Apostolska Administratura Za Sjevernu Slavoniju I Baranju U Kontekstu Crkveno-Državnih Odnosa
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU HRVATSKI STUDIJI DOMAGOJ TOMAS APOSTOLSKA ADMINISTRATURA ZA SJEVERNU SLAVONIJU I BARANJU U KONTEKSTU CRKVENO-DRŽAVNIH ODNOSA DOKTORSKI RAD Zagreb, 2016. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU HRVATSKI STUDIJI DOMAGOJ TOMAS APOSTOLSKA ADMINISTRATURA ZA SJEVERNU SLAVONIJU I BARANJU U KONTEKSTU CRKVENO-DRŽAVNIH ODNOSA DOKTORSKI RAD MENTOR: prof. dr. sc. Miroslav Akmadža Zagreb, 2016. 2 UNIVERSITY OF ZAGREB CROATIAN STUDIES DOMAGOJ TOMAS APOSTOLIC ADMINISTRATION OF NORTHERN SLAVONIA AND BARANYA IN THE CONTEXT OF CHURCH-STATE RELATIONS DOCTORAL THESIS SUPERVISOR: prof. dr. sc. Miroslav Akmadža Zagreb, 2016 3 SADRŽAJ SAŽETAK . .6 SUMMARY. 8 PREDGOVOR. 10 UVOD. .14 PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA. .14 TEORIJSKO-METODOLOŠKA IZVORIŠTA. .21 „PRETPOVIJEST“ – PITANJE CRKVENOADMINISTRATIVNE. PRIPADNOSTI SJEVERNE SLAVONIJE OD 18. ST. DO KRAJA PRVOGA SVJETSKOGA RATA. .29 TRIANONSKI UGOVOR I BARANJA – NEM, NEM, SOHA! . .32 BARANJA U KRALJEVINI SHS/KRALJEVINI JUGOSLAVIJI. .41 APOSTOLSKA ADMINISTRATURA ZA SJEVERNU SLAVONIJU I BARANJU U KONTEKSTU CRKVENO-DRŽAVNIH ODNOSA. 49 APOSTOLSKA ADMINISTRATURA ZA SJEVERNU SLAVONIJU I BARANJU OD 1923. DO 1941. .49 Okolnosti nastanka Apostolske administrature za sjevernu Slavoniju i Baranju . 49 Šematizam Đakovačke biskupije iz 1924. 75 Šematizam Đakovačke biskupije iz 1928. 76 Opći šematizam Katoličke crkve u Jugoslaviji iz 1939. .82 Kanonske vizitacije 1924./1925. 87 Kanonske vizitacije 1935./1936. 91 Odnos biskupa i apostolskog administratora Antuna Akšamovića prema državnoj vlasti u Kraljevini SHS/Kraljevini Jugoslaviji i razdoblje konkordatske krize . 94 „Žuti pokret“ i Hrvatska starokatolička crkva na području Apostolske administrature za sjevernu Slavoniju i Baranju . 102 Vjerska svakodnevica na području Apostolske administrature za sjevernu Slavoniju i Baranju na primjeru župe Valpovo . .117 APOSTOLSKA ADMINISTRATURA ZA SJEVERNU SLAVONIJU I APOSTOLSKA ADMINISTRATURA ZA BARANJU U DRUGOM SVJETSKOM RATU (1941. – 1945.) . .133 Političke promjene na prostoru Kraljevine Mađarske i Nezavisne Države Hrvatske tijekom Drugoga svjetskog rata i njihov utjecaj na crkveno-državne odnose . .133 4 Podjela Apostolske administrature za sjevernu Slavoniju i Baranju . .141 Šematizam Đakovačke biskupije iz 1943. 152 APOSTOLSKA ADMINISTRATURA ZA SJEVERNU SLAVONIJU I BARANJU NAKON DRUGOGA SVJETSKOG RATA (1945. – 1971.) . .154 Uspostava komunističke vlasti na prostoru Jugoslavije i njezin odnos s Katoličkom crkvom . .154 Apostolska administratura za sjevernu Slavoniju od kraja Drugoga svjetskog rata do ponovnoga sjedinjenja s Apostolskom administraturom za južnu Baranju . .159 „Ostpolitik“ Svete Stolice i ponovna uspostava diplomatskih odnosa s komunističkom Jugoslavijom . .179 Apostolska administratura za sjevernu Slavoniju i Baranju od 1952. do pripajanja Đakovačkoj biskupiji . 186 Šematizam Đakovačke biskupije iz 1956. 196 Šematizam Đakovačke biskupije iz 1963. 197 Opći šematizam Katoličke crkve u Jugoslaviji iz 1974. .198 ZAKLJUČAK . 203 POPIS IZVORA I LITERATURE . 207 ŽIVOTOPIS . .217 5 SAŽETAK U radu se raščlanjuje crkvenoadministrativni položaj sjeverne Slavonije i južne Baranje od završetka Prvoga svjetskog rata do integracije toga područja u sastav Đakovačke ili bosanske i srijemske biskupije, što podrazumijeva analizu uloge i značenja Apostolske administrature za sjevernu Slavoniju i Baranju, kao crkvenoadministrativne jedinice koja je na tom teritoriju ustrojena 1923. Na početku se stoga daje pregled dosadašnjih istraživanja koja se tematski dotiču Apostolske administrature za sjevernu Slavoniju i Baranju, a zatim se utvrđuju teorijsko-metodološka izvorišta istraživanja. Uvodni dio nastavlja se kratkim osvrtom na ranije inicijative za rješavanje pitanja crkvene uprave nad područjem sjeverne Slavonije te analizom međunarodnih okolnosti koje su uvjetovale nastanak Apostolske administrature za sjevernu Slavoniju i Baranju, s naglaskom na Trianonski sporazum, čijim je odredbama i Baranja podijeljena između Kraljevine Mađarske i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Sve se završava prikazom položaja Baranje unutar Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije, kao novonastaloga državnopravnog subjekta. Čitav rad počiva na kombiniranom sinkronijsko-dijakronijskom načelu, a središnji dio rada čine tri poglavlja, kronološki omeđena prijelomnim odlukama povezanim s teritorijalnom organizacijom crkvene uprave na području sjeverne Slavonije i južne Baranje. Svako poglavlje čini niz tematskih potpoglavlja, od kojih jedno obuhvaća pregled političkih događanja na međunarodnom planu, koja su utjecala na crkveno-državne odnose, dok nekoliko njih ispunjava statistički prikaz podataka iz relevantnih izvora, poput biskupijskih