PRIRODNI HAZARD 2019 Udari asteroida i kometa

dr Boris Vakanjac Arizona Crater, 40 000 star godina, prečnik 1200m, dubina 170m, Nastao udarcem meteorita od gvožđa, prečnika od oko 50m, težine nekoliko stotina hiljada tona, sa brzinom od 12,8 km/sec.

flickr/Mouser NerdBot https://www.touropia.com/impact-craters-on-earth/ Udar asteroida, komete ili meteorida

https://www.scienceabc.com/wp- https://www.jpl.nasa.gov/spaceimages/images/largesize content/uploads/2016/07/moon-craters.jpg /PIA13664_hires.jpg Udar asteroida, komete ili meteorida

• Udar nebeskog tela je sudar između astronomskih objekata koji izazivaju merljive efekte. Imaju fizičke posledice i za njih je utvrđeno da se redovno dešavaju u planetarnim sistemima i najčešće ih uzrokuju asteroidi, komete ili meteoroidi. Kada veliki objekti udare u planete poput Zemlje, dešavaju se značajne fizičke i biosferske posledice, mada atmosfera ublažava mnoge površinske uticaje ulaskom objekta u atmosferu. Krateri i strukture udara dominantni su oblici tla na mnogim čvrstim objektima Sunčevog sistema i predstavljaju najjače empirijske dokaze za njihovu učestalost i dimenzije.

Marg Gilks; Paula Fleming & Moira Allen (2003). "Science Fiction: The Literature of Ideas". WritingWorld.com http://www.meteorimpactonearth.com/Images/Impact%20cratering_Figure01_v05-01-2011.JPG Udar asteroida, komete ili meteorida

• Mala tela Sunčevog sistema su asteroidi (planetoidi), komete, meteoriti i meteori, sitna razdrobljena materija koja pluta međuplanetarnim prostorom. Među prirodnim (planetskim) satelitima ima i tela koja po fizičkim svojstvima pripadaju redu malih tela. Zanimanje za asteroide obnovljeno je nedavno. Saznale su se nove činjenice o njihovom fizičkom stanju i naslučene su neposredne veze s ostalim malim nebeskim telima. Znatan napor je uložen na povezivanju kometa s asteroidima, asteroida s meteorima, meteora s meteoritima. Uporedna hemijsko - mineraloška ispitivanja meteorita i asteorida, jednih u laboratoriji, drugih na razdaljini uz pomoć optičkih metoda, dovela su do zaključka da su meteoriti povezani s asteroidima. Meteoriti su direktni ostaci pojedinih asteroida. Istovremeno, meteoriti namaju ništa fizički zajedničko s meteorskim rojevima. Meteore i potrebno je pažljivo razdvojiti, ne obazirući se na jezičku sličnost i sličnost pojave na delu puta kroz atmosferu.

„What is the difference between an asteroid and a comet?”. Cool Cosmos. Infrared Processing and Analysis Center. Rubin, Alan E.; Grossman, Jeffrey N. (2010). „Meteorite and meteoroid: new comprehensive definitions”. Meteoritics and Planetary Science. „What is the difference between asteroids and ?”. Universe Today: Space and Astronomy News. Universe Today Asteroidi

parsek.com.ua

apod.nasa.gov sliceofscifi.com Asteroidi

• Asteroidi ili planetoidi su mala čvrsta tela u planetarnim sistemima. U poređenju s planetama i patuljastim planetama, manji su i najčešće nepravilnog oblika. Nastali su od ostataka protoplanetarne materije koja se nije pripojila planetama za vreme formiranja sistema iz protoplanetarnog diska ili kasnije dinamičkom evolucijom kometa ili nekih drugih objekata. Najčešće kruže oko matične zvezde vlastitom putanjom ili kao sateliti većih planeta. Neke od njih nalazimo vezane gravitacionim silama uz planete, u grupama koje orbitiraju u putanji planeta, ispred ili iza. Iako se do nedavno mislilo drugačije, otkriveno je da asteroidi mogu imati vlastite satelite. • Većina asteroida u Sunčevom sistemu nalazi se u asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera, te u Kajperovom pojasu. Do sada ih je otkriveno preko 170.000, a preko 11.000 ih je dobilo vlastita imena, pored kataloškog broja. Procenjuje se da bi ih u našem sistemu moglo biti nekoliko miliona. • U početku su asteroidi bili podeljeni u tri grupe prema sastavu površinskog materijala, odnosno svojstvima površine: boji, albedu (koeficijentu refleksije) i spektralnom tipu. Broj grupa u ovoj podeli raste s otkrićima novih asteroida i trenutno ih ima 14. https://sites.google.com/site/suncevsistem01/home/asteroidi-1 Asteroidi

