Ko e Tohi Miniti ‘o e

Konifelenisi Kakato

hono Hivangofulu

‘‘aa ee

SSiiaassii UUēēssiilliiaannaa TTaauu‘‘aattāāiinnaa ‘‘oo TToonnggaa

‘Ilo pea tui mo mo’ui’aki ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua ‘i he Tohitapu

Palesiteni ‘o e Siasi – Rev. Dr. ‘Ahio Sekellitali Lahi – Rev. Dr. Tevita K. Havea

Falelotu Fakamanatu Senituli Tūsite 25 Siune – Tūsite 02 Siulai Nuku‘alofa, 2013

ii | Tohi Miniti Hokohoko Peesi Taliui mo e Pāloti ki he Palesiteni mo e Sekelitali 1 Huufi ‘o e Konifelenisi 2 Fehuʻi 1(i): Ko hai ʻa e kau Mēmipa ʻo e Konifelenisi? 7 Kau Fakafofonga Pāloti 7 ‘I Honau Lakanga 7 Ngaahi Vahefonua 8 Ngaahi Potungāue Faka-Konifelenisi 10 Kau Fakafofonga Kaumeʻa 13 Fehuʻi 1(ii): Ko hai kuo fili ke kau ki he Kōmiti Siʻi Fakaikiiki ʻa e Konifelenisi? 21 Fehuʻi 1(iii): Pe kuo pekia ha Faifekau ʻi he vahaʻa ʻo e Konifelenisi? 31 Fehuʻi 1(iv): Pe kuo pekia ha Fakafofonga ʻi he vahaʻa ʻo e Konifelenisi? 31 Fehuʻi 1(v): Pe kuo pekia ha Setuata FakaKonifelenisi ʻi he vahaʻa ʻo e Konifelenisi? 31 Fehuʻi 1(vi): Pe kuo pekia ha Faiako Siasi ʻi he vahaʻa ʻo e Konifelenisi? 32 Fehuʻi (2): Pe ʻoku ʻi ai ha kole mei ha Vāhenga ke maʻu ha Faifekau? 32 Fehuʻi (3): Pe ʻoku tau pehē ke vahevahe pe liliu ha Vahe pe ha Vāhenga Ngāue? 32 Fehuʻi (4): Pe ʻoku tau pehē ke kamata ha Vāhenga Ngāue foʻou? 32 Fehuʻi (5): ʻOku fēfē ʻetau Tohi Kakai? 32 Fehuʻi (6): Ko e hā ʻa e Fakamatala ki he Ngaahi Potungāue ‘a e Konifelenisi? 32 Fehuʻi (7): Ko e hā ʻa e Fakamatala ki he Potungāue Ako mo e ngaahi Akoʻanga? 32 Fehuʻi (8): Ko e hā haʻatau tuʻutuʻuni ki he ngāue ki Muli? 34 Fehuʻi (9): Pe ʻoku fēfē ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Siasi? 34 Fehuʻi (10): Ko hai ʻoku kau ʻi he ngaahi Kōmiti kuo fokotuʻu ʻe he Konifelenisi? 37 Fehuʻi (11): ʻOku fēfē ʻa e ngaahi Vahe ʻi he meʻa faka-Laumālie? Pea ko e hā ha meʻa ʻe fai ke ʻāsili lelei ai ʻa e ngāue? 42 Fehuʻi (12): Ko e hā haʻatau tuʻutuʻuni ki he Paʻanga Mālōlō? 42 Fehuʻi (13): Ko e hā ʻa e fakamatala ki he Paʻanga ʻa e Siasi? 42 Fehuʻi (14): Ko e hā ʻa e tali ki he ngaahi meʻa ʻa ia naʻe tuku ki ha niʻihi ke fai ʻe he Konifelenisi kuo hili? 43 Fehuʻi (15): Pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku tau tuku ki he Konifelenisi kahaʻu? 44 Fehuʻi (16): Pe ʻoku ʻi ai haʻatau tuʻutuʻuni kehe? 44 Fehuʻi (17): ʻE fai ki fē pea fai fakakū ʻa e Konifelenisi Kahaʻu? 45 Ngaahi fakamatala tānaki 46 1. Tohi Kakai 46 2. ‘Esitimeti ‘a e Konifelenisi ki he 2013-2014 52 3. Kau Pekia he Vaha’a Konifelenisi 2012-2013 59 4. Aleapau Femahino’aki ‘a e Konifelenisi mo e Konifelenisi California-Nevada (UMC) 75 5. Ngaahi Ako Ngāue ‘a e Konifelenisi 90 78 6. Ngaahi ouau kehe ‘a e Konifelenisi 90 78 7. Ngaahi fakalelei ki he Miniti 81 8. Ngaahi Fakamālō ‘a e Konifelenisi 81

Konifelenisi OO EE IINNIITTII Kakato KK MM hono 90

Taliui mo e Pāloti ki he Palesiteni mo e Sekelitali Ko e Konifelenisi Kakato [1] Pulelulu, Siune 26, 2013 02:30 efiafi 1. Lotu Kamata i. Himi 614 Palesiteni ʻo e Siasi ii. Saame 150 Lau Fetaliaki iii. Lotu ‘Alifaleti Malakai Mone iv. Lea Talitali Palesiteni ʻo e Siasi 2. Na’e tali ke muimui ‘a e fakataha ‘i he ʻAsenita ne ‘osi tufaki, pea na’e Taliui ‘a e Konifelenisi ‘o tali e  Fehu’i 1 (i) Ko hai ʻa e Kau Mēmipa ʻo e Konifelenisi? (vakai ki he peesi 7-20)  Fehu’i 1 (ii) Ko hai kuo fili ki he Kau Kōmiti Fakaikiiki ʻa e Konifelenisi? (vakai ki he peesi 21-30)

3. Na’e hoko ai hono fili e Palesiteni ‘o e Siasi mo e Sekelitali Lahi, ‘o tataki ‘e he Kōmiti Sivi Pāloti: Sea: Tauʻatevalu mo Tevita F. Vaipuna, ko e Ongo Talāsiti Lahi Kau Mēmipa: Maʻake Fakaʻosifolau, Katea Lutui, Siutaka Tūtoe, Mōsese Fositā, Tōmasi Fakahua, Finau Walter, Siale Napaʻa Fihaki, Tuʻifua Vaikona, Mōsese Mānoa, Siotame Drew Havea, ʻUhaʻone Metuisela, Siaosi Tamānika, Manase Siua, ʻUtoikamanu Matalave, Mele P. Taulanga, Takavaha Tupou, ‘Ana Koloto. Fakahoko e ola ʻo e fili ki he ʻEne ʻAfio, Tupou VI: Sea ʻo e Kōmiti Pāloti, Lord Tangi ʻo Vaonukonuka, mo Fotu Ola ‘o e Pāloti Palesiteni ‘o e Siasi Sekelitali Lahi ‘o e Siasi Rev. Dr. Ahio 326 Rev. Dr. Tevita K. Havea 328 Rev. Dr. Tevita K. Havea 31 Rev. Dr. Siotame Havea 8 Rev. Dr. Mele’ana Puloka 2 Rev. Dr. Tevita T. M. Puloka 8 Rev. Dr. Tevita T. M. Puloka 2 Rev. ‘Alifeleti ‘Atiola 4 Pāloti ne fakata’e’aonga’i 4 Rev. Falematapule Lomu 4 Kātoa 365 Rev. Dr. Mele’ana Puloka 3 Rev. Dr. H. Taliai Niumeitolu 2

Rev. Tevita Haukinima 1 Rev. Tevita M. ‘Ofahulu 1 Rev. Dr. Sela Taufatofua Manu 1 Pāloti ne fakata’e’aonga’i 2 Kātoa 358 4. Kau Sekelitali Tokoni: Rev’d Dr. Siotame Havea, Rev. ‘Alifeleti ‘Atiola, Rev’d Dr. Mele’ana Puloka, Rev’d Dr. ‘Asinate F. Samate, 5. Kau Fakatonulea: Rev’d Dr. S. ‘Ungatea F. Kata, Rev. Dr. ‘Asinate F. Samate, Sela Latailakepa, Rev’d Tevita Tupou, Rev’d Dr. Tevita T. Mohenoa Puloka (Sea) 6. Tauhi Taimi: Rev’d Taʻuteau Taufa, Rev’d Likio ʻAtiola, Rev’d Taniela Tāmoʻua 7. Ngāhi Fokotuʻu Fakatokanga: Lopeti Senituli, Sekelitali Lahi 8. Sivi ʻo e Miniti: Tevita F. Vaipuna, Revʻd Simote Vea 9. Me’angāue fakatekinikale ‘a e Konifelenisi: Solomone Moala, Talite Taufa, Peni ‘Ake Koloamatangi 10. Na’e tali e ngaahi popoaki mo e talamonū mei ha kau fakafofonga ni’ihi, mo ‘enau me’a’ofa ki he Konifelenisi 11. Na’e faka’osi e ‘uluaki fakataha ‘a e Konifelenisi Kakato ‘aki ‘a e Himi 604, mo e lotu na’e fai ‘e he Sea.

2 | Tohi Miniti Ko e ngaahi me’a’ofa ne ma’u 1). Siasi Fakatahataha Kakai Niu Sila R9553 $ 500-00 2). SUTT Niu Sila R9554 $ 3,000-00 3). SUTT Te Rapa Hamilton R9555 $ 500-00 4). Auckland Manukau Tongan Methodist R9556 $ 4,000-00 5). Uesiliana Kalisitiane Tonga, Niu Sila R9558 $ 500-00 6). SUTT Pagopago R9559 $ 300-00 7). SUTT Fangatongo R9560 $ 700-00 8). SUTT USA – R9562 $ 5,000-00 Me’a’ofa kia Tevita K. Havea $ 1,000-00 9). Siasi Fakatahataha Lotu Lilo Pagopago R9563 $ 424-95 10). Rev. Mavae ‘Ofa (Pagopago) R9564 $ 203-97 11). R9565 $ 189-70 12). SUTT Kuinisilani, ‘Aositelelia R9566 $ 1,599-69 13). SUTT ‘Aositelelia R9567 $ 5,000-00 14). SUTT ‘Aositelelia R9568 $ 2,000-00 $ 23,918-31 15). Tevita K. Havea R9575 $ 1,000-00 $ 24,918-31 16). Vala ‘o ‘Utulau R9574 $ 1,500-00 17). Vala ‘o Ha’alalo R9576 $ 1,000-00 $ 27,418-31 1. SUTT ‘Aositelelia – Peleti ‘ofa ki Tonga R9561 $ 10,000-00 2. SUTT USA – Vaka ‘o Ha’apai R9571 $ 21,902-92

Huufi ‘o e Konifelenisi Ko e Konifelenisi Kakato [2] Tu’apulelulu, Siune 27, 2013 Falelotu Senituli (10.00 pongipongi) Ko e ouau lotu he Huufi ‘o e Konifelenisi 90, na’e konga lalahi ‘e tolu:  Fakanofo ‘o e Palesiteni mo e Sekelitali Lahi  Kovinānite ‘a e Siasi mo e ‘Otua  Sākalamēniti ‘o e ‘Ohomohe

Na’e fai ai mo e Fakamatala Fakata’u ‘a e Palesiteni (peesi 2-6), Tō Folofola Huufi ‘o e Konifelenisi (peesi 6), mo e tali ‘o e Tō Folofola (peesi 7). Ko e Hiva ‘a e Vahe Kolofo’ou na’e tataki ‘a e ouau lotu ni pea na’e fakamāfana hono kamata’aki e ongo Anitema tu’uloa, ko e Titiume mo e Ke Kau ‘a Māmani Kotoa, pea toki faka’osi ‘aki ‘a e Haleluia, mo e fakamo’oni, ko hotau fatongia totonu ke fakafoki ‘a e langilangi ki he ‘Otua he’ene tataki e vaka ‘o e Siasi.

Fakamatala Fakata‘u ‘a e Palesiteni I. Fakatapu: Tapu mo e ‘afio ‘a e ‘Otua ‘i he Konifelenisi Kakato ko hono 90 ‘i he Falelotu Fakamanatu Senituli ‘o e lotú ‘i Tonga. Tapu mo Tupou VI, ko e Tuʻi ‘o Tonga kaeʻumaʻā ‘a Kuini Nanasipauʻu. Tapu mo Kuini Halaevalu Mataʻaho, ko e Fehuhu ‘ofeina ‘o Tonga. Tapu mo Pilinisesi Mele Siuʻilikutapu Kalaniuvalu Fotofili mo Pilinisi Tuʻipelehake mo e fale ‘o Haʻamoheofo. Tapu mo e houʻeiki Nopele ‘a ‘Ene ‘Afió, kaeʻumaʻā ‘a e ‘Eiki Palemia mo e houʻeiki Minisitā ‘o e Puleʻanga mo e houʻeiki Falealea ‘o Tonga. Tapu mo e kau Fakafofonga faka-Tipilometika, houʻeiki Tauhifonua mo haʻa Matāpule. Tapu mo e ongo Tangataʻeiki Palesiteni Mālōlō kaeʻumaʻā ‘a e Sekelitali Lahi ‘a e Siasí pea pehē ki he kau Talāsiti Lahi mo e houʻeiki memipa ‘o e Konifelenisi Kakató 90, kuo lava mai mei he ‘otu Tongá mo tuʻapuleʻanga. Tapu mo e kau Takilotu ‘o Tonga, kau Fakafofonga Fakalangilangi ki he Konifelenisí mei tuʻapuleʻanga mo e kau Kalisitiane kotoa pe ‘oku ‘i he fakatahaʻanga ni. Tala mo kapui kae aofaki ‘a e fakatapu ni ke u talangata ai, kae ‘atā ke fakahoko ‘a e Fakamatala Fakataʻu ‘o e Taʻu Faka-Konifelenisi mei Siulai 2012 ki Siune 2013.

Konifelenisi Kakato hono 90 (2013 ) | 3 II. Koe Fetapa Fakafetaʻi mo e Talamonū: ‘Oku fakafetaʻi ‘a e Siasi ‘i he taʻu faka-Konifelenisi ko eni ‘i he ‘aloʻofa ‘a e ‘Otua ke kei moʻui pe mo ngāue Siasí Uēsiliana Tauʻatāina ‘o Tonga ke fai hono fatongia totonu ko e tauhi ‘a e koloa ‘a e ‘Otua maʻa Tonga ko e Lotu Lelei naʻe haʻele mai mo Sisū Kalaisi pea ko e koloa ke fakamonū maʻu pe ‘e he Siasí. ‘Oku tau fakamoʻoni ki ai ‘i he fakatefua lelei mai ‘a e kakai ‘o e Siasí ke fakahoko hono fatongia fakataʻu ko e fai ‘a e Konifelenisi 90 ‘i he taʻu ni. Ko ia ‘oku mahuʻinga ke fakatokangaʻi ki he Konifelenisi, pe ko e ha haʻatau meʻa ‘e fai?, he ‘oku toe ‘a e taʻu ‘e 10 ki he taʻu 2023 pea taʻu Senituli ‘a e Konifelenisi. Pea toe ‘a e taʻu ‘e 13 ki he 2026 pea Senituli Ua (2) ‘a e Lotu faka-Kalisitiane naʻe fakatuʻuta mai mo e kau Misinale Uēsiliana ki Tonga. ‘Oku fakahisitolia ki he Konifelenisi 90 ‘a e kakato ‘a e taʻu ‘e 1 ‘o e ʻafio ‘a Tupou VI ‘i he Taloni ʻo Tonga ‘i he taʻu faka-Konifelenisi ko eni, ‘oku ne kei lakoifie lelei. Pea maʻu tapuaki ai ‘a e Siasi ke hāʻele mai ‘o huufi ‘a e Konifelenisi 90, ko e Tuʻi ‘o Tonga. Pea ‘oku talamonū atu ‘a e Konifelenisi Kakato ki he toe fakalahi mai ha toe taʻu ‘e 1 ki ho ngaahi taʻu ‘i he uike kahaʻu na mo e ngaahi fatongia ‘e fai ‘e he Puleʻanga mo e fonua pea kau ki ai mo e lotu ke fakamonū ‘a e koloa koia ‘a Tonga. Pehe foki ‘a e fakafetaʻi ki he ‘Otua ‘i he aʻusia ‘e he Fehuhu ‘a Tonga ko Kuini Halaevalu Mataʻaho ‘a hono taʻu 87 mālō ‘oku ne kei memipa pe ‘i he Konifelenisi ‘a e Siasi. Fakafetaʻi ‘oku laumalie ʻa Haʻa Moheofo, Houʻeiki mo haʻa matāpule, ‘Eiki Palēmia mo e Puleʻanga fakataha mo e Konifelenisi Kakato ke kei toupili mai ‘a e lelei mo e ‘aloʻofa ‘a e ‘Otua ‘o tuʻutaula pea taulanga ‘i homou loto ke fakamaʻunga ki ai ‘a ‘etau Tui ‘Otua mo e ʻamanaki lelei ki he kahaʻu.

III. Ko e Kaveinga Fakalukufua ‘a e Siasí. Naʻe ngāueʻi ‘a e kaveinga fakalukufua ‘a e Siasi ki he taʻu faka- konifelenisi 2012/2013: ‘Ko Sisū pe ‘a e Fakamoʻui ‘o Mamani’ ‘e he kakai kotoa pe ‘o e Siasi ‘i Tonga mo muli. Pea ‘oku fokotuʻu atu ‘a e kaveinga ‘o e taʻu faka-Konifelenisi 2013/2014 ke hoko atu ki ai ‘etau lotu mo ngāue, ‘Ko e ʻIlo pea Tui mo Moʻuiʻaki ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua ‘i he Tohitapu’. ‘Oku ngali loloa ‘a e kaveinga ni, ka ko ‘ene loloa ‘e mahino ange ‘a e ʻuhinga mo e mahuʻinga ‘o e folofola ‘a e ‘Otua. Ko e lea tefito ‘o e kaveinga ko e Folofola ‘a e ‘Otua ‘a ia ‘oku tuʻuaki ‘i he Tohitapu, ko e folofola kuo fakamanavaʻi ‘e he ‘Otua ki he “ Akonaki, fakaʻilohala, fakatonutonu mo e ngaohia ‘a e moʻui ke maʻoniʻoni” ( II Timote 3:16). ‘Oku kouna ‘e he kaveinga ni ‘a e lea ngāue ‘e tolu (3) ke fai ‘e he kakai ‘o e Siasi ki he Folofola ‘a e ‘Otua ‘i he Tohitapu, ‘a ia ko e: (1) ko e ʻIlo ki ai ʻaki ‘a e ʻatamai ke mahino. (2) Ko e Tui ki ai ‘a e loto mo e laumalie ke ongoʻi ‘a e moʻoni. (3) Pea Moʻuiʻaki ke ha sino mo ʻai kakano ‘a e ʻilo mo e tui ki he folofola ‘a e ‘Otua ‘i he ʻulungaanga mo e toʻonga moʻui. Ko e fokotuʻu ‘o e kaveinga ni he kuo fehamutaki hotau kuonga mo hotau kakai ‘e he ngaahi moʻoni kehekehe ‘i he fakalakalaka ‘a e ako mo e tauʻataina taʻefakangatangata mo ʻikai mapuleʻi ki he maʻuʻanga tala fakatekinolosia ‘o e fakamatala mo e ongoongo, pea kuo fakaʻau ke ha nenefu ai ‘a e ngaahi moʻoni faka-‘Otua ‘o e folofola ‘oku ha ‘i he Tohitapu. ‘Oku toe manava mai foki ‘a e Himi: “ “Tonga fonua monūʻia. He ‘Otua ʻaki ‘a Sihova. Maʻu he koloa mahuʻinga. Ko e lotu fakafolofola. ‘Oku mau hanga pe ki tuʻa. Mālō hoʻo ‘ofa homau fonua”.

IV. Ko e Vakai Fakalukufua ki he Taʻu Faka-Konifelenisi 2012-2013. Naʻe fononga fakataha pe Siasi mo e ngaahi tapuaki mo e pole faingataʻa ‘i he taʻu ko eni ‘e taha kuo hili ki he Moʻui mo e Ngāue Fakalaumālie ‘a e Siasi ‘i Tonga mo muli. Ko e taʻu faingataʻa eni ‘o e moʻui mo e ngāue fakalaumalie ‘a e Siasi ‘i he lahi hono ngaahi pole faingataʻa. Naʻe fakatupu ‘a e faingofua ‘a e ngaahi pole ko eni ke hu mai ki he Siasi, ko e vaivai ‘o e founga fakatauhi-kakai mo koloa fakataha mo e vaivai hono fakahoko ‘a e faʻunga fakalele mo puleʻi ‘a e Siasi ‘oku ‘i he malumalu ‘o e Konisitutone mo e ngaahi fakatahaʻanga ‘a e Siasi. Naʻe maʻu faingamalie lahi ange ‘a e ngaahi Potungāue ‘a e Konifelenisi ‘i he Senita Toketā Moulitoni: Ko e ‘Ofisi ‘o e Konifelenisi ‘oku ʻi ai ‘a e Palesiteni mo e Sekelitali Lahi, Potungāue Paʻanga, Ako, Ako Faka- kalisitiane, ‘Evangeliō, Ako ‘a e kau Faifekau mo Setuata, Fetuʻutaki mo e Potungāue ʻa Fafine, ke nau ngāue fakataha ke fai ‘a e fatongia fakatauhi sipi ‘o e Siasi ki he kau ngāue mo e kakai ‘o e Siasi, ko e akoʻi, fakahinohino mo e fakataukei (workshops) fakataha mo e kumi ivi fakalaumalie (retreat) ki he tauhi fakalaumalie ‘a e kakai mo e koloa ‘a e Siasi. Ko e taʻu lahi taha eni ‘o e ngaahi polokalama ako workshops mo e retreat ki he kakai ‘o e Siasi. Naʻe fai ki he kau Faifekau mo e kau fakafofonga kakai ‘o e Siasi fakakolo, faka- Vahefonua ‘i he ngaahi Vahefonua, pea fakalukufua ki he kau tauhi kakai mo e kau taki ‘o e Siasi. Ko e ngaahi polokalama ako ngaue mo fakataukei mo e kumi ivi ko eni ko hono toe hunuaki ‘a e ʻilo mo e tauhi ‘o e founga mo e faʻunga moʻui mo ngāue totonu ‘i he Siasi. Kuo lava ‘a e ngaahi ako ngāue mo e kumi ivi ki he paʻanga ‘a e Siasi, kaveinga mo e palani ngāue ‘a e Siasi, fakamaʻopoʻopo ‘a e ngaahi mafai fakafoʻituitui mo e ngaahi mafai faka-fakataha ‘o e faʻunga fakalele ‘o e Siasi ke toe vaofiange, faingofua ange mo longomoʻui ange ‘a e fengāueʻaki ‘a e ngaahi mafai ko eni. Pea kau ki ai mo e ako ngāue ki he kau katoa ‘a e 4 | Tohi Miniti kakai ‘o e Siasi ki he ngāueʻi ‘a e moʻui fakalaumalie ‘a e Siasi. ‘Oku kau katoa ‘a e kakai ‘o e Siasi mei he lakanga Lotu Fehuʻi ki he lakanga Faifekau, pea mei he Lautohi Faka-Sapate ki he ngaahi maʻunga Kelesi, Malanga mo lalahi ange ‘oku fai ‘e he Siasi, ‘i hono ngāueʻi ‘a e moʻui fakalaumalie ‘a e Siasi. Ko e ola ‘o e ngaahi workshops ko eni ‘oku ʻomai ki he Konifelenisi 90 ha ngaahi fokotuʻutuʻu mo ha ngaahi fakamatala ‘e niʻihi ke fakapapauʻi ‘e he Konifelenisi. ‘Oku mahuʻinga lahi ‘aupito ke fakatokangaʻi, ko e kakai ‘o e ngaahi Siasi fakakoló mo ha tataki fakapotopoto ‘a e kau tauhi Siasi, ko e makatuʻunga ia ‘e fakafalala ki ai ‘a e moʻui lelei mo malohi fakalaumalie, fakaako, langa fakalakalaka, ivi fakapaʻanga mo e moʻui faka-sosiale ‘a e Siasi fakakātoa. ‘Oku fai ‘a e fakamālō lahi ki he Pacific Leadership Program ‘i Fiji mo e kautaha Civil Society ‘i Tonga ni ‘i hono tokoniʻi ‘a e fakamole fakapaʻanga ‘o e ngaahi polokalama ko eni. Kuo tukufakaholo mai ‘a hono ngāueʻaki mai ‘e he Siasi ‘a e foʻilea “fakalaumālie” ke ‘uhinga ki he moʻui fakalotu nai pe moʻui ‘i loto ‘a ha taha ‘o mavahe ia mei he moʻui totonu ‘a e sōsaieti. Naʻe tokanga ‘a e ngaahi workshops mo e retreats naʻe fai ke toe vakaiʻi ‘a e moʻui fakalaumālie ‘a e kau ngāue mo e kakai ‘o e Siasi ‘o fekauʻaki mo hono faʻungá, ‘a ia ko e tuʻunga moʻui ‘oku toputapu feʻunga pea malohi feʻunga ‘i he funga ‘o e mafai ‘o e Laumālie Māʻoniʻoni, ke tau lava ‘o fehangahangai pea ikunaʻi ‘a e ngaahi ʻilo mo e founga hala mo e fakamaau taʻetotonú, ngaahi faingataʻa fakalotu mo faka-sosiale mo ha toe faingataʻa pe ‘e ala tuʻu lavea ngofua ai ‘a e Siasi mo e sosaieti, kae kei taukaveʻi aipe ‘a e moʻui maʻoniʻoni.

V. Ko e ngaahi Koloa ‘a e Siasi. (1) Ko e koloa mahuʻinga ‘a e Siasí ko e kakai: Ko e toe taʻu faka-Konifelenisi ko eni, naʻe pekia ai ha kau Faifekau ‘e toko 4, kau Fakafofonga Konifelenisi ‘e toko 14, Setuata faka-Konifelenisi ‘e 1 mo e kau faiako Siasi ‘e toko 5. Ko kinautolu ni ‘e ui tahataha honau hingoa ‘i he fehuʻi ‘o e Kau Pekia ‘a e Konifelenisi fakataha mo honau fakamatala fakalukufua pea fai honau lotu fakamanatu. Naʻe pekia ha toko 269 ‘o fakatatau ki he Tohi Kakai ‘o e kakai ‘a e Siasí ‘i he ngaahi ʻuhinga kehekehe, ka ‘oku tauhi honau hingoa ‘i he Miniti ‘a e ngaahi fakatahaʻanga Siasi Faka-Kolo mo e Vahenga mo e fakataha faka-Kuata fekauʻaki fehuʻi ‘o e kau pekia. Ko kinautolu ni katoa kuo nau hiki atú, ko e kakai fai fatongia lelei mo loto tō ‘i he Siasí ‘i he taʻu faka-Konifelenisi ko eni. Ka ‘oku kei faitotoka pe ‘a e ‘Otua mo mohu ʻaloʻofa ke kei fakamoʻui pe ha kakai ‘e toko 33,556 ‘i he taʻu faka-Konifelenisi ko eni ‘o fakatatau ki he Tohi Kakai ‘a e Konifelenisi ke hoko atu ‘a e tauhi lotu ‘oku fai ‘i he Siasi. Ko e tokolahi ko eni ‘oku ‘i he Vahefonua ‘e 6 ‘i Tongá ni pe. ‘Oku teʻeki maʻopoʻopo mai ‘a e Tohi Kakai ‘a e ngaahi Vahefonua mulí. ‘Oku tupu ‘a e tokolahi ‘o e Siasí ‘aki ‘a e toko 343 pe ko e pēseti ‘e 1.0% mei he tokolahi naʻe ‘i ai ‘i he taʻu 2012 ʻa ia naʻe 33213. Ko e tokolahi ‘i he ta’u 2013, na’e maʻu ia ‘i hono tānaki ki he tokolahi ‘i he 2012 ‘a ia ko e tupu ko e toko 892, pea kole mei ai ‘a e Holo ko e toko 908, ‘o ma’u ai ‘a e toko 33,556 ‘o e taʻu 2013. ‘Oku ʻi ai ‘a e ngaahi holo fakafika ‘i hono fakafaʻafaʻahinga ‘a e kakai ‘o e Siasi ki he ngaahi lakanga mo e fehihikitaki fakalotofonua mo tuʻapuleʻanga ‘i ha ngaahi ʻuhinga. Ko e fakamatala fakaikiiki ki ai ʻoku ʻi he lipooti ki he fehuiʻi ʻo e Tohi Kakai. ‘E fakamahino ‘a e ngaahi ʻuhinga ʻo e holo ko ia ʻi he ngaahi fakamatala fakahinohino makehe mo e ngaahi lea ʻi he ngaahi Po Lotu lolotonga ‘a e Konifelenisi.

2). Ko e koloa Paʻanga ‘o e Siasí. Naʻe fakautuutu ‘a e ‘ofa mo e foaki liʻoa ‘a e kakai ‘o e Siasi ki he tuʻunga fakapaʻanga ‘o e Siasi ki heʻene ngaahi ngāue . ‘Oku mahino ‘aupito pe ‘a e holo ‘a e tuʻunga faka-‘ekonomika fakamamani lahí pea uesia ai ‘a Tonga ni. Ka naʻe foaki ‘e he kakai ‘o e Siasi ‘a e ‘ofa ‘oku lahi hake ia ‘i he holo ‘a e tuʻunga faka-ʻekonomika. (1) Naʻe foaki ‘a e $10,457,950. 17 miliona ‘i he ngaahi katoanga misinale ‘o e taʻu 2012. Ko e hiki ia mei he $9,141,083.16 ‘o e ngaahi katoanga misinale ‘o e 2011 ‘aki ‘a e $1,316,867.01. Pea ko e maʻolunga taha eni ‘o ha taʻu misinale ‘a e Siasi. (2) Ko e toenga Paʻanga Talaʻofa naʻe fai ai ‘a e ‘ofa ‘a e kakai ‘o e Siasi ki he kau ngāue Faifekau ‘a e Siasi ‘i he 2012, ko e $1,508,716.63, ko e lahiʻaki ia mei he toenga Paʻanga Talaʻofa ‘o e 2011 ‘aki ‘a e $190,657.58. ‘Oku hiki hake ‘a e moʻua fakalotofale pe ‘o e Siasi ko e $ 7,816,577.10 ‘i he taʻu 2012 mei he 2011. Ko e 94% ko e moʻua ‘o e ngaahi Potungāue mo e Akoʻanga ‘a e Siasi. Ko e ngaahi pisinisi fakalukufua ke tokoniʻi fakapaʻanga ‘a e Siasi ‘oku kei langalanga hake hangē ko e ngaahi kelekele ‘oku ngoueʻi mo e fangamanu, Tungī Colonnade mo e Faletohi ‘Otumotu ‘Angaʻofa. (3) Kuo ‘i ai ‘a e fakaʻilonga lelei ki he kole ‘a e Konifelenisi 88 ‘o e 2010 ki ha tokoni ‘a e kakai ‘o e Siasí ki he Cash Flow ‘a e Siasí, koeʻuhi ‘oku toki maʻu ‘a e paʻanga ki he ‘Esitimeti ‘a e Konifelenisi mo e Ako mei he ngaahi Misinale ‘i he konga kimui ‘o e taʻú, pea ke fakasiʻisiʻi pe taʻofi ai ‘a e fakamoʻua mei he pangikē pe overdraft. Kuo aʻu eni ki he $370,407.20 kuo tanaki . Malō ‘eni ‘ofa, ka ‘oku tau fakaʻamu ke tō moana loloto mai ‘a e ʻofa ko iá. ‘Oku kei lave monūʻia ‘a e ngaahi Ako Kolisi ‘a e Siasi ‘i he tokoni fakapaʻanga mei he Konifelenisi Kakato hono 90 (2013 ) | 5 Puleʻanga Tongá, ‘a ia ‘oku fakafuofua ko e $ 1.2 miliona ‘i he taʻu. Ko e fuʻu koloa lahi ia ki he vahenga ‘o e kau faiako ‘a e Siasi. (4) Ko e maʻuʻanga paʻanga lahi mo pau ‘a e Siasi ko e foaki paʻanga mei muli hotau kakai Tonga pea he ʻikai lava ke fakafika hono lahi ‘ona ‘e he Siasi ha taimi. Moʻoni fau ‘a e Himi: Ko hai te ne lava hono fakamalo?. Ko hai te ne lava hono faʻa ʻaʻau. Ko Sisū pe mo ‘Ene ‘ofa ‘oku laulahi, maʻolunga, ivi lahi he ‘ofa hulu, naʻe ‘i he ngaahi faiʻangalotu ‘i Niu Sila, ‘Aositelēlia, Hawaii mo ‘Amelika, Fiji, Pagopago, Siapani mo Pilitania pea kuo langa fakalakalaka ai ‘a e Siasí ‘i he ngaahi tapa kotoa pe. ‘Oku fakamālō hangatonu atu ‘a e Konifelenisi ki he kau Faifekau mo e kau Fakafofonga tokolahi mei muli kuo mou lava mai ki he Konifelenisi. Malō ‘a e ‘ofa ki Tonga mo e Siasí. ‘Oku moʻoni ‘oku faingataʻa hono ngāueʻi ‘a e paʻanga ‘i muli pea toe lahiange hoʻomou kavengá. Ka ‘oku tui ‘a e Konifelenisi ‘oku ‘ikai ngalo ‘a e lea ‘iloa mo fakatalutalu ‘i he Siasi mei he kuohilí: ‘Ke ‘a Tonga mai ‘ē’. Malō ‘a e ‘ofa pea mo e manatu mai.

3. Ko e koloa Kelekele ‘a e Siasi. ‘Oku hokohoko aipe ‘a e ngāue ‘a e ‘ofisi kelekele ‘a e Konifelenisi ki hono fakamaʻopoʻopo ‘a e ngaahi kelekele ‘a e Siasi. Pea hokohoko aipe mo e ngaahi fakataha ‘a e Kau Talāsiti Lahi ‘a e Siasi ki hono fakapapauʻi ‘a e ngaahi tuʻutuʻuni mahuʻinga ki he kelekele ‘o e Siasi. ‘Oku ʻi ai ‘a e lotu mo e fakatuʻamelie ‘a e Siasi fakataha mo e ngaahi Siasi ‘o Tonga ki he Puleʻanga Tonga ke ʻi ai ha ʻioke taulua mahanga ‘a e ngaahi ako Siasi mo e Puleʻanga ke haʻamo ai ‘a e haʻamonga ‘o e lisi kelekele mo e langa ako maʻa Tonga ‘oku fai ‘e he ngaahi Siasi.

VI). Ko e Fengāueʻaki Faka-Kosilio ‘i Tonga mo Muli. ‘Oku kei fai pe ‘a e fengāueʻaki mo e ngaahi kaungā Siasi ‘i Tonga ni ‘i he memipa ‘i he Kosilio ‘o e ngaahi Siasi ‘i Tonga mo e Fakatahaʻanga Fakafonua ‘a e kau Taki Lotu ‘o Tonga. ‘Oku kei tauhi pe ‘a e fekauʻaki mo e ngaahi Vahefonua mai mei muli ki Tonga ni. Pea ‘oku ʻi ai ‘a e ngaahi meʻa ‘e fai ai ‘a e tokanga mavahe ‘a e Kau Talāsiti Lahi mo e Poate Ngāue ki Muli ‘i he Konifelenisi ko eni, ke toe fakaleleiʻi mo toe fakamahino ange ‘a e fekauʻaki ‘oku faí koeʻuhí ko e ngaahi faingataʻa ‘oku hoko ‘i he lesisita fakalao ‘i he puleʻanga muli, ngaahi langa fakalakalaka mo e founga faka-tauhi kakai mo e puleʻi ‘o e Siasi. Naʻe kei tauhi pe ‘e he Siasí ‘a e ngaahi fekauʻaki faka-Konifelenisi mo e ngaahi Konifelenisi ‘i he ngaahi fonua muli, hangē ko e Siasi Metotisi ‘o Fiji, Niu Sila mo Pilitānia mo ‘Amelika pea mo e Siasi Fakatahataha ‘i ‘Aositelēlia ‘oku fakamalumalu ‘iate kinautolu ‘a hotau kainga Tonga. ‘Oku kei memipa pe ‘a e Siasi ‘i he Konifelenisi fakataʻu 4 ‘a e ngaahi Siasi ‘o e Pasifiki talu hono fokotuʻu ‘i he taʻu 1961. Pea kuo falala ‘a e Konifelenisi ‘o e taʻu ni naʻe fai ki he ‘Otu Solomone ke Sea ‘a e Sekelitali Lahi ‘a e Siasi pea tokoni Sea ‘a e fakafofonga mei he Siasi faka-ʻIngilani ‘i Tonga ni ‘i he Konifelenisi ko iá. Pea kuo ‘i ai mo e Faifekau ‘a e Siasi ‘oku kau ‘i he Kōmiti Pule ‘a e Konifelenisi (executive). ‘Oku kei kau pe ‘a e Siasi ki he Konifelenisi ngaahi Siasi Metotisi ‘a Māmani kaeʻumaʻā ‘a e Kosiliō ‘a e Ngaahi Siasi ‘o Māamani pea kuo tuʻutuʻuni ‘e he Komiti Konifelenisi ke kau atu ‘a e Palesiteni ‘o e Siasi ki he fakataha fakataʻu 5 ‘a e Kosilio ‘oku fai ki Busan, Kolea Tonga ‘i ‘Okatopa mo Novema ‘o e taʻu ni.

VII. Ko e Fakamālō. ‘Oku fai ‘a e fakamālō ki he ‘ene ‘Afio ko Tupou VI mo Ho falé ‘i he faʻa haʻelea ‘a e Falelotu Senituli ki he lotu fakataha mo e kakai ‘i he ngaahi Sapate pea mo e ngaahi fakamanatu ‘o e ‘Ohomohe ‘a e ‘Eiki pea mo e tauhi (fua) ‘o e ngaahi kavenga ‘a e Siasi . Kae‘umā ‘a hono fakafaingofuaʻi ‘a e ngaahi tofiʻa kelekele ke fai ai ‘a e langa ngaue mo e tauhi lotu ‘a e Siasi. Pehe foki ki he ta’ahine Kuini Fehuhu ko Halaevalu Mata’aho ‘i he ngaahi maaimoa kotoa pe ‘i he ngāue ‘a e Siasí ‘i he ngaahi Komiti Ngāue ‘a e Siasi mo e Potungāue ʻa Fafine. Pea kia Kuini Nanasipauʻu ‘i he ngaahi fatongia faka-Kolisi Tutuku ki he Siasi. Pea ki he Hou’eiki ‘o e fonua ‘i hoʻomou kau fakataha mo homou kakai ‘i homou ngaahi tofiʻa ‘i he tauhi lotu ‘oku fai ‘e he Siasi. Ki he Palēmia moe Houʻeiki Minisitā ‘o e Puleʻanga Tonga fakataha mo e Falealea ‘o Tonga ‘i he ngaahi tokoni kotoa pe tautautefito ki he tokoni paʻanga ki he ako ‘a e Siasí. Fakamālō ki he ngaahi faiʻanga lotu Tonga kotoa pe ‘i muli ‘o tatau pe ‘i he Vahefonua mai ki Tonga pe ko e fakamalumalu ‘i ha Konifelenisi ‘i muli. Mālō hoʻomou tapa mai ki he ngaahi ngaue ‘a e Siasi ‘i Tonga ni. Fakamālo ‘i he ngaahi koloa fakamatelie, fakaʻatamai mo fakalaumālie kuo mou foaki loto lelei pe pea fungani ‘aki ‘a hoʻomou toe aʻu tonu mai ki he Siasi ke tau Konifelenisi ‘i he taʻu kotoa. ‘Oku fakamoʻoni atu ‘a e fakamatala ni ki hoʻomou lava maí, ko e fakakoloa tangata mo e fefine ‘oku mou fai ki he Siasí mo Tonga. Pea ki he ngaahi Siasi fakakolo kotoa pe ‘i he ‘otu Tonga ni mo muli, ko e malohinga ia ‘o e Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o Tonga mo e Siasi Metotisi ‘i Tonga mo muli, ‘i hoʻomou tauhi fakaʻaho ‘a e ngaahi fatongia lahi ‘o e Siasi mei he Monite ki he Sapate ‘i he taʻu kakato ko eni kuo fakamatalá, ‘a ia ‘oku ngali Konifelenisi ai ‘a e Konifelenisi ‘i heʻetau fakataha tuʻotaha mai ‘i he taʻu ni, ke vakai ki hoʻomou tauhi fakaʻaho ‘o e Siasí. 6 | Tohi Miniti Ko e ngaahi fatongia fakalukufua ‘o e Konifelenisi ‘oku tuku tauhi ‘i he Senita Toketa Moulitoni pea ‘oku fai ‘a e fakamālō ki he Sekelitali Lahi pea pehe ki he kau Talēkita, Palesiteni Ako mo e kau Taki ‘o e ngaahi potungāue mo e kau ngāue ‘oku nau ngaueʻi fakaʻaho ‘a e fiemaʻu ‘a e Konifelenisí. Ko e fengāueʻaki vaofi ‘i he tonu ‘a e visone , ke ‘i ai ha senitā ‘a e Konifelenisi ko Toketā Moulitoni ke fakamaʻopoʻopo ki ai ‘a e ngaahi Potungāue ‘a e Siasí ke nau vaofi mo ngāue fakataha. Fakamālō ki he ngaahi ‘Ofisi faka-Vahefonua ‘a e Konifelenisi. Fakamālō makehe mo e loto hounga ki he Sekelitali Lahí, Rev. Dr. Tevita Koloaʻia Havea ‘i he tokoni lahi mo matuʻaki ofi ke lava ai ‘o fakahoko ‘a e fatongia ni lolotonga ‘a e taʻu, ‘o tatau pe ‘i he taimi ‘i he ‘ofisi mo ha mamaʻo mei he ‘ofisi. Ka ne taʻeʻoua ‘a ‘ene tokoni lahi mo fai ‘o e fatongia faka-Palesiteni ‘i ha mamaʻo, pehē ne ‘ikai mei lava ‘a e fatongia ni ‘i haʻate felupe toko taha mo ia. Pea kia Sina Vaipuna mo e kau ngāue kotoa ‘i he vaʻa administration. Mālō ‘a e ngāue. Ke ‘i Heʻene ‘Afio aipē, ko e ‘Otua, ‘a e langilangi ‘o e fakafeta’i mo e fakamalō ‘a e Siasi mo e Konifelenisi, koe‘uhi ko ‘Ene tataki naʻe fai ‘i he taʻu faka-Konifelenisi ko eni. ‘Oku moʻoni naʻe faingataʻa ‘a e fononga maí, ka na’e malama mai ‘a e Sikainá, ko e Fofonga ‘o Sihova, ko e Pou ‘Ao ‘o fakamalumalu ‘i he faingataʻa ‘o e halafonongá. Pea Pou Maama ‘o fakamaama ‘a e fakapoʻulí, kae tau fonua ‘a e fononga mai ‘a e Siasi ‘i he taʻu faka-Konifelenisi ko eni. Ka ko e Meʻa Tepū ē, ko e ‘iate Kitautolu ‘a e ‘Otua. ‘Oku ou fakaʻapaʻapa mo e tuʻaʻofa atu, Leveleva he pea ‘ofa ke tau lelei ki he ‘Otua mo e Konifelenisi ‘a e Fakamatala ni. Rev. Dr. ‘Ahio, Ko e Palesiteni ‘o e Siasi

Tō Folofola Huufi ‘o e Konifelenisi Ko ‘Ene ‘Afio, Tupou VI Kole ke u hūfanga he fakatapu na’e ‘osi hono aofaki ‘e he Tangata’eiki Palesiteni. ‘Oku ou fakafeta’i ki he ‘Otua´ ko ‘etau a’usia ‘a e Konifelenisi hono Hivangofulu ‘a e Siasi Uēsiliana Tau’atāina ‘o Tonga, mo hono kaveinga ko e ‘ilo pea tui, mo mo’ui’aki ‘a e Tohitapu. Toe pē ha ngaahi ta’u si’i pea tau a’usia ‘a e senituli ‘o e Konifelenisi, pea ‘oku tau vakai ki he fononga ‘a e Konifelenisi, Siasi mo e fonua, kuo lahi ‘a e ngaahi liliu kuo hoko. Pea ‘oku tau ilo’i ‘a e ngaahi feliliuaki ‘a hotau ‘ātakai ‘oku fakamāmani lahi, ‘oku uesia kotoa kitautolu. ‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi tefito’i tui mo e ngāue ‘a e Siasi ‘oku ‘ikai totonu ke kau he liliu. Ko e tefito’i tui ‘a e Siasi ‘oku kau ai foki ‘a e ako. Na’a tau toki faka’ilonga’i mo kātoanga’i ‘a e kakato e ta’u ‘e nimangofulu ‘o e Ako Mā’olunga ko Tupou. Ko ia, na’a ‘oku totonu ke tau vakai ki hono ngaahi fua lelei. Pea ke toe vakavakai ‘oku hokohoko pē ‘a ‘e ne fakalaka ‘i he ngaahi ta’u ‘e nimangofulu ka hoko. ‘Oku ou tui ko e konga lahi ‘o hono ola lelei´, ko ‘ene fakaava e ngaahi faingamālie ke hoko atu ‘a e feinga ako ki he tu’unga ‘oku toe mā’olunga ange ‘i he ngaahi fonua muli. ‘A ia ko e faingamālie na’e ‘ikai lava ke ma’u ‘i Tonga ni. ‘I he ‘aho ni ‘oku ‘i ai e ‘Apiako ‘i Tonga ni ‘oku ne teuteu ‘a e fānau ki he ngaahi sivi fakatu’apule’anga ‘a Cambridge mo Oxford, kau ki ai ‘a e sivi hū ki he ‘Univesiti. Ko e ngaahi polokalama fakatu’apule’anga ‘oku mā’olunga tatau pē, ‘oku ui ko e international bacclareatte. Lolotonga eni´, ‘oku fakahoko ‘i he ngaahi Kolisi ‘a e Pule’anga ‘a e ngaahi sivi mā’olunga ‘oku teuteu pē ‘i Tonga ni. ‘I he taimi faingata’a ko eni, ‘oku lelei ange ‘a e kehekehe ‘a e ngaahi polokalama ako´ koe’uhi ke ‘oua te tau tuku kotoa hotau ivi ki he polokalama ako pē ‘e taha. ‘O hangē pē ko e tō ko ia ‘e he kau ngoue ha fa’ahinga pulopula kehekehe: Ko e malu’i mei ha fakatamaki ki ha fa’ahinga pulopula pē ‘e taha. Ko ia ‘oku fiema’u ke tau vakai ki he kuohili´, pea tau toe langa hake hono ngaahi ola mo e fua ‘oku lelei. ‘Oku ‘ikai faingofua ke tala ‘a e kaha’u´, ka ‘oku ou tui ko e ako´ ko e taha ia e ngaahi founga ke tau lalaka atu ai. ‘Oku ou talamonū atu ki he Konifelenisi ‘o e ta’u ni. Ko e ngāue kotoa ke tau ‘ilo pea tau tui, ‘o mo’ui’aki ‘a e Tohitapu´. Mālō! Tali ‘o e Tō Folofola Lord Tangi ‘o Vaonukonuka Tapu ki he ‘afio ‘a e ‘Otua Māfimafi; Tapu ki he ‘afio ‘a e Hau e Fonua, Tama ko Tupou VI; Tapu mo e Ta’ahine Kuini ko Nanasipau’u; Konifelenisi Kakato hono 90 (2013 ) | 7 Fakatapu mo e Kuini Fehuhu ‘o Tonga mo e Lotu, Kuini Halaevalu Mata’aho; Tapu mo Pilinisesi Mele Siu’ilikutapu Kalaniuvalu Fotofili, Pilinisesi ‘Ofeina Fakafanua, Pilinisi Tu’ipelehake mo e Fale ‘o Ha’a Moheofo; Fakatapu ki he ‘Eiki Palemia ‘o Tonga. Tapu ki he ‘Eiki Palesiteni ‘o e Siasi, Faifekau Dr. ‘Ahio, pehe ki he Sekelitali Lahi Faifekau Dr. Tevita K. Havea, mo e Konifelenisi Kakato ko hono Hivangofulu. Ko e fakatapu kakato ē kuo aofaki ‘e he ‘Eiki Palesiteni, pea ‘oku ou kole ke u hufanga ai, talangata hē ‘o fai ki tu’a, kae ‘atā ke fakamonū e koloa, kuo u lave ai he katoanga ni. Ko e tala tukufakaholo ‘o e Siasi Uēsiliana Tau’atāina ‘o Tonga talu mei he fakataha e lotu mo e ‘afio ‘a e Hau ‘o e Fonua ke fakahoko ‘a e maa’imoa ko hono huufi ‘o e Konifelenisi, mo e fakanofo e Taki ‘o e Siasi. Ko e Konifelenisi eni hono hivangofulu, pea ‘i he finangalo ‘ofa ‘a e ‘Otua Mafimafi, ‘oku kei tu’uloa e taki ‘a Ha’a Moheofo ‘i he fonua mo e lotu pea kei fai ‘a e maa’imoa ko eni ‘oku lau monū ai ‘a e Siasi Uesiliana Tau’atāina ‘o Tonga. ‘Oku mau fakafeta’i ki he ‘Otua ‘i he faka-lākoifua lelei ‘a e ‘Afiona, pea lava e maa’imoa fakanofo e Taki Fakalaumalie ‘o e Siasi pea tō mo e koloa ‘o e Konifelenisi. ‘I he folofola huufi ‘e he ‘Afiona e Konifelenisi hono valungofulu-mā-hiva, na’e tō ‘a e fakamamafa ki he mahu’inga e mo’ui lelei ‘a e sino. Kuo ‘i ai e polokalama mo’ui lelei ‘a e Konifelenisi he 6 pongipongi, Ko ‘aneuhu na’e laka hake ‘i he toko fāngeau e hou’eiki Konifelenisi na’a nau kau ‘i he polokalama. ‘Oku ai e faka’amu ke toe tokolahi ange ‘i he pongipongi Tokonaki, ‘o faai atu! Monū’ia ‘a e Konifelenisi hono Hivangofulu ‘i he kaveinga mo e koloa mahu’inga ‘oku toe fakamamafa mo fakamanatu ki he Siasi mei he ‘Afiona. Na’e ‘omai ‘e he kau Misinale ki Ho fonua ‘a e lotu fakataha mo e ako. Na’e finangalo lelei ‘a e ‘Uluaki Fā, ‘a ‘Ene ‘Afio ko Siaosi Tupou I, ke hiki e tu’unga ‘o e ako ke ma’u ai ha faingamālie lahi ange ma’a hono kakai. Na’e tuku falala ‘e he Hau ‘o e fonua ‘a ‘Ene maa’imoa ni ki he Siasi, foaki ki ai mo e kelekele ke ngāue’aki ki he ako. ‘Oku kei polepole mo lau-koloa ‘a e Siasi Uesiliana Tau’atāina ‘o Tonga he ‘oku ne kei hokohoko atu ‘a e fatongia fisifisimu’a ni: ‘O hoko e ako, ko e taha hono fatongia tefito. ‘Oku ‘ikai ke fe’unga e ivi ‘o e Siasi pea si’isi’i mo e ivi faka-pa’anga ki he fatongia ni, ka neongo ia, ‘oku kei tukufakaholo pea fiefia ‘a e Konifelenisi mo e Siasi ke kei pukenima’i e fatongia ni he ko e maa’imoa ‘a e fale ‘o Tupou na’e tuku falala mai. Hangē ko e folofola kuo tō, ‘oku hanga atu ‘a e Siasi ki he ‘amanaki senituli ‘o e fakataha’i ‘o e lotu, pea mo e senituli hono ua ‘o e hake mai ‘a e lotu ki Tonga (1826). ‘Oku kamata ke fifili e Siasi ki he ongo kaveinga ni, pea ‘oku kau hono toe hiki e ako ki he tu’unga faka’univesiti he me’a ‘oku fai ki ai e fifili. ‘E Ho’o ‘Afio, ko e Ako ‘i he fonua ni ko e maa’imoa ia ‘a Ha’a Moheofo, pea tuku ke fakaongoongo ‘a e Siasi ki ha angi mei Taumu’a. ‘Oku ‘oatu ‘a e fiefia mo e fakamālō ki he ‘Afiona he fakakoloa kuo fai. Ko ‘emau lotu ē ke kei lākoifie lelei mo fuoloa ‘a ho’o ‘Afio mo ho fale pea ke kei tu’uloa ai pē taki ‘a Ha’a Moheofo ‘i Tonga. Ko ‘emau lotu ia ‘i he loto faka’apa’apa mo e ‘ofa. Leveleva e fakahoha’a kau ngata ā hē.

Fehuʻi 1(i): Ko hai ʻa e kau Mēmipa ʻo e Konifelenisi? (a) Na‘e tu‘utu‘uni ke tali e taliui ‘a kinautolu ni ko e kau Fakafofonga ki he Konifelenisi 90 KAU FAKAFOFONGA PĀLOTI

‘I Honau Lakanga Faifekau Fakafofonga 1. Dr. ʻAhio 49. Ko ʻEne ʻAfio, Tupou VI 2. Dr. Tevita K. Havea 50. Kuini Halaevalu Mataʻaho 3. Paul Swadling 51. Kuini Nanasipauʻu Tukuʻaho 4. Lōpeti Tāufa 52. Pilinisi Tupoutoʻa ʻUlukalala (poaki) 5. Dr. ‘Alifaleti Malakai Mone 53. Pilinisi Tungī 6. Peni Hafoka Tāufa (poaki) 54. Lord Tangi ʻo Vaonukonuka 7. Taniela T. Moala 55. Tauʻatevalu 8. Siosaia Tava Tupou 56. Tevita Feʻaomoelotu Vaipuna 9. Tuʻinauvai ʻAsaeli 57. Siale Napaʻa Fīhaki 10. Uaisele Mānoa 58. Tōmasi Fakahua 11. Viliami Tuʻakoi 59. Fotu 8 | Tohi Miniti

12. Tuʻa Mahe 60. Katea Lutui 13. Sione Finau ʻUlufonua 61. Sione Tūkia Jr. 14. Tāufa Filiai 62. Mōsese Fositā 15. Mōsese V. Halaʻufia 63. Fīnau Walter 16. Nafetalai Fotu 64. Siutaka Tūtoe 17. Dr. Sela Taufatofua Manu 65. ʻOfa Halapua (Telai) 18. Lōpini Filise 66. Mōsese Mānoa 19. Matafonua Fotofili 67. Kepueli Fifita Tauʻatāina Vea 20. ʻAlifeleti ʻAtiola 68. Takivaha Tupou 21. Dr. Tēvita T. Mohenoa Puloka 69. Sela Latailakepa 22. Savinata Moala 70. ‘Alisi Numia Taumoepeau 23. Falematāpule Lomu 71. Pilinisi Tuʻipelehake 24. Dr. Fisiʻihoi Mone 72. Pilinisesi Sālote Mafileʻo Pilolevu Tuita (poaki) 25. Tēvita Tuʻipulotu Finau 73. Pilinisesi Mele Siuʻilikutapu K. Fotofili 26. Dr. Meleʻana Puloka 74. Pilinisesi ʻOfeina ʻe he Langi Fakafanua 27. Tēvita Haukinima 75. ʻEiki Nōpele Vaea 28. Māvae Fonokalafi 76. Lord Tēvita Pōasi Tupou 29. Dr. Siotame Havea 77. ʻEiki Nōpele Fakafanua 30. Niulolo Prescott 78. ʻEiki Nōpele Malupō 31. Sela Na’a Latu 79. ʻEiki Nōpele Fusituʻa 32. Tēvita Hala Tupou 80. ʻEiki Nōpele Tuʻihaʻateiho 33. Jione Havea 81. ‘Eiki Nopele Havea Tu’iha’angana 34. Valamotu Palu (poaki) 82. Hon. Lisiate ʻAloveita ʻAkolo 35. Uesilē Tāufa Tuʻakoi 83. ʻEseta Fulivai Fusituʻa 36. Filimone H. Mone 84. ʻEtuini Faʻasolo 37. Dr. Martin Niponi Finau 85. Dr. Leimoni Taufu’i 38. Sione ‘O Mone (Sawana) 86. Simione Sefanaia 39. ʻIkani Taliai Tolu 87. Fuatākifolaha, Veikune Lahi 40. Sione Maʻananga Veituna 88. Mele Loloahi Moimoi 41. Dr. Nāsili Vakaʻuta 89. Hon Dr. ʻAna Maui Taufeʻulungaki 42. Mele Suipi Lātū 90. Sione Fusimālohi 43. Sione Uesilē Tuʻakoi 91. J. Cecil Cocker 44. Dr. Siliveinusi Tiueti 92. Baroness Tuputupu Vaea 45. Lord Tu’i’afitu 93. Hōlaki Makasini Helu 46. Tu’ipulotu Faletau 94. Tuna Fielakepa 47. Selu Pele 95. Seini Filiai 48. ‘Asinate F. Samate 96. Sitani Fakahua

Ngaahi Vahefonua I. Vahefonua Tongatapu (60) 97. Sione Fīnau Haʻangana 127. Poutele Tuʻihalamaka 98. Siosifa Koloti Maʻu 128. Hon. ʻAisake Eke 99. Siaosi Tapaʻatoutai Palu 129. Maʻake Fakaʻosifolau 100. Neti Tu’iʻonetoa 130. Dr. ʻAna Hau’alofa’ia Koloto 101. Viliami Tonga Mafi 131. Fakahau Valu 102. Taʻuteau Taufa 132. Pongipongi Lomu 103. Tupou Feimoefiafi 133. Pita Soakimi 104. Makisi Finau 134. Sioape Tuʻiono 105. Dr. Heneli Taliai Niumeitolu 135. Paula Sūnia Bloomfield 106. Simote Mesuilame Vea 136. Dr. Viliami T. Manu (poaki) 107. Tevita Sekeni 137. Dr. Masaso Paunga 108. Tevita Malila ʻOfahulu 138. Taniela Vaitohi 109. Latu Kakau Nuku 139. Fuapau Tuʻivai 110. Talanoa Sekeni 140. Tamale 111. Likiō ʻAtiola 141. Sinipata Toumu’a Konifelenisi Kakato hono 90 (2013 ) | 9

112. Sione Finau Haukinima 142. Lopeti Senituli 113. Siosifa Talakai 143. Kapukava 114. Siosiua Saluni Tau'atāina 144. Pita Moala 115. Siaosi ʻOfa Moala 145. Hon Fālisi Tupou 116. Filimone Lomekina Pahulu 146. Rocky Fotu (Uikelotu) 117. Pohahau Palu 147. Pita Vī 118. ʻOkalani Kata 148. Leameivaka Pele 119. Samiu Tu’iʻonetoa 149. Saia Pifeleti 120. Kisepi Havea 150. Sione Vailanu 121. Kepueli Kaufusi 151. Heamasi Filise 122. Samiuela Vaʻinga Lautī 152. ‘Alipate Halatuituia 123. Tevita Latailakepa 153. Lolomanaʻia Kafa 124. Viliami Fifita (poaki tomui) 154. Viliami K. Vaipuna 125. Dr. Tevita Hala Palefau 155. Sioeli Kalaleti 126. Mele Malingakivaha Mausia 156. Lisiate Nuku Talifaki: Dr. Viliami Vao II.Vahefonua Vavaʻu (30) 157. Pōhiva Lotoʻahea 172. Vānisi Fakatulolo 158. Taʻuteau Havea 173. Salesi Kauvaka 159. Sioeli Pangia Tatafu 174. Sāteki ʻAipolo 160. Tevita Talikimuli Fā 175. Siale Faletau 161. Fonofa Mafi 176. Tukulā-ʻi-Namo 162. Viliami Pauʻu Liku 177. Sioeli Tongatu’a 163. Senitimita ʻUhila 178. Sateki ‘Avala 164. Sione Fonokalafi Vailea 179. Sione Lisala 165. Masiu Veamatahau 180. Sione Ika 166. Fetaiaki Moli 181. Viliami Tuʻihalamaka 167. Peni Nafe Kuila 182. Heinave Kuila 168. ʻEmosi Taʻufoʻou 183. Paula Tatafu 169. ʻOneʻone Tuʻinauvai 184. Puamau Lolohea 170. Poasi Mafi 185. Fukā’eiki Kupu 171. Mala’efo’ou 186. Kipaoa Lolohea Talifaki: Sioape Latu Talifaki: Palefau, ‘Ofa Blake

III. Vahefonua Haʻapai (24) 187. Fonua ‘Ahokava 199. Paula Tuʻitavuki 188. Samiuela Tai 200. Tuʻifua Vaikona 189. Kīmami Tākeifanga 201. Kavaliku Tapā 190. ‘Otukolo ʻOhuafi 202. Siolaʻā Liuaki 191. ʻOpeti Fangupō 203. ʻOfa Vakalahi 192. Tu’alongo Lolohea 204. Ika Katoa 193. Fataimelo Taufa 205. Sione Vaʻenuku 194. Sione Taka 206. Suvenia ‘Alofi 195. Keuli Mafi 207. Tēvesi Vī 196. Vilitonu Sātini 208. ‘Isileli Palu 197. ʻAlipate Lolohea 209. Sione Pahulu Tu’ipulotu 198. Viliami L. Falevai 210. Fusi Tonga Talifaki: Tevita La’akulu Talifaki: Paula Finau, Viliami Latu

IV. Vahefonua ʻEuá (14) 211. Samisoni Pulu Halahala 218. Manase Siua 212. Tevita Manatu Folau 219. Tu’ipulotu Lauaki 213. Tevita Fakalolo 220. Ngalu Finau 214. Similoni ʻIlaiū 221. Siupeli Vaiangina 215. Filisione Nau 222. Laulelei Kava 10 | Tohi Miniti

216. Filipe Uesi 223. Siosifa Kava 217. Sefita ‘Etoni 224. ‘Apai Lu’au Talifaki. Taniela Palavi, Vili Fangupō Vaka Talifaki: Fine Siuhengalu V. Vahefonua Niua Toputapú (4) 225. Paula Kali 227. ʻEnisema Kohinoa 226. Folauhola Taukafa 228. Veikoso Pulupaki Talifaki: Telai VI. Vahefonua Niua Foʻou (4) 229. Sione Movete’aelangi Vao 231. Malakai Tavalea 230. Tahilanu Tongamana 232. ʻInoke Tuaimeiʻapi Talifaki: Keneti Kata & Tau Talifolau VII. Vahefonua Aositelēliá (8) 233. Ha’ofanga Tapu Fainga’a 237. Siaosi Tamānika 234. Sione ‘Ale 238. Sitiveni Fifita 235. Semisi Kava (li’aki) 239. Punou Ha’unga 236. Sione Hautau Taufa 240. Keola Fangalahi VIII. Vahefonua Niu Silá (8) 241. ʻAtunaisa Siale 245. Siosaia Sisitoutai 242. Setelō Kātoa 246. Sione Uaisele Tangi 243. Fakalanga Tongia Langoia 247. Viliami ‘Etika Matalave 244. Haloti Molitika 248. Samiuela V. Fanguna Talifaki: Tevita Langi Talifaki: ‘Epoki Lavakei’aho IX. Vahefonua Ameliká (8) 249. Sāmate Ikavuka 253. ‘Elikena Fie’ilo 250. Semisi Pongi 254. ʻIsoa Tākeifanga 251. Samisoni Siketi 255. Selu’ipa Fonua 252. Tu’ipulotu Maka 256. Tevita Tuva Takataka Talifaki: Selu’ipa Fonua

Ngaahi Potungāue Faka-Konifelenisi X. Potungāue Ako Fakakalisitiané (6) 257. Viliami Fanaika 260. Sitaleki Finau 258. Obey Samate 261. Losena Fatai 259. Minoneti ‘Aukafolau 262. Tevita Maʻu XI. Potungāue ʻEvangelió (6) 263. Siosiua Tu’itavuki 266. Siale ‘Ilolahia 264. Feleti Vaka’uta 267. Siosiane Bloomfield 265. Selome Tonga 268. Vāloa Fifita XII. Potungāue ʻa Fafiné (6) 269. V. Heneli Vete 272. Lesieli Fonua 270. Taniela Manu 273. Fuiva Kavaliku 271. Vaisa Talakai 274. Vaiola Palu XIII. Potungāue Ako Tokoniʻi kau Faifekau mo e kau Setuatá (4) 275. Tevita Ng. Tapueluelu 277. Lōlini Tau’atāina 276. Dr. Ma’afu ‘o Tu’i Tonga Palu 278. Sina Vaipuna Konifelenisi Kakato hono 90 (2013 ) | 11 XIV. Tohi Fanongonongó (4) 279. Tevita Tupou 281. Kifitoni Sīkulu 280. ‘Alifeleti Taumoha’apai Taufa 282. Poasi La’akulu XV. Potungāue Akó (14) 283. Liuaki Fungalei 290. S. Drew Havea 284. Mosese Lataimuli ‘Atiola 291. Katalina Lutui 285. Tulutā Fisi’ihoi 292. Mosese Manuofetoa 286. Tutaleva Lolohea 293. Dr. S. ‘Ungatea Fonua Kata 287. Semisi H. Fungalei 294. Mele Finau Tu’uholoaki 288. Visa Vakalala Taufu’i 295. Mele Pakileata Taulanga 289. Longinusi Tu’ipulotu 296. Folau Taukei’aho Fifita XVI. Kau Faifekau Mālōlō Fakatauhoa ‘e he Palesiteni 297. Maka Tuʻakoi 351. Melenaite Taʻu Tangi 298. Sione Siupeli Taliai 352. Loukinikini ʻAhio 299. Sione Haitini Fīnau 353. Sela K. Havea 300. Malakai Niu Samate 354. ‘Ane Mahe 301. Sione Alo Fakahua 355. Līvai Holani 302. Solomone Toʻa 356. Tuituʻu Tokotaha 303. Vili Vailea Saulala 357. Sēfita Tangi 304. Mosese Vakasiuola Latu 358. Saimone Helu 305. Sione Kalāvite ʻUhila 359. Hon. Samiuela ʻAkilisi Pōhiva 306. Sione Kiteau Saafi 360. Kava Mone Fisiʻihoi 307. Sione ʻOfa Fotofili 361. Mele Fonua 308. Lata-ʻi-Faingataʻa Tauʻatāina 362. ʻAloma Johansson 309. Siosiua Havea Palu 363. Temaleti Vakasiuola 310. Samipeni Fangupō 364. Sēmisi Halaholo (ʻEua) 311. ʻAisea Manu Kava (poaki) 365. Lama ‘Okusi (NF) 312. Saia Uesi Tonu 366. Taumoha’apai Filise 313. Sione Tonga 367. Failehā 314. Sāmiuela Maʻu 368. Mele Seini Lomu 315. Tēvita Kavapalu Halaifonua 369. Ma’ata Havea 316. Ponitini Tuʻuta 370. Siosaia Kaufononga 317. ʻAisea Tuʻineau Latu 371. Masima Sefesi 318. Taliai Toʻa 372. Penisimani Fifita 319. Tekilati Pilesa Palavi 373. Setaleki Mausia 320. Fetoa Lutui 374. Sinaitakala Tuʻitahi 321. Sāteki Kolo 375. Tefini Tūkia 322. Koliniasi Paula Maʻu 376. Kelela ʻAsaeli 323. Penisimani Nasilai 377. Teisina Fuko 324. Paula Vailea 378. Viliula Mafi 325. Uikilifi Lavemai Vaka 379. Sinilau Toumoʻua 326. Siaosi Tene Tiueti 380. ʻAleki Pongi 327. Viliami Ongoivaha Fā 381. Semisi Tapu (Hp) 328. Sione ‘Akau’ola Faletau 382. Koate (Vv) 329. Vaʻingavale Veikoso 383. ʻUnaloto Fonua (NTT) 330. Maʻafu Hosea 384. Kamipeli Taufa 331. Sila-ki-vai Fifita 385. Siosaia Launoa (‘Eua) 332. Viliami Uini Langi 386. Sione Falemanu 333. Lauhingoa Finau 387. Samiuela M. Fonua 334. Kalisitiane F. Fonua 388. Tevita Liti 335. Sāmiuela Fualalo Vaea 389. Maamaloa Lolohea (Vava’u) 336. Peni Aku 390. Dr. Siale ‘Akau’ola 337. Nafetalai Ika 391. Frank Baker 338. Fifita Langoia 392. Hon Siosifa Tu’utafaiva 12 | Tohi Miniti

339. Sione Pāsimi Vaea 393. Dr. Paula Vivili 340. S. Haisila Taʻufoʻou [Local Pastor] 394. Dr. Uiliami Fukofuka 341. Samiuela Taufa 395. Sione ʻOtuhouma Maʻu 342. Mosese Moala Vakasiuola 396. Filimone Fifita 343. Tevita T. Mone [Faleʻi fakatoketā] 397. Hon Tevita Puloka 344. Sione M. Vaea [Faleʻi fakatoketā] 398. Semisi V. Tapueluelu 345. Mapele ‘Otumuli [Fale’i fakatoketā] 399. Penisimani L. Latu 346. S. ‘O Poloniati [Fale’i fakatoketā] 400. Halamehi Lokotui 347. S.LamatauAkoteu [Fale’i fakatoketā] 401. Moala Kava Taione 348. Siosaia Tukulā 402. ‘Alisi Pone Fotu 349. ‘Alifeleti ‘Akau’ola 403. ‘Uha’one Metuisela 350. Tevita ‘Umosi Fangupo 404. Sione Lolohea 405. Mafua-‘i-Fanga’uta 406. Peauafi Pifeleti 407. Hon. Viliami Latu XVII. Ngaahi Faiʻanga Lotu Tonga ʻi Mulí a. Amelika UMC (12) 408. Heilala ‘Ahio 414. ‘Ana Tokaimuli Moa 409. Kalatini ʻAhio 415. Fe’iloakitohi Kata 410. Lea Loumoli 416. Pepe Hones 411. Siosifa Hingano 417. ‘Asikati Finau 412. Koliniusi Takau 418. Sāteki ‘Ahio 413. Sione Nisani Tolu 419. APC Salote Tonga e. Hawaii (8) 420. Tevita Vaitu’uloa T. Fonua 424. Tevita Siaosi Fifita Kēmoe’atu 421. Tevita Maile 425. Lilo Vaka’uta 422. Tevita Finau (Niu Sila) 426. ‘Etika Masifilo 423. Sēkona Taueli 427. Mina Ikavuka f. Aositelelia (8) 428. ʻIsileli Jason Kioa (poaki tomui) 432. Fotolina Kioa (poaki tomui) 429. Feke Kamitoni 433. Soana Faupula 430. Sateki Loseli 434. Lisiate Prescott 431. Tu’a Latu 435. Paula Taumoepeau (Niu Sila) Talifaki: Talanoa Latu, Siosi’ana Lanivia, Kalo Fotu h. Niu Sila (Vahefonua Tonga Aotearoa) (8) 436. Setaita Kinahoi Veikune 440. Edwin Talakai 437. Kepu Moa 441. Makeleta Lute Tu’uhoko 438. Molia Tu’itupou 442. Moimoi ‘Ahau Kaufononga 439. Viliami Kalamafoni Finau 443. Kalolo Akoteu Talifaki: Silivia ‘Akau’ola Tongotongo i. Haʻamoa ʻAmelika (4) 444. Siale T. Pani 446. Sinalī Fekau 445. Tisileli Finau 447. Taumata Heimoana k. Fisi (4) 448. Taniela Tāmo’ua 450. Tevita Niumataevalu Manu 449. Melo Kale 451. ʻAna Tupou Fā

Konifelenisi Kakato hono 90 (2013 ) | 13

KAU FAKAFOFONGA KAUMEʻA

Kau Fakaafe Fakalangilangi 1. President Yuen () 12. Tau’alofa Anga’aelangi 2. Rev’d Brian Brown, UCA (NSW/ACT) 13. ‘Oto Faiva 3. Rev’d Rex Nathan, President, Methodist 14. Bella Faiva Church 15. Losapina Maile 4. Bishop Warner Brown (UMC) 16. Pastor David Krueger 5. Linda Cladwell (Director of Mission 17. Kathy Krueger Collaboration for C-NAC) 18. Pastor Austin Murray 6. ‘Ana Taumoefolau (UMC) 19. Pastor Diane Mareinson 7. Rev’d Siosifa Hingano (UMC) 20. Monica J. Melanchthon 8. Bruce Mullen (UnitingWorld) 21. Ilomaisini Lea 9. Helen Hutchinson 22. Janet Swadling 10. Noel Harrison 23. Fr. Siketi Tonga 11. Lynne Harrison 24. PCC staff & delegates Mei he Trinity Theological College (Metotisi Niu Sila) 25. Nicola Grundy 29. Pole Tu’uhoko 33. Tongo Vaiangina 26. Rev. Tevita Finau 30. Rev. Nehilofi ‘Aholelei 34. Mele Foeata Tu’ipulotu 27. Valeti Finau 31. Siosifa ‘Aholelei 35. Silia Tu’ipulotu 28. Rev. Makeleta Lute Tu’uhoko 32. Rev. Sione Lea’aetoa

Hoa ʻo e Kau Faifekau & Setuata Mālōlō: 36. ‘Amelani Moa 56. Leaʻaepeni Saia Tonu 75. Saane Feleti Latuhoi 37. ‘Amelia Vili Fangupō 57. Leiana Paula Vailea 76. Saane Tene Tiueti 38. ‘Iunisi Sila Fifita 58. Lesieli Tevita Mone 77. Seini Penisimani Nasilai 39. ʻAkanesi Paongo 59. Lesieli Tevita Samiu 78. Siale Tevita Vake 40. ʻAkesa Taniela Fiu 60. Lesieli Vaea 79. Siamane Lauhingoa Finau 41. ʻAna Samipeni Fangupo 61. Loseti Timipeli Launoa 80. Silia Sili 42. Ane Savinata Mahe 62. Lupe Kalapoli Paongo 81. Silia Tu’ipulotu 43. Eleveni Fehoko Fanaika 63. Luseane Vailea 82. Supiesi Paukamea Tiueti 44. Fatai Viliami Tiueti 64. Maniate Sione Faletau 83. Talau Koli Takau 45. Halamehi Finau Lokotui 65. Mele ‘Okusi 84. Talilotu Manu Lolohea 46. Kakala Taumoefolau 66. Mele Malakai Samate 85. Tapaita Siaosi Lutui 47. Kalesita Tui Pongi 67. Mele Pau Ngungutau 86. Taufa Sefita Taupeamuhu 48. Kalita Nelo Liu 68. Mele Peni Aku 87. Toakase Kei Talia 49. Kalo Sione Fotofili 69. Mele Taiala Taufa 88. Tupou Longani Fihaki 50. Kalolaine Tevita Tonga 70. Melenaite Uini Langi 89. Uinise Feletoa Vailea 51. Kanisolo Ponitini Tuʻuta 71. Meleseini Visa Lilo 90. Veisinia Samiuela Vaea 52. Kōmisi Fihaki 72. Meliame Kiteau Saafi 91. Viena Taniela Moala 53. Laumanu Langoia 73. Nunia Topani Katoa 92. Vika Kilifi Vaka 54. Lavinia Kesomi Mahe 74. Pohiva Siope 93. Vika Sikuea ‘Otumuli 55. Lavinia Saulala Finau Vaiomoʻunga 94. Vika Tekilati Palavi Tongatapu: 95. ‘Akiheuho Manu 106. ‘Emele Ma’afu Funaki 117. ‘Ofa-ki-Lo’amanu Kepu 96. ‘Alai Falepapalangi 107. ‘Esei Tu’ipulotu 118. Afa Punou 97. ‘Alifeleti Fonua 108. ‘Iki Lolohea 119. Afu Tu’ivai 98. ‘Alisi Tu’ipulotu 109. ‘Ilaiasi Toli 120. Dr. Viliami Vao 99. ‘Alo Tu’ipulotu 110. ‘Ilaivaha Tovehi 121. Fahiua-‘a-‘Ofato-‘i-Vailahi 100. ‘Amelia Kafo’atu Simiki 111. ‘Inoke Moa 122. Falanisi Timani 101. ‘Anamanu Smith 112. ‘Isileli Heimoana 123. Faleafa 102. ‘Asitomani ‘Ahomana 113. ‘Isimoto Vaihu 124. Fatafehi Liku 103. ‘Elina ‘Akau’ola 114. ‘Isiposeti Kata 125. Feauini Taufa 104. ‘Ema Peniueti 115. ‘Ofa Nuku 126. Fili Tu’ivai 105. ‘Emele Kaitu’u 116. ‘Ofa Pouono 127. Finau Pole 14 | Tohi Miniti 128. Fineasi Leha 184. Ma’ilei Holani 240. Sateki Patua Talia 129. Fisimanu Teumohenga 185. Ma’u Via 241. Sateki Tangipo 130. Fonisou Tu’ipulotu 186. Mafi Tutu’angakava 242. Seini Fifita 131. Fusi Taufa Vaki 187. Maka Schaumkel 243. Sela Latu 132. Ha’ofanga Pahulu 188. Maka To’a-he-Lotu 244. Semi Tukumoe 133. Halakitaua Po’ese 189. Maka Tokotaha 245. Semisi Tapueluelu 134. Halasika Paea 190. Makeleta Kuluni 246. Semisi Taumoepeau 135. Hale Kalokalo 191. Maketi Kauvaka 247. Sepesi Fe’aomoeata 136. Hauloto Sekeni 192. Malani Tohotoa 248. Sepi Moala 137. Havea Tu’anuku 193. Malu he Lotu 249. Sesimini ‘Aukafolau 138. Heu Fe’iloaki 194. Malukava 250. Seteone Polutele 139. Heulupeisia Tutui 195. Masiu ‘Aholelei 251. Siale ‘Akau’ola Jr 140. Hiva Tatila 196. Matāliku Fiu 252. Silikivai Langi 141. Ikapote Tavalea 197. Meita Fusimalohi 253. Simione ‘Atataa 142. Kalamasu Napa’a 198. Melaia Tu’ipulotu 254. Simote Tukumoe 143. Kalisi Tupoumalohi 199. Mele Katoa 255. Sioeli Afu 144. Kalolo Pauli 200. Mele Leo 256. Sione Fa’aoso 145. Kalu 201. Mele Molitika 257. Sione Faletau 146. Kaluseti Taufa 202. Mele Puleiku 258. Sione Finau Moala 147. Katoa ki Lopaukamea 203. Mele Tatafu Manu 259. Sione Lutui 148. Katosio’ata Tu’ipulotu 204. Mele Tu’iha’angana 260. Sione Taulava 149. Kavakimotu 205. Mele Tu’ipulotu 261. Sione Tausisi 150. Kepueli Vaipulu 206. Meleane Eke Puleiku 262. Siope Taumalolo 151. Kesomi Siale 207. Moala Irene Simiki 263. Siosaia A. Tupoumalohi 152. Kisepi Siale 208. Monalisa ‘Eteaki 264. Siosaia Kafoa 153. Kolini Kata 209. Na’ati Matangi 265. Siosifa Hakumotu 154. Laite Tupouniua 210. Naitingi Kapukava 266. Siosifa Lātū 155. Latu Fonua 211. Ngataialupe Moala 267. Sita Holani 156. Latu Lolohea 212. Nita Talasinga 268. Sitiveni Fonua 157. Lavinia Vakasiuola 213. Nofomuli Malolo 269. Siuola Ika’ila 158. Lesieli Manu 214. Palu Vea 270. Sivi Taunaholo 159. Linda Motu’apuaka 215. Papani Tonutonu 271. Sofilisi Fifita 160. Lini Tu’ipulotu 216. Patrick Takau 272. Soseti ‘Oliveti 161. Lisala Folau 217. Paula Hala’api’api 273. Suliana Vea 162. Lisiate Rass 218. Pauline ‘Unga 274. Suliana Vī 163. Lisinia ‘Unga 219. Pelenaise Puloka 275. Susana Tahifute 164. Liumounu Fakakovi 220. Peni Veamatahau 276. Taia Leha 165. Lofia Heimuli 221. Penisimani Kato 277. Taiamoni Pakileata 166. Lolini Mafile’o 222. Penisimani Tonga 278. Tekina he Lotu Baker 167. Lolomana’ia Motu’apuaka 223. Pepa Vaha’i 279. Talau Takau 168. Loluhama Ma’u 224. Pepa Vaha’i 280. Tali ‘Otuhouma 169. Lopeti Moala 225. Pili’ae Funaki 281. Tamasia Mafi 170. Losa Vaohingano Havea 226. Pilitati Fangupo 282. Taniela Hakeai 171. Loseli Latu 227. Pita Ha’angana 283. Taniela Latu 172. Losimani Tu’iha’angana 228. Pita Kava 284. Taufa Taupeamuhu 173. Lotomo’ua Uasike 229. Pita Tonga 285. Taumoha’apai Taufa 174. Lousa Pasa 230. Pita Vuki 286. Tavake Matakaiongo 175. Lu’isa Ha’angana 231. Potesio Faletau 287. Tevita ‘Alatini So’otanga 176. Lupe Kato 232. Poutele Niupalavu 288. Tevita ‘Uluheua 177. Lupe Koloa 233. Puleiku 289. Tevita Fa Lolohea 178. Lupe Pani 234. Pulepule Taufa 290. Tevita Faletau 179. Lupe Tokotaha 235. Pulevalu Masila 291. Tevita Finau 180. Luseti Kuluni 236. Rennie Vaiomo’unga 292. Tevita Latu 181. Lusi Kuea Mafile’o 237. Saane Tongilava 293. Tevita Tau’aika Fanua 182. Lusitania Lama 238. Saia Tu’ipulotu Jr. 294. Tevita Taulava 183. Ma’afu Funaki 239. Sanga Hufanga 295. Tevita Tu’inauvai Jr.

