03 Kronologija.Qxd
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Kronologija raspada SRJ i stvaranje Republike Hrvatske do 15. sijeènja 1992. Ivan Biliæ Neki vaniji datumi i dogaðanja na podruèju bive SRJ): 1981.: 11. oujka: Poèinju demonstracije u Pritini i drugim veæim gradovima irom Kosova s jasno istaknutom parolom: Kosovo Republika. 26. oujka: Na Kosovu su izbile jo jaèe demonstracije. Isti je dan u Pritinu stigla i tafeta mladosti. 28. oujka: Aslan azliu, etnièki Albanac, predsjednik GK SK Pritine, opisujuæi navedene demonstracije, uveo je pojam kontrarevolucija. 30. oujka: Bojkot nastave objavljuju studenti triju najveæih pritin- skih fakulteta: Prirodoslovno-matematièkog, Pravnog i Ekonomskog. 1. travnja: Pokrajinski komitet za ONO i DSZ, a pod predsjeda- njem Mahmuta Bakalia, trai i postie izlazak postrojba JNA na ulice irom Kosova. Demonstracije u kojima su poginuli desetci demonstranata, traju do 3. travnja. 2. travnja: Predsjednitvo SRJ donijelo je odluku o uvoðenju izvanrednog stanja na Kosovu i formiranju Zdruenog odreda policijskih snaga SSUP koji je upuæen na Kosovo. 17. travnja: Albanski dnevnik Zeri i Popullit objavljuje nepot- pisani (pretpostavlja se da je njegov autor tadanji predsjed- nik albanske Vlade Mehmet Shehu) komentar u kojem se zahtjev Kosova za dobivanjem statusa Republike dri oprav- 73 danim. Èlanak izaziva snanu reakciju u Beogradu.1 1984./1985./1986.: Tijekom 1984./1985., kako pie Branko Mamula, tadanji savezni sekretar za narodnu obranu, JNA je postepeno izgraðivala procjene moguæeg ponaanja subjekata drutva i najznaèajnijih vanjskih politièkih i vojnih faktora, ukoliko se stigne do Rubikona, i JNA bude primorana otvoreno izaæi na politièku pozornicu i preuzeti odgovornost za sudbinu Jugoslavije.2 1. svibnja 1985.: Ðorðe Martinoviæ, podoficir JNA, prijavljuje napad NN osoba albanske nacionalnosti koji su mu nabili staklenu bocu u debelo crijevo. Sluèaj je izazvao veliku pozornost, razlièitim tumaèenjima te je ujedno postao primjer silovanog i ugnjetenog srpstva na Kosovu. 23. svibnja 1985.: Na Skuptini SANU jednoglasno je odluèeno da se zbog potrebe isticanja najaktuelnijih drutvenih, poli- tièkih, ekonomskih, socijalnih, nauènih i kulturnih problema pristupi izradi Memoranduma SANU . U izradi su, izmeðu ostalih, sudjelovali: Pavle Iviæ, Antonije Isakoviæ, Duan Kanazir, Mihajlo Markoviæ, Milo Macura, Dejan Medakoviæ, Miroslav Pantiæ, Nikola Pantiæ, Ljubia Rakiæ, Radovan Samardiæ, Miomir Vukobratoviæ, Vasilije Krestiæ, Ivan Maksimoviæ, Kosta Mihajloviæ, Nikola Èobeljiæ, Stojan Èeliæ.3 Tom popisu vidljivo nedostaje i Jovan Rakoviæ, u èijem je stanu u ibeniku i u kuæi u Primotenu Memorandum dovravan. Vodstvo SANU-a dobilo je politièku potporu tadanjeg poli- tièkog vodstva CK SK SR Srbije èiji je predsjednik bio Ivan Stamboliæ.4 29. srpnja 1985.: Odrana je sjednica predsjednitva CK SKJ na kojoj je prihvaæeno tzv. Kuèanovo izvjeæe o stanju na Kosovu, u kojem se istièe kako pravo srpskog naroda da stvori svoju vlastitu dravu na isti naèin kao i ostali narodi u SRJ nije jo u potpunosti ispunjeno jer ustavni principi, po kojima su pokrajine unutar Srbije, nisu uvijek bili dosljedno provoðeni u politièkoj stvarnosti. 