• U početku su asteroidi bili podeljeni u tri grupe prema sastavu površinskog materijala, odnosno svojstvima površine: boji, albedu (koeficijentu refleksije) i spektralnom tipu. Broj grupa u ovoj podeli raste s otkrićima novih asteroida i trenutno ih ima 14. • Osnovne tri grupe su: • C-tip: karbonatni asteroidi - 75% poznatih asteroida pripada ovoj grupi. Albedo im je 0,03. • S-tip: silikatni asteroidi - 17% asteroida. Albedo im iznosi 0,1 - 0,22. • M-tip: metalni asteroidi - većina preostalih asteroida. Albedo 0,1 - 0,18. • Albedo je broj koji pokazuje koliko se svetlosti reflektuje s površine nekog tela, odnos odražene svetlosti prema svetlosti koja je pala na telo. https://sites.google.com/site/suncevsistem01/home/asteroidi-1 Prvi ili ur - minerali

• Dijamant je verovatno bio prvi mineral koji se formirao. Sledili su grafit C; oksidi: rutil - TiO2, korund - Al2O3, spinel - MgAl2O4, hibonit - ((Ca,Ce)(Al,Ti,Mg)12O19); karbidi: moisanit - SiC , nitridi: osbornit – TiN silicijum nitrid i silikati: forsterit - Mg2SiO4 i silikatni perovskit (MgSiO3)). Ovi "ur-minerali" zsu postojali u molekularnim oblacima iz kojih je stvoren Sunčev sistem.

Hazen, R. M. (25 November 2013). "Paleomineralogy of the Hadean Eon: A preliminary species list". American Journal of Science. 313 (9): 807–843. Bibcode:2013AmJS..313..807H. doi:10.2475/09.2013.01.

Wei-Haas, Maya. "Life and Rocks May Have Co-Evolved on Earth". Smithsonian. Retrieved 26 September 2017. Prvi ili ur - minerali Cometary-type interplanetary dust particle collected by NASA aircraft. Image credit: Hope Ishii, University of Hawaii at Manoa

http://www.sci-news.com/space/interplanetary-particles-presolar-dust-06094.html Prvi ili ur - minerali This energy dispersive X-ray spectrometry map of tiny glassy grains (blue with green specks) inside a cometary-type interplanetary dust particle was produced using the FEI TitanX microscope at Berkeley Lab’s Molecular Foundry; carbonaceous material (red) holds these objects together. Image credit: Hope Ishii / University of Hawaii at Manoa / Berkeley Lab. http://www.sci-news.com/space/interplanetary-particles-presolar-dust-06094.html Asteroidi

NASA/JPL-Caltech - https://www.jpl.nasa.gov/images/asteroid/20180723/main-animation-16.gif Known Near-Earth objects – as of January 2018 Video (0:55; July 23, 2018) Komete

