24. rujna 2021.

Ime svojte: glaberrima Tausch

Red: Link Porodica: Mjesto objavljivanja: Syll. Pl. Nov. 2: 249 (1828) Sinonimi: Centaurea maculosa Rchb. non Lam., Centaurea punctata Vis., Centaurea virgata Host non Lam. Narodna imena: gola zečina (Domac R. 1994), goli različak (Šilić Č. 1984), grčica (Šulek B. 1879), piknjasta zečina (Schlosser J.C.K., Vukotinović Lj. 1876), gola zečina (Nikolić T. 2019) IUCN: NT IUCN II: NT (Nikolić T., Topić J. 2004), NT (Nikolić T., Topić J. 2005), S1 (Anonymus 2004), S2 (Anonymus 2006), S3 (Anonymus 2009), S4 (Anonymus 2013), S5 (Anonymus 2016) Status u susjednimBH : R - rijetka (Šilić Č. 1996) zemljama:EU : Europa R - rijetka (Anonymus 1991) WORLD : R - rijetka (Walter K. S., Gillett H. J. 1998) Fotografije:

Rasprostranjenost u Hrvatskoj Literatura: 1. otok Šipan (Dalmacija) (Hećimović M. 1981); 2. Lunarad (otok Lopud, Dalmacija) (Hećimović M., Hećimović S. 1986); 3. planina Kozjak - od prijevoja Malačka iznad Kaštel Starog do Klisa (Kaštel Stari, Klis, srednja Dalmacija) (Kamenjarin J. 1996); 4. Trstenik - uz staze (poluotok Pelješac, južna Dalmacija) (Jasprica N., Kovačić S. 1997); 5. Popova Luka - uz staze (poluotok Pelješac, južna Dalmacija) (Jasprica N., Kovačić S. 1997); 6. sjeverna strana poluotoka Lapada kod Dubrovnika; blago nagnut obronak, izložen sjeveru; nizak garig obrašćuje oko 60% kamenite površine; snimljena sastojina je oko 100 m2 velika (polotok Lapad, Dubrovnik, južna Dalmacija) (Horvatić S. 1958); 7. Babin Kuk na Lapadu kod Dubrovnika; strm, kamenit obronak, izložen zapadu; na snimljenoj sastojini, velikoj 100 m2, obraslo je oko 90% površine (poluotok Lapad, Dubrovnik, južna Dalmacija) (Horvatić S. 1958); 8. područje Ivanice na granici između Dalmacije i Hercegovine; umjereno nagnut obronak uz cestu Dubrovnik-Trebinje istočno od željezničke stanice u visini od približno 400 m n/m; snimljena sastojina velika je oko 200 m2 (Ivanica, južna Dalmacija) (Horvatić S. 1958); 9. područje Gornje Ivanice na granici između Dalmacije i Hercegovine, s gornje strane ceste Dubrovnik-Trebinje; blago nagnut obronak obrastao je na 70-80% površine; snimljena sastojina ima površinu od približno 180 m2 (Ivanica, južna Dalmacija) (Horvatić S. 1958); 10. područje Donja Ivanica između Dalmacije i Hercegovine, blago nagnut, sjeveru izložen obronak u blizini tunela obrastao je na 80% površine; snimljena sastojina velika je oko 100 m2 (Ivanica, južna Dalmacija) (Horvatić S. 1958); 11. Otok Sveti Andrija (5,38 ha) u južnom Jadranu. (Jasprica N., Kovačić S., Ruščić M. 2006); 12. Uvala Vrbova (uvala Pakljena), pored puta do starog manastira Pakljena (19.5.1979.), 30 m/nv, ekspozicija E, nagib 30°, otok Šipan (Dalmacija) (Hećimović M. 1980); 13. Brdo Veli Vrh (Velji Vrh), istočni obronak

1/5 24. rujna 2021.

