladno posebnom propisu: - 4. stupanj – Kneževi Vinogradi (278.) Zaštita stanovništva u naseljima stalnog stanovanja na području Općine rješava se na sljedeći način: - u svim naseljima gradnjom zaklona Iznimno, zakloni iz stavka 1., se ne grade u slučajevima utvrđenim posebnim propisom. (279.) Potreba gradnje zaklona u ostalim građevinskim područjima kao i van građevinskih područja utvrdit će se zavisno o procjeni ugroženosti i stupnju ugroženosti. Procjenu ugroženosti i stupanj ugroženosti utvrđuje Općina. (280.) Zaklonom iz točke (278.) ovih Odredbi smatra se djelomično zatvoren prostor koji je izgrađen ili prilagođen tako da svojim funkcionalnim rješenjem, konstrukcijom i oblikom daje ograničenu zaštitu od ratnih djelovanja. Zaklon se može graditi kao samostalni zaklon izvan građevina (rovovi i jame) i u građevinama, u prikladnim prostorijama. Zakloni izvan građevina moraju se izgraditi izvan dometa ruševina susjednih građevina. Položaj zaklona izvan građevina treba odrediti na slobodnim površinama, izvan trasa podzemnih instalacija. 9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
(281.) Na području Općine Kneževi Vinogradi utvrđen je VIIº i VIIIº MCS. Zaštita građevina od potresa provodi se projektiranjem i gradnjom građevina, sukladno posebnim propisima. (282.) Na području Općine utvrđeno je poplavno područje.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 150
Na poplavnom području nije dozvoljena gradnja građevina koje se mogu graditi van građevinskog područja, izuzev vodnogospodarskih građevina i vodova infrastrukture. (283.) Položaj, projektiranje i gradnja svih građevina moraju se uskladiti s posebnim propisima o zaštiti od požara i eksplozije. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Vatrogasni pristup mora se osigurati s javne površine ili preko vlastite građevne čestice. Iznimno, vatrogasni pristup se može osigurati i preko susjednih parcela uz uknjižbu prava služnosti prolaza. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti hidrantska mreža. 10. MJERE PROVEDBE PLANA 10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA (284.) Sukladno Zakonu i Prostornom planu Osječko-baranjske županije te potrebama prostornog uređenja Općine Kneževi Vinogradi, ovim PPUO utvrđuje se obveza izrade sljedećih prostornih planova: a) Prostorni plan područja posebnih obilježja «Kopački rit» (dio se nalazi u općini Kneževi Vinogradi), b) Urbanistički plan uređenja: - ugostiteljsko-turističke zone Rekreacijski centar Kneževi Vinogradi (285.) Područja za koja se utvrđuje obveza izrade prostornih planova označena su na kartografskom prikazu br. 3.D. «UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA» - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite. Granica obuhvata Urbanističkog plana Rekreacijski centar Kneževi Vinogradi prikazana je na grafičkom prikazu 4.C. «GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Kneževi Vinogradi». Granica obuhvata Prostornog plana područja posebnih obilježja i Urbanističkog plana uređenja, naznačena na kartografskom prikazu br. 3.D. Granica UPU-a Rekreacijski centar Kneževi Vinogradi se može mijenjati ali se ne može smanjivati. Na području obuhvata UPU Rekreacijski centar Kneževi Vinogradi do donošenja plana način korištenja zemljišta i uvjeti gradnje utvrđivat će se samo za izgrađeno područje i gradnju infrastrukture, sukladno ovim Odredbama. Izgrađeno područje iz prethodnog stavka označeno je na kartografskom prikazu 4.C. građevinskih područja. 10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA (286.) Općina Kneževi Vinogradi se nalazi u pograničnom području Republike Hrvatske i području posebne državne skrbi (1. skupina). Sukladno tomu u ovom području treba poduzimati mjere demografske obnove i revitalizacije. (287.) U cilju poticanja razvoja Općine u planiranju uređenja prostora potrebno je prioritetno: - riješiti vodoopskrbu naselja Suza, Zmajevac, Kotlina i Kamenac, - riješiti odvodni sustav za sva naselja Općine, - u suradnji sa Županijom poticati rješenja plinifikacije i osigurati izradu projekata plinofikacije Općine, - u suradnji sa županijskom turističkom zajednicom organizirati stručnu pomoć u cilju definiranja i realizacije programa turističkog razvitka, - u suradnji s nadležnom pravnom osobom s javnim ovlastima osigurati izradu planova navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI 151
(288.) U cilju zaštite prostora potrebno je prioritetno: - riješiti pitanje zbrinjavanja otpada, sukladno rješenju u uvjetima iz PPUO, - utvrditi sanitarne zone crpilišta Prosine. 10.3 REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI (289.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u ovom PPUO, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada. (290.) Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju se: - sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u postojećim gabaritima, - dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine 10,0 m², - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s pretprostorom) uz postojeću građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema sanitarne prostorije), do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,0 m² i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine , - preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine, - izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO, - adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO, - ugradnja ili rekonstrukcija instalacija, - gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka, - uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih zidova i prometnih površina). Planom užeg područja mogu se ove smjernice propisati i drugačije. (291.) Građevinama ili dijelu građevina iz točke (290.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena, sukladno namjeni površina utvrđenoj ovim PPUO. 10.4. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO (292.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje utvrđenim u ovom PPUO mogu se rekonstruirati sukladno točki (290.) ovih Odredbi, te dograđivati i nadograđivati sukladno ovim Odredbama. Prilikom rekonstrukcije građevina iz prethodnog stavka se mora uskladiti s uvjetima gradnje utvrđenim u ovom PPUO samo u onom dijelu u kojem se izvode radovi.
Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati. (293.) Građevinama iz točke (292.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama ovoga PPUO.
Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a
PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI KNJIGA 2.- II Kartografski dio
Broj Plana: 87/2001.
Osijek, srpanj, 2005.
KNJIGA 2. – II KARTOGRAFSKI DIO SADRŽAJ
MJERILO
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25.000
2.A. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI Promet
2.B. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1:25.000 Pošta i telekomunikacije
2.C. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1:25.000 Energetika
2.D. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1:25.000 Vodnogospodarstvo
3.A. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA 1:25.000 Područja posebnih uvjeta korištenja - Prirodna baština - Graditeljska baština
3.B. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA 1:25.000 Područja posebnih ograničenja u korištenju - Krajobraz - Vode - Posebna namjena
3.C. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA 1:25.000 Područja posebnih ograničenja u korištenju - Tlo
3.D. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA 1:25.000 Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja - Sanacija Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite
4.A. GRANICE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA 1:5.000 Naselje stalnog stanovanja KAMENAC
4.B. GRANICE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA 1:5.000 Naselje stalnog stanovanja Naselje povremenog stanovanja KARANAC
4.C. GRANICE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA 1:5.000 Naselje stalnog stanovanja KNEŽEVI VINOGRADI
4.D. GRANICE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA 1:5.000 Naselje stalnog stanovanja Naselje povremenog stanovanja KOTLINA
4.E. GRANICE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA 1:5.000 Naselje stalnog stanovanja SUZA
4.F. GRANICE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA 1:5.000 Naselje stalnog stanovanja ZMAJEVAC
4.G. GRANICE GRAĐEVINSKOG PODRUČJA 1:5.000 Naselje stalnog stanovanja MIRKOVAC
4.H. GRANICE GRAĐEVINSKOG PODRUČJA 1:5.000 Izdvojeni dio naselja Karanac