• Kometa je nebesko telo koje se nalazi u putanji oko Sunca. Komete se sastoje od prašine, smrznutih gasova, kamena i leda. Orbite kometa se stalno menjaju: originalno su bile u spoljnom Sunčevom sistemu i sklone su poremećajima prilikom bliskih prolazaka pored velikih planeta. Neke od njih prilaze blizu Suncu i isparavaju, dok neke bivaju zauvek izbačene iz njega. Karakteriše ih iznenadna pojava na nebu i rep koji višestruko nadmašuje dimenzije samog jezgra komete. • Reč “kometa” je nastala od latinske reči cometes. Od grčke reči komē, koja znači “kosa na glavi”, Aristotel je prvi izveo comētēs da opiše komete kao zvezde sa kosom. • Komete su jedan od mogućih izvora vode na Zemlji. • Jezgra kometa su među najtamnijim poznatim objektima u Sunčevom sistemu. Na primer, jezgro Halejeve komete ima albedo od oko 4% (kao komparacija, albedo asfalta je 7%). 1996. godine se otkrilo da komete emituju X-zrake, što je bilo iznenađujuće jer x-zraci imaju veliku energiju. Veruje se da X-zraci na kometama nastaju usled interakcije između komete i solarnog vetra: kada visoko naelektrisani joni lete kroz kometinu atmosferu, sudaraju se sa atomima i molekulima iz komete. Prilikom ovih sudara joni će apsorbovati jedan ili više elektrona što dovodi do emitovanja X-zraka i ultraljubičastog zračenja. https://sites.google.com/site/suncevsistem01/home/komete Compass and Scale Image for Comet Komete C/2013 A1 Siding Spring (3 Epochs)

https://hubblesite.org/uploads/image_file/image_attachment/25618/compass_large_web.jpg Komete

• Od Halejevog vremena astronomi su komete podelili u dve grupe prema periodu orbite, vremenu potrebnom da kometa pređe celu orbitu oko Sunca (što je direktno povezano sa srednjim rastojanjem od Sunca). Dugoperiodične komete, kao recimo Hjakutake ili Hejl-Bop, imaju orbitalne periode duže od 200 godina. Nasuprot njima, kratkoperiodične komete, imaju periode orbita kraće od 200 godina. U prošloj deceniji astronomi su kratkoperiodične komete podelili u dve podgrupe: komete Jupiterove familije, kao recimo Enkeova kometa ili Tempel 2, koje imaju periode kraće od 20 godina, i komete Halejevog tipa, ili srednje-periodične komete, sa periodima od 20 do 200 godina. • Kao rezultat oticanja gasova i prašine sa površine, kometa ostavlja veliki broj malih meteorida (najčešće veličine čestice prašine) za sobom. Ako putanja komete preseca Zemljinu putanju, tada se u preseku putanja javlja meteorski roj kako Zemlja prolazi kroz kometin meteoridski potok. Perseidi se javljaju u avgustu kada Zemlja preseca putanju komete Svift-Tatl. Halejeva kometa je izvor Orionida u oktobru i Eta Akvarida u maju. https://sites.google.com/site/suncevsistem01/home/komete Komete

-1-Unutrašnja (molekularna, hemijska i fotohemijska) koma. Ovde se odvijaju najintenzivniji fizikohemijski procesi.

-2-Vidljiva koma (koma radikala).

-3-ultraljubičasta (atomska) koma.

U svetlim kometama formira se rep pri približavanju Suncu - ovo je slaba svetlosna traka, koja je posledica solarnog vetra najčešće usmerena u suprotnom smeru od Sunca.