Konifelenisi Kakato 90 (2013 ) | 15 296. Tevita Tupou 303. Tu’ilovoni Tu’ipulotu 310. Vaoleleva he Lotu 297. Tevita Vao 304. Tupou Manuofetoa 311. Viliami ‘E. Tu’ipulotu 298. Timote Tu’itavuki 305. Tutulupeatau Finau 312. Viliami Pahulu 299. Toa Matetau Manu 306. Uatesoni Pongi 313. Viliami Uhi 300. Tofa Fakauho 307. Uele Manumu’a 314. Viliami Vehikite 301. Tokanauto ‘Ata’ata 308. Vaikalafi Pomana 302. Tonga Loumoli 309. Vaioleti Vea Vava’u 315. ‘Akuila Tu’imoala 357. Lātū Taufa 399. Sili Similai 316. ‘Aleki Faletau 358. Lelei Finau 400. Simaima Maka 317. ‘Alisi Muna 359. Lepa Mafi 401. Simione Latu 318. ‘Amanaki Fa 360. Litani Kuila 402. Sinafoni Faletau 319. ‘Amusia Tufunga 361. Lopeti 'Ofa 403. Sione ‘Asitomani 320. ‘Ana Finau Folau 362. Ma’ake ‘Ealelei 404. Sione ‘Ikale 321. ‘Anau Latu 363. Ma’ata Kava 405. Sione ‘Otukolo 322. ‘Anitelu Latu 364. Maamaloa Lolohea 406. Sione Folau 323. ‘Eleni Na’apa 365. Maamaloa Loloma 407. Sione Lau'i 324. ‘Epenisa Fatai 366. Mafi Moala 408. Sione Mafi 325. ‘Epoki Fisi 367. Mafi Sale 409. Sione Maliu Mafi 326. ‘Eukaliti Halaifonua 368. Mahina 410. Sione Saluni 327. ‘Ofa Tupou 369. Makoni Latu 411. Sione Veleika 328. ‘Ovaleni ‘Ilangana 370. Manase Kaho Tu’ipulotu 412. Siosiua Nuku 329. Amone Manu 371. Mapili Lama 413. Siosiua Talau 330. Atelaite Polutele 372. Masina Talakai 414. Sivinia Lolohea 331. Ema Mafi 373. Mele Laua Finau 415. Solomone Fuavao 332. Fakataha Vaitaki 374. Mele Tu’inauvai 416. Solomone Tokoma’ata 333. Falakesi Vaha’akolo 375. Meliame Taufa 417. Sosina Fonongaloa 334. Falemaka Taufa 376. Moala Loto'ahea 418. Suliō 'Anitoni 335. Fea Loto'ahea 377. Napa’a Halatanu 419. Ta'e'ilo Tanginoa 336. Finau Fo'i'akau 378. Nivaleti Ma’ukoloa 420. Talakiha’amoa 337. Foaki Fehoko 379. Ofa Fo'i'akau 421. Talau Fe’aomoeata 338. Fotuika Taufa 380. Paki Tongia 422. Talimoni Tulikihakau 339. Haitelenisia Savelio 381. Papani Penisoni 423. Tevita Longani 340. Hala'api'api Fonongaloa 382. Peki Taufalele 424. Tevita Pauli 341. Havea Lolohea 383. Penisimani Kioa 425. Tevita Piutau 342. Helemina Mafi 384. Pilimilose Tufunga 426. Tevita Poasi 343. Heneli Losaki 385. Polotikasi Kolomalu 427. Tevita Tavake 344. Henilieta Tiueti 386. Po'oi Kaufusi 428. Tonga Kemoe’atu 345. Hina Vailea 387. Popilio Vaitaki 429. Tu'amelie Mafi 346. Ila 'Asikia 388. Rev. Fe'ofa'aki Fusikata 430. Tufui Penitani 347. Kanitesi Moli 389. Rev. Taniela Vaha'akolo 431. Uho ‘o Vava’u 348. Katalaine Mafi 390. Saia Faumotu 432. Uikelotu Taufa 349. Kaufusi Poutele 391. Sailosi Nusipepa 433. Vaimamaha Loseli 350. Kefingi Kata 392. Samiu Manu 434. Valafo Siuta 351. Keio Fifita 393. Seini Talilotu 435. Valamotu Taufa 352. Kelepi Kiokata 394. Sela Fainga’a 436. Vika Lātū 353. Kilisimasi Te’epa’aua 395. Semisi Malele 437. Viliami Lātū 354. Kolopetia Finau 396. Siale Folaumoeloa 438. Viliami Tafi Fifita 355. Kotoni Fifita 397. Siamelie Tu’imoala 439. Viliami Tatafu 356. Lata'isuva Takeifanga 398. Siaosi Faka’osi Ha’apai 440. ‘Akanesi Katoa 445. ‘Ana Mahe 450. ‘Emeline Tapa 441. ‘Akapei To’a 446. ‘Ana Tu’utafaiva 451. ‘Emeline Tupou 442. ‘Alamoni Paongo 447. ‘Eliesa Lauaki 452. ‘Emeline Vaomotou 443. ‘Alani Kavakiholeva 448. ‘Ema Pahulu 453. ‘Enisila Paongo 444. ‘Alofaki Tupou 449. ‘Emeline Fusitu’a 454. ‘Ilaise ‘Ohuafi

16 | Tohi Miniti 455. ‘Ilaise Kavakava 494. Malakai Afeaki 533. Sepi Tuaimei’api 456. ‘Inoke Vaomotou 495. Malakai Launoa 534. Sione Koloti 457. ‘Ofa Ngata 496. Malia Falevai 535. Sione Tu’avao 458. ‘Opeti Halai 497. Malia Satini 536. Sione Tu’itavuki 459. ‘Opeti Kavakava 498. Manuna Vea 537. Soakai 460. ‘Unaloto ‘Ofa 499. Matetau Mumui 538. Sokopeti Muli 461. Ahi ‘Aukafolau 500. Melape Lauaki 539. Soni Ma’ulu’ulu 462. Falahola Tai 501. Mele Falevai 540. Susana Fehoko 463. Fanua Lofanga 502. Mele Fangupo 541. Taani Leha 464. Fatai Taufa 503. Mele Hu’avi (PAF) 542. Tapaita Launoa 465. Finau Afu 504. Mele Taungakava 543. Tevita Fisi’ilose 466. Fine Havea 505. Mele Tu’itupou 544. Tevita Siale 467. Fine Tu’imoala 506. Mele Vea 545. Tevita Tapu 468. Fokikovi Sitaleki 507. Meleane Lepolo 546. Tilisa Tau’ataina 469. Fusi Tapu 508. Meleane Takeifanga 547. Tina Paongo 470. Hangale Halai 509. Melelupe To’a 548. Tiueti Fangupo 471. Heleni Fakava 510. Meliame Koloi 549. Tonga Fangupo 472. Henele ‘Akau’ola 511. Moala Tu’imoala 550. Tupou Tapu 473. Hepisipa Angitau 512. Moana Afeaki 551. Vake ‘Aloua 474. Hu’akau Taufa 513. Moimoi Fakahua 552. Vao Tunufa’i 475. Kalo Mafi 514. Paea Latu 553. Vea Finau 476. Kavauhi 515. Palatisa Kama 554. Viena Vea 477. Kepueli ‘Ioane 516. Papa Kulitapa 555. Vika Sili 478. Kolokesa Ma’asi 517. Paula Mafi 556. Viliami Latu 479. Langilangi Vī (PAF) 518. Penisimani Taufa 557. Viliami Tukutau 480. Lata Folau 519. Pesiola Katoa 558. Viola Tai 481. Lau Tu’akoi 520. Pulonga Tau’alupe Kau Tauhi 482. Lelamani Lolohea 521. Saane Paumolevuka 559. ‘Utu Taufu’i 483. Leotisia Tapu 522. Saane So’otanga 560. Lotu Mohokoi 484. Lesini Tapu 523. Salesi Muli 561. Maile Lutui 485. Leva Tu’itakau 524. Salote Akoteu 562. Melino ‘Ofa 486. Lineti Kofe 525. Samiu Ulavalu 563. Paula Finau 487. Linita Taka 526. Samuela Tai Jr 564. Sateki Talakai 488. Lisia Taufa 527. Sanita Lui 565. Soane To’a 489. Litea ‘Alofi 528. Saumasi ‘Ahokava 566. Tevita Pauli 490. Lui Makaafi 529. Seilala Fakahua(PAF) 567. Tovo Nu’uhiva 491. Lute Taufa 530. Sela Vailahi 492. Ma’afu Soakai 531. Selomiti ‘Ulufonua 493. Mafi Katoa 532. Semisi ‘Akau’ola ‘Eua 568. ’Alamoni Taiala 582. Losana Uesi 596. Satelaite Mafoa’aeata 569. ’Aneta Siua 583. Louina Palavi 597. Sau Lafitani 570. ’Asena Fosita 584. Melenaite Fakalolo 598. Setaita Tonga 571. ’Elisiva Vaka 585. Minoneti Havea 599. Simi Tua’i 572. ’Inoke Folau 586. Moli Veleika 600. Siua Fa’u 573. Fatai Koloi 587. Mosese Vaiangina 601. Tama’a ‘Etoni 574. Finau Sa’ili 588. Moso’oi Folau 602. Tapuhola Tua’i 575. Heleine Latu’ila 589. Nunia Masila 603. Tauleva Tafea 576. Kalo Siuhengalu 590. Pasifiki Palei 604. Tisiola Halahala 577. Kamaloni Latu 591. Penisimani Taufa 605. Tonga Mo’unga 578. Kaneisini Lu’au 592. Petula Tui’one 606. Tukuange Takai 579. Keuli Latu 593. Saia Launoa 607. Vanila Fosita 580. Langafonua Kaihau 594. Salome Kava 608. Vouni Nau 581. Lapulou Halahala 595. Sani Tukia Niua Toputapu 609. ‘Akanesi Taani 610. Leilehua Fotu 611. Leiola Nunu

Konifelenisi Kakato 90 (2013 ) | 17 612. Lesieli Prescott (PAF) 616. Mole Tuliakiono 620. Tupa 613. Manuake Fakaanga 617. Noa Pulupaki 621. Tupou Maea 614. Mele Talakai 618. Taufa Talakai 622. Uaisele Fakaanga 615. Mele’ana ‘Aholelei 619. Tevita Moimoi Niua Fo‘ou 623. ‘Oloka Talifolau 628. Makueta Napa’a 633. Vahanoa Sikaleti 624. Anolaiso Likuafu 629. Pesi Livai 634. Viliami Filiai 625. Kalafitoni Latu 630. Sione ‘Inafo Tufui 635. Viliami Vea 626. Kelepi Talifolau 631. Solo Siale 627. Lolohea Mahe 632. Tolifili Tongamana Niu Sila: Kau Hiva Onehunga Fakafeangai Mā'oni'oni Vahefonua Tonga ‘o Aotearoa, Metotisi 636. ‘Ailini ‘Ofanoa 670. Losaline ‘Elone 704. Sione M G Latu’ila 637. ‘Aisea Kaifa 671. Louina Vaitohi 705. Sione P. Matakaiongo 638. ‘Ana Matoto 672. Lua Ula Fale Langi 639. ‘Ana Tu’itupou 673. Lupe Pomale 706. Sione Tau Po’ese 640. ‘Ana Viola Latu’ila 674. Ma’asi Tongotongo 707. Siosiua Molia Jr Tu’itupou 641. ‘Atelaite Taukei’aho 675. Mahe Matakaiongo 708. Siutaisa Havea 642. ‘Elisiva Katoa 676. Manase Taukei’aho 709. Siutaisa Matakaiongo 643. ‘Ilaisaane Tu’ifua 677. Manu Kanongata’a 710. Solomone Vainikolo 644. ‘Iunisi Tongotongo 678. Melaea Kanongata’a 711. Sosefina Maile 645. ‘Ofa Matakaiongo 679. Mele Po’ese 712. Susana Taukei’aho 646. ‘Ofa Vaivevea 680. Mele’ana Tu’itupou 713. Taani Vaitohi 647. Ane Kaifa 681. Meli Vainikolo 714. Tagimaucia Pele 648. Catherine Tongotongo 682. Minoneti Pomale 715. Tali-ki-Vaha Latu’ila 649. Christopher Bury 683. Moala Tu’itupou 716. Tanaki Tatafu 650. Dempsey Fr Taukei’aho 684. Moala Vaitohi 717. Taumafa ‘Ofa 651. Fanga ‘o Taha Tu’ifua 685. Mohetonu Losaki 718. Teu Vaitohi 652. Finau Matakaiongo 686. Nanise Veni 719. Tevita Po’ese 653. Hapa ‘Ofanoa 687. Noah Pomale 720. Timote Kaho Tu’ifua 654. Havea ‘One’one 688. Paea Jr Tu’itupou 721. Timote Si’ulua Latu’ila 655. Havelulahi 689. Paea Tu’itupou 722. Toakase Vaivevea 656. Homelo Po’ese 690. Paini Vainikolo 723. Toiahi Makoni 657. Initamoa Vainikolo 691. Pale Faiva 724. Tokelau Matoto 658. Kaslina Ula Fale 692. Patiola Monuu 725. Tui’ile’ila Tapueluelu 659. Kilisitina Jr. ‘Elone 693. Rev. Molia Tu’itupou 726. Tupou ‘Ofa 660. Kilisitina Pele 694. Sakeasi 727. Tupou Taufa 661. Langi Mausia 695. Samuela Tatafu 728. Vahafolau Mafile’o 662. Latu ‘Ofa 696. Seini Vaitohi 729. Vake Matakaiongo 663. Latuniua Taulava 697. Sela ‘Elone 730. Valamotu Pele 664. Lavinia Losaki 698. Sela ‘Ofa 731. Vasi Taiamoni Latu’ila 665. Lavinia Tongotongo 699. Semisi Pomale 732. Veisinia Ula Fale 666. Limounu ‘Ofa 700. Sifa ‘Aholelei 733. Vilisoni Jr. Mafile’o 667. Lisiate Funaki 701. Sifa Moli 734. Vilisoni Mafile’o 668. Lisimoni ‘Aukafolau 702. Sione Folau Pahulu 669. Losa Vahafolau 703. Sione Jr Matakaiongo Niu Sila: Ngaahi Fai’anga Lotu Tonga FAI’ANGA LOTU METHODIST 741. Haini Kava 748. Kepueli Tu’ipulotu 735. ‘Amelia Ruth Lapa 742. Hakelangi Lapa 749. Lilio ‘Ufi 736. ‘Elenoa Tupouniua 743. Havila Taukolo 750. Lopeti Faka’osilea 737. ‘Inoke Taukolo 744. Ikaafe Vea 751. Malu-‘O-Taufa Vea 738. ‘Uheina Havea 745. Kakala Finau 752. Mapili Talakai 739. Angelina Lapa 746. Kalolina Hafu 753. Mele Faka’osilea 740. Faka’osi Hausia 747. Katokakala Taukolo 754. Meleane Hausia

18 | Tohi Miniti 755. Meleane Koula Taukolo 774. ‘Ilaisaane Saafi 792. Kalo Langa’oi 756. Nafetalai Fakahua 775. ‘Olivia Pōhiva 793. Kitione Kepu 757. Nafetalai Situ’a Jr. 776. Heneli Losaki 794. Kusitafu Fisi’ihoi 758. Nancy Faka’osilea 777. Lisiate Sekeni 795. Le’ota Tahaafe 759. Ongo’atoloke Hafu 778. Melaia Losaki 796. Maa’imoa Moa 760. Paea Talilotu 779. Nāsoni ‘Ofamo’oni 797. Maulina Fisi’ihoi 761. Paula Taufa 780. Sekeni Tonga 798. Nehusita Palu 762. Seini Kava 781. Silakivai Akoteu 799. Nuku Tahaafe 763. Selu Tuiaki 782. Sione Fono Lātū 800. Pesi Finau 764. Talamasina Samiu 783. Sione Mafile’o 801. Rev. Motekiai Fakatou 765. Tangoi Taufa 784. Tu’ipulotu Finau 802. Seini Fisi’ihoi 766. Taufa Talilotu 785. Tu’itala Pōhiva 803. Sokopeti Sina 767. Teu Tu’ipulotu 786. Vika Ha’apai 804. Sosaia Mo’ungatonga 768. Tevita Tu’ipulotu 787. Vili Vaka 805. Tauveli Fale 769. Vaiolupe Talakai 806. Temaleti Manu NGAAHI SIASI TONGA 770. Veisinia Fā Pasikala 807. Tisiola Fisi’ihoi FAKAONGOONGO 771. Vi’ana Lapa 808. Tomasi Fisi’ihoi 788. Angina Finau 772. Viliami Havea 809. Tu’ipulotu Fakatou 789. Fehoko Manu 810. Viliami Pulu FAI’ANGA LOTU SUTT 790. Finau Kepu 773. ‘Akalipa Saafi 791. Heleni Manu ‘Aositelelia: Ngaahi Fai’anga Lotu Tonga FAI’ANGA LOTU SUTT Naimet 875. Kelepi Lanivia 811. ‘Ana Kupu 844. Pita Kafoika 876. Lawrence Taufahema 812. ‘Elenoa ‘Ale 845. Pita Vī 877. Lupeni Piukala 813. ‘Esitelelita Vakalahi 846. Pulei Tau’ataina 878. Moana Walls 814. ‘Unaloto Fehoko 847. Puna Tama’ofa 879. Mohelata Walls 815. Alfred Tamanika 848. Punou Ha’unga 880. Pastor Nuku Piukala 816. Fane Siviero 849. Samisoni Moimoi 881. Sione Matekitonga 817. Fepaki Liutai 850. Sanitesi Fa’asisila Ha’unga 818. Fetaiaki Namoa 851. Sasa Fifita 882. Tevita Lino Tu’ifua 819. Filipe Panuve 852. Semisi L. Fifita 883. Tu’a Tangiketatau Sailosi 820. Finau Kailahi 853. Semisi Nau Ma’u 884. Tu’utanga Hunuhunu 821. Fisipuna Tuiaki 854. Semisi Vakalahi Sailosi 822. Helena Kailahi 855. Sione Mila PARISH TONGA 823. Kitione Liu 856. Sione Uaisele Tu’akoi 885. ‘Ahoelei Pohiva 824. Koliniasi Puletau 857. Sulia Potesio 886. ‘Elenoa Taumoha’apai 825. Lata’anga Fakatele 858. Taiana Moimoi 887. ‘Emeline Kali 826. Lepolo Ha’unga 859. Taufa’i’aevalu Tuita 888. ‘Iloa-He-Lotu Pau’u 827. Lina Kaho 860. Teputepu’imaka 889. Fololina Vunga 828. Lina Vunga Metuisela 890. Laveni Fatai 829. Losena Tu’ipulotu 861. Teuila Sio Tuita 891. Loleini Pohiva 830. Makeleta Taunisila 862. Tevita Fotu 892. Malia Taipaleti 831. Malia Ma’u 863. Tolola Hala’api’api 893. Pelenaise Tongamoa 832. Meki Tokava 864. Tonga Lasalo 894. Sateki Kali 833. Mele ‘Ana Ika 865. Tonga Lavalu 895. Sofele Langi 834. Mele Fonua 866. Tuia Vea 896. Talanoa Latu 835. Mele Leka 867. Valeti Moeakiola 897. Toni Moala’eua 836. Mele Tama’ofa 868. Vika Fa’ulao 898. Tulimaiau Vunga 837. Mele Tamanika 869. Vila Pinomi 899. Vai Liku 838. Mele’ana Ika 870. Viliami ‘Akau’ola 839. Meleane Moimoi FAI’ANGA LOTU Uēsiliana NSW WESLEY MASCOT UCA 840. Milise Sotiriou 871. ‘Iunisi Lanivia 900. ‘Aisake Tu’i’onetoa 841. Na’aolu Puletau 872. Alison Braidwood 901. Paea Tu’i’onetoa 842. Nganatatafu Potesio 873. Cynthia Halafuka 843. Ola Taungakava Sitela 874. Honora Taufahema

Konifelenisi Kakato 90 (2013 ) | 19

‘Amelika mo Hawaii: NGaahi Fai’anga Lotu Tonga FAI’ANGA LOTU SUTT 919. Lupe Taione 937. Sione A. Tofavaha 902. ‘Amelia Siketi (Leka) 920. Makisi Maka 938. Siutiti Lataimua 903. ‘Ofa Fanua 921. Mele Maka 939. Tanginoa Kanongata’a 904. ‘Ofaloto Motumanu 922. Mele Pouanga 940. Tevita Takeifanga 905. ‘Olivia Mafile’o 923. Meleane Siketi 941. Tonga Fetu’u 906. Falanisesi Liu 924. Milika ‘Aukafolau 942. Toni Taione 907. Falefehi Fetu’u’aho 925. Nafetalai Pouanga 943. Uatesoni Pongi 908. Fuasino Ha’atoa 926. Natasa Pongi 944. Uilisoni Faleola 909. Ha’unga Fetu’u 927. Pelenatita Movete 945. Viliami Fifita 910. Hakiti Pongi 928. Polonga Sika UMC 911. Heilala Makasini 929. Saia Fetu’u’aho 946. ‘Ana Moala 912. Heniteli Afungia 930. Seini Faleola 947. ‘Eva ‘i Lotomu’a Siketi 913. Kesaia Molitika 931. Semisi Sika Jr. 948. Lani Tongilava 914. Koheleti Siketi 932. Sepa Lataimua 949. Latu Eveline Koloto 915. Lesieli Tonga 933. Setaleki Manu Kata 950. Makai Solomone 916. Loisi Fie’ilo 934. Sia Sonasi 951. Rev. Maile Koloto 917. Losaline Fihaki 935. Siale Vaka 918. Lupe Fonua 936. Sina Maka Hawaii: NGaahi Fai’anga Lotu Tonga 952. Fatafehi Fa’one Tu’akoi 955. Mele ‘Ulu’ave 958. Sinita ‘Ulu’ave 953. Finau Salakielu 956. Nafanua Fonua 954. Kola Lea Tupou 957. Sefo Fifita ‘Amelika Ha’amoa: Ngaahi Fai’anga Lotu Tonga 959. Fancis Hema 964. Maxwell Fekau 969. Taipaleti Moala 960. Litia Takitaki 965. Mūnoa Pati Lynch 970. Tevita Finau 961. Lopini Lātū 966. Rev. Mavae ‘Ofa 971. Tevita Tu’i’onetoa 962. Malakai Takitaki 967. Sinali Fekau 972. Tōkanga Finau 963. Matelie Taupaki 968. Tahila Vaiomo’unga 973. Vika Takitaki To’utupu 974. ‘Ailine Fifita 992. Lupe Tonutonu 1010. Salote Tupou 975. ’Aukai La’akulu 993. Ma’afu Panipo’oi 1011. Sione Fe’ao 976. ’Iasinita Hefa 994. Ma’ata Hausia 1012. Sione Ma 977. ’Ifalemi Ma’ake 995. Manatu Folau 1013. Sione Siakumi 978. ’Ilaisa Hafoka 996. Manusiu Fatai 1014. Sipola ‘Ohuafi 979. ’Ofaloto Fe’ao 997. Mele Fehoko 1015. Siua Tomasi 980. ’Uluaki Ma’ake 998. Mele Manukia 1016. Taniela Tonga 981. 'Ailine Taufa 999. Meleane Vetekina 1017. Taufa Latu 982. Andrew Taufa 1000. Melelisi Takai 1018. Tevita Filiai 983. Ane Vaitohi 1001. Melelose Fosita 1019. Tevita Hafoka 984. Foni Lalakai 1002. Metuisela Ngata 1020. Tiana Kofe 985. Kepu Kamoto 1003. Mili Vaikeli 1021. Toisi Ika’ila 986. Koeli Filo 1004. Moala Pōngia 1022. Tonolo ‘Ofa 987. Levae Nu'uhiva Jr 1005. Monalita Mahe 1023. Tuifio Havea 988. Linita Fifita 1006. Mosese Vaiaku 1024. Tuinavu ‘Anitoni 989. Linitoni Koloamatangi 1007. Musele Tupou 1025. Vea Le'ota 990. Lose Latu 1008. Nofomuli Filiai 1026. Vili Tulikihakau 991. Luisa Lavulavu 1009. 'Ofa 'Ahokava 1027. Viliami Pepa Fiji Methodist Church-Tonga 1028. Asinate Tinai 1031. Emele Naserua 1034. Iliesa Tora 1029. Atecia Valeusa 1032. Folau Hola 1035. Inia Bulivou 1030. Dominika Bale 1033. Grace Whippy 1036. Isireli Mataitoga

20 | Tohi Miniti 1037. Isiteli Suka 1055. Mosese Tagivetaua 1073. Sione Funaki 1038. Joana Tawake 1056. Nanise Likutabua 1074. Sisilia Adilele 1039. Jona Tawake 1057. Olivia Vari 1075. Siteri Koroi 1040. Kapi Drugulevu 1058. Qase Timoci 1076. Siteri Ranoko 1041. Kata Radio 1059. Romeo Lisidra 1077. Siteri Volau 1042. Kini Funaki 1060. Rusiate Valeusa 1078. Taina Mino 1043. Laisa Takayana 1061. Sainimere Mataitoga 1079. Taina Rauvala 1044. Leslie Ledua 1062. Salanieta Boeinukulala 1080. Timoci Bogidua 1045. Lina Tagicakibau 1063. Salote Kunalagi 1081. Tomasi Cama 1046. Luke Tagicakibau 1064. Seini Vakanawa 1082. Usaia Caqaeta 1047. Lusiana Kikau 1065. Seinimelia Vakanawa 1083. Vake Loketi (Jnr) 1048. Makereta Nauluvula 1066. Selai Maopa 1084. Vasemaca Kanacuva 1049. Marica Marama 1067. Semisi Nakarusa 1085. Vika Radinibau 1050. Mata Wati 1068. Sera Botei 1086. Viliame Ubitau 1051. Melania Kaloudawa 1069. Sera Vutovuto 1087. Vilimaina Sauduadua 1052. Mere Nagatalevu 1070. Sereana Nalewa 1088. Vilimone Naidike 1053. Mesa Tuibua 1071. Sevanaia Tawake 1089. Watisoni Koroi 1054. Miriama Totovosau 1072. Shelly Caqeta ‘Ofisi Siasi: Kau Ngāue ki he ‘Asenita & Miniti Konifelenisi 2013 1090. ‘Ana Taufa 1099. Manusiu Tau’ataina 1108. Tevita Moala’eua 1091. ‘Anaseini Tufui 1100. Mele ‘Unga 1109. Vea Metui 1092. Haileni Penisini 1101. Na’ati Lose ‘Afeaki 1110. Viola Matangi 1093. Halamehi Lokotui 1102. Natasha ‘Okusi 1111. Wenda F. Taufa 1094. Koloti Taunaholo 1103. Sione Kulu 1112. Wenda F. Taufa 1095. Lavinia Filihia 1104. Sione Talakai Facebook: 1096. Losaline Finau 1105. Solomone Moala 1113. Sela Telefoni 1097. Losaline Tatafu 1106. Solomone Taufa 1114. Salote Pifeleti 1098. Manu Afeaki 1107. Talite Taufa

Ko e ngaahi Kōmiti Ngaue ki he Konifelenisi 90

1. Kōmiti Polokalama 1. Palesiteni ‘o e Siasi 6. Tevita F. Vaipuna 11. Dr. ‘Asinate F. Samate 2. Sekelitali Lahi 7. ‘Alifeleti ‘Atiola 12. Dr. Mele’ana Puloka 3. Tu’inauvai ‘Asaeli 8. Siosifa Koloti Ma’u 13. Dr. T. Mohenoa Puloka 4. Sione Tukia Jr. 9. Tevita M. ‘Ofahulu 5. Siaosi T. Palu 10. Tevita Haukinima

2. Kōmiti Talitali folau & Fefononga’aki Sea Sione Tukia Sekelitali: Tevita M. ‘Ofahulu Tokoni Sea Poutele Tu’ihalamaka Tokoni Sekelitali: Niulolo Pelesikoti

14. Tu’inauvai ‘Asaeli (Faifekau 21. Saulisi Mafile’o (Labour 31. Maka Kefu Pule) Dept) 32. Sefo Latu 15. Visa Vakalala Taufu’I 22. Pita Vi 33. ‘Amanaki Pōme’e (Vaololoa) 23. S. Drew Havea 34. Sioeli Tu’ifua 16. Siosifa Koloti Ma’u 24. Taniela Hakeai 35. Kotoni Siale (Sia’atoutai) 25. Siō Tuiano 36. Sina Vaipuna 17. Sione Movete’aelangi Vao 26. Nua Mafile’o 37. Fakafofonga vaka MV 18. APC Salote Tonga 27. Siosiua Holani ‘Otuanga’ofa/ Pulupaki/ (Traffic/Police) 28. ‘Inoke Tu’ivai ‘Onemato 19. Tiuta Lahi QSC 29. ‘Ofa Tupou 20. Paula Kautoke (Custom) 30. Manu Tulahe

Konifelenisi Kakato 90 (2013 ) | 21

3. Kōmiti Koloa 38. Baroness Tuputupu Vaea 43. Vaiola Palu 48. Lesieli Manu 39. Tuna Fielakepa 44. Niloni Fonokalafi 49. ‘Emele Kaitu’u 40. Kelela ‘Asaeli 45. Loseti Launoa 50. Siosifa Koloti Ma’u 41. Loukinikini ‘Ahio 46. Valoa Fifita 51. Likiō ‘Atiola 42. Sela K. Havea 47. Vā Holani 52. ‘Elina ‘Akau’ola

4. Ngaahi Nofo’anga & Fakanofonofo 53. Dr. ‘Asinate F. Samate 57. Poutele Tu’ihalamaka 61. Ma’ake Faka’osifolau 54. Tutaleva Lolohea 58. Sina Vaipuna 62. Salote Tonga 55. Siosiua Saluni Tau’atāina 59. Sione Tukia Jnr. 63. S. Koloti Ma’u 56. S. Drew Havea 60. Tu’inauvai ‘Asaeli 64. Dr. Paula Vivil

5. Ngaahi Houa ‘Ilo mo e Mala’e Maamaloa 65. Tu’inauvai ‘Asaeli 68. Samisoni Tuiaki 71. Visa Taufu’i 66. Siaosi T. Palu 69. Sione Tukia Jr. 67. Tevita Latailakepa 70. Ma’ake Faka’osifolau

6. Falelotu & Fakataha’anga 72. Tu’inauvai ‘Asaeli 74. Livai Holani 76. Moala Kava & Kau tokoni 73. Siaosi T. Palu 75. Kau Setuata Saione

7. Kōmiti Fakamālohisino & Mo’ui lelei 77. Dr. T. Mohenoa Puloka 80. Dr. Ma’afu Palu 78. Dr. Tangi ‘o Vaonukonuka 81. Maka Tu’akoi 79. Dr. Paula Vivili

Fehuʻi 1(ii): Ko hai kuo fili ke kau ki he Kōmiti Siʻi Fakaikiiki ʻa e Konifelenisi?

Na‘e tu‘utu‘uni ke tali ‘a kinautolu ni ke memipa he ngaahi Komiti Si’i Fakaikiiki Kōmiti Fika 1 Potungāue ʻa Fafine, Ako Fakakalisitiane & ʻEvangeliō Sea Kuini Halaevalu Mata’aho Sekelitali: Falematāpule Lomu Kuini Nanasipau’u Tuku’aho Katea Lutui Pilinisesi Salote M. Pilolevu Tuita Fonofā Mafi Pilinisesi Mele Siu’ilikutapu Kalaniuvalu Fotofili

Kau Faifekau 1. ‘Atunaisa Siale 14. Makisi Finau 27. Ta’uteau Taufa 2. ‘Emosi Ta’ufo’ou 15. Masiu Veamatahau 28. Taliai To’a 3. ‘Ikani Taliai Tolu 16. Samipeni Fangupō 29. Taniela T. Moala 4. ‘Otukolo ‘Ohuafi 17. Sateki Kolo 30. Tevita Kavapalu Halaifonua 5. Dr. ‘Alifaleti Malakai Mone 18. Sateki Loseli 31. Tevita Talikimuli Fā 6. Fifita Langoia 19. Selome Tonga 32. Tu’alongo Lolohea 7. Folauhola Taukafa 20. Siale T. Pani 33. Tuʻa Mahe 8. Fonua ‘Ahokava 34. Tupou Feimoefiafi 21. Sione ‘Ale 9. Heilala ‘Ahio 35. Uikilifi Lavemai Vaka 22. Sione M. Vaea 36. Viliami Tu’akoi 10. Kepueli Kaufusi 23. Siosaia Tava Tupou 37. Viliami Uini Langi 11. Lata-‘i-Faingata’a Tau’ataina 24. Siosifa Talakai 12. Ma’afu Hosea 25. Siua Tu’itavuki 13. Maka Tu’akoi 26. Solomone To’a

22 | Tohi Miniti

Kau Fakafofonga 38. ‘Alipate Halatuituia 51. Kelela ‘Asaeli 64. Salesi Kauvaka 39. ‘Unaloto Fonua 52. Kipaoa Lolohea 65. Samiuela V. Fanguna 40. Baroness Tuputupu Vaea 53. Koate 66. Sāteki ‘Avala 41. Dr. Paula Vivili 54. Lesieli Fonua 67. Sela K. Havea 42. ʻEseta Fulivai Fusituʻa 55. Losena Fatai 68. Siaosi Fifita Kēmoe’atu 43. Folau Taukei’aho Fifita 56. Loukinikini ‘Ahio 69. Sinipata Toumu’a 44. Fuapau Tu’ivai 57. Malakai Tavalea 70. Sioeli Kalaleti 45. Fuiva Kavaliku 58. Mele Fonua 71. Siola’ā Liuaki 46. Halamehi Lokotui 59. Mele Seini Lomu 72. Takivaha Tupou 47. Heinave Kuila 60. Melenaite Ta’u Tangi 73. Tefinī Tūkia 48. Hon. Falisi Tupou 61. Penisimani Fifita 74. Tuna Fielakepa 49. Kalolo Akoteu 62. Pilinisesi ‘Ofeina Fakafanua 75. Vaiola Palu 50. Kavaliku Tapa 63. Rocky Fotu

Kau Fakafofonga Kaume’a 76. ‘Akuila Tu’imoala 113. Kalo Mafi 150. Malia Falevai 77. ‘Aleki Faletau 114. Kaneisini Lu’au 151. Malia Satini 78. ‘Asitomani ‘Ahomana 115. Kavauhi 152. Malu he Lotu 79. ‘Elenoa Taumoha’apai 116. Kepueli ‘Ioane 153. Malukava 80. ‘Elina ‘Akau’ola 117. Kesaia Molitika 154. Maniate Sione Faletau 81. ‘Ema Peniueti 118. Keuli Latu 155. Manuna Vea 82. ‘Emele Kaitu’u 119. Koheleti Siketi 156. Masiu ‘Aholelei 83. ‘Emeline Kali 120. Kolini Kata 157. Matāliku Fiu 84. ‘Enele Ma’afu Funaki 121. Koliniasi Puletau 158. Melaia Losaki 85. ‘Esitelelita Vakalahi 122. Kolopetia Finau 159. Mele Faka’osilea 86. ‘Ilaise ‘Ohuafi 123. Kotoni Fifita 160. Mele Laua Finau 87. ‘Ilaise Kavakava 124. Laite Tupouniua 161. Mele Malakai Samate 88. ‘Iloa-He-Lotu Pau’u 125. Langafonua Kaihau 162. Mele Pau Ngungutau 89. ‘Inoke Vaomotou 126. Lani Tongilava 163. Mele Peni Aku 90. ‘Ofa Ngata 127. Lapulou Halahala 164. Mele Po’ese 91. ‘Ofa-ki-Lo’amanu Kepu 128. Lata’anga Fakatele 165. Mele Taiala Taufa 92. ‘Olivia Pōhiva 129. Lata'isuva Takeifanga 166. Mele’ana Tu’itupou 93. ‘Uheina Havea 130. Latu Fonua 167. Melenaite Uini Langi 94. Afa Punou 131. Latu Lolohea 168. Meleseini Visa Lilo 95. Afu Tu’ivai 132. Lātū Taufa 169. Meliame Taufa 96. Ane Kaifa 133. Laveni Fatai 170. Milise Sotiriou 97. Angelina Lapa 134. Lawrence Taufahema 171. Moala Loto'ahea 98. Dr. Viliami Vao 135. Lesieli Tevita Samiu 172. Moana Walls 99. Falemaka Taufa 136. Lilio ‘Ufi 173. Mohelata Walls 100. Fea Loto'ahea 137. Limounu ‘Ofa 174. Na’aolu Puletau 101. Finau Fo'i'akau 138. Lisiate Funaki 175. Nafanua Fonua 102. Foaki Fehoko 139. Lisiate Sekeni 176. Napa’a Halatanu 103. Hale Kalokalo 140. Lolohea Mahe 177. Noa Pulupaki 104. Hauloto Sekeni 141. Loseti T. Launoa 178. Nofomuli Malolo 105. Havea Tu’anuku 142. Lotomo’ua Uasike 179. Paea Talilotu 106. Heamasi Filise 143. Lousa Pasa 180. Paea Tu’itupou 107. Heneli Losaki 144. Lu’isa Ha’angana 181. Paini Vainikolo 108. Heniteli Afungia 145. Lupe Kalapoli Paongo 182. Palatisa Kama 109. Homelo Po’ese 146. Lupe Kato 183. Pale Faiva 110. Hu’akau Taufa 147. Luseane Vailea 184. Palu Vea 111. Ikaafe Vea 148. Makueta Napa’a 185. Papa Kulitapa 112. Initamoa Vainikolo 149. Malakai Launoa 186. Papani Tonutonu

Konifelenisi Kakato 90 (2013 ) | 23 187. Pastor Austin Murray 212. Simione Tukumoe 237. Taufa Talilotu 188. Pastor David Krueger 213. Simote Tukumoe 238. Tevita Moimoi 189. Pastor Diane Mareinson 214. Sioeli Afu 239. Tevita Vao 190. Patrick Takau 215. Sione Fa’asolo 240. Timote 191. Paula Mafi 216. Sione Folau Pahulu 241. Timote Tu’itavuki 192. Penisimani Taufa 217. Sione M. Ha’unga 242. Toa Matetau Manu 193. Poutele Niupalavu 218. Sione Mila 243. Tu’itala Pōhiva 194. Puleiku 219. Sione Tu’avao 244. Tui’ile’ila Tapueluelu 195. Pulepule Taufa 220. Sione Tu’itavuki 245. Tuia Vea 196. Pulevalu Masila 221. Siosiua Talau 246. Tulimaiau Vunga 197. Seini Talilotu 222. Siua Fa’u 247. Tupa 198. Sela Fainga’a 223. Sivinia Lolohea 248. Tupou ‘Ofa 199. Semisi Malele 224. Soakai 249. Tupou Taufa 200. Semisi Vakalahi (Fataimelo) 225. Sokopeti Muli 250. Vai Liku 201. Sepa Lataimua 226. Solomone Fuavao 251. Vaimamaha Loseli 202. Sepiuta Fotofili 227. Solomone Tokoma’ata 252. Valafo Siuta 203. Setaita Tonga 228. Taia Leha 253. Valamotu Taufa 204. Setaleki Manu Kata 229. Taiamoni Pakileata 254. Valeti Moeakiola 205. Sia Sonasi 230. Takina he Lotu Baker 255. Vika Lātū 206. Siale Folaumoeloa 231. Tali ‘Otuhouma 256. Vika Sili 207. Siale Vaka 232. Tali-ki-Vaha Latu’ila 257. Viliami Latu 208. Sifa ‘Aholelei 233. Tama’a ‘Etoni 258. Viliami Tukutau 209. Sifa Moli 234. Tanaki Tatafu 259. Viliami Vea 210. Silakivai Akoteu 235. Tangoi Taufa 260. Viliami Vehikite 211. Simi Tua’i 236. Taufa Talakai 261. Viola Tai

Komiti Fika 2: Komiti Ako Tokoni’i Ako kau Faifekau & Setuata mo e Ako Faka-Faifekau

Sea Dr. Tevita Tongamohenoa Puloka Sekelitali: Dr. Ma’afu-‘o-Tu’itonga Palu Lauhingoa Finau Siosifa Koloti Ma’u Uaisele Manoa Dr. Siotame Havea, Viliami Tu’akoi

Kau Faifekau 1. ‘Aisea Tu’ineau Latu 12. Seneti ‘Olive Fiusati 23. Tevita T. Mone 2. ‘Okalani Kata 13. Sione Finau ʻUlufonua 24. Tisileli Finau 3. ‘One’one Tu’inauvai 14. Sione Maʻananga Veituna 25. Tu’a Latu 4. Ha’ofanga Tapu Fainga’a 15. Sione Pāsimi Vaea 26. Tuʻinauvai ʻAsaeli 5. Kalatini ‘Ahio 16. Sione Taka 27. Va’ingavale V. Veikoso 6. Kimami Tākeifanga 17. Sione Uesilē Tuʻakoi 28. Vaisa Talakai 7. Lōpeti Tāufa 18. Siosiua Saluni Tau’atāina 29. Vili Vailea Saulala 8. Paul Swadling 19. Sitaleki Mo’unga Likuafu 30. Viliami Fanaika 9. Paula Kali 20. Ta’uteau Havea 31. Viliami Fifita 10. Peni Hafoka Tāufa 21. Talanoa Sekeni 32. Viliami Kalamafoni Finau 11. Sāmiuela Fualalo Vaea 22. Tekilati Pilesa Palavi 33. Viliami Tonga Mafi 34. Visa Vakalala Taufu’i

Kau Fakafofonga 35. ‘Ana Tupou Fa 43. Kapukava 51. Mele Pakileata Taulanga 36. ‘Isileli Pulu 44. Lama ‘Okusi 52. Moala Kava Taione 37. ‘Ofa Halapua (Telai) 45. Lilo Vaka’uta 53. Pita Vī 38. ‘Uha’one Metuisela 46. Līvai Holani 54. Pongipongi Lomu 39. Dr. Uiliami Fukofuka 47. Lolini Tau’atāina 55. Puamau Lolohea 40. Hōlaki Makasini Helu 48. Lolomana’ia Kafa 56. Seini Filiai 41. Hon Siosifa Tu’utafaiva 49. Ma’ake Faka’osifolau 57. Semisi Tapu 42. Hon. Nopele Havea Tu’ihangana 50. Manase Siua 58. Sina Vaipuna

24 | Tohi Miniti 59. Sinilau Toumo’ua 63. Sitaleki Finau 67. Suvenia ‘Alofi 60. Sione Ika 64. Sitaleki Finau 68. Tamale 61. Sione Vailanu 65. Siueli Tongatu’a 69. Tevita Niumata 62. Siosaia Launoa 66. Siutaka Tūtoe 70. Viliami ‘Etika Matalave Kau Fakafofonga Kaume’a 71. ‘Ailini ‘Ofanoa 120. Lina Kaho 169. Paula Hala’api’api 72. ‘Aisea Kaifa 121. Lina Vunga 170. Paula Taufa 73. ‘Akalipa Saafi 122. Linda Motu’apuaka 171. Pauline ‘Unga 74. ‘Akanesi Katoa 123. Lini Tu’ipulotu 172. Pelenaise Puloka 75. ‘Alo Tu’ipulotu 124. Lisala Folau 173. Peni Veamatahau 76. ‘Amanaki Fa 125. Lisimoni ‘Aukafolau 174. Pesi Finau 77. ‘Amelia Kafo’atu Simiki 126. Litani Kuila 175. Pesi Livai 78. ‘Amelia Ruth Lapa 127. Loleini Pohiva 176. Pesiola Katoa 79. ‘Amusia Tufunga 128. Lopeti Faka’osilea 177. Pohiva Vaiomoʻunga 80. ‘Ana Finau Folau 129. Lopeti 'Ofa 178. Pole Tu’uhoko 81. ‘Anamanu Smith 130. Losa Vahafolau 179. Pulonga Tau’alupe 82. ‘Anau Latu 131. Losaline ‘Elone 180. Ray Vaiomo’unga 83. ‘Esei Tu’ipulotu 132. Losana Uesi 181. Saane F. Latuhoi 84. ‘Iunisi Lanivia 133. Louina Palavi 182. Saane Paumolevuka 85. ‘Opeti Halai 134. Lupe Fonua 183. Saane So’otanga 86. ‘Opeti Kavakava 135. Lupe Koloa 184. Saane Tene Tiueti 87. ‘Unaloto ‘Ofa 136. Lupe Pani 185. Saane Tongilava 88. ‘Unaloto Fehoko 137. Lupe Taione 186. Saia Tu’ipulotu Jr. 89. ‘Utu Taufu’i 138. Lupe Tokotaha 187. Sanga Hufanga 90. Ahi ‘Aukafolau 139. Luseti Kuluni 188. Sefo Fifita 91. Alfred Tamanika 140. Maile Lutui 189. Seini P. Nasilai 92. Alison Braidwood 141. Makai Solomone 190. Siale Tevita Vake 93. Angina Finau 142. Makisi Maka 191. Siamane L Finau 94. Catherine Tongotongo 143. Matakaiongo Langi 192. Siamelie Tu’imoala 95. Christopher Bury 144. Matetau Mumui 193. Siaosi Faka’osi 96. Dempsey Fr Taukei’aho 145. Maxwell Fekau 194. Sili Similai 97. Fahiua-‘a-‘Ofato-‘i-Vailahi 146. Meita Fusimalohi 195. Simaima Maka 98. Falanisi Timani 147. Melaia Tu’ipulotu 196. Sina Maka 99. Faleafa 148. Melape Lauaki 197. Sinali Fekau 100. Fatafehi Liku 149. Mele Falevai 198. Sinita ‘Ulu’ave 101. Fotuika Taufa 150. Mele Fangupo 199. Sione ‘Inafo Tufui 102. Ha'a'api'api Fonongaloa 151. Mele Katoa 200. Sione A. Tofavaha 103. Haitelenisia Savelio 152. Mele Leo 201. Sione Faletau 104. Havea Lolohea 153. Meleane Hausia 202. Sione Finau Moala 105. Heu Fe’iloaki 154. Meleane Koula Taukolo 203. Sione Jr Matakaiongo 106. Heulupeisia Tutui 155. Melenaite Fakalolo 204. Sione Lutui 107. Hiva Tatila 156. Meli Vainikolo 205. Sione M G Latu’ila 108. Kakala Finau 157. Meliame Kiteau Saafi 206. Sione Mafile’o 109. Kalo Langa’oi 158. Minoneti Havea 207. Sione Palu 110. Kalolina Hafu 159. Minoneti Pomale 208. Sione Taulava 111. Kaslina Ula Fale 160. Nganatatafu Potesio 209. Sione U Tu’akoi 112. Kolokesa Ma’asi 161. Nivaleti Ma’ukoloa 210. Siutiti Lataimua 113. Langilangi Vī 162. Ofa Fo'i'akau 211. Sofele Langi 114. Lata Folau 163. Ofa Tupou 212. Solo Siale 115. Lau Tu’akoi 164. Ola Taungakava Naimet 213. Soni Ma’ulu’ulu 116. Lavinia Vakasiuola 165. Paea Tu’i’onetoa 214. Sosina Fonongaloa 117. Lelei Finau 166. Paki Tongia 215. Sulia Potesio 118. Lepa Mafi 167. Pastor Nuku Piukala 216. Suliō 'Anitoni 119. Lepolo Ha’unga 168. Patiola Monuu 217. Supiesi P Tiueti

Konifelenisi Kakato 90 (2013 ) | 25 218. Susana Fehoko 231. Taufa Taupeamuhu 244. Tu’ilovoni Tu’ipulotu 219. Taani Leha 232. Tauleva Tafea 245. Tupou Maea 220. Ta'e'ilo Tanginoa 233. Taumafa ‘Ofa 246. Uaisele Fakaanga 221. Taiana Moimoi 234. Tauveli Fale 247. Vahafolau Mafile’o 222. Talakiha’amoa 235. Temaleti Manu 248. Vaiolupe Talakai 223. Talilotu Manu Lolohea 236. Teu Tu’ipulotu 249. Vake Matakaiongo 224. Tamasia Mafi 237. Tevita Pauli 250. Valamotu Pele 225. Tanginoa Kanongata’a 238. Tisiola Halahala 251. Vika Fa’ulao 226. Taniela Hakeai 239. Tofa Fakauho 252. Vila Pinomi 227. Taniela Latu 240. Tokanauto ‘Ataata 253. Viliami ‘Akau’ola 228. Tapaita Launoa 241. Tonga Loumoli 254. Viliami Lātū 229. Tapaita Siaosi Lutui 242. Tonga Mo’unga 255. Viliami T. Fifita 230. Tapuhola Tua’i 243. Tovo Nu’uhiva 256. Viliami Tatafu

Komiti Fika 3: Komiti Konisitutone, Kelekele mo e Koloa Sea Tau’atevalu Sekelitali: Tomasi Fakahua Siale N. Fihaki Viliula Mafi Lord Tevita P. Tupou Niulolo Prescott

Kau Faifekau 1. ‘Aisea Manu Kava 13. Mosese Moala Vakasiuola 25. Siaosi Tene Tiueti 2. Fetaiaki Moli 14. Mosese Vakasiuola Latu 26. Sikahema ‘Aholelei 3. Filimone Lomekina Pāhulu 15. Nafetalai Fotu 27. Sione Kalāvite ‘Uhila 4. Fonovai Tangimana 16. Peni Nafe Kuila 28. Siosifa Hingano 5. Haloti Molitika 17. Penisimani Nasilai 29. Taniela Tamo’ua 6. Jione Havea 18. Pōhiva Loto’ahea 30. Taufa Filiai 7. Kalisitiane F. Fonua 19. S. Haisila Ta’ufo’ou 31. Tevita Finau (Niu Sila) 8. Latu Kakau Nuku 20. Saia Uesi Tonu 32. Tevita Sekeni 9. Lea Loumoli 21. Samiuela Tai 33. Tevita Tupou 10. Lord Tu’i’afitu 22. Samiuela Va’inga Lauti 34. V. Heneli Vete 11. Malakai Niu Samate 23. Setaita Kinahoi Veikune 35. Viliami Ongoivaha Fā 12. Māvae Fonokalafi 24. Siaosi Tapa’atoutai Palu Kau Fakafofonga

36. ‘Alisi Numia Taumoepeau 51. Heamasi Filise 66. Siakisoni Fakatele 37. ‘Elisema Kohinoa 52. Hon. Samiuela ‘A. Pōhiva 67. Siale Faletau 38. ‘Etika Masifilo 53. J. Cecil Cocker 68. Sinaitakala Tu’itahi 39. ‘Etuate Manuofetoa 54. Lisiate Prescott 69. Sione Falemanu 40. ‘Inoke Tuaimei’api 55. Maamaloa Lolohea 70. Sione Pahulu Tu’ipulotu 41. ‘Isoa Tākeifanga 56. Moimoi ‘Ahau Kaufononga 71. Sione Tūkia Jr. 42. Dr. Viliami T. Manu 57. Mosese Fosita 72. Sione Uaisele Tangi 43. Edwin Talakai 58. Mosese Mānoa 73. Siosiane Bloomfield 44. ʻEiki Nōpele Fakafanua 59. Penisimani L. Latu 74. Taumoha’apai Filise 45. ʻEiki Nōpele Fusituʻa 60. Pita Moala 75. Teisina Fuko 46. ʻEiki Nōpele Malupō 61. Pita Soakimi 76. Tēvesi Vī 47. ʻEiki Nōpele Tuʻihaʻateiho 62. Poutele Tu’ihalamaka 77. Tevita Liti 48. Fakahau Valu 63. Saimone Helu 78. Tu’ifua Vaikona 49. Filimone Fifita 64. Sateki ‘Ahio 79. Vānisi Fakatulolo 50. Fukā’eiki Kupu 65. Sēfita Tangi Kau Fakafofonga Kaume’a 80. ‘Akapei To’a 85. ‘Alofaki Tupou 90. ‘Anitelu Latu 81. ‘Alai Falepapalangi 86. ‘Ana Matoto 91. ‘Atelaite Taukei’aho 82. ‘Alamoni Paongo 87. ‘Ana Moala 92. ‘Eleni Nāpa’a 83. ‘Alani Kavakiholeva 88. ‘Ana Tu’itupou 93. ‘Epenisa Fatai 84. ‘Alifeleti Fonua 89. ‘Ana Viola Latu’ila 94. ‘Eukaliti Halaifonua

26 | Tohi Miniti 95. ‘Eva ‘i Lotomu’a Siketi 150. Ma’ata Kava 204. Sione ‘Asitomani 96. ‘Iki Lolohea 151. Maamaloa Lolohea 205. Sione Tau Po’ese 97. ‘Ilaiasi Toli 152. Maamaloa Loloma 206. Sione Tausisi 98. ‘Ofa Fanua 153. Makeleta Taunisila 207. Sione Veleika 99. ‘Oloka Talifolau 154. Malakai Takitaki 208. Siope Taumalolo 100. ’Alamoni Taiala 155. Malia Taipaleti 209. Siosaia A Tupoumalohi 101. ’Aneta Siua 156. Mele ‘Okusi 210. Siosaia Kafoa 102. Anolaiso Likuafu 157. Mele Hu’avi 211. Siosiua M. Tu’itupou 103. Cynthia Halafuka 158. Mele Maka 212. Siutaisa Havea 104. Faka’osi Hausia 159. Mele Molitika 213. Siutaisa Matakaiongo 105. Falahola Tai 160. Mele Pouanga 214. Taipaleti Moala 106. Fancis Hema 161. Mele Puleiku 215. Talanoa Latu 107. Fane Siviero 162. Mele Tatafu Manu 216. Talau Fe’aomoeata 108. Fanga Tu’ifua 163. Mele Taungakava 217. Talimoni Tulikihakau 109. Fanua Lofanga 164. Mele Tu’iha’angana 218. Taufa’i’aevalu Tuita 110. Fatai Taufa 165. Mele Tu’itupou 219. Tavake Matakaiongo 111. Feauini Taufa 166. Mele Vea 220. Teputepu’imaka Metuisela 112. Fehoko Manu 167. Meleane Siketi 221. Teu Vaitohi 113. Fepaki Liutai 168. Milika ‘Aukafolau 222. Teuila Sio Tuita 114. Fili Tu’ivai 169. Moala Tu’itupou 223. Tevita ‘A. So’otanga 115. Finau Afu 170. Moala Vaitohi 224. Tevita ‘Uluheua 116. Finau Kepu 171. Mohetonu Losaki 225. Tevita Fisi’ilose 117. Finau Pole 172. Moli Veleika 226. Tevita Longani 118. Helemina Mafi 173. Molia Tu’itupou 227. Tevita Pauli 119. Heneli Losaki 174. Mosese Vaiangina 228. Tevita Po’ese 120. Henilieta Tiueti 175. Moso’oi Folau 229. Tevita Siale 121. Hina Vailea 176. Motekiai Fakatou 230. Tevita Takeifanga 122. Kalamasu Napa’a 177. Nafetalai Fakahua 231. Tevita Tapu 123. Kalisi Tupoumalohi 178. Nāsoni ‘Ofamo’oni 232. Tevita Tu’ipulotu 124. Kalolo Pauli 179. Nunia Masila 233. Tilisa Tau’ataina 125. Kalu 180. Papani Penisoni 234. Timote Kaho Tu’ifua 126. Katokakala Taukolo 181. Peki Taufalele 235. Toakase Kei Talia 127. Kepueli Tu’ipulotu 182. Pelenaise Tongamoa 236. Tolifili Tongamana 128. Kilisitina Jr. ‘Elone 183. Penisimani Kato 237. Tonga Fetu’u 129. Kilisitina Pele 184. Penisimani Kioa 238. Toni Taione 130. Lelamani Lolohea 185. Penisimani Tonga 239. Tukuange Takai 131. Leotisia Tapu 186. Pepa Vaha’i 240. Tupou Longani Fihaki 132. Lesini Tapu 187. Pilimilose Tufunga 241. Tupou Manuofetoa 133. Leva Tu’itakau 188. Pita Kafoika 242. Tutulupeatau Finau 134. Lisiate Rass 189. Pulei Tau’ataina 243. Uatesoni Pongi 135. Lisinia ‘Unga 190. Sakeasi 244. Uinise Feletoa Vailea 136. Litia Takitaki 191. Salesi Muli 245. Vanila Fosita 137. Liumounu Fakakovi 192. Salote Akoteu 246. Vasi Taiamoni Latu’ila 138. Livai Holani 193. Samiu Ulavalu 247. Veisinia Samiu Vaea 139. Losena Tu’ipulotu 194. Samuela Tai Jr 248. Veisinia Ula Fale 140. Lotu Mohokoi 195. Samuela Tatafu 249. Vi’ana Lapa 141. Louina Vaitohi 196. Sateki Patua Talia 250. Viena Taniela Moala 142. Lua Ula Fale 197. Sateki Talakai 251. Vika Ha’apai 143. Lupe Pomale 198. Sateki Tangipo 252. Vika Kilifi Vaka 144. Lupeni Piukala 199. Seini Fifita 253. Vika S. ‘Otumuli 145. Lusi Kuea Mafile’o 200. Sela Latu 254. Vika Takitaki 146. Lusitania Lama 201. Silia Sione Sili 255. Vika Tekilati Palavi 147. Ma’afu Funaki 202. Simione Latu 256. Vouni Nau 148. Ma’ake ‘Ealelei 203. Sinafoni Faletau 149. Ma’asi Tongotongo

Konifelenisi Kakato 90 (2013 ) | 27 Komiti Fika 4: Komiti Pa’anga Sea Lord Tangi ‘o Vaonukonuka Sekelitali: Tevita Haukinima Simione Sefanaia Obey Samate Tevita Fe’aomoelotu Vaipuna Sela T. Latailakepa Sione Fusimalohi

Kau Faifekau 1. ‘A. Taumoha’apai Taufa 13. Peni Aku 25. Sione Finau Ha’angana 2. Dr. Nāsili Vakaʻuta 14. Ponitini Tu’uta 26. Sione Fonokalafi Vailea 3. Dr. Sela Taufatofua Manu 15. Samisoni Pulu Halahala 27. Sione Movete’aelangi Vao 4. Filimone H. Mone 16. Samisoni Siketi 28. Sione Nisani Tolu 5. Kepu Moa 17. Samiuela Ma’u 29. Sione Tonga 6. Keuli Mafi 18. Samiuela Taufa 30. Taniela Manu 7. Longinusi Tu’ipulotu 19. Setelō Katoa 31. Tevita Latailakepa (P) 8. Matafonua Fotofili 20. Siaosi ‘Ofa Moala 32. Tevita Malila ‘Ofahulu 9. Melo Kale 21. Sila-ki-vai Fifita 33. Tu’ipulotu Faletau 10. Mosese Lataimuli ‘Atiola 22. Simote Mesuilame Vea 34. Viliami Falevai 11. Mōsese V. Halaʻufia 23. Sioeli Pangia Tatafu 35. Viliami Pau’u Liku 12. Neti Tui’onetoa 24. Sione ‘O Mone (Sawana)  36. Vilitonu Sātini

Kau Fakafofonga 37. ‘Aleki Pongi 51. Hon. Tevita Puloka 65. Sione Fusimalohi 38. ‘Aloma Johansson 52. Kamipeli Taufa 66. Sione Lisala 39. ‘Elikena Fie’ilo 53. Kava Mone Fisi’ihoi 67. Siosaia Sisitoutai 40. ‘Etuini Fa’asolo 54. Kifitoni Sikulu 68. Sitiveni Fifita 41. ‘Ofa Vakalahi 55. Ma’ata Havea 69. Taniela Vaitohi 42. ‘Okalani Talanoa 56. Masima Sefesi 70. Teisina Fuko 43. Dr. Leimoni Taufu’i 57. Paula Tatafu(P) 71. Temaleti Vakasiuola 44. Dr. Siale ‘Akau’ola 58. Paula Tu’itavuki 72. Tevita Ma’u 45. Finau Walter 59. Pilinisi Tu’ipelehake 73. Tuitu’u Tokotaha 46. Fuatākifolaha 60. Saia Pifeleti 74. Veikoso Pulupaki 47. Fusi Tonga 61. Sela T. Latailakepa 75. Viliami K. Vaipuna 48. Hon Tevita Puloka 62. Semisi Halaholo 76. Viliami Tu’ihalamaka 49. Hon. ‘Aisake Eke 63. Setaleki Mausia 50. Hon. Lisiate ‘Aloveita ‘Akolo 64. Sioape Tu’iono

Kau Fakafofonga Kaume’a 77. ‘Akanesi Taani 94. ‘Ofaloto Motumanu Siumafua’uta) 78. ‘Akiheuho Manu 95. ‘Olivia Mafile’o 111. Finau Matakaiongo 79. ‘Alisi Muna 96. ‘Ovaleni ‘Ilangana 112. Finau Pole 80. ‘Amone Manu 97. ’Asena Fosita 113. Finau Salakielu 81. ‘Ana Mahe 98. ’Elisiva Vaka 114. Fine Havea 82. ‘Ana Tu’utafaiva 99. ’Inoke Folau 115. Fine Tu’imoala 83. ‘Atelaite Polutele 100. Falanisesi Liu 116. Fineasi Leha 84. ‘Elenoa Tupouniua 101. Falefehi Fetu’u’aho 117. Fisimanu Teumohenga 85. ‘Eliesa Lauaki 102. Fatafehi Fa’one Tu’akoi 118. Fisipuna Tuiaki 86. ‘Elisiva Katoa 103. Fatai Koloi 119. Fokikovi Sitaleki 87. ‘Ema Pahulu 104. Fatongia ‘i Loto Tonga 120. Fonisou Tu’ipulotu 88. ‘Emeline Fusitu’a 105. Fe'ofa'aki Fusikata 121. Fusi Tapu 89. ‘Ilaisaane Saafi 106. Fetaiaki Namoa (Vaha’ifefeka) 122. Haini Kava 90. ‘Ilaisaane Tu’ifua 107. Filipe Panuve 123. Hakelangi Lapa 91. ‘Ilaivaha Tovehi 108. Filipe Samate 124. Hapa ‘Ofanoa 92. ‘Inoke Moa 109. Filisione Nau 125. Ila 'Asikia 93. ‘Isileli Heimoana 110. Finau Kailahi (Katoa ki 126. Kalolaine Tevita Tonga

28 | Tohi Miniti 127. Kaluseti Taufa 173. Manase Taukei’aho 219. Sepesi Fe’aomoeata 128. Kanisolo P. Tuʻuta 174. Meki Tokava 220. Sesimini ‘Aukafolau 129. Kanitesi Moli 175. Mele ‘Ana Ika 221. Sione ‘Ikale 130. Katalaine Mafi 176. Mele Fonua 222. Sione ‘Otukolo 131. Katoa ki Lopaukamea 177. Mele Leka 223. Sione Folau 132. Katosio’ata Tu’ipulotu 178. Mele Tu’ipulotu 224. Sione Lau'i 133. Kauala Penisini 179. Meleane Eke Puleiku 225. Siosifa Hakaumotu 134. Kaufusi Poutele 180. Meleane Lepolo 226. Siosifa Lātū 135. Kelepi Lanivia 181. Meleane Siketi 227. Siuola Ika’ila 136. Kepueli ‘Ioane 182. Meleane Takeifanga 228. Sivi Taunaholo 137. Kitione Kepu 183. Melelupe To’a 229. Sokopeti Sina 138. Kōmisi Fihaki 184. Meliame Koloi 230. Solomone Vainikolo 139. Kusitafu Fisi’ihoi 185. Moala Irene Simiki (P) 231. Sosaia Mo’ungatonga 140. Langi Mausia 186. Monalisa ‘Eteaki 232. Sosefina Maile 141. Latu ‘Ofa 187. Nafetalai Pouanga 233. Tevita Fa Lolohea 142. Laumanu Langoia 188. Nafetalai Situ’a Jr. 234. Tevita Faletau 143. Lavinia Saulala Finau 189. Nancy Faka’osilea 235. Tevita Finau 144. Leaʻaepeni Saia Tonu 190. Nanise Veni 236. Tevita Fotu 145. Leiana Paula Vailea 191. Natasa Pongi 237. Tevita Latu 146. Leilehua Fotu 192. Nehusita Palu 238. Tevita Lino Tu’ifua 147. Leiola Nunu 193. Pasifiki Palei 239. Tevita Piutau 148. Lesieli Malamala Vaea 194. Pelenatita Movete 240. Tevita Poasi 149. Lesieli Prescott 195. Penisimani Taufa 241. Tevita Tavake 150. Lesieli Sione P. Vaea 196. Pepa Vaha’i 242. Timote Si’ulua Latu’ila 151. Lesieli Tevita Mone 197. Petula Tui’one 243. Tina Paongo 152. Lineti Kofe 198. Pili’ae Funaki 244. Tisiola Fisi’ihoi 153. Linita Taka 199. Pilitati Fangupo 245. Tiueti Fangupo 154. Lisia Taufa 200. Pita Ha’angana 246. Toakase Vaivevea 155. Litea ‘Alofi 201. Polonga Sika 247. Toiahi Makoni 156. Lofia Heimuli 202. Polotikasi Kolomalu 248. Tolola Hala’api’api 157. Loisi Kaafi Fie’ilo 203. Po'oi Kaufusi 249. Tonga Fangupo 158. Lolini Mafile’o 204. Popilio Vaitaki 250. Tonga Kemoe’atu 159. Lolomana’ia Motu’apuaka 205. Puna Tama’ofa 251. Tonga Lasalo 160. Loluhama Ma’u 206. Punou Ha’unga 252. Tupou Tapu 161. Ma’ilei Holani 207. Saia Launoa 253. Uele Manumu’a 162. Ma’u Via 208. Samisoni Moimoi 254. Uilisoni Faleola 163. Maa’imoa Moa 209. Sanita Lui 255. Vahanoa Sikaleti 164. Mafi Moala 210. Saumasi ‘Ahokava 256. Vaikalafi Pomana 165. Mafi Sale 211. Seilala Fakahua 257. Vaioleti Vea 166. Mafi Tutu’angakava 212. Seini Fisi’ihoi 258. Vili Vaka 167. Mahe Matakaiongo 213. Seini Kava 259. Viliami Fifita 168. Mahina 214. Seini Vaitohi 260. Viliami Havea 169. Maka Schaumkel 215. Sekeni Tonga 261. Viliami Pulu 170. Maka To’a-he-Lotu 216. Sela Vailahi 262. Vilisoni Mafile’o 171. Makoni Latu 217. Semisi Tapueluelu 172. Malu-‘O-Taufa Vea 218. Semisi Taumoepeau

Komiti Fika 5: Komiti Ako Sea Dr. Tevita H. Palefau Sekelitali: Dr. Mele’ana Puloka Dr. Uiliami Fukofuka Dr. Fisi’ihoi Mone ‘Alifeleti ‘Atiola Kau Faifekau 1. ‘Alipate Lolohea 4. Fetoa Lutui 7. Koliniasi Paula Ma’u 2. ‘Opeti Fangupō 5. Haloti Molitika 8. Koliniusi Takau 3. Feleti Vaka’uta 6. Kisepi Havea 9. Likio ‘Atiola

Konifelenisi Kakato 90 (2013 ) | 29 10. Liuaki Fungalei 18. Samiuela Tukutau 26. Sione Taungākava 11. Lopini Filise 19. Semisi Kava 27. Tahilanu Tongamana 12. Mala’efo’ou Kava 20. Senitimita ‘Uhila 28. Tavake Manu 13. Nafetalai Ika 21. Sione ‘Akau’ola Faletau 29. Tevita Tu’ipulotu Finau 14. Paula Vailea 22. Sione ‘Ofa Fotofili 30. Tuluta Fisi’ihoi 15. Poasi Mafi 23. Sione Finau Haukinima 31. Tutaleva Lolohea 16. Pohahau Palu 24. Sione Haitini Fīnau 32. Vili Fangupo Vaka 17. Samate Ikavuka 25. Sione Kiteau Saafi

Kau Fakafofonga 33. Dr. ‘Ana Hau’alofa’ia Koloto 43. Lisiate Nuku 54. Semisi V. Tapueluelu 34. Dr. ‘Ungatea Fonua Kata 44. Lopeti Senituli 55. Sepiuta Fotofili 35. Dr. Masaso Paunga 45. Makeleta Lute Tu’uhoko 56. Siaosi Tamānika 36. Feleti Tukutau 46. Mele Finau Tu’uholoaki 57. Sinalī Fekau 37. Frank Baker 47. Moi Kaufononga 58. Sione ‘Otuhouma Ma’u 38. Hon Dr. ʻAna Maui 48. Paula Sunia Bloomfield 59. Sione Va’enuku Taufeʻulungaki 49. Poasi La’akulu 60. Siosifa Kaufononga 39. Ika Katoa 50. Puamau Lolohea 61. Tukulā-‘i-Namo 40. Katalina Lutui 51. Samiuela M. Fonua 62. Viliami Lavulavu 41. Kepueli Fifita Tau’atāina Vea 52. Sāteki ‘Aipolo 42. Leameivaka Pele 53. Sela Na’a Lātū

Kau Fakafofonga Kaume’a 63. ‘Ahoelei Pohiva 96. Ha’unga Fetu’u 129. Latuniua Taulava 64. ‘Aisake Tu’i’onetoa 97. Hakiti Pongi 130. Lavinia Losaki 65. ‘Amelani Moa 98. Halakitaua Po’ese 131. Lavinia Tongotongo 66. ‘Amelia Vili Fangupō 99. Halasika Paea 132. Le’ota Tahaafe 67. ‘Ana Kupu 100. Hangale Halai 133. Lopeti Moala 68. ‘Elenoa ‘Ale 101. Havea ‘One’one 134. Losa Vaohingano Havea 69. ‘Emeline Tapa 102. Havelulahi 135. Losapina Maile 70. ‘Emeline Tupou 103. Havila Taukolo 136. Loseli Latu 71. ‘Emeline Vaomotou 104. Heilala Makasini 137. Losimani Tu’ihalamaka 72. ‘Enisila Paongo 105. Heleine Latu’ila 138. Lui Makaafi 73. ‘Inoke Taukolo 106. Helena Kailahi 139. Ma’afu Soakai 74. ‘Isimoto Vaihu 107. Heleni Fakava 140. Mafi Katoa 75. ‘Isiposeti Kata 108. Heleni Manu 141. Maile Koloto 76. ‘Iunisi Sila Fifita 109. Henele ‘Akau’ola 142. Maka Tokotaha 77. ‘Iunisi Tongotongo 110. Hepisipa Angitau 143. Makeleta Kuluni 78. ‘Ofa Matakaiongo 111. Honora Taufahema 144. Maketi Kauvaka 79. ‘Ofa Nuku 112. Kalafitoni Latu 145. Malakai Afeaki 80. ‘Ofa Pouono 113. Kalesita Tui Pongi 146. Malani Tohotoa 81. ‘Ofa Vaivevea 114. Kalo Sione Fotofili 147. Manase K. Tu’ipulotu 82. ʻAkanesi Paongo 115. Kalo Siuhengalu 148. Manu Kanongata’a 83. ʻAkesa Taniela Fiu 116. Kamaloni Latu 149. Manuake Fakaanga 84. ʻAna Samipeni Fangupo 117. Kathy Krueger 150. Mapili Lama 85. Eleveni Fehoko Fanaika 118. Kavakimotu 151. Mapili Talakai 86. Ema Mafi 119. Kefingi Kata 152. Masina Talakai 87. Epoki Fisi 120. Keio Fifita 153. Matelie Taupaki 88. Fakataha Vaitaki 121. Kelepi Kiokata 154. Maulina Fisi’ihoi 89. Falakesi Vaha’akolo 122. Kelepi Talifolau 155. Mavae ‘Ofa 90. Fatai Viliami Tiueti 123. Kepueli Vaipulu 156. Melaea Kanongata’a 91. Finau Sa’ili 124. Kesomi Siale 157. Mele ‘Ulu’ave 92. Fololina Vunga 125. Kilisimasi Te’epa’aua 158. Mele Talakai 93. Fuasino Ha’atoa 126. Kisepi Siale 159. Mele Tama’ofa 94. Fusi Taufa Vaki 127. Kitione Liu 160. Mele Tamanika 95. Ha’ofanga Pahulu 128. Kola Lea Tupou 161. Mele Tu’inauvai

30 | Tohi Miniti 162. Mele’ana ‘Aholelei 191. Satelaite Mafoa’aeata 220. Talamasina Samiu 163. Mele’ana Ika 192. Sau Lafitani 221. Taniela Vaha'akolo 164. Meleane Moimoi 193. Seini Faleola 222. Tevita Tau’aika Fanua 165. Moala Tu’imoala 194. Sela ‘Elone 223. Tevita Taulava 166. Moana Afeaki 195. Sela ‘Ofa 224. Tevita Tu’inauvai Jr. 167. Moimoi Fakahua 196. Selomiti ‘Ulufonua 225. Tevita Tupou 168. Mole Tuliakiono 197. Selu Tuiaki 226. Tokelau Matoto 169. Na’ati Matangi 198. Semisi ‘Akau’ola 227. Tomasi Fisi’ihoi 170. Naitingi Kapukava 199. Semisi L. Fifita 228. Tonga Lavalu 171. Ngataialupe Moala 200. Semisi Pomale 229. Toni Moala’eua 172. Nita Talasinga 201. Sepi Tuaimei’api 230. Tu’a T. Sailosi 173. Noah Pomale 202. Seteone Polutele 231. Tu’ipulotu Fakatou 174. Nuku Tahaafe 203. Siale ‘Akau’ola Jr 232. Tu’ipulotu Finau 175. Ongo’atoloke Hafu 204. Silikivai Langi 233. Tu’utanga H. Sailosi 176. Paea Jr Tu’itupou 205. Simione ‘Atataa 234. Tu'amelie Mafi 177. Paea Latu 206. Sione Fono Lātū 235. Tufui Penitani 178. Pita Kava 207. Sione Koloti 236. Uho ‘o Vava’u 179. Pita Tonga 208. Sione Mafi 237. Uikelotu Taufa 180. Pita Vuki 209. Sione Maliu Mafi 238. Vake ‘Aloua 181. Potesio Faletau 210. Sione Matenoa Talakai 239. Vao Tunufa’i 182. Saia Faumotu 211. Sione Saluni 240. Vaoleleva he Lotu 183. Saia Fetu’u’aho 212. Siosiua Nuku 241. Vea Finau 184. Sailosi Nusipepa 213. Sofilisi Fifita 242. Viena Vea 185. Salome Kava 214. Soseti ‘Oliveti 243. Viliami ‘E. Tu’ipulotu 186. Samiu Manu 215. Suliana Vea 244. Viliami Filiai 187. Sani Tukia 216. Suliana Vī 245. Viliami Pahulu 188. Sanitesi Fa’asisila 217. Susana Taukei’aho 246. Viliami Uhi 189. Sasa Fifita 218. Taani Vaitohi 190. Sateki Kali 219. Tagimausia Pele Komiti Fika 6: To’utupu Sea Pilinisi Tupoutoʻa ʻUlukalala Sekelitali: Setaleki Finau Pilinisi Tungī Penisimani Tonga Siotame Drew Havea (Tokoni) Kalotia Tu’imana (Tokoni) Kau Fakafofonga Kaume’a 1. ‘Ailine Fifita 20. Lupe Tonutonu 39. Salote Tupou 2. ’Aukai La’akulu 21. Ma’afu Panipo’oi 40. Sione Fe’ao 3. ’Iasinita Hefa 22. Ma’ata Hausia 41. Sione Ma 4. ’Ifalemi Ma’ake 23. Manatu Folau 42. Sione Siakumi 5. ’Ilaisa Hafoka 24. Manusiu Fatai 43. Sipola ‘Ohuafi 6. ’Ofaloto Fe’ao 25. Mele Fehoko 44. Siua Tomasi 7. ’Uluaki Ma’ake 26. Mele Manukia 45. Soane To’a 8. 'Ailine Taufa 27. Meleane Vetekina 46. Taniela Tonga 9. Andrew Taufa 28. Melelisi Takai 47. Taufa Latu 10. Ane Vaitohi 29. Melelose Fosita 48. Tevita Filiai 11. 'Atalanita Vi 30. Melino ‘Ofa 49. Tevita Hafoka 12. Foni Lalakai 31. Metuisela Ngata 50. Tiana Kofe 13. Kepu Kamoto 32. Mili Vaikeli 51. Toisi Ika’ila 14. Koeli Filo 33. Monalita Mahe 52. Tonolo ‘Ofa 15. Levae Nu'uhiva Jr 34. Mosese Vaiaku 53. Tuifio Havea 16. Linita Fifita 35. Musele Tupou 54. Tuinavu ‘Anitoni 17. Linitoni Koloamatangi 36. Nofomuli Filiai 55. Vea Le'ota 18. Lose Latu 37. 'Ofa 'Ahokava 56. Vili Tulikihakau 19. Luisa Lavulavu 38. Paula Finau 57. Viliami Pepa Mo e katoa ‘o e to’utupu ‘oku folau mai ki he Polokalama ‘Aukai ‘a e Konifelenisi mo e ‘Evangeliō

Konifelenisi Kakato 90 (2013 ) | 31 Ko e Konifelenisi Kakato [3] Tokonaki, 29 Siune 2013 12:00-5:00 efiafi 1. Lotu Kamata i. Himi 389 Palesiteni ʻo e Siasi ii. 1 Kolinitō 15:58 Sekelitali iii. Lotu Siosaia Uesi Tonu iv. Lea Talitali Palesiteni ʻo e Siasi 2. Na’e talitali ‘e he Palesiteni ‘a e Konifelenisi Kakato, fakataha mo Pisope Warner Brown Jnr (‘a ia ‘e malanga he fakanofo ‘o e kau Faifekau) mei he Konifelenisi ‘a Kalefonia & Nevada. Na’e fakamanatu ‘e he Palesiteni ko e ngāue ki he ‘Eiki kuo pau ke fai ai ‘a e fakaongosia, pea ‘e ‘ikai ke laufānoa. Na’a ne fakamanatu foki ki he mahu’inga ‘o e fakataha’anga Konifelenisi fakata’u ‘a e Siasi, he ‘oku tu’utu’uni ai ki he ngāue ‘a e Siasi ke fai. 3. Na’e fai e tatau ‘a e kau Faifekau ‘e malōlō ‘i he Konifelenisi ko hono 90 (‘oku ‘i he Tohi Miniti ‘o e Konifelenisi Faka-Faifekau 90, peesi 6-13, ‘a ‘enau tatau mo e fakamālō), pea foaki mo e Tohi Fakamo’oni ngāue kiate kinautolu mo honau ngaahi hoa: 1. Tevita Sekeni 5. Tu’a Mahe 9. Samiuela Lamatau Akoteu 2. Tupou Fai’ana Feimoefiafi 6. Lopini Filise (na’e malōlō he 3. ‘Okalani Kata 7. Salesi Finau Konifelenisi 89 ka ko e toki 4. Tu’ipulotu Malakai Pomana 8. Semisi Pongi fai eni ‘e ne tatau)

4. Na’e tu’utu’uni ke tāpuni e ngaahi Fokotu’u Fakatokanga 5. Na’e tu’utu’uni ke tali ‘a e poaki ‘a Lopeti Senituli, Penisimani Tonga, Sione F. Haukinima, Tevita T. Mohenoa Puloka (folau), Sela Na’a Latu (folau), Tu’a Mahe (Monite) 6. Na’e hoko atu ‘a e fakataha ‘o muimui ‘i he ‘Asenita ‘o a’u ki he 2:15, pea mālōlō ai ‘a e Konifelenisi Kakato [4] ‘o toki kamata ‘a e Fakamā’opo’opo hono 2 ’aki ‘a e Himi 601.

