Službeni Glasnik Grada Osijeka Br. 18 Od 18. Listopada 2018

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Na temelju članka 39. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13 i 65/17) i članka 19. točke 4. Statuta Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 6/01, 3/03, 1A/05, 8/05, 2/09, 9/09, 13/09, 9/13, 11/13-pročišćeni tekst, 12/17 i 2/18) Gradsko vijeće Grada Osijeka na 12. sjednici održanoj 17. listopada 2018., donijelo je

Z A K L J U Č A K

povodom razmatranja Izvješća o stanju u prostoru Grada Osijeka (2013.-2017.)

Gradsko vijeće Grada Osijeka prihvaća Izvješće o stanju u prostoru Grada Osijeka (2013.-2017.).

II.

Izvješće iz prethodne točke u prilogu je ovog zaključka i čini njegov sastavni dio.

III.

Izvješće o stanju u prostoru Grada Osijeka objavit će se u Službenom glasniku Grada Osijeka.

KLASA: 350-03/18-01/2 URBROJ: 2158/01-01-18-9 Osijek, 17. listopada 2018.

Predsjednik Gradskoga vijeća dr.sc. Željko Požega, v.r.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA GRAD OSIJEK GRADONAČELNIK

KLASA: 350-03/18-01/2 URBROJ: 2158/01-02-18-4 Osijek, 20. rujna 2018.

IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU GRADA OSIJEKA (2013.-2017.)

SADRŽAJ

I. POLAZIŠTA ...... 1 1. CILJEVI IZRADE IZVJEŠĆA ...... 1 2. ZAKONODAVNO - INSTITUCIONALNI OKVIR ...... 1 3. OSNOVNA PROSTORNA OBILJEŽJA GRADA OSIJEKA ...... 4 3.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru ...... 4 3.2. Demografska struktura ...... 8 A. Razmještaj i struktura stanovništva ...... 8 B. Razmještaj i struktura kućanstava ...... 16 4. GRAD OSIJEK U OKVIRU PROSTORNOG UREĐENJA ŽUPANIJE ...... 19 II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA ...... 20 1. PROSTORNA STRUKTURA KORIŠTENJA I NAMJENE POVRŠINA GRADA OSIJEKA ...... 20 1.1. Struktura korištenja zemljišta prema PPUGO i CORINE (Land cover Croatia) ...... 20 1.2. Površina naselja ...... 24 A. Građevinska područja ...... 25 B. Izdvojena građevinska područja (izvan naselja) ...... 26 2. SUSTAV NASELJA GRADA OSIJEKA ...... 27 2.1. Obilježja sustava naselja ...... 27 A. Razmještaj, gustoća naselja i naseljenosti ...... 27 B. Razvojna žarišta i centralna naselja ...... 29 3. GOSPODARSKE DJELATNOSTI ...... 30 3.1. Socijalno – gospodarska struktura ...... 30 A. Struktura gospodarskih djelatnosti ...... 30 B. Ekonomski razvoj ...... 34 C. Odgojno - obrazovna struktura ...... 40 D. Dnevne i tjedne migracije ...... 43 4. OPREMLJENOST PROSTORA INFRASTRUKTUROM ...... 44 4.1. Prometna infrastruktura ...... 44

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

A. Cestovni promet ...... 44 B. Javni prijevoz ...... 47 C. Željeznički promet ...... 48 D. Zračni promet ...... 49 E. Riječni promet ...... 50 F. Infrastruktura poštanskih i elektroničkih komunikacija ...... 55 4.2. Energetska infrastruktura ...... 58 A. Opskrba električnom energijom ...... 58 B. Opskrba plinom i naftom ...... 61 C. Alternativni izvori energije ...... 64 4.3. Opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda ...... 65 A. Opskrba pitkom i tehnološkom vodom ...... 66 B. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda ...... 69 C. Gospodarenje vodotocima i vodama ...... 70 4.4. Gospodarenje otpadom ...... 72 5. ZAŠTITA I KORIŠTENJE DIJELOVA PROSTORA OD POSEBNOG ZNAČAJA .. 79 5.1. Zaštićene prirodne vrijednosti...... 79 A. Zaštita prirode ...... 79 B. Područja Nacionalne ekološke mreže ...... 81 C. Struktura registriranih kulturnih dobara ...... 83 5.2. Područja posebnih karakteristika ...... 84 A. Područja potencijalnih prirodnih i drugih nesreća ...... 84 5.3. Korištenje prirodnih resursa ...... 90 A. Poljoprivreda ...... 90 B. Šumarstvo ...... 93 C. Lovišta ...... 96 D. Vode ...... 97 E. Mineralne sirovine ...... 99 6. OBAVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI ...... 100 III. ANALIZA PROVEDBE PROSTORNIH PLANOVA I DRUGIH DOKUMENATA 106 1. IZRADA PROSTORNIH PLANOVA ...... 106 1.1. Strateški dokumenti prostornog uređenja ...... 106 1.2. Provedbeni dokumenti prostornog uređenja ...... 1088 2. PROVEDBA PROSTORNIH PLANOVA ...... 11111 2.1. Pojedinačni akti prostornog uređenja...... 112 3. PROVEDBA DRUGIH DOKUMENATA KOJI UTJEČU NA PROSTOR ...... 1122 4. PROVOĐENJE ZAKLJUČAKA, SMJERNICA, PRIJEDLOGA ZA UNAPRJEĐENJE, PREPORUKA, AKTIVNOSTI ODNOSNO MJERA IZ PRETHODNOG IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU GRADA OSIJEKA ...... 1199 IV. PREPORUKE ZA UNAPRJEĐENJE STANJA U PROSTORU S PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI ...... 12020 1. POTREBE, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA DALJNJEG ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU GRADA OSIJEKA OBZIROM NA OKOLNOSTI, SEKTORSKA OPTEREĆENJA I IZAZOVE ...... 12020 2. OCJENA IZRADE NOVIH I/ILI IZMJENE I DOPUNE POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA NA RAZINI GRADA OSIJEKA ...... 1222

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

3. PREPORUKE PRIORITETNIH AKTIVNOSTI I MJERA ZA UNAPRJEĐENJE PROSTORNOG RAZVOJA GRADA OSIJEKA ...... 1266 3.1. Integrirani razvoj ruralnog područja i EU fondovi ...... 14040 V. IZVORI PODATAKA ...... 1444 1. Dokumenti prostornog uređenja, strateški i drugi dokumenti ...... 1444 2. Kontaktirane službe ...... 1477 VI. POPIS PRILOGA ...... 1477 1. Popis kartograma ...... 1477 2. Popis slika ...... 1488 3. Popis grafova ...... 1488 4. Popis tablica ...... 1488

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

I. POLAZIŠTA

1. CILJEVI IZRADE IZVJEŠĆA

Izvješće je osnovni dokument praćenja stanja u prostoru Grada Osijeka. Osnovni cilj Izvješća je, kroz analizu stanja u prostoru i svih dostupnih pokazatelja te njihovom usporedbom, definirati primjenjivost i nedostatke postojećih prostornih planova te na osnovi ocjene stanja u prostoru dati prijedloge razvojnih mjera i preporuke za unaprjeđenje održivog razvoja prostora kroz plan aktivnosti za naredno razdoblje.

Izvješćem se prikazuje trenutačno stanje pojedinog područja, ali i smjer kretanja budućeg razvoja područja, poštujući zaštitu okoliša i druge prostorne vrijednosti. Izvješće o stanju u prostoru Grada Osijeka izrađeno je na način da čim sažetije, razumljivije i slikovitije prikaže i prezentira podatke. Sastoji se od tekstualnog i kartografskog sadržaja s tabličnim prikazima i grafovima obveznih prostornih pokazatelja.

Sukladno Pravilniku o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima Izvješća o stanju u prostoru (NN br. 48/14, 19/15), Izvješće o stanju u prostoru sadrži: polazišta, analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata (koji utječu na prostor), te preporuke za unaprjeđenje održivog razvoja u prostoru s prijedlogom prioritetnih aktivnosti i izvore podataka.

Prioritetne aktivnosti se odnose na ispitivanje potreba, mogućnosti i ograničenja daljnjeg održivog razvoja prostora jedinice lokalne samouprave. Ocjena potrebe izrade novih prostornih planova ili izmjena i dopuna postojećih, kao i druge mjere i aktivnosti usmjerene su ka zaštiti obilježja prostora, s ciljem unaprjeđenja prostornog razvoja.

2. ZAKONODAVNO-INSTITUCIONALNI OKVIR

Sukladno Zakonu o prostornom uređenju (NN br. 153/13, 65/17) (u daljnjem tekstu: Zakon), jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave definirana je obavezna izrada dokumenata praćenja stanja u prostoru, odnosno izrada Izvješća o stanju u prostoru za četverogodišnje razdoblje. Obveza izrade i razmatranja četverogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru utvrđena je odredbom čl. 39. Zakona, predstavničkim tijelima lokalne i regionalne (područne) samouprave.

Izrađuje se u odnosu na Strategiju prostornog razvoja Republike Hrvatske i druge strateške, razvojne, planske i programske dokumente i pokazatelje od utjecaja na održivi razvoj u prostoru, prethodno Izvješće o stanju u prostoru i ostale dokumente prostornog uređenja. Sadržaj Izvješća izrađen je na temelju Pravilnika o sadržaju i obveznim pokazateljima Izvješća o stanju u prostoru (NN br. 48/14, 19/15).

Grad Osijek kao jedinica lokalne samouprave na svom teritoriju ima obvezu praćenja stanja u prostoru, uz ostala tijela s javnim ovlastima. Za potrebe izrade ovog Izvješća zatraženi su i prikupljeni relevantni i ažurirani podaci od nadležnih državnih, županijskih i gradskih tijela te pravnih osoba s javnim ovlastima, koji su sukladno Pravilniku o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima Izvješća o stanju u prostoru (NN br. 48/14, 19/15) ugrađeni u dokument u svrhu prikaza stanja. Izvješće razmatra Gradsko vijeće, odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, te se isto objavljuje u službenom glasilu.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Izrada Izvješća o stanju u prostoru propisana je stavcima od 1. do 4. Članka 39. Zakona koji glasi:

(1) Hrvatski sabor, odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razmatraju izvješće o stanju u prostoru za razdoblje od četiri godine. (2) Izvješće o stanju u prostoru za razinu jedinice lokalne samouprave izrađuje stručno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. (3) U izradi izvješća o stanju u prostoru dužna su, na zahtjev zavoda, odnosno stručnog upravnog tijela koje izrađuje izvješće, sudjelovati javnopravna tijela u čijem je djelokrugu obavljanje poslova od utjecaja na sadržaj izvješća. (4) Nacrt izvješća, odnosno njegova dijela, osim zavoda, na svim razinama može izrađivati pravna osoba, odnosno ovlašteni arhitekt, koji ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisane posebnim zakonom.

Sadržaj izvješća propisan je stavcima od 1. do 2. Članka 40. Zakona koji glasi:

(1) Izvješće o stanju u prostoru sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor, te prijedloge za unaprjeđenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za iduće razdoblje. (2) Pobliži sadržaj izvješća, obvezne prostorne pokazatelje, način sudjelovanja javnopravnih tijela u izradi izvješća i druge zahtjeve u vezi s praćenjem stanja u području prostornog uređenja propisuje ministar pravilnikom.

Obaveza objave propisana je stavkom 1. Članka 41., a obaveza dostave nadležnim tijelima stavkom 2. istog Članka Zakona:

(1) Izvješće o stanju u prostoru se objavljuje u "Narodnim novinama", odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je Ministarstvu i Zavodu dostaviti izvješće o stanju u prostoru u elektroničkom obliku u roku od petnaest dana od dana objave u službenom glasniku.

Zadnje "Izvješće o stanju u prostoru Grada Osijeka za razdoblje 2010. - 2013. godine", objavljeno je 2013. godine u "Službenom glasniku" Grada Osijeka br. 9/13.

U razdoblju od donošenja zadnjeg Izvješća došlo je do promjena Zakona i podzakonskih akata, a koji bitno utječu na stvaranje uvjeta prostornog razvoja i načine korištenja prostora. Zakon o prostornom uređenju (NN br. 153/13) stupio je na snagu 1. siječnja 2014. godine, od kada prestaje važiti Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80/13 i 78/15) u dijelu koji se odnosi na prostorno uređenje. Uslijedile su još jedne izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju (NN br. 153/13, 65/17). Ovaj dokument Izvješće o stanju u prostoru Grada Osijeka za razdoblje 2013. - 2017. godine izrađuje se prema novom Pravilniku iz 2015. godine (NN br. 48/14, 19/15), gdje je u Članku 7. propisan sadržaj Izvješća.

Člankom 9. propisano je da nacrt Izvješća, odnosno njegova dijela, osim zavoda, na svim razinama mogu izrađivati i pravne osobe, odnosno ovlašteni arhitekti, koji ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisane posebnim zakonom, te je sukladno tome Grad Osijek naručio izradu Izvješća od pravne osobe.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Stavcima od 1. do 5. Članka 4. novog Pravilnika određen je oblik i sadržaj Izvješća o stanju u prostoru: (1) Izvješće sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor, te prijedloge za unaprjeđenje razvoja s osnovnim preporukama mjera za iduće razdoblje. (2) Polazišta obuhvaćaju pregled ciljeva izrade Izvješća unutar zakonodavnog, institucionalnog i međunarodnog okvira za razdoblje za koje se Izvješće izrađuje, te osnovna prostorna obilježja Republike Hrvatske, županija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i općina. (3) Analiza i ocjena stanja obuhvaća prikaz ostvarenja ciljeva prostornog uređenja i usmjerenja razvoja u prostoru koji su određeni Zakonom o prostornom uređenju i Strategijom prostornog razvoja Republike Hrvatske kroz prostorne planove i druge dokumente koji utječu na prostor, te ukazuje na trendove prostornog razvoja i usklađenost, odnosno nesklad u provedbi. (4) Analiza provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor obuhvaća prikaz pokrivenosti područja prostornim planovima, daje podatke o prostornim planovima i drugim strateškim, programskim i razvojnim dokumentima koji utječu na prostor, ukazuje na osnove njihove provedbe, potrebu i učestalost njihove promjene, te daje osvrt na provođenje zaključaka, smjernica, prijedloga za unaprjeđenje, preporuka, aktivnosti odnosno mjera iz prethodnog Izvješća. (5) Prijedlozi za unaprjeđenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za iduće razdoblje razrađuju se u cilju odlučivanja o daljnjem statusu strateških, programskih i planskih smjernica iz važećih prostornih planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor, odnosno o njihovom zadržavanju, ukidanju ili promjeni. Preporuke obuhvaćaju mjere i prioritetne aktivnosti u idućem razdoblju.

U nastavku slijedi popis zakonskih akata i zakonskih propisa koji direktno određuju procese u prostoru i utječu na sve aktivnosti u domeni prostornog uređenja Grada Osijeka.

Zakonski akti i dopuna postojećih:

• Zakon o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 153/13, 65/17) • Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine" br. 78/15) • Zakon o gradnji ("Narodne novine" br. 153/13, 20/17) • Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru ("Narodne novine" br. 48/14, 19/15) • Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine" br. 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 09/11) • Zakon o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 80/13) • Zakon o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17) • Zakon o zaštiti okoliša ("Narodne novine" br. 80/13, 153/13, 78/15) • Zakon o vodama ("Narodne novine" br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) • Zakon o zaštiti od buke ("Narodne novine" br. 30/09, 55/13, 153/13, 41/16) • Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" br. 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15) • Zakon o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine" br. 82/15) • Zakon o održivom gospodarenju otpadom ("Narodne novine" br. 94/13, 73/17) • Zakon o zaštiti i spašavanju ("Narodne novine" br. 174/04, 79/07, 38/09, 127/10)

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

• Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske • Uredba o proglašenju ekološke mreže ("Narodne novine" br. 109/07) • Uredba o ekološkoj mreži ("Narodne novine" br. 124/13, 105/15) • Odluka o razvrstavanju javnih cesta ("Narodne novine" br. 44/12, 130/12, 66/13, 13/14, 94/14 i 66/15) • Zakon o konvencija o europskim krajobrazima ("Narodne novine" – MU br. 12/02).

Pri izradi ovog Izvješća koristili su se svi dostupni i relevantni podaci iz razdoblja od 2013. do 2017. godine. Kao podatak o površini svih naselja gradskog područja, odnosno Grada Osijeka, uzeta je relevantna površina od tijela Državne geodetske uprave (DGU), (podaci iz 2017. godine).

3. OSNOVNA PROSTORNA OBILJEŽJA GRADA OSIJEKA

3.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Grad Osijek je jedinica lokalne samouprave u sastavu Osječko - baranjske županije, smješten u istočnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno istočnom dijelu Županije na desnoj obali rijeke Drave između 16. i 24. kilometra od ušća u Dunav. S okolnim naseljima zauzima površinu od 174,85 km²1, dok površina samog naselja Osijek iznosi 59,11 km². Četvrti je grad po veličini u Republici Hrvatskoj te sjedište Osječko - baranjske županije koja se sastoji od 7 gradova, 35 općina i 263 naselja. Ukupna površina Grada Osijeka čini 4,2% površine Županije (4.157,82 km²), a s brojem stanovnika od 108.048 čini 35,42% stanovništva Županije (305.032). S gustoćom naseljenosti od 617,94 stan./km² ubraja se u iznad prosječno naseljene Gradove/Općine unutar Osječko - baranjske županije. Područje Grada Osijeka na jugu i jugozapadu graniči s Općinama Antunovac, Šodolovci i Čepin, na istoku s Općinom Erdut, na sjeverozapadu s Općinom Petrijevci, na sjeveru s Općinama Darda i Bilje, dok svojim jugoistočnim dijelom graniči s Općinom Trpinja u Vukovarsko - srijemskoj županiji. U sastavu Grada Osijeka nalazi se 11 naselja: Brijest, Briješće, Josipovac, Klisa, Nemetin, Osijek, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvrđavica te Višnjevac. Grad Osijek se sastoji od 7 gradskih četvrti: GČ Tvrđa, GČ Gornji grad, GČ Donji grad, GČ Jug II, GČ Industrijska četvrt, GČ Novi grad i GČ Retfala. U Gradu Osijeku djeluje ukupno 8 mjesnih odbora: MO Josipovac, MO Višnjevac, MO Cvjetno, MO Brijest, MO Sarvaš, MO Klisa, MO “Osijek lijeva obala” i MO Tenja, odnosno naselja koja su u sastavu Grada Osijeka.

Geoprometni položaj Grada Osijeka je vrlo povoljan i pristupačan u odnosu na glavne europske koridore (podunavski, podravski i posavski) te se nalazi u blizini velikih gradova: Zagreba (278 km), Novog sada (112 km), Tuzle (148 km), Banja Luke (216 km), Beograda (186 km) i Budimpešte (257 km). Smješten je uz trasu transeuropskog prometnog koridora Vc prema Budimpešti (gr. R. Mađarske – Beli Manastir – Osijek – Đakovo – Sredanci – gr. BiH – Sarajevo – gr. RH – luka Ploče) te na udaljenosti od oko 70 km od autoceste Zagreb – Beograd, što doprinosi međunarodnoj važnosti i značaju prometnog čvorišta Grada Osijeka. Grad Osijek razvijen je i kao zračno središte županije s dvije zračne luke: zračna luka "Osijek - Klisa" od međunarodnog značaja 4D kategorije te zračna luka "Osijek – Čepin" 2C kategorije. Područjem prolazi željeznički koridor značajan za međunarodni promet (koridor RH3) koji se sastoji od koridora M301 (Magjarboly (državna granica) – Beli Manastir – Osijek) i koridora M302 (Osijek – Đakovo – Vrpolje), kao i željeznička pruga za regionalni promet R202 (Varaždin –

1 Državna geodetska uprava (DGU), podatak iz 2017. 4

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Koprivnica – Virovitica – Osijek – Dalj). Na udaljenosti od oko 45 km nalazi se koridor međunarodne pruge u Vinkovcima. Temeljem Europskog ugovora o glavnim prometnim putovima od međunarodnog značaja (Geneve, 19. siječnja 1998.), rijeku Dravu se pored ostalih rijeka uvrstilo u mrežu međunarodnih plovnih putova, dok je luka u Osijeku uvrštena u mrežu luka otvorenih za međunarodni promet. Povoljan geoprometni položaj te značaj kombiniranog prometa (cestovnog, željezničkog i riječnog) predstavljaju uporište za razvoj cjelokupnog gospodarstva Grada Osijeka, a time i uravnoteženog razvoja države.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Kartogram 1: Geografski položaj Grada Osijeka u Osječko-baranjskoj županiji

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Kartogram 2: Geografski položaj Grada Osijeka u Osječko - baranjskoj županiji u odnosu na druge veće gradove

Uz spomenute prostorno - prometne karakteristike, specifičnost prostora Grada Osijeka određena je postojanjem vrijedne urbane sredine, ali i dugom tradicijom uređenih javnih zelenih površina - parkova, drvoreda i ostalog urbanog zelenila, zahvaljujući čemu Grad Osijek slovi kao najzeleniji grad. Na gradskom području nalazi se 17 parkova ukupne površine od oko 394.000 m².

U širem geografskom smislu područje Grada Osijeka unutar Osječko - baranjske županije nalazi se u sjeveroistočnom ravničarskom dijelu istočne Hrvatske. Na morfologiju područja, odnosno strukturu nizinskog reljefa utjecali su okolni riječni tokovi Drave i Dunava, Save te njihovi pritoci. Geološku osnovu čine pleistocenski i holocenski sedimenti (kvartar) pretežito mladog reljefa. Ispod površinskog sloja humusa prostire se deblji sloj gline ispod kojeg su nataloženi slojevi pijeska. Terasa Drave kao reljefne cjeline iz pleistocena nastala je kao posljedica usijecanja i povlačenja rijeke Drave, najznačajnijeg vodotoka na području Grada Osijeka. Nanošene vjetrom, praporne naslage akumulirale su se u površinskom sloju terase, s većom debljinom na njenoj zapadnoj strani. Terasa je ispresječena dijagonalnim uskim aluvijalnim ravnima rijeka Karašice i Vučice, a na jugu graniči s aluvijalnom ravni Vuke, prema kojoj se terasa naginje.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Reljefna cjelina naplavne (aluvijalne) ravni proteže se duž cijelog toka rijeke Drave u formi blage depresije ispunjene nanosima rijeka Karašice, Vučice i Vuke iz razdoblja holocena. Nanosi su prema sastavu muljevite gline sa sastojinama pijeska i pretaloženog prapora. Niži dio naplavne ravni čine rukavci i mrtvaje nastali erozijskim procesima, a viši dio čine konkavni dijelovi meandara, grede i područja plavljena za najviših vodostaja. Naplavne ravni nalaze se na nadmorskim visinama od oko 93-94 m, dok je prosječna nadmorska visina Grada Osijeka 94 m. Vodonosni slojevi nalaze se u dubljim slojevima, a slojevi praha i gline nalaze se između više vodonosnih pijesaka.

Klima na području Grada je homogena radi neznatnih promjena visina terena, a karakteristična je umjereno kontinentalna klima s osnovnim obilježjima: srednje mjesečne temperature više od 10°C (više od 4 mjeseca godišnje), srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22°C, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između -3°C i +18°C. Najviše oborina je u toplom dijelu godine, a prosječne godišnje količine se kreću od 700-800 mm.

Prema hidrometeorološkim mjerenjima prosječna temperatura zraka za Grad Osijek iznosi 10,7°C, odnosno 11,0°C, a u godišnjem hodu temperature javlja se jedan maksimum i jedan minimum temperature. Središnje mjesečne temperature rastu do srpnja kada dostižu maksimum s prosječnim mjesečnim temperaturama od 19,5°C do 21,9°C. Najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom od 1,4°C. Srednja godišnja amplituda temperature između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi 22,3°C. U ljetnim mjesecima javljaju se maksimalne temperature, a minimalne tijekom zime.

Šire područje Grada Osijeka prema seizmičkoj mikrorajonizaciji nalazi se u zoni seizmičnosti VII° MCS ljestvice. Najučestaliji vjetrovi na području Osijeka pušu iz smjera jugoistoka i zapada, a javljaju se i oni sjeverozapadnog i sjevernog smjera.

3.2. Demografska struktura

Stanovništvo je jedan od značajnijih čimbenika dugoročnog društveno - gospodarskog razvitka i korištenja prostora. Razvoj nekog područja prvenstveno ovisi o ljudskim potencijalima i sposobnostima lokalnih stanovnika da iskoriste mogućnosti koje im se pružaju u vlastitom, regionalnom, nacionalnom i europskom okruženju. Podaci o demografskoj strukturi Grada Osijeka temelje se prvenstveno na objavljenim podacima iz 2011. godine i ranijih godina, ponajviše iz 2001. kao godine prethodnog popisa stanovništva. Godina 2011. uzeta je kao relevantna iz Statističkih izvješća za tablični prikaz Prirodnog kretanja stanovništva te prikaza Indeksa i stupnja razvijenosti.

A. Razmještaj i struktura stanovništva

S obzirom na broj stanovnika unutar Osječko - baranjske županije, Grad Osijek se svrstava u najnaseljeniji grad i prema zadnjem popisu iz 2011. godine broji 108.048 stanovnika. Drugi po redu najnaseljeniji grad je Đakovo sa 27.745 stanovnika, zatim slijedi grad Našice sa 16.224 stanovnika. Neveliku razliku između broja stanovnika čine gradovi Valpovo (11.563), Belišće (10.825), Beli Manastir (10.068) te Donji Miholjac (9.491). Od općina najnaseljenije su Čepin sa 11.599 stanovnika, Erdut sa 7.308 stanovnika te Darda (6.908) i Đurđenovac (6.750). Prevladavaju općine s 2-3.000 stanovnika, a najmanje naseljene s brojem stanovnika bliže 2.000 su: Magadenovac (1.936) i Viškovci (1.906) te Vladislavci (1.882), dok najmanji broj stanovnika bilježe Vuka (1.200) i Podravska Moslavina (1.202).

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine cjelokupno područje Grada Osijeka okupljalo je 108.048 stanovnika na ukupnoj površini od 174,85 km², što čini 35,42% ukupnog stanovništva Osječko - baranjske županije (305.032), odnosno 2,52% od ukupnog broja stanovništva Hrvatske (4.284.889). Gustoća naseljenosti u Gradu Osijeku iznosi 617,94 stan./km².

Na području Grada Osijeka nalazi se 11 naselja s različitim brojem stanovnika. Po broju stanovnika ističu se gradsko naselje Osijek na površini od 59,11 km², u kojem živi najveći broj stanovnika, njih 84.104. Sljedeća naselja prema broju stanovnika su Tenja (7.376), Višnjevac (6.680) i Josipovac (4.101). Stanovništvo u rasponu od 1.000 - 2.000 živi u naseljima Sarvaš (1.884), Briješće (1.318) i Brijest (1.187). Naselja s brojem stanovnika manjim od 500 su: Tvrđavica (578), Podravlje (357), Klisa (324) i Nemetin (139).

Ako promatramo kretanje broja stanovnika Grada Osijeka tijekom nekoliko popisnih godina, primjetan je kontinuirani porast ukupnog broja stanovnika od 1971. (109.189) sve do 1991. godine (129.792) za 15,87%, nakon čega se primjećuje ukupan pad broja stanovnika Grada u razdoblju od 1991. pa sve do 2011. godine kada je na području Grada Osijeka živjelo 108.048 stanovnika. Veći kontinuirani pad broja stanovnika Grad Osijek bilježi u međupopisnom razdoblju između 1991. i 2011. godine, kada se zbog ratnih zbivanja i razaranja te poslijeratnih prilika ukupan broj stanovnika Grada smanjio za 16,75%, odnosno za 21.744. U međupopisnom razdoblju od 2001. do 2011. godine primjećuje se trend smanjenja broja stanovnika naselja Brijest, Briješće, Josipovac, Klisa, Nemetin, Osijek, Tvrđavica, Višnjevac, dok se u Podravlju broj stanovnika smanjio za 1. Za razliku od navedenih, u referentnom razdoblju porast broja stanovnika bilježe naselja Sarvaš i Tenja.

Graf 1 - Ukupno kretanje boja stanovnika Grada Osijeka od 1971.-2011. godine

Ukupno kretanje broja stanovnika Grada Osijeka 140,000 120,000 100,000 80,000 60,000 40,000 20,000 0 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. stanovništvo 109,189 123,944 129,792 114,616 108,048

Izvor: Popis stanovništva 2011. i Osječko-baranjska županija - broj stanovnika po gradovima/općinama, Državni zavod za statistiku (DZS)

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Graf 2 - Bazni indeks kretanja broja stanovnika Grada Osijeka od 1971.-2011. godine (1971.=100)

Bazni indeks 140

120

100

0 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. indeks 100 113.87 118.87 104.97 98.95

Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

Bazni indeks je pokazatelj relativne promjene ukupnog broja stanovnika u odnosu na određenu baznu godinu. U tablici je uzeta 1971. godina kao bazna.

Kako bi se još dosljednije i preciznije pokazale ove demografske promjene, računa se Verižni indeks. Verižni indeks prikazuje relativnu promjenu, odnosno za koliki postotak (%) se vrijednost pojave u jednom razdoblju promijenila u odnosu na prethodno razdoblje. Računa se na način da se u odnos stavi vrijednost pojave iz tekućeg razdoblja s vrijednošću pojave iz prethodnog razdoblja, te se pomnoži sa 100. S obzirom da vrijednost vremenskog niza za prethodno razdoblje od prvog nije poznata, ne može se izračunati prvi verižni indeks u jednom nizu. Verižni indeksi se još nazivaju i lančani indeksi jer pokazuju promijene pojave u uzastopnim vremenskim razdobljima i nadovezuju se jedan na drugi.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Graf 3 - Verižni indeks promjene broja stanovništva Grada Osijeka od 1971.-2011. godine (1971.=100)

Verižni indeks 120.00

100.00

80.00

60.00

40.00

20.00

0.00 1981./1971. 1991./1981. 2001./1991. 2011./2001. indeks 113.51 104.72 88.31 94.27

Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

U među popisnom razdoblju 2001. - 2011. prisutan je ukupni pad broja stanovnika na razini cjelokupnog Grada Osijeka, dok dva naselja bilježe porast broja stanovnika (Sarvaš i Tenja). Najveći porast broja stanovnika bilježi naselje Tenja sa 629 stanovnika i pozitivnom stopom od 9,32%, dok je u Osijeku zabilježen najveći pad broja stanovnika uz negativnu stopu od 6,97%.

Činitelji depopulacije, koja je primjetna na prostoru Grada Osijeka, su emigracija i negativan prirodni prirast, odnosno prirodni pad broja stanovništva. Stopa prirodne promjene pokazuje relativno smanjenje broja stanovnika prirodnom promjenom u odnosu na početak promatranog razdoblja, a za Grad Osijek iznosi - 5,73%. Iz razlike ukupne promjene broja stanovnika i prirodne promjene dobiva se podatak o migracijskom saldu. Migracijski saldo pokazuje da se iz Grada Osijeka u promatranom razdoblju od 2001. - 2011. iselilo 3.466 osoba više nego što ih se istovremeno doselilo u Grad ili 3,02% od ukupnog broja stanovnika 2001. godine. S obzirom na stopu prirodnog pada i stopu migracijskog salda za Grad Osijek možemo definirati određeni tip općeg kretanja stanovništva. Zbog prirodnog pada i ukupno negativnog kretanja broja stanovnika kojeg pospješuje i emigracija Grad Osijek pripada najnepovoljnijem tipu općeg kretanja E4 - izumiranje (demografski egzodus).

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 1 - Opće kretanje broja stanovnika Grada Osijeka od 2001.-2011. godine

Ukupna - Prirodna Migracijski Broj stanovnika - promjena promjena saldo Naselje pr ms

Umrli

2011.) 2011.)

(2001.

Rođeni 2001. 2011. D r (%) (2001. Pr Ms (%) (%) Brijest 1.248 1.187 -61 -4,88 Briješće 1.382 1.318 -64 -4,63 Josipovac 4.395 4.101 -294 -6,69 Klisa 463 324 -139 -30,02 Nemetin 177 139 -38 -21,47 Osijek 90.411 84.104 -6.307 -6,97 Podravlje 358 357 -1 -0,28 Sarvaš 1.539 1.884 345 22,42 Tenja 6.747 7.376 629 9,32 Tvrđavica 750 578 -172 -22,93 Višnjevac 7.146 6.680 -466 -6,52 Ukupno Grad 114.616 108.048 -6.568 -5,73 10.685 14.151 -3.466 -3,02 -3.102 -2,7 Osijek Izvor: Popis stanovništva 2001. i 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

Vitalni indeks niti jedne godine posljednjeg međupopisnog razdoblja pa sve do 2016. godine nije bio pozitivan (>100), što bi u definiciji značilo više živorođenih u odnosu na umrle, čime bi se osigurala reprodukcija stanovništva. Samim time vidljivo je da je u svim navedenim godinama prisutan prirodni pad stanovništva, odnosno više umrlih u odnosu na živorođene. Vitalni indeks dosegnuo je 2001. godine svoj maksimum, odnosno vrlo visoku stopu od 82,7. U prve tri promatrane godine vitalni indeks se postepeno smanjivao te je 2003. godine iznosio 67,7. U 2004. godini nastavio je rasti sve do 2006. godine kada je iznosio 77,1. U narednim godinama vitalni indeks je naizmjenično rastao i opadao sve do 2016. godine kada se nije se spuštao ispod vrijednosti 66,0.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 2 - Prirodno kretanje stanovništva Grada Osijeka od 2001.-2016. godine

Mrtvo- Prirodni Vitalni indeks Godina Živorođeni Umrli rođeni prirast (živorođeni na 100 umrlih) 2001. 994 3 1.202 -208 82,7 2002. 958 7 1.253 -295 76,5 2003. 906 6 1.338 -432 67,7 2004. 886 10 1.212 -326 73,1 2005. 963 5 1.276 -313 75,5 2006. 981 6 1.273 -292 77,1 2007. 909 3 1.349 -440 67,4 2008. 1.019 2 1.223 -315 76,4 2009. 1.056 2 1.323 -267 79,8 2010. 998 5 1.406 -408 71,0 2011. 1.015 5 1.296 -281 78,3 2012. 1.019 1 1.382 -363 73,7 2013. 996 1 1.282 -286 77,7 2014. 918 2 1.370 -452 67,0 2015. 990 2 1.402 -412 70,6 2016. 862 3 1.307 -445 66,0 Ukupno 15.470 63 20.894 -5.535 74,0 Izvor: Publikacije prema statističkim područjima, Statistička izvješća 2001.-2016., Državni zavod za statistiku (DZS)

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Graf 4 - Prirodno kretanje stanovništva Grada Osijeka od 2001.-2016. godine

1500

1000

500 živorođeni umrli prirodni prirast 0 2001. 2003. 2005. 2007. 2009. 2011. 2013. 2015.

-500

-1000

Izvor: Statistička izvješća 2001.-2016., Državni zavod za statistiku (DZS)

Veoma nepovoljan odnos između broja živorođenih i umrlih, kao i nepovoljna migracijska bilanca utječu na dobno - spolnu strukturu stanovništva. Mladi ljudi su nositelji reprodukcije i budućnosti, a također više sudjeluju i u prostornom kretanju. Sve je manje živorođenih, a sve više mladih i onih koji napuštaju Grad Osijek, što se odražava na demografsku sliku Grada i ima trajne negativne posljedice. Razlozi za iseljavanje koje je bilo naročito izraženo u poslijeratnom razdoblju su i prateća stagnacija gospodarstva te povećanje nezaposlenosti.

Dobno - spolna piramida (spolna i starosna struktura) za Grad Osijek pokazuje tzv. regresivni ili kontraktivni tip dobne strukture, kojeg karakterizira nizak udio djece, tako da baza grafičkog prikaza postaje uža od njezina središnjeg dijela, što uzrokuje nizak, opadajući prirodni prirast ili prirodno smanjenje i pokazuje proces depopulacije. Stope nataliteta praktički su na razini stopa mortaliteta ili niže. Isti tip dobne strukture karakterizira stanovništvo Hrvatske koje po brojčanim pokazateljima stari.

Grafički prikaz se širi u središnjem dijelu na dva mjesta kojeg sačinjava kontingent stanovništva zrele dobi u rasponu godina 20-34, nakon čega se populacija ponovno smanjuje i opet povećava u dobi od 45-59. Naročito je izražen veći udio žena srednje dobi u kategorijama 50-54 i 54-59 godina te žena starije dobi u odnosu na muškarce.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Graf 5 - Dobno-spolna struktura Grada Osijeka 2011. godine

95 i više 90-94 85-89 80-84 75-79 70-74 65-69 60-64 55-59 50-54 žene 45-49 40-44 muškarci 35-39 30-34 25-29 20-24 15-19 10-14 5-9 0-4 -6000 -4000 -2000 0 2000 4000 6000

Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

Kako bi se prikazala starost populacije (stanovništva) koristit će se pokazatelji ostarjelosti populacije, a to su indeks starenja i koeficijent starosti. Indeks starenja pokazuje odnos između broja starih i broja mladih osoba, dok koeficijent starosti pokazuje udio starih u ukupnom stanovništvu. Smatra se da je društvo staro kad indeks starenja prijeđe 40,0. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine utvrđeni su podaci o prosječnom indeksu starenja, koji u Republici Hrvatskoj iznosi 115,0, dok u Osječko - baranjskoj županiji iznosi 106,3. U obzir je uzet postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0-19 godina. Iz tablice je vidljivo da indeks starenja za Grad Osijek iznosi 120,1, što znači da pripada tipu dobnog sastava izrazito duboke starosti (indeks starenja >100). Prema podacima iz tablice također su primjetne više vrijednosti starosnih pokazatelja za ženski kontingent stanovništva, odnosno na području Grada živi više žena u srednjoj i starijoj dobi, dok je u dobi do 19 godina broj muške djece nešto veći.

Prema tipizaciji stupnja ostarjelosti stanovništva Hrvatske i županija prema podacima iz 2011. godine, Osječko - baranjska županija također spada u županiju duboke ostarjelosti populacije – Tip 4. U odnosu na pokazatelje prosječne starosti na razini pripadajuće Osječko - baranjske županije (prosjek 41,2 godine) i Republike Hrvatske (prosjek 41,7 godina), Grad Osijek s prosjekom starosti od 41,9 godine nalazi se iza starosnih pokazatelja Republike Hrvatske i Županije. Grad Osijek, Osječko - baranjsku županiju, kao i državu karakterizira prosječna starost veća od 40,0 što ukazuje na staro društvo s izrazito dubokom starošću (indeks starenja >100). Pretpostavka je da je uzrok tome iseljavanje mladih radi nepovoljnih gospodarskih prilika u druga središta naseljenosti, poput gradova u istoj ili susjednim županijama te u Grad Zagreb.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 3 - Velike dobne skupine i starosni pokazatelji u Gradu Osijeku 2011. godine

Radno sposobno 60 i 65 i Prosječ Koefi 0 - 14 0 - 19 Indeks Grad Spol Ukupno stanovništvo više više na cijent godina godina starenja (15 – 64 godina godina starost starosti godine)

Osijek sv. 108.048 15.326 21.390 73.921 25.685 18.801 41,9 120,1 23,8 m 50.357 7.877 10.994 35.440 10.004 7.040 39,7 91,0 19,9 ž 57.691 7.449 10.396 38.481 15.681 11.761 43,8 150,8 27,2 Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

Tablica 4 - Starosni pokazatelji Grada Osijeka, Osječko - baranjske županije i Republike Hrvatske 2011. godine

Osječko-baranjska Grad Osijek Republika Hrvatska županija Prosječna starost 41,9 41,2 41,7 Indeks starenja 120,1 106,3 115,0 Koeficijent starosti 23,8 22,8 24,1

Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

B. Razmještaj i struktura kućanstava

Na području Osječko - baranjske županije, prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, najveći broj kućanstava nalazi se u Gradu Osijeku (41.972) koji ujedno ima i najveći broj stanovnika, a prema broju kućanstava slijede Đakovo (8.757) i Našice (5.593). Donji Miholjac ima najmanji broj kućanstava (3.255) s brojem stanovnika od 9.416. Prosječan broj osoba u kućanstvu prema Popisu stanovništva 2011. godine u Gradu Osijeku iznosi 2,55, dok je najveći prosječan broj osoba u kućanstvu zabilježen u gradu Đakovu (3,12).

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 5 - Broj kućanstava i prosječan broj osoba u kućanstvu po gradovima u Osječko- baranjskoj županiji 2011. godine

Osječko-baranjska Ukupan broj Prosječan broj osoba županija, Broj osoba kućanstava 2011. u kućanstvu 2011. Gradovi Beli Manastir 9.855 3.794 2,60 Belišće 10.776 3.848 2,90 Donji Miholjac 9.416 3.255 2,89 Đakovo 27.328 8.757 3,12 Našice 16.219 5.593 2,90 Valpovo 11.424 4.086 2,80 Osijek 107.225 41.972 2,55 Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

Prema posljednjem popisu stanovništva 2011. godine, prosječan broj osoba u kućanstvu u Gradu Osijeku iznosi 2,55, što je manje od prosjeka Osječko - baranjske županije (2,75) i Republike Hrvatske (2,80).

Tablica 6 - Broj kućanstava i prosječan broj osoba u kućanstvu 2011. godine

Ukupan broj Ukupan broj Ukupan broj Prosječan broj Područje stanovnika kućanstava osoba u osoba u 2011. 2011. kućanstvu 2011. kućanstvu 2011.

Republika Hrvatska 4.284,889 1.519,038 4.246,313 2,80

Osječko-baranjska 305.032 110.009 302.928 2,75 županija

Grad Osijek 108.048 41.972 107.225 2,55 Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

Broj kućanstava se u proteklom međupopisnom razdoblju 2001. - 2011. godine smanjivao u Osječko - baranjskoj županiji s indeksom pada 96,85 što čini smanjenje od 3,15%, dok se porast broja kućanstava bilježi u Republici Hrvatskoj. Indeks rasta broja kućanstava na teritoriju Republike Hrvatske iznosi 102,82 što čini rast od gotovo 3%, dok je kod Grada Osijeka također vidljiv lagani rast broja kućanstava za 0,32% uz indeks rasta od 100,32.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 7 - Indeks rasta/pada broja kućanstva

Ukupan broj Ukupan broj Indeks - rast/pad Područje kućanstava kućanstava broja kućanstava 2001. 2011. 2011./2001. godina Republika Hrvatska 1.477,377 1.519,038 102,82 Osječko-baranjska županija 113.583 110.009 96,85 Grad Osijek 41.835 41.972 100,32 Izvor: Popis stanovništva 2001. i 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

U samom naselju Osijeku dominira višestambena izgradnja te obiteljske kuće s okućnicom, dok je za pripadajuća naselja (Brijest, Briješće, Josipovac, Klisa, Nemetin, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvrđavica i Višnjevac) karakteristična izgradnja obiteljskih kuća s okućnicom kao samostalnih stambenih jedinica.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

4. GRAD OSIJEK U OKVIRU PROSTORNOG UREĐENJA ŽUPANIJE

Grad Osijek nalazi se na istoku Osječko - baranjske županije, kojoj upravno i pripada. Samo središte Županije je Grad Osijek, a ostala gradska središta odnosno manja regionalno - razvojna središta predstavljaju Grad Beli Manastir, Donji Miholjac, Belišće, Valpovo, Našice te Đakovo.

Kartogram 3: Položaj Grada Osijeka u Osječko - baranjskoj županiji

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA

1. PROSTORNA STRUKTURA KORIŠTENJA I NAMJENE POVRŠINA GRADA OSIJEKA

1.1. Struktura korištenja zemljišta prema PPUGO i CORINE (Land cover Croatia)

Prostornim planom uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. (8/05, 50/9, 17A/09 - ispr., 12/10, 12/12), u skladu s Prostornim planom Osječko – baranjske županije ("Županijski glasnik", broj 01/02, 4/10, 3/16, 5/16 i 6/16), površine za razvoj i uređenje prikazane su na kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena površina" te se određuju za sljedeće namjene:

a. Površina naselja - izgrađeni dio građevinskog područja naselja - vodne površine, izgrađeni dio građevinskog područja naselja - neizgrađeni, ali uređeni dio građevinskog područja naselja - neizgrađeni i neuređeni dio građevinskog područja naselja b. Površina izvan naselja - gospodarska namjena (G) - iskorištavanje mineralnih sirovina (E3) - ugostiteljsko – turistička namjena (T) - osobito vrijedno obradivo tlo (P1) - vrijedno obradivo tlo (P2) - ostala obradiva tla (P3) - šuma gospodarske namjene (Š1) - ostalo poljoprivredno tlo (P) - vodne površine (V) - posebna namjena (N) - površine infrastrukturnih sustava (IS) - groblje (+) - rezervne površine za budući razvoj naselja (R) - otpad (O) - namjena se utvrđuje u PPPPO Park prirode "Kopački rit" (PP) - planski koridor

Površine prikazane na istom kartografskom prikazu podijeljene su na:

- građevinska područja (izgrađeni dio, neizgrađeni ali uređeni dio i neizgrađeni i neuređeni dio), izdvojena građevinska područja i rezervna površina za budući razvoj naselja, - površine poljoprivrednog tla i šuma osnovne namjene te vodnih površina određivanjem funkcije, vrste, vrijednosti i uređenosti, - područja posebne namjene granicama čestica područja i građevina od posebnog značaja za obranu, - površine infrastrukturnih sustava i infrastrukturne građevine sukladno uvjetima utvrđenim u Izmjenama i dopunama PPUGO-a, te - površine za iskorištavanje mineralnih sirovina isključivo unutar vodne površine rijeke Drave.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 8 - Prostorni pokazatelji za namjenu površina u Gradu Osijeku

Ukupno Udio od površine Grada Grad Osijek (ha) (%) Građevinska područja naselja 4.729,65 27,22 Građevinska područja izvan naselja 285,12 1,64 Poljoprivredne površine 9.900,22 56,99 Šumske površine 1.721,48 9,90 Ostale poljoprivredne površine 324,64 1,87 Vodne površine 168,26 0,97 Ostale površine 242,18 1,41 Ukupno 17.371,55 100 Izvor: Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka ("Službeni Glasnik" Grada Osijeka br. 12/12)

Prema podacima iz važećeg PPUGO-a, poljoprivredne površine su najzastupljenije u strukturi površina Grada Osijeka zauzimajući 9.900,22 ha što čini 56,99% prostora Grada.

Poljoprivredne površine iznose 0,0918 ha/stan. Sljedeće po zastupljenosti su građevinska područja naselja koja obuhvaćaju izgrađeni dio GP, neizgrađeni, ali uređeni dio GP, neizgrađeni i neuređeni dio GP te površine IS od ukupno 4.729,65 ha, odnosno 27,22% površine Grada. Šumske površine čine sljedeći udio u površini Grada od 9,90% sa svojih 1.721,48 ha.

CORINE (CooRdination of INformation on the Environment) služi identifikaciji i kategorizaciji pokrova zemljišta koja uključuje definiranu nomenklaturu kodiranja i stvaranje digitalne baze podataka. Pomoću te baze omogućeno je nadgledanje, organiziranje i upravljanje prirodnim resursima.

Osnovna karakteristika baze je kartografska točnost od 100 m, minimalno područje kartiranja od 25 ha i minimalna širina poligona od 100 m. Nomenklatura je podijeljena u tri skupne kategorije koje sadržavaju klase. Podaci o pokrovu zemljišta datiraju iz 2012. godine. Prema tim podacima najveći udio površine administrativnog prostora Grada Osijeka otpada na poljoprivredna područja, a zatim umjetne površine, odnosno gradska područja. Klasa nenavodnjavanih poljoprivrednih zemljišta najzastupljenija je sa 37,65% udjela od ukupne površine, pod klasom mozaika poljoprivrednih površina nalazi se 23,66%, a kao pretežno poljoprivredno zemljište, sa značajnim udjelom prirodnog biljnog pokrova prepoznato je 9,27% prostora. Dominantno poljoprivredni površinski pokrov u postotku slijedi klasa nepovezanih gradskih područja sa 13,33% udjela. Kao značajnije zastupljene klase ističu se još i bjelogorične šume (5,65%) i šume u zarastanju (3,39%) te industrijski ili komercijalni objekti (2,35%).

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 9 - Struktura korištenja zemljišta prema CORINE klasifikaciji 2012. godine

Klase korištenja zemljišta prema Corine Land Skupna Površina Udio (%) Cover 2012 kategorija (ha) 112 – Nepovezana gradska područja 1a 2321,04 13,33 121 – Industrijski ili komercijalni objekti 1a 408,74 2,35 122 – Cestovna i željeznička mreža 1a 31,37 0,18 124 – Zračne luke 1a 158,30 0,91 131 – Mjesta eksploatacije mineralnih sirovina 1a 46,175 0,27 141 – Zelene gradske površine 1a 72,518 0,42 211 – Nenavodnjavano poljoprivredno zemljište 2a 6556,548 37,65 231 – Pašnjaci 2a 88,162 0,51 242 – Mozaik poljoprivrednih površina 2b 4121,353 23,66 243 – Pretežno poljoprivredno zemljište, sa 2b 1614,508 9,27 značajnim udjelom prirodnog biljnog pokrova 311 – Bjelogorična šuma 3a 984,378 5,65 324 – Šume u zarastanju (sukcesija šuma) 3a 590,929 3,39 411 – Kopnene močvare 4a 157,782 0,91 511 – Vodotoci 5a 260,904 1,5 Ukupno 17412,707 100,00

Izvor: Corine Land Cover Croatia 2012., Agencija za zaštitu okoliša (AZO)

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Analizirajući klasifikaciju prema kategorijama prve razine pokrova zemljišta, izrazito dominantna su poljoprivredna područja sa 71,09% ukupne površine Grada Osijeka. Umjetne površine koje uključuju gradska područja, industrijske i komercijalne objekte pokrivaju 17,46% gradske površine, a na šume i poluprirodna područja otpada 9,04%. Kategorije vlažna područja i vodene površine imaju mali udjel u ukupnoj površini od 0,91, odnosno 1,5%.

Kartogram 4: Struktura korištenja zemljišta prema CORINE (Land cover Croatia), 2012. g. Izvor: Corine Land Cover Croatia, 2012.

Corine Land Cover klasifikacija pokazuje da Grad Osijek ima još mnogo prirodnih i prostornih rezervi i da, premda se radi o jednom od 4 makroregionalna centra RH, postotak izgrađenih površina na cijelom administrativnom području nije dominantan. Najveće rezerve nalaze se u poljoprivrednim površinama te u manjem udjelu u šumama. Mozaik poljoprivrednih površina raznolik je veličinom parcela, formom te dominantnim vrstama, a karakterističan je veliki udjel nenavodnjavanog obradivog zemljišta što otkriva značajne neiskorištene potencijale za proizvodnju. Izgrađenost područja Grada je relativno niska i koncentrirana u izduženu matricu uz južnu obalu rijeke Drave te točkasto u širem gradskom području (npr. prostor Zračne luke Osijek). Neizgrađenost je također jedna od komparativnih prednosti Grada, jer se njome nudi mogućnost prostornog planiranja u skladu s održivim razvojem i stvarnim potrebama stanovništva.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Graf 6 - Struktura korištenja zemljišta prema skupnim kategorijama CORINE klasifikacije 2012. godine

1 - Umjetne površine 9% 1%1,50% 17,50% 2 - Poljoprivredne površine

3 - Šume i poluprirodna područja 4 - Vlažna područja 71%

5 - Vodene površine

Izvor: Corine Land Cover Croatia, 2012.

