Tema Broja Kazalište I Škola O Kazalištu Za Cener Govore: Krešimir Dolenčić, Mario Kovač, Nikša Marinović Intervju Prof

školski list X. gimnazije “Ivan Supek” Zagreb

◆ Posjet našihCener volontera bolnici Bistra ◆ Na otvorenju izložbe Miroslava Kraljevića

Tema broja Kazalište i škola O kazalištu za Cener govore: Krešimir Dolenčić, Mario Kovač, Nikša Marinović Intervju prof. Boris Škifić - o problemima u školstvu bez autocenzure Na otvorenju izložbe “Kuća” Siniše Labrovića SADRŽAJ UVODNIK

/ 2 / Uvodnik Kulturni i humanitarni događaji / 3 / Volonterski klub / 7 / Događanja u školi obilježili ovu školsku godinu / 14 / Naši učenici / 19 / Anketa / 22 / Tema broja: Kazalište i škola Učiti kroz igru i / 56 / Kultura / 71 / Dan škole pomaganje / 76 / Putovanja / 78 / Predstavljanje razreda / 86 / Styling u Desetoj Na pragu smo novog broja školskoga lista / 88 / Zabava “Cener”. U proteklih nekoliko mjeseci marljivo smo radili na prikupljanju materijala i trudili se zabilježiti i popratiti razne zanimljive događaje. Uredništvo Tijana Jularić Martina Vulama Tekst: Katarina Širanović, 3.A, Petra Kuljiš Nakladnik: X. gimnazija Grafičko oblikovanje: “Ivan Supek” Zagreb novinarska skupina X. gimnazije Za nakladnika: Željka Frković, prof., Voditelj novinarske ravnateljica skupine: Ružica Filipović Glavna urednica: Katarina Širanović, 3.a Novinarska družina: Petra Đurđević ajveću pozornost posvetili smo kazalištu, Lektorica: Luka Justić što je ujedno i tema ovoga broja. Razgo- Ružica Filipović Ivan Žarković varali smo s redateljima, glumcima i Marija Zefkić Npopratili nekoliko zanimljivih te modernih pred- Fotografije: Ivana Bekavac stava. Njegujući dugogodišnju tradiciju, tako smo Dejan Funtek Mateja Radoš i ove godine nekoliko puta posjetili kazalište. Petra Đurđević Ivana Zefkić Učenici si tako mogu na zanimljiv način predočiti Luka Justić Nika Vugdragović ono što u knjigama čitaju ili pak uče na nastavi. Lucija Radeljić Neli Mindoljević Pažnju smo posvetili i volontiranju. Mnogi Ivan Žarković Ružica Filipović učenici naše škole članovi su raznih volonter- Marija Zefkić Nika Pešut skih udruga, a i sama škola ima svoju volonter- Ivana Zefkić Patricia Majić sku družinu, koja uz pomoć profesora organizira Ivan Janjić Filip Mayer različite dobrotvorne akcije. Imat ćete priliku Nika Vugdragović Marta Kubala pročitati reportažu o posjetu bolnici za kronične Ivan Pavlović Marijana Špehar bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri. Neli Mindoljević Ines Babić Pozabavili smo se i maturalcem. Saznali smo Ružica Filipović Tea Mišura zanimljivosti s tog putovanja i sve objedinili u za- Nika Pešut Mateja Radoš nimljivu priču. Uz to, možete pronaći i tekstove Maja Marijan Tijana Jularić Filip Mayer Dorotea Slovinac iz ostalih događaja iz naše škole poput europskog natjecanja u latinskom ili „Lančane reakcije“. Ines Babić Petra Kuljiš • Ira Horvat Lucija Janječić Bit će za svakog ponešto! 2 VOLONTERSKI KLUB Posjet Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri

Naši volonteri skupljaju potrepštine za bolnicu u Gornjoj Bistri Pokreni sebe, promijeni svijet

Mobilizacija potencijala volontiranja u prevenciji nasilja među mladima Tekst i foto: Katarina Širanović, 3.A ko slove kao bolnica za djecu do laze iz raznih dijelova Hrvatske, osamnaest godina, u bolnici su također, imamo i mnogo volon- četvrtak, 19. prosinca smještena i starija djeca. Naj- tera iz Italije, različite životne 2013. godine, volon- stariji član bolnice ima 41 go- dobi, koji se izmjenjuju svaki tje- terska grupa naše škole dinu, a najmlađi članovi su stari dan. Dođu nedjeljom, subotom posjetilaU je Specijalnu bolnicu oko godinu dana. U bolnici uz odlaze pa onda dođe opet nova za kronične bolesti dječje dobi u stalno zaposleno osoblje djeluje grupa, i tako kroz cijelu godinu. Gornjoj Bistri. Uz vodstvo pro- šesnaest volontera, čija je pomoć Volonteri su različite životne do- fesorice Kranjčec, desetak vo- prijeko potrebna. Razgovarali bi, od srednjoškolaca do starijih lontera obišlo je bolnicu - igra- smo s glavnom sestrom bolnice ljudi. U osmom mjesecu, oni onice, sobe u kojima borave dje- Šteficom Kozlek i s ravnateljem naprave kamp u parku dvorca. ca i park oko bolnice. bolnice Ivanom Željkom Wei- Dođe između 200 i 250 volon- Specijalna bolnica za kronič- ssom. tera. Postave svoje šatore i tu ne bolesti dječje dobi Gornja Bis- borave petnaest dana i pomažu tra smještena je u dvorcu Oršić Kakvih sve volontera ima u nam na različite načine, očiste u neposrednoj okolici Zagreba. vašoj bolnici i na koji način vam nam voćnjak, režu grmlje, boje Bolnica djeluje od 1962. godine pomažu? klupe... Njihova pomoć nam je te je danas u njoj smješteno 110 od velike važnosti zbog toga što djece, različite životne dobi. Ia- Štefica Kozlek: Volonteri do- je u bolnici mnogo djece. Bez

3 VOLONTERSKI KLUB i roditelja koji nikad ne dođu u posjetu, sve dok ih mi ne pozo- vemo da dođu. Neki su roditelji ostavili ovdje djecu i nikad se više nisu vratili. Jedna majka svakodnevno dolazi, hrani svoju kćer, stavi ju u kolica i sve što treba. Kaže da je to njena rodi- teljska dužnost.

Da li se posvajaju djeca iz bolnice?

Štefica Kozlek: Do sada je iz naše bolnice usvojeno šestero U udruzi “Kap dobrote” djece i oni većinom budu usvoje- ni u Italiju. Nedavno je, nakon njihove pomoći bilo bi prilično ma, endokrini poremećaji, me- duge i zahtjevne papirologije, teško dati potpunu brigu sva- tabolički poremećaji, reumatske posvojen jedan dječak u jednu kom od naših članova, jer u bol- bolesti, razni sindromi i druga talijansku obitelj. Također, slali nici nema dovoljno osoblja koje teža oboljenja bez prognoze za smo razne molbe i zahtjeve u bi bilo dovoljno da se potpuno ozdravljenje, ali zbog nemoguć- udruge za posvajanje djece, koji- zadovolje potrebe naše djece, a nosti da imaju pravilan tretman ma je potrebna briga obitelji i svako dijete zahtjeva individu- u obitelji smještavaju se u ovu koji bi mogli samostalno živjeti i alan pristup. Volonteri se igraju bolnicu. Neka djeca odlaze doma izvan naše bolnice, ali ne uspije- s djecom, vode ih u šetnju oko preko vikenda i znaju da su ta va se pronaći niti jedna obitelj. dvorca jer velika većina naše dva dana doma, ali već u ned- djece ne može samostalno ho- jelju pokazuju da sutra trebaju Možete li izdvojiti neke dati te nam pomažu oko hranje- ići natrag u bolnicu, jer ovdje životne priče te djece? nja, kupanja i ostalih zadataka. postoji određen ritam, a i djeca Veliku nam pomoć daju i oko znaju da su ovdje sa sebi jedna- Štefica Kozlek: Imamo jed- kupanja, pogotovo muški volon- kima. Kada roditelji saznaju da teri, jer ipak, trebate dignuti tu im djeca boluju od neke od tih djecu, a to nije baš lagano, tako bolesti dovedu ih ovdje, pošto da izrazito cijenimo njihov trud. im kod kuće ne mogu pružiti potrebnu njegu, jer ova djeca Od kojih sve bolesti boluju zahtijevaju nadzor i brigu 24 sata djeca smještena u ovu bolnicu? na dan. Mnogi od tih roditelja, nakon što djecu dovedu ovdje, Štefica Kozlek: Djeca koja otiđu i ne dođu im u posjetu. su smještena u našoj bolnici bo- Ima roditelja koji su svaki dan luju od kroničnih bolesti ili tak- ovdje i posjećuju svoju djecu. vih bolesti kojima je dug tijek Neki put dođu oba ili pak dođe liječenja. To su uglavnom obo- samo jedan od roditelja, ovisno o Naša volonterka Dora Morvić sa ljenja centralnog nervnog siste- mogućnostima, ali također, ima štićenicom bolnice u Gornjoj Bistri

4 nog dječaka koji je nakon operacije dobio epileptički napadaj, li- ječnici ne znaju uzrok te je pao u komu i nije se više probudio iz kome. To traje već 5 godina. Njemu roditelji svaki dan dođu u posjet. Također, i njegov razred mu je došao u posjet i kad smo vidjeli da je postao malo uzne- miren, shvatili smo da on malo i razumije te da nije u potpunoj komi i da još uvijek ima nade da će se probuditi. Dva puta go- Naši volonteri i novinari u ugodnom razgovoru s ravnateljem bolnice dišnje odlazi na rehabilitaciju u Ivanom Željkom Weissom Krapinske toplice. Imamo i dvojicu blizanaca, koji su rođeni iz četverostruke Čime se zabavljaju štićenici imamo dvije igraonice, na gor- trudnoće. Dvoje ih je odmah vaše bolnice? njem katu je ambulanta i sobe umrlo, a dvojica su bili dugo u za djecu. inkubatoru, koji su zbog toga Ivan Željko Weiss: Svaka oslijepili. Bili su dugo godina u soba ima televizor, ali on im ne Što biste mogli poručiti lju- Jankomiru, a nakon zatvaranja uspijeva dugo zadržati pažnju. dima koji ne znaju za postojanje dječjeg odjela, bili su s majkom Kad je ugašen televizor ili radio, i ovog segmenta života? kod kuće. Demolirali su joj cijelu oni osjete da im to fali i mi to kuću i onda je ona došla tražiti vidimo po njihovoj reakciji. Kad Ivan Željko Weiss: Lijepo pomoć te su oni sad kod nas smo bojali zidove, morali smo je da i mladi vide taj segment dvadesetak godina. Nakon njih, ih preseliti iz sobe. Bile su takve u društvu. 60% te djece nema majka je rodila još jedno dijete reakcije smijeha i sreće kad smo mogućnost gutanja, nego se hra- koje se aktivno bavilo tenisom ih vozili na krevetima. Svaka ne preko sonde. Ono što zateče te je doživjelo infarkt i umrlo. promjena ih veseli. U prizemlju mnoge liječnike jest da toj djeci i dalje hormoni rade. Djevojčice Naši volonteri ispred bolnice imaju menstruaciju, bez obzira na njihovo zdravstveno stanje. Volonteri odavde odlaze puno zreliji i sa zadovoljstvom pričaju o vremenu provedenom ovdje. Kad prvi put dođete ovdje, svi odu šokirani, što je razumljivo. Normalno da se čovjek šokira kada primjerice vidi dječaka s mozgom izvan lubanje. Njega u Hrvatskoj nitko nije mogao operirati. Bio je dva puta na Ox- fordu i tamo mu je rađena plas- tika glave da se zaštiti taj fron-

5 VOLONTERSKI KLUB talni režanj. Ono što je najbitni- dođe trenutak rastanka s njima osam pacijenata, a i prođe neko- je od svega jest, da ta djeca, bez to je izrazito teško, jer mi radi- liko godina da nitko ne umre. obzira kolika oštećenja imali, mo s njima kao da su oni zdravi. Prije su djeca završavala svoj ži- uvijek pokažu način da ti izraze Ovdje su mjerilo uspješnosti votni put u dobi puberteta, ali zahvalnost. Bilo da se nasmiješe godine preživljenja. Smrtnost je danas se to promijenilo. Nikad • pogledom ili da se nasmiju. Ta mala, godišnje umre sedam do ne znate što vam nosi novi dan. djeca nemaju budućnost i kad

Obilježavanje Međunarodnog dana volontera 5.12.2013. akcijom prikupljanja higijenskih potrepština za štićenike Doma za djecu i mladež u Dugavama

Naša škola se ove godine uklju- lježili smo prikupljanjem higi- štićenike Udruge Kap dobrote. čila u projekt “Pokreni sebe, jenskih potrepština za štićenike U četvrtak 19.12. obilježen je promijeni svijet - mobilizacija Doma za djecu i mladež u Du- dan udruge Kap dobrote, mi- potencijala volontiranja u pre- gavama, koji su članovi volont- som i domjenkom na koju su venciji nasilja među mladima”. erskog kluba i posjetili. Također pozvani i naši volonteri koji su U školi se već godinama provode smo prikupljali namjernice za dan ranije uručili udruzi dona- • volonterske akcije i aktivnosti bolnicu u Gornjoj Bistri i za cije sakupljene u našoj školi. za što smo bili nagrađeni od strane Nacionalne zaklade za Novinar Danijel Despot u razgovoru s učenicima razvoj civilnog društva. U ok- X. gimnazije povodom obilježavnja Dana volontera viru ovog projekta i uz podršku Volonterskog centra Zagreb, 25. studenog 2013. osnovali smo i Volonterski klub X. gimnazije “Ivan Supek”. Otvaranju kluba odazvao se veliki broj učenika tako da naš klub za sada broji 132 volonterke i volontera, kako učenika tako i profesora. Od otvaranja kluba smo sudjelovali u nekoliko volonterskih akcija, a 5. prosinca, Dan volontera, obi- 6 DOGAĐANJA U ŠKOLI Dani Ivana Supeka po kojem naša gimnazija nosi ime

Zbor X. gimnazije na otvaranju Supekovih dana

Supekovi dani nastavlja rad na kvantnoj teoriji polja do 1943. Kasnije se bavio istraživanjem teorije metala na Naša škola nosi ime akademika Ivana Supeka niskim temperaturama te je koji je bio veliki hrvatski humanist, fizičar, filozof, poznat po otkriću diferencijalne književnik i borac za mir jednadžbe za električnu vodlji- vost materijala na tim tempera- Tekst: Petra Đurđević, 2.B danima pokazivao zanimanje za turama. Foto: Dejan Funtek prirodne znanosti, ali i za filozofiju i pjesništvo. Nakon mature Protiv totalitarizma 1934. upisuje studij matematike, fizike i filozofije na Filozofskom Kao antifašist, Supeka je u fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Njemačkoj 1941. uhitio Ge- te nastavlja studij u Beču, Pari- stapo. Proveo je u zatvoru ne- zu, Zürichu i Leipzigu. Tijekom koliko mjeseci, ali ga spašava studija Supek je upoznao mnoge Heisenberg pod izlikom da mu slavne fizičare poput nobelovaca treba asistent bez kojega ne Maxa Plancka, Nielsa Bohra, može provoditi istraživanja. Na Akademik Ivan Supek Petera Debyea i Louisa De Bro- poticaj prijatelja Bogdana Ogri- glija. Godine 1940. doktorira zovića pridružuje se partizan- Tko je Ivan Supek? fiziku i filozofiju u Leipzigu pod skom pokretu. Od 1943. djeluje vodstvom njemačkog nobelov- na oslobođenom teritoriju u van Supek rođen je u Za- ca, fizičara Wernera Heiseber- Prosvjetnom odjelu ZAVNOH- grebu 1915. u obrtničkoj ga, tvorca kvantne mehanike i a. U Topuskom je 1944., na Kon- Iobitelji. U gimnazijskim je načela neodređenosti, s kojim gresu kulturnih radnika, odr- 7 DOGAĐANJA U ŠKOLI