Fehuʻi 1(iii): Pe kuo pekia ha Faifekau ʻi he vahaʻa ʻo e Konifelenisi? 1. Sione Fakataha ‘a e Lotu Molitika 5. ‘Ahofitu Maka 2. Loniseni ‘Okusi 6. Tevita Vaingalo Ikavuka 3. Sione Soakai Sili 7. Tevita Kilifi Heimuli 4. Salesi Tautua’ā

Fehuʻi 1(iv): Pe kuo pekia ha Fakafofonga ʻi he vahaʻa ʻo e Konifelenisi? 8. Siosaia Tupou Aleamotu’a (Pāloni Fielakepa ‘o 15. Sefesi Finau Folaumoeloa (Puleiku) Havelu) 16. Siulangapō Mamatuki 9. Viliami Takau (Kula-he-Ako) 17. ‘Atunaisa Tu’afono Havea 10. Toketa Semisi Fonua Latu 18. Sunia Tu’ineau Pupunu (Pā’utu ‘o Vava’u) 11. Lavinia Fehoko Havea-Molitika 19. Kali ‘Aho (‘Aho) 12. Sulia ‘Aholelei Finau Ha’angana Fonua 20. Sione ‘Akiukamea Tu’uholoaki 13. Sione Matakapea Tenefufū (Vakalahi ‘o Ha’a 21. Fālelei Kei Havea Lahi) 22. ‘Akanesi Vasitai Latu Tupou 14. Lisiuini Voni Kolo’ofa’i

Fehuʻi 1(v): Pe kuo pekia ha Setuata FakaKonifelenisi ʻi he vahaʻa ʻo e Konifelenisi? 23. Tevita Ma’u Pulupaki

32 | Tohi Miniti

Fehuʻi 1(vi): Pe kuo pekia ha Faiako Siasi ʻi he vahaʻa ʻo e Konifelenisi? 24. Vika Maopa Finau ‘Akau 27. Vāngana Lomoloma ‘Amanaki Sāmate 25. Pisila ‘Ahoafi Taufa 28. Fifita Tu’inauvai Lavulavu 26. Tevita Palu Fetu’u’aho [Vakai ki he Fakamatala ‘o e Kau Pekia mei loto, ‘i he hili e Miniti ‘o e Ngaahi tu’utu’uni ‘a e Konifelenisi Kakato]

Fehuʻi (2): Pe ʻoku ʻi ai ha kole mei ha Vāhenga ke maʻu ha Faifekau? Na‘e tu‘utu‘uni ‘oku ‘ikai

Fehuʻi (3): Pe ʻoku tau pehē ke vahevahe pe liliu ha Vahe pe ha Vāhenga Ngāue? Na‘e tu‘utu‘uni ‘oku ‘ikai

Fehuʻi (4): Pe ʻoku tau pehē ke kamata ha Vāhenga Ngāue foʻou? Na‘e tu‘utu‘uni ʻoku ʻikai

Fehuʻi (5): ʻOku fēfē ʻetau Tohi Kakai? Na‘e tu‘utu‘uni 1. Ke tali ‘a e Tohi Kakai ki he 2013 [Vakai ki he fakamatala tānaki he hili ‘a e miniti ‘o e ngaahi tu’utu’uni]

Fehuʻi (6): Ko e hā ʻa e Fakamatala ki he: (i) Potungāue Ako Faka-Kalisitiané? Na’e tu’utu’uni ke tali ‘a e Fakamatala Fakataʻu mo e Fakamatala Paʻanga pea fakatokanga’i ‘a e fe’amokaki ‘i he Fakamatala Pa’anga ‘a e Potungaue ko e $62,668.73

(ii) Potungāue ʻEvangeliō? Na’e tu’utu’uni ke tali e Fakamatala Fakataʻu pea fakatokanga’i ‘a e fe’amokaki he Fakamatala Paʻanga: (a) Potungāue – fe’amokaki ($32,661.14) (e) Naunau hire – toenga pa’anga $478.53 (f) Lī-Pē-ha-Maea – fe’amokaki ($10,029.87)

(iii) Potungāue ʻa Fafiné? Na’e tu’utu’uni ke tali ‘a e Fakamatala Fakataʻu mo e Fakamatala Paʻanga pea fakatokanga’i ‘a e fe’amokaki ($2,526.44)

(iv) Potungāue Ako Tokoniʻi ʻo e kau Faifekaú mo e kau Setuatá? Na’e tu’utu’uni ke tali ‘a e Fakamatala Fakataʻu mo e Fakamatala Paʻanga pea fakatokanga’i ‘a e toenga pa’anga ko e $52,532.26

Fehuʻi (7): Ko e hā ʻa e Fakamatala ki he Potungāue Ako mo e ngaahi Akoʻanga? Potungāue Ako Na’e tu’utu’uni ke tali ‘a e Fakamatala Fakata’u mo e Fakamatala Pa’anga pea fakatokanga’i: Potungāue Ako -- toenga pa’anga $1,263.99 ‘Ofisi Ako – fe’amokaki ($262.41) Sikolasipi – toenga pa’anga $85,891.24 Konifelenisi kau Faiako – toenga pa’anga $780.56 Tokoni Fānau Faingata’a’ia – toenga pa’anga $3,582.00 Fakalakalaka P/Ako – toenga pa’anga $8,314.23 Tokoni Vahenga Pule’anga Tonga (30%) – toenga pa’anga $248,219.95

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 33

[Fakatokanga’i foki, ko e tefito’i ‘uhinga ‘o e fe’amokaki he ngaahi ‘ako’anga ko e toki ma’u mai e tokoni ‘a e Pule’anga he ta’u ni kae íkai ko e ta’u kuo’osi (2012)]

(i) Ngaahi Akoteú Na’e tu’utu’uni ke tali ‘a e Fakamatala Fakata’u pea mo e Fakamatala Pa’anga pea fakatokanga’i: Ako Tokamu’a – toenga pa’anga $10,993.28 Vahenga Akoteu - toenga pa’anga $10,982.44 Bilingual Side School (Maamaloa) –toenga pa’anga $35,403.42

(ii) Ngaahi Ako Lotolotó Na’e tu’utu’uni ke tali ‘a e Fakamatala Fakata’u pea mo e Fakamatala Pa’anga pea fakatokanga’i: (a) Pea – toenga pa’anga $1,049.71 (e) Vaini – fe’amokaki ($13,387.61) (f) Houma – toenga pa’anga $2,361.28

(iii) Ngaahi Kolisí a. Kolisi ko Tupou Na’e tu’utu’uni ke tali ‘a e Fakamatala Fakata’u pea mo e Fakamatala Pa’anga pea fakatokanga’i: Kolisi – fe’amokaki ($69,137.09) Pa’anga Tokoni Pule’anga (TVET) – toenga pa’anga $44,672.08 Faama – fe’amokaki ($208,219.88) Canteen – fe’amokaki ($2,096.83) e. Kolisi ko Kuini Salote Na’e tu’utu’uni ke tali ‘a e Fakamatala Fakata’u pea mo e Fakamatala Pa’anga pea fakatokanga’i: Kolisi – fe’amokaki ($93,712.53) Polokalama Catering/Hospitality – toenga pa’anga $3,478.08 Falekoloa Canteen – toenga pa’anga $3,741.46 Pa’anga Tokoni Pule’anga (TVET) – toenga pa’anga $2,450.45 f. Kolisi Moʻunga ʻOlive Na’e tu’utu’uni ke tali ‘a e Fakamatala Fakata’u pea mo e Fakamatala Pa’anga pea fakatokanga’i ‘a e fe’amokaki ($51,627.57) h. Kolisi Mailefihi/Siuʻilikutapu Na’e tu’utu’uni ke tali ‘a e Fakamatala Fakata’u pea mo e Fakamatala Pa’anga pea fakatokanga’i: Mailefihi/Siu’ilikutapu – fe’amokaki ($49,522.58) Ako ‘Enisinia – toenga pa’anga $12,386.74 Ako Talikakai - fe’amokaki ($7,299.48) i. Kolisi Taufaʻahau/Pilolevu Na’e tu’utu’uni ke tali ‘a e Fakamatala Fakata’u pea mo e Fakamatala Pa’anga pea fakatokanga’i: Kolisi – fe’amokaki ($64,008.47) Faama Talikava – fe’amokaki ($2,585.94) k. Kolisi Tupoutoʻa Na’e tu’utu’uni ke tali ‘a e Fakamatala Fakata’u pea mo e Fakamatala Pa’anga pea fakatokanga’i ‘a e toenga pa’anga ko e $35,995.16 l. Kolisi Hōfangahau Na’e tu’utu’uni ke tali ‘a e Fakamatala Fakata’u mo e Fakamatala Pa’anga pea fakatokanga’i ‘a e fe’amokaki ko e ($89,283.96)

(iv) Ako Maʻolunga ko Tupoú

34 | Tohi Miniti Na’e tu’utu’uni ke tali ‘a e Fakamatala Fakata’u pea mo e Fakamatala Pa’anga pea fakatokanga’i ‘a e fe’amokaki ($157,465.43)

a. Akoʻanga Tupou Tertiary Institute (TTI) Na’e tu’utu’uni ke tali ‘a e Fakamatala Fakata’u mo e Fakamatala Pa’anga pea fakatokanga’i ‘a e fe’amokaki ($48,501.74) mo e toenga pa’anga $14,780.88 ‘i he pa’anga Tokoni Pule’anga (TVET)

(v) Ako Ngoue ko Hangó Na’e tu’utu’uni ke tali ‘a e Fakamatala Fakata’u pea mo e Fakamatala Pa’anga pea fakatokanga’i ‘oku ‘i ai ‘a e toenga pa’anga $17,274.99 mo e fe’amokaki ‘i he Faama ($30,771.15)

(vi) Ako Faka-Tohitapu ko Siaʻatoutaí Na’e tu’utu’uni ke tali ‘a e Fakamatala Fakata’u pea mo e Fakamatala Pa’anga pea fakatokanga’i: Kolisi – toenga pa’anga $225,827.77 Faama – toenga pa’anga $37,958.61 Fale Ngaue – toenga pa’anga $1,277.19 Fale Ngaohi Va’e – fe’amokaki ($1,745.51) Pausa – fe’amokaki ($4,016.72) Falekoloa – toenga pa’anga $45,587.11

Fehuʻi (8): Ko e hā haʻatau tuʻutuʻuni ki he ngāue ki Muli? Na‘e tu‘utu‘uni 1. Ke tali ʻa e Fakamatala Fakataʻu ʻa e Poate Ngāue ki Mulí 2. Ke tali ʻa e Fakamatala Paʻanga ʻa e Peleti ki Mulí pea fakatokanga’i ‘a e toenga pa’anga ko e $26,510.75 3. Ke tali ke fakamo’oni ‘a e Siasi ki he Aleapau Femahino’aki mo e Konifelenisi California-Nevada ‘a e United Methodist Church (USA), ‘o hange ko e fale’i ‘a e Komiti Konifelenisi (Tohi Miniti ‘o 13 Siune 2013 [peesi 69-72]), pea ke fakakakato eni ‘i he efiafi Sapate (fakataha mo e Malanga Hilifakinima) ‘i he fakamo’oni ki ai ‘a e ongo Konifelenisi. {‘Oku ‘i he fakamatala tanaki ‘a e Aleapau Femahino’aki ko eni} 4. Ke tali ʻa e hingoa ‘o e kau Faifekau kuo pole ki he Ngāue ki Mulí Tevita M. ʻOfahulu ʻEfoti Tangataēvaha Siokivaha Tīmani F. Lomekina Pāhulu Sāmiuela Tuʻiʻonetoa Siaosi ʻO. Moala Siosiua S. Tauʻatāina Taʻuteau Tāufa V. Henelī Vete Taniela Manu Lātū Kakau Nuku ʻOpeti Fangupō Samisoni Pulu Halahala Minoneti ʻAukafolau

Fehuʻi (9): Pe ʻoku fēfē ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Siasi? Na‘e tu‘utu‘uni 1. Ke tali ʻa e Fakamatala Fakataʻu ʻa e ʻOfisa Kelekelé; 2. Ke tali e ngaahi ngāue mo e tuʻutuʻuni kuo fai ʻe he Kōmiti Konifelenisi 2012-2013 (Vakai ki he ngaahi Miniti ʻo e Kōmiti Vahaʻa Konifelenisi). 3. Ke fai ha tohi ki he Minisita Fonua ki he ngaahi me’a ‘oku kei toloi fakatatali.

(9)-(i) Ko e fale foʻou kuo langa pe fokotuʻú? Na‘e tu‘utu‘uni ke tali ‘a e ngaahi ngāue ko eni kuo fakahoko Tongatapu 1. Ha’avakatolo – Falenofo’anga Faifekau 2. Nukunuku –Falenofo’anga Faifekau 3. Nukunuku Hahake—Falenofo’anga Faifekau 4. Ha’asini—Falenofo’anga Faifekau 5. ‘Utulau—Fale ‘o e kindergarten 6. Ma’ufanga—Toilet Block 7. Nukuhetulu—Falenofo’anga Faifekau 8. Makapaeo—Falenofo’anga Faifekau

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 35 Vavaʻu 9. Tu’anuku—Falenofo’anga Faifekau ‘Eua 10. Houma—Falelotu 11. Kolomaile—Fale Fakataha’anga

(9)-(ii) Ko e ngaahi fale ʻoku lolotonga langa? Na‘e tu‘utu‘uni ke tali ‘a e langa ko eni Tongatapu 1. ʻOfisi Lahi: Ngaahi Falenofoʻanga ʻi Manili 2. Kolofo’ou—Fale Fakataha’anga (Hall) 3. Sopu-‘o-Taufa’ahau—Toilet Block Kindergarten 4. Fanga-‘o-Pilolevu—Fale Fakataha’anga mo e Sipoti

(9)-(iii) Ko e fakalahi mo e ngaohi ke lelei? Na‘e tu‘utu‘uni ke tali ‘a e ngaahi ngāue ko eni Tongatapu 1. Fatai—Hall 2. ‘Utulau—‘Apinofo’anga Faifekau & Hall Fano’unga 3. Vaini—Falelotu 4. Kolovai—Fale Fakataha’anga (Hall) 5. Fahefa—Toilet 6. Sia’atoutai—Falenofo’anga Faiako, Falelotu & ‘Ato Hall Sione & Salesi Uesile 7. Lakepa—Falenofo’anga Faifekau 8. Ngele’ia—‘Ato falehiva 9. Malapo—Falelotu mo e Falenofo’anga Faifekau 10. Houma—Fale Kindergarten & Hall Ako Lotoloto 11. ‘Ahau—Falenofo’anga Faifekau 12. Navutoka—Ngaahi ‘Api Siasi 13. Haveluloto—Falenofo’anga Faifekau, Falelotu mo e Mala’e Va’inga 14. Tupou High School—Hall, ngaahi Lokiako, mo e ‘ā 15. Hala’ovave—Vali Falelotu, Falenofo’anga Faifekau, Tangike Vai, Fafangu pea mo e Hala Sima. Vavaʻu 16. Holeva—Falelotu 17. Feletoa—‘Ā falelotu, ‘Api nofo’anga mo e ‘Api’uta 18. Leimatu’a—Vali ‘Apinofo’anga Faifekau, Hiki fafangu mo e fale fafangu 19. Longomapu—Sima ‘api Siasi 20. ‘Utungake—Fale Fakataha’anga 21. Makave—Vali falelotu 22. Okoa—Falenofo’anga Faifekau 23. Olo’ua—Tangike Vai ‘api nofo’anga Faifekau 24. Ha’alaufuli—Fale Fakataha’anga (Hall) 25. Pangaimotu—Vali Falelotu 26. Ongo Kolisi—fakafo’ou ‘ato Fale Pule Ako 27. Neiafu—Falelotu 28. Holonga—Falelotu 29. Longomapu—‘Ato Falelotu Niu Sila 30. Fakakapeti Fo’ou Falelotu Ongoongolelei 31. Monomono ‘Ato Falelotu Ongoongolelei 32. Fakalelei ‘Api Nofo’anga Faifekau (141 Favona Rd. Mangere) 33. Fakafo’ou/Fakalelei me’angaue fakale’olahi ‘i Ongoongolelei

(9)-(iv) Ha meʻa kuo fakatau atu mo lisi? Na‘e tu‘utu‘uni ke tali ‘a e fakamatala ngāue ‘a e ‘Ofisa Kelekele

(9)-(v) Ha meʻa kuo kole mai ke fakatau? Na‘e tu‘utu‘uni ke tali ‘a e fakamatala ngāue ‘a e ‘Ofisa Kelekele

36 | Tohi Miniti

(9)-(vi) Ha potu ʻoku kole ke ngofua ke lisi mai? Na‘e tu‘utu‘uni ke tali ‘a e fakamatala ngāue ‘a e ‘Ofisa Kelekele

(9)-(vii) Ke fakangofua ke langa ha Fale pe hā? Na‘e tu‘utu‘uni ke tuku ki he Kōmiti Langa ʻa e Siasi ke tokanga ke fakakakato ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni fekauʻaki mo e langa pea toki fakaʻatā ha langa ke kamata.

(9)-(viii) Ko e fonua kuo lisi mai he taʻu ní? Na‘e tu‘utu‘uni 1. ke tali ‘a e fakamatala ‘a e ‘Ofisa Kelekele 2. ke fakatokanga’i e fakamatala mei he Vahefonua Niu Sila ki he ngaahi ‘api kuo fakatau ‘i Aokalani, Uelingatoni, Whangarei, Hamilton 3. Na’e fakahoko mei he fakataha ‘a e kau Talasiti Lahi kuo ma’u e fetu’utaki mei he Loea ‘a e ‘eiki ma’u tofia ‘o e ‘api ko Toloa, Hon. Kalaniuvalu, kuo ne laumalie lelei ke tali ‘a e kole mo e fokotu’utu’u ‘a e Siasi ki he fengaue’aki fakalao, mo hono ngaahi me’a’ofa, fekau’aki mo e fakafo’ou ‘o e lisi ‘o e ‘api ko Toloa ki ha toe ta’u ‘e 99. Ko hono fakaikiiki ‘oku ‘i he Tohi Tu’utu’uni Vaha’a Konifelenisi p. 46.

(9)-(ix) Ha kelekele teʻeki ke lisi? Na‘e tu‘utu‘uni ke tali ‘a e fakamatala ‘a e ‘Ofisa Kelekele

(9)-(x) ʻOku tupu ʻa e ngaahi moʻua Faka-Talāsití mo e taʻetokanga ki ai? Na‘e tu‘utu‘uni ke tali e fakamatala ki he mo’ua ‘o e ngaahi Talasiti. [Mahino ‘oku holo ‘a e ngaahi mo’ua Faka-Talasiti ki he ta’u fakapa’anga ‘o ngata ki 31 Tisema 2012, ko e faka’ilonga e tokanga ‘a e ngaahi Talasiti ki he‘enau pa’anga Faka-Talasiti.]

(9)-(xi) Ko e hā ʻa e Fakamatala mo ʻetau faleʻi ʻa e Konifelenisí kau ki he: (A) Fale Paaki Tauluá Na‘e tu‘utu‘uni 1. Ke tali ʻa e Fakamatala Fakataʻu 2. Ke tali ʻa e Fakamatala Paʻanga pea fakatokanga’i ‘oku ‘i ai ‘a e Term Deposit $320,000

(E) ʻOfisi ʻo e Siasí? Na‘e tu‘utu‘uni 1. Ke tali ʻa e Fakamatala Fakataʻu 2. Ke tali ʻa e Fakamatala Paʻanga pea ke fakatokanga’i ‘a e fe’amokaki ($1,143.30)

(F) Vaká? Na‘e tu‘utu‘uni 1. Ke tali ʻa e Fakamatala Fakataʻu 2. Ke toe fakamanatu ki he ngaahi Vahefonua ke fai mai ʻa e fakamatala ki he ngaahi Vaka ʻo e Siasi, ʻo hangē ko e tuʻutuʻuni ʻa e Konifelenisi. 3. Ke fai ha fakamalo ki he Vahefonua Amelika he tokoni ki he misini vaka ma’a Ha’apai

(H) Tohi Fanongonongó? Na‘e tu‘utu‘uni 1. Ke tali ʻa e Fakamatala Fakataʻu 2. Ke tali ʻa e Fakamatala Paʻanga mo fakatokanga’i ‘a e mo’ua ($220,071.83), pea ke fai ha tokanga ke tanaki e mo’ua ‘o e ngaahi fai’anga lotu, pea tokanga makehe ki he ngaahi Siasi ‘i muli

(I) Polokalama Haafe Houá? Na‘e tu‘utu‘uni 1. Ke tali ʻa e Fakamatala Fakataʻu

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 37 2. Ke tali ʻa e Fakamatala Paʻanga (‘oku kau fakataha mo e Tohi Fanongonongo)

(K) Liliu Leá mo e Pulusi Tohí? Na‘e tu‘utu‘uni 1. Ke tali ʻa e Fakamatala Fakataʻu; 2. Ke tali ʻa e Fakamatala Paʻanga mo fakatokanga’i ‘a e toenga mo’ua ($86,199.00) ‘oku kau fakataha mo e Komiti Fetu’utaki;

(L) Poate Faletohí? Na‘e tu‘utu‘uni 1. Ke tali ʻa e Fakamatala Fakataʻu 2. Ke tali ʻa e Fakamatala Paʻanga pea fakatokanga’i ‘a e tupu $86,199.00

(M) Hiva ʻa e Siasí? Na‘e tu‘utu‘uni 1. Ke tali ʻa e Fakamatala Fakataʻu 2. Ke tuku ki he Komiti Hiva/Musika ‘a e Siasi ke tokanga ki he ngaahi fiema’u ke (a) paaki ‘a e ngaahi veesi ‘o e himi ‘i lalo ‘i he tu’ungafasi pea ka lava ke paaki ‘i ha peesi pe ‘e taha ‘a e lea mo e tu’ungafasi ke faingofua hono ngaue’aki, pea (e) mo fa’u ha fakamatala ki he puipuitu’a mo e hisitolia ‘o e ngaahi fa’u ‘a e kau punake kuo tau ngaue’aki, pea ‘omi ki he Konifelenisi ‘o e ta’u kaha’u.

(N) Tungī Arcade/Colonnade? Na‘e tu‘utu‘uni 1. Ke tali ʻa e Fakamatala Fakataʻu 2. Ke tali ʻa e Fakamatala Paʻanga pea fakatokanga’i ‘a e fe’amokaki ($165,686.19), ‘a ia ko e ngaahi mo’ua mai ki he Siasi

(NG) Poate Ngāue ki Mulí? Na‘e tu‘utu‘uni 1. Ke tali ʻa e Fakamatala Fakataʻu 2. Ke tali mo e Fakamatala ki he Peleti ki Muli mo toenga pa’anga $3,055.28 3. Ke tali ke fakamo’oni ‘a e Siasi ki he felotoi ke fengaue’aki mo e Konifelenisi California-Nevada ‘a e United Methodist Church (USA)

(O) Poate Faleʻi Faka-Pisinisí? Na‘e tu‘utu‘uni 1. Ke tali ʻa e Fakamatala Fakataʻu 2. Ke tali e fakamatala pa’anga pea tokanga’i ‘a e fe’amokaki ($176.47)

Fehuʻi (10): Ko hai ʻoku kau ʻi he ngaahi Kōmiti kuo fokotuʻu ʻe he Konifelenisi? Na‘e tu‘utu‘uni 1. Ke tali ʻa e Ngaahi Hingoa ko eni ki he ngaahi Kōmiti Faka-Konifelenisí & Faka-Vahefonua pea ke fakamafaiʻi ʻa e Kōmiti Konifelenisí ke tali ha fakalelei ʻe fiema’u. 2. Fakatokanga’i: a. Kuo tau kamata he ta’u ni ke ngaue’aki ‘a e Kōmiti Lalahi ‘e 3 ki he ngaahi Potungāue lalahi ‘e 3 ‘a e Siasi. [‘Oku toki tanaki ki ai ‘a e Talasiti Lahi, Kōmiti Konisitutone, mo e Kōmiti ki he Ngaahi Fatongia ki tu’a mei he loto’i Siasi.] e. ‘Oku ‘i he ngaahi Kōmiti Lalahi ke fili ha Kōmiti si’i ke fai ha ngaue tukupau ‘oku fiema’u (ad hog). Ka kakato ‘a e ngaue ko ia, ko e ngata ia ‘a e Kōmiti si’i ko ia. ‘E toe fili ha Kōmiti si’i fo’ou ki ha toe ngaue fo’ou ke fakahoko. ‘E fakatefito ‘a e lahi ‘o e ngaahi Kōmiti si’i, mei he taimi ki he taimi, ‘i he lahi ‘o e ngaue ‘oku fiema’u ke fakahoko. f. ‘E ‘i he ngaahi Kōmiti Lalahi ke fili ha Kōmiti si’i tu’uma’u, ‘okapau ‘oku fiema’u. h. Ko e ngaahi Kōmiti Lalahi ‘e taliui mo Lipooti ki ai kotoa ‘a e ngaahi Kōmiti Si’i. i. ‘E toki lipooti ‘a e ngaahi Kōmiti Lalahi ki he Kōmiti Konifelenisi, pea mei he Kōmiti Konifelenisi ki he Konifelenisi Kakato ‘i he ta’u kotoa pe.

38 | Tohi Miniti (i) Kōmiti Konifelenisi ʻE kau ki he Kōmiti Vahaʻa Konifelenisi ʻa e Kau Talāsiti Lahi, Faifekau Sea/Pule/Setuata Lahi ʻo e ngāhi Vahefonuaʻi Tonga ni mo Muli ʻokapau te nau lava mai ki ai.

1. Palesiteni ʻo e Siasí 24. Baroness Tuputupu Vaea 48. Pita Moala 2. Sekelitali Lahi ʻo e Siasí 25. Paula Sūnia Bloomfield 49. Lopeti Senituli 3. Sekelitali Paʻangá 26. Hon. Lisiate ʻAloveita ʻAkolo 50. Filimone Fifita 4. Palesiteni Akó 27. Hon. S. ʻAkilisi Pōhiva 51. Sinaitakala Tuʻitahi 5. Talēkita Ako Fk-Kalisitiane 28. Peauafi Pīfeleti 52. Temaleti Vakasiuola 6. Talēkita ʻEvangeliō 29. Lord Tēvita Pōasi Tupou 53. Mele Seini Lomu 7. Talēkita Ako 30. Teisina Fuko 54. Dr. Leimoni Taufuʻi Faifekau/Setuata 31. Pule Faletohi FIBS 55. Viliula Mafi 8. Pule Kolisi Siaʻatoutaí 32. Pule Tungi Colonnade 56. Pita Vī 9. Faifekau Pule TT 33. Pule Ako, Kolisi Kuini Sāloté 57. James Cecil Cocker 10. Faifekau Kolomotuʻá 34. Ma’ata Havea 58. Leameivaka Pele 11. ʻEtita Tohi Fanongonongó 35. Poutele Tuʻihalamaka 59. Hon. ‘Ana M. Taufe’ulungaki 12. Faifekau Tatakamotongá 36. Sek. Potungāue ʻa Fafiné 60. Dr. ‘Ana Hau’alofa’ia Koloto 13. Faifekau Kolovaí 37. Maʻake Fakaʻosifolau 61. Lu’isa Vivili 14. Faifekau Fasi-mo e-Afí 38. Poasi Laʻakulu. 62. Lesieli Fonua 15. Faifekau Maʻufangá 39. Līvai Holani 63. Hoa ‘o e Palesiteni 16. Pule, Kolisi ko Tupoú 40. Siotame Drew Havea 64. Hoa ‘o e Sekelitali Lahi 17. Pule, Ako Maʻolunga Tupoú 41. Siale ‘Ilolahia 65. Dr. S. ‘Ungatea Fonua Kata 18. Talēkita TTI 42. Sāmiuela M. Fonua 66. Ikapote Tavalea 19. Tokoni Palesiteni Akó 43. Saimone Helu 67. Dr. Paula Vivili 20. Faifekau Haveluloto 44. Sēmisi V. Tapueluelu 68. Penisimani Tonga 21. Faifekau Houma 45. Tuituʻu Tokotaha 69. [Mo ha to’utupu ‘e toko 3] 22. ʻAotita Fakalotofonuá 46. Fakahau Valu 23. Kalisitiane F. Fonua 47. Penisimani Lōseli Latū Kōmiti Konifelenisi ʻa e Kau Faifekau: Ke kau ki ai ʻa e Kau Faifekau Hoko & Faifekau Mālōlō kotoa ʻi he Kōmiti Konifelenisi. [Ke hoko atu ‘a e fatongia tokanga ki he ngaahi Tui mo e Ouau Lotu ‘a e Siasi. Pea ‘e fili ha ni’ihi ke tokanga ki he ngaahi fiema’u ke fakalelei‘i e ouau mo e tōtō’onga lotu ‘a e Siasi] (ii) Kau Talāsiti Lahi 1. Dr. ʻAhio 1. Kingi Tupou VI 2. Dr. Tevita K. Havea 2. Lord Tangi ʻo Vaonukonuka 3. Lōpeti Tāufa 3. Tōmasi Fakahua 4. Dr. ʻAlifaleti Malakai Mone 4. Tau’atevalu 5. Peni Hafoka Tāufa 5. Siale Napaʻa Fīhaki 6. Taniela T. Moala 6. Tevita Fe’aomoelotu Vaipuna 7. Uaiselē Manoa 7. Finau Walter 8. Siosaia Tava Tupou 8. Fotu Kau Talifaki Kau Talifaki Tu’inauvai ‘Asaeli Sione Tūkia Jr. Sione Haitini Finau Peauafi Pīfeleti Tu’a Mahe Mosese Fositā

Na’e tu’utu’uni ke fakamo’oni pe ‘a e Palesiteni mo e Sekelitali Lahi ‘i he Lisi Kelekele

(iii) Kōmiti Konisitutone 1. Palesiteni ʻo e Siasí 6. Palesiteni Akó 11. Siotame Drew Havea 2. Sekelitali Lahi ʻo e Siasí 7. Lord Tēvita Pōasi Tupou 12. Tauʻatevalu 3. Lōpeti Tāufa 8. Tēvita F. Vaipuna 13. Simote Vea [toki 4. ʻAlifaleti Malakai Mone 9. Loea ʻa e Siasí fakapapau’i he Komiti 5. Sekelitali Paʻangá 10. Hon Lisiate ʻA ʻAkolo Konifelenisi]

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 39

(iv) Kōmiti Ngāue Faka-Laumalie (Potungāue ʻa Fafine [pf], ʻEvangelio, Ako Faka-Kalisitiane, Fetuʻutaki [Tohi Fanongonongo, Haafe Houa, ʻAkaivi, Tohi Kakai], Mūsika [km], Ako Faifekau & Setuata, Sia’atoutai) 1. Palesiteni ʻo e Siasí 13. Faifekau Longolongó 26. Lōfia Heimuli 2. Sekelitali Lahi 14. Faifekau Maʻufangá 27. Lōsena Fatai 3. Lōpeti Tāufa 15. Faifekau Haveluloto 28. Seini Filiai 4. Dr. ʻAlifaleti M. Mone 16. Faifekau Fasi mo e Afi 29. Siotame Drew Havea 5. Sekelitali Paʻangá 17. ʻEtita T.Fanongonongó 30. Sitaleki Finau 6. Sela Naʻa Lātū 18. Puleako Kuini Salote 31. Taniela Vaitohi 7. Palesiteni Akó 19. Kuini Halaevalu Mata’aho 32. Tuna Fielakepa 8. Kau Talekita Ng. 20. Paula S. Bloomfield 33. Līvai Holani Potungāue. 21. Loea ʻa e Siasí 34. Lisiate Nuku 9. Pule Siaʻatoutai 22. Halamehi Lokotui 35. Faifekau Tatakamotonga 10. Faifekau Pule Tongatapú 23. Heleine Tuʻihalamaka 36. Taniela Moala 11. Faifekau Huʻatolitoli 24. ʻElenoa ʻAmanaki 37. Sione Haitini Finau 12. Faifekau Kolovai 25. ʻAlisi Pone Fotu

(v) Kōmiti Ako mo e Sikolasipi 1. Palesiteni ʻo e Siasí 14. Faifekau Popua 26. Mosese Manuofetoa 2. Sekelitali Lahi ʻo e Siasí 15. Faifekau Kanokupolu 27. ʻAlisi Pone Fotu 3. Palesiteni Akó 16. ʻOfisa Ako Pule 28. Sāmiuela M. Fonua 4. Tokoni Palesiteni Akó 17. Faifekau Longolongó 29. Sinaitakala Tuʻitahi 5. Sekelitali Paʻangá 18. Paula Sūnia Bloomfield 30. ʻAioema ʻAtiola 6. Pule Ako, Kolisi ko Tupoú 19. Lord Tangi ʻo Vaonukonuka 31. Dr. Leimoni Taufuʻi 7. Pule Ako Siaʻatoutaí 20. Tuituʻu Tokotaha 32. Penisimani Fifita 8. Pule Ako, Ako M/Tupoú 21. Tēvita F. Vaipuna 33. Lisiate Nuku 9. Kau Talekita Potungāue 22. Siotame Drew Havea 34. Simione Sefanaia 10. Faifekau Pule Tongatapú 23. Puleako Kolisi Kuini Sāloté 35. Faifekau Kolovai 11. Faifekau Kolomotuʻá 24. Alisoni Tuʻiʻonetoa 36. Faifekau Ma’ufanga 12. Faifekau Kolisi Kuini Sāloté 25. Puleako Maamaloa Side 37. Saia Piutau 13. Faifekau Nukunukú School 38. Hon. ‘Ana M. Taufe’ulungaki

(vi) Kōmiti Paʻanga mo e Koloa (Paʻanga [kp], Kelekele mo e Koloa [kk], Langa [kl], Fakalakalaka & Ngaahi Pisinisi [kp]) ‘E kau ki he Kōmiti ni ‘a e kau Talasiti Lahi kotoa

1. Palesiteni ʻo e Siasí 18. Hango Havea 35. Sēmisi Velelevu Tapueluelu 2. Sekelitali Lahi ʻo e Siasí 19. Hon. Lisiate ʻA. ʻAkolo 36. Simione Silapelu 3. Palesiteni Akó 20. Lord Tangi ʻo Vaonukonuka 37. Sinaitakala Tuʻitahi 4. Faifekau Pule TT 21. Dr. Leimoni Taufuʻi 38. Siotame Drew Havea- 5. Sekelitali Paʻangá 22. Līvai Holani 39. Temaleti Vakasiuola 6. Faifekau Havelulotó 23. Loea ʻa e Siasí 40. Tuituʻu Tokotaha 7. Faifekau Maʻufangá 24. Lord Tēvita Pōasi Tupou 41. Teisina Fuko 8. Faifekau Longolongo 25. Maʻake Fakaʻosifolau 42. Hon. S. ʻAkilisi Pōhiva 9. ʻAkauniteni ʻa e Siasí 26. Meleseini Lomu 43. Viliula Mafi 10. ʻAlisi Pone Fotu 27. Peauafi Pīfeleti 44. ʻAleki Pongi 11. ʻAloma Johansson 28. Pita Moala 45. Sinilau Toumoʻua 12. ʻAotita Fakalotofonuá 29. Pule Ako Kolisi Kuini Salote 46. ʻAisake Tuʻiono 13. ʻOfisa Kelekelé 30. Pule Tungī Colonnade 47. Maika Haupeakui 14. Tēvita F. Vaipuna 31. Pule Faletohi 48. Sateki ʻAhio 15. Dr. P. Taukei ʻAhomana 32. Saimone Helu 49. Poasi Tei 16. Property Manager 33. Samiuela M. Fonua 50. Sione Tukia Jr. 17. Frank Baker 34. Sēfita Tangi 51. Obey Samate

40 | Tohi Miniti (vii) Kōmiti Ngaue ki ‘Tu’a’ (Poate ki Muli [pm], Poate Lifeline [pl], Kosilio Ngaahi Siasi [ks], Poate Taulua [pt), Poate Tungi Colonnade (pc) 1. Palesiteni ʻo e Siasí (katoa) 7. Tau’atevalu [pm] 14. Sekelitali Potungāue ‘a 2. Sekelitali Lahi ʻo e Siasí 8. Tuna Fielakepa [pm] Fafine [ks] (katoa) 9. Siotame Drew Havea [pm, 15. ‘Alisi Taumoepeau [pm, tc] 3. Sekelitali Paʻangá [katoa] pl] 16. Simione Sēfanaia [tc] 4. Tēvita F. Vaipuna [katoa] 10. Peauafi Pifeleti [pm] 17. Samiuela M. Fonua [tc, pl] 5. Dr. Tevita T Mohenoa 11. Dr. Leimoni Taufu’i [pm, tc] 18. Mavae Fonokalafi [tc] Puloka [pm] 12. Lord Tevita Poasi Tupou 19. Paula S. Bloomfield [pl] 6. Kuini Halaevalu Mata’aho [pm] 20. Ongo Palesiteni Malolo [pl, ks] 13. Fuiva Kavaliku [ks]

Potungāue ʻa Fafine 1. Kuini Halaevalu Mataʻaho 7. Hoa Faifekau Pule TT 13. Sekelitali Potungāue Fafine 2. Kuini Nanasipauʻu Tukuʻaho 8. Hoa Faifekau Kolomotuʻá 14. Puleako Kolisi Kuini Sāloté 3. Pilinisesi S. M. Pilolevu Tuita 9. Dr. Meleʻana Puloka 15. Vāloa Fifita 4. Hoa ʻo e Palesiteni 10. Mele Fonua 16. ʻOtusia Simiki 5. Hoa ʻo e Sekelitali Lahí 11. Lesieli Fonua 17. Luʻisa Vivili 6. Hoa Palesiteni Ako 12. Fuiva Kavaliku

KO E NGAAHI KŌMITI FAKA-VAHEFONUA: ʻE kau ʻa e Palesiteni ʻo e Siasi, Sekelitali Lahi, Sekelitali Paʻanga mo e kau Talāsili Lahi ki he ngaahi Kōmiti Faleʻi faka-Vahefonua kotoa, ʻokapau ʻoku nau ʻi he Vahefonua ko ia ʻi he taimi fakataha.

A. Vavaʻu 1. Faifekau Sea Vahefonua 25. Faifekau Mataika 49. Viliami Lavulavu 2. Faifekau Pule Vahefonua 26. Faifekau Ofu 50. Sione Ma’afu Lolohea 3. Faifekau Tokoni 27. Faifekau Tefisi 51. Sione Ika Kauvaka 4. Faifekau Ongo Potungaue 28. Faifekau Masilamea 52. ‘Anau Latu 5. Faifekau ‘o e ‘Ofisi 29. Faifekau Tokoni Pule Ako 53. Fuka’eiki Kupu 6. Faifekau Makave 30. Faifekau Tiuta Lahi 54. Tukulā ‘i Namo 7. Faifekau Leimatu’a 31. Kalavite ‘Uhila 55. Pule Mailefihi/Siu’ilikutapu 8. Faifekau Pangaimotu 32. Lauhingoa Finau 56. Setuata Lahi Tokoni 9. Faifekau Ha’alaufuli 33. Tevita Kavapalu Halaifonua 57. Sekelitali Kakai Fefine 10. Faifekau Falevai 34. Va’ingavale Veikoso 58. Pule FIBS 11. Faifekau Tu’anekivale 35. Nafetalai Ika 59. Salesi Kauvaka 12. Faifekau Holonga 36. Fotu 60. Sione Uepi Fā 13. Faifekau Longomapu 37. Palefau 61. Siosaia Tu’ipulotu 14. Faifekau Taoa 38. Setuata Lahi Vahefonua 62. S. Tiueti Makasini 15. Faifekau ‘Otea 39. Paula Tatafu 63. Pongi ‘Auka Tauvaka 16. Faifekau Nuapapu 40. Hoa ‘o e Faifekau Sea 64. Fe’ofa’aki Fusikata 17. Faifekau Tu’anuku 41. Hoa ‘o e Faifekau Pule 65. Paula Tafitu’a 18. Faifekau Ovaka 42. Hala’api’api Fonongaloa 66. Sailasa Mana Puamau 19. Faifekau Hunga 43. Vanisi Fakatulolo 67. Penisoni Pau’uvale 20. Faifekau Ta’anea 44. Mahina 68. Penisini Uili 21. Faifekau Houma 45. Na’a ‘Anitoni 69. ‘Etuate Fusi 22. Faifekau ‘Alo’italau 46. Palu Sinipata 70. Simione Toluta’u 23. Faifekau Taunga 47. Simione Vaha’i 24. Faifekau ‘Utui 48. Viliami Tu’ihalamaka

E. Haʻapai 1. Faifekau Sea 4. Puleako Taufa’ahau/Pilolevu 7. Faifekau Koulo 2. Faifekau Pule 5. Faifekau Tongoleleka 8. Ongo Tiuta Lahi T/Pilolevu 3. Faifekau Ongo Potungāue 6. Faifekau Lotofoa 9. Faifekau Fakakakai

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 41 10. Faifekau 'Uiha 17. Hoa Faifekau Sea 24. Sione Mafile'o 11. Faifekau Ha'ano 18. Hoa Faifekau Pule 25. Tevesi Vi 12. Faifekau Lofanga 19. Tu'ifua Vaikona 26. Finau Taumoepeau 13. Faifekau Pule Lulunga 20. Viliami Molitika 27. Tokaukamea Puleiku 14. Faifekau Mu'omu'a 21. Semisi Tapu 28. Tokoni Setuata Lahi 15. Setuata Lahi 22. 'Ofa Vakalahi 29. Kepu 'Ioane 16. Tauhi Tohi Pa'anga 23. Paula Tu'itavuki 30. Moimoi Fakahua

F. ʻEua 1. Faifekau Pule 11. Faifekau Mata’ahó 21. Fine Siuhengalu 2. Faifekau Tokoni ‘Ohonua 12. Kalake Pa’anga ‘a e ‘Ofisí 22. Hoa Faifekau Pulé 3. Faifekau Ongo Potungāué 13. Fakafofonga FIBS 23. Langafonua Kaihau 4. Faifekau Houmá 14. Setuata Lahi Vahefonuá 24. Fia Masila 5. Faifekau Angahā 15. Tokoni Setuata Lahí 25. ‘Apai Lu’au 6. Faifekau Mu‘á 16. Toafa Faka’utoki 26. Kamaloni Latū 7. Faifekau Pētaní 17. Semisi Halaholo 27. Siua Fa’u 8. Pule Ako Hōfangahaú 18. Fatai Koloi 28. Nuku Tu’akalau 9. Pule Ako Kolisi Hangó 19. ‘Aiveni Lotulelei 10. Faifekau Pangaí 20. Keuli Latu

H. Niua Fo’ou 1. Faifekau Pulé 4. Sitiva Toa Kalu 7. ‘Inoke Tuaimei‘api 2. Faifekau ‘Esiá 5. Keneti Kata 8. ‘Apai Fangatua 3. Faifekau Pētaní 6. Siosaia Monū 9. Malakai Tavalea

I. Niua Toputapu 1. Faifekau Pulé 5. Setuata Lahí 9. Tekitau Niu‘anga 2. Faifekau Vaipoá 6. Setuata Tafahí 10. Peauafi Haukinima 3. Faifekau Falehaú 7. Telai 4. ‘Unaloto Fonua 8. Viliami Maea

K. ‘Aositelelia 1. Rev. Matafonua Fotofili 12. Siakisoni Fakatele 23. Vila Pinomi 2. Rev. Sione M. Pinomi 13. Pita Kafoika 24. Pulei Tau’ataina 3. Rev. Ha’ofanga T. Fainga’a 14. Pepe Hones 25. Heseti Fine 4. Rev. Sione ‘Ale 15. Fisipuna Tuiaki 26. Taniela Pakileata 5. Rev. ‘Isileli Tongatu’a 16. Sione Katoa 27. Taniela Taufu’i 6. Fifita Tau’ataina Vea 17. Manulevu Fifita 28. Punou Ha’unga 7. Siaosi Tamanika 18. Viliami ‘Akau’ola 29. Feleti Vi 8. Siaosi ‘U. Kupu 19. Sione Mila 30. Siosifa Hifo 9. Sitiveni Fifita 20. Milise Sotiriou 31. Keola Fangalahi 10. ‘Okalani Katoa 21. ‘Aisea Taufalele 32. ‘Afa Hingano 11. Samisoni Moimoi 22. Sepiuta Fotofili

L. Niu Sila 1. Palesiteni Ako 13. Siaosi Tene Tiueti 25. Siosifa Tu’ivai 2. Fakafofonga Poate /Muli 14. Tevita S. Langi 26. Mafi Ui-ki-he Lotu 3. Faifekau Pule Vahefonua 15. Lopeti Mosa’ati 27. Viliami Moli 4. ‘Atunaisa Siale 16. Pakilau Tukula 28. Viliami Tu’itupou 5. Fredrick Tui Feki 17. Mosese Mānoa 29. Peni Halauafu 6. Filipe Sitini Samate 18. Mataitini Fotu 30. Haini Tonga 7. Seneti ‘Olive Fiusati 19. Sione Tangi 31. Tevita Solo 8. ‘Alifeleti ‘Akau’ola 20. Epoki Lavakei’aho 32. Meli Tu’itupou Lolohea 9. Setelo Katoa 21. ‘Utoikamanu Matalave 33. Matini Palu 10. Tongia Langoia 22. Motau Faleafa 34. Penitani Faletau 11. Haloti Molitika 23. Havili ‘Ofamo’oni 35. Kitione Vaitohi 12. Samiuela Ma’u 24. Kavafusi 36. Sione Tamo’ua

42 | Tohi Miniti 37. Tu’avale Tupou

M. ‘Amelika 1. Faifekau Pule Vahefonuá 11. Talia’uli L. Moala 21. Mina Ikavuka 2. Faifekau Tokoni Vahefonuá 12. Tēvita Maliu 22. Heneli Paea 3. Samisoni Sīketi 13. Sione Haisila Ta’ufo’ou 23. Neva Fainu 4. Kaluseti Fisi’ihoi 14. ‘Elikena Fie’ilo 24. ‘Avalu Paongo 5. Tu’ipulotu Maka 15. ‘Isoa Tākeifanga 25. Suliana Latu 6. Sēmisi Pongi 16. ‘Aseli Kafoa 26. Sioeli Vea 7. Sione Manu 17. ‘Asikati Fīnau 70. Alafua Fisi’ihoi 8. Takivaha Tupou 18. Sisi Fīnau 71. Mapui Taufa’ao 9. ‘Alisi Houa 19. Samate Ikavuka 27. Lupe Ha’unga 10. Manupule F. Uaiselē 20. Viliami Fifita

Fehuʻi (11): ʻOku fēfē ʻa e ngaahi Vahe ʻi he meʻa faka-Laumālie? Pea ko e hā ha meʻa ʻe fai ke ʻāsili lelei ai ʻa e ngāue? Na’e tu’utu’uni 1. Ke tali ‘a e Miniti ‘o e Komiti Vaha’a Konifelenisi 2012-2013 kae fakatokanga’i ‘a e ongo me’a ko eni: 2. ‘Oku ‘i ai ‘a e Mape Folau ’a e Potungaue Ako ‘ a e Siasi ke muimui ki ai ‘a e ngaahi fokotu’utu’u mo e fakalakalaka ‘o e ako. 3. Ke fou e ngaahi Siasi ‘i muli ‘oku fie ngāue’aki ‘a e hingoa “Siasi Uesiliana Tau’ātaina ‘o Tonga” ‘i he founga kuo ‘osi tu’utu’uni ke fai pea ke ‘ave ki he Poate ki Muli ke nau tokanga ki ai.

Fehuʻi (12): Ko e hā haʻatau tuʻutuʻuni ki he Paʻanga Mālōlō? Na’e tu’utu’uni 1. Ke tali ʻa e Fakamatala Paʻanga ki he Paʻanga Mālōlō ʻa e kau Faifekaú; ‘oku ‘i ai ‘a e hulu ko e $38,357.13 2. Ke tali ‘a e Fakamatala Paʻanga ki he Paʻanga Mālōlō ‘a e kau ngaue ‘ikai ke Faifekau; ‘oku ‘i ai e tupu ko e $1,588.38 3. Ke tali ʻa e Fakamatala Paʻanga ki he Poate Paʻanga Mālōlō (Re Miniti Vaha’a Konifelenisi pp. 75-77)

Fehuʻi (13): Ko e hā ʻa e fakamatala ki he Paʻanga ʻa e Siasi? Na’e tu’utu’uni 1. Ke tali ʻa e Fakamatala Paʻanga Fakalukufua (Combined Financial Position) ‘a e Siasí ki he taʻu 2012, pea ke fakatokanga’i ‘a e hiki lahi ‘a e mahu’inga ‘o e toenga koloa tauhi (Total Net Assets) ‘a ia na’e $33,660,931.79 ka ‘oku ki’i holo ‘i hono fakafehoanaki mo e ta’u 2011 na’e $34,892,419.56. ‘Oku tatau (palanisi) ia mo e mahu’inga ‘o e kotoa e Pa’anga tātānaki (members’ fund). Ko e fakaikiiki eni: Pa’anga ngāue (cash on hand) $64,037.29 Pa’anga ‘i he Pangike (cash at bank) 8,554,237.25 Kau mo’ua mai (debtors) 7,816,577.10 Totongi kimu’a (prepayments) 51,200.00 Koloa Tauhi Tu’uma’u (Fixed assets) 32,838,053.34 Mo’ua ki Tu’a (Liabilities) 15,663,173.19

Fakamatala hūmai mo e hūatu fakalukufua, na’e fe’amokaki ‘a e 2012 ko e ($1,190,147.51) {Vakai ki he Fakamatala Pa’anga}

2. Ke tali e Ngaahi Toenga Pa’anga mei he ta’u kuo ‘osi (2012), ko e $257,803.47, pea ‘ave ki he Makafākinanga ke fakakakato’aki e ngaahi fatongia. 3. Ke tali ‘a e ‘Esitimeti ‘a e Konifelenisi ki he 2013 mo e 2014 (‘i he Ngaahi Fakamatala Tānaki, pp. 52-59)

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 43 Fehuʻi (14): Ko e hā ʻa e tali ki he ngaahi meʻa ʻa ia naʻe tuku ki ha niʻihi ke fai ʻe he Konifelenisi kuo hili? Na’e tu’utu’uni 1. Ke tali e ngaahi ngāue kuo fakafou mai ʻi he Kōmiti Konifelenisi; 2. Ke tali e fakamatala ki he ngaahi ngāue naʻe tuku mai mei he Konifelenisi 89 (2012).

1. (re: Fehuʻi (2): Pe ʻoku ʻi ai ha kole mei ha Vāhenga ke maʻu ha Faifekau?) Ke nofo’anga Faifekau ‘a Nukunuku Hahake.

2. (re: Fehuʻi ( ): ʻOku fēfē ʻetau Tohi Kakai?) Ke tali e Tohi Kataki 2012, mo e ngaahi fakahinohino ‘i he Miniti e Komiti Vaha’a Konifelenisi 2012- 2013.

3. (re: Fehu’i (9) (xi) Ko e hā ʻa e Fakamatala mo ʻetau faleʻi ʻa e Konifelenisí kau ki he: (F) Vaká? Ke tali e ngāue kuo lava, mo e ngaahi fakahinohino ‘i he Miniti e Komiti Vaha’a Konifelenisi 2012-2013.

(K) Liliu Leá mo e Pulusi Tohí? Ke tali e ngāue kuo lava, mo e ngaahi fakahinohino ‘i he Miniti e Komiti Vaha’a Konifelenisi 2012-2013.

4. (re: Fehuʻi (10): Ko hai ʻoku kau ʻi he ngaahi Kōmi kuo fokotuʻu ʻe he Konifelenisi? Ke tali e ngāue kuo lava, mo e ngaahi fakahinohino ‘i he Miniti e Komiti Vaha’a Konifelenisi 2012-2013.

5. (re: Fehuʻi (11): ʻOku fēfē ʻa e ngaahi Vahe ʻi he meʻa faka Laumālie? Pea ko e hā ha meʻa ʻe fai ke ʻāsili lelei ai ʻa e ngāue? 1. Ke tali ‘a e ngāue kuo lava fekau’aki mo e mahu’inga ‘o e Mo’ui Lelei, pea ke hoko ‘a e Sapate 2 ‘o ‘Epeleli ‘o e ta’u kotoa ko e Sapate ke fakamahu’inga’i ai ‘a e Mo’ui lelei. ‘E fai ai ha Li Pa’anga ke siofaki ha polokalama ke fakalakalaka ai ‘a e Mo’ui Lelei fakasino ‘a e Siasi. 2. Ke kei fai fakata’u e Konifelenisi ‘a e Siasi ‘o hange ko e taimi lolotonga. 3. Ke tali e fakamatala ki he hiki e ‘inasi Misinale ‘a e Vahefonua Tongatapu ke lava ai hono fakalelei ʻa e falenofoʻanga ʻo e Faifekau Pule Tongatapu. 4. Ke ‘oua ‘e toe hoko atu ha ngaue ki he ngaahi Siasi ‘i muli & Konisitutone, kae vakai ha founga kehe. 5. Ke fakakakato e fiema’u Veeni Mini Pasi mei Vavaʻu, ke ngāueʻaki ʻe he Ongo Potungāue. 6. Ke ‘omai ha fakaikiiki mei he Vahefonua Vava’u fekau’aki mo e alea ‘oku fai he vā mo e ‘Eiki Ma’u Tofi’a ‘o e ‘Api ko Toafa, mo e kole ke fakafoki ange ‘a e tofi’a ke fai ai ‘a e fakalakalaka ‘o Vava’u. 7. Ke fakakakato ‘a e fiema’u vaka maʻa Felemea.

6. (re: Fehu’i (13) Ko e hā ʻa e fakamatala ki he Paʻanga ʻa e Siasi?) 4. Ke tali ke hoko atu e ngāue ‘oku fai ke a. vakai’i (review) ‘a e founga fakafuofua ‘o e Faka’amu Misinale; e. tokanga ki ha founga ke fakapotongi mo fakama’uma’u ai ‘a e fakamole pa’anga; f. vakai’i (review) ‘a e founga ngāue (operations) ‘a e ‘Ofisi Pa’anga; h. vakai’i (review) ha founga ke fa’u ai ha Master Plan ki he ngaahi pisinisi ‘a e Siasi. 5. Ke ngāue’aki e founga ko eni ki he nō pa’anga fakaTalasiti: a. Ko e Nō pa’anga pe ‘oku ngofua ke fai mei he pa’anga faka-Talasiti – ko e Nō folau ‘a ha memipa ‘o e Siasi faka-kolo ko ia. ‘Oku ‘ikai toe ngofua ha nō ki ha ‘uhinga kehe. e. Pea ko e nō folau ‘oku fai pe mei he pa’anga hulu ‘i he Misinale ‘a e Talasiti takitaha. Ka ‘osi ‘a e pa’anga hulu ‘a ha Talasiti ki he ta’u ko ia, pea ‘oku ta’ofi leva. f. Ko e Siasi faka-kolo (talasiti) ko e malohinga ia ‘o e SUTT. Pea ‘oku kau ‘a e ngofua ke nō folau ‘i he pa’anga hulu ‘i he misinale ko e faka’ai’ai kinautolu koe’uhi he ‘oku tokoni’i kinautolu ‘i he taimi ‘o e faingata’a. h. ‘Oku ‘ikai ngofua ke fai ha nō pa’anga ‘i he ‘Ofisi ‘o e Siasi pe ha Potungaue he ‘oku ‘ikai hano pa’anga he budget.

44 | Tohi Miniti

7. (re: Fehuʻi (16): Pe ʻoku ʻi ai haʻatau tuʻutuʻuni kehe?) 1. Ke tali ʻa e tokanga kuo fai ‘e he ngaahi Potungāue ke fakaola e ngaahi fokotu’u ‘a ‘Ene ‘Afio he Tō Folofola huu ʻo e Konifelenisi Hono Valungofulu Mā Hiva, pea mo e Tali ki he Tō Folofolá 2. Ke tali ʻa e tokanga kuo fai ‘e he ngaahi Potungāue ke fakaola e ngaahi fokotu’u na’e fai ‘e he Palesiteni ‘i he’ene Fakamatala Fakataʻu 2011 2012

Fehuʻi (15): Pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku tau tuku ki he Konifelenisi kahaʻu? 1. Ko e Fehu’i 14, 2.6 6. (re: Fehu’i (13) Ko e hā ʻa e fakamatala ki he Paʻanga ʻa e Siasi?) 4. Ke tali ke hoko atu e ngāue ‘oku fai ke a. vakai’i (review) ‘a e founga fakafuofua ‘o e Faka’amu Misinale; e. tokanga ki ha founga ke fakapotongi mo fakama’uma’u ai ‘a e fakamole pa’anga; f. vakai’i (review) ‘a e founga ngāue (operations) ‘a e ‘Ofisi Pa’anga; h. vakai’i (review) ha founga ke fa’u ai ha Master Plan ki he ngaahi pisinisi ‘a e Siasi.

2. Ko e Fehu’i 16 (‘oku hoko hake) Tu’utu’uni fika 1-7

Fehuʻi (16): Pe ʻoku ʻi ai haʻatau tuʻutuʻuni kehe? Na’e tu’utu’uni 1. Ke tali ʻa e Tō Folofola ʻi he huufi ʻo e Konifelenisi Hono Hivangofulu, pea mo e Tali Folofolá, pea tuku ki he Kōmiti Konifelenisí ke tokanga mo ngāue ki ai. 2. Ke tali ʻa e Fakamatala Fakataʻu ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí ki he taʻu Faka-Konifelenisi 2012-2013, pea tuku ki he Kōmiti Konifelenisí ke tokanga mo ngāue ki ai. 3. Ke tali kotoa ʻa e ngāue naʻe fai ʻe he Kōmiti Vahaʻa Konifelenisí ʻi he taʻu Faka-Konifelenisi 2012-2013. Pea ke hoko atu ‘a e ngaahi ngāue ‘oku fiema’u ke fakakakato.

Fakamā’opo’opo ngāue: 4. [Organizational structure] Ke fakamafai’i ‘a e fa’unga pule mo e fa’unga ngāue ‘a e Siasi ke hoko ko e Tu’utu’uni Faka-Konifelenisi, pea ke muimui leva ki ai. 5. [Financial policy] Ke fakamafai’i e fakamā'opo'opo ‘o e ngaahi lao mo e tu’utu’uni ki he tanaki, tauhi mo ngāue’aki ‘a e pa’anga ‘a e Siasi ke hoko ko e Tu’utu’uni Faka-Konifelenisi, pea ke ngāue’aki leva. 6. [Human resources management system] Ke fakamafai’i ‘a e ngāue kuo fai ki he ngaahi lakanga mo e fakamatala fatongia (job descriptions) ke hoko ko e Tu’utu’uni Faka-Konifelenisi, pea ke ngāue’aki leva.

‘Oku hounga ki he Siasi ‘a e tokoni na’e fai ‘e he Pacific Leadership Program (PLP) ‘o lava ke fokotu’utu’u ai ‘a e ngaahi polokalama ko eni

7. Ke tali ko e Visone eni mo e Taumu’a Ngāue ‘a e Siasi ki he ta’u ‘e 5 ka hoko mai (2013-2018), pea tuku ki he Kōmiti Konifelenisi ke tokanga’i hono palani mo hono fakahoko, ‘o lipooti mai ki he Konifelenisi he ta’u kotoa ‘a e ngāue kuo lava he ta’u taki taha pea mo e fokotu’utu’u ki he ta’u ‘oku hoko ai.

VĪSONE: ‘Oku tukupā ‘a e Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o Tongá (Siasí) ke hakeaki’i ‘a e ‘Otuá ko e tu’ukimu’a ‘i he me’a kotoa pē, pea ‘oku fakaivia hono kau memipá ‘e he Laumālie Ma’oni’oní, ke nau fakahaa’i hono ivi fakamo’uí ‘i he lotu, ako mo e ngaahi ngāue tokoni kotoa pē, ke nau a’usia ai ‘a e kakato ‘o e mo’uí pea ke ma’u foki ke lahi ‘aupito. VISION STATEMENT: The Free Wesleyan Church of Tonga is committed to truly putting God first so that all people see the power of His Spirit moving in a living church where every person is a valued part of the Body of Christ, assisted through worship, education and service to experience life in its fullness.

KO E NGAAHI TAUMU’A (HIGH ORDER STRATEGIC DIRECTIONS)

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 45 1. Ko e tui ki he tataki ‘a e ‘Eiki ko Sisu Kalaisí ‘a e taula ke ne pukepuke ‘a e Siasí mei he ngaahi ta’au feliliuaki ‘o e senituli 21 To respond to the call of Jesus in faith amid the rapid changes of this 21st Century 2. Ke fakapapau’i ‘oku longomo’ui pea hōhoamālie ‘a e ngaahi polokalama ngāue ‘a e Siasí pea mo ‘ene ngaahi ma’unga kelesí ke mahino ‘okú ne pukepuke lelei mo matauhi hono kau memipá To strengthen and transform the church’s ministry, worship and services to better sustain all members 3. Ke ngāue’aki ha ngaahi founga ‘oku fenāpasi mo e ngaahi tūkunga kehekehe ‘o e mo’ui ‘a e kakaí, kae fakapapau’i ‘oku kei fakahaa’i totonu ai pē ‘a e tui, tōtō’onga lotu, akonaki mo e ngāue fakalaumālie ‘a e Siasí To express faith, worship, prayer, teaching and ministry in ways designed to effectively meet the different needs of diverse groups of people 4. Ke hoko pē ‘a e Siasí ko e fale hūfanga ki he taha kotoa, pea ‘oku nau ‘atā ai kotoa pē ke kau ki he Sino-hā-mai ‘o e ‘Eikí, ‘o ‘ikai ha lau tu’unga pe fa’ahinga To be an inclusive church where all people, regardless of age, gender or status, are valued members of the Body of Christ 5. Ke fakataulama lelei ‘e he Siasí ‘a e anga ‘o e nofo ‘a e kakaí, ‘i he ngaahi me’a ‘oku hoko fakalotofonua mo fakamamani lahi To be relevant and connected to the wider community - local and international, 6. Ke tofa ha hala lelei ‘okú ne fakatupulekina ‘a e kaha’u ‘o e Siasí pea ke fokotu’utu’u ‘ene ngaahi polokalamá ke hōhoa mālie mo e ngaahi taumu’a ‘a e ‘Otuá To plan for future growth by fully organising the Free Wesleyan Church of Tonga, its programmes and its church-life around the purposes of God

8. Ke toki tānaki ki he Minití (vakai ki he Ngaahi Fakamatala Tānaki) ‘a e Ngaahi Fakamālō ‘a e Konifelenisi, kimuʻa pea toki silaʻi e Miniti

Fehuʻi (17): ʻE fai ki fē pea fai fakakū ʻa e Konifelenisi Kahaʻu? Na’e tu’utu’uni Ke fai ki Vava’u ‘a e Konifelenisi 91, pea tuku ki he Palesiteni ʻo e Siasí mo ʻEne ʻAfió, Kingi Tupou VI, ke tuʻutuʻuni ki hono taimí.

Na’e faka’osi’aki e fakataha ‘a e Himi 663, veesi 4, mo e lotu na’e fai ‘e he Sea.

Ngaahi fakamatala tānaki

1. Tohi Kakai 1. Fakamāʻopoʻopo ‘a e ola ‘o e Tohi Kakai 2013 1.1 Ko e tokolahi ‘o e kakai ‘oku mēmipa ‘i he Siasi Uēsiliana Tauʻatāina ‘o Tongá ‘i he taʻu 2013 ko e toko 33,556 ‘i he Vahefonua ‘e 6 ‘i Tongá pea toko 3,624 ‘i he Vahefonua Niu Silá ‘i he ngaahi Vahefonua ‘i Mulí. Ko e tokolahi fakalūkufua ‘o e Siasi ‘i he Vahefonua ‘e 7 ko ‘ení naʻe feʻunga mo e toko 37,180; ‘a ia ko e kakai tangata ‘e toko 18,547 pea mo e kakai fefine ‘e toko 18,633. ‘Oku feʻunga ‘a e tokolahi ‘o e kakai tangatá mo e pēseti ‘e 49.9% ‘o e kātoa ‘o e tokolahi ‘o e Siasí, pea feʻunga ‘a e kakai fefiné mo e pēseti ‘e 50.1%. ‘Oku hā ‘i he tēpile ‘i laló ‘a e tokolahi ‘o e Siasí ‘i he ngaahi Vahefonua taki taha, pea pehē ki he tokolahi ‘o e kakai tangata pea mo e kakai fefine. Ko e ngaahi Vahefonua ‘o Tongatapu, ‘Eua, Niuatoputapu pea mo Niuafoʻoú naʻe tokolahi ange ‘a e kakai tangatá ‘i he kakai fefiné, pea ko e ngaahi Vahefonua ‘o Vavaʻu, Haʻapai, pea mo Niu Silá naʻe tokolahi ange ai ‘a e kakai fefiné. Tēpile 1: Tokolahi ‘o e Kakai ‘i he ngaahi Vahefonua, 2013

Vahefonua Tangata Fefine Kātoa Tongatapu 12,106 12,033 24,139 Vava'u 2,463 2,547 5,010 Ha'apai 1,040 1,083 2,123 'Eua 926 882 1,808 Niuatoputapu 99 98 197 Niuafo'ou 140 139 279 Kātoa Tonga 16,774 16,782 33,556 Niu Sila 1,773 1,851 3,624 Kātoa Vahefonua ‘e 7 18,547 18,633 37,180

1.2 Ko e Siasí ‘i Tonga 1.2.1 Naʻe feʻunga ‘a e tokolahi ‘o e Siasí ‘i Tonga ni mo e toko 33,556 ‘i he taʻu 2013, ka naʻe toko 33,213 ‘i he taʻu 2012. ‘Oku tupu ‘a e tokolahi ‘o e Siasí ‘aki ‘a e toko 343 pe ko e pēseti ‘e 1.0% mei he tokolahi naʻe ‘i ai ‘i he taʻu 2012. Ko e tokolahi ‘i he ta’u 2013, na’e ma’u ia ‘i hono tānaki ki he tokolahi ‘i he 2012 ‘a e Tupu ko e toko 2,904 pea kole mei ai ‘a e Holo ko e toko 2,561, ‘o ma’u ai ‘a e toko 33,556. ‘Oku hā ‘i he tēpile fika 2 ‘i laló ‘a e tokolahi ‘o e Siasí ‘i he ngaahi Vahefonua ‘i Tongá ‘i he taʻu 2012 mo e taʻu 2013 pea mo e faikehekehe ‘i he mataʻifiká mo e pēseti. Ko e Vahefonua Vavaʻú pe naʻe hā ai ‘a e holo ‘i hono tokolahí, kae tupu ‘a e toenga ‘o e ngaahi Vahefonuá. Tēpile 2: Ko e tokolahi ‘o e Siasí ‘i he ngaahi Vahefonuá, 2012 mo e 2013 Vahefonua Tokolahi 2012 Tokolahi 2013 Faikehekehe 'i Faikehekehe 'i he fika he pēseti Tongatapu 23,792 24,139 347 1.5 Vava'u 5,107 5,010 -97 -1.9 Ha'apai 2,086 2,123 37 1.8 'Eua 1,777 1,808 31 1.7 Niuatoputapu 181 197 16 8.8 Niuafo'ou 270 279 9 3.3 Kātoa Tonga 33,213 33,556 343 1.0

1.2.2 Ko e fakakātoa ‘o e Tupu ‘i he tokolahi ‘o e Siasí ‘i he taʻu 2013 naʻe feʻunga mo e toko 2,904; ‘o ‘i loto ai ‘a e toko 515 ko e Pēpē Foʻou, toko 215 ko e hiki mai mei ha Siasi Kehe, toko 162 ko e Hiki Mai mei Muli, mo e toko 593 naʻe ‘ikai ke lau ‘i he Tohi Kakai 2012, ka naʻa nau mēmipa pe ‘i he Siasí. Ko e toko 593 ko ‘ení naʻe kau ki ai ‘a e kau mēmipa naʻe folau fakataimi ki Muli ka kuo nau foki mai. Ko e niʻihi naʻe hiki mei honau Siasí ki ha Siasi kehe ka naʻe ‘ikai ke tohi kinautolu ‘i honau Siasí ‘i he 2012, pea mo e niʻihi naʻe ngalo pe ke tohi kinautolu ‘i Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 47 honau ngaahi Siasí. Naʻe ‘i ai foki mo e toko 1,419 naʻa nau hiki mai mei ha Siasi Uēsiliana kehe. ‘Oku hā ‘a e vahevahe ‘o e Tupu ‘i he tokolahi ‘o e Siasí ‘i he kalafi fika 1 ‘i laló. Kalafi 1: Vahevahe ‘o e Tupu ‘i he tokolahi ‘o e Siasí, 2013

Hiki mai mei Hiki mai mei muli he siasi 6% kehe 7%

Ikai kau Hiki mai TK2012 fakasiasi pe 20% 49%

Pepe fo'ou 18%

1.2.3 Ko e fakakātoa ‘o e Holo ‘i he tokolahi ‘o e Siasí ‘i he taʻu 2013 naʻe feʻunga mo e toko 2,561; ‘o ‘i loto ai ‘a e kau Pekia ‘e toko 269, toko 258 naʻe Hiki Atu ki ha Siasi Kehe, toko 381 na’e Hiki Atu ki Muli, mo e toko 1,653 naʻe Hiki Atu ki ha Siasi Uēsiliana ‘i ha kolo kehe. ‘Oku hā ‘a e vahevahe ‘o e Holo ‘i he tokolahi ‘o e Siasí ‘i he kalafi fika 2 ‘i laló. ‘Oku faingataʻa ‘aupito ke lekōti totonu ‘a e kakai ‘oku hiki atu ki he Siasi Uēsilianá ‘i ha kolo pe Vahefonua kehe, koeʻuhí ko e founga lekōti ‘o e kakai ‘oku fehikitaki faka-Siasi pe. ‘Oku ‘i ai ‘a e kakai Uēsiliana kuo nau hiki atu ki ha Siasi Uēsiliana ‘i ha kolo pe Vahefonua kehe, ka ‘oku ‘ikai ke fakapapauʻi ‘e he Faifekau ‘o e Siasi kuo hiki atu ki aí kuo aʻu ange ‘a e mēmipa ko ‘eni ‘o kau ki hono Siasí. Ko hono totonu ‘o e fehikitaki faka- Siasi ‘a e kakai Uēsilianá ke fetāmateʻaki pē ‘a e niʻihi kuo hiki atú mo e niʻihi kuo hiki maí. He neongo kuo hiki atu ka ‘oku kei nofo pe ‘i he lotofale ‘o e Siasi Uēsilianá. ‘Oku ‘ikai ke lava ‘o fetāmateʻaki ‘a e fehikitaki faka-Siasí koeʻuhí pe ko e ‘ikai ke pau ‘a e lekooti ‘o e fehikitaki, pea ‘oku fiemaʻu ke fakaleleiʻi ‘a e lekooti ko ‘ení. Kalafi 2: Vahevahe ‘o e Holo ‘i he tokolahi ‘o e Siasí, 2013

Hiki ki ha siasi kehe 10%

Hiki ki muli 15% Hiki atu Pekia fakaSiasi pe 10% 65%

1.2.4 ‘Oku mahino mei he tokolahi ‘o e Siasí ‘i he ngaahi Vahefonuá ‘a e tokolahi taha pe ‘a e nofo ‘a e kakai Uēsilianá ‘i he Vahefonua Tongatapú. ‘Oku feʻunga mo e pēseti ‘e 72% ‘oku nofo ‘i Tongatapu, pēseti ‘e 14.9% ‘i Vavaʻu, pēseti ‘e 6.3% ‘i Haʻapai, pēseti ‘e 5.4% ‘i ‘Eua, pēseti ‘e 0.6% ‘a Niuatoputapu, pea pēseti ‘e 0.8% ‘i Niuafoʻou. ‘Oku fōtunga tatau pē hono vahevahe ‘a e kakai ‘o e Siasí ‘i he ngaahi Vahefonuá ki he taʻu 2012 mo e taʻu 2013.

1.2.5 ‘I he aʻu mai ki he taʻu 2013, ‘oku mahino ‘a e hiki hake ‘a e tokolahi ‘o e Siasí ‘i hono fakafehoanaki ki he tuʻunga naʻe ‘i ai ‘i he taʻu 2012. Neongo ‘oku ‘ikai ke aʻu ki he tuʻunga naʻe ‘i ai ‘i he taʻu 2009 ki he taʻu 2011. ‘I hono fakafehoanaki ‘a e tokolahi ‘o e Siasí ‘i he taʻu 2013 ki he tokolahi ‘i he taʻu 2009, ‘oku hā ai ‘a e holo pēseti ‘e 1.2%. ‘Oku hā ‘i he kalafi fika 3 ‘i laló ‘a e fetōʻaki ‘i he tokolahi ‘o e Siasí ‘i he taʻu ‘e nima kuo hilí. Kalafi 3: Tokolahi ‘o e Siasi Uēsilianá ‘i he taʻu 2009-2013

48 | Tohi Miniti 34,400 34,200 34,295 34,000 33,967 34,048 33,800 33,600 33,556 33,400

33,200 33,213 33,000 32,800 32,600 2009 2010 2011 2012 2013

1.2.6 ‘Oku feʻunga ‘a e tokolahi ‘o e kakai tangatá mo e toko 16,774; pea ko e tokolahi ‘o e kakai fefiné ‘oku toko 16,782, ‘a ia ‘oku tokolahi ‘aki ‘e he kakai fefiné ‘a e toko 8 pē ‘i he kakai tangatá. ‘I hono fakafehoanaki ‘a e tokolahi ‘o e kakai tangatá mo e kakai fefiné ‘i he Siasí ‘i ha falakiseni, ‘oku fakafuofua ki he kakai tangata ‘e toko 99.9 ki he kakai fefine ‘e toko 100 ‘i he Siasí (Sex Ratio). ‘Oku mahino pe ‘a e ‘ikai ha fuʻu faikehekehe ‘i he tokolahi ‘o e kakai tangatá mo e tokolahi ‘o e kakai fefiné, ‘i he ofi ‘aupito ‘a e fika ko ‘ení ki he 100. Kapau naʻe 100 ‘a e mataʻifika ko ‘ení, ‘e tokolahi tatau pē ‘a e kakai tangatá mo e kakai fefiné. Kapau ‘e siʻi hifo ‘i he 100, ‘e tokolahi ange ‘a e kakai fefiné ‘i he kakai tangatá. Kapau ‘e lahi ‘a e mataʻifika ko ‘eni ‘i he 100, ‘e tokolahi ange ‘a e kakai tangatá ‘i he kakai fefiné. ‘Oku hā ‘i he tēpile fika 3 ‘i laló ‘a e tūkunga hono fakafehoanaki ‘a e tokolahi ‘o e kakai tangatá mo e kakai fefiné ‘i he ngaahi Vahefonuá. Tēpile 3: Kakai tangata mo e kakai fefine ‘i he ngaahi Vahefonuá, 2013 Fakafehoanaki Tokolahi 'o e Tokolahi 'o e Tokolahi Tangata/Fefine 100 Vahefonua kakai tangata kakai fefine Kātoa (Sex Ratio) Tongatapu 12,106 12,033 24,139 101 Vava'u 2,463 2,547 5,010 97 Ha'apai 1,040 1,083 2,123 96 'Eua 926 882 1,808 105 Niuatoputapu 99 98 197 101 Niuafo'ou 140 139 279 101 Kātoa Tonga 16,774 16,782 33,556 99.9

1.2.7 Ko e tokolahi ‘o e kau Lotufehuʻi ‘i he Siasí naʻe feʻunga mo e toko 12,719, pea toko 20,837 ‘a e kakai naʻe ‘ikai Lotufehuʻí pe Fanongo. ‘Oku tokolahi taha pe ‘a e nofo ‘a e kakai Lotufehuʻí ‘i Tongatapu, pea toe tokolahi taha pē ‘a e kau Fanongo ‘oku nofo ‘i Tongatapú. ‘Oku hā ‘i he tēpile fika 4 ‘i laló ‘a e tokolahi ‘o e kau Lotufehuʻi mo e kau Fanongo ‘i he ngaahi Vahefonuá, pea pehē ki he pēseti ‘o e kakai ‘o e Siasí ‘oku Lotufehuʻi mo Fanongo. Tēpile 4: Tokolahi ‘o e kau Lotufehuʻí mo e ‘Ikai Lotufehuʻi, 2013 Vahefonua/Tu'unga Pēseti 'oku Pēseti 'oku Lotufehu'i Lotufehu'i 'Ikai Lotufehu'i Kātoa Lotufehu'i 'Ikai Lotufehu'i Tongatapu 8,743 15,396 24,139 36.2 63.8 Vava'u 2,141 2,869 5,010 42.7 57.3 Ha'apai 890 1,233 2,123 41.9 58.1 'Eua 755 1,053 1,808 41.8 58.2 Niuatoputapu 90 107 197 45.7 54.3 Niuafo'ou 100 179 279 35.8 64.2 Kātoa Tonga 12,719 20,837 33,556 37.9 62.1

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 49

1.2.8 ‘Oku hā ‘i he tēpile fika 5 ‘i laló, ‘a e tokolahi ‘o e kau Lotufehuʻi mo e kau Fanongo Tangata mo Fefine. ‘Oku mahino pe ‘a e tokolahi ange ‘a e kau Lotufehuʻi fefiné, pea mo e tokolahi ange ‘a e kau Fanongo tangatá. Ko e kau Lotufehuʻí ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi lakanga fakalotu ‘oku nau maʻu pea pehē ki he ngaahi fatongia fakalotú, kā ‘e toki fakamāʻopoʻopo ‘eni ‘i he Tohi Kakai Lahi ‘e fakahoko ‘i he taʻu 2017. Ko e kau Fanongó ‘oku kau ki ai ‘a e fānau Lautohi Faka-Sāpate, fānau Toʻutupu mo e kau Fanongó pē. Tēpile : Ko e kau Lotufehuʻi mo e ‘Ikai Lotufehuʻi Tangata mo Fefine, 2013 Tuʻunga Lotufehuʻi Tangata Fefine Kātoa Lotufehuʻi 5,337 7,382 12,719 ‘Ikai Lotufehuʻi pe Fanongo 11,437 9,400 20,837 Kātoa 16,774 16,782 33,556

1.2.9 ‘I hono fakafehoanaki ‘a e tokolahi ‘o e kau Lotufehuʻi ‘i he ngaahi Vahefonuá ‘i he taʻu 2013 pea mo e tokolahi ‘i he taʻu 2012, ‘oku hā mahino mai ‘a e tupu ‘i he tokolahi ‘o e kau Lotufehu’i ‘i he ngaahi Vahefonuá kotoa tukukehe pe ‘a Niuafoʻou ‘a ia naʻe tuʻu maʻu pē ‘a e tokolahí. Naʻe feʻunga mo e toko 534 ‘a e kau Lotufehuʻi Foʻou naʻe tānaki mai ‘i he 2013. Naʻe holo ‘a e tokolahi ‘o e kau Fanongó ‘aki ‘a e toko 191.‘Oku hā ‘a e hiki ko ‘ení ‘i he tēpile fika 6 ‘i laló. Tēpile 6: Kau Lotufehuʻí mo e kau Fanongó ‘i he ngaahi Vahefonuá, 2012 mo e 2013 Vahefonua Lotufehuʻi Lotufehuʻi Faikehekehe Fanongo Fanongo Faikehekehe 2012 2013 2013-2012 2012 2013 2013-2012 Tongatapu 8,331 8,743 412 15,461 15,396 -65 Vavaʻu 2,086 2,141 55 3,021 2,869 -152 Haʻapai 864 890 26 1,222 1,233 11 ‘Eua 720 755 35 1,057 1,053 -4 Niuatoputapu 84 90 6 97 107 10 Niuafoʻou 100 100 0 170 179 9 Kātoa Tonga 12,185 12,719 534 21,028 20,837 -191

1.3 Ko e Siasí ‘i he Vahefonua Niu Silá 1.3.1 Ko e Vahefonua Niu Silá pē ‘i he ngaahi Vahefonua ‘o e Siasi Uēsilianá ‘i Mulí, naʻe fakakakato mai ‘enau Tohi Kakaí ‘i he taʻu 2013, pea ko Niu Sila pē ‘oku fakakau ‘enau Tohi Kakaí ‘i he lipōti ko ‘eni. Naʻe ‘ikai ke maʻu mai ha Tohi Kakai ‘a e Vahefonua ‘Ameliká, pea ko ‘Aositelēlia naʻe ‘omai ‘a e foomu fakamāʻopoʻopo pē ‘e taha ka naʻe ‘ikai ke ngāueʻaki ‘a e founga Tohi Kakai naʻe ngāueʻaki ‘e he ngaahi Vahefonua ‘e 7 kehe ‘o e Siasí.