https://infuture.ru/article/11674https://infuture.ru/article/11674 Komete

• Za dugoperiodične komete se veruje da potiču iz Ortovog oblaka (nazvanom po Janu Ortu koji je pretpostavio njegovo postojanje). Gravitacione sile utiču na putanju objekta u Ortovom oblaku čime je moguće da kometa dospe do planetarnog dela Sunčevog sistema. Kratkoperiodične komete vode poreklo iz Kajperovog pojasa i Rasejanog diska. Kako se kometa približava Suncu, sunčevo zračenje uzrokuje da se deo spoljnjeg dela jezgra komete, sastavljenog od leda i gasova, topi i isparava. Mlazovi prašine i gasa oslobođeni na taj način formiraju veliku, ali retku atmosferu oko komete zvanu koma, a Sunčevo zračenje i Sunčev vetar prave od njega karakteristični rep koji je vidljiv na nebu i uvek je okrenut suprotno od Sunca. Gasovi i prašina takođe formiraju i svoj tzv. prašinasti rep, koji ostaje u kometinoj orbiti u obliku zakrivljenog repa. Dok je telo komete (jezgro) obično manjeg prečnika do 50 km, koma može dostići veliki prečnik, dok rep komete može biti duži i od jedne astronomske jedinice (149 miliona km). Oba repa komete bivaju osvetljena Suncem i mogu biti vidljiva sa Zemlje kada kometa prođe kroz unutrašnji Sunčev sistem. Najveći broj kometa je previše slabog sjaja da bi se video bez pomoći teleskopa, ali nekoliko njih svake decenije bude dovoljno sjajno da se vide golim okom. Pre pronalaska teleskopa izgledalo je da se komete pojavljuju niotkuda i nestaju iz vida. Obično su smatrane lošim znacima smrti kraljeva i plemića, ili naznakama skorih katastrofa. Iz antičkih izvora je poznato da su bile primećivane milenijumima. https://sites.google.com/site/suncevsistem01/home/komete Komete

www.thunderbolts.info/.../060227comet creationscience.com Meteori – metroidi – meteoriti

• Meteoroid je malo nebesko telo, tj. stenoviti ili metalni fragmenat relativno malih dimenzija. Dimenzije variraju od čestice prašine do većih komada stena. Na osnovu klasifikacije koju je usvojila Međunarodna astronomska unija 1961. godine njihova masa varira od 10-9 kg do 107 kg. • Znači, meteoroid može biti čestica prašine, deo stene ili slični ostatak iz vremena nastajanja Sunčevog sistema koji kruži oko Sunca. Meteoridi najmanjih dimenzija se nazivaju mikrometeoridi. • Takve čestice nastaju i pri sudarima asteroida ili isparavanjem materijala sa kometa (zaleđeni gas se topi pod uticajem Sunčeve toplote i oslobađa zarobljene komade stena i prašine). Ako takvo telo uleti velikom brzinom u atmosferu planete, zagreva se, gori i isparava zbog ogromnog trenja, ostavljajući svetli za sobom trag. Ova pojava se naziva meteor. • Dovoljno veliki meteoroidi ne uspevaju celi da sagore u atmosferi i jedan njihov deo može pasti na zemlju. Takvi kameno-metalni ostaci zovu se meteoriti.

Rubin, Alan E.; Grossman, Jeffrey N. (January 2010). "Meteorite and meteoroid: New comprehensive definitions". Meteoritics & Planetary Science. 45 (1): 114–122. Meteori – metroidi – meteoriti

NASA/Perseid

able2know.org rst.gsfc.nasa.gov Asterodni oblak

Article by Amanda Ling

wikipedia Asterodni oblak

wikipedia Ortov oblak

Image courtesy of NASA / JPL-Caltech / R. Hurt Original text courtesy of NASA / JPL-Caltech SVG conversion by Holek - SVG Ortov oblak

• Objekti u Ortovom oblaku se uglavnom sastoje od leda, kao što su vodeni, amonijakov i metanski led. Astronomi veruju da se materija koja sačinjava Ortov oblak formirala bliže Suncu i da je rasuta duboko u svemir usled delovanja gravitacionih dejstava velikih planeta u ranoj evoluciji Sunčevog sistema. • Iako nema potvrđenih direktnih posmatranja, astronomi veruju da je Ortov oblak izvor svih dugoperiodičnih i kometa Halejevog tipa, kao i mnogih kentaura, ali i kometa Jupiterovog tipa. Spoljni Ortov oblak je samo delimično vezan za Sunčev sistem, i zbog toga lako pada pod gravitacioni uticaj, kako prolazećih zvezda, tako i galaksije Mlečni put same. Ove sile povremeno izbace komete iz svojih orbita unutar oblaka i pošalju ih ka unutrašnjem Sunčevom sistemu. Asterodni oblak https://space-facts.com/oort-cloud/ Udar asteroida, komete ili meteorida