1.2. Površina naselja

Grad Osijek u svom sastavu okuplja 11 naselja: Brijest, Briješće, Josipovac, Klisa, Nemetin, Osijek, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvrđavica i Višnjevac.

10 - Površina naselja Grada Osijeka

Udio u ukupnoj Naselje Veličina (km2) površini Grada (%) Gradska naselja Osijek 58,83 33,78 Prijelazna - slabije Josipovac 16,23 9,32 urbanizirana naselja Sarvaš 19,7 11,31 Tenja 49 28,14 Višnjevac 7,4 4,25 Seoska naselja Brijest 0,96 0,55 Briješće 3,42 1,96 Klisa 5,23 3,00 Nemetin 6,81 3,91 Podravlje 2,64 1,51 Tvrđavica 3,9 2,23 Ukupno 174,12 100

Izvor: Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/12.)

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

A. Građevinska područja

Unutar građevinskog područja naselja na području Grada Osijeka, planirane namjene se odnose na stambenu, mješovitu, javnu i društvenu, sportsko - rekreacijsku, gospodarsku, posebnu namjenu, te zone groblja i infrastrukture. Analizirani podaci odnose se na podatke iz važećeg prostornog plana, odnosno Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/12.) (u daljnjem tekstu Izmjene i dopune PPUG iz 2012. godine).

Građevinska područja naselja u Gradu zauzimaju 4.729,65 ha površine, odnosno 27,23% ukupne površine Grada Osijeka. Naselje Osijek ima najveći udio građevinskog područja u odnosu na ukupnu površinu naselja, 16,69%. Slijedi naselje Tenja s 2,89% udjela GP-a u ukupnoj površini Grada Osijeka.

Analizirani su i obrađeni udjeli u ukupnoj površini Grada izgrađenog te neizgrađenog, ali uređenog dijela građevinskog područja naselja te njihove površine. Na području Grada Osijeka ističe se ukupna izgrađena površina od 2.326,90 ha građevinskog područja, odnosno 13,39% ukupne površine Grada. Tu najveću površinu izgrađenog dijela građevinskog područja ima naselje Osijek, a najmanju površinu izgrađenog dijela građevinskog područja bilježi naselje Klisa s površinom od 36,97 ha, odnosno od 0,21% udjela u ukupnoj površini Grada Osijeka.

Ukupna površina neizgrađenog i neizgrađenog, ali uređenog dijela građevinskog područja na području Grada Osijeka iznosi 1.062,28 ha, odnosno 6,12%. Najveću površinu neizgrađenog i neizgrađenog, ali uređenog dijela građevinskog područja ima naselje Osijek (573,02 ha), a najmanju naselje Klisa (8,32 ha).

Tablica 11 - Površina građevinskog područja naselja Grada Osijeka

Građevinsko područje neizgrađeni i neizgrađeni, ali izgrađeni dio GP-a naselja (GP) uređeni dio GP-a UDIO U UDIO U UDIO U Naselje UKUPNOJ POVRŠINA POVRŠINA UKUPNOJ POVRŠINA UKUPNOJ POVRŠINI (ha) (ha) POVRŠINI (ha) POVRŠINI GRADA GRADA (%) GRADA (%) (%) Osijek 2.899,92 16,69 2.326,90 13,39 573,02 3,30 Brijest 71,03 0,41 53,17 0,31 17,86 0,10 Briješće 86,52 0,50 65,20 0,38 21,32 0,12 Josipovac 284,36 1,64 227,76 1,31 56,60 0,33 Klisa 45,29 0,26 36,97 0,21 8,32 0,05 Nemetin 265,40 1,53 81,22 0,47 184,18 1,06 Podravlje 54,19 0,31 37,38 0,22 16,81 0,10 Sarvaš 166,93 0,96 138,58 0,80 28,35 0,16 Tenja 501,90 2,89 406,27 2,34 95,63 0,55 Tvrđavica 119,89 0,69 104,78 0,60 15,11 0,09 Višnjevac 234,22 1,35 189,14 1,09 45,08 0,26 Ukupno 4.729,65 27,23 3.667,37 21,11 1.062,28 6,12

Izvor: Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/12.)

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 12 - Gustoća stanovništva po naseljima Grada Osijeka

površina građevinskog broj stanovnika u broj stanovnika u Naselje područja naselja (GP) odnosu na ukupnu odnosu na izgrađenu (ha) površinu GP (st/ha) površinu GP (st/ha) Osijek 2.899,92 0,035 35,88 Brijest 71,03 0,060 22,25 Briješće 86,52 0,065 20,35 Josipovac 284,36 0,069 18,08 Klisa 45,29 0,140 8,76 Nemetin 265,40 1,995 1,64 Podravlje 54,19 0,157 9,23 Sarvaš 166,93 0,089 13,53 Tenja 501,90 0,068 18,22 Tvrđavica 119,89 0,210 5,44 Višnjevac 234,22 0,035 35,49 Ukupno 4.729,65 0,044 29,39

Izvor: Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/12.)/ Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine

B. Izdvojena građevinska područja (izvan naselja)

Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja, prema Zakonu o prostornom uređenju (NN br. 153/13, 65/17) je područje određeno prostornim planom kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu. Prema Izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Osijeka iz 2012. na području Grada Osijeka planira se rezervacija površina za gospodarsku namjenu, ugostiteljsko - turističku namjenu, posebnu namjenu (područja i građevine od posebnog značaja za obranu), površine za gospodarenje otpadom, površine infrastrukturnih sustava te površine za groblje. Ukupna površina izdvojenih građevinskih područja izvan naselja u Gradu Osijeku iznosi 285,12 ha, što predstavlja 1,64% od ukupne površine Grada sa 417,57 stan./ha.

Tablica 13 - Izdvojena građevinska područja - površina i udio izdvojenih građevinskih područja izvan naselja prema namjeni

NAMJENA (ha) POVRŠINA (ha) UDIO (%) Gospodarska namjena 67,33 23,61 Ugostiteljsko-turistička namjena 2,23 0,78 Posebna namjena 124,08 43,52 Otpad 70,70 24,80 Površine infrastrukturnih sustava 20,23 7,10 Groblje 0,55 0,19 UKUPNO: 285,12 100 Izvor: Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/12.)

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Usporedbom površina planiranog građevinskog područja osnovnog Plana te izmjena i dopuna Prostornog plana, evidentno je povećanje ukupnog građevinskog područja.

2. SUSTAV NASELJA GRADA OSIJEKA

2.1. Obilježja sustava naselja

A. Razmještaj, gustoća naselja i naseljenosti

Grad Osijek jedna je od 42 (7 gradova i 35 općina) jedinica lokalne samouprave koje ulaze u sastav Osječko - baranjske županije. Nalazi se u njenom istočnom dijelu te je okružen Općinom Darda sa sjeverne, Općinom Erdut s istočne, Općinama Antunovac, Šodolovci i Čepin s južne i jugoistočne te Općinom Petrijevci sa zapadne strane. U jugoistočnom dijelu gradskog područja Grad Osijek graniči s Vukovarsko - srijemskom županijom, odnosno Općinom Trpinja.

Područje Grada prostire se na 174,85 km2, što čini 4,2% od 4.155 km2 ukupne površine Osječko - baranjske županije. Grad Osijek administrativno se dijeli na 11 naselja: Josipovac, Višnjevac, Osijek, Briješće, Brijest, Tvrđavica, Podravlje, Nemetin, Klisa, Tenja i Sarvaš.

Prema popisu iz 2011. godine, Grad Osijek ima 108.048 stanovnika, što čini 35,42% od 305.032 ukupnih stanovnika Osječko - baranjske županije. Gustoća naseljenosti na području Grada iznosi čak 617,94 stan./km², što je višestruko više od gustoće stanovništva na razini Županije koja iznosi 73,41 stan./km² i spada u red gusto naseljenih područja u RH (prosječna gustoća naseljenosti RH 75,71 stan./km2). Gustoća naselja na području Grada Osijeka iznosi 62,91 naselja/km.2

Tablica 14 - Broj i gustoća naselja Grada Osijeka Gustoća naselja Broj naselja Površina Grada (km²) (broj naselja/1000 km²)

11 174,85 62,91 Izvor: Državna geodetska uprava (DGU), podaci iz 2017. godine

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Kartogram 5: Naselja unutar Grada Osijeka

Analizirajući dostupne podatke iz županijskih planskih i strateških dokumenata, važećeg Prostornog plana uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 8/05, 17A/09 – ispr., 12/10, 12/12) (u daljnjem tekstu: važeći PPUG), Popisa stanovništva iz 2011. (DZS), GIS baze podataka, prošlog Izvješća o stanju u prostoru Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 9/13) i drugih relevantnih dokumenata za Grad Osijek, nailazilo se na navode različitih površina naselja i samog Grada Osijeka te s tim u vezi ostalih statističkih podataka uključivo gustoću naseljenosti, gustoću naselja i dr. Najnoviji korišteni relevantni podaci dobiveni od strane Državne geodetske uprave (DGU) datiraju iz 2017. godine.

U sljedećoj tablici prikazane su površine zasebnih naselja te cjelokupnog teritorija Grada Osijeka kao i pripadajuća gustoća naseljenosti. Navedeni parametri se neznatno razlikuju uspoređujući podatke iz različitih izvora. Prema podacima iz Popisa stanovništva 2011. (DZS) te Arkod-a i GIS analize, ukupna veličina svih naselja, odnosno Grada Osijeka iznosi 174,12 km², a gustoća naseljenosti 620,50 stan./km². Prema relevantnim podacima iz 2017. godine dobivenim iz Državne geodetske uprave (DGU), ukupna veličina svih naselja, odnosno Grada Osijeka iznosi 174,85 km², a gustoća naseljenosti 617,94 stan./km².

Za obradu podataka unutar ovog Izvješća preuzeti su podaci iz Državne geodetske uprave (DGU).

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 15 - Opća gustoća naseljenosti Grada Osijeka

Broj stanovnika Gustoća naseljenosti Naselje Površina (km2) 2011. (stan./km²) 1 Brijest 0,95 1.187 1.249,47 2 Briješće 3,5 1.318 376,57 3 Josipovac 16,17 4.101 253,62 4 Klisa 5,26 324 61,59 5 Nemetin 7,05 139 19,72 6 Osijek 59,11 84.104 1.422,84 7 Podravlje 2,66 357 134,21 8 Sarvaš 19,44 1.884 96,91 9 Tenja 49,27 7.376 149,70 10 Tvrđavica 3,96 578 145,96 11 Višnjevac 7,48 6.680 893,04 Ukupno 174,85 108.048 617,94

Izvor: Državna geodetska uprava (DGU), podaci iz 2017. godine

Prema površini najveće naselje je Osijek koji zauzima otprilike trećinu ukupne administrativne površine Grada Osijeka sa 59,11 km². Najmanje po veličini je naselje Brijest površine 0,95 km2.

Brojem stanovnika i gustoćom naseljenosti izrazito dominira naselje Osijek, urbani centar gradskog administrativnog područja uz koji se još izdvajaju Brijest (s drugom najvećom gustoćom naseljenosti u Gradu), Briješće, Josipovac, Sarvaš, Tenja i Višnjevac kao naselja s tisuću i više stanovnika. Tek četiri naselja broje manje od tisuću stanovnika te imaju manju gustoću naseljenosti (najviše Tvrđavica sa 145,96 stan./km², a najmanje Nemetin s tek 19,72 stan./km²).

B. Razvojna žarišta i centralna naselja

Sustav centralnih (središnjih) naselja ili sustav razvojnih žarišta, područja s većom koncentracijom stanovništva, najvažniji je dio strateškog prostornog planiranja, jer isti artikulira sve prostore, podprostore i međuprostore i sve infrastrukturne i komunikacijske sustave koji povezuju mrežu gradova i naselja. Kružni prostori oko važnijih ili većih naselja predstavljaju postojeća ili potencijalna žarišta razvitka gradova/općina.

Na području Grada Osijeka mreža središnjih naselja hijerarhijski je organizirana: - Makroregionalno (veliko razvojno) središte – grad Osijek - Područno središte umanjenog/drugačijeg značaja – naselja Višnjevac i Tenja - Lokalno (poticajno razvojno) središte – naselja Brijest, Josipovac, Sarvaš - Ostala naselja – Briješće, Klisa, Nemetin, Podravlje i Tvrđavica.2

2 Prostorni plan uređenja Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik", broj 01/02, 4/10, 3/16, 5/16 i 6/16) 29

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Grad Osijek kao jedno od 4 makroregionalna žarišta na razini čitave Republike Hrvatske (uz Zagreb, Split i Rijeku) ima izrazito visoki stupanj centraliteta na ovom području te su ostala naselja slabije urbanizirana i seoskog tipa središta funkcionalno i fizionomski srasla s Osijekom.

Uslijed makroregionalnog jačanja Grada Osijeka, smještenog u istočnom dijelu Osječko - baranjske županije, procesi urbanizacije i urbane transformacije pomaknuti su prema istočnom dijelu Županije zbog čega je dio strategije razvoja prostora povezivanje s drugim središtima na zapadu i jugu, poput Našica, Đakova i dr.

3. GOSPODARSKE DJELATNOSTI

3.1. Socijalno–gospodarska struktura

A. Struktura gospodarskih djelatnosti

Veći dio područja Osječko - baranjske županije te područje Grada Osijeka, kao i ostatak Republike Hrvatske, pod utjecajem je gospodarske i društvene krize. Područje se nalazi u tranzicijskom razdoblju gdje vlada velika nezaposlenost, odnosno neadekvatno poslovanje i malen broj tvrtki. Domovinski rat prouzročio je težak ekonomski i socijalni status stanovnika, a gospodarstvo je osiromašeno. Potrebno je proaktivno djelovati u svrhu obnove gospodarstva, daljnjeg razvoja turizma, stimuliranja poduzetništva, učinkovitosti gradske uprave i ubrzanju postupaka dobivanja dozvola, otvaranja novih radnih mjesta te edukacije stanovništva i privlačenja istog na ovo područje koje obiluje prirodnim i kulturno - povijesnim vrijednostima.

Kako je malo i srednje poduzetništvo glavni pokretač gospodarskog razvitka i generator otvaranja novih radnih mjesta, Osječko - baranjska županija kao i Grad Osijek provode niz programa, olakšica i projekata kojima se potiče razvoj malog i srednjeg poduzetništva (kreditiranje poduzetnika, informiranje i edukacija, savjetovanje, poticanje poduzetnika početnika, poticanje inovacija, novih proizvoda i izvoznih programa, poticanje zapošljavanja i dr.), uz što se potiče i razvoj poduzetničkih zona. Osnivanjem i izgradnjom poduzetničkih zona u općinama i gradovima nastoji se potaknuti razvoj gospodarstva, riješiti prostorne probleme poduzetnika te omogućiti i olakšati njihovo ulaganje.

Gospodarstvo Grada Osijeka je u 19. stoljeću bilo na najvišoj razini države, dok je početkom 20. stoljeća Osijek nakon Zagreba bio središte s razvijenom kemijskom, prehrambenom, metalnom, kožarskom, tekstilnom i drvnom industrijom, a ujedno je bio orijentiran i prema tržištima izvan lokalnog područja. Danas se od djelatnosti prema određenim kriterijima (ukupni prihod, zaposlenost, izvozna orijentiranost) ističu trgovina, prerađivačka industrija i građevinarstvo.

Planiranjem i izgradnjom poduzetničkih (gospodarsko - poslovnih) zona, programima za poticanje poduzetništva, subvencijama te drugim olakšicama, poticajima i mjerama za poduzetnike i buduće investitore, Grad Osijek direktno utječe na stvaranje i poboljšanje uvjeta za pokretanje proizvodnje, otvaranje novih radnih mjesta i povećanje zaposlenosti, a time i na uređenje zemljišta i poslovnih prostora te razvoj gospodarstva cijelog područja.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

U svrhu razvoja poduzetništva, otvaranja gospodarskih zona, sustava olakšica, poticanja proizvodnje i izvoza, uvođenja visoke tehnologije i rasta gospodarstva te životnog standarda, u novijem promatranom razdoblju doneseni su sljedeći dokumenti:

• Strategija razvoja Grada Osijeka od industrijskog do inteligentnog grada 2014 – 2020. ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 2/15) • Plan gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje 2017. - 2022. • Akcijski plan energetske učinkovitosti Grada Osijeka 2017. - 2020. • Program poticaja i olakšica Eko - industrijska zona Nemetin ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 11/16) • Opći program poticanja razvoja poduzetništva na području Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 11/15) • Opći program o izmjenama i dopunama Općeg programa poticanja razvoja poduzetništva na području grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 4/17), i dr.

Grad Osijek donio je Opći program poticanja razvoja poduzetništva na području Grada Osijeka uz naknadne izmjene i dopune ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 11/15, 4/17), čiji je cilj stvaranje povoljne poduzetničke klime kroz jačanje konkurentnog nastupa poduzetnika na tržištu, povećanje njihovih investicijskih ulaganja, rast zaposlenosti, poboljšanje uvjeta za financiranje poduzetnika te kroz stručno obrazovanje (podizanje razine poduzetničkih znanja i vještina), a sve u svrhu razvoja te gospodarskog i društvenog napretka na području Grada Osijeka. Program se sastoji od 4 područja: Jačanje konkurentnosti poduzetnika, Razvoj poduzetničke infrastrukture, Financiranje poduzetništva, te Obrazovanje i informiranje u poduzetništvu.

Područje programa Jačanje konkurentnosti poduzetnika provodi se kroz mjere potpore za pokretanje gospodarskih aktivnosti poduzetnika početnika, potpore za nabavu i ugradnju strojeva i opreme, potpore za certificiranje proizvoda i procesa, potpore tradicijskim i umjetničkim obrtima, potpore za izradu projektnih prijedloga za sufinanciranje iz fondova Europske unije te potpore za izlaganje na sajmovima.

Područje programa Razvoj poduzetničke infrastrukture obuhvaća Industrijsku zonu Nemetin, Poduzetnički inkubator, Regionalnu razvojnu agenciju, Tera Tehnopolis, Tehnološki park Osijek, IT park, te Gospodarsku zonu Jug.

Tera Tehnopolis odnosi se na poticanje novih tehnologija i inovacija u poduzetništvu, dok je cilj IT parka i Gospodarske zone Jug, primjerice, poticanje gospodarskog razvoja i poduzetničkih aktivnosti, privlačenje investicija kroz određene beneficije te otvaranja novih radnih mjesta.

U području programa Financiranje poduzetništva donosi se mjera subvencioniranja kamatne stope za poduzetničke kredite. Područje programa Obrazovanje i informiranje donosi mjere potpora za stručno obrazovanje i osposobljavanje zaposlenika, potpore za promicanje poduzetništva i obrta, te Osječki sajam.

U Izmjenama i dopunama GUP-a Grada Osijeka iz 2017. godine planirane su: gospodarska namjena (G) koja uz ostale obuhvaća i proizvodnu namjenu, gospodarska namjena – poslovna (K), kao i gospodarska namjena - ugostiteljsko – turistička (T).

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Gospodarske zone planiraju se u cilju uspostavljanja ravnoteže između prostornog, urbanog i gospodarskog razvoja Grada, rješavanja pitanja poslovnih prostora, zajedništva i poslovnih veza, zapošljavanja i dr.

Na području Grada Osijeka nalazi se šest (6) gospodarskih zona:  Gospodarska zona Tenja  Eko – Industrijska zona Nemetin  Gospodarska zona Jug  Slobodna zona Osijek  Gospodarska zona zapad  Zona skladišta i servisa

Na području Grada Osijeka gospodarska zona Tenja osnovana je kao i ostale gospodarske zone, 05. svibnja 2006. godine Odlukom Gradskog vijeća Grada Osijeka. Smještena je na ulazu u naselje Tenja, uz prometnicu Osijek - Tenja te uz važne europske i regionalne koridore. Infrastrukturno je u potpunosti opremljena: prometnice, oborinska i sanitarna odvodnja, vodoopskrba, plinoopskrba, električna energija, telefonija, toplovod (buduće bioplinsko postrojenje). Prema zadnjim statistikama zona površine 5,63 ha (56.300 m²) bila je popunjena 95% (41.901 m²). U proizvodno - prerađivačkoj zoni Tenja aktivno je 14 poduzetnika, dok je 1 parcela slobodnih kapaciteta. Visokoj popunjenosti doprinosi činjenica da je naselje Tenja područje od posebne državne skrbi te poduzetnici koji obavljaju djelatnost na tom području dobivaju posebne povlastice od strane Grada Osijeka i Države, a mogu koristiti i sredstva iz različitih fondova.

Eko - industrijska zona Nemetin kao proizvodno - prerađivačka zona smještena je u istočnom dijelu Grada Osijeka, sa zapadne strane ceste Osijek - Vukovar. S jugoistočne strane se nalazi obilaznica Osijek - Sarvaš, a sa sjeverne željeznička pruga Osijek - Dalj. U zoni površine 101 ha (1.010.000 m²) površina dostupnog zemljišta iznosi 509.629 m² (površina dostupnog zemljišta I. faze: 261.182 m². Zona okuplja 9 poduzetnika i osigurava 7 slobodnih parcela u zoni. Zona je opremljena kompletnom infrastrukturom: prometnice, odvodnja oborinske i sanitarne vode, javna rasvjeta, vodoopskrba, plinoopskrba, elektroenergija, telefonija, toplovod (planirana izgradnja bioplinskog postrojenja za opskrbu toplinskom energijom). Parcelacija nije izvršena.

Gospodarska zona Jug površine 155 ha smještena je između Južne obilaznice, Ulice Sv. Leopolda Bogdana Mandića i spojne "S" ceste. Zona je dobro povezana prometnicama s ostalim dijelovima grada i gradskim sadržajima koji su u funkciji gospodarske zone. Planirana namjena prostora zone je u najvećem dijelu proizvodna, zatim poslovna, sajamsko - športsko - rekreacijska te namjena infrastrukturnih sustava. Izgradnja zone odvija se u 2 faze. Vlasništvo je u većinskom dijelu privatno, zatim društveno i državno, dok Grad Osijek sudjeluje s oko 23 ha vlasništva zone. Za dovođenje Gospodarske zone Jug u funkciju potrebno je zonu opremiti infrastrukturom te riješiti imovinsko - pravne odnose i parcelaciju i dr.

Zona skladišta i servisa sveukupne površine 8,82 ha nalazi se jugoistočno od ulice Sv. Leopolda Bogdana Mandića i ceste za Ankin dvor. Potpuno je infrastrukturno opremljena: cestom, oborinskom odvodnjom, javnom rasvjetom, električnom energijom, vodoopskrbom, kanalizacijom i DTK. Godine 2013. zona je bila popunjena s 23 aktivna poduzetnika. Namjena zone je proizvodna, zatim poslovna te površine pod infrastrukturom.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Slobodna zona Osijek-Zona je uređeno građevinsko zemljište s površinom od 10 ha. Osnovana je 1997. godine od strane Osječko - baranjske županije (u većinskom vlasništvu), Slavonska banka Osijek, Luka Tranzit Osijek, Saponia Osijek, Niveta Osijek i Zračna luka Osijek. Nalazi se na povoljnom geostrateškom području s obzirom na europske i regionalne koridore te ima pristup željezničkoj pruzi, riječnoj luci, zračnoj luci. Nalazi se u istočnom dijelu grada u blizini obilaznice koja je spojena na autocestu te je udaljena svega 5 km od centra grada Osijeka. Na južnoj strani graniči s Vukovarskom ulicom, sa zapadne strane pogonima MIO Standarda, a sa sjeverne strane s Vinogradskom ulicom. Namjena zone je proizvodnja hrane, tekstila, prerada metala, i dr. (maloprodaja i bankarstvo isključeni). Infrastrukturno je u potpunosti opremljena i broji 15 aktivnih poduzeća. U referentnom razdoblju rješavali su se imovinsko - pravni odnosi s RH, a naznačeno je bilo i arheološko područje. Slobodna zona obuhvaća četiri odvojena područja: Riječna luka – Luka Tranzit, Industrijski kompleks - lokacija Nemetin/prostor Saponie i Nivete, Zračna luka Osijek, Klisa te Vukovarska ulica (dio poslovnog prostora MIO). Na prostoru Slobodne zone postoji mogućnost zakupa skladišnog prostora.

Gospodarska zona Zapad se nalazi na prostoru između pravca Kapelske i Svilajske ulice, zapadno od Risnjačke ulice do nove ceste uz trasu dvokolosječne pruge koridora Vc Đakovo - Osijek - Beli Manastir i zauzima površinu od 1,81 ha. U vlasništvu je Grada Osijeka i potpuno je infrastrukturno opremljena. Godine 2013. brojila je dva aktivna poduzetnika i 20 zaposlenih.3 Planirane namjene su proizvodna i poslovna te površine infrastrukturnih sustava.

Turistička ponuda Grada Osijeka vrlo je raznolika i počiva na temeljima bogatstva kulturne i prirodne baštine, gastronomiji i drugim posebnostima te je usmjerena privlačenju posjetitelja kroz ponudu specijaliteta slavonske kuhinje, smještaja, kulturnih manifestacija, wellnessa, šetnje i biciklizma, sportskih i rekreacijskih aktivnosti, šetnje starom gradskom jezgrom ili kroz posjet Tvrđi zaštićenoj kao spomenik nulte kategorije. Od manifestacija izdvajaju se: Festival vina WineOs, Sajam antikviteta, Advent u Osijeku, UFO-Urban fest Osijek, Osječko ljeto kulture i drugo.

Grad Osijek priprema ili provodi određene projekte u turizmu koji će pridonijeti njegovom razvoju (obnova i uređenje stare gradske jezgre, stvaranje kulturno - povijesnih, edukativnih, sportsko - rekreacijskih i drugih atrakcija uz povećanje smještajnih kapaciteta), poput Vodenice, Hostela, Adrenalinskog parka, Razvoj i unaprjeđenje Tvrđe, stvaranje Kulturnog centra Eurodom i drugo. U prethodnim godinama su zaživjeli određeni zajednički projekti Turističke zajednice grada Osijeka i Grada Osijeka temeljeni na kulturno - povijesnoj baštini, kao primjerice Turistički tramvaj, Fijaker i dr., a Turistička zajednica Grada sudjeluje u projektima prekogranične suradnje (IPA prekogranični program Mađarska - Hrvatska) u sklopu tematskih putova.

Od smještajnih kapaciteta na području Grada ističu se hoteli (10), pansioni i prenoćišta (12), hosteli (3), apartmani i sobe (64), ali i Osječki paketi. Uspoređujući brojčane pokazatelje dolazaka i noćenja domaćih i stranih posjetitelja u 2016. i 2017. godini, u Osječko - baranjskoj županiji zamjetan je lagani pad indeksa, za razliku od Grada Osijeka koji je doživio porast broja dolazaka i noćenja domaćih i stranih posjetitelja, odnosno povećanje turističke djelatnosti i noćenja.

Tablica 16 - Dolasci i noćenja turista, RH, NKPJS 2012. - 2. razina, županije, gradovi i općine u 2017.

3 Plan razvoja poduzetničkih zona na području Osječko-baranjske županije za razdoblje od 2013. do 2017. godine 33

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Indeksi 2016. Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Osječko- Dolasci 92 239 57 481 34 758 103,6 99,6 110,8 baranjska Noćenja 177 677 105 069 72 608 102,7 97,4 111,6 županija Grad Dolasci 52 791 32 773 20 018 113,5 109,0 121,7 Osijek Noćenja 99 910 54 860 45 050 113,6 104,4 127,2 Izvor: Državni zavod za statistiku, DZS

Na cijelom području Republike Hrvatske, pa tako i Grada Osijeka, postoji problem usitnjenosti poljoprivrednih čestica, što rezultira većim troškovima te smanjenju prihoda i konkurentnosti na tržištu. Također, manji je broj velikih proizvođača i ekonomska korist je manja. Potrebno je provesti mjere okrupnjavanja zemljišta, odnosno arondacije i komasacije.

Tablica 17 - Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu, površini ukupno raspoloživoga zemljišta, korištenoga poljoprivrednog zemljišta, ostalog zemljišta i broja parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta (1. lipnja 2003.)

Skupine Korišteno poljoprivredno zemljište, ha poljoprivred Broj Ukupno nih parcela Broj raspoloživa Ostalo kućanstava korištenoga kućan površina ukupno uzeto u dano u zemljište, prema u vlasništvu poljoprivre stava zemljišta, korišteno zakup zakup ha ukupno dnog ha raspoloživom zemljišta zemljištu 1 2 3 4 5 6 7 8 Osječko- baranjska 41.103 104.031,00 95.986,72 72.039,90 36.084,79 12.137,97 8.044,28 100.895 županija Grad 3.870 4.921,46 4.416,54 3.552,04 1.415,97 551,47 504,92 6.038 Osijek Izvor: Popis poljoprivrede 2003., Državni zavod za statistiku

Unatoč zapuštenosti poljoprivrednog zemljišta, usitnjenosti, nedovoljne iskorištenosti poljoprivrednih parcela, nerazvijenog tržišta i drugih slabosti, područje Grada Osijeka obiluje značajnim prirodnim resursima (vrijedno tlo, povoljna klima, vodotoci, izvori i dr.), što čini dobru osnovu za razvoj svih grana poljoprivrede: ratarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, pčelarstvo. Poljoprivrednu proizvodnju potrebno je usmjeriti na ekološku i održivu, odnosno okolišno prihvatljivu i zdravstveno pogodniju proizvodnju te povećati značaj obiteljskim gospodarstvima.

B. Ekonomski razvoj

Osnovni pokazatelj gospodarske razvijenosti pojedine jedinice lokalne samouprave jest indeks razvijenosti koji je definiran Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011. - 2013. i Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine u svrhu ujednačavanja kriterija za dodjelu mjera poticaja onim jedinicama lokalne samouprave čiji razvoj zaostaje za nacionalnim prosjekom. Strategijom su definirana tri strateška cilja politike regionalnog razvoja: - povećanje kvalitete života poticanjem održivog teritorijalnog razvoja, - povećanje konkurentnosti regionalnoga gospodarstva i zaposlenosti, te

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

- sustavno upravljanje regionalnim razvojem.

U skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN br. 147/14, 123/17) i Uredbe o indeksu razvijenosti (NN br. 131/17), Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provodi postupak ocjenjivanja i razvrstavanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj prema indeksu razvijenosti. Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek više osnovnih društveno - gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te se na temelju odstupanja vrijednosti pokazatelja od državnog prosjeka jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave razvrstavaju u skupine razvijenosti. Izračunava se na temelju 6 pokazatelja: dohodak po stanovniku, proračunski prihodi lokalne odnosno područne samouprave po stanovniku, stopa nezaposlenosti, opće kretanje stanovništva te stopa obrazovanosti i indeksa starenja.

Temeljem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN br. 147/14) i Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN br. 158/13), Grad Osijek se nalazio u IV. skupini razvijenosti (100-125%) s indeksom razvijenosti 101,53%, u odnosu na nacionalni prosjek. Indeks razvijenosti Osječko - baranjske županije iznosio je 46,07% te se nalazila u II. skupini razvijenosti (<75%). Indeks razvijenosti bio je izračunat prema 5 pokazatelja.

Tablica 18 - Indeks i stupanj razvijenosti Grada Osijeka iz 2013. godine (važeći do 2017.)

Udio Prosječni Prosječna Prosječni obrazovano Grad izvorni stopa Kretanje dohodak g stan. u Indeks Osijek prihodi nezaposle stanovništva per capita stan. 16-65 razvije Skupine per capita nosti godina nosti Vremenski 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2011. period Vrijednosti osnovnih 31.725 2.678 17,6% 95,8 83,27% pokazatelja Vrijednosti standardizi 100- 101,53% IV. ranih 125% pokazatelja 113,7% 89,4% 96,1% 93,8% 112,0% u odnosu na nacionalni prosjek Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije (MRRFEU), 2013.

Prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN br. 147/14, 123/17) i Uredbi o indeksu razvijenosti (NN br. 131/17), Županija spada u II. skupinu područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave (indeks 96,009). S obzirom na razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti, od 2017. godine Grad Osijek se nalazi u VII. skupini JLS koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave (indeks veći od 100).

Prema metodologiji Popisa stanovništva iz 2011. godine gospodarskom aktivnošću smatra se svaka aktivnost osoba koje pridonose ili su spremne pridonositi proizvodnji dobara i usluga. Na području Grada Osijeka 2001. godine bilo je ukupno 50.244 aktivnog stanovništva ili 43,84%

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. od ukupnog broja stanovništva (114.616), od kojeg je 39.248 (34.24%) obavljalo zanimanje. Kategorija osoba s posebnim prihodom brojala je 31.985 stanovnika ili 63,66%, dok je uzdržavanog stanovništva bilo nešto više, odnosno 32.387 osoba (64,46%).

Graf 7 - Stanovništvo prema aktivnosti 2001. godine

140.000 Aktivno stanovništvo Osobe s osobnim prihodom Uzdržavano stanovništvo 120.000

100.000 32.387 80.000 31.985 60.000

40.000

20.000 50.244

0 Grad Osijek

Izvor: Popis stanovništva 2001., Državni zavod za statistiku (DZS)

Godine 2011. Ukupno zaposlenih je bilo 35.786 stanovnika s nešto većim udjelom zaposlenih žena.

Tablica 19 - Stanovništvo prema položaju u zaposlenju, starosti i spolu, popis 2011. godine

Samozaposleni Pomažući Ostale Zapos Osobe koje Nepo članovi zaposlene Grad Osijek lenici Svega Poslodavci rade za znato obitelji osobe vlastiti račun Ukupno 38.786 35.692 2.893 1.732 1.161 99 96 6 Muškarci 19.119 17.092 1.940 1.152 788 43 42 2 Žene 19.667 18.600 953 580 373 56 54 4 Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 20 - Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti, starosti i spolu, popis 2011. godine

Nezapos Ekonomski neaktivni leni Grad Zapos osobe koje ostale Osijek leni Umirov se bave učenici ili Nepoz Svega Svega neaktivne ljenici obavezama u studenti nato osobe kućanstvu Uk. 92.722 38.786 8.206 45.695 29.073 2.998 9.378 4.246 35 M. 42.480 19.119 4.077 19.270 12.596 110 4.441 2.123 14 Ž. 19.667 19.667 4.129 26.425 16.477 2.888 4.937 2.123 21 Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

Na prostoru Grada Osijeka 2011. godine bilo je svega 92.722 aktivnog stanovništva ili 85,81% od ukupnog broja stanovništva. U kategoriji zaposlenih bilo je 38.786 stanovnika, dok je nezaposleno bilo svega 8.206 osoba. Ekonomski neaktivnom stanovništvu, koje broji svega 45.695 stanovnika, pripadaju umirovljenici s osobnim prihodom (29.073), osobe koje se bave obavezama u kućanstvu (2.998), učenici ili studenti (9.378), te ostale neaktivne osobe (4.246).

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Regionalni ured Osijek (Izvješće, Nezaposlenost i zapošljavanje, Osječko - baranjska županija), u 2017. godini prosječna nezaposlenost na području Grada Osijeka odnosila se na 6.388 osobu, a prosječna zaposlenost na 47.654 osobe.

Udio zaposlenih po sektorima djelatnosti otkriva uslužni, ali i industrijski karakter Grada Osijeka, odnosno najveći broj ljudi zaposlen je u tercijarnom (6.818) i sekundarnom sektoru djelatnosti sa 5.010 zaposlenih (43,16%) od čega se najviše ističu trgovina te prerađivačka industrija. Od djelatnosti iz kvartarnog sektora u kojima radi 29,12% zaposlenih izdvajaju se obrazovanje te zdravstvena zaštita i socijalna skrb, nakon čega slijedi javna uprava i obvezno socijalno osiguranje.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Graf 8 - Struktura zaposlenog stanovništva prema sektorima djelatnosti 2011. godine

Sektori djelatnosti 1,57% 2,36%

29,12% I. sektor 43,16% II. sektor III. sektor IV. Sektor 23,78% ostalo

Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

Na području Osječko - baranjske županije zastupljeno je ukupno 23 djelatnosti, od kojih prednjači prerađivačka industrija – proizvodnja hrane i pića, zatim drvno - prerađivačka industrija i papirna industrija, nakon čega slijedi proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda. Osim navedenog potrebno je istaknuti kemijsku industriju, industriju graditeljskih materijala i metalo - prerađivačku industriju, a tekstilna industrija bilježi dugu tradiciju na području županije. Danas se događa sustavno iseljavanje stanovnika Slavonije i Baranje radi nepovoljnih gospodarskih prilika, što unutar države u veća središta poput Grada Zagreba ili u pravcu jadranske obale, a što izvan države u zemlje Europske unije.

Do početka 20. stoljeća Grad Osijek je bio važno gospodarsko i industrijsko središte Hrvatske, te je od tada uz Zagreb slovio kao Grad s razvijenom prehrambenom, drvnom, metalno, kemijskom, tekstilnom i kožarskom industrijom. Uslijed ratnih neprilika, došlo je do gubitka tržišta, stradanja i iseljavanja ljudi, a gospodarsko stanje je pratilo promjene socijalne, ekonomske i dr. strukture. Zadnjih godina vlada velika nezaposlenost, naročito mladih koji odlaze u druga veća središta ili izvan granica Republike Hrvatske te općenito kriza gospodarstva.

Danas su najvažnije djelatnosti gledano prema ukupnim prihodima, izvozu i broju zaposlenih trgovina, prerađivačka industrija te građevinarstvo. U Gradu Osijeku je razvijena strojogradnja (poljodjelski strojevi), kemijska industrija (Saponia d.d.), konditorska industrija (Kandit d.o.o.), šećerana (Tvornica Šećera Osijek d.o.o.), proizvodnja piva (Pivovara Osijek d.o.o.) i dr. Nekad poznata tvornica žigica Drava nije više u pogonu. Najveći broj stanovništva Grada Osijeka zaposlen je u kategoriji Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala (6.818), zatim u prerađivačkoj industriji (5.010), djelatnosti obrazovanja (4.018) te zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (3.681). Manji broj zaposlenih, njih 3.623 zaposleno je u djelatnosti javne uprave i obrane te obaveznom socijalnom osiguranju, zatim građevinarstvu (2.410).

Između 1.000 i 2.000 zaposlenih broje djelatnosti prijevoza i skladištenja (1.756), pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (1.604), financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (1.383), informacije i komunikacije (1.304). Ispod 1000. zaposlenih bavi se poljoprivredom,

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. lovom i šumarstvom (962), zatim umjetnosti, zabavom i rekreacijom (925), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (908) i drugim djelatnostima. Vrlo mali broj zaposlenih radi u djelatnosti poslovanje nekretninama (164), dok je najmanji broj zaposlen u djelatnostima kućanstva (22), rudarstvu i vađenju (16) te djelatnostima izvan teritorijalnih organizacija i tijela (6).

Graf 9 - Broj zaposlenih prema djelatnosti 2011. godine

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo 962 B Rudarstvo i vađenje 19 C Prerađivačka industrija 5010 D Opskrba električnom energijom, plinom, parom… 817 E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda,… 833 F Građevinarstvo 2410 G Trgovina na veliko i malo, popravak motornih… 6818 H Prijevoz i skladištenje 1756 I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i… 1604 J Informacije i komunikacije 1304 K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1383 L Poslovanje nekretninama 164 M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1710 N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 908 O Javna uprava i obrana, obvezno socijalno… 3623 P Obrazovanje 4018 Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 3681 R Umjetnost, zabava i rekreacija 925 S Ostale uslužne djelatnosti 791 T Djelatnosti kućanstava kao poslodavca,… 22 U Djelatnost izvanteritorijalnih organizacija i tijela 6 Nepoznato 22 0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000

Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

S obzirom na udjele zaposlenih u pojedinim djelatnostima prema spolu, primjećuje se da djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala zapošljava veći broj žena u odnosu na muškarce, kao i obrazovanje te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. S druge strane, prerađivačka industrija, javna uprava i obrana, građevinarstvo i dr. zapošljavaju veći broj muške populacije u odnosu na žene.

Obrtništvo u Gradu Osijeku ima dugu tradiciju, no uz tendenciju pada obrta Osijek je u 2014. godini imao oko 1.600 obrtničkih radnji, od kojih oko 70% uslužnih.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Graf 10 - Zaposleni prema spolu u prerađivačkoj industriji, javnoj upravi i obrani te obaveznom socijalnom osiguranju 2011. godine

8.000 7.000 6.000

5.000 3.845 4.000 2.185 žene 3.000 muškarci 2.000 2.973 2.825 1.000 0 Trgovina na veliko i malo, popravak Prerađivačka industrija motornih vozila i motocikala

Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

C. Odgojno-obrazovna struktura

Odgojno - obrazovna struktura Grada Osijeka sastoji od institucija predškolskog odgoja, osnovnih i srednji škola te visokoškolskih ustanova i obrazovanja odraslih osoba. Mreža dječjih vrtića na području Grada Osijeka nalazi se u sastavu Centra za predškolski odgoj od 1974. godine i sastoji se od 33 odgojno - obrazovne ustanove, od kojih Dječji vrtić Osijek (osnovan od strane Grada) okuplja 25 podcentara. Od 25 podcentara većina su privatni vrtići, 1 je vrtić nacionalne manjine i 1 vjerski vrtić. Ostalih 8 dječjih vrtića od ukupno 33 ustanove na području Grada (6 privatnih, 1 vjerski i 1 vrtić nacionalne manjine) osnovano je od strane pravnih i fizičkih osoba ili vjerskih zajednica. Grad Osijek sufinancira podcentre u sastavu Dječjeg vrtića Osijek, zatim privatne vrtiće Mali princ u Višnjevcu i Regoč u Tenji te vrtić nacionalne manjine Bobitu i vjerski vrtić Marija Petković. Osim redovnih programa, radionica, učenja stranog jezika i kraćeg vjerskog odgoja, dječji vrtići i jaslice u sklopu Dječjeg vrtića Osijek pružaju predškolski program za polaznike podcentara, ali i ostalu djecu. U Prijedlogu Plana izmjena i dopuna Plana mreže dječjih vrtića na području Grada Osijeka iz 2017. navodi se podjela Dječjeg vrtića Osijek na 5 ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja.4 Vrtiće i jaslice u sklopu Dječjeg vrtića Osijek pohađa nešto manje od 2.500 djece.

Sustav osnovnih škola Grada Osijeka čini 18 osnovnih škola s dvije područne škole (OŠ Tenja područna škola Silaš i OŠ Ljudevita Gaja područna škola Sarvaš), kao i Centar za odgoj i obrazovanje "Ivan Štark", a na području Grada Osijeka djeluje i Prosvjetno - kulturni centar Mađara u RH Osijek. Osnivač 18 osnovnih škola s dvije područne škole i Centra za odgoj i obrazovanje "Ivan Štark" je Grad Osijek, dok je osnivač Prosvjetno kulturnog centra Mađara u RH Republika Hrvatska.

Osječki srednjoškolski sustav čini 15 srednjih škola čiji je osnivač Osječko - baranjska županija, a na području Grada Osijeka djeluju još i Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti čiji je osnivač Provincijalat Družbe Isusove, te Gaudeamus, prva privatna srednja škola u Osijeku, s pravom javnosti. U srednjoškolski sustav ubraja se i Centar za odgoj, obrazovanje i

4 Prijedlog Plana izmjena i dopuna Plana mreže dječjih vrtića na području Grada Osijeka, 2017. 40

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. rehabilitaciju Osijek s učeničkim domom. Centar za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek" u nadležnosti je Osječko - baranjske županije, koji je u fazi preregistracije u navedeni Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Osijek. U Osijeku djeluju dva učenička doma, Srednjoškolski đački dom Osijek i Učenički dom ''Hrvatskoga radiše'' Osijek.

Na području Grada Osijeka djeluje Sveučilište Jurja Strossmayera s više od 18 tisuća studenata koji studiraju na 11 fakulteta (Ekonomski, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija, Filozofski, Građevinski, Katoličko bogoslovni, Medicinski, Poljoprivredni, Pravni, Prehrambeno - tehnološki, Strojarski, Učiteljski), na 5 odjela (Fizika, Biologija, Matematika, Kemija, Kulturologija) i Umjetničkoj akademiji, što čini dobar temelj za daljnji rast i razvoj obrazovanja na području Grada Osijeka, ali i Županije. Osječki sveučilišni kampus omogućava razvoj sveučilišnih aktivnosti ujedno kroz gradnju novih objekata te osiguravanja kvalitetnih prostora za izvedbu nastave i znanstveno - istraživačkih projekata, a u planu je dodjela na korištenje lokacija u kampusu za potrebe šest sastavnica Sveučilišta u Osijeku: Pravni fakultet, Prehrambeno - tehnološki, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija, Ekonomski fakultet, Odjel za kulturologiju te Umjetnička akademija. Znanstveno - istraživačke aktivnosti vrlo su izražene na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivrednom institutu i HAZU – Zavodu za znanstveni i umjetnički rad, a Strategijom Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku za razdoblje 2011.-2020. godine, istaknuta je važnost suradnje s lokalnim/regionalnim gospodarstvom i lokalnom/područnom upravom s ciljem rješavanja gospodarskih i razvojnih problema.5 Analizom obrazovne strukture stanovništva Grada Osijeka starijeg od 15 godina dobiva se podatak o najvećem broju osoba sa završenom srednjom školom (50.654) pri čemu je nešto veći udio muškaraca. Visoko obrazovanje čini sljedeću kategoriju sa 20,77% stanovništva sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem ili doktoratom, nakon čega slijedi stanovništvo s osnovnoškolskim obrazovanjem. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, od ukupnog broja stanovništva starijeg od 15 godina (92.722), samo osnovnu školu završilo je svega 18.075% stanovništva. Primjetan je gotovo dvostruko veći udio ženskog stanovništva koje je završilo osnovnu školu u odnosu na muškarce, dok je nešto veći udio muške populacije završio srednjoškolsko obrazovanje. Također, ženska populacija je nešto brojnija u kategoriji višeg i visokog obrazovanja. Stanovništvo bez završene škole čini udio od samo 1,23%, što je u odnosu na Hrvatsku vrlo mali postotak.

Tablica 21 - Obrazovna struktura stanovništva starijeg 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu, popis 2011.

Viša škola,

Bez Osnovna Srednja fakultet, Nepoznato škole škola škola magisterij,

doktorat Ukupno 92.722 1.144 18.075 50.654 19.264 74 Grad Osijek Muškarci 42.480 202 6.672 26.050 8.692 14 Žene 50.242 942 11.403 24.604 10.572 60 Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

5 Strategija razvoja grada Osijeka od industrijskog do inteligentnog grada 2014 - 2020 ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 2/15) 41

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Graf 11 - Struktura stanovništva prema razini obrazovanja 2011. godine

Obrazovna struktura 1,23%

20,77% 19,49%

Bez završene škole

Osnovna škola

54,63%

Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

Tablica 22 - Stanovništvo prema pohađanju škole i spolu, popis 2011.

Visoko obrazovanje Predškolsko Osnovna Srednja Stručni Sveučilišni Ne Ukupno obrazovanje škola škola studij studij pohađa svega svega svega svega

Sv. 108.048 878 8.529 4.664 1.221 7.180 85.576

Muškarci 50.357 441 4.395 2.409 649 3.104 39.359

Grad Osijek Grad Žene 57.691 437 4.134 2.255 572 4.076 46.217 Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

Prema navedenim pokazateljima iz 2011. godine, najbrojnije stanovništvo je bilo ono koje tada nije pohađalo školu, za čim je slijedio udio u osnovnoškolskom obrazovanju od 7,89% i srednjoškolskom obrazovanju sa 4,32%, što ukazuje na činjenicu da je Osijek grad starije populacije (ukupno je manji broj djece koja bi se obrazovala u osnovnoj i/ili srednjoj školi) te da se manji broj stanovništva odlučuje za visoko obrazovanje.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Graf 12 - Struktura stanovništva prema razini obrazovanja 2011. godine

Obrazovna struktura

4,32% 7,89% 0,81% Ne pohađa školu Predškolsko obrazovanje Osnovna škola Srednja škola

79,20%

Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

D. Dnevne i tjedne migracije

Od ukupno 12.409 osoba, nešto više muškaraca sudjeluje u dnevnoj migraciji stanovništva Grada Osijeka u odnosu na žensku populaciju. Najveći je broj osoba koje svakodnevno putuju na posao (9.987) i to najčešće u drugo naselje istog grada, njih 6.389. Manji broj zaposlenih ima potrebu putovati u drugi grad/općinu unutar Osječko - baranjske županije (2.413), dok drugu županiju svakodnevno posjećuje njih 1.179. Najveći broj osoba koje svakodnevno migriraju u svrhu obrazovanja čine studenti, zatim učenici osnovnih škola. Unatoč dobro razvijenom akademskom i visokom obrazovanju te dodjeli certifikata za kvalitetu sustava osječkog Filozofskog fakulteta, određeni broj studenata putuje u druga obrazovna središta.

Tablica 23 - Dnevni migranti 2011. godine

Grad Osijek Ukupno Muškarci Žene Ukupno 12.409 6.373 6.036 Zaposleni-svega 9.987 5.177 4.810 Aktivni koji Rade u drugom naselju istog grada 6.389 3.202 3.187 obavljaju Rade u drugom gradu/općini iste županije 2.413 1.339 1.074 zanimanje Rade u drugoj županiji 1.179 630 549 Rade u inozemstvu 6 6 - Svega 1.695 876 819 Učenici Osnovnih škola 569 293 276 Srednjih škola 263 115 148 Studenti 727 320 407 Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tjedne migracije su zastupljene u manjoj mjeri, a u njima sudjeluje više muškaraca u odnosu na žene. Primjetan je veći broj tjednih migranata koji rade u drugoj županiji te studenata. U oba slučaja, najvjerojatnije se radi o tjednoj migraciji u druga veća središta susjednih županija ili Grad Zagreb. Nešto manji ali značajan broj je broj ljudi koji rade u inozemstvu (67).

Tablica 24 - Tjedni migranti 2011. godine

Grad Osijek Ukupno Muškarci Žene Ukupno 667 458 209 Zaposleni-svega 501 373 128 Rade u drugom naselju istog grada 27 21 6 Aktivni koji Rade u drugom gradu/općini iste obavljaju županije 46 35 11 zanimanje Rade u drugoj županiji 361 272 89 Rade u inozemstvu 67 45 22 Svega 42 23 19 Učenici Osnovnih škola 30 15 15 Srednjih škola 12 8 4 Studenti 124 62 62 Izvor: Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (DZS)

4. OPREMLJENOST PROSTORA INFRASTRUKTUROM

4.1. Prometna infrastruktura

Prometnice su okosnica razvoja određenog prostora i jedan od važnijih čimbenika koji treba osigurati ravnotežu prostornog razvoja pojedinih dijelova Županije te Grada Osijeka, kao i vanjsku povezanost teritorija s okruženjem. Njihovo postojanje utječe na mnoge strukture koje čine taj prostor, poput demografske, socijalne i ekonomske strukture prostora. Razvitak pojedinih struktura društva, prvenstveno gospodarstva Grada Osijeka, uvelike ovisi o adekvatnoj i dobro uređenoj transportnoj mreži.