1.3.2 Ko e tokolahi ‘o e Siasí ‘i he Vahefonua Niu Silá ‘i he 2013 naʻe feʻunga mo e toko 3,624 ka naʻe toko 3,487 ‘i he 2012, ‘a ia naʻe tupu peseti ‘e 3.9% ‘a e Siasí. Naʻe toko 1,773 tangata pea toko 1,851 fefine, ‘o feʻunga ‘a e kakai tangatá mo e pēseti ‘e 49%, pea feʻunga ‘a e kakai fefiné mo e pēseti ‘e 51%, ‘a ia ‘oku fakafuofua ki he kakai tangata ‘e toko 96 ki he kakai fefine ‘e toko 100 ‘i he Siasí ‘i Niu Sila ‘i he taʻu 2013.

1.3.3 Ko e ngaahi Siasi ‘e 35 ‘i he Vahefonua Niu Silá.

1.3.4 Ko e tokolahi ‘o e kau Lotufehuʻi ‘i he Siasí naʻe feʻunga mo e toko 1,252 pea toko 2,372 naʻe ‘Ikai Lotufehuʻí pe Fanongo. Naʻe feʻunga ‘a e kau Lotufehuʻi tangatá mo e toko 586 pe pēseti ‘e 46.8%, pea feʻunga ‘a e kau Lotufehuʻi fefiné mo e toko 666 pe pēseti ‘e 53.2%. Naʻe ‘i ai ‘a e ngaahi lakanga mo e fatongia fakalotu naʻe maʻu ‘e he kau Lotufehuʻí, ka ‘e toki fakamāʻopoʻopo ‘a e ngaahi lakanga mo e fatongia fakalotu ko ‘ení ‘i he Tohi Kakai Lahi ‘o e taʻu 2017.

II Ko e founga hono fakahoko ‘o e Tohi Kakai 2013 2.1 Naʻe tufa ki he ngaahi Faiʻangalotu Uēsiliana kotoa pē ‘a e lisi ‘o e kau mēmipa naʻe lau ‘i he Tohi Kakai ‘o e 2012, ʻa ia kuo ʻosi maʻu ia ʻe he ngaahi Faiʻangalotu taki taha ʻa e tokolahi ʻo honau kau mēmipa. Ko e Tohi Kakai ʻo e taʻu ni, 2013 naʻe ngāueʻaki ʻa e foomu Tohi Kakai ‘e ua, ke hiki mai ai ‘a e ‘Tupu’ pea mo e ‘Holo’ ‘i he tokolahi ‘o e Siasí ‘i he 2013. Ko e Foomu Tohi Kakai 01-2013, naʻe hiki mai ai ‘a e ‘Tupu’ ‘i he Siasí, ‘o

50 | Tohi Miniti kau ki ai ‘a e Pēpē Foʻou, Kakai kuo hiki mai mei ha Siasi Uēsiliana ‘i ha kolo pe Vahefonua kehe, Kakai kuo hiki mai mei ha Siasi kehe, Kakai kuo hiki mai mei ha Siasi Uēsiliana ‘i Muli, pea mo e kakai naʻe ‘ikai ke lau ‘i he Tohi Kakai ‘o e 2012. Naʻe kau foki ‘i he hiki mai ‘i he Foomu ko ‘ení ha ngaahi liliu ki ha tūkunga ‘o e kau mēmipa naʻe lau ‘i he Tohi Kakai 2012. Ko e Foomu Tohi Kakai 02-2013, naʻe hiki mai ai ‘a e ‘Holo’ ‘i he Siasí, ‘o kau ai ‘a e kau Pekia, Kakai kuo hiki atu ki ha Siasi Uēsiliana ‘i ha kolo pe Vahefonua kehe, Kakai kuo hiki atu ‘o Siasi kehe, mo e Kakai kuo hiki atu ki Muli. Naʻe tufa foki mo e Tohi Fakahinohino ki hono fakafonu ‘a e ongo Foomu Tohi Kakai 2013 ki he ngaahi Faiʻangalotú.

2.2 Naʻe fakahoko ha ngaahi ako maʻae kau Faifekau ‘i he Vahefonua Tongatapú pea mo e Vahefonua ‘Euá, pea pehē ki he Vahefonua Niu Silá, ke fakamahino ‘a e ngaahi fakamatala naʻe fiemaʻu ke fakafonu mai ‘i he ongo Foomu Tohi Kakai 2013. Ko e toenga ‘o e ngaahi Vahefonuá, naʻe kole ke nau muimui pē ‘i he Tohi Fakahinohino ne tufaki fakataha mo e ongo Foomu Tohi Kakai 2013.

2.3 Naʻe kamata hono tānaki mai ‘a e ngaahi Foomu Tohi Kakai mei he ngaahi Faiʻangalotú ‘i he uike fakaʻosi ‘o Fepueli, pea ngata ki he ‘aho 31 ‘o Mē 2013. Naʻe fakahoko hono vakaiʻi ‘o e ngaahi Foomu kuo tānaki maí, pe ‘oku kakato mo tonu hono fakafonú, pea naʻe pau ke toe kole ha tokoni ki he ngaahi Faiʻangalotú ke nau tokoni ki hono fakakakato mo fakatonutonu ‘a e ngaahi fakamatala ‘e niʻihi. Naʻe fakahū ‘a e ngaahi fakamatala kuo tānaki maí ki he komipiutá ke fai ai hono fakamāʻopoʻopo, pea mo faʻu ‘a e tēpile fakafika ke ne fakamāʻopoʻopo ‘a e ngaahi ola ‘o e Tohi Kakai 2013.

2.4 Naʻe aʻu ki he ‘aho 31 ‘o Mē 2013, ko e Vahefonua Niu Silá pē ‘i he ngaahi Vahefonua ‘i Mulí kuo kakato mai ‘enau ngaahi Foomu Tohi Kakai 2013, pea ko Niu Sila pe ‘oku kau ‘i he fakamāʻopoʻopo ‘o e ola ‘o e Tohi Kakai 2013 ‘a e Siasí. Naʻe ʻikai maʻu mai ha fakamatala ʻe taha mei ʻAmelika pea ko e fakamatala ne toki maʻu mai (Siune) mei ʻAositelēlia ne taʻekakato ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻo e foomu Tohi Kakai, pea ʻoku faingataʻa ai ke ʻoatu ha fakamatala pau.

III Ko kinautolu naʻa nau fakahoko ‘a e Tohi Kakai 2013 3.1 Naʻe tokangaʻi ‘a hono fakahoko ‘o e Tohi Kakai 2013 ‘e he ʻOfisa Tohi Kakai Pule mo e Kōmiti Tohi Kakai ‘a e Siasí, ‘a ē ‘oku Sea ai ‘a e Sekelitali Lahi ‘a e Siasí, pea Sekelitali ‘a e Pule ‘o e Kolisi Kuini Sālote. Naʻe fakahoko ‘a e ngāue ki hono tufaki mo tānaki pea mo vakaiʻi ‘a e ngaahi foomu Tohi Kakaí ‘e he kau ngāue ‘o e Vaʻa Fetuʻutaki. Ko e ngāue faka-komipiuta ki he Tohi Kakaí naʻe tataki ‘e he ‘Ofisa mei he Potungāue Sitetisitika ‘a e Puleʻangá ko Sione Lolohea.

3.2 Ko hono fakafonu ‘o e ngaahi foomu Tohi Kakaí mei he ngaahi faiʻangalotú, naʻe fakafalala pē ‘i he kau Faifekau, kau Sētuata mo e kau Sekelitali, pea pehē ki he kau Ngāue Tohi Kakai ‘i he ngaahi faiʻangalotú, ‘a ē naʻe kaungā ngāue mo e Vaʻa Tohi Kakai ‘a e Siasí ‘i hono fakahoko ‘a e Tohi Kakai 2012.

IV Ko e ngaahi pole ‘o e Tohi Kakaí 4.1 ‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi pole ‘oku fetaulaki mo e Siasí ‘i he fakahoko ‘ene Tohi Kakai fakataʻú, ‘a ia kuo pau ke fakatokangaʻi. Ko e ngaahi pole ko ‘ení ko e taʻau pe ia ‘o e faʻahinga tānaki fakamatala lahi pehé ni ‘a ia ‘oku pau ke fakahoko fakataʻu. ‘E tokoni ki he Siasí ‘a hono fakatokangaʻi ‘o e ngaahi pole ko ‘ení koeʻuhí ke ne fakaʻaiʻai ‘a e ngāue vāofi ange mo e fepoupouaki ‘a e kakai ‘o e Siasí ‘i hono fakahoko ‘ene Tohi Kakai fakataʻú, pea tokoni foki ke toe mahino ange ‘a e ngaahi ola ‘oku maʻu mei he Tohi Kakaí.

4.2 ‘Oku ‘i ai ‘a e polokalama ngāue ‘a e Tohi Kakaí kuo pau ke muimuiʻi koeʻuhí ke maau ‘a e olá ke fakahū ki he ngaahi Kōmiti pea mo paaki ‘i he ‘Āsenita ‘o e fakataha Konifelenisi fakataʻú. ‘E makatuʻunga ‘a e fakakakato ‘o e ngāue ko ‘ení ki he taimi ‘oku fiemaʻu ki aí ‘o kapau ‘e kakato mai ‘a e ngaahi fakamatala Tohi Kakaí mei he faiʻangalotu kotoa pē ‘o e Siasí. Taimi ‘e niʻihi ‘oku ‘ikai ke kakato pe tonu ‘a e ngaahi fakamatala ‘oku tānaki mai ‘i he ngaahi Foomu Tohi Kakaí, pea kuo pau ke toe fai e fengāueʻaki mo e ngaahi faiʻangalotú ke fakakakato mo fakatonutonu. Ko e Tohi Kakai ‘a e ngaahi Vahefonua ‘i Mulí ‘oku faʻa tuai hono maʻu maí, pea ‘ikai kakato pe tonu ‘a e ngaahi fakamatala ‘e niʻihi. ʻOku mahino pe ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e Tohi Kakai ʻi Muli ʻi he natula fakasiokālafi ʻo e nofó, ka ʻoku toe kanoni ʻaki ʻa e taʻemahino ʻa hono fakafonu ʻo e foomu faingofua pe ʻo e Tohi Kakai. ʻOku mahuʻinga ke muimui pau ʻa e kau Faifekau Pule mo ʻenau kau ngāue Tohi Kakai ʻi he ngaahi Vahefonua Muli, ki he ngaahi fakahinohino ʻoku hā atu ʻi he Foomu Tohi Kakai, he ʻoku faingofua pe.

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 51 4.3 ‘Oku mahino ‘i he Tohi Kakai 2013 ‘a e lahi ‘o e fehikitaki ‘a e kakai Uesilianá ‘i he ngaahi ‘uhinga kehekehe pē. ‘Oku faingataʻa leva ke fakamāʻopoʻopo ‘a e fehikitaki ‘a e kakaí koeʻuhi pē ko e faingataʻa ke fakapapauʻi pe ko fē ‘a e feituʻu ‘oku totonu ke tohi ‘i aí. ‘Oku lahi ‘a e hā mai ‘i he ngaahi Foomu Tohi Kakai ‘a e kakai kuo nau hiki atu ki ha Siasi Uēsiliana ‘i ha kolo pe Vahefonua kehe, ka ‘oku ‘ikai ke ‘asi mai honau hingoá ‘i he Tohi Kakai ‘a e ngaahi kolo pe Vahefonua ko iá. ‘Oku mahino mei heni ‘a e mahuʻinga ke fakaleleiʻi ‘a hono lekooti ‘o e fehikitaki ‘a e kakai Uēsilianá. ‘Oku mahuʻinga ke lekooti ‘i he Siasi Uēsiliana ‘oku hiki mei ai ha mēmipa, pea fakapapauʻi ‘e aʻu ki he Faifekau ‘o e Siasi Uēsiliana ‘oku hiki atu ki aí ‘a e hingoa ‘o e mēmipa ko ‘ení.

V. Ko e Polokalama Ngāue ‘o e Tohi Kakai 2014 2013 2014 Siul ‘Ako Sep ‘Oka Nov Tis San Fep Maʻa ‘Epe Mē Siun Siul

Tufaki ‘o e lisi ‘o e kakai naʻe lau ‘i he Tohi Kakai 2013 ki he ngaahi Siasi fakakolo Ako maʻae kau Faifekau mo e kau ngāue Tohi Kakai 2014 Paaki ‘a e ‘ū Foomu Tohi Kakai 2014 mo e Tohi Fakahinohino Tufaki ‘a e Foomu Tohi Kakai 2014 ki he ngaahi Siasi fakakolo Fakafonu ‘o e ngaahi Foomu Tohi Kakai 2014

Tānaki ‘a e ngaahi Foomu Tohi Kakai 2014 kuo ‘osi fakafonu Teuteu ‘a e ngaahi tēpile ke maʻu mei he Tohi Kakai 2014 Vakaiʻi mo ‘ātitaʻi ‘o e ngaahi Foomu Tohi Kakai 2014 Fakahū ‘o e ngaahi fakamatala mo hono ‘ātitaʻi Faʻu ‘o e ngaahi tēpile mo hono ‘analaiso

Faʻu ‘o e Lipooti Tohi Kakai 2014 Lipooti ‘a e ola ‘o e Tohi Kakai 2014 ki he Kōmiti Tohi Kakai Lipooti ‘a e ola ‘o e Tohi Kakai ki he fakataha Vahefonua ‘a Tongatapu Lipooti ‘a e ola ‘o e Tohi Kakai 2014 ki he Kōmiti Konifelenisi Lipooti ‘a e ola ‘o e Tohi Kakai ki he Konifelenisi 91

52 | Tohi Miniti Tufaki ‘a e lisi ‘o e kakai naʻe lau ‘i he Tohi Kakai 2014 ki he ngaahi Siasi fakakolo

VI Ko e Fakamālō ‘Oku ‘oatu ‘a e fakamālō ki he ‘Eiki Palesitení mo e Konifelenisi Kakató, ‘i he falala naʻe ‘omai ki he Vaʻa Tohi Kakai ‘a e Siasí pea mo e Kōmiti Tohi Kakaí, ke nau fakahoko ‘a e Tohi Kakai 2013. ‘Oku ‘oatu foki ‘a e fakamālō ki he kau Faifekau, kau Sētuata, kau Sekelitali, pea pehē ki he kau Ngāue Tohi Kakaí ‘i he ngaahi Faiʻangalotú, ‘i hoʻomou poupou mo e tokoni kotoa pē, ‘o ‘omai ‘a e ngaahi fakamatala naʻe fiemaʻu ‘i he Tohi Kakaí. ‘Oku ‘oatu mo e fakamālō ki he Sea (Rev. Dr. Tevita K. Havea) mo e Kōmiti Tohi Kakaí, ʻOfisa Tohi Kakai Pule (Seini Filiai) pea mo e kau ngāue ‘o e Vaʻa ‘Ākaivi, Tohi Fanongonongo mo e Haafe Houa, pea kia Sione Lolohea (ʻOfisa Sitetisitika ʻa e Puleʻanga) ‘i he ngāue fakamaile ua kuo mou fakahoko, ‘o ikuna ai ‘a e Tohi Kakai 2013. VII Ko e ngaahi fiemaʻu eni ke fakahokó 1) Ke fakapapauʻi ʻoku tauhí ha lekooti fakaikiiki (sipinga - foomu Tohi Kakai 2012) ‘o e kau mēmipa kotoa pē ‘o e ngaahi Faiʻangalotu taki taha ʻi he ʻOfisi ʻo e Faifekau fakakolo, ke tokoni ki hono fakahoko ‘o e Tohi Kakai fakataʻu ‘a e Siasí. 2) Ke fakapapauʻi ʻoku ʻi ai pea ʻoku tauhi ʻa e ngaahi Tohi lekooti ʻo e Papitaiso, Pekia, Mali mo e Fehikitaki ʻa e Kau mēmipa ʻo e Siasi. 3) Ke fakaleleiʻi ‘a e lekooti ‘o e fehikitaki faka-Siasi ‘a e kau mēmipa ‘o e Siasí, pea ke fakapapauʻi ʻoku aʻu ʻa e fetuʻutaki ʻo e hiki atú, ki he Faifekau ʻo e Potu Siasi ʻoku hiki ki ai ha mēmipa. 4) Ke tali ‘a e Polokalama Ngāue ki he Tohi Kakai 2014, pea ke kamata ʻa hono teuteuʻi ʻo e ngāue ko iá ʻi Sepitema 2013, pea hoko atu ai pē ʻa e Tohi Kakaí ʻi Fepueli 2014 ʻo ngata ʻi he ʻaho 31 ʻo Maʻasi 2014 ai pē. 5) Ke fakamanatu ki he ngaahi Vahefonua SUTT ‘i Mulí ‘a e mahuʻinga ke nau kau mai ki he Tohi Kakai fakataʻu ‘a e Siasí. 6) ‘E tokoni lahi ki hono ngāueʻi ‘o e ngaahi pole ‘o e Tohi Kakaí ‘o kapau ‘e ‘i ai ha kau ngāue tuʻumaʻu ‘i he Vaʻa Tohi Kakai ‘a e Siasí, ke nau nofo taha pe ki he ngāue faka-Tohi Kakaí. ʻOku fakaangaanga ʻa e Vaʻa ngāue ko ‘ení ke kumi ha taha feʻunga ki he fatongiá ni ʻi he taʻu Faka-Konifelenisi ka hokó.

2. ‘Esitimeti ‘a e Konifelenisi ki he 2013-2014 Fakamatala Fakamahino ki he ‘Esitimeti: Na’e ‘omai ‘i he ta’u kuo ‘osi ‘a e Fakamatala ‘Esitimeti ‘o e ta’u 2013 pea ne toe ‘i ai ‘a e ngaahi fakalelei, pea hange ko e tu’utu’uni ngaue - ke toe vakai’i mo fakapapau’i ‘e he Komiti Pa’anga mo e Komiti Konifelenisi kimu’a pea ngaue’aki ‘i he ‘aho 1 ‘o Sanuali 2013 pea toe ‘omi fakataha mo e Fakamatala ‘Esitimeti ‘o e ta’u 2014 ki he Konifelenisi ‘o e ta’u ni. Na’e ngaue lahi ‘a e kau Puleako, kau taki ‘o e ngaahi Potungaue pea pehe mo e Komiti Pa’anga ke ‘oua ‘e toe ‘i ai ha fe’amokaki ‘o hange ko e faka’amu pea ‘oku fakama’opo’opo ‘o ‘oatu ‘i he ngaahi TEPILE ‘e 4 ‘i lalo.

TEPILE 1 - Ko e ‘Esitimeti Ngaue (Operating) ‘a e Konifelenisi ki he ta’u 2013 mo e 2014. TEPILE 2 - Ko e fakama’opo’opo kotoa ia ‘o e ‘Esitimeti Ngaue (Operating) ki he ta’u 2013. ‘Oku kau kotoa ki ai ‘a e Konifelenisi, ngaahi Potungaue, ngaahi Ngaue’anga kehe, Potungaue Ako mo e ngaahi Ako’anga. TEPILE 3 - Ko e fakama’opo’opo ia ‘o e ‘Esitimeti Fakalakalaka (Capital) mo e ‘Esitimeti Polokalama Mavahe (Special) ki he ta’u 2013 mo e 2014. TEPILE 4 - Ko e fakama’opo’opo kotoa ia e ngaahi ‘Esitimeti Ngaue (Operating) ki he ta’u 2014. Pea ‘oku kau kotoa ki ai ‘a e Konifelenisi, ngaahi Potungaue, ngaahi Ngaue’anga kehe, Potungaue Ako mo e ngaahi Ako’anga.

Na’e Tu’utu’uni: i. Ke tali e ‘Esitimeti Ngāue (Operating) ‘a e Konifelenisi, Ngaahi Potungāue, Ngaue’anga kehe, Potungāue Ako mo e ngaahi Ako’anga ki he ta’u 2013 mo e 2014 (vakai ki he TEPILE 1, TEPILE 2 mo e TEPILE 4). ii. Ke tali ‘a e ‘Esitimeti Fakalakalaka (Capital) mo e ‘Esitimeti Mavahe (Special) ki he ta’u 2013 mo e 2014 (Vakai ki he TEPILE 3). ‘E ‘ikai ngofua ke fakahoko ha ngaue ‘i he ‘Esitimeti Fakalakalaka (Capital) mo e ‘Esitimeti Mavahe

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 53 (Special), ‘oua leva ke ma’u hono pa’anga pea ‘e toki faka’ata mei he Komiti Konifelenisi mo e Komiti Pa’anga ke fakahoko e ngaue ko ia. iii. ‘Oku ‘i he Komiti Konifelenisi mo e Komiti Pa’anga ‘a e mafai ke tali ha kole mei ha Taki ‘o ha Potungaue, Ngaue’anga kehe pe Puleako ‘o ha Ako’anga ke fe’unuaki ‘ene ‘Esitimeti Ngaue (Operating). ‘E ‘ikai ngofua ke kau ‘a e ‘Esitimeti kuo fokotu’u ki he Vahenga ‘i he fe’unu’aki. ‘E ‘ikai ngofua ke fehulunaki ‘a e ‘Esitimeti Ngaue (Operating) mo e ‘Esitimeti Fakalakalaka (Capital) pe ‘Esitimeti Polokalama Mavahe (Special). Ka ‘i ai ha ngaue na’e ‘ikai ke fakahoko he ta’u kimu’a, pea ‘e lava ke toe ngaue’aki (re-vote) ki he ta’u lolotonga ‘i ha kole ngofua ki he Komiti Konifelenisi mo e Komiti Pa’anga. Pea ka ‘i ai leva ha fiema’u pa’anga fakatu’upake, koe’uhi ke lava lelei ‘a e ngaue pea ‘e kole ia ki he Komiti Konifelenisi mo e Komiti Pa’anga. iv. Kuopau ke muimui mo faipau ‘a e kau Taki ‘o e ngaahi Potungaue, Ngaue’anga kehe mo e Puleako ‘o e ngaahi Ako’anga ki he lahi ‘o e ‘Esitimeti Huatu kuo tu’utu’uni ki ai ‘e he Konifelenisi, pea sinoeme’a ke feinga’i ‘a e ‘Esitimeti Humai kuo fokotu’u ke MA’U koe’uhi ke ta’ofi e fe’amokaki. v. Ke toe fakapapau’i pe ‘e he Komiti Pa’anga mo e Komiti Konifelenisi ‘a e ‘Esitimeti ki he ta’u 2014 kimu’a pea ngaue’aki ‘i he ‘aho 1 ‘o Sanuali 2014, pea fokotu’utu’u ‘a e ‘Esitimeti ki he ta’u 2015 ‘o ‘omai fakataha mo e ‘Esitimeti ‘o e 2014 ki he Konifelenisi Hono 91. Ka maau leva e ngaue ‘a e Poate Tungi Colonnade ki he ‘Esitimeti ‘o e 2013 mo e 2014 pea fakahu ki he Komiti Pa’anga mo e Komiti Konifelenisi. vi. ‘E tokanga ‘a e Komiti Pa’anga ki ha ngaahi ngaue (projects) ‘a ia ‘e tali ‘e he Konifelenisi mo e Komiti Konifelenisi, ka na’e ‘ikai hano pa’anga ‘i he ‘Esitimeti lolotonga. Pea ‘e toki fakakau ia ki he ‘Esitimeti ‘oku hoko pea fakahokohoko ‘o fakatatau ki hono mahu’inga (priority). vii. ‘Ilonga ha me’a ‘oku fiema’u fakavavevave ki he ngaue ‘a e Siasi, ‘e tu’utu’uni ki ai ‘a e Tauhi Pa’anga Lahi (Palesiteni ‘o e Siasi) ‘o makatu’unga ‘i he fale’i ‘a e Komiti Pa’anga mo e Komiti Konifelenisi. TEPILE 1: KO E 'ESITIMETI 'A E KONIFELENISI KI HE TA'U 2013 MO E 2014

Actual Budget Actual Budget Actual Budget Budget

2010 2011 2011 2012 2012 2013 2014

HUMAI $ $ $ $ $ $ $ 80-4140-01-3000 Tanaki Pa'anga 1,390,011 1,389,976 1,388,984 1,389,976 1,391,064 1,388,984 1,390,000 3001 Misinale 1,390,011 1,389,976 1,388,984 1,389,976 1,391,064 1,388,984 1,390,000

80-4140-01-3100 Tokoni 34,515 40,000 0 40,000 21,720 10,000 20,000 3103 Me'a'ofa 34,515 40,000 0 40,000 21,720 10,000 20,000 3104 FIBS - Totongi Pule'i 0 0 0 0 0 0 0

80-4140-01-3900 Ngaahi Me'akehe 4,975 1,000 945 1,000 524 0 0 3901 Me'akehe 4,975 1,000 945 1,000 524 0 0 Katoa Humai 1,429,501 1,430,976 1,389,929 1,430,976 1,413,308 1,398,984 1,410,000 HUATU 80-4140-01-7000 Vahenga 12,703 17,500 15,390 17,500 12,410 20,500 22,500 7003 Me'a'ofa 7003.01 Setuata Lahi 1,900 6,500 1,650 6,500 649 6,500 6,500 7003.02 Sea Vava'u 5,000 5,000 5,000 5,000 5,000 5,000 5,000 7003.03 Sea Ha'apai 5,000 5,000 5,000 5,000 5,000 5,000 5,000 7004 Vahenga Malolo (P/Malolo) 803 1,000 3,740 1,000 1,761 4,000 6,000

80-4140-01-7100 Fetukutuku & Fetu'utaki 199,520 178,000 151,567 176,000 118,953 136,200 130,500 7101 Fefononga'aki/Folau

54 | Tohi Miniti 7101.01 Tu'apule'anga 20,727 20,000 29,230 20,000 28,291 20,000 25,000 7101.02 Fakalotofonua 44,594 10,000 30,940 10,000 10,340 10,200 10,500 7104 Fehikitaki 134,199 140,000 82,625 140,000 80,322 100,000 95,000 7105 MCCP 0 8,000 8,772 6,000 0 6,000 0

80-4140-01-7300 Fakatau Koloa 103,083 105,000 99,797 105,000 89,386 106,000 105,000 7301 Tohi/Paaki 93,387 95,000 91,182 95,000 83,194 96,000 95,000 7307 Ngaahi Fakataha'anga 9,696 10,000 8,615 10,000 6,192 10,000 10,000

80-4140-01-7400 Ngaue Faka'ofisi/Fakalelengaue 46,360 60,000 37,265 60,000 69,232 60,000 70,000 7402 Malu'i 0 0 0 0 0 0 0 7408 Tukuhau PTC, PCC, WCC, WMC, TNCC etc. 46,360 60,000 37,265 60,000 69,232 60,000 70,000

80-4140-01-7600 Grant/Hiki/Transfer 927,860 917,262 917,262 912,262 912,262 917,262 927,600 7601 Grants/Allocation 927,860 917,262 917,262 912,262 912,262 917,262 927,600 7601.01 P-Ako FakaKalisitiane 60,000 61,500 61,500 61,500 61,500 61,500 61,500 7601.02 Potungāue 'Evangelio 75,000 70,000 70,000 70,000 70,000 70,000 70,000 7601.03 Potungāue 'a Fafine 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 10,000 7601.04 P-Ako Tokoni'i kau F/S 110,000 112,000 112,000 112,000 112,000 112,000 112,000 7601.05 Kolisi Sia'atoutai 28,000 28,000 28,000 28,000 28,000 28,000 28,000 7601.06 Komiti Fetu'utaki 13,000 13,000 13,000 13,000 13,000 13,000 13,000 7601.07 Poate Ngaue ki Muli 6,600 6,600 6,600 6,600 6,600 6,600 6,600 7601.08 Peleti ki Muli 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 7601.09 'Ofisi Ngaahi Vahefonua 190,000 195,000 195,000 195,000 195,000 221,000 221,000 7601.10 Tokoni Vahenga 244,260 249,662 249,662 253,662 253,662 253,662 254,000

7601.11 FWC IT 23,000 23,000 23,000 23,000 23,000 23,000 23,000 7601.12 Makafakinanga 19,000 40,000 40,000 40,000 40,000 25,000 30,000

7601.13 Toluhama 18,000 40,000 40,000 33,000 33,000 25,000 30,000 7601.14 Capital Budgets 49,000 36,000 36,000 34,000 34,000 36,000 36,000

7601.15 LifeLine 20,000 27,500 27,500 27,500 27,500 27,500 27,500 Li Pe Ha Maea 4,000 4,000 4,000 4,000 4,000 4,000 'Apitanga Pasifiki 45,000 'Apitanga Lau Folofola 16,000 80-4140-01-7900 Ngaahi Me'akehe 143,713 153,000 146,168 160,000 152,292 159,000 154,000 7901 Me'a Kehe 0 0 289 0 0 0 2,000 7903 'A'ahi mei Muli 0 2,000 0 2,000 0 2,000 2,000 7904 Fakamole Lolotonga Konifelenisi 85,832 93,000 94,892 100,000 86,108 100,000 98,000 7905 'Apisia 7,500 7,000 4,468 7,000 7,000 7,000 7,000

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 55 7906 Setuata Konifelenisi 50,381 51,000 46,519 51,000 40,612 50,000 45,000 Makafakinanga 18,572

Katoa Huatu 1,433,239 1,430,762 1,367,449 1,430,762 1,354,535 1,398,962 1,409,600 Hulu (Fe'amokaki) (3,738) 214 22,480 214 58,773 22 400

TEPILE 2: 'ESITIMETI NGAUE (OPERATING BUDGETS) KI HE TA'U 2013

Humai Huatu Hulu Fe'amokaki 1. Konifelenisi & Ngaahi Potungaue: $ $ $ $ 1.1 Konifelenisi 481,722 481,700 22 0 1.2 'Ofisi Siasi (Ngaahi Vahefonua) 571,600 571,541 59 0 1.3 Potungaue Ako Fakakalisitiane 191,657 191,654 3 0 1.4 LifeLine 101,600 101,220 380 0 1.5 Potungaue 'Evangelio 190,911 190,847 64 0 - PEV Naunau Hire 79,600 79,529 71 0 - PEV Li Pe Ha maea 9,000 9,000 0 0 1.6 PAF - 'Ofisi 44,440 44,362 78 0 - Kaluseti 17,200 17,002 198 0 - Va'a K/Fefine Uesiliana 'o Mamani 6,250 6,250 0 0 - Ako Tohitapu 17,300 17,100 200 0 - Pasa 8,400 8,302 98 0 - Hoa kau Faifekau/Setuata 901 700 201 0 - Komiti Hiva 500 500 0 0 1.7 Komiti Fetu'utaki 42,100 42,050 50 0 1.8 Tohi Fangonongo 158,626 158,610 16 0 1.9 Potungaue Ako Tokoni'i kau F/Setuata 251,790 251,640 150 0 1.10 Poate ki Muli 6,600 6,591 9 0 1.11 FWC IT 23,000 22,980 20 0 2,203,197 2,201,578 1,619 0 1.2 Ngaahi Ngaue'anga Kehe: 1.2.1 Faletohi 'Otumotu Anga'ofa 2,113,900 1,813,935 299,965 0 1.2.2 Tungi (Arcade) Colonnade 1,268,530 1,400,960 (132,430) 3,382,430 3,214,895 299,965 (132,430) 2. Potungaue Ako & Ngaahi Ako: 2.1 'Ofisi Ako & Ngaahi Va'a: 2.1.1 'Ofisi Ako 315,970 315,881 89 0 2.1.2 Sikolasipi 417,316 417,213 103 0 2.1.3 Konifelenisi Kau Faiako 12,000 12,000 0 0 2.1.4 Tokoni Faingata'a'ia 5,800 5,800 0 0 2.1.5 Tokoni Vahenga 1,890,206 1,890,206 0 0 2,641,292 2,641,100 192 0 2.2 Ako Lotoloto, Akoteu, Side School: 2.2.1 FWC Nuku'alofa - Side School 135,501 135,407 94 0 2.2.2 Vahenga Akoteu 241,397 241,030 367 0 2.2.3 Kindergarten 176,764 175,620 1,144 2.2.4 A/L Pea 32,687 32,121 566 0 2.2.5 A/L Vaini 17,771 17,101 670 0 2.2.6 A/L Houma 24,885 24,871 14 0

56 | Tohi Miniti 629,005 626,150 2,855 0 2.3 Ngaahi Kolisi: 2.3.1 Tupouto'a 61,425 61,351 74 0 2.3.2 Hofangahau 144,055 143,961 94 0 2.3.3 Mo'unga'olive 106,751 106,691 60 0 2.3.4 Kolisi ko Tupou 751,299 727,711 23,588 0 2.3.5 Ako Ma'olunga ko Tupou 768,547 768,541 6 0 2.3.6 Kolisi Kuini Salote 945,425 942,151 3,274 0 2.3.7 Mailefihi/Siu'ilikutapu 404,743 404,671 72 0 2.3.8 Taufa'ahau/Pilolevu 207,535 207,521 14 0 3,389,780 3,362,598 27,182 0 2.4 Ako Tipiloma & Mata'itohi: 2.4.1 Sia'atoutai 671,616 671,582 34 0 2.4.2 Hango 133,123 133,091 32 0 2.4.3 Tupou Tertiary Institute 768,105 767,301 804 0 1,572,844 1,571,974 870 0 2.5 Ngaahi Faama: 2.5.1 Nausori (Toloa) 217,500 196,180 21,320 0 2.5.2 Tongamai (Sia'atoutai) 93,100 89,525 3,575 0 2.5.3 Kenani (Hango) 188,600 188,520 80 0 2.5.4 Talikava (Taufa'ahau/Pilolevu) 15,380 15,350 30 0 2.5.5 Pausa Sia'atoutai 3,228,200 2,855,908 372,292 0 2.5.6 Fale Ngaue Sia'atoutai 26,350 26,311 39 0 2.5.7 Fale Ngaohi Va'e Sia'atoutai 50,300 28,558 21,742 0 2.5.8 Falekoloa Sia'atoutai 580,800 577,850 2,950 0 4,400,230 3,978,202 422,028 0 2.6 Ako Faka-Tekinikale, Ako Ngaue:

2.6.1 M/S Automotive Engineering 57,796 57,500 296 0 2.6.2 M/S Hospitality/Catering 46,742 46,552 190 0 2.6.3 QSC Hospitality/Catering 75,000 55,768 19,232 0 179,538 159,820 19,718 0

Ko e Fakama'opo'opo:

1. Konifelenisi & Ngaahi Potungaue 2,203,197 2,201,578 1,619 0 1.2 Ngaahi Ngaue'anga Kehe 3,382,430 3,214,895 299,965 (132,430) 2.1 'Ofisi Ako & Ngaahi Va'a 2,641,292 2,641,100 192 0 2.2 Ako Lotoloto, Akoteu, Side Schools 629,005 626,150 2,855 0 2.3 Ngaahi Kolisi 3,389,780 3,362,598 27,182 0 2.4 Ako Tipiloma & Mata'itohi 1,572,844 1,571,974 870 0 2.5 Ngaahi Faama & Ngaue'anga Kehe 4,400,230 3,978,202 422,028 0 2.6 Ako Faka-Tekinikale, Ako Ngaue 179,538 159,820 19,718 0 Katoa $18,398,316 $17,756,317 $774,429 ($132,430)

TEPILE 3: 'ESITIMETI FAKALAKALAKA (CAPITAL) MO E 'ESITIMETI MAVAHE (SPECIAL) - 2013 & 2014

2013 2014

1. Ngaahi Potungaue: TOP TOP

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 57 1.1 'Ofisi (Fakalakalaka) 36,000 36,000 2. Potungaue Ako & Ngaahi Ako:

2.1 'Ofisi Ako (fakalakalaka) 40,000 5,000 2.2 Tupou Tertiary (Special Budget) 75,000 30,000 Katoa 151,000 71,000

TEPILE 4: NGAAHI 'ESITIMETI NGAUE (OPERATING BUDGETS) KI HE TA'U 2014

Humai Huatu Hulu Fe'amokaki

1. Konifelenisi & Ngaahi Potungaue: $ $ $ $ 1.1 Konifelenisi 482,400 482,000 400 0 1.2 'Ofisi Siasi (Ngaahi Vahefonua) 571,000 570,641 359 0 1.3 Potungaue Ako Fakakalisitiane 193,147 193,064 83 0 1.4 LifeLine 56,600 56,320 280 0 1.5 Potungaue 'Evangelio 189,411 189,400 11 0 - PEV Naunau Hire 84,000 83,927 73 0 - PEV Li Pe Ha Maea 9,000 9,000 0 0 1.6 PAF - 'Ofisi 45,440 45,430 10 0 - Kaluseti 17,400 17,002 398 0 - Va'a K/Fefine Uesiliana 'o Mamani 6,250 6,250 0 0 - Ako Tohitapu 18,900 18,200 700 0 - Pasa 8,400 8,302 98 0 - Hoa kau Faifekau/Setuata 1,151 1,000 151 0 - Komiti Hiva 600 550 50 0 1.7 Komiti Fetu'utaki 66,500 66,450 50 0 1.8 Tohi Fanongonongo 156,026 155,950 76 0 1.9 Potungaue Ako Tokoni'i kau F/Setuata 251,790 251,770 20 0 1.10 Poate ki Muli 6,600 6,591 9 0 1.11 FWC IT 23,000 22,980 20 0 2,187,615 2,184,827 2,788 0

1.2 Ngaahi Ngaue'anga Kehe:

1.2.1. Faletohi 'Otumotu Anga'ofa 2,113,200 1,802,620 310,580 0 1.2.3 Tungi Colonnade 1 1 0 0 2,113,201 1,802,621 310,580 0

2. Potungaue Ako & Ngaahi Ako: 2.1 'Ofisi Ako & Ngaahi Va'a 2.1.1 'Ofisi Ako 316,141 315,781 360 0 2.1.2 Sikolasipi 417,317 415,901 1,416 0 2.1.3 Konifelenisi Kau Faiako 12,000 11,950 50 0 2.1.4 Tokoni Faingata'a'ia 5,800 5,800 0 0 2.1.5 Tokoni Vahenga 1,890,206 1,890,206 0 0 2,641,464 2,639,638 1,826 0

2.2 Ako Lotoloto, Akoteu & Side School:

2.2.1 FWC Nuku'alofa - Side School 146,501 145,907 594 0

2.2.2 Vahenga Akoteu 241,397 241,031 366 0

58 | Tohi Miniti

2.2.3 Kindergarten 290,764 290,720 44 0 2.2.4 A/L Pea 33,187 33,091 96 0

2.2.5 A/L Vaini 20,671 20,641 30 0 2.2.6 A/L Houma 24,285 24,241 44 0

756,805 755,631 1,174 0

2.3 Ngaahi Kolisi:

2.3.1 Tupouto'a 61,825 61,821 4 0 2.3.2 Hofangahau 145,055 144,361 694 0 2.3.3 Mo'unga'olive 113,051 112,951 100 0 2.3.4 Kolisi ko Tupou 741,399 736,711 4,688 0 2.3.5 Ako Ma'olunga ko Tupou 813,647 813,601 46 0

2.3.6 Kolisi Kuini Salote 933,425 933,351 74 0 2.3.7 Mailefihi/Siu'ilikutapu 407,643 407,451 192 0 2.3.8 Taufa'ahau/Pilolevu 203,035 202,201 834 0

3,419,080 3,412,448 6,632 0

2.4 Ako Tipiloma & Mata'itohi:

2.4.1 Sia'atoutai 696,616 695,642 974 0 2.4.2 Hango 132,423 132,361 62 0 2.4.3 Tupou Tertiary Institute 783,205 702,801 80,404 0

1,612,244 1,530,804 81,440 0

2.5 Ngaahi Faama & Ngaue'anga Kehe:

2.5.1 Nausori (Toloa) 234,500 201,780 32,720 0 2.5.2 Tongamai (Sia'atoutai) 123,100 93,025 30,075 0 2.5.3 Kenani (Hango) 127,400 127,150 250 0 2.5.4 Talikava (Taufa'ahau/Pilolevu) 14,500 14,110 390 0 2.5.5 Pausa Sia'atoutai 3,002,700 2,873,770 128,930 0 2.5.6 Fale Ngaue Sia'atoutai 28,000 26,311 1,689 0 2.5.7 Fale Ngaohi Va'e Sia'atoutai 49,600 28,558 21,042 0 2.5.8 Falekoloa Sia'atoutai 480,000 468,070 11,930

4,059,800 3,832,774 227,026 0

2.6 Ako Faka-Tekinikale, Ako Ngaue:

2.6.1 M/S Automotive Engineering 55,096 55,000 96 0 2.6.2 M/S Hospitality/Catering 44,742 44,552 190 0 2.6.3 QSC Hospitality/Catering 70,000 66,268 3,732 0

169,838 165,820 4,018 0

Ko e Fakama'opo'opo:

1. Konifelenisi & Ngaahi Potungaue 2,187,615 2,184,827 2,788 0 1.2 Ngaahi Ngaue'anga Kehe 2,113,201 1,802,621 310,580 0 2.1 'Ofisi Ako & Ngaahi Va'a 2,641,464 2,639,638 1,826 0

2.2 Ako Lotoloto, Akoteu, Side Schools 756,805 755,631 1,174 0 2.3 Ngaahi Kolisi 3,419,080 3,412,448 6,632 0

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 59

2.4 Ako Tipiloma & Mata'itohi 1,612,244 1,530,804 81,440 0 2.5 Ngaahi Faama & Ngaue'anga Kehe 4,059,800 3,832,774 227,026 0

2.6 Ako Faka-Tekinikale, Ako Ngaue 169,838 165,820 4,018 0

Katoa 16,960,047 16,324,563 635,484 0

3. Kau Pekia he Vaha’a Konifelenisi 2012-2013 Ko e Konifelenisi Kakato [5] Sapate, 30 Siune 2013 Hili e Malanga Faka-Konifelenisi 90, na’e fai e faka’apa’apa ‘a e Konifelenisi Kakato fakataha mo e Fale ‘o Tupou, koe’uhi ko e kau ngāue ‘a e Siasi ne pekia ‘i he vaha’a Konifelenisi 2012-2013. Na’e lau ha konga honau fakamatala´ ‘e he Sekelitali Lahi, pea hiva ‘a e Konifelenisi he Himi 624, pea fai ‘e he Palesiteni Mālōlō, Lōpeti Tāufa e lotu.

1. SIONE FAKATAHA-‘A E-LOTU MOLITIKA Ko e Tupu’anga: Na’e fā’ele’i ‘a Sione Fakataha ‘a e Lotu Molitika (na’e ‘uluaki ‘iloa ko Simote Ma’u Molitika) ‘i he ‘aho 10 ‘o Siulai 1924 ‘i Koulo, Ha’apai; pea na’e pekia ‘i he hengihengi Tu’apulelulu ‘aho 20 ‘o Tisema 2012 ‘i hono ‘api nofo’anga ‘i he Fanga ‘o Pilolevu, kuo kakato hono ta’u 88, mahina ‘e 5 mo ha ngaahi ‘aho. Ko ‘ene Ongo Mātu’a: Ko Sione Molitika I ‘o Koulo pea mo Melema’u Vea ‘o Ha’ato’u mo Felemea. Ko Sione Molitika I, ko ‘ene fa’ee ko Tupou Vāvātau na’e papitaiso ki he hingoa ko ‘Alilia Lei. Ko Tupou Vavaatau ko e ‘ofefine ‘o Vaea Kulikefu ‘o Houma. Ko Sione Molitika I ko e tamaio’eiki na’e ‘ikai ke si’i ma’u faingamālie ke ako lelei kae mālie na’e monū’ia ‘i he’ene mali mo Melema’u Vea he ko e fefine na’e fita. Ko e fefine tōnunga mo anga fakalotu. Pea na’a ne ako’i ‘a Sione Molitika I ke laukonga mo tohinima. Fakafeta’i he na’e fua ‘ene ngāue ‘o hoko ai ‘a Sione Molitika I ko e tangata Malanga pea ne hoko ko e Setuata Lahi ‘o e Vahefonua Ha’apai ‘i he ngaahi ta’u lahi. Na’e hoko foki ai ‘a e ongo mātu’a ni ko e makatuliki ke langa ai hona fāmili ‘i Ha’atakalaua Koulo Ha’apai. Ko e fānau ‘a Sione Molitika: ‘Ilaisaane Makao’o Kaluu, Sione ‘Ahoakoakotau Molitika, Sione Maile Molitika, Losaline Molitika Tali, ‘Ofa ki he Tu’alikutonga Molitika Lolohea, Tevita Ngae’e Molitika (‘a ia na’e ‘iloa ko Mafi-Toutu’u ki he Hau ‘i Pangai), Sione Maamakalafi Molitika, mo Sione Fakataha ‘A e Lotu Molitika. Na’e ‘uluaki ui ia ‘e he famili ko Simote Ma’u Molitika kae toki liliu hingoa fo’ou ‘e he tangata’eiki Faifekau ko Sēmisi Tupou mo Tuitui ‘o Houma, Tongatapu. Na’a na Faifekau ‘i Koulo i he 1924, pea ne liliu hingoa ai ‘a Simote Ma’u Molitika ko Sione Fakataha ‘a e Lotu Molitika ke faka’ilonga’i’aki ‘a e ta’u 1924 ne fakataha ai ‘a e Siasi Fakaongo mo e Siasi Tau’atāina. Ko e Ako’anga: Na’a ne Akoteu ‘i Petani, Pangai, 1934 - 1939. Pea ne sivi hū mei ai ki he Kolisi ko Tupou, Nafualu. Pea ne hū ki he Kolisi ‘i he ta’u 1940 – 1944. Na’a ne kau ‘i he kau tangata na’e ‘ave ‘e Misa Peesi ke nau oo ‘o taa e fihi ‘i he ‘api ko Toloa mo teuteu ‘a e hiki ki ai ‘a e Kolisi ko Tupou. Pea hili ‘a e ngāue ko ia pea tukupaa aipe ‘a e tamaio’eiki ni kia Misa Peesi ke ngāue ma’ae Siasi Uēsiliana Tau’ataina ‘o Tonga. Na’e ‘ave ia ‘e he Siasi ki Niu Sila ‘i he 1951 ‘o ako ngāue ‘i he faama ‘i he Wesley College, Paerata pea mo Ruakura ‘i Hamilton. Na’e lahi mo e ngaahi folau ako taimi nounou ki mui fekau’aki mo e pule’i mo hono fakalele ‘o e faama. Pea ko e konga lahi ‘ene mo’ui na’a ne mamahi’i mo ngāue’i hono taleniti ko ia ne fakakoloa’aki ‘e he ‘Otua. Ko e Fāmili: Na’a ne ma’u hoa kia Lavinia Fehoko Havea ‘o ‘Utui mo Lotofoa ‘i he 1959, ‘o ‘i ai ‘a e fānau ko Sione Maile Molitika, ‘oku ma’u hoa kia Siale Vaitohi (Kanokupolu), ‘Alikoni Kuatelupe Molitika, Samiuela ‘Ofeina- he-lotu Molitika, ‘oku ma’u hoa kia Kesaia ‘Oliveti Laume (Fua’amotu), Vea Kaisa (ohi), ‘oku ma’u hoa kia ‘Asipeli Tu’ifua (Lapaha), Lusiana Havea (ohi), ‘oku ma’u hoa kia ‘Ofa Lātū (Nukunuku). ‘Oku ‘i ai ‘a e makapuna ‘uluaki ‘e 20 mo e mokopuna ua ‘e toko 1. Ko e Ngāue: Na’e kamata ngāue ‘a Sione Fakataha hili pe ‘ene nofo mei he akó ‘i he 1944, ‘i he faama ‘a e Kolisi mo e papālangi ko Mr. Green, ‘o a’u ki he’ene folau atu ki Niu Sila ‘i he 1951. Ne foki mai ‘i he 1956 ‘o pule ‘i he Faama ‘a e Kolisi ‘i Nausoli ‘o a’u ki he 1982. Ko e ta’u ia ‘e 26 fakakatoa ‘i Nausoli. ‘Oku mea’i ‘e he kau Ako Toloa kotoa ‘a Nausoli – ‘oku ako’i mo’ui pea liuanga foki ki he kau ongongata’a! Ka ‘ikai lava ‘e loto’api pea ‘oku tuku mai ke tauhi ‘e Fakataha ‘i Nausoli. Pea ko e mo’oni, ne lau ai ki monū ha fu’u tokolahi.

60 | Tohi Miniti Ko e Kolisi ko Tupoú, ‘e ‘ikai lava ‘e he totongi ako ‘ata’atā pe, ke fakapa’anga ‘a hono tauhi ‘o e fānauako pea mo e ngaahi fiema’u ki lokiako mo e naunau ako. Pea ‘oku pehē ‘e he Puleako mālōlō, Sione Siupeli Taliai, na’e fu’u ‘aonga ‘aupito ‘a e ngāue fakapotopoto ‘a Fakataha Molitika mo e kau Tiuta Nausolí ‘i he faama ‘a e Kolisí ke tokoni fakapa’anga ki hono tauhi ‘o e kolisí. Na’e fokotu’u Faifekau Akoako ‘i he 1972, Hilifakinima ‘i he 1978. Ko e ngaahi Potungāue kehe mei he Kolisi ko Tupou: Kolisi Ngoue ko Hango, Tiuta Lahi/Pule Le’ole’o 1982 – 1988. Faifekau Tokoni ‘i Kolomotu’a (Māhina ‘e 3), Fasi-mo e-afi ‘a Tungī he 1988 – 1992; Fua’amotu 1992 – 1996; Talafo’ou (le’ole’o māhina ‘e 6, 1998); Kolofo’ou (le’ole’o māhina ‘e 6, he 1999; māhina ‘e 3 ‘i he 2001); Fanga ‘o Pilolevu (le’ole’o 2002 –2003); Kolovai (le’ole’o 2003 –2004). Pea toki mālōlō mei he ngāue mo Lavinia ki he Fanga ‘o Pilolevu, kuo kakato ‘a hono ta’u 80; pea kuo a’u foki ‘o ta’u 60 (1944 – 2004) ‘a ‘ena fononga holo he ngaahi fatongia ‘o e Siasí. ‘Oku hokohoko lelei atu pe ‘a e ngāue fakafaifekau ‘a e fāmili ni ‘e he fānaú. Ko e ongo foha ‘o e fāmili ni, ‘oku na fakatou Faifekau pē - ko Sione Maile Molitika ‘i he Siasi Fakatahataha ‘o ‘Aositelēlia, ‘oku ma’u Potungāue ‘i Pilisipeini; pea ko Samiuela Molitika ‘oku ne Faifekau ‘i San Francisco ‘i he malumalu ‘o e Vahefonua SUTT ‘Amelika mo Hawaii. Ko e toko taha ni na’a ne hoko ko e Talasiti Lahi pea na’a ne tauhi lelei hono fatongia ko ia ‘o a’u ki he’ene pekia. Ko e tangata na’a ne mamahi’i mo ‘ofa ki he fāmili ‘o fakatou tatau ‘a e fāmili ‘o Sione Molitika kae’uma’ā ‘a e fāmili ‘o Melema’u. Pea na’e ikai lava ke tō noa ha fatongia ‘i he fāmili mo e Siasi. Na’a ne vekeveke ke fua mo fakamā’opo’opo si’i kāinga mo e fāmili ‘o fakatou tatau ha ‘apisia mamahi mo e ‘apisia fiefia. Pea ne laukau’aki si’ono tupu’anga mei Ha’atakalaua neongo ko e fāmili masiva. Pea na’a ne polepole ma’u pe ‘i he’ene tupu ha ongo fāmili ko si’enau mata’ikoloa ko e nofo melino mo fekoekoe’i. ‘Io, ko ‘ene talaloto mālie ki he ‘aho ‘o ‘ene folau mai ‘i he vaka faka-fāmili ko e Naite mo e ‘Olive, ko e ongo vaka mei Felemea, ke huu ki he Kolisi ‘i Nafualu. Na’a ne tatau ki Ha’atakalaua mo e Vai-ko-fa’atoto, ki he ‘Ovava ko Longomoeloto: ko e folau ni ‘e kumi fonua-fo’ou ke si’i lalanga ai ha pununga koe’uhi ko e kaha’u. Ko ‘ene Himi manako ko e 370, “E Sisu ko e moana ho’o ‘ofa ki he angahala ko hai e tukutuku ai? Taau ke ‘ofa atu ee he me’a mo’ui fulipe he loto mo e ‘atamai.”

2. LONISENI ‘OKUSI Ko e Tupuʻanga: Ko e Tamai ko Tevita ‘Okusi (Tatakamotonga), ko e foha ‘o Laiseni Teputepu ‘o Niutoua mo Veisinia Tuiono ‘o Tatakamotonga. Ko ‘ene fa’ē ko Sisifā ‘Inia mei Haveluliku, ko e ‘ofefine ‘o Soane ‘Inia ‘o Lapaha mo Lavinia Na’a ‘o Haveluliku. Ko e fānau ʻa Tevita mo Sisifā ʻOkusi ‘oku toko 12, pea ‘oku kau ki ai ‘a: ʻIsileli Folaumāhina ʻOkusi, Rev. Loniseni ʻOkusi (pekia), Tanuhala ʻOkusi, Luseane ʻOkusi Kautai (pekia), ʻAlipate Teiko ʻOkusi, ʻĀliva Mataola ʻOkusi, Veleveni ʻOkusi, Penisimani ʻOkusi, Livingi ʻOkusi Pāpani, ʻOfa –he - moʻoni ʻOkusi, Veisinia ʻOkusi Kolopeaua, Grace ʻOkusi Tuʻamoheloa. Na’e fanau’i ‘a Loniseni ‘Okusi, ‘i he ‘aho 13 ‘o Sanuali 1955 ‘i Tatakamotonga pe. Na’a ne laukau’aki hono kolo tupu’anga ko Niutoua. Ko e Fāmili: Na’e mali ‘a Loniseni ‘Okusi pea mo Mele Tutau Pālelei ‘o Angahā, ‘Eua ‘i he ʻaho 10 ‘o Tisema 1987. Ko ‘ena fānau eni: Sisifā P. ʻOkusi (Faiako Tupou High School), Nicolle Natasha ʻOkusi (ʻOfisi Paʻanga ʻa e Siasi – Senitā Toketā Moulitoni), ʻAkapusi P. ʻOkusi (ako ‘i he Kolisi ko Siaʻatoutai), Waimea M. ʻOkusi (ako ‘i he Kolisi ko Tupou) & Heta T. ʻOkusi (‘oku ohi ki Fisi) [ongo mahanga], Tevita S. ʻOkusi (ako ‘i he Kolisi ko Tupou). Ko e Ako mo e ngaahi Tohi Fakamoʻoni Ako: Tupou College, 1969- 1970; Mailefihi College 1971 – 72, (Higher Leaving Certificate – 1972); Tupou High School 1973 – 77, (New Zealand Certificate – 1975), (University Ent. - 1977), Teachers’ Training College 1986, (Dip. Ed. – 1987); University of the South Pacific 1992 (BA Accounting/Economics 1995); Tonga National Council of Churches 2005 (Ecumenical Certificate). Ko e Ngāue faka-Faiako mo e ngaahi ʻApiako: Tapuni Siliva College 1978 – 86, Faiako (ʻuluaki Potungāue), Tupou College 1988 – 97, Faiako Tapuni Siliva College 1998, Faiako Tupou High School & TTI 1999, Faiako Tupou High School (Fasi) 2003 – 2006, Tiuta Lahi TTI (Fasi) 2006 - 2008, Tiuta Lahi/Faifekau Faleʻi Tupou College 2009 – 2010; Kolisi ko Siaʻatoutai (Kolotapu) 2010 – 2011, Polokalama Ako Faifekau Senitā Dr. Moulitoni 2011 – 2012, Tauhi Tohi- ʻOfisi Paʻanga Siasi. Ko e Ngāue Fakafaifekau: Fokotuʻu Faifekau Akoako – 2003, Faifekau ʻAhiʻahi– 2008 Faifekau Hoko (Hilifakinima) Konifelenisi 89: Nukuʻalofa—2012. ʻAho Pekia, 19 Nōvema, 2012 (LA, USA): Pekia ʻi he taʻu motuʻa ko e 57 mo e taʻu ʻe 34 ngāue he Siasi ko e Faiako, pea ʻi he taimi tatau pe ko e Faifekau ia he taʻu eni ʻe 9. Ko e tangata fotu ngofua mo anga fakakaumeʻa he fehangahangai, he ko e tangata fotunga malimali maʻu pe, mo moʻui fiefia. Ne ʻikai ʻilonga ʻoku ʻi ai ha

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 61 faingataʻaʻia pe ha palopalema ʻi heʻene moʻui mei hono fotunga, he ko e tangata loto lelei mo leʻo vaivai mo fie tokoni.

3. SIONE SOAKAI SILI Ko e Tupu’anga: Na’e fanau’i ‘a Sione Soakai Sili ‘i Vaini ‘i he ‘aho 08 ‘o Tisema, 1956 pea na’a ne mālōlō ‘i he ‘aho 18 ‘o Sanuali, 2013. Ko hono ta’u 56 ‘eni mo e māhina ‘e taha mo e ‘aho ‘e hongofulu. Ko Sione Soakai Sili, ko e fika 4 ia ‘i he fānau ‘e toko 11 ‘a Tevita Sili mo Faleata Soakai ‘o Fua’amotu. Ko e fānau eni na’e tupu ai ‘a Sione: Laka he ‘One Sili, Lea ‘a e Fuiva Sekona, Ngaluafe ‘Akau’ola, Sione Soakai Sili (Pekia), Falesiu Tau’atāina, Falefo’ou Sili, Pilimilose ‘Osai, Natisolo Sili, Siosiani Filimone, Mālū Sili mo Falenesi Sili. Ko e Ako’anga: Na’e ako Lautohi Pule’anga pe ‘a Sione ‘i Vainī pea ne hū ai ki he Ako Ma’olunga Liahona ‘i he 1972 ki he 1976, pea na’a ne hū mei ai ki ‘Atenisi ‘i he 1977 ki he 1978. Na’e toki hū ki he Kolisi Ako Tohitapu ko Sia’atoutai ‘i he ta’u 1994 ki he 1996. Pea fakakoloa ‘aki ia ‘i he Kolisi ke ne hoko ko e Setuata ‘i he kolo ko Taiataila ‘i he ta’u 1996. Ko e Fāmili: Na’aʹ ne ma’u hoa he 1982 kia Silia Mo’unga e Langi Lomu ‘o Holonga, Vava’u mo ‘Ohonua, ‘Eua. Pea fakakoloa’aki kinaua ha fānau ‘e toko tolu: ko Lea ‘a e Fuiva Fakasi’i’eiki (1983), Nanuma Vakanuinui ‘Unaloto ki Namanu Sili Va’inga (1985), mo Laka-he-’One Sili (1987) pea mo e foha ohi ‘e taha ko Penisimani Sili. Ko e Makapuna ko Samiuela Makatu’unga he Lotu Sili, Hepisipa Teufana ki Mo’unga Va’inga, Teuli Moala Fakasi’i’eiki pea mo Sione ‘Otufangaloa Manatu’ofa ki California Lomu Jr. Ko e Ngāue: Na’aʹ ne hū ‘o ngāue ‘i he Poate ‘Uhila ‘a Tonga ‘i he ta’u 1979 - 1981. Hili ‘a ‘ene ako ‘i he Kolisi Sia’atoutai na’e pole ke ne ngāue ma’ae ‘Eiki, ‘o ui ia ‘e he Konifelenisi ‘o e 1997 ki he 2001 ke ne ngāue ki he Kolisi ‘i he ‘api ko Tapuvao. Na’aʹ ne hoko ko e Sētuata faka-Konifelenisi ‘i Tongamai ‘i he ta’u 2001 - 2003. Hili ia ne ui ‘e he Konifelenisi ke ne hiki ‘o ngāue ‘i Tufuvai, ‘Eua ‘i he ta’u 2003 - 2005 pea toe ui mei ai ke ne hiki ‘o hoko ko e Sētuata faka-Konifelenisi ‘i Matuku, Ha’apai ‘i he 2005 - 2008. Pea ui mei ai ki Matalikufisi ‘i he 2008 - 2009. Ta’u fakakoloa ‘eni ki he Faifekauʹ ni he na’e ui ai ia ke ne hoko ko e Faifekau Akoako ‘i he 2009 – 2010. Pea ui ke ne hoko atu ki Haveluliku pea na’aʹ ne foki mei ai ‘i he 2010 – 2011 ke ne hū ki he Polokalama Ako Ta’u Taha ‘a e kau Faifekau ‘i Kolotapu ‘i he Kolisi ko Sia’atoutai. Hili ia na’a ne hoko ko ha Faifekau ‘Ahi’ahi pea na’aʹ ne hiki ‘o ngāue ‘i Lavengatonga ‘i he 2011 – 2013. Ko ‘ene tō tau ‘eni ‘okuʹ ne lolotonga faifatongia ‘i he Potu Ngoueʹ ni. Lolotonga ‘a ‘ene ‘i he Polokalama Ako ‘a e Kau Faifekau, ‘i he ‘aho Tu’apulelulu ko hono 17 ‘o Sanuali, 2013 ‘i he ‘Ofisi Toketā Moulitoni, Nuku’alofa; na’e kamo mai ‘a hono ‘Eiki ke ne teuteu he kuo taimi ke ne hiki ange ki he kolo Fakalangi ‘o faifatongia ai ki he ‘Alofi ‘o e Hau. ‘Io, na’aʹ ne tali ko au ki he ui na’e fai ‘e he ‘Eiki ‘o ne tō tau ai ‘i he ‘aho Falaite ko hono 18 ‘o Sanuali, 2013 ‘i he taimi 4:45 am ‘i he Falemahaki Vaiola. Ko e Mo’ui Fakalaumālie: Na’aʹ ne hoko ko e Tangata Malanga Hoko ‘i he Siasi pea ko e Taki Kalasi ‘Aho. Ko e Tangata ngāue ‘osikiavelenga he ngāue ‘a e ‘Eiki. Na’aʹ ne mamahi’i foki ‘a e hiva ‘a e Siasi ‘o ne hoko ko e faihiva he ngaahi Potungāue na’aʹ ne fai fatongia ai. Na’aʹ ne mamahi’i foki mo e ngaahi ma’u’anga kelesi mo e ngaahi feohi’anga faka-laumālie ‘o hangē ko e fakafeohi ‘a e Potungāue Talavou mo e Finemui. Pea na’aʹ ne a’u pe ki he ‘aho na’aʹ ne fakapapau’i ai ‘e hiki ‘ene fononga, na’aʹ ne lea tuku mai ki he’ene fanga sipi ko e anga ia ‘o e fononga he ‘oku ‘ia ‘Atonai hotau ngaahi matavai. Ko e Manatu Melie: Ko Faifekau Sione Soakai Sili, ko e tangata fotunga malimali mo mo’ui fiefia. Ka na’e uho ‘aki ‘ene mo’ui ‘ene ngāue. ‘Io, na’e fe’ao fuoloa pe ‘a Sione Soakai Sili mo hono faingata’a’ia ka na’aʹ ne ‘ūkuma pe mo fakama’uma’u ‘o ne kītaki ke fakaa’u ‘a e fekau ‘a e ‘Otua ne ui ai ki he Potu Ngoueʹ ni, ‘o a’u mai ki he ‘aho 17 ‘o Sanuali 2013. Na’e fakapapau’i ‘e Sione Soakai Sili kuo ne taau ke foki ai ki he Palesiteni mo e toenga ‘o hono fanga tokoua Faifekau ke fai ha tatau faka’osi ‘i he fale ko Moulitoni pea na’aʹ ne Toki hanga hake ki he Tamai, Kuo ne lava’i ‘a e fakapuepue ko ‘ene lea faka’osi’osi, Silia, Lea, Nanuma, ‘One; mou hoko atu ā ‘a e ngāue, hei’ilo te tau fakaului ha laumālie ki he Pule’anga ‘o e ‘Otua. Himi Manako: 622, 503, 662, 645. Potu Folofola Manako: Saame 27, Saame 37:3-5, Saame 91, Sione 1:1-14. Toka ā Faifekau Sione Soakai Sili ‘i he Nonga ‘a e ‘Otua Mafimafi.

4. SALESI TAUTUA’Ā Na’e fanau’i ‘a Salesi Tautua’ā ‘i he ‘aho 27 ‘o Siune 1945 ‘i Nomuka Ha’apai. Ko ‘ene ongo Matu’a ko Lupeni Tautua’ā mo ‘Olivia Tautua’ā mei Nomuka mo ‘O’ua Ha’apai. Ko e Ako’anga: Na’e ako ‘a Salesi ‘i he Lautohi Pule’anga ‘i Fonoifua pea ne hū ai ki he Kolisi Taufa’ahau ‘i he 1959 – 1962.Pea ne hū leva ki he Kolisi Sia’atoutai ‘i he 1973-75. Ko ‘ene mavahe ia mei he’ene ngaue ‘i he kautaha vaka ‘o Pita Uona ko e Setuata ‘i he Vaká. Na’e mali ‘a Salesi mo ‘Amelia ‘Ungo’unga Tautua’ā ‘o Hungá ‘i he ‘aho 21 ‘o Me 1974, pea fakakoloa kinaua

62 | Tohi Miniti ‘e he ‘Otua ‘aki ha fanau ‘e toko 5: ‘Olivia, Kalesita, Fine, Lisimoni, mo Sioeli. Kuo ʻi ai e makapuna ʻe 13. Setuata Faka-Konifelenisi: Hili pe ‘ene ako ‘i Sia’atoutai ‘i he 1975 pea ui ai pe ‘e he Konifelenisi ke ne Setuata faka-Konifelenisi ‘i Sia’atoutai ‘i he 1976-1982. Pea hiki mei ai ki - Muitoa Ha’apai 1983-1986. - Mo’unga’one 1986-1990. - Fatumu, Tongatapu 1990-1994. - Mala’evakapuna 1994-1995. - Mata’aho, Niuafo’ou 1995-1998. - Holopeka Ha’apai 1998. Ngaue Faka-Faifekau: Lolotonga ‘ene ngaue ‘i Holopeka 1998, na’e ui ‘e he Konifelenisi ke ne Faifekau ‘o ne kamata ngaue ai ‘i Kapa Vava’u ‘i he 2001-2002. Pea hiki - ki Toula Vava’u ‘i he 2002-2006. - ki Veitongo 2006-2009. - ki Lakepa 2010-2011 (ko ‘ene Potungāue faka’osi ia, pea ne foki ai ki ‘api koe’uhi ko’ene faingata’a’ia fakasino). Potufolofola manako: Saame 126:5. Ko kinautolu ‘oku fai tangi pe ‘enau fakaheka te nau utu mo e hiva fiefia. Ko ‘ene fakamatala ‘oku tauhi he lekooti ‘o e Potungāue kau Faifekau/Setuata: ‘Oku ou fu’u manako ‘aupito he veesi ko’eni, ko hono ‘uhinga he ‘oku ne fakalototoa’i au ‘i he pole kuo u fai ke u kaungā tohopalau mo e fanga ta’okete Faifekau mo e fanga tokoua Setuata ‘i he ngāue ‘a e ‘Eiki ko Sisu Kalaisi ‘i he Siasi pea ‘oku fokotu’u ai ‘a e tukupā ‘i he ‘eku mo’ui ko ha hala tau he mate mo e mo’ui teu fou ai mo e ‘amanaki, mo e tu’amelie ki he fiefia ‘i Hevani. Ne pekia ʻa Salesi Tautuaʻa ʻi he ʻaho 10 ʻo Siulai 2012 pea ʻoku ne toka fakataha mo hono hoa ko ʻAmelia Tautuaʻa ʻi Veitongo. Ko e lava ia e taʻu ʻe 35 ʻa e ngaue ʻa Salesi ʻi he Siasi.

5. ‘AHOFITU MAKA Na’e fanau’i he ‘aho 7 ‘o Siune, 1922. Ko ‘ene ongo matu’a ko Mata-Ta-Tolu mei Tatakamotonga mo Fatumu; ko ‘ene fa’e ko Meliame Finau ‘o Nukunuku, Fo’ui mo Te’ekiu. Ko e fanau na’e toko 5 tangata pea toko ua fefine pea ko ‘Ahofitu e fika 6 ia. Ko e ongo fefine ko ‘Ana Lauaki ‘o Tatakamotonga mo Lute Langi ‘o Lapaha. Ako: Na’a ne ako he Akoteu Tatakamotonga mo Tapunisiliva pea ne hu mei ai ki he Kolisi ko Tupou. ‘I he ta’u 1939 na’a ne Maamaloa ‘i he kolisi. Ngaue: Na’e ui ke faiako ‘i he Akoteu Veitongo mo Fua’amotu, pea ne hiki ki Lofanga, pea ki Waterloo ‘i Neiafu, Vava’u. Na’a ne mali mo Pipiena Leone mei Tatakamotonga he ‘aho 23 ‘o Siulai, 1949. Ko ‘ena fanau ko: 1) Lupe 2) Sione 3) Tevita Mone 4) ‘Ana Seini 5) Kulisitofa 6) Tonga 7) Sione ‘Akositaine. Tu’unga Faifekau: Akoako he 1954, ‘Ahi’ahi he 1955, pea Hilifakinima ‘i he 1958. Na’a na ngaue fakamisinale ki Solomone he 1955. Na’a na oo e fanau ‘e toko 3: Lupe, Lueleni mo Sione Tu’akalau. Na’e kei pepee ‘a Melino Maka, pea tuku ia he ta’okete ‘o Pipiena ko Pasimata Leone ‘o hoko ai pe ko ‘e ne tamasi’i. ‘I he lolotonga ‘ena ngaue fakamisinale na’e toki fanau’i ai ‘a Tevita Mone mo Kulitofa ‘i Solomone. Na’a na foki mai ki Tonga ni ‘o toki fa’ele’i ai ‘a ‘Ana Seini (pekia), Tonga Mapuana mo Sione ‘Akositaine.

Ko ‘ene ngaahi Potungāue: 1. Faiako ‘i Neiafu 1955 2. ‘Otu Solomone 1955 3. Mālōlō Fk.Falemahaki 1960/67 4. Ma’ufanga 1967/71 5. Sopu 1971/75 6. Ha’ateiho 1975/78 7. Longomapu 1978 8. Mālōlō fakafaito’o (Hawaii) 1979/80 9. Tofoa 1980/81 10. Fanga 1981/82 11. Faifekau Mālōlō 1982 (fakafaito’o)

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 63 Ko e tangata fiefia ‘a ‘Ahofitu pea fotu ngofua mo manako talanoa ki hono ngaahi to’uako, ngaahi maheni pea pehe ki he kaingalotu. Ko ‘ene Himi manako ko e Himi 530 mo e 415, pea ne manako ke lau ma’uloto ‘a e Saame 23. Ko e pekia eni ‘a ‘Ahofitu ka ‘oku kei mo’ui ‘ene fanau ‘e toko 8. Na’e malanga’i ‘e he Faifekau ko Manako Kemoe’atu mo e kau Faifekau kehe. Mo’oni e lau ‘a e Maau: ‘E ‘ikai te te tukua, he na’a ke folofola pau; Ko koe te ke mu’omu’a, ‘O ‘ikai te ke tuku au, Kae’oua ke ke ‘omeia hoku ‘api tauhi ma’u.

6. TEVITA VAINGALO IKAVUKA Tupu’angá: Na’e fā’ele’i ‘a Tevita Vaingalo Ikavuka ‘i he ‘aho 13 ‘o Maʻasi 1917 ‘i Fua’amotu, Tongatapu. Ko ‘ene tangata’eikí ko Sione Ikavuka ‘o Fua’amotu mo Tatakamotongá. Ko ‘ene fine’eikí ko ‘Ulufonua Fakalolo ‘o Lapaha, Tongatapu mo Holonga, Vava’u. Na’e pusiaki’i ‘a Tevita Vaingalo ‘e he ongo mātu’a ko Tu’ungafasi mo Luseane ‘o Fua’amotu mo Nakoló. Na’e ‘i ai ‘ena fānau ‘e toko 10, ‘o kau ai ‘a Tevita Vaingalo, pea ko Vaingalo na’e lahí. Na’e malōlō a e fa’ē ‘a Tevita Vaingaló ‘oku ta’u 6, pea fakafoki leva ‘e he ongo mātu’a na’a na pusiaki’i ‘a Vaingaló ki he’ene tamaí ke na nofo. Ako: Na’e ako ‘a Tevita Vaingalo ‘i he akoteu ‘a e Siasi Uēsilianá ‘i Fua’amotú ‘i he 1924. Ko ‘ene faiako aí ko Ma’afu Lelenoa ‘o Makave, Vava’ú. Na’e hū ‘a Vaingalo ki he Kolisi ko Tupoú ‘i he 1936, peá ne malōlō mai koe’uhí ko e tau lahi hono uá ‘i he 1942-1945. Na’e ‘osi ‘a e taú, pea nofo ai pē ‘a Vaingalo mei he akó. ‘I he taimi ko ‘ení, ‘oku lolotonga Faifekau ‘a Liongitau mo Falepaini ‘i Fua’amotu, ‘o ne fekau ‘a Vaingalo ke faiako ‘i he Akoteú, he ‘oku ‘ikai ha pa’anga ‘a e Siasí. Na’e faiako ai ‘a Vaingalo ‘i he ta’u ‘e 5, pea hiki mei ai ki Pelehake, ‘o na faiako fakataha ai mo Siale Vaka. Na’e ‘osi ‘a e ta’u ‘e 5 pea hiki ‘a Siale Vaka ia ki Toloa, kae hū ‘a Vaingalo ia ki Sia’atoutai ‘a ia ko e 1951-1953. Sipoti: Ko e sipoti na’e manako ai ‘a Vaingaló ko e ‘akapulu mo e kilikiti, he na’e ‘akapulu ai pe ‘a e ongo tehina ‘o Vaingalo ko Tevita Faka’ata mo Sione ‘Ofa Ikavuka. Ngāue: Ko e ngāue manako ‘a Vaingaló ko e ngoué ‘i he taimi na’a nau nofo vao ai mo tauhi ‘enau fanga monumanú (hūfanga he fakatapú). Ko e fuofua ngāue ‘a Vaingalo ‘i he Siasí, tuku kehe ‘ene faiakó, kó e Sētuata fale ‘o tā fafangu. ‘E lue lalo pe ‘a Vaingalo mei ‘uta ‘o tā ‘a e lotú. Na’e hoko ai mo hono fokotu’u malanga. Na’e hū ‘a Vaingalo ki Sia’atoutai kuo ‘osi malanga. Na’e ui ‘a e tangata’eiki ‘a Vaingaló ke ‘alu ‘o Setuata ‘i Lavengatonga. Na’e ‘osi mate ‘a e fine’eikí ‘i he taimi ko ‘ení, pea ko Vaingalo na’e ō fakataha mo ‘ene tangata’eikí, ‘o na hiki ki Ha’asini, pea na foki mai ai pē ki ‘api ‘o nofo ai, kae ‘alu ‘a Vaingalo ‘o ako. Na’e hū ‘a Tevita Vaingalo ki Sia’atoutai ‘i he 1951 ko e to’uako ia hono uá. Fakamatala kehe ki he Ngāué: Na’e pule ako ‘a Misa Woodgate pea Tiuta lahi ‘a Tevita Tu’ikupulau Mone mo Lātū ‘i Sia’atoutai. Ko e ‘aho Pulelulu kotoa, na’e kau ‘a Vaingalo ‘i he ‘alu ‘o ngāue totongi ki he pule akó ke ma’u ai ha seniti ‘a ia ko e $1.00, ke ma’u ai ha me’i kalasini mo ha me’i koa ke fai’aki ha fō. Ko e Familí: Na’e ma’u uaifi ki Vava’u ko ‘emau folau mo e Tiuta lahí ‘o koniseti ai ke fakapou ‘aki ‘a e falelotú. Pea mali ai ‘a Vaingalo mo ‘Ana Pōhiva ‘o Holonga, Vava’u, ‘i he ‘aho 13/08/1953, lolotonga ia ‘oku faiako ‘i he Kolisi Siu’ilikutapú ʻa ʻAna. Kó e ‘aho fā’ele’i ‘o ‘Aná ko e ‘aho 19/11/1932. Fānaú: 1. Laki Ikavuka, mali mo Makelesi ‘Ahoia ‘o Ta’anea, Vava’ú, nofo ‘Amelika. 2. Sione Vaingalo Ikavuka, malōlō ‘i he ‘aho 5 ‘o Sepitema, 2004. 3. Samate Ikavuka, Faifekau ‘i he SUTT, Hawaii. 4. Nūnia Ikavuka Mone, mali mo Fisi’ihoi Mone ‘o Folahá. ‘Oku na lolotonga Puleako ‘i he Kolisi ko Tupou. 5. Popua Mafi, mali kia Sālesi Mafi nofo ‘i Ngele’ia. 6. Mele Lātū Tūkala, mali ki Lapaha. 7. ‘Ilaise ‘Ulufonua Ikavuka, mali kia Pilia’e Fūnaki ‘o Fua’amotu mo ‘Ahononou. 8. Dateline Sateki, nofo Aositelēlia (tama ohi). Ko e pekia ‘eni ‘a Tevita Vaingalo Ikavuka ‘oku ‘i ai ‘a e fanga makapuna ‘e toko 25.