• Tunguska eksplozija se desila 30. juna (17. juna po jul. kal.) 1908. godine u jutarnjim satima iznad šumskog područja u udaljenom delu istočnog Sibira, u blizini reke Podkamena Tunguska i izazvala je potpunu pustoš u okolini eksplozije. Iako se desila u veoma slabo naseljenom području, nekoliko očevidaca je opisalo pojavu velike vatrene kugle na nebu sjajne kao Sunce. Sama eksplozija se čula do 1.000 km od epicentra, a seizmički talasi su dvaput opisali Zemljin kuglu i bili su registrovani seizmografima širom planete. Šumski pokrivač je goreo dva dana. Šuma je u centralnih 1000 km² ispod eksplozije prosto spaljena, a čak i do 50 km od epicentra drveće je bilo oboreno udarnim talasom. Prašina nastala ovim događajem je prekrila okolinu i bila atmosferskim strujanjima razneta oko celog sveta i izazivala je upečatljive zalaske Sunca širom planete. • Udar meteorita u Čeljabinsku je astronomski događaj koji je zadesio istočni deo Rusije u okolini grada Čeljabinska. Više delova meteoroida, raspalo se na visini od 30-tak km iznad Zemlje u jutarnjim časovima 15. februara 2013. godine. Pri ulasku u atmosferu kretao se brzinom od 15-18 km/s, što je približno 55.000 do 65.000 km/č. Prečnik tela bio je oko 17 metara, a masa oko 10.000 tona. Oslobođena energija iznosila je blizu 500 kilotona TNT-a. „Tunguska event“. Encyclopedia of Astronomy & Astrophysics, Nature Publishing Group, 2001 JIM HEINTZ and VLADIMIR ISACHENKOV Associated Press (21. 12. 2012). „100 injured by meteorite falls in Russian Urals”. Mercurynews.com Udar asteroida ili komete – prirodni hazard, Tunguska eksplozija 1908

www.diane-neisius.de/tunguska/tunguska, Diane Neisius, Tunguska 1908 - no "Deep Impact" Udar asteroida ili komete

Asteroid (99942) Apophis ima prečnik od oko 300 metara i pored Zemlje će proći na oko 30 000 kilometara 13. aprila 2029. Sedam godina kasnije će se vratiti, ali danas astronomi nisu u stanju da pouzdano utvrde da li će i tada promašiti našu planetu. Do sredine juna 2008 godine otkriveno je 5515 objekata sa orbitama koje ih dovode blizu Zemlje (Near- Earth objects, NEO). 743 od njih su asteroidi sa prečnikom od oko jednog ili više kilometra. Ukupno 959 od poznatih NE objekata su klasifikovani kao potencijalno opasni asteroidi (Potentially Hazardous Asteroids, PHAs). https://www.thesun.co.uk/news/2682299/russian-scientists- https://abruptearthchanges.com/2018/02/15/5th-anniversary-of- debunk-tunguska-event-meteorite-theory-mystery/ chelyabinsk-event-the-biggest-asteroid-airburst-since-1908/ Udar asteroida ili komete

Additional Details on the Large Fireball Event over Russia on Feb. 15, 2013

Pogledati - http://www.icq.eps.harvard.edu/meteorites-1.html

https://cneos.jpl.nasa.gov/images/news/2012_DA14_fireball_orbit.gif Udar asteroida ili komete – prirodni hazard

Shomaker 1983 preuzeto od http://static.astronomija.co.rs/suncsist/planete/zemlja/sudar/ Drago I. Dragović [email protected] Udar asteroida ili komete – prirodni hazard

Shomaker 1983 preuzeto od http://static.astronomija.co.rs/suncsist/planete/zemlja/sudar/ Drago I. Dragović [email protected] Comet Shoemaker–Levy 9