A. Cestovni promet

Za Istočnu Hrvatsku značajni su tokovi rijeka Dunava, Drave i Save koji su utjecali na stvaranje infrastrukturnih koridora od državnog i međunarodnog značaja. Istočna Hrvatska – Slavonija i Baranja ima vrlo povoljan geoprometni položaj u odnosu na glavne europske prometne tokove, a odnosi se na uzdužne (posavski i podravski) te podunavski poprečni koridor. Kroz osječki prometni čvor prolazi međunarodni prometni koridor Vc (gr. R. Mađarske – Beli Manastir – Osijek – Đakovo – Sredanci – gr. BiH – Sarajevo – gr. RH – luka Ploče), a u neposrednoj je blizini Koridor X (Salzburg -Villach - Ljubljana - Zagreb - Beograd - Skopje - Solun). Dionica koridora Vc od Osijeka (dravskog mosta) do Belog Manastira i granice s Mađarskom trebala bi biti izgrađena do kraja 2020. godine. Na međunarodnom paneuropskom koridoru Vc nalazi se autocesta A5 (Beli Manastir – Osijek – Svilaja). Regionalni i lokalni promet se distribuira putem cestovne mreže državnih, županijskih i lokalnih cesta.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Glavni cestovni prometni pravci unutar granica države na ovom području su: - autocesta A3 dolinom Save (GP Bregana - Zagreb - Slavonski Brod - GP Bajakovo) - državna cesta DC2 - buduća Podravska magistrala dolinom Drave (GP Dubrava Križovljanska - Varaždin - Našice - Osijek - Vukovar - GP Ilok) - državna cesta DC7 dolinom Dunava (GP Kneževo - Beli Manastir - Osijek - Đakovo - GP - Slavonski Šamac).

Prema Zakonu o cestama (NN br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) i Odluci o razvrstavanju javnih cesta (NN br. 103/17), javne ceste se razvrstavaju u četiri skupine: autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste. Zakonom se uređuje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Na području Grada Osijeka nalazi se mreža državnih i nerazvrstanih cesta. Odredbama Odluke o cestama na područjima velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste (NN br. 44/12) donesenoj temeljem čl. 98. Zakona o cestama, određeno je da ceste razvrstane u javne postaju nerazvrstane. Navedenom Odlukom sve županijske i lokalne ceste na području Grad Osijeka postale su nerazvrstane, a njihova nadležnost je pripala Gradu Osijeku.

U prostornom kontekstu Grad Osijek pruža se usporedno s rijekom Dravom u smjeru istok - zapad, a cestovna mreža prati longitudinalni pravac pružanja Grada i željezničke pruge, na kojeg se nadovezuju određene transverzalne prometnice. Državna cesta DC2 čini longitudinalnu vezu istok - zapad i najprometnija je gradska prometnica s prosječnim godišnjim dnevnim prometom od preko 19.000 vozila, dok zapadna obilaznica DC7 broji oko 7.000 vozila dnevno. Navedeni prometno opterećeni prometni pravci križaju se u čvorištu "Frigis", a izgradnja autoceste A5 dodatno je opteretila navedeno čvorište.

Na području Grada Osijeka postoje sljedeće dionice cestovnog prometa: - državna cesta DC2 - državna cesta DC7 - državna cesta DC34 - državna cesta DC213 - državna cesta DC417 - državna cesta DC418 - državna cesta DC518

Na području Grada Osijeka razlikuje se nekoliko kategorija cesta s obzirom na njihovu važnost u cestovnoj mreži: glavne gradske ulice, gradske ulice, sabirne ulice i ostale važnije ulice, kao i longitudinalni i transverzalni pravci gradske cestovne mreže.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 25 - Prikaz državnih cesta koje prolaze područjem Grada Osijeka u svojoj ukupnoj duljini

Oznaka UKUPNA DULJINA državne OPIS CESTE DC (km) ceste DC 2 G.P. Dubrava Križovljanska (gr. R. Slovenije) – Varaždin – 347,49 Virovitica – Našice – Osijek – Vukovar – G.P. Ilok (gr. R. Srbije) DC 7 G.P. Duboševica (gr. R. Mađarske) – Beli Manastir – 115,21 Osijek – Đakovo – G.P. Sl. Šamac (gr. BiH) DC 34 Slatina (D2) – D. Miholjac – Josipovac (D2) 79,5 DC 213 D2 – G.P. Erdut (gr. R. Srbije) 26,7 DC 417 Riječno pristanište Osijek – D2 2,3 DC 418 D2 – zračna luka Klisa 2,5 DC 518 Osijek (Divaltova) – čvorište Trpimirova (D2) – Jarmina 33,97 (D46) Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN br. 103/17)

U razdoblju 2013. - 2017. godine na snazi su bile sljedeće Odluke o razvrstavanju javnih cesta: NN br. 66/13, NN br. 94/14, NN br. 66/15, NN br. 96/16 te važeća NN br. 103/17. U odlukama NN br. 66/15 i NN br. 96/16 ukupna duljina državnih cesta (DC2, DC7, DC34, DC213, DC417, DC418 i DC518) na području Grada Osijeka iznosi 48,00 km. Ukupna dužina nerazvrstanih cesta na području Grada Osijeka iznosi oko 344 km, od čega je oko 14 km tucanički kolnik. Ukupna dužina državnih i nerazvrstanih cesta na gradskom području iznosi oko 392 km.

Planirani zahvati na državnim cestama u sljedećem četverogodišnjem razdoblju prikazani su u Programu građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2017. do 2020. godine. (NN br. 47/17), a planirana ulaganja u izgradnju autocesta navode se za autocestu A5 Beli Manastir - Osijek - Granica BiH (Most Drava - Osijek i Osijek - Đakovo).

Ovim Programom planiran je i nastavak već započetih projekata vezanih za koridor Vc od granice s Republikom Mađarskom, preko Belog Manastira i Osijeka do Svilaja, odnosno granice s Bosnom i Hercegovinom. Autocesta A5 dio je sveobuhvatne TEN-T mreže (Transeuropske prometne mreže) i predstavlja važan državni pravac istočnog dijela države te spaja Osječko - baranjsku županiju na autocestu Zagreb – Lipovac, a završetkom mosta preko rijeke Save, Republika Hrvatska će s Bosnom i Hercegovinom biti povezana autocestom preko novog međunarodnog graničnog prijelaza Svilaj.6 Opći cilj TEN-T je zemljopisno i gospodarsko približavanje dijelova Europe kroz razvoj cesta, željeznica, unutrašnjih plovnih putova, zračnih luka, morskih luka, luka na unutrašnjim vodama i sustava upravljanja prometom.7 Vc koridor kao transeuropska autocesta predstavlja Europski prometni koridor Vc (gr. R. Mađarske (Budimpešta) – Beli Manastir – Osijek – Đakovo – Sredanci - gr. BiH – Sarajevo - gr. RH - luka Ploče) čija dionica kroz Hrvatsku prolazi Osječko - baranjskom županijom preko Grada Osijeka.

6 Hrvatske ceste (HC), (podaci iz 2017. godine) 7 Prostorno-prometna studija prometnog sustava grada Osijeka sa širim okruženjem, 2013. 46

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Promet u mirovanju

Promet u mirovanju djelomično je osiguran javnim parkiralištima od kojih je jedan dio u sustavnu naplate i garažama. U Gradu Osijeku nalazi se oko 16.300 parkirališta na javnim površinama. Motorna vozila parkirana su na javnim parkiralištima te otvorenim parkinzima na privatnim česticama trgovačkih centara. Kapaciteti cestovne mreže i javnih parkirališta trenutno su zadovoljavajući unatoč pojavi minimalnog i kratkotrajnog povećanja prometne gustoće u vršnim satima.

Biciklistički promet

Područjem Grada Osijeka prolazi ukupno 25 biciklističkih staza ukupne duljine 40.192,00 m od kojih su neke posebno izgrađene ili označene na prometnicama i nogostupima, a prema procjenama u Gradu se nalazi oko 60 do 70 tisuća bicikala, čime se Osijek svrstava u "grad bicikala". Od 2011. godine Grad Osijek je uveo probnu uslugu javnih bicikala „know - how“, čiji sustav radi prema principu beskontaktnih kartica s RFID čipom. Na području Grada evidentiran je nedostatak cjelovitosti i povezanosti biciklističke infrastrukture, a potrebno je i poboljšanje stanja postojeće biciklističke mreže.8 Područjem Grada Osijeka prolazi biciklistička ruta Pečuh - Osijek - Antunovac - Ivanovac kao dio turističkog projekta koji povezuje Hrvatsku i Mađarsku.

Također, Osijek se nalazi na međunarodnoj biciklističkoj ruti uz Dunav koja prolazi od Njemačke preko Austrije i Mađarske do Srbije, Rumunjske i Bugarske. Kroz Grad Osijek prolazi i Europska biciklistička ruta Euro Velo 6, od Atlantskog oceana do Crnog mora. U blizini Grada prolazi i biciklistička ruta Euro Velo 13, tzv. ruta "željezne zavjese", te biciklistička ruta uz rijeku Dravu. Europska federacija biciklista u suradnji s nacionalnim i regionalnim partnerima vodi Projekt EuroVelo - Europska mreža biciklističkih ruta s ciljem povezivanja nacionalnih i regionalnih biciklističkih ruta te stvaranja jedinstvene europske mreže.

B. Javni prijevoz

Na području Grada Osijeka razvijen je sustav autobusnog prijevoza te tramvajskog oblika javnog gradskog prijevoza u nadležnosti poduzeća Gradski prijevoz putnika Osijek d.o.o. (GPP). Prijevoz putnika vrše i manji lokalni prijevoznici za potrebe turizma i turističkih aranžmana (Panturist, GPP d.o.o. Osijek, Autoprometno poduzeće d.d. Požega, Čazmatrans - Nova d.o.o. Čazma). Na području Grada Osijeka aktivno je 12 autobusnih linija.

Tramvajski promet u Gradu Osijeku započeo je još 1884. godine kada je Osijek uspostavio prvi tramvaj s konjskom vučom u Hrvatskoj. Elektrifikacija tramvajskog prometa izvršena je 42 godine kasnije te je uveden dvokolosječni promet s okretištima. Tramvajski promet krajem 2016. godine u Gradu Osijeku obuhvaća 2 linije, a postojeća okretišta su: Zeleno polje na istoku, Višnjevac na zapadu, Bosutsko naselje (Mačkamama) na jugu te Jug II (Bikara) na istoku. Gradom se proteže oko 29 km tramvajskih pruga, od čega je 24 km dvokolosiječna pruga, a 5 km je jednokolosiječna pruga s mimoilaznicama za odvijanje prometa u 2 smjera. U sklopu tramvajske pruge ima 41 skretnica i 5 križanja, od čega su 2 križanja tramvajske i željezničke pruge. Tramvajska remiza nalazi se unutar C zone zaštićene i registrirane

8 Master plan prometnog razvoja Grada Osijeka i Osječko - baranjske županije, 2016. 47

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Kulturno povijesne cjeline Grada Osijeka upisane u Registar kulturnih dobara RH, Listu zaštićenih kulturnih dobara pod br. Z-4341, te unutar zaštićenog i registriranog arheološkog nalazišta „Mursa, Pristanište, Vijenac Ivana Meštrovića“ pod brojem R-239, te je potrebno ishoditi mogućnost izmještanja na drugu lokaciju. Tramvajski vozni park GPP-a sastoji od 27 vozila.9

C. Željeznički promet

Željezničke pruge u Republici Hrvatskoj, u svrhu određivanja načina upravljanja i gospodarenja željezničkom infrastrukturom te planiranja njezinog razvoja, u skladu s člankom 14. Stavkom 1. Zakona o željeznici (NN br. 94/13, 148/13, 73/17), razvrstavaju se na: - Pruge za međunarodni promet - Pruge za regionalni promet - Pruge za lokalni promet

Grad Osijek je sjecište međunarodnih, regionalnih i lokalnih željezničkih pruga. Najznačajnija željeznička pruga za međunarodni promet je koridor RH3 s pripadajućom infrastrukturom. Unutar administrativnih granica Grada Osijeka prolaze četiri željezničke pruge, u ukupnoj duljini 38,4 km.10

Željeznička infrastruktura na području Grada Osijeka sastoji se od sljedećih željezničkih pruga: - željeznička pruga za međunarodni promet (koridor RH3) s pripadajućom željezničkom infrastrukturom  M301 – Magjarboly (državna granica) – Beli Manastir - Osijek  M302 – Osijek – Đakovo – Vrpolje M301 i M302 su dijelovi transeuropske mreže željezničkih pruga u koridoru RH3. - željeznička pruga od značaja za regionalni promet R202 s pripadajućom infrastrukturom - željeznička pruga od značaja za lokalni promet L209 s pripadajućom željezničkom infrastrukturom

Kolodvor Osijek je međukolodvor na pruzi R202, krajnji kolodvor za pruge M301 Magjarboly (državna granica) – Beli Manastir - Osijek i L209 te početni za prugu M302 Osijek – Đakovo – Vrpolje. Kolodvor je prema regulaciji prometa ranžirni i rasporedni te je otvoren za prometovanje putnika u unutarnjem i međunarodnom prometu, velikih kontejnera i vagonskih pošiljaka te carinjenje pošiljaka.

9 Master plan prometnog razvoja Grada Osijeka i Osječko - baranjske županije, 2016. 10 HŽ Infrastruktura, (podaci iz 2017. godine) 48

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 26 - Duljina željezničkih pruga i udio pojedinih pruga u ukupnoj duljini na području Grada Osijeka

Željeznička pruga - Duljina željezničke Udio u ukupnoj Željeznička pruga - oznaka oznaka pruge (km) duljini (%) R202 Varaždin – Koprivnica – 24 62,5 Virovitica – Osijek – Dalj L209 Vinkovci – Gaboš – Osijek 4,7 12,2 M302 Osijek – Đakovo – Vrpolje 6,1 15,9 M301 Magjarboly (državna granica) 3,6 9,4 – Beli Manastir – Osijek Izvor: HŽ Infrastruktura, (podaci iz 2017. godine)

Gore navedene željezničke pruge i kolosjeci Dravska obala i Nemetin LUO su u nadležnosti HŽ infrastrukture, a ostali industrijski kolosjeci su u vlasništvu određenih poduzeća. Organizaciju putničkih vlakova provodi HŽ – Putnički prijevoz.

Željeznička pruga od regionalnog značaja R202 proteže se longitudinalno, odnosno usporedno s pružanjem glavnog cestovnog pravca državnog značaja DC2. Usporedno s cestovnim pravcem DC7 proteže se trasa planiranog alternativnog koridora glavne željezničke pruge od značaja za međunarodni promet, koje presijecaju pravac R202.11 Glavna željeznička pruga od značaja za međunarodni promet ulazi u Grad na njegovom jugozapadnom dijelu. Na području Grada Osijeka nalazi se 4 putnička međumjesna kolodvora, 2 rasporedna kolodvora, 10 stajališta te 4 cestovna prijelaza u jednoj razini. Na željezničkoj pruzi: - R202 najveća dopuštena masa vlakova na dionici Varaždin – Osijek je D4 (22,5 t/o i 8,0 t/m), a na dionici Osijek – Dalj C4 (20,0 7/o i 8,0 t/m), dok je slobodni profil UIC GC, - L209 najveća dopuštena masa vlakova je B2 (18,0 t/o i 6,4 t/m), dok je slobodni profil UIC GC, - M302 najveća dopuštena masa vlakova na dionici Osijek – Viškovci C4 (20 t/o i 8 t/m), a slobodni profil je UIC GC, - M301 najveća dopuštena masa vlakova na cijeloj duljini je D4 (22,5 t/o i 8 t/m), a slobodni profil je UIC GC.

HŽ Infrastruktura d.o.o. za sada nema u pripremi projekte za rekonstrukciju postojećih ili gradnju novih željezničkih pruga na području Grada Osijeka.

D. Zračni promet

Na području Osječko - baranjske županije, odnosno Grada Osijeka, nalaze se dvije zračne luke. Zračna luka "Osijek - Klisa" s graničnim zračnim prijelazom na jugoistoku Grada nalazi se uz državnu cestu DC2 Osijek – Vukovar, 20 km jugoistočno od centra, uz naselje Klisa. Međunarodna luka javnog zračnog prometa 4D kategorije prema ICAO klasifikaciji, opremljena je sustavom za instrumentalni prilaz prve kategorije. Postavljena je uzletno - sletna staza dužine 2.500 m i širine 45 m koja omogućava prihvat i otpremu velikih putničkih i cargo zrakoplova te manjih zrakoplova za poslovna putovanja. Stajalište za zrakoplove je površine 27.000 m² gdje se mogu istodobno parkirati četiri srednjedoletna zrakoplova (referentni

11 Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/12.) 49

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. zrakoplov A319/A320). Uz usluge putničkog i teretnog prometa zračna luka "Osijek - Klisa" vrši tehnička slijetanja i školovanje pilota, a planirano je i ostvarivanje redovnih linija s europskim "low - cost" prijevoznicima.

Putnička zgrada je površine 1.500 m² i omogućava protok od 200 do 400 putnika/h, a prema statistikama kroz putničku zgradu godišnje prođe od 150 do 200 tisuća putnika. Zračna luka raspolaže zgradom za prijem i otpremu putnika sa sadržajima mjenjačnice, info deska, caffe bara, uslugama prijevoza, osiguravajući turističke usluge i dr., cargo terminalom te skladišnim prostorima.

Zračna luka “Osijek - Čepin” s letjelištem pod upraviteljstvom Aerokluba Osijek nalazi se na jugozapadnoj strani Grada, 5 km od centra uz cestu DC7 na dionici Osijek - Čepin. Nekad je služila kao vojni aerodrom, a danas se koristi kao sportsko - rekreativni aerodrom, za otpremu zrakoplova generalne avijacije te za poljoprivredno letenje. Prema klasifikaciji ICAO-a zračna luka “Osijek - Čepin” ima kodnu oznaku 2C te sadrži uzletno - sletnu stazu dužine 1.200 m i širine 30 m.

Zračna luka Osijek otvorena je 1980. godine, a za promet je zatvorena 1991. godine. U međuvremenu se prometovalo sa zračne luke “Osijek - Čepin”, dok je 2002. Odlukom o neophodnosti zračnog povezivanja istoka Hrvatske obnovljena zračna luka Osijek, sadašnjeg naziva "Osijek - Klisa" ponovo puštena u prometovanje. Od građevina zračnog prometa na području Grada Osijeka koristi se i letjelište za poljoprivrednu avijaciju.

E. Riječni promet

Najveći značaj unutar Županije ima Dunavski plovni put - međunarodni Paneuropski koridor VII, koji se proteže Dunavom od granice s Mađarskom sve do granice sa Srbijom, te Rijeka Drava od ušća u Dunav do Grada Osijeka, odnosno Luke Osijek na 13 rkm rijeke Drave. Povoljan položaj luke utječe na razvoj riječnog prometa uz ekonomske i ekološke prednosti, ali i cjelokupan gospodarski razvoj.

Potpisivanjem Europskog ugovora o glavnim plovnim putovima od međunarodnog značaja (1998.) rijeka Drava je uvrštena u mrežu međunarodnih plovnih putova, a luka u Osijeku postaje jedna od luka otvorenih za međunarodni promet. Javna ustanova Lučka uprava Osijek od 2001. godine upravlja lukama i pristaništima na području Grada. Luka Osijek smatra se dijelom luka paneuropskog prometnog koridora VII (riječni put Rajna – Majna – Dunav). Razvoj luke Osijek može se dodatno poboljšati razvojem intermodalnog prijevoza, odnosno povezivanjem dunavskog koridora VII s cestovno - željezničkim koridorom. Na području Grada Osijeka nalaze se sljedeće građevine unutarnje plovidbe:  vodni putovi s pripadajućim objektima sigurnosti plovidbe  plovni put Dravom  luke i pristaništa na vodnim putovima  riječna državna luka Osijek  pristaništa

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Prema AGN (Europski sporazum o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značaja) rijeka Drava ima status unutarnjeg plovnog puta od međunarodnog značaja, broj E 80- 08, a Luka Osijek je riječna luka od međunarodnog značaja, broj P 80-08-01. Prema Pravilniku o razvrstavanju i otvaranju plovnih putova na unutarnjim vodama (NN br. 77/11) razvrstana je od rkm 0+000 do rkm 14+050 kao vodni put IV. klase, od rkm 14+050 do rkm 55+450 (Belišće) kao vodni put III. klase, a od rkm 55+450 do rkm 104 kao vodni put II. klase.

Za gradnju, tehničko unapređenje i prometno - tehnološku modernizaciju vodnog puta rijeke Drave prema Zakonu o plovidbi i lukama unutarnjih voda (NN br. 109/07, 132/07, 51A/13, 152/14) zadužena je Agencija za vodne putove. Na rijeci Dravi od rkm 12 do rkm 12+200 izveden je umjetni prokop na krivini rijeke Drave. Nakon prirodnog proširenja prokopa i pregrađivanja starog korita rijeke Drave, u starom koritu je stvoren bazen za međunarodnu Luku Osijek.

Radovi na prokopu izvode se temeljem Idejnog projekta održavanja plovnog puta od međunarodnog značaja na rijeci Dravi od 0 do 22 km (Hidroing d.o.o. Osijek, 2003.), a radovi na izvedbi pregrade izvode se prema Glavnom projektu pregrade "G" na rijeci Dravi rkm 14+110 (Hidroing d.o.o. Osijek, 2004.). Povišenjem pregrade sprječava se unošenje velikih količina pješčanog nanosa u akvatorij luke što predstavlja smetnju za rad luke Nemetin. Bilo je potrebno izvršiti osiguranje obale. Izrađeno je koncepcijsko rješenje poboljšanja plovnosti rijeke Drave od ušća km 0,0 do luke Osijek (km 12,0) pokrenuto putem "Dunavskog foruma“.

Lučki promet u Osijeku razvija se još od kraja 18. stoljeća, a 1903. godine izgrađeno je prvo pristanište za prekrcaj roba u Osijeku. Već tada je luka Osijek služila za transport roba na lokalnoj razini, ali i za prekrcaj roba koje su komunicirale s lukama na Jadranskom moru. Porastom prometa od 60.000 t/g (1912. godine kada je Osijek po prekrcaju roba bio drugo pristanište u jugoistočnoj Europi) na 228.000 t/g (1934.-1939. godine) do preko 2.000.000 t/g (razdoblje 1980-1990. godine) razvoj luke Osijek i tehnološki zahtjevi prekrcaja robe uvjetovali su i novi odnos prema luci, te se ukazala potreba premještanja luke Osijek s lokacije 18,0 rkm rijeke Drave na lokaciju 12,2 rkm, uz potrebu znatno većeg lučkog područja.

LUKA OSIJEK Luka Osijek smještena je na međunarodnom vodnom putu na rijeci Dravi na 13 i 18 rkm. Lučke aktivnosti na području "Stare luke" na rkm 18 prestale su se odvijati krajem 2015. godine kada je to područje zatvoreno zbog izgradnje sjevernog kolektora Grada Osijeka. Preseljenje luke bilo je važno iz više razloga: - potreba za integralnim prekrcajem tereta na jednoj lokaciji, - rasterećenja prometa u centru Grada - smanjenja negativnih utjecaja na okoliš i stanovništvo Grada Osijeka - kvalitetnija prometna povezanost na lokaciji Nove luke, - oslobađanje visoko vrijednog terena za potrebe Grada i Kliničke bolnice i - otvaranje razvojnih mogućnosti u turizmu (putničko pristanište za promet putnika).

Područje planirano za razvoj putničkog pristaništa.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Slika 1 - Ortofoto snimak Luke Osijek na rkm 12,6

Izvor: Lučka uprava Osijek, (podaci iz 2017.)

Nova luka Osijek planirana je i djelomično izgrađena u starom koritu rijeke Drave uz otvaranje novog toka (prokop) i stvaranje prostora za izgradnju bazenske luke.

Područje predviđeno za izgradnju Nove luke Osijek iznosilo je 400 ha, od čega je za današnje potrebe predviđeno korištenje 174 ha. Današnje područje luke obuhvaća: - zonu od Dravskog riječnog km 12+200 do 16+000, - postojeći bazenski akvatorij u starom koritu nizvodno od "G" pregrade, - cijelo područje otoka i - akvatorij dravskog korita uzvodno od pregrade koji se planira zasuti.

Luka Osijek ima ulaz na nizvodnom kraju dravskog otoka i uključuje potez Drave od dravskog 12 do 16 rkm. Akvatorij zatvorenog lučkog bazena koristi se za potrebe vodnog prometa, od ulaza (s istočne strane) do zapadnog kraja (do tzv. ''G'' pregrade bazena, dravski km 14+100). Dužina bazena od ulaza do buduće pregrade starog dravskog meandra je oko 1.700 m, a prosječna širina akvatorija zatvorenog lučkog bazena je 160 m.

Južna obala zatvorenog lučkog bazena - dužine je cca 1.800 m. Od toga se 400 m danas koristi za cjelokupni prekrcaj lučkog tereta. Postojeće vodne građevine u lučkom akvatoriju sastoje se od sadašnje konstrukcije operativne obale na zapadnom dijelu južne obale i to okomitog tipa u duljini od 100 m, a prema istočnoj strani, kosog tipa duljine cca 230 m. Između okomite i kose obale je cca 120 m neuređene obale. Kosa obala služi za prekrcaj rasutih tereta (ugljen, šljunak, klinker, pijesak i drugi rasuti teret). Na okomitoj obali uglavnom se prekrcava čelik i teški tereti.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

TUMAČ REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJA OSJEČKO BARANJSKA LUČKO PODRUČJE - AKVATORIJ ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU DD OSIJEK POVRŠINA 20 41 68 m LUČKO PODRUČJE - TERITORIJ KATASTARSKA OPĆINA OSIJEK POVRŠINA 37 90 10 m DET. LIST BROJ 15,16,20 UKUPNA POVRŠINA LUČ. PODR. 58 31 78 m 10. prosinac 2002. GRANICA LUČKOG PODRUČJA

0 m 200 m 400 m

PROKOP NOVOG DRAVSKOG KORITA

OTOK

STARO DRAVSKO KORITO

Slika 2 - Prostorni obuhvat luke Osijek u postojećem stanju (2002.) Izvor: Lučka uprava Osijek, (podaci iz 2017.)

Strateška orijentacija razvoja Luke Osijek temelji se na: - razvoju riječnog transporta kroz povećanje prekrcajnih kapaciteta Luke Osijek i ponudu novih usluga (kontejnerski, RO-RO terminal) i - postojećoj i budućoj planiranoj industrijskoj proizvodnji na području Luke Osijek i šire regije. Ciljevi izgradnje i rekonstrukcije Luke Osijek, a ujedno i koristi iz realizacije su: - uspostavljanje terminala za rasute terete, sa svom potrebnom infrastrukturom i mehanizacijom, koji bi omogućio prekrcaj rasutog tereta u okviru Luke Osijek, - povećanje kapaciteta za prekrcaj, - povećanje godišnjeg prometa Luke Osijek, - kvalitetnija usluga (servis) gospodarstvu iz okruženja, - razvoj luke i industrije u zaleđu i - otvaranje novih radnih mjesta. Osnove za realizaciju ovog projekta su: - međunarodni vodni put rijeka Drave i Dunava, - cjenovna konkurentnost riječnog transporta, - tradicija Luke Osijek i plovidbe na rijeci Dravi, - gravitacijsko područje Luke Osijek i - postojanje infrastrukture i povezanost s prometnim koridorima.

Radovi na uređenju Luke Osijek započeti su prije nekoliko godina izradom Plana razvoja luke Osijek koji predstavlja strateški dokument razvoja. Pored navedenog učinjeno je sljedeće: - Studija izvodljivosti, usklađivanje plana razvitka Luke Osijek, - Studija utjecaja na okoliš Luke Osijek, - izgradnja terminala za pretovar rasutih tereta – završen glavni i izvedbeni projekt, ishođena građevinska dozvola te za potrebe izgradnje izvršen otkup k.č.br. 10212/19 u površini 21.518 m² od Luke "Tranzit" Osijek d.o.o., Osijek,

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

- izgradnja i rekonstrukcija južne obale – završen idejni projekt i ishođena lokacijska dozvola - izgradnja intermodalne infrastrukture zapadnog dijela luke – završen idejni i glavni projekt, ishođena lokacijska dozvola.

Srednjoročni plan za Luku Osijek koji uključuje infrastrukturno uređenje lučkog područja sadržan je u četiri glavna projekta: - uređenje akvatorija lučkog bazena i intermodalne infrastrukture, - izgradnja terminala za rasute terete (kompenzacija za postojeći u Staroj luci), - rekonstrukcija postojeće okomite obale i - izgradnja i rekonstrukcija južne obale.

Za projekt terminala za pretovar rasutih tereta odobrena su sredstva EU za financiranje izgradnje projekta. Realizacijom projekta izgradnje terminala za pretovar rasutih tereta dobit će se 240 m nove okomite obale te novi trakasti terminal za pretovar rasutih tereta. Sljedeća dva projekta su u fazi izrade potrebne dokumentacije i ishođenja dozvola, od koji se jedan odnosi na izgradnju i rekonstrukciju južne obale Luke Osijek, a drugi na izgradnju intermodalne infrastrukture. Realizacija svih projekata dovela bi do modernizacije luke, povećanja pretovarnih kapaciteta te povećanje količine tereta.

Slika 3 - Planirana izgradnja lučkog bazena s gospodarskom zonom prema Master planu Izvor: Lučka uprava Osijek, (podaci iz 2017.)

Na području Grada Osijeka otvorena su sljedeća pristaništa:

PUTNIČKO PRISTANIŠTE "GALIJA" na području desne obale Drave rkm 21+282 do 21+402 za pristajanje riječnih putničkih brodova (Lučka uprava Osijek ima zaključen ugovor s vlasnikom ugostiteljskog objekta "Galija" do 18. siječnja 2018. godine). U 2017. godini se u skladu s prostorno - planskom dokumentacijom projektira novo pristanište uzvodno od sadašnje lokacije, a izgradnja pristana se planira u 2018. godini. Za 2017. godinu bilo je planirano pristajanje cca 70 putničkih brodova te najveći broj prihvata putnika od postojanja putničkog pristaništa.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 27 - Putnički promet na pristaništu Galija u Osijeku za razdoblje od 2013. do 2017. g. GODINA BROJ BRODOVA BROJ PUTNIKA 2013. 10 1.118 2014. 50 5.404 2015 34 3.293 2016. 34 4.180 2017. 52 -> 6.068 -> Izvor: Lučka uprava Osijek (stanje 26.10.2017.)

SPORTSKO PRISTANIŠTE „RETFALA“ tipa pontonska marina izgrađeno je na području desne obale Drave rkm 23+090 za privez čamaca članova Motonautičkog kluba Retfala. Izvršena je dogradnja Sportskog pristaništa Retfala, izvršen tehnički pregled i dobivena uporabna dozvola te je postojeće pristanište dužine 300 metara.

SPORTSKO PRISTANIŠTE „ZIMSKA LUKA“ na području desne obale Drave rkm 20+675 do 21+210 otvoreno je Rješenjem Osječko - baranjske županije na kojem pravo korištenja imaju članovi Motonautičkog kluba Drava, a kojim upravlja JU Lučka uprava Osijek. Krajem 2013. godine izvršeno je čišćenje pristaništa od nanosa pijeska i mulja te ulaganje u sanaciju pontona uključivo s 2014. godinom.

SPORTSKO PRISTANIŠTE „NEPTUN“ na području desne obale Drave rkm 22+250 do 22+350 izgrađeno je za potrebe članova Motonautičkog kluba Neptun. Na području pristaništa nalazi se 98 vezova za čamce.

U pripremi je projektna dokumentacija (glavni projekti) za izgradnju sportskih pristaništa Donji grad i Nemetin.

F. Infrastruktura poštanskih i elektroničkih komunikacija

Poštanski centar, odnosno središnja pošta Osijek povezana je s 10 jedinica poštanske mreže, a Planom je planirana gradnja poštanskog središta razrade. Središnja pošta ima ukupno 80 poštanskih ureda. Dostava pošiljaka vrši se 5 puta tjedno za 92% stanovnika, zatim 3 puta tjedno za 3% stanovnika te do 3 puta tjedno za 5% stanovnika.12 Na području Grada aktivne su i poštanske mreže "City express", DHL i dr.

Sukladno zahtjevima i povećanju potreba Grada za većom pokrivenošću signalom te razvoju tehnologije pokretnih komunikacija, pokazala se potreba za Izmjenama i dopunama Prostornog plana u vidu elektroničke komunikacijske infrastrukture, gdje su dani uvjeti izgradnje sustava pokretnih elektroničkih komunikacija.

Građevine elektroničkih komunikacija obuhvaćaju: - tranzitnu telefonsku centralu - područne telefonske centrale - mjesne telefonske centrale

12 Inženjerski biro: „Osječko-baranjska županija, Regionalni operativni program, Temeljna analiza“, 2006. godina 55

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Sustav elektroničkih komunikacija sastoji se od: - međunarodnih i međužupanijskih elektroničkih komunikacijskih vodova s pripadajućim građevinama - magistralnih telekomunikacijskih svjetlovodnih kabela - osnovnih postaja (baznih stanica) mobilnih telekomunikacija svih operatera - građevina namijenjenih zaštiti i kontroli radiofrekvencijskog spektra

Elektroničke komunikacije u nepokretnoj mreži sastoje se od komutacija te vodova i kanala. Uz zgradu poštanskog centra nalaze se tranzitna i područna telefonska centrala s još dvije područne jedinice (jedna na istočnoj, druga na zapadnoj strani Grada), a unutar područja Grada razmješteno je 16 mjesnih telefonskih centrala – UPS.

Nepokretnu telekomunikacijsku mrežu Županije čini u najvećoj mjeri telefonska mreža (PSTN - Public Switched Telephone Network / POTS - Plain Old Telephone Service) koja je proširena na sve jedinice lokalne samouprave, pa i na Grad Osijek. Pristupna razina PSTN mreže čine pristupni čvorovi (Retfala, Gornji grad, Donji grad), sa svojim distribuiranim dijelovima RSS- ovima (Remote Subscriber Stage) smještenim u manjim naseljima i gradskim kvartovima, kao i kabelska mreža oko RSS-ova s pretežno ugrađenim bakrenim paricama. Magistralna razina PSTN mreže Županije odnosi se na magistralni komutacijski čvor (za komutaciju kanala) smještena je u Đakovu i Osijeku sa spojnim i magistralnim vodovima pretežito zasnovanih na prijenosu digitalnih signala po optičkom mediju.

Telekomunikacijska mreža zadovoljava dosta visoke zahtjeve pristupa, komutacije i prijenosa unatoč tome što brzina interneta nije zadovoljavajuća. Planirano je osiguranje širokopojasnih telekomunikacijskih usluga kroz kontinuirano ulaganje u svjetlovode.

Građevine RTV sustava veza čine postojeći i planirani odašiljački i pretvarački objekti. Elektroničke komunikacije u pokretnoj mreži čini sustav osnovnih postaja (baznih stanica), radio i TV sustava veza te kabelske TV. Na području Grada nalazi se 6 baznih postaja i samostojećih antenskih stupova. Gradom prolazi radijski koridor povezan s radio odašiljačkim središtem, a od njega izlazi i sustav radio relejne veze.

S obzirom na broj baznih postaja, zaključno s 12. listopadom 2017. godine prema podacima nadležne službe HAKOM, na prostoru Grada Osijeka nalazi se ukupno 102 bazne postaje. Na području Grada postoji 75 lokacija na kojima se iste nalaze, obzirom da se bazne postaje različitih operatora mogu nalaziti na istom antenskom stupu ili postojećem objektu.

Tablica 28 - Broj baznih postaja i antenskih stupova na području Grada Osijeka Stanje na dan 31.12.2013. 31.12.2014. 31.12.2015. 31.12.2016. 12.10.2017. Broj baznih postaja 90 91 93 100 102 Broj lokacija* 69 68 70 75 75 Broj antenskih stupova u 13 13 13 16 16 vlasništvu operatora** Broj antenskih stupova ostalih infrastrukturnih 2 2 2 3 3 operatora Broj antenskih prihvata na 45 45 46 44 44 postojećim objektima Broj antenskih sustava u 10 10 11 15 15 zatvorenom prostoru Izvor: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

* Broj lokacija na kojima se nalaze bazne postaje, uzevši u obzir činjenicu da bazne postaje različitih operatora mogu biti na istom antenskom stupu ili postojećem objektu. ** Broj antenskih stupova i samostojećih nosača u vlasništvu operatora javnih komunikacijskih mreža pokretnih komunikacija (Vipnet, Tele2 i HT).

Uspoređujući tablično prikazano stanje parametara na dan 31.12.2013. i 12.10.2017., zamjećuje se povećanje u broju baznih postaja za 12, u broju lokacija za 6, te u broju antenskih stupova u vlasništvu operatora za 3. Broj antenskih stupova ostalih infrastrukturnih operatora se povećao za 1, dok se broj antenskih prihvata na postojećim objektima povećao pa smanjio za 1. Kod broja antenskih sustava u zatvorenom prostoru primjetno je povećanje za 5. Broj postojećih baznih postaja na 100 stanovnika iznosi 1,02.

Tablica 29 - Distribucija samostojećih antenskih stupova u vlasništvu javnih komunikacijskih mreža pokretnih komunikacija po naseljima na području Grada Osijeka

Naselje 31.12.2013. 31.12.2014. 31.12.2015. 31.12.2016. 12.10.2017. Josipovac 2 2 2 2 2 Višnjevac 0 0 0 0 0 Osijek 6 6 6 6 6 Briješće 1 1 1 1 1 Brijest 0 0 0 0 0 Tenja 3 3 3 3 3 Nemetin 0 0 0 0 0 Sarvaš 1 1 1 1 1 Klisa 0 0 0 0 0 Izvor: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)

Iz tablice je razvidno kako evidentan broj naselja ima jednog ili niti jednog operatora. Grad Osijek ima najzastupljeniju distribuciju samostojećih antenskih stupova u vlasništvu javnih komunikacijskih mreža pokretnih komunikacija (Vipnet, Tele2 i HT), njih 6. Broj istih se na području Grada tijekom referentnog razdoblja za naselja nije mijenjao.

Sukladno uredbi o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN br. 131/12 i 92/15) prostorom Grada Osijeka obuhvaćena je 21 elektronička komunikacijska zona namijenjenih izgradnji samostojećih antenskih stupova. Navode se operatori koji su vlasnici infrastrukture za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova: HRVATSKI TELEKOM d.d., OT- OPTIMA TELEKOM d.d., te VIPnet d.o.o.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

4.2. Energetska infrastruktura

A. Opskrba električnom energijom

Elektroenergetska infrastruktura odnosi se na proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije. Energetske građevine obuhvaćaju građevine za proizvodnju električne energije, građevine za prijenos (dalekovodi) te građevine za transformaciju (trafostanice). Na području Županije samo Grad Osijek proizvodi električnu energiju. Postojeća građevina za proizvodnju električne energije instalirane snage 20 MW i više na području Grada je KTE Osijek (kombi - termoelektrana). Za područje Grada Osijeka nadležno poduzeće je HEP, odnosno distribucijsko područje Elektroslavonija Osijek. Prema podacima HEP-a, na području Grada nalazi se ukupno 465 trafostanica, od kojih je njih 372 u vlasništvu HEP-a. Sve je više potrebno djelovanje u smjeru izgradnje građevina za proizvodnju energije koje kao resurs koriste alternativne, odnosno obnovljive izvore energije bez obzira na instaliranu snagu.

Tablica 30 - Broj trafostanica na području Grada Osijeka prema naponu transformacije i vlasništvu (03.11.2017.)

R.Br. Vrsta trafostanice Vlasništvo HEP d.d. Tuđe Ukupno 1 TS 10/0,4 kV 360 91 451 2 TS 20/0,4 kV 1 1 3 TS 35/10 kV 9 2 11 4 TS 110/10 kV 1 1 5 TS 110/20/10 kV 1 1 SVEUKUPNO 372 93 465 Izvor: HEP, (podaci na dan 03.11. 2017. godine)

Ukupan broj aktivnih obračunskih mjernih mjesta u Gradu Osijeku iznosi 45.776. Potrošnja po obračunskom mjernom mjestu kupaca kućanstva u prosjeku iznosi 227 kWh mjesečno, što čini prosječnu godišnju potrošnju od 2.724 kWh.

Tablica 31 - Podaci o uk. broju obračunskih mjernih mjesta i sveukupnoj prodaji el. energije

Godina Grad Osijek 2013. 2014. 2015. 2016. Ukupan broj obračunskih 72.667 72.766 72.800 73.129 mjernih mjesta Sveukupna prodaja električne energije 459.427.120 454.513.022 465.326.330 473.072.856 svim kupcima (kWh) Izvor: HEP, (podaci iz 2017. godine)

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 32 - Duljina elektroenergetskih vodova 35,20 i 10 kV na području Grada Osijeka prema mjestu polaganja voda

Mjesto Duljina R.Br. Vlasnik polaganja km % 1 HEP d.d. 117 97,8 Nadzemno Tuđe 2,6 2,2 Ukupno: 119,6 100 2 HEP d.d. 289,59 98,4 Podzemno Tuđe 4,7 1,6 Ukupno: 294,29 100 3 HEP d.d. 406,59 98,2 Sveukupno Tuđe 7,3 1,8 Ukupno: 413,89 100 Izvor: HEP, (podaci iz 2017. godine)

Na području Grada Osijeka duljina elektroenergetskih vodova 35,20 i 10 kV prema naponskom nivou i tipu vodiča iznosi ukupno 413,88 km, odnosno 83,56 km vodova od 35 kV, 8,71 km vodova od 20 kV te 321,61 km vodova od 10 kV.

Tablica 33 - Duljina elektroenergetskih vodova 35,20 i 10 kV na području Grada Osijeka prema naponskom nivou i tipu polaganja vodiča

R.Br. Tip vodiča Duljina (km) 35 kV 20 kV 10 kV 1 Al-Fe 3x120 28,68 2 Al-Fe 3x16 0,31 3 Al-Fe 3x25 17,54 4 Al-Fe 3x35 12,63 5 Al-Fe 3x50 2,16 6 Al-Fe 3x95 7,06 51,21 7 EAXeCWB 3x(1x185) 0,26 8 EHP 48 3x(1x150) 0,48 9 EHP 48-A 4x150 0,39 10 EPHP 81-A 3x150 1,12 11 IPO 13 3x70 0,23 12 IPO 13 3x150 0,37 13 IPO 13-A 3x120 2,21 14 IPO 13-A 3x150 4,1 15 IPO 13-A 3x70 0,03 16 IPZO 13 3x120 3,9 17 IPZO 13 3x150 22,91 18 IPZO 13 3x240 0,39 19 NA2XS(F)2Y-A 3x(1x150) 5,47 20 NA2XS(F)2Y-A 3x(1x150) 8,04 21 NA2XS(F)2Y-A 3x(1x185) 2,24 22 NA2XS(F)2Y-A 3x(1x185) 10,12 23 NA2XS(F)2Y-A 3x(1x300) 5,89 24 NAKBA 3x120 2,26 25 NAKBA 3x95 0,1

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

26 NAKBA-A 3x95 0,27 27 NAYBY 3x120 0,99 28 NAYBY 3x95 0,09 29 NAYBY-A 3x120 9,48 30 NKBA 3x120 0,56 31 NKBA 3x25 0,01 32 NKBA 3x35 0,46 33 NKBA 3x50 0,88 34 NKBA 3x70 3,16 35 NKBA 3x95 0,79 36 NKBA-A 3x50 3,78 37 NKBA-A 3x70 13,42 38 NYBY 3x50 0,58 39 NYBY 3x70 1,16 40 PP 4 1-A 3x120 35,14 41 PP 41-A 3x150 0,93 42 PP 41-A 3x95 0,24 43 PP 41-A 4x70 0,32 44 XHE 48-A 3x(1x150) 0,43 45 XHE 49-A 3x(1x120) 0,09 46 XHE 49-A 3x(1x150) 68,2 47 XHE 49-A 3x(1x185) 10,24 48 XHE 49-A 3x(1x240) 3,53 49 XHE 49-A 3x(1x300) 7,89 50 XHE 49-A 3x(1x300) 0,67 51 XHE 49-A 3x150 1,75 52 XHE 49-A 3x70 0,01 53 XHP 48-A 3x(1x150) 0,41 54 XHP 48-A 3x(1x300) 10,72 55 XHP 48-A 4x150 2,3 56 XHP 81-A 3x(1x150) 0,18 57 XHP 81-A 3x120 35,12 58 XHP 81-A 3x150 9,98 Ukupno (km) 83,56 8,71 321,61 Izvor: HEP, (podaci iz 2017. godine)

Postojeće i planirane građevine za prijenos električne energije na području Grada Osijeka su:  postojeće: - DV 2x400 kV Ernestinovo - Pecs - DV 110 kV Ernestinovo - Osijek 1/1 - DV 110 kV Ernestinovo - Osijek 1/2 - DV 110 kV Ernestinovo - Osijek 2/1 - DV 110 kV Ernestinovo - Osijek 2/2 - DV 110 kV Osijek 1 - Osijek 3 - DV 110 kV Osijek 2 - Osijek 3 - DV 110 kV Osijek 1 - Našice - DV 110 kV Osijek 2 - Beli Manastir - DV 2x110 kV, priključak Osijek 1 na DV 2x110 kV Ernestinovo – Našice

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

- DV 2x110 kV, priključak TS Osijek 4 na DV 110 kV Ernestinovo – Valpovo (DV 110 kV Ernestinovo – Osijek 4 i DV 110 kV Osijek 4 – Valpovo) - KB 110 kV Osijek 3 - Osijek 4

 planirane: - DV 2×400 kV TE Osijek - Ernestinovo - KB 110 kV Osijek 2 - Osijek 4 - DV 2 x 110 kV Ernestinovo - Osijek 2 - DV 2 x 110 kV Osijek 2 - Nemetin (alternativno KB 110 kV) - DV 2 x 110 kV priključak Osijek 6 na DV 110 kV Osijek 2 - Beli Manastir - DV 110 kV TE «Tenja» Erdut (alternativa Dalj) - Nemetin - KB 2 x 110 kV HE Osijek - Osijek 4 - KB 2 x 110 kV Osijek 3 - EVP Osijek - KB 2 x 110 kV, priključak TS Osijek 5 na KB 110 kV Osijek 2 - Osijek 4 - KB 2 x 110 kV, priključak TS Osijek 7 na KB 110 kV Osijek 3 - Osijek 4 ili na 110 kV DV Osijek 2- Osijek 4

Planirane građevine za transformaciju električne energije prema važećem PPUG-u su: - RP 400 kV Osijek - TS 110/10(20) kV Osijek 5 - TS 110/10(20) kV Osijek 6 - TS 110/10(20) kV Osijek 7 - TS 110/10/20 kV Nemetin - EVP Osijek13F

B. Opskrba plinom i naftom

Tvrtka “HEP-plin” d.o.o. Osijek distributer je prirodnog plina na području Grada Osijeka, a tvrtka “Plinacro” d.o.o. Zagreb je odgovorna za transportni sustav plina.

Prema podacima "HEP-Plin" d.o.o., na području Grada Osijeka prostire se 416 km plinovoda. U proteklom četverogodišnjem razdoblju izgrađena je plinovodna mreža u Stadionskom naselju, Campus-u i Industrijskoj zoni Nemetin. Postojeća infrastruktura trenutno zadovoljava tražene kapacitete, dok se u naredne četiri godine planiraju aktivnosti na proširenju plinske mreže u dijelovima Grada gdje se pokaže interes za plinofikacijom, kao i zamjena te rekonstrukcija čeličnih plinovoda. Na području Grada Osijeka "Plinacro" d.o.o. je vlasnik sljedećeg (VT) plinovoda:

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 34 - Plinovodi na području Grada Osijeka

DULJINA NAZIV PROMJER TLAK DULJINA GRAD OSIJEK PLINOVODA (mm) (bar) UKUPNO (km) (km) Magistralni plinovod Donji 300 50 51,6 16 Miholjac - Osijek Magistralni plinovod Belišće 400 50 40,3 2,3 - Osijek Izvor: Plinacro d.o.o., Zagreb, podaci iz 2017. godine

Usporedno s glavnim cestovnim koridorom proteže se magistralna plinska mreža s mjerno redukcijskim stanicama, a u Izmjenama i dopunama Prostornog Plana Grada iz 2012. godine predviđa se proširenje plinske mreže i međunarodnog plinovoda. "Plinacro" d.o.o. također je vlasnik nadzemnih objekata, 3 MRS - mjerno redukcijskih stanica i 1 BIS - blokadno ispuhivačke stanice. Plinoopskrba je na području Grada podijeljena u 3 zone (MRS Osijek I, Osijek II i Osijek III):  MRS Osijek I - glavni distribucijski plinovod za grad Osijek i industrijsku zonu Zeleno polje  MRS Osijek II - glavni distribucijski plinovod za grad Osijek  MRS Osijek III - glavni distribucijski plinovod za grad Osijek  BIS Višnjevac.

Opskrba grada Osijeka i prigradskih naselja vrši se s tri (3) mjerno regulacijske stanice (MRS- e) putem srednje tlačne plinoopskrbne mreže radnog tlaka 3 bara te distribucijskih redukcijskih stanica i niskotlačne plinoopskrbne mreže radnog tlaka 75 mbar, u gušće naseljenim dijelovima grada. Plinovod za prigradsko naselje Servaš priključuje se na MRS Osijek 1. Na MRS Osijek 2 se priključuju naselja Podravlje, Tenja i Tvrđavica, a naselja Brijest, Briješće, Josipovac, Višnjevac se priključuju na MRS Osijek III. Prigradska naselja koriste tlak od 3 bara, a MR stanice su međusobno povezane plinovodima. Na istom području Plinacro d.o.o. planira proširenje plinskog transportnog sustava, odnosno izgradnju novih plinovoda djelomično u koridorima već postojećih vodova:

 Magistralni plinovod (75 bara) Donji Miholjac – Osijek  Magistralni plinovod (75 bara) Osijek – Vukovar  Magistralni plinovod (100 bara) Sotin – Mursko Središće  Odvojni plinovod (75 bara) za MRS Osijek II.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Planirana je izgradnja zamjenskog dijela postojećeg magistralnog plinovoda Donji Miholjac – Osijek DN 300/50 u koridoru planiranog plinovoda (75 bara) Donji Miholjac – Osijek, kako je prikazano na situaciji. Zaštitni koridor plinovoda definiran je Pravilnikom o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport ("Sl. list", br. 26/85).