Ngāue Faka-faifekaú: 1. Na’e fokotu’u Faifekau ‘a Tevita Vaingalo ‘i he Konifelenisi ‘o e 1953. Na’e hiki ‘o kamata ‘i Ofu, Vava’u ‘i he 1954-1957 2. Ha’akio, Vava’u ‘i he 1957-1960 3. Ovaka ‘i he 1960-1963 (na’e hilifakinima ‘i he Konifelenisi ‘o e 1962) 4. Mu’a, ‘Eua ‘i he 1963-1966 5. Makave, Vava’u ‘i he 1966-1970

64 | Tohi Miniti 6. Leimātu’a ‘i he 1970-1973 7. Fua’amotu ‘i he 1973-1976 8. ‘Uiha, Ha’apai ‘i he 1976-1977 9. Pelehake ‘i he 1977-1980 10. Fāhefa ‘i he 1980-1984 11. ‘Utulau ‘i he 1984-1988 12. Kanokupolu ‘i he 1988-1991 Lolotonga ‘ena ngāue ‘i ‘Utulaú, na’e pā kālava ai ‘a e tafa’aki to’ohema ‘o Vaingaló, pea le’ole’o ai ‘a Penisimani T. Fonua, lolotonga ‘a e faingata’a’ia ‘a e Faifekau ni. Ko ‘eku Potu Folofola ‘eni te u taʻataʻalo ‘aki maʻae kahaʻu: Filipai 2:5-8, mo e Himi 403 veesi 8, 9. ‘Io te u fou atu ai pē ‘o aʻu ki he ‘aho kuo poloʻi moʻoku ke tuku ai ‘a e ngāue. Lolotonga ‘a e fai fatongiá naʻe ‘ikai ke pehē naʻe ‘alomālie ai pē ‘o tatau ai pē ‘a loto mo tuʻa. He naʻe hake ha kiʻi peau ‘i hoku kiʻi vaká ‘ou pākālava ‘o meimei ngoto ka naʻe tāliu pe ‘o toe tūʻuta mātuʻu ki ‘uta. Ko e taʻu ‘eni ‘e 24 mei ai, ‘oku ou kei maʻu pē ‘a e faingamālie ‘o mālōlō ki ‘api ‘i he taʻu ‘eni ‘e 14. ‘Oku ou fakamālō lahi ki hoku fāmili, ‘a e fānau mo hoku uaifí he tokoni lahi kiate au he taʻu lahi naʻá ku fokoutua aí, ‘o fakafiemālieʻi au he meʻa kotoa. ‘Oku ou ‘ofa lahi ki he Siasí, he ne u lau ‘a e ‘apí mo e meʻa kotoa pē, ko hoku ‘apí pe ia. Kātoa ngāue Fakafaifekaú ko e taʻu ‘e 38. Na’e pekia ‘a Tevita Vaingalo Ikavuka ‘i he ‘aho 26 ‘o Mē, 2013 ‘i he taimi 6 pongipongi. Na’a ne mohe ‘i he nonga mo e fiemālie ‘a e ‘Eikí. ‘Oku ‘ikai ha tu’atamaki ki he tamaio’eiki ni, he na’a ne fai ‘osikiavelenga mo tōtōivi hono fatongia ki he ‘Eikí, lolotonga ‘a e taimi ‘o ‘ene kei fai fatongia aí. ‘Oku mau ‘ofa lahi atu, mei he Uitoú, fānaú mo e fanga makapunā kotoa.

7. TEVITA KILIFI HEIMULI Na’e fa’ele’i ‘i he ‘aho 26 ‘o ‘Epeleli 1942 ‘i Kolomotu’a, ko e lahi taha he fanau ‘e toko nima ‘a Tomasi Tomaka Heimuli mo ‘Akosita Tae Heimuli. Na’a ne pekia ‘i he ‘aho 26 ‘o ‘Okatopa 2012 ‘i ‘Aokalani, Niu Sila. Na’a ne ma’u hoa kia Ane Lolofi Rounds ‘i he 1966, pea ‘i ai e fanau ‘e toko fitu mo e fanga makapuna ‘e toko fitu. Na’a ne ako ‘i he Kolisi Tonga, Sa ‘Anitelu, pea kau he kau paionia ‘o e Tupou High School ‘i he ta’u 1963. Na’e hoko ko e Loea ‘i hono ta’u 21, Tangata Malanga Hoko ‘i Tongata’eapa, kimu’a pea ne hiki ‘o nofo fonua ki Niu Sila he 1969. Na’a ne ngaue fakapolisi ‘i ‘Aokalani, pea ne kau he kamata e lotu Metotisi Tonga ‘i Ponsonby mo e ngaahi fai’angalotu Tonga kehe ‘i Aokalani, pehe ki Petone ‘i Lower Hutt. Na’a ne hoko ko e Setuata Lahi ‘i he Vahenga Aokalani/Manukau ‘i he 1977. ‘I he 1985 na’a ne ma’u ai ‘a e fakalangilangi QSM koe’uhi ko ‘ene ngaue fakapolisi ki he kakai. Na’a ne hoko ko e Tokoni Palesiteni he Siasi Metotisi Niu Sila he 1988, ko e ‘uluaki Tonga ke ma’u e tu’unga ko ia. Na’e hilifakinima ko e Faifekau Hoko he 1989, ‘i he Siasi Metotisi ‘i Wellington. Pea na’e kau ki hono hilifakinima ‘a Faifekau Sione ‘Amanaki Havea. ‘I he 1990 na’a ne ma’u ‘a e metali ‘i he ngaue ki he komiuniti; 1995 na’a ne hoko ai ko e Justice of the Peace; 2006 na’a ne hoko ko e memipa ‘o e New Zealand Order of Merit (metali ma’olunga taha ke foaki ‘e he Pule’anga Niu Sila ki ha taha). 2008 ‘i he Hilifaki Kalauni ‘o na’e foaki ki ai ‘a e Queen Salote Metal koe’uhi ko ‘ene fai fatongia ki he Siasi mo e Fonua. Na’a na hoko mo Lolofi ko e unga’anga ‘o e kakai Tonga tokolahi ‘aupito. Na’e huufi ‘e he ‘Ene ‘Afio Taufa’ahau Tupou IV ‘a e Falelotu Vaine Mo’oni, ‘a ia na’e Tō Folofola pe ai ‘a e Tama Tu’i ‘i he Vaine Mo’onia (mo fakahuafa e Falelotu). Lava lelei ‘a e ngaahi lea kehekehe lahi, kau ai ‘a e lea faka-Pilitania, Maori, Fiji, Ha’amoa, mo e ngaahi lea kehe. Ko e ta’u 2000 na’a ne hoko ko e Faifekau Hoko ‘o ngaue’ofa pe; 2002 na’e ma’u ai hono Bachelor of Theology mei he Auckland University. 2003-2004, Faifekau Pule Le’ole’o ‘i ‘Aokalani-Manukau. 2006-2009, Faifekau Sea ki he Vahefonua Tonga he Siasi Metotisi Niu Sila. 2007, Faifekau Pule ‘i Papatoetoe. Pea ‘i Siulai 2012 na’e kamata ai ‘ene fekuki mo e faingata’a fakasino. Ko Loma 14:12 ‘a ‘ene veesi manako: ‘Aua, pea te tau takitaha fai ha fakamatala ki he ‘Otua ma’a ta. ‘Oku manatu ‘a e Konifelenisi ki hono fofonga, hono le’o, mo ‘ene fa’a faka’aaki e ngaahi fakataha’anga kae’uma’a e ngaahi Po-Lotu faka-Konifelenisi.

{Fehu’i 1(iv): Kau Fakafofonga}

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 65 8. SIOSAIA TUPOU ALEAMOTU’A (PĀLONI FIELAKEPA ‘O HAVELU) Ko e Tupu’anga: Ko Siosaia Tupou Aleamotuʻa naʻe fāʻeleʻi ia ‘i he ‘aho 23 ‘o Nōvema 1961, ‘i Kolofoʻou. Ko e fika ua ia ‘i he fānau ‘e toko 7 ‘a Paula Longolongoʻatumai Aleamotuʻa mo Tunakaimanu, pea ko e foha lahi taha ia ‘i he fānau ni. Naʻe tauhingoa pe ki heʻene kui ‘a ia naʻe ‘i ai ‘a e Hingoa Nōpele Tukufakaholo ko e Fielakepa. Naʻe tupu hake ‘o ui ‘aki e hingoa ko e Aleamotuʻa pea ‘i heʻene ‘i muli, naʻe faʻa ngāueʻaki e Siosaia. ‘I he 1997, naʻa ne hoko ai ki he hingoa Nōpele ko e Fielakepa, kimuʻa pea toki ‘ai ki ai e hingoa fakalangilangi ko e Pāloni Fielakepa ‘o Havelu. Ko e fānau ‘a Longolongo’atumai mo Tunakaimanu naʻe lahi taha pe ai ‘a Kaimana Hauoli-ʻo-Kuini, hoko ‘a SiosaiaTupou Aleamotuʻa pea toki Temaleti Manakovī, Sālote Halaevalu Kalasini, Mosese Tangaki Taulupe-ki- Folaha, Tupou Tongapoʻuli pea mo e siʻisiʻi taha ko ‘Elenoa Losimani Kaline, naʻe mālōlō kei pēpē. Ko e ngaahi kui ‘a Aleamotuʻa ko Fielakepa (Siosaia Aleamotuʻa) mo Sālote Maeakafa naʻa na Siasi Uēsiliana mo Taulupe Tonga naʻe Siasi Tonga Tauʻatāina pea mo ‘Amelia Tupou Louveve Kaho, ko e tupuʻi Katolika. ‘I Tisema 1961, naʻe ‘ave ai ‘a Aleamotuʻa ‘o papitaiso ‘i he Siasi Uēsiliana ‘o Havelu ‘e he Faifekau ko Sione Pupungatoa. Naʻe makatuʻunga heni e hiki ‘a Longolongo’atumai mo Tunakaimanu ki Havelu ‘o nofo ‘i hona kiʻi fale Tonga ai. Ko e taimi eni ne kei kauhala ua pe e nofo pea faingofua e ‘ilo mo maheni mo e kāinga. Naʻe tupu hake ‘a Aleamotuʻa ko e kiʻi tamasiʻi angamalū mo talangofua. Naʻe maʻu lotu pe fāmili he Siasi Uēsiliana ‘i Havelu pea nau toki foki mai ki Kolomotuʻa ‘o maʻu lotu ‘i Saione, ka naʻe lautohi faka-Sāpate ‘a Aleamotuʻa ‘i Havelu ‘o aʻu ki he taimi naʻe toki folau ai ke ako ‘i muli. Ko e Ako: ‘I he taimi naʻe fakakaukauʻi ai e hoko atu ‘ene ako ki muli, naʻe kākunga lahi heni e faleʻi ‘a e Palesiteni ‘o e Siasi, Rev’d. Dr. Sione ‘Amanaki Havea ke ‘ave ‘o teuʻi ‘i he ‘apiako Siasi ko ia ko Wesley College ‘i Niu Sila. Lolotonga eni naʻe ako ‘a Aleamotuʻa ‘i he Ako Māʻolunga ‘o Tonga ‘a ia naʻa nau moto’aki ‘a e “Ki he Lelei Taha”. ‘I heʻene tūʻuta ki Wesley College, ko e moto ‘o e Akoʻanga ko ia ko e “By Faith, By Learning, By Hard work”. Ko e ngaahi kaveinga eni ne puipuituʻa ki ai e fatu tangata he ngaahi taʻu ko ia. ‘I he lava ‘ene ako Kolisi, naʻa ne hū ai ki he ‘Univēsiti ‘o ‘Aokalani ‘o ne ikunaʻi mei ai hono Mataʻitohi Lao ko e LLB pea fakahoko Loea leva ‘i he Fakamaauʻanga Lahi ‘i ‘Aokalani. Naʻe ‘i ai pe mo e ngaahi feinga ako kimui ‘o lava ai hono Master ‘i he Lao LLM mei Malta pea pehē ki he fakaʻilonga ‘i he ngāue faka-Tipilometika (with distinction) mei he ‘Univēsiti Oxford ‘i Pilitānia. Ko e Ngāue: Naʻa ne kamata ngāue ‘i he Puleʻanga Tonga ‘i he 1986 pea ne fai ‘osi kiavelenga hono mateakiʻi e moto ‘o e fonua, “Ko e ‘Otua mo Tonga ko hoku Tofiʻa.” Naʻa ne ngāue ‘i he ‘Ofisi Palēmia, ‘Ofisi ‘o e Potungāue Fakamaauʻanga, ‘Ofisi ‘o e Palasi. Naʻa ne hoko ki he lakanga ko e Sekelitali ki heʻene ‘Afio, Lord Chamberlain, Kōvana Haʻapai, Minisitā Fonua mo e Savea pea pehē ki he Law Lord. Naʻe ‘i ai mo e Kōmiti kehekehe ‘i he Puleʻanga naʻe kau ki ai ‘o aʻu ki hono fatongia fakamuimuitaha ko e Sea ‘i he Kōmisoni Faka-Tuʻi ki he Kelekele. Ko e ngaahi fatongia lahi naʻa ne fuesia pea ‘i he taimi naʻe faingataʻa mo fihi ai e ngaahi pole ‘o e fatongia, naʻe hoko e kupuʻi Himi ko eni ko e tūhulu: Hono ‘ū huafa naʻe lau mei muʻa Tū ko fakaofo he Faleʻi ‘Ene lea he Kapineti he ‘Otua Ke ō ‘a e Totonu mo e Meesi.

Ko e Fatongia he Siasi: Ko e Tangata Malanga Hoko ‘o e Siasi ‘i Havelu mo Saione ‘i Nuku’alofa, pea ko e Tokoni Tauhi ‘Aho mo e mēmipa kakato he Talāsiti aipē ‘a Havelu. Ne hoko ‘a Paloni Fielakepa ko e mēmipa siʻisiʻi taha ia ‘i he kau mēmipa ‘e toko 8 ‘o e Kau Talāsiti Lahi ‘a e Siasi Uēsiliana Tauʻatāina ‘o Tonga. Ko e Fakafofonga Konifelenisi Kakato ‘i he ngaahi taʻu lahi. Koeʻuhi ko e faʻahinga taukei ngāue naʻa ne maʻu, ne falala ki ai ‘a e Konifelenisi Kakato ke ne fakahoko ‘a e fatongia Sea ‘o e Kōmiti Fili ki he Palesiteni mo e Sekelitali Lahi ‘a e Siasi ʻi he Konifelenisi. Naʻa ne faʻa Sea foki ‘i he Kōmiti Konisitūtone, Kelekele mo e Koloa ‘a e Siasi ‘i he ngaahi fakataha ‘a e Konifelenisi. Naʻe tokoni lahi ‘a Paloni Fielakepa ‘i hono faleʻi ‘a e Kōmiti Kelekele ‘a e Siasi felaveʻi mo e ngaahi kelekele ‘o e Siasi kaeʻumaʻā ‘a e ngaahi meʻa faka-Konisitūtone ‘a e Siasi mo e fonua. Ko e Moʻui Fakafoʻituitui: ‘I he konga kimui ‘ene moʻui naʻa ne moʻua he ngaahi alanga tengetange. Ko e vaaʻihala faingataʻa eni pea ne uesia hono natula totonu he taimi ‘e niʻihi. Neongo ia, naʻa ne kei feinga pē ke fakalato hono ngaahi ngafa ki he fāmili, fonua mo e Siasi. Naʻe aʻu ki ha tuʻunga ne hoko atu ai e feinga ki Niu Sila ‘o laka he taʻu ‘e taha ‘ene ‘i ai pea ne toki pekia ‘i he Falemahaki ‘Aokalani ‘i hono ‘aho 10 ‘o Fepueli, 2013. Ko e Fāmili: Naʻa ne maʻu hoa he ngaahi taʻu kimui ni, ka naʻe ‘ikai fuoloa. Naʻe ‘ikai haʻane fānau ka naʻa ne hoko ko e tamai ‘ofa ki he fānau ‘e toko 16 ‘a hono ongo tehina mo e tuofefine. Ko e meʻa eni naʻe fiefia taha ai,

66 | Tohi Miniti pea ‘i he taʻu kuo ‘osi naʻe fuofua maʻu mokopuna ai ‘i he taha ‘o e fānau ni. ‘I he fakaʻosiʻosi hono ngaahi ‘aho, naʻe hoko e taha ‘o ‘ene ngaahi Himi manako ko e fakafiemālie kiate ia pea pehē foki ki hono fāmili: Himi 603. Ko e Aofangatuku: Ko Pāloni Fielakepa naʻa ne hoko ko ha toko taha ngāue mālohi, fakapotopoto, fiemālie ‘i he ‘inasi pe he tufakanga he moʻui naʻe ‘aʻana, kae hiliō naʻa ne maʻu ‘ulungaanga fakatōkilalo mo ‘ofa. Neongo ‘ene naunauʻia fakaʻatamai mo e tuʻunga māʻolunga mo falalaʻanga he nofo ka naʻe ‘ikai ngalo ‘iate ia e kiʻi fale Tonga naʻe tupu mei ai mo e ngaahi akonaki mo e fakahinohino ‘a ‘ene ongo mātuʻa. Ko e Fakamālō: ‘Oku hounga ‘aupito ki he fāmili e ngaahi lotu hūfia ‘o Pāloni Fielakepa ne fakahoko ‘e he kau Faifekau ‘o e Siasi Uēsiliana kaeʻumaʻā ‘a e ngaahi Siasi kehekehe ‘o e kakai Tonga ‘i ‘Aokalani mo Tonga ni foki. Lolotonga ‘ene ‘i he mohenga ‘o e mamahi ‘o aʻu ki heʻene pekia; naʻe ‘ofeina mo poupou kiate ia hono ngaahi kaungāmeʻa, kaungā ako, kaungā ngāue, kaungā pilikimi, kāinga mo e fāmili. Ko e ngaahi tāpuaki kotoa eni ne hoko ko e fakanonga ‘i he fononga. Naʻe ‘ikai ko ha taha ‘a Pāloni Fielakepa naʻe nofo ke polepole haʻane lava meʻa, pe vikia hano tukufakaholo neongo ‘ene lelei mo kaukaua. Ko e meʻa pe naʻa ne mahuʻingaʻia taha ai, ko e ‘ofa ‘aufuatō ‘a e Tamai, ‘o tuku mai hono ‘Alo tofu pe taha ke pekia ka tau moʻui ai. Fakafeta’i ‘i ha mo’ui ne hoko ko ha fakamonū mo e fakakoloa.

9. VILIAMI TAKAU (KULA HE AKO) Ko e Tupu’anga: Ko ‘ene tangata’eiki ko e Faifekau ko ‘Atunaisa Ika (Tulikimoana) Takau ‘o Ma’ufanga. Ko e tukufakaholo ‘a e tamai mo e fa’e ‘a ‘Atunaisa Ika Takau (Siope Takau mo Fakaola ‘i Fanga Takau) ‘oku tefito ‘i Ma’ufanga pea kau ki ai mo /Mapuhoi ‘a Tevolo, Kolomotu’a mo Fata’ulua/Sapa’ata (Niuafo’ou). Ko ‘ene fine’eiki ko ‘Akesa Fifita mei he Kolofalahola, Ofu Vava’u. Ko e ongo mātu’a ‘a ‘Akesa ko ‘Epalahame Fifita mo Siteli Samate ko hona tukufakaholo ‘oku tefito ‘i Ofu, pea kau ki ai mo Okoa pea mo Safata (Ha’amoa). Ko e fānau na’e ‘i ai ‘a Viliami na’e toko 13: Ko e lahi taha ko Nau Sihoi’ata Fotu (Niu Sila), Kalolaine Payne (Niu Sila), Nanisi Mapuianafanga Tau’akipulu (Niu Sila), Viliami (Tulikihakau lahi) Takau, Viola Mahe (‘Aositelelia), Rev Koliniasi Takau, ‘Ofa Nekesi, Rev. Salesi Takau (Kanata), Lopeti Takau (Niu Sila), Tohi Koula Helu Takau (Kanata), Tilisi Tongatu’a (Niu Sila), Dr. ‘Aisake Takau (Niu Sila) mo ‘Atunaisa Ika Takau. Ko Viliami ko e fika tolu ‘i he fānau, pea ko e lahi taha ia ‘i he fānau tangata ‘e toko 7. Ko e lahi taha ‘i he fānau ‘oku ta’u 77, ko e si’isi’i taha ‘oku ta’u 53. ‘Oku nau kei mo’ui kotoa pe, tuku kehe ‘a Viliami Takau, ko e ta’olunga ‘o e fāmili kuo pekia ‘i he 4/11/2012, kuo ‘osi hoko hono ta’u 72. Kuo hoko ai ‘a e ‘Ulumotu’a ‘o e fāmili ko e ‘uluaki polopolo ta’u ‘o e fāmili ni ki ‘Itaniti. Ko e Fāmili: Na’e fa’u fāmili fo’ou ‘a Viliami ‘i he ta’u 1964 ki hono ‘ofa’anga ko Laungā’eiki (Mafi) Takau, ‘a ia na’a na ako fakataha pe ‘i he Kolisi faka-Faiako. Ko Laungā’eiki ko e ‘ofefine ‘o Moala mo ‘Ofa Mafi ‘o Tongoleleka, Pangai, Ha’apai, Ha’afeva mo Houma (Tongatapu). Na’e fakakoloa kinaua ‘aki ha fānau ‘e toko 5 ‘a ia ko Halafungani Hillary Takau, Lilieta Takau, Nau Sihoiata Veituna (Niu Sila), ‘Atunaisa Tu’itupou Takau pea mo Viliami ‘Alamita Takau. Kuo ma’u fāmili ha toko tolu ‘i he fānau, kuo ‘i ai ha fanga makapuna ‘e toko 11. Ko e mokopuna lahi taha ‘oku lolotonga ako Lao ‘i he ‘Univesiti ‘i Niu Sila. Ko e Ako. Ko e lekooti ‘o e ako mo e ako’anga na’e anga pehē ni: 1954 – sivi hū mei he Akoteu ‘a ‘Ohonua, lava ai mo e maaka ma’olunga ki he Kolisi ko Tupou. 1955 – 1966 : Hū ki he Kolisi ko Tupou, kapiteni ai ‘i he kalasi 2A – 5A ma’u mo e lesoni Tohitapu. 1962 – 1963: Hū ki he Kolisi Faiako ‘a e Pule’anga, ‘o ne Kapiteni ai ‘i he ta’u 1963 pea mo e Matapule Lahi. 1966 – 1967: Scholarship, ‘o hū ki Ardmore Teacher Training College (Niu Sila). Lava’i e diploma ‘i he faiako ‘i he tu’unga ma’olunga. 1970 – 1971: Scholarship, ako ‘i he ‘Univesiti ‘Etinipua (Edinburgh University), Scotland, Pilitania ma’u Diploma Teaching English as a second language, ‘i he tu’unga ma’olunga. 1973 – 1977: Scholarship, ako Massey University, Niu Sila ki he mata’itohi ‘i he Ako (BEd), lava’i lelei ‘a e ako ni ‘i he tu’unga ma’olunga (B.Ed) Honour, double major (Sociology/Education). Ko e Ngāue ‘i he Siasi: 1964 – 1965: Kamata ngāue ko e Tiuta faiako fakataha mo hono hoa ‘i he Kolisi ko Tupou. 1968 – 1972: Hoko ko e ‘uluaki Puleako Tonga ‘i he Kolisi Siu’ilikutapu ‘i hono ta’u 27, ‘o ne fokotu’u ai ‘a e ‘uluaki kalasi Higher Leaving ma’ae Kolisi. ‘I he Siasi Uēsiliana Tau’ataina ‘o Tonga: Na’e hoko ‘a Viliami ko e mēmipa Konifelenisi Kakato, talu mei he 1968 ‘o hokohoko mai ‘i he ngaahi ta’u, koe’uhi ko’ene fatongia Puleako pea mo e fili pe ‘e he Palesiteni. Na’e hoko mai aipe ko e fakafofonga fili mēmipa Konifelenisi Kakato mei he Vāhenga Ma’ufanga mei he 1992 ‘o a’u ki he’ene pekia ‘i he 2012. Na’a ne kau ki he ngaahi Komiti kehekehe, pea mo e Komiti Konifelenisi ‘a e Siasi. Na’e

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 67 hoko foki ko e Sea ‘i he Komiti Ako ‘a e Siasi ‘o a’u mai ki he’ene pekia. Na’e mēmipa ‘i he Komiti Pule ‘o e Kolisi Sia’atoutai pea kau ki he kau mēmipa ‘o e Poate ako ‘a e Kolisi. Na’a ne tokoni ki he faiako ‘i he Kolisi Sia’atoutai ‘i he taimi na’e fiema’u ai ‘e he Kolisi ke kamata ‘a e Polokalama Ako BD. Ko e koloa na’e tuku mai ‘e Viliami ki hono fāmili, Siasi mo e fonua. Na’e fakamā’opo’opo ‘i he’enau lotu fāmili faka’osi na’a ne tataki, ‘o anga pehē ni: Ko e me’a pe ‘oku ou tuku atu kiate kimoutolu, ko ‘eku mo’ui mo ‘eku ngāue ‘okapau ‘oku ‘i ai ha me’a ‘e ala fai mei ai ha ako. Fakataha mo ia ‘oku ou fie fai ‘a e fakaloto lahi ko ‘eni: ‘i he’etau a’usia ‘a e ngata’anga ‘o e mo’ui, ‘oku totonu pe ke tau fiefia mo fakafeta’i ki he ‘Eiki, koe’uhi ko e taimi faingamālie ‘o e mo’ui na’a ne foaki, na’a tau fai lelei’i.

10. TOKETĀ SĒMISI FONUA LATU Ko e Tupu’anga: Na’e fā’eleʻi ʻa Sēmisi Fonua Lātū ʻi he ʻaho 11 ‘o Nōvema 1949 ʻi Neiafu, Vavaʻu. Ko e fika 5 ia ʻi he fānau ʻe toko 7 ʻa Penisimani Latuniua Langi ʻo Falehau, Niuatoputapu pea mo ʻAmelia Vaimoana Lomu ʻo Neiafu, Vavaʻu. Ko honau hokohoko eni: K. Paluki Langi (pekia), Uaisēlē Fakaanga Lātū, Sela Naʻa Lātū, Taniela Fakanga Langi (Pekia), Dr Sēmisi Fonua Lātū (Pekia), ‘Ilaisaane Takui Langi, mo ʻAmelia L. ʻUhila. Ko e Ako: Naʻe kamata ako ʻa Sēmisi ʻi he Lautohi Puleʻanga ʻa Nukuʻalofa ʻi he taʻu 1955. Na’a ne hū mei ai ki he Kolisi Tonga ʻi he 1961 – 1967 pea ne kapiteni ʻi he Kolisi Tonga ʻi he taʻu 1967. Naʻe hoko atu ʻa ʻene feinga ako ki he ʻapiako fakafaitoʻo ʻi Fisi (Fiji School of Medicine) ʻi he 1968 -1973. Naʻe toe ʻi ai mo ha faingamālie ako ʻi Niu Sila ʻi he tafaʻaki ki he faʻele mo e tokangaʻi e mahaki ʻa e kakai fefine (Obstetrics & gynecology), ʻa ia ne fakatefito ai ʻa ʻene ngāue. Ko e Fāmili: Naʻe maʻu hoa kia Sela Tuʻifua Taukolo ʻo Fasi-moe-afi ʻi he taʻu 1975. Naʻe fakakoloaʻaki kinaua e fanau ʻe toko 3 mo e fanga makapuna ʻe 5: ko Siaosi ʻEtikā Lātū, Mele ʻUngatea Lātū, mo ʻAmelia Vaimoana Lātū, pea Na’a na ohi foki mo e ongo makapuna lalahiʹ ko e konga pe ʻo ʻena fanau ko Taniela Lātū mo Sēmisi Lātū. Ko e Ngāue: Naʻe kamata ngāue ʻa Sēmisi ʻi he Falemahaki Vaiolaʹ ʻi he taʻu 1974, ko ha toketā fakafaitoʻo ʻo aʻu aipe ki he ʻaho na’a ne tō tau ai. Na’a ne faifatongia ʻi he tafaʻaki fai-faʻele ʻa e Falemahaki Vaiola (Obstetric Ward). Na’a ne toe fakalele foki mo e clinic, ʻa ia naʻe ʻiloa ko e Moʻonia ʻo ʻElimi Medical Clinic, ʻi he ʻapi Siasi Uēsiliana ʻo Fasi-moe-afi. Na’a ne toe tokoni foki ʻi he ngaahi taʻu kimui ni mai ki hono fakalele ʻo e Fasi Pharmacy ʻa e Siasi Uēsiliana ʻo Fasi-mo e-afi. Ko e Fatongia: Ko e mēmipa ʻa Sēmisi Lātū ʻi he Siasi Uēsiliana ʻo Fasi-moe-afi, ko e Tangata Malanga Hoko pea ne Taki ʻi he Kalasi ʻAho Pununga Moʻui ʻa e Siasi ʻo Fasi. Na’a ne hoko ko e faihiva lahi ʻa e Siasi ʻi ha ngaahi taʻu lahi pea aʻu pe ki heʻene pekia. Naʻe lavaʻi ʻe Dr Sēmisi Lātū ʻa e tau lelei pea ne foki ki ʻApi ʻi he taimi 4:30 ʻo e pongipongi ʻo e ʻaho 20 ʻo Tisema 2012, ʻi hono taʻu 63. TOKA Ā DR SĒMISI FONUA LĀTŪ ʻI HE NONGA MO E FIEMALIE ʻA E ʻOTUA.

11. LAVINIA FEHOKO HAVEA MOLITIKA Ko e Tupu’anga: Na’e fā’ele’i ‘a Lavinia Fehoko Molitika ‘i he ‘aho 19 ‘o ‘Aokosi 1933 ‘i Pangai, Ha’apai; pea pekia ‘i hono ‘api nofo’angá ‘i he Fanga ‘o Pilolevu ‘i he ‘aho 22 ‘o Fepueli 2013. Kuo kakato hono ta’u 79 ‘i he ta’u kuo hili pea ne fononga atu ki he ta’u 80 ‘i he ta’u ni. Ko e ongo mātu’a ‘a Lavinia, ko e Faifekau ko Paula Havea ‘o ‘Utui, Vava’u mo Kolomotu’a, pea mo Mosiana Lilo ‘o Lotofoa mo Faleloa, Ha’apai. Koe’uhi na’e fononga holo ‘a Paula mo Mosiana ‘i he ngāue faka-Misinale ki he ‘Otu Solomoné, pea ‘ikai faingamālie ke nau fononga fakataha holo mo e fānaú, na’e pau ke tufotufa holo pe kinautolu ‘i he ngaahi fāmili ‘i Tonga ni, ke fai si’onau tauhi. Na’e ohi ai ‘a Lavinia ‘e he ta’okete ‘o Mosiana, ko Lu’isa Kaufusi Palutō pea mo hono hoá ko Siosaia Palutō. Na’e ohi fakataha ‘e he ongo mātu’a ni ‘a Lavinia pea mo Siosaia Ma’ake Palutō, ke si’i tuonga’ane ki ai, ‘i honau ki’i ‘apí ‘i Ha’ato’u, Ha’apai. Ko e fānau ‘a Paula mo Mosiana: Kinikinilau Havea (pekia kei si’i pe), ‘Amelia Havea Kongaika, Mele Havea (pekia), Sela (pekia kei si’i pe), Laumanu (pekia kei si’i pe) Silivia Havea ‘Atiola, Setaleki Kaveinga Havea (pekia), Lavinia Fehoko Molitika, Seli Kaisa (pekia), Sione Havea (pekia kei si’i pe), Pisope Tevita Palakana Havea (Foha ohi mei he ngāue Faka-Misinale) Ko e Ako: Na’e akoteu pe ‘a Lavinia ‘i he Akoteu ‘a Petani, ‘i Pangai. Pea ne kau ‘i hono fokotu’u ‘o e Kolisi ko Pilolevú ‘i he 1946. Pea hoko ko e Kapiteni ‘o e fuofua Sivi Maamaloa ‘a e Kolisi ‘i he 1950. Ko e Ngāue: Na’a ne hoko ko e Tiuta finemui pe ‘i he Kolisi Pilolevu pea hū mai ki he Kolisi Fakafaiakó, ‘o hoko atu ai ‘a e teuteu lelei ki he ngāué. Na’e mahino ‘a e mafai faka’atamai ‘o Lavinia, he na’e foaki kiate ia ‘a e faingamālie ki ha sikolasipi ke ako fakafaiako ‘i ‘Aositelelia ma’ae Siasí, ka na’e ‘ikai faingamālie ke folau ‘i ha ‘uhinga fakamo’ui lelei.

68 | Tohi Miniti Ko e Fāmili: Na’a ne ma’u hoa kia Sione Fakataha Molitika ‘o Koulo, Ha’apai, ‘i he 1959, lolotonga ‘oku Tiuta Pule ‘i he Faama ‘a e Kolisi ko Tupou. Na’a na ngāue aipe ‘i he Kolisi ko Tupou ‘i ha ngaahi ta’u lahi pea na toki hiki ‘o Tiuta Lahi ‘i he Kolisi Ngoue ko Hango ‘i he 1982. Na’a na hokohoko atu ai pe ‘i he ngaahi Potungāue faka- faifekau ne ui kinaua ki ai ‘e he Konifelenisi. Ko e fānaú: Faifekau Sione Maile Molitika, ‘oku ma’u hoa kia Siale Vaitohi ‘o Kanokupolu, ‘Alikoni Kuatelupe Molitika, Faifekau Samiuela ‘Ofeina-he-Lotu Molitika, ‘oku ma’u hoa kia Kesaia Laume ‘o Fua’amotu, (Ohi) Lusiana Havea, ‘oku ma’u hoa kia ‘Ofa Lātū ‘o Nukunuku, (Ohi) Vea Kaisa, ‘oku ma’u hoa kia ‘Asipeli Tu’ifua ‘o Lapaha. Kimui mai ‘aupito ‘i he’ena mālōlō, ko e ki’i foha (Ohi) ko ‘Uluaki Mano Filimone. ‘Oku ‘i ai ‘a e fanga makapuna ‘uluaki ‘e toko 19 mo e mokopuna ua ‘e toko taha. Na’e lahi pe hono fanga ki’i faiva, ‘o kau ai ‘a e ngaohi me’atokoni pea mo e ta’o keke; tō vesitapolo mo e ngoue matala’i‘akau; mo e faiako. Fakamolemole pe na’a kuo talakitu’a ha fakahoha’a, ka ko si’i fa’eé ni – ko e nima mea’a, ‘a e ‘atamai sia’a! Ko e fefine lotolahi, kataki lahi mo lototo’a. Na’a ne loto ke kau he me’a kotoa pe. Ka ko e kau ki ha me’a, ‘oku mahino ko e mole, he ‘oku fakamole ‘a e me’a kotoa pe. Ka na’e ‘ikai manavahē ia ki ha me’a. Mo’oni ‘a e lotu ‘a e Faifekau ‘o e vāhenga – “Lavinia, na’e ‘ikai ilifia ia ki he masivá!” Ko ‘ene tokoni ki hono hoa ‘i he tauhi kakai, na’e fu’u e’a ‘aupito, he ne na a’u ai pe ‘o ta’u 80 ‘a Fakataha kae 71 ‘a Lavinia, ‘i he Potungāue Faka’osi ne ui ke na le’ole’o ki ai. Pea ko e toki Faifekau Malolo kakato pe ia ‘a e ongo mātu’a ni, ‘i he kakato ‘o e fitungofulu ‘o Lavinia. Pea na foki mai leva ‘o nofo kakato mai ki he Siasi ‘o e Fanga ‘o Pilolevu, ko hona Siasi ‘ofa’anga, ko ‘ena ki’i ma’ala mamana! ‘I he ngaahi ‘aho faka’osi’osi ‘ene mo’ui, na’a ne toutou talaloto ki he ‘Alo’ofa ‘a e ‘Eiki. Na’a ne toutou lave ki he kataki mamahi ‘a e ‘Eiki ‘i he fa’ahita’u ‘o e Lenití pea mau toutou ‘eke pe ‘oku langa nai hano feitu’u; na’a ne pehē pe ‘oku ‘ikai, he ‘oku faka’atu’i pe ia ‘e he ‘Eiki. Ko e talaloto tatau pe na’a ne fai ki he’ene Faifekau Tauhi (Fanga) pea ki he kau ‘a’ahi mahaki ‘o si’ono ngaahi ‘aho faka’osi’osi. Na’a ne toutou kole ke hiva’i ange ‘a e 530 pea ne sipela ma’u pe ‘a e veesi ‘uluaki mo hua mai: “‘Oiau ‘a e monū’ia, Ha taha ‘oku ‘ilo ē, Ko ‘ene hia kotoa pe, Kuo fakamolemole, ‘Oku ‘ikai kei lata ia, Ke nofo ‘i mamani, Kae tangi hono ‘atamai, Ko langi hoku ‘api!”

12. SULIA ‘AHOLELEI FINAU HA’ANGANA FONUA Ko e Tupu’anga: Ko Sūlia Fonua na’e fā’ele’i ‘i Neiafu, Vava’u ‘i he ‘aho 16 ‘o Fepueli 1947 pea na’e pekia ‘i he ‘aho Falaite ko hono 25 ‘o Sanuali 2013 ‘i he taimi 12.05 ho’ata, kuo kakato hono ta’u 65, mahina ‘e 11 mo e ‘aho ‘e 9. Ko e ongo mātu’a ‘a Sulia ko Vili Ha’angana ‘o Nomuka mo Hevaha Pongi ‘o Fata’ulua, Niuafo’ou. Na’e hoko e faingata’a ‘i he famili ‘o foki leva ai ‘a Hevaha mo Sulia ki ‘Eua. Na’e toe mali ‘a Hevaha mo Filo Fusitu’a. Ko ‘ena fanau ko Salome Hua Fakalata, Tu’itupou Fusitu’a, Finau Sakea Fusitu’a, Fungakava Fusitu’a, Sēmisi Fusitu’a (pekia), Meliame Haufano, Paula Fusitu’a mo Fataimoemanu Leki. Na’e toe mali ‘a Vili Ha’angana mo Loiloi Mataka ‘o Kolofo’ou. Ko ‘ena fanau ko e Faifekau ko Sione Finau Ha’angana, Sālesi Ha’angana (pekia), Afuhia Ha’angana, Taiamoni Ha’angana, Pita Ha’angana, Makeleta Leha (pekia), Tulusī Tei mo Mele Ha’angana. Ko e Fāmili: Na’e mali ‘a Sulia mo Kalisitiane F. Fonua ‘i he ta’u 1976, pea foaki mai ‘e he ‘Otua ‘a e fanau ‘e toko tolu: 1. Siosiua Nimoitalafau Fonua, mali mo Fāhina Fonua, ko ‘ena fanau ko Kalisitiane Jr., Netanili, Ve’etutu, mo Ngalutuku-he-lotu, 2. ‘Emeline Falengameesi Saulala; mali mo Vili Saulala, ‘o ‘i ai ‘ena fanau ko Darlene Saulala mo Vili Saulala Jr, 3. ‘Etuate Falengamonu Fonua; mali mo Puasila Fonua, ‘o ‘i ai hona foha ko Suliasitiani Fonua. Na’e ohi ‘e he famili ‘a Fatai-moe-manu Leki ko honau fakatokolahi; mali mo Sione Leki, ‘o ‘i ai ‘ena fanau ko Fusi Kaunanga, Vahefo’ou, Hevaha, Filo mo Melenaite. Ko e Ako: Ko e ako ‘a Sulia na’e kamata ‘i he Lautohi Pule’anga ‘a Sapa’ata 1953-58 Kolisi Kuini Salote 1959 - 1965 – Lava e Sivi Tutuku Ma’olunga Kolisi Faka-faiako 1966 - 1967 – Lava e Sivi Fakamo’oni faiako Ko e Ngāue: Ko ‘ene ngāue ko e Faiako Ma’a e ngaahi ako Siasi: Kolisi Kuini Salote, Kolisi Taufa’ahau/Pilolevu, Kolisi Mo’unga’olive Ma’a e ngaahi ako Pule’anga: Lautohi Kolomotu’a, Nuku’alofa, Tokomololo, Ha’alalo, Houma, Longolongo. Lolotonga ‘ene faiako he Pule’aga na’a ne feinga ‘o lava ke toe hu ki he Kolisi Faiako ‘o ma’u ‘ene Tipiloma faka-Faiako. Na’e hilifakinima kinaua (mo Kalisitiane F. Fonua) ki he lakanga Faifekau Hoko, ‘i he Konifelenisi ‘a e Siasi Uēsiliana Tau’ataina ‘o Tonga, ‘i ‘Eua ‘i he 1981, pea hoko atu aipe ‘a e ngāue ‘a Kalisitiane ‘i he ‘Ofisi Ako ‘a e Siasi ‘i Nuku’alofa kae hoko atu ‘a e faiako ‘a Sulia he ngaahi ako ‘a e Pule’anga.

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 69 ‘I he Konifelenisi ‘a e Siasi na’e fai ki Ha’apai ‘i he 1996, na’e ui ai ‘i he Fehikitaki ke hiki ‘a Kalisitiane mo Sulia ‘o tauhi ‘a e Vāhenga Pea, pea ke kamata ‘i Sanuali 1997. Ko ia na’a mau hiki ‘o kamata ngāue ‘i he Vāhenga Pea 1997 – 1999 Vāhenga Kolonga 1999 – 2002 Vāhenga Ma’ufanga 2002 – 2005 Vāhenga Kanokupolu 2005 – 2007 Vāhenga Haveluloto 2007 – 2010

Koe’uhi na’e lolotonga mālōlō ‘eve’eva ‘a e Faifekau ko Sione F. Ha’angana, ko e Faifekau ia na’e teu ke ne fetongi kimautolu ki Haveluloto ‘i ‘Aokosi 2010, na’e kole ai ‘e he Palesiteni ke mau toe hoko atu pe ‘i Haveluloto mei ‘Aokosi ki Sanuali 2011, pea mau toki foki ki ‘Utulau ‘i he konga faka’osi ‘o Sanuali 2011, ko e lava kakato ia ‘a e ta’u ‘e 50 ‘emau faifatongia ‘i he Siasi, mei he 1961 ki he 2011, ko e ta’u ai ‘e 35 ‘o e hoko ‘a Sulia ko e uaifi lelei ‘o tokoni kia Kalisitiane he ngaahi Ako’anga mo e Vāhenga ngāue na’a na ngāue ai. Ko e Manatu Melie: Na’e kamata kei si’i pe ‘a Sulia ‘ene fehangahangai mo e ngaahi faingata’a ‘o e mo’ui. Ko hono famili na’e ‘i ai ‘a e tamai ‘e ua, fa’e ‘e ua, pea ko ia na’e lahi taha ki he fanau ‘e toko hongofulu ma ono. Neongo e ngaahi faingata’a ‘o e nofo famili na’e fekuki mo Sulia, na’e ako pe ‘e Sulia ke ‘oua ‘e hola mei ha faingata’a, ka na’a ne lava pe ‘o matatali ‘a e ngaahi faingata’a, pea ko e taimi na’e hoko mai ai ‘a e faingata’a ki hono sino na’e ‘ikai ha’ane hoha’a ka na’a ne tali fiemalie pe. Ko Sulia ko e kaunanga kataki lahi, ko e kaunanga fonu ‘ene mo’ui he ‘Ofa ‘a e ‘Otua, pea neongo ‘a e tokolahi e famili, na’e feinga pe ‘a Sulia ‘i he mahino ki ai hono ‘ofa’i ia ‘e he ‘Otua ke ne fakaa’u ‘a e ‘ofa ko ia ki he toko taha kotoa pe. Ko e lea na’a ne manako ke akonaki ‘aki ki hono kaunga faiako, “Mou ako’i ‘a e fanau ‘a e kakai ke mo’oni pea fai ki he lelei taha he ‘e poto ai pe ho’omou fanau”. Ko ‘ene akonaki ki hono kaunga Kaluseti, “Tau lotu ke mo’oni pea fai lelei ki he kakai kotoa pe, pea ka faikovi mai ha taha, kataki’i pe he taumaia ‘e ma’u ‘e ha taha kehe ho monu’ia”. Na’e tatau pe kia Sulia ‘a e fatongia kotoa pe, na’e feinga ma’u pe ‘a Sulia ke fai ki he lelei taha, pe ko e failautohi faka Sapate, tokoni he Kaluseti, Ako Tohitapu, Faiako he Akotapu, teuteu e Hiva ki he Kuata Sepitema, Taliui faka-famili, Failotu, Malanga, ngāue ma’a e Komiti ‘a e Kakai Fefine ki Nuku’alofa, Lea ‘i ha fakataha’anga pe Po Lotu, tauhi mo e tō matala’i’akau he ‘api ‘o e Siasi, ‘o a’u ki he’emau lotu fakafamili ‘i ‘api, na’a ne feinga pe ke fai hono lelei taha. Ko e ngaahi miniti faka’osi ‘ene mo’ui, na’a ne tali fiemalie ‘a e ui kuo fai ki ai ‘e he ‘Eiki, ‘o ‘ikai ha’ane hoha’a ka ne fononga melino pe ‘o fakafetaulaki ki he ‘Otua na’a ne ‘Ofa’i mo hoko ko hono Tauhi. ‘Oku fononga atu ‘a e kaunanga ni mo e manatu ‘ofa ‘a e husepaniti mo e fanau mo e fanga makapuna pea mo e kakai ‘o e Siasi mo e kolo kae’uma’a ‘a e ngaahi Ako’anga na’a ne fai fatongia ai. Na’e fononga ‘a Sulia he vaa’ihala faingata’a, ka kuo afe’i ‘e he ‘Eiki ke ne afe ‘o fononga he hala ‘oku nonga mo fiefia ‘o fakafetaulaki ki he Kelesi mo e ‘Alo’ofa ‘a e ‘Otua ke ne fakaa’u ia ki ‘Itaniti.

13. SIONE MATAKAPEA TENEFŪFŪ (VAKALAHI ‘O HA’A HAVEA LAHI) Ko e Tupu’anga: Na’e fā’ele’i ‘a Sione Matakapea Tenefufū he ‘aho 11 Nōvema 1939, ‘i Lakepa. Ko e kakato ‘eni ‘a hono ta’u 73 lau hono ta’u 74. Ko ‘ene ongo mātu’a ko Tevita Tenefufū ‘a ia ko ‘ene tamai mei Niue, pea fa’ē mei Koulo, Ha’apai pea ko ‘ene fa’ē ko Milika Fīhaki Tenefufū ‘o Nukunuku/Matahau. Ko Sione ko e lahi taha ia he fānau ‘e toko 8 ‘a ia ko; Sione M. Tenefufū, Hulita Tenefufū Kauvaka, Melevesi Tenefufū, Senituli Tenefufū (pekia), Sisi Palei, Liveti Finau, Taniela Tenefufū (pekia), mo Soana Tenefufū (pekia). Ko e Fāmili: Na’a ne ma’u hoa kia Kalolaine Filimoelangi Naulu ‘o Masilamea Tongatapu, pea na’e fakakoloa kinaua ‘aki ha fānau ‘e toko 10; ‘Anakiu Tenefufū Niu, Siosifa Tenefufū, Milika Tenefufū Latu, ‘Alifeleti Silatolu Tenefufū, Mafi Kovi Tenefufu ‘Iongi, Keleni Tenefufū Fatai, Fetapa Tenefufū Hala’api’api, Tevita Tenefufū, Halamehi Tenefufū Telefoni, Siosaia Tauloto He Fatongia Tenefufū. ‘Oku ‘i ai e fanga makapuna ‘uluaki ‘e toko 35 mokopuna ua ‘e toko 1. Na’a ne ako pe he akoteu ‘a Nuku’alofa pea ne hoko atu ai ki he Kolisi ko Tupou. Tu’unga Fakalotu: Na’a ne hoko ko e tangata Malanga Hoko ‘a e Siasi ‘o Lakepa ‘o a’u eni ki he’ene pekia. Na’a ne hoko ko e Sētuata Lahi he ngaahi ta’u lahi. ‘I he falealea ‘o e lotu, na’a ne hoko ko e fakafofonga Konifelenisi Kakato. Na’a ne kau ki he hiva ‘a e Siasi ko e taha ia hono ngaahi talēniti ko e punake he na’a ne tui ko Hevani ‘oku ‘ikai toe fai ha me’a ai ko e Hiva pe. Ko e Fatongia: Na’a ne fai mo’oni hono fatongia he lotu ‘aki ‘a e ‘osi’osingamālie, ‘i he’ene fiema’u ke fakalangilangi’i hono ‘Eiki ‘aki ‘a e sino kotoa, ivi kotoa mo hono ‘atamai foki. Ko e tupu mei he’ene ‘ofa ha me’a

70 | Tohi Miniti ke ‘asili lelei ai e ngāue ‘a e ‘Eiki, na’a ne tala ai pe ‘a e ‘api tukuhau ‘o e Siasi Lakepa. Na’a ne hoko ko e ‘aofi vala kia Lasike mo hou’eiki. Na’e fakakakala’aki ia ‘e Lasike ‘a e hingoa Vakalahi, pea toki fakakakato ‘e Ma’afu Tuku’i’aulahi, ‘Ulu ‘o e Ha’a Havea Lahi, ‘aki ‘a e Vakalahi ‘O Ha’a Havea Lahi. Ko e Ngāue: Ko e ma’u’anga mo’ui hono fāmili ko e ngoue; na’a ne ngāue’i mo’ona ‘a tōkanga, pea na’e fakaola mei langi ‘o fakafua hono nima makatu’unga pe ‘i he’ene fokotu’u ‘ene taumu’a pea tui pe mo ngāue ki ai he na’a ne ‘ilo ko e taimi faingata’a ‘oku ‘ikai ke tolonga, ka ‘oku tolonga ha tangata ‘oku ne lava ke kātekina ha fa’ahinga faingata’a. Na’a ne ikuna ‘i he faka’ali’ali ngoue ‘a e Vahefonua Tongatapu ‘i ha ngaahi ta’u lahi. Na’e a’u ki ha taimi na’a ne tauloto e ngaahi fatongia he na’a ne hoko ko e ‘Ofisa Kolo he ngaahi ta’u lahi, hoko ko e Setuata lahi pea fakataha mo ia ‘ene ngāue’i hono fāmili. Fakafeta’i atu ‘Eiki e ma’u tamaio’eiki ‘ofa lahi. He na’e ‘ikai ngata pe he’ene ngāue’i homau ki’i fāmili masiva, ka na’a ne māteaki’i hono fatongia he fonua mo e lotu foki. ‘Oku kei vanavanaiki mai pe taha ‘ene ngaahi tukutukulaumea faka’osi kiate kimautolu fānau. “Ko e lotu mo e ako fānau ko e ongo me’a mahu’inga taha ia ke mou tokanga ki ai”. Kuo pau pe te na ō fakataha he taimi hono kotoa. Kāinga toki lotu e, ‘Oua na’a fiu Ka mou vili atu pe, ‘Oua na’a fiu ‘Oka teu ‘a e fōnisē, Mo e fanga laione Puke ho’omou lotu pe, ‘Oua na’a fiu

Ka matangi ‘o peaua, Tahi he mo’ui ia Te u hūfanga he ‘Otua, ‘I he malu hono nima Te ne fufū au, Te ne fufū, Hono ‘Aofinima Potu Folofola Manako: Saame 21

14. LISIUINI VONI KOLO’OFA’I Ko e Tupu’anga: Ko ‘ene ongo mātu’a, ko Paula Voni ‘o Pea, Tongatapu, mo Finau Masiu ‘o Ofu, Vava’u. Na’e fanau’i ‘a Lisiuini he ‘aho 27 ‘o Fepueli 1937 pea pekia ‘i he ‘aho 09 ‘o Ma’asi 2013. Na’a ne tupu mei ha fānau ‘e toko 4: Ma’ata Kaufusi, Lisiuini Voni Kolo’ofa’i, Tapaita Fanua pea mo ‘Ana Voni Latu (pekia). Ko e mokopuna ‘uluaki ia ‘o Faifekau ko Kisione Taulani, ko e ‘uluaki Sekelitali Tonga ‘o e Konifelenisi ‘a e Siasi Uēsiliana. Ko e Ako: Na’e ako pe ‘a Lisiuini he Akoteu ‘a Pea mei he 1943 ki he 1949. Na’a ne hū ai ki he Kolisi Kuini Salote ‘i he 1950 ki he 1956. Pea ne kamata faiako aipe he ngaahi Akoteu ‘a e Siasi Uēsiliana ‘i he 1957. Ko e Fāmili: Na’e ma’u husepaniti ‘a Lisiuini kia Faifekau ‘Aisake Haukinima Kolo’ofa’i ‘o Vaipoa, Niuatoputapu ‘i ‘Epeleli 1968. Pea fakakoloa kinaua ‘aki ha fānau fefine ‘e toko 6: ‘Anaseini Fungalei, Mele Kafo’atu Mafile’o, Veisinia Lasini Lo’āmanu, Malave Loto ‘a Kalaisi ‘Ovava Funaki, ‘Alisi Piuela Taukava mo Fanemasuli Filiai. Fakalahi ‘o e Fānau: ‘Aitu’uua Fanua, Kapea Vakameilalo, Ma’ake Kolo’ofa’i, Sione Kaniteli Kolo’ofa’i, Viliami Diploma Mafi. Pea mo e fanga makapuna; ‘Amanaki Lelei Fungalei, Satisi Pulonga ‘a Tonga ‘i Peteli Fungalei, Miniola Fale’ofa Mafile’o, Taniela Mafile’o, Finau Diploma Mafile’o, ‘Eleni Mafile’o, Christian Lo’amanu, ‘Aisake Metanoia Lo’amanu mo Senituli Lo’amanu. Ko e Fatongia: Ko Lisiuini ko e fefine fotu ngofua, fofonga malimali pea anga vaivai he feangainga mo hono kaungā fononga. Na’a ne hoko ko e faiako he Potungāue Ako ‘a e Siasi Uēsiliana Tau’atāina ‘o Tonga ‘i he ngaahi Akoteu mei he ta’u 1957 ki he 1967. Koe’uhi ko hono ngaahi fatongia faka’api mo e tauhi ‘o e fānau na’a ne fili ai ke malōlō mei he ngāue fakafaiako ke fakakakato hono ngaahi ngafa ki he fāmili mo e lotu foki he na’e malōlō si’enau fa’ē ‘oku ne kei ta’u 14. Ko e Ngāue: Ko hono ngaahi fatongia ki he fāmili na’a ne mātu’aki tokanga ke ako’i lelei ‘a e fānau he na’e ‘ikai ke ne fakafalala ki he vāhenga ‘o e husepāniti ka na’a ne toe fai mo ha ngaahi ngāue kehe ke fakatau atu ke ma’u mei ai ha pa’anga. Ko hono loto ke ma’a ma’u pe ‘a e ngaahi ‘api nofo’anga, he’ene tō ha ngoue matala’i’akau ke hā matamata lelei ai e ‘api he ko e ‘api ‘a fafine. Na’e ‘ikai ngata pe he’ene loto ke ma’a e ‘api, ka na’a ne hoko ko e uaifi lelei ke tauhi mo tokanga’i e teunga ‘o e Faifekau ki he ngaahi fatongia ‘o e Siasi. Pea fakahinohino e fānau ke mo’ui’aki e anga fakatōkilalo, anga faka’aki’akimui mo e ‘ofa’i e taha kotoa pe. Na’e hoko hono peito ko e lata’anga pea tau’atāina ‘a e kau talavou ‘o e ngaahi Ako’anga na’a na hiki holo ai ke nau afe ‘o ma’u tokoni ai mei he haka ‘a Lisiuini. Ko e fefine mata fāmili. Ko e Tu’unga Fakalotu: Ko e fefine Malanga Hoko, Tauhi ‘Aho mālōlō mo e Faiako Akotapu he ko hono manako ia ke hūfia ai e ngaahi fatongia ‘i he fāmili, Siasi mo e Pule’anga foki. Ko hono loto ke kau kotoa e fāmili ‘i hono tauhi e ngaahi ma’unga kelesi. Ko ‘ene fakahinohino ke hoko kotoa pe e fāmili ‘o e Faifekau ko e tā sipinga lelei ki he ngaahi fāmili ‘o e Siasi.

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 71 ‘I he taimi faka’osi’osi ‘o ‘ene mo’ui, na’a ne fakamanatu mai ke fakavavevave he ko e vaka kuo tau mai pea kuo maau ia ke folau ki hono ‘api masani kuo teu he’ene tamai. Na’a ne heka ki he vaka ‘o ‘Itaniti he 6:15 efiafi Tokonaki ko hono 9 ‘o Ma’asi 2013. Kuo kakato hono ta’u 76 mo e ‘aho ‘e 10. Ko ‘ene Himi Manako: 114, 474, 506, pea ko ‘ene Folofola Manako: Saame 23, Saame 121

15. SEFESI FINAU FOLAUMOELOA (PULEIKU) Ko e Tupu’anga: Na’e fanau’i ‘a e tamaio’eiki tōnunga ni he ‘aho 29 ‘o ‘Epeleli 1945. Pea kuo ne pekia ‘eni he ‘aho 22 ‘o ‘Epeleli 2013 ‘i hono ta’u 67 māhina 11 mo e uike ‘e 3. Na’a ne tupu ‘i he ongo mātu’a ko Sione Folaumoeloa ‘o Vaotu’u mo Ma’ata Palepale Folaumoeloa ‘o Pea. Na’e fakamonū hona manava’aki ha fānau ‘e toko 10. Ko e lahi ko Sefesi Finau Folaumoeloa (pekia), 2. Mele Finau Latu, 3. Pakilau Takai, 4. Talanoa Fuka Folaumoeloa, 5. Tupou Ta’anea Pāngata’a, 6. Viliami Folaumoeloa, 7. Ikuvalu Folaumoeloa, 8. Sela Folaumoeloa (na’a ne pekia kei finemui si’i), 9. Remer Williams pea fika 10 ‘a Keleni Rogers. Ko e Ako: Na’a ne ako pe he Akoteu ‘a e Siasi Uēsiliana Tau’atāina ‘o Tonga ‘o Vaotu’u, pea ne hoko atu mei ai ki he Kolisi Tonga ‘o faka’osi ki ai ‘ene feinga ako. Na’a ne hū ki he Kolisi faka-Faiako he ta’u ‘e taha, ko e faka’anaua ke ne hoko ko ha faiako. Na’e liliu ‘ene fakakaukau ‘o ne hoko ko ha toko taha ngāue faka-Pule’anga. Ko e Fāmili: Na’a ne ma’u fāmili kia Lesieli Ma’u Folaumoeloa ‘o Masilamea, Vava’u. Na’e ‘ikai ke ‘i ai ha’ana fānau, ko e fānau ohi pe. Ko e lahi ko Lu’isa Folaumoeloa Ha’angana, hoko ai ‘a Vāsiti Folaumoeloa Kite pea mo Sēfesi Finau Folaumoeloa Junior. Ne pekia si’ono uaifi ‘ofeina hili ia ha ta’u ‘e uofulu ‘o ‘ena nofo fāmili. Na’a ne toe ma’u uaifi kia Melemafi Tu’iono Folaumoeloa ‘o Nukuhetulu. Ko ‘ena fānau ohi ko Roy Rogers Junior pea mo Suliasi Ikavuka. ‘Oku kei mo’ui pe ‘a e uitou mo e fānau kātoa. Ko e Fatongia: Na’e fakanofo ia ‘e he ‘Eiki Nōpele Ma’u Tofi’a, ‘Eiki Nōpele Tu’ivakanō, ki he hingoa tauhi fonua ko e Puleiku he 2002. Na’a ne fai manavakavakava hono fatongia ni ‘i he tapa kotoa pe. Na’a ne taaimu’a ‘i he me’a kotoa pe. Na’e fakatoumata’u ‘ene tala fatongia mo ‘ene tali fatongia. Ko e Kamatoa mo’oni ‘o e ki’i kāinga ni. Na’e ‘ikai te ne loto ke tō kelekele ha faka’amu pe ha fiema’u ‘a e ‘Eiki Nōpele Ma’u Tofi’a. Tu’unga Fakalotu: Ko e tangata Malanga Hoko ia ‘i he Siasi Uēsiliana Tau’atāina ‘o Tonga ‘o Vaotu’u. Ko e Tauhi ‘Aho pea ko e Fakafofonga Konifelenisi Kakato ‘i hono fili ia ‘e he Vahefonua Tongatapu. Na’a ne hoko ko e Sētuata lahi ‘o e Siasi Vai Mo’ui he ngaahi ta’u lahi. Na’a ne tokoni mo poupou ki he kau Faifekau ne nau foua mai e tōkanga ngoue ni. ‘I he taimi na’a ne hoko ai ko e mu’āvaka ia ‘o e fonua, na’a ne hoko ko e Paletu’a ‘o si’i kau fakapaea mo e muli mai ki he ki’i kāinga ni. Na’e laukau’aki ‘e he tamaio’eiki ni ‘ene hoko ko ha toko taha kuo ne tali kakato ‘a e ‘Eiki ko Sisu Kalaisi. Na’e fai ‘ene fakamo’oni ‘i he ‘ene lea, ngāue, mo e mo’ui. ‘I he ngaahi pongipongi lotu, ‘oku ne mu’omu’a ma’u pe ki Falelotu ‘i ha toe taha ‘o lau Folofola. Pea ko ‘ene a’u atu pe ha toko taha pe toko ua pea hiva tali lotu leva ia. Ko hono mālie, he na’e ‘ikai toe tokanga ia pe ‘oku nau kauhala tatau pe ‘ikai, ko e me’a mahu’inga ko e fakalangilangi’i e ‘Otua ‘aki ‘o e le’o. Ka vahevahe mei he Folofola, na’a ne tūkuingata pea vekeveke ke kau ki ai. ‘I he pongipongi Monite, 22 ‘o ‘Epeleli 2013, ‘i he hili ‘a e Lotu Hengihengi na’e hoko atu ai e polokalama fe’inasi’aki mei he Folofola ‘o e uike. Na’a ne lave ki he ngaahi lēsoni kotoa pea ne toki fakamuimānoa’aki ‘a e Kosipeli ‘o e Sāpate hoko mai, Ko e tu’utu’u ni fo’ou Ke Mou Fe’ofa’aki. Na’e māfana ‘aupito ‘ene vahevahe. Na’e faka’osi’aki ‘ene māfana ‘a e taha ‘o ‘ene ngaahi Himi Manako: Tau kau ke fakamālō’ia, ‘A e Tamai, ‘Alo, Laumālie, Kau ‘a e kakai ‘o langi na, Kau mo mamani fulipe. ‘I he efiafi ‘o e ‘aho pe ko ia, ne tali ai ‘e he tamaio’eiki hono ui mā’oni’oni mei loto ‘Itaniti. Ko Sefesi Finau Folaumoeloa, ‘a ia na’e fakakahoa’aki ‘e he ‘Eiki Nōpele Ma’u Tofi’a ‘ a e kakala tauhifonua ko Puleiku, ko e tamaio’eiki tōnunga, ko e tamai ‘ofa, ko e husepaniti na’e fakatoukatea, ko e tuonga’ane fai ‘osikiavelenga, ko e ta’okete fungani, pea ko e kaume’a fafale.

16. SIULANGAPŌ MAMATUKI Ko e Tupu’anga: Na’e tupu ‘a Siulangapō ‘i he ongo mātu’a ko Halani Mamatuki ‘o Fata’ulua pea mo e fine’eiki ko Uinise Pola ‘o Sapa’ata, Niuafo’ou pe. Na’e fakakoloa kinaua ‘aki ha fānau ‘e toko 7, pea ko Siulangapō ‘a e fika 5. ‘Ofa Mamatuki (pekia), Mavae Pule’anga (pekia), Maumi ‘Uluaki’ahoia, Tali Mamatuki, Siulangapō Mamatuki (pekia), Hopapi Mamatuki, Malu’i Mamatuki. Na’e fā’ele’i ‘a Siulangapō Mamatuki ‘i he ‘aho 11 ‘o Mē 1937. Na’e ‘ilo’aki ‘a e kakala faka-matāpule ko e Kauvakaheu. Na’aˊne tali koau ki he Ta’ehāmai ‘i he ‘aho 17 ‘o Sepitema 2012; ko ‘ene pekia ‘eni ‘i hono ta’u 75. Ko e Fāmili: Na’e ma’u hoa kia Siutiti Kilu Kioa ‘o Sapa’ata, Niuafo’ou pe. Na’e fakakoloa’aki kinaua ‘e he ‘Eiki ‘a e fānau ‘e toko 8: Lopeti Mamatuki, Lolohea Mahe, Suliasi Mamatuki, Suvenia Mamatuki, Oliula Kuluka, Mateaki Tau’ataina, Pauline Tonga, Pikoni Kioa (ohi).

72 | Tohi Miniti Ko e Tu’unga Fakalotu: Ko Siulangapō Mamatuki na’e fokotu’u malanga ‘i he 1964. Ko e ta’u pē ia na’aˊ ne ma’u fāmili ai. Na’a ne hoko ko e Tauhi ‘Aho mo e Setuata Fakalaumālie ‘i he Siasi ‘o ‘Esia. Pea na’e falala kakato ki ai ‘a e Vahefonua ke ne hoko ko e Setuata Lahi ‘o e Vahefonua Niuafo’ou, ‘i he ngaahi ta’u lahi ‘o a’u pe ki he’ene malōlō, ‘i hono ta’u fitungofulu, pē ‘i hono fatongia. Ko ia na’aˊ ne hoko ko e Fakafofonga Konifelenisi Kakato ma’a Niuafo’ou ‘o a’u ki he’ene malōlō he 2012. Ko e ‘Aho Pekia: Ko ‘ene Folofola manako Saame 23 mo e Himi 399. Na’e malanga’i hono me’afaka’eiki ‘e he Faifekau Pule ‘a e Vahefonua ko Mōsese V. Hala’ufia mo e toenga ‘o e kau ngāue ‘a e Vahefonua ‘i he Falelotu pe ‘o e Siasi ‘o ‘Esia ‘i Niuafo’ou.

17. ‘ATUNAISA TU’AFONO HAVEA Ko e Tupu’anga: Ko’ene tamai ko Vākē Havea, Niuafo’ou mo Niuatoputapu. Ko ‘ene fa’ē ko Vika Mosiana Talaiasi mei Mu’a, Niuafo’ou. Ko e Ako: Na’a ne ako pe he lautohi Pule’anga ‘a Niuafo’ou, pea ne sivi ‘o lava ai ki Nafualu ‘i Tongatapu. Na’a ne sivi ai ‘o lava ‘ene Sivi faka-Pule’anga, pea ui ke ne hoko ko e Faiako ‘i he Ako e Siasi Uēsiliana. Ko e Fāmili: Na’e ma’u uaifi ki Kolomotu’a kia Alaimalu Tu’itavake pea ‘i ai ‘ena ta’ahine ‘e toko taha ko ‘Asipau Havea. Ko e Tu’unga Fakalotu: Ko e toko taha ni ko e Lotu Fehu’i, Malanga Hoko, Tauhi ‘Aho pea ‘i he’ene pekia ko ‘eni, kuo ne a’u ki he tu’unga Tauhi ‘Aho Mālōlō. Na’a ne hoko ko e Setuata Lahi faka-Vahefonua ‘i Niuafo’ou, ‘i he ta’u ‘e 27. Na’a ne hoko foki ko e fakafofonga Konifelenisi mei Niuafo’ou, pea ne hiki mai ki Tonga ni ki Popua. Na’a ne toe hoko pe ko e fakafofonga Konifelenisi ‘i he Vahefonua Tongatapu. Pea na’e hoko ‘a e ui kiate ia ‘a e ‘Otua Mafimafi ‘i he ‘aho 27 ‘o Ma’asi 2013 lolotonga ia, ‘oku ne ta’u 87 mo e māhina ‘e 3, pea na’e fai hono me’afaka’eikiˊ ‘i he ‘aho 28 ‘o Ma’asi 2013 ‘i Popua.

18. SUNIA TU’INEAU PUPUNU (PĀ’UTU ‘O VAVA’U) Ko e Tupu’anga: Na’e fanau’i ‘a Sunia Tu’ineau Pupunu ‘i he ‘aho 28 ‘o Ma’asi 1924 ‘i Neiafu. Ko e foha ia ‘o Solomone Hala’api’api Pupunu ‘o Talau, Neiafu pea mo Taisia Puamoalapau’u Ula Pupunu ‘o Kameli Neiafu. Ko e Fāmili: Na’e mali ‘a Sunia Tu’ineau Pupunu mo Ma’ata Lui Pupunu, mei Fua’amotu. Na’e fakakoloa hona ki’i fāmili ‘aki ‘a e fānau ‘e toko fitu ‘a ia ko e toko tolu kimu’a ko e fānau fefine pea ko e toko fā kimui ko e fānau tangata; 1. Tapeso Pupunu Ma’afu, 2. Seinileva Pupunu Fifita, 3. Taisia Puamoalapau’u Pupunu, 4. Likusuosua Pupunu, 5. Talia’uli Mālohi Pupunu, 6. Niuma Hailoni Pupunu, 7. Solomone Hala’api’api Pupunu. Ko e Ako: Na’e kamata ako ‘a Sunia Tu’ineau Pupunu ‘i he ako tokamu’a ‘o e Katolika. Na’a ne hoko hake aipe ki he Lautohi Pule’anga ‘o ‘Utulei ‘i he 1938. Na’a ne sivi hū ai ki he ngaahi kolisi ‘o ne lava ai ki he Kolisi Tonga, ‘o ne ako ai mei he 1939 ki he 1944. Na’a ne ‘osi mei ai ‘o toki ma’u faingamālie ke hū ki he Kolisi fakafaiako ‘i he 1947 ki he 1948. Pea hili ia, na’e ma’u hono faingamālie ke ne hū ai ki he kolisi ko Sia’atoutai ‘i he 1954 ki he 1957. Ko e Ngāue’anga: Na’e kamata ngāue ‘a Sunia Tu’ineau Pupunu ‘i he 1945 ki he 1946 pe hili ia ‘ene ‘osi mei he ako ‘i he Kolisi Tonga. Na’a ne hoko ai ko e failautohi Pule’anga ‘i Toula Vava’u. ‘I he hili e feinga ako he Kolisi Faiako ‘i he 1948, na’a ne hoko atu ‘a e faiako ‘i he lautohi Pule’anga ki Feletoa ‘i he 1949 ki he 1950. Na’a ne hiki mei ai ki he Lautohi Pule’anga pe ‘o Toula ‘i he 1951 ki he 1953. Na’a ne hiki leva ‘o ne faiako Akoteu ‘i Fua’amotu, pea na’a ne fokotu’u aipe mo e Ako Lotoloto ‘i Fua’amotu mei he 1958 ki he 1960. Talēniti: Ko e tangata na’e ‘i ai ‘a hono talēniti, na’a ne hoko ko e punake ‘o ne fa’u e ngaahi Ta’anga. ‘I he 1948, na’a ne fa’u ai ‘a e “Fetu’u Tokelau”, ‘a ia ko e fuofua hiva ia na’a ne ma’u ‘a e fuofua sivi hiva ‘a e Z.C.O ‘a ia kuo hoko ko e A3Z. Ko e ngaahi fa’u eni na’a ne ma’u he ngaahi Sivi hiva ‘a e Z.C.O; Tau’a’alo Ha’amoheofo, Taloni ‘o e Musika, ‘i he 1971 - “Hauhau ‘o Ha’amoheofo”, 1972 – “Talekita ‘o e BBC”. ‘I he 1958 Na’a’ ne faiva ‘i Fua’amotu ‘i he maa’imoa ‘a e Ta’ahine Kuini ko Salote Tupou III ‘a ia ko e “Tomotu’u”, pea mo e “Vakaukamea” ‘a ia ko e ‘uluaki maa’imoa ‘a Tupou IV ‘i hono ‘omai ‘a e AONIU. ‘I he 1974, Na’a ne fa’u ai ‘a e hiva “Fakakaukau’i ‘a e Fāmili” mo e “Ha’ele ki ‘Alepea”. Na’a ne fa’u foki mo e faiva “Tau’a’alo” ‘a e ngaahi Kolisi, Lautohi Pule’anga, Akoteu ‘a Vava’u kātoa, na’e fe’unga mo e toko 1500 e kau faiva. Ko e Tu’unga Fakalotu: Na’e hoko foki ‘a Sunia Tu’ineau Pupunu ko e mēmipa Talāsiti ‘a Neiafu. Na’a ne hoko ko e tangata Lotufehu’i, mo e tangata Malanga foki. Na’e hoko ko e Tokoni Tauhi’aho, pea hoko ko e Tauhi’aho, pea kuo ne hoko eni ko e Tauhi’aho malōlō ‘i he Siasi pe ‘o Neiafu. Na’e fakafofonga Konifelenisi.

19. KALI ‘AHO (‘AHO) ‘Ikai ma’u mai ha fakamatala mei he Vahefonua

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 73 20. SIONE ‘AKIUKAMEA TU’UHOLOAKI ‘Ikai ma’u mai ha fakamatala mei he Vahefonua

21. FĀLELEI KEI ‘Ikai ma’u mai ha fakamatala mei he Vahefonua

22. ‘AKANESI VASITAI LATU TUPOU Ko e Tupu’anga: Na’aʹ ne tupu ‘i ha fāmili tokolahi. Ko ‘ene tangata’eiki ko ‘Alifeleti Latu ‘o Lotofoa, Ha’apai; ko’ene fine’eiki ko ‘Ema Akoteu ‘o Lotofoa aipe. Ko ‘Alifeleti, na’e ‘i ai ‘ene fanau ‘e toko 3 kimu’a, pea toki mali mo ‘Ema Akoteu ‘o ‘i ai ‘a e toko 12 pea mālōlō ‘a e toko 1, kae mo’ui mai ‘a e toko 11. Ko e lahi ‘i he fānauʹ ni, ko Uepi Latu (Tangulu), ‘Amalani Taufa, Peseti Latu, Sifa Latu, ‘Akanesi Tupou, Viliami Latu, Vaikalafi Hoeft, Samiu Latu, Kasānita Malolo, Mosese Vakasiuola Latu, Siteina Latu. Na’e fanau’i ‘a ‘Akanesi Latu Tupou ‘i he ‘aho 3 ‘o Fepueli, 1926. Ko e Ako: Na’e kamata ako pe ‘i he Akoteu ‘i Lotofoa peaʹ ne sivi ai ‘o lava pea hū ki he Kolisi Kuini Salote. Ko e Fāmili: Na’e mali ‘a ‘Akanesi mo Samiuela Tupou ‘o Houma/Kolomotu’a pea na’e fakakoloa kinaua ‘aki ha fānau ‘e toko 5: ko Taniela Tupou, ‘Ana Tupou Fa, Hala Tupou, Sione Fatafehi Tupou mo ‘Anitelu Kotoni Tupou. Ne mole atu ‘a e ‘ulu ‘o e fāmiliʹ, Rev. Samiu Tupou mo e foha ‘e toko 3, kae fakafeta’i ‘oku kei mo’ui mai ‘a e ‘ofefineʹ pea mo e foha ‘okuʹ ne kei hokohoko atu ‘a e leleaki’i ‘o e maama ‘o e Kosipeli, ‘a Rev. Hala Tupou. Ko e Ngaue: Ko e konga lahi ‘ene ngaue ko e muimui holo pe he feitu’u na’e ui ki ai hono hoa, Faifekau ko Samiuela Tupou, ‘e he Konifelenisi. Pea na’a na a’u ki he tu’unga ko e Faifekau Sea ‘i he Vahefonua Vava’u. Ka kimu’a ai na’a na lahi ngaue pe ‘i he ngaahi ‘Apiako ‘a e Siasi pea mo e ngaahi Potungaue faka-Konifelenisi. Manatu Melie: ‘I he 1996, na’e puke ai ‘a ‘Akanesi Tupou, pea na’e ‘ave leva ia ‘e he’ene tamaʹ ko ‘Ana Fā, ‘o tauhi ‘i Fisi ‘o a’u ki he ‘aho na’e ui ai ia ‘e he ‘Eiki, ‘i he ‘aho 3 ‘o Fepueli 2013, ‘i he taimi 4 efiafi. Ko e ‘osi pē ia hono lotu’i ‘e Rev. ‘Ikani Tolu hono ta’u 87. Taleniti: Ko e fefine tuitui suti fakatangata – kote mo e tupenu, he na’e fonu pē ‘ene tepile ‘i he vala ‘o e kau Palesiteni Mālōlō, mo e kau Faifekau tokolahi mo e kakai tokolahi. Ko ia na’e tuitui e ngaahi fakamolū tu’ulutui’anga sakalameniti ‘i he Falelotu Senituli. Ko hono faiva ‘e taha ‘a e niti mo e lalanga leisi pea toe mahulu atu ‘ene tokanga ki hono petioʹ ke fafanga ‘a e taha kotoa pē ‘okuʹ ne afea ‘a e ‘Api Siasi ‘okuʹ na ngāue aiʹ. ‘I he ‘osi ma’u pē ‘a e lotu faka-fāmili ‘i he pongipongiʹ pea hoko atu ai pe mo e ngaahi ngafa kehekehe ke fai ki he fāmili, lotuʹ mo e fonua. ‘I he taimi na’e ‘ikai toe lava ai ‘a ‘Akanesi ke fai ha ngaueʹ, ko ‘ene ngaue pe ko e lau Tohitapu, fakalaulauloto mo e lotu lilo. Ko e fefine na’e ‘ikai manako ki he fa’a talanoaʹ, ka na’aʹ ne fofonga malimali ma’u pē mo talatalanoa loto pē mo hono ‘Eiki ko Sisu Kalaisi. Ko ‘ene Himi manakoʹ ko e 415 mo e 606, ko ‘ene potu Folofola manakoʹ ko e Saame 1.

{Fehu’i 1(v)} Setuata Faka-Konifelenisi

23. TEVITA MA’U PULUPAKI ‘Ikai ma’u mai ha fakamatala mei he Vahefonua

{Fehu’i 1(vi)} Faiako Siasi

24. VIKA MAOPA FINAU ‘AKAU Ko e Tupu’anga: Na’e fā’ele’i ‘a Vika Maopa Finau ‘Akau ‘i he ‘aho 15 ‘o Tisema, 1936. Na’e tupu ‘a Vika ‘i he ongo mātu’a ko Siosifa Po’uli Kae ‘Eva Finau ‘Akau, pea mo Lupe Halamo’unga. Pea ko Vika ‘a e fika 6 ‘i he fānau ‘a e ongo mātu’a. Ko e hokohoko ‘eni ‘o e toko ono ni; 1. Viliami Tangi, 2. Kolo, 3. Meleane, 4. ‘Ofa ki Mapalei, 5. Siosaia Halatanu, 6. Vika Maopa Finau ‘Akau. Ko e Ako mo e Ngāue: Na’a ne kamata ako pe ‘i he Lautohi Pule’anga ‘a Hunga, pea ne hoko atu mei ai ki he Kolisi Siu’ilikutapu, pea mei ai ki he Kolisi Faka-Faiako ki Nuku’alofa. Hili ‘ene ako na’a ne foki mai ‘o hoko ko e Tiuta ‘o e Kolisi Siu’ilikutapu ‘i he ngaahi ta’u lahi, na’a ne a’u ki he lakanga ko e Tiuta lahi ‘i he Kolisi Siu’ilikutapu. Lolotonga ‘ene ‘i he Kolisi na’a ne hoko ko e tokotaha Akonaki ‘i hono tu’unga fakalotu, pea na’a ne hoko ai pe ko e fefine Malanga Hoko.