• Šumejker-Livi 9 (kataloška oznaka D/1993 F2) je ime komete koja je udarila u Jupiter 1994. godine, pruživši priliku za prvo direktno posmatranje udara dva objekta Sunčevog sistema. Događaj je bio izuzetno medijski propraćen, i dao je nova saznanja o Jupiteru i njegovoj atmosferi. Takođe je pokazao ulogu Jupitera u raščišćavanju ostataka ostalih posle formiranja planeta Sunčevog sistema. • Mrlje su mesta udara komete o Jupiter • Usled sile teže ovog gasovitog džina, kometa se raspala na 20 delova velikih do 2 km. Između 16. i 22. jula 1994 svi su pali na Jupiter brzinom od oko 60 km/s.Kada su udarali u planetu izazvali su eksplozije više puta jače od svog nuklearnog arsenala na Zemlji. Na mestima udara nastale su ogromne crne mrlje koje su bile vidljive nedeljama, a neke od njih su imale prečnike kao prečnik Zemlje.

Comet Shoemaker-Levy 9 Collision with Jupiter”. National Space Science Data Center. February 2005.

Jump up↑ Dan Bruton (february 2006). „Question 3.1” (на en). Frequently Asked Questions about the Collision of Comet Shoemaker-Levy 9 with Jupiter. Texas A&M University. http://www.space.com/images/i/000/015/915/i02/comet- shoemaker-levy-9-jupiter.jpg?1331828957?interpolation=lanczos- none&downsize=640:* Comet Shoemaker–Levy 9

Dr Eugene Merle “Gene” Shoemaker David H. Levy 28.04.1928. – 18.07.1997. 22.05.1948. Reakcija planete Zemlje na udarac asteroida

bookbuilder.cast.org bibleprophecyupdate.com funbath.blogspot.com Posledice udara - mehanika Reakcija planete Zemlje na udarac asteroida Pozicije kratera na Zemlji

nemesis06_02a

Google earth bibliotecapleyades.net

Pogledati: https://www.touropia.com/impact-craters-on-earth/ https://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?release=2014-397 nasa.gov http://www.livescience.com/46312-popigai- Lista poznatih kratera na Zemlji crater-linked-eocene-mass-extinction.html

• Ime Lokacija Prečnik(km) Staris (milioni godina) Koordinate • Ime Lokacija Prečnik(km) Staris (milioni godina) Koordinate • Vredefort Free State, South Africa 300 2020 27°0′S 27°30′E • Clearwater West Quebec, Canada 36 290 56°13′N 74°30′W • Sudbury Ontario, Canada 250 1850 46°36′N 81°11′W • Manson Iowa, United States 35 73.8 • Chicxulub Yucatán, Mexico 170 65 21°20′N 89°30′W • Yarrabubba Western Australia, Australia 30 2000 27°10′S 118°50′E • Manicouagan Quebec, Canada 100 214 51°23′N 68°42′W • Keurusselkä Western Finland, Finland 30 1800 62°8′N 24°36′E • Popigai Siberia, Russia 100 35.7 71°39′N 111°11′E • Shoemaker Western Australia, Australia 30 1630 25°52′S 120°53′E • Chesapeake Bay Virginia, United States 90 35.5 37°17′N 76°1′W • Ontario, Canada 30 450 48°40′N 87°0′W • Acraman South Australia, Australia 90 590 32°1′S 135°27′E • Mistastin Newfoundland and Labrador, Canada 28 36 55°53′N 63°18′W • Puchezh-Katunki Nizhny Novgorod Oblast, Russia 80 167 56°58′N 43°43′E • Clearwater East Quebec, Canada 26 290 56°04′N 74°06′W • Morokweng Kalahari Desert, South Africa 70 145 26°28′S 23°32′E • Kamensk Southern Federal District, Russia 25 646 48°21′N 40°30′E • Kara Nenetsia, Russia 65 70 69°6′N 64°9′E • Steen River Alberta, Canada 25 91 59°30′N 117°38′W • Beaverhead Idaho and Montana, United States 60 600 44°15′N 114°0′W • Strangways Northern Territory, Australia 25 646 15°12′S 133°35′E • Tookoonooka Queensland, Australia 55 128 27°7′S 142°50′E • Boltysh Kirovohrad Oblast, Ukraine 24 65.17 48°54′N 32°15′E • Charlevoix Quebec, Canada 54 342 47°32′N 70°18′W • Nördlinger Ries Bavaria, Germany 24 14.8 48°53′N 10°34′E • Dalarna, Sweden 52 377 61°2′N 14°52′E • Karakul , 52 5 39°1′N 73°27′E • Presqu'ile Quebec, Canada 24 500 49°43′N 74°48′W • Montagnais Nova Scotia, Canada 45 50 42°53′N 64°13′W • Haughton Nunavut, Canada 23 39 75°23′N 89°40′W • Araguainha Central Brazil 40 244 16°47′S 52°59′W • Lappajärvi Finland 23 73.3 ± 5.3 63°12′N 23°42′E • Saint Martin Manitoba, Canada 40 220 51°47′N 98°32′W • Rochechouart France 23 214 ± 8 45°49′27″N 0°46′54″E • Mjølnir Barents Sea, Norway 40 142 73°48′N 29°40′E • Gosses Bluff Northern Territory, Australia 22 142.5 ± 0.8 23°49′15″S 132°18′28″E • Woodleigh Western Australia, Australia 40 364 26°3′S 114°40′E • Amelia Creek Northern Territory, Australia 20 1660–600 20°55′S 134°50′E • Carswell Saskatchewan, Canada 39 115 58°27′N 109°30′W • Clearwater West Quebec, Canada 36 290 56°13′N 74°30′W • Logancha Siberia, Russia 20 40 ± 20 65°31′N 95°56′E • Obolon' Poltava Oblast, Ukraine 20 169 ± 7 49°35′N 32°55′E Poznati krateri na Zemlji nasa.gov