(9.6.1979.), 30 m/nv, ekspozicija E, nagib 40°, otok Šipan (Dalmacija) (Hećimović M. 1980); 14. Fraiga (Frajga), oko 200 m sjeveroistočno od sela (10.6.1979.), 95 m/nv, ekspozicija SW, nagib 30°, otok Šipan (Dalmacija) (Hećimović M. 1980); 15. Đardin, rub voćnjaka pored puta (7.7.1979.), 20 m/nv, otok Šipan (Dalmacija) (Hećimović M. 1980); 16. 100 m sjeveroistočno od sela Luka Šipanska (Šipanska Luka), maslinik (19.5.1979.), 10 m/nv, otok Šipan (Dalmacija) (Hećimović M. 1980); 17. 50 m zapadno od sela Veli Vrh(sjeverno od Šipanske Luke), maslinik (19.5.1979.), 10 m/nv, ekspozicija W, nagib 10°, otok Šipan (Dalmacija) (Hećimović M. 1980); 18. Pobrđe (sjeverno od Šipanske Luke, Šipanska Luka), sjeverozapadni dio, maslinik (20.5.1979.), 20 m/nv, ekspozicija W, nagib 10°, otok Šipan (Dalmacija) (Hećimović M. 1980); 19. Fraiga (Frajga), oko 50 m sjeveroistočno od sela, maslinik (9.6.1979.), 80 m/nv, ekspozicija SW, nagib 20°, otok Šipan (Dalmacija) (Hećimović M. 1980); 20. Tor, oko 100 m sjeverozapadno od sela, maslinik (1.6.1979.), 80 m/nv, ekspozicija W, nagib 10°, otok Šipan (Dalmacija) (Hećimović M. 1980); 21. Suđurađ, oko 50 m sjeverno od sela, maslinik na terasi (31.5.1979.), 10 m/nv, otok Šipan (Dalmacija) (Hećimović M. 1980); 22. Fraiga (Frajga), oko 100 m sjeverno od sela, maslinik (1.6.1979.), 90 m/nv, otok Šipan (Dalmacija) (Hećimović M. 1980); 23. Goravice (sjeverno od Frajge, Frajga), maslinik (10.6.1979.), 100 m/nv, otok Šipan (Dalmacija) (Hećimović M. 1980); 24. Kameno brdo (otok Koločep, južna Dalmacija) (Hećimović M., Hećimović S. 1987); 25. Otok Koločep, (južna Dalmacija) (Hećimović M., Hećimović S. 1987); 26. Đardin; voćnjak (otok Šipan, južna Dalmacija) (Hećimović M. 1984); 27. Luka Šipanska (Šipanska Luka); maslinik sjeveroistočno od mjesta (otok Šipan, južna Dalmacija) (Hećimović M. 1984); 28. Veli vrh; maslinik, zapadno od zaselka (Velji vrh, otok Šipan, južna Dalmacija) (Hećimović M. 1984); 29. Pobrđe; maslinik u sjeverozapadnom dijelu (otok Šipan, južna Dalmacija) (Hećimović M. 1984); 30. Tor; maslinik u sjeverozapadnom dijelu (otok Šipan, južna Dalmacija) (Hećimović M. 1984); 31. Fraiga; maslinik sjeveroistočno od