74 | Tohi Miniti Ko e Fatongia: ‘I he hili ‘ene faiako na’a ne foki pe ki Hunga, ko e kolo Tupu’a ‘o tokoni ki he hoa ‘o e kau Faifekau, pea mo e kau Faifekau ‘i he ngaahi fatongia ‘o e Siasi, pea ‘ikai ngata ai, ka na’e hoko ‘a ‘ene foki, ke fiefia ‘a e kainga tautautefito ki hono fāmili na’e ako ‘iate ia ‘i he Kolisi Siu’ilikutapu, ‘i he’enau feohi mo ‘enau fa’e, ka ko e mehikitanga, ‘io ko honau tokoua, he ko e fefine fotu ngofua, pea na’a ne manako ke fakamā’opo’opo ‘a hono fāmili, pea mo e kāinga, ‘io ‘a e Siasi mo e fonua ‘i he’ene lea, pea mo e ngāue, pea mo e to’onga mo’ui. Na’e ‘ikai ma’u husepaniti ‘a Vika, ka na’e ‘i ai hono foha ohi ‘e toko taha ko Uapenisa Halatanu, na’a ne hoko ko e fa’e ki he tama ohi ko’eni. Ko e malolo ‘eni ‘a Vika Maopa Finau ‘Akau ‘i hono ta’u 76, pea mo e māhina ‘e taha mo e ‘aho ‘e hongofulu. ‘I he faka’osi’osi ‘o e mo’ui ‘a Vika, na’a ne fa’a lau ma’u loto ‘a e Saame 23 ‘i he fakakaukau ko hono tauhi ‘a Sihova, pea mo e Kosipeli ‘a Sione vahe 15, pea mo e fakakaukau ki he vaine ko ia ‘a e va’a. Na’a ne manako ki he Himi 503. ‘E ‘oku talanoa ki ha fonua, He ‘api manakoa ‘o e ‘Otua: neongo e lelei ngaahi potu ‘univeesi, fungani pe ‘a ‘eni si’i Kolomu’a!

25. PISILA ‘AHOAFI TAUFA Ko e Fāmili: Ko Pisila Taufa na’e fanau’i ia he ‘aho 26 ‘o ‘Epeleli 1983. Na’a ne ma’u husepāniti kia Ua ‘Epenisa Taufa ‘o Hunga Vava’u pea fakakoloa kinaua’aki ha fānau ‘e toko taha. Ko e Ngāue: Na’a ne hoko ko e fefine Akonaki ‘o e Siasi Uēsiliana Tau’atāina ‘o Tonga. Na’a ne ngāue foki ko e faiako kindy ‘i he Akoteu ko Nasaleti ‘i Kolovai, pea ne mālōlō he ngāue ‘i he ta’u ni, tupu mei hono fokoutua na’e mo’ua ai. Na’e hoko ‘a e ui mā’oni’oni ‘a e ‘Otua kiate ia ‘i hono ‘aho 13 ‘o Fepueli ‘o e ta’u ni, 2013.

26. TEVITA PALU FETU’U’AHO Ko ‘ene ongo matu’a ko Tevita mo Na’ati Fetu’u’aho ‘o Te’ekiu mo Matahau. Ko e fika ono ia he fanau ‘e toko valu: Semisi Faleafaa Fetu’u’aho [pekia]; ‘Etivise Kalolaine Palei [pekia]; Leini Uavalu Fetu’u’aho [pekia]; Sosaia ‘Otunuku Fetu’u’aho; Sela Fusi Ha’unga; Tevita Palu Fetu’u’aho [pekia]; Ikuna Fetu’u’aho; Halavao Valu Na’a ne lautohi ‘i he Lautohi Pule’anga ‘a Te’ekiu pea ne hiki mei ai ki he Ako Lotoloto ‘a e FWC ‘i Kolovai. Na’a ne hoko atu ki he Kolisi ko Tupou, pea ne hoko mai ai ki he Kolisi Sia’atoutai. Na’a ne kamata faiako ‘i he Ako Lotoloto ‘i Sia’atoutai, pea ne toki hiki ki Ha’ano ‘o ma’u hoa ai kia ‘Ungatea Tu’itavuki ‘i he ta’u 1973, pea fakakoloa kinaua’aki ‘a e fanau ‘e toko 5: 1. Betty Fetu’u’aho (ma’u hoa) 2. Semisi Faleafa Fetu’u’aho (ma’u hoa) 3. Sione Tanginoa Fetu’u’aho (ma’u hoa) 4. Bernie Lovitky Fetu’u’aho 5. Maria L.V. Fetu’u’aho ‘I he ta’u 1978 na’a ne foki ki Tongatapu ‘o hū ki he Kolisi Fakafaiako (TIOE). Na’a ne kamata faiako ‘o kamata ‘i Kolovai, pea hiki ki Nukunuku, pea ki Kolonga foki. Ko ‘ene malooloo ko ‘eni ‘i hono ta’u 70 pea mo e fanga makapuna: Tevita Palu Fetu’u’aho Jr., ‘Etivise Kalolaine Fetu’u’aho, mo Bernie Lovitky Fetu’u’aho Jr. Ko e tangata malanga hoko foki ‘o e Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o Tonga.

27. VĀNGANA LOMOLOMA ‘AMANAKI SĀMATE Ko e Tupu’anga: Ko Vangana Lomoloma ‘Amanaki Samate na’e fa’ele’i ia ‘i Suva, Fisi, ‘I he ‘aho 24 ‘o Siulai, 1967 pea na’e pekia ‘i he ‘aho 4 ‘o Siulai, 2012 he taimi 6:00 efiafi ‘i hono ta’u 44 (toe uike ‘e taha pea hokosia hono 45 ta’u). Ko e ongo matu’a ‘a Vangana ko Siope ‘Amanaki Filimoehala ‘o Ma’ufanga pea mo ‘Elenoa ‘Amanaki ‘o Suva Fisi. Na’e toko taha pe ‘a Vangana mo hono tuonga’ane ohi ko Siope ‘Amanaki Jr. Ko e Famili: Na’e ma’u hoa kia Sikuea Samate ‘o Ofu, Vava’u, ‘i he ‘aho 17 ‘o Sepitema, 1991. Na’e fakakoloa ‘aki kinaua ‘e he ‘Eiki ‘a e fanau ‘e toko 6: Ko Adi Vasiti Jacqualine Ma’ata ‘Amanaki Samate, Silivenusi Lavulavu Samate, Mele’alofi Samate, Keleni ‘Evia Samate, Ronald Timoci Samate mo Siope Samate jr (pekia pe ‘oku ne kei pēpē) Ko e Ako: Ko e ako ‘a Vangana na’e kamata ‘i he Akoteu ‘o Nuku’alofa (Maamaloa) mei he ta’u 1973-1978. Na’a ne hoko atu ki he Kolisi Kuini Salote ‘i he ta’u 1979-1985 pea ne hu ki he Ako Ma’olunga ‘o Tonga ‘i he 1986. Na’a ne hoko atu ki he Tupou High School ‘i he 1987, pea ‘i he 1990 na’a ne hoko ko e faiako ‘i he Kolisi Kuini Salote pea ne hiki mei ai ki he Kolisi Mailefihi Siu’ilikutapu ‘I he 1992. Na’a ne foki ki he Kolisi Fakafaiako ‘i he 1993 – 1994. ‘I he 2004 na’a ne hu ai ki he University of the South Pacific pea ne hoko ai ko e taha e kau hiva ‘o e

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 75 ‘univesiti ‘i he 2005 ‘o ne lava’i kakato hono mata’itohi ‘i he Bachelor of Science mo e Certificate in Music ‘i he 2007. Ko e sikolasipi ‘eni ‘a e Siasi. Ko e Ngaue: Na’a ne faiako ‘i he Kolisi Tonga ‘o fe’unga mo e ta’u ‘e 5 pea ne fakafisi mei ai ‘o foki mai ki he Kolisi Kuini Salote. Na’e lolotonga ‘ene faifatongia kuo ui ia ‘e he ‘Eiki. Hospitality & Catering Course: Na’e fatongia’aki ia ke ne kamata fokotu’utu’u mo fakalele ‘a e Kalasi ko eni ‘a e Kolisi Kuini Salote. Na’a ne fai hono lelei taha ke ne fakahoko ‘aki hono fatongia pea ne ‘ofa’i foki e fanau na’e ‘ikai lava lelei ‘enau sivi. Na’a ne feinga hono tukuingata ke tauhi ‘a e tu’utu’uni ‘a Whitirea koe’uhi ke ma’u faingamalie ai ‘a e fanau ‘i he kaha’u mo muli foki. Tu’unga Fakalotu: Na’a ne Malanga Hoko ‘i he Siasi ‘o Ma’ufanga ‘i he ‘aho 28 Sepitema, 2011. Na’a ne Failautohi Faka-Sapate ‘i he ngaahi ta’u lahi. Ko e taleniti ‘a Vangana ko e hiva pea ne toe hoko ko e faihiva ‘a ia na’a ne kau ai he kau faihiva ‘a e Kolisi Kuini Salote pea ko e taha ia he kau solo ‘a Ma’ufanga. Ko ‘ene folofola manako ‘a e Saame 23 & Saame 100. Ko ‘ene Himi manako ko e 362 & 468. ‘I he ngaahi houa si’i pea ne hiki na’a ne hiva’i faka’osi ai e Himi 362. Manatu Melie: Ko e ngaahi momeniti faka’osi ‘o ‘ene mo’ui, na’a ne tali lelei ‘a e ui kuo fai ki ai ‘e he ‘Eiki ka ne fononga melino ‘o fakafetaulaki ki hono ‘Otua. ‘I he uike faka’osi ‘ene mo’ui na’a ne kei feinga ke ‘alu ki he ako ki he Kolisi Kuini Salote, ‘a e Kolisi na’a ne ‘ofa ai.

28. FIFITA FALEMEI LAVULAVU Na’e fa’ele’i ‘i he ‘aho 17 Sepitema 1937, pea ko ‘ene ongo matu’a ko Tevita mo Tule Venise Tu’inauvai ‘o Nukunuku. Na’a ne mali mo Mesake Fifita Lavulavu ‘o ‘Ovaka, Vava’u. Na’e ‘i ai ‘ena fanau ko Melelini Fifita Moli, Palu Fifita Aniseko, ‘Evaleti Tava’e Sokoleti mo ‘Ilaisaane Leva Tū Lavulavu. Kuo ‘i ai mo e fanga makapuna ‘e toko hiva. Ako’anga: Na’a ne ako ‘i he Kolisi Kuini Salote ‘o lava he Sivi Tutuku Ma’ulalo ‘a e Pule’anga. Ngāue: Na’a ne faiako ‘i he Akoteu ‘a Nukunuku fakataha mo hono husepāniti (Mesake Fifita Lavulavu) he 1958-63. Ko e fa’ē na’e fakatouanga mo fakatoukatea ki he fāmili mo e fānau hili e mālōlō e husepaniti ‘i he 1985 lolotonga ‘ena ma’u ngāue ‘i he Kolisi Mailefihi/Siu’ilikutapu. Ko e fa’ē na’e li’aki ‘ene mo’ui ki he ngāue ‘a e Siasi, he na’a ne muiaki e ngāue ‘aki ‘ene pole ke muimui ki he husepāniti ‘I ha tapa pē ‘o Tonga ni na’e ui kinaua ki ai ki he fatongia fe’unga mo e ta’u ‘e 22. Ko e Fa’ē ‘ofa mo li’aki mo’ui ‘I he tou’anga ki he’ene fānau, fanga makapuna ‘I hono teke kinautolu mo teuteu ‘I he mo’ui fakasino, faka’atamai mo e fakalaumālie. Na’a ne pekia ‘i he ‘aho 23 ‘o Tisema 2012, ko hono ta’u 75 ia.

4. Aleapau Femahino’aki ‘a e Konifelenisi mo e Konifelenisi California-Nevada (UMC) The Free Wesleyan Church of Tonga The California-Nevada Annual Conference of the United Methodist Church

Introductory statement about our shared commitment in ministry We begin in deep thanksgiving that God has made us members of the same body in Christ, reaching across cultures and seas. It is a blessing to join together in faithfulness to Jesus' call in Matthew 28:18-19: “All authority in heaven and on earth has been given to me. Therefore go and make disciples of all nations..." It is out of this shared commitment to Making Disciples of Jesus Christ for the transformation of the world that we embark on an intentional partnership of the California-Nevada Annual Conference of the United Methodist Church and the Free Wesleyan Church of Tonga. We step out together following John Wesley’s unique vision: truly the “World is our Parish.” We enter into these agreements with one another to define our commitment and to provide a basis of accountability as partners in ministry. Our mutual goal in this partnership is to work together to cultivate a more intentional and effective mission with and for the Tongan Community within the bounds of the California- Nevada Conference and with the mission of the Free Wesleyan Church of Tonga.

Key values undergirding this agreement  Commitment to making Disciples of Jesus Christ for the Transformation of the world

76 | Tohi Miniti  Respect for and an appreciation of the unique ways both Methodist Churches are called to be in ministry with and for the Tongan community  Commitment to clear, transparent, and open communication  That our partnership will be surrounded in prayer

Key agreements Mission efforts from the California-Nevada Conference directed to Tonga

Mission project and team coordination All mission projects in Tonga will be organized as Volunteers in Mission projects and will use United Methodist Volunteers in Mission (UMVIM) guidelines for work. This includes a formal invitation from the church in Tonga for the project after mutual agreement has been made about the details of the mission project. Mission Teams from the California-Nevada will have a trained UMVIM leader as a part of the team who will work in coordination with the Director of the Volunteers in Mission program of the California-Nevada Annual Conference and the Head of the appropriate Free Wesleyan Church Department in Tonga.

Mission site identification Mission sites may be identified through a variety of pathways, including: 1. Tongans living in the United States with deep ties to communities and families in Tonga, 2. Sites nominated by United Methodist Churches who feel called to serve in Tonga because of special gifts, skills, and commitments to our partnership with Tonga, with the approval of the General Secretary of the Free Wesleyan Church of Tonga, and 3. Sites designated by the General Secretary of the Free Wesleyan Church of Tonga.

Special fund raising efforts in California-Nevada for work in Tonga 1. Conference initiated fund raising: Projects in Tonga, for which there will be made a conference wide appeal for funds, shall be reviewed and approved annually by the Conference Committee on Mission Service. Such projects will be identified by the Free Wesleyan Church of Tonga in conversation with the Bishop and the Tongan Mission UMVIM Coordinator. 2. Tongan United Methodist Congregation initiated fund raising: Projects in Tonga, for which funds will be raised by the Tongan Community of the California-Nevada Annual Conference, shall be reviewed and approved annually by an appropriate group designated by the Bishop and in consultation with the Heads of Departments Meeting of the Free Wesleyan Church of Tonga.

Both parties to this agreement recognise that neither the Free Wesleyan Church of Tonga nor the California- Nevada Conference of the United Methodist Church is in a position to control requests for funds which emanate from families in Tonga (whether Free Wesleyan or not) and/or responses to such requests by family members who belong to United Methodist Churches within the California-Nevada Conference.

Supervision of Tongan United Methodist Churches

The role of the District Superintendent The District Superintendent functions as an extension of the superintending role of the bishop within the annual conference. His/her role is to exercise oversight and support of the Church in its mission of making disciples of Jesus Christ for the transformation of the world. If there are issues or concerns about the health, wellbeing, or effectiveness of a Tongan Ministry in a United Methodist Church which come to the attention of the Free Wesleyan Church of Tonga these concerns should be raised with the General Secretary of the Free Wesleyan Church of Tonga who will then consult directly with the appropriate United Methodist District Superintendent. Likewise, if there are issues or concerns about the health, wellbeing or effectiveness of a California-Nevada Conference mission in Tonga which come to the attention of the Free Wesleyan Church of Tonga these concerns should be raised with the Conference Superintendent for Mission Collaboration who will consult directly with the General Secretary of the Free Wesleyan Church of Tonga. Together a strategy will be developed to fully understand the situation and respond.

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 77 The role of the Free Wesleyan Church of Tonga within boundaries of the California-Nevada Annual Conference The primary roles of the Free Wesleyan Church of Tonga within the bounds of the California-Nevada Conference are to supervise Free Wesleyan Tongan churches and to support collegial relationships with United Methodist churches and the conference leadership. This agreement recognizes that the Free Wesleyan Church of Tonga takes seriously its pastoral and supervisory responsibilities for Free Wesleyan churches within the bounds of the California-Nevada Annual Conference. Conference leadership welcomes the gifts and insights of the Free Wesleyan church of Tonga. Whenever possible these gifts and insights will be utilized to assist California-Nevada Conference leadership in playing its part in the shared ministry of making Disciples for the Transformation of the world. If concerns arise about a lack of collegiality by a Free Wesleyan Pastor or Leader and it is reported to a United Methodist District Superintendent the Bishop will initiate a conversation with the General Secretary of the Free Wesleyan Church of Tonga.

The establishment of new Free Wesleyan Churches within the California-Nevada Annual Conference When members of the Free Wesleyan Church of Tonga move into the area of the California-Nevada Conference that is not served by the Free Wesleyan Church of Tonga they will be encouraged to affiliate with the United Methodist Church. The Free Wesleyan Church of Tonga will not encourage any group of United Methodists to leave the United Methodist Church and form a new church. Should a group of Tongan United Methodists leave the United Methodist Church the Free Wesleyan Church of Tonga will work with the California-Nevada Conference to encourage reconciliation between that group and the United Methodist Church. Should reconciliation not be achieved, the Overseas Missions Board of the Free Wesleyan church of Tonga will decide whether or not to recommend to the Free Wesleyan Church of Tonga Standing Committee that the group be recognized as a church of the Free Wesleyan Church of Tonga. The Bishop of the California-Nevada Conference will be consulted by the Free Wesleyan Church of Tonga whenever there is a plan to establish a new Free Wesleyan Church within the boundaries of the California- Nevada Conference.

Communications In order to maintain effective communication between the California-Nevada Conference of the United Methodist Church and the Free Wesleyan Church of Tonga, clear communication channels will be designated and maintained particularly in the areas of mission project development, local church supervision, and overall mission partnership collaboration.

______The Free Wesleyan Church of Tonga Date

______The California-Nevada Annual Conference Date The United Methodist Church

Kau fakamo’oni (‘i he Sapate 30 Siune 2013): Ma’a e Konifelenisi Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o Tonga: Palesiteni, Sekelitali Lahi, Sekelitali Fetu’utaki Ma’a e Konifelenisi California-Nevada UMC: Pisope, Siosifa Hingano

78 | Tohi Miniti 5. Ngaahi Ako Ngāue ‘a e Konifelenisi 90

TU’APULELULU 27 SIUNE (Falelotu Senituli, hili e fakataha ‘a e Komiti Fehikitaki ‘a e kau Setuata) 1. Fakataha makehe mo e kaingalotu Tonga Parish (2)

MONITE 01 SIULAI (Fale Fakataha’anga Moulitoni) 2. Fakataha mo e ‘Eiki Palesiteni 12.00 Faifekau Pule mo e kau Faifekau & kau Fakafofonga mei he SUTT ‘i ‘Amelika 3. Fakataha mo e Poate ki Muli 1.00pm Ngaahi kāinga ‘oku fakamalumalu he Poate ki Muli 4. Ako Ngaue 1: Tataki ‘e Dr. Siotame Havea & Sia’atoutai 2:00pm Kau Faifekau Akoako & ‘Ahi’ahi 5. Ako Ngaue 2: Tataki ‘e Dr. Siotame Havea & Sia’atoutai 3:30pm Kau Fakamafai ke fai Sakalameniti

MONITE 01 SIULAI (Falelotu Senituli) 6. Ako Ngaue 3: Tataki ‘e he Sekelitali Lahi & Pacific Leadership Program (PLP) 1:00pm Founga Tauhi Pa’anga ‘a e Siasi 7. Ako Ngaue 4: Tataki ‘e he Sekelitali Lahi & PLP 2:00pm Fa’unga Pule & Ngaue ‘a e Siasi 8. Ako Ngaue : Tataki ‘e he Sekelitali Lahi & PLP 3:00pm Kau Ngaue mo e fa’unga/fakamatala fatongia (HRM)

TUSITE 02 SIULAI (Falelotu Senituli) 9. Ako Ngaue 6: Tataki ‘e he Sekelitali Lahi 4:00pm Ngaahi Fakataha’anga Faka-Siasi

6. Ngaahi ouau kehe ‘a e Konifelenisi 90

1. Mei he Potungāue ‘a Fafine Na’e fakafiefia e lava e fakataha ‘a e Ta’ahine Kuini Fehuhu, Sea ‘o e Potungāue ‘a Fafiné mo e kau Fakafofonga kakai fefine ‘o e Konifelenisi. Na'e ma'u ai e ngaahi ongoongo ki he anga ‘o e fakahoko fatongia ‘o e Potungāue ‘i he ngaahi Vahefonua. Na’e tataki e fakataha ‘e he kau hiva fakatahataha ‘a e Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o Tonga ‘i Niu SIla mo e Siasi Metotisi ‘o Niu Sila. Na'e lava foki ‘o ma'u mai e me'a'ofa ko e tokoni ki he fakalele ‘o e ‘ofisi, pea ‘oku ‘oatu ‘a e fakamālō lahi ki he ngaahi Vahefonua. S.U.T.T. Niu Sila - Nz$1,000 $1,300 Niuafo’ou $200 Niua Toputapu $300 Vava’u $1,000 Ha’apai $200 ‘Eua $500 Fiji - Fiji$100 T$94.85 Metotisi Niu Sila -Nz$1,000 T$1,323.10 Ha’amoa ‘Amelika -Us$200+$339.96=300 T$639.96 S.U.T.T. ‘Amelika T$1,000 S.U.T.T. ‘Aositelelia T$1,000 Tonga Parish (Uesi Tu’akoi) T$1,000 Katoa T$8,5579.91

2. Ako Tohitapu he Konifelenisi (Tu’apulelulu 27 ‘o Siune, 2013) Taumu’a: Ke fakapapau’i 1. Tui Pikitai ki he ‘Eiki ko Sisu Kalaisi (Sione 3:16) = Fika ‘Uluaki ‘a Sisuu (Luke 13:3) 2. ‘Oku lau faka’aho ‘a e Tohitapu pea talangofua ki AI (Matiu 7:24) 3. ‘Oku lava ‘o fanongo ki he Laumalie Ma’oni’oni (Sione 16:13)

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 79 4. Ke hufia ke toe Too ‘a e ‘Ofa mo fakafo’ou ‘a e Siasi. 5. ‘Oku ke iku ki Hevani‘o ‘ikai ki Heli? (Fakaha 20:14-15). Tukunga Loto: ‘Apasia ki he ‘Otua mo e fakaongo ki he Laumalie Ma’oni’oni. Kuopau ke: 1. Kamata he fakatomala mo’oni (Ngaue 3:19-20; Luke 13:3). 2. To’o e matapaa ho loto (Fakaha 3:20) ke liliu ke pule’i ‘e Sisu Kalaisi (Kaletia 2:20) 3. ‘Ofa Fika ‘Uluaki ai (Luke 10:27). 4. Ko ‘ete fakaafe’i ko ia ‘a Sisu ko e Fika ‘Uluaki he’ete mo’ui = fanau’ifo’ou. 5. Pau ke te lau faka’aho ‘ a e Tohitapu. 6. Lotu ma’u pe ki he ‘Eiki. 7. Fakaongoongo ki he tataki ‘a e Laumalie Ma’oni’oni (1Pita 2:2). 8. Ke te poto he fepaki mo Setane (‘Efeso 6:11-20). 9. Kuopau ke te fonu pe papitaiso Laumalie Ma’oni’oni (Ma’ake 1:7-8). 10. Ke te lava ‘o hoko ko e fakamo’oni ‘o Kalaisi (Matiu 28:19-20). 11. ‘E pau ke liliu ‘ete mo’ui (Loma 1:12), mo e anga fakakakano kae ha e fua ‘o e Laumalie Ma’oni’oni Ngaahi Potu Folofola ‘o e iku ki Hevani: 1. Matiu 18:1-5 (Fakavaivai) 2. Matiu 19:18-22 (Tauhi e Lao ‘a e ‘Otua pea ‘oua ‘e mahu’inga ange e koloa mo e pa’anga, he kakai ‘oku ‘uhinga ‘a Sisu ke ‘ofa’i mo tokoni’i) 3. Matiu 25:20-30 (Ngaue’i e taleniti na’e ‘atu ‘e he ‘Otua) 4. Matiu 25:31-40 (‘Ofa, ‘a’ahi, mo foaki kiate kinautolu kotoa pe ‘oku si’i hifo ‘ia Sisuu) 5. Ma’ake 9:43-45 (Fakangata leva e angahala telia ‘a Heli) Ko e ha leva ha’o fakakaukau ki he anga ho’o mo’ui? ‘Oku ke mateuteu ke fe’iloaki mo Sisu?

3. Lotu ‘Aukai (Pulelulu 26 Siune; taimi pongipongi) Ko e sea ‘o e Polokalama Fakalaumālie ko eni ko Rev. Falematāpule Lomu (Talēkita ‘Evangeliō). Ko e himi ‘uluaki (538) na’e lau ia ‘e Rev. Seneti ‘O. Fiusati, pea lotu ‘a Rev. Tupou Feimoefiafi. Na’e fai e lea talitali ‘e he sea Rev. Falematāpule Lomu. Ko e ouau hiva na’e tataki ia ‘e he Kau hiva ‘o Longolongo. Na’e hoko atu leva ki he ngaahi lēsoni fakatātā ‘o fekau’aki mo e kaveinga ‘o e lotu ‘aukai “Ko Sisu ko hotau Kapiteni”. Na’e Fakamāfana ‘a e talateu ‘e he Kāinga To’utupu ‘o e Funga Fonuaʹ pea mo e Faifekau Pule Rev. Taufa Filiai ‘aki ‘a e mahu’inga ‘o e “Tuku Fonua na’e fai ‘e he ‘Uluaki Fā”. Ko e lēsoni ua na’e fakamātoato ai ‘a Talite Taufa hono tataki ‘a e Lesoni ‘o Seluvaia Ma’u Fa’apea ke fakamahu’inga’i e mo’ui ‘a e kau kauvaka ‘o e Siasi ke fononga mo e ‘Eiki ‘o tatau e mate pe mo’ui. Ko e Fakamā’opo’opo na’e fai ‘e Rev. Mele Malinga Mausia. Ko e fakakoloa mahu’inga na’e fakamā’opo’opo ‘aki ‘e he faifekau Sea ‘o Ha’apai Rev. Tu’a Mahe ‘a e lēsoni hono tolu, na’e fakatātā’i ‘e he fānau to’utupu ‘o e Fanga ‘o Pilolevu, ‘a ia “Ko e Kolosi” ‘i he’ene hā fakamisiteli ‘i Ha’apai. Ke fakamanatu ‘a e Kolosi ke ‘oua na’a fakakaukau’i faka’atamai’i ‘a e me’a faka-Laumālie kae tuku ki he Laumālie ke ne tataki ‘a e fononga ‘a e kau Kalisitiane. Lēsoni hono fā, “Kuata ki Langi.” Ne fakalaumālie ‘a e lēsoni ne fakahoko ‘e he To’utupu ‘o e ‘Otu Mu’omu’aʹ ‘enau a’usia ‘a e anga ‘o e fefolau’aki ‘i he ‘oseni mo e ngaahi peau tā ‘o natula. Na’e toki fakamā’opo’opo leva ia ‘e he Talēkita ‘o e ‘Evangeliō pea fakakakato’aki ‘a e Lotu Hūfia Kātoa ‘a Saione. Lolotonga ia na’e fakahoko ‘e he kau hiva ‘a Longolongo ‘a e ngaahi hiva fakahokohoko ‘ofa. Na’e lau ‘e Rev. Fonofā Mafi ‘a e himi tuku (Himi 444) pea kelesi leva ‘e he sea. Na’e ma’opo ‘a hono nofo’i e Falelotu Senituliʹ ‘i he Polokalama ‘Aukai ‘o e Konifelenisi 90, ke mamata’i ‘a e Polokalama fakamāfana ko eni. Na’e māfana ‘a e kau fine’eikiʹ ‘i he fakalaumālie ‘o e ngaahi lēsoni, fakataha mo’enau fakamālō’ia mo fakamo’oni ki he ngaahi lea fakamā’opo’opo ‘a e kau Faifekauʹ lolotonga ‘a e polokalama. Fakataha iaʹ mo e tataki māfana mo fakalaumālie ‘e he kau hiva ‘a Longolongo.

4. Mala’e Maamaloa Lato pea ope, melino mo fakafiefia! Ko hono fakanounou ia e fakamatala’i ‘o e ngāue lahi mo ‘osikiavelenga na’e fakahoko ‘e he Faifekau Pule ‘o e Vahefonua Tongatapu, Rev’d Tu’inauvai ‘Asaeli, kae ’uma’ā ‘a hono kau Tokoni, ‘i hono talitali e tū’uta ‘a e kau folau, mo hono leva’i ‘o e Tepile ‘Ilo & ngaahi Kato, pea pehe ki he ngāue na’e fakahoko ‘e Baroness Tuputupu Vaea, Hoa ‘o e Faifekau Pule ‘o Tongatapu, Kelela ‘Asaeli mo e kau memipa, ‘i he kavalukuluku (vakai ki he peesi 20-21 ‘o e Miniti).

80 | Tohi Miniti Tepile ‘Ilo: Na’e tofuhia pea ope atu ‘a e teu e ngaahi tepile ki he houa ‘ilo ‘e 14 ‘o e Konifelenisi. Na’e mahino ‘a e ma’a, faka’ofo’ofa, ifo pea lahi kae ‘ikai feta’omi ‘a e me’atokoni he ngaahi tepile. Na’e ‘ikai si’i hifo he toko 1500 ‘a e kakai na’e ‘inasi ‘i he houa ‘ilo takitaha, he na’e hikinga ua mo tolu ‘a e nofo’i ‘o e ngaahi tepile. Ka ko e fungani ‘a e fofonga fiefia mo vekeveke ‘a e kakai ‘o e ngaahi kolo ke faka’inasi ‘a e taha kotoa ne a’u mai ki Mala’e Maamaloa. Ko hai te ne lau ‘a e tokolahi ne toe to’o honau ‘oho? Kuo tau mātā ‘a e fonu lahi ‘aupito ‘i he teu mo e toutou foaki na’e fai ‘e he Vahefonua Tongatapu koe’uhi ko e Konifelenisi. Na’e fakafiefia ‘a e kau mai e kau Fakataha ‘o e Pacific Conference of Churches, pea foaki mo ‘enau me’a’ofa faka-Tonga. Na’e fai mai ki Tonga ni ‘enau fakataha na’e mei uike ‘e taha. Ko e lea na’a nau fai, “’Oku mahulu atu ‘a e me’a kuo mau mātā, he me’a ne mau fanongo ai fekau’aki mo e talitali kakai ‘a e Tonga”. Na’e makehe foki ‘a e feitaumafa ki He’ene ‘Afio mo e Fale ‘o Ha’a Moheofo; pea pehe ki hono koloa faka-Tonga. Ngaahi Kato: Na’e fe’unga nai mo e kato (me’atokoni moho) ‘e 40 - 50 na’e tānaki ‘e he Vahenga takitaha ‘i he ‘aho na’a nau tali ai. Na’e lava ke faka’inasi ai ‘a e kau Taki mei he ngaahi Siasi, Pule’anga, mo e ngaahi Potungāue kehekehe ‘i he fonua ‘oku fai e fe’aonga’aki mo e Siasi. Na’e kau heni mo e kau taki mei he ngaahi Siasi kehekehe ‘i Tonga ni ‘a ia na’e fakaafe’i mai ki he ngaahi ouau ni’ihi ‘o e Konifelenisi. Na’e faka’inasi foki mo e kau Fakafofonga mei he ngaahi Siasi ‘i muli pea mo kinautolu kotoa pe na’e fai fatongia ‘i he Konifelenisi. Kavalukuluku: ‘Oku ‘ange’ange ‘a e faka’ofo’ofa ‘a e koloa faka-Tonga –launima, fuatanga, fihu, kie-Tonga, fala mo e lolo-Tonga – ‘a ia ko e kavalukuluku ‘a e ngaahi vāhenga kotoa, pea na’e foaki ke fai’aki e fatongia tali- kakai mo e fakahekeheka folau ‘a e Vahefonua Tongatapu. Ko e fanga ki’i kato, kahoa mo e alaa me’a pehe, na’e foaki ki he kau muli na’a nau me’a mai ki he Konifelenisi ko e kau Fakaafe Fakalangilangi. Ko hai te ne lau ‘a e faka’ofo’ofa ‘a e ‘ea, mokomoko mo malumalu pea lava lelei e fai e ngaahi fatongia. Kuo tonu e fua fatongia ‘a e Vahefonua Tongatapu! ‘Ikai ha toe lea, ka ko e fakafeta’i lahi ki he ‘Otua Mafimafi kuo Ne kau mai he ngaahi fatongia kotoa kuo lava, pea mo’oni ‘aupito, na’e lato, ope, melino pea fakafiefia!

4. Polokalama Mo’ui Lelei “Te ke lava?“ ‘Io te tau lava. ‘Oku taki mu’a ‘a e kau Faifekau ‘i he polokalama ko ‘eni neongo ‘ene faingata’a ka tau tali kotoa, ‘Io, te tau lava! Na’e fakahoko e polokalama mo’ui lelei ‘a e Konifelenisi ‘i he pongipongi kotoa kimu’a ‘i he fai e Polokalama Fakalotofale’ia. ‘Oku fakamo’oni e tokolahi ki hono ‘aonga he ‘oku ne faka’ai’ai e hou’eiki Konifelenisi ke nau tokanga ke fakasi’isi’i e ‘ilo e me’akai fakatu’utāmaki hange ko e ngako mo e suka. Kuo ta’ofi ‘e he ni’ihi ‘a e ma’u e me’akai ko ia, ka ‘oku te’eki ke fakasi’isi’i hono fa’o. Te ke lava … ke ta’ofi hono fa’o e me’akai fakatu’utāmaki? ‘Io, te tau lava. Fakafeta’i, tau lava KIAAIII.

5. Fakafiefia ‘a e Konifelenisi Ko e Fakafiefia ‘a e Konifelenisi ‘oku anga maheni ki he tau’olunga ai e ngaahi Vahefonua ‘o Tonga ni mo muli foki. ‘Oku ai pe foki e fasi manako e Vahefonua taki taha. Ko e fasi tu’uloa ‘o e Vahefonua Tongatapu ‘a e ‘Iuii fo’i taiamoni! Pea ‘e ‘ikai toe mavahe ‘a e Pako mei he’enau fasi fakafonua: Fefe si’i ‘otu Ha’apai! Ko e fakatalutalu ‘o e Fatafata Mafana ‘a e Si’i Lolo, Va’inga loto mokomoko. ‘Ouaa … kae fēfē ‘a e si’i Lele mei Tokelau, kae ’uma’ā ‘a ‘Eua, ‘a e motu mā’olunga ‘oku ta’alo mo kite noa ki he ngaahi folau lalahi. Ko e ta’u ni, ne maau tōmu’a mai e likuesi (request) ‘a e ngaahi Vahefonua muli. Ko ‘Amelika, ko e Ke ‘a Tonga mai e! Niu Sila ena mo e Ka neongo ‘ene lau maile … pea ko ‘Aositelelia, Te u ‘auhia kae kisu atu pe … ‘A Fiji? Isalei, sobo … mo hotau ‘otu motu, mili ai Pagopago, pea Aloha mai e fonua mo’unga ‘o Pele. Mei he ta’u ki he ta’u, ‘oku foaki e Fakafiefia ‘a e Konifelenisi ke tokoni ki ha ako’anga pe ko ha fatongia ‘o e Konifelenisi. Ko e 2013 ni, na’e foaki ia ma’a e Ako Mā’olunga ‘o Tupou (na’e fakamanatu hono nimangofulu ta’u he ta’u ni): $115,292.00 (‘oku ‘i he Fakamalo ‘a e fakaikiiki). Mo’oni e fakatuketuke ‘a Isileli, kuo tā ‘e Tevita ‘a e mano … ka e foaki ‘e he Konifelenisi 90 e kilu mo e tupu! Na’e faka-maile-ua e Konifelenisi 90, ‘o kau ai e ngāue (hiki-sā) ‘a Kolofo’ou, ko e $1,540.00 ia. Mālō fau!

6. Mo’ui ‘Aonga Nima Poto “Mou kataki tuku e veve ia he ko e kau hiko veve kimautolu, ka mou si’i lava atu ‘o maloloo he kuo mou si’i ongosia he feime’atokoni” ko e lea ia ‘oku ongo mei he fanau ‘oku ‘i honau nima ‘a e taufale mo e ngaahi pini veve ka koe kau Mo’ui ‘Aonga Nima Poto. Ko e fanau eni kuo omi mei he ‘Api ko Sia-ko-Mo’ui’aonga ke nau tokanga’i mo fakama’opo’opo ‘a e mala’e Maamaloa ‘i he hili ‘a e houa ‘ilo kotoa ‘a e Konifelenisi.

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 81 ‘Oku ‘ikai ko ha me’a fo’ou ‘eni ka ‘oku taau ke fai hano fakahounga’i he ‘oku fofonga poto ‘a e Konifelenisi ‘i he ni’ihi mo’ui ‘aonga mo nima poto ko ‘eni. Fānau, ko ho’omou fakaongosia ‘oku ‘ikai ko e laufānō ia.

7. Ngaahi fakalelei ki he Miniti a. Peesi 8: tānaki ‘a Sione Taungākava (Puleako Hango) ki he kau Faifekau ‘i Honau Lakanga. e. Na’e ma’u tōmui e me’a’ofa meia ‘Opeti Taulango (Famili Uesiliana, Panmure Niu Sila) ko e $700 (R9593). f. Na’e tōmui mai e taliui ‘a e Kōmiti Si’i Fakaikiiki Fika 2: Kōmiti Ako Tokoni’i kau Faifekau & kau Setuata mo e Ako Faka-Faifekau kuo fakalaka e ngāue ki he Miniti ‘i hono Fehu’i. Kātaki atu! h. Miniti Konifelenisi Faka-Faifekau 90, Fehu’i NG (peesi 13), ke tānaki atu eni: 9. SAMIUELA LAMATAU AKOTEU Ko e Tupu’anga: Na’e fa’ele’i au ‘i he ‘aho 16 ‘o Sepitema 1942 ‘i Faleloa Ha’apai. Ko ‘eku ongo matu’a ko Sioeli Lamatau Akoteu ‘o Faleloa, Ha’apai, mo ‘Eseta Lamatau Akoteu ‘o Faleloa pe. Na’a ku tupu hake ‘i he fanau ‘e toko 13 ‘a ia ko e 7 tangata pea 6 fefine pea ko au ko e fika 6 ‘i he fanau. Ko e Ako: Na’a ku Lautohi Pule’anga ‘i Faleloa pea u hu ki he Kolisi Taufa’ahau Pilolevu ‘i he 1958 ki he 1959 pea mei ai ki he Kolisi ko Tupou he 1960 – 1963. Ko e Famili: Na’a ku ma’u hoa kia Tolofi Fili ‘o Leimatu’a, Vava’u. Na’e fakakoloa ‘e he ‘Eiki ho ma lotofale ‘aki ha fanau ‘e toko 7 ‘a ia ko e 2 tangata mo e 5 fefine: Halamehi Akoteu Pelupelu, Salote Akoteu Fanaika, Teuila Akoteu Vei, Kilifi Akoteu, Polingi Akoteu Hola, ‘Asinate Akoteu Finau mo Sioeli Akoteu. Pea ‘i ai mo e ngaahi makapuna ‘e toko 18. Ko e Ngaue: Na’a ku hu ki Sia’atoutai he 1970 – 1973. ‘I he 1974 na’e ui ke u Setuata Faka-Konifelenisi ‘i Tapuvao. ‘I he 1977 na’a ku hoko ko e Pule ‘i he ‘api ko Tapuvao ki he 1980. ‘I he 1981 – 1984 na’e ui au ke u hoko ko e Setuata Faka-Konifelenisi ‘i Pangai, ‘Eua pea ‘i Ha’atu’a ‘i he 1984 – 1987, Tufuvai ‘i he 1987 – 1971, Ha’akame ‘i he 1991 –1995 pea u lava ai ki he Faifekau Akoako. ‘I he 1995 – 1997 ‘i Ha’akio, 1997 – 1999 na’a ku hoko ai ko e Faifekau ‘Ahi’ahi ‘i ‘Ahau pea fai mo hoku hilifakinika he’eku ‘i ai. Mei he 1999 – 2002 na’a ku ma’u potungāue ‘i Vaotu’u, 2002 – 2005 ‘i Vaini, 2005 – 2006 ‘i Lakepa, 2006 – 2008 Te’ekiu, 2008 – 2010 Houma, Tongatapu pea ‘i he 2010 – 2012 ‘i he Sopu ‘o Taufa’ahau. Fakamalo: ‘Oku ou fakafeta’i ki he ‘Otua Mafimafi ‘i he ‘ene kei fakakoloa’aki au ‘a e mo’ui he neongo ‘a e ngaahi mahaki fakasino na’a te mo’ua ai, ka ‘oku ou kei fakafeta’i he na’a ne kei ‘omi ivi mo e kelesi ma’a ku ‘o lava’aki ‘ene ngaue. ‘I he faka’osi’osi e fai ‘ene ngāue ne tu’utu’uni fakatoketā ai ke u ki’i māloloo pea ko ‘eku talaloto fiefia ia ko ‘eku to e kau fakataha mo e Konifelenisi hono 90. Fakafeta’i ko e ‘Eikivaka poto ‘a e ‘Otua Mafimafi. Fakamālo ki he ‘Eiki Palesiteni mo e Sekelitali Lahi ‘a e Siasi Uesiliana Tau’atāina ‘o Tonga kae ’uma’ā ‘a e ngaahi tokoua Faifekau kotoa ‘i he ngaahi tokoni na’a mou fai mai ki he motu’a ta’e’iloa mo fakapo’uli ni pea u ikuna’i ai ‘a hoku fatongia ni. Fakamālo lahi foki ki he ngaahi Siasi na’a te ngāue atu ki ai ‘o tau kaungā ngāue, ‘i ho’o mou ‘ofa, lotu mo e ngaahi tokoni kotoa na’a mou fai. Fakamālo foki kia Tolofi Akoteu mo e toenga e fāmili ‘i he tokoni lahi pea tau ikuna’i ai ‘a e fatongia ni. Faka’apa’apa lahi mo e ‘Ofa atu, Samiuela Lamatau Akoteu

8. Ngaahi Fakamālō ‘a e Konifelenisi ‘Oku pehē ‘e he punake, ko hai ‘e lau homau koloa kuo ke laku mai; me’a ‘a sino, laumālie mo e ‘atamai. ‘Oku ongo hangē ha’ane faka’ānaua, ka ‘oku ‘ikai ha’ane teitei veiveiua he ‘oku ne ‘ilo fakapapau, ‘e ‘ikai ke lava ia ke lau. ‘E ‘ikai ha taha ke fakalautelau pe ‘a’aua ‘a e koloa ‘o e sino, laumālie mo e ‘atamai kuo ne laku mai. Pea ‘āsili ai he taumaiā ‘oku tufotufa tahataha mai. ‘Ikai, ‘oku laku mai! ‘Oku ‘ikai fai ke hū-mata-niu, pe tufa fakatonutonu mai, pe ‘e tali-totongi ke hoa mo ha mahu’inga mo’ui pe ngaue. ‘Oku laku mai pē. Pea ko e anga totonu ia ‘o e laku mai—ko e fē ‘a e feitu’u ‘oku te ‘i ai, ‘e a’u mai pē ki ai. Ko e hā hato vaivai ke ma’u ha koloa—‘oua ‘e tokanga ki ai he ‘oku laku mai pē ‘o lahi ke feau ‘a e fiema’u pea ‘e hulu noa ‘a e me’a ‘a e sino, laumālie mo e ‘atamai. ‘Oku pehē ‘a e Konifelenisi 90, ‘oku ‘ikai lava ‘o lau mo fakahokohoko hono ngaahi koloa, ‘a e me’a ‘a e sino, laumālie mo e ‘atamai, pea kuo tau koloa’ia ‘i hono me’a kotoa. ‘Oku mu’omu’a ‘a e fakamālō ‘a e Konifelenisi ki he laku mai ‘e he ‘Otua ‘a e me’a lelei lahi lolotonga ‘a e fakataha ‘a e Konifelenisi 90. Na’a tau uike-lotu mo hūfia ‘etau Fakataha pea kuo ‘ikai ngata he ‘e Ne tali-lotu, ka kuo ne ‘omi mo e ngaahi koloa kehekehe na’e ‘ikai te tau lotu ki ai. ‘I he faka’osinga e Konifelenisi Hivangofulu ni, ‘oku tau kau kotoa ke fakamālō’ia ‘a e Tamai, ‘Alo mo e Laumālie Mā'oni'oni, pea ‘oku kau ai ‘a e kakai ‘o langi, pea kau kotoa ki ai mo māmani fulipē.

82 | Tohi Miniti ‘Oku tau unga atu he fakamālō mo e talamonu kuo fai ‘e he ‘Eiki Palesiteni ‘i he’ene Fakamatala Fakata’u ki he’ene ‘Afio ko e Tu’i ‘o Tonga, Tupou VI, he’ene finangalo ke hā’elea ‘a e Konifelenisi ke huufi mo fakanofo ‘a e Palesiteni ‘o e Siasi. Ko e ngāue mamafa mo mahu’inga he na’e toki ma’u ‘a e mafai kakato ‘o e Konifelenisi ke fakataha mo fai tu’utu’uni hili hono huufi. Ko e mafai ko ia na’e toki foaki ‘e he’ene ‘Afio ki he Siasi ‘i hono fakanofo ‘o e Palesiteni. Ko e tu’o Hivangofulu mālō eni ‘a e fakafalala ‘a e Siasi ki he fale ‘o Tupou ke fakamafai’i ‘ene Konifelenisi mo fakanofo ‘ene Palesiteni. Tala-pea-ngali, he ko e lotu Uēsiliana pea mo ‘ene Ako, ko e mokoi ‘o Ha’a Moheofo. Ko e koloa mo ia kuo laku mai. ‘Oku ‘i he Folofola Huufi ‘a e finangalo ‘o Tupou ki he ako mo e siate folau ki he kaha’u, pea kuo tu’utu’uni ‘e he Konifelenisi ko e Folofola Huufi ‘e hoko atu ki ai ‘a e ngāue ‘i he vaha’a Konifelenisi ko eni pea mo e kaha’u. ‘Oku tatau mo e hā ‘a e kei monū’ia ‘a e Konifelenisi he ha’elea ‘e he Kuini Fehuhu hono ngaahi polokalama mo e ngaahi fakataha’anga. Talu mei he ‘uluaki ‘aho ‘o e tu’uta ‘a e kau folau ‘i he Fale Fakataha’anga ‘o e Kolisi Kuini Salote, ‘i he talitali ‘a e ‘Eiki Palesiteni mo Loukinikini mo e famili’, mo ho’o ‘afio ai ke talitali ‘a e kau folau mo e kau ‘a’ahi mai kae’uma’ā ‘a e kau fakaafe fakalangilangi ‘a e Konifelenisi. Seuke, ‘a e fiefia mo e neka honau loto he fai honau tali-tu’uta ‘e he ‘Afiona! Fakatauange ki he ‘Otua ke toe ‘oatu mo ha ngaahi ta’u ki he ‘Afiona ke hokohoko atu pē ‘etau Konifelenisi. Neongo na’e malanga ‘a Fotu ‘o kole ‘a e Penitekosi ke tokoni, ka na’e ongo ange pe ‘a e Konifelenisi ki he me’a na’a ke finangalo ki ai. Ta’ahine, te mau muimui atu ke fakaha’ele ‘a e Konifelenisi ki he Lolo ‘i he ta’u kaha’u. ‘Oku ‘oatu ‘a e fakamālō mo e loto hounga ‘aupito kia Kuini Nanasipau’u Tuku’aho. Ko e ngaahi ta’u lahi ko eni ‘a e tali Konifelenisi ‘a e Vahefonua Tongatapu—ka ne ‘i ai hano fakaongosia, na’e matafi atu kotoa ‘i he folofola Fakamālō na’a ke fai he poo ni, ‘e Kuini Nanasipau’u. Mālō hono fakafo’ou ‘a e ivi ngāue ‘o e Siasi ki ha toe ta’u faka-Konifelenisi ‘e taha, pea kuo ke fakakoloa ‘a e fiefia ‘a e Vahefonua Tongatapu. ‘E folau ‘a Muli mo Tokelau mo e fiemālie mo e fakafeta’i he ko ho’o Folofola fakamāvae ‘oku nau folau mo ia. ‘Oku fofonga poto ma’u pe ‘a e fai fatongia ‘a e Siasi ko ho’o takimu’a, Ta’ahine. ‘I mu’a ‘oku ke tataki, pea ko e ‘Afiona ‘oku taki ‘a e talitali he fale ‘o Lavaka mo Tupouto’a. Taumaiā ‘e ngalo ‘a e fatongia ki Kai-tangi mo Tali ki Ha’apai, ‘isa, na’a mo Siumafua’uta, na’e fai ki ai foki he ko e fakahokohoko ‘o e ngaahi kuonga kuo ‘omeia mei langi ma’ae lolotonga ni pea mo e kaha’u. ‘E nofo e Konifelenisi ‘o munomuna ki ha ‘aho ‘e Konifelenisi Kakato ai ‘a e Tamasi’i ko Taufa’ahau Manumataongo. Tau lotu pē ki ai! ‘Oku kei fofonga tonu ‘a e Konifelenisi ko e me’a ai ‘a e tamaiki Pilinisesi ‘o e fonua. Kuo hokohoko he ngaahi ta’u lahi ‘a e tauhi ma’u ‘e Pilinisesi Mele Siu’ilikutapu Kalaniuvalu Fotofili mo ‘Ofeina ‘e he Langi Fakafanua mo Lupepau’u Tuku’aho Tuita honau me’a’anga ‘i Saione he taimi ‘o e Konifelenisi. ‘Ikai ke ngata ai—na’e ‘i ai mo e ongo Pilinisi ‘o e Konifelenisi, ko Pilinisi Tu’ipelehake mo Pilinisi Tungi kae’uma’ā ‘a ‘Eiki ‘Etani Tuku’aho mo Salote Maumautaimi Tuku’aho. Na’e hangē ‘oku fonofono ‘Emalata ‘a e ngaahi houa lotu mo e ngaahi polokalama ‘o Maamaloa mo e ngaahi fakataha ‘i he fakakoloa na’e fai mei he fale ‘o Ha’a Moheofo. Na’e fakamāfana ‘a e talaloto mo’ui na’e me’a ‘aki ‘e Pilinisesi Siu’ilikutapu Kalaniuvalu Fotofili ‘i he Pō Lotu ‘o e ngaahi Potungāue. Fakafeta’i hono fakamāfana’i ‘a e Pō Lotu. Na’e me’a ‘a Pilinisi Tungi ‘o fakafofonga’i ‘a Tongatapu he talitali ‘o e Konifelenisi lolotonga ‘i he Pō Lotu fe’iloaki. Na’a ne toe me’a he malanga faka- Konifelenisi ‘i he Himi ‘Uluaki. Ko e Konifelenisi eni kuo fakamo’oni ai ‘a e Siasi ‘e tolonga ‘ene monū’ia koe’uhi kuo toe moto ‘a e ngoue kakala tupu’a ke fakatautaufa ai ‘a e fatongia ‘o e Siasi ma’a Tonga. Fakamālō lahi ki he hou’eiki Nopele ‘a ‘Ene ‘Afio, Kalaniuvalu, Vaea, Fakafanua, Havea Tu’iha’angana, Havea Tu’i Ha’ateiho; fale ‘o Ma’afu Tuku’i’aulahi mo Luani, Nuku pea kia Halatuituia, mo e kotoa ‘o e hou’eiki tauhifonua mo mamahi’i ‘o e lotu mo e ngaahi kolo; fakafeta’i ho’omou tokoni, pea mālō ho’omou taki mai homou ngaahi kāinga ki he Hiva mo e Talitali mo e ngaahi fatongia kotoa ‘o e Konifelenisi. ‘Oku fakamālō atu ‘a e Konifelenisi ki he ‘Eiki Palesiteni, Dr. ‘Ahio mo Loukinikini he fai fatongia kotoa ma’ae Konifelenisi ‘i he ta’u kuo ‘alu atu ki he ta’u ni. Pea ko eni kuo toe fakapapau’i ‘e he Konifelenisi, ‘oku ‘ikai ha toe taha ‘e fe’unga ange ke ne taki ‘a e Siasi. Talu mei hono talitali ‘o e kau folau ki he fakamāvae mo kinautolu he ‘aho ni, ‘oku te’eki ke fiema’u tokoni ha taha pea ‘ikai ke ma’u. Fakamālō atu he tataki fakalaumālie ‘o e Konifelenisi 90. Mei he ngaahi lea ‘i he ngaahi houa ‘ilo ki he Fakalotofale’ia ki he Malanga faka-Konifelenisi. Ko e Konifelenisi faingata’a eni he na’e te’eki ke mātuku lelei atu ‘a e Kōmiti fakamuimui teuteu ki he Konifelenisi kuo kamata ‘a e talitali mo e fakanofonofo mai ki he Konifelenisi. Ko e ngaahi ‘aho na’e pehē ‘e ‘atā ke teuteu ai ‘a e Konifelenisi na’e toe fakafemo’uekina pe ia ‘e he ngaahi fiema’u ‘a e fonua pea mo e Pule’anga ‘i Tonga ni mo tu’apule’anga. Kae mālō ‘a e ma’u kelesi he ngaahi tu’uapō mo e hengihengi ke fai ai ‘a e teu ‘o e Konifelenisi. Na’e hangē ‘oku vakavaka ua ‘a e laku-koloa mai ‘a langi pea mo ho’o tufa koloa ma’a e Konifelenisi, ‘i he me’a ‘a e sino, laumālie mo e ‘atamai. Ko e koloa ‘o e Vaha’a Konifelenisi 2013-2014, ko e ‘Ilo pea Tui mo Mo’ui’aki ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua ‘i he Tohitapu. Ko e kaveinga ni te ne ‘omi e ‘ilo ‘Otua ki he Siasi pea ‘e mo’ui faka’Otua ai ‘a e fonua mo hono kakai.

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 83 Fakafeta’i! Ko e koloa ia ke ngāue’i ‘e he Konifelenisi pea mo e ngaahi Vahefonua. Ko e ngaahi Potungāue ‘e hiki mai ‘enau siate mo e fai folau ki he kaveinga kuo ke fokotu’u. ‘Oku hā mai ko e vaha’a Konifelenisi lelei eni he te tau foki ai ki he me’a na’e mamahi’i ‘e Uesile, ‘a e lau mo e ako ke ‘ilo kanokato pea toki mo’ui’aki ‘a e Folofola. Fakamālō mo e loto hounga ‘aupito ki he ongo Palesiteni Mālōlō, Lopeti Taufa mo Dr. ‘Alifaleti M. Mone. Mālō ho’omo tu’u tafa’aki he fononga ‘a e Konifelenisi. Ko e ngaahi akonaki, talatalaifale mo e alea he fakataha ‘a e Konifelenisi Faifekau mo e Konifelenisi Kakato, ngaahi houa lotu ‘o a’u ki he Hilifakinima ‘o e kau Faifekau mo e ngaahi fakataha makehe ‘a e Konifelenisi. Neongo ‘a e ngaahi fohe ngali fe’unga ‘oku ‘alo’alo ‘aki ‘e he Siasi ka ‘e ‘ikai ke tatau mo e poto mo e ‘ilo fakalangi kuo mo ma’u ‘o fakakoloa‘aki ‘a e Siasi he Konifelenisi ko eni. Neongo kuo mo ongosia, ka ‘oku mau fiefia lahi ho’omo kei laumālie ke tokoni mo fakahinohino ‘etau ngāue. ‘Oku mau lotu ke mo ma’u ivi lahi mo fe’unga ke tau fakafe’ao ‘a e Konifelenisi ki he Lolo ‘a Halaevalu ‘i he 2014. Fakamālō ki he Talekita Ako Tokoni’i kau Faifekau & Setuata, Dr. Tevita T. Mohenoa Puloka pea mo e Pule Sia’atoutai, Dr. Siotame Havea, mo e kau faiako Sia’atoutai kotoa, ‘i he teuteu mo e fai ‘o e Polokalama Ako ‘a e kau Faifekau Akoako mo ‘Ahi’ahi pea lava ai ‘a e Konifelenisi Faka-Faifekau. ‘Ikai ko ia pē ka ko e lava ‘o e Hilifakinima ‘o e kau Faifekau talavou ‘e toko 12 ‘i he Konifelenisi ko eni kae ‘uma’ā ‘a e ngaue ki he fili ‘o e kau Faifekau Akoako fo’ou ‘e toko 20 ‘a e Konifelenisi ki he 2013. Mālō ‘a e ngaue pea ‘ofa ke tapuaki’i ‘e he ‘Otua Mafimafi ‘a e kau Faifekau kuo fai honau teu’i mo fakamafai’i ki he tauhi ‘o e ngaahi Potungāue ‘a e Siasi. Ki he kau Taki ngāue, kau Puleako mo e kau Talekita kotoa na’a mou ‘omai ‘a e ngaahi Fakamatala Fakata’u ki he Konifelenisi 90. Kuo fokotu’u ‘a e Visone ngāue ki he 2014 pea ‘oku tau ‘amanaki ko e Fakamatala Fakata’u ki he Konifelenisi hoko ‘e ‘omai ai ‘a e ola ‘o e fakahoko visone ma’a e Siasi ‘i he ta’u ka hoko mai. Ki he kau ngāue kotoa ‘a e Siasi ‘i he ngaahi Potungāue, Ngaahi ‘Apiako, Ngaahi Siasi Faka-Kolo, Faka- Vahefonua mo Faka-Konifelenisi. Ki he kau mēmipa ‘i he ngaahi Kōmiti Pule pe Kōmiti ngāue ‘a e ngaahi Va’a pe Potungāue kotoa ‘a e Konifelenisi he Vaha’a Konifelenisi. Mālō ho’omou loto lelei ke tokoni’i ‘a e fononga mai ‘a e Konifelenisi mei he 2012 ki he 2013. ‘Oku kei monū’ia ‘a e Konifelenisi ‘i he lava mai ‘a e kau Faifekau Mālōlō mo e kau a’ua’u ‘o e Konifelenisi. Fakamālō atu Sione Fusimalohi mo Maka Tu’akoi ho’omo folau mei ‘Amelika. Ko e fānau eni na’a mou teu’i he ta’u lahi kuo nau hopo hake ki he fatongia. Ka ‘oku mou kei me’a mai ke poupou ki he Konifelenisi. ‘Ofa ke tokoni mai ‘a Langi ke mo mo’ui fuoloa koe’uhi ko e kaha’u mo hono ngaahi fiema’u. ‘I he laumalie tatau ‘oku fai atu ai ‘a e fakamālō kia Failehā, Mafua ‘i Fanga’uta, Sione Haitini Finau, Siosaia Tava Tupou, Silia Tu’ipulotu, Palefau, Paula S. Bloomfield, Peni Hafoka Taufa, Nopele Fusitu’a, Palonesi Tuputupu Vaea, Vili Vailea Saulala, Ponitini Tu’uta mo e kau toulekeleka tokolahi ‘o e Konifelenisi mo e kau Faifekau Mālōlō ‘oku ‘ikai kau atu homou hingoa heni. Mālō ho’omou mo’ui mai ki he ta’u ni pea ‘oku tau fakatauange te mou toe lava mai ki Vava’u ‘i he ta’u kaha’u na. ‘Oku toko 51 ‘a e kau uitou ‘o e kau Faifekau kuo nau pekia. ‘Oku fakaafe’i mavahe ‘e he Konifelenisi kotoa pe ke nau si’i kau mai ki he fakataha. Ko honau ni’ihi, ka ne kei mo’ui honau husepaniti, te nau nofo kinautolu he ngaahi nofo’anga ‘oku hanga mei mu’a. Ka kuo pule ‘a langi kae tuenoa ‘a e uitou ‘i māmani. ‘Oku fai atu ‘a e fakamālō lahi ho’omou fua e kolosi ‘o e li’ekina mo e ta’etokangaekina. Kuo mole homou ngaahi husepati falala’anga ka ‘oku kei ‘ofa atu ‘a e ngaahi potungāue na’a mou ngāue mo hikihiki holo ai kiate kimoutolu pea ‘e ‘ikai ke ngalo homou hingoa ‘i he Konifelenisi. Fakamālō ki he kau fakafofonga fakatipilometika e ngaahi Pule’anga Muli: Siapani, ‘Aositelelia, Niu Sila, mo Siaina. Pea ki he Palemia ‘o Tonga, ‘Eiki Nopele Tu’ivakanō mo e hou’eiki Minisitā ‘o e Kapineti: Hon Lisiate ‘A. ‘Akolo mo Hon. Viliami Uasikē Latu, mo e ni’ihi tokolahi ho’omou me’a mai ‘o tali ‘a e fakaafe ki he Huufi ‘o e Konifelenisi. ‘Oku fiefia ‘a e Konifelenisi ‘oku ‘i ai ‘ene kau fakafofonga he Fale Alea, ngaahi Potungāue ‘a e Pule’anga, Fakamaau’anga, ngaahi Pisinisi mo e ngaahi Kautaha ‘ikai ke faka-Pule’anga. Ko e ngaahi faka’ilonga eni, neongo ‘a e vaivai, ka ‘oku kei ‘aonga ‘a e Siasi Uēsiliana ki he hiki fonua mo e langa pule’anga. Ki he kau Taki lotu ‘i Tonga ni, Palesiteni Semisi Fonua mo e kau Faifekau ne mou me’a mai ki he Huufi ‘o e Konifelenisi. Ki he Sekelitali Lahi ‘o e Kosiliō ‘a Tonga ni, Fr Siketi Tonga, kae ‘uma’ā ‘a e kau mēmipa ‘o e Fakataha ‘a e Kosiliō ‘o e ngaahi Siasi he Pasifiki ‘i ho’omou fa’a ‘ahia ‘a e ngaahi polokalama lolotonga ho’omou ‘i Tonga ni. Fakamālō ki he kau taki lotu mei muli ne tali ‘a e fakaafe ke nau kau mai ki he Konifelenisi ‘o e ta’u ni. Bishop Warner Brown Jr., Linda Cladwell, Rev’d Siosifa Hingano, ‘Ana Taumoefolau mei he California-Nevada Conference UMC mei ‘Amelika. Mālō ho’omou folau mai pea ‘ofa ‘e hoko ‘a e fefalala’aki kuo fakamo’oni hingoa ki ai ‘a e ongo Konifelenisi ko ha tāpuaki ki he tauhi ‘o e kakai Uēsiliana ‘i he malumalu ‘o e Metotisi pea mo e SUTT foki. Muimui fakataha atu ‘a e fakamālō lahi mo e loto hounga ki he kau folau mei he Metotisi ‘Amelika mo Hawaii mo e SUTT kotoa ‘oku ‘i he malumalu ‘o e ‘Ikale. Mālō ho’omou tokoni he me’a kehekehe tautautefito ki he tēniti fe’iloaki’anga ‘oku fetautaulaki ki ai ‘a e kau tangata’eiki mo e kau fine’eiki ‘i Maamaloa koe’uhi ko e ngaahi ipu vai mafana mo e teuteu kehe kuo mou fai mai he ta’u ni. ‘Oku fokotu’u he ta’u ni, ko ho’omou fakahoko mai pe

84 | Tohi Miniti eni ‘a e fatongia ‘o e Kuini Fehuhu na’e maheni ai ‘a e Konifelenisi. Fakamālō atu ki he Faifekau Pule, Dr. Sela Taufatofua Manu mo e kau Faifekau, pea pehē ki he Setuata Lahi ‘o e Vahefonua, Takavaha Tupou, mo e kau fakafofonga kotoa. Ko e mateuteu ho’omou fua fatongia ni na’e mahino pe ia ‘i ho’omou folau mai mo e ngaahi teniti mo e tepile mo e sea, mo e me’a kotoa mei ‘Amelika. Na’a mou me’a mai kuo maau e fefie, afi mo e lami. Kuo laui ta’u hono fai mei Penieli ‘a e ‘ofa ki he Kolisi ko Kuini Salote pea mo e kau Tokoni ki he ma’a ‘a Mamaloa mei he Ako Ma’olunga ko Tupou. Fakafofonga’i atu ‘a e Puleako Kolisi Kuini Salote mo Visa V. Taufu’i mei he Ako Ma’olunga ko Tupou he kei manatu mai. Kuo tō tau ‘a e Setuata Lahi, Fatani ‘Uhila, lolotonga ‘a e Konifelenisi ko eni, ka ne mu’a ‘ene tō hono Maka Fakamanatu ‘i he Konifelenisi mo e tokoni ki he ongo Ako’anga ni ke fakama’ama’a mo faingofua ‘ena tauhi ‘a e Konifelenisi. Pango he ne fakalaka ‘a e monū ni he ta’u ni mei he Falelotu Senituli mo Saione, kae fakafeta’i he kei manatu ‘ofa mai. Pea ki he ngaahi me’a lelei kotoa pe kuo laku mai mei ‘Amelika mo Hawaii, ‘a e koloa ‘o e sino, laumālie mo e ‘atamai—‘oku fakakoloa ia ki he Konifelenisi ‘o e ta’u ni. Ki he Palesiteni ‘o e Metotisi Hong Kong, Mr Yuen. Mālō ‘a e folau mai pea mo e talanoa ‘o e lotu ‘i homou fonua. Kuo tau kaume’a lelei mo fe’aonga’aki pea tauange ki he ‘Eiki ke ne tokoni’i ‘etau ngāue ke tolonga mo ‘aonga. Kia Rex Nathan, ko e Palesiteni ‘o e Siasi Metotisi ‘o Niu Sila, pea mo e Faifekau Sea ‘o e Vahefonua Tonga ‘i ‘Aotearoa, Setaita Kinahoi Veikune, Dr. Nāsili Vaka’uta mo e kau faiako mo e kau ako Faifekau mei he Trinity Theological College kae ’uma’ā ‘a e ongo kau Hiva ‘Eiki mei he Vahefonua Niu Sila. Ko e fakamālō ai pē ia kia Lōpini Filise mo e kau Faifekau Pule ‘o e Vahefonua Niu Sila pea ‘oku toe ‘iloa pe ‘i Niu Sila mo Tonga ni—ko e Kaisa Siamane, pea pehē ki he Setuata Lahi, Mosese Manoa, Sekelitali ‘o e Vahefonua, Saia Sisitoutai, pea mo e toenga ‘o e kau Fakafofonga, Pāloti mo e faka-Kaume’a, kuo mou afe mai ke tau fe’iloaki mo fakataha he ta’u ni. Na’e fakamo’oni ‘a e Konifelenisi ko eni, ko e taimi ‘oku hiva ai ‘a e Hiva Fakatahataha ‘a Niu Sila ‘oku tō aipē ‘a e Kelesi lahi kuo liliu ko e ongo mo e le’o he ngaahi falelotu mo e pōlotu. Ka ne totongi mai ‘e homou le’o lelei ho’omou folau na’e si’i pē ‘a e ‘uhinga ke fakamālō’ia ai kimoutolu, he ko e hiva pē. Ka ko e si’i toe tokanga ke fakatoetoe ‘a e ivi pea feilaulau atu ‘a e ngaahi fiema’u lahi kae lava ‘a e folau mai—‘oku fakamāfana makehe ia. He ko Niu Sila pe ‘oku kei lava mei ai ha Hiva Konifelenisi he ta’u eni ‘e fiha. Pea tonu ke mou lava mai he ‘oku mou ‘omi ‘a e fiefia ki he Konifelenisi he mahino ‘oku lava ‘a e nofo melino mo fe’ofo’ofani ‘i he lotu mo e Siasi. ‘Oku me’a’ofa mai ‘e he SUTT Niu Sila he ta’u kotoa ‘a e ngaahi pelesitiki ki he pine Fakafofonga Konifelenisi pea mo e Stole ‘oku fakanofo’aki ‘a e Palesiteni mo e Sekelitali. Na’e toe fai pē he ta’u ni, pea fakamālō atu kia Saia Sisitoutai he ‘omai ‘o e ongo me’a’ofa ko eni ma’ae Konifelenisi he ta’u ni. Na’e ‘ikai ko ia pē ka ko e ngaahi fiema’u kehe ‘a e ‘Ofisi ki he teuteu ‘o e Konifelenisi hangē ko e pepa lanu ki he ‘Asenita mo e Miniti na’e ma’u kotoa mai mei he Vahefonua SUTT ‘i Niu Sila. ‘Oku tu’u tafa’aki mai ‘a e ‘Ofisi ‘i Niu Sila ki he ngaahi fiema’u faka- ‘Ofisi ‘i he taimi kotoa. Pea ko e me’a fakanonga ko e fakahoko atu ‘a e ngaahi fiema’u fakavavevave ‘i he lotolotonga ‘o e ta’u ‘oku nau tokoni mai, mei he Uaine Sakalameniti ki he kongokonga ‘o e ngaahi me’alele ‘a e ‘Ofisi, ‘oku nau tu’u mai neongo ‘a e fa’a tuai atu ‘a e totongi he taimi lahi. Ko Niu Sila foki ‘oku afe lahi taha ai ‘a e kau folau Kumi Pa’anga ‘a e ngaahi Siasi mei Tonga ni. Fakamālō atu ai heni ki he ongo kāinga—Metotisi & SUTT—ho’omou tu’u mai ‘o tali ‘a e kau folau. Kia Setelō mo Milei Katoa mo hona famili—‘oku hangē homo ‘api ko ha fale tali-fononga ‘o e Siasi he hifo mo heka ‘a e kau folau ‘a e Siasi. Ko e lahi ‘o e kau folau ko eni, ‘oku mo’oni ‘a e lea, ko e hello pe ‘oku folau atu mo ia kae foki mai mo e container. ‘Ikai ke ngata he kau folau, ka ko e hoko ‘a e ‘api ‘oku mo tauhi ko e taulanga ‘o e container faka-Siasi mo fakafo’ituitui foki. ‘Oku fakafeta’i lahi ‘a e Konifelenisi ‘i he ‘i ai ha taha mo ha ‘api pehē ‘o e Siasi ke fai atu ki ai ‘a e ‘auhē. ‘Oku kei monū’ia ‘a e langa ‘o Manili ‘i he ‘ofa na’a mou fai mei Niu Sila na. Kuo kakato ‘a e falenofo’anga ‘e 5 hono langa. Na’e foaki ‘a e fale ‘e 2 ke langa’aki ‘a e falenofo’anga ‘o e faifekau ‘i Faleloa, pea ko e tapuaki lahi ia. ‘Oku kei toe ‘a e koloa ki ha fale ‘e 2 nai ke toki langa ‘i Manili, kae ‘oua kuo ma’u ha kau langa ke nau fai. Kuo lahi ‘a e koloa kuo foaki ki he ngaahi ngaue kehe ‘a e Siasi. Mei he fale tau’anga me’alele ‘a e Kolisi ko Kuini Salote ki he Falenofo’anga faifekau ‘o Nukunuku Hahake, Vaka ‘o Fonoifua, fakalelei ‘o e Falelotu mo e ‘ā ‘o Niutoua, ki he ngaahi fakalelei Hall ‘e ua ‘i Sia’atoutai. Ne lava mo e fakalelei ‘o e Canteen ‘o e ‘Ofisi Toketaa Moulitoni mei he koloa ai pē ‘a Manili. Ko e ngaahi monomono mo e fakalelei ‘i he ‘Ofisi Toketaa Moulitoni ‘i he loki ‘o e Archive pea mo e ‘Ofisi Ako mo e Loki Komipiuta ‘a e ‘Ofisi Pa’anga na’e lava kotoa ‘i he ‘ofa ki Manili. Na’e a’u ki he Ukamea na’e ‘aonga ki he teuteu katoanga ‘a e Tupou High School, ko e koloa mo ia mei he Project Manili. Ko e tokoni va’a papa ‘e 2 mo 4 ki he kau ngāue ‘a e Siasi na’e ‘ave pe he ‘ofa mei Niu Sila. Kia Brian Brown, ko e moderator ‘o e NSW/ACT Synod ‘a e Uniting Church in , Bruce Mullen mei he UnitingWorld, UCA. Kau faifekau, kau setuata mo e ngaahi kaingalotu kehekehe mei he UCA, TNC, SUTT, Tonga Parish mo e ngaahi kāingalotu fengāue’aki faka-Konifelenisi, faka-Vahefonua pe fakamalumalu mai ki he Poate kuo mou folau mai. Mālō ‘a e tauhi ‘o e ngaahi Siasi ‘i ‘Aosetelelia. Fakafiefia ‘etau fe’iloaki mo fakataha mai ki Tonga ni. Mou fakamolemole ‘o toe folau mai he ko e lahiange ‘etau fe’aonga’aki mo fe’iloaki ko ‘etau kelesi’ia ai

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 85 pē ia mo maheni. Talamonū atu ki he ngaahi feinga kotoa ‘oku mou fai ki he koloa ‘a e Siasi ke toe ma’u ke fakafoki mai pea mo e kakai ke fakamā'opo'opo mo tauhi. Te mau hoko atu hono hūfia kimoutolu ‘o hangē ko ho’omou faka’amu. Ko kimoutolu kotoa na’e folau mei muli, ‘Amelika, Niu Sila mo ‘Aositelelia, taumaiā na’e ‘ikai ‘efi mai ai ha me’a ki he famili mo e ngaahi tepile ‘ofa ‘a e Konifelenisi. ‘Oku mahino ka tuku ‘a e Konifelenisi, ‘e tuku ho’omou folau mai, pea ‘e tu’u aipē mo e ngaahi matavai makehe ‘o e tali Konifelenisi. He ko e ngaahi matavai makehe ko eni, taumaiā ‘oku ngata hono ‘aonga ki he Konifelenisi pē. ‘Oku toe atu ‘a e fo’i foila ia mo e me’i suka ki he ngaahi uike mo e māhina ‘oku hokohoko mai. ‘Ofaange ‘a e ‘Otua ke ne fakamalumalu ‘iate kimoutolu kotoa pe ‘i ha’amou foki lelei atu ki homou ngaahi famili mo e ngaue’anga mo e Siasi foki. ‘Oku mau lotu ke mou ma’u faingamālie he ta’u fakakonifelenisi ‘oku hoko mai ke faka’āsili ai ‘etau uouongataha. ‘Oku fai ‘a e fiefia he folau mai ‘a e kau Fakafofonga Pāloti mo faka-Kaume’a mei he ngaahi Vahefonua ‘i Tonga ni: Vava’u, Ha’apai, ‘Eua, Niua Toputapu mo Niua Fo’ou, pea mei he kaungā’api, Fisi mo Ha’amoa. Na’a mou fotu mai ko e kau tauhi-lotu-lelei ‘a e ‘Eiki ‘i he ngaahi Vahefonua. Na’a mou ‘omi ‘a e Sea ‘o Ha’apai ke fai ‘ene tatau ki he Konifelenisi, pea lava ia. Pea ‘ikai ko ia pē, ka ne mou omi ke ‘ave ‘a e Konifelenisi ki he Lolo, pea kuo lava mo ia. Ko hono lelei he ‘e ‘aho taha pē ‘a e folau ‘a Niua mo Niua he ta’u kaha’u, pea hala-lolomei atu mo e MV ‘Onemato ki Neiafu. Ongo Faifekau Sea, kau Faifekau Pule, kau Faifekau, kau Setuata Lahi, mo e kau fakafofonga kotoa mei tahi, mālō ‘a e tokoni mai ki homou ngaahi fāmili ‘i Tonga ni, pea ‘ofa ke a’u lelei ho’omou folau ki he ngaahi fatongia ‘oku tali mai kiate kimoutolu kotoa. Mālō ho’omou tokoni ki he ngaahi lea mo e lotu ‘i mala’e Maamaloa, ngaahi lea mo e lotu ‘i he ngaahi Pō Lotu mo e fatongia kehekehe kotoa mei he ‘Aukai ki he fakafiefia ‘o e Konifelenisi. Na’e foaki ‘e he kau folau mei muli ‘a e pa’anga lahi ke tokoni ki he Konifelenisi. Na’e ‘i ai mo e me’a’ofa pa’anga mei he Vahefonua ‘Amelika ko e tokoni ki he Vaka ‘o Ha’apai, pea ‘oku kau atu ai pe kotoa ‘a e fakamālō ‘a e Konifelenisi pea mo e Vahefoua Ha’apai. Pea ko e ngaahi me’a’ofa mei he ngaahi Vahefonua ‘o Tokelau ko e tokonaki mo e koloa kuo ‘aonga kotoa ki he ngaahi fatongia ‘o e Konifelenisi. Mālō e fakamaile-ua. Ko e ola eni ‘o e me’a’ofa na’a mou foaki he Feohi mo e Fakafiefia ‘a e Konifelenisi 2013, ‘a ia ‘oku foaki ko ‘etau me’a’ofa ki he Katoanga Siupeli Kuola ‘a e Ako Ma’olunga ko Tupou. Niua Fo’ou 1,372.00 Niua Toputapu 2,121.00 ‘Eua 5,226.00 Ha’apai 14,237.00 Vava’u 11,324.00 Tongatapu 3,675.00 Fiji 1,448.00 Pangopango 1,243.00 ‘Aositelelia 15,843.00 ‘Amelika 27,461.00 Niu Sila 31,000.00 Lakalaka Ako Tutuku 342.00 Fakakatoa $115,292.00

Na’e ‘i ai mo e ‘ofa ki he Hikisā ‘a Kolofo’ou ko e $1,540. ‘Oku hounga mo e ‘ofa ko eni, fakataha mo e ‘ofa kehekehe kuo fou mai mei he ngaahi Vahefonua ki he Konifelenisi mo ‘ene fai fatongia he Siasi mo e Ako. Pea ki he Vahefonua Tongatapu: Fakamālō ki he kau Pule hiva, kau Faihiva, mo kimoutolu kotoa pe na’e ako ‘etau ngaahi Hiva ki he Konifelenisi. Ko e ta’u ni na’e anga faka-‘Angelo ‘a e ngaahi Hiva. Pea ko e koloa lahi ia ‘o e Konifelenisi ni ko e lava hono ngaahi houa lotu, pea ma’u ai mo ha ngaahi Hiva ki he tauhi ‘o e ngaahi Falelotu ‘i he Vaha’a Konifelenisi. Na’e ‘i ai e taimi ne fakafono ai ha ni’ihi. Pe ko e tautea pe ko e pole fiefia, kuo kelesi’ia ‘a e Konifelenisi ‘i ho’omou fai fatongia lelei he ta’u ni. ‘Oku tokolahi si’i kau ma’u taleniti ki he ifi me’alea palasa ‘oku nau felele’aki mo fe’ave’aki mei he akohiva ‘e taha ki he akohiva he pō kotoa ‘o e uike. ‘Oku liunga ua mo tolu ai ‘a e akohiva ‘a e fa’ahinga ko eni ‘i he ni’ihi ko e hiva pe ‘oku nau lava. Fakamālō atu he ngaue’aki homou taleniti ki he Siasi mo e Konifelenisi. ‘Oku mo’oni ‘a e lea Fakatātā ‘a Sīsū: ko e taha ‘e ua, pea ua ‘e nima! ‘Oku kaunga tonu eni ki he’etau fānau ‘oku Ifi ‘i he Potungāue Polisi ‘a e Pule’anga. Fakamālō ki he Talekita Musika pea kia Ula Matatoa mo Keipi Tangataevaha mo homou tokolahi na’e tokoni. Pea kau ai pe ‘a e fānau Ifi mei he Ako Ma’olunga ko Tupou ‘i ho’omou tokoni ki he Hiva ni’ihi ‘a e ngaahi Talasiti. Ki he kau Faifekau mo e kau Setuata ‘o e ngaahi Siasi faka-Kolo, mei ‘Eueiki ki ‘Atataa, he ko e ongo fakapotu ia ‘o e nofo fakakolo ‘a e Vahefonua Tongatapu, ko e ongo motu. ‘Oku matamata na’a tau kau kotoa ‘a e

86 | Tohi Miniti Vahefonua Tongatapu ‘i he Konifelenisi ‘o e ta’u ni. Na’e ‘i ai ‘a e kau Konifelenisi Hiva, pea na’e tokolahi ‘a e kau Hiva ko e tokoni mai ia mei he ngaahi Siasi kehe. Pea na’e ‘i ai mo e kau Konifelenisi Fafanga, pea ko e tokolahi taha ia ‘o e Vahefonua Tongatapu, na’e kau ki he ngaahi fafanga. Ko e tokolahi na’a nau teuteu ta’u kakato ‘enau talitali, ko e tokolahi na’e lahi ‘a e teuteu pea toe to’oto’o atu ki he ngaahi kupu ‘o e famili pe mo e kaunga lotu. Ko e tokolahi na’e ‘ave holo he fei’umu mo e ngaue ‘o ‘osi ‘a e Konifelenisi kuo tu’o 3 mo 4 ‘a e talitali na’e ‘aonga atu ai. Ko e tokolahi na’e ngoue, toutai, ngaue totongi pea fetauhi’aki ‘a e ola ‘o e ngoue mo e toutai mo e tokoni fakapa’anga ‘o lato ai ‘a e talitali ‘a e Konifelenisi. Na’e ‘i ai mo e kau Konifelenisi koloa faka-Tonga ki he ngaahi Kava Lukuluku. ‘A e ngaahi ‘aho mo e pō na’e fai ai ‘a e tutu mo e koka’anga mo e lalanga, ko e fu’u kakai tokolahi ia na’e fai ‘a e teuteu. ‘Oku ‘iloa ‘a e Konifelenisi ‘a e SUTT ko e kautaha production lahi taha ia ‘i he fonua ‘o e koloa faka-Tonga. Ko e Launima ‘e fiha fo’ou, Fuatanga ‘e fiha fo’ou, mo e Fala ‘e fiha fo’ou, mo e kie ‘e fiha fo’ou na’e toki lalanga pe mo koka koe’uhi ko e Konifelenisi? Pea ko e ‘osi ko eni ‘e takai ‘a e ngaahi koloa ko ia he ngaahi fatongia ‘o e kakai ‘o e Siasi mo e fonua ‘i Tonga ni mo Tu’apule’anga. Ko e ngaahi koloa ko eni te nau fai fatongia kia Hou’eiki, a’u atu ki ha ‘apisia fiefia mo mamahi. Ko e ni’ihi ‘e fai’aki ha mali, ko e ni’ihi ‘e fai’aki ha putu. Kapau na’e faka’ilonga’i ‘a e koloa Konifelenisi kotoa pe, ‘e toki mahino ‘a e lahi hono ‘aonga he’ene takai holo he fai fatongia. Ko ia kuo toe fai ‘e he Konifelenisi ko eni ‘a e fakatupu fo’ou mo e fakalahi fo’ou ‘o e koloa ‘a e fonua. Pea ‘e toe fai pehē pe ‘a e Konifelenisi ‘oku hokohoko mai ‘i he kaha’u. Mālō ‘a e fakafo’ou ‘a e koloa ‘a e fonua ‘i he Konifelenisi ‘o e ta’u ni. ‘Oku fakamālō kiate kinautolu na’e fai ‘a e Fakataha ‘a e Konifelenisi. Na’a mou faka’aonga’i ‘a e teuteu ‘o e ngaahi naunau mo e fakamatala ‘i hono lau mo teuteu ki he ngaahi Kōmiti Fakaikiiki mo e Konifelenisi Kakato. ‘Oku lahi ma’u pe e naunau ‘oku teuteu ‘e he ‘Ofisi, ka ko hono faka’aonga’i ‘oku si’i. Ko e ngaue lahi ‘a e kau tauhi ‘api ko hono fetuku ‘a e naunau ‘a e Konifelenisi he hili ‘a e foki ‘a e Konifelenisi ki he veve. Peheange mai na’a mou to’oto’o atu ke lautohi ai e kakai na’e ikai lava mai. Kaekehe, ‘oku mahino na’e ‘i ai e tokolahi na’e lau ‘a e ngaahi naunau pea kuo hoko ia ko e me’a ke fakalahi ‘enau ‘ilo ki he ngaue mo e tu’utu’uni ‘a e Siasi. Fakamālō ki he kau Sea mo e kau Sekelitali ‘o e ngaahi Kōmiti Fakaikiiki. ‘Oku fakatokanga’i fo’ou he ta’u ni e Kōmiti mavahe ma’ae To’utupu. Ko e laka eni ki mu’a pea tau fakamālō ai. ‘Ofa ‘e hokohoko atu he kaha’u ‘enau kau mai, pea ke manatu’i ‘e he Siasi ka ‘ikai ke fakaafe’i mai—te tau toki vakai atu kuo nau toe tokosi’i mai pe. Fakamālō atu ki he tokolahi na’e kau he alea mo e fokotu’u fakakaukau ki he ngaahi ngaue ‘a e Siasi. ‘Ofa ke mou foki mo e fakamatala ‘o e ngaue ‘a e Siasi mo ‘ene ngaahi tu’utu’uni ‘o fakahoko totonu ki he kakai ke nau mea’i ‘a e Konifelenisi ‘o e ta’u ni. Ko e talanoa ki he talitali mo e me’atokoni ‘e faifai pe pea ‘e ‘osi, ka ko e talanoa ki he ngaue mo e tu’utu’uni ‘e fuoloa ange ‘ene ‘aonga. Fakamālō lahi kiate kinautolu na’e fai ‘a e ngaahi houa lotu ‘a e Konifelenisi. Ki he ‘Eiki Palesiteni he fai ‘o e Malanga faka-Konifelenisi. Pea ki he Pisope mei ‘Amelika he fekau na’e tuku mai ki he kau Faifekau Hikifakinima. Kia Tevita Sekeni he Malanga ‘Aho Ngofua. Kia ‘Ana Mahe mo Toeata Tu’akoi he tataki ‘a e ongo failotu henghengi, pea kia Dr. Mele’ana Puloka mo e Potungāue ‘a Fafine he fakahoko ‘a e Ako Tohitapu he hengihengi ‘e tolu lolotonga ‘a e Konifelenisi pea kia Vili Vailea Saulala mo e kau Akotapu he tauhi ‘o Saione ‘aki ‘a e lotu mo e hufia he pongipongi kotoa pe na’e lava ai. Na’a mou tokoni ke ma’u ivi ‘a e Konifelenisi mei he lotu mo e Folofola ‘a e ‘Otua. Fakamālō lahi atu ‘aupito he tokonaki kelesi ma’ae Konifelenisi. Na’e ‘i ai ‘a e ngaahi Fakalotofale’ia na’e tataki ‘e he ‘Eiki Palesiteni mo e Palesiteni Ako, ‘Alifeleti ‘Atiola; Pule Sia’atoutai, Dr. Siotame Havea. Na’e tokoni ki ai ‘a e ngaahi kau hiva, Tupou High School, Longolongo mo Niu Sila. Mālō ‘a e teuteu e Fakalotofale’ia mo hono fakahoko ke fakafe’iloaki ‘aki e Konifelenisi ki he ngaahi ‘aho taki taha. Ko e koloa lahi mo fakamafana na’e ‘omai ‘e he Potungāue ‘Evangelio he polokalama ‘aukai ‘o e ta’u ni. Fiefia lahi he tataki ‘a e Talekita, Falematāpule Lomu, pea mo e kau Faifekau Pule ‘o Lulunga, ‘Eua mo Ha’ateiho mo Pangai, Ha’apai. Ko e ngaahi Hiva pea mo e ngaahi Lesoni Fakatātā na’a mou fai na’e kamata lelei ai ‘a e Konifelenisi. Na’e fakamanatu mai ‘e he ‘Aukai ‘a e lotú ‘i he kamata’anga pea mo hono ngaahi faingata’a, kae ‘i he funga ‘o e langi ‘ao’aofia, na’e mahino ko e lotu na’a nau mate ai—ko e lotu ‘a Sihova ko e ‘Otua Mo’ui. Kuo toe fakafo’ou mo fakalahi ‘a e ngaahi talanoa ‘o e lotu mei he taimi ‘o e ngaue fakamisinale ki he Kuata ki Langi pea mo e Kolosi fakamisiteli ‘i Ha’apai. Mālō ‘a e teuteu pea mālō mo e ako hono ngaahi lesoni mo fakataataa’i kae ‘uma’a hono ngaahi Hiva pea mo e teunga makehe na’e teuteu koe’uhi ko e ‘Aukai. Ki he kau tauhi e polokalama mo’ui lelei ‘a e Konifelenisi. Mālō ho’omou ngaue lahi. Kuo mou tokoni ke fakahoko e tu’utu’uni ‘a e Konifelenisi 89 ke tau tokanga ki he mo’ui lelei. Pea ‘oku fai ‘a e fiefia mo e talamonu ke ‘oua na’a ngata pe ‘i he Konifelenisi, ka ke hoko atu ha manako ki ai ‘a ha tokolahi. Fakamālō atu kia Dr Ma’afu ‘O Tu’i Tonga Palu mo e Tonga Health, pea kia Lord Tangi ‘o Vaonukonuka mo Maka Tu’akoi mo e tokolahi na’e poupou ki hono kamata he ta’u kuo’osi pea a’u mai ai pe eni ki he ta’u ni. Fakamālō ai pe kia Dr. Paula Vivili mo e kau Toketaa kuo mou tokoni ki he kau Konifelenisi ‘o e ta’u ni ‘i he sivi mo e fale’i mo e faito’o foki.