Aorounga , Chad Arizona Manicouagan Crater Canada

Roter Kamm CraterNamibia SIR-C Radar Image April 14, 1994 Chicxulib Crater Yucatan Peninsula, Mexico Masovno izumiranje – Kreda - Paleogen

Luis and Walter Alvarez at the K-T Boundary in Gubbio, Italy 1981 Photo: LBNL

Udarni kvarc iz kratera Chicxulub

K-T granica - Raven Ridge in NW Colorado

atlasobscura.com/place/chicxul ub-crater

wikipedia www.physics.uc.edu/~hanson/ASTRO/ LECTURENOTES/ET/S04/E th/Chi l bC t j &i f l htt Masovno izumiranje – Kreda - Paleogen

http://www.theresilientearth.com/?q=content/shiva-dinosaur-killer Masovno izumiranje – Kreda - Paleogen

http://we.vub.ac.be/~dglg/Web/Claeys/Web-Chix/ICDP-Chix/chixintro.html Masovno izumiranje – Kreda - Paleogen

http://we.vub.ac.be/~dglg/Web/Claeys/Web- http://we.vub.ac.be/~dglg/Web/Claeys/ Chix/ICDP-Chix/Figures/Fig%2014-B.jpg Web-Chix/ICDP-Chix/Figures/Fig4c.JPG Udar asteroida verovatnoća i rizik

• Prirodne katastrofe, uključujući tornada i ciklone, zemljotrese, cunamije, vulkane i poplave obično ubijaju hiljade ljudi, a samo ponekad nekoliko miliona. Ali ovaj uništavajući udar prevazišao bi sve navedene i izazvao bi smrt milijardu ili više ljudi. • Globalno katastrofičan udar: • Prosečan interval između udara: 500.000 godina • Udar klase u Tunguskoj (100m): • Prosečan interval između udara za čitavu Zemlju: 300 godina • Prosečan interval između udara za naseljeni deo: 3.000 godina • Prosečan interval između udara za urbana naselja: 100.000 godina • Prosečan interval između udara samo u urbani deo Evrope: 1.000.000 http://static.astronomija.co.rs/suncsist/planete/zemlja/sudar/, Drago I. Dragović [email protected] Udar asteroida verovatnoća i rizik

Očekivana učestalost udara u Zemlju, sa sadašnjom gustinom kometa i asteroida i Po riziku očekivane smrtnosti u funkciji upoređeno sa Mesečevim kraterima. Prikazan je prečnika (i energije) dominira veliki udar ekvivlent energije u megatonama TNT. (Po predviđanjima Shomakera iz 1983.) http://static.astronomija.co.rs/suncsist/planete/zemlja/sudar/, Drago I. Dragović [email protected] Udar asteroida verovatnoća i rizik