zaselka (otok Šipan, južna Dalmacija) (Hećimović M. 1984); 32. Suđurađ; sjeverno od mjesta (otok Šipan, južna Dalmacija) (Hećimović M. 1984); 33. Fraiga; maslinik sjeverno od zaselka (otok Šipan, južna Dalmacija) (Hećimović M. 1984); 34. Goravice; maslinik (otok Šipan, južna Dalmacija) (Hećimović M. 1984); 35. otok Mljet (južna Dalmacija) (Volarić-Mršić I. 1984); 36. Jugoistočno od mjesta Slano; oko 30 km sjeveroistočno od Dubrovnika (Dubrovnik, južna Dalmacija) (Jasprica N., Ruščić M., Kovačić S. 2007); 37. Uvala Vrbova (uvala Pakljena), pored puta do starog manastira Pakljena, otok Šipan (južna Dalmacija) (Hećimović M. 1982); 38. Brdo Veli Vrh (Velji Vrh), istočni obronak, otok Šipan (južna Dalmacija) (Hećimović M. 1982); 39. Fraiga (Frajga), oko 200 m sjeveroistočno od sela, otok Šipan (južna Dalmacija) (Hećimović M. 1982); 40. Otok Zlarin (Srednja Dalmacija, Šibenik). (Trinajstić I., Pavletić Zi. 1999); 41. Južna Hrvatska, brdo Srđ iznad Dubrovnika (Dubrovnik), travnjačka sastojina na glavnom grebenu, n.v. 400m. Unosioc M. Crnjak (Trinajstić I. 2005); 42. SZ Hrvatska, poluotok Istra, JI Istra, područje Barbanštine, mjesto Puntera, poljoprivredno gospodarstvo obitelji Ciceran, pregonski pašnjaci. Unosioc M. Crnjak; KRIVI NAVOD - S. Bogdanović, Nov. 2012. (Šugar I., Britvec M., Vitasović Kosić I. 2005); 43. Dalmatia, in agris lapidosis sterilibus ad Lossin piccolo in insula Ossero - Mali Lošinj, otok Lošinj, Kvarner (Hrvatska). Unositelj: Dario Hruševar; KRIVI NAVOD - S. Bogdanović, Nov. 2012. (Visiani R. 1847); 44. Dalmatia, prope Duare - Zadvarje, južna Dalmacija (Hrvatska). Unositelj: Dario Hruševar (Visiani R. 1847); 45. Dalmatia, circa Ragusa - Dubrovnik, južna Dalmacija (Hrvatska). Unositelj: Dario Hruševar (Visiani R. 1847); 46. Otok Cres, sekundarni navod (Wallnöfer B. 2008); 47. Otok Lošinj, sekundarni navod (Wallnöfer B. 2008); 48. Poluotok Pelješac, Nakovanska visoravan i okolica (Britvec M., Ungar V., Bogdanović S. 2014); 49. Biokovo Massif, Matokit Mt (Vitasović Kosić I., Vukojević M., Bogdanović S. 2020); 50. Geomorfološki spomenik prirode Crveno jezero, Imotski, 2017. (Papković D., Alegro A. L. 2021) 2/5 24. rujna 2021.