U Gradu Osijeku nema proizvodnje nafte i prirodnog plina. Također, na području Grada nema naftovoda prema Listi obaveznih pokazatelja o stanju u prostoru (3.2. Energetska infrastruktura, C. Opskrba naftom) u vlasništvu INA – Industrija nafte d.d., Istraživanje i proizvodnja nafte i plina, Zagreb. Grad Osijek i prigradska naselja Brijest, Briješće, Josipovac, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvrđavica i Višnjevac koriste prirodni plin za kućanstva i industriju. Naselja Klisa i Nemetin nisu plinificirana. Izgrađeni plinovod je tlaka 3 bara, od toga:

Slika 4 - Prikaz trasa plinovoda na području Grada Osijeka Izvor: "Plinacro" d.o.o.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 35 - Udio prema vrsti plinovoda (%) na području Grada Osijeka

Duljina plinovoda Udio u ukupnoj duljini Vrsta plinovoda Promjer cijevi (m) plinovoda (%) PE-HD d = 63 mm 105.903 26 PE-HD d = 90 mm 11.737 3 PE-HD d = 110 mm 23.069 5 PE-HD d = 160 mm 2.866 0,6 PE-HD d = 225 mm 3.870 0,8 Čelik d = 2“ 114.470 34 Čelik d = 3“ 48.006 12 Čelik d = 4“ 21.063 5 Čelik d = 6“ 29.378 7 Čelik d = 8“ 22.760 5 Čelik d = 10“ 2.396 0,5 Čelik d = 12“ 4.988 1,1 Izvor: HEP-Plin d.o.o.

Nafta se na području Županije eksploatira iz 8 naftnih polja: Bizovac - Štekovica, Štekovica - Beničanci, Obod - Beničanci, Kučanci/Kapelna - Beničanci i Crnac - Beničanci, a obrađuje se većinom u Rafineriji Sisak. Područjem Županije prolazi trasa JANAF-a s paralelnim naftovodom Đeletovci - Ruščica u dužini od 11 km, dok područjem Grada Osijeka ne prolazi trasa Jadranskog naftovoda. Također, na samom području Grada Osijeka nema prirodnog nalazišta nafte.

C. Alternativni izvori energije

Prema Zakonu o biogorivima za prijevoz (NN br. 65/09, 145/10, 26/11, 144/12) svaka županija u Republici Hrvatskoj obvezna je sukladno Nacionalnom akcijskom planu izraditi program poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu, kojim se utvrđuju mjere poticanja povećanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu na području Županije za trogodišnje razdoblje. Na području Županije koriste se: za male hidroelektrane, tradicionalni izvori goriva (drvo, drvni otpad, ogrjevno drvo i dr.) te biootpad i bio masa kao gorivo.

Biogoriva su zanimljiva kao obnovljivi izvor energije iz razloga što mogu zamijeniti fosilna goriva u sustavu prijevoza koja u ukupnoj potrošnji energije sudjeluju s više od 30%, a ujedno utječu na smanjenje emisije stakleničkih plinova. Moguće je generirati različite vrste biomase: ostatke ratarske i voćarske proizvodnje, ostatke stočarske proizvodnje te energetske plantaže poljoprivrednih kultura (uljana repica, kukuruz, i dr.). Također, važnu sirovinu za proizvodnju biogoriva predstavljaju i stočni ekstrementi (gnoj) iz stočarske proizvodnje. Iz gnoja svinja može se proizvesti 61,0 mil.m³ bioplina, iz gnoja goveda 26,3 mil.m³, dok od gnoja peradi svega 1,5 mil.m³.

Biogoriva (bioetanol, biodizel, bioetanol) moguće je koristiti u sektorima cestovnog i riječnog prijevoza, poljoprivredi te upotrebi građevinskih strojeva. Poticanje proizvodnje biogoriva regulirano je Nacionalnim akcijskim planom za biogoriva u prijevozu i Zakonom o biogorivima za prijevoz čime je utvrđen sustav poticanja proizvodnje biogoriva.13

13 Program poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu na području Osječko-baranjske županije za razdoblje 2015. – 2017, 2015. godina 64

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Grad Osijek posjeduje veliki potencijal za učinkovitu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kao što su prirodni resursi vjetra, vode, biomase te geotermalnih izvora.

Na području Grada Osijeka od 2014. godine djeluje tvrtka "Obnovljivi izvore energije Osijek "d.o.o. (OIEO) i sudjeluje u projektu prekogranične suradnje "Hrvatsko – Mađarska mreža obnovljivih izvora energije" (CHREN). Nositelji projekta Znanstvenog centra za obnovljive izvore energije su Grad Osijek i Sveučilište J. J. Strossmayera, koji su ujedno osnivači OIEO- a. Buduća lokacija centra OIEO-a bit će smještena u sklopu Eko Industrijske zone Nemetin na površini od 15.000m2 u istočnom dijelu Grada.

Centar će djelovati na znanstveno - istraživačkom i edukacijskom području, transferu tehnologije i znanja te području promocije korištenja obnovljivih izvora energije. U sklopu Centra bit će izgrađeno bioplinsko postrojenje koje će kroz kogeneraciju proizvoditi električnu energiju, toplinu i digestat. Električna energija bit će isporučena u elektroenergetsku mrežu (5,48 milijuna kWh godišnje), a toplinska energija budućim korisnicima Eko Industrijske zone Nemetin. Kao sirovina za bioplinsko postrojenje u sklopu ZCOIE-a koristit će se lokalni otpad iz kuhinje studentskih restorana, Centra za predškolski odgoj te KBC-a Osijek, organski otpad s javnih zelenih površina, organski otpad iz ZOO-a te organski otpad koji sakuplja "UNIKOM". Budući da upotreba obnovljivih izvora energije, povećanje ekološke svijesti kao i smanjenje uvoza imaju sve veću važnost unatoč nedovoljnom iskorištavanju potencijala OIE u županiji, realizacijom projekta se očekuje napredak na područjima edukacije i istraživanja OIE.

Izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja Grada Osijeka iz 2012. godine omogućuje se razvoj alternativnih sustava. Izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana Grada Osijeka iz 2017. godine omogućuje se građenje alternativnih sustava, odnosno postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne/obnovljive izvore energije (sunčeva energija, toplina okoliša, toplina zemlje i sl.), kao i građenje kogenerativnih postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije na klasične izvore energije (plin, dizel i sl.).14

4.3. Opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda

Vodoopskrbno područje Osijek, koje opskrbljuje Grad Osijek s prigradskim naseljima, jedno je od 7 vodoopskrbnih područja na području Osječko - baranjske županije čime je organizirana vodoopskrba. Osječki sustav vodoopskrbe se sastoji od oko 440 km (439,899 km) vodoopskrbnih cjevovoda, dok je sustav odvodnje ukupne duljine oko 373,541 km.

Sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje počeo se graditi početkom 20. stoljeća i od tada se stalno rekonstruira i proširuje. Hrvatske vode zajedno s isporučiteljem vodnih usluga svake godine ulažu znatna sredstva, posebice u razdoblju od 2013. do 2017. godine na području Grada Osijeka, obzirom na rekonstrukciju i proširenje sustava javne vodoopskrbe te sustava javne odvodnje.

U tijeku je realizacija projekta "Projekt Osijek" - Poboljšanje vodne infrastrukture grada Osijeka, koji se sufinancira sredstvima iz Europske Unije. Projekt je započeo 2014. godine, a svrha Projekta Osijek je poboljšati učinkovitost, pouzdanost i kvalitetu vodoopskrbe i način

14 Generalni urbanistički plan Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 5/06, 12/06 - ispr., 1/07 - ispr., 12/10, 12/11, 12/12, 2/13 - ispr., 4/13 - ispr., 7/14, 11/15, 5/16 - ispr., 2/17) 65

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. odvodnje na području aglomeracije Osijek s ukupno 135.000 stanovnika, što uključuje Grad Osijek i okolna naselja, a sve sukladno nacionalnim i EU direktivama.15

Razdoblje provedbe projekta obuhvaća vremenski period od 2014. - 2018. godine. Projekt obuhvaća sljedeće aktivnosti: 1. Izgradnja/rekonstrukcija linijskih građevina za odvodnju otpadnih voda (izgradnja oko 62 km kanalizacijskih cijevi, 15 crpnih stanica radi spajanja dodatnih 13.250 stanovnika (5.250 priključaka) i vodoopskrbnu mrežu (16 km novih cjevovoda) te izgradnju nadzorno - upravljačkog sustava vodoopskrbe, 2. Izgradnja/rekonstrukcija Sjevernog kolektora obuhvaća oko 4.400 m (DN 1500 ~ 4.100m i DN 2000 ~ 300m) uz obalu Drave (trenutno kroz centar grada), zatvaranje 4 preljeva, te rekonstrukciju i adaptaciju 4 preljeva, 3. Poboljšanje postojećeg pogona za preradu vode, odnosno proširenje postrojenja za pripremu pitke vode tehnološkim postupkom dvostupanjske filtracije u svrhu uklanjanja arsena, 4. Izgradnja novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) projektiranog za kapacitet 170.000 ekvivalent stanovnika s trećim stupnjem pročišćavanja kojim će se zadovoljiti zahtjevi ispuštanja u recipijent Dravu, 5. Nabavka opreme i vozila za održavanje sustava vodoopskrbe i odvodnje.

EU projekt je Projekt Osijek 3 odnosi se na rekonstrukciju i izgradnju vodovoda i kanalizacije u Crkvenoj, lađarskoj i dijelu Kišpatićeve ulice u Osijeku. Za sve tri navedene lokacije i građevine dobivene su građevinske dozvole. Tim projektom se rješava problematika odvodnje otpadnih voda i vodoopskrbe u dijelu Donjeg grada u Osijeku, odnosno rekonstrukcija vodoopskrbnih i kanalizacijskih cjevovoda koji su zastarjeli i izgrađeni od neadekvatnog materijala što uvjetuje gubitke pitke vode te propuštanje otpadnih voda, uz nedostatak ugrađene opreme za učinkovito upravljanje sustavom. Na području Donjeg grada predviđena je i rekonstrukcija postojećih neadekvatnih kanalizacijskih cjevovoda u ukupnoj dužini od oko 1,5 km. Projektom bi se doprinijelo učinkovitosti sustava vodoopskrbe i odvodnje, modernizaciji sustava, smanjenju gubitaka i drugo.

Realizacijom navedenih EU projekata zadovoljit će se sadašnje potrebe za kapacitetima javne vodoopskrbe, javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

A. Opskrba pitkom i tehnološkom vodom

Vodoopskrbnim sustavom Osijek upravlja isporučitelj vodne usluge "VODOVOD-OSIJEK" d.o.o. na području Grada Osijeka koje obuhvaća naselje Osijek i prigradska naselja: Brijest, Briješće, Višnjevac, Josipovac, Tenja, Nemetin, Sarvaš, Tvrđavica, Podravlje i Klisa, kao i Općine Antunovac (naselja Antunovac i Ivanovac), Ernestinovo (naselja Ernestinovo, Divoš i Laslovo) te dio Općine Čepin (naselje Livana). Krajem 2014. godine dovršena je izgradnja vodoopskrbne mreže u jugozapadnom dijelu vodoopskrbnog sustava Osijek. Prema podacima Hrvatskih voda iz 2017. godine, ukupna dužina javne vodoopskrbne mreže na području Grada Osijeka iznosi oko 440 km*. Potrošnja pitke vode (l/stanovniku) iznosi: 120 l/st/dan*.

15 Projekt poboljšanja vodne infrastrukture Grada Osijeka, Vodovod Osijek 66

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

* Podaci se odnose samo na područje Grada Osijeka (Osijek, Višnjevac, Josipovac, Brijest, Briješće, Tenja, Nemetin, Sarvaš, Klisa, Tvrđavica, Podravlje), bez drugih općina koje pripadaju distributivnom području isporučitelja vodne usluge. Sveukupna dužina mreže vodoopskrbnog sustava Osijek iznosi 572 km.

Tablica 36 - Duljina javne vodoopskrbne mreže Grada Osijek prema naseljima

DULJINA JAVNE VODOOPSKRBNE NASELJE MREŽE (km) Osijek 290,743 Brijest 5,248 Briješće 8,919 Josipovac 20,503 Klisa 3,745 Nemetin 3,338 Podravlje 4,549 Sarvaš 18,701 Tenja 58,170 Tvrđavica 3,811 Višnjevac 22,172 UKUPNO GRAD OSIJEK: 439,899 Izvor: VODOVOD-OSIJEK d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju, (podaci s kraja 2017. godine)

Osnovni elementi vodoopskrbnog sustava Osijek su: - zahvaćanje podzemne vode na crpilištu "Vinogradi" - transport neprerađene ("sirove") vode cjevovodima dužine 11 kilometara do pogona za preradu vode "Nebo pustara" kapaciteta 600 - 350 l/sek od kuda se pitka voda preko crpne stanice i vodovodne mreže distribuira do potrošača - pročišćavanje vode (aeracija, predoksidacija, koagulacija, flokulacija, taloženje i dezinfekcija - distribucija zdravstveno ispravne vode preko tlačnog sklopa kroz vodoopskrbnu mrežu do korisnika.

CRPILIŠTE “VINOGRADI” Crpilište "Vinogradi" u funkciji je od 1984. godine, a sastoji od 18 dubokih zdenaca. Prosječna pojedinačna izdašnost zdenaca je oko 40 l/s, dok je ukupni kapacitet crpki 720 l/s u čemu je sadržana i određena rezerva namijenjena sigurnosti pogona. Crpilište je projektirano za rad do 600 l/s. Iz zdenaca se crpi sirova voda koja se nakon prerade distribuira stanovnicima grada Osijeka, kao i okolnim Općinama: Antunovac, Čepin, Erdut (dio), Ernestinovo, Šodolovci, Vladislavci i Vuka.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

CRPILIŠTE NA RIJECI DRAVI “PAMPAS” Uz crpilište "Vinogradi" koje je primarno, u sklopu vodoopskrbnog sustava Osijek je i vodozahvat na rijeci Dravi "Pampas" kao rezervno ili dopunsko izvorište za javnu vodoopskrbu, kapaciteta 350 l/s, koje se aktivira u slučaju intervencija na primarnom crpilištu ili u slučaju potrebe za dopunjavanjem razlike između ukupne potrošnje vodoopskrbnog sustava Grada Osijeka i zahvaćene količine vode sa crpilišta Vinogradi. Tijekom 2016. godine nije bilo potrebe koristiti ovaj vodozahvat. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Osijeka iz 2012. godine predviđena su vodozaštitna područja te zaštita izvorišta "Crpilište Vinogradi“ te ucrtana zona preventivne zaštite izvorišta "Pampas“. Izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana Grada Osijeka iz 2017. godine predviđene su dvije zone sanitarne zaštite: izvorišta "Crpilište Vinogradi" te zahvata vode "Pampas" na rijeci Dravi. Na području koje obuhvaća postojeći vodoopskrbni sustav Osijek živi 117.748 stanovnika. Postotak priključenosti na vodoopskrbnu mrežu je cca 98% osim u jugozapadnom dijelu sustava, odnosno općinama Vladislavci i Vuka, u kojima je nedavno dovršena izgradnja mreže pa je priključivanje tek započelo.16

Neki statistički podaci:  duljina vodoopskrbne mreže: sveukupno 572 km (na području Grada Osijeka oko 440 km)  broj vodovodnih priključaka: 29.524  broj korisnika (domaćinstvo): 53.273  broj korisnika (gospodarstvo): 3.552  površina administrativnog područja koje pokriva vodoopskrbni sustav Osijek: 331,2 km²17

Slika 5 - Prikaz vodoopskrbnog sustava na području Grada Osijeka Izvor: VODOVOD-OSIJEK d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju, (https://vodovod.com/mapa/)

16 Hrvatske vode (podaci iz 2017. godine) 17 VODOVOD-OSIJEK d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju, (podaci iz 2017.) 68

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

B. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Sustav odvodnje otpadnih voda Grada Osijeka i Južne Baranje temelji se na tehničkoj dokumentaciji "Generalno rješenje kanalizacije Grada Osijeka s gradskim naseljima" tvrtke Hidroinženjering iz Ljubljane (1981) te "Idejno rješenje kanalizacije grada Osijeka" - Hidroinženjering iz Ljubljane (1980).

Sustav odvodnje otpadnih voda Grada Osijeka sastoji se od vodne usluge javne odvodnje organiziranog kod pojedinačnih korisnika te od centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s planiranim kapacitetom od 225.000 ES. Odvodnju otpadnih voda Grada Osijeka čini kanalizacijska mreža koju čine kolektori i ostali važniji kanalizacijski cjevovodi te postojeće crpne stanice. Sustav javne odvodnje cjelokupnog područja Grada Osijeka s pripadajućim mjesnim odborima i naseljem Osijek (Tablica 37) sastoji se od 373,5 km izgrađene kanalizacijske mreže mješovitog tipa sa 21,875 priključenih objekata, kojom se osim komunalnih otpadnih voda, odvode i industrijske te oborinske vode. Crpne postaje kojih na području Grada ima 17 pomažu u prepumpavanju i odvođenju otpadnih voda radi minimalnih padova kanala i kolektora.

Otpadne vode se bez pročišćavanja ispuštaju u rijeku Dravu kroz postojeći ispust kod Nemetina, a dijelom preko 8 postojećih kišnih preljeva. Prema Izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana Grada Osijeka iz 2017. godine u naselju Nemetin na samom istoku Grada Osijeka planirano je postrojenje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada i šireg područja, dok je uređaj s biološkom obradom planiran na istočnom dijelu grada uz Tvornicu Šećera Osijek d.o.o. Za uređaj za pročišćavanje izrađen je idejni projekt i dobivena lokacijska dozvola 2011. godine te je isti u izgradnji, kapaciteta 170.000 ES. Crpna stanica “Dalmatinska” od velikog je značaja za Grad jer prepumpava fekalnu vodu Višnjevca i Josipovca te mješovitu vodu zapadnog dijela Grada. Ostale crpne stanice prepumpavaju mješovite otpadne vode iz određenih nižih ulica, oborinske vode s lokacija podvožnjaka i dr.

Sustav glavnih odvodnih kanala čine: - Stari sjeverni kolektor (izgrađen 1912. godine) u dužini 6.790 m još je u funkciji i Ø 100/150cm, 90/135 cm, te novi kolektori - Spojni sjeverni kolektor (izgrađen od 1980 – 1990. godine) dužine 3.250 m i Ø 280/240 cm - Industrijski kolektor dužine 930 m i Ø 150 cm - Južni kolektor dužine (početak izgradnje 1968 – 1970. g., nastavak izgradnje 1988. g. i završetak 2006. g.) dužine oko 10.900 m i Ø 420/390 cm, 320/280 cm, 280/240 cm, te Ø 200 cm kod spoja s postojećim kolektorom.

Na izgrađeni sustav javne odvodnje odvodnje priključeno je 73% objekata na područjima mjesnih odbora, odnosno 99% objekata na području Grada Osijeka. U prigradskim naseljima Višnjevac i Josipovac izveden je separatni sustav odvodnje tako da se sanitarne i industrijske otpadne vode transportiraju posredno uz pomoć crpnih postaja u osnovni sustav odvodnje grada Osijeka na novoizgrađeni glavni kanal Retfala, koji je dio Južnog kolektora. Procjena godišnje količine otpadnih voda Grada Osijeka iznosi oko 11.119.667 m³. Otpadne vode iz Tvornice Šećera Osijek važan su zagađivač i čine problem u sustavu odvodnje. Pokrivenost Grada Osijeka sustavom javne odvodnje i priključenjem na isti dana je u tablici:

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 37 - Stanje priključenosti na sustav javne odvodnje Grada Osijeka

DULJINA SUSTAVA JAVNE MJESNI ODBORI GRADA PRIKLJUČENO ODVODNJE IZGRAĐENA % OSIJEKA OBJEKATA (broj) MREŽA (km) Brijest 3,068 258 75 Cvjetno naselje 8,350 463 84 Briješće 6,650 292 63 Josipovac 19,653 1124 85 Klisa 0 0 0 Nemetin 6,735 8 20 Tvrđavica - Podravlje 9,918 302 87 Sarvaš 13,404 400 59 Tenja 39,476 1358 54 Višnjevac 23,670 2009 90 UKUPNO MO 130,915 6214 73 grad Osijek: 242,626 15661 99 UKUPNO GRAD OSIJEK: 373,541 21875 86 Izvor: VODOVOD-OSIJEK d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju, (podaci s kraja 2017.godine)

C. Gospodarenje vodotocima i vodama

Uređenje i korištenje vodotoka i voda potrebno je vršiti sukladno Zakonu o vodama (NN br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) i Strategiji upravljanja vodama. Regulacija rijeke Drave u cilju zaštite od poplava započela je u 19. stoljeću. Kako se rijeka Drava djelomično nalazi u graničnom sektoru, regulacija vodotoka se izvodi u suradnji s Republikom Mađarskom.

Korištenje voda i melioracijska odvodnja provode se u skladu s posebnim propisima, a za što su izrađeni Plan navodnjavanja Osječko - baranjske županije i Program uređenja detaljne kanalske mreže u svrhu navodnjavanja i odvodnje na području Županije. Sustav melioracija na području Grada Osijeka organizirana je prema podjeli hidrografske mreže na dravski i dunavski sliv.

Prema važećem Prostornom planu iz 2012. godine te izmjenama koje su se dogodile do kraja 2017. godine, vodne građevine na području Grada Osijeka dijele se na: - Regulacijske i zaštitne vodne građevine, koje obuhvaćaju sve građevine za obranu od poplava na unutarnjim vodama te osnovnu i detaljnu (kanalsku) melioracijsku mrežu. - Vodne građevine za sustave i zahvate vode za navodnjavanje Klisa i IPK Osijek te Osijek. - sustav melioracijske odvodnje rijeke Drave i Vuke.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

(sustavi za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda grada Osijeka te vodoopskrbni sustav Osijeka s vodocrpilištem „Vinogradi“ i vodozahvatom „Pampas“, cjevovodom neprerađene vode i uređajem za preradu pitke vode „Nebo pustara“ i vodospremom su obrađeni u drugim poglavljima).

Odvodnja otvorenim kanalima na dravskom slivu je pretežito gravitacijska, a u manjoj mjeri se izvodi cijevnom drenažom. Melioracijski sustav čini osnovna kanalska mreža (kanali I. i II. reda) te detaljna kanalska mreža (kanali III. I IV. reda). Ovom slivu pripadaju desni pritoci rijeke Save: kanali I. reda Poganovačko - Kravički kanal i Crni Fok, koji se preko Stare Drave u Višnjevcu ulijevaju u Dravu te kanal Palčić, kanal II. reda.

Dunavskim slivom obuhvaćeni su dijelovi sliva kanala: Duga Bara, Seleš - Brijest, Glavni Tenjski te Glavni Daljski. Svi navedeni kanali osim potonjeg su pritoci Bobotskog kanala koji se ulijeva u Vuku, a ona zatim u Dunav. Sustav odvodnje je u većoj mjeri gravitacijski, a djelomično u kombinaciji gravitacijske i mehaničke odvodnje preko crpnih stanica koje su izgrađene uz Vuku i Bobotski kanal (glavni recipijenti na slivnom području "Vuka").18

Izmjenama i dopunama GUP-a Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 2/17) panirana je izgradnja lagune za prihvat oborinske odvodnje na zapadnom dijelu Grada uz koridor glavne prilazne ceste.

Regulacijske i zaštitne vodne građevine sastoje se od obrambenih nasipa uz lijevu i desnu obalu rijeke Drave te ostalih regulacijskih i zaštitnih građevina sukladno posebnom propisu, odnosno inundacijskog pojasa (uređeni i neuređeni pojas), planiranog rasteretnog kanala te vodenih površina. Regulacijske građevine u svrhu zaštite priobalja odnose se i na učvršćenje obala, plovidbu i pravilno provođenje leda. U neuređenom inundacijskom pojasu moguće je građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina te se ograničava prostor prirodnih i umjetnih retencija. Naizmjeničan postojeći i planirani inundacijski pojas u cijelom obuhvatu Grada prati tok rijeke Drave, dok se proširuje samo u njegovom istočnom dijelu Grada. Prema odredbama iz GUP-a Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 2/17) radi zaštite od štetnog djelovanja voda rijeke Drave, područje Plana štiti se zaštitnim nasipima i uređenim inundacijskim pojasom s obje strane rijeke. Prema Planu se unutar inundacijskog pojasa mogu graditi športsko - rekreacijske, ugostiteljsko - turističke i infrastrukturne građevine. Navodi se da je melioracijske kanale, koji su dio sustava melioracijske odvodnje unutar obuhvata Plana, potrebno prenamijeniti u komunalne kanale. Na području Grada Osijeka nalazi se 350 kanala I., II., III. I IV. reda u ukupnoj duljini od 335,089 km.

Tablica 38 - Struktura sustava melioracijske odvodnje Grada Osijeka

BROJ KANALA ZA DULJINA KANALA ZA NASELJE MELIORACIJSKU MELIORACIJSKU ODVODNJU (kom) ODVODNJU (km) JLS područje 27 105,613 Vode I. reda 5 25,160 Druge veće vode I. Reda 5 25,160 Vode II. Reda 22 80,453 Druge veće vode II. reda 22 80,453 Briješće 9 5,801 Vode III. i IV. reda 9 5,801

18 Izvješće o stanju u prostoru Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 9/13) 71

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Kanali IV. reda 9 5,801 Josipovac 82 49,813 Vode III. i IV. reda 82 49,813 Kanali III. reda 8 10,992 Kanali IV. reda 74 38,821 Klisa 12 8,867 Vode III. i IV. reda 12 8,867 Kanali III. reda 2 3,235 Kanali IV. reda 10 5,632 Osijek 90 72,113 Vode III. i IV. reda 90 72,113 Kanali III. reda 12 20,672 Kanali IV. reda 78 51,441 Sarvaš 2 1,330 Vode III. i IV. reda 2 1,330 Kanali IV. reda 2 1,330 Tenja 128 91,552 Vode III. i IV. reda 128 91,552 Kanali III.reda 13 22,881 Kanali IV. reda 115 68,671 UKUPNO GRAD OSIJEK: 350 335,089 Izvor: Hrvatske vode, (podaci s kraja 2017. godine)

Kako bi se osigurala dovoljna količina vode i hranjiva za uzgajane kulture te osigurali sigurni prinosi, potrebno je otkloniti sve parametre koji mogu ugroziti nasade, ponajviše nedostatak vode koji je sve češći uslijed klimatskih promjena. U priručniku Navodnjavanje poljoprivrednih kultura iz 2009. godine navodi se sve veća potreba za osiguravanjem sustava navodnjavanja predlaganjem različitih sustava: površinsko navodnjavanje, podzemno te iz zraka. Sustav melioracija i navodnjavanja potrebno je organizirati sukladno Nacionalnom projektu navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj iz 2005. godine.

4.4. Gospodarenje otpadom

Na području Grada Osijeka za gospodarenje otpadom odgovorno je poduzeće "Unikom" d.o.o. za komunalno gospodarstvo Osijek, koje je naslijedilo bivše Komunalno poduzeće Osijek i u većinskom je vlasništvu Grada Osijeka. Zaduženo je za prikupljanje i odvoz miješanog komunalnog otpada u koju svrhu koristi pripadajući vozni park. Osim usluga sakupljanja i odvoza komunalnog otpada, obavlja poslove održavanja čistoće javno prometnih površina na području Grada, poslove održavanja javnih zelenih površina i fontana, održavanja vertikalne prometne signalizacije te zimskog održavanja nerazvrstanih cesta i javnih pješačkih površina, kao i poslove na održavanju nerazvrstanih cesta, pješačkih zona, staza i trgova, poslove na čišćenju divljih deponija, uklanjanju panjeva, održavanju nathodnika.

Organiziranim prikupljanjem miješanog komunalnog otpada obuhvaćena su sva naselja i cjelokupno stanovništvo Grada Osijeka. Odlaganje sakupljenog komunalnog otpada obavlja se na odlagalištu Lončarica Velika, gdje se odlaže organizirano sakupljen otpad s područja naselja Brijest, Briješće, Josipovac, Klisa, Nemetin, Osijek, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvrđavica i Višnjevac. U svezi navedenog odlagališta Unikom je zadužen za prihvaćanje, odvoz i odlaganje (razastiranje, sabijanje i prekrivanje) komunalnog otpada te danonoćni nadzor objekta.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Gospodarenje otpadom na području Grada Osijeka mora biti usklađeno sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/13, 73/17), Strategijom gospodarenja otpadom u RH, Planom gospodarenja otpadom u RH19 , Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN br. 114/15) i drugim relevantnim zakonima i pravilnicima te usklađeno s prostorno planskom regulativom države, Županije i Grada. Za područje Grada Osijeka doneseni dokumenti su Plan gospodarenja otpadom za razdoblje do 2015. godine te Prijedlog plana gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje 2017. - 2022. Plan gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje od 2017. - 2022., izrađen prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/13, 73/17), donosi mjere gospodarenja otpadom koje su u nadležnosti Grada Osijeka te predstavlja temeljni dokument sustava održivog gospodarenja otpadom za administrativno područje Grada Osijeka.

Na području Grada Osijeka nalaze se odlagališta Filipovica, Nemetin, Sarvaš i Lončarica Velika. Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša (od 2015. g. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu – HAOP) i Plana gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje 2017. – 2022., na području Grada Osijeka nalazi se jedno aktivno odlagalište otpada Lončarica Velika, dok su ostala tri (Nemetin, Sarvaš i Filipovica) zatvoreni. Do uspostave Centra za gospodarenjem otpadom "Orlovnjak", odlaganje komunalnog otpada vršit će se na postojećem odlagalištu komunalnog otpada "Lončarica Velika".

Tablica 39 – Službena odlagališta na području Grada Osijeka

Preostali Ukupno Ukupno kapacitet do Naziv Status Status odloženo odloženo planiranog Upravitelj odlagališta operativnosti sanacije otpada (t) otpada (m3) zatvaranja odlagališta (t) Nemetin zatvoreno priprema Grad Osijek Unikom d.o.o. Lončarica aktivno završena 722.489,7 950.644,4 104.298 za komunalno Velika gospodarstvo Unikom d.o.o. Sarvaš zatvoreno priprema za komunalno gospodarstvo Završena Grad Osijek Filipovica zatvoreno (2015.g.) Izvor: Agencija za zaštitu okoliša (AZO), od 2015. g. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu – HAOP, (podaci iz 2017. godine)

Filipovica je zatvoreno ratno odlagalište komunalnog i proizvodnog otpada čija je sanacija završena 2016. ishođenjem uporabne dozvole. Grad Osijek je zadužen za praćenje (monitoring) odlagališta 10 godina nakon završetka radova na sanaciji. Zatvoreno odlagalište komunalnog i proizvodnog otpada Nemetin ima lokacijsku dozvolu od 2015. te je u 2016. stekao preduvjete za ishođenje građevinske dozvole za sanaciju. Tijekom 2017. izvršeni su geotehnički istražni radovi, izrađen geotehnički elaborat te elaborat zaštite okoliša za izmjenu zahvata sanacije i zatvaranja odlagališta, dok je krajem 2017. podnesen zahtjev za pokretanje postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Na lokaciji Nemetin planirana je gradnja građevina za skladištenje opasnog otpada, sabirno mjesto opasnog

19 Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. – 2021., Nacrt ( "Narodne novine" broj 3/17) 73

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. otpada i građevine za obradu neopasnog proizvodnog otpada, odnosno kazeta za zbrinjavanje azbesta.

Zatvoreno odlagalište komunalnog i građevnog otpada Sarvaš ima ishođenu lokacijsku dozvolu za 3 faze. Prva faza je sanacija i zatvaranje odlagališta, druga faza je izgradnja odlagališta inertnog otpada s reciklažnim dvorištem za građevni otpad, a treća faza je sanacija i zatvaranje odlagališta inertnog otpada. Temeljem građevinske dozvole u 2017. godini za drugu fazu odrađen je dio radova na izgradnji reciklažnog dvorišta za građevni otpad – pripremni radovi, ograda, prometno - manipulativne površine i odvodnja. U 2017. godini ishođena je i uporabna dozvola za dio građevine.20

Na jedinom aktivnom odlagalištu Lončarica Velika na području Grada odlaže se komunalni i neopasni proizvodni otpad, koji s područja Grada Osijeka i Općina: Antunovac, Čepin i Ernestinovo sakuplja i odvozi tvrtka Unikom. Tijekom 2017. nastavilo se s radovima na sanaciji i proširenju odlagališta, a završetak radova se očekuje se u travnju 2018. Primjetna je razlika u količini komunalnog otpada odloženog na odlagalištu Lončarica Velika u razdoblju od 2013. do 2016. godine. Odlagalište bilježi pad u 2016. godini za oko 6% u odnosu na 2015. godinu, dok je količina odloženog biorazgradivog otpada u 2016. manja za oko 8,5% u odnosu na 2015. godinu.

Lokacija za biološku obradu otpada (kompostana) i odlagalište komunalnog otpada pogodnog za kompostiranje određena je uz Biljsku cestu. Kompostana je projektirana za kapacitet obrade 7.500 tona biootpada po jednom ciklusu, a predviđena su minimalno dva ciklusa godišnje. Projektirana površina kompostane za kompostiranje na otvorenom u hrpama iznosi 20.000 m², od čega je izgrađeno 6.000 m².

Studijom predizvodljivosti za uspostavu sustava gospodarenja otpadom za područje Istočne Hrvatske na području Grada Osijeka i Općine Antunovac planira se izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom (RCGO) Orlovnjak. U Prostornom planu uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 8/05, 5/09, 17A/09 - ispr., 12/10, 12/12) na području k.o. Tenja planiran je prostor za gospodarenje otpadom, koji bi po svom položaju i namjeni mogao biti u prostornom obuhvatu RCGO.21 Izgradnjom, uspostavom i radom RCGO Orlovnjak rukovodit će tvrtka EKOS d.o.o.

Na području Grada Osijeka provodi se odvojeno sakupljanje pojedinih vrsta otpada putem: - sakupljanja na kućnom pragu (prikupljanje otpadnog papira, kartona i plastike po sistemu "od vrata do vrata") - spremnika na javnim površinama - zeleni otoci i eko točke - reciklažnih dvorišta - uspostavljenih nacionalnih shema za posebne kategorija otpada.

Na području Grada Osijeka u 2016. godini bilo je 50 zelenih otoka - eko-otoka sa spremnicima za otpadni papir, plastiku, metal, staklo (na 2 se nalaze spremnici za otpadne baterije te na nekoliko spremnici za prikupljanje tekstila) i 3 eko točke, dok se u srpnju 2017. broj zelenih otoka smanjio na 38. Svaka „eko točka“ sadrži posude za selektivno prikupljanje otpada koje se sastoje od 2 kom od 1.100L i 3 kom od 240L (PET, MET, papir, staklo) i nalaze se na lokacijama Uske njive, Vijenac Josipa Kozarca i OŠ Josipovac. Prema Izvješću o provedbi

20 Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. na području Grada Osijeka u 2017. 21 Plan gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje od 2017. do 2022. 74

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. gospodarenja otpadom na području Grada Osijeka u 2016. godini, broj zelenih otoka i eko točaka u 2016. i 2017. godini smanjen je u odnosu na prethodne godine iz razloga što se otpad nepropisno odlagao. Isto je potrebno nadoknaditi osiguravanjem više vrsta otpada koji se odvojeno sakuplja, primjerice prikupljanjem i odvozom staklene i metalne ambalaže. U razdoblju od početka 2015. godine do listopada 2016. prikupljeno je ukupno 95,24 t rabljene odjeće i obuće.

U Očevidnik reciklažnih dvorišta za područje Grada Osijeka uvedena su reciklažna dvorišta Unikom d.o.o. u gradskim četvrtima Novi grad i Jug II. Tvrtka Unikom d.o.o. potvrđuje funkcionalnost jednog reciklažnog dvorišta: Zeleni otok - Jug II. Uz reciklažno dvorište Zeleni otok - Jug II, tijekom 2016. godine otpad se prikupljao u reciklažnom dvorištu tvrtke Unikom d.o.o. na odlagalištu "Lončarica Velika" i reciklažnom dvorištu tvrtke DS Smith Unijapapir d.d., koji nisu upisani u Očevidnik reciklažnih dvorišta. 22

Planira se izgradnja dodatna četiri reciklažna dvorišta na lokacijama Gornji grad, Retfala, Donji grad i Lončarica Velika, od kojih je za lokacije Gornji grad i Retfala izrađena projektna dokumentacija i ishođena građevinska dozvola krajem 2017. Postojeće građevine za gospodarenje otpadom na području Grada u sklopu kojih su i uređaji, te građevine u izgradnji su: - Reciklažno dvorište Zeleni otok - Jug II, - Reciklažno dvorište za građevni otpad Sarvaš - izveden dio radova - Aktivno odlagalište otpada Lončarica Velika - Kompostana na Biljskoj cesti

Planirane građevine prema postojećim prostornim planovima i aktivnostima su: - Izgradnja četiri reciklažna dvorišta - Završetak izgradnje kompostane na Biljskoj cesti - Nastavak izgradnje građevina za odlaganje inertnog otpada s reciklažnim dvorištem za građevni otpad na lokaciji Sarvaš - Nabava mobilnog reciklažnog dvorišta - Izgradnja RCGO Orlovnjak za uspostavu sustava gospodarenja otpadom na području Grada Osijeka i Općine Antunovac

Tablica 40 - Službena odlagališta na području Grada Osijeka

Adresa Mjesto Broj upisa Županija Tvrtka reciklažnog Obuhvaćena naselja RD dvorišta Grad Osijek (Gradska Osječko- UNIKOM Opatijska bb, REC-51 Osijek četvrt Novi Grad, baranjska d.o.o. Osijek Gradska četvrt Jug II) Izvor: Agencija za zaštitu okoliša (AZO), od 2015. g. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu – HAOP, (podaci iz 2017. godine)

U tablici 40 navedene su lokacije saniranih divljih odlagališta otpada u razdoblju od 2013. do 2016. godine, dok se u Izvješću o provedbi Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. na području Grada Osijeka u 2017. navodi kako na području Grada nema divljih odlagališta, odnosno lokacija onečišćenih otpadom (tzv. crnih točaka). Tvrtka Unikom redovito

22 Plan gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje od 2017. do 2022. 75

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. vrši sanaciju divljih odlagališta, a tijekom 2017. godine uklonjeno je ukupno 4.253 m³ otpada s divljih odlagališta na području Grada.

Tablica 41 - Podaci o saniranim divljim odlagalištima u razdoblju od 2013. do 2016. godine

Godina: 2013. 2014. 2015. 2016.

Lokacije Ankin dvor, kod Gundulićeva, Poljoprivredni Stadionsko naselje, divljih Portanove, Ulica borova, Autobusni fakultet, Cvjetno naselje, odlagališta Kupska, Tenja - J. kolodvor, Kninska ulica, Kupska, Erdutska, Kaštelana, Vinogradska, Getro, Lijeva Pampas, Zeleno polje uz Dravu, Stadionsko obala, Sarvaš, Tvrđavica, Nemetin, Zeleno naselje, Ramska, Sarvaš, polje iza "Monte-Monte", Tvrđavica, iza Cvjetno Kišpatićeva, između Ul. I. Gundulića i "Cestinga", naselje, kampus, Hrvatske Republike, Tvrđa, Jug II Višnjevac, Višnjevac, Tenja, Našički bajer, kod EKO Klisa, Sarvaš, Bistrička, Ankin Sarvaš-Borovska ulica, vrtova, Sarvaš, Sarvaš - dvor, Sv. L.B. Jug II - Stonska, Tenja kanal "Tufek" Borovska ulica, Mandića, MD prema Antunovcu, Getro, Tenja, Tvrđa Profil, Južno Poljoprivredni institut, Josipovac kod predgrađe, Pampas, Josipovac, Ulica vodocrpilišta, Josipovac sv. L. B. Mandića kod Južno autotržnice i poslovna predgrađe, zona, Višnjevac - Dravska Ružina ulica 98 ulica, produžetak Svilajske ulice Količina 2.348 m3 3.442 m3 2.615 m3 2.765 m3 otpada: Izvor: Plan gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje od 2017. do 2022

U Planu gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje od 2017. do 2022. godine navode se vrste i količine sakupljenog komunalnog otpada na području Grada Osijeka (Tablica 41). Smanjenje sakupljenog komunalnog otpada kontinuirano u razdoblju od 2013. do 2016. godine bilježi plastična ambalaža, dok kontinuirani pad bilježi ambalaža s ostacima opasnih tvari. U odnosu na prethodnu 2015. godinu smanjio se udio otpada sa živom te metala i miješanog komunalnog otpada, dok se povećao udio u staklenoj ambalaži, papiru i kartonu, jestivim uljima i mastima, baterijama i akumulatorima, odbačenoj elektroničkoj opremi, plastici, biootpadu i glomaznom otpadu. Drastičan pad bilježi staklo, a muljevi iz septičkih jama ne sakupljaju se od 2013. godine.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 42 - Vrste i količine sakupljenog komunalnog otpada na području Grada Osijeka

KB NAZIV OTPADA 2013. 2014. 2015. 2016. Masa otpada (t) 15 01 02 Plastična ambalaža 217,45 187,50 133,24 115,40 15 01 04 Metalna ambalaža 11,99 12,96 10,75 12,00 15 01 07 Staklena ambalaža 468,91 452,41 295,66 405,60 15 01 10* Ambalaža koja sadrži 8,92 6,17 1,67 0,20 ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima 20 01 01 Papir i karton 1.515,54 1.480,51 1.439,88 1.478,40 20 01 02 Staklo 41,94 2,00 20 01 21* Fluorescentne cijevi i ostali 3,39 9,39 12,33 6,40 otpad koji sadrži živu Odbačena oprema koja 84,78 73,39 120,99 121,00 20 01 23* sadrži kloroflurougljike 20 01 25 Jestiva ulja i masti 0,9 0,65 0,86 1,30 20 01 32 Lijekovi koji nisu navedeni 0,1 0,19 0,22 0,10 pod 20 01 31* 20 01 33* Baterije i akumulatori 0,155 1,17 0,84 1,80 i nesortirane baterije i akumulatori koji sadrže te baterije 20 01 34 Baterije i akumulatori, koji 0,024 - - - nisu navedeni pod 20 01 33* 20 01 35* Odbačena električna i 554,92 519,38 1.061,70 2.109,20 elektronička oprema koja nije navedena pod 20 01 21* i 20 01 23*, koja sadrži opasne komponente 20 01 39 Plastika 111,74 358,90 427,79 439,10 20 01 40 Metali 20,47 37,68 22,28 20,40 20 02 01 Biorazgradivi otpad - - - 1.800,00 20 03 01 Miješani komunalni otpad 23.843,00 22.186,00 22.155,50 20.616,90 20 03 04 Muljevi iz septičkih jama 36 - - - 20 03 07 Glomazni otpad 3,11 93,60 66,77 68,10 Izvor: Plan gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje od 2017. do 2022

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 43 - Količine odvojeno sakupljenog otpada na području Grada Osijeka

Odvojeno sakupljeni 2013. 2014. 2015. 2016. otpad Masa otpada (t) Otpadni papir 1.515,54 1.480,51 1.439,88 1.478,40 Otpadna plastika 329,19 546,40 561,03 554,50 Otpadni metali 32,46 50,64 33,03 32,40 Otpadno staklo 469,91 452,41 337,6 407,60 Problematični otpad 652,17 609,5 1.197,5 2.238,60 Glomazni otpad 3,11 93,60 66,77 68,10

*Kategorija otpada Otpadni tekstil ne navodi se kao odvojeno sakupljeni otpad niti u jednoj od navedenih godina

Izvor: Plan gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje od 2017. do 2022.

U odnosu na promatrano razdoblje u 2015. godini, 2016. godine došlo je do laganog povećanja odvojeno sakupljenog otpadnog papira, stakla te glomaznog otpada, dok se odvajanje problematičnog otpada dvostruko povećalo. Plastika i metal su tijekom zadnje godine u nešto manjoj mjeri odvojeno sakupljani.

Biorazgradivi komunalni otpad obuhvaća biološki razgradive vrste otpada podrijetlom iz kućanstva i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva i prema Katalogu otpada se dijeli na biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, jestiva ulja i masti, biorazgradivi otpad iz vrtova i parkova i otpad s tržnica. Biološki otpad čini veliki potencijal za dobivanje energije, biogoriva, komposta i prije svega, osiguravanje cikličnosti prirodnih procesa. Na području Grada Osijeka biootpad se može sakupljati u posude i smeđe posude za biootpad i kompostere ili u PVC vreće za vrtni otpad. Tijekom 2016. godine na kompostanu je dovezena 1.800 tona odvojeno sakupljenog biorazgradivog otpada i od tada se započelo s pokusnom proizvodnjom komposta, što se planira osnažiti u sljedećem razdoblju.

Ukupna količina sakupljenog i odloženog komunalnog otpada iz domaćinstva i uslužnih djelatnosti koja se u 2017. odložila na odlagalištu Lončarica Velika iznosi 23.520 t. Tijekom 2017. Unikom je prikupio 2.562,22 t odvojeno prikupljenog otpada po vrstama, od čega najveća količina pripada vrsti otpada papir i karton (1.754,30 t).

Potrebno je organizirati sustav odlaganja i postupanja s otpadom prema pravilima održivog gospodarenja otpadom. Prije svega, važno je organizirati sustav odvajanja otpada, edukacije djece, mladih i ostalog stanovništva (izobrazno - informativne aktivnosti, akcije prikupljanja otpada i dr.), osiguravanje reciklažnih dvorišta i zelenih otoka, osigurati adekvatnu opremu za održivo gospodarenje otpadom te osigurati sanaciju odlagališta Lončarica Velika, Nemetin i Sarvaš i drugo. Tijekom 2014. godine na području Grada organizirane su 2 akcije prikupljanja otpada, a edukaciju o razvrstavanju, iskorištavanju i zbrinjavanju otpada u dječjim vrtićima i osnovnim školama provodi tvrtka Unikom d.o.o. Grad sudjeluje u programu eko škola i eko vrtića te surađuje s gradskim ekološkim udrugama.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

5. ZAŠTITA I KORIŠTENJE DIJELOVA PROSTORA OD POSEBNOG ZNAČAJA

5.1. Zaštićene prirodne vrijednosti

A. Zaštita prirode

Nizinsko područje istočnog dijela Osječko - baranjske županije s Osijekom kao središtem bogato je zaštićenim prirodnim područjima, bilo većim krajobraznim cjelinama ili urbanim zelenilom. Prema podacima sa Bioportala, na području Grada Osijeka nalaze se sljedeća zaštićena područja:

Tablica 44 - Prikaz zaštićenih područja na području Grada Osijeka

Potkate Datum Broj Naziv Kategorija Područje Naziv gorija Površina proglaš. reg. prema aktu zaštite zaštite Grad 297 Osijek- Park Spomenik Park 18,13 05.10.1973. Osijek Perivoj kulture u parkovne Kralja Osijeku arhitekture Tomislava Grad 292 Osijek- Park Park Spomenik Park 2,5 ha 04.09.1973. Osijek Kralja Petra Maršala parkovne Krešimira Tita u arhitekture IV. Osijeku

Izvor: Bioportal, AZO, od 2015. g. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu – HAOP, podaci iz 2015. g.

Uspoređujući podatke između Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Osijeka iz 2012. godine te podataka iz Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana iz 2017. godine navode se određene razlike u pojedinim terminima. U zaštićena područja na području Grada Osijeka ubrajaju se: - dio posebnog zoološkog rezervata ( reg. br. 417.) kao dio parka prirode Kopački rit ( reg. br. 416.) - dio Regionalnog parka Mura - Drava, sukladno Uredbi o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava (NN br. 22/11) - Spomenik parkovne arhitekture - Park kralja Petra Krešimira IV Osijek (reg. br. 683.) - Spomenik parkovne arhitekture - Perivoj kralja Tomislava Osijek (reg. br. 689.) - Spomenik parkovne arhitekture - Park oko dvorca obitelji Adamović u Tenji (reg. br. 684.)

Od ukupno 5.249,93 ha zaštićene prirodne baštine na području Grada, Park prirode se proteže na površini od 64,47 ha, a regionalni park na 2.054,45 ha površine.23 Regionalni park Mura - Drava obuhvaća šire područje od pet županija, a njegova ukupna površina iznosi oko 144.695,52 ha. Na području Županije u susjednim općinama na sjevernoj strani Grada Osijeka nalaze se sljedeća zaštićena područja:

23 Prostorni plan uređenja Grada Osijeka („Službeni glasnik“ Grada Osijeka br. 8/05, 50/09, 17A/09-ispr., 12/10, 12/12)

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 45 - Prikaz zaštićenih područja na području Osječko - baranjske županije

Potkate Datum Broj Naziv Kategorija Područje Naziv gorija Površina proglaš. reg. prema aktu zaštite zaštite Osječko- 466 MURA- Mura-Drava Regionalni 87448,7 26.02.2011. baranjska DRAVA park Županija Osječko- 190 Kopački Uže područje Posebni Zoološki 6065,72 07.11.1967. baranjska rit-rezervat upravljanog rezervat Županija prirodnog rezervata „Kopački rit“ Osječko- 327 Kopački rit Poplavno Park prirode 23142,81 02.01.1977. baranjska područje Županija Kopački rit Izvor: Bioportal, AZO, od 2015. g. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu – HAOP, podaci iz 2015.

Uz navedena područja pod zaštitom, prema Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Osijeka iz 2012. godine te Izmjenama i dopunama GUP-a iz 2017. godine predlaže se preispitivanje opravdanosti postupka zaštite za sljedeća područja u kategoriji zaštite: - spomenik parkovne arhitekture - drvored javorolisnih platana uz cestu Josipovac – Osijek, drvored javorolisnih platana uz cestu Čepin – Osijek i u Ulici Svete Ante te drvored javorolisnih platana uz Vukovarsku cestu - spomenik prirode - hrast lužnjak u Jagerovoj ulici u Osijeku.

Potrebno je preispitati opravdanost pokretanja postupka zaštite za ova područja te je u daljnjem postupku obvezna izrada stručnog obrazloženja ili stručne podloge kako bi se ispitala opravdanost pokretanja postupka zaštite. Prema važećem Prostornom planu uređenja Grada Osijeka za svaki zaštićeni perivoj/park, odnosno spomenik parkovne arhitekture potrebno je izraditi Studiju obnove i Projekt obnove. Također, unutar plana predlaže se i zaštita vrijednog dijela prirode (izvan zaštićenih područja) – Područje poplavne doline rijeke Drave.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Slika 5 - Karta područja posebnih uvjeta korištenja, Izmjene i dopune PPUG Osijeka iz 2012. Izvor: PPUG Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/12)

B. Područja Nacionalne ekološke mreže

Uredbom o ekološkoj mreži (NN br. 124/2013) proglašena je Ekološka mreža Republike Hrvatske koja je izmijenjena Uredbom o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži (NN br. 105/15), a predstavlja sastavni dio ekološke mreže Europske unije Natura 2000, koja je ujedno najveća koordinirana mreža područja očuvane prirode na međunarodnoj razini.

Ekološka mreža je koridorima povezan sustav najvrjednijih područja za ugrožene divlje svojte i stanišne tipove, čime se omogućava njihovo očuvanje ili uspostavljanje povoljnog stanja na europskoj i nacionalnoj razini, kao i komunikacija jedinki i razmjena vrsta.

Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (NN br. 124/13, 105/15), čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju).

Na području Osječko - baranjske županije i Grada Osijeka nalaze se određena područja zaštićena Uredbom o Ekološkoj mreži (NN br. 124/13, 105/15) u dvije kategorije: važna područja za divlje svojte i stanišne tipove (Kopački rit, Dravska šuma i Drava) te međunarodno važno područje za ptice (Podunavlje i donje Podravlje).