• Godišnja verovatnoća sa smrtnim ishodom je proizvod a) verovatnoće da se udar dogodi i b) verovatnoće da se takav događaj odrazi na smrt bilo koje jedinke. • Verovatnoća za globalno katastrofičan udar: • Prosečan interval između udara za čitavu Zemlju: 500.000 godina • Godišnja verovatnoća sudara: 0,000002 (1/500.000) • Verovatna smrtnost usled udara: četvrtina svetske populacije • Verovatnoća smrti pojedinca: ¼ • Godišnja verovatnoća za smrt pojedinca:1/2.000.000 • Verovatnoća za udar klase Tunguska: • Prosečan interval između udara za čitavu Zemlju: 300 godina • Verovatna površina razaranja i totalne smrti od udara: 5.000 km2 (1/10.000 Zemljine površine) • Godišnja verovatnoća za smrt pojedinca: 1/30.000.000 http://static.astronomija.co.rs/suncsist/planete/zemlja/sudar/, Drago I. Dragović [email protected] Udar asteroida monitoring preventiva i odbrana

nasa.gov

Objekti sračunati za oktobar 22 do decembra 2019 Udar asteroida monitoring preventiva i odbrana https://www.jpl.nasa.gov/asteroidwatch/

Possible Positions of 2004 MN4 on April 13, 2029

nasa.gov

Asteroid 2010 GA6 To Fly Within Moon's Orbit on April 8, 2010 Udar asteroida monitoring preventiva i odbrana

www.newscientist.com/article/dn8291--gravity-tractor- www.newscientist.com/article/dn12761-are- to-deflect-earthbound-asteroids.html mirrors-the-best-way-to-deflect-asteroids.html

Studija NASA-e solarno jedro Udar asteroida monitoring preventiva i odbrana

• Rusi planiraju da skrenu asteroid sa putanje blizu Zemlje 2029 • Šef ruske federalne svemirske agencije Anatolij Perminov izjavio je za radio "Glas Rusije" da "Roskosmos" planira da asteroid, koji će nekoliko puta proći blizu Zemlje od 2029. godine, skrene sa njegovu putanje, preneo je BBC. Perminov je rekao da će naučno veće agencije održati zatvoreni sastanak na kojem će to pitanje biti raspravljeno. Bilo koji eventualni plan verovatno će biti predmet međunarodne saradnje, dodao je on. Američka svemirska agencija NASA saopštila je u oktobru da postoji šansa od 1:250.000 da će asteroid "Apofis" udariti Zemlju 2036. Prema prvobitnim proračunima, šanse da će doći do udara bile su 1:45.000. Procenjeno je da će "Apofis" proći na oko 30.000 kilometara od Zemlje 2029. Šef "Roskosmosa" nije pružio mnogo detalja o eventualnim planovima koje agencija ima, ali je ruska novinska agencija "Interfaks" prenela njegovu izjavu da to neće uključiti upotrebu nuklearnog oružja. • "Ljudski životi su u pitanju", rekao je Perminov za "Glas Rusije". "Trebali bi uložiti nekoliko stotina miliona dolara i izgraditi sistem koji bi nam omogućio da sprečimo udar, umesto da sedimo i čekamo da se to dogodi i da poginu stotine hiljada ljudi". Neki prethodni naučni planovi za skretanje asteroida sa putanje uključivali su svemirske letelice, koje bi fizički odgurale objekat, ili ga skrenule pomoću "solarnih jedara" koja se koriste snagom Sunčevog vetra. http://www.blic.rs/Slobodno-vreme/Vesti/170964/Blic Online | Rusi planiraju da skrenu asteroid sa putanje blizu Zemlje 2029. Udar asteroida monitoring preventiva i odbrana

futurismic.com/.../2008/04/solar-sail tetradyn.com Hvala na pažnji