Prepuna kino-dvorana na Supekovim danima

žao zapažen govor o znanosti, Stalnim članom Hrvatske zitetskog centra u Dubrovniku na kojem je i uputio prvi javni akademije znanosti i umjetno- (IUC). apel protiv uporabe nuklearnog sti (tada JAZU) postaje 1960. oružja. Nakon toga prekida s Iste godine osnovao je Institut Aktivist i kritičar Partijom. za filozofiju znanosti i mira - Institut je bio sjedište jugosla- Za Hrvatskog proljeća je Filozofija i književnost venske konferencije Svjetske or- podržao političke zahtjeve svo- ganizacije protiv nuklearnog jih studenata zbog čega je bio na Profesor teorijske fizike na naoružanja Pugwash, među či- popisu nepoželjnih javnih lič- Sveučilištu u Zagrebu postaje jim je osnivačima i član Stalnog nosti. Nije prihvatio zaključke 1946. Institut “Ruđer Bošković” komiteta. Također je bio suo- CK SKJ te je nakon sjednice u utemeljio je 1950. i postao nje- snivač i predsjednik organizacije Karađorđevu prisilno isključen govim prvim ravnateljem. Go- Svijet bez bombe. Godine 1966. iz javnog života. Do odlaska u dine 1958. isključen je iz Insti- pokreće tromjesečnik Encyclo- mirovinu predavao je na Sve- tuta zbog protivljenja planovima paedia Moderna. To je prvi ča- učilištu, a osamnaest godina ni- izrade nuklearne bombe jugo- sopis u Jugoslaviji koji zastupa je mogao istupati u javnosti. slavenske Federalne komisije za politički pluralizam pa ima u Godine 1976. potpisuje Du- nuklearnu energiju kojoj je na Savjetu članove od profesora te- brovnik-Philadelphia deklaraci- čelu bio Aleksandar Ranković. ologije do partijskih funkciona- ju u društvu Linusa Paulinga i Ogorčen, prestaje se aktivno ba- ra. Rektor Sveučilišta u Zagre- Philipa Noel-Bakera te Roberta viti znanošću, posvetivši se filo- bu postao je 1969. te je 1970. Pecceija. zofiji i književnosti. inicirao osnivanje Interuniver- Bio je predsjednik HAZU u

8 dva navrata (od 1991. do 1997). Održao je predavanja na mnogim značajnim svjetskim sveu- čilištima. Posljednjih je godina bio strastven kritičar funda- mentalnog kapitalizma i doslje- dan zagovornik teze o socijalnoj Radijsku emisiju i, u suradnji s jednakosti 1.I, svoje monologe, a svi ti radovi završili su na Lidranu. Prof. Manifestacija Kosović vodi i dramsku skupinu koja je održala predstavu E. A. U njegovu čast se svake godine Poea “Krabulja crvene smrti”. Iz u proljeće raznim događanjima novinarske skupine učenica 4. obilježavaju “Dani Ivana Supe- A razreda, Klara Weygand, pre- ka”. Tako su i ove godine od zentirala je dijelove “Intervjua” 7. do 9. svibnja u kinodvorani koji je bio objavljen u školskom učenici i profesori X. gimnazije časopisu “Cener” i koji je pred- proslavili “Supekove dane”. U stavio našu školu na državnoj vrijeme “Supekovih dana” ima- smotri Lidrana pod mentor- mo se priliku opustiti i zabaviti s stvom prof. Filipović. Učenici našim prijateljima i profesorima, 2. G razreda prezentirali su nam upoznati rad raznih skupina u svoje putovanje u London. Uče- našoj školi (kao što su npr. novi- nice 1.L i učenici 1. K održali narska skupina, dramska skupi- su mnoge zanimljive i poučne na, zbor) i ponešto naučiti. Na prezentacije iz matematike, ke- ovogodišnjoj proslavi bilo je mije i fizike, a učenici 4. i 3. raz- mnogo glazbenih i dramskih iz- reda predstavili su nam zanim- vedbi te prezentacija iz kemije, ljive pokuse iz kemije i fizike. fizike, likovne umjetnosti i mno- Na zadnji dan “Supekovih dana” gih drugih područja. ravnateljica R. Smolčić Krnić “Supekovi dani” otvoreni su održala je pozdravni govor jer s i zatvoreni pjesmom The Scien- ovom godinom završava njena tist popularne grupe Coldplay, bogata ravnateljska karijera na- koju je izveo pjevački zbor uz šoj školi. pratnju Luke Brščića – glaso- U ta tri dana dobili smo pu- vir i Ivana Periše - gitara. Oni no zanimljivih informacija, čuli i mnogi drugi učenici nastupali smo predivne glasove djevojaka su kroz sva tri dana proslave pod iz pjevačkog zbora i izvedbe na- vodstvom prof. Alme Zubović. ših talentiranih učenika, gledali Izveli su i mnoštvo modernih zanimljive predstave i monologe pjesama, ali bilo je i izvedbi dramske skupine. Cijelo vrijeme poznatih skladbi klasične glaz- vladala je vesela i ugodna at- be. Pod vodstvom prof. Andree mosfera, a tako će biti i na svim Kosović učenici 1.G razreda za- proslavama “Supekovih dana“ • jedno s nama preslušali su svoju koje tek slijede.

9 DOGAĐANJA U ŠKOLI - Svijet znanja Međunarodno natjecanje u poznavanju Na dan ispita atmosfera pred učionicom i u njoj je bila opu- latinskoga jezika i rimske kulture štena. Četrdeset minuta je bilo za neke i više nego dovoljno da riješe test i da za provjeru još jednim pogledom prođu kroz pitanja i odgovore. Kada smo bili gotovi predali smo svoje ispite i šifre i bili smo slobodni da odemo doma i dobijemo za- služeni odmor.

Slobodan dan

Meni je sudjelovanje na ovome natjecanju bilo ugodno iskustvo. Preporučila bih svima Profesor Selak s učenicima na ispitu ECCL s četvorkama i peticama iz latinskog da dokažu svoje znanje na ovome natjecanju jer se zaista isplati. Čak i ako sumnjate u Dokažite se i vi svoje znanje i mislite da ne biste mogli dogurati do odličnih re- Euroclassica latina (ECCL) međunarodno je zultata i dodatnih bodova na natjecanje u poznavanju latinskoga jezika upisima na neki studij, mislim da bi svi bili i više nego voljni i rimske kulture koje se provodi istovremeno provesti četrdeset minuta na u svim zemljama Europske Unije. testu kako bi cijeli ostatak dana bili slobodni od nastave - a i • Tekst i foto: Petra Đurđević, 2.B Opće znanje i logika profesorima ste odmah miliji. Profesorica Matasović nadgleda aša se škola uključila Osim što su dosta gradiva pisanje ECCL ispita u ECCL projekt prije svladali na satu latinskog, učeni- tri godine, a učenici ci su marljivo i samostalno radili našeN škole postižu svake godine kako bi što bolje utvrdili svoje sve bolje i bolje rezultate. Ove znanje. Profesorica Matasović i godine je na vestibulum razini profesor Selak su našli dovoljno sudjelovalo četrdeset i tri učeni- vremena i strpljenja da s njima ka, a više od pola osvojilo je i prođu neke od testova prošlih medalje - jedanaestero srebrnu, godina i objasne sve što ih je a četrnaestero brončanu, s tim mučilo ili zbunjivalo. S vreme- da je jedan učenik bio samo bod nom je došla do izražaja veća udaljen od zlatne medalje. potreba za općim znanjem i lo- gičkim razmišljanjem, a manje za učenjem napamet.

10 Fizika i kemija pokreću svijet oko nas kojemu je prikazan rad naprave. “Sudjelovanje na Chemgenera- tion natjecanju potaknuto je inicijativnom naše razrednice. U natjecanje smo ušli s namjerom da se zabavimo, naučimo, ali i dokažemo sami sebi da možemo uspjeti u takvom projektu. Svi zajedno radili smo timski, osta- jali u školi poslije nastave i dolazili subotama u školu”, ka- že Luka čija je ekipa iskoristila gorenje baruta, crveni kupus kao inidikator kiselina i lužina, te slonovsku pastu. “Sve je to U kabinetu kemije učenici pripremaju pokus bio dugotrajan proces, a pritom smo imali brojne neuspjehe i promašaje. Naposljetku smo us- Sada je red na tebi pjeli i izradili našu lančanu reakciju koju smo snimili i poda ih pokreneš! slali”, kaže Luka u ime ekipa REACTION X. Organizator natjecanja je Zadatak natjecanja bio je izraditi napravu BASF Croatia, jedan od osni- za stvaranje lančane reakcije, koja se sastoji vača edukativne web stranice od niza fizikalnih i kemijskih reakcija, te CHEMGENERATION. koja nakon pokretanja radi sama od sebe, COM, uz podršku Instituta bez ljudske asistencije Ruđer Bošković, Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta te Tekst i foto: Luka Justić, 3.H Zadatak natjecanja je izraditi Agencije za odgoj i obrazovanje napravu za stvaranje lančane RH. Što je naša ekipa napravi- ovaj projekt smo reakcije, koja se sastoji od niza la, uz mentoricu profesoricu ušli da se zabavimo fizikalnih i kemijskih reakcija, te Frances Novosel, pogledajte na i ponešto naučimo. koja nakon pokretanja radi sama stranici http://www.chemgene- Iako bi svatko volio biti prvi, to od sebe, bez ljudske asistencije. ration.com/hr/chainreaction/ “U • nam nije bila glavna motivacija, Za prijavu na natjecanje ekipe voting/. a treće mjesto od 22 škole sma- moraju snimiti videozapis na tramo dobrim rezultatom”, rekao je Luka Justić (3.H) koji je Izrada naprave za stvaranje zajedno sa Sarom Bačić, Majom lančane reakcije Dobrić, Magdalenom Hudek i Sebastijanom Radakovićem (4.G) sudjelovao na znanstve- nom natjecanju “Lančana reakcija”.

11 DOGAĐANJA U ŠKOLI Bć Tradicionalni božićni sajam u našoj školi

Školski zbor izvodi prigodne božićne pjesme Dobrota ne izlazi iz mode

Humanitarna akcija prikupljanja sredstava za pomoć učenicima slabijeg imovinskog stanja koja se tradicionalno održava svake godine

Tekst: Katarina Širanović, 3.D, foto: Lucija Radeljić, 3.D Boris Jakaj, roditelj učenika iz 2.d našoj školi svake se go- ditelji i učenici drugih škola. Ova je akcija je pohvalna jer dine održava božićni Nadamo se da će i dogodine na prihod ide za manje imućne, sajam. Na sajmu su bi- sajmu biti takva atmosfera i još pogotovo u ovo doba godine. liU izloženi ukrasi i kolači koje više oduševljenih posjetitelja. Djeca se uče dijeljenju i to bi im su napravili učenici naše škole. Upitali smo sudionike i po- trebalo omogućiti češće. Na božićnom sajmu, koji se za sjetitelje sajma što misle o našoj Roditelj učenika X. gimnazije I. turnus održao 16. prosinca, a humanitarnoj akciji. Roditelji su za II. turnus 13. prosinca, pri- zadovoljni akcijom, smatraju je kupljali smo novac koji odlazi u veoma korisnom, zbog vreme- humanitarne svrhe. I ove godine na u kojem živimo. Učenici su nastupio je naš školski zbor, u također zadovoljni jer su uklju- pratnji benda, koji je izveo broj- čeni u zajedničku akciju i što su ne pjesme poput Hallelujah Le- zajedničkim trudom pridonijeli onarda Cohena i Djetešce nam božićnoj atmosferi. se rodilo. Sajam su posjetili ro-

12 Anita, 2.a, učenica

Pripremili smo kolače, muff- ine, čestitke, božićne ukrase. Ljudi kupuju pa smo nešto i zaradili. Cijeli razred je sudjelovao u ovome, sve su cure pripremile i pekle kolače, jer nemamo dečki u razredu.

Profesor Štibi (biologija)

Meni se sviđa. Kupila sam sok, kolače. Njima ću razveseliti svoje sinove.

Roditelj Učenici prvih razreda prodaju delicije koje su sami napravili

Morat ću malo pogledati još ukrase, za bor. Imamo i čaj. Filip Mayer, 3.A okolo, jer sam tek ušao. Izgleda Čitav razred je sudjelovao, dečki veselo i podržavam ovu akciju, su pomagali sa zamatanjem, a Jako mi je drago vidjeti da su za svaku je pohvalu. U današnje cure su pekle kolače se učenici udružili u zajedničku vrijeme kad su ljudi uglavnom inicijativu i da razredi zajedno • okupirani sami sobom lijepo je Profesorica Jelena Crnek pridonose božićnoj atmosferi. vidjeti da mlade generacije mis- Ukrasi i kolači na prodaju le na druge. Ovo je tradicionalan sajam X. gimnazije i ove godine sve je Inga Geršak 1.A prepuno roditelja, djece. Ima zaista puno kolača. Sredstva pri- Kod kuće smo pripremili kupljena na božićnom sajmu idu kolače raznih vrsta, imamo i u korisne svrhe.

Ukrasi koje je izradio 3. A po ideji razrednice Cvjetanke Božinić

13 NAŠI UČENICI Odrastanje naših učenika kao paradigma života u Zagrebu

najvažnije, jedno rukometno, nogometno, košarkaško i jedno psebno igralište za graničara koje koriste osnovnoškolci za vrijeme tjelesnog odgoja. U školi imamo dosta veliku dvoranu s još dvije manje prostorije za neke druge aktivnosti kao što su ples za cure i zgibovi i štošta za dečke. Nema ništa boljega nego sa prijateljima otići na školsko igralište i zaigrati nogomet. Pra- vi je užitak otići u šetnju ili u Odrasti u… vožnju biciklom kroz Dugave, obići vrtić, nogometni klub Ze- Sva tri učenika žive i školuju se u Zagrebu, ali lengaj i školski teren, bez zvuka su djetinjstva proveli u različitim mjestima. motora nekog auta ili neke dru- O odrastanju u Dugavama govori nam Ivan ge buke. Žarković iz 1.B razreda, kako je bilo odrastati u Idealni kvart malom mjestu u Hrvatskoj ispričao nam je Fabijan Barić također iz 1.B razreda, a o životu u Novom Kroz godišnja doba kvart Travniku svoju priču nam je prenio Enriko Franjić stalno mjenja svoju ljepotu. U iz 1.A razreda. Dugave iz zraka Tekst i foto: Ivan Žarković, 1.B jedan od najboljih kvartova u Zagrebu. To je veoma prostrano Dugave: zeleno, volim naselje koje ima puno parkova zeleno i mjesta za igru. Imamo crkvu, ao mali živio sam u dvije osnovne škole u jednoj Črnomercu, a s tri i pol zgradi, vrtić, knjižnicu, poštu, godine preselio sam se dvije ljekarne, dom zdravlja i Ku Dugave. Drago mi je zbog nogometni klub. Kao malom toga jer je Črnomerec bio siv, u sav svijet u Dugavama mi se smogu, zgrada do zgrade, a Du- vrtio oko malene, tada za mene gave su odlične. velike, livade ispred moje zgrade na kojoj bi se i okolo nje stalno Bez zvuka motora igrao s prijateljima. Kasnije, svijet mi se proširivao i vrtio oko Dugave su u istočnom dijelu škole. U njezinoj okolini nalaze Novog Zagreba i mislim da su se pekara, parkić (“narkić”) i,

14 Život u Novom Travniku di ljeti vrijeme provodi na olimpijskom bazenu, dok zimi Tekst i foto: Enriko Franjić, 1.A

Velika je razlika između ži- vota u velikom i malom gradu. U malom gradu kao sto je Novi Street-art na školi Travnik život djeluje monotono. Imaš osjećaj kao da je svaki dan proljeće i ljeto drveća i pločnici isti. Isti prizori, isti ljudi… se sjaje. Kad se zagledate u taj Novi Travnik prije je bio poz- veliki nogometni teren, izgleda nat po imenu “Grad mladosti” i kao da svjetluca i jednostavno bio je pun zelenih površina koje morate zatvoriti oči od sjajila. su nemarom ljudi izgubile sjaj. U jesen sve je šaroliko i puno Novi Travnik se smjestio u do- lišća koje nanose snažni vjetrovi, lini rijeke Lašve, između brda i djeca uživaju valjajući se u nje- brežuljaka. Moje djetinjstvo koje mu. Po zimi snijeg sve prekrije sam ondje proveo bilo je uz- i nema mjesta gdje se ne bi budljivo i nezaboravno. Rado se moglo zabavljati. Dugave su sjetim zime i zimskih pustolovi- puna brda i dolina jer su ostala na na brdu pored osnovne škole mnoga mala riječna korita pa se na kojem su djeca proživljavala Enriko Franjić možemo sanjkati gdje poželimo. najsretnije trenutke djetinjstva. Sve sam te ljepote najviše spoz- Vrhunac zabave bilo je grudan- odlaze na planinu Vlašić uživati navao kroz prozore prvog i je, poslije dugotrajnog sanjkanja u zimskim radostima - kao i drugog kata svoje osnovne škole i spuštanja s raznim sredstvima. mnogi turisti koji na Vlašić do- jer stanujem u prizemlju. U djetinjstvu sam upoznao laze radi prekrasnih skijaških mnogo prijatelja s kojim sam staza i nezagađenog svježeg proveo mnogo sretnih trenuta- zraka. U većem obližnjem gra- ka. Oni su se uglavnom odvijali du Travniku rodilo se mnogo na igralištu gdje smo se svi sku- poznatih ličnosti, kao što su pljali, družili i igrali nogomet. nobelovac Ivo Andrić i nimalo Vrućina u Novom Travniku zna manje poznat nogometni trener Crkva sv. Mateja biti nepodnošljiva, pa većina lju- Ćiro Blažević. Mnogi turisti koji posjete Travnik obavezno svra- Enriko kao dječak Crkva Sv. Mateja ima osebuj- te do Starog grada i odlično nu arhitekturu, a u zadnje vri- očuvane Andrićeve rodne kuće, jeme puna je sadržaja, pa i ona pretvorene u muzej. U odnosu postaje mjesto gdje se mladi na Zagreb, Novi Travnik je vrlo okupljaju u većem broju. Du- malen, ali pruža čudan osjećaj gave su jedan od najidealnijih sigurnosti i puno lakši život. To kvartova za odrastanje i svaki je grad koji će mi zauvijek ostati će roditelj biti zadovoljan tim u srcu jer sam u njemu proveo naseljem ako ga je odabrao za najljepše trenutke i svoje dje- svoje djete. tinjstvo.