Opažanja: 1. Konavoske stijene - Popovići: sunčana mjesta u pukotinama stijena, uz rubove puteva (šljunak); 2. Dubrovnik, Hotel Belvedere, makija, ruderalne površine uz hotel, pukotine stijena i kamenite padine prema moru.; 3. Uvala Prevlaka, jug. Plaža na jugozapadnoj strani na ulazu na poluotok i park Prevlaka. COAST projekt 2009, LOT-3: Inventarizacija i kartiranje Natura 2000 stanišnih tipova – prirodne obale u Dalmaciji. Oznaka lokaliteta: Uvala Prevlaka, jug; 4. Prahivac. Plaža podno Prijevora, SZ od rta Prahivac, Župski zaljev/ Župa Dubrovačka. COAST projekt 2009, LOT-3: Inventarizacija i kartiranje Natura 2000 stanišnih tipova – prirodne obale u Dalmaciji. Oznaka lokaliteta: Prahivac 3; 5. Cavtat. Sjeverna plaža hotela Croatia, Cavtat. Šljunčana plaža koja se koristi za kupanje. COAST projekt 2009, LOT-3: Inventarizacija i kartiranje Natura 2000 stanišnih tipova – prirodne obale u Dalmaciji. Oznaka lokaliteta: Cavtat 3; 6. Plaža na poluotoku Bat, ispod crkvice, zapadno od rta Bat, Zaton (rt Bat; Dubrovnik; Dalmacija). (COAST projekt 2009, LOT-3: Inventarizacija i kartiranje Natura 2000 stanišnih tipova – prirodne obale u Dalmaciji). Oznaka lokaliteta: Bat; 7. Plaža u istočnom dijelu uvale Slano. Šljunčana plaža koja se koristi za kupanje. COAST projekt 2009, LOT-3: Inventarizacija i kartiranje Natura 2000 stanišnih tipova – prirodne obale u Dalmaciji. Oznaka lokaliteta: Slano 8; 8. Plaža Tri brata. Šljunčana plaža koja se koristi za kupanje. COAST projekt 2009, LOT-3: Inventarizacija i kartiranje Natura 2000 stanišnih tipova – prirodne obale u Dalmaciji. Oznaka lokaliteta: Tri Brata; 9. Slano, Ratački kano (Ratački kanal), uz cestu koja vodi od Jadranske magistrale prema Majkovima; depresija u kojoj se, uglavnom samo zimi, skupljaju oborinske vode; vapnenačka podloga; nadmorska visina između 94 i 125 m: jugozapadna ekspozicija, nagib 30; 10. Poluotok Pelješac, Pijavičino, južna Dalmacija (Hrvatska). Izmjenjuje se šuma primorskog bora na dolomitnoj podlozi sa kamenjarom. Razvijena hazmofitska vegetacija.; 11. Hrvatska, Južna Dalmacija, Dubrovačko primorje, Poviše Petrovog sela,Vranovići, Prve Moći, Kamenjar na vrhu; 12. između Opuzena i Kleka, odmorište uz cestu, ruderalno; 13. Južna Dalmacija, poluotok Pelješac, Ponikve, Boljenovići-Metohija, jugoistočno od mjesta prema naselju i uvali Prapratno, nadmorska visina 197 m. COAST projekt.; 14. Autokamp Dole. Fragmenti vlažnih livada. Kamenjare uz morsku obalu, kao i kamenita obala.; 15. Plaža na Babinom Kuku, Dubrovnik (Dubrovnik; Dalmacija). Stanište NKS: F.3.2. (COAST projekt 2009, LOT-3: Inventarizacija i kartiranje Natura 2000 stanišnih tipova – prirodne obale u Dalmaciji). Oznaka lokaliteta: Cava; 16. Pelješac, Žuljana. N. Jasprica; 17. IPA Hrvatska; otok Šipan, Šipanska Luka, uz obalu mora, stijene iznad mora, uz cestu, SZ od mjesta Šipanska Luka (poluotok Kaludrica; južna Dalmacija); 18. Južna Hrvatska, otok Lokrum, izrada karte staništa mjerila 1:5000, snimka 14 - J.2.3.3.1. Pojedinačne zidine i utvrde. Unosilac: Tomislav Hudina.; 19. Južna Hrvatska, otok Lokrum, izrada karte staništa mjerila 1:5000, snimka 12 - J.5.2.1. Umjetne slatkovodne stajaćice - betonirani obronak s kojeg se skuplja kišnica u bazen. Unosilac: Tomislav Hudina.; 20. Južna Dalmacija, Dubrovnik, Lapad, Gorica, makija, kamenjare i pukotine stijena; 21. 2016, TRUE, opazio: T. Hudina.; 22. 2016, TRUE, opazio: T. Hudina.; 23. 2016, TRUE, opazio: T. Hudina. Herbar: 1. Otok Lokrum; 2. In colle Gorizae et ad margines agrarum olivat. Lapad; 3. Spalato; 4. Vrtac kod sela Popovići, cca 50 m.; 5. Srednja Dalmacija, Grabovac, istočno od Šestanovca; 6. Srednja Dalmacija, Grabovac, istočno od Šestanovca; 7. Hrvatska, Dalmatinska Zagora, Vrgorac, planina Matokit, Gadžinovac; 8. Hrvatska, Dalmatinska Zagora, Vrgorac, Prapatnice, Vegari; 9. Hrvatska, Dalmatinska Zagora, Vrgorac, Prapatnice, Vegari; 10. Dalmacija, poluotok Pelješac, uvala Marčuleti, Rt Vrba; 11. Neretva, okolica mjesta Rogotin; 12. Južna Hrvatska, Velji Do, obronci planina iznad Cavtata; 13. Južna Dalmacija, otok Olipa, južna strana otoka; 14. Južna Dalmacija, otok Olipa, južna strana otoka; 15. Južna Dalmacija, otok Olipa, južna strana otoka; 16. Južna Dalmacija, otok Olipa, južna strana otoka; 17. Dalamacija , otok Lopud; 18. Dubrovnik, kod hotela Belvedere