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 46 - Prikaz zaštićenih područja Ekološke mreže Natura 2000 na području Županije

Naziv Kategorija ID Kod lokaliteta MS Tip lokaliteta lokaliteta POP* 11 HR1000016 Podunavlje i HR A donje Podravlje 6 HR1000011 Ribnjaci HR A Grudnjak i Našice POVS* 1 HR2001308 Donji tok Drave HR B 51 HR2000573 Petrijevci HR B 2 HR2001309 Dunav S od HR B Kopačkog rita 99 HR2001085 Ribnjak HR B Grudnjak s okolnim šumskim kompleksom

*POP - Područja očuvanja značajna za ptice *POVS – Područja očuvanja značajna za stanišne tipove Izvor: Bioportal, AZO, od 2015. g. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu – HAOP, podaci iz 2015.

Na prostoru Grada Osijeka područje Ekološke mreže prostire se na površini od 3.169,01 ha.24 U skladu s Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN br. 109/07) i podacima za područja ekološke mreže na području Grada Osijeka preuzetim iz GUP-a ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 5/06, 12/06 - ispr., 1/07 - ispr., 12/10, 12/11, 12/12, 2/13 - ispr., 4/13 - ispr., 7/14, 11/15, 5/16 - ispr., 2/17), navode se sljedeća područja ekološke mreže: a. Područja očuvanja značajna za divlje svojte i stanišne tipove (POVS) te Područja značajna za Zajednicu (SCI) - Donji tok Drave (HR 2001308) - Dunav - Vukovar (HR 2000372) - Kopački rit (HR 2000394) b. Područja očuvanja značajna za ptice (POP) - Podunavlje i donje Podravlje (HR 1000016)

Regionalni park Mura – Drava stavljeno je pod zaštitu radi visoke biološke i krajobrazne raznolikosti. Područje obiluje vlažnim staništima kao najugroženijim u Europi, a šire područje Drave od međunarodnog je značenja i važnosti radi velikog broja ugroženih i zaštićenih vrsta ptica. Područje regionalnog parka Mura – Drava kao dio ekološke mreže čini sustav značajnih područja koji zahtjeva definirane ciljeve očuvanja, smjernice i mjere zaštite u svrhu održavanja ili uspostavljanja povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti. Područje rijeke Mure i Drave prostor je visoke krajobrazne vrijednosti i geološke baštine te kao takav zahtijeva posebnu zaštitu.

24 Prostorni plan uređenja Grada Osijeka („Službeni glasnik“ Grada Osijeka br. 8/05, 50/09, 17A/09-ispr., 12/10, 12/12) 82

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Slika 6 - Karta prikazanih područja pod zaštitom ekološke mreže Natura 2000 Izvor: Arkod preglednik zemljišnih knjiga.

C. Struktura registriranih kulturnih dobara

U Registar kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture na području Grada Osijeka upisano je ukupno 126 objekata, od čega su 123 objekta zaštićeno kulturno dobro (117 nepokretnih i 6 pokretnih kulturnih dobara), a njih 3 preventivno zaštićeno, nepokretno kulturno dobro. Kod nepokretnih kulturnih dobara većinom je riječ o profanoj graditeljskoj baštini kao pojedinačnom zaštićenom kulturnom dobru pod zaštitom, sakralnoj graditeljskoj baštini te arheološkim nalazištima. Kao pokretno kulturno dobro – muzejska građa pod zaštitom su arheološka, etnografska, povijesna i druge muzejske građe Muzeja Slavonije Osijek te Muzeja likovnih umjetnosti. U kategoriji preventivno zaštićenog kulturnog dobra nalaze se Kapela sv. Ane na groblju sv. Ane, Kompleks željeznice te Zgrada u Ulici Kralja Zvonimira 1b, izgrađena za potrebe Jugoslavenske Narodne Armije 1949. godine.

Na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara na području Osječko - baranjske županije radi Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH – Konzervatorski odjel u Osijeku od 1962. godine. Kao glavni projekt zaštite materijalne kulturne baštine – nepokretnih kulturnih dobara ističe se zaštita i obnova osječke Tvrđe u čiju je svrhu Vlada RH 1999. godine donijela Uredbu o osnivanju Agencije za obnovu osječke Tvrđe. Na području zaštite pokretne kulturne baštine, odnosno muzejske djelatnosti djeluju Muzej Slavonije Osijek s fundusom od gotovo pola milijuna predmeta raspoređenih u stotinjak muzejskih zbirki, Muzej likovnih umjetnosti, Osijek

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. kao specijalizirana muzejska institucija koja se bavi prikupljanjem, čuvanjem, istraživanjem, dokumentiranjem, prezentiranjem i promicanjem umjetničke baštine u rasponu od baroka do recentnog stvaralaštva te Gradske galerije, Gradska i sveučilišna knjižnica i Državni arhiv koji obavlja arhivsku djelatnost.

Kao najznačajnija nepokretna kulturna dobra Grada Osijeka u Izmjenama i dopunama važećeg GUP-a te na stranicama Ministarstva kulture u Registru kulturnih dobara navode se:

Prijedlog za upis u svjetsku baštinu: - Osijek - povijesno - urbanistička cjelina Tvrđe Povijesna graditeljska cjelina: Gradsko naselje - Osijek - povijesno - urbanistička cjelina grada Povijesni sklop i građevina

Graditeljski sklop - Osijek - Spomenička cjelina dvorca Pejačević u Retfali, Strossmayerova 141 - Osijek - Spomenička cjelina Tvornice koža “Slavonka”, Donji grad - Kompleks željeznice Civilne građevine Sakralne građevine Memorijalna baština: - Osijek – Groblje Sv. Ane - Osijek – Židovsko groblje, Ulica Rastanci - Osijek – Židovsko groblje, Ulica Sv. L.B. Mandića - Tenja – Sabirni logor 3000 židova kod Tenje

Arheološka baština: Arheološko područje - Osijek - Arheološka zona “Mursa, pristanište i Vijenac I. Meštrovića” – prapovijesni, antički i srednjovjekovni arheološki lokalitet - Osijek - Arheološka zona "Tvrđa - Gornji grad" - prapovijesni i srednjovjekovni arheološki lokalitet - Osijek - Arheološko nalazište "Ciglana i Zeleno polje“, prapovijesni i srednjovjekovni arheološki lokalitet - Osijek - Arheološko nalazište “Mađarska Retfala” – prapovijesni, antički i srednjovjekovni arheološki lokalitet Arheološki pojedinačni lokalitet - Osijek - “Filipovica - Hermanov vinograd“* – prapovijesni arheološki lokalitet - Klisa -“ Klisa - Ekonomija” – prapovijesni arheološki lokalitet - Nemetin - “Suvatovo” – prapovijesni, antički i srednjovjekovni arheološki lokalitet - Sarvaš - “Gradac” - prapovijesni, antički i srednjovjekovni arheološki lokalitet

5.2. Područja posebnih karakteristika

A. Područja potencijalnih prirodnih i drugih nesreća

Kao polazni dokument za izradu Operativnih planova i Planova civilne zaštite 2010. godine izrađena je "Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. područje Osječko - baranjske županije" iz 2014. godine. Ovaj dokument odnosi se na sve vrste, intenzitet prirodnih, tehničko - tehnoloških i drugih uzročnika katastrofa i nesreća i njihove posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš. Temeljem posebnog propisa, Gradsko vijeće Grada Osijeka donijelo je Zaključak o donošenju Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Grada Osijeka. Sastavni dio Procjene te dokumenata prostornog uređenja Grada su Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Grada Osijeka.

Prirodni uzročnici

Za nesreće i ugroze uzrokovane poplavama, potresom, sušom, tučom, snijegom i ledom Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za područje Osječko - baranjske županije (u daljnjem tekstu Procjena) te Prostorni plan Osječko - baranjske županije ("Županijski glasnik", broj 01/02, 4/10, 3/16, 5/16 i 6/16) ističu najosjetljivija područja te propisuju mjere posebne zaštite te mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja.

Poplave

Opasnost od poplava na području Grada Osijeka proizlazi iz sljedećih izvora: - vodotokova I. reda, Rijeka Drava - mali slivovi (lokalne vode koje ne mogu izdržati obilne padaline) - procjedne i zaobalne vode koje prvenstveno ugrožavaju depresije - bujične vode - vodni val u slučaju proloma brane.

Poplave na osječkom području najčešće dolaze kada alpsko područje zahvate velike i dugotrajne kiše u doba otapanja snijega, a istovremeno takve kiše zahvate i šire gradsko područje. Sukladno Glavnom provedbenom planu obrane od poplava koji obuhvaća obranu od poplava na vodotocima I. reda područje Grada Osijeka spada u Branjeno područje 34 – Međudržavne rijeke Drava i Dunav. Kao zaštita infrastruktura unutar administrativnih granica Grada Osijeka istaknuti su : - “Utok u Dunav – Željeznički most u Osijeku” dužine 18,95 km - “Željeznički most u Osijeku – Halaševo” dužine 6,05 km

Potresi

U usporedbi s ostalim dijelovima Hrvatske (posebice predjelima oko Zagreba te obalom) seizmička i tektonska aktivnost na području Osječko - baranjske županije slabije je izražena s tek dvije zone pojačanje seizmičke aktivnosti: uz Dilj goru i sjeverno od Osijeka sa zabilježenim potresima 5,0 - 5,7 stupnjeva po Richteru.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Slika 7 - Karta područja posebnih ograničenja u korištenju s ucrtanim područjima s opasnošću od poplava i područja najvećeg intenziteta potresa Izvor: Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik“ Grada Osijeka br. 12/12)

Suše

U Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za područje Osječko - baranjske županije to područje može pogoditi suša s katastrofalnim posljedicama, što pokazuju i podaci Hidrometeorološkog zavoda Hrvatske te broj sušom izazvanih elementarnih nepogoda posljednjih godina.

Tuča

Iako je glavna karakteristika tuče nepravilnost u pojavljivanju, dosadašnji pokazatelji Meteorološke podloge za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Osječko - baranjske županije Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske iz 2006. kao najugroženija područja od tuče u Županiji izdvajaju šire područje oko Osijeka te šire područje oko Našica. Najkritičniji mjeseci za pojavu tuče su travanj, svibanj i lipanj radi najpovoljnijih uvjeta za njezin nastanak te u tim periodima Državni hidrometeorološki zavod provodi obranu od tuče pomoću radarskog centra u Osijeku i 62 (prema podacima iz 2010.) postaje za obranu od čega njih 12 raspolažu raketama.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće

Prema Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN br. 30/14 i 67/14) Državne uprave za zaštitu i spašavanje, ugrožavajuće količine opasnih tvari mogu posjedovati pravne i fizičke osobe unutar propisanih graničnih količina te su dužni izraditi Procjenu ugroženosti iz koje će se razvidno vidjeti o kakvoj se ugrozi radi i zahvaća li ugrožavanje i prostor izvan lokacije. Uz Procjenu ugroženosti svi posjednici opasnih tvari, osim benzinskih postaja, dužni su izraditi i Operativni plan zaštite i spašavanja u kome će definirati postupke i mjere sprječavanja, odnosno ograničavanja štetnih utjecaja na okoliš. Prema podacima iz Procjena ugroženosti lokalnih samouprava s područja Osječko - baranjske županije ugrožavajuće količine opasnih tvari na području Grada Osijeka posjeduju sljedeće pravne i fizičke osobe:

Tablica 47 - Prikaz posjednika, vrste i količine opasnih tvari na području Grada Osijeka

Postotak Posjednik opasne tvari Vrsta opasne tvari Količina Limit limita BENETTON CROATIA d.o.o., vodikov peroksid Vukovarska 219a 0,5 t 50 t 1 % PIVOVARA d.d. Osijek, Vukovarska 312 amonijak 5 t 50 t 10 % PINUS-AGRO d.o.o., pesticidi oznake T, Slobodna zona – Osijek R50 i R51/53 207,5 t 350 t 59,29 %

MEGGLE HRVATSKA d.o.o., Zeleno polje 34 amonijak 2,2 t 50 t 4,4 % Industrija nafte d.d. Zagreb, Sektor - ulje za loženje EL 1.250 t veleprodaje, - benzin 1.500 t PJ Skladište i logistika, Skladište - bezolovni benzin 1.950 t 2.500 t 356 % Osijek, Vukovarska 306 - diesel gorivo 4.200 t Ukupno: 8.900 t PLINACRO d.o.o. ZAGREB, prirodni plin u SEKTOR TRANSPORT PLINA magistralnom POGON “SLAVONIJA” – DONJI plinovodu DN 300 D. 92,12 t 200 t 46,06 % MIHOLJAC (područje grad Miholjac Osijeka) KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR OSIJEK, Josipa Huttlera 4 kisik 11,4 t 200 t 5,7 % TVORNICA ŠEĆERA d.o.o., sumporni dioksid 1 t 50 t 2 % Frankopanska 99 mazut 3.250 t 2.500 t 130 %

HŽ – ŽELJEZNIČKI skladište goriva 144 t 2.500 t 5,76 % KOLODVOR OSIJEK, Trg L. UNP 57 t 50 t 114 % Ružićke 2 amonijev nitrat 57 t 5.000 t 1,14 % klor 0,333 t 10 t 3,3 % INA – PROPLIN, Vinkovačka bb UNP 80 t 50 t 160 %

VODOVOD – OSIJEK d.o.o, klor 2 t 10 t 20 % Poljski put 1 kalijev permanganat 3,6 t 50 t 7,2 % kisik 22,8 t 200 t 12,48 % INA d.d. – BP Osijek-Čepinska, tekuće gorivo 90 t 2.500 t 3,6 % L.B. Mandića 50 UNP 4,6 t 50 t 9,2 %

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

INA d.d. – BP Osijek-Vukovarska, tekuće gorivo 79,2 t 2.500 t 3,17 % Vukovarska bb UNP 2,5 t 50 t 5 % INA d.d. – BP Osijek – Gajev trg tekuće gorivo 43,2 t 2.500 t 1,73 %

INA d.d. – BP Osijek – tekuće gorivo 72 t 2.500 t 2,88 % Kanižlićeva, Kanižlićeva bb INA d.d. – BP Osijek – tekuće gorivo 57,6 t 2.500 t 2,3 % Kovačićeva INA d.d. – BP Osijek – tekuće gorivo 72 t 2.500 t 2,88 % Trpimirova-istok INA d.d. – BP Osijek – tekuće gorivo 43,2 t 2.500 t 1,73 % Trpimirova-zapad UNP 2,5 t 50 t 5 % INA Osijek petrol BP Svačićeva, tekuće gorivo 240 t 2.500 t 9,6 % Kralja P. Svačića bb UNP 5,4 t 50 t 10,8 % INA Osijek petrol BP Nemetin, tekuće gorivo 210 t 2.500 t 8,4 % Vukovarska bb UNP 6,4 t 50 t 12,8 % INA Osijek petrol Jarak 4, tekuće gorivo 198 t 2.500 t 7,92 % Josipovac UNP 5,4 t 50 t 10,8 % INA Osijek petrol Tvrđavica bb tekuće gorivo 200 t 2.500 t 8 % UNP 6,4 t 50 t 12,8 % PETROL trgovina d.o.o. BP tekuće gorivo 108 t 2.500 t 4,32 % Osijek 1, Raška UNP 2,5 t 50 t 4 % PETROL trgovina d.o.o. BP tekuće gorivo 108 t 2.500 t 4,32 % Osijek 2, Kneza Trpimira PETROL trgovina d.o.o. BP-J.J. tekuće gorivo 108 t 2.500 t 4,32 % Strossmayera bb UNP 2,5 t 50 t 4 % TIFON d.o.o. BP Osijek-1, Sv. tekuće gorivo 115,2 t 2.500 t 4,6 % L.B. Mandića 50 TIFON d.o.o. BP Osijek-2, tekuće gorivo 115,2 t 2.500 t 4,6 % Vukovarska 49 LUKOIL – CROATIA d.o.o. BP tekuće gorivo 99,55 t 2.500 t 3,98 % Osijek I, Josipa Reihl-Kira bb UNP 5,55 t 50 t 11,1 % LUKOIL – CROATIA d.o.o. BP tekuće gorivo 138,79 t 2.500 t 5,55 % Osijek II, Južna obilaznica bb UNP 5,5 t 50 t 11,1 % CRODUX d.o.o. Benzinski servis tekuće gorivo 108 t 2.500 t 4,32 % Mandićeva UNP 5 t 50 t 10 % CRODUX d.o.o. Benzinski servis tekuće gorivo 108 t 2.500 t 4,32 % Divaltova UNP 3,93 t 50 t 7,85 % CRODUX d.o.o. Benzinski servis tekuće gorivo 86,4 t 2.500 t 3,46 % Strossmayerova 335 HEP PROIZVODNJA d.o.o. TE- mazut: 40.000 t TO Osijek ekstra lako ulje za 40.870 t 2.500 t 1634,8 % loženje: 870 t Tifon d.o.o. BP Osijek – 1 tekuće gorivo 115,2 t 2.500 t 4,61 % Sv. L. Mandića 50 Tifon d.o.o. BP Osijek – 2 tekuće gorivo 115,2 t 2.500 t 4,61 % Vukovarska 49 Izvor: Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za područje Osječko-baranjske županije, 2014.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Na temelju podataka iz tablice s lokacijama, vrstama te količinama opasnih tvari unutar Procjene izrađena je procjena ugroženosti od opasnih tvari uz pomoć APELL procesa. Spomenuti process predstavlja metodu analize kojoj je cilj ustanoviti dosage ugrožavanja, procjenu ozbiljnosti štetnih učinaka pojedine tvari na osobe, imovinu i okoliš, brzinu razvoja nesreće, vjerojatnost da se ona dogodi te razred njezinog značaja u promatranoj lokalnoj samoupravi (od najvišeg – E do najnižeg – A ranga značaja). Pravne i fizičke osobe označene s najvišim (E) rangom značaja potencijalne nesreće nakon APELL procesa uzimaju se u razmatranje glede uvođenja mogućih preventivnih mjera s kojima će se sniziti rang značaja nesreće te pravovremenog uvođenja operativnih mjera provedbe zaštite i spašavanja te poboljšanja nadzora nad postrojenjem, uvođenjem boljeg održavanja i sl.

APELL proces analize obuhvaća kvantitativnu raščlambu svakog izvora opasnosti i njegove količine u relaciji s ozbiljnošću, dosegom, vrstom i vjerojatnošću nesreće te kroz niz matrica kao rezultat javnosti prezentira jasni zaključak s navedenim izvorima ugrožavanja u razredima E do A što bi i kod same javnosti trebalo potaknuti povećanje osjećaja sigurnosti kroz transparentnost ovog procesa.

Prema zaključku o ugrožavanju na području Grada Osijeka, kao ugrožavanja najvišeg ranga istaknuti su: - VODOVOD – OSIJEK d.o.o., Poljski put 1 – ugrožava centar Osijeka - HŽ – ŽELJEZNIČKI KOLODVOR OSIJEK, Trg L. Ružičke 2 – ugrožava centar Osijeka - INA – PROPLIN, Vinkovačka cesta bb – ugrožava cijelo naselje Brijest - Industrija nafte d.d. Zagreb, PJ Skladište i logistika Osijek, Vukovarska 306 – ugrožava dio Osijeka s više javnih građevina - MEGGLE HRVATSKA – ugrožava igralište - INA d.d. BP Čepinska – ugrožava dio Osijeka s više javnih građevina - INA d.d. BP Trpimirova-zapad - ugrožava dio Osijeka s više javnih građevina - INA Osijek petrol BP Svačićeva - ugrožava dio Osijeka s više javnih građevina

Sukladno procjenama pravnih subjekata i prikazu ugrožavanja po APELL procesu velike nesreće i katastrofe na području Osječko - baranjske županije moguće su uslijed nesreća u gospodarskim objektima. Prema Procjeni, potreban je angažman sljedećih snaga zaštite i spašavanja: - gotovih snaga lokalne samouprave - ekipa i sredstava pravnih i fizičkih osoba na području lokalne samouprave i Županije - ekipa društava i udruga na području lokalne samouprave i Županije - specijalističkim postrojbi civilne zaštite Županije i ugroženog grada - postrojbi opće namjene civilne zaštite lokalne samouprave i Županije - vojske i drugih organiziranih državnih snaga

Mjere u urbanističkim planovima i građenju

Na temelju brojčanih pokazatelja iz analize APELL procesa, ali i njegovog zaključka kao važnog dijela Procjene, vidljivo je kako na području Grada Osijeka najveća ugrožavanja ne prijete od velikih količina opasne tvari (budući da je većina koncentriranih opasnih tvari unutar okvira dopuštenih količina), već od njihovih karakteristika i smještaja u Gradu. Kao posebno opasne ističu se lokacije u blizini javnih objekata u kojima se okuplja veći broj osoba, kao što su sportska igrališta, robne kuće, škole, fakulteti i ostale javne ustanove stoga je, prema Procjeni, nužno u izradi prostorno - planske dokumentacije spriječiti izgradnju objekata s

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. opasnim tvarima u zonama javnih objekata i sadržaja. Procjena dalje propisuje potrebu za izradom Procjene ugroženosti od velikih nesreća i katastrofa prije ishođenja građevinske dozvole kako bi dokazao da ne ugrožava objekte javnih ustanova ili javnih okupljanja niti funkciju kritičke infrastrukture nadležne samouprave.

Mjere zaštite od požara odnose se na postojeće i nove dijelove naselja, građevine, postrojenja i prostore, kao i njihova požarna opterećenja te zauzetost osobama: – mogućnost evakuacije i spašavanja ljudi i imovine – sigurnosne udaljenosti između građevina ili njihovog požarnog odjeljivanja – osiguranje pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila – osiguranje dostatnih izvora vode za gašenje.

5.3. Korištenje prirodnih resursa

U ovom poglavlju analizirano je korištenje poljoprivrednog zemljišta, šuma i voda. Referentni podaci nalaze se u Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Osijeka iz 2012. godine te u Generalnom urbanističkom planu iz 2017. godine, a pri izračunu resursne površine po stanovniku korišteni su podaci iz Plana te Popisa stanovništva 2011. godine. Podaci za strukturu stočarske proizvodnje dobiveni su od Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA). Prirodni resursi (vrijedno poljoprivredno zemljište, vodotoci, šumsko zemljište), povoljan prometno - geografski položaj, potencijal za demografski rast, prilično razvijena mreža naselja i infrastrukturnih sustava te tradicijska arhitektura čine temelj razvoja kako Županije, tako i Grada Osijeka. Na području Županije od prirodnih vrijednosti još se ističu Kopački rit, Regionalni park Mura - Drava, područje uz Dravu, obronci Krndije i dr. Programi za poticanje razvitka ruralnog turizma utječu na uključivanje obiteljskih gospodarstava i stvaranje uvjeta za prihvat i boravak turista, povećavaju mogućnosti uključivanja u aktivnosti seoskih gospodarstava, potiču proizvodnju zdrave hrane (ekološka poljoprivreda, permakultura, biodinamika), kao i oživljavanje tradicijskih djelatnosti i obrta te obnovu tradicijskog graditeljstva ruralnih prostora. Šira područja na kojima je već u manjoj mjeri razvijen ruralni turizam, ali i područja potencijalnih mogućnosti u vidu povezivanja s Gradom Osijekom su područje Općine Bilje, te područje Bizovca, Ðakova, Aljmaša, Petrijevaca, i Ivanovca.

A. Poljoprivreda

Na području Grada Osijeka primjetna je nedovoljna iskorištenost poljoprivrednog zemljišta unatoč ravničarskom području uz rijeku Dravu i povoljnim uvjetima za razvoj poljoprivrede. Kao i na većini poljoprivrednog područja Države i Županije, primjetna je usitnjenost parcela.

U Izmjenama i dopunama Prostornog plana iz 2012. godine navodi se obuhvat poljoprivrednih površina od 9.900,22 ha, što ukupno s kategorijom ostalih poljoprivrednih površina od 324,64 ha daje zbroj od 10.224,86 ha. odnosno 56,86%* od ukupne površine Grada.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 48 - Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina – poljoprivredne površine Prikaz udjela poljoprivrednih površina u ukupnoj površini Grada iz 2012. godine

Naziv planskog Ukupna % od ukupne Namjena površina Oznaka ha/stan dokumenta površina (ha) površine P 9.900,22 56,99* 0,0918 P1 3.662,22 Poljoprivredne Izmjene i površine P2 3.172,90 dopune PPUG Osijeka, 2012. P3 3.065,10 Ostale poljoprivredne P 324,64 1,87* 0,0030 površine Ukupno 10.224,86 58,86* 0,1848 Izvor: Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/12) * Površina prema Izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/12)

Na području Grada Osijeka se prema zadnjim Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Osijeka iz 2012. godine u izvan građevinskom području nalaze se P1 – osobito vrijedno obradivo tlo, P2 – vrijedno obradivo tlo, P3 – ostala obradiva tla te P – ostalo poljoprivredno tlo. Namjena P1 je planirana pretežito na istoku i jugoistoku Grada, namjena P2 na jugu, jugozapadu i zapadnom dijelu Grada, P3 na južnom i jugoistočnom dijelu, dok je namjena P planirana na sjevernoj strani Grada oko Tvrđavice i Podravlja.

Važećim Prostornim Planom omogućuje se izgradnja stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase (P1) izvan građevinskog područja naselja. U svrhu održive poljoprivredne proizvodnje, potrebno je osigurati kvalitetan sustav melioracija i navodnjavanja.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 49 - Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha Ukupno Ostalo Broj korišteno poljoprivredno Oranice, Voćnjaci, Vinogradi, Maslinici, kućan poljoprivredn zemljište (livade, ha ha ha ha stava o zemljište, pašnjaci i dr.), ha ha Grad Osijek 41.972 8.864,98 7.409,38 747,30 181,08 7,34 519,88 Izvor: Popis stanovništva, 2011.

Na području Grada Osijeka, prema popisu iz 2011. godine, nalazi se 8.864,98 ha korištenog poljoprivrednog zemljišta. Najveći udio korištenog poljoprivrednog zemljišta privedeno je načinu korištenja u kategoriji oranica (7.409,38 ha) te u nešto manjoj mjeri voćnjaka (747,30 ha). Prilično visok udio površine zauzimaju pašnjaci, livade i ostalo poljoprivredno zemljište što daje prostor razvoju ekstenzivnog stočarstva. Sukladno klimatsko - geografskim osobitostima područja Grada Osijeka, najmanje zastupljen je udio vinograda (181,08 ha) i maslinika (7,34 ha). Sukladno navedenom, najveći broj kućanstava od ukupno 41.972, koristi poljoprivredno zemljište u kategoriji oranica (2.423), zatim voćnjaka, ostalog obradivog područja, te u najmanjoj mjeri vinograda i maslinika (13).

Tablica 50 - Privatna kućanstva prema korištenome poljoprivrednom zemljištu

Skupine Broj kućanstava kućanstava prema S ostalim poljoprivrednim korištenome Ukupno S S S S zemljištem poljop. oranicama voćnjacima vinogradima maslinicima zemljištu (livade, pašnjaci i dr.) Grad ukupno 41.972 2.423 1.083 192 13 907 Osijek Izvor: Popis stanovništva, 2011.

Hrvatska poljoprivredna agencija raspolaže brojčanim pokazateljima vezanim uz strukturu stočarske proizvodnje na cjelokupnom području Grada Osijeka. Prema podacima iz razdoblja od 2013. do 2016. godine, može se zaključiti da se uzgoj goveda i peradi na širem (ruralnom) području Grada Osijeka postepeno smanjivao, dok se uzgoj konja (kopitara) povećao. Uspoređujući stanje iz 2013./ 2014. godine s brojčanim pokazateljima iz 2015. godine, broj gospodarstava koja se bave uzgojem svinja kao i sam broj životinja dvostruko se povećao. U cijelom razdoblju koje je razmatrano Izvješćem najzastupljenije domaće životinje u strukturi stočarske proizvodnje su goveda, zatim svinje, ovce, koze i kopitari.

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 51 - Struktura stočarske proizvodnje u razdoblju od 2013. do 2016. godine

Broj Broj Broj Broj Broj Broj Broj Broj Godina konja gospod. goveda gospod. gospod. magaraca gospod. svinja (kopitari) 2013./2014.* 71 9.599 5 14 - - 98 3.119 2015. 66 9.236 24 130 2 3 335 7.292 2016. 67 8.713 28 125 2 3 349 7.079

* Brojčano stanje domaćih životinja od 2013. – 2016. godine

Broj Broj Godina Broj ovaca Broj koza gospod. gospod.

2013./2014.* 23 838 38 218 2015. 30 822 37 120 2016. 25 920 28 117 Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA)

Najveći broj kućanstava na području Grada se opredijelio za uzgoj peradi, zatim svinja, pa kunića, koza za rasplod i goveda. Vrlo mali broj kućanstava bavi se uzgojem magaraca, mazgi i mula te uzgojem konja, ovaca i koza. Analiza poljoprivrednih kućanstava prethodnih godina s obzirom na uzgoj pčela ukazuje na malu zastupljenost pčelarstva, a za što postoje značajni preduvjeti.

B. Šumarstvo

Prema Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Osijeka iz 2012. godine, na području Grada nalazi se 1.721,48 ha šumskih površina, odnosno 9,9% od ukupne površine Grada. Uspoređujući udio šumskog zemljišta iz 2012. godine s udjelom iz 2009. godine, primjetno je povećanje šumskog zemljišta za razliku od poljoprivrednog koje je doživjelo smanjenje.

Tablica 52 - Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina – šumske površine Prikaz udjela šumskih površina u ukupnoj površini Grada iz 2012. godine

Naziv % od ukupne Namjena Ukupna planskog Oznaka površine ha/stan površina površina (ha) dokumenta Grada Izmjene i Šumske Š 1.721,48 9,90* 0,0159 dopune PPUG površine Osijeka, 2012. Š1 1.721,48 Ukupno 1.721,48 9,90* 0,0159 Izvor: Izmjene i dopune Prostornog plana ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/12)

* Površina prema Izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/12)

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Zakonom o šumama (NN br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14) regulira se i realizira gospodarenje šumama i šumskim zemljištem koja predstavljaju dobra od općeg interesa, a kojim na teritoriju pod državnim vlasništvom gospodare i upravljaju "Hrvatske šume" d.o.o. Za područje Grada Osijeka nadležna je Uprava šuma Podružnica Osijek koja se sastoji od 8 šumarija i jedne radne jedinice - Batina, Baranjsko Petrovo Selo, Darda, Tikveš - Bilje, Đakovo, Levanjska Varoš, Osijek i Valpovo te RJ Šumatrans.

Prema podacima iz Hrvatskih šuma d.o.o. dobivenih 2017. godine s obzirom na površinu šumskog zemljišta navodi se: Šumama gospodarske namjene na području Grada Osijeka gospodari četiri Gospodarske jedinice: Osječke podravske šume, Darđanske šume, Kopačevske podunavske šume i Osječke šume. Od ukupne površine od 1.557,59 ha gospodarskih šuma na području Grada, najveću površinu zauzimaju Osječke podravske šume (1.301,38 ha), a najmanju Osječke šume (19,11 ha). Ukupne površine gospodarskih šuma po gospodarskoj jedinici obuhvaćaju obraslo, neobraslo proizvodno i neobraslo neproizvodno te neplodno šumsko zemljište. Ukupno gledano, na području Grada Osijeka najviše je obraslog šumskog zemljišta (1.224,13 ha), a najmanje neplodnog (45,98 ha).25

Tablica 53 - Prikaz površina u hektarima po vrsti zemljišta

Gospodarska Ukupna Neobraslo Neobraslo Obraslo Neplodno jedinica površina proizvodno neproizvodno Osječke podravske 1301,38 1034,15 205,83 17,55 43,85 šume Darđanske 126,55 78,5 45,36 0,56 2,13 šume Kopačevske podunavske 110,55 92,37 17,23 0,95 - šume Osječke šume 19,11 19,11 UKUPNO 1557,59 1224,13 268,42 19,06 45,98 Izvor: UŠP Osijek, (podaci iz 2017. godine)

Tablica 54 - Prikaz bruto drvne zalihe u m³ po vrsti drveća

OPŠ DŠ KPŠ OŠ UKUPNO Lužnjak 95 135 230 Poljski jasen 80 80 Obični grab 0 Američki jasen 3648 34 55 3737 Bagrem 129 310 439 OTB* 7811 614 506 86 9017 Crna joha 0 Vrba 54911 2353 3172 90 60526 Bijela topola 21701 475 1090 23266 Crna topola 1259 506 1040 2805

25 Podaci iz UŠP Osijek( iz 2017.) 94

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Domaće topole 66 66 EAT 96356 7745 8935 238 113274 Crni bor 51 51 UKUPNO 186041 11793 14798 859 213491 Izvor: UŠP Osijek, (podaci iz 2017. godine)

* Ostala tvrda bjelogorica

Na području Panonsko - peripanonske Hrvatske na istočnom dijelu gdje se nalaze Osječko - baranjska županija i Grad Osijek, prevladava klima Cfb prema Koppenovoj klasifikaciji klime - Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom gdje jača utjecaj kontinentalnosti. Prema specifičnosti klime, ali i tabličnom prikazu gore vidljiva je dominacija dendroflore vlažnijeg i močvarnijeg staništa (vrba, bijela topola i dr.) što potvrđuje činjenica da je Grad Osijek nastao uz rijeku Dravu te se na njegovom području nalaze brojni vodotoci i izvorišta. Šuma bijele vrbe i crne topole najrazvijenija je u hrvatskom Podunavlju. Pojavljuje se na mjestima koja su rjeđe i kraće zahvaćena poplavama u odnosu na ona gdje dominira samo bijela vrba. Šuma bijele vrbe i crne topole razvijaju se na humusnim i plodnim tlima koja su kraće poplavljena, a rasprostranjene su na prilično malim površinama.

Također, uz rijeku Dravu u dužini od 35 kilometara proteže se kompleks močvara na koji se nastavlja područje Kopačkog rita. Dravski ritovi i šume, uz meandre, strme obale, mrtvaje, ili sprudove obiluju biološkom i krajobraznom raznolikošću. Na takvim vlažnim staništima uspijevaju pretežito kompleksi šuma hrasta lužnjaka i vrbovo - topolovih šuma, s primjesom alohtone američke topole, a pašnjačke površine se javljaju u manjoj mjeri.

Tablica 55 - Prikaz dobnih razreda u hektarima za jednodobne šume (državne)

Gospodarska I II III IV V VI VII jedinica Osječke podravske 159,74 134,93 267,56 206,17 89,24 31,22 140,25 šume Darđanske 33,51 4,46 18,87 3,66 6,28 13,88 šume Kopačevske podunavske 6,93 52,92 3,21 6,23 šume UKUPNO 200,18 192,31 267,56 228,25 92,9 37,5 160,36 Izvor: UŠP Osijek, (podaci iz 2017. godine)

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 56 - Prikaz bruto drvnih zaliha u m³ po dobnim razredima za jednodobne šume (državne)

Gospodarska I II III IV V VI VII jedinica Osječke 10863 45231 51737 27634 9110 41466 podravske šume Darđanske 597 5379 315 1327 4175 šume Kopačevske podunavske 7198 672 1858 1858 šume UKUPNO 18658 45231 57788 27949 10437 47499 Izvor: UŠP Osijek, (podaci iz 2017. godine)

Tablica 57 - Prikaz bruto drvnih zaliha u m³ po debljinskim razredima za raznodobne šume (privatne)

Debljinski razredi Površina 10 - 30 cm 31 - 50 cm < 50 cm UKUPNO

Osječke šume 19,11 Drvna zaliha 444 84 331 859 Izvor: UŠP Osijek, (podaci iz 2017. godine)

Potrebno je racionalno i održivo gospodariti šumama, provoditi njegu šuma, očuvati krajobraznu i biološku raznolikost te provoditi zahvate kojima se ne degradiraju i ne uništavaju prirodni uvjeti, sastojine, staništa i drugi sastavni elementi šuma. Prema zadnjem Izvješću o stanju u prostoru Grada Osijeka iz 2013. godine, Hrvatske šume d.o.o. na području Grada gospodare s ukupno 12,84 ha šuma koje (II. stupanj ugroženosti od požara – visoka opasnost za nastajanje požara), zatim 957,25 ha šuma (III. stupanj ugroženosti od požara - umjerena opasnost za nastajanje požara) te 560,14 ha šuma (IV. stupanj ugroženosti od požara - vrlo mala do mala opasnost za nastajanje požara), a sve u skladu s Mjerilima za procjenu opasnosti od šumskog požara (NN br. 26/03). Nešto manji udio šuma na području Grada je u privatnom vlasništvu, a iste pripadaju III. I IV. stupnju ugroženosti od požara.26

C. Lovišta

Lov i lovno gospodarstvo na ovom području čini relevantnu djelatnost koja svojim ukupnim sadržajem participira u razvoju ovog kraja. U županijskom Prostornom planu se navode mogućnosti razvoja lovnog turizma u sklopu brojnih lovišta, a od interesa je daljnji razvoj lovnog turizma (osim odstrela divljači) kroz fotosafari te pružanje ugostiteljske ponude specijaliteta od divljači te razvijanje obrta (proizvodi od kože, krzna, trofeji, preparirane životinje). Razvoj lovnog turizma potrebno je temeljiti na racionalnom gospodarenju lovištima i fondom divljači, ali i uz poticanje uzgoja divljači za ove namjene.

26 Izvješće o stanju u prostoru Grada Osijeka („ Službeni glasnik“ Grada Osijeka br. 9/13)

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Prema Izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Osijeka iz 2012. godine ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/12) na području Grada nalaze se dva veća područja lovišta, sjeveroistočno od naselja Brijest te jugoistočno od naselja Tenja (između naselja Tenja i Klisa). Na području Županije djeluje Lovački savez Osječko - baranjske županije koji okuplja 6 članova: LU Baranja, LU Donji Miholjac, LU Đakovo, LU Našice, LU Valpovo te Lovni ured Osijek. Na području LU Osijek nalaze se 24 Lovačka društva čija ukupna površina lovišta iznosi oko 61.642 ha, a broj registriranih lovaca iznosi 495.27 Različitim načinima lovljenja divljači karakterističnim za određene životinjske vrste, love se sljedeće vrste: krupna divljač (jelen, košuta, divlja svinja, srnjak), sitna divljač (fazan, prepelica, divlje patke, lisica, zec i dr.).

D. Vode

Središtem Osječko - baranjske županije prolazi rijeka Drava, a na području Grada Osijeka prolazi u dužini od 23,300 km prema podacima iz Hrvatskih voda d.o.o. Vodni resursi Drave, Dunava, njihovih pritoka i ostalih voda na području Osječko - baranjske županije koriste se ili su predviđeni za korištenje u raznim područjima gospodarstva, a najznačajnije mogućnosti korištenja su sljedeće: - Plovni putovi na Dunavu i rijeci Dravi od ušća u Dunav do Osijeka (km 20+000) imaju status međunarodnog plovnog puta. Prema vodnogospodarskim dokumentima, plovni put na rijeci Dravi obuhvaća dionicu od ušća Drave u Dunav do ušća rječice Ždalice u Dravu (od km 0+000 do km 198+600). Moguće je višenamjenskim uređenjem Drave (izgradnjom vodnih stuba VS Barcs, VS Donji Miholjac i VS Osijek) plovni put urediti kao vodni put IV klase - Vb klasa po novoj klasifikaciji. Plovni putovi na Dunavu i Dravi omogućavaju izgradnju luka i pristaništa. - Na rijeci Dravi izgrađene su hidroelektrane zahvaljujući povoljnom vodnom režimu i relativnom velikim uzdužnim padovima (u Austriji 15 postrojenja, u Sloveniji 8, te u Hrvatskoj 3 hidroelektrane na gornjem toku rijeke Drave). Na donjem toku Drave unutar Osječko - baranjske županije planirana je izgradnja 2 vodne stube – Donji Miholjac rkm 85+200 i Osijek rkm 31+100, s prosječnom mogućnošću proizvodnje od 679,7 GWh/god. Uz navedeno stvaraju se povoljni uvjeti za plovidbu (veće dubine, manje brzine), ribogojstvo te razvoj turizma i rekreacije na području Županije.

Na području Grada Osijeka ne planira se gradnja hidroelektrane niti vodnih stepenica.

Tablica 58 - Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (vodne površine) na području Grada Osijeka

Ukupna površina Udio površina voda stan/ha Vrsta vodne površine voda (ha) (%) u površini Grada ha/stan Riječne vode 168,26 0,97* 0,0015* Izvor: Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/12) * Površina prema Izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/12)

27 Lovački savez Osječko-baranjske županije (www.lovacki-savez-osijek.hr)

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Prema ustrojstvu vodnog gospodarstva, Grad Osijek teritorijalno pripada vodnom području slivova Drave i Dunava, a središte Grada se nalazi na 21. kilometru uzvodno od ušća Drave u Dunav. Prema hidrološkim karakteristikama, slivno područje "Vuka" dijeli se na dravski i dunavski sliv. Dravskom slivu pripadaju kanali I. reda kao desni pritoci rijeke (Poganovačko - Kravički kanal i Crni Fok, koji se preko Stare Drave u Višnjevcu ulijevaju u Dravu te kanal Palčić) te kanali II. reda. Dunavskom slivu pripadaju dijelovi sliva kanala: Duga Bara, Seleš - Brijest, Glavni Tenjski, kao pritoci Bobotskog kanala koji se ulijeva u Vuku i ona u Dunav te Glavni Daljski.28

Prema dostupnim podacima iz Hrvatskih voda d.o.o., na području Grada Osijeka ne postoje površine površinskih voda jezera, ribnjaka niti umjetnih bazena (vode stajaćice) koje su pod upravljanjem Hrvatskih voda. Također, na području Grada nema akumulacija. Dužina vodotoka na području Grada Osijeka: - rijeka Drava – 23,300 km - kanali I. reda – 27,105 km - kanali II. reda – 81,579 km - kanali III. reda – 57,78 km - kanali IV. reda – 172,016 km

Na području Grada Osijeka nalaze se dva izvorišta pitke vode: Crpilište Vinogradi jugozapadno od Grada Osijeka te Vodozahvat na rijeci Dravi kao rezervni izvor za javnu vodoopskrbu u slučaju kvara na crpilištu Vinogradi i kao dodatni izvor količine vode u trenutcima velike potrošnje.29

Rijeka Drava je u 19. stoljeću bila važan tranzitni pravac za promet i prijevoz robe, što je utjecalo na razvoj Grada kao značajnog trgovačkog, obrtničkog i industrijskog središta. Tada je započela gradnja prvih nasipa za obranu Grada od poplava. Rijeka Drava u Međimurju iz planinske rijeke postaje nizinska, a šljunčano i pjeskovito tlo te meandri stvarali su brzice ili virove uslijed kojih je dolazilo do urušavanja i potkopavanja obala te u konačnici čestih poplava.

Regionalni park Drava - Mura rubno se naslanja na Grad Osijek. Čitav tok rijeke Mure i Drave trajno je zaštićen u kategoriji regionalnog parka kao prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne, nacionalne ili područne važnosti i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi.

Proteže se kroz pet županija (Međimurska, Varaždinska, Koprivničko - križevačka, Virovitičko - podravska i Osječko - baranjska županija) na površini od 87.680,52 ha.30

28 Izvješće o stanju u prostoru Grada Osijeka („ Službeni glasnik“ Grada Osijeka br. 9/13) 29 Hrvatske vode (podaci iz 2017.) 30 Državni zavod za zaštitu prirode 98

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

E. Mineralne sirovine

Na području Grada Osijeka nema odobrenih istražnih prostora, odnosno eksploatacijskih polja mineralnih sirovina iz nadležnosti Uprave za industrijsku politiku, energetiku i rudarstvo, Ministarstva gospodarstva. Ured državne uprave Osječko - baranjske županije, Službe za gospodarstvo u Osijeku nadležno je za postupak eksploatacije mineralnih sirovina koji se vrši prema odredbama Zakona o rudarstvu (NN br. 56/13, 14/14). Eksploatacija mineralnih sirovina odnosi se na proizvodnju građevinskog materijala (tehničko-građevinski kamen, građevni pijesak i šljunak te ciglarska glina).

U Izmjenama i dopunama PPUG-a ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/12) navodi se namjena iskorištavanja mineralnih sirovina isključivo unutar vodne površine rijeke Drave na temelju odobrenja nadležnog tijela Državne uprave. Na području Grada Osijeka evidentirano je jedno eksploatacijsko polje "Sarvaš" veličine 40 ha iz kojega se iskorištava ciglarska glina. Navedeno polje je u koncesiji Opeke d.o.o. Osijek do 08.12.2039. godine. Zabrana eksploatacije građevinskog pijeska iz rijeke Drave nastupila se donošenjem Rješenja o preventivnoj zaštiti regionalnog parka Mura - Drava te u konačnici Uredbom o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava (NN br. 22/11).

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

6. OBAVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI

U navedenoj tablici prikazani brojčani parametri odnose se na najnovije podatke dobivene od Državne geodetske uprave (DGU) iz 2017. godine s obzirom na površinu Grada Osijeka, čime se neznatno razlikuju od površina i udjela navedenih u Izmjenama i dopunama Prostornog plana ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/12).

Tablica 59 - Obvezni prostorni pokazatelji Izvješća o stanju u prostoru Grada Osijeka

osnovna skupina pokazatelj izvor podataka tematska pokazatelja cjelina 1. OPĆI POKAZATELJI RAZVOJNIH KRETANJA 1.1. DEMOGRAFSKA A. Razmještaj i 1. Broj stanovnika 2011. 108.048 DZS STRUKTURA struktura 2. Indeks kretanja broja 94,27 Državni zavod za stanovništva stanovnika (2011./2001.) statistiku, Popis 3. Prirodni prirast stanovništva - 345,94 stanovništva 2011. (prosjek 2001. - 2016.) B. Razmještaj i 1. Broj kućanstava 2011. 41.972 DZS struktura 2. Indeks rasta broja 100,32 Državni zavod za kućanstava kućanstava (2011./2001.) statistiku, Popis 3. 3. Prosječna veličina kućanstva 2,55 stanovništva 2011. 2011. 1.2. SOCIJALNO- Ekonomski 1. Indeks razvijenosti 101,53 MRRFEU GOSPODARSKA razvoj (2013. – 2016.) Ministarstvo STRUKTURA Indeks razvijenosti (2017.) >100 regionalnoga 2. Stupanj razvijenosti IV razvoja i fondova (2013. - 2016.) Europske unije Stupanj razvijenosti (2017.) VII 2. STRUKTURA NASELJA I PODRUČJA ZA RAZVOJ IZVAN NASELJA 2.1. OBILJEŽJA Razmještaj, 1. Broj naselja 11 DZS SUSTAVA gustoća naselja i 2. Gustoća naselja 2017. 62,91 Državni zavod za NASELJA naseljenosti naselja/1.000 statistiku km² 3. Gustoća naseljenosti 2017. 617,94 stanovnika/km² 2.2. KORIŠTENJE A. 1. Površina JLS 174,85 km² Državna ZEMLJIŠTA U Površina geodetska uprava NASELJIMA naselja (DGU) B. Građevinska 1. Površina GP naselja - 4.729,65 ha područja (GP) ukupno planirana Državna 2. Udio GP u odnosu na 27,05% geodetska uprava ukupnu površinu JLS (DGU) 3. Udio izgrađenog GP u odnosu na ukupnu površinu 21% JLS IiD PPUG Osijeka („SG“ Grada 4. Udio neizgrađenog, ali 22,46% Osijeka br. 12/12) uređenog GP u odnosu na ukupno GP

100

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

5. Udio neuređenog GP u - odnosu na ukupno GP 6. Broj stanovnika/ukupna 22,84 površina GP stanovnika/ha 7. Broj stanovnika/izgrađena 29,46 površina GP stanovnika/ha 8. Broj stanovnika/uređena 101.71 površina GP stanovnika/ha 2.3. IZDVOJENA Izdvojena 1. Površina izdvojenog 285,12 ha, GRAĐEVINSKA građevinska građevinskog područja izvan 0,0026 ha/st. PODRUČJA područja (IGP) naselja - ukupno planirana (IZVAN 2. Površina i udio površine IGP pojedine NASELJA) namjene u odnosu na ukupnu površinu IGP: 2.a. Ugostiteljsko-turistička 2,23 ha namjena 0,78% 0,00002 ha/st. Državna 2.b. Gospodarska namjena - 67,33 ha geodetska uprava (DGU) ukupna 23,61%

0,00062 ha/st.