15 NAŠI UČENICI Živjeti u Dvoru na Uni

Tekst i foto: Fabijan Barić, 1.B

Dvor je malo mjesto na jugoza- padu nizinske Hrvatske. Ja sam rođen u Sisku, ali odrastanje sam proveo u Dvoru. Dvor ima mnogo trgovina, kafića i osnovnu školu koju sam završio. Dvor još uvijek ima netaknutu prirodu: šumu, rijeku Unu i park u središtu ispunjen pticama. Ima i dvije crkve, katoličku i pravoslavnu. Blizu Dvora se nalaze Zrin i Gvozdansko, dvije hrvatske utvrde koje su ostale još od osmanlijskog osvajanja. Dok sam bio mali, u mojoj ulici je bilo dosta djece za zabavu, iako starije od mene. Roditelji mi kažu da nikad nisam odu- stajao od igre, a bio sam često fizički nadjačan. Sjećam se da Moj tata i ja kao dječak mi je tata rekao da iz školskih udžbenika trebam čitati, i to što veću zaključnu ocjenu. Osnovna jeg brata nikada neću zabora- čitam zapamtiti, pa sam tako i škola je donijela mnogo dobrih i viti. Sad sam u Zagrebu, i ovdje radio. Uvijek smo imali pse, čak loših trenutaka, a to što su mi i je sve drugačije, ali snašao sam i zlatne ribice. U osnovnoj školi mama i tata radili u školi nije mi se i naviknuo. Iako se tijekom mi je do četvrtog razreda bilo puno pomoglo. praznika i svakog drugog vi- jednostavno, ali od petog raz- Moje odrastanje u Dvoru je kenda vraćam u Dvor, znam da reda je postalo teže, počeo sam bilo odlično. Sve što sam od nikada više neće biti isto kao • više učiti i svaki razred sam imao roditelja naučio kao i od stari- kad sam bio malo dijete. Stara srednja škola Srednjovjekovna utvrda Gvozdanjsko

16 Za Cener govore bivši maturanti i novinari našeg lista, a danas studenti Gdje su i čega se sjećaju

Razgovarali smo s našim bivšim učenicima, prošlogodišnjim cenerovcima, o njihovu iskustvu rada na školskom časopisu

Tekst: Marija Zefkić, 1.A, foto: Lucija Radeljić, 3.A

i intervjui. Također, nedostaje mi to što smo imali dosta veliku slobodu i mogli pisati o raznim temama, no nadam se da ću naći neki list na fakultetu koji će mi to moći zamjeniti”, rekla je Lu- cija. Kaže da joj je bilo teško pri- viknuti se na to da je od jutra do mraka na faksu, ali sada se toliko naviknula na studiranje da se ne bi vraćala u gimnaziju. U poseb- nom sjećanju ostao joj je profesor Gracina, koji nažalost više ne predaje u X. gimnaziji, ali i drugi: “Profesorica Gjergjizi nas je uvijek nasmijavala i predava- la na svoj poseban način, a bez profesorice Filipović ne bi bilo Prošlogodišnja urednica Cenera, novinarske kakva je danas i koja Lucija (Luca) Sukalić, danas Ivona Brekalo, nekadašnja mi je omogućila da steknem studentica Filozofskog fakulteta novinarka Cenera, danas studen- nova poznanstva i neprocjenjivo tica Ekonomskog fakulteta iskustvo.” Neprocjenjivo iskustvo Uživajte dok možete fesori mi nedostaju, često ih se ucija Sukalić prošle je i rado sjetim. Najviše mi nedo- godine maturirala, a na Ivona Brekalo je sada stu- staje pedagogija prof. Banić ko- školskom listu radila je dentica Ekonomskog fakulteta, ja bi me uvijek nasmijala. Svim triL godine. Iako joj je želja bila a želja joj je studirati arhitek- učenicima X. gimnazije željela upisati novinarstvo, odlučila se turu - od nje ne želi odustati i bih poručiti da uživaju u svim za Filozofski fakultet. Studira nastojat će iduće godine poku- trenutcima koje provode u škol- skandinavistiku i povijest um- šati ponovno upisati je. Kaže skim klupama, jer će vam sve to jetnosti dvopredmetno, ali nedo- da bi bilo lijepo okupiti ekipu i kasnije jako nedostajati.” staje joj uređivanje školskog lista. vratiti se barem na jedan dan u “Najviše mi nedostaju druženja srednjoškolske klupe. “Svi pro-

17 NAŠI UČENICI Učionica 403 studirati nego ići u školu jer nema domaćih zadaća i matema- Klara Weygand je sa svojim tike, a profesori su slobodniji i intervjuom prošle godine bila otvoreniji na predavanjima. na državnoj smotri Lidrano u “Doduše, na samo jedan dan kategoriji samostalnog novinar- htjela bih se vratiti u učionicu skog rada. Evo što Klara danas 403 i to samo zato što mi ne- Klara Weygand, bivša novinarka kaže: “Rad za časopis Cener po- dostaje zafrkancija pod satom. Cenera, danas studentica novi- mogao mi je u odabiru fakulteta Pamtit ću svoju razrednicu, na- narstva na Vernu jer sam shvatila vrijednost svoga ravno, prof. S. Kranjčec i mnoge pisanja i još više zavoljela novi- druge profesore, pamtit ću PUP na određenih osoba iz razre- narstvo, smjer moga studiranja. i debatu, državnu razinu LiD- da, uvijek zanimljive i poučne Suradnja na školskom listu mi raNa u Primoštenu, maturalac, sate španjolskoga, grozomorna ne nedostaje zato što sada imam prvi izlazak s razredom u Team, iščekivanja rezultata testova nešto još bolje, studentske vježbe zasvagda i sveprisutno uvjera- matematike, fizike i kemije. i pisanje članaka, ali bilo je za- vanje profesora da smo odgodi- Nažalost, prva stvar koje ću se bavno, upoznala sam nove ljude, li test i da se on/ona sigurno sjetiti kada za 20 godina pomis- ponešto naučila i prvi put pisala zabunila tj. zaboravila, pamtit lim na srednju školu bit će mal- za neki časopis.” Klari je lakše ću neovlašteno upisivanje ocje- tretiranje.“

udruge i počinje aktivno pisati. “Sjećam se drage razrednice, profesorice Ljiljane Erceg Vukić i svega lijepog što je radila za svoj 4.C. Profesorice, nadam se da nas se koji puta sjetite! Svi su profesori dobri i dragi, nemam niti jedno loše sjećanje, a ono što je bilo brzo se zaboravilo. Sada kada dolazi zima ne mogu, a da se ne prisjetim zimskih praznika prije dvije godine kada smo mi, uporna grupica cenerovca, cijele Lana Končevski studentica praznike proveli pripremajući Hrvatskih studija, smjer list za Lidrano s profesoricom povijest i sociologija Filipović. Ona je bila zaista neu- morna, puna pozitivne energije, Učiti, učiti i samo učiti dobre volje i nade da ćemo uspjeti. Nadam se da i vi tako Lana Končevski upisala je ustrajavate u učenju i pisanju! Hrvatske studije, smjer povi- Naučite sve što se naučiti da! jest i sociologija, a još čuva sve Znanje je jedino što vam nitko listove na polici i pogledava ih. nikada ne može uzeti!” Na fakultetu je član studentske 18 Matej Merlić, bivši novinar Cenera, danas student produkcije na Akademiji

Gola kružna molekula tako da je pisanje recenzija bilo na filmskim i kazališnim projek- odlično ponavljanje gradiva.” tima.” Od srednjoškolskih dana Matej Merlić student je Matej je sretan da se bavi onime su mu ostala u sjećanju odgo- produkcije na Akademiji, a što ga veseli. “Produkcija je zais- varanja biologije i borbe prof. smatra da mu je rad na listu bio ta odlična katedra na Akademiji! Banić s njegovom lijenošću, no zaista koristan. “Za prijemni Sviđa mi se jer je sveobuhvatna, zato i dan danas zna da je kro- ispit morao sam biti dobro in- ima jako puno kreativnih zada- mosom u prokariota gola kružna formiran o aktualnim kazališnim taka – od pisanja scenarija za svoj molekula DNA, a naziva se • predstavama, filmovima itd, film, pa sve do stvarnih suradnji nukleoid ili prokarion. ANKETA

Na koga su se ugledali profesori, a na koga učenici Stari, novi i vječni idoli

Željeli smo saznati da li se zbilja, i koliko, razlikujemo od naših profesora u pogledu svojih idola

Tekst: Ivana Bekavac, 1.A dosta ekscentričan i ja sam jed- smo saznati koji su bili idoli Foto: Marija Zefkić, 1.A na ekstrovertirana osoba i posao naših profesora, smatraju li da se koji radim znači biti slavan, u imamo na koga ugledati, jesu li i a htjela sam biti okviru svojih učenika”, rekla oni sami htjeli biti nekada slavni, slavna, i mislim nam je sa smiješkom od uha koje su prednosti i mane toga, te kako sam to po- do uha, ponosno, profesorica razlikuju li se zvijezde danas od stigla.“D Zato sam i odabrala ovo Cvjetanka Božanić u odgovoru zvijezda njihove mladosti. zvanje, jer dio moje ličnosti je na našu anketu o idolima: htjeli Idoli profesorice Božanić

19 ANKETA bili ideju, povuče neku akciju, neki po tome što je drugačiji pristup humanitarni rad. Smatra kao medijima. manu slavnih osoba to što ne mogu imati intimnost, slavna osoba mora znati da joj je život, uključujući i njenu najmanju intimnost, pod povećalom medija, to je nju velika mana u slavnih osoba. Također, smatra kako se današnje zvijezde itekako razlikuju od zvijezda prije, jer je u igri puno veća lova i moderni mediji su takvi da smo svi postali, kako nam profesorica Božanić kaže, global village. Profesorici Cvjetanki Božanić idoli mladosti su bili košarkaši Profesorici Petri Mihanović idol bila je susjeda s osmog kata

su sportaši, odnosno košarkaši s kojima se i sama ona družila. Idol profesorice Smiljane Ba- Zašto baš oni, kako nam govori, nić bila je susjeda s osmog kata zato što su tadašnji košarkaši bili koja je uspješno obavljala svoje ne profesionalni sportaši koji su poslove u školi i izvan škole. masovno studirali, pa ju je im- Nije imala idole izvan stvarnog poniralo da netko sveučilišni života. Sviđali su joj se Beatlesi, student i uspješni sportaš koji te glumice poput Ave Gardner i svoju zemlju predstavlja na Marilyn Monroe. Smatra kako olimpijskim igrama, svjetskim se mi mladi možemo ugledati prvenstvima... Smatra kako se Profesorici Petri Mihanović idol je na slavne ličnosti ako se potru- nemamo baš na koga ugledati i bio pjevač Morrissey dimo jer ako su mogli oni mo- kako nam je veliki problem za žemo i mi. Na pitanje da li je odabrati idola, jer su se vrijed- ikada htjela biti slavna odgovo- nosti slavnih promijenile i da se Profesorica Petra Mihanović rila je: “Ne budi slavan, budi ustvari ne gleda što je uistinu se opredijelila za kist, sliku i boje, dobar. Kad si slavan to možeš važno. Gleda se površno i lova, a u mladosti je voljela muziku, doživjeti kao potvrdu da si nešto gleda se nešto što se ne postiže razne grupe i glumu. Idol joj napravio i da je društvo oko radom, već se gleda nešto što je je bio Morrissey, pjevač grupe tebe to vidjelo.” Također, smatra buuum. Na pitanje je li i sama The Smiths. Smatra kako se kako današnje zvijezde nisu kao htjela biti slavna, odgovorila imamo na koga ugledati, te nam zvijezde njezinih vremena. nam je. sugerira nekoga iz glazbenih i Nakon intervjua s našim Smatra da ima u slavnih ima glumačkih voda. Skromno nam profesorima shvatili smo zašto i prednosti i i mana. Prednosti govori kako nikada nije htjela su takvi perfekcionisti - zato su za nju razna dobra djela jer biti slavna osoba, te misli kako što su i njihovi idoli bili takvi. se ljudi povedu za time, te ako se zvijezde njene mladosti raz- Kao što je profesorici Banić slavna osoba ima neku dobru likuju od zvijezda danas samo idol bila susjeda s osmog kata,

20 takva je i ona danas, voli svoj prošla, a i dalje je na nogama koji je postigla u životu, te svih posao i izvršava sve obveze na i uživa i trudi se u životu”; silni dobrotvornih i humanitar- vrijeme. Također, i profesorica “Mama, jer je bilo dosta situ- nih radova koje je napravila za Božanić je ispunila svoj san da acija u kojima se ona ponijela djecu u Africi. Marlyn Mon- bude uspješna, napisala je prvi baš onako kako treba i napravila roe - imala je traumatično djet- hrvatsko-španjolski rječnik, sas- pravu stvar”; “Moja mama, jer injstvo, ali nikada u životu nije tavlja državnu maturu i odlična u nju uvijek imam povjerenja, odustajala). je profesorica. imam njenu podršku i čuva me na svakom koraku i usmjerava na pravi put.”

Nini Ćusić idol je Audrey Hepburn

Nakon obavljene ankete s Luciji Janječić idol je Beyonce profesorima, moram priznati da sam jedva čekala saznati tko su idoli mojih prijateljica. Četiri Četiri djevojkama pjevačice djevojke na pitanje tko im je idol su bile idoli (Rihanna - Svaki odgovorile su kao iz topa: moja dan živi kao da joj je zadnji, majka. Jako su me iznenadile: Petri Kuljiš idol je Rihanna ima svoj stil i ne zanima ju je “Moj idol je moja majka, jer ona tuđa mišljenja, jednostavno je zna što ja razmišljam”; “Moja Trima djevojkama glumice svoja, odlično pjeva; Adele - majka je moj jedini idol. Zašto su bile idoli (Audrey Hepburn - ima anđeoski glas, i veoma je baš ona, zato što je kroz svašta Odlično glumi, jedinstvena je, a uspješna u svojoj karijeri. Be- uz to još je graciozna i prelijepa; yonce - zato što genijalno pjeva, Angelina Jolie - Zbog uspjeha što je veoma uspješna i talentirana u tome što radi). Dvjema djevojka bile su idoli manekenke, odnosno modeli (Adriana Lima - trudi se i uspijeva u tome što želi. Kimora Lee Simons - Zato što je počela kao model, a zatim postala prava businesswoman u modnoj in- dustrij). Dakle, vremena se mijenjaju, a tako i utjecaji slavnih osoba. A, • eto, nekima su uzori i roditelji. Dori Domlija idol je Marliyin Monroe Marti Šarić idol je mama

21 TEMA BROJA - Kazalište i škola KAZALIŠTE ODGAJA I USMJERAVA

Naši učenici često posjećuju predstave zagrebačkih kazališta. Na taj način razvijaju kulturne navike, a i odgledaju dobar broj lektirnih naslova kao npr. Zločin i kaznu u Gavelli, Candide također u Gavelli, Ilijadu u Vidri i slično. Prateći predstave, pisali smo o njima. Donosimo razgovore s redateljima i glumcima te prikaze predstava. Intervju: Krešo Dolenčić Volim kada u Engleskoj lupaju nogama

Tekst: Katarina Širanović, 3.D U listopadu smo pogledali predstavu Candide pre- Foto: Lucija Radeljić, 3.D mijerno izvedenu u Gavelli 5. travnja 2013. godine. Razgovarali smo s redateljem Krešimirom aša predstava ‘Candide’ postigla je veliki uspjeh Dolenčićem o procesu nastanka te predstave, njenom u ‘Gavelli’. Jeste li za- uspjehu i redateljskom pozivu. Vdovoljni uspjehom? Jako, jer već dugo volim taj ranije i onda mi je u takvom lijep, da je dobar i da je većina roman. Bio je kao ispit na Aka- razmišljanju godina dana strašno ljudi s kojima se družim i s ko- demiji pa je jedna generacija malo. To se zapravo stalno jima radim zanimljivo, drago i studenata prije dvije i pol godine kuha. Čovjek neprestano režira dobro. Dogode se ratovi pa iz diplomirala s Candideom. Neke i stalno skupljaš informacije pa čovjeka izađe ono zvjersko. zasigurno i znate: Gogo Bog- zapišeš nešto što bi bilo zanim- Užasno je puno strahova i tu dan, Mia Bjondić, Jan Kerekeš ljivo. Konkretno, na ovoj pred- nastaje plašilački svijet s kojim i ta ekipica. Pozvali su me da ga stavi radio sam sedam do osam se onda lako manipulira. Postoji radim u Gavelli gdje sam ga na- mjeseci. i cijela kasta ljudi koji se nimalo ravno napravio sasvim drugačije Neke dijelove predstave ne vide ni u kakvoj budućnosti i i doradio zajedno s dramatur- doživjela sam kao kritiku pozi- žive od danas do sutra. S takvim gom Dubravkom Mihanovićem. tivnog mišljenja. Mislite li u ljudima se vrlo lako manipulira i Dakle, zadovoljan sam. naše vrijeme postoji teror pozi- tu dolazi do potrebe za čvrstom Koliko ste dugo radili na tivnog mišljenja? rukom. S druge strane, ‘think predstavi? Stvari sigurno ne stoje tako positive’ i ‘be good’ je također Probe službeno traju oko dva kao što to prikazuju reklame, svojevrsna manipulacija. Uvijek mjeseca, ali uračunava se i rad na mediji i televizija, niti su toliko su se svi sporili što znači ta zad- predstavi. Zato se volim dogo- crne, niti su pak toliko bezbrižne. nja rečenica u Candideu, da čo- voriti za predstavu puno ranije i Doista mislim da je ovaj svijet vjek treba obrađivati svoj vrt.