24./25. rujna 1986.: Beogradski dnevni list Veèernje novosti dobio je presliku nedovrenog Memoranduma SANU koju je i objavio. Memorandum je pribavljen djelovanjem hrvatske Slube dravne sigurnosti.5 Ivan Stamboliæ tvrdi da je Memorandum slatkoreèiv uvod u krvavi obraèun te smrtonosni ovinistièki proglas, ratni manifest za veæ zavrbo- vane komesare srpstva.6 74 1987.: 20. travnja: Slobodan Miloeviæ posjetio je Kosovo polje gdje je odrao glasovit govor okupljenim Srbima iz kojeg se èesto izvlaèila izjava: Ovaj narod niko ne sme da bije. Na Kosovo polje doao je kao predsjednik predsjednitva CK SK Srbije, a vratio se u Beograd kao vod, srpski narodni voða. 20. kolovoza: U razgovoru generala Kadijeviæa i admirala Mamule, Kadijeviæ preprièava sadraj izlaganja Milana Kuèana na sjednici skuptinske komisije za promjenu Ustava, u kojoj Kuèan kae da razbijanju SRJ moe voditi ne samo olabavljena federacija nego i pokuaj da se oduzmu prava republikama.7 2./3. rujna: Dogodio se incident u vojarni JNA u Paraæinu kad je pripadnik JNA albanske nacionalnosti Aziz Kelmendi ubio 4 vojnika, a ranio njih 7 pucajuæi iz svoje automatske puke u zajednièkoj spavaonici. 10. rujna: Skuptina SR Srbije prihvatila je prijedlog izmjena Ustava Srbije. 12. rujna: Pod pritiskom srbijanskih politièkih krugova, a zbog njegove veze s ikretom Abdiæem, tadanjim direktorom Agorkomerca optuenim za izdavanje mjenica bez pokriæa u milijunskim iznosima, Hamdija Pozderac (BiH), tadanji potpredsjednik predsjednitva SRJ, podnosi ostavku. 18./19. rujna: Odrana je dvodnevna zatvorena sjednica Predsjednitva CK SK Srbije: Slobodan Miloeviæ, predsjednik Predsjednitva, od 20 èlanova toga tijela dobiva 11 glasova (dobiva tri kljuèna glasa kosovskih Albanaca te jedan iz Vojvodine8), 5 èlanova je suzdrano, a svega su 4 èlana Predsjednitva glasovala protiv kandidature/izbora Slobodana Miloeviæa za predsjednika SK Srbije. Na sjednici CK SK Srbije njegov je izbor samo potvrðen. Miloeviæev glavni lobist bio je Borisav Joviæ. Tada je Ivan Stamboliæ, do tada najmoæniji èovjek u Srbiji i predsjednik Predsjednitva SR Srbije, izgubio politièku bitku s Miloeviæem. 23./24. rujna: Odrana je Osma sednica CK SK Srbije. Miloeviæ se, uz pomoæ Petra Graèanina, Nikole Ljubièiæa, Vidoja arkoviæa, Marka Orlandiæa, Stipe uvara i drugih, uspjeno rijeio Ivana Stamboliæa i Dragie Pavloviæa (pred- sjednik GK SK Beograda). Sam Stamboliæ za ovu sjednicu kae: ....famozna sednica oznaèila poèetak kraja èitave jedne epohe, jedan sunovrat, moda i najdublji u istoriji srp- skog naroda. ... Osma sednica jeste zaista bila ratna truba èiji je zov podigao na noge srpske nacionaliste u pohod na 75 razaranje Jugoslavije. Jugoslavija je veæ tada bila osuðena na smrt.9 8. prosinca: Odrana je 11. sjednica CK SKJ na kojoj je razma- tran ustavni poloaj Srbije u odnosu na njezine autonomne pokrajine. Iz SK je iskljuèen adil Hoxha, bivi èlan Predsjednitva SRJ.10 1988.: Tijekom ove godine, a pripremajuæi se za proslavu 600 godinjice bitke na Kosovu polju, SPC se odluèila prenijeti moti kneza Lazara u manastir Graèanica. Moti su putovale Srbijom podiuæi nacionalni i vjerski zanos velikog broja Srba. Jovan Velimiroviæ, tadanji vladika abaèko-valjevski, izdao je poslanicu u kojoj se spominje nebeska Srbija, izraz koji æe se udomaæiti u ratno- hukaèkoj terminologiji.11 7. sijeènja: Na sjednici Predsjednitva SR Srbije postignut je dogovor o potrebi mijenjanja republièkog Ustava. 