3/5 24. rujna 2021.

Karta rasprostranjenosti u Hrvatskoj:

Rasprostranjenost u Europa:Yugoslavia svijetu: Izabrana literatura: 1. Bačić T., Vladović D., Popović Ž. (1997): Contribution to knowledge about the leaf anatomy of the Croatian endemic taxon Centaurea ragusina L. subsp. ragusina, Natura Croatica, 6 (4): 367-380; 2. Britvec M., Ungar V., Bogdanović S. (2014): Flora nakovanske visoravni i okolice (poluotok Pelješac), Agronomski Glasnik, 76 (1-2): 61-82; 3. Hećimović M. (1980): Biljni pokrov otoka Šipana., : 1-224; 4. Hećimović M. (1981): Prikaz i analiza flore otoka Šipana., Acta Botanica Croatica, 40 : 205-227; 5. Hećimović M. (1982): Vegetacija razreda Quercetea ilicis Br.-Bl. 1947 na otoku Šipanu., Acta Botanica Croatica, 41 : 77-85; 6. Hećimović M. (1984): Grassland Vegetation of the Island of Šipan. 18. simpozij Istočnoalpsko-dinarskog društva za proučavanje vegetacije., Acta Botanica Croatica, 43 : 161-166; 7. Hećimović M., Hećimović S. (1986): Prikaz i analiza flore otoka Lopuda., Acta Botanica Croatica, 45 : 119-135; 8. Hećimović M., Hećimović S. (1987): Flora otoka Koločepa., Acta Botanica Croatica, 46 : 189-205; 9. Hilpold A., Vilatersana R., Susanna A., Meseguer A. S., Boršić I., Constantinidis T., Filigheddu R., Romaschenko K., Suárez-Santiago V. N., Tugay O., Uysal T., Pfeil B. E., Garcia-Jacas N. (2014): Phylogeny of the Centaurea group (Centaurea, Compositae) – Geography is a better predictor than morphology, Molecular Phylogenetics and Evolution, 77 : 195-215; 10. Horvatić S. (1958): Tipološko raščlanjenje primorske vegetacije gariga i borovih šuma., Acta Botanica Croatica, 17 : 7-98; 11. Jasprica N., Kovačić S. (1997): Vascular flora of the central part of Pelješac peninsula, Natura Croatica, 6 (4): 381-407; 12. Jasprica N., Kovačić S., Ruščić M. (2006): Flora and vegetation of Sveti Andrija island, southern Croatia, Natura Croatica, 15 (1-2): 27-42; 13. Jasprica N., Ruščić M., Kovačić S. (2007): The Chrysopogono grylli-Nerietum oleandri association in Croatia as compared with other Rubo ulmifolii-Nerion oleandri communities (Tamaricetalia, Nerio-Tamaricetea) in the Mediterranean, Biosystems, 141 (1): 40-50; 14. Kamenjarin J. (1996): Vascular Flora of Mount Kozjak above Split, Natura Croatica, 5 (2): 119-144; 15. Papković D., Alegro A. L. (2021): Vascular flora of the geomorphological nature monument Crveno jezero (Dalmatia, Croatia), Natura Croatica, 30 (1): 191-205; 16. Pavletić Z. (1965): Morfološka istraživanja roške vrste

4/5 24. rujna 2021.

Centaurea ragusina L., Acta Botanica Croatica, 24 : 163-167; 17. Šugar I., Britvec M., Vitasović Kosić I. (2005): Florističke značajke pregonskih pašnjaka u Punteri (Istra), Agronomski Glasnik, 67 (6): 469-479; 18. Trinajstić I. (2005): Travnjaci as. Koelerio macranthae-Brachypodietum retusi Trinajstić, ass. nov. u Hrvatskom primorju, Agronomski Glasnik, 67 (6): 347-357; 19. Trinajstić I., Pavletić Zi. (1999): Addition to the flora of the island of Zlarin (Croatia), Natura Croatica, 8 (2): 125-130; 20. Trinajstić I., Pavletić Zi. (1999): Centaurea dalmatica A. Kerner subsp. lubenicensis Trinajstić et Zi. Pavletić subsp. nov. from island of Cres (Croatia), Natura Croatica, 8 (1): 55-59; 21. Visiani R. (1847): Flora Dalmatica, Vol. II (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas), Knjiga, Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae; 22. Vitasović Kosić I., Vukojević M., Bogdanović S. (2020): Prva inventarizacija vaskularne flore planine Matokit (Biokovo masiv, Hrvatska), Šumarski list, 144 (5-6): 257- 268; 23. Volarić-Mršić I. (1984): Survey of Vegetation and Aerobiological Research on the Island of Mljet. 18. Simpozij Istočnoalpsko-dinarskog društva za proučavanje vegetacije., Acta Botanica Croatica, 43 : 143-159; 24. Vrbek M., Buzjak S. (2002): Centaurea uniflora Turra subsp. nervosa (WIlld.) Bonnier & Laynes (Compositae), a new taxon in the flora of Croatia, Natura Croatica, 11 (1): 107-111; 25. Wallnöfer B. (2008): An annotated checklist of the vascular of the Cres-Lošinj (Cherso-Lussino) archipelago (NE-Adriatic Sea, Croatia), Annalen des Naturhistorischen Museums in Wien, 109 : 207-318

Molimo citirati ove stranice: Prezime autora, inicijal imena (2021): Centaurea glaberrima Tausch U: Nikolić, T. (ur.): Flora Croatica baza podataka - Crvena knjiga On-Line (http://hirc.botanic.hr/fcd/CrvenaKnjiga) Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu,1 - 5 (datum pristupa 24.9.2021.)

5/5