22 Redatelj Krešimir Dolenčić Ili, ono što ja mislim, trebaš na tebe, pa to pomnožiš s mili- Tu rečenicu svatko si treba ob- obrađivati svoj vrt i djelovati jun, to je cijeli svijet. Mislim jasniti. Ona može značiti da na neku svoju malu okolinu, da je strašno važno bježati od postaneš teški konformist, imaš prijatelje, obitelj. Ako uspiješ manipulacije pozitivizma kao i svoj vrtić i baš te briga za sve. djelovati na pet, šest ljudi i oni negativizma.

23 TEMA BROJA - Kazalište i škola Je li vas odmalena privlačilo kazalište? Jeste li već tada znali da ćete biti redatelj? Nisam. Doktorsko sam dijete i tako je to nekako trebalo biti pa je onda u neko doba postalo jasno da ništa od moje biologije, fizike i matematike. Zapravo me strašno uredila Klasična gimnazija, možda i najviše u životu što sam od obrazovanja dobio. Iz nje su brojni ljudi otišli na Aka- demiju. Bila je tu jedna profe- Novinarka Katarina Širanović u razgovoru sorica koja je vodila dramsku s redateljem Krešimirom Dolenčićem grupu, gdje smo se mi super zabavljali i pronalazili. Ja nisam glumio, nego sam radio glazbu. Koliko je teško režirati pred- I naporno je, i troši fizički, i stres Zapravo, uopće se ne mogu sje- stavu? je velik. Potpuno je neprirod- titi trenutka kada sam rekao da Nije to teško. To je jako li- no da stojiš pred tristo ljudi i ću ići probati studirati režiju. jep posao i ja sam jako sretan i nešto radiš. Tu organizam puca Međutim, ima jedna lijepa stvar zahvalan da to je to moj posao, adrenalin, sreća, veselje. Koliko iz moje povijesti, tj. povijesti moda me veseli i da od njega živim, god iskustva imao ili pak znanja, je obitelji. Moj tata, koji je dok- a ne znam baš ništa drugo niti imaš i tremu... tor, igrao je u gimnaziji u Ko- raditi. Iscrpljujuće je, npr. četiri Režirali ste predstave u Ve- privnici i to čak i velike uloge sata koncentrirano raditi i u sve likoj Britaniji, Kini, Njemačkoj... u predstavama, ali mu dida nije ulaziti fokusiran, u sekunde, u Razlikuje li se publika tih zem- dao da ide na Akademiju. Pro- dahove, u pauze. Ja sam djevica, alja od hrvatske publike? našao sam i neke prastare foto- pa strašno volim peglati po de- Ne. Nigdje se nitko ne razli- grafije svoga dide kad je bio taljima. Poslije nekih premijera kuje, svi su ljudi isti. Razlikuju mlad u nekakvim kostimima. n znam hodati preko ceste dva se kad plješću. Volim kad u En- Može biti da sam ja prvi koji dana, može me i auto zgaziti. gleskoj lupaju nogama, to mi se je taj led probio, premda ne do Skidanje sa svega toga traje se- jako sviđa. U Njemačkoj su, re- kraja. Svirao sam i klavir i dosta dam do osam dana. Čudan je to cimo, strašno zahtjevni oko raz- nastupao, a možda sam nereali- posao, uopće ga ne znam defini- mišljanja o predstavi. Razlikuju zirani glumac. Možda nisam do rati niti kako se to studira. Na se neki običaji, ali kazalište do- kraja otišao, premda sam mnogo Akademiji sam stjecao neka pire do jednostavnog i bazičnog glumio kao klinac u svojim pred- znanja i iskustva od ljudi koji u svakom čovjeku. Uvijek su stavama, kazališnim grupama, nisu direktno bili režiseri nego slični karakteri ljudi u kazalištu nešto na televiziji i na filmu... su se bavili filmom, poviješću koji rade određene poslove. Uvi- Da li sam oduvijek znao da ću umjetnosti, teatrologijom... Pu- jek nađeš neku primadonu koja biti redatelj? Ne, nikada. no sam učio asistirajući, jer ka- gnjavi ili glumca koji ne može Mnogi učenici naše škole sa- zalište je sve, od portira do tek- zapamtiti tekst, a njegov part- njaju o kazališnoj karijeri. Možete sta kojeg igraš tu večer. To je ner, kad ga vidi, već ga je naučio. li im dati neki savjet koji bi im po- zanimljiv osjećaj i to je lijepo. U kazalištu si uvijek doma. mogao da ostvare svoje snove?

24 Neka gledaju što više filmova Osvrt na kazališnu i to ne samo hitova koji su manje - više slični jedan drugomu. predstavu Candide Neka gledaju stare filmove, neka čitaju i neka idu u kazalište. To je Tekst: Katarina Širanović, 3.D strašno zanimljivo i neka poslije toga razgovaraju. To je isto učenje zanata. Najbolji savjet na svijetu je da doista što više “upi- jaju”. Kazališna karijera je nešto jako lijepo. Svatko bi trebao bar malo probati raditi u kazalištu, glumiti, svirati, slikati... Uđeš u neki drugi svijet. Ansambl predstave Candide

ko ste čitajući naslov mlađim generacijama. Po- najprije pomislili na zornica je “prštala” snažnom onog junaka Vol- energijom izazvanom brzom taireovaA Optimizma, bili ste izmjenom scena i ilustraci- u pravu. To je on, neiskvaren, jom Candideovih putovanja simpatičan i “ludo” zaljubljen po cijelome svijetu. Redatelj mladić Candide koji je cijel- se ironično poigrao „hitovima“ oga svoga života podučavan naše pop scene kao što su sti- da živi u najboljem od svih hovi iz Rozgine “Bižuterije” do mogućih svjetova. Upravo su “Tri sam ti zime šaptala ime” Što je najzabavnije u vašem ga takvim, kakav je bio i u grupe Magazin. Posebno je bilo poslu? romanu, uspješno prikazali dojmljivo kada je jedan od glu- Na probama je svakodnevno glumci zagrebačkog Dram- maca svoj dio uloge započeo iz zabavno. Pogotovo s ljudima skog kazališta Gavella. Ro- gledališta. Možete li zamisliti okrenutim komediji. Kad neka man je parodija filozofije Got- naše iznenađenje kada smo sh- predstava ide već stoti put, onda tfrieda Leibnitza koji smatra vatili da je jedan od glumaca si stvarno negdje trebaš dati da živimo u najboljem od svih cijelo vrijeme sjedio kraj nas i oduška i zafrkavati se s kolega- mogućih svjetova i da je sve promatrao predstavu baš poput ma. Volio sam uletavati sam sebi što nam se dogodi najbolje od ostalih, a zatim ustao i proguravši u predstave. U opernima gotovo onoga što nam se moglo do- se kroz gledalište, pridružio se redovito napravim neke cameo goditi, a nositelj njegove filo- ostalim glumcima na sceni. Iz situacije. Primjerice, uletim na zofije je Pangloss, Candideov kritika poznatih hrvatskih novi- učitelj. Roman je, kao i pred- nara proizlaze samo pozitivni scenu, obučem se u kostim i kad stava, obilježen satirom i pod- komentari poput: “Već dugo me nitko ne očekuje, zeznem ih. smijehom. Redatelj je naprav- ‘Gavella’ nije proizvela predstavu Jednom sam preko pozornice io odličan posao prikazavši tako snažne zajedničke energi- HNK prošao u punoj skijaškoj sve zgode i nezgode mladoga je“ ili pak pohvala redatelju da opremi s pancericama i skijama Candidea u nešto manje od dva predstava ima dovoljno razloga i naravno nitko više nije mogao sata vrhunske predstave. Pred- da privuče pozornost svakog su- • pjevati sljedećih pet minuta. Vo- stava je obrađena na moderan vremenog gledatelja. • lim napraviti takve neke spačke. način koji je osobito zanimljiv

25 TEMA BROJA - Kazalište i škola

Edmond Rostand – “Cyrano” Ljudske duše na sceni

Tekst: Mateja Radoš 1.C Predstava “Cyrano” proglašena je najboljom predstavom Gavellinih večeri. Svi oni željni ljubavne ni su bili prijatelji od djetinjstva. Njegova tragedije tužnog završetka mogli su 14. 10. pogle- neuništiva ljubav pre- dati predstavu Edmonda Rostanda – „Cyrano“. Oma ljepotici postala je njegovo Viteza pjesnika Cyrana, prgavog karaktera, ružnog prokletstvo, ali i njegov smisao izgleda i velikog nosa, kojeg glumi Goran Grgić, života. Roksana, čini se, prema ništa nije moglo zaustaviti u izricanju ljubavi pre- njemu nije osjetila veću bliskost od one prijateljske, jer joj je bio ma prelijepoj djevojci Roksani, koju glumi Nataša odbojan njegov izgled. Kristijan Dangubić. (glumi ga Hrvoje Klobučar) bio je mladić privlačnog fizičkog izgleda, ali premalo dosjetljiv da bi izrekao ono što osjeća. Bio je dovoljan jedan pogled da se zaljube jedno u drugo, no Kris- tijan je znao da ona želi osobu koja će joj znati izreći svoje osje- ćaje poetičnim riječima. Kada je Cyrano za to saznao, odlučio je svoj pjesnički talent spojiti s Kristijanovom ljepotom. Njih su dvojica tako postali jedna osoba gotovo savršena za Roksaninu ljubav, iako je Cyrano znao da na taj način zavodi Roksanu za Nataša Dangubić kao Roksana i Goran Grgić kao Cyrano Kristijana. Kako su se nizali susreti dvo- lio oženiti Roksanu. Kad je znao. Le Guiche se želio osvetiti je zaljubljenih, tako je Cyrano zapovjednik saznao za potaj- pa je obojicu poslao u borbu i u iznova smišljao nove pjesme. nu ženidbu, odlučio je poslati gotovo sigurnu smrt. Roksana Zajedno su osvojili Roksanino mladića i pjesnika u rat. Pjesnik ih je posjetila na ratištu, zagrlila srce. Prgavi pjesnik uspio je u Cyrano je znao za obećanje koje je Kristijana rekavši mu da ga svom planu, a Kristijan je oženio je Kristijan dao Roksani i u nje- voli zbog njegove duše, i da nje- svoju ljubav. Sve bi išlo svojim govo ime joj je svaki dan pisao na ljubav ne bi prestala ni da je tokom da između njih nije stao pisma. Pisao joj je tako često, ružan. Kristijan je tada posum- Le Guiche (glumi ga Žarko više puta svaki dan, a da za njao da ona zapravo voli Cyrana. Savić) - zapovjednik koji je že- većinu pisama Kristijan nije niti Zadnje pismo koje je Cyrano

26 posvetio Roksani, bilo je posuto njegovim suzama. Kristijan je Predstava Idiot u ZKM-u naime hrabro poginuo u borbi. Roksanina tuga nije prestajala Ili nemamo dostojanstva godinama, a pismo je uvijek bilo na sigurnom mjestu, stavljeno u ili nam je ono važnije od haljinu blizu njezinog srca. Cyrano joj je svake subote, već svega star i umoran od života, sljedećih deset godina donosio vijesti iz Predstava “Idiot” dramatizirana po istoimeom grada. Klada mu je pala na glavu i nije mu preostajalo još mnogo romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog sati života. Ali, kao i svake subo- postavljena je na scenu Zagrebačkog kazališta te, u 17 sati, nakon oglašavanja mladih (ZKM) u sezoni 2011/2012. crkvenih zvona, pojavio se na Dramatizaciju i režiju ovog opsežnog Roksaninim vratima. Znajući da romana potpisuje Ivan Popovski je na samom kraju svog života, zamolio ju je da mu pokaže Tekst: Mateja Radoš 1.C pismo koje je čuvala, kako bi ga pročitao. Znajući riječi pisma, zapravo ga nije čitao, a Roksa- na je napokon uvidjela da je on osoba koju je voljela cijeli život i čije su suze bile na papiru. Predstava je osvojila mnoga srca. Unatoč oskudnoj sceno- grafiji, tekst je bio taj koji je pre- vladavao. Zaljubljenost u riječi i izražavanje može imati svatko i toga se nikad ne smijemo os- Scena iz predstave “Idiot” taviti. Riječi su blago pomoću kojeg možemo iskazati najdublje osjećaje, baš kao i ljubav s kojom opovski je podrijetlom dolazak kneza Miškina u mjesto se uvijek moramo suočiti i nika- Makedonac, ali je školo- iz kojeg je otišao u mladosti. da od nje ne odustati. Ova pred- vanje završio u Moskvi Upoznajemo kroz karikaturalni stava upućena je na najvažnije, gdjeP je i ostao raditi. Smatraju prikaz svu bijedu tamošnjeg gra- snažnije od sve ljepote svijeta – ga jednim od najutjecajnijih rus- đanskog života. Dominantan lik ljepotu unutrašnjosti. Ta ljepota kih redatelja. Gotovo je sigurno je sam knez Miškin koji svojom ne može se opisati ničime kao da je rusko iskustvo utjecalo na dobrotom i iskrenošću šokira što može riječima. Pjesnikova kvalitetu izvedbe, u kojoj po ondašnje visokodruštvo. Drugi potreba da kaže ono što misli i konceptu Popovskog odlično dio više je intimističan i bavi se osjeća jača je od njega samog. glumi čitav niz uglavnom mlađih odonosima glavnih likova kneza Na sceni smo doživjeli ljudske hrvatskih glumaca. Miškina, Nastasije Filipovne, • duše. Predstava se sastoji od dva di- Aglaje i Rogožina. Glavne teme jela. U prvom dijelu radnja prati kojima se ovaj dio predstave

27 TEMA BROJA - Kazalište i škola

Plakat za predstavu “Idiot” Scene iz predstave “Idiot”

bavi su pitanja ljubavi, života i no umjetničkog ploda rada re- toliko i suvremena. I danas se smrti. Frano Mašković u ulozi datelja i svih glumaca, svi su suočavamo s istim problemima Lava Nikolajeviča zasigurno gledatelji shvatili istu pouku - - manjkom dostojanstva, ne- je poda je odličan i sigurno je- ili nemamo dostojanstvo, ili ga pravdom te najvećem problemu dan od boljih hrvatskih glu- držimo daleko dragocjenijim od koji nas uništava duševno i fi- maca. Uz njega tu su i Goran bilo koje precijenjene materi- zički - novcem. S razlogom je Bogdan, Milivoj Beader, Nina jalne stvari (ovom slučaju nov- proglašena najboljom predsta- Violić i mnogi drugi. Sva tema- ca). I mladi su bili oduševljeni. vom prošlogodišnjih 27. Gave- tika ljudskog stradanja po kojoj “Nevjerojatna predstava. Misli- llinih večeri. Dostigla je najviše je Dostojevski i poznat i veoma li smo da nećemo izdržati to- standarde te u svakom gledatelju teatralan, skliznula je u poza- liko dugu predstavu te da će pobudila snažan doživljaj tom dinski nevidljiv plan, upravo nam jedini komentari biti zije- bogatog ruskog duha. zbog bogatstva scene i teksta vanje širom otvorenih usta. No, Popovski je 595 Fjodorovih glumaca. Svaki glumac dobio predstava je prevazišla sva naša stranica sažeo u 3 sata i 45 mije svoj proctor ocrtan detaljima očekivanja. Scena je dotjerana na nuta, s odličnom izvedbom i iz- scenske prisutnosti te uspostav- najbolji mogući način, a glumci, vanrednim glumačkim ansam- lja put zajedničkog razumijeva- rekviziti pa čak i glazba bili su blom. Uz suze i smijeh doživjeli nja, a samim time i prihvaćanja izuzetno zanimljivi i uvjerljivi,” smo još jedno djelo ruske knji- publike. Haljine s volančićima, bili su komentari učenika prvih ževnosti te proveli nezaboravnu • romska glazba, čak i kiša, snijeg razreda naše škole. Iako pred- teatarsku večer. i snažni vjetrovi bili su dio ove stava opisuje prošle, davne dane predstave. Na kraju tog izuzet- 19. stoljeća u Rusiji, jednako je 28 Intervju s glumcima i redateljem predstave Ilijada Improvizacija na Homera

U unajmljenom prostoru kazališta Vidra, u osebujnoj izvedbi Vilija Matule, Nikše Marinovića i Marija Kovača te u režiji Marija Kovača, postavljena je Ilijada, i to baš onih šest ključnih pjevanja koja se obrađuju kao lektira u prvom razredu gimnazije.