2.c. Površina infrastrukturnih 20,23 ha IiD PPUG sustava 7,09% Osijeka („SG“ 0,00018 ha/st. Grada Osijeka 2.d. Područje posebne namjene 124,08 ha br. 12/12) 43,52% 0,0011 ha/st. 2.e. Površina groblja 0,55 ha 0,19% 3. POSTOJEĆA INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST 3.1. PROMETNA A. 1. Duljina cesta po vrstama: 392 km *županijske i INFRASTRUKTURA - državne ceste 48 km lokalne ceste Cestovni postale su promet - nerazvrstane ceste* (od čega tucanički kolnik 344 km nerazvrstane 14 km) Hrvatske ceste 2. Udio pojedinih vrsta cesta: d.o.o. - državne ceste 12,24% Županijska - nerazvrstae (bivše 87,75% uprava za ceste županijske i lokalne ceste) Osječko- Cestovna gustoća (dužina 2,24 baranjske 3. cesta / površina područja) km/km² županije, IiD PPUG Osijeka („SG“ Grada Osijeka br. 12/12)

101

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

B. 1. Duljina pruge prema vrsti: 38,4 km Željeznički - lokalna 4,7 km promet - regionalna 24 km HŽ - - međunarodna 9,7 km Infrastruktura d.o.o., 2. Udio pojedinih vrsta željezničkih pruga: IiD PPUG - lokalna 12,2% Osijeka („SG“ - regionalna 62,5% Grada Osijeka - međunarodna 25,3% br. 12/12) 3. Gustoća željezničkih pruga 0,219 (dužina / površina područja) km/km² C. 1. Broj zračnih luka prema 2 Zračni vrstama promet - međunarodna luka 1 - sportsko – zračna luka 1 2. Površina zračnih luka 177.000 m2 D. 1. Broj luka prema vrsti - Pomorski 2. Površina kopnenog dijela - promet luke - 3. Luke nautičkog turizma - prema broju vezova E. Riječni 1. Broj riječnih luka prema promet veličini i rijeci - Klasa i duljina plovnih 2. putova - F. 1. Broj postojećih baznih 1,02 HAKOM- Elektroničke stanica na 100 stanovnika Hrvatska komunikacije agencija za poštu i elektroničke komunikacije

102

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

3.2. ENERGETSKA A. 1. Duljina elektroopskrbnih 1.508 km INFRASTRUKTURA Opskrba vodova električnom 2. Udio i duljina elektroopskrbnih vodova energijom prema vrsti: - dalekovod zračni 38,8% HEP - ODS 585,67 km d.o.o., IiD PPUG Osijeka („SG“ - dalekovod kabelski 61,2% 922,33 km br. 12/12) B. 1. Duljina plinovoda 416 km Opskrba plinom 2. Udio prema vrsti plinovoda: PLINACRO - magistralni plinovod Donji 16 km d.o.o., HEP – Miholjac - Osijek 3,8% plin d.o.o., - magistralni plinovod 2,3 km IiD PPUG Osijeka („SG“ Belišće - Osijek 0,5 % br. 12/12) C. 1. Duljina naftovoda: JANAF d.d. Opskrba - - naftom 3.3. OPSKRBA A. Opskrba 1. Duljina javne 439,89 km Hrvatske vode VODOM I pitkom i vodoopskrbne mreže VODOVOD - ODVODNJA tehnološkom 2. Potrošnja pitke vode 120 l/st/dan OSIJEK d.o.o. OTPADNIH vodom za vodoopskrbu VODA i odvodnju B. Odvodnja i 1. Duljina kanalizacijske 370 km Hrvatske vode pročišćavanje mreže VODOVOD - otpadnih voda Uređaji za pročišćavanje 1 OSIJEK d.o.o. 2. otpadnih voda - broj i 225.000 ES za vodoopskrbu kapacitet i odvodnju 3.4. GOSPODARENJE Odlagališta 1. Broj i površina odlagališta 4 OTPADOM otpada prema vrsti AZO Agencija - zatvoreno 3 za zaštitu - aktivno 1 okoliša 950.644,4 m3 2. Sanacija neuređenih 62 odlagališta 2013. - 11.170 m3 2017. (broj, površina) 4. KORIŠTENJE I ZAŠTITA ZNAČAJNIH PROSTORA 4.1. KORIŠTENJE A. 1. Ukupna površina 9.900,22 ha PRIRODNIH Poljoprivreda poljoprivrednog zemljišta RESURSA 2. Udio poljoprivrednog 56,62% zemljišta 3. Površina poljoprivrednog 0,092 zemljišta po stanovniku ha/stanovniku

IiD PPUG Osijeka („SG“ br. 12/12), Hrvatske vode

103

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

B. Šumarstvo 1. Ukupna površina šumskog 1.721,48 ha zemljišta 2. Udio šumskog zemljišta 9,84 % 3. Površina šumskog zemljišta 0,016 po stanovniku ha/stanovniku C. Vode 1. Površine površinskih voda 168,26 ha Udio površina površinskih 0,96% 2. voda u odnosu na površinu JLS 3. Dužina vodotoka 361,78 km D. Morska 1. Morska obala - dužina - obala obalne crte E. Mineralne 1. Broj i površina eksploatacijskih polja po vrstama sirovine mineralnih sirovina: - eksploatacija ciglarske 1 gline 40 ha 4.2. ZAŠTIĆENE Zaštićena 1. Broj i površina zaštićenih 5 PRIRODNE područja prirode područja (PP, RP i ostalo) 5.249,93 ha IiD PPUG VRIJEDNOSTI 2. Područja ekološke mreže 3.169,01 ha Osijeka („SG“ (POVS - 3, POP - 1) br. 12/12), Hrvatske vode 4.3. KULTURNA Struktura 1. Broj zaštićenih kulturnih dobara: DOBRA registriranih - registrirani nepokretni 117 kulturnih dobara - registrirani pokretni 6 MK - preventivno zaštićeni 3 Ministarstvo kulture 2. Broj ili udio obnovljenih - kulturnih dobara 3. Broj ili udio ugroženih - kulturnih dobara 4.4. PODRUČJA Područja * opisati u tekstualnom POSEBNIH potencijalnih dijelu Izvješća KARAKTERISTIKA* prirodnih i drugih nesreća

104

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA 5.1. POKRIVENOST Pokrivenost PP 1. Broj donesenih PP: 14 PROSTORNIM prema razini - PPUG 1 PLANOVIMA planova i - GUP 1 izvješća - UPU 4

- DPU 8 IiD PPUG 2. Broj donesenih izmjena i 24 Osijeka („SG“ dopuna PP: br. 12/12) - PPUG 4 - GUP 11 IiD GUP Grada - UPU 9 Osijeka („SG“ - DPU 1 Grada Osijeka br. 2/17) 3. Broj PP u izradi: 1

- PPUG 1 - GUP - - UPU 1 - DPU - 5.2. PROVEDBA 1. Broj izdanih pojedinačnih Upravni odjel za PROSTORNIH akata prostornog uređenja - provedbu PLANOVA 2013. do 2017. godine dokumenata prostornog 1.123 uređenja i gradnje Grada Osijeka, AZONIZ 5.3. URBANA 1. Broj PP ili pojedinačnih ZPU, Upravni PREOBRAZBA zahvata DPU „Luka - Donji 2 odjel za grad“ i DPU „Tehnika - beton“ provedbu 2. Površina DPU „Luka - Donji 8,68 ha dokumenata grad“ i DPU „Tehnika - beton“ 4,38 ha prostornog Uk = 13,06 ha uređenja i gradnje Grada Osijeka 5.4. URBANA 1. Broj izdanih rješenja o 1.373 Upravni odjel za SANACIJA ozakonjenju (AZONIZ) provedbu 5.131 (UO) dokumenata 2. Planovi sanacije, 1 prostornog izmjene i dopune PP uređenja i gradnje Grada Osijeka, AZONIZ ZPU

105

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

III. ANALIZA PROVEDBE PROSTORNIH PLANOVA I DRUGIH DOKUMENATA

Prostorno uređenje temelji se na integriranom pristupu prostornom planiranju obuhvaćajući gospodarska područja, zaštitu prostora, znanstveno i stručno utemeljene spoznaje te poštivanje važećih smjernica prostornog uređenja.

1. IZRADA PROSTORNIH PLANOVA

1.1. Strateški dokumenti prostornog uređenja

U prosincu 2013. Hrvatski Sabor donio je Odluku o proglašenju Zakona o prostornom uređenju (NN br. 153/13, 65/17) koji uključuje izmjene u polju prostornog planiranja što iziskuje i usklađivanje prostorno-planske dokumentacije i strateških dokumenata s aktualnim legislativama.

Prostorni plan uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka 8/05) uz Izmjene i dopune ("Službeni vjesnik" Grada Osijeka 5/09, 17A/09 - ispr., 12/10 i 12/12) i pokrenute IV. Izmjene i dopune PPUG-a u 2016. godini te Generalni urbanistički plan Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka 5/06) uz Izmjene i dopune ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/06 - ispr., 1/07 - ispr., 12/10, 12/11, 12/12, 2/13 - ispr., 4/13 - ispr., 7/14, 11/15, 5/16 - ispr., 2/17), predstavljaju temeljne razvojne prostorno - planske dokumente donesene na lokalnoj razini usklađene s prostornim planovima višeg reda, u prvom redu s Prostornim planom Osječko - baranjske županije ("Županijski glasnik" 01/02) te Izmjenama i dopunama istog ("Županijski glasnik" 4/10, pročišćeni tekst 6/16), kao i državnim planovima i strategijama.

Osim toga, svi dokumenti prostornog uređenja koji se donose i koji će se u narednoj perspektivi donositi za područje Grada moraju biti usklađeni s razvojnim dokumentima na županijskoj razini.

PPUG-om Grada Osijeka detaljnije se razrađuju i konkretiziraju odredbe PPOBŽ-a, što se prije svega odnosi na uređenje, korištenje i zaštitu područja Grada te zaključke dokumenta prostornog uređenja šireg područja, odnosno na specifične ciljeve, prioritete i mjere. U svrhu usklađivanja prostorno - planske dokumentacije na razini Grada sa Zakonom o prostornom uređenju donesenom 2013. godine, Gradsko vijeće Grada Osijeka u rujnu 2016. godine donijelo je Odluku o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka 11/16) kojom je pokrenut postupak izrade IV. po redu izmjena i dopuna navedenog Plana.

106

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 60 - Popis donesenih strateških dokumenata Osječko - baranjske županije koji su na snazi

Prostorni plan Osječko-baranjske županije "Županijski glasnik", broj 01/02, 4/10, 3/16, 5/16 i 6/16 Županijska razvojna strategija Osječko-baranjske "Županijski glasnik", broj 1/11 županije 2011.-2013. Master plan turizma Osječko-baranjske županije "Županijski glasnik", broj 4/17 Akcijski plan energetske učinkovitosti Osječko- "Županijski glasnik", broj 10/16 i 4/17 baranjske županije za razdoblje od 2017.-2019. godine Godišnji plan energetske učinkovitosti Osječko- baranjske županije za 2017. godinu Izvješće o stanju u prostoru za područje Osječko- "Županijski glasnik", broj 4/15 baranjske županije Plan razvoja poduzetničkih zona na području "Županijski glasnik", broj 2/13 Osječko-baranjske županije za razdoblje od 2014. do 2017. godine Master plan prometnog razvoja Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, 2016.

Tablica 61 - Popis donesenih strateških dokumenata Grada Osijeka koji su na snazi

Prostorni plan uređenja Grada Osijeka "Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 8/05, 5/09, (17A/09 - ispr.), 12/10, 12/12, pokrenuta izrada IV. izmjena i dopuna Generalni urbanistički plan grada Osijeka "Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 5/06, 12/06 - ispr., 1/07 - ispr., 12/10, 12/11, 12/12, 2/13 - ispr., 4/13 - ispr., 7/14, 11/15, 5/16 - ispr., 2/17 Strategija razvoja grada Osijeka od industrijskog "Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 2/15 do inteligentnog grada 2014 - 2020 Strategija kulturnog razvitka grada Osijeka "Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 9/14 2014-2020 Strateški i akcijski plan obnove osječke Tvrđe 2014-2020 (Karzen i Karzen d.o.o., 2015.) Strateški plan upravljanja kulturno-povijesnom Nacrt Strateškog plana upravljanja kulturno- baštinom grada Osijeka 2016-2020 povijesnom baštinom grada Osijeka 2016-2020, rujan 2016. Izvješće o stanju u prostoru Grada Osijeka "Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 9/13 Akcijski plan energetske učinkovitosti Grada "Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 2/17 Osijeka 2017.-2020. Urbanističko-konzervatorska studija prostora bastione trase i vanjskih utvrđenja – Tvrđa Osijek (Studio X, 2009.) Urbanističko-konzervatorska studija partera javnih prostora osječke Tvrđe s prijedlogom konzervatorskih smjernica (Institut za povijest umjetnosti, 2014.)

107

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Konzervatorske studije zgrada u osječkoj Tvrđi Strategija razvoja urbane aglomeracije Osijek (nacrt, 2016) Prostorno-prometna studija Grada Osijeka sa širim okruženjem, 2013. Master plan prometnog razvoja Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, 2016. Izmjena i dopuna Plana mreže dječjih vrtića na "Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 2/17 području Grada Osijeka

Prostorni plan uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 8/05, 5/09, 17A/09 - ispr., 12/10, 12/12) utvrđuje osobito: osnovu naseljenosti uključivo površine naselja, postojeća izgrađena područja, sanaciju degradiranih urbanih i ruralnih područja, razmještaj djelatnosti u prostoru sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog uređenja, prikaz poljoprivrednih i šumskih zemljišta, vodnih izvora i vodno gospodarskih sustava, područja mineralnih sirovina, prirodnih i kulturno - povijesnih i krajobraznih vrijednosti te ugroženih područja, osnovu prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture, zahvate u prostoru lokalnog značenja, te uvjete za provedbu prostornog plana s granicama građevinskih područja.

Generalni urbanistički plan grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 5/06, 12/06 - ispr., 1/07 - ispr., 12/10, 12/11, 12/12, 2/13 - ispr., 4/13 - ispr., 7/14, 11/15, 5/16 - ispr., 2/17) donesen je 2006. godine u skladu s tada važećim Zakonom koji je regulirao prostorno uređenje te u skladu s planom višeg reda - Prostornim planom uređenja Grada Osijeka iz 2005. godine.

Kao najvažniji dokument prostornog uređenja na lokalnoj razini donosi se za građevinsko područje naselja i izdvojeno građevinsko područje izvan naselja središnjeg naselja velikog grada. GUP-om Grada Osijeka utvrđuju se temeljna organizacija prostora, odnosno korištenje i namjena prostora, površine infrastrukturnih sustava, uvjeti i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, uvjeti smještaja građevina planiranih djelatnosti, kao i mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti, kulturno - povijesnih cjelina i drugih elemenata, uvjeti zaštite prirode, područja s posebnim prostornim i drugim obilježjima, oblici korištenja i načini gradnje, kao i mjere provedbe i drugi elementi. Obuhvat zadnjih izmjena i dopuna jednak je obuhvatu postojećeg GUP-a grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 5/06, 12/06 - ispr., 1/07 - ispr., 12/10, 12/11, 12/12, 2/13 - ispr., 4/13 - ispr., 7/14, 11/15, 5/16 - ispr.).

1.2. Provedbeni dokumenti prostornog uređenja

Urbanistički plan uređenja i Detaljni plan uređenja provedbeni su prostorni planovi od gradskog značaja, a donosi ih predstavničko tijelo Grada Osijeka. Ugovorena je i izrada Koncepta mreže javnih sportskih građevina Grada Osijeka kao stručna podloga za izradu prostorno - planske dokumentacije UPU-a kompleksa "Gradski vrt" u Osijeku.

108

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 62 - Urbanistički planovi uređenja (UPU) i detaljni planovi uređenja (DPU) koji su na snazi

UPU 3 - Urbanistički plan uređenja područja "Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 5/09 i između Južne obilaznice i „S“ ceste u Osijeku 14/13) UPU 4 - Urbanistički plan uređenja "Prostora "Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 4/03, sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku – Donji 12/10, 9/13 i 2/15 grad" UPU 5 - Urbanistički plan uređenja središta "Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 7/00, Osijeka 5/02, 6/04 i 3/12, 2/17 UPU 6 - Urbanistički plan uređenja osječke "Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 16/11 i Tvrđe 2/16 DPU 1 - Detaljni plan uređenja Industrijska "Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 15/11 četvrt Zapad (urbana komasacija) DPU II - Detaljni plan uređenja bloka omeđenog "Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 6/03, Istarskom, Vukovarskom, Trpimirovom ulicom 2/04 DPU VII - Detaljni plan uređenja Industrijska "Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 2/03 četvrt Jug DPU VIII - Detaljni plan uređenja prostora "Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 2/09 "Luka – Donji grad" DPU IX - Detaljni plan uređenja prostora "Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 15/11 "Tehnika-beton" DPU X - Detaljni plan uređenja područja "Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 7/14 "Retfala – jug" (urbana komasacija) DPU XI - Detaljni plan uređenja područja uz "Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 7/14 Sljemensku i Snježničku ulicu (urbana komasacija) DPU XII - Detaljni plan uređenja naselja uz "Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 04/14 Jablaničku ulicu u Osijeku (urbana komasacija) Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 8/05, 5/09, (17A/09 - ispr.), 12/10, 12/12); Generalni urbanistički plan Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 5/06, 12/06 - ispr., 1/07 - ispr., 12/10, 12/11, 12/12, 2/13 - ispr., 4/13 - ispr., 7/14, 11/15, 5/16 - ispr., 2/17)

Izmjenama i dopunama GUP-a iz 2017. godine planiran je Urbanistički plan uređenja sportsko - rekreacijskog kompleksa "Gradski vrt" u Osijeku (pokrenuta izrada istog). Temeljem Odluke o stavljanju izvan snage DPU-a kompleksa "Gradski vrt" u Osijeku ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 10 /17), u veljači 2017. godine donesena je Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja kompleksa "Gradski vrt" u Osijeku ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 2 /17).

109

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

U 2017. godini donesena je Odluka o izradi odluke o stavljanju izvan snage Detaljnog plana uređenja dijela Industrijske četvrti u Osijeku ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 2 /17 od 13. veljače 2017.) te Odluka o stavljanju izvan snage Detaljnog plana uređenja dijela Industrijske četvrti u Osijeku ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 10 od 21. rujna 2017.), kojom je plan stavljen izvan snage. Zakonom o prostornom uređenju (NN br. 153/13, 65/17) Detaljni plan uređenja (DPU) prestao je biti važeći kao prostorno - planski dokument nižeg reda. U kontekstu Detaljnog plana uređenja dijela naselja Tenja (urbana komasacija) potrebno je propisati obavezu izrade Urbanističkog plana uređenja dijela naselja Tenja.

Tablica 63 - Urbanistički planovi uređenja (UPU) i detaljni planovi uređenja (DPU) koje je potrebno izraditi (prema važećem PPUG-u i važećem GUP-u)

Urbanistički plan uređenja (UPU) UPU prostora Jug IV (UPU 7) UPU prostora bivše “Tvornice žigica” (UPU 8) UPU prostora bivše ljevaonice (UPU 9) UPU dijela naselja Višnjevac (UPU 19) UPU sportsko - rekreacijskog kompleksa "Gradski vrt" u Osijeku (pokrenuta izrada) Detaljni plan uređenja (DPU) DPU dijela naselja Tenja (urbana komasacija) (DPU XIII)

Tablica 64 - Urbanistički planovi uređenja (UPU), Detaljni planovi uređenja (DPU) i Provedbeni planovi uređenja (PUP) za koje je donesena odluka o stavljanju van snage

UPU 1 - Urbanistički plan uređenja područja "Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 7/14 od između željezničke pruge i južne zaobilaznice u 09. svibnja 2014. Osijeku ("Retfala-jug", I. etapa zapadni dio) (“Službeni glasnik” Grada Osijeka broj 05/07) UPU 2 - Urbanistički plan uređenja područja "Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 7/14 od između Južne zaobilaznice i željezničke pruge u 09. svibnja 2014. Osijeku ("Retfala-jug", II. etapa istočni dio) (“Službeni glasnik” Grada Osijeka broj 05/09) Detaljni plan uređenja dijela naselja Augusta "Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 11/06. od Cesarca u Osijeku ("Službeni glasnik" Grada 29. studenog 2006. Osijeka broj 6/04) Detaljni plan uređenja sjeverozapadnog dijela "Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 16/11. od zone skladišta i servisa uz Ulicu 12. prosinca 2011. Sv.L.B.Mandića u Osijeku ("Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 2/98, 6a/99, 3/00, 4/03) Detaljni plan uređenja „Središte Retfale“ "Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 16/11. od ("Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 2/00, 12. prosinca 2011. 7/00, 6/03 i 4/07) Detaljni plan uređenja dijela prostora Blok "Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 18/13 od centra II u Osijeku ("Službeni glasnik" Grada 11. prosinca 2013 Osijeka broj 6/04.) Detaljni plan uređenja središta Donjeg grada u "Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 4/14 od Osijeku ("Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 10. ožujka 2014. 4/97. i 4a/99.)

110

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

DPU III - Detaljni plan uređenja naselja „Uske "Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 13/14 od njive“ u Osijeku ("Službeni glasnik" Grada 30. rujna 2014 Osijeka broj 7/95., 1/98., 2/99. 4/00. i 4/04. - ispr.) DPU IV - Detaljni plan uređenja rekreacijskog "Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 5/16. od centra uz Kupsku ulicu ("Službeni glasnik" 04. svibnja 2016. Grada Osijeka – broj 9/08 i 2/16) DPU V - Detaljni plan uređenja dijela "Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 10/17. od Industrijske četvrti Osijek ("Službeni glasnik" 21. rujna 2017. Grada Osijeka – broj 5/99, 2/00 i 6/11) DPU VI - Detaljni plan uređenja kompleksa "Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 10/17. od "Gradski vrt" u Osijeku ("Službeni glasnik" 21. rujna 2017 Grada Osijeka – broj 6/02, 3/04) Provedbeni urbanistički plan "Tvrđa-Osijek" "Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 11/06. od ("Službeni glasnik" Općine Osijek broj 6/90 i 29. studenog 2006. 15/90) Provedbeni urbanistički plan bloka omeđenog "Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 2/09. od Ulicama Josipa Huttlera, Cara Hadrijana, 06. veljače 2009. rijekom Dravom, te željezničkim mostom i prugom u Osijeku ("Službeni glasnik" Općine Osijek broj 10/88 i "Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 6/00 i 3/04) Provedbeni urbanistički plan stambenog naselja "Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 11/15. od Jug IV Osijek ("Službeni glasnik" broj 6/83. i 24.rujna 2015. 4/90.)

Urbana preobrazba se prema Zakonu o prostornom uređenju (NN br. 153/13, NN 65/17) definira kao "skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obilježja izgrađenog dijela građevinskog područja promjenom urbane mreže javnih površina, namjene i oblikovanja građevina, i/ili rasporeda, oblika i veličine građevnih čestica". Na području Grada Osijeka dva su detaljna plana uređenja predviđena za urbanu preobrazbu: - Detaljni plan uređenja prostora „Luka – Donji grad“ u Osijeku ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 2/09) i - Detaljni plan uređenja prostora „Tehnika-beton“ prostora ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 15/11).

2. PROVEDBA PROSTORNIH PLANOVA

Provedba prostornih planova sastavni je dio prostornog planiranja i slijedi nakon izrade i donošenja prostornog plana. Regulirana je Zakonom o prostornom uređenju (NN br. 153/13 i NN br. 65/17) u poglavlju 7. "Provedba prostornih planova". Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Osijeka obavlja poslove izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Osijeka te druge poslove iz nadležnosti navedenog Upravnog odjela.

111

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Svaki zahvat u prostoru provodi se sukladno prostornom planu, odnosno u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima. Prostorni plan provodi se izdavanjem lokacijske dozvole, dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine, rješenja o utvrđivanju građevne čestice, potvrde parcelacijskog elaborata te građevinske dozvole na temelju posebnog zakona.

Provedbeni dokumenti koji su propisani važećim GUP-om i važećim PPUG-om Grada Osijeka izrađuju se, donose i provode sukladno utvrđenim razvojnim ciljevima i prioritetima Grada Osijeka od strane Gradskog vijeća.

2.1. Pojedinačni akti prostornog uređenja

U periodu od 01.01.2013. do početka 31.12.2016. godine broj izdanih rješenja o izvedenom stanju prema podacima Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (AZONIZ), iznosi 1.622, uz 140 odbijenih zahtjeva, 1 odbačen zahtjev i 145 obustavljena zahtjeva. Prema podacima iz Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Osijeka, u periodu od 2013. do kraja 2016. godine izdano je: - 94 lokacijske dozvole - 19 izmjena i dopuna lokacijskih dozvola - 222 građevinske dozvole - 37 izmjena i dopuna građevinskih dozvola - 21 rješenje za građenje - 105 rješenja o uvjetima građenja - 9 rješenja o izmjenama i dopunama rješenja o uvjetima građenja - 44 potvrda glavnog projekta, te - 5 potvrda o izmjeni potvrde glavnog projekta.

Provedba prostornih planova odnosi se i na broj izdanih pojedinačnih akata prostornog uređenja, a u razdoblju od 2013. do 2017. godine broj izdanih upravnih i neupravnih akata iznosio je 1.123.

Prema podacima Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (AZONIZ) iz 2017. godine, broj izdanih rješenja o ozakonjenju iznosi 1.373, dok Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Osijeka navodi njih 5.131.

3. PROVEDBA DRUGIH DOKUMENATA KOJI UTJEČU NA PROSTOR

Provedba drugih dokumenata koji utječu na prostor odnosi se na druge razvojne i programske dokumente.

Smjer razvoja postindustrijskog Osijeka uz sveobuhvatnu Strategiju razvoja Grada Osijeka od industrijskog do inteligentnog grada 2014. - 2020. ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 2/15) definiran je i dokumentima koji se tiču konkretnijih tema razvoja Grada, Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka 2014. - 2020., Strateškog plana upravljanja kulturno - povijesnom baštinom grada Osijeka 2016. - 2020. i Strateški i akcijski plan obnove osječke Tvrđe 2014. - 2020. Poseban naglasak je na Tvrđi kao povijesno urbanističkoj cjelini te su za taj prostor provedene dvije urbanističko - konzervatorske studije (Urbanističko - konzervatorska studija prostora bastione trase i vanjskih utvrđenja i Urbanističko - konzervatorska studija partera

112

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. javnih prostora osječke Tvrđe s prijedlogom konzervatorskih smjernica), a u tijeku je i izrada Konzervatorske studije zgrada u osječkoj Tvrđi.

Grad Osijek s partnerima radi na pripremi i provedbi projekata s ciljem razvoja turizma kroz obnovu stare gradske jezgre, kreiranje novih atrakcija vezanih uz kulturu, sport i rekreaciju te uz povećanje smještajnih kapaciteta.

Projekti Grada Osijeka u turizmu, trenutno u fazama pripreme i provedbe su: - Hostel – rekonstrukcija zgrade Stare vojne pekare u Tvrđi - Razvoj i unaprjeđenje osječke Tvrđe – obnova i rekonstrukcija javne turističke infrastrukture, obnova Trga Vatroslava Lisinskog - Adrenalinski park - Uređenje dijela VIII. Bastiona te Kronenwerka Tvrđe u svrhu kulturnog turizma – radionice starih zanata, Muzej domovinskog rata, Muzej dječje mašte, Muzej lutkarstva, prostori za udruge u kulturi i izložbeni prostori - Regionalni centar tradicijske kulture, folklore i glazbene umjetnosti - Preseljenje Muzeja Slavonija u zgradu Donje oružarnice u Tvrđi, proširenje zbirke - Kulturni centar Eurodom

Projekt Vodenica na rijeci Dravi je završen. U svrhu jačanja Osijeka kao turističkog središta, Grad u suradnji s Turističkom zajednicom osim na navedenim arhitektonskim projektima, radi na obogaćivanju turističke ponude kroz projekte vezane uz gradsku tradiciju. Proteklih godina, uz pomoć sredstava iz gradskog proračuna zaživjeli su sljedeći projekti: - Turistički tramvaj - Gradski pandur - Fijaker s konjskom zapregom - Sajam antikviteta. Ostali zajednički projekti s TZ-om su i: - Advent u Osijeku - Božićna bajka u osječkom tramvaju - Smeđa signalizacija - Program "Zaboravljena Tvrđa" - Izložba vodenog svijeta.

Turistička zajednica Grada Osijeka sudjeluje kao partner u projektima prekogranične suradnje (IPA prekogranični program Mađarska - Hrvatska): - projekt "Tematski put Zrinski-Sulejman" u partnerstvu s mađarskim gradom Szigetvarom (provedba projekta završena u listopadu 2016.) - EU projekt "Mlinarev put" Vodenica na Dravi

113

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 65 - Završeni projekti na području Grada Osijeka

R.br. ZAVRŠENI PROJEKTI GODINA Projektna dokumentacija za energetska obnova OŠ F. Krežme dječji vrtići 2017 1. Radost i Potočnica; KK.04.2.1.03.0042 2. Izgradnja dječje vrtića Ribica Sarvaš 2017 3. Projekt Vodenica 2016 4. Min. Gospodarstva OIE OŠ I. Filipović 2016 5. Izgradnja Eko IZ Nemetin 2016 6. Min. Gospodarstva; IZ Nemetin trafo 2016 7. Min. Gospodarstva; WINEFEST 2014 i 2015 Masterplan prometnog razvoja Grada Osijeka i Osječko - baranjske 2016 8. županije 9. Min. prometa, Analiza stanja tramvajske mreže 2017 10. OSIgurajmo im JEdnaKost 1 - 3 11. Sanacija odlagališta Filipovica 2016 Izvor: Grad Osijek, Osječko - baranjska županija RH, Službeni portal Grada na Dravi (www.osijek.hr), (podaci iz 2017. godine)

Ostali završeni projekti tijekom 2017. godine navode se u Izvješću o radu gradonačelnika Grada Osijeka za razdoblje od 12. lipnja do 31. prosinca 2017. godine jesu:

- Projekt uređenja desne obale rijeke Drave od rkm 16+428 do rkm 19+300 u Gradu Osijeku – I. poddionica ("između dva mosta", od rkm 18+800 stara luka Tranzit do rkm 19+300 cestovni most dr. Franjo Tuđman) završena je, u tijeku su radovi na poddionice ("Donji grad"), od početka Donjogradske obale (rkm 17+100) do Trga Nikole Tesle (rkm 17+800 i u pripremi su radovi na Poddionici stare luke Tranzit - Rekonstrukcija Ulice kneza Trpimira u Osijeku – raskrižje Trpimirova - Divaltova - Uređenje trga ispred Paviljona Gradski vrt - Biciklistička staza uz ulicu sv. L.B.Mandića - Biciklistička staza Vinkovačkom ulicom od Centralnog groblja do k.o. Antunovac - Obnova gradskih pročelja - Uklanjanje arhitektonskih barijera - Uklanjanje ruševina građevina

Od završenih investicija navode se i Uređenje dijela Županijske ulice, Uređenje Ribarske ulice te Postavljanje dječjih igrala za djecu s poteškoćama u razvoju.

S ciljem razvoja prometne infrastrukture i modernizacije javnog prijevoza, u 2016. godini realizirana je izrada Masterplana prometnog razvoja Grada Osijeka i Osječko - baranjske županije. Također su izvršeni radovi održavanja i rekonstrukcije prometne mreže te provođenja mjera regulacije prometa. Projekt "Izrada analize stanja tramvajske mreže u gradu Osijeku (za GPP-Osijek)" također je završen u rujnu 2016. godine. Grad Osijek dobio je financijsku potporu za "Studiju razvoja gradskog prometa na području Grada Osijeka" i sufinanciranje projekata: "SHAREPLACE", "MOVECO", "Search&Rescue", "FlyTour", "SOS", "Boosting Youth Entrepreneurial Spirit - YES", " Home-Train-Work (HTW)" te projekt "Ruta omladinskog turizma".

Nastavno na Pilot projekt "Izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i

114

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. obrazovanja", u srpnju 2016. godine odobreno je sufinanciranje projektne dokumentacije za 1 osnovnu školu i 2 vrtića, čija se provedba realizirala u 2017. godini.

Tablica 66 - Projekti u provedbi na području Grada Osijeka

R.br. PROJEKTI U PROVEDBI ROK ZA PROVEDBU Studija prometnog razvoja grada Osijeka, 1. 3/12/2018 K.K.07.4.2.01.0001 2. Interreg CE; Shareplace; CE1126 6/1/2020 Energetska obnova OŠ A. Mihanovića; 3. 1/31/2019 KK.04.2.1.03.0042 Energetska obnova OŠ G. Vitez; 4. 1/31/2019 KK.04.2.1.03.0192 MRRFEU; Stara pekara: 5. 2/1/2020 KK.06.1.1.01.0042 6. Interreg HUHR; SUECH 31.5.2018. Subotica Osijek Secession Tourist Route 7. 31.8.2019. (S.O.S. ), uređenja parka Sakuntala ES-GEES, Izgradnja solarne elektrane 30 8. 14.1.2020. kW Priprema Programa obnove i upravljanja 9. kulturnim dobrima osječke Tvrđe, 1.6.2019. KK.06.1.1.01.0067 RealForAll (HR-RS151), kontrola 10 14.1.2020. invazivnih vrsta pogotovo ambrozije IMPULSE (Integrated Management Support for Energy efficiency in 11. 28.2.2019. Mediterranean Public buildings), studija o korištenju OIE Rekonstrukcija i opremanje hardverskog 12. laboratorija Poduzetničkog inkubatora 1.4.2019. BIOS-a (Hardware Lab) 13. Ministarstvo turizma; regionalna vinoteka 12/31/2018 Ministarstvo mora, prometa i 14. 2/28/2019 infrastrukture, nabavka 12 autobusa Ministarstvo mora, prometa i 15. infrastrukture, rekonstrukcija 9,5 km 4/30/2022 tramvajske infrastruktura 16 Tehnička pomoć ITU PT Osijek 6 godina Izvor: Grad Osijek, Osječko - baranjska županija RH, Službeni portal Grada na Dravi (www.osijek.hr), (podaci iz 2017.)

Ostali projekti u tijeku provedbe koji se planiraju završiti u 2018. godini, a navode se u Izvješću o radu gradonačelnika Grada Osijeka za razdoblje od 12. lipnja do 31. prosinca 2017. godine jesu: - Projekt uređenja desne obale rijeke Drave od rkm 16+428 do rkm 19+300 u Gradu Osijeku - Rekonstrukcija Ulice kneza Trpimira u Osijeku – raskrižje Trpimirova - Drinska - Izgradnja ceste u južnom Stadionskom naselju - Izgradnja Zelene ulice i Zelene ulice II u Briješću - Izgradnja prometnih površina u Kampusu – III. faza - Rekonstrukcija i izgradnja Sokolskog doma, K. Zvonimira 5, Osijek

115

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

- Obnova gradskih pročelja

Projekt SUECH (Sustainable energy use in CBC area of Croatia and Hungary) - Obnovljivi izvori energije Osijek d.o.o. partner je na 2 projekta u natječaju Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. - ,,SUECH" i ,,WAPROH" te je na natječaju Hrvatska - Srbija 2014.-2020. također partner na 2 projekta - ,,ES-GEES" i ,,EEPRO". Na natječaju Education for Sustainability - Green and Energy Efficient Schools ENERGY EFFICIENCY PROMOTION IN CROSS- BORDER EXCHANGE Central Europe prijavljen je projekt Support the regional TRAnsition Towards a User centric sustainable mobility "STRATUS".

Projekt "Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja" (referentna oznaka 4c1.3.) odnosi se na dva objekta - Osnovnu školu Antuna Mihanovića i Osnovnu školu Grigor Vitez.

Cilj Projekta "Edukativni i informativni turistički centar mladih Stara pekara s Trgom V. Lisinskog, Tvrđa", KK.06.1.1.01.0042 je priprema studijske i projektne dokumentacije za revitalizaciju, restauraciju i rekonstrukciju 5 lokacija u Tvrđi koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra ili dio zaštićene kulturno - povijesne cjeline Grada Osijeka i Arheološke zone Tvrđa. Uključuje i izradu Strateškog plana upravljanja kulturno - povijesnom baštinom Grada Osijeka do 2020.

Cilj Projekta SHAREPLACE je promicanje, olakšavanje, povećanje mogućnosti i sposobnosti za usluge dijeljenja te učinkovito iskorištavanje resursa kao temelj održivog i uravnoteženog teritorijalnog i društveno - ekonomskog razvoja. Gradski prijevoz putnika d.o.o. je potpisao ugovore za dva projekta, "Modernizacija tramvajske infrastrukture na području grada Osijeka" gdje se vrši rekonstrukcija 9,5 kilometara tramvajske pruge, obnova 85 kilometara gornje kontaktne mreže, rekonstrukcija dvije i izgradnja jedne ispravljačke stanice i izmjena energetskih kablova za napajanje tramvajske mreže, te projekt "Nabava autobusa za Gradski prijevoz putnika d.o.o. Osijek" s predviđenom nabavom 12 novih niskopodnih autobusa s min. EURO VI normom za ekološki standard.

Unikom d.o.o. je prijavio projekt u sklopu međunarodne suradnje usmjeren na zbrinjavanje bio - otpada "Prekogranična suradnja za stvaranje održive regije i samoodrživog društva" uz koji će se provesti analiza i izraditi vodič, te projekt "Multisektorski pristup ekološkim katastrofama na području Osječko - baranjske županije i Srijemskog okruga". Projekt rekonstrukcije i revitalizacije nepokretnog kulturnog dobra dijela objekata na osječkom kolodvoru uvršten je na indikativnu listu projekata urbane aglomeracije Osijek što se planira financirati kao obnova industrijske (brownfield) arhitekture. Grad Osijek prijavio je u rujnu 2015. projekt "Centar za posjetitelje Tvrđa" za financiranje projektne dokumentacije za obnovu i rekonstrukciju dijela Tvrđe - Homwerk utvrde. Rekonstrukcija zgrade Tržnice Gornji Grad predviđena je u projektu "Zelena energija za zelenu tržnicu". Poduzeće Ukop d.o.o. dobio je građevinsku dozvolu za projekt obnove i rekonstrukcije Groblja Svete Ane "Šetnja kroz povijest Osijeka" te je 1. faza projekta prijavljena na Interreg-IPA Hrvatska-Srbija 2014.-2020. zajedno sa Turističkom zajednicom Grada Osijeka. Na isti natječaj prijavljen je i projekt "Rekonstrukcija zgrade odarnice i uprave groblja Centralno groblje". Izrada Idejnog rješenja za projekt "Izgradnja krematorija i prateće infrastrukture" na Centralnom groblju bilo je planirano je do kraja rujna 2016. godine.

116

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 67 - Prijavljeni projekti na području Grada Osijeka

R.br. PRIJAVLJENI PROJEKTI DATUM PRIJAVE 1. LIFE; I-Share 5.9.2017. 2. Min. Poljoprivrede; Dječji vrtić Ribica, Sarvaš; Mjera 7.4.1. 25.04.2017. 3. Min. Gospodarstva; CEKOM 19.12.2017. 4. Min. Gospodarstva; IZ Nemetin odvodnja 21.9.2017.

Izvor: Grad Osijek, Osječko - baranjska županija RH, Službeni portal Grada na Dravi (www.osijek.hr), (podaci iz 2017.)

U sklopu projekata i programa Europske unije u period od 2014. – 2016. godine ističe se dobivanje bespovratnih sredstava za Projekt "Razvoj poslovne i komunalne infrastrukture u Eko - industrijskoj zoni Nemetin". Prijavljen je i projekt "Odvodnja oborinskih voda u Eko- industrijskoj zoni Nemetin". Projektni prijedlog Centra za obnovljive izvore energije - CEKOM odnosi se na Znanstveni centar za obnovljive izvore energije s bioplinskim postrojenjem u Eko - industrijskoj zoni Nemetin. Vezano za projekt "Bioplinsko postrojenje u sklopu Znanstvenog centra za obnovljive izvore energije u Gradu Osijeku" u Industrijskoj zoni Nemetin dobivena je građevinska dozvola, u prosincu 2016. godine započeta je izgradnja -1. Faza, te je u istoj godini završena.

Tablica 68 - ITU projekti Grada Osijeka u pripremi (rok za provedbu 2018.-2020. godine)

R.br. ITU PROJEKTI U PRIPREMI 1. Centar za razvoj poduzetnika u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi ("Novi sajam") 2. Razvoj i unapređenje osječke Tvrđe (Infrastruktura Tvrđe) 3. Centar za posjetitelje "Tvrđa" 4. IT park 5. Biciklističke staze 6. E mobilnost Izvor: Grad Osijek, Osječko - baranjska županija RH, Službeni portal Grada na Dravi (www.osijek.hr), (podaci iz 2017.)

U sklopu ITU projekata za provođenje integriranih aktivnosti za održivi urbani razvoj navodi se Strategija razvoja urbane aglomeracije Osijek i integrirana teritorijalna ulaganja. U sklopu ITU projekata koji se planiraju prijaviti za financiranje iz sredstava EU navode se Razvoj potpornih institucija za istraživanje, unapređenje kvalitete, preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, te IT Park na području urbane aglomeracije Osijek u vidu osnivanja novih MSP, razvoja inkubatora, laboratorija i dr. Centar za posjetitelje Tvrđa uvršten je na listu projekata urbane aglomeracije Osijek za sufinanciranje rekonstrukcije, a 2017. je pokrenuta izrada projektne dokumentacije za obnovu i rekonstrukciju dijela Tvrđe - Hornwerk utvrde. Među projekte uključena je i izrada projektne dokumentacije za izgradnju i proširenje biciklističkih staza na području urbane aglomeracije Osijek. U 2015. Godini Gradsko vijeće Grada Osijeka donijelo je Opći program poticanja razvoja poduzetništva na području Grada Osijeka uslijed čega su dodijeljene potpore poduzetnicima. Grad Osijek ulaže sredstva u daljnji razvoj Grada kao regionalnog IT (informacijsko- tehnološkog) središta, kao i razvoj te provedbu Pilot - projekta cloud sustava za monitoring javne rasvjete. Predloženo je stvaranje specijalizirane ICT poduzetničke zone/parka. U 2017. godini izrađeni su elaborati procjene tržišne vrijednosti komasiranog zemljišta i procjene tržišne vrijednosti objekata i trajnih nasada na područjima obuhvata DPU-a Retfala - jug i DPU-a Industrijska četvrt zapad. Također su se rješavali imovinsko - pravni odnosi na

117

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. nekretninama radi provedbe urbanističkih planova, izgradnje komunalne infrastrukture i objekata i dr. Pripremali su se i obrađivali određeni geodetsko - katastarski podaci, ovjereno je 64 geodetska elaborata i 26 elaborata za katastar infrastrukture te su provedeni geodetski elaborate za evidentiranje cesta. Tijekom 2016. i 2017. godine izvršeni su i radovi vezani uz realizaciju aktivnosti EU projekata: "Projekt poboljšanja vodne infrastrukture u Osijeku" (Projekt Osijek), "Regionalni vodoopskrbni sustav Osijek" i "Banova ulica - Rekonstrukcija kolektora i vodoopskrbne mreže", te su dobivena sredstva za sufinanciranje energetski učinkovite javne rasvjete. U sklopu EU projekta "Projekt poboljšanja vodne infrastrukture u Osijeku" (Projekt Osijek) završene su sljedeće faze: Aktivnost 1 (izgradnja linijskih građevina za kanalizaciju i vodoopskrbu s izgradnjom nadzorno - upravljačkog sustava vodoopskrbe), Aktivnost 2 (izgradnja novog i rekonstrukcija dijela postojećeg sjevernog kolektora) te Aktivnost 5 (isporuka opreme za održavanje sustava vodoopskrbe i odvodnje). U tijeku su radovi na elementima: Aktivnost 3 (proširenje postrojenja za pripremu pitke vode tehnološkim postupkom dvostupanjske filtracije u svrhu uklanjanja arsena) i Aktivnost 4 (izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda). U svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti nastavljena je provedba projekta FosterREG u sklopu programa Europske unije pod nazivom Obzor 2020 (Horizon 2020) iz lipnja 2015.

Ostali važni dokumenti Gradske uprave odnose se na Odluku o komunalnom redu ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 14A/10, 11/15, 2/16, 5/16), Odluku o osnivanju Savjeta mladih Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 7/14), Strategija upravljanja rizicima Grada Osijeka i drugi. Tijekom 2016. godine provedeno je niz djelatnosti i aktivnosti na područjima prometa, sporta, kulture, predškolskog odgoja i školstva te socijalne skrbi i zdravstva. Također je nastavljeno provođenje projekta uređenja i opremanja obradivog gradskog zemljišta u projektu "Osječki urbani vrtovi" te davanja na korištenje na lokaciji Urbanog vrta Jug II (Rastanci). Izvršena je nabava i ugradnja urbano - rekreacijske opreme – fitness sprava u gradskim četvrtima Tvrđa i Donji grad.

Prema Izvješćima o radu gradonačelnika Grada Osijeka za cijelo razdoblje 2016. godine, na području Osijeka za zatvoreno ratno odlagalište Filipovica početkom 2016. godine ishođena je uporabna dozvola, dok je sanacija odlagališta izvršena je tijekom iste. Nakon dobivanja građevinske dozvole u tijeku je sanacija i proširenje Odlagališta komunalnog otpada Lončarica Velika.

Temeljem lokacijske dozvole zatvorenog Odlagališta komunalnog otpada Nemetin iz veljače 2015. te izrađene projektne dokumentacije za sanaciju, u 2017. godini osigurana su financijska sredstva za sanaciju odlagališta. Zatvoreno ratno odlagalište Filipovica sanirano je i pretvoreno u urbanu cjelinu - uređeni park sa šetnicom i klupama za odmor. Za zatvoreno odlagalište komunalnog otpada Sarvaš dobivena je lokacijska dozvola za tri faze. Prva faza je sanacija i zatvaranje odlagališta komunalnog otpada. Druga faza se odnosi na izgradnju odlagališta inertnog otpada s reciklažnim dvorištem za građevni otpad. Treća faza je sanacija i zatvaranje odlagališta inertnog otpada. Riješeni su imovinsko - pravni odnosi, ishođena građevinska dozvola za drugu fazu, poveden postupak javne nabave i izvršen dio radova na izgradnji reciklažnog dvorišta.

118

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

4. PROVOĐENJE ZAKLJUČAKA, SMJERNICA, PRIJEDLOGA ZA UNAPRJEĐENJE, PREPORUKA, AKTIVNOSTI ODNOSNO MJERA IZ PRETHODNOG IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU GRADA OSIJEKA

U odnosu na proteklo Izvješće koje obuhvaća kraj 2013. godine, dogodile su se određene promjene u prostorno - planskom i projektnom kontekstu. Posljednje Izvješće o stanju u prostoru Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 9/13) doneseno je prije četiri godine, 2013. godine te sadrži pretežito uopćene i jednostavno prikazane informacije te zaključke. Ipak, navedeni dokument prepoznao je nedostatke postojeće prostorno - planske dokumentacije. Najznačajnije promjene prostorno - planske dokumentacije uključuju pokretanje postupka IV. Izmjena i dopuna PPUG-a, te Izmjene i dopune GUP-a (2014., 2015. i u 2016. pokrenuta je te u 2017. godini okončana izrada Izmjena i dopuna istog) te redefiniranje smjera razvoja Grada kroz novu Strategiju temeljenu na tranziciji Osijeka “od industrijskog do inteligentnog grada” za period 2014. - 2020. godine. Također su donesene Strategija kulturnog razvitka grada Osijeka 2014. - 2020., Strateški plan upravljanja kulturno - povijesnom baštinom grada Osijeka 2016. - 2020. te Akcijski plan energetske učinkovitosti Grada Osijeka 2017. - 2020. Sa svrhom razvoja prometne mreže donesen je Master plan prometnog razvoja Grada Osijeka i Osječko - baranjske županije u 2016 godini. U 2015. godini donesena je Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Prostor Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku - Donji grad“ ("Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 2/15). Godine 2016. pokrenuta je te u 2017. godini okončana izrada Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja središta Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 7/00, 5/02, 6/04 i 3/12, 2/17) te je okončan postupak donošenja Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja osječke Tvrđe ("Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 16/11 i 2/16). U 2014. godini izvan snage su stavljeni sljedeći UPU-i: UPU 1 - Urbanistički plan uređenja područja između željezničke pruge i južne zaobilaznice u Osijeku ("Retfala-jug", I. etapa zapadni dio) ("Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 7/14) te UPU 2 - Urbanistički plan uređenja područja između Južne zaobilaznice i željezničke pruge u Osijeku ("Retfala-jug", II. etapa istočni dio) ("Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 7/14 od 09. svibnja 2014.). Godine 2015. izvan snage je stavljen Provedbeni urbanistički plan stambenog naselja Jug IV Osijek ("Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 11/15), a u 2016. godini Detaljni plan uređenja rekreacijskog centra uz Kupsku ulicu ("Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 5/16). U 2017. godini izvan snage su stavljeni DPU V - Detaljni plan uređenja dijela Industrijske četvrti Osijek ("Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 10/17) i DPU VI - Detaljni plan uređenja kompleksa "Gradski vrt" u Osijeku ("Službeni glasnik" Grada Osijeka broj 10/17). Navedeni dokumenti morali su se usuglasiti s Izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN br. 153/13 i NN br. 65/17) te Izmjenama i dopunama Prostornog plana Osječko - baranjske županije ("Županijski glasnik" 6/16). Izvješće iz 2013. godine također, zbog teškoće u provođenju, predlaže stavljanje van snage prostornih planova nižeg reda, prije svega PUP-ova te DPU-ova i njihovu zamjenu Urbanističkim planovima uređenja. U analiziranom razdoblju svi neprovedivi planovi odlukom Gradskog vijeća stavljeni su van snage te se planira izrada dodatnih UPU-ova za određene prostorne cjeline. Od izrade posljednjeg Izvješća proveden je arhitektonski natječaj za idejno arhitektonsko rješenje Islamskog centra u Osijeku, a pozitivni novitet za prostor Grada je otvaranje Studija arhitekture i urbanizma na Građevinskom fakultetu Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku.

119

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Posljednje Izvješće kao najveće potencijale za razvoj Grada Osijeka navode vodni potencijal rijeke Drave, poljoprivredu i Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku u kontekstu turizma i tranzicije industrijskih prostora. U posljednjih četiri godine izrađene su različite strategije i planovi (različitih razina, od Strategije razvoja grada Osijeka od industrijskog do inteligentnog grada 2014. – 2020. do Strateškog plana upravljanja kulturno - povijesnom baštinom Grada Osijeka 2016. – 2020.) koje predstavljaju kvalitetnu osnovu za razvoj grada u smjeru definiranom tranzicijom industrije u nositelja prostornih promjena (prije svega prenamjenom u turističke i znanstvene svrhe) te revitalizacijom objekata kulturne baštine. Iz analiza je vidljivo kako u Gradu postoji svijest o važnosti Tvrđe za razvoj Osijeka i njegovu baštinu te je od posljednjeg Izvješća izrađeno više konzervatorskih studija te su pripremljeni projekti s planom revitalizacije te značajne urbanističke cjeline i nastavljeno je s izradom konkretnih projekata i zahvata. Izvješćem iz 2013. godine preporučuje se zasnivanje prostornog razvoja Grada Osijeka na obrazovnim, znanstvenim i kulturnim funkcijama za koje se predviđa da će u budućnosti imati vrlo veliki utjecaj na razvoj grada. Godine 2014. potpisan je ugovor u financiranju Tehnološkog parka u suradnji s osječkim Sveučilištem – centra za znanstveno - istraživački rad i poduzetništvo. Godine 2016. godine osnovan je Studij arhitekture i urbanizma pri Građevinskom fakultetu u Osijeku, što je također jedan od projekata unutar razvojne strategije. Gospodarenje otpadom na području Grada Osijeka, u zadnjem Izvješću apostrofirano kao problem i nedovoljno razvijen sustav, planira se poboljšati novim Planom gospodarenja otpadom za razdoblje 2017. - 2022. Na području komunalne opremljenosti naselja nastavljeno je s gradnjom i poboljšanjem biciklističke infrastrukture te se ističe podatak od oko 40 km uređenih staza u Osijeku uz projekt osvjetljenja pristupnih staza pomoću LED rasvjete.

Godine 2013. ostvarena su sredstva iz Kohezijskog fonda Europske Unije za PROJEKT OSIJEK – Poboljšanje vodne infrastrukture Grada Osijeka, koji uključuje izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Osijeka, izgradnju novog i rekonstrukciju dijela postojećeg sjevernog kolektora Grada Osijeka i izgradnju linijskih cjevovoda. Svrha projekta je poboljšanje učinkovitosti, pouzdanosti i kvalitete vodoopskrbe i načina odvodnje, a projekt je trenutno u trećoj fazi koja obuhvaća gradnju objekta za biološko pročišćavanje otpadnih voda s postrojenjem za obradu mulja i bioplinskim postrojenjem za koju je planirani rok kraj 2018. godine.

IV. PREPORUKE ZA UNAPRJEĐENJE STANJA U PROSTORU S PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI

1. POTREBE, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA DALJNJEG ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU GRADA OSIJEKA OBZIROM NA OKOLNOSTI, SEKTORSKA OPTEREĆENJA I IZAZOVE

Rezultati prethodne analize stanja u prostoru iskazuju se definiranjem mogućnosti i ograničenja razvoja te se sukladno tome donose detaljnije smjernice razvoja. Razvojne smjernice ovog Izvješća usklađene su s odredbama iz Prostornog plana uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. (8/05, 50/9, 17A/09 - ispr., 12/10, 12/12), ciljevima i smjernicama Strategije razvoja Grada Osijeka od industrijskog do inteligentnog grada 2014.- 2020., Strategijom razvoja urbane aglomeracije Osijek iz 2016. godine, Strategijom kulturnog razvitka Grada Osijeka 2014. - 2020., Strateškim akcijskim planom obnove osječke Tvrđe 2014. - 2020. godine te Lokalnom razvojnom strategijom LAG-a "Vuka-Dunav" i LAG-a "Baranja" za razdoblje 2014. - 2020., kao i drugim relevantnim podlogama i na razini Županije.