Konifelenisi 9 0 ( 2 0 1 3 ) | 87 Ki he ngaahi Kautaha na’e tokoni ki he fiemālie ‘a e Konifelenisi. Ki he ongo kautaha telefoni (TCC & Digicel) e fakafaingamalie’i ‘a e ngaahi fiema’u lahi ‘a e kakai. ‘Oku fie faka’ilonga’i makehe ‘a e kautaha TCC he me’a’ofa na’e foaki ki he me’angaue fetu’utaki ‘a e Sea mo e Sekelitali ‘o e Konifelenisi kakato, kae ’uma’ā ‘a e kau ngaue ‘a e Konifelenisi. Ko e credit telefoni na’a mou ‘omai ‘oku kei toetoe pe ke fakahekeheka’aki ‘a e kau Konifelenisi. Mālō ho’omou tokoni lahi, pea ‘oku talamonu atu ‘a e Konifelenisi ki he ngaue mo e tokoni ‘e hokohoko atu ki he kakai ‘o e fonua. Kuo tu’uta ‘a e Keipolo Faipa, pea ‘oku tau ‘amanaki ki ha Konifelenisi leleiange ‘a e fetu’utaki ‘i he kaha’u. Fakafofonga’i atu ‘a e fakamālō mo e fiefia ho’omou ngaahi polokalama Internet mo e Telefoni na’e fiemālie ai ‘a e tokolahi lolotonga ‘a e fakataha. Ki he ngaahi Kautaha Vaka folau tahi pea mo e Vakapuna. Kia Salote Tonga pea mo e kau Polisi kotoa pe na’a mou tokoni ki he fefononga’aki ‘a e Konifelenisi. Ko e Vaka kotoa pe na’e tu’uta ‘i ha Uafu, na’a mou ‘ i ai; pea ko e Vakapuna kotoa pe na’e too mai ‘i ha mala’evakapuna, na’a mou ‘i ai. Fakafeta’i. Ki he Potungāue Mo’ui mo e teniti tokoni kae ’uma’a ‘a e me’alele Ambulance na’e tokoni ki he kau fiema’u. Fakafeta’i ai pe. Ki he kau tokoni ki he Miniti. Ki he kau Sekelitali Tokoni ki he Fakataha pea mo e Miniti ‘i he ngaahi Fakataha’anga: Dr. Siotame Havea, Dr. Mele’ana Puloka, Dr. ‘Asinate F. Samate, ‘Alifeleti ‘Atiola, Ta’uteau Taufa, Taniela Palu Tāmo’ua, Likiō ‘Atiola. Mālō e tokoni lelei he ta’u ni. Ki he ongo Sea ‘o e Kōmiti Paloti: Tau’atevalu mo Tevita Fe’aomoelotu Vaipuna, pea mo e kōmiti lau Paloti ko ia. Mālō ‘a e fakahoko ‘o e ola ki he ’Ene ‘Afio foki. Ko e fatongia molumalu eni ‘o e Konifelenisi, pea na’a mou fakamolumalu’i mavahe ‘a e ta’u ni he na’e fai mo e ‘ofa ki he Sea kuo pekia, Paloni Fielakepa ‘o Havelu. Ki he tauhi ‘o e Fokotu’u Fakatokanga: Lopeti Senituli mo e ni’ihi na’e fai ha fokotu’u fakatokanga. Mālō ‘a e tokoni mo e fakataulama ‘o e ngaue ‘a e Siasi ke ‘oua ‘e fu’u tomui, neongo ko e lahi ‘o e fokotu’u fakatokanga na’e mei ala toloi pe. Ki he kau Sivi Miniti: Tevita Fe’aomoelotu Vaipuna, Sela Na’a Latu mo Simote Mesuilame Vea. Mālō ‘a e kataki’i ‘o e uiui hengihengi atu ke sivi ‘etau Miniti mo hono ngaahi tu’utu’uni. Pea kia Seini Filiai, ko e ‘Ofisa Pule Tohi Kakai ‘a e Siasi. Mālō Seini e tali ‘o e kole mo e fiema’u kotoa ‘a e Tohi Kakai. Ko eni kuo a’u mai ki he Konifelenisi hono ua ho’o tokoni pea ko e tapuaki lahi ia. ‘Ofa atu ki he Pule ‘o ‘Eua he’ene kei loto lelei ke tukuange mai koe mei he ngaahi fatongia ‘o ‘api mo e Vahefonua kae lava ‘a e fatongia ‘o e Siasi. Talamonu atu mo e fakafeta’i ki he ‘Eiki he mahino ki he Siasi ‘a e founga fo’ou ki he Tohi Kakai, pea ‘oku tau hufia ‘e tolonga hono tauhi ‘e he kau Tohi Kakai ‘a e fokotu’utu’u kuo ne fai. ‘Oku ‘ikai ngalo ‘a Sione Lolohea mei he Potungāue Sitesitika ‘a e Pule’anga kae ’uma’a ‘a e ongo tokoni mei tu’a: Lu’isa Veapina Koloamatangi pea mo Faka’anaua Mafile’o. Mālō ho’omou teu ‘etau fakamatala ki he Konifelenisi pea mo hono fai ‘o e ngaahi lea ‘i he ngaahi Po Lotu faka-Laumalie na’e vakai’i ai ‘a e Holo ‘a e Tohi Kakai mo e ngaue ke fai ki ai. Ki he kau ngaue tokoni ‘a e Pacific Leadership Programme he ngaue lahi ne fakahoko ‘i he ngaahi Ako Ngaue ‘a e Konifelenisi. Kia Siotame Drew Havea (Sea e Poate Fakafonua ki he Taki Lelei), Siale ‘Ilolahia (tokotaha fale’i ‘i Tonga ni ma’ae PLP), Samiuela M. Fonua, Dr. Ma’afu Palu, Samonitaa Paongo, Obey Samate, Tevita Haukinima, Mosese Manuofetoa. Na’a mou fakahoko ta’u kakato ‘e ua ‘a e ngaahi workshops ‘i he ngaahi Vahefonua kotoa pea mo e ngaahi fakataha’anga pea a’u mai eni ki he Konifelenisi 2013. Mālō ‘a e tokoni ‘a e Pule’anga ‘Aositelelia pea mo hono fakahoko loto fiefia ma’ae Siasi. Ko eni kuo toe tu’utu’uni pe ‘e he Konifelenisi ‘o e ta’u ni ke hoko atu ‘a e ngaue ‘i he Vaha’a Konifelenisi pea ‘oku fai atu ‘a e fakamālō tōmu’a atu ki he ngaahi fengaue’aki ‘e muimui mai ‘i he 2013-2014 mo tau teuteu ai pe ki he Konifelenisi ka hoko mai ‘i Vava’u. ‘E ‘ikai ke ngalo hotau Pule Lahi ‘i Suva, Mereani Rokotuibau, he’ene loto lahi ‘o ‘omi ha faingamalie ke tau ‘ahi’ahi ai ‘a e fatongia ni. Ki he Faifekau Pule ‘o Tongatapu, Tu’inauvai ‘Asaeli pea mo si’i Siaosi Tapa’atoutai Palu mo e kau Faifekau, kau Fakafofonga na’a mou fai ‘a e fokotu’utu’u mo palani ‘a e ngaahi ngaue kotoa pe ‘a e Konifelenisi 90. Ko e Kōmiti ngaue ‘e 8 na’a tau fengaue’aki lelei mo fiefia ‘o tau taki taha fakahoko hono fatongia mei he talitali mai ‘o e kau folau ki he fefononga’aki ki he fafanga mo e tauhi ‘o a’u ki he ngaahi polokalama ‘o e Fakataha, Ngaahi Po Lotu, Hiva mo e Talitali. Ko e ta’u eni ‘e 9 mālō ho’omou tu’u he fohe he teuteu mo e talitali ‘o a’u ki he fakahekeheka ‘o e Konifelenisi. Pea ‘oku fai atu ai ‘a e fakamālō loto hounga mo’oni. Ko kimoutolu eni pea mo e fatongia na’a mou fai. Kōmiti Polokalama: Tu’inauvai ‘Asaeli, Sione Tukia Jr., Siaosi T. Palu, Tevita F. Vaipuna, ‘Alifeleti ‘Atiola, Siosifa Koloti Ma’u, Tevita M. ‘Ofahulu, Tevita Haukinima, Dr. ‘Asinate F. Samate, Dr. Mele’ana Puloka, Dr. Tevita Tonga Mohenoa Puloka Kōmiti Talitali folau & Fefononga’aki: Sea: Sione Tukia; Poutele Tu’ihalamaka (tokoni) Sekelitali: Tevita ‘Ofahulu, Niulolo Prescott (tokoni); Tu’inauvai ‘Asaeli (Faifekau Pule TT), Visa Vakalala Taufu’i (Ako Ma’olunga ko Tupou, Vaololoa), Siosifa Koloti Ma’u (Sia’atoutai), Sione Movete’aelangi Vao, ASP Salote Tonga (Traffic/Police), Tiuta Lahi QSC, Paula Kautoke (Custom), Saulisi Mafile’o (Labour Dept), Pita Vi, Siotame Drew Havea, Taniela Hakeai, Siō Tuiano, Taulotofonua Mafile’o, Siosiua Holani, ‘Inoke Tu’ivai, ‘Ofa Tupou, Manu Tulahe, Maka Kefu,

88 | Tohi Miniti Sefo Latu, ‘Amanaki Pōme’e, Sioeli Tu’ifua, Kotoni Siale, Sina Vaipuna, Fakafofonga Vaka MV ‘Otuanga’ofa/ Pulupaki/ ‘Onemato Kōmiti Koloa: Baroness Tuputupu Vaea, Tuna Fielakepa, Kelela ‘Asaeli, Loukinikini ‘Ahio, Sela K. Havea, Vaiola Palu, Niloni Fonokalafi, Lōseti Launoa, Vāloa Fifita, Vā Holani, Lesieli Manu, ‘Emele Kaitu’u, Siosifa Koloti Ma’u, Likiō ‘Atiola, ‘Elina ‘Akau’ola Ngaahi Nofo’anga & Fakanofonofo: Dr. ‘Asinate F. Samate, Tutaleva Lolohea, Siosiua Tau’atāina, S. Drew Havea, Poutele Tu’ihalamaka, Sina Vaipuna, Sione Tukia, Tu’inauvai ‘Asaeli, Ma’ake Faka’osifolau, Salote Tonga, S. Koloti Ma’u, Dr. Paula Vivili Ngaahi Houa ‘Ilo mo e Mala’e Maamaloa: Tu’inauvai ‘Asaeli, Siaosi Palu, Tevita Latailakepa, Samisoni Tuiaki, Sione Tukia Jr., Ma’ake Faka’osifolau, Visa V. Taufu’i Falelotu & Fakataha’anga: Tu’inauvai ‘Asaeli, Siaosi T. Palu, Livai Holani & Kau Setuata Saione, Moala Kava & Kau tokoni Kōmiti Fakamālohisino & Mo’ui lelei, Dr. Tevita T. Mohenoa Puloka, Dr. Tangi ‘o Vaonukonuka, Dr. Paula Vivili, Dr. Ma’afu Palu, Maka Tu’akoi Kōmiti Liliu Lea: Dr. ‘Ungatea F. Kata, Sela Na’a Latu, Dr. Tevita T. Mohenoa Puloka, Dr. Ma’afu Palu, Dr. Siotame Havea, Solomone Moala, Talite Taufa Kau ngaue ‘Ofisi mo e Miniti: Sina Vaipuna (Sekelitali ‘a e Palesiteni), Losaline Finau, Manu Afeaki, Taniela Kava (‘Ofisa kelekele), Tivinia Pulu, Kava Paletu’a, Siulolo, Vika, Sioeli, Helenā Langi, Tupou mo Tahi mo e kau ngaue ‘a e Crisis Ministry; ‘Ana Taufa, ‘Anaseini Tufui (KK), Haileni Penisini, Halamehi Lokotui, Koloti Taunaholo, Lavinia Filihia, Viola Matangi (Fai Pulusi Seniale), Losaline Tatafu, Manase Tatafu, Manusiu Tau'atāina, Mele ‘Unga, Na’ati Lose ‘Afeaki (Fai Pulusi Lahi), Natasha ‘Okusi, Sione Kulu, Sione Talakai (Hiki Le’o), Tālite Taufa (Tekinikale), Tevita Moala’eua (IT), Vea Metui, Wenda F. Taufa (‘Aotita fetu’utaki), Solomone Taufa (Sekelitali Tokoni) mo si’i Sitaleki Mausia (Pule Lahi Taha). Ka ‘oku ‘ikai hā ho hingoa heni, ko e vaivai ia ‘o e fakamatala ni, ka ‘oku ‘Afio lelei mai ‘a Langi ki he ‘aufuatoo na’a mou feia ma’ae Konifelenisi 90. ‘Ofa ke kei laku me’a lelei mai ‘a Langi ha ngaahi koloa ma’ae sino, laumalie mo e ‘atamai ke mou koloa’ia ai. ‘Oku ou fie faka’osi’aki ‘a e fakamālō ‘a e Konifelenisi, ko e fakamālō kia Rev’d Paul & Janet Swadling, ko e Sekelitali Fetu’utaki ‘a e Siasi ‘i he mahina eni ‘e 15. Te na foki atu ‘i he hili pe ‘a e Konifelenisi. Na’a na omai ko e ngaue ‘ofa, pea ngaue ‘i ‘Ofisi ‘a Paul kae faiako ‘a Janet ‘i Sia’atoutai. Kuo kakato hona taimi pea te na foki ‘o hoko atu ‘ena mālōlō. Tau lotu pe mo hufia ke na monu’ia. ‘Ofaange ‘a e ‘Otua ke ne tauhi kitautolu pea fakafe’iloaki mo’ui kitautolu ‘i Neiafu ‘i he Konifelenisi 91, 2014. Mālō mo e hufia, Sekelitali ‘a e Konifelenisi

Ko e fetu’utaki’anga PO Box 57, Nuku’alofa Fax: +676 24-020, Telefoni: +676 23-522 Facebook: Siasi Uesiliana Tauataina Tonga

KKoo ee SSiiaassii UUēēssiilliiaannaa TTaauu‘‘aattāāiinnaa ‘‘oo TToonnggaa

Ko e Tohi Miniti ‘o e Konifelenisi Faka-Faifekau ko hono Hivangofulu

Falelotu Fakamanatu Senituli Tūsite 25 Siune – Tūsite 02 Siulai Nuku‘alofa, Tongatapu 2013

ii | Tohi Miniti

Hokohoko Peesi

Fehuʻi (a) Ko hai ʻoku tau pehē ke fakahoko he taʻu ní? 1 Fehuʻi (e) Ko hai ʻoku tau pehē ke fai atu ʻene ʻAhiʻahí? 1 Fehuʻi (f) Ko hai ʻoku tau fokotuʻu ke fakaongo ki he Konifelenisí? 1 Fehuʻi (h) Ko hai ʻoku tau fokotuʻu ke Faifekau ʻAhiʻahi? 2 Fehuʻi (i) Ko hai ʻoku tau pehē ke fai atu ʻene Faifekau Akoakó? 2 Fehuʻi (k) Ko hai ʻoku tau fokotuʻu ke Faifekau Akoako? 4 Fehuʻi (l) Ko e hā e ngaahi fokotuʻu ʻa e Konifelenisí kau ki he 4 (i) Fili ʻa e kau Faifekau ʻAhiʻahí? 4 (ii) Ako ʻa e kau Akoako Faka-faifekaú? 4 (iii) Sivi ʻa e kau Faifekau ʻAhiʻahí? 4 Fehuʻi (m) Pe ʻoku ʻi ai ha Faifekau ke foki atu ki Papālangi? 5 Fehuʻi (n) Ko hai ha Faifekau ʻoku tali mei ha Konifelenisi ʻe taha ʻo e Siasi Uēsilianá pē? 5 Fehuʻi (ng) Ko hai ha Faifekau ʻoku tau pehē ke mālōlō he taʻu ni? 5 Fehuʻi (o) Ko hai ha Faifekau ʻoku mālōlō ʻe toe maʻu ngāue? 13 Fehuʻi (p) Ko hai ha Faifekau Mālōlō ʻoku tau pehē ke fai atu ʻene mālōlō? 13 Fehuʻi (s) Pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe kau kovi ki ha Faifekau? 13 Fehuʻi (t) ʻOku ʻi ai mo ha Faifekau ʻoku tau tuku taʻe maʻu Potungāue? 14 Fehuʻi (u) Ko e hā ʻetau tuʻutuʻuni ki he Fehikitaki ʻe faí? 14

Konifelenisi OO EE IINNIITTII Faka-Faifekau KK MM hono 90 Komiti Faka-Faifekau Faka-Konifelenisi Pō Pulelulu 26 ʻo Siune, 2013 (Falelotu Senituli, Nuku’alofa; 7.30 po‘uli) Lotu Kamata ʻo e Fakataha 1. Himi 594 Palesiteni ʻo e Siasí (Seá) 2. Teutalōnome 6:4-9 Sekelitali ʻo e Konifelenisí 3. Lotú Siaosi Tene Tiueti 4. Lea Talitalí Seá 5. Kau Sekelitali: Siotame Havea, Mele’ana Puloka, ‘Asinate F. Samate, ‘Alifeleti ‘Atiola 6. Na’e tali ke fai ‘a e fakataha ‘o muimui he ‘Asenita ne ‘osi tufaki, mo e ngaahi fakamatala ‘e toki tānaki 7. Na’e tali ke kau ki he fakataha e Kau Ako mei he Ako’anga Trinity (Auckland), kuo nau omi ke ako ngāue 8. Na’e faka’osi e fakataha ‘aki ‘a e Himi 597, pea lotu tuku ‘a e Sea.

Konifelenisi Faka-Faifekau Tu’apulelulu 27 Siune 2013 (hili ‘a e Huufi ‘o e Konifelenisi) Na’e tu’utu’uni ke tali e ngāue ‘a e Kōmiti Konifelenisi Faka-Faifekau ‘o 26 Siune 2013 ko e ngāue ia ‘a e Konifelenisi Faka-Faifekau hono 90. Ko eni e ngaahi tu’utu’uni ko ia, ‘o tali e ngaahi fehu’i ‘o e ‘Asenita mo e Konisitutone:

FEHUʻI (A) KO HAI ʻOKU TAU PEHĒ KE FAKAHOKO HE TAʻU NÍ? (1) Na‘e tu‘utu‘uni ke fakanofo ‘akinautolu ni ko e kau Faifekau Hoko ‘o e Siasi Uēsiliana Tau’atāina ‘o Tonga: 1. Simote Finau 7. Sione Uepi Fā 2. Sione Faaki Kafa 8. Sione Tiueti Makasini 3. Sione Kātoa 9. Tūtone Ma’asi 4. Sākopo ‘Aho ‘Ofa 10. Semisi Fonua Saafi 5. Tangimeimuli Tu’ipulotu 11. Tevita Folau Ta’ofi Mausia 6. Pita Tulahe 12. Haukinima Vaka (2) Na‘e tu‘utu‘uni ke tauhi mo teuteuʻi kinautolu ki he Hilifakinima ʻe Revʻd Siosaia Tava Tupou, Revʻd Samipeni Fangupō, Lesieli Fonua mo Ane Mahe

FEHUʻI (E) KO HAI ʻOKU TAU PEHĒ KE FAI ATU ʻENE ʻAHIʻAHÍ? (1) Na‘e tu‘utu‘uni ke ‘Ahi’Ahi Ta’u II ‘a kinautolu ko eni 1. Viliami Ngahe, Ke nofo he ‘Ahi’ahi Ta’u II, pea fakakakato ‘a e Ako Tohitapu 2. Sitiveni Palu, Ke nofo he ‘Ahi’ahi Ta’u II, pea hū ki Kolotapu 3. Lord Tuʻiʻāfitu, Ke nofo he ‘Ahi’ahi Ta’u II, pea fakakakato ‘a e Ako Tohitapu

FEHUʻI (F) KO HAI ʻOKU TAU FOKOTUʻU KE FAKAONGO KI HE KONIFELENISÍ? (1) Na‘e tu‘utu‘uni ke fakaongo ‘akinautolu ko eni ki he Konifelenisi Jione Havea -- (United Theol. College, ʻAositelelia) Filimone Havili Mone -- (Salt Lake City, ʻAmelika) Dr. Salesi Tuʻaʻofaʻeiki Havea -- (Kumi ngāue ʻi muli) Dr. Mātini Niponi Finau -- (United Methodist Church, ʻAmelika) Valamotu Palu -- (Uniting Church in Australia) 2 | Tohi Miniti

Līneti Moʻunga Tuʻitupou -- (Ako ʻi ʻAmelika) Sione Vuki Fatai -- (Ako ʻi Niu Sila) Maamafoʻou Fihaki -- (Ako ʻi ʻAmelika) Tevita Māliepō Siuhengalu -- (Uniting Church in Australia) Dr. Nāsili Vakaʻuta -- (Trinity Methodist Theol. Col., Niu Sila) Mele Suipi Lātū -- (Faiako ʻi Niu Sila) ʻIkani Lātū Fakasiʻiʻeiki -- (Ako ʻi ʻAmelika) Sione Uesilē Tuʻakoi -- (Ako mo Ngāue ʻi ʻAositelelia) Lousiale L. Uasikē -- (Ako mo Ngāue ʻi ʻAmelika) ʻIkani Taliai Tolu -- (Ngāue ʻi he PCC, Suva) Sioeli Kavafolau Vaipulu -- (Foki mai he ta’u ni, ‘o fakaongo ki he Fehikitaki) Sēmisi Kava -- (Ako mo Ngāue ʻi ʻAositelelia) ‘Osaiasi Vānisi Tākeifanga -- (Ngāue ʻi Siapani) Alafua Fisiʻihoi (Fak) -- (Ako ʻi ʻAmelika) Dr. Petelō Taukei ʻAhomana (Fak) -- (Foki mai he ta’u ni, ‘o fakaongo ki he Fehikitaki) Paula Onoafe Latu -- (Ako ʻi Niu Sila) Kelemeni ʻOtuhouma -- (‘Alu noa’ia ʻi Niu Sila)

Na’e hoha’a ‘a e fakataha ‘i he ‘ikai ha fakamatala mahino ki he ni’ihi ‘o e kau Faifekau ‘oku hā honau hingoa ‘i he fehu’i ko eni, ke nau Fakaongo ki he Konifelenisi, tautefito ki he fa’ahinga na’e poaki ke fai ha ako ‘i muli.

(2) Na’e tu’utu’uni ke toe tuku ki he Potungāue Ako Tokoni’i ‘o e kau Faifekau & kau Setuata ke fetu’utaki hangatonu ki he kotoa e kau Faifekau ‘oku hā honau hingoa ‘i he Fehu’i ko eni ke ‘omai ha’anau fakamatala pau ki he tu’unga ‘oku nau ‘i ai. Pea ke ‘omai ‘a e fakamatala ko ia ki he Konifelenisi ka hoko (2014).

FEHUʻI (H) KO HAI ʻOKU TAU FOKOTUʻU KE FAIFEKAU ʻAHIʻAHI? (1) Na‘e tu‘utu‘uni ke ‘Ahi’ahi Ta’u I ‘akinautolu ko eni: 1. Vili Pele, Hiki ki he ‘Ahi’ahi Ta’u I, Fakakakato Kolotapu, Novema 2. Manu ‘Iongi, Hiki ki he ‘Ahi’ahi Ta’u I 3. Simione ‘Aholahi, Hiki ki he ‘Ahi’ahi Ta’u I 4. Taniela Fangupo, Hiki ki he ‘Ahi’ahi Ta’u I, Fakakakato Kolotapu, Novema 5. Tevita Kava Vakalahi, Hiki ki he ‘Ahi’ahi Ta’u I 6. Sione Totau Havea, Hiki ki he ‘Ahi’ahi Ta’u I 7. Tu’inamoana Latu, Hiki ki he ‘Ahi’ahi Ta’u I, Fakakakato Kolotapu, Novema 8. Viliami M. Manoa, Hiki ki he ‘Ahi’ahi Ta’u I, Fakakakato Kolotapu, Novema 9. Pongi Tauvaka, Hiki ki he ‘Ahi’ahi Ta’u I 10. Simione ‘Aholahi, Hiki ki he ‘Ahi’ahi Ta’u I 11. Soane Sio Tolu, Hiki ki he ‘Ahi’ahi Ta’u I 12. Sitani Latu, Hiki ki he ‘Ahi’ahi Ta’u I 13. ‘Alifeleti ‘Aholelei, Hiki ki he ‘Ahi’ahi Ta’u I 14. Ma’ake Palei, Hiki ki he ‘Ahi’ahi Ta’u I 15. ‘Ikani Lisiate, Hiki ki he ‘Ahi’ahi Ta’u I 16. Penisimani Kaihau, Hiki ki he ‘Ahi’ahi Ta’u I

FEHUʻI (I) KO HAI ʻOKU TAU PEHĒ KE FAI ATU ʻENE FAIFEKAU AKOAKÓ? (1) Na‘e tu‘utu‘uni ke Akoako Ta’u IV ‘akinautolu ko eni: 1. Sione M. Pīnomi, Nofo Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 2. Taniela Manuofetoa, Nofo Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 3. Katalina Lutui, Nofo Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 4. Lilio Fakava, Nofo Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 5. Sione Taungakava, Nofo Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 6. Dr. ‘Ungatea F. Kata, Nofo Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 7. ‘Aisea Vaomotou, Nofo Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu Konifelenisi F a k a - Faifekau 90 ( 2 0 1 3 ) | 3

8. Fredrick Tui Feki, Nofo Akoako Ta’u IV, hū ki Kolotapu 9. Fotu’atungua Tu’akoi, Nofo Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 10. Kava Mone Fisi’ihoi, Nofo Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 11. Sione ‘A. Koloti, Nofo Akoako Ta’u IV, hū ki Kolotapu 12. ‘Atunaisa Fihaki, Nofo Akoako Ta’u IV, hū ki Kolotapu 13. Filipe Sitini Samate, Nofo Akoako Ta’u IV, fai ha Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu. 14. Vinika Latu, Nofo Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 15. ‘Etuate Manuofetoa, Nofo Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 16. Tu’ipulotu Samiu, Nofo Akoako Ta’u IV, hū ki Kolotapu 17. Alafua Fisi’ihoi, Nofo Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 18. Viliami ‘Ofahengāue, Nofo Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 19. Sepuloni Folau, Hiki Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 20. ‘Aisea ‘E. ‘Eukaliti, Nofo he Akoako Ta’u IV, hū ki Kolotapu 21. Fotofili Namoa, Nofo Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 22. Petelō T. ‘Ahomana, Nofo Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 23. Tu’ihalangingie Finau, Nofo Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 24. Raymond Manu, Nofo Akoako Ta’u IV, hū ki Kolotapu 25. Minoa Fifita, Nofo Akoako Ta’u IV, fai ha Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 26. Saimonitā Paongo, Hiki Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 27. Samiuela M. Fonua, Hiki Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 28. Tu’uta Sekeni, Hiki Akoako Ta’u IV, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 29. Semisi Fonua Leo, Hiki Akoako Ta’u IV, hū ki Kolotapu 30. Mikimasi Fotu, Hiki Akoako Ta’u IV 31. Fe’ofa’aki Fusikata, Hiki Akoako Ta’u IV, hū ki Kolotapu 32. Penisini Uili, Hiki Akoako Ta’u IV, hū ki Kolotapu 33. ‘Amanaki H. Vea’ila, Hiki Akoako Ta’u IV 34. Viliami ‘Epenisa, Hiki Akoako Ta’u IV, hū ki Kolotapu 35. Solomone P Mo’unga, Hiki Akoako Ta’u IV, hū ki Kolotapu 36. Pierre Vimahi, Hiki Akoako Ta’u IV, hū ki Kolotapu 37. Folau Fifita, Hiki Akoako Ta’u IV, hū ki Kolotapu 38. Uikelotu ‘Ohuafi, Hiki Akoako Ta’u IV, fakakakato ‘a e Ako Tohitapu

(2) Na‘e tu‘utu‘uni ke Akoako Ta’u III ‘akinautolu ko eni: 1. Kepueli Talaiasi, Nofo Akoako Ta’u III, mālōlō feinga fakafaito’o 2. ‘Aukamea Havea, Hiki Akoako Ta’u III, hū ki Kolotapu 3. Fili Tu’i’onetoa, Hiki Akoako Ta’u III, fai Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 4. Kitione Palavi, Hiki Akoako Ta’u III, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 5. Pailoni Keitahi Talia, Hiki Akoako Ta’u III, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 6. Pakilau F. Tukula, Hiki Akoako Ta’u III, hū ki Kolotapu 7. Paula Sinani To’a, Hiki Akoako Ta’u III, hū ki Kolotapu. 8. Sailasa M. Puamau, Hiki Akoako Ta’u III, hū ki Kolotapu 9. Samiuela Hala’ufia, Hiki Akoako Ta’u III, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 10. Lopeti T. Mosa’ati, Hiki Akoako Ta’u III, hū ki Kolotapu 11. Tevita S. Tu’itupou, Hiki Akoako Ta’u III, hū ki Kolotapu 12. ‘Ilaia L. Toutaiolepo, Hiki Akoako Ta’u III, hū ki Kolotapu 13. Litani Vailea, Hiki Akoako Ta’u III, hū ki Kolotapu 14. Vili ‘Aholelei Manu, Hiki Akoako Ta’u III, hū ki Kolotapu 15. ‘Etilati Va’enuku, Hiki Akoako Ta’u III 16. Kotoni Fihaki, Hiki Akoako Ta’u III, fakakakato Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 17. Leopino Mafile’o, Hiki Akoako Ta’u III, hū ki Kolotapu

(3) Na‘e tu‘utu‘uni ke Akoako Ta’u II ‘akinautolu ko eni: 1. Fono Taa’i-ki-Muli ‘Ahio, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 2. Tevita Tali Mafi Jr., Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 3. Kalotia Fā Tu’imana, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 4 | Tohi Miniti

4. Lose J E Halaevalu Koloa, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 5. Sioeli Vaiangina Sipasi, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 6. Penisoni Pau’uvale, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 7. Maika Lutui, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 8. Manase Taufa Vea, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 9. Sikaiona Vakatapu, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 10. Peni Hengehenga Mafi, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 11. Tevita Funaki Takafua, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 12. Sione Uikilifi Tonga, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 13. Kautonga Folauhola, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 14. Makalofi Paea-‘i-Fangatongo Kakala, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 15. Felenisisi Tau’ataina, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 16. Kemueli Tolu, Hiki Akoako Ta’u II, fai Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu 17. Tapavalu Takai, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 18. ‘Etuate Fusi, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 19. Selavia Metui, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 20. Sione Pangata’a Mafi, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 21. Taufahema Maumau, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 22. Tekiteki Vailea, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 23. Nasoni ‘Ofamo’oni, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 24. Holofoni ‘Aukafolau, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 25. ‘Isileli Tongatu’a, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu 26. Simione Toluta’u, Hiki Akoako Ta’u II, hū ki Kolotapu

(4) Na‘e tu‘utu‘uni ke Akoako Ta’u I ‘a: 1. Maloni Laimani, Nofo Akoako Ta’u I, fai Ako Tohitapu, hū ki Kolotapu [Ke tauhi ‘etau tu’utu’uni pe ko e to’o Faifekau Akoako, 2014]

FEHUʻI (K) KO HAI ʻOKU TAU FOKOTUʻU KE FAIFEKAU AKOAKO? Na‘e tu‘utu‘uni 1. ‘Aisake Haukinima 11. Viliami K. Taumoepeau 2. ‘Ofa Fehoko 12. Sione Moala Puniani 3. Sione Uhi Mafi 13. Venilaite Fine Paea 4. Tevita Kaliopasi Finau 14. Viliami Selupi ‘Ofa 5. Siosaia Sisitoutai 15. Leekip Tofavaha 6. Tevita Malekamu Manu 16. Savieti Tu’itupou 7. Vivieni Paea 17. Sela Fonua Pomelile 8. Lauhingoa Tupou 18. Kisina Toetu’u 9. Filositati Kata 19. ‘Ulunga Sikaleti 10. Fe’aomoeata T. Talakai 20. Ivanhoe F. Ikavuka

FEHUʻI (L) KO E HĀ E NGAAHI FOKOTUʻU ʻA E KONIFELENISÍ KAU KI HE (i) Fili ʻa e kau Faifekau ʻAhiʻahí? (ii) Ako ʻa e kau Akoako Faka-faifekaú? (iii) Sivi ʻa e kau Faifekau ʻAhiʻahí? Na‘e tu‘utu‘uni 1. Ke hoko atu pe ‘a e Ako Faifekau ‘i he Kolisi ko Sia’atoutai, pea ke tuku ki he Palesiteni ‘o e Siasi, Komiti Sia’atoutai mo e Pule ‘o e Kolisi ke tokanga ki hono Polokalama. 2. Ke fai ‘a e fili, ako mo e sivi ko ia ‘o fakatatau ki he Konisitutone 3. Ke fou mai ‘a e fokotu’u ‘o e Kanititeiti Faifekau Akoako ‘i he Faifekau ‘o e Vahenga Ngāue taki taha, hili hono fakapapau’i ‘e he Fakataha Faka-Malanga, pea ke fakamanatu ‘a e Konisitutone. Ko e Kanititeiti kotoa kuo pau ke ne ‘osi Malanga Hoko ‘i he ta’u ‘e taha. Konifelenisi F a k a - Faifekau 90 ( 2 0 1 3 ) | 5

4. Ke hoko atu ‘a hono ngāue’aki ‘a e foomu fo’ou ‘o e fokotu’u Kanititeiti Faifekau Akoako ‘a ia na’e ngāue ki ai ‘a e Komiti Sia’atoutai he vaha’a Konifelenisi 2011-2012. 5. Ke ‘i he Faifekau ‘o ha Vāhenga ‘oku ne fokotu’u mai ha Kanititeiti Faifekau Akoako, ‘a ia ‘oku ne ngāue ‘i he Potungāue kehe mei he Siasi, ke ne fakamahino ki he Kuata Faka- Faifekau, pe ‘oku pole ‘a e Kanititeiti ko ia ke ne li’aki ‘a e ngāue kehe ko ia ‘o kapau ‘e fili ia ke Faifekau Akoako. Pea ‘e fakakau ‘a ‘ene pole ko ia, pe ‘ikai pole ko ia, ‘i he fakamatala ‘o e Kanititeiti ‘e fakahū mai ki he Kuata Faka-Faifekau. Kuo pau ke to‘o ‘a e hingoa ’o ha toko taha na’a ne pole te ne li’aki ‘a ‘ene ngāue kae hū mai ki he ngāue Faka-Faifekau ‘o kapau ‘e fili, kae hili hono fili pea ‘ikai ke ne hanga ‘o li’aki ‘a e ngāue ko ia na’a ne fakahā te ne hanga ‘o li’aki. 6. Ka ‘i ai ha kanititeiti ‘oku ‘ikai ke kakato ‘a e ‘ene tali ‘a e ngaahi fehu’i pea ‘ikai ke kakato ‘a e fakafonu mai ‘o ‘ene ngaahi foomu ‘e fale’i atu ia ‘e he Komiti ‘oku nau vakai’i ‘a e ngaahi foomu ke ‘oua na’a kau ‘a e toko taha ko ia ‘i he Kanititeiti ki he fili. 7. Ke fakahoko ‘a e tu’utu’uni ‘a e Konifelenisi ‘o hono 82 (2005) pea ke tānaki atu ki ai ‘a ‘eni: Ke fakahū leva ‘a e Faifekau Akoako na’e toki fili ‘o kau ki he Ako Ta’u I he Kolisi ko Sia’atoutai. ‘E ‘atā ke toloi atu ‘a e taimi kau mai ‘a ha Faifekau Akoako ki he Polokalama ni koe’uhi ko ha ngaahi fiema’u kehe ‘a e Siasi. Ka ‘e ‘ikai ke ngofua ke hū ha Faifekau Akoako ‘o Faifekau ‘Ahi’ahi kae’oua leva kuo ne fakakakato ‘a e Polokalama ni. 8. Ke hoko atu ‘a e Polokalama ako ‘ikai taimi kakato (Part Time) ki he kau Faifekau Akoako mo ‘Ahi’ahi ‘a ia ‘oku ‘ikai ke lava ‘e he Potungāue Ako ke tukuange mai ke fakahoko ha ako faka-Tohitapu. Pea ‘oku tauhi pē ia ‘e he Kolisi ko Sia’atoutai. 9. Ke ‘i he Potungāue Tokoni’i ‘a e kau Faifekau mo e kau Setuata fakataha mo e Pule ‘o e Kolisi ko Sia’atoutai ke tali ha lāunga ‘o fekau’aki mo hano tukuaki’i ‘o ha Faifekau Akoako mo ‘Ahi’ahi, ‘o vakai’i pea ‘ave mo ha fale’i ki he Konifelenisi Faka-Faifekau. 10. Ke ‘oua ‘e toe fokotu’u mai ha taha ‘oku te’eki ke kakato ‘ene ngāue kuo tuku ke fai ki he Konifelenisi. 11. Ke ‘oua na’a tali ha taha ke Kanititeiti lolotonga ‘a ia kuo ne fai ha kemipeini ki he fili. 12. Ke fokotu’u ha kau Faifekau Tauhi (pea ke kau ki ai ‘a e Faifekau Sea pe Faifekau Pule ‘o e Vahefonua ko ia) ‘o e kau Faifekau Talavou/Finemui ‘i he ngaahi vāhenga ke nau tokangaekina ‘a e ngaahi fakafeangai ‘a e Faifekau Talavou/Finemui ‘i hono tauhi ‘a hono ngaahi fatongia. Pea te ne ‘omi ‘a ‘ene fale’i ‘o kau ki he anga ‘o e fakafotunga ‘a e Faifekau Talavou/Finemui ‘i he vaha’a Faka-Konifelenisi.

FEHUʻI (M) PE ʻOKU ʻI AI HA FAIFEKAU KE FOKI ATU KI PAPĀLANGI? Na‘e tu‘utu‘uni Ko Rev’d Paul Swadling mei he UCA, ‘Aositelelia (2012-2013)

FEHUʻI (N) KO HAI HA FAIFEKAU ʻOKU TALI MEI HA KONIFELENISI ʻE TAHA ʻO E SIASI UĒSILIANÁ PĒ? Na‘e tu‘utu‘uni ‘Oku ‘ikai

FEHUʻI (NG) KO HAI HA FAIFEKAU ʻOKU TAU PEHĒ KE MĀLŌLŌ HE TAʻU NI? (1) Na‘e tu‘utu‘uni ke mālōlō ‘akinautolu ni he kuo kakato honau taʻu ngāue faka-Konisitutone 1. Tevita Sekeni 5. Tu’a Mahe 2. Tupou Fai’ana Feimoefiafi 6. Lopini Filise 3. ‘Okalani Kata 7. Salesi Finau 4. Tu’ipulotu Malakai Pomana 8. Semisi Pongi 6 | Tohi Miniti

1. TEVITA SEKENI Tulou mo e ngaahi fakama’unga tala ‘o e tau ka he ‘ikai ke ngalo ‘a e ngaahi tokoni kotoa Konifelenisi ko hono 90, kau lavelave atu hoto na’a ne fai ki he ngāue na’a mau pole ki ai. piokalafi. Fakatauange ke ne toka ‘i he nonga mo e fiemālie Tupu’anga: Ko hoku tupu’anga ko e ‘a e ‘Otua Mafimafi. tangata’eiki ko Sekeni Vaea ‘o Ha’afeva mo Hili ‘a e pekia ‘a hoku hoa, pea mo ‘eku ongo’i Leimātu’a, Vava’u; ko ‘eku fa’ē ko Neomai Sekeni ‘a e faingata’a’ia ko hoku ta’u ko e ta’u 45 pea ko mei Hihifo, Ha’apai mo Talau, Vava’u; na’e fā’ele’i ‘eku fānau ‘oku nau kei iiki te’eki te nau au ‘i he ‘aho 24 ‘o Sanuali 1943. fakapotopoto ke fai ha fatongia, pea ko ‘eku Ako: Na’a ku ako he Akoteu ‘i Leimātu’a, pea ongo’i ‘oku fu’u faingata’a ‘aupito. Ko ia na’e pau u hū ki Mailefihi/Siu’ilikutapu ‘o foomu 1 mo 2, ai ki hoku loto ke kumi ha taha ke ne hoko atu ‘a e pea u hiki ki he Kolisi ko Tupou, Toloa ‘o kamata fatongia ‘o Teisa, ‘i he ngāue na’a mau pole ki ai. he foomu 3 mo e 4 pea ko e me’apango, he ne Fakafeta’i na’e tokonaki ‘e he ‘Otua ha fefine ke ‘ikai lava ‘a e ako, ko e tuli he maumaulao. Pea u ne hoko atu ‘a e ngāue na’a mau fai, pea lau pe ia foki ai ki ‘api ‘o tokoni ki he’eku ongo mātu’a, pea ko e fa’e ki he fāmili, peaʹ ne hoko lelei atu ‘a e u toki hū ki Sia‘atoutai ‘i he 1976 - 1978. ngaahi fatongia ‘i he ngāue ‘a e ‘Eiki. Ko ia ‘oku ou Ui: Na‘aʹ ku ‘osi ‘i he 1978 mei Sia’atoutai, fai heni ‘a e fakamālō lahi ‘aupito ki hoku hoa, pea ui au ‘e he Konifelenisi ‘o e 1979 ke u Sētuata Hauloto Sekeni ‘i he ngaahi tokoni kotoa ne fai ‘i Vaimalō, Vava’u. Pea ko ‘emau taliʹ na‘e peheʹ ma’aku lolotonga ‘eku mahamahaki, pea pehe ni: Ui ki hoku ki’i fāmili, ko hoku hoa ko Teisa foki ki he fānau, kae tautautefito ‘i ho’o tokoni ki Sekeni, ‘ofefine lahi ko Latai pea mo e fānau he ngaahi ngāue faka-Laumālie ‘a e Siasi ‘i he tangata ‘e toko 3: Tu’uta Sekeni (‘a ia ‘oku potungāue ‘a fafine mo e ngaahi ngāue kehekehe Faifekau) ako ‘i Sia’atoutai, Hepisipa Sekeni mo kotoa, ‘oku hounga ‘aupito. Lisiate Sekeni. Pea na’e fai ‘emau lotu ‘o mau tali Fakamālō: ‘Oku ou fu’u fiefia he faingamālie ko au kotoa pe ki he ui na’e fai kiate kimautolu. ni ke fai ha fakafeta’i, mo e loto hounga’ia ‘aupito Ngāue: Na’a ku kamata ngāue faka-Setuata ‘i ki he ‘Otua Mafimafiʹ koe’uhi ko ’ene ‘uli mo tafoe Vaimalō, Vava’u ‘i he ta’u 1979-1982 pea u ma‘u ‘i he fononga na’e fai ‘e homau ki’i fāmili ‘i he ai hoku tu‘unga Faifekau Akoako ‘i he 1981. Na’a ngāue ‘a e ‘Eiki. Na’a mau fu’u fiefia foki ‘i he ku hiki ki Tokomololo he 1983-1985, Mailefihi/ ngaahi tapuaki kotoa pe ho’o Kelesiˊ na’e lava ke Siu’ilikutapu he 1986-1988, Ha’alaufuli he 1989- ikuna’aki ‘a e ngāueʹ ni. Na’e ‘ikai fakafalala ‘emau 1991, Holonga, Vava’u he 1992-1994, Makave he ngāue ‘i he ivi ‘o e tangata, he ‘oku ‘ia ‘Atonai 1995-1998, Leimātu’a he 1999-2001, Houma, homau ngaahi matavai. Ko ia, na’a mau ikunaʹ ko Tongatapu he 2002-2004, pea Talafo’ou he 2005- ‘emau falala ki he ivi ‘o e ‘Otua Mafimafi, pea ko 2006. IA toko taha na’aʹ ne taki mai ‘a e fononga, ‘o Lolotonga ‘eku ngāue ‘i Talafo’ouˊ na’e hoko e fakatu’uta ki he ta’u 70. ki’i fakatamaki fakasino, ko ia na’e pau ke fai ‘a e Fakamālō heni ki he Palesiteni ‘o e Siasi, feinga fakafalemahaki ki Niu Sila. Mālie na‘e kau Sekelitali Lahi mo e Konifelenisi Kakato ‘i ho’omou ‘a e ‘Otua Mafimafiʹ he feinga pea lava ke toe falala na’e fai mai ma’aku mo hoku ki’i fāmili ke ma’u ‘a e faingāmalie ko ‘eni, ke faka’osi e ta’u fai ‘a e ngāue ‘a e Siasi. Ko ‘eni kuo tau-fonua ‘a e ngāue na’e fai ki ai ‘a e pole mo e tukupā ‘a ngāueʹ pea mo’oni e lea ‘o ‘Isileli, ka ne ta’e’oua homau ki’i fāmili. ho’o kau mai, ‘e fēfē ‘alā ‘a e ngāue na’a mau fai? Ne tō tau ‘a hoku hoa ko Teisa Sekeni Pea mo’oni pe talaloto ‘a e ‘Aposetolo ko Paula, lolotonga ‘a ‘emau ngāue ‘i kuo u tau ‘a e tau lelei, Pea kuo u lava’i ‘a e Mailefihi/Siu’ilikutapu, pea he‘ikai ke ngalo ke fai fakapuepue. Pea kuo u tauhi mai ‘a e tui totonu. ha fakamālō lahi kiate ia koe’uhi he ko ia na’a ne Tu’a’ofa mo e Faka’apa’apa kakato, Tevita kamata hono tā mai ‘a e fihi ‘o e ngāue na’aʹ ma Sekeni pole ki ai mo ‘ema fānau, pea neongo kuo ne tō

2. TUPOU FAI’ANA FEIMOEFIAFI Tapu ki he ‘Otua Mafimafi; Tapu mo e Hau ‘o Tau’ataina ‘o Tonga. Tapu mo e Siasi ‘o e ‘Eiki, Tonga mo e Fale ‘o Ha’a Moheofo; Tapu ki he ‘Eiki talangata ‘iate au ‘o fai ki tu’a mama’o atu, kae Palesiteni, Sekelitali Lahi ‘o e Konifelenisi, mo e ‘atā ki he motu’a tu’aʹni ke lafo lalo atu ‘a e Konifelenisi Kakato hono 90 ‘o e Siasi Uesiliana Konifelenisi F a k a - Faifekau 90 ( 2 0 1 3 ) | 7 fakamālō mo fai ‘a e lea tatau ki he Konifelenisi Fakamālō: ‘Oku ou fakamālō ki he fu’u tokoni hono 90 ‘a e Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o Tongaʹ. na’e fai ‘e he ‘Otua ‘o tu’unga ai ‘a e tau fonua ‘a Tupu’anga: Ko ‘eku tamai ko Sione e fatongia lahi mo faingata’a´ni. Feimoefiafi ‘o ‘Uiha, Ha’apai. Ko ‘eku fa’ē, ko ‘Ana  ‘Oku ou fakafofonga’i atu ‘a e fakamālō mei Mafi Kuluveti ‘o ‘Uiha, Ha’apai pe. Na’e toko ua hoku ki’i fāmili ta’e’iloaʹni, ki he kau (2) ‘emau fānau. Ko e lahi ko e fefine ko Tapaita Palesiteni ‘o e Siasi ho’omou fie Lea’aemanu (Kuo pekia) pea ko au ‘a e fika 2, me’angāue’aki ‘a e ki’i fāmili tu’aʹ ni. Tupou Feimoefiafi. Na’e fā’ele’i au ‘i ‘Uiha, Fakamālō ki he kau Sekelitali Lahi ‘i ho’o Ha’apai ‘i he ‘aho 15 ‘o Tīsema 1943. mou kātekina ‘emau ngaahi fehalaaki ‘i he Na’a ku lautohi Pule’anga ‘i ‘Uiha, pea u hū ki funga ‘o ‘etau ngāue. he Kolisi Taufa’āhau he 1957. ‘I he 1958 na’aʹ ku  Ko ‘emau ngāue, na’e ‘ikai toe tuku ha ivi he hiki ki Liahona High School, pea fakamalohi’i ke fua ‘o e ngaahi kavenga ‘a e Siasi, ‘i hono mau papi ki he Siasi, ko ia ne u nofo au mei he malanga’i ‘o e folofola, ‘i he ‘emau feinga ke ako. ‘I he ta’u 1966 na’a ku ma’u hoa ‘i ‘Uiha mo mau hoko ko e sīpinga lelei ‘i he ngāue ‘a e Talakuo’eva Veatupu ‘o fakakoloa’aki kimaua ‘a e Siasi ‘o e ‘Eiki. fānau ‘e toko 7 (4 tangata pea 3 fefine). Na’a mau  Fakamālō foki ki hoku uaifi, Talakuo’eva hū ki he Kolisi Sia’atoutai ‘i he ta’u 1972-1974, Feimoefiafi he ko e konga lahi ‘o ‘emau pea mau foki ki ‘Uiha ‘o tokoni ki he Siasi ngāueʹ ko ia na’aʹ ne fuesiaʹ, he tauhi ‘ema fakakolo. fānau mo hono ako’i, tauhi ‘a e ngaahi ‘api Ngāue: Na’e ui kimautolu ke kamata ngāue ‘o e Siasi, tauhi ‘a e ngaahi ma’u’anga kelesi faka-Setuata ‘i Faleloa, Ha’apai he ta’u 1976- ki Saione. Pehē foki ‘eku fakamālō ki he 1980. Ne mau hiki ki Holonga, Tongatapu 1980- fānau ‘i he’enau tauhi au. 1983, ‘o to tau ai homa ‘uhiki si’isi’i taha, ko  ‘Oku ou fakamālō atu ‘eiki Palesiteni, mo e ‘Elenoa Lupe Feimoefiafi, ‘o ne kelekele’aki ‘a e Sekelitali Lahi, mo e si’i kau Faifekau kotoa Tūtū’angakava. Na’a mau hiki ki Hoi 1983-1986, pe, ‘i he māteaki’i mai ‘etau ngāue. Mālō ‘Ahau 1986-1987 pea mau hū ai ‘o Faifekau mo e ‘ikai li’aki e vaka, kae fai ha kakau ka Akoako. Ne mau hiki ki Lomaiviti 1987-1988, pea na’e tākanga pē ‘etau fohe. Pea fakafeta’i, ki Koulo, Ha’apai ‘i he 1988. Faifekau ‘Ahi’ahi pea Sila-ki-Vai, pea ‘uli ngaholo, ‘o tō ‘a e 1989-1990 pea mau hilifakinima ‘i he 1990 ‘i mui hakau ‘a e fatongia. Pangai Ha’apai. Hiki ki Ha’ano 1990-1995,  Ko e tumutumu ‘emau fiefia, ko e lava Holonga, Vava’u 1995-1998, Longomapu 1998- homau ta’u ngāue ‘oku mau kei mo’ui pe. 2000. Hiki mai ki Neiafu ki Sau Faupula ‘o tauhi e Na’e ‘ikai ko ha lava faingofua, ka ne Ongo Potungāue, ‘Evangelio mo e Ako Faka- ta’e’oua ‘a e kau mai ‘a e ‘Eiki ke pehē mu’a Kalisitiane, 2000-2004. Pea ui ai ‘e he Konifelenisi ‘a e lea ‘a ‘Isileli. ke mau hiki ki Lomoloma 2004-2008. Hili ‘a e Ko e fakalotolahi ‘a 2 Timote 2:3, Kai pe ho Konifelenisi ‘o e 2008 na’a mau poaki ke mau ki’i ‘inasi ‘i he mamahi ‘o taau mo e sōtia lelei ‘a mālōlō. Pea toe ui kimautolu ‘e he Konifelenisi ‘o Kalaisi Sisu. Mo Filipai 3:20, He ko ho’o tautolu e 2009 ki Kolovai, mei he 2009-2013. kolo ‘oku tu’u ‘i Langi, ‘a ia ko e potu ‘oku tau Ko e a’u mai eni ki he ta’u ni kuo lava e ta’u ‘e nofo’aki tali ‘a e ha’u mei ai ‘a e fakamo’ui, ko e 37 ‘a ‘emau fononga holo he ngāue ‘a e Siasi. Na’e ‘Eiki ko Sisu Kalaisi. fai ai mo hono ako’i ‘a e fānau ‘e toko 6, pea lava Hō mai ‘a e ‘Afiona, Ko au pe te u li’oa, Ke fai lelei honau teu’i ki he ngāue ‘a e Siasi, ka ko e Ho finangalo pe, ho’o ‘ū fekau katoa. faka e a taha he ‘aho ni, ko ‘emau ikuna mo’ui ‘a Hō mai ‘a e ‘Afiona, ‘e ‘ikai te u pekia, mo’ui e ngāue. Fakafeta’i ki he ‘Eiki, ‘oku ‘ikai fai ha ai pe ‘ia Koe, mo ho’o fu’u fiefia. polepole, ka ko e ikuna mo’ui ko ‘eni ‘a e ngāue ko ‘Oku ou faka’apa’apa mo talamonū atu, e ‘Eiki pe, he ko IA na’aʹ ne tataki ‘a e ngāue lahi Ko au Tupou Fai’ana Feimoefiafi. kuo ikuna he ‘aho ni. Ko ho’omou sevāniti ta’e’aonga pe.

3. ‘OKALANI KATA Tupu’anga: Na’a ku tupu ‘i he ongo mātu’a ko Ko e fika tolu ‘i he fānau ‘e toko 9, fefine ‘e 4 mo Sione Fangatua Kata ‘o ‘Utui mo Makave Vava’u, e tangata ‘e 5. nofo Nuapapu, mo Meleika Salise ‘o Ako: Na’a ku kamata ako ‘i he Akoteu ‘a Mo’unga’one, Ha’apai. Na’e fa’ele’i au ‘i he ‘aho Longotemeʹ pea lava ai ki he Kolisi Piula ‘i he 11 ‘o Nōvemaʹ ‘i he 1942 ‘i Mo’unga’one, Ha’apai. 1951, ako ‘alu pe pea u nofo au ‘o feinga ke hū ki 8 | Tohi Miniti he Kolisi Sia’atoutai. Na’e tali ke u hū ki faka-konifelenisi ‘o a’u mai ki he Sekelitali lahi Sia’atoutai ‘i he 1966, mo Halamehi Falefo’ou ‘o lolotongaʹ. ‘Oku ‘ikai ngalo ‘i he’eku manatu ‘a Longomapu, Matamaka mo Hunga Vava’uʹ. Ne u si’oku ngaahi ta’okete mo si’oku kaungā Faifekau hoko ko e Setuata Lahi ‘o e Siasi fakakolo ‘o kotoa pe, ‘a ia na’a tau kaungā ngāue fakasevāniti Nuapapuʹ. Na’e fakakoloa homa fāmili’aki ha ki’i mai ma’a e Kosipeli mo e Siasi. fānau ‘e toko 4: fefine ‘e 2 mo e tangata ‘e 2. ‘Oku ou fakamālō lahi kia Halamehi Kata mo e Ngāue: Na’e ui au ki he Setuata Faka- kotoa ‘o e fānau ‘i he fuesia e ngāue faka- Konifelenisi ki Mangia, Vava’u ‘i he 1979 ki he Tisaipale na’e ui kimautolu ki aiʹ. Koe konga lahi ‘o 1983, peaʹ ne toe fakakoloa homa manava ‘aki ha e ngāue, ko si’i Halamehi Kata, na’aʹ ne fuesia e tamasi’i tangata ‘e taha. Na’a ma hiki ki ‘Esia, ngāue ‘o e ‘api Siasiʹ ‘o tatau ‘i tu’a mo fale, mo Fata’ulua, Niuafo’ou ‘i he 1983 ki he 1986, hiki ki hono akonekina e fānau ke nau ‘ulungaanga ma’a Tapuvao ‘i he 1986 ki he 1992, hiki ki Ha’akio ‘i he mo fakalotu. Na’e lava lelei pē hono ako’i ‘o e 1992 ki he 1995. Na’a ku hoko ai ko e Faifekau fānau, ko e foha lahi ko Sifilofi Kata na’e ‘i he Akoako, pea u hiki ki Veitongo he 1995 ki he Kolisi ko Tupou pea mo Piheloti Kata, na’e ‘i he 1997. Na’a ku hoko ai ko e Faifekau ‘Ahi’ahi pea Kolisi ko Tupouʹ mo ia. fakahoko ai mo hoku hilifakinima. Na’a mau hiki ki Ko e fakamālōʹ ni pea mo e ‘ofaʹ ni ‘oku Te’ekiu ‘i he 1997-2000, Fāhefa ‘i he 2000-2003, mo’oni ‘a e ‘Apositoloʹ ‘oku ‘ikai ka’anga ‘a ‘ofa ia Pelehake ‘i he 2003-2006, Ha’ateiho ‘i he 2006- ha taimi, tuku pe ā ki he ‘Otuaʹ he ko e 2012 pea ki ‘Utulau ‘i he 2012-2013. Ko e kakato Tokaima’ananga, ke ne fakakakato mai ‘a e monū eni hoku ta’u 70 kuo tu’utu’uni ‘e he Konifelenisiʹ mo e tapuaki, ki he ‘Eiki Palesiteniʹ mo e Sekelitali ke u mālōlō kuo lava hoku fatongia na’e ui au ki lahi, pea mo kinautolu e kau Faifekau kotoa pe, ai. mo honau ngaahi fāmili. Fakatauange ke angi mai Ta’u ngāue Faka-setuataʹ ko e ta’u ‘e 13 pea e matangi fakapenitekosiʹ he ko e matangi ‘o e ta’u ‘e 21 e ngāue faka-Faifekau (34 fakakātoa). laumālie mā’oni’oniʹ ke fā’ofale ‘ia kimoutolu mo Ko hoku loto ‘i he ngāue ‘a e ‘Eikiʹ na’e ‘ikai fai homou ngaahi fāmili. Ke mou ma’u ivi hoku loto, na’a ku fakaongoongo lahi pea mo e fakalaumalie ai koe’uhi ko ho’omou kosipeli fai loto talangofua ki he ‘eiki Palesiteniʹ mo ‘ene fakamo’ui ‘ia Kalaisi. ngaahi fehikitaki. Na’a ku ‘ofa mo’oni ange ‘i ‘Oku ou tali mo e loto fakafeta’i lahi ‘a e he’eku ngāue ‘i ha toe fa’ahinga ngāue. Na’e fika me’a’ofa kuo ‘ofa’aki mai ‘e he Konifelenisi, ke u ‘uluaki kiate au ‘eku ngāue fakalaumālieʹ pea na’e ma’u mo hoku fāmili ha mālōlō ‘i he ta’uʹ ni. ‘Oku ‘ikai ko hoku polepole ‘anga. Ko hoku vaivai, na’aʹ ou fakatauange ki he ‘Otua Mafimafiʹ ke ku fakamo’oni pē ko e mālō ‘a e Kelesi ‘a e ‘Eikiʹ taumalingi mai ha ivi fakalaumālie ke tau ta’imālie ne u ma’u ivi fakalaumālie ai. ‘Oku ou kei ongo’i kotoa pe, telia ‘etau ngāueʹ ‘io ‘a e fungavaka ‘o e ko e Sevāniti ta’e’aonga kimaua ki he ngāue ‘a e Kosipeliʹ. ‘Oku ou fakatauange ko e tāpuakiʹ mo e ‘Eiki. monū, ‘oku ‘a e ‘Otua ia, pea mo e tokoni ki he Fakamālō: ‘Oku ou ‘oatu ‘a e loto hounga’ia ngāue ‘a e ‘Eiki. mo’oni ki he ‘Eiki Palesiteniʹ mo e kau Palesiteni ‘Oku ou tatau atu mo e ‘Ofa Lahi atu fau, mei na’a mau kaungā ngāue mai, ‘o a’u ki he ‘Eiki he kaungā toho palau. Palesiteni lolotonga. Peheʹ ki he kau Sekelitali ‘Okalani & Halamehi Kata.