Tekst: Katarina Širanović, 3.D, foto: Lucija Radeljić, 3.D

Mario Kovač, redatelj i glumac predstave “Ilijada”

ublika kojoj je predstave u produkciji neovisnog Te- svježa i neuobičajena. Revitali- stava uglavnom namije- atra 2000 kroz koji se u posljed- zacijom jednog od ‘kamena te- njena su učenici, iako nje vrijeme stvaraju predstave meljaca zapadne civilizacije’, jeP i za širu publiku ova pred- manjeg formata, naglašene per- trojac Matula-Marinović-Ko- stava dobrodošlo repertoarno formativnosti i političkog/po- vač približio je kazalište školi osvježenje. Kao i ostatak pred etskog naboja i ova je predstava (učenicima) interpretacijom

29 TEMA BROJA - Kazalište i škola

Razgovor s redateljem i glumcima predstave “Ilijada”

Homerovog epa. Predstava po- smo razgovarali s redateljem ubija ljude 3000 km dalje. Mi činje laganim skandiranjem pod Marijem Kovačom i glumcem pokušavamo ukazati na to da neutralno bijelim svijetlom, na koji je intepretirao likove Hek- su se ratovi uvijek vodili i vodit praznoj pozornici, kad glumci tora i Ahileja, Nikšom Marino- će se, a mi tu ne možemo ništa. prvih petnaestak minuta govore vićem. Ponudili smo jedan švedski stol stihove, razvija se preko igranja ideja od kojih će svatko uzeti fizičkim i lutkarskim kazalištem U čemu je aktualnost Ho- ono što mu je zanimljivo. te novomedijskim live streamom, merove Ilijade? Kakav je osjećaj biti glumac istodobno predstavljajući mali ‘Vječno se vrti kotač bitka!’ i redatelj u isto vrijeme i u istoj uvod u kazališnu umjetnost. Ni- Samo spominjanje riječi pomir- predstavi? malo udžbenički, nego izvođački ba u zadnjem prizoru podsjeća Redatelj je u kazalištu izmi- sustavno i dramaturški logično, na današnje aktualnosti u svi- šljotina 20. stoljeća. Prije nismo ‘Ilijada’ se od spjeva za bubanje jetu. Stvari su ostale gotovo iste, imali redatelja i nismo ga poz- napamet pretvara u dramu koja, ono što se mijenja je napredak navali u tom obliku. Redatelj je izvedena na pozornici, postaje tehnologije, koje zapravo dovo- po meni prvi gledatelj predstave. punokrvna drama u kojoj se od- di samo negativne strane. Pove- Ima ona anegdota koja kaže da slikavaju ljudske sudbine i pro- zanost je i sa štitom i njegovom je redatelj nastao tako što je me- blemi igrom koja je u svojoj biti izradom. Danas imamo bespi- đu jednakim glumcima postojao smiješna i nevjerojatna, ali po- lotne letjelice, a nekad je išao jedan koji je glumio malo lošije staje na trenutak tragična, toliko junak na junaka. Svaki je uzeo od ostalih, ali je zato imao potre- da izaziva i suze i katarzu. svoje koplje i štit i išli su u bitku. bu svima ‘soliti’ pamet, pa su mu Otjeloviti riječi u predstavu Danas neki američki vojnik sje- glumci rekli ajde ti sjedni tamo nije nimalo lak zadatak. O tome di sa svojim joysickom u bazi i u prvi pred pa od tamo naređuj,

30 a nemoj nam kvariti sve tu na latinski jezik jedan ogroman pe- pozornici. U svakoj šali ima i riod vremena bio službeni jezik pola istine. Uloga glumca i re- u mnogim državama i prenosio datelja meni nisu strani. Kada najdavnija znanja zapadne civi- ja glumim volim reći da je to lizacije. Počeci ovog oblika ka- imperija koja uzvraća udarac. U zališta, vezano primjerice uz meni je to isto i ta granica mi ne Homera, s ove komične strane. postoji na taj način. Volim imati To je jako zapostavljeno, zato odnos i da kad režiram da sam i jer za praćenje takvog sadržaja na pozornici. Način na koji re- je potrebna velika koncentracija datelj radi je stvar ukusa. i pažnja publike. Danas nažalost Jesu li intermezza improvi- se sve što ide u neku širinu znanja zirana ili postoji dogovoreni smatra gubljenje vremena te se tekst? ta klasična strana počela tretirati Intermezza su napravljena, kao dio luksuza. Mi smo se oku- ali nisu toliko fiksirana, u njima pili jer volimo taj tip kazališta, uvijek ostavljamo, pokekad i pre- volimo klasičnu filologiju. Mi više prostora za dodatnu impro- pokušavamo prikazati da treba vizaciju, a zapravo su čvrsta u imati povjerenja u mladu pub- svojoj izvedbi, prije premijere. liku. Svi su nam govorili: ‘ah ta Ne prepuštamo baš puno toga Ilijada, to vam nitko neće doći, Vili Matula, glumac iz predstave slučaju, već su ti intermezzi jed- srednjoškolci nemaju vremena i na konstrukcija koje se mogu strpljenja za tako nešto’, ali to mijenjati. naprosto nije istina. Imaju, sa- a u nekim pak pogriješimo to- Svjetla također igraju veliku mo im to nitko ne nudi, nitko nalitet, lovimo se. Meni, kao ulogu, kad se svijetla upale gubi nema povjerenja u njih, pa oni nekome tko nije prvenstveno se ta jedna iluzija kazališta, već nemaju mogućnost testirati svo- glumac nego redatelj to je veli- postaje neka privatna priča, a i je strpljenje i svoju koncentra- ki gušt. Osjećam se kao neki publika prati taj ritam te se ta- ciju. Tih 6 pjevanja koje smo nogometaš Ponikvi ili Sesveta ko uvlači u Homera. Ideja je odabrali, htjeli smo napraviti na koji igra s Messijem ili Neyma- opustiti publiku. nenametljiv način. Znali smo da rom. Lovim, pokušavam se sna- Negdje u 19. st. smatralo se će tih 15-20 minuta biti teških ći, učim i mislim da bi svaki ko- da ne postoji obrazovan čovjek publici za izdržati neovisno o lega redatelj trebao okušati u to- koji ne poznaje klasičnu umjet- tome koliko su stari. U sljede- me. Mislim da bi i njihov posao nost. Smatralo se da grčka mi- ćem pjevanju dodajemo pokret, time profitirao. tologija obrazuje čovjeka. Što vi zatim i rekvizite, postupno do- Doživljavate li vaš posao kao mislite o tome? dajemo i svijetlo i tek u zavr- posao ili životni poziv? To se danas gubi svugdje šnom pjevanju dodajemo glaz- Kao životni poziv, nema tu osim u klasičnim gimnazijama. bu te na kraju i stepenište koje dvojbi! Ne mogu zamisliti da ka- Ja sam studirao latinski i grčki podsjeća na amfiteatar. Oni na- zalište itko doživljava kao posao. jezik. Završio sam klasičnu gim- ši dijelovi su improvizacija na Meni je kazalište 24 sata dnevno, naziju i to mi je od malih nogu temu. Sudjelujemo s publikom, predstave, probe... Ne znam kada bilo štivo koje sam volio tako ne pravimo se da ih nema. Neke sam imao zadnji dan u životu u da na to gledam malo iz druge večeri u nam dobre, gdje si do- kojem nije bilo kazališta, mislim perspektive. Činjenica je da je bro pašemo i nadopunjavamo, da bi nastala fizička reakcija na

31 TEMA BROJA - Kazalište i škola takvo nešto. Ovo ljeto sam imao zadatak naučiti stihove Ilijade i guštao sam. Dao sam si zadatak naučiti 4-6 stihova dnevno i to mi je baš bio gušt. Jeste li zadovoljni odjekom predstave među školama? Za premjeru smo inzistirali da pola dvorane budu srednjoškolci. Oni su bili na svim predstavama. Škole dobro reagiraju. Testirali smo i u školama za vodoinsta- latere i za gimnazijalcima koji imaju predznanje i neki afinitet, Došli su gledati predstavu i ostali oduševljeni.

Nikša Marinović je svojom interpretacijom uspio prizvati junački duh epohe koji je pro- slavila Ilijada. Nikša Marinović, glumac iz predstave Kako ste se odlučili za glu- mačko zanimanje i jeste li odu- svojim manama ostaje potisnuta Uspješni ste i u bavljenju vijek znali da ćete biti glumac? i zakočena jer se bojimo da se glazbom? Kakav je osjećaj izaći Ne, to je bio splet okolnosti. slučajno nećemo svidjeti drugi- na scenu kao glazbenik, a kakav Prije prijemnog sam jednom ma kad budu suočeni s njom kao glumac? Ima li uopće raz- bio na sceni i nisam krenuo tim stoga radije ostajemo u okviru like? putem od malena. Tu sam odlu- ustaljenih društvenih konvenci- Muzika je moj drugi poziv i ku donio pred kraj Akademije. ja i normi lijepog ponašanja ko- u njoj guštam kao “prase u bla- Bavim se i glazbom. je se prilagođava okolini i time tu”. Na scenu kao muzičar u Koji lik biste voljeli odigrati gubi na spontanosti i prirodnos- zadnje vrijeme izlazim sam jer na sceni? ti. Igrajući “zle” likove, glumac sam se otisnuo u kantautorske Uvijek su me interesirali ne- je u mogućnosti istražiti vlastitu vode, a kao glumac dijelim sce- gativni likovi, činili su mi se sjenu, prokopati malo po njoj i nu sa svojim kolegama. Tu vi- zanimljivijima od pozitivnih. U vidjeti što sve tu ima. Mefisto dim razliku, nadalje, kao mu- psihološkom smislu takvi liko- se tu čini logičnim izborom jer zičar imam gitaru iza koje se vi nam pružaju mogućnost iz- posjeduje mnoge unutrašnje ponekad mogu uspješno skriti, nošenja vlastite sjene pred ljude. slojeve, jer je “kralj svih negati- dok na sceni najčešće nemam Svi mi se najčešće predstavljamo vaca” . Upravo mi je zbog te svoje pomagala. Ipak, sve je to dio pomoću maske koja nije ništa kompleksnosti kojom ponekad performerskog poziva, i jednim i drugo nego uljepšana verzija nas briše razliku između dobra i zla drugim se bavim dovoljno dugo samih, naš izlog sa najskup-ljim intrigantan lik. Svi smo mi du- da razliku danas gotovo da i ne • artiklima, naša predstava o tome alna bića i sa dobrotom i zloćom osjećam. kako bi htjeli da nas drugi per- u sebi, samo je pitanje što nam cipiraju. Naša sjena sa svim češće prevagne.

32 Intervju s profesorom Borisom Škifićem Ljepota će spasiti svijet

Razgovarali smo s prof. Borisom Škifićem iz Splita, voditeljem Dramske družine Druge jezične gimnazije o vođenju dramske skupine, ali i o drugim temama.

Tekst i foto: Ivana Zefkić, 1.A

azalištem se počeo ba- mnogo pametovanja razdvojiti otoku Priča o četiri čempresa i viti početkom rada u svjetlo od tame, dobro od zla, a dviju prekrasnih zbirki pripo- školi jer kako kaže: mladim talentiranim učenicima vjedaka, Let leptira i nedavno K“Drama i pozornica su slika kao omogućuju ostvarenje glumač- tiskane Od jutra do sutra/Adios prikaz i kritika svijeta u kojem kog sna.” amigos. živimo pa su, osim toga, odličan Profesor Škifić se bavi i pisa- Zbog posebnog, često ne- medij i pomoć pri odgoju uče- njem, autor je predivnog poetič- konvencionalnog pristupa po- nika, naime pomažu jasno bez nog romana o odrastanju na dučavanju te zalaganja za dobro,

33 TEMA BROJA - Kazalište i škola čovjeka, mrtav je ovaj narod, ova država i sve ostalo je mrtvo kao mrtvi pas negdje uz cestu, napušten i izmrcvaren. Ako to netko kojim slučajem ne može shvatiti, a trebao bi shvaćati, onda bi zaista trebao žurno preis- pitati stupanj retardacije svojeg mozga. U tom procesu k uspjehu pri odrastanju važnu i ponekad ključnu ulogu ima učitelj. Biti stalno među najboljima u lidra- novskom okruženju, i to u naj- zahtjevnijoj i najprestižnijoj kategoriji, skupni dramski iskaz, jeste uspjeh. Posebno za učenike, ili samo za učenike, jer mnogi od njih kroz to djelovanje os- tvaruju svoje snove. Kažem ja njima, nikada nemojte odustati od svojih snova. Mislim da su većina od njih svim tim nastupima ostvarili neke svoje snove, a posebno se to može reći za troje učenika koji su upisali nakon Dramske Akademiju,uz to neki glume kao profesionalni glumci, a neki maturanti se spremaju za Akademiju sljedeće godine, no svi skupa su na probama i na nastupima uživali kao u nekom lijepo i istinito, omiljen je među Lidrana, šest godina sa skup- čudesnom snu. Svakako ne treba učenicima, a gostovao je i u tele- nim nastupima i sedmu godinu zaboraviti da bez rada nema us- vizijskim emisijama (Safari duha s pojedinačnim scenskim nastu- pjeha jer ključ svakog uspjeha je i Normalan život) te u javnom pom. U čemu je tajna vašeg us- rad i to i nije neka tajna. Jednom životu ponekad je prisutan kroz pjeha koji, očito, nije slučajan? tjedno, a prije svakog nastupa intervjue u novinama i u javnim Tajna uspjeha je u učeniku. svakodnevno bar dva tjedna, ka- predavanjima. Sve što se u školi može nazvati da nakon nastave svi odlaze kući Svoje stavove iznosi bez au- uspjehom, na ovaj ili onaj način, pjevajući, mi ostajemo na pro- tocenzure, otvoreno i beskom- povezano je s učenikom. Bez bama tri do četiri sata, ovisno promisno. učenika svi smo mi mrtvo meso, koliko su umorni. ne misleći samo na školu. Hoću Što se događa na vašim pro- Već sedam godina zaredom reći, učenik može pozobati svo bama, jesu li zanimljive? sa svojim dramskom skupinom znanje ovoga svijeta, ali bez kva- Učenici na probama glume, sudjeluje na državnoj smotri litetnog učenika kao kvalitetnog dorađuju i mijenjaju tekst, glu-

34 me, mijenjaju scenu i sve osta- bi bilo ni predstave ni uspjeha. Vjerojatno profesionalci znaju o lo što treba kako bi konačna Da nema njih ne bi, uostalom, čemu se radi i mogu to imeno- predstava izgledala baš onako bilo ni škole, a ne bi onda bilo vati. Svake godine je audicija i kako smo zamislili. Ništa se ne ni nas. ona traje skoro cijelo prvo po- prepušta slučaju, mada učenici Izaći na scenu, izložiti se po- lugodište jer je zainteresiranost mogu do zadnjeg trenutka pred gledima, vlastitim glasom i ti- za upad u Dramsku velika. To izlazak na scenu promijeniti jelom oživjeti neki lik nije lako. što neki nastavljaju glumom, što nešto što im se čini kvalitetnije Kako prepoznajete učenike koji neki upisuju Akademiju, a go- za samu izvedbu. Ja im vjerujem, se mogu nositi s takvim izazo- tovo svi zavole glumiti i donekle ipak dužni su obavijestiti mene i vom? dobro odigraju svoju ulogu, to je ostale glumce o tome. Bilo kak- To me često pitaju, a to pre- valjda sigurni znak da sam dovo iznenađenje na samoj pozor- poznavanje je veoma jednostav- bro odabrao i da sam ih dobro nici moglo bi ukočiti ostale i no mada ja na to pitanje ne vodio. Osim odabira jednako je uništiti predstavu. Ipak oni ni- znam odgovor. Ima nešto što je važno podijeliti im uloge koje im su profesionalci mada se često na prvi pogled prepoznatljivo odgovaraju kako se ne bi mnogo ponašaju profesionalnije od sa- kod učenika kada u njemu tražiš mučili pri transformaciji. mih profesionalaca. Inače na pro- glumca. Nešto u njegovom po- Kazalište je kolektivni čin. bama je strašno veselo i razi- gledu, pokretu, stavu, nešto u Unutar dramske skupine stvara grano, učenici se smiju bez pre- izgovaranju riječi, nešto kao ča- se posebno zajedništvo. Što se stanka. Uostalom takva bi atmo- robna spontana izvorna snaga, događa kad se svjetla pozornice sfera trebala biti i u razredu pri nešto čemu ja ne znam ime. ugase,kada učenici završe sred- nastavnom procesu. Vesela i opuštena. Sve naše predstave su na neki način smiješne, a učenici na probama svojim duhovitim upadicama sve skupa učine još smješnijim. Zanimljiv je taj proces stvaranja predstave, zanim- ljiviji i od same konačne izvedbe. Kada započnemo s radom to je jedno, a na kraju to je nešto sasvim drugo. Sve se može mijenjati i mnogo toga se promijeni, mada nikada ne napuštamo osnovnu ideju i zamisao. To je kao neko čarobnjaštvo. I nikada ne znamo kako će sve skupa to završiti. Zanimljivo putovanje u kojem su oni glavni putnici, a ja sam tu kako bih pokrenuo brod, kormilario, spasio ako se netko utapa i dodavao naftu u motor kako se ne bi ugasio. Jed- no je sigurno, da nema njihove kreativnosti i njihovog truda, ne