120

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Grad Osijek karakterizira nizinski reljef, vodni resursi, poljoprivredne površine, livade, površine velike krajobrazne vrijednosti te zaštićena prirodna i kulturno - povijesna baština. Očuvana prirodna i kulturna baština s naglaskom na zaštićena nematerijalna kulturna dobra, posebice arheološkoj baštini, čine glavne atraktore u prostoru i nose veliki potencijal u turizmu. Uz navedeno, povoljan geoprometni položaj Grada Osijeka u blizini većih gradova i važnijih cestovnih koridora od međunarodnog, državnog i županijskog značaja, čine osnovu atrakcije destinacije Grada Osijeka te uvjetuju razvoj turizma i ostalih gospodarskih grana na tom području.

Daljnja mogućnost razvoja Grada leži u samom prostoru koji ima nizak udio izgrađenog područja i veliku prirodnu i krajobraznu vrijednost te kulturno - povijesnu baštinu. Kao takav dobra je podloga za izradu i provedbu prostornih planova i ostalih strateških dokumenata, čime se pruža prilika za prostorni razvoj u skladu s održivim razvojem i ekologijom, s naglaskom na ruralni razvoj i turizam te ostale prostorno - razvojne oblike, koji bi zadovoljili potrebe stanovnika ali i posjetitelja. Udruženjem Grada u Lokalnoj akcijskoj grupi, LAG-u "Vuka- Dunav" i LAG-u "Baranja" uspostavlja se suradnja, partnerstvo i povezivanje sa susjednim Gradovima i Općinama, odnosno ruralnim prostorima Europske Unije. Informiranjem i edukacijom lokalnog stanovništva i jedinica lokalnih samouprava može se podići svijest o vrijednosti ruralnog krajobraza, koji čini veći dio teritorija države, pa tako i područja Osječko - baranjske županije te u konačnici Grada Osijeka.

Lokalne akcijske grupe osnovane su s ciljem decentralizacije donošenja odluka, odnosno povezivanja gospodarskog, javnog i civilnog sektora te osmišljavanja strateških ciljeva i prioriteta razvoja određenog ruralnog područja. Program IPARD s pristupom LEADER nudi različite mogućnosti za osmišljavanje, prijavu i realizaciju projekata važnih za ruralni razvoj uz integraciju poduzetništva, a mjera 202 odnosi se na pripremu i provedbu lokalnih strategija ruralnog razvoja (LRS).

Unutar te mjere potrebno je naglasiti veliku važnost i potrebu korištenja alata za upravljanje, zaštitu i planiranje ruralnog prostora, što se postiže primjenom krajobraznog planiranja. U Strategiji ruralnog razvoja RH 2014.-2020. donesenu 2014. godine, kao strateški cilj se navodi očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajobraza i bioraznolikosti, prirodnog i kulturnog naslijeđa.

Izradom krajobrazne tipologije (Krajobrazne osnove) dobiva se uvid u karakteristike ruralnih krajobraza, odnosno stanje, ugroženost, osjetljivost. Studijom valorizacije ruralnog krajobraza vrednuje se ruralni prostor i dobiva model pogodnosti, odnosno plan optimalnog razmještaja određenih tipova djelatnosti na čemu se temelji Strategija prostornog razvoja sa smjernicama.

Kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) financira se politika ruralnog razvoja EU, s ciljem poboljšanja okoliša i krajobraza te kvalitete života u ruralnim područjima. Programom ruralnog razvoja 2014. - 2020. godine definirano je 16 mjera s ciljem povećanja konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima. Kroz LEADER pristup ostvaruje se bottom-up sustav, multi-sektorska suradnja, javno - privatno partnerstvo te se ostvaruju pogodniji uvjeti za život i rad uz razvoj gospodarskih aktivnosti. Uključivanjem privatnog sektora u djelovanje LAG-a, kroz savjetovanje i suradnju, potiče se rast poduzetništva i obrta. Velike su mogućnosti

121

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. putem dodjele bespovratnih sredstava Europske Unije za obrtnike koji njeguju tradicijske zanate i za obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG).

Razvoj Grada Osijeka kao središta Županije i središnjeg naselja određen je prostornim i gospodarskim pogodnostima i ograničenjima. Povoljne karakteristike prostora odnose se na dobar geostrateški položaj (uz Vc cestovni i željeznički koridor te rijeku Dravu), status zračne i riječne luke od međunarodnog i regionalnog značaja, željeznički čvor od regionalnog značaja, bogatu kulturno - povijesnu baštinu, prirodne i krajobrazne vrijednosti, gospodarsku tradiciju, kvalitetno obradivo tlo i druge prostorne čimbenike.

Veliki potencijal i značaj na regionalnoj i nacionalnoj razini ostvaruju daljnji razvoj i uspostava pristaništa i priveza za međunarodna plovila, jačanje riječne državne luke Osijek i rijeke Drave kao međunarodnog plovnog puta, kao i razvoj zračne luke "Osijek - Klisa" 4D kategorije od međunarodnog značaja, te zračne luke "Osijek - Čepin" 2C kategorije, letjelište za poljoprivrednu avijaciju, te planirani heliodrom, uz prateću turističku i ugostiteljsku infrastrukturu.

Ograničenja Grada prvenstveno leže u neriješenim imovinsko - pravnim odnosima i usitnjenosti poljoprivrednih parcela te infrastrukturnoj mreži, koja je u određenim segmentima nezadovoljavajuća. Potrebno je unaprijediti postojeću i osigurati novu prometnu infrastrukturu zajedno sa pješačkim i biciklističkim stazama, autobusnim, tramvajskim i željezničkim prometom. Potrebno je ulaganje u elektro - energetsku mrežu radi unaprjeđenja i/ili rekonstrukcije. Također je potrebno staviti naglasak na korištenje obnovljivih izvora energije te izgradnju građevina za proizvodnju energije koje kao resurs koriste alternativne i obnovljive izvore. Necjelovita plinska mreža trebala bi doživjeti proširenje, kao i vodoopskrbni sustav koji ne obuhvaća sva domaćinstva, a razmatrano je i otvaranje novih crpilišta.

Ispuštanje otpadnih voda u rijeku Dravu iziskuje izgradnju centralnog uređaja za pročišćavanje u Nemetinu, završetak izgradnje Južnog i Sjevernog kolektora te proširenje i unaprjeđenje sustava odvodnje otpadnih voda, kao i uređenje vodotoka i voda.

Usitnjenost poljoprivrednih posjeda otežava komercijalizaciju poljoprivredne proizvodnje, a mnoga poljoprivredna zemljišta napuštaju se u procesu depopulacije i deruralizacije. Navedeni parametri ne idu u prilog razvoju poljoprivrede i ostalih privrednih grana sekundarnog i tercijarnog sektora djelatnosti. Nastavno na nepovoljnu gospodarsku strukturu, ograničavajući faktor također predstavlja nedovoljan broj radnih mjesta i nedovoljna struktura obrazovnih institucija što uvjetuje dnevne i tjedne migracije stanovništva. Može se konstatirati da nepovoljne socio - demografske prilike radi senilizacije stanovništva i napuštanja ruralnih područja čine ograničenja u prostoru. Kako Grad Osijek do sada nije imao povoljne preduvjete razviti se kao turistička destinacija, današnja ograničenja očituju se također u nedovoljno iskorištenom turističkom potencijalu, odnosno nedovoljnim smještajnim kapacitetima.

2. OCJENA IZRADE NOVIH I/ILI IZMJENE I DOPUNE POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA NA RAZINI GRADA OSIJEKA

Za Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/12) izrađene od strane Zavoda za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek donesena je Odluka predstavničkog tijela o izradi plana ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 3/11, 15/11, 4/12) te Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/12) koje je donijelo Gradsko vijeće Grada Osijeka a kojima su utvrđene odrednice za izradu

122

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. izmjena i dopuna PPUG. Temeljni dokument koji se mijenja je Prostorni plan uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. (8/05, 50/9, 17A/09 - ispr., 12/10). Osnovni ciljevi i programska polazišta Izmjena i dopuna PPUGO-a na području obuhvata su: - usklađivanje PPUGO-a sa PPOBŽ-om (uz usklađivanje sa zakonom, svim novim i posebnim propisima), - proširenje granica građevinskog područja naselja Osijek (na lokacijama Rastanci, uz zračnu luku "Osijek - Čepin" i Zapadno predgrađe kućni brojevi 23-30), - korekcija granica izdvojenih građevinskih područja odlagališta Lončarica Velika, Sarvaš i Nemetin, - preispitivanje odredbi za provođenje sukladno članku 3. Odluke (preispitati odredbe za provođenje koje se odnose na izgradnju i rekonstrukciju obiteljskih kuća, omogućiti rekonstrukciju izgrađenih prometnica unutar postojećih koridora ulica te preispitati dodavanje najveće širine kolnog pristupa), - omogućavanje kvalitetnih rješenja koja će ponuditi provedbeni planovi užeg područja, na osnovu provedenih analiza prostora (prometna rješenja) tijekom izrade tih planova, - preispitivanje potrebe izrade DPU-ova za potrebe provedbe urbane komasacije i UPU- a temeljem ZPUG-a, - preispitivanje mogućnosti legalizacije dugogodišnjih sportskih pristaništa na desnoj obali rijeke Drave, - očuvanje vizura grada Osijeka (planiranje izgradnje mostova na rijeci Dravi na za to prikladnim lokacijama), - preispitivanje namjene planske oznake „Š1“ – gospodarska šuma i usklađenje plana s granicama šumsko - gospodarskog područja RH prema zahtjevima Hrvatskih šuma d.o.o.

U Odluci o dopuni Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 4/12) navodi se proširenje građevinskog područja naselja Osijek na k.č.br. 10550/8, 10550/11, 10550/50 i dio k.č.br. 10548 sve oranice, vlasništvo RH, na dio k.č.br. 10550/38, u površini cca 1,3 ha, vlasništvo Poljoprivrednog instituta te na k.č.br. 10520 upisanu kao Društveno vlasništvo s pravom korištenja u korist Poljoprivrednog instituta, sve k.o. Osijek, ukupne površine cca 21 ha i izmjena postojeće namjene površina iz „P1“ osobito vrijedno obradivo tlo u namjenu „IS“ površine infrastrukturnih sustava. Temeljem odredbi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Osijeka iz 2012. godine, donesene su Izmjene i dopune GUP-a. Za Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 2/17) izrađene od strane Jurcon projekt d.o.o. i Urbanističkog zavoda Grada Zagreba d.o.o. donesena je Odluka predstavničkog tijela o izradi plana ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 2/16) te Odluka gradskog vijeća o donošenju plana ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 2/17) kojima su utvrđene odrednice za izradu izmjena i dopuna GUP-a. Temeljni dokument koji se mijenja je Generalni urbanistički plan Grada Osijeka, a obuhvat Izmjena i dopuna jednak je obuhvatu do tada važećeg GUP-a ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 5/06, 12/06 - ispr., 1/07 - ispr., 12/10, 12/11, 12/12, 2/13 - ispr., 4/13 - ispr., 7/14 i 11/15). Osnovni cilj ovih izmjena i dopuna GUP-a je stvaranje pretpostavki za daljnji urbani, prometni, ekonomski i gospodarski razvoj Grada Osijeka. Razlozi za pokretanje izmjena i dopuna GUP-a su: - preispitivanje mogućnosti prenamjene prostora planom predviđenih za izgradnju javnih sadržaja u dijelu plana gdje je javna investicija planirana na zemljištu u vlasništvu trećih (pravnih i fizičkih) osoba - preispitivanje planiranih prometnih koridora i rezervnog prostora kada su isti planirani na zemljištu u vlasništvu trećih osoba (pravnih i fizičkih), a ne u vlasništvu jedinice

123

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

lokalne samouprave (JLS), Republike Hrvatske (RH) i/ili javnopravnih tijela kojih je osnivač ili vlasnik RH uz uvažavanje studijskih rješenja predloženih Prostorno - prometnom studijom prometnog sustava grada Osijeka sa širim okruženjem uključivo utvrđivanje optimalnog rješenja u slučajevima gdje su predmetnom studijom predložena alternativna rješenja - usklađivanje odredbi za provođenje sa Zakonom koji se odnose na GUP-om grada Osijeka propisanu obvezu provedbe javnih natječaja za odabir idejnog rješenja za zgrade i druge zahvate u prostoru javne i društvene namjene i onih koji se odnose na odabir stručnih rješenja kao podloge za izradu urbanističkih planova uređenja - druge izmjene koje se pokažu potrebnima i opravdanima kroz analizu prostora pri izradi izmjena i dopuna plana odnosno koje mogu proizaći kao posljedica navedenih izmjena.

Važećim GUP-om i planovima užeg područja propisuje se obveza provođenja javnog urbanističko - arhitektonskog natječaja za odabir idejnog rješenja novih javnih i društvenih zgrada površine iznad 5000 m² u zonama javne i društvene namjene te kada su investicija Grada te za gradnju na zemljištu u vlasništvu Grada. Za pojedine UPU-e može se izraditi više varijantnih rješenja od strane jednog ili više izrađivača, odnosno provesti javni natječaj, što je obvezno za UPU bivše ljevaonice (UPU 9) i UPU bivše "Tvornice žigica" (UPU 8).

Usporedbom relevantnih podataka iz važećeg PPUGO-a i važećeg GUP-a, donosi se sljedeće: a. Prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO) - Park prirode Kopački rit - na snazi - Rekreacijsko područje Drava - obaveza donošenja b. Generalni urbanistički plan (GUP) – izmjene i dopune - na snazi c. Urbanistički plan uređenja (UPU) - UPU 1 - Urbanistički plan uređenja područja između željezničke pruge i južne obilaznice u Osijeku („Retfala-jug“, I. etapa zapadni dio) – Plan izvan snage - UPU 2 - Urbanistički plan uređenja područja između Južne obilaznice i željezničke pruge u Osijeku („Retfala – jug“ – II. etapa istočni dio) – Plan izvan snage - UPU 3 - Urbanistički plan uređenja područja između Južne obilaznice i „S“ ceste u Osijeku – Plan na snazi - UPU 4 - Urbanistički plan uređenja „Prostora sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku - Donji grad“ – Plan na snazi - UPU 5 - UPU središta Osijeka – Plan na snazi - UPU 6 - UPU osječke Tvrđe – Plan na snazi - UPU 7 - Urbanistički plan uređenja prostora Jug IV - obaveza donošenja - UPU 8 - Urbanistički plan uređenja prostora bivše „Tvornice žigica“ - obaveza donošenja - UPU 9 - Urbanistički plan uređenja prostora bivše ljevaonice - obaveza donošenja - UPU - Urbanistički plan uređenja sportsko - rekreacijskog kompleksa "Gradski vrt" u Osijeku – pokrenuta izrada istog - UPU 19 - Urbanistički plan uređenje dijela naselja Višnjevac - obaveza donošenja d. Detaljni plan uređenja (DPU) - DPU I – Detaljni plan uređenja Industrijska četvrt Zapad (urbana komasacija) – Plan na snazi - DPU II – Detaljni plan uređenja bloka omeđenog Istarskom, Vukovarskom, Trpimirovom Ulicom - Plan na snazi - DPU III – Detaljni plan uređenja „Uske njive“ Osijek – Plan izvan snage

124

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

- DPU IV – Detaljni plan uređenja rekreacijskog centra uz Kupsku ulicu – Plan izvan snage - DPU V – Detaljni plan uređenja dijela Industrijske četvrti u Osijeku – Plan izvan snage - DPU VI – Detaljni plan uređenja sportsko – rekreacijskog kompleksa „Gradski vrt“ u Osijeku – Plan izvan snage - DPU VII – Detaljni plan uređenja Industrijska četvrt Jug – Plan na snazi - DPU VIII – Detaljni plan uređenja prostora „Luka – Donji grad“ u Osijeku – Plan na snazi - DPU IX – Detaljni plan uređenja prostora „Tehnika-beton“ – Plan na snazi - DPU X – Detaljni plan uređenja područja „Retfala - jug“ (urbana komasacija) - Plan na snazi - DPU XI – Detaljni plan uređenja područja uz Sljemensku i Snježničku ulicu (urbana komasacija) - Plan na snazi - DPU XII – Detaljni plan uređenja naselja uz Jablaničku ulicu u Osijeku (urbana komasacija) - Plan na snazi - DPU XIII - Detaljni plan uređenje dijela naselja Tenja (urbana komasacija) - obaveza donošenja

U 2017. godini Gradsko vijeće Grada Osijeka donijelo je Odluku o stavljanju izvan snage Detaljnog plana uređenja dijela Industrijske četvrti u Osijeku ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 10/17) i Odluku o stavljanju izvan snage Detaljnog plana uređenja kompleksa "Gradski vrt" u Osijeku ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 10/17).

U tijeku je izrada Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Osijeka, zatim izrada Nacrta Urbanističkog plana uređenja kompleksa "Gradski vrt" u Osijeku te izrada Koncepta mreže javnih sportskih građevina Grada Osijeka u svrhu stručne podloge za izradu Urbanističkog plana uređenja kompleksa "Gradski vrt" u Osijeku.

Zakonom o prostornom uređenju (NN br. 153/13, 65/17) Detaljni plan uređenja (DPU) prestaje biti važeći kao prostorno - planski dokument nižeg reda. Slijedom navedenog, DPU XIII Detaljni plan uređenja dijela naselja Tenja (urbana komasacija) potrebno je donijeti na razini UPU-a - Urbanistički plan uređenja dijela naselja Tenja (UPU III). Gradsko vijeće Grada Osijeka ima ovlasti, ukoliko se ukaže potreba, donijeti odluku o izradi sljedećih Izmjena i dopuna PPUG-a Osijeka, GUP-a ili UPU-a te određenih konzervatorskih, krajobraznih, demografskih i drugih stručnih podloga za područja koja nisu utvrđena PPUG- om, GUP-om niti planirana prethodnim i ovim Izvješćem o stanju u prostoru Grada Osijeka.

Koraci izrade, obaveze dionika, odnosno procedura izrade, donošenja i provedbe prostornih planova te urbanističkih planova uređenja utvrđeni su Zakonom o prostornom uređenju (NN br. 153/13, 65/17).

Ovim Izvješćem se predlaže izrada dokumenata koji prvenstveno služe kao stručna podloga pri izradi ili izmjenama i dopunama prostorno – planske dokumentacije, u odnosu na razvoj cjelokupnog područja Grada Osijeka kroz element zaštite prostora. Navedeno se odnosi na prirodne resurse i krajobrazne vrijednosti, prepoznate iznimne krajobraze, kulturna dobra (baštinu), odnosno prirodnu te materijalnu i nematerijalnu kulturno - povijesnu baštinu. Također je nužno uskladiti svu prostorno - plansku dokumentaciju međusobno te u korelaciji s razvojnom i zaštitnom dokumentacijom iz razloga nepodudaranja određenih podataka i navođenja činjenica.

125

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Nužno je izraditi sljedeće dokumente:

- Krajobrazna osnova (Atlas krajobraza)

Izradom dokumenta kao stručne podloge za daljnju izradu vrednovanja krajobraza te ostalu prostorno - plansku dokumentaciju svih razina dobiva se uvid u karakteristike ruralnih krajobraza, odnosno stanje, ugroženost i njihovu osjetljivost. Izrađuju se tipologija krajobraza, registar svih dobara i vrijednosti Grada Osijeka, a uz vrednovanje krajobraza donose se i smjernice za razvoj i zaštitu u skladu s propisima EU i razvojnim dokumentima RH te se formira registar Iznimnih kulturnih krajobraza koji doprinosi atraktivnosti Grada Osijeka i razvoju turizma. Izrada Atlasa krajobraza predstavlja multidisciplinarnu osnovu koja povezuje i promišlja sve resurse u prostoru i na sveobuhvatan, interdisciplinaran način donosi smjernice i viziju budućeg razvoja. Kroz metodologiju izrade Atlasa krajobraza propituje se mogućnost razvoja različitih djelatnosti (turizma) u svrhu očuvanja i zaštite područja, ali i njegovog razvoja.

- Studija i strategija Zelene infrastrukture

Strategiju Zelene infrastrukture definira Strategija za biološku raznolikost 2020. s ciljem očuvanja i obnove bioraznolikosti te funkcioniranja ekosustava u EU do 2020. godine. Obuhvaća sve otvorene/zelene površine užeg i šireg područja Grada i veže se uz plavu infrastrukturu rijeka, jezera i drugih vodotoka. Kroz dokument definira se vizija i pokazuje način njene realizacije kroz jasne smjernice i preporuke za inicijative i projekte održivog upravljanja i unaprjeđenja krajobraza. Strategija se veže uz ostale lokalne strateške inicijative koje se fokusiraju na turizam i događanja, sport, odmor i rekreaciju, zaštitu prirode i krajobraza, edukaciju, ekološku poljoprivredu i dr.

3. PREPORUKE PRIORITETNIH AKTIVNOSTI I MJERA ZA UNAPRJEĐENJE PROSTORNOG RAZVOJA GRADA OSIJEKA

Smjernice razvoja ogledaju se kroz utvrđivanje ciljeva, prioriteta i mjera, koji su nastali kao rezultat analize stanja u prostoru i nalaze se u skladu s razvojnim strateškim dokumentima na razini Županije i Grada. Detaljna razrada i utvrđivanje ciljeva, prioriteta i mjera obavezan je sastavni dio dokumenta Strategija razvoja grada, kao temeljnog dokumenta za utvrđivanje i provedbu gospodarskog i društvenog razvoja.

Definiranjem dugoročnih ciljeva postavljaju se prioriteti, a mjere pomažu kao model pri njihovoj realizaciji. Sukladno tome, određena su četiri dugoročna cilja, trinaest prioriteta i niz mjera, koji će zajedno dati smjernice za razvoj Grada Osijeka u narednom razdoblju.

Projekcija Grada Osijeka za razdoblje do 2020. godine odnosi se na prelazak Grada na korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, povećanju obrazovne strukture, povećanju konkurentnosti gospodarske proizvodnje, kako bi se stvorili uvjeti kvalitetnog življenja, spriječilo iseljavanje naročito mladih, smanjila stopa nezaposlenosti, loša obrazovna struktura te niska stopa proizvodnje.31

31 Strategija razvoja Grada Osijeka od industrijskog do inteligentnog grada 2014. - 2020. godina ( „Službeni glasnik“Grada Osijeka br. 2/15)

126

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 69 - Pregled strateških ciljeva i prioriteta Grada Osijeka

STRATEŠKI CILJ 1 RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŽIVOG GOSPODARSTVA Prioritet 1.1. Jačanje poduzetničke infrastrukture Mjera 1.1.1. Tehnološki razvoj MSP-a i obrta te poticanje inovacija Mjera 1.1.2. Jačanje ljudskih potencijala u MSP-u i obrtništvu Mjera 1.1.3. Privlačenje domaćih i stranih investitora Prioritet 1.2. Razvoj turizma, inovativne turističke ponude i destinacije Mjera 1.2.1. Institucionalna potpora razvoju turističke djelatnosti Mjera 1.2.2. Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma Mjera 1.2.3. Jačanje konkurentne turističke ponude Prioritet 1.3. Održivi razvoj poljoprivrede Mjera 1.3.1. Održivo korištenje poljoprivrednog zemljišta Mjera 1.3.2. Poticanje ekološkog uzgoja i proizvodnje Mjera 1.3.3. Izgradnja i modernizacija poljoprivredne infrastrukture Mjera 1.3.4. Poticanje modernizacije poljoprivrednih gospodarstava

UNAPRJEĐENJE INFRASTRUKTURNE MREŽE I UVJETA STRATEŠKI CILJ 2 ŽIVLJENJA Prioritet 2.1. Razvoj prometne i komunalne (javne) infrastrukture Mjera 2.1.1. Izgradnja i unaprjeđenje prometne infrastrukture Mjera 2.1.2. Izgradnja i unaprjeđenje komunalne infrastrukture i javnih površina Mjera 2.1.3. Uređenje javnih površina Mjera 2.1.4. Planiranje prostornog razvoja s ciljem podizanja komunalnog standarda Prioritet 2.2. Razvoj poslovne i turističke infrastrukture Mjera 2.2.1. Izgradnja i unaprjeđenje poslovne infrastrukture Mjera 2.2.2. Izgradnja i unaprjeđenje javne turističke infrastrukture Prioritet 2.3. Razvoj društvene infrastrukture Mjera 2.3.1. Izgradnja i unaprjeđenje obrazovne i kulturne infrastrukture Mjera 2.3.2. Izgradnja i unaprjeđenje zdravstvene i socijalne infrastrukture Mjera 2.3.3. Izgradnja i unaprjeđenje opće i sportske infrastrukture

ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVO GOSPODARENJE STRATEŠKI CILJ 3 PRIRODNOM I KULTURNOM BAŠTINOM Prioritet 3.1. Održivo upravljanje prirodnim resursima, krajobraznim vrijednostima i prirodnom baštinom Mjera 3.1.1. Zaštita okoliša, krajobraznih vrijednosti i prirodnih resursa te unaprjeđenje stanja okoliša Mjera 3.1.2. Povećanje atraktivnosti prirodne baštine i krajobraznih vrijednosti Prioritet 3.2. Održivo upravljanje kulturnim resursima i kulturnom baštinom Mjera 3.2.1. Zaštita, valorizacija, obnova i revitalizacija kulturne baštine Mjera 3.2.2. Unaprjeđenje i razvoj novih turističkih proizvoda temeljenih na kulturnoj baštini Prioritet 3.3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije Mjera 3.3.1. Promicanje i uvođenje energetski učinkovite infrastrukture u javnom i privatnom vlasništvu Prioritet 3.4. Unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom Mjera 3.4.1. Sanacija divljih, zatvaranje i sanacija zatvorenih odlagališta otpada Mjera 3.4.2. Poboljšanje sustava gospodarenja otpadom i odvojenog sakupljanja komunalnog otpada Mjera 3.4.3. Edukacija stanovništva, poslovnih subjekata, djece i mladih

127

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

STRATEŠKI CILJ 4 VISOKI DRUŠTVENI STANDARD I SOCIJALNA KOHEZIJA Prioritet 4.1. Razvoj ljudskih potencijala Mjera 4.1.1. Razvoj formalnog obrazovanja Mjera 4.1.2. Razvoj neformalnog obrazovanja (cjeloživotnog) Mjera 4.1.3. Poticanje obrazovanja Prioritet 4.2. Unaprjeđenje kvalitete života u zajednici Mjera 4.2.1. Unaprjeđenje sportsko - rekreacijskih sadržaja Mjera 4.2.2. Unaprjeđenje kvalitete kulturnih i društvenih sadržaja Mjera 4.2.3. Razvoj i poboljšanje zdravstvenog sustava i socijalnih usluga Prioritet 4.3. Jačanje društvene odgovornosti Mjera 4.3.1. Unaprjeđenje partnerstva i suradnje Mjera 4.3.2. Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva Mjera 4.3.3. Razvoj učinkovitog modela suradnje civilnog s ostalim sektorima

STRATEŠKI CILJ 1: Razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva

Razvoj konkurentnog gospodarstva temeljenog na ekološkoj, socio - kulturnoj, ekonomskoj i tehnološkoj održivosti, definira se kroz 3 prioriteta i obuhvaća važne gospodarske čimbenike: poduzetnike i obrtnike, industriju, turizam i poljoprivredu, koji su generatori razvoja poduzetništva, stvaranja novih usluga i poboljšanja postojećih, otvaranja novih radnih mjesta, poticanja obiteljskih gospodarstava, razvoja proizvoda i dr.

Na široj razini obuhvata Osječko - baranjska županija izdala je "Katalog poduzetničkih zona Osječko - baranjske županije" s pregledom svih postojećih poduzetničkih zona u RH i onih u pripremi s ciljem poticanja ulaganja u poduzetničke zone kao jezgre gospodarskog razvitka te upoznavanja poduzetnika s mogućnostima poslovanja. Uz glavni cilj osiguravanja prostora i infrastrukturnog opremanja zona za brži rast i razvoj Županije i Grada Osijeka sadrži podciljeve: - kreiranje novih radnih mjesta - racionalizacija korištenja resursa (prostor, energija, infrastruktura) - veća efikasnost proizvodnih procesa - povećanje prihoda jedinica lokalne samouprave - ravnomjeran razvoj Županije disperzijom gospodarskih sadržaja stvaranjem novih poduzetničkih zona - porast izvoza - angažiranje građevinske operative u opremanju zona - poticanje bolje iskorištenosti prirodnih resursa - uključivanje prirodne i kulturne vrijednosti u gospodarski razvoj.32

32 Plan razvoja poduzetničkih zona na području Osječko- baranjske županije za razdoblje od 2013. do 2017. godine

128

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Prioritet 1.1. Jačanje poduzetničke infrastrukture

Konkurentno poduzetništvo očituje se kroz izgradnju poslovne infrastrukture, otvaranje i ulaganje u opremanje poduzetničkih i gospodarskih zona, ali i kroz poticanje inovacija i tehnološki razvoj malog i srednjeg poduzetništva te industrije i obrta koji u Osijeku imaju dugu tradiciju. Važno je već na razini prostornog planiranja osigurati područja poduzetničkih zona, a zatim i osigurati funkcionalnost i održivost istih uz potpuno infrastrukturno opremanje svih postojećih i planiranih zona. Navedeno će doprinijeti postizanju pozitivnih ekonomskih učinaka na gospodarstvo, jačanju konkurentnosti te otvaranju novih radnih mjesta. Potrebno je stvoriti mogućnosti za osnivanje tehnoloških parkova i poduzetničkih inkubatora kao prostora generiranja znanja, inovativnosti, prototipova, odnosno gospodarskog razvoja. Važno je povećati broj poduzetničkih pothvata kroz angažiranje potpornih institucija te povećati broj rastućih poduzeća kroz javno - privatno partnerstvo i u suradnji s potpornim institucijama. Potrebno je osigurati jačanje ljudskih potencijala, privlačenje domaćih i stranih investitora, financijske olakšice i poticanje mladih poduzetnika, olakšavanje i ubrzavanje te pojeftinjenje administracije, kao i povećanje dostupnosti financijskih sredstava poduzetnicima i obrtnicima kroz nacionalne i EU fondove. Važno je poticanje socijalnog poduzetništva u vidu zadrugarstva, osnivanja klastera, međusobnog povezivanja i suradnje između gospodarskih subjekata te prema kupcima na području Grada, kao i na širem području LAG-a Vuka-Dunav i LAG-a Baranja, Županije, RH i šire. Potrebno je osigurati niz kvalitetnih obrazovnih programa koji doprinose unaprjeđenju znanja i kompetencija menadžera, poduzetnika i zaposlenika, a time i većoj učinkovitosti poslovanja, inovativnosti pristupa te konkurentnosti gospodarskih subjekata. Stoga je vrlo važno omogućiti sinergijsko djelovanje obrazovnih institucija, lokalne samouprave i poslovnog sektora na razvoj poduzetničke infrastrukture.

Sve navedeno će doprinijeti postizanju pozitivnih ekonomskih učinaka na gospodarstvo, jačanju konkurentnosti, proizvodnji kvalitetnih proizvoda s naglaskom na tradiciji i lokalnih proizvoda s dodanom vrijednošću, pružanju kvalitetnih usluga te prepoznavanju Grada Osijeka kao poželjnog odredišta za poslovno investiranje. Na razini Grada treba djelovati u smjeru 'pametnog grada' i digitalizacije temeljnih usluga te integraciji 'pametnih' tehnologija, odnosno nastavka ispunjavanja kriterija za mogućnost stjecanja Certifikata o povoljnom poslovnom okruženju – BFC certifikata.

Prioritet 1.2. Razvoj turizma, inovativne turističke ponude i destinacije

Razvijena turistička djelatnost trebala bi povezivati gospodarstvo, prirodne resurse, krajobrazne vrijednosti i kulturno - povijesnu baštinu u kvalitetnu turističku ponudu te doprinijeti zapošljavanju i samozapošljavanju. Grad Osijek sadrži sve preduvjete za kvalitetan razvoj održivog turizma, što se očituje u brojnim prirodnim i kulturnim znamenitostima (baštini), povijesnom kontekstu Grada, uređenim javnim i zelenim površinama, gastronomskim posebnostima i dr., no turistički identitet i ponuda su nedovoljno izraženi i prepoznati na domaćem i vanjskom tržištu. Potrebno je poticati razvoj selektivnih oblika turizma koji bi sinergijski zaokružili i upotpunili turističku ponudu, kao i suradnju između javnog i privatnog sektora te povezanost između sektora poljoprivrede i turizma (ruralni turizam, eko turizam, zeleni turizam i dr.). Potrebno je izraditi stratešku plansku dokumentaciju razvoja turizma, osigurati jačanje i razvoj institucija turističkog sektora, poticati i ojačati rad turističke zajednice, udruživanje, edukaciju, razvoj novih turističkih proizvoda, produljenje sezone, povećanje smještajnih kapaciteta, kao i ostale aktivnosti jačanja konkurentnog turizma. Konkurentnosti i jačanju održivog turizma također će

129

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. doprinijeti promocija i marketinške aktivnosti usmjerene na informiranje i privlačenje turista temeljem kvalitetne, cjelokupne, inovativne i jedinstvene turističke ponude.

Grad Osijek s partnerima (TZ, susjedni gradovi i općine, međunarodna suradnja i dr.) priprema i provodi projekte koji doprinose razvoju turizma, a vežu se uz obnovu i uređenje stare gradske jezgre, stvaranje novih kulturnih i tradicijskih atrakcija, sportsko - rekreacijske aktivnosti i drugo.

Uz postojeće vrijednosti i atrakcije (Tvrđa, kruzing luka, secesijska arhitektura, muzeji i galerije, parkovi, kampus i dr.) potrebno je razvijati i unaprjeđivati postojeće oblike turizma te isti vezati s drugim oblicima selektivnog turizma: kulturni, sportsko - rekreacijski, ruralni, lovni turizam, wellness, edukacijski, eko turizam, cikloturizam, enogastronomski, foto turizam i dr. Potrebno je omogućiti razvoj, otvaranje i uređenje turističko - rekreacijskih zona, unaprijediti lovni turizam, kamping turizam i druge oblike. Razvoj izletničkog, zdravstvenog i edukacijskog turizma potrebno je temeljiti na prirodnoj baštini, odnosno krajobraznim vrijednostima, te iste povezati s razvojem kulturnih i povijesnih turističkih programa temeljenih na bogatoj kulturnoj, arheološkoj i sakralnoj baštini. Sukladno povećanju i promociji te konkurentnosti turističke ponude, potrebno je izgraditi adekvatnu turističku infrastrukturu, odnosno povećati broj i kvalitetu smještajnih kapaciteta (hoteli, moteli, hosteli, apartmanski smještaj, integralni i difuzni hoteli 33 smještaj na gospodarstvima (OPG-ima), bike & bed smještaj, kampiranje i dr.) te produžiti turističku sezonu.

*Integralni hotel (udruženi) hotel je objekt u kojem ugostitelj pruža usluge smještaja i doručka u zajedničkim sadržajima, svojim ugostiteljskim objektima i/ili objektima drugih ugostitelja i/ili iznajmljivača, koji su prethodno ishodili rješenje, odnosno funkcionalna cjelina u tri ili više građevina i/ili dijelova građevina na području jednog naselja.

*Difuzni hotel je objekt u kojem se gostima pružaju usluge smještaja i doručka, odnosno funkcionalna cjelina koju čine tri i više građevina i/ili dijelova građevina uklopljenih u lokalnu sredinu i način života na području jednog naselja. Difuzni hotel mora biti u pretežito starim, tradicijskim, povijesnim, ruralno-urbanim strukturama i građevinama, uređen i opremljen na tradicijski način.

Također je važno razvijati marketing, promociju i identitet Grada Osijeka kao atraktivne destinacije. Prezentaciju turističke ponude moguće je osnažiti kartografijom i mapiranjem te geovizualizacijskim prikazima biciklističkih i drugih sportsko - rekreacijskih i tematskih staza ili određenih područja. Svu plansku, stratešku dokumentaciju, projekte i inicijative potrebno je uskladiti s drugim planskim dokumentima na razini Županije i Grada te vezati za domaće i EU fondove.

33 Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli, NN BR 56/16

130

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Na području Grada Osijeka također postoji mogućnost organiziranja gore navedenih oblika smještaja povezanih s ruralnim, lovnim i ostalim oblicima turizma te drugim prostornim i sadržajnim atraktivnostima. Isti doprinose poboljšanju smještajnih kapaciteta, produžetku turističke sezone te povezivanju turista, dionika vlasnika i jedinice lokalne samouprave. Potrebno je vršiti edukaciju od strane Grada Osijeka i poticanje organizacije integralnih i difuznih hotela.

Prioritet 1.3. Održivi razvoj poljoprivrede

Potrebno je unaprijediti poljoprivrednu infrastrukturu, proizvodnju te utjecati na restrukturiranje i povećanje broja poljoprivrednih gospodarstava. Važno je poticati ruralni razvoj te osigurati održivi razvoj poljoprivrede kao važnog ekonomskog resursa i gospodarskog generatora, poticati ekološki uzgoj uz primjenu ekoloških (permakulturnih, bioloških, biodinamičkih) načela u proizvodnji hrane, ekstenzivnu poljoprivredu i ispašu, uzgoj autohtonih i lokalnih vrsta i sorti kako bi se razvila, zaštitila i promovirala izvorna gastro - enološka ponuda i dr. Potrebno je poticati obitelji na vlastiti organski uzgoj hrane te veće proizvođače koji plasiraju proizvode na tržište u okvirima ekološke poljoprivrede. Potrebno je raditi na ulaganju u nove tehnologije (procese rada) u poljoprivredi koji ne smanjuju kvalitetu hrane i ne dovode do pojave rizika za okoliš, zdravlje ljudi i životinja, zatim na povećanju proizvodnje i plasmana te brendiranju poljoprivrednih proizvoda.

Unatoč problemima prilično zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, usitnjenosti posjeda, nedovoljne iskorištenosti poljoprivrednih parcela, nerazvijenog tržišta, nepovezanosti proizvođača i potrošača i dr., područje Grada Osijeka obiluje značajnim prirodnim resursima (vrijedno tlo, povoljna klima, vodotoci, izvori i dr.), što čini preduvjet razvoja svih grana poljoprivrede: ratarstva, povrtlarstva, voćarstva, vinogradarstva, stočarstva, pčelarstva. Ulaganjem u poljoprivredu, njenim povezivanjem sa sektorom turizma i edukacijom, poticanjem poljoprivredne proizvodnje, okrupnjavanjem posjeda, rješavanjem imovinsko - pravnih odnosa, poticanjem zadrugarstva, umrežavanjem poljoprivrednih proizvođača i promicanjem organizacije lanaca opskrbe hranom i dr., može se intenzivirati poljoprivreda na način da postane jedan od nosioca razvoja prostora te generator stvaranja novih radnih mjesta.

Održivo gospodarenje tlom očituje se kroz doprinos tlu (umjesto neprestanog iscrpljivanja) metodama kompostiranja i vraćanja humusne tvari u tlo, remineralizacije, vraćanja bioraznolikosti, pohrane CO2 i drugim metodama, što bi trebalo doprinijeti razvoju zdrave lokalne proizvodnje. Održiva poljoprivreda omogućit će konkurentniju proizvodnju (učinkovitije korištenje mehanizacije i smanjenje troškova proizvodnje, smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i dr.) te lakši nastup na tržištu, što će posljedično dovesti do manjeg iseljavanja ljudi te integriranje i jačanje ruralnih područja. Potrebno je poticati mlade poljoprivrednike, udruživanje i osnivanje zadruga i klastera, Zelene tržnice, Zelene košarice, edukaciju poljoprivrednika i stanovništva o ekološkim metodama i permakulturnim načelima uzgoja, kao i razvoj pilot projekata, ekoloških centara, održivih inkubatora i dr., a projekte i inicijative vezati za domaće i EU fondove – aktualni strukturni fondovi - Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. Treba težiti osnaživanju te povećanju učinkovitosti i održivosti poljoprivrednih gospodarstava kroz smanjenje troškova proizvodnje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda, jačanju kvalitete i inovativnosti poljoprivrednih proizvoda te ekološkom pristupu. Ukoliko se ukaže potreba za dodatnim gradskim vrtovima (postojeći urbani vrt na lokaciji JUG II "Rastanci" na pov. 50 m²), potrebno je osigurati prostor za iste.

131

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

STRATEŠKI CILJ 2: Unaprjeđenje infrastrukturne mreže i uvjeta življenja

Razvoj komunalne, prometne i društvene infrastrukture usko se vezuje uz kvalitetno i sveobuhvatno (integrirano) prostorno planiranje i nužan je za učinkovito i konkurentno gospodarstvo te privlačenje novih investicija i potrebno ga je temeljiti na načelima održivog razvoja. Pri planiranju razvoja infrastrukture potrebno je prethodno ispitati karakteristike postojećih koridora, s ciljem njihovog poboljšanja i čim većeg iskorištenja, a ukoliko se grade novi infrastrukturni pravci, potrebno ih je planirati na način da stvaraju najmanji mogući negativni utjecaj na okoliš.

Prioritet 2.1. Razvoj prometne i komunalne (javne) infrastrukture

Ovim prioritetom obuhvaćeno je poboljšanje (modernizacija, rekonstrukcija) postojećih prometnih pravaca na području Grada te izgradnja nove prometne infrastrukture (poboljšanje cestovnog, biciklističkog, autobusnog, tramvajskog prometa), zatim rekonstrukcija, izgradnja i unaprjeđenje sustava vodoopskrbe i odvodnje, te upravljanje otpadnim vodama kroz sakupljanje, pročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda, odnosno dovršetak aktualnih projekata Projekt Osijek - Projekt poboljšanja vodokomunalne infrastrukture Grada Osijeka i Projekt Osijek 3 - Rekonstrukcija i izgradnja vodovoda i kanalizacije u Crkvenoj, Lađarskoj i dijelu Kišpatićeve ulice u Osijeku i drugih, kao i unaprjeđenje sustava javne rasvjete, javnih površina i okoliša i dr.

Grad Osijek dobro je prometno povezan i nalazi se na povoljnom geostrateškom položaju, no potrebno je modernizirati i poboljšati prometnu infrastrukturu, osigurati asfaltiranje makadamskih cesta, odnosno uređenje nerazvrstanih cesta na području Grada, izgraditi nove funkcionalne cestovne pravce te osigurati dovoljan kapacitet javnih parkirališta.

Također je važno nastaviti izgradnju i poboljšanje mreže biciklističkih staza uz uspostavu odmorišta za bicikliste s potrebnom biciklističkom servisnom opremom te uložiti u unaprjeđenje pješačkih komunikacija, tematskih staza i vidikovaca.

Također je potrebno poboljšanje autobusnog prometa i uređenje te opremanje autobusnih stajališta, kao i poboljšanje tramvajskog prometa. Potrebno je unaprijediti i modernizirati sustav željezničkog te riječnog prometa koji su od međunarodnog značaja. Potrebno je izvršiti izgradnju i rekonstrukciju južne obale Luke Osijek što će doprinijeti modernizaciji luke, povećanju pretovarnih kapaciteta te povećanju količine tereta, a u 2017. godini ugovorena je izgradnja terminala za pretovar rasutih tereta u Luci Osijek. Također je potrebno ostvariti integraciju zračne, željezničke, riječne i cestovne infrastrukture.

Nužno je uložiti u kvalitetno planiranje i uređenje, rekonstrukciju te kontinuirano poboljšanje javnih prostora: parkova, trgova, dječjih igrališta, sportsko - rekreacijskih površina, drvoreda, kupališta, edukativnih i tematskih staza, groblja i drugih elemenata zelene infrastrukture Grada. Potrebno je izraditi inventar krajobraza (Atlas krajobraza) i Strategiju zelene infrastrukture kako bi se cjelovito sagledalo prostorne potencijale i pružilo adekvatne smjernice za daljnje upravljanje i korištenje sastavnica zelene infrastrukture.

Osnovni cilj je osigurati kvalitetnu i trajnu opskrbu vodom svih domaćinstava uz zaštitu izvorišta i osiguranje kvalitete vode te adekvatno upravljanje vodovodnom i kanalizacijskom mrežom. Potrebno je omogućiti uvođenje sustava odvodnje za sva domaćinstva, što se odnosi

132

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. na razdjelni sustav odvodnje – odvojeno odvođenje oborinske i otpadnih voda. Također je nužno osigurati uređaj za pročišćavanje pri ulijevanju otpadnih voda u rijeku Dravu, kao i zaštititi sva izvorišta, vodotoke i podzemne vode. Projekti u tijeku nalažu izgradnju cjevovoda vodoopskrbe i kanalizacije uz upravljački sustav, izgradnju i rekonstrukciju sjevernog kolektora, proširenje postrojenja za osiguravanje pitke vode uz filtraciju, izgradnju pročišćavača i dr.

Povećanje kvalitete života te gospodarski i društveni rast očekuju se također kroz ulaganje u ekološki učinkovitu javnu rasvjetu, proširenje plinske mreže i na naselja Klisa i Nemetin, modernizaciju i proširenje telekomunikacijske i električne mreže. Prioritet razvoja Grada je uz unaprjeđenje tradicionalne infrastrukture, unaprjeđenje telekomunikacijske infrastrukture i digitalnih sustava te širokopojasne komunikacijske infrastrukture i informacijske tehnologije. Važno je poboljšati prijenos podataka i informacija, kao i omogućiti naprednu telekomunikacijsku infrastrukturu svim građanima na javnim mjestima putem HotSpot točaka i Wi-Fi usluga, odnosno omogućiti dostupnost širokopojasnog interneta.

Potrebno je ulagati u energetsko - tehnološku infrastrukturu te poticati korištenje obnovljivih izvora energije, izgradnju kogeneracijskih postrojenja te jačanje energetske učinkovitosti, uz održivo gospodarenje izvorima pitke vode. Također se predviđa ulaganje u održivo korištenje obnovljivih izvora energije kao izvora učinkovite proizvodnje energije: vjetar, voda, biomasa te geotermalni izvori. Potrebno je kontinuirano ulaganje u izradu te izmjene i dopune prostorno - planske, strateške i projektne dokumentacije, uz izradu različitih studija i elaborata, uvažavajući standarde zaštite okoliša i paradigme održivog razvoja.

Uz sustavno provođenje geodetsko - katastarskih izmjera, rješavanje imovinsko - pravnih odnosa, legalizacije, unaprjeđenje GIS sustava baze podataka, vrednovanja kartiranja i mapiranja sadržaja na području Grada, potrebno je izraditi važećim Prostornim planom, GUP- om i drugim dokumentima predviđene UPU-e (urbanističke planove uređenja), strategije te drugu projektno - tehničku dokumentaciju, kao i pripremiti istu za sufinanciranje iz državnog proračuna i EU fondova i programa. Kvalitetnim prostornim planiranjem, održivim gospodarenjem prirodnim resursima, održivim upravljanjem krajobraznim i kulturnim vrijednostima, uređenom digitalnom bazom podataka, osnaživanjem kulture korištenja tehnologije i stvaranjem inteligentnog Grada Osijeka te drugim parametrima, povećava se privlačnost za investitore i ulaganja na području Grada.

Prioritet 2.2. Razvoj poslovne i turističke infrastrukture

Razvoj poslovne infrastrukture treba biti u funkciji stvaranja novih poduzetnika, razvoja novih tehnologija te razvoja ekološki održivog gospodarstva. Kroz ulaganje u izgradnju, uređenje i opremanje poslovne infrastrukture, odnosno zona, stvara se povoljna platforma za privlačenje investicija, povećanje broja zaposlenih i dr., a sve u svrhu cjelovitog i održivog razvoja područja Grada Osijeka. U turističku infrastrukturu se ubrajaju i zelene gradske površine i ostale površine javne namjene za koje je potrebno provesti adekvatno arhitektonsko - krajobrazno uređenje, kao i aktivnosti izgradnje novih i poboljšanje postojećih biciklističkih staza, tematskih staza i putova, šetnica, trim staza, vidikovaca te smještajnih kapaciteta hotela, hostela i privatnih smještajnih jedinica i dr., što bi pridonijelo povećanju broja dolazaka i noćenja na području Grada Osijeka. Izgradnja nove i unaprjeđenje postojeće javne turističke infrastrukture pridonijet će razvoju turizma, odnosno povećanju kvalitete ukupne turističke ponude, njene konkurentnosti i inovativnosti.

133

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Potencijalni izvori financiranja uključuju Grad, Županiju, Ministarstvo turizma, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Fond za razvoj turizma, EU fondove i programe i druge.

Prioritet 2.3. Razvoj društvene infrastrukture

Poboljšanje kvalitete života i briga za stanovništvo, kao jedan od važnijih prioriteta razvoja Grada, uključuje odgoj i obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb, stanovanje, kulturu, sport i rekreaciju i drugo. Razvoj društvenog (socijalnog) standarda stanovnika čini sredinu privlačnu za življenje, osobni i profesionalni razvoj, kao i moderniziranu društvenu infrastrukturu povezanu s turizmom, edukacijom, sportsko - rekreacijskim sadržajima i aktivnostima te javnim prostorima.

Na području Grada Osijeka nalazi se Dječji vrtić Osijek s 25 pripadajućih vrtića i jaslica, odnosno podcentara uz još 8 dječjih vrtića. Potrebno je poticati održavanje radionica, učenja stranih jezika, programa Montessori i sličnih programa koji potiču razvoj i napredak motorike i vještina djece. Ustanove predškolskog odgoja te osnovnoškolski sustav koji se sastoji od 18 škola svojim kapacitetima trenutno zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva. Potrebno je poticati razvoj edukacije, kao i unaprjeđenje postojećih kapaciteta (modernizaciju, rekonstrukciju) odgojno - obrazovne infrastrukture te izgradnju novih institucija, naročito srednjih škola i fakulteta, kako bi se smanjilo opterećenje kapaciteta u budućnosti i dodatno smanjila potreba za studiranjem u drugim gradovima. U svrhu usavršavanja znanja, vještina, sposobnosti ljudskih potencijala u turizmu i hotelijerstvu, odnosno ostvarenja srednjeg i višeg menadžmenta, planira se unutar postojeće Ugostiteljsko - turističke škole u Osijeku omogućiti svojevrstan trening centar za hotelijerstvo i ugostiteljstvo te osigurati edukacija privatnih iznajmljivača i proizvođača rukotvorina, suvenira, prehrambeno - proizvođačkih proizvoda i sl., kao i stipendiranje učenika. Potrebno je sustavno poticati znanstveno - istraživački rad na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivrednom institutu i HAZU – Zavodu za znanstveni i umjetnički rad.

Unaprjeđenje kvalitete kulturnog života očituje se u izgradnji novih te rekonstrukciji i modernizaciji postojećih objekata u kulturi, kao i osnivanju kulturno - društvenih centara i centara za mlade, što će također doprinijeti razvoju kulturnog turizma.

Također, unaprjeđenjem zdravstvene i socijalne infrastrukture, odnosno gradnjom novih te modernizacijom i opremanjem postojećih socijalnih i zdravstvenih objekata, povećala bi se kvaliteta zdravstvenih i socijalnih usluga na području Grada Osijeka. Navedeno također uključuje poboljšanje i izgradnju objekata prilagođenih invalidima, starijim i nemoćnim osobama, djeci s poteškoćama u razvoju, POS stanogradnju i dr.