4. TU’IPULOTU MALAKAI PŌMANA ‘Oku ou fakafeta’i ki he ‘Otuaʹ he faingamālie kolo tupu’angaʹ ke fakahoko fatongia ‘i he tokoni he’eku mo’ui, ke fakakakato ai e talaloto e ngaahi mai ‘a e ‘Otua ki he motu’a tu’aˊ ni. fatongia ne u feia mai ‘i he ngaahi ta’u, ‘i he Siasi ‘Oku ou fakamālō atu ki he ‘Eiki Palesiteni ‘o e Uesiliana Tau’atāina ‘o Tonga. Siasi, Sekelitali Lahi pea pehe ki he Talekita Ako ‘a Fakamālō: ‘Oku ou fakamālō ki he Potungāue e Kau Faifekau, ‘i ho’omou tokoni’i ‘a e motu’a Ako ‘a e Siasi Uesiliana Tau’atāina ‘o Tongaʹ ‘i he tu’aʹ ni, ke fakakakato hoku fatongia. faingamālie na’a ku ‘inasi ai ‘i he ngāue Faka- Fakatauange ki he Laumālie Ma’oni’oni ke ne Faifekau ‘i he kolo ‘a ia na’aʹ ku tupu aiʹ. ‘Oku ou tapuekina kimoutolu ‘i hono ngaahi fatongia ke lau monū mo fakafiefia ‘i he’eku faka’osi’osi ‘a e makatu’unga ai ‘a e fononga lelei ‘a e Siasi ngāue ‘i he Siasiʹ pea neongo na’e ‘i ai e mama Uesiliana Tau’ataina ‘o Tongaʹ ‘i he lolotonga mo mo e hopohopokia ‘i he fakahoko fatongia ‘i he e kaha’u na. Siasi faka-koloʹ ka na’e ‘ikai te u tokanga ki ai ka Tu’a ‘ofa ‘Eiki Atu, Tu’ipulotu Malakai na’a ku fakafeta’i pe. Ko e ngāue na’a ku feia ‘i he Pomana Konifelenisi F a k a - Faifekau 90 ( 2 0 1 3 ) | 9

5. TU’A MAHE Tupu’anga: Na’e fa’ele’i au ‘i he ‘aho 12 ‘Epeleli fai haku loto kau tali ‘io, pea na’aʹ ku ‘alu ‘o fai ‘a 1943 ‘i Hunga Vava’u. Ko ‘eku ongo mātu’a ko e fekau ‘i he māhina ko Siulai ‘o e 1976. Na’e ‘i ai Tevita Tahifote Mahe ‘o Ha’afeva, Ha’apai mo ‘a e ngaahi faingata’a ‘o e ngāue fakasino, Neiafutahi, Vava’u, pea ko ‘eku fine’eiki ko Kolo faka’atamai, mo fakalaumālie. Kae fakafeta’i na’e Fotuika ki Moana Mahe ‘o Hunga Vava’u mo Kotu, ofi pe ‘Eiki ke tokoni’aki ‘ene Kelesi, pea lava ‘o Tungua, Ha’apai. Na’a ku tupu ‘i ha fānau ‘e toko ikuna noa fakataha mo e tokoni mai ‘a e kakai ‘o e 13 (fitu tangata mo e ono fefine) pea ko au ‘a e ngaahi Potungāue na’e fai ki ai ‘a e talangofua ‘i lahi taha. Na’e pekia ‘eku tangata’eiki lolotonga he tu’utu’uni ‘a e Siasi mo e Konifelenisi, ‘okuʹ ne Faifekau Pule ‘i he Siasi ‘o Tonga ‘i Neiafu Fakafeta’i ‘Eiki. Vava’u ‘i he 1981. ‘Oku kei mo’ui ‘eku fine’eiki Ngāue: Talihau 1976 -1984 (Setuata Faka- pea na’a mau Tamai mo Fa’e ki ai ‘o a’u mai ki he Konifelenisi), ‘Utui 1984 – 1985 (Faifekau ‘ahoʹ ni. Akoako), Mala’evakapuna 1985 – 1986, Taoa Ako: Na’a ku tupu hake ‘i Hunga pea na’aʹ ku 1986 – 1988 (Faifekau ‘Ahi’ahi), Malapo 1988 – lautohi ai ‘i he lautohi Pule’anga. Na’a ku hū mei 1990 (Hilifakinima), Hunga 1990 – 1994, Houma he lautohi Pule’anga ki he Kolisi Mailefihi ‘i he (Vava’u) 1994 – 1997, Ha’afeva 1997 – 2000 1958-1959 pea ki he Kolisi ko Tupou ‘i he 1960- (Faifekau Pule, Lulunga mo Mu’omu’a), Sopu ‘o 1963 pea na’aʹ ku nofo mei ai ‘o ngāue ‘i he Taufa 2000 – 2003, Fanga 2003 – 2006, ‘Utulau Kautaha Langa ‘a Tongaʹ ‘i he’ene kei tu’u ‘i 2006 – 2009, Nukunuku 2009 – 2011, Ha’apai Haveluloto. Lolotonga ia ‘oku langa ‘a Tungi 2011 – 2013 (Faifekau Sea). Arcade. ‘Osi mei ai ha ngaahi ta’u pea u mālōlō Fakamālō: ‘Oku ou fakafeta’i ki he ‘Otua mei ai. Mafimafi ‘i he’ene fie me’angāue’aki ‘a e Fāmili: Na’a ku ma’u hoa kia ‘Ana Latu Vuki ‘o Tamaio’eiki ta’e’aonga mo fakapo’uli ko au mo Hunga Vava’u; na’e fakakoloa homa loto fale ‘aki hoku ki’i fāmili ki he’ene ngāue. Fakafeta’i he na’a ha foha pe ‘e taha pea mo ha fanau ohi ‘e toko ne ‘omi ivi mo e Kelesi neongo e fenukitau ‘a e ua. Ko e lahi ko Tevita Tahifote Mahe, ngāueʹ ‘o hange ha taulanga tuku mo failā. Na’e ‘i Longomoeloto Po’uli pea mo Polikapi Tu’itupou. ai e taimi na’e lā makona ai e folau, mo e taimi ‘Oku ‘i ai e makapuna ‘e toko 4. na’e fakahua’i ‘a e fatongia; fakafeta’i na’e Ngāue: ‘I he ta’u 1971 na’aʹ ku hū ai ki he ‘eikivaka poto ‘a e ‘Otua Mafimafi ke tukuange ‘a Kolisi Sia’atoutai. ‘I he 1973, na’a ku foki ki Hunga e fakatauala kae tonu ‘a e kaveinga pea tu’uta ‘a e ‘o tokoni ki he Siasi. Hili ‘a e Konifelenisi ‘o e 1976 folau. na’e tu’utu’uni mei he Palesiteni ‘o e ‘aho ko ia, Fakamalō ki he ‘eiki Palesiteni mo e Sekelitali Dr. Sione ‘Amanaki Havea ke u ‘alu ‘o fetongi ‘a e Lahi mo e Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o Tonga Setuata Faka-Konifelenisi na’e ui ki Talihau, kae’uma’a si’i ngaahi tokoua Faifekau kotoa pe, ‘i Vava’u kuo ne fakafisi. Na’a ku ongo’i faingata’a’ia ho’omou tokoni’i ‘a e motu’a fakapo’uliʹ ni, pea ‘aupito ke tali ‘a e ui kuo faiʹ pea a’u pe ki ha taimi ikuna ai ‘a e fatongia lahiʹ ni. Fakamālō ki he na’aʹ ku kole ki he Faifekau Sea ‘o Vava’u ‘i he ngaahi Potungāue kotoa na’aʹ te fai fatongia ai ‘i taimi ko iaʹ ko Rev. Samiu Tupou ke tuku mai ha he ngaahi tokoni mo e fengāue’aki na’a tau fai. ki’i taimi, kae fakalotolahi’i au ‘e he Faifekau ‘o Fakamalō foki kia ‘Ana Mahe mo homa fāmili ‘i he Hunga ‘i he ‘aho ko ia Rev. ‘Aisake Haukinima ke u tokoni lahi pea mau ikuna ai ‘a e fatongia lahiʹ ni. tali ‘a e Uiʹ ‘o ‘alu ‘o fai ‘a e fekau. Na’e ‘ikai ke toe Faka’apa’apa atu mo e ‘ofa, Tu’a Mahe

6. LOPINI FILISE Tupu’anga: Ne tupu ‘a Lopini Filise mei he (Vava’u). Na’e fakakoloa kinaua ‘aki ha fanau tangata’eiki ko Filise Kefu ‘o Pea mo ‘Eueiki, kae fefine ‘e toko 3: Lute ‘Ailine Filise, Andrea ‘Alisi nofo ‘i Malapo; mo Ma’u Kakala Palu ‘o Filise mo Ma’u Kakala Filise. Na’e pule ‘a Langi ‘o Tatakamotonga, Holonga (Tongatapu) mo ne vaetu’ua e feohi ‘a Lopini mo hono Hoa Malapo. Ko e tangata’eiki ‘a Lopiniʹ na’e ‘i ai e ‘ofa’anga, ‘Alisi, lolotonga ‘ena fai fatongia ‘i he hingoa Matapule ‘a Luani ko Afo-e-Teau. Ko Kolisi Mailefihi/Siu’ilikutapu ‘i Vava’u. Neongo Lopini ‘a e fika tolu ‘i he fanau ‘e toko 11. Na’e kuoʹ ne tō tau, ka ‘e ‘ikai ngalo si’ene tou’anga he fanau’i ‘a Lopini ‘i he ‘aho 03 ‘o ‘Epeleli, 1943. ngaahi fatongia na’aʹ ne poletaki ke fakalangilangi Fāmili: Na’e ma’u hoa ‘a Lopini ‘i he tau 1971 ‘aki ‘a hono ‘Eiki huhu’i. kia ‘Alisi Senitila Raas ‘o Malapo mo Okoa 10 | Tohi Miniti

Ngāue: Na’e tali ko au ‘a Lopini Filise ke taulama hao kuo ne fai ma’ae motu’a angahala ko kamata ngāue ma’ae Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o au, ‘ou a’usia ai e ta’u faka-Hevani ko e 70 ta’u. Tonga ‘i he 1964 – 1965, ‘i he’ene hū ki he Kolisi  ‘Oku ou fakamālō atu ‘Eiki Palesiteni kae fakafaiako ‘a e Pule’anga; ‘a ia ko hono teu’i ia ke ‘uma’a ‘a e ongo Palesiteni Mālōlō ne hoko ko e faiako ‘i he ngaahi Ako ‘o e Siasi. koe’uhi ko e ako laka kuo fai ‘e he motu’aʹ Na’a ne kamata faiako ‘i he Akoteu ‘a e Siasi ‘i ni ‘i he ngāue ‘a e ‘Eiki, ‘o makatu’unga ‘i Nuku’alofa ‘i he 1966. ‘I he 1967 – 1995 na’e ui ai he ngaahi a’usia mo e tāpuaki kuo te ia ke ne faiako ‘i he Kolisi ko Tupou. Na’e hoko ko ta’imalie ai mei ho’omou ngaahi taukei e Tokoni Puleako ‘i he Kolisi ko Tupou ‘i he 1991 – fakalaumālie mo e fakatauhi sipi. 1995. Pea ne hiki mei ai ‘o Tokoni Puleako ‘i he  Fakamālō lahi ki he Sekelitali Lahi ‘a e Ako Ma’olunga ko Tupou mei he 1996 – 2000. Konifelenisi, kae’uma’a ‘a e kau Faifekau Na’a ne Puleako ‘i he Kolisi Mailefihi/Siu’ilikutapu Mālōlō mo e kau Faifekau kotoa ‘i he mei he 2001 – 2005. Pea ne hiki mei ai ki he Ako ngaahi fepoupouaki fakalaumālie mo e Ma’olunga ko Tupou mei he 2006 – 2008 ‘i he faka’amu ke langa hake ‘a e ngāue tu’unga ko e Puleako. Na’a ne hoko mei ai ki he fakalaumālie ‘i he Siasi. tu’unga ‘Inisipekita Ako ‘a e Siasi mei he 2009 –  Fakamālō ki he kau Palesiteni Ako mo e 2011. kau faiako kotoa kuo fai mai ‘a e kaungā ‘I he 2011 ki he lolotongaʹ ni, na’e fai fatongia toho palau, ‘i hono ako’i e to’utupu ‘o e ‘a Lopini Filise ko e Faifekau Pule ‘o e Vahefonua Siasi mo e Fonua. ‘Oku ou fakafeta’i ki he Niu Sila. ‘Oku kei ma’u ivi pe ‘a e Faifekauʹ ni, pea ‘Otua Mafimafiʹ koe’uhi ko e ta’u lahi e ‘oku kei poletaki mo ‘ene mo’ui ke ne faifatongia faifatongia ma’a e ‘Eiki ‘i hono Siasi ko e ma’a e ‘Eiki, kae’oua ke tu’utu’uni mai ‘a e Faiako. Ta’ehamai.  Fakamālō ki he kakai kotoa ‘o e Fonua mo ‘I he ta’uʹ ni (2013), ko e kakato ia e ta’u ‘e 50 e Siasi ‘i he ngaahi fepoupouaki mo e ‘a e tali ko au ‘a e Faifekauʹ ni ki he ui ‘a e ‘Eiki, ‘i ngāue fakataha ‘i he ngaahi ta’u lahi ne he fungavaka ‘o e Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o tau fengāue’aki ai. Tonga; ‘o tatau ‘i he ngaahi Ako’anga mo e ngāue  Fakamālō mo e talamonu ki he fakalaumālie. Konifelenisi Kakato ‘i ho’o mou loto lelei Ako: ke kei ngāue’aki e motu’aʹ ni, ke fakahoko 1950-1955 Akoteu ‘a e Kolisi ko Tupou e ngaahi fatongia ‘a e Siasi ‘i Tongaʹ ni pea 1956-1963 Ako he Kolisi ko Tupou ki he Fonua muli foki. 1964-1965 Kolisi Fakafaiako ‘a e Pule’anga  Fakamālō lahi ki he ngaahi Siasi 1975 Western Australia Institute of fakakonisitūtone ‘i Niu Sila, Metotisi Technology Perth, Teaching English as a Second Tonga, Siasi Fakatahataha, Siasi Tokaikolo language ‘ia Kalaisi, Siasi Tonga Tau’ataina mo e 1981-1983 University of the South Pacific Siasi ‘o Tonga; koe’uhi ko e ngāue (USP) fakatahataha kuo tau fetākinima ai, ‘o 1995-2000 Faith Evangelical Lutheran mahino ‘oku mo’ui pea toetu’u ‘a e ‘Eiki Seminary, Tacoma Washington ko Sisu Kalaisi ‘i he mo’ui ‘a e kakai Tonga Tohi Fakamo’oni Ako ‘i Niu Sila.  Lower living Certificate  Ko e faka’osi ‘o e fakamālō, ki si’oku hoa  Higher living certificate with public ‘ofa’anga, ‘Alisi Senitila Filise, mo e fānau  Teachers Certificate – Class 1, Class 2, mo honau ngaahi hoa – Lute mo ‘Aleki, Class3 Andrea mo Halatoa pea mo Ma’u mo  Certificate in Teaching English as a Funaki. Fakafeta’i ‘i he ngaahi lango-vaka Second Language lelei ke fataki ai e ngāue ‘a e ‘Eiki, ‘a ia  Bachelor of Education ‘oku fai ai ‘a e polepole mo e poletakiʹ.  Master of Arts in Christian Ministry Neongo kuo tō tau si’i ‘Alisi, kae fakafeta’i Tu’unga Fakalotu: Malanga Hoko ‘i he 1968 he ‘oku kei Satai ‘a Sihova; ‘o ne ‘omi ha pea fokotu’u Faifekau Akoako ‘i he 1986, ‘o fānau ke kukukaunaka e fatongiaʹ ‘o a’u ki hilifakinima ‘i he 2000. he ngata’anga. Fakamālō: ‘Oku ou fakafolau atu e fakamālō ‘Io, ko Sisu Kalaisi pe ‘a homau falala mo tuku kolōlia ki he ‘Otua Mafimafi, ‘i he ’anga mei he to’utangata ki he to’utangata. Faka’apa’apa atu, Lopini Filise Konifelenisi F a k a - Faifekau 90 ( 2 0 1 3 ) | 11

7. SALESI FINAU Fakatapu ki he ‘Otua Mafimafiʹ, ‘okuʹ ne ‘afio ‘i  1965 Fiji School of Medicine – Certificate hotau lotolotonga. Pea ‘oku ou kole ke u for Public Health Inspection fakamalumalu atu ‘i he tala kakato ‘o e  1975 Singapore Royal Society of Health Konifelenisi ‘eikiʹ ni, kae fai atu mu’a ‘a e School of Public Health – Diploma for fakamatala tu’aʹ ni, ki he anga ‘o e mo’ui mo e Health Inspection ngāue ‘a e tamaio’eikiʹ ni ka ko e sevaniti ‘a e ‘Eiki.  1988 University of South Pacific – Fakafeta’i ‘a hoku laumalie ‘o ta’engata, ‘i he Certificate in Legal Studies tauhi ‘ofa ‘a e ‘Eiki kiate au ‘ou a’usia ai ‘a hoku  2000 University of Sydney – Graduate ta’u fitungofulu ‘i he ‘aho 26 Tisema 2012, ko e Diploma in Public Health kakato ia ‘o e ta’u ngāue faka-Faifekau na’e ui au ki ai ‘e he ‘Eikiʹ ‘i he Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o Hili ‘a ‘eku ma’u vahenga mālōlō mei he Pule’anga Tonga. ‘i he 1990 ne u hiki ki ‘Aositelelia mo hoku famili Tupu’anga: Ko e ongo matu’a na’a ku tupu ai, pea na’e ‘ikai tuku ai ‘a e feinga ako. ko Sione Fili Finau mei Masilamea, Tongatapu,  2003 United Theological College – pea mo ‘Ilaisaane Fehi’anekina he Lotu Nau mei Bachelor of Theology Masilamea, Neiafu, Vava’u. Na’e fakahoko hona  2004 United Theological College – Master famili ‘i Vava’u he 1940, lolotonga ‘a e faiako ‘a of Theology Sione Fili Finau ‘i he Ako’anga ‘a e Siasiʹ ko Uatalū, Fakafeta’i na’e lava lelei ‘a e ngaahi feinga ‘oku ‘iloa ko Mailefihi ‘i he lolotongaʹ ni. ako kotoa na’e fai ‘i he tokoni mai ‘a e ‘Eiki. Na’e fa’ele’i au ‘i he ‘aho 26 ‘o Tisema 1942 Ngāue’anga: Tonga (1964 – 1990): Na’a ku pea ko e ta’okete au ki hoku ngaahi tehina ‘e toko ngāue ‘i he Potungāue Mo’ui ‘a e Pule’anga ko e ono, ko Palofesa Sitaleki Finau, Uilipimi Finau, ‘Inisipekita Mo’ui mei he 1964 – 1990. Ko e hili ia Viliami Eke Finau (kuo ne pekia), Siosaia Polota e ta’u ‘e 26 ‘a e faifatongia ki he fonua mo e Nau, Tevita & Kelepi Mafi pea mo hoku ngaahi Pule’anga ‘o Tonga pea u ma’u vahenga mālōlō tuofafine ‘e toko nima ko Seini Tokilupe Afeaki, mei he Pule’anga ‘i he 1990. Lute, Huni, Meliame pea mo Manusiu Mafi. Lolotonga ‘eku ‘i Tongaʹ ni, na’a ku kau atu Famili: Na’a ku ma’u uaifi kia ‘Ema Lu’isa mo hoku famili ki he Siasi Uesilianga ‘o Tonga ‘i Takeifanga ‘o Neiafu, Vava’u, ‘i he ta’u 1967 Vaololoa, pea na’a ku hoko ai ko e tangata lolotonga ‘eku ngāue fakapule’anga ko e Malanga Hoko ‘i he 1976. Na’a ku faifatongia he ‘Inisipekita Mo’ui ‘i he Falemahaki Pilinisi Ngū, Siasi he ngaahi ta’u lahi ‘i he ngaahi lakanga Vava’u, pea ngāue ‘a hoku uaifi ko e neesi ‘i he kehekehe. falemahaki tatau. Na’e fai tapuekina kimaua ‘e he ‘Aositelelia (1990 – 2005): ‘I he’emau ‘uluaki ‘Eiki ‘o fakakoloa’aki ‘a e fānau ‘e toko tolu, ko tu’uta ki Sene, ‘Aositelelia, ne mau kau ki he Seini Tokilupe ‘a ia ‘oku ne ma’u husepaniti kia fai’angalotu ‘o e Uniting Church ‘i ‘Aositelelia ‘i he Rev. Mosese Taufa. Hoko ki ai ‘a Salesi Fili Finau ‘a vahenga Auburn. Na’e falala ‘a e Siasi ‘o ia ‘oku ma’u uaifi kia Lautoa Faletau pea ‘oku ‘i ai fakakoloa’aki au ‘a e ngaahi fatongia, ko e ‘ena ki’i fanau ko Salesi Amafila ‘i Sia mo ‘Ema Palesiteni ‘o e Potungāue Ako Faka-Kalisitiane he Lu’isa ‘Anaumelie he Lotu Finau. Pea mo Irene ngaahi ta’u, Setuata Lahi he Siasi he ngaahi ta’u Angela ‘oku ne ma’u husepaniti kia Rev. Tevita lahi, pea pehe ki he Community Minister ‘i ha Tu’ikupulau Mone II pea ‘oku ‘i ai ‘ena ki’i fanau ngaahi ta’u ‘i he vahengaʹ ni pe. Ne lava lelei he ko ‘Alifaleti Jnr, Tevita Tu’ikupulau Jnr, Matiu taimi ko’eni ‘o fai ‘a e Lay Preaching Course he Sosaia pea mo ‘Eita Tu’ipulotu Jnr Mone. 1993 pea na’e malava ai ke u fakahoko malanga ki Ako’anga: Na’a ku ako he lautohi Pule’anga ‘i he kainga papalangi, ‘o ‘ikai ngata he vahenga Te’ekiu, pea u lava ai ki he ako lotoloto ‘a Auburn, ka ko ha Siasi pe ‘i he Uniting Church ‘i Sia’atoutai, pea u hoko atu ki he Kolisi ko Tupou. ‘Aositelelia. Na’a ku lava’i lelei ‘a e Lower Leaving Certificate Tonga (2005 – 2012): Ko e ako Tohitapu na’e (1960), Higher Leaving Certificate (1962) mo e fakahoko ‘i ‘Aositelelia, na’e fakataumu’a ia ke Maamaloa Loumaile (1962) mei he Kolisi ko tokoni ki hono tauhi fakalaumalie ‘a e kainga lotu Tupou. Ne u hū ai ‘o ngāue he Pule’anga ‘ou ma’u na’aʹ te tokanga’i. Ka ‘i he hili ‘a e ako na’e toe ‘a e ngaahi faingamalie lahi ke fai e ngaahi ako langa’i ‘i loto ‘a e fie tokoni ki he fonua mo e Siasi kehekehe ko e tokoni ki he fakalakalaka ‘o e ‘i Tonga. Fakafeta’i na’e fakaava mai ‘e he ‘Otua ‘a faifatongia kau ai ‘a e ngaahi feinga ako ko ‘eni: e matapa, ke u lele mai mo hoku hoa he 2005, ‘o ngāue fakataha mo e Pule Ako, pehe ki he kau 12 | Tohi Miniti

Tiuta ‘o e Kolisi ko Sia’atoutai, ‘i he teu’i ‘o e ‘ikai foki ke ngalo ‘a e Palesiteni Mālōlō, Rev. Dr. kaha’u ‘o e fonua mo e lotu. Na’a ma kamata ‘Alifaleti Mone ‘i he ngaahi fakalotolahi kotoa ngāue ‘i Sia’atoutai he kolo ko Filatelefia he 2005 ma’aku. Fakamālō foki ki he Sekelitali Lahi ‘o e peaʹ ma hiki ki he kolo ko Simana he 2007 ‘o tauhi Siasi, Rev. Dr. Tevita Koloa’ia Havea pehe ki he ‘a e fanau Tikonesi. Na’e ui kimaua ke ma hiki ki Talekita ‘o e kau Faifekau, Rev. Dr. Mohenoa Kolo Tapu he 2008 ‘o fakakakato ‘a e fiema’u ‘a e Puloka ‘i he ngaahi tokoni fakatautehina kotoa pe Konifelenisi. Lava ia ne ui kimaua ke ma foki ki kuo u lave monu’ia ai mo e famili. Simana he 2009 ‘o hoko atu ‘a e tauhi ‘o e fanau ‘Oku fakahoko atu foki ‘eku fakamālō ki he Tikonesi ‘o a’u mai ki Me 2012. Pule ‘o e Kolisi Sia’atoutai, Rev. Dr. Siotame Havea Lolotonga ‘eku faifatongia he Kolisi na’e toe mo e si’i kau Faifekau, kau faiako, mo e kau ngāue pole’i ai ‘ema mo’ui ki he ngāue faka-Faifekau pea kotoa pe na’a tau ngāue fakataha ‘i he Kolisi, ‘i he na’e fakahoko kita ko e Faifekau hoko ‘a e fetokoni’aki mo e fefakalotolahi’aki lolotonga ‘eku Konifelenisi he Konifelenisi hono Valungofulu ma ‘i he Kolisi. Fakamālō ki he Kolisi ‘i he ngaahi lotu fitu ‘i he 2010. hufia kotoa pe kiate au mo e famili. Taimi tatau na’a ku faifatongia ai he Kolisi, Fakamālō lahi ki he Setuata mo e Siasi ‘o na’e ui kimaua he konga kimu’a ‘o e 2012 ke ma Ha’avakatolo, ‘i he feohi mafana ‘i he ‘Eiki hoko ko e Faifekau Le’ole’o ‘i he Siasi ‘i lolotonga ‘a e ki’i taimi nounou na’a tau feohi ai Ha’avakatolo. Na’a ma tali ‘a e uiʹ ni mo e loto pehe ki ho’omou ngaahi lotu hufia kotoa pe. fakafeta’i he na’e hau’alofa’ia ‘ema mo’ui hono Faka’osi ‘a e fakamaloʹ ni ki hoku uaifi ‘Ema kei fie me’angāue’aki ‘e he ‘Otua ‘ema mo’ui Lu’isa Finau mo e fanau mo homou ngaahi fāmili ‘i vaivai. ho’omou tu’u tafa’aki ‘o poupou mo talia ‘a e ‘I he ‘aho 23 ‘o Me 2012 na’e hoko fakafokifa ngaahi ngafa fatongia kotoa pe lolotonga ‘a e kiate au ‘a e alangavakaa ‘o fai e kafo, lolotonga e fuafatongia ‘i he Kolisi Sia’atoutai. faka’osi’osi e fuafatongia ‘i he Kolisi Sia’atoutai ‘Oku ou kole fakamolemole atu ki he mo Ha’avakatolo, ‘o makatu’unga ai ‘a e poaki Konifelenisi Kakato, kapau na’e ‘i ai ha to’o mālōlō mei he ngāue ko e ‘uhinga fakatoketa, ‘o fatongia na’e ta’ekakato, pe tonounou, ko au ia a’u mai ki he Konifelenisi ‘o e 2013. Ka neongo ‘a mo hoku fakangatangata, kae tuku pe kia Satai e kafo ‘a e sino, ‘oku fai ‘a e fakafeta’i lahi ‘i he kei ‘oku ne fe’unga mo hoku vaivai. ma’u ‘a e mo’ui ‘o a’usia mai ai ha ‘aho fakahisitolia mo fakakoloa peheʹ ni. Fakafeta’i he Fakama’opo’opo e talaloto ni ‘aki e Saame 23: ko e ivi na’e ma’u ‘i he fua fatongia na’e fai ‘oku v4 ‘Io, neongo ‘ete ‘alu pe, ‘I he tele’a ‘oku lau ‘Itaniti ia. Ko e ivi ko ia ‘oku makatu’unga ai ‘a malu’aki ai ‘a Mate, e fakatu’amelie ki ha toka’one ‘a e folauʹ ni ki ‘E ‘ikai te u manavahe ki ha kovi; He ko koe ‘Itaniti. ‘oku ma feohi: Fakamalo: ‘Oku ou tomu’a fakamalo ki he Ko si’o tokotoko mo ‘akau, ‘Oku na ‘Otua Mafimafi ‘i he’ene kei fie me’angāue’aki fakafiemalie’i au. ‘eku mo’ui vaivai ‘i he famili, pule’anga, fonua mo V6 Ta ‘e toupili mai ‘a e lelei mo ‘ene ‘alo’ofa, e siasi. ‘Ikai ngata ai ka ko ‘ene taulama ‘o e hala ‘i hoku ngaahi ‘aho kotoa; fononga pea u a’usia lelei ai ‘a e Konifelenisi ko Pea ko ‘eku nofo ‘i he fale ‘o Sihova, ‘E fai pe hono faka’osinga ‘o ‘eku faifatongia ki he Siasi ‘o lauikuonga. Uesiliana Tau’ataina ‘o Tonga. Fakamo’oni ki ai ‘a e Himi 504: ‘Oku ou fakamalo atu ki he Konifelenisi ‘i he ui ‘Oku ou ‘ilo ‘a hoku Huhu’i; Ne fua ‘eku hia na’e fai ma’aku. Fakamālō ki he Tangata’eiki he funga ‘Akau, Palesiteni, Rev. Dr. ‘Ahio ‘i ho’o tokoni ‘O ui ke u ‘alu ‘o ma’u ‘a e mo’ui: Pea fakatauhisipi kotoa na’a ku lave monū ai mo hoku fakafeta’i na’a ku ‘alu ‘o ma’u. ki’i famili. Pea ko koe foki ‘a e Pule Ako ‘o e Kolisi Kae fefe ‘akoe, ‘akoe ‘ala? Sia’atoutai ‘i he 2005 ne u kamata faiako ai. ‘E Faka’apa’apa atu, Lotu mo e ‘ofa lahi Salesi Finau

8. SEMISI PONGI ‘Oku mau kole ke mau fakamalumalu atu ‘i he tala ‘Oku mau fakafeta’i mo fakamālō ki he ‘Otua kakato ‘o e Pangai ‘o e Konifelenisi, kae fai atu ‘a ko e Tamai, ‘Alo, Laumālie Mā'oni'oni. Mālō ’ene e tatau ko eni ‘i he ’emau a’usia ‘a e kakato ‘o e afeitaulalo ‘o ui homau ki’i famili ki he’ene ngāue, ta’u ngāue faka-Faifekau ‘i he Konifelenisi ko neongo ‘a ’emau ta’etaau, ‘o fakafou mai ‘i he hono 90. Palesiteni, Sekelitali mo e Konifelenisi Kakato ‘a e Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o Tonga. Konifelenisi F a k a - Faifekau 90 ( 2 0 1 3 ) | 13

Na’a mau kamata ngāue faka-Setuata ‘oku kei kotoa na’e lava, ko e ‘Otua pe ia, pea ko e ako ‘ema fanau, ko e foha ‘i he Kolisi ko Tupou tōnounou ‘i he ngāue ko ho’oku vaivai pea ‘ofefine lahi ‘i he Kolisi Kuini Salote pea fakaetangata ia. lautohi pule’anga ‘a e si’i taha. ‘Oku ou fiefia pe, he kuo pole mo’ui hoku Fakafeta’i ki he ‘Otua, he kuo kakato homau foha ke hoko atu ‘a e ngāue ‘a e ‘Eiki ‘o fakatatau ta’u ngāue,‘oku mau kei ‘inasi kotoa ‘i he manava ki he taimi ‘e finangalo ai ke ui haku fetongi ki mo’ui pea ma’u hoa kotoa ‘ema fanau pea ‘i ai mo he’ene ngāue. e fakakoloa ko e fanga makapuna. Fakatauange ki he Laumālie Mā'oni'oni ke ne Ko e ngāue na’e fai, neongo na’e ‘ikai ha poto fakamalumalu aipe mo tataki ‘a e Konifelenisi 90 fe’unga, ka na’e talilotu ‘a e ‘Otua pea faitangane ‘o e Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o Tonga. ai ‘emau mo’ui. Faka’apa’apa atu, Ko e ikuna ‘o e ngāue, na’e makatu’unga ia ‘i Semisi Pongi, Hakiti Pongi mo e kotoa ‘o e he taki fononga ‘a e ‘Otua Mafimafi. Na’e ‘ikai fai fanau mo e makapuna pea te mau kei tali KOAU ‘a e ngāue ki he malie’ia ‘a e tangata, ka na’e fai ki eni, fai mai ha’o folofola he ‘oku kei fakaongo atu he malie’ia mo e hoifua ‘a e ‘Otua. Ko e lelei ‘a ho’o tamaio’eiki.

FEHUʻI (O) KO HAI HA FAIFEKAU ʻOKU MĀLŌLŌ ʻE TOE MAʻU NGĀUE? (1) Na‘e tu‘utu‘uni ke toe ma’u ngāue ‘a Tevita Tu’ikupulau Mone 2, pea ke fakaongo ki he Palesiteni

FEHUʻI (P) KO HAI HA FAIFEKAU MĀLŌLŌ ʻOKU TAU PEHĒ KE FAI ATU ʻENE MĀLŌLŌ? (1) Na‘e tu‘utu‘uni ke fai atu ‘a e mālōlō ‘akinautolu ko eni: 1. Maka Tuʻakoi 20. Sāmiuela Maʻu 39. Tekilati Pilesa Palavi 2. Sione Siupeli Taliai 21. Taliai Toʻa 40. Vaʻingavale Veikoso 3. Lōpeti Taufa 22. Taniela Fisi’ihoi 41. Saia Uesi Tonu 4. Sione Alo Fakahua 23. Taniela T. Moala 42. Uikilifi Lavemai Vaka 5. Lataʻifaingataʻa Tauʻatāina 24. Dr. ‘Alifaleti Malakai Mone 43. Viliami Uini Langi 6. Malakai Niu Samate 25. Leaʻasi Tupou 44. Paula Vailea 7. Ponitini Tūʻuta 26. Ma’afu Hosea 45. Siaosi Tene Tiueti 8. Sione Haitini Finau 27. Samipeni Fangupo 46. Kalisitiane F. Fonua 9. Sione Kalāvite ʻUhila 28. Sione ʻOfa Fotofili 47. Sāmiuela M. Fualalo Vaea 10. Siosaia Tava Tupou 29. Fetoa Lutui 48. Peni Aku 11. Taniela Vaotangi 30. Lauhingoa Finau 49. Fifita Langoia 12. Vili Vailea Saulala 31. Siosiua Havea Palu 50. Nafetalai Ika 13. ‘Aisea Manu Kava 32. Viliami Ongoʻivaha Fā 51. Sione Haisila Taʻufoʻou 14. Mosese Vakasiuola Latu 33. Paula Vahaʻi (Local Pastor) 15. Peni Hafoka Taufa 34. Sione ‘Akau’ola Faletau 52. Sāmiu Taufa 16. Sione Kiteau Saafi 35. Sāteki Kolo 53. Mosese Moala Vakasiuola 17. Sione Tonga 36. Koliniasi Paula Maʻu 54. ‘Alifeleti ‘Akau’ola 18. Solomone Toʻa 37. Penisimani Nasilai 55. Siosaia Tukulā 19. Tevita Kava Halaifonua 38. ʻAisea Tuʻineau Latū 56. Sione Pasimi Vaea

FEHUʻI (S) PE ʻOKU ʻI AI HA MEʻA ʻE KAU KOVI KI HA FAIFEKAU? (1) Na‘e tu‘utu‘uni fekau’aki mo kinautolu ko eni: a. Similoni ‘Ilaiū i. Viliami Fifita e. Sonatane Halalilo k. Maloni ‘Alaimoana ‘Otukolo f. Niulolo Prescott l. Savinata Moala h. ‘One’one Tu’inauvai

(i) Ke nau mālōlō mei he ngāue faka-Faifekau. (ii) Ke nau taki taha totongi ‘a e nounou fakapa’anga pe koloa ‘oku nau mo’ua ‘aki. Kapau na’e ‘i ai ha ni’ihi kehe ‘e mahino ko kinautolu ia na’e tupu ai ‘a e 14 | Tohi Miniti

nounou, ‘e tuku ki he ni’ihi ko ia ke totongi fakafoki. (iii) Ke nau kau ki he polokalama fale’i mo akonekina mavahe (counseling) ‘a e Konifelenisi. ‘E toki fokotu’u mei he kau fai fale’i ‘a ‘enau taau ke toe hoko atu e ngāue faka-Faifekau mo ma’u potungāue pe ko e mālōlō melino ai leva ki ‘api. Fakamatala Fakamahino: (1) Ko kinautolu ‘oku fakamālōlō’i mei he ngāue faka-Faifekau ‘e to’o kotoa mo ha toe lakanga kehe faka-Siasi meiate kinautolu. Ko honau tu’unga Lotu Fehu’i pē te nau kei ma’u lolotonga ‘oku fakamālōlō’i mei he ngāue. Koe’uhi kuo fakamālōlō’i mei he ngāue faka- Faifekau, ‘e ‘ikai ke nau toe ma’u ha vāhenga pe ha monū’ia kehe mei he Siasi. (2) Ko e polokalama ki he ‘tokangaekina makehe’ (counseling), ko e fatongia ia ‘e tu’utu’uni ki ai ‘a e Kōmiti si’i ‘a e kau Faifekau. (3) Ka pehē ke toe foki ha taha ke ma’u ‘a e lakanga Faifekau, kuo pau ke ne fakakakato ‘a e tu’utu’uni ‘a e Konisitutone fekau’aki mo ha taha pehē.

(2) Na’e tu’utu’uni fekau’aki mo Lopiseni Vao, ke ne kei ma’u potungāue he kuo totongi kakato e nounou na’e hoko ‘iate ia. Pea ke ne kau ki he Polokalama Fale’i makehe ‘a e Konifelenisi.

(3) Na’e tu’utu’uni fekau’aki mo kinautolu ko eni: a. Tu’itapa Taufa: Ke fakakakato ‘a e faka’eke’eke ‘oku fai ‘e he Sekelitali Lahi fekau’aki mo e talafi pa’anga ‘oku lau kae’uma’a ‘a e mo’ua ki he Pule’anga ‘Amelika pea toki ‘omai ha fale’i pe ‘oku fakatonuhia ai ‘ene talangata’a. Ka pehē ‘oku ‘ikai, pea ‘e fokotu’u ke ne mālōlō mei he ngāue faka- Faifekau, pe ko ha tu’utu’uni kehe. [Ke toki fakakakato eni ‘e he Kōmiti Konifelenisi faka-Faifekau ‘i ha maau ‘a e ngāue ke fai]. e. ‘Aliki Pele: Ke to’o ‘a e Lakanga Faifekau Akoako meiate ia kae tau’atāina ke fakakakato ‘ene ngaahi fiema’u ‘a’ana faka’eia pe mo e ngāue’anga. Pea toki ha’u ‘o kamata fo’ou hake ‘i ha taimi ‘e pau ai hono loto ke fai kakato ‘a e ngāue faka-Faifekau. f. Semisi Tupou (‘Aositelelia): Ke ne mālōlō mei he ngāue faka-Faifekau, pea ke fai hano tokangaekina makehe (counseling) koe’uhi ‘oku ‘ikai fe’unga ‘ene to’onga mo e lakanga, tautautefito ki he tā ‘o e fānau iiki he lolotonga ‘a e Malanga. ‘E toki fokotu’u mei he kau fai-fale’i (counselors) ‘a ‘ene taau ke toe ma’u ngāue pe mālōlō mei he ngāue faka-Faifekau. h. Viliami L. Falevai (Tungua, Ha’apai): Ke ne mālōlō mei he ngāue faka-Faifekau, pea ke fai hano tokangaekina makehe (counseling). ‘E toki fokotu’u mei he kau fai-fale’i (counselors) ‘a ‘ene taau ke toe ma’u ngāue hili ‘a e taimi malu’i ‘a e Pule’anga (Ta’u ‘e 2) pe mālōlō ‘aupito mei he ngāue faka- Faifekau.

(4) Na’e tu’utu’uni ke hoko ‘akinautolu ko eni ko e kau tokoni makehe (counselors) ma’a e Konifelenisi: Lōpeti Taufa (Sea), ‘Alifaleti M. Mone, Tevita Tongamohenoa Puloka. Ko e Palesiteni mo e Sekelitali Lahi te na ‘atā ke tokoni ‘i hano fiema’u.

FEHUʻI (T) ʻOKU ʻI AI MO HA FAIFEKAU ʻOKU TAU TUKU TAʻE MAʻU POTUNGĀUE? (1) Na‘e tu‘utu‘uni ke tuku ta’e ma’u Potungāue ‘akinautolu ni: Tevita T. Mone -- (Mālōlō he faleʻi fakafaito’o) Sione Malamala Vaea -- (Mālōlō he faleʻi fakafaito’o) Tu’ilefu Tu’inauvai (Fak/iv) -- (Mālōlō he fale’i fakafaito’o) Suli Helu (Fak/iv) -- (Mālōlō he fale’i fakafaito’o) Kepueli Talaiasi (Fak/iii) -- (Mālōlō he fale’i fakafaito’o) Halatoaongo Vailea Saulala -- (Mālōlō he fale’i fakafaito’o) Mapele ‘Otumuli -- (Mālōlō he fale’i fakafaito’o)

(2) Na’e tu’utu’uni ke tuku ki he Potungāue Ako Tokoni’i e kau Faifekau mo e kau Setuata ke hoko atu e talanoa mo: Suliasi Kanongata’a (Kolonga 2) Kaluseti Fisi’ihoi (USA)

FEHUʻI (U) KO E HĀ ʻETAU TUʻUTUʻUNI KI HE FEHIKITAKI ʻE FAÍ? (1) Na‘e tu‘utu‘uni ke fakaongo ki he Palesiteni ʻo e Siasí 15

Fehuʻi (u). KO E HA 'ETAU TU'UTU'UNI KI HE FEHIKITAKI?

A. KO E FEHIKITAKI 'A E KAU SETUATA FAKA-KONIFELENISI TONGATAPU KOLOFO'OU Matālikufisi Lote ʻOhuafi 2 Nualei Tevita Vaioleti Tupou 2 FAHEFA Kala’au Sione Uaiselē 4 VAVA'U TU'ANEKIVALE Koloa Sateki Taukiʻuvea 3 Holeva ’Epeli Filimoehala 1 NUAPAPU Lape Suliasi Havea 2 HAʻAPAI. HA'ANO Muitoa Sione Fifita 3 Pukotala ‘Amanaki Tuaimeiʻapi 2 HA'AFEVA Fotuha'a ’Inoke Vaomotou 4 Matuku Mosese Moa 2 NOMUKA Fonoifua Taumuʻafono Mila 3 ‘EUA MU’A Ha’atu’a/Kolomaile Fukāʻeiki Toafa 4

NIUA FO'OU SAPAʻATA Fata'ulua Nehemaia Latoa Tongotongo 1 PETANI Tongamama'o Malakai Tavalea 1 Mu'a ’Alifeleti Kivalu 3 KO E NGAAHI ‘API SIASI

KOLISI SIA'ATOUTAI Tongamai Lotu Malamala 2 Tapuvao Tolokena Huihui 1 KOLISI MAILEFIH/ Fakalakalaka ’i Tuʻa ‘Aminiasi Vuki 1 SIU’ILIKUTAPU Pale’a & Leke Tuku ki he Vahefonua Vavaʻu/Fakapapauʻi Komiti Konifelenisi KOLISI HANGO Kenani- Mesui Fakaʻiloatuʻu 1 Kolisi Paea Kiu 1 KOLISI HOFANGAHAU Afu Tahi 2 KOLISI KO TUPOU (TOLOA) Senituli Napaʻa 1 TAUFAʻAHAU/PILOLEVU Talikava Sione Taʻufoʻou 2

KAU MA'U NGOFUA KE FAKAHOKO ʻO E "SĀKALAMENITI ʻO E ʻOHOMOHE" MO E "SĀKALAMENITI O E PAPITAISO" [Siulai 2012 – Siune 2013] (1) Faifekau ʻAhiʻahi & Faifekau Akoako: (i) Ko e Kau Faifekau 'Ahi'ahi kotoa pē, pea mo e Kau Faifekau Akoako kotoa pē, 'e teuteu'i ke nau fakahoko ’a e ongo Sākalameniti Toputapu ni. (ii) Koe'uhi ko e fakahoko ʻa e Sākalameniti ʻo e ’Ohomohe 'i he 'Uluaki Sāpate 'o e Mahina Kotoa pē, pea mo e ngaahi Taimi Pau ʻo e Sākalameniti, ʻe ngofua ke nau tokoni ki he Sākalameniti ’o e ’Ohomohe ’i he fakapotopoto ʻa e kau Faifekau ʻi he ngaahi ʻuluʻi vāhenga. (iii) Ko e Sakalameniti ‘o e Papitaiso ke fakahoko pe ‘e he Kau Faifekau Hoko. Tukukehe ha tukunga ‘oku fuʻu matuʻaki faingatamaki ki ha Faifekau Hoko pea fetuʻutaki ki he Palesiteni ‘o e Siasi mo e Kau Faifekau Sea pe Faifekau Pule ‘o e ngaahii Vahefonua takitaha. (2) Kau ki ai mo e kau Setuata ko 'eni: (i) Kau Setuata Faka-Konifelenisi kotoa pe ʻi he ngaahi kolo kuo ʻosi tuʻutuʻuni ke maʻu Faifekau Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi kolo kuo tuʻutuʻuni ke maʻu Faifekau, ka kuo ʻikai faingamālie ʻa e kau Faifekau kae ʻoatu ha kau Setuata Faka- Konifelenisi, ’Oku ʻi he fakapotopoto ʻa e Faifekau ʻUluʻi Vāhenga mo haʻane feongoongoi mo e Faifekau Sea pe Faifekau Pule ’o e Vahefonua ko iá ke tokanga ki ai.

(3) Kau Setuata Fakamafai ki he Sakalameniti ʻOhomohe ʻa e ʻEiki ʻi Muli : (i) VAHEFONUA SIASI UESILIANA TAUʻATĀINA 'O TONGA 'I NIU SILA:

1. ’Etika Matalave (Palmerston Nth) 4. Kafameiongo Tupouniua (Gisborne) 2. Paea Tuʻimana (Palmerston Sth) 5.Hauʻofa Halatanu (Hastings) 3. Sisi Sami (Nelson) 6. Masiu Faingataʻa (Asburton)

a) Famili Uesiliana (Pamure) - ’Opeti Taulongo e) Uesiliana Terapa - Tuitala Pohiva

16

(ii) a)VAHEFONUA SIASI UESILIANA TAU’ATAINA ’O TONGA ’AOSITELELIA: ( ʻOku vahevahe kinautolu ’e he Faifekau Pule Vahefonua ) 1. Kepueli F. Tauʻataina 19. ʻAisea Taufalele 2. Sitiveni Fifita 20. Taniela Taufuʻi 3. Siaosi Tamanika 21. Keola Fangalahi 4. ’Okalani Talanoa 22. Manulevu Fifita 5. Paea Moala 23. Pita Kafoika 6. Siaki Fakatele 24. Sitiveni Fa 7. Viliami ʻAkau’ola 25. Heseti Fine 8. Nasili ’Ofa 26. Filimone Uhi 9. Punou Haʻunga 27. Fisipuna Tuiaki 10. Sione Katoa 28. ’Amipeliasi Fangupo 11. Temisi Lafitani 29. Nganatatafu Potesio 12. Kepueli Mahe 30. Semisi Vakalahi 13. Siaosi ʻU Kupu 31. Samisoni Moimoi 14. Filipe Panuve 32. Salesi Kolo 15. Sifa Hifo 33. Sonatane Tupou 16. Sione ʻOfahengaue 34. Nokelevu Faingaʻa 17. Seuli Matalave 35. Tevita Fotu 18. Taniela Pakileata 36. Tuʻipulotu Kailahi

e) Siasi SUTT Mafuaola, Vikatolia

1 Sione Palauni Vaotangi 3 Tēvita Kafoika 5 Tuia Vea 2 Teputepuʻimaka Metuisela 4 Leonati Mataele 6 Siosiua Fine Mafi 7 Sione Militoni Halahala

f) Nukuʻalofa, Brisbane Siaosi ʻOfanoa h) Faiʻangalotu Fakaongoongo ki he Poate ki Muli. 1) Lisiate Prescott 2) Talanoa Latū 3) Peni Fatai 4) Sateki Kali (iii)‘AMELIKA: VAHEFONUA SIASI UESILIANA TAU’ATAINA ’O TONGA ( ʻOku vahevahe kinautolu ʻe he Faifekau Pule Vahefonua) 1. Takivaha Tupou 9. Lose Ika 2. Feleti Tukutau 10. Samiuela Pulu 3. Mafi ’Ofamoʻoni 11. ’Elikena Fieʻilo 4. Nafetalai Pouanga 12. ’Isoa Takeifanga 5. Tohitangi Koula 13. ’Aseli Kafoa 6. Vaka Manu 14. Foʻou Tuʻuholoaki 7. Siolei Vea 15. Neva Fāinu 8. Henelī Paea 16. Sione ’Asikati Finau (iv) HAʻAMOA (PANGOPANGO) Siasi Uēsiliana Tauʻatāina 'o Tonga 1 Tafuna - Sinalī Fekau 2) Siasi Fakatahataha Lotu Lilo – Taipaleti Moala (v) Sawana, Lomoloma - Siosaia Fine Mateaki

E. KO E FEHIKITAKI 'A E KAU FAIFEKAU KO E PALESITENI Dr. ‘Ahio 5 KO E SEKELITALI LAHI MO E MODERATOR KONIFELENISI Dr. Tevita Koloaʻia Havea 5 NGAAHI SIASI PASIFIKI KO E FAIFEKAU FAKA-TUʻI Dr. 'Ahio 7 ‘EIKI MINISITA MOʻUI PULEʻANGA TONGA ‘Eiki Nopele Tuʻiʻāfitu (F/Ah. 2) 1 KO E NGAAHI POTUNGAUE 'A E SIASI 1. POTUNGĀUE AKO TOKONI'I 'A E KAU FAIFEKAU & SETUATA Talēkita Dr. Tēvita. T. Mohenoa Puloka 4 2. POTUNGAUE AKO FAKA-KALISITIANE Talēkita Tāufa Filiai 1 Tokoni Kau Faingataʻaʻia (Crisis Ministry) . Kamata 2014 ‘Ikani Taliai Tolu 1 Faifekau Tokoni Siosiua Tauʻatāina 1 ’Etilati Vaʻenuku (F/Ak.3) 1 3. POTUNGAUE 'EVANGELIO Talēkita Falematāpule Lomu 3 Faifekau Tokoni Feleti Vakaʻuta 3 Selome Tonga 2 Tuʻitapa Tāufa 1 Tokoni ʻo ka fiemaʻu ’i he faleʻi ’a e Toketā Siosiua Tuʻitavuki 3

4. POTUNGAUE AKO Palesiteni Ako. Kamata Sanuali 2014 Dr. Meleʻana Puloka 1 17

Tokoni Palesiteni Ako. Kamata Sanuali 2014 Dr. Fisiʻihoi Mone 1 Inisipekita Ako Pule Liuaki Fungalei 1 ʻOfisa Ako Maʻolunga Tulutā Fisiʻihoi 1 ‘Etuate Manuofetoa (F/Ak.4) 2 KO E NGAAHI ‘OFISI ‘A E SIASI 1. PAʻANGA. Sekelitali Pa'anga Tēvita Haukinima 27 Tokoni Sekelitali Pa'anga. Kamata Sanuali 2014 Fiemaʻu ha taha ʻAtita Fakalotofonua Kava Mone Fisiʻihoi (F/Ak. 4) 7 ʻOfisa ki he ngaahi ngāue faka-Pangike ’a e Siasi Obey Samate 5 2. TOHI FANONGONONGO, HAAFE HOUA & TOHI KAKAI ʻEtita Tēvita Malila ‘Ofahulu 16 Tokoni ’Etita& Ako ’i muli Tevita Tupou 9 Faifekau Taumohaʻapai Taufa 4 3. LILIU TOHI MO E PULUSI TOHI& ARCHIVE Sela Naʻa Latū 3 4. NGAAHI PISINISI FAKALUKUFUA Pule (Business Manager) Fiemaʻu ha taha Tungī Colonate Māvae Fonokalafi 8 5. KELEKELE, KOLOA & LANGA ʻOfisa Pule Fiemaʻu ha taha 6 Sekelitali Fakataha Kau takilotu ’o Tonga Filifaiesea Lilo 1 KO E NGAAHI AKO ʻA E SIASI A) KO E NGAAHI AKO’ANGA MAʻOLUNGA KI HE KAKAILALAHI (TERTIARY SCHOOLS) 1. AKOʻANGA TOHI TAPU KO SIAʻATOUTAI Pule Ako Dr. Siotame Havea 4 Pule Ako Tokoni Dr. H. Taliai Niumeitolu 4 Tiuta Lahi Siosifa Koloti Maʻu 2 Makisi Finau &Polokalama Aʻu ki Ai 3 Kau Faiako Dr. Maʻafuʻotuʻitonga Palu 4 Lopeti Kavaliku 9 Penisimani Mone 7 Tevita Ng. Tapueluelu 3 Folauhola Taukafa 10 Tevita Fakataha Toʻa 6 Taniela Veamatahau 6 Sione Folaumoetuʻi 4 Melo Kale 4 Filimone Uili 3 Maika Lutui (F/Ak.2 ) 2 Makalofi Kakala (F/Ak.2) 2 Dr. Siliveinusi Tiueti 1 Sioeli Kavafolau 1 Faiako Polokalama Kakai Fefine & Ako Taʻu 1 Kalotia Tuʻimana (F/Ak.2) 1 ʻOfisi Paʻanga Sione Movete ‘a e langi Vao 2 Manu ‘Iongi (F/Ah.1) 1 Pule Faama Tutone Maʻasi 1 Laipeli Sioeli Vaiangina Sipaisi (F/Ak.2) 2

Polokalama Ako Taimi Kakato Nopele Tuʻiʻafitu (F/Ah. 2) 5 ʻAisea Vaomotou (F/Ak. 4) 5 Tuʻuta Sekeni (F/Ak. 4) 3 Fotofili Namoa (F/Ak.4) 3 Uikelotu ’Ohuafi (F/Ak.4) 3 Kotoni Fihaki (F/Ak 3) 3 Tuʻihalangingie Finau (F/Ak 4) 2 Kitione Palavi (F/Ak 3) 1 Pailoni Keitahi Talia (F/Ak 3) 2 Samiuela Halaʻufia (F/Ak 3) 1 Viliami Ngahe (F/Ah.2) 1 Viliami ’Ofahengāue (F/Ak 4) 1 Vinika Latū (F/Ak.4) 1 Kamata Sanuali 2014 Lose Koloa (F/Ak.2) 1 Sione Pangataʻa (F/Ak. 2) 1 Fili Tuʻiʻonetoa (F/Ak.3) 1 Polokalama Ako Taʻu 1 Taniela Fangupo (F/Ah.1) 1 18

Vili Pele (F/Ah.1) 1 Viliami Mateialona Manoa (F/Ah.1)) 1 Tuʻinamoana Latu (F/Ah.1) 1 Solomone Piutau Moʻunga (F/Ak.4) 1 Penisini Uili (F/Ak.4) 1 Holofoni ’Aukafolau (F/Ak.2) 1 Lauhingoa Tupou (F/Ak 1) 1 Tuʻilefu Tuʻinauvai (F/Ak 4) 1 Kisina Toetuʻu (F/Ak 1) 1 ’Ulungā Sikaleti (F/Ak.1) 1 ‘ Viliami Selupi ’Ofa (F/Ak. 1) 1 Lopeti Taliaʻuli Mosaʻati (F/Ak.3) 1 Viliami Taumoepeau (F/Ak 1) 1 Pakilau Tukulā (F/Ak 3) 1

2. KOLISI NGOUE KO HANGO (‘EUA) Pule Ako Sione Taungākava (F/Ak.4) 1 Tokoni Pule Ako Fiemaʻu ha taha Tiuta Lahi. Siale Touʻanga Pani 1 Tiuta Ngoue Vili ʻAholelei Manu (F/Ak.3) 2 Falemisini Taufahema Maumau (F/Ak. 2) 2

3. TUPOU TERTIARY INSTITUTE [T.T.I.] Talēkita. Kamata ‘i Sanuali 2014 Dr. Tevita Hala Palefau 1 Dean Academic Dr. ʻUngatea Fonua Kata(F/Ak.4) 3 Dean Academic Support Samiuela Manitisa Fonua (F/Ak. 4) 5 Tiuta Lahi Simote Mesuilame Vea 1 Program Manager Saimonitā Paongo (F/Ak. 4) 5 Faiako Dr. Petelo Taukei ‘Ahomana (F/Ak 4) 1 E) KO E NGAAHI AKOʻANGA MA’OLUNGA (SECONDARY SCHOOLS) 1 KOLISI KUINI SALOTE Puleako Dr. ‘Asinate Foakautuʻu Samate 1 Faifekau Mosese Lataimuli ‘Atiola 1 Tiuta Lahi Tutaleva Lolohea 2 Faiako Toutai Laulaupeaʻalu 2 Simione Halaifonua 4 Leopino Mafileʻo (F/Ak.3) 3 Semisi Latū Leo (F/Ak.4) 4 Kamata Ako Siaʻatoutai 2014 Fili Tuʻiʻonetoa (F/Ak. 3) 3 2 KOLISI KO TUPOU Pule Ako. Kamata Sanuali 2014 ‘Alifeleti ‘Atiola 1 Tokoni Pule Ako (Academic) Liliō Fakavā (F/Ak.4) 2 Tokoni Pule Ako (Administration) Longinusi Tuʻipulotu 5 Tiuta Lahi Likiō ‘Atiola 4 Kau Tiuta Raymond Manu (F/Ak. 4) 5 Tuʻipulotu Sāmiu (F/Ak. 4) 5 Minoa Fifita (F/Ak. 4) 5 Fotuʻatungua Tuʻakoi (F/Ak 4) 2 Sione Uikilifi Tonga (F/Ak. 2) 2 Kautonga Folauhola (F/Ak.2) 2 Pule Faama Fiemaʻu ha taha 3 AKO MA'OLUNGA KO TUPOU Pule Ako Tevita Tuʻipulotu Finau 2 Tokoni Puleako (Academic) Taniela Manuofetoa (F/Ak.4) 2 Tokoni Puleako (Va'a Nukunuku) Katalina Lutui (F/Ak.4) 2

Tiuta Lahi (Vaʻa Vaoloa) Visa Vakalala Taufuʻi 7 Sitiveni Palu (F/Ah.2) 4 ‘Atunaisa Fihaki (F/Ak. 4) 3 Simione ‘Aholahi (F/Ah.1) 2 4 TAPUNISILIVA Puleako [Fehikitaki Palesiteni Ako] Tiuta Lahi Kemueli Tolu (F/Ak. 2) 3 5 KOLISI MO'UNGA 'OLIVE (Kolonga) Puleako. ‘Osi ki Tisema 2013 Samiuela Tukutau 2 Tiuta Lahi Simote ‘Iloahelotu Finau 1 19

6 KOLISI MAILEFIHI & SIU'ILIKUTAPU (Vavaʻu) Tokoni Puleako Senitimita ‘Uhila 3 Tiuta Lahi ‘Atunaisa Mafileʻo 3 Tiuta Haukinima Vaka 3 7 KOLISI TAUFA'AHAU & PILOLEVU (Haʻapai) Pule Ako Siosiua Selu Pele 2 Tiuta Lahi & Faifekau Sione ‘Atupuha Koloti (F/Ak/4) 2 KOLISI TUPOUTO’A (Nomuka). Puleako Semisi Fungalei 5

8 KOLISI HOFANGAHAU (‘Eua) Pule Ako Folau Fifita (F/Ak. 4) 4 Tiuta Lahi ʻAisea Falefao ‘Eukaliti (F/Ak. 4) 4 9 KOLISI LOTOLOTO (Houma) Pule Ako ‘Elone Fakavā 3 10 KOLISI LOTOLOTO (Pea) Faiako Paula Sinani Toʻa (F/Ak. 3) 3 11 AKOTEU MAAMALOA Puleako Sepuloni Folau F/Ak 4) 2 VAHEFONUA TONGATAPU 1. FAIFEKAU PULE VAHEFONUA Tuʻinauvai ʻAsaeli 5 2. VAHENGA KOLOFO'OU. Faifekau Pule Tuʻinauvai ʻAsaeli 5 Faifekau Tokoni Tēvita Latailakepa 5 Ngele'ia & Faifekau ki he Tonga High School Timote Fangalahi 2 Fanga ‘o Pilolevu & Falemahaki Siosifa Pulu 3 Mataika Taniela Tamoʻua 4 Halafo'ou & Teacher’s Training College & Community Tuʻa Tangiketatau Latū 3 Halaleva Paula ‘Ahoʻatu Peu 3 Puke Sitanimoa Latū (F/Ah.1) 2 Faifekau Malolo : 3. VAHENGA KOLOMOTU'A . Faifekau Pule Siaosi Tapaʻatoutai Palu 5 Tokoni ki Kolomotu'a Samisoni Tuiaki 3 Sopu 'o Taufa'ahau. Sione Nisani Tolu 2 Tufuenga Sione Fakasiʻiʻeiki 2 Hofoa Mapele ’Otumuli 1 Hala'ovave Taniela Manu 2 Faifekau Malolo: Peni Hafoka Taufa, Koliniusi Paula Ma’u, Siosaia Uesi Tonu, Dr. ’Alifaleti Malakai Mone . 4. LONGOLONGO Viliami Tonga Mafi 3 Faifekau Malolo: Ponitini Tu’uta 5. MA'UFANGA Filimone Lomekina Pahulu 1 Ta'ehaloto Koliniasi Takau 2 Houmakelikao Siueni Lutui 2 Nukuhetulu Tevita Soakai Tuʻitupou (F/Ak.3) 3 6. POPUA Tevita Manatu Folau 1 7. FASI MO E AFI Neti Tuʻiʻonetoa 3 8. HAVELU LOTO & Faifekau ki Falemahaki Sione Finau Haʻangana 4 Faifekau Malolo : Lopeti Taufa, Lea'asi Tupou, Sione Kiteau Saafi. 9. TOFOA & Faifekau ki Falemahaki Talanoa Sekeni 2 Papitaiso Laumalie Ma'oni'oni Vilivaka ‘Aholelei 2

10. PEA Taʻuteau Taufa 4 Lomaiviti ’Ofa Lui 1 Faifekau Malolo: Sione Lataifaingata’a Tau’ataina, Viliami Fā

11 TOKOMOLOLO Viliami Heneli Vete 4 Faifekau Mālōlō Tekilati Pīlesa Pālavi 12. VEITONGO ʻEfoti Tangataevaha 2 13. HA'ATEIHO & Kolisi Tonga 'Atele, Vaʻa USP Mateaki he Lotu Fihaki 2 14. FOLAHA Tevita Kava Mone 3 15. VAINI Mele Malinga Mausia 1 Hu'atolitoli Viliami Fanaika 4 Kolose Sitaleki Likiafu 1 Longoteme Masiva ‘Ofa 3 Faifekau Mālōlō: Tuʻipulotu Malakai Pomana 16. MALAPO Kepueli Kaufusi 1 Faifekau Malolo:Penisimani Nasilai, Lopini Filise 17 TATAKAMOTONGA Pulonga ‘a Tonga Iki 3 Tatakamotonga II Viliami Lopiseni Vao 4 Fātumu Poasi Mafi 1 Tatakamotonga III Peni Hengehenga (F/Ak.2) 2 Haveluliku Soane Sio Tolu (F/Ah.1) 2 Faifekau Malolo : Sione Haitini Finau, Taniela Takapautolo Moala 18 LAPAHA Dr. Langi Fine 2 20

19 HOI Tevita Kolo ‘Ohuafi 1 Faifekau Malolo: Peni Aku 20 PELEHAKE Salesi Kali 1 Holonga Savieti Tuʻitupou (F/Ak 1) 1 'Alakifonua Siokivaha Timani 2 21 FUA’AMOTU Moli Moʻunga Fakavā 1 Mala'e Vakapuna Tēvita Folau Mausia 3 'Ahononou Mosese Lokotui 1 Nakolo Mekulio Meʻafoʻou 1 Faifekau Malolo : 22 HA'ASINI Fekeʻila Fotofili 1 Lavengatonga Faaki Kafa 1 23 TALAFO'OU Siosifa Talakai 3 Nukuleka Sikaiona Vakatapu (F/Ak. 2) 2 Faifekau Malolo : Uikilifi Lavemai Vaka 24 NAVUTOKA Siaosi ‘Ofa Moala 4 Manuka Kaulave Falepapalangi 1 25. KOLONGA Sione Hautau Tāufa 1 'Eueiki Viliami ‘Epenisa (F/Ak.4) 4 Kolonga II Tevita Malekamu Manu (F/Ak 1) 1 26. NIUTOUA ‘Alipate Lolohea 1 27. AFA Sateki Talāsinga 3 28. HOUMA Pohahau Palu 1 Ha'akame Pierre Vimahi (F/Ak.4) 2 Makapaeo Tevita Finau Takafua (F/Ak,2) 2 Faifekau Malolo: Siosaia Tava Tupou. 29. LAKEPA Tisileli Finau 2 30. 'UTULAU Sekona Tauveli 1 Faifekau Malolo: Kalisitiane Fekauʻaki Fonua Ha'alalo Sione Totau Havea (F/Ah.1) 1 31. NUKUNUKU Sione Finau Haukinima 3 Fatai Sione Felesi Taupaki 3 Nukunuku Hihifo Sioeli Tupu Finau 3 Nukunuku Hahake Penisimani Kaihau (F/Ah.1) 1 Faifekau Malolo: Samiuela Ma’u, 32. MATAHAU Leaʻaepeni Koloa 3 33. VAOTU'U Minoneti ‘Aukafolau 2 Faifekau Malolo: Samiuela Melekiseteki Fualalo Vaea, Samipeni Fangupō 34. FAHEFA Sione Mapuhola 4 Ha'utu Pelikani Kauvaka 3 35. TE'EKIU Latū Kakau Nuku 2 Faifekau Malōlō: Sione Tonga, Fetoa Lutui. 36. KOLOVAI Samiuela Ika Tuʻiʻonetoa 1 Ha’avakatolo Finefeuiaki Mafi 1 Masilamea Tevita Muli Liu 1 'Atatā ‘Ovaleni Manuofetoa 4 37 FO'UI Paula Kali 3 38. KANOKUPOLU Poasi Kilisimasi 1 Haʻatafu Suliasi Kanongataʻa 1 Faifekau Malolo: Viliami Uini Langi 39. 'AHAU Samiuela Vaʻinga Lautī 3

VAHEFONUA VAVA’U 1. KO E FAIFEKAU SEA. Viliami Tuʻakoi 2 2. FAIFEKAU PULE Tuʻipulotu Faletau 2 FAIFEKAU TOKONI & mo Falemahaki Pohiva Lotoʻāhea 2 3. FAIFEKAU PAK & PEV Tevita Talikimuli Fā 1 4. 'OFISI SIASI Sioeli Pangia Tatafu 7 5. NEIAFU & Vava'u High School Tuʻipulotu Faletau 2 Falaleu ‘Etuate Fusi (F/Ak. 2) 2 Toula Fonovai Tangimana 1 'Alo-'i-Talau Tevita Talasinga 2 'Utulei Sione Tiueti Makasini 3 Masilamea Vaisa Talakai 2 Faifekau Malolo : Maka Tu‘akoi, 6. MAKAVE Sione Fonokalafi Vailea 2 'Utui Sione Uhi Mafi (F/Ak 1) 1 Okoa Sailasa Mana Puamau(F/Ak.3) 3 21

Oloʻua Penisoni Pauʻuvale (F/Ak.2) 2 Faifekau Malolo: Taniela Fisi’ihoi, Kalavite ’Uhila, Nafetalai Ika 7. OFU Peni Nafe Kuila 3 Faifekau Malolo: Malakai Niu Samate, Paula Vailea 8. LEIMATU'A Kimami Takeifanga 1 Feletoa Sione Moala Puniani F/Ak) 1 Mataika ‘Amanaki Henoa Veaʻila (F/Ak.4) 1 Faifekau Malolo: Vilivaka Vailea Saulala, Va’ingavale Veikoso, Lauhingoa Finau, Tevita Sekeni. 9. HA'ALAUFULI Sione Ikamanu 2 Faifekau Malolo : Siosiua Havea Palu 10. TAʻANEA Fonofā Mafi 1 11 HOLONGA Taʻuteau Havea 3 Faifekau Malolo: Ma’afu Hosea 12. TU'ANEKIVALE Soape Latū 2 13. HOUMA Solomone Tiueti 3 Mangia Pongi ‘Auka Tauvaka (F/Ah.1) 2 Ha'akio Feʻofaʻaki Fusikata (F/Ak. 4) 3 Faifekau Malolo: Tevita Kavapalu Halaifonua 14. PANGAIMOTU Viliami Pauʻu Liku 3 'Utungake Simione Tolutaʻu (F/Ak.2) 2 Talihau Pita Tulahe 3 15. TAOA Taufa Manu 2 Vaimalō Venilaite Fine Paea (F/Ak 1) 1 16. TU’ANUKU Sese Fetaiaki Moli 2 Faifekau Malolo: Sione ’Ofa Fotofili 17. TEFISI ‘Isileli Taʻufaʻao 1 18. LONGOMAPU ‘Emosi Taʻufoʻou 1 19 FALEVAI Musika Vailea 1 Kapa Litani Vailea (F/Ak. 3) 3

20. TAUNGA Kelepi Tupou 2 21 ’OTEA Sione Uepi Fā 1 22. HUNGA Timote Tauʻatāina 3 Faifekau Mālolō: ‘Alifeleti ‘Akauʻola, Tuʻa Mahe 23. NUAPAPU Kulima Tafea 1 Matamaka Selavia Metui (F/Ak.2) 1 Lape Fiema’u ha taha. ‘Oku tauhi Setuata Faifekau Malolo: Sateki Kolo, ’Okalani Kata 24. OVAKA Masiu Veamatahau 3

VAHEFONUA HAʻAPAI 1. KO E FAIFEKAU SEA Sione Finau ‘Ulufonua 1 2. FAIFEKAU PULE. ’Opeti Fangupō 1 3. FAIFEKAU PAK & PEV Fonua ki he hau ’Ahokava 3 4. PANGAI & Ha’apai High School ‘Opeti Fangupō 1 Faifekau Malolo: Sione Alo Fakahua 5. KOULO Malaʻefoʻou Kava 1 Holopeka Tevita Talanoa Vea 2 6. LOTOFOA Samiuela Tai 4 Fotua Kongaika ‘Unga 4 Faleloa Sione Maryposa Taka 2 Fangaleʻounga Tevita Fakaʻosifolau Laʻakulu 3 Faifekau Mālōlō: Samiuela Lamatau Akoteu 7. HIHIFO / TONGALELEKA. & Faifekau Falemahaki Vilitonu Satini 1

8. HA’ANO Tuʻalongo Lolohea 2 Pukotala Fiemaʻu ha taha. ’Oku tauhi Setuata 1 Fakakakai Monty ʻOlimipino Kioa 3 Faifekau Malolo: ‘Aisea Tu’ineau Latu, Siaosi Tene Tiueti 9. LOFANGA Keuli Mafi 1 Moʻungaʻone Semisi Fonua Saafi 3 Faifekau Malolo: ‘Aisea Manu Kava 10. ‘UIHA Tevita Tavaivuna ‘Eukaliti 1 Faifekau Malolo, Sione Pasimi Vaea, Tupou Feimoefiafi Felemea Mikimasi Fotu (F/Ak.4) 1 Faifekau Malolo : Silakivai Fifita

11. FAIFEKAU PULE (Vahe Lulunga) Taniela Vahaʻakolo 1 12 HA’AFEVA Taniela Vahaʻakolo 1 Kotu Felenisisi Tauʻatāina (F/Ak.2) 2 22

13. FAIFEKAU PAK & PEV. Nofo ki Haʻafeva ’Ilaiakimi Lafoʻou Toutaiolepō (F/Ak 3) 1 14. ‘OʻUA Manase Taufa Vea (F/Ak. 2) 2 15. TUNGUA Tevita Feimoefiafi 1 16. FAIFEKAU VAHENGA ‘OTUMUʻOMUʻA Fataimelo Vailahi Taufa 1 17. NOMUKA Fataimelo Vailahi Taufa 1 Filipai Tekiteki Vailea (F/Ak.2) 2 Mango Tangimeimuli Tuʻipulotu 3 Faifekau Malolo: Solomone To’a, Taliai To'a.

VAHEFONUA ʻEUA 1. FAIFEKAU PULE Kisepi Havea 1 2. FAIFEKAU PAK & PEV Tēvita Fakalolo 3 3. 'OHONUA Kisepi Havea 1 Tokoni ki ‘Ohonua Sateli Loseli 1 Pangai Maʻake Palei (F/Ah.1)) 2 Tufuvai ’Aukamea Havea (F/Ak .3) 3 Taʻanga. Vili Fangupo Vaka 3 4. HOUMA Filisione Nau 2 5. ANGAHĀ-FUTU Samisoni Pulu Halahala 4 Mata'aho Sefita ‘Etoni 2 Sapa'ata Taniela Palavi 3 6. MU'A Filipe Uesi 3 Ha'atu'a / Kolomaile Fiemaʻu ha taha. ‘Oku tauhi Setuata 7. PETANI Sione Sitiveni Timani 1

VAHEFONUA NIUA TOPUTAPU 1. FAIFEKAU PULE Nafetalai Fotu 4 2. FAIFEKAU PAK & PEV Nafetalai Fotu 4 3. HIHIFO & Faifekau ki he Niua High School Nafetalai Fotu 4 4. VAIPOA ‘Alifeleti ‘Aholelei (F/Ah.1) 2 Falehau Tevita Kava Vakalahi (F/Ah.1) 2 Tafahi Feʻaomoeata Taufa Talakai (F/Ak 1) 1

VAHEFONUA NIUA FO’OU 1. FAIFEKAU PULE Mosese Halaʻufia 4 2. FAIFEKAU PAK & PEV Mosese Halaʻufia 4 3. SAPA'ATA & Faifekau ki he Kolisi Pule’anga Mosese Halaʻufia 4 Mataʻaho Tapavalu Takai (F/Ak.2) 2 4. 'ESIA Tahilanu Tongamana 4 5. PETANI ‘Ikani Lisiate (F/Ah. 1) 1

VAHEFONUA NIU SILA (vakai ki he fokotuʻutuʻu foʻou) 1. FAIFEKAU PULE / FOAKI FAINGAMALIE IMMIGRATION Lopini Filise 3 2 FAIFEKAU TOKONI. Nofo ki he Vahenga Hamilton ʻAtunaisa Siale 1 3 FAIFEKAU PAK & PEV. Nofo ki he Vahenga ’Otahuhu Haloti Molitika 1 4 ’OFISI ’A E SIASI Tokoni Tauhi Pa’anga ki he Faifekau Pule Filipe Sitini Samate (F/Ak. 4) 6 Sekelitali ’Ofisi Vahefonua Saia Sisitoutai (F/Ak 1) 1 Potungāue ʻa Fafine ‘Olive Seneti Fiusati 2 Vahenga Mangere Lopini Filise 3 Vahenga Moʻunga ki he loto Sione Katoa 1 Vahenga Wellington Uaisele Manoa 1 Vahenga Saute Niu Sila Tongia Lagoia 1 Vahenga Whangalei Tevita Langi 2 Kau Faifekau Tokoni ki he ngaahi Faiʻangalotu Vahenga Fono Taaʻi ki muli ‘Ahio (F/Ak.2) 1 ’i he fokotuʻutuʻu ’a e Faifekau Pule Vahefonua Nasoni ‘Ofamoʻoni (F/ak 2) 1 Sione Pangataʻa (F/Ak 2) 1 Tevita Kaliopasi Finau (F/Ak/1) 1 Filositati Kata (F/Ak 1) 1 Sela Fonua Pomelile (F/Ak.1) 1 Ivanhoe Ikavuka (F/Ak.1) 1 Kamata Sanuali 2014 Samiuela Tukutau 1 Methodist Church in New Zealand-St John and Trinity Dr Nasili Vakaʻuta 6 Theological College 5 Faifekau Malolo: 23

VAHEFONUA ʻAOSITELELIA 1. FAIFEKAU PULE Matafonua Fotofili 2 2. FAIFEKAU PAK & PEV Matafonua Fotofili 2 3. FAIFEKAU TOKONI Fiemaʻu ha taha 4. ’OFISI ʻA E SIASI 5 Tokoni Tauhi Pa’anga ki he Faifekau Pule. Sione Mataele Pinomi (F/Ak. 4) 8 6 Tukulolo, Brisbane Sione ‘Ale 2 7 Melipoane Haʻofanga Faingaʻa 1 8 Robinvale ‘Isileli Tongatuʻa (F/Ak.2) 2 9 SUTT Vikatolia (Mafuaola). Sione Uesile Tuʻakoi 2 10. Unitinga Church in Australia :– Sydney, Mascot Valamotu Palu 3 11. : Vahenga Lotu Tonga Ke toki fakapapauʻi ‘e he Komiti Konifelenisi. : United Theological College Dr. Jione Havea 14

Faifekau Malolo: Taniela Vaotangi, Sione Faletau, Fifita Langoia, Salesi Finau.

VAHEFONUA ʻAMELIKA 1. FAIFEKAU PULE VAHEFONUA. Nofo ki Tapanekale Dr. Sela Taufatofua Manu 7 2. FAIFEKAU TOKONI - Nofo ki Penieli & Ako Fiemaʻu ha taha 3 LOS ANGELES Kamata Sanuali 2014 Samiuela Molitika 1 Tokoni ki ai Maka Tuʻakoi 1 4. SAN FRANCISCO Dr Sela Taufatofua Manu 7 - Monterey - Walnut: Monuʻia Talangofua he Folofola Leekip Tofavaha (F/Ak 1) 1 - Fakatahataha Uesiliana ‘Efalata [ Fiemaʻu ha taha 5. SACRAMENTO Sakopo ‘Aho ‘Ofa 1 6. ARIZONA (Mesa) Tuʻipulotu Maka 1 7. TEXAS Samisoni Siketi 4 8. HAWAI’I . Honolulu Samate Ikavuka 2 Maui Laulile Lī 2 Faifekau Mālōlō . Sione Haisila Taʻufoʻou (Local Pastor) Semisi Pongi, Halatoaongo Saulala Kaluseti Fisiʻihoi FIJI 1 Suva .Pacific Campus Crusade International/’Api Tonga Sione Maʻananga Veituna 5 2 Sawana-Lomoloma Sione ‘ofa ki muli Mone 2 SIAPANI. Tokoyo: SUTT ‘Osaiasi Vanisi Takeifanga 2

KO E KAU FAIFEKAU FAKAONGOONGO KI HE KONIFELENISI MO E PALESITENI 1) Dr Jione Havea (United Theological College, ʻAositelelia) 2) Filimone Havili Mone (UMC-Salt Lake City, ʻAmelika) 3) Dr. Salesi Tuʻaʻofaʻeiki Havea (Kumi ngāue ʻi muli) 4) Dr. Mātini Niponi Finau (United Methodist Church, ʻAmelika) 5) Valamotu Palu (Uniting Church in Australia) 6) Līneti Moʻunga Tuʻitupou (Ako ʻi ʻAmelika) 7) Sione Vuki Fatai (Ako ʻi Niu Sila) 8) Maamafoʻou Fihaki (Ako ʻi ʻAmelika) 9) Tevita Māliepō Siuhengalu (Uniting Church in Australia) 10) Dr. Nāsili Vakaʻuta (Trinity Methodist Theol. Col., Niu Sila) 11) Mele Suipi Lātū (Ako ʻi Niu Sila) 12) ʻIkani Lātū Fakasiʻiʻeiki (Ako ʻi ʻAmelika) 13) Sione Uesilē Tuʻakoi (Ako mo Ngāue Tokoni Siasi ʻi ʻAositelelia) 14) Lousiale L. Uasikē (Ako ʻi ʻAmelika) 15) Sēmisi Kava (Ako ʻi ʻAositelelia) 16) Vānisi Tākeifanga (Ngāue ʻi Siapani) 17) Tevita T. Mone (Mālōlō he faleʻi fakatoketā) 18) Sione Malamala Vaea (Mālōlō he faleʻi fakatoketā) 19) Alafua Fisiʻihoi (Fak) (Ako ʻi ʻAmelika) 20) Paula Onoafe Latu (Ako ʻi Niu Sila) 21) Kelemeni ʻOtuhouma (?? ʻi Niu Sila) 22) ‘Aisea Moʻunga (F/Ak) (Mālōlō he faleʻi fakatoketā) 23). Kelepi Lanivia (Ako ’i Australia) 24). Siosiua Tuʻitavuki (Faleʻi Toketā ke Tokoni fakataimi ki he Potungāue ’Evangelio) 25) Suli Helu (F/Ak 4) (Mālōlō ‘i he faleʻi fakatoketā) 26) ‘Osaiasi Tonga (Mālōlō ‘i he faleʻi fakatoketā) 24

27) Siosiua Lale Fehoko (Mālōlō ‘i he faleʻi fakatoketā) 28) Samiuela ‘Otolouta Poloniati (Mālōlō ‘i he faleʻi fakatoketā) 29) Tevita Hala Tupou (Ke tokanga ki ai ‘a e Kōmiti Konifelenisi Faifekau) 30) Tevita Tuʻikupulau Mone Jr. ( Faleʻi fakatoketā ‘i he tuʻunga ‘oku ʻi ai ‘a e famili) 31) Maloni Laimani (F/Ak.1) (Poaki ako ‘i Fiji) 32) Tevita Tali Mafi Jr.(F/Ak.2) (Ako ‘i Beulah-Haʻamoa) 33) Fredrick Feki (Ako ‘i Pilitania) 34) Uesilē Taufa Tuʻakoi ( Fakatatali ki he Tuʻutuʻuni Immigration ‘a ‘Aositeleia) 35) Kepueli Talaiasi (F/Ak.4) ( Malolō faleʻi fakafaitoʻo) 36) Kaluseti Fisiʻihoi ( Mālōlō faleʻi fakafaitoʻo) 37) Halatoaongo Saulala ( Malōlō faleʻi fakafaitoʻo)

KO E KAU FAIFEKAU ‘OKU HOKO ATU ‘ENAU ‘AHI’AHI Kau Faifekau ke hoko atu ‘a ‘enau ‘Ahi’ahi – Ta’u II: 1 Viliami Ngahe 3 Sitiveni Palu 2 Lord Tu’i’afitu Fokotu’u ke Faifekau ‘Ahi’ahi Ta’u I 1 Vili Pele 9 Pongi Tauvaka 2 Manu ‘Iongi 10 Simione ‘Aholahi 3 Simione ‘Aholahi 11 Soane Sio Tolu 4 Taniela Fangupo 12 Sitani Latu 5 Tevita kava Vakalahi 13 ‘Alifeleti ‘Aholelei 6 Sione Totau Havea 14 Ma’ake Palei 7 Tu’inamoana Latu 15 ‘Ikani Lisiate 8 Viliami Mateialona Manoa 16 Penisimani Kaihau Fokotu’u: Ko e Akoako Ta’u IV: 1 Sione M. Pinomi 20 ‘Aisea Falefao ‘Eukaliti 2 Taniela Manuofetoa 21 Fotofili Namoa 3 Katalina Lutui 22 Dr. Taukei Petelo ‘Ahomana 4 Lilio Fakava 23 Tu’ihalangingie Finau 5 Sione Taungakava 24 Raymond Manu 6 Dr. ‘Ungatea Fonua Kata 25 Minoa Fifita 7 ‘Aisea Vaomotou 26 Saimonita Paongo 8 Fredrick Tui Feki 27 Samiuela Manitisa Fonua 9 Fotu’atungua Tu’akoi 28 Tu’uta Sekeni 10 Kava Mone Fisi’ihoi 29 Semesi Fonua Leo 11 Sione ‘Atupuha Koloti 30 Mikimasi Fotu 12 ‘Atunaisa Fihaki 31 Fe’ofa’aki Fusikata 13 Filipe Sitini Samate 32 Penisini Uili 14 Vinika Latu 33 ‘Amanaki Henoa Vea’ila 15 ‘Etuate Manuofetoa 34 Viliami ‘Epenisa 16 Tu’ipulotu Samiu 35 Solomone Piutau Mo’unga 17 Alafua Fisi’ihoi 36 Pierre Vimahi 18 Viliami ‘Ofahengaue 37 Folau Fifita 19 Sepuloni Folau 38 Uikelotu ‘Ohuafi Akoako Ta’u III 1 Kepueli Kaufusi 10 Lopeti Talia’uli Mosa’ati 2 ‘Aukamea Havea 11 Tevita Soakai Tu’itupou 3 Fili Tu’i’onetoa 12 ‘Ilaiakimi Lafo’ou Toutaiolepo 4 Kitione Palavi 13 Litani Vailea 5 Pailoni Keitahi Talia 14 Vili ‘Aholelei Manu 6 Pakilau Fa’asolo Tukula 15 ‘Etilati Va’enuku 7 Paula Sinani To’a 16 Kotoni Fihaki 8 Sailasa Mana Puamau 17 Leopino Mafile’o 9 Samiuela Hala’ufia Akoako Ta’u II: 1 Fono Taa’i-ki-Muli ‘Ahio 14 Makalofi Paea-‘i-Fangatongo Kakala 2 Tevita Tali Mafi Jr. 15 Felenisisi Tau’ataina 3 Kalotia Fa Tu’imana 16 Kemueli Tolu 4 Lose J. E. Halaevalu Koloa 17 Tapavalu Takai 5 Sioeli Vaiangina Sipasi 18 ‘Etuate Fusi 6 Penisoni Pau’uvale 19 Selavia Metui 7 Maika Lutui 20 Sione Pangata’a Mafi 8 Manase Taufa Vea 21 Taufahema Maumau 9 Sikaiona Vakatapu 22 Tekiteki Vailea 10 Peni Hengehenga Mafi 23 Nasoni ‘Ofamo’oni 11 Tevita Funaki Takafua 24 Holofoni ‘Aukafolau 12 Sione Uikilifi Tonga 25 ‘Isileli Tongatu’a 25

13 Kautonga Folauhola 26 Simione Toluta’u

Akoako Ta’u I 1 Maloni Laimani Kau Faifekau Akoako Ta’u 1 ‘i he Fili ‘o e (2013)

1 ‘Aisake Haukinima 11 Viliami K. Taumoepeau 2 ‘Ofa Fehoko 12 Sione Moala Puniani 3 Sione Uhi Mafi 13 Venilaite Fine Paea 4 Tevita Kaliopasi Finau 14 Viliami Selupi ‘Ofa 5 Siosaia Sisitoutai 15 Leekip Tofavaha 6 Tevita Malekamu Manu 16 Savieti Tu’itupou 7 Vivieni Paea 17 Sela Fonua Pomelile 8 Lauhingoa Tupou 18 Kisina Toetu’u 9 Filositati Kata 19 ‘Ulunga Sikaleti 10 Fea’omoeata T. Talakai 20 Ivanhoe F. Ikavuka

KAU FAIFEKAU MALOLO

1. Maka Tu’akoi 2. Sione Siupeli Taliai 3. Sione Alo Fakahua 4. Lopeti Taufa 5. Lata’ifaingata’a Tau’ataina 6. Malakai Niu Samate 7. Ponitini Tu’uta 8. Sione Haitini Finau 9. Sione Kalavite ‘Uhila 10. Siosaia Tava Tupou 11. Taniela Vaotangi 12. Vili Vailea Saulala 13. ‘Aisea Manu Kava 14. Mosese Vakasiouola Latu 15. Peni Hafoka Taufa 16. Sione Kiteau Saafi 17. Sione Tonga 18. Solomone To’a 19. Tevita Kava Halaifonua 20. ‘Aisea Tu’ineau Latu 21. Paula Vaha’i 22. Samiuela Ma’u 23. Taliai To’a 24. Taniela Fisi’ihoi 25. Taniela Takapautolo Moala 26. Dr. ‘Alifaleti Malakai Mone 27. Lea’asi Tupou 28. Ma’afu Hosea 29. Samipeni Fangupo 30. Sione ‘Ofa Fotofili 31. Fetoa Lutui 32. Lauhingoa Finau 33. Kalisitiane Fekau’aki Fonua 34. Koliniasi Paula Ma’u 35. Fifita Langoia 36. Nafetalai Ika 37. Paula Vailea 38. Peni Aku 39. Penisimani Nasilai 40. Samiu Taufa 41. Sateki Kolo 42. Siaosi Tene Tiueti 43. Silakivai Fifita 44. Sione Faletau 45. Sione Haisila Ta’ufo’ou (Local Pastor) 46. Tekilati Pilesa Palavi 47. Va’ingavale Veikoso 48. Viliami Ongo’ivaha Fa 49. Mosese Moala Vakasiuola 50. Samiuela Fualalo Vaea 51. Saia Uesi Tonu 52. Sione Pasimi Vaea 53. Siosiua Havea Palu 54. Uikilifi Lavemai Vaka 55. Viliami Uini Langi 56. Siosaia Tukula 57. ‘Alifeleti ‘Akau’ola 60. Tevita Sekeni 61. ‘Okalani Kata 62 Tupou Feimoeefiafi 63. Semisi Pongi 64 Tuʻipulotu Malakai Pomana 65. Samiuela Lamatau Akoteu 66. Salesi Finau 67. Tuʻa Mahe Naʻe fakapapauʻi ‘a e Miniti ‘o e Konifelenisí ko hono Hivangofulu (90)‘i he ‘aho Tusite 2 ‘o Siulai, Taʻu 2013. Naʻe fakamoʻoni ki ai ‘a ______Rev. Dr. ‘Ahio Ko e Palesiteni ‘o e Siasi ______Rev. Dr. Tevita Koloaʻia Havea Ko e Sekelitali Lahi ‘o e Siasi