35 TEMA BROJA - Kazalište i škola nici su to izmislili. Kažu oni da su škifićisti i da vjeruju u škifi- ćizam. Nešto kao, urbi et orbi, nova vjera koja vjeruje u Sveto trojstvo od poštenja, istine i dobrote. Zar to nije prekrasno? Ako me uvjerite da je škifićizam promašaj, ja ću se zapaliti nasred nekog splitskog trga ili negdje u nekoj mračnoj ulici kako ne bi moje samospaljivanje shvatili kao neku predstavu ili, ne daj Bože, kao neki performans, glu- pariju koju netalentirani egzibi- conisti nazivaju umjetnost i sebe uporno etiketiraju novim umjetnicima. Kada bi bilo više škifićista, vjerujte mi, svijet bi iz- gledao mnogo ljepše i poštenije. Što vam je najvažnije u životu? Bez dileme, dobrota. Čovje- kova dobrota je smisao života. Ništa ljepše nema niti važnije od ljudske dobrote koja se očituje u Dubrovnik, Državna smotra LiDraNo čovjekovom djelu. Ili bolje reći plemenitost, dobrota bez raču- na. I ljubav. Naime, dobrota je nju školu, održavaju li članovi Nakon završetka srednje škole izbor, a ljubav nužnost. Bez do- skupine međusobne kontakte i neke sam uspješno pripremio za brote se može, možeš biti zločest, kontakte s vama? prijemni na Akademiji. Znaju sebičan, bijeda od čovjeka, ku- U Dramskoj kao i u razre- mi reći da su im značajnije go- kac izgubljen u prašini svakod- du mora postojati jasno vidljiva dine na Dramskoj nego na Aka- nevnice, to je tvoj izbor, ali bez granica između učitelja i učeni- demiji, no to nije objektivno ljubavi, kao i bez kisika, nema ka, to je zdrav odnos. A oni, ka- mišljenje. života. I ljepota, ona je kao vječna ko čujem ostaju u kontaktu i na- Što mislite o škifićizmu? potraga za svrhom života. kon završetka srednje. Njima su, Eto, natjerali ste osmijeh na Kada ste trebali odabrati svoj bar tako kažu, ti dani Dramske moje lice tim pitanjem. Net- životni put, odabrali ste biti nezaboravni. Mene sretnu po- ko će reći da sam narcisoidan, profesor, zašto baš profesor? nekad i to su posebno radosni ali ne mogu drugačije, volim Nikada, zapravo otkad sam susreti. Neki su nakon završetka škifićizam i točka. Pritom ne počeo biti svjestan sebe i svog škole htjeli nastaviti raditi sa mislim posebno na sebe, nego postojanja, nisam želio ništa mnom, no ja sam ih uputio is- isključivo na značenje tog ču- drugo nego biti učitelj djeci. tinskim profesionalcima koji taj desnog izma. Nije to moja ide- Oduvijek. Bez obzira što pone- posao rade puno bolje od mene. ja, naziv, značenje i ostalo. Uče- kad pomislim da sam promašen

36 i da sam mogao nešto drugo ra- nost za ponašanje kao i za uče- živjeti, no ako sve nauči i do- diti jer sve što radim je pijesak nje i zbog toga ponekad djelu- bije odlično, odlično mu i ostaje na vjetrometini svakodnevnice. jem strogo pri objašnjenjima i nakon jedinice, to nije nikako U treptaju oka vjetar raznese sav ocjenjivanju, ali prije svega s do- dobar kao neka srednja vrijed- pijesak koji ti pokušavaš sačuvati brom namjerom. Ako nekome nost njegovog znanja. A je li se i pretvoriti u zlatna zrnca. Mo- pri zaključivanju nedostaje ocje- to razlikuje od kriterija mojih gao sam, ali ne bih bio sretan u na za bolji prolaz, ni oko toga se kolega, iskreno nemam pojma, svom poslu. Djeca su mi nešto ne pravi nikakav problem. Izaći nikada ne gledam ocjene mojih najljepše na svijetu što postoji i ususret učeničkom htijenju, po kolega niti me zanima kako oni najveći mogući izazov, sačuvati meni je osnovni zakon svakog ocjenjuju. Moguće probleme s neiskvarenu ljepotu iskrenosti u učiteljevanja. Ne postoji srednja učenicima kao i ocjenjivanje rje- njima. Učiti ih i podučavati ka- ocjena, to je izmišljotina za ne- šavam isključivo u razredu i nig- ko biti čovjek, zar to nije čudo- sposobnost. Neke ocjene su važ- dje drugdje. tvorstvo, magija. Dobri učitelji su nije od drugih. Jedinica je prolaz- Kako gledate na vaše profe- čudesni čarobnjaci ovog svijeta! no stanje, nikada konačno. Ko- sore, sada kada ste i vi profesor? Mene su podučavali prekrasni načna jedinica je poraz za svih Već sam govorio o tome, oni profesori, a jednako tako su bili nas. Iz školske zadaćnice nikada su krivi što sam zavolio ovaj po- i dobri ljudi. Teško je biti dobar ne dajem negativnu ocjenu. Po- sao i prije nego što sam znao što učitelj ako nisi dobar čovjek. vrijediti ga na njegovo pisanje o me čeka. Nije uspjeh doživjeti Davno slušajući te divne ljude sebi ili svijetu u kojem živi je- mirovinu u razredu, uspjeh je kako pričaju prekrasne priče, dinicom nema smisla, vrhunska do mirovine voljeti biti u raz- poželio sam biti na njihovom nepedagoška budalaština i za- redu. Sada znam koliko sam ja mjestu i tako je to počelo, i da tvaranje mogućnosti promjene još daleko od njihovog umijeća nisam tada tako odlučio, zamis- na bolje. Ne zanimaju me mno- i njihove dobrote, sada znam lite, nikada se ne bismo upozna- go podatci o piscu, već razmiš- koliko im je ponekad bilo teško li i nikada ne bismo razgovarali, ljanje o piscu i njegovoj poetici sa mnom, sada posebno cijenim kakva bi to šteta bila. stvaranja. Volio bih kada bih njihov trud u promjeni mojeg Kakvi su vam kriteriji pri uspio podučiti učenike da više pogleda na svijet, sada znam ocjenjivanju, te razlikuju li se razmišljaju nego što uče. Da ima- kako sam nekada znao biti ne- mnogo od kriterija vaših kolega? ju svoj stav. Nažalost državna pravedan prema njima i žao mi Po meni više vrijedi jedna matura je ukinula ono bitno i je zbog toga. Nigdje nisam upo- pohvala nego tisuću pokuda. najvažnije kod učenika, njegovu znao tako predivne ljude kao u Mislim da bi bilo pametno uki- osobnost i kreativnost. Jednom vremenu dok sam se školovao. nuti ocjenjivanje jer kada učenik sam rekao da državna matura, na Čovjek osobno ne mora biti uči za ocjenu, to je sigurni pro- ovaj način koncipirana, pravi od idealist, no u razredu je to na mašaj. Ne trebam vam napomi- učenika zombije, i svake godine neki način poželjno i svojstveno njati da finski učenici se počinju sam uvjereniji u to. Sto posto. je svakom poučavanju. Sjećam nešto malo ocjenjivati tek nakon U razredu postoje sve ocjene jer se tih profesora koji su u cjeli- šesnaeste godine i postižu dale- kako je svaki učenik poseban ni svog bića bili idealisti, imali ko najbolje rezultate na europ- na svoj način, tako je poseban ideale i vjerovali u njih, i zato skoj razini. Ne stvaram neku i razred kao i atmosfera u raz- su bilo uspješni, i voljeni od nas posebnu filozofiju oko ocjenji- redu. Ako netko nije naučio, ne učenika. I zato ih se sjećam i ni- vanja. Nikada se ne postavlja pi- praštam, praštanje dovodi uče- kad ih neću zaboraviti. Ako tanje oko neke nagrade ako je nika u zabludu da će tako i u vam netko kaže da nema danas zaslužena, no tražim odgovor- životu bez rada moći pošteno ideala, vjerujte, to je samo nje-

37 TEMA BROJA - Kazalište i škola gov alibi za svoju promašenost je li to bio taj osjećaj i jesam li bi on sve lihvare pronašao i os- i odustajanje od čovjekoljublja. ja rođen za pisca, ali čovjek se likao, svake vrste onih koji su se Ideale ne nagriza vrijeme niti za to rodi, to se ne može naučiti obogatili na tuđoj nevolji. Idiot ubija moda, ideali su vječni. nigdje pa ni u ovim novonasta- je moja Biblija. Mogu ga čitati Kad ste u sebi osjetili poziv lim lopovsko budalastim škola- bilo kada i bilo gdje. Ne ostavlja pisca? ma kreativnog pisanja za naiv- me nada da će se neka događanja Čini mi se da pisac kao i biti ne, nadobudne i dokone. Te ško- drugačije rasplesti u romanu. učitelj nije poziv. Pisac je pisac le su kao kada vračare dođu u Posebno kada se pred Miškinom ako je umjetnik. Danas ima to- selo i liječe sve odreda te im susretnu Aglaja Ivanovna i Nas- liko zanatlija koji pišu pa se na- predviđaju budućnost bacanjem tasja Filipovna u borbi za čo- zivaju piscima da je to prešlo u graha na stol, pokupe lovu i svu vjeka kojeg vole i bez kojeg bi totalnu histeriju. Tisuće njih tu- zimnicu, ostave iza sebe pustoš mogle umrijeti. Pokušavši stvo- mara okolo polupismenim po- i glad te nestanu ne ostavljajući riti savršenog dobrog čovjeka, ljanama i urlaju, mi smo pisci i trag iza sebe. Kada pomislim na Dostojevski je idiota Miškina tko nam što može. Nadam se da te škole, smijem se, a plače mi se. stvorio spojivši don Quijotea i nisam jedan od njih. Laki po- Na kojeg se pisca ugledate? Isusa, meni pored Miškina, dva vijesni romani od pet pomalo Koje vam je najdraže književno najdraža lika iz ljudske povijesti nepismeno napisanih tisuća djelo? od nastanka civilizacije do da- stranica, degutantna pornogra- Ne znam odgovor na to pi- nas. Eto, ako postoji kakav pisac fija koja ima dotične točke s tanje. Mogu reći koje pisce vo- kojega bih volio sresti i popričati književnošću koliko i magarac lim, možda sam se na nekog od s njim, onda je to Dostojevski i s nuklearnom fizikom, romani njih i ugledao. Ruske realiste vo- Gogolj, rado bih sreo i Camusa, koji nalikuju na laku poslijepod- lim posebno, to je ljubav na prvi trio fantastikus, no iznad svega nevnu trač zezanciju uz bljuta- pogled i tu ja nisam mogao ništa volio bih cijeli svoj život puto- vu kavu s mlijekom, novinari promijeniti da sam i htio. Kada vati s Isusom, don Quijoteom koji umišljaju da su pisci jer su pomislim na Gogolja, srce mi i Miškinom. Zauvijek viteški. pismeni i znaju sklopiti reče- stane, čega bi se on svega napisao Naša Dulcineja, kojoj bismo po- nicu, a i znaju tipkati po tipkov- da se probudi u ovoj Našoj Li- klanjali sve naše uspjehe na putu, • nici, recenzenti i kritičari koji jepoj. A tek Dostojevski, kakve bila bi Aglaja Ivanovna. djeluju kao šira piščeva mafijaška Dramska skupina Druge jezične gimnazije, Državna smotra LiDraNo, obitelj, izdavačke kuće koje su Šibenik 2010. u biti lopovske polumafijaške tvorevine pa kradu gdje stignu i jedina im je mudrost kako što lakše oderati kakvog pisca i ko- žu skinuti s njega. No je li moje pisanje nešto vrijedi i jesam li možda umjetnik, i hoću li os- taviti trag ljepote iza sebe kada me ne bude, na to pitanje ne znam odgovor. Počeo sam pisati zbog liričnosti pogleda mada nisam pjesnik. Zbog ljubavi i zalju- bljenosti, i tada sam osjetio nešto u sebi što me pokreće. Ne znam

38 Dramske skupine u zagrebačkim gimnazijama Školske predstave moraju prestati biti samo školske!

Interes za kazališnu umjetnost u školama pokazuju mnogi učenici. Kako bi omogućili razvoj njihovih talenata, škole u ponudi izvannastavnih aktivnosti njeguju rad dramskih skupina. Profesori hrvatskog jezika su uglavnom voditelji dramskih skupina. O načinu rada, interesu učenika za kazališnu umjetnost, pedagoškim učincima dramskog izričaja te problemima s kojima se susreću, razgovarali smo s troje profesora zagrebačkih gimnazija, prof. Ivanom Janjićem (Prva gimnazija), prof. Ivanom Pavlovićem (Druga gimnazija) i voditeljicom dramske skupine naše škole, prof. Andrejom Kosović (Deseta gimnazija)

Intervju: profesor Ivan Janjić Školske predstave moraju izići iz školskih zidova

Tekst: Nika Vugdragović, 1.A, foto: Ivan Janjić

edan od vrlo uspješnih vo- njim školama gdje vodi dram- Dujmović Markusi te profesor ditelja dramske skupine ske grupe. Od 2007. radi u Prvoj Lovrić inicirali su odličnu pred- I. gimnazije u Zagrebu je gimnaziji. stavu Stiske vježbe. To su bili i Ji profesor hrvatskog jezika i Koliko dugo djeluje dramska prvi dani smotre LiDraNo. Na- književnosti Ivan Janjić. U stu- skupina u vašoj školi? kon toga slijedio je kontinuirani dentskim danima kao dio grupe Budući da sam bio učenikom rad spomenutih profesorica s s kolegama kroatistima drama- Prve gimnazije u ratno vrijeme učenicima te izvrsni rezultati na tizirao je “Jeđupku Mikše” Pe- (1992. – 1996.), a tada je škola iz županijskim i državnim smotra- legrinovića koju su izvodili od centra grada otišla preko Save u ma LiDraNa. U Prvu sam se Pule do Dubrovnika i postigli novoizgrađeni objekt, sjećam se vratio u jesen 2007. te sljedeće izniman uspjeh. Od 2001. nas- novije povijesti moje škole i os- godine započeo s radom dram- tavnik je hrvatskoga jezika po nutka dramske skupine, čiji sam ske skupine. U šk. god. 2009./10. zagrebačkim osnovnim i sred- bio član. Profesorice Sikavica i oživjeli smo nevjerojatan tekst