Rekonstrukcijom postojeće i izgradnjom nove sportske infrastrukture objekata i sportskih terena, pješačko - biciklističkih i tematskih staza, dječjih igrališta, tematskih parkova, planiranjem i održavanjem gradskih vrtova te druge opće i sportske infrastrukture, podiže se kvaliteta i aktivnost života građana te omogućavaju preduvjeti za razvoj selektivnih oblika turizma temeljenih na sportsko - rekreacijskim sadržajima, što direktno utječe na poboljšanje turističke ponude Grada Osijeka.

134

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

STRATEŠKI CILJ 3: Zaštita okoliša i održivo gospodarenje prirodnom i kulturnom baštinom

Zaštita okoliša se prvenstveno odnosi na sprječavanje i/ili smanjenje negativnog utjecaja na okoliš. Potrebno je adekvatno, kvalitetno i održivo upravljati resursima na području Grada, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri očuvala prirodna i kulturna baština, odnosno štitile krajobrazne i kulturno - povijesne vrijednosti kroz održivi razvoj.

Prioritet 3.1. Održivo upravljanje prirodnim resursima, krajobraznim vrijednostima i prirodnom baštinom

Potrebno je osigurati zaštitu i očuvanje prirode, prirodnih resursa, zaštićenih područja te njihov razvoj kroz održivo upravljanje i korištenje, kao i unaprjeđenje stanja okoliša. Iste je potrebno uključiti u sveobuhvatne planove razvoja te utvrditi uvjete i instrumente za dugoročno održivo očuvanje i korištenje prirodnih resursa, očuvanje i poticanje bioraznolikosti, vitalnosti, obnavljanja, prirodne ravnoteže, zaštite voda i izvorišta i dr.

Potrebno je identificirati, valorizirati i interpretirati krajobrazne vrijednosti Grada Osijeka i okolice u svrhu zaštite, održivog razvoja i upravljanja te osvijestiti i educirati lokalno stanovništvo i posjetitelje o važnosti istog. Krajobrazne vrijednosti potrebno je povezati sa sektorima turizma, poljoprivrede, kulture, sporta i rekreacije, odnosno sa svim gospodarskim granama u svrhu razvoja novih sadržaja i povećanja atraktivnosti Grada Osijeka. Važna je izrada krajobraznih studija, strateških podloga i ostalih dokumenata koji će kroz evidentiranje i analizu postojećeg stanja na terenu pružiti moguća rješenja i smjernice za adekvatno upravljanje prirodnim i kulturnim krajobrazom (Krajobrazne studije, Atlasi krajobraza, Strategija zelene infrastrukture, Akcijski planovi održivog upravljanja resursima, Permakulturne studije i projekti, Projekti revitalizacije područja, Planovi upravljanja i dr.). Takve studije potrebno je uključiti u prostorno planiranje i izradu ostalih prostorno – planskih, razvojnih dokumenata i projekata, gdje evidentirane krajobrazne vrijednosti zajedno sa smjernicama predstavljaju stručnu podlogu od velikog značaja.

Važno je istaknuti Zelenu infrastrukturu koju čini mreža zelenih i otvorenih površina Grada uključujući šume, poljoprivredne površine, zaštićena područja, parkove, drvorede, vrtove, dječja igrališta, sportske terene, groblja i druge. Svrha izrade je konceptualno povezati vodotoke unutar područja obuhvata, sve zelene i otvorene površine u cjelovit sustav pomoću veza (drvoredi, biciklističke i pješačke staze te drugi koridori). Temeljem inventarizacije i analize unutar Studije zelene infrastrukture, u Startegiji se donose smjernice za poboljšanje postojećeg stanja i upravljanje zelenom infrastrukturom u budućem vremenskom periodu. Time se postižu mnoge dobrobiti za Grad Osijek, od poboljšanja mikroklimatskih značajki, održivog upravljanja resursima i unaprjeđenja bioraznolikosti, pa sve do unaprjeđenja gospodarskih aktivnosti i stvaranja novih radnih mjesta kroz povezivanje s različitim gospodarskim sektorima (turizam, poljoprivreda i dr.) i posljedično poboljšanja uvjeta kvalitete života i rada u Gradu. U konačnici, zelena infrastruktura osim što je okolišno i ekološki potrebna, sve je veći njen značaj i prepoznavanje od strane posjetitelja, naročito inozemnih turista (gdje je zelena infrastruktura zakonski poduprta), ulagača, poduzetnika i drugih.

Također, od velike je važnosti evidentiranje karakterističnih i specifičnih lokalnih načina korištenja zemljišta kao podloge za uključivanje u koncept lokalne baštine i stvaranje identiteta te daljnji razvoj područja, kroz izradu dokumenta Krajobrazne osnove (Atlasa krajobraza). Podloga za zaštitu i razvoj tradicionalnog ruralnog krajobraza dobiva se alatima krajobraznog

135

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. planiranja. Od velikog je značaja je na lokalnoj, a prije svega na nacionalnoj razini izraditi Atlas krajobraza s određenom krajobraznom tipologijom i smjernicama upravljanja.

Turističke projekte temeljene na krajobraznim vrijednostima kao i samu studijsku i projektnu dokumentaciju Atlasa krajobraza, Zelene infrastrukture, permakulturnih projekata i drugih dokumenata, moguće je vezati za nacionalne i EU fondove.

Prioritet 3.2. Održivo upravljanje kulturnim resursima i kulturnom baštinom

Uz prirodni i kulturni krajobraz, potrebno je zaštititi i očuvati lokalitete kulturno - povijesne baštine, te ih razvijati na način da se ne naruše njihove vrijednosti. Važno je prepoznati vrijednost kulturne baštine te izvršiti obnovu i revitalizaciju građevina kako bi se njihova vrijednost očuvala te otvorila mogućnost za održivo korištenje kulturne baštine kroz daljnji razvoj kreativne i kulturne industrije (turizma). Razvoj integrirane turističke ponude uključuje povezivanje kulturno - povijesne baštine sa prirodnom baštinom i drugim čimbenicima održivog gospodarstva, u svrhu razvoja poduzetništva temeljenog na kulturnom i kreativnom turizmu te brendiranju i marketingu destinacije. Potrebno je ulagati u razvoj kulturnih manifestacija, obrazovanje kulturnog i turističkog sektora, poticati stvaranje novih radnih mjesta te razvoj poduzetništva koje se može temeljiti na izradi suvenira i drugih proizvoda kulturnih i kreativnih industrija.

Sastavni dio kulturne baštine su civilna i sakralna te arheološka baština, koja za Grad Osijek predstavlja veliku vrijednost i potencijal. U Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture na području Grada upisano je ukupno 126 objekata, od čega su 123 objekta zaštićeno kulturno dobro, a njih 3 preventivno zaštićeno. Na području Grada nalaze se arheološke zone (Filipovica, Mađarska Retfala, Mursa, Tvrđa, Zeleno polje) zajedno s arheološkim lokalitetima, kao i crkve koje predstavljaju spomeničku baštinu, a brojna umjetnička djela koja se u njima nalaze dodatna su kulturno - povijesna vrijednost u kategoriji nematerijalne kulturne baštine. Osječku Tvrđu potrebno je razvijati u smjeru brendiranja te stvaranja prepoznatljivog regionalnog centra kulture, turizma, znanja i poduzetništva uz poboljšanje turističke ponude i razvoj selektivnih oblika turizma, sukladno Planu obnove i revitalizacije Tvrđe.

Slijedom navedenog, prioritet se odnosi na održivo korištenje i upravljanje kulturnom baštinom (materijalnom i nematerijalnom) uz unaprjeđenje postojećih usluga i razvoj novih turističkih proizvoda i usluga. Moderna interpretacijska rješenja temeljena na kulturno - povijesnoj osnovi doprinijet će integriranom razvoju turizma i konkurentnosti ponude.

Kroz fondove EU moguće je izraditi potrebnu dokumentaciju i realizirati projekte valorizacije, obnove kulturne i spomeničke baštine, očuvanja i održivog korištenja lokaliteta kulturno - povijesne baštine. Potrebno je naglasiti povezivanje s domaćim i inozemnim gradovima u cilju stvaranja zajedničkih kulturno - edukativnih programa i putovanja te neposredno stvaranja promidžbe baštine kao važnog atraktora. Također je važno poticati osnivanje kulturno - informativnih i multifunkcionalnih centara koji spajaju kulturu, umjetnost, znanje, edukaciju i tehnologiju te uključuju mlade, prvenstveno u vidu prenamjene industrijske baštine i revitalizacije postojećih objekata te osiguravanje ostalih primjerenih prostora.

Prioritet 3.3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

Obnova i uvođenje energetski učinkovite infrastrukture u javnom vlasništvu odnosi se na povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i uvođenje energetskih učinkovitih rješenja uz

136

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. smanjenje troškova i energije u privatnom i javnom sektoru. Navedeno uključuje izradu prostorno - planske i projektne dokumentacije, akcijskog plana, sanaciju i energetsku obnovu fasada, zelenu i pasivnu gradnju, uvođenje korištenja obnovljivih izvora energije i čiste tehnologije u javnu infrastrukturu Grada Osijeka. Projektna dokumentacija za energetsku obnovu osnovne škole i dvaju dječjih vrtića na području Grada je završena u 2017. godini, a u tijeku provedbe je izgradnja solarne elektrane 30 kW.

Korištenje obnovljivih izvora energije osim sunca, vjetra, vode, geotermalne energije, biomase i dr. uključuje sakupljanje i korištenje oborinske vode, što se može predvidjeti planskom i projektnom dokumentacijom. Korištenje obnovljivih izvora energije iz sunca na objektima preko fotonaponskih ćelija i solarnih panela višestruko smanjuje potrošnju komercijalnih izvora energije, emisije CO2 i drugo. Ekološki učinkovita javna rasvjeta pridonijet će povoljnom utjecaju na okoliš te smanjenim troškovima.

Promicanje energetske učinkovitosti i uvođenje obnovljivih izvora energije u kućanstva i poduzeća postiže se, osim kroz prostorno – plansku dokumentaciju i zakonsku regulativu, također kroz podizanje svijesti građana i investitora o važnosti i prednostima korištenja energetski učinkovitih rješenja i OIE te stupnju njihovog korištenja.

Otvaranje novih gospodarskih zona potrebno je orijentirati na koncept primjene ekoloških načela i zelene gradnje. Također je potrebno izvršiti energetsku obnovu zgrada (i onih povijesnih), poticati izgradnju i korištenje energije iz kogeneracijskih postrojenja, uz organiziranje sustavne edukacije posvećene javnom i privatnom sektoru, odnosno javnoj upravi, građanima i poduzetnicima. Time se pridonosi ostvarenju ciljeva energetski održivog Grada Osijeka i boljim uvjetima života građana.

Prioritet 3.4. Unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom

Kako je gospodarenje otpadom prioritetno pitanje u području zaštite okoliša, tako bi se prioritet Grada Osijeka trebao odnositi na održivo gospodarenje otpadom koje uporište ima u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/13, 73/17), Županijskom Planu i Planu gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje do 2015. te Planu gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje 2017. - 2022.

Na području Grada Osijeka potrebno je unaprijediti sustav gospodarenja otpadom (komunalnim i opasnim vrstama otpada), odnosno smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada, odvojeno prikupljanje otpada na mjestu nastanka (papira, stakla, plastike, metala i dr.) te biootpada iz kućanstva i javnih zelenih površina, kao i odvojeno prikupljanje građevinskog otpada. Važno je provoditi mjere pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje i druge postupke oporabe te adekvatno zbrinjavanje otpada uz plansku izgradnju zelenih otoka i reciklažnih dvorišta te poticanje kompostiranja. Planirana je izgradnja triju reciklažnih dvorišta na lokacijama Gornji grad, Retfala i Donji grad, zatim završetak izgradnje kompostane na Biljskoj cesti, nastavak izgradnje građevina za odlaganje inertnog otpada, nabava mobilnog reciklažnog dvorišta te izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom.

Nalaže se sanacija zatvorenog odlagališta otpada Nemetin, te sanacija zatvorenog odlagališta Sarvaš te sanacija i proširenje Odlagališta komunalnog otpada Lončarica Velika. Sanacija odlagališta Filipovica izvršena je u 2015./2016. godini.

137

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Potrebno je izraditi program sanacije i sanirati sva divlja odlagališta otpada te uspostaviti kvalitetan sustav nadzora (informacijski sustav praćenja stanja) nad kritičnim točkama kako bi se unaprijedilo stanje okoliša i zdravlje ljudi. Većina divljih odlagališta otpada sanirana je u razdoblju od 2013. do 2016. godine. Projekte je moguće pripremiti za sufinanciranje iz nacionalnih i EU fondova i područja sustavnog zbrinjavanja otpada.

Vrlo važna je i komponenta edukacije stanovništva i posjetitelja o važnosti očuvanja okoliša kroz informativne i promotivne materijale (letke i brošure), javne tribine i edukativne radionice na temu odvajanja, oporabe i recikliranja otpada, kompostiranja, izbjegavanja otpada (obraćanje pažnje na ambalažu) i drugih metoda. Potrebno je poticati odgojno - obrazovne institucije da u svoj program uključe načela ekologije, zelene (kružne) i plave ekonomije, permakulture, održivosti, kompostiranja, recikliranja, zadrugarstva i drugih komponenti zaštite okoliša. Različite udruge na području Grada mogu se uključiti u brojne inicijative i akcije čišćenja otpada iz okoliša, organiziranja edukacija i radionica na temu kompostiranja, recikliranja i izrade proizvoda od otpada i dr. Također je vrlo važno osvijestiti proizvođače proizvoda, odnosno otpada koji nastaje pri proizvodnom procesu ili nakon uporabe proizvoda o načelu "onečišćivač plaća" te kako bi se smanjio nastanak otpada i svi troškovi s tim u vezi te rizik od onečišćenja okoliša.

STRATEŠKI CILJ 4: Visoki društveni standard i socijalna kohezija

Potrebno je stvoriti uvjete koji će pružiti dobar temelj za rad i zapošljavanje, odgoj i obrazovanje, osobni i profesionalni razvoj, ugodan boravak turista i drugih posjetitelja te učiniti Grad Osijek sredinom privlačnom za življenje uz visoki indeks sreće. Socijalna i društvena osjetljivost odnosi se na razinu opremljenosti društva sadržajima za djecu i mlade, podršku obiteljima te starijim i nemoćnim osobama, a naročito osobama s posebnim potrebama kroz različite programe i sadržaje te dostupnost javnim prostorima i aktivnije uključivanje u društvenu zajednicu. Na kvalitetu života utječu različiti čimbenici koje treba postaviti na visoku razinu: stanje u okolišu, kvaliteta i dostupnost obrazovanja, zdravstvene zaštite, socijalne skrbi, odgojno - obrazovnih ustanova, domova za starije i nemoćne, kvalitete stanovanja, društvenih i kulturno - zabavnih sadržaja, sporta i rekreacije, zatim mogućnost zapošljavanja, raspoloživi dohodak i dr.

Prioritet 4.1. Razvoj ljudskih potencijala

Za uspješan razvoj Grada, odnosno ekonomije, turizma i drugih gospodarskih grana, društvenih i drugih dobrobiti, važan preduvjet predstavlja adekvatno postavljanje i unaprjeđenje odgoja i obrazovanja. Unutar ovog prioriteta definirane su mjere za unaprjeđenje dostupnosti i kvalitete odgoja i obrazovanja, unaprjeđenje kvalitete rada odgojno obrazovnih institucija svih razina, unaprjeđenje formalno stečenog obrazovanja, razvoj neformalnog obrazovanja (cjeloživotnog učenja) i primjenu informacijskih tehnologija, a sve u cilju stjecanja novih znanja, vještina i sposobnosti, kako bi se u konačnici doprinijelo društvu i zajednici. Važno je poticati razvoj inovativnih programa, načina učenja te integraciju 'pametnih' tehnologija u odgojno – obrazovnim institucijama, kao i edukaciju o zdravoj prehrani, održivosti, ekologiji, permakulturi, dobroj ekonomiji, zadrugarstvu i sl., uz praktičnu nastavu i uspostavu 'školskog vrta'. Važno je staviti naglasak i na unaprjeđenje uvjeta rada s djecom s posebnim potrebama.

Osijek kao grad znanja zahtjeva jačanje industrije znanja, odnosno istraživačkih i obrazovnih kapaciteta. U fokusu je jačanje Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera kroz razvoj tehnološkog parka i Međunarodnog centra za poduzetničke studije te jačanje srednjoškolskih kapaciteta.

138

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

U svrhu realizacije napretka u obrazovanju, ali i cjelokupnog razvoja Grada, nužno je ostvariti Triple helix model, odnosno aktivnost i partnerske odnose između sveučilišta, poslovnog sektora i lokalne samouprave.

Nastoji se osigurati mogućnost cjeloživotnog učenja, seminara, organizacije tečajeva, radionica i dr. aktivnosti za sve dobne skupine i vrste djelatnosti u svrhu veće konkurentnosti i zapošljavanja.

Prioritet 4.2. Unaprjeđenje kvalitete života u zajednici

Mladi predstavljaju pokretačku snagu društva i važan resurs, te je potrebno omogućiti sadržaje koji privlače mlade za život i boravak u Gradu Osijeku, umjesto odlaska u druge urbane sredine. Osim mogućnosti za rad, potrebno je osigurati kvalitetne obrazovne, društvene i zabavne sadržaje, te su ovim prioritetom definirane mjere unaprjeđenja sportsko-rekreacijskih sadržaja, kulturnih, kreativnih i društvenih sadržaja te razvoj mreže zdravstvenih i socijalnih usluga u zajednici, kako bi se podigao društveni standard i zadržavanje mladih te pridonijelo cjelokupnom razvoju Grada Osijeka.

Potrebno je razvijati kvalitetnu i kreativnu sportsko - rekreacijsku ponudu za sve dobne skupine i pripadnike društva te istu povezati s različitim manifestacijama, radionicama, natjecanjima, odnosno turizmom i drugim djelatnostima, stvarajući jedinstven turistički proizvod. Također, potrebno je ulagati u poboljšanje kulturnih i društvenih sadržaja kroz kreiranje strategije, inovativnih projekata i jedinstvene ponude, povezivanje sa sektorima turizma, edukacije, sporta i rekreacije i drugih sadržaja uz poboljšanje marketinških aktivnosti, kako bi se doprinijelo kvaliteti života u lokalnoj zajednici te identitetu i promociji samog Grada.

Osijek kao Grad bogate kulturno - povijesne i prirodne baštine, Grad zelenila, Grad sa Zoološkim vrtom, Grad na Dravi treba navedenim parametrima osigurati uvjete i učiniti Grad atraktivnim mjestom za rad življenje, posebice mladih, eksperata u IT sustavu, zdravstvu, obrazovanju i kreativnim industrijama.

Potrebno je ulagati u poboljšanje postojećih zdravstvenih kapaciteta i ponude te unaprijediti sustav javnog zdravstva. Potrebno je osigurati modernizaciju postojećih i razvoj novih socijalnih usluga, poboljšanje uvjeta i kvalitete života socijalno marginaliziranih skupina te njihovo uspješno integriranje u gospodarski i društveni život. Grad Osijek treba težiti paradigmi razvoja i pretvaranje u Grad mladih, obrazovanih, zaposlenih i zadovoljnih ljudi.

Potrebno je poticati obnovu i očuvanje društveno - kulturne baštine, očuvanje tradicijskih vrijednosti, kulturnih i sportskih manifestacija, folklora i drugih tematskih događanja, kako bi se tradicija povezala sa sadašnjošću prenijela na mlađe generacije. Potrebno je poticati i tradicijske, umjetničke obrte, odnosno izradu suvenira na području Grada Osijeka.

Prioritet 4.3. Jačanje društvene odgovornosti

Za uspješni razvoj Grada Osijeka potrebno je uspostaviti i unaprijediti odnose i suradnju Grada s javnim, privatnim i neprofitnim sektorom, Osječko - baranjskom županijom i JLS u okruženju, te kroz LAG "Vuka-Dunav" i LAG "Baranja", s ciljem zajedničkog rješavanja razvojnih ograničenja i jačanja integriranog razvoja i planiranja. Uspostavom partnerskih odnosa, udruživanjem u klastere, zadruge i druge organizacije civilnog društva te jačanjem kapaciteta

139

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

članova kroz edukaciju i razvoj poslovnih vještina, kao i uvođenjem moderne tehnologije, direktno se utječe na povećanje konkurentnosti Grada Osijeka kao cjeline.

Važno je uspostaviti jačanje svijesti građana o važnosti društvene i političke participacije, odnosno uključivanje u važna pitanja lokalne samouprave, primjerice participativno upravljanje prirodnim resursima te prometom i mobilnošću, pametno gospodarenje otpadom te drugim temama.

3.1. Integrirani razvoj ruralnog područja i EU fondovi

Ruralni razvoj Grada Osijeka temelji se na ciljevima i prioritetima europskih, nacionalnih, županijskih i gradskih razvojnih dokumenata. Jačanje politike ruralnog razvoja uvršteno je među razvojne prioritete Europske Unije i Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Lisabonskom strategijom definirani su razvojni instrumenti i očekivani rezultati politike ruralnog razvoja. Neki od najvažnijih instrumenata ruralnog razvoja prema Lisabonskoj strategiji su inovacije, konkurentnost, suradnja sa prehrambenom industrijom, ruralna diversifikacija te partnerstvo javnog i privatnog sektora (LEADER pristup). Ista strategija naglašava stvaranje radnih mjesta, gospodarski rast i poduzetništvo s ciljem povećanja konkurentnosti poljoprivrede kroz smanjenje zajamčenih cijena i uvođenjem subvencija. ZPP stavlja naglasak na tržišnu konkurenciju, a ne na tržišnu potporu i zahtjeva promjenu radne kulture i radnih navika u svrhu veće učinkovitosti i održivosti. Potpora ruralnom razvoju dana je i od strane Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), a glavni zadatak Fonda je da kao nadopuna ostalim potporama ruralnog i regionalnog razvoja, promiče politiku održivog ruralnog razvoja.

Ruralni krajobraz općenito, kao i Grada Osijeka predstavlja osnovni resurs područja s naglaskom na poljoprivredne načine korištenja zemljišta kao što su ratarstvo, povrtlarstvo, stočarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo i pčelarstvo. Pravilno planiranje i upravljanje krajobrazom od izrazite je važnosti i dobrobiti za cijelo stanovništvo i promatrano područje u svrhu njegovog očuvanja i pravilnog razvoja. Uočavanje karakteristika i kvaliteta osječkog ruralnog krajobraza te njegovo planiranje za budućnost nosi temelj za daljnji prosperitet i razvoj destinacije Grada Osijeka.

Grad je već napravio iskorak u prilagodbi na europsku politiku ruralnog razvoja postavši članom LAG-a "Vuka-Dunav" i LAG-a "Baranja" te izradom Lokalnih strategija razvoja LAG- ova za razdoblje 2014. - 2020. godine. Time se otvara mogućnost partnerstva tri društvena sektora (javni, civilni i privatni) čime se definiraju prioriteti zajednice i identificiraju projekti od zajedničkog interesa. LEADER pristup daje dobre smjernice ruralnog razvoja, a partnerstvom i suradnjom unutar LAG-a pospješuje se apliciranje na EU fondove.

LAG u načelu LRS-a ističe potrebu za razvojem i provođenjem koncepta održivog upravljanja prirodnim resursima, zaštitom okoliša i krajobraznih posebnosti u ruralnom razvoju područja te je nužno je izraditi inventar krajobraza područja koji će biti temeljni alat za prepoznavanje karakteristika krajobraza i usmjeravanje odluka u budućnosti.

Program ruralnog razvoja, koji za jedan od ciljeva ima razvijeno ruralno gospodarstvo s trendom povećanja zaposlenosti, proizvodnje visokokvalitetne hrane, razvoja nepoljoprivrednih gospodarskih aktivnosti u ruralnih područjima te održivog korištenja raspoloživih prirodnih potencijala u funkciji osiguravanja ruralnih područja kao sigurnog i privlačnog mjesta za život i rad. Program ruralnog razvoja 2014.- 2020. donosi sveukupno 20

140

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. mjera koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće, a koje će biti subvencionirane iz EPFRR fonda Europske unije.

Fond se u programskom razdoblju od 2014. do 20202. usredotočuje na tri glavna cilja: - poticanje konkurentnosti poljoprivrede - osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i klimatska akcija - postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica, uključujući otvaranje i održavanje radnih mjesta.

Sukladno aktualnoj zaštiti prostora (NATURA 2000), vrijednostima i osjetljivostima, promišljanje o razvojnim mogućnostima i novim prostornim intervencijama mora biti odmjereno i usklađeno s karakterom krajobraza. Republika Hrvatska nije izradila javni registar kojim bi se dao uvid u inventar područja i njegove prirodne vrijednosti, stoga su lokalne zajednice prepuštene snalaženju i samostalnom djelovanju. Iz tog razloga nužno je izraditi Krajobraznu osnovu područja Grada Osijeka (Atlas krajobraza) koja obuhvaća definiranje, opis i kartiranje tipova krajobraza te integriranu procjenu njihovih kvaliteta i propisivanje smjernica za razvoj i zaštitu sukladno Programu ruralnog razvoja. Cilj je u koncept lokalne baštine uključiti lokalne načine korištenja zemljišta, izdvojiti one najkarakterističnije i specifične na kojima se može temeljiti identitet i daljnji razvoj područja LAG-a "Vuka-Dunav" i LAG-a "Baranja".

Na regionalnoj razini, glavni službeni dokument koji dijelom regulira ruralni razvoj je Županijska razvojna strategija Osječko – baranjske županije 2011. - 2013. ("Županijski glasnik" broj 1/11)*, koja definira 3 glavna cilja razvoja Županije: - Održivi razvoj i unaprjeđenje prostora - Razvoj konkurentnog gospodarstva - Razvoj ljudskih resursa i kvalitetno zadovoljavanje javnih potreba građana.

* Županijska razvojna strategija Osječko – baranjske županije do 2020. je u izradi

Prioriteti unutar cilja Razvoj konkurentnog odgovornog gospodarstva, odnose se na Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i poticanje ulaganja, Razvoj konkurentne poljoprivrede kroz mjere ekološko - integralne proizvodnje, unaprjeđenja poslovanja, vrednovanja i unaprjeđenja proizvodnje autohtonih proizvoda i drugih mjera. Unutar cilja navode se i prioriteti Razvoja ruralnog prostora s mjerama stvaranja podrške LAG-ovima, očuvanja tradicijskih obrta, izgradnje vinskih cesta i dr., kao i prioritet Poticanje razvoja i primjene visokih tehnologija i inovacija, te prijenosa znanja sa znanstveno - istraživačkog na poslovni sektor, te Razvoj kontinentalnog turizma temeljenog na očuvanju, razvoju i promociji kulturno - povijesne i prirodne baštine, unaprjeđenju turističke ponude i promociji potencijala Županije.

U Izmjenama i dopunama PPUG ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 12/12) navodi se važnost Grada Osijeka kao središta Županije i nositelja lokalnog razvoja te se ukazuje potreba gradnje brzih cesta, cjelovitog uređenja željezničke infrastrukture, unaprjeđenja komunalne i druge infrastrukture te uređenje sustava gospodarenja otpadom, kao i očuvanje te korištenje prirodnog i kultiviranog krajobraza, odnosno prirodne i kulturne baštine u vezi s kontinentalnim turizmom i rekreacijom.

U dokumentu "Strategija razvoja Grada Osijeka od industrijskog do inteligentnog grada 2014. - 2020" izražena je vizija razvoja Grada u smjeru stvaranja inteligentnog grada i poželjnog

141

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. mjesta za rad, življenje i uživanje u uređenom zelenom gradu, u kojem građani mogu zadovoljavati svoje obrazovne, kulturne, društvene i sportske potrebe. Postavljeni su strateški ciljevi, od kojih na prvo mjesto dolazi cilj Učiti zajedno gdje se razmatra Osijek kao Grad znanja s naglaskom na jačanje istraživačkih i obrazovnih kapaciteta Sveučilišta te postanak mjesta rasta i gospodarskih prilika. Osijek kao virtualni Grad podrazumijeva razvoj širokopojasne mreže, odnosno informacijske i komunikacijske tehnologije.

Pod nazivnikom Raditi zajedno razmatra se Osijek kao Grad poduzetnika uz što se vežu ciljevi povećanja visokotehnoloških proizvoda te povećanja poduzetničkih pothvata i broja poduzeća. Osijek kao inteligentni Grad nastoji uključiti građane u upravljanje Gradom. Paradigma Živjeti zajedno generira cilj stvaranja atraktivnog Grada za življenje kroz osnaženje atraktivnosti Osijeka za stanovnike, posjetitelje, eksperte, s naglaskom na mlade (Osijek - Grad mladih).

Osim proračunskih sredstava Grada Osijeka, planiranu prostorno - plansku, studijsku i projektnu dokumentaciju te izvedbu planiranih zahvata moguće je financirati putem nacionalnih (regionalnih) sredstava (različita Ministarstva), te putem Europske Unije, odnosno strukturnih i investicijskih fondova, operativnih programa, te programa Unije. Grad se kao jedinica lokalne samouprave za realizaciju kapitalnih infrastrukturnih projekata može također zadužiti putem poslovnih banaka ili koristiti model javno privatnog partnerstva. Sredstva iz ostalih izvora obuhvaćaju privatna sredstva poduzetnika (društveno odgovorno poslovanje) i fizičkih osoba, ali i moguće financijske izvore nevladinih organizacija, lokalnih organizacija i sl. Europska unija osigurava sljedeće programe: - Kreativna Europa (Creative Europe), - Horizon 2020 (Obzor 2020), - Program za konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća, - Justice, - Hercule III, - Pericles 2020, - Europa za građane 2014-2020, - Program za zapošljavanje i socijalne inovacije, - Inicijativa za zapošljavanje mladih, - Erasmus +, - COSME – Program za konkurentnost malih i srednjih poduzeća - Fiscalis 2020 - Customs 2020 - Prava i državljanstvo - LIFE program za zaštitu okoliša i klimatske akcije, - Zdravlje za rast - CONSUMER

Operativni programi Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. i Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. te Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. - 2020. i Operativni program za pomorstvo i ribarstvo RH za programsko razdoblje 2014. - 2020. omogućavaju korištenje sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova (Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski socijalni fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo). U financijskom razdoblju 2014. - 2020. Republici Hrvatskoj je iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ukupno 10,692 milijardi eura, od čega je 8,413 milijardi eura predviđeno za ciljeve kohezijske

142

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018. politike, 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva. Europska komisija dodjeljuje novac u obliku bespovratnih sredstava, zajmova i garancija s ciljem provedbi projekata ili aktivnosti. Strukturni i investicijski fondovi Europske unije obuhvaćaju:

Tablica 70 - Financijski pokazatelji operativnih programa za financijsko razdoblje RH 2014.- 2020. ESI Fond Alokacija (EUR) Operativni program Konkurentnost i kohezija (OPKK) 6.831.255.232 Operativni program učinkoviti ljudski potencijali 1.582.210.217 (OPULJP) Program ruralnog razvoja (PRR) 2.026.222.500 Operativni program za pomorstvo i ribarstvo (OPPiR) 252.643.138 UKUPNO 10.692.331.087

Na području Osječko - baranjske županije u programskom razdoblju 2014. - 2020. za sufinanciranje iz fondova EU i ostalih međunarodnih programa prijavljeno je 477 projekata (od kojih je 387 u provedbi i 88 završenih) u ukupnoj vrijednosti 306.817.061,27 €, od strane privatnih korisnika, nevladinih udruga, JLS-a, RRA Slavonije i Baranje te Županije kao (su)prijavitelja, partnera ili suradnika.

EU i ostali međunarodni programi u kojima sudjeluju subjekti s područja OBŽ su:

- OP Učinkovitost ljudskih potencijala 2014. - 2020. - OP Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. - OP ruralni razvoj 2014. - 2020. - OP za pomorstvo i ribarstvo 2014. - 2020. - Erasmus+ 2014. - 2020. - Horizon 2020 - INTERREG Mađarska - Hrvatska - INTERREG CBC Hrvatska - Srbija 2014. - 2020. - INTERREG Dunav 2014. - 2020. - INTERREG Central Europe 2014.-2020. - Program LIFE - Program REC - CEF - OP za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć - Europa za građane 2014. - 2020. - Interreg Mediterranean - Europska komisija

Sredstva Europske unije promiču suradnju između država članica koje povezuje zajednička politika EU, a Grad Osijek je već više od 10 godina korisnik navedenih sredstava (CARDS 2004, Interreg, PHARE 2006, IPA i dr.).

143

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

V. IZVORI PODATAKA

1. Dokumenti prostornog uređenja, strateški i drugi dokumenti

Zakon o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 153/13, NN 65/17) Zakon o gradnji ("Narodne novine" br. 153/13, 20/17) Zakon o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 70/05, 139/08, 57/11, 80/13) Zakon o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14) Zakon o zaštiti okoliša ("Narodne novine" br. 110/07, 80/13, 153/13, 78/15) Zakon o vodama ("Narodne novine" br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) Zakon o zaštiti od buke ("Narodne novine" br. 30/09, 55/13, 153/13, 41/16) Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" br. 69/99, 151/03, 157/03 – ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15) Zakon o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine" br. 82/15) Zakon o zaštiti i spašavanju ("Narodne novine" br. 174/04, 79/07, 38/09, 127/10) Zakon o održivom gospodarenju otpadom ("Narodne novine" br. 94/13, 73/17) Zakon o šumama ("Narodne novine" br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14) Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske Uredba o proglašenju ekološke mreže ("Narodne novine" br. 109/07, 80/13) Uredba o ekološkoj mreži ("Narodne novine" br. 124/13, 105/15) Odluka o razvrstavanju javnih cesta ("Narodne novine" br. 66/13, 94/14, 66/15, 96/16, 103/17) Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2017. do 2020. godine ("Narodne novine" br. 47/17) Konvencija o europskim krajobrazima ("Narodne novine" br. 12/02) Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. (nacrt programa, Ministarstvo poljoprivrede 2014.) Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja ("Narodne novine" br. 30/14 i 67/14) Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima Izvješća o stanju u prostoru ("Narodne novine" br. 48/14, 19/15) Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine" br. 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 09/11) Izvješće o stanju u prostoru Grada Osijeka za razdoblje 2010.-2013. godine ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 9/13) Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku (DZS) Popis stanovništva 2001., Državni zavod za statistiku (DZS) Popis poljoprivrede 2003., Državni zavod za statistiku (DZS) Corine Land Cover Croatia 2012., Agencija za zaštitu okoliša (AZO) Državna geodetska uprava (DGU), podaci iz 2017. godine HŽ Infrastruktura, podaci iz 2017. godine Lučka uprava Osijek, podaci iz 2017. godine Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), podaci iz 2017. godine Hrvatska elektroprivreda (HEP), podaci iz 2017. godine HEP-Plin d.o.o., podaci iz 2017. godine Plinacro d.o.o. Zagreb, podaci iz 2017. godine UŠP Osijek, podaci iz 2017. godine Lovački savez Osječko - baranjske županije, podaci iz 2017. godine Hrvatske vode, podaci iz 2017. godine

144

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Bioportal, AZO, podaci iz 2015. godine Arkod preglednik zemljišnih knjiga, podaci iz 2017. godine Pravilnik o razvrstavanju i otvaranju plovnih putova na unutarnjim vodama (NN, 77/11) Regionalni operativni program, Osječko - baranjska županija, Temeljna analiza (Inženjerski biro, 2006. godina) Program poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu na području Osječko - baranjske županije za razdoblje 2015.-2017. ("Županijski glasnik" Osječko - baranjske županije, br. 12/14) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za 2007. – 2015. godinu ("Narodne novine" br. 85/07, 126/10, 31/11, 46/15) Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. – 2021. godine, Nacrt Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. do 2022. godine ("Narodne novine" br. 3/17) Lovački savez Osječko - baranjske županije (www.lovacki-savez-osijek.hr) Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za područje Osječko - županije ("Službeni glasnik" Grada Osijeka, 11/14) Prostorni plan Osječko - baranjske županije ("Županijski glasnik", broj 01/02, 4/10, 3/16, 5/16 i 6/16) Županijska razvojna strategija Osječko - baranjske županije 2011.-2013. ("Županijski glasnik", broj 1/11) Master plan turizma Osječko - baranjske županije ("Županijski glasnik", broj 4/17) Akcijski plan energetske učinkovitosti Osječko - baranjske županije za razdoblje od 2017.- 2019. godine ("Županijski glasnik", broj 10/16 i 4/17) Godišnji plan energetske učinkovitosti Osječko - baranjske županije za 2017. godinu Izvješće o stanju u prostoru za područje Osječko - baranjske županije ("Županijski glasnik", broj 4/15) Plan razvoja poduzetničkih zona na području Osječko - baranjske županije za razdoblje od 2013. do 2017. godine ("Županijski glasnik", broj 2/13) Master plan prometnog razvoja Grada Osijeka i Osječko - baranjske županije, 2016. Prostorni plan uređenja Grada Osijeka ("Službeni glasnik“" Grada Osijeka br. 8/05) Izmjene i dopune PPUG Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 17A/09 – ispr., 12/10, 12/12 – pokrenuta izrada IV. izmjena i dopuna) Generalni urbanistički plan Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 5/06, 12/06 - ispr., 1/07 - ispr., 12/10, 12/11, 12/12, 2/13 - ispr., 4/13 - ispr., 7/14, 11/15, 5/16 - ispr., 2/17) Strategija razvoja grada Osijeka od industrijskog do inteligentnog grada 2014 – 2020 ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 2/15) Strategija kulturnog razvitka grada Osijeka 2014.-2020. ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 9/14) Prostorno - prometna studija prometnog sustava grada Osijeka sa širim okruženjem, 2013. Strateški i akcijski plan obnove osječke Tvrđe 2014.-2020. (Karzen i Karzen d.o.o., 2015.) Strateški plan upravljanja kulturno - povijesnom baštinom grada Osijeka 2016.-2020. Izvješće o stanju u prostoru Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 9/13) Akcijski plan energetske učinkovitosti Grada Osijeka 2017.-2020. ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 2/17) Urbanističko - konzervatorska studija prostora bastione trase i vanjskih utvrđenja – Tvrđa Osijek (Studio X, 2009.) Urbanističko - konzervatorska studija partera javnih prostora osječke Tvrđe s prijedlogom konzervatorskih smjernica (Institut za povijest umjetnosti, 2014.) Konzervatorske studije zgrada u osječkoj Tvrđi Strategija razvoja urbane aglomeracije Osijek (nacrt, 2016)

145

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Projekt poboljšanja vodne infrastrukture Grada Osijeka, Vodovod Osijek Urbanistički plan uređenja područja između Južne obilaznice i „S“ ceste u Osijeku ("Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 5/09 i 14/13) Urbanistički plan uređenja "Prostora sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku – Donji grad" ("Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 4/03, 12/10, 12/12 – odluka o izradi - 9/13 i 2/15) Urbanistički plan uređenja središta Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 7/00, 5/02, 6/04 i 3/12, 2/17) Urbanistički plan uređenja osječke Tvrđe ("Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 16/11 i 2/16) Detaljni plan uređenja Industrijska četvrt Zapad ("Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 15/11) Detaljni plan uređenja bloka omeđenog Istarskom, Vukovarskom, Trpimirovom ulicom ("Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 6/03, 2/04) Detaljni plan uređenja Industrijska četvrt Jug ("Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 2/03) Detaljni plan uređenja prostora "Luka – Donji grad" ("Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 2/09) Detaljni plan uređenja prostora "Tehnika-beton" ("Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 15/11) Detaljni plan uređenja područja "Retfala – jug" (urbana komasacija) ("Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 7/14) Detaljni plan uređenja područja uz Sljemensku i Snježničku ulicu (urbana komasacija) ("Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 7/14) Detaljni plan uređenja naselja uz Jablaničku ulicu u Osijeku (urbana komasacija) ("Službeni glasnik" Grada Osijeka – broj 04/14) Lokalna razvojna strategija LAG-a "Vuka-Dunav" i LAG-a "Baranja" za razdoblje 2014.-2020. Plan gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje do 2015. godine; IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. Plan gospodarenja otpadom Grada Osijeka za razdoblje od 2017. do 2022. Izvješće o radu gradonačelnika za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 30. lipnja 2016. Izvješće o radu gradonačelnika za razdoblje od 1. srpnja 2016. do 31. prosinca 2016. Opći program poticanja razvoja poduzetništva na području Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. – 11/15) Opći program o izmjenama i dopunama Općeg programa poticanja razvoja poduzetništva na području Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. – 4/17) Program poticaja i olakšica Eko – industrijska zona Nemetin ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. – 11/16) Program razvitka gospodarskih zona Grada Osijeka za razdoblje od 2006. do kraja 2009. godine Plan mreže dječjih vrtića na području Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 8/15) Izmjena i dopuna Plana mreže dječjih vrtića na području Grada Osijeka ("Službeni glasnik" Grada Osijeka br. 2/17) Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli ("Narodne novine" br. 56/16)

146

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

2. Kontaktirane službe

• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP), (do 2015. djelovale AZO i DZZP) • Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (AZONIZ) • Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (MGIPU) • Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOIE) • Državni zavod za statistiku (DZS) • Hrvatske autoceste (HAC) • Hrvatske ceste (HC) • Županijska uprava za ceste Osječko - baranjske županije (ŽUC) • Upravni odjel za urbanizam i graditeljstvo, komunalno-stambeno gospodarstvo, promet i zaštitu okoliša, Odsjek za promet • Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, Grad Osijek • Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) • Hrvatska elektroprivreda, Elektroslavonija Osijek (HEP) • HEP PLIN d.o.o. • PLINACRO d.o.o. • Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) • Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Osijek • Hrvatske vode (HRV. Vode) • VODOVOD-OSIJEK d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju • Hrvatski telekom (HT) • Hrvatske željeznice (HŽ) • INA-Industrija nafte d.d. • JANAF d.d. • Lučka uprava Osijek • ZRAČNA LUKA OSIJEK d.o.o. • Lovački savez Osječko - baranjske županije • Ministarstvo poljoprivrede - informacijski sustav središnje lovne evidencije • Ministarstvo kulture (MK), Registar kulturnih dobara • Unikom d.o.o. Osijek

VI. POPIS PRILOGA

1. Popis kartograma

Kartogram 1: Geografski položaj Grada Osijeka u Osječko-baranjskoj županiji Kartogram 2: Geografski položaj Grada Osijeka u Osječko-baranjskoj županiji u odnosu na druge veće gradove Kartogram 3: Položaj Grada Osijeka u Osječko-baranjskoj županiji Kartogram 4: Struktura korištenja zemljišta prema CORINE (Land cover Croatia) 2012. godine Kartogram 5: Naselja unutar Grada Osijeka

147

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

2. Popis slika

Slika 1 - Ortofoto snimak Luke Osijek na rkm 12,6 Slika 2 - Prostorni obuhvat luke Osijek u postojećem stanju (2002.) Slika 3 - Planirana izgradnja lučkog bazena s gospodarskom zonom prema Master planu Slika 4 - Prikaz vodoopskrbnog sustava na području Grada Osijeka Slika 5 - Karta područja posebnih uvjeta korištenja, Izmjene i dopune PPUG Osijeka iz 2012. Slika 6 - Karta prikazanih područja pod zaštitom ekološke mreže Natura 2000 Slika 7 - Karta područja posebnih ograničenja u korištenju s ucrtanim područjima s opasnošću od poplava i područja najvećeg intenziteta potresa

3. Popis grafova

Graf 1 - Ukupno kretanje boja stanovnika Grada Osijeka od 1971.-2011. godine Graf 2 - Bazni indeks kretanja broja stanovnika Grada Osijeka od 1971.-2011. godine (1971.=100) Graf 3 - Verižni indeks promjene broja stanovništva Grada Osijeka od 1971.-2011. godine (1971.=100) Graf 4 - Prirodno kretanje stanovništva Grada Osijeka od 2001.-2016. godine Graf 5 - Dobno-spolna struktura Grada Osijeka 2011. godine Graf 6 - Struktura korištenja zemljišta prema skupnim kategorijama CORINE klasifikacije 2012. godine Graf 7 - Stanovništvo prema aktivnosti 2001. godine Graf 8 - Struktura zaposlenog stanovništva prema sektorima djelatnosti 2011. godine Graf 9 - Broj zaposlenih prema djelatnosti 2011. godine Graf 10 - Zaposleni prema spolu u prerađivačkoj industriji, javnoj upravi i obrani te obaveznom socijalnom osiguranju 2011. godine Graf 11 - Struktura stanovništva prema razini obrazovanja 2011. godine Graf 12 - Struktura stanovništva prema razini obrazovanja 2011. godine

4. Popis tablica

Tablica 1 - Opće kretanje broja stanovnika Grada Osijeka od 2001.-2011. godine Tablica 2 - Prirodno kretanje stanovništva Grada Osijeka od 2001.-2016. godine Tablica 3 - Velike dobne skupine i starosni pokazatelji u Gradu Osijeku 2011. godine Tablica 4 - Starosni pokazatelji Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske 2011. godine Tablica 5 - Broj kućanstava i prosječan broj osoba u kućanstvu po gradovima u Osječko- baranjskoj županiji 2011. godine Tablica 6 - Broj kućanstava i prosječan broj osoba u kućanstvu 2011. godine Tablica 7 - Indeks rasta/pada broja kućanstva Tablica 8 - Prostorni pokazatelji za namjenu površina u Gradu Osijeku Tablica 9 - Struktura korištenja zemljišta prema CORINE klasifikaciji 2012. godine Tablica 10 - Površina naselja Grada Osijeka Tablica 11 - Površina građevinskog područja naselja Grada Osijeka Tablica 12 - Gustoća stanovništva po naseljima Grada Osijeka Tablica 13 - Izdvojena građevinska područja - površina i udio izdvojenih građevinskih područja izvan naselja prema namjeni Tablica 14 - Broj i gustoća naselja Grada Osijeka

148

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 15 - Opća gustoća naseljenosti Grada Osijeka Tablica 16 - Dolasci i noćenja turista, RH, NKPJS 2012. - 2. razina, županije, gradovi i općine u 2017. Tablica 17 - Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu, površini ukupno raspoloživoga zemljišta, korištenoga poljoprivrednog zemljišta, ostalog zemljišta i broja parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta (1. lipnja 2003.) Tablica 18 - Indeks i stupanj razvijenosti Grada Osijeka iz 2013. godine (važeći do 2017.) Tablica 19 - Stanovništvo prema položaju u zaposlenju, starosti i spolu, popis 2011. godine Tablica 20 - Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti, starosti i spolu, popis 2011. godine Tablica 21 - Obrazovna struktura stanovništva starijeg 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu, popis 2011. Tablica 22 - Stanovništvo prema pohađanju škole i spolu, popis 2011. Tablica 23 - Dnevni migranti 2011. godine Tablica 24 - Tjedni migranti 2011. godine Tablica 25 - Prikaz državnih cesta koje prolaze područjem Grada Osijeka u svojoj ukupnoj duljini Tablica 26 - Duljina željezničkih pruga i udio pojedinih pruga u ukupnoj duljini na području Grada Osijeka Tablica 27 - Putnički promet na pristaništu Galija u Osijeku za razdoblje od 2013. do 2017. g. Tablica 28 - Broj baznih postaja i antenskih stupova na području Grada Osijeka Tablica 29 - Distribucija samostojećih antenskih stupova u vlasništvu javnih komunikacijskih mreža pokretnih komunikacija po naseljima na području Grada Osijeka Tablica 30 - Broj trafostanica na području Grada Osijeka prema naponu transformacije i vlasništvu Tablica 31 - Podaci o uk. broju obračunskih mjernih mjesta i sveukupnoj prodaji el. energije Tablica 32 - Duljina elektroenergetskih vodova 35,20 i 10 kV na području Grada Osijeka prema mjestu polaganja voda Tablica 33 - Duljina elektroenergetskih vodova 35,20 i 10 kV na području Grada Osijeka prema naponskom nivou i tipu polaganja vodiča Tablica 34 - Plinovodi na području Grada Osijeka Tablica 35 - Udio prema vrsti plinovoda (%) na području Grada Osijeka Tablica 36 - Duljina javne vodoopskrbne mreže Grada Osijek prema naseljima Tablica 37 - Stanje priključenosti na sustav javne odvodnje Grada Osijeka Tablica 38 - Struktura sustava melioracijske odvodnje Grada Osijeka Tablica 39 - Službena odlagališta na području Grada Osijeka Tablica 40 - Službena odlagališta na području Grada Osijeka Tablica 41 - Podaci o saniranim divljim odlagalištima u razdoblju od 2013. do 2016. godine Tablica 42 - Vrste i količine sakupljenog komunalnog otpada na području Grada Osijeka Tablica 43 - Količine odvojeno sakupljenog otpada na području Grada Osijeka Tablica 44 - Prikaz zaštićenih područja na području Grada Osijeka Tablica 45 - Prikaz zaštićenih područja na području Osječko - baranjske županije Tablica 46 - Prikaz zaštićenih područja Ekološke mreže Natura 2000 na području Županije Tablica 47 - Prikaz posjednika, vrste i količine opasnih tvari na području Grada Osijeka Tablica 48 - Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina – poljoprivredne površine Prikaz udjela poljoprivrednih površina u ukupnoj površini Grada iz 2012. godine Tablica 49 - Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta

149

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 18 od 18. listopada 2018.

Tablica 50 - Privatna kućanstva prema korištenome poljoprivrednom zemljištu Tablica 51 - Struktura stočarske proizvodnje u razdoblju od 2013. do 2016. godine Tablica 52 - Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina – šumske površine Prikaz udjela šumskih površina u ukupnoj površini Grada iz 2012. godine Tablica 53 - Prikaz površina u hektarima po vrsti zemljišta Tablica 54 - Prikaz bruto drvne zalihe u m³ po vrsti drveća Tablica 55 - Prikaz dobnih razreda u hektarima za jednodobne šume (državne) Tablica 56 - Prikaz bruto drvnih zaliha u m³ po dobnim razredima za jednodobne šume (državne) Tablica 57 - Prikaz bruto drvnih zaliha u m³ po debljinskim razredima za raznodobne šume (privatne) Tablica 58 - Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (vodne površine) na području Grada Osijeka Tablica 59 - Obvezni prostorni pokazatelji Izvješća o stanju u prostoru Grada Osijeka Tablica 60 - Popis donesenih strateških dokumenata Osječko - baranjske županije koji su na snazi Tablica 61 - Popis donesenih strateških dokumenata Grada Osijeka koji su na snazi Tablica 62 - Urbanistički planovi uređenja (UPU) i detaljni plan uređenja (DPU) koji su na snazi Tablica 63 - Urbanistički planovi uređenja (UPU) i detaljni planovi uređenja (DPU) koje je potrebno izraditi (prema važećem PPUG-u i važećem GUP-u) Tablica 64 - Urbanistički planovi uređenja (UPU), Detaljni planovi uređenja (DPU) i Provedbeni planovi uređenja (PUP) za koje je donesena odluka o stavljanju van snage Tablica 65 - Završeni projekti na području Grada Osijeka Tablica 66 - Projekti u provedbi na području Grada Osijeka Tablica 67 - Prijavljeni projekti na području Grada Osijeka Tablica 68 - ITU projekti Grada Osijeka u pripremi (rok za provedbu 2018.-2020. godine) Tablica 69 - Pregled strateških ciljeva i prioriteta Grada Osijeka Tablica 70 - Financijski pokazatelji operativnih programa za financijsko razdoblje RH 2014.-2020.

Gradonačelnik Ivan Vrkić, dipl.iur., v.r.

150