šematizama i kanonskih vizitacija. Također, svako poglavlje sadrži i nekoliko potpoglavlja koja se tiču kronološkog prikaza crkveno-državnih odnosa na mikrorazini analizirane Apostolske administrature te onih potpoglavlja koja prikazuju neke druge specifične čimbenike iz domene crkveno-državnih odnosa, koji su značajno utjecali na njihovo usmjeravanje. Prvo poglavlje tako je omeđeno nastankom Apostolske administrature za sjevernu Slavoniju i Baranju 1923. i njezinom podjelom na Apostolsku administraturu za sjevernu Slavoniju pod upravom đakovačkoga biskupa te Apostolskom administraturom za južnu Baranju pod upravom pečuškoga biskupa 1941. U drugom poglavlju zahvaćeno je najkraće razdoblje koje se uglavnom podudara s postojanjem Nezavisne Države Hrvatske 1941. – 1945. Treće poglavlje odnosi se na najdulje razdoblje i obuhvaća period od završetka Drugoga svjetskog rata do pripojenja Apostolske administrature za sjevernu Slavoniju i Baranju Đakovačkoj biskupiji 1972., uključujući i prijelomnu 1952., kada je došlo do ponovnog sjedinjenja dviju apostolskih administratura na području Pečuške i Đakovačke 6 biskupije u zajedničku Apostolsku administraturu za sjevernu Slavoniju i Baranju pod upravom đakovačkog biskupa. U zaključku se iznosi sinteza svih raščlambi te općih pojava do kojih se došlo obradom i analizom izvora, odnosno djelovanja svih relevantnih čimbenika koji su utjecali na položaj Apostolske administrature za sjevernu Slavoniju i Baranju u kontekstu crkveno- državnih odnosa. Također, iznose se neke paradigmatske konstante i varijable u crkveno- državnim odnosima, koje su usporedive i primjenjive u analizama sličnih crkvenoadministrativnih pitanja na teritoriju Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske i Demokratske Federativne Jugoslavije/Federativne Narodne Republike Jugoslavije/Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. KLJUČNE RIJEČI: Apostolska administratura za sjevernu Slavoniju i Baranju, crkveno- državni odnosi, Đakovačka biskupija, Pečuška biskupija, Sveta Stolica, Jugoslavija, Nezavisna Država Hrvatska, Mađarska, Antun Akšamović, Stjepan Bäuerlein 7 SUMMARY The aim of this work is to analyze the church administration position of northern Slavonia and south Baranya from the end of World War I until the area's integration into the structure of the Diocese of Đakovo or Bosnia and Syrmia. This also implies an analysis of the role and meaning of the Apostolic administration of northern Slavonia and Baranya as a church administrative unit that has been founded in that area in 1923. The introduction therefore provides and overview of previous research of Apostolic administration of northern Slavonia and Baranya, followed by establishing the theoretical and methodological research sources. The introduction is continued by a brief referencing of earlier initiatives to address the issues of church administration over northern Slavonia, as well as an analysis of international circumstances that have caused the formation of the Apostolic administration of northern Slavonia and Baranya. The focus is put on the Treaty of Trianon which divided Baranya between the Kingdom of Hungary and the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes. It ends with a description of Baranya's position within the Kingdom of SCS / Kingdom of Yugoslavia as the newly-emergent state and entity. The whole work is based on the combination of the synchronic and the diachronic principle. The central part of the work consists of three chapters chronologically connected by crucial decisions related to the territorial organization of church administration in northern and Slavonia and southern Baranya. Each chapter consists of a series of thematic subsections, one of which includes a review of international political developments that affected the church-state relations, while few of the chapters provide a statistical overview of data from relevant sources, such as diocesan schematics and canonical visitations. Also, each chapter provides several subsections concerning the timeline of the church-state relations at the aforementioned apostolic administrations' micro level. Some subsections show some other specific factors in the domain of church-state relations, which have significantly influenced both church and state policies. The first chapter begins with the emergence of the Apostolic administration of northern Slavonia and Baranya in 1923 and ends with its division into the Apostolic administration of northern Slavonia under the authority of bishop of Đakovo and the Apostolic administration of southern Baranya under the authority of bishop of Pécs in 1941. The second chapter encompasses the shortest period, which often coincides with the existence of the Independent State of Croatia 1941 – 1945. 8 The third chapter refers to the longest period. It covers the period from the end of World War II to the annexation