39 TEMA BROJA - Kazalište i škola vog izlaska na scenu, igranje na pozornici, gluma, traženje sebe u tekstu... Osjećaj da si stvorio nešto novo i da je stvoreno dio tebe neprocjenjivo je životno iskustvo. Stvara li se u kazališnoj skupini posebno ozračje zajedniš- tva? Bez zajedničkoga duha nema ni predstave. Uvijek volim raditi s različitim generacijama učenika koji se povežu i ta pri- Dramska skupina Prve gimnazije izvodi Dubravku 2010./2011. jateljstva postaju trajna. U svijetu komunikacije lišene iskrenosti i pokazivanja osjećaja, ba- Kralj Gordogan našega Rado- sam da dramska umjetnost, kao viti se kazalištem gotovo da po- vana Ivšića koji je probudio duh i njene ostale prijateljice umjet- staje subverzija. Inzistiram na kazališne umjetnosti u školi. nice, imaju mistične karakterne otvorenosti, iskrenosti i prepuš- Gordogana smo igrali u Booksi, crte i da postoji nevidljiva sila tanju drugome, što na početku u Muzeju za umjetnost i obrt te koja privuče glumca i tekst. učenicima i nije baš lako. Za- sudjelovali na Tinovim danima Koji su pedagoški učinci leđenost mlađih generacija za- u Vrgorcu. Nakon toga samo su dramskih skupina? brinjava i ulijeva strah, stoga ka- se nizale predstave: Begovićev Dramski pedagoški rad ide- zalište ima terapijski učinak. Kvartet (s kojim smo bili na dr- alan je način za razvoj osobe. Kako odabirete predloške za žavnoj smotri), Gudulićeva Du- Proces nastajanja predstave nudi vaše predstave? bravka i Bajsićeva dramica Gle, beskrajne mogućnosti. Kad se Za razliku od profesionalno- kako dan lijepo počinje, koju nađemo na početku, nemamo ga kazališta, mi (kazalište u školi) smo igrali u Ohridu u Make- ništa osim polaznog teksta. A maksimalno smo neopterećeni i doniji. onda čitaće probe, podjela uloga, tu slobodu trebamo maksimalno Kako prepoznajete talenti- režiranje predstave. Trenutak pr- iskoristiti. Jesmo li toga svjesni? rane učenike zainteresirane za Dramska skupina Prve gimnazije, Kralj Gordogan 2009./2010. glumu? Nekoliko je načina pronalas- ka glumaca: na početku svake školske godine voditelji izvannastavnih aktivnosti predstave se učenicima prvih razreda i po- zovu ih na sastanak, u školi se događaju priredbe i koncerti koji uvijek izbace učenike koji vole scenu, često mi kolegice u zbor- nici sugeriraju da neki učenici na nastavi pokazuju glumačke talente i sl. Međutim uvjeren

40 Repertoari školskih pred- tivizacija u odabiru predložaka mjuzikl, ubacili lutke u predsta- stava odličan su pokazatelj duha za školske predstave doživjela je vu i oživjeli dubrovački tekst iz vremena. Trend su improvizaci- svoj vrhunac. XVII. stoljeća, Gundulić je bio je i učenički dramski tekstovi. Pobornik sam rada na neis- zakon. Teme su bljutavo oponašanje crpnu blagu hrvatske i svjet- S kakvim se poteškoćama stvarnosti i hipersocijalrealizam. ske književnosti. S tekstom se susrećete kao voditelj dramske Učenike se guši sumornim te- treba boriti, ući mu u dušu i skupine? mama svakodnevice. Učenici na protumačiti ga, što mislim da je Poteškoća ima prilično, ali ne pozornici glume učenike. Od odličan izazov učenicima. Za- da mi se plakati. Entuzijazam toga mi se povraća. Cijela je mislite njihovu reakciju kad sam ih zasad sve pobjeđuje. Završna povijest dramske književnosti im rekao da ćemo raditi Gun- misao: Školske predstave moraju strpana u zapećak. Hrvatski i dulićevu Dubravku koja na uče- izići iz školskih zidova! Školske svjetski klasici! Suvremena dra- ničkim ljestvicama čitanosti slo- predstave zaslužuju više pozor- ma! Sve je to bez veze i kaj će vi za najdosadniju lektiru na svi- nosti! Školske predstave moraju • mi to. Postmodernistička rela- jetu. Kad smo na kraju napravili prestati biti školske!

Intervju: profesorica Andreja Kosović Timski rad

Tekst i foto: Nika Vugdragović, 1.A

azgovarali smo s prof. razlikuje od generacije do gene- tekstove, glume i nekako zajed- Andrejom Kosović, vo- racije. Na početku godine, ka- no uspijemo prepoznati talente. diteljicom dramske sku- da se raspiše audicija, jave se Ponekad otkrijemo ponekog ta- Rpine Desete gimnazije. učenici koji su zainteresirani za lentiranog glumca ili glumicu Koliko dugo vodite dramsku glumu. Ponekad kad krenemo na satu kroz čitanje tekstova ili skupinu u našoj školi? raditi neku predstavu nedostaju njihovu zafrkanciju, a ponekad i Dramsku skupinu vodim već nam neke uloge, a to su često moji glumci dovedu svoje talen- 8 godina, od 2005. Naslijedila muške uloge zato što je veći in- tirane prijatelje iz škole. sam je od profesorice Neli Min- teres djevojaka. Onda kreće na- Što sve učenici nauče u pro- doljević i te prve godine nisam govaranje po školi i uvjeravanje cesu pripreme predstave? imala pojma što bih trebala ra- naših muških učenika da nam se Nauče kako napraviti tekst, diti. Učili smo zajedno ta moja pridruže. Nekada je veći interes kako od velikog književnog dje- prva generacija dramske i ja, za glumu nego što možemo la, romana, novele ili drame na- slušali savjete žirija na Lidranu, imati učenika u predstavi zbog praviti dramski tekst koji se ispravljali ono što nije bilo do- strogih pravila Lidrana da u može izvesti u dvadeset minuta bro i već se sljedeće godine pla- predstavi može biti samo 10 jer su to pravila Lidrana. Nauče sirali na državnu razinu. glumaca. napraviti scenografiju, kostimo- Kakav je interes učenika za Kako prepoznajete talenti- grafiju, kako prilagoditi glazbu, glumu? rane učenike? naučiti glumiti i sve ono što čini Interes učenika za glumu se Kroz audicije. Učenici čitaju jednu kazališnu predstavu.

41 TEMA BROJA - Kazalište i škola Mogu li kroz igru nadvladati svoje mladenačke nesigurnosti? Naravno da mogu, ja se divim toj djeci jer je velika stvar stati na scenu i izgovoriti tekst pred velikom publikom. Ja to nikada ne bih mogla. Rad u kazalištu daje jako puno samopouzdanja mladom čovjeku. Kada osjetite da ste dobri i kada ste u nekoj skupini ljudi, kada je to neki timski rad, onda se osjećate sigurno. Imala sam učenike koji u školi nisu bili dobri, nisu imali Prof. Andrea Kosović dobre ocjene, a onda su došli u dramsku i tu su bili dobri. Ima- iz dramske uistinu postaju i os- S kakvim se teškoćama su- li smo jednog takvog učenika taju prijatelji, a u družini vlada srećete kao voditeljica dramske koji je nakraju upisao iz prvog posebno ozračje, posebna ener- skupine? pokušaja glumu. gija. Meni još uvijek moja prva S financijskim najviše. Škola Stvara li se u dramskoj skupi- generacija iz 2005. dolazi pogle- nema baš puno sredstava, makar ni posebno ozračje zajedništva? dati na Lidrano svaku predstavu. su nam ravnateljice, i prošla i Da, oni su stvarno ekipa. Je li nekim učenicima sudje- sadašnja, uvijek izlazile u susret. Često nakon predstava odlaze lovanje u predstavama pomoglo Učenici imaju druge obaveze, na kave i druže se izvan škole, u odabiru životnog poziva? dosta njih ide u ZKM pa onda tamo raspravljaju o onome što Iz moje prve generacije dvije moraju ići i tamo, učenje itd. su napravili u dramskoj, što je djevojke su upisale Akademiju. Teško je uskladiti nastavu, teško dobro, što nije, ali raspravljaju Tina Tišljar, ona je upisala pro- je napraviti scenografiju, teško je i o drugim stvarima. Nisu svi iz dukciju, a Dora Bodakoš mon- napraviti kostime. HNK nam je istog razreda tako da su ovi iz tažu. Posebno sam ponosna na znao izlaziti u susret pa su nam trećih razreda znali pomagati zadnju generaciju koja je završila onda posuđivali besplatno kos- ovima iz prvog u matematici, prije 3 godine jer tu imam troje time. Teškoća je i Lidrano i nje- fizici itd. Kada maturanti odu iz učenika, jednog dečka koji je iz gov natjecateljski duh. Kazalište škole obavezno dolaze pozdra- prvog pokušaja upisao glumu na je umjetnost, a umjetnost ne bi viti svoje prijatelje koji su ostali Akademiji, to je Nikola Baće. trebala biti natjecateljska, nego u dramskoj, gledati ih, bodriti i Karlo Mlinar upisao je također bi trebali uživati u njoj. Na Lid- pratiti. Budući da se županijska glumu, a Emina Omerović je ranu mogu proći samo troje i razina Lidrana uvijek održava u upisala dramaturgiju u Sarajevu. meni jako teško pada njihovo ra- kazalištu “Vidra”, postao nam je Lidrano je neka vrsta predpri- zočarenje kada ne prođu pa mi- običaj “for goodluck” otići na- jamnog i to je dobro jer je tamo sle da nisu možda dovoljno do- kon probe na kavu u jedan kafić stručan žiri glumaca i redatelja, bri, a jako su se trudili. Uza sve u Branimir centru. Tamo se on- ljudi koji ih sa stručne strane probleme, meni najteže pada to • da raspravlja o predstavi, tu bo- mogu savjetovati, uputiti ili im njihovo razočaranje. drimo jedni druge, a znaju nam dati kritiku, tako da im to jako se pridružiti i bivši učenici, čla- pomaže u odabiru studija i ži- novi dramske. Mislim da djeca votnog poziva.

42 Intervju: profesor Ivan Pavlović Između horora i happy enda

Razgovarali smo s Ivanom Pavlovićem, profesorom hrvatskog i latinskog jezika koji vodi Dramsku skupinu II. gimnazijie u Zagrebu Tekst: Marija Zefkić, 1.A, foto: Ivan Pavlović

van Pavlović se amaterski bavio kazalištem i glazbom kao svirač saksofona, a pro- Ifesionalno i novinarstvom. Dramsku skupinu vodi treću godinu, od 2012. kada su se predstavili apokaliptičkim igroka- zom “Svit se konča” po motivima srednjovjekovne poezije, Kr- ležinih “Balada”, djelom Hani- bala Lucića, Ivana Gundulića i Lidrano, premijera Čekajući Goriota drugih autora, a prošle su godine nastupili na državnoj smo- Posebna je vrijednost bila i u nagovorili prijatelji, znak je, tri LiDraNo malom farsom o tome da su učenici sami pisali uvjeren sam, da već posjeduje odrastanju “Čekajući Goriota”, tekstove ne ustručavajući se pri- onu neophodnu količinu talen- po motivima drama Ionesca i tom i nekih vrlo provokativnih, ta koja mu je potrebna ne bi li Sofokla. aktualnih, tabuiziranih tema... se na neki način bavio tom ak- Koliko dugo djeluje dram- Je li velik interes učenika za tivnošću. Koliko ga je, koje je vr- ska skupina u vašoj školi, imate glumu, kako prepoznajete ta- ste i u kojem će ga smjeru koris- li dugu tradiciju? lentirane učenike? titi, potrebno je da, u jednoj le- Grupa na različite načine dje- Sami se prepoznaju. Naša je žernoj atmosferi i nizom za- luje već dugo vremena, a iznim- grupa u tom smislu vrlo otvo- jedničkih aktivnosti, svatko za no kreativno razdoblje bilježi u renog tipa. Tko god osjeća bilo sebe opipa i otkrije što ga je uop- drugoj polovici devedesetih kada kakvu potrebu nešto scenski iz- će privuklo da se pridruži toj su, pod vodstvom profesorice voditi, hodati po sceni, oko sce- grupi čudnih ljudi koji skakuću Gordane Prodanović, njezini ak- ne ili jednostavno boraviti u bli- po pozornici, izgovaraju neka- tivni članovi bili tadašnja uče- zini dok se izmišlja bilo kakva kve rečenice i ispuštaju neobične nica, danas dramaturginja Maja scenska aktivnost, dobro je do- zvukove, odnosno što mu se tu Sviben i (sada glumac) Marko šao. S druge strane, već to što uopće sviđa i čini zanimljivim. Makovičić te su pet puta nas- je tu, bilo da ga tjera znatiželja, Neki otkriju da to nije baš ona- tupali na državnim smotrama... neka unutarnja potreba ili su ga ko kako su zamišljali, a neki

43 TEMA BROJA - Kazalište i škola da je još i bolje ili pak to odu- pred različitom grupom ljudi pa na kompromise i konformizam vijek i znaju pa se odluče time onda i pred nekom tamo nepo- jer je uvijek lakše biti dio gomile, baviti još češće i intenzivnije. znatom (ili još gore poznatom) no shvatili smo da bi se ta tema Prošle je godine tako jedna naša publikom te k tome i da si kadar, najbolje mogla ilustrirati nizom učenica nakon mature upisala bez obzira na mnoge početne scena iz kultnih Ionescovih drama zagrebačku ADU odlučivši se sumnje, izmisliti nešto vlastitom (dvije se čitaju i za školsku lektiru) glumom baviti i profesionalno. dovitljivošću, strašću i pameću koje smo ispresijecali jednom kor- Što sve učenici nauče dok te to pokazati drugima, sjajan je skom pjesmom iz Sofoklove Anti- pripremaju predstavu? Mogu li i svakako koristan osjećaj, čime gone – odi o moćnom čovjeku koji kroz taj proces nadvladati neke me se god kasnije bavili u živo- je sposoban za najnevjerojatnije i svoje mladenačke nesigurnosti? tu. U takvim se okolnostima zadivljujuće stvari dok se pak u Kazalište u tom smislu ko- zajedničkog fantaziranja stvara, Ionescovim ‘prikazima iz stvar- risti onaj najmoćniji spoznajni normalno, i specifično ozračje nog života’ odraslih, čini se, svo- model – igru. Kad smo bili mali, zajedništva, druženja i među- di na beskrvni automat koji po- nitko nas nije trebao tjerati da se sobne povezanosti što je također navlja niz redovitih besmisle- idemo igrati, radili smo to spon- odlično iskustvo. nih radnji. Pokušali smo malo tano i bez naprezanja, mogli Prošle ste godine pozvani odgonetati zašto se to ljudima smo na taj način provoditi sate, na državnu smotru LiDraNa. događa i hoće li naš individu- maštajući sami sa sobom uz bo- Zašto ste odabrali baš Ionescov alac idealist preživjeti integraci- jice, plastelin, kocke, lopatice ili tekst? ju u društvo odraslih – kraj smo se u grupi igrajući lopova, kaubo- Uvijek prije nego što počne- ostavili negdje između horora i ja, Pokemona, manekenki, itd., mo, nastojimo razgovarati o happy enda, ni sami zapravo ni- ulažući u te naše maštarije gomi- čemu bismo uopće željeli raditi smo sigurni... lu strasti i energije, a bez vidljive predstavu, postoje li neke teme Što pripremate za ovogo- potrošnje. Štoviše činilo se da koje nas provociraju ili nam se dišnji LiDraNo? nas te aktivnosti obnavljaju, a jednostavno iz bilo kojeg raz- Ideja je poigrati se kultnim kroz njih bismo vrlo učinkovito, loga čine zabavnima i vrijedni- naslovom hrvatskog romantiz- s lakoćom usvajali i najkomplek- ma da se njima bavimo. Tako je ma, Mažuranićevom Smrti Sma- snije vještine. Na sličan način i netko dobacio da bismo mo- il-age Čengića. Gruboj i tlači- kazališna predstava objedinjuje gli napraviti nešto o odrastanju, teljskoj sili u liku Smail-age posve te aktivnosti – ona mora biti odnosno o tome kakav svijet kušat ćemo suprotstaviti četu su- prvenstveno veselje, za sve koji čeka srednjoškolce nakon što perjunaka, svojevrsnih Avenger- u njoj sudjeluju i za one koji je napokon polože ispit zrelosti sa, sastavljenu od poznatih ju- gledaju i tada se stvara ona oso- i integriraju se u tu zajednicu naka srednjoškolske lektire koji bita vrst energije koja pomaže odraslih koja ih očekuje te je li se svi većinom nalaze u Ispitnom da se dosegnu i prepoznaju i oni moguće sačuvati neki idealizam katalogu za maturu te provjeriti najlucidniji sadržaji, a koji pak i individualnost koju posjedu- imaju li šanse osjećajnost, lju- nešto otkrivaju i o ljudima, svi- jemo kao srednjoškolci, a isto- bav, strast, optimizam, idealizam jetu, samima sebi... Naravno da vremeno biti punokrvan funkci- i malo malo vjere, odnosno je preduvjet bilo kakve igre da se onirajući članovi zajednice. Kao Werther, Fedra, Pečorin, Antigo- osjećamo opušteno i da se onda zgodno polazište učinio nam se na, Don Quijote, Candide, Emma iz tog osjećaja možemo zafrka- Ionescov Nosorog koji u jed- Bovary i opat Držiha protiv grube vati tijelom, glasom ili najrazli- nom drugom kontekstu govori i beskrupulozne sile u liku Smail- čitijim tekstovima, a otkriti o o tome kako se ljudi spontano age. Ne znamo još kako će završiti, • sebi da si u stanju biti opušten pretvaraju u nosoroge pristajući ali navijamo za naše.