12. veljaèe: Odbor za obranu slobode misli i izraavanja trai uspostavljanje stvarne ravnopravnosti naroda Jugoslavije odnosno osnivanje samoupravnih oblasti za srpski narod, kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini. Èlanovi su Odbora, osnovanog u rujnu 1984.: akademik Matija Beækoviæ, akademik Dimitrije Bogdanoviæ, dr. Kosta Èavoki, Dobrica Æosiæ, prof. dr. Andrija Gams, Zagorka Goluboviæ, dr. Ivan Jankoviæ, prof. dr. Neca Jovanov, Vojislav Kotunica, akademik Mihajlo Markoviæ, Borislav Mihajloviæ Mihiz, akademik Dragoslav Mihajloviæ, Nikola Miloeviæ, akademik Gojko Nikoli, Vesna Peiæ, akademik Mia Popoviæ, akademik Radovan Samardiæ, akademik Mladen Srbinoviæ, akademik Predrag Palavestra, akademik Dragoslav Srejoviæ, Tanasije Mladenoviæ i akademik Ljubomir Tadiæ (otac sadan- jeg predsjednika Republike Srbije i Crne Gore Borisa Tadiæa). 25. oujka: Odrana je sjednica Vojnog saveta oruanih snaga na kojoj je izvrena temeljita ocjena pogoranog stanja u zemlji, i Sloveniji posebno. Slovensko rukovodstvo reagiralo je na ovu izjavu optuujuæi vrh JNA za pripremu i namjeru dravnog udara u Sloveniji. 1. travnja: U Knjievnim novinama (glasilo UKS) od 15. srpnja izlazi povelja pod nazivom Uspostavljanje drave u kojoj se trai ukidanje autonomije Kosova i stvaranje srpske drave u 76 prirodnim, istorijskim i etnièkim granicama. 19. svibnja: Slobodan Miloeviæ ponovno je izabran za predsjed- nika Predsjednitva CK SK Srbije. 31. svibnja: Na podruèju Slovenije JNA je uhitila Janeza Janu i Ivan Bortnera zbog odavanja i objavljivanja vojne tajne. 4. lipnja: JNA je nastavila s uhiæenjima u Sloveniji. Uhiæeni su David Tasiæ i ranci Zavrl. Ta su uhiæenja, zajedno s uhiæenji- ma od 31. svibnja, potakla slovensku javnost na snanu poli- tièku borbu protiv JNA u Sloveniji. 9. srpnja: Odran je prvi protestni miting u Novom Sadu na koji dolazi oko 1000 Srba i Crnogoraca s Kosova. Prosvjednici istièu zahtjeve za smjenom pokrajinskog rukovodstva. Miting slubeno predvodi Miroslav oleviæ12 dok Miloeviæ vuèe stvarne poteze, ali iz pozadine.13 20./21. kolovoza: U Titogradu i Kolainu odrani su mitinzi istine na kojima se trai smjena politièkog vodstva Crne Gore. Kronologija raspada SRJ i nastanka drave hrvatske 5./6. listopada: Na mitingu u Novom Sadu trai se ostavka tadanjeg Predsjednitva Pokrajinskog komiteta SK Vojvodine. I. Biliæ: Predsjednitvo podnosi ostavku nakon bezuspjenog traenja vojne intervencije protiv demonstranata. Tadanji predsjednik saveznog Predsjednitva Lazar Mojsov odbija dati suglasnost za angairanje JNA s ciljem sprjeèavanja uliènih demon- stracija. 7. listopada: Antibirokratska revolucija ili jogurt revolucija pokuala je, na slièan naèin na koji su juèer sruili vojvoðan- sko rukovodstvo, organiziranjem mitinga u Titogradu sruiti crnogorsko rukovodstvo. 17. listopada: Odrana je 17. sjednica CK SKJ na kojoj je uvar pokuao ukloniti Slobodana Miloeviæa iz CK SKJ. Meðutim, zbog nepoznavanja procedure i pravila izbora za èlanove tog tijela, uvarov je pokuaj propao. General Veljko Kadijeviæ