44 CIJELI SVIJET JE POZORNICA Neka uđu glumci!

Četvrt stoljeća Dramske družine DESETA Dramsko-recitatorska družina X. gimnazije „Ivan Supek“ Voditeljica od 1991. do 2005: Neli Mindoljević, prof. (i Školskoga kazališnog kluba od 2013.) Voditeljica od 2006. godine: Andrea Kosović, prof.

Tekst i foto: Neli Mindoljević, prof.

ramska družina X. hrvatske gradove: Pulu, Du- Od 2006. godine dramsku gimnazije “Ivan Su- brovnik, Viroviticu, Križevce, družinu X. gimnazije vodi profe- pek” sudjelovala je na Umag, Biograd, Zadar, Šibenik, sorica Andrea Kosović. Učenici Dbrojnim školskim, općinskim i Sisak. Sudjelovali su na kazališ- su za međuopćinski Lidrano županijskim smotrama i susre- nim radionicama, završili tečaj 2006. pripremili predstavu Mira tima, a od toga na državnim su- scenskoga govora, višekratno Gavrana Vozači za sva vremena. sretima i smotrama četrnaest pu- polazili Govorničku školu. Neke Na Županijske susrete Lidrano ta (uz diplome i priznanja), pod od ponajboljih djevojaka: Mari- 2006. svojom dramsko-scen- raznim imenima, Družina Tu- na Petković, Sanja Hrenar, Eva skom igrom Program za novi ži- mači, Družina Deseta i dr. U Kraljević, Maja Kovač i Frana vot plasirali su se: Lana Lučev, njenu radu sudjelovalo je više od Marija Vranković nastavile su Hela Jug, Sanja Merčep, Mari- stotinu učenika svih naraštaja. svoj glumački, snimateljski ili ja Vrdoljak i Dinko Dujmić. Dramski odgoj u našoj školi redateljski put: dramske su pe- Školske godine 2007. učenici su ima dugu i uspješnu tradiciju i dagoginje, diplomirane glumi- pripremili zanimljivu preradbu pretpovijest još od vremena ce, diplomirale kazališnu režiju Pustolova pred vratima Milana TOC-a “Nikola Tesla” (bili smo i radiofoniju, kameru, rade u ka- Begovića. U izvedbi su sudjelo- jedna škola do 1991). Družinu zalištima, na fakultetu, na filmu vali: Maša Savićević, Tina Tiš- je najprije vodila vrsna i iskusna i TV-u. ljar, Lovorka Tomašković, Din- profesorica Ana Vulas koja je Dodajmo da je Frana Marija ko Dujmić, Jurica Fiket, Illen odgojila naraštaje uspješnih re- magistrirala kazališnu režiju i Blažević, Maja Križanec, Ana citatora i glumaca, od kojih valja radiofoniju na zagrebačkoj Aka- Kukolja, Milena Matijević i istaknuti danas popularne Ka- demiji dramske umjetnosti, re- Bruno Ranković. Plasirali su se tarinu Bistrović-Darvaš i Borisa žirala dvadesetak predstava, na Državne susrete Lidrano Svrtana (predsjednika Društva koncerata i drugih događanja; 2007. u Novigradu. dramskih umjetnika). piše dramatizacije i bavi se dram- Sudjelovali su i na Državnom Dramska je nastupila na skom pedagogijom. O karijeri i susretu Lidrano 2008. u Du- brojnim susretima, festivalima, uspjesima nekih od njih možete brovniku, na Državnom Lidra- natjecanjima, obišli su mnoge se informirati već i na Wikipediji. nu 2010. i 2011. u Šibeniku te

45 TEMA BROJA - Kazalište i škola

Na Lidranu u Dubrovniku 2008. godine

na Državnom Lidranu 2013. u Karlo Mlinar također na ADU vraća se na proljeće 2014. u svo- Primoštenu. Osim predstava, uspješno studira glumu. Emina ju gimnaziju kao predavačica i priredili su i monologe, pripre- Omerović upisala je dramatur- edukatorica profesorima vodi- mili prigodne školske priredbe i giju, i to u Sarajevu. teljima dramskih družina Žu- događanja, snimili su film i ra- Od 2013. godine u školi panijskoga stručnog vijeća za iz- dioemisiju. Ove godine idu da- djeluje i Školski kazališni klub vannastavne aktivnosti u sred- lje... (voditeljica: Neli Mindoljević, njim školama Grada Zagreba. Profesorica Kosović posebno prof.) koji okuplja oko 150 po- Održat će radionicu “Eduka- je ponosna na učenike iz Dram- klonika teatra, učenika koji re- tivni programi Udruge Fade In: ske koji su se uspjeli upisati na dovito i rado posjećuju kazališta, razvoj kritičkog mišljenja putem dramsku akademiju i studiraju prate recentna događanja, kla- audiovizualne forme”. ono što su zavoljeli u gimnaziji: na sični i suvremeni repertoar, kri- I tako se krugovi šire... Naši zagrebačkoj Akademiji dramske tike, poetike pojedinih redatelja učenici postaju našim učitelji- umjetnosti Tina Tišljar studira i kazališta, smotre, festivale, proma... produkciju, a Dora Bodakoš mišljaju kazalište i pišu o viđe- Poželimo i sljedećim naraš- montažu. Učenik Nikola Baće nom i doživljenom. tajima radosnu zaigranost u slo- • već iz prvog pokušaja upisao Bivša učenica i članica Dram- bodi stvaralaštva! je glumu na istoj Akademiji, a ske, danas prof. Vilka Alfier, 46 Neki naši kreativci

Ivana Marinković priča o čovjeku. Iste godine, na Državnom susretu Lidrano Sudjelovala je 1993. godine ‘97, za predstavu Crtići, ruž za na Smotri kazališnih amatera usne i (samo)ubojstvo, zajedno Hrvatske u Varaždinu odakle s Majom i Sanjom, nagrađena se vratila s diplomom. S monol- je diplomom za najbolje ostva- ogom Lijeve ruke iz novele Ruke renje. Također je nagrađena i u Ranka Marinkovića nastupila je Murteru na SKAH-u. Marini- na Državnom susretu Lidrano na vrsna i provokativna dram- Državni Lidrano 1997. Šibenik 1994. u Puli i dobila diplomu. Tri sko-scenska igra o zabranjenoj (i: SKAH, Murter): “Ruž za je godine polazila Govorničku ljubavi Psssst! Šuti! nagrađena usne, crtići i (samo)ubojstvo” školu (Rab, Lošinj, Rovinj). Na je diplomom na državnom Li- Slijeva:Maja Kovač, Sanja Hre- Filozofskom fakultetu diplo- dranu 1998. Na istom susretu, nar i Marina Petković mirala je bohemistiku. zajedno sa Sanjom Hrenar, na- (Danas: glumica, glumica, kazal. građena je za najbolji recital redateljica) Sanja Hrenar Ona hoda (autorica je i stihova). Godine 1999. na županijskom dramsko-scenskom igrom Tko Dobila je diplome za najbolje Lidranu ‘99 svojim je autorskim je ovdje lud?, pozvana je na 3. recitacije na državnim susretima predstavama Golubica i Nemir međunarodni dječji festival Lidrano1995. u Virovitici i 1996. riječima uvrštena među tri naj- “Maslačak” u Sisku gdje su nas- u Dubrovniku. Godine1997. bolja ostvarenja, a na Državnom tupili u svibnju 2001. u Kazalištu priredila je, zajedno s Marinom Lidranu ‘99 u Biogradu izve- 21. U rujnu 2001. članovi dram- Petković i Majom Kovač, vr- dena je Golubica i nagrađena ske družine: Nina Vehabović, hunsku dramsko-scensku igru diplomom za najbolje ostvare- Goran Bogdanović, Valentin Crtići, ruž za usne i (samo) nje. Marina je bila i jest vrlo Tino Markolini i Domagoj Ju- ubojstvo. Nazvale su se Ćelave uspješna: u Dramskom studiju rić, sudjeluju na radionici perfor- morticias! Diplomu za najbolje Tirena, u ZKM-u, diplomirala mansa u okviru izložbe Andyja ostvarenje u scenskom izrazu je kazališnu režiju i radiofoniju Warhola Kako postati pop-super- dobile su na Državnom susre- na Akademiji dramskih umjet- zvijezda u nekoliko kratkihlekcija. tu Lidrano 1997. u Šibeniku. nosti, na Filozofskom fakultetu Radionicu je u Umjetničkom Sutradan, na Smotri kazališnih diplomirala je komparativnu paviljonu vodio danas iznimno amatera Hrvatske u Murteru, književnost i fonetiku. Režirala uspješni i popularni kazališni re- sve tri nagrađene su za najbolje je niz uspješnih i nagrađenih datelj Mario Kovač (a i brat naše ženske uloge državne smotre. predstava. Danas, uz ostalo, kao učenice, glumice Maje Kovač). Sanja Hrenar diplomirala je Marina Petković Liker predaje Prikazana je u TV emisiji za na Odsjeku glume Akademije na Katedri za hrvatski jezik i mladež Briljanteen. Na jesen dramske umjetnosti u Zagrebu i književnost, scensku i medijsku 2013. prvi i drugi razredi naše glumi u Kazalištu Trešnja. kulturu na Učiteljskom fakultetu škole bili su oduševljeni njego- Sveučilišta u Zagrebu. vom režijom i glumom u pred- Marina Petković stavi “Ilijada” (kazalište “Vidra”, Dernek s Vilijem Matulom i Nikšom • Napisala je i s desetak učenica Marinovićem). priredila za županijski Lidrano Skupina Dernek pod autor- ‘97 dramsko-scensku igru Samo skim vodstvom Anje Mužek, s

47 TEMA BROJA - Kazalište i škola Proslava u Kerempuhu Bljuf! Bljuf!

listopadu 2001. pripre- ramska družina X. stavljanje rada dramske družine mili smo, zajedno s gimnazije surađivala X. gimnazije i same voditeljice, ostalim kolegama pro- je više godina sa za- objavljenje u “Zborniku drama i fesorimaU i učenicima, svečanu Dgrebačkim centrima za kulturu predložaka za igre alternativnog proslavu Dana X. gimnazije u i informacije (CZKI Maksimir, kazališta 2001. – 2002. (Zagreb, kazalištu Kerempuh. Okupile su CZKI Peščenica, CZKI Treš- 2003., urednica: Z. Đerđ). U se bivše članice družine (Sanja njevka). Nekoliko učenika (s vo- Zborniku je posebno predstav- Ajdinovski, Vilka Alfier, Lana diteljicom, u sklopu profesio- ljen rad voditeljice dramske dru- Jergović, Martina Marinković, nalnog usavršavanja) polazilo je žine X. gimnazije, rad i tekst Eva Kraljević, Anja Mužek, u Centru za kulturu i informacije dramske družine “Deseta’’ te Nikolina Petković, Anita Peščenica tečaj scenskoga govo- autorski rad Marine Petković i Perković i Ana Šešet) koje su ra za voditelje i polaznike dram- Martine Marinković. ponovno uvježbale i izvele recital skih družina (studeni 2001). Godine 2002. na Međuop- Marine Petković Nemir riječima. Dramska pedagoginja prof. ćinskom susretu Lidrano 2002. Poeziju su govorili: Helena Ma- Zdenka Đerđ, voditeljica Alter- članovi družine izveli su učenički jić (Vesna Parun), Frana Mari- nativne kazališne scene Centra rad-predstavu Bljuf! Bljuf! (Iva ja Vranković (izbor iz starije za kulturu i informacije Maksi- Bodiš, Goran Bogdanović, Do- hrvatske lirike i lirike gradiš- mir, nastavila je pratiti i poticati magoj Jurić, Monika Krznar, ćanskih Hrvata), Martina Ma- rad naše družine. Dramska De- Eva Šibl, Lana Hulenić, Sanja rinković (liriku prof. Ivana Zo- seta bila je uključena i u projekt Špoljar, Nina Vehabović, Hele- retića) i Matija Mihoković (Še- “Kazalištem do istine”. Učenici na Majić, Marko Čavlina, Du- noa, Krleža). Prisjetili smo se i sami osmišljavaju i kreiraju pred- nja Čuljak, Matija Mihoković, dragih bivših članova družine: stavu s temom problematike Martina Boljat, Valentin Tino Mihaela Zoričića, Borislava Do- njihova života (u školi, obitelji i Markolini, Ana Kolar) i nastu- puđe, Petre Kos, Emila Rašića, sl). Dobili smo stručnu pomoć pili s dvjema recitacijama: Hele- Nives Jovetić, Silvije Baltić, Ma- mentorice i kazališne redateljice na Majić (Vesna Parun) i Frana rije Šorša (koja se i dalje nastavi- Jasne Mesarić. Tekst njihove Marija Vranković (Mate Meršić, • • la baviti dramskim radom)... predstave Bljuf! Bljuf!, uz pred Va staru dob).

48 Teatar u teatru

odine 2003. na među- ču duboko i potresno iskustvo dramske družine obnovili su i općinskim susretima osvajanja prostora slobode i preradili jednočinku Demokraci- Lidrano družina je odgovornosti i snaže svoje emo- ja! Josifa Brodskog i nastupili na podG imenom Kuhana noga nas- cionalne sposobnosti nošenja sa županijskim susretima Lidrano tupila s prerađenom groteskom životnim situacijama. 2005: Lovorka Tomašković, Gdje je loptica? kultnog autora Godine 2004. dugogodišnji Dinko Dujmić, Dean Faj, Igor ruske avangarde Daniila Harm- članovi dramske, tad već matu- Ćorković, Jurica Fiket, Sanja sa. Dramska družina sudjelovala ranti, priredili su predstavu Merčep, Sanja Pavičić, Maja je i u radu forumskog kazališta Mrduša prema grotesknoj tra- Križanec i Ana-Marija Dizdar. Teatra Exit. Najprije su učenici, gediji Ive Brešana. Nosili su tro- Redatelj je bio učenik tada pr- sa svojim profesorima, pogledali struke uloge i poigrali se tro- voga razreda Stipe Erić. Stipe je predstavu Igre u dvorištu na temu slojnom igrom tzv. Teatra u te- nastupio u veljači 2007. i u TV nasilja među mladima nakon atru. Taj iznimni naraštaj činili emisiji HRT-a za mlade “Nulti čega im je omogućeno rasprav- su: Goran Bogdanović, Marko sat” govoreći o dramskom odgo- ljati o samoj predstavi te igranje Čavlina, Domagoj Dodig, Do- ju u ZKM-u te iskustvu u radu uloga u okviru forum-teatra. magoj Jurić, Matija Mihoković, gimnazijske dramske družine. Dio učenika iz dramske unapri- Sanja Špoljar i Nina Vehabović. Naš učenik Igor Ćorković u jed je s dramskom pedagogi- Na Državnim susretima Lidra- svibnju 2007. odabran je za njom uvježbao različite životne no2004. u Umagu bili su vrlo za- voditelja emisije “Nulti sat” u situacije i rješenja. Igrajući uloge paženi i nagrađeni su diplomom. Programu za mladež Hrvatske • likova iz predstave, učenici stje- U 2005. godini novi članovi radiotelevizije. V. Simpozij učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika

Razvijati komunikacijske, a ne samo lingvističke kompetencije učenika Tema V. Simpozija učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika ove se godine odnosila na metode poučavanja učenika osnovnih i srednjih škola u razvijanju lingvističkih i komu- nikacijskih kompetencija u govorenju i pisanju. Tekst i foto: Ružica Filipović, prof. tručno usavršavanje, odr- novanje učeničkih postignuća u 25 izdanja pravopisa, stoga je žano je od 14. do 16. govorenju i pisanju. izdanje jedinstvenog pravopisa studenoga 2013. godine Na Simpoziju je, osim toga, bio neophodan zadatak. Su Vodicama. Sudjelovalo je više predstavljeno tiskano izdanje Napomenuo je da je pravopis od 500 učitelja i nastavnika Hrvatskog pravopisa Instituta skup pravila o pisanju, ali i stvar hrvatskog jezika. za hrvatski jezik i jezikoslov- konvencije te da novim pravo- Predavanja dvadesetak struč- lje (IHJJ). Ravnatelj Instituta i pisom nastoje oko pravopisa njaka i znanstvenika odnosila glavni urednik Hrvatskog pra- kao odraza modernoga suvreme- • su se na metode poučavanja go- vopisa dr. sc. Željko Jozić na- noga hrvatskog jezika. vorenja i pisanja, ali i na vred- pomenuo je da trenutno postoji

49 TEMA BROJA - Kazalište i škola

Kako učenici otkrivaju svoju sklonost prema kazališnoj i filmskoj umjetnosti

Iz škole u svijet profesionalaca Sadašnji učenici Desete gimnazije Leo Vitasović i Filip Mayer aktivno se bave glumom, a jedan bivši učenik naše gimnazije, Nikola Baće već treću godinu studira glumu na Akademiji dramskih umjetnosti. Na njihovom primjeru vidimo kako škola može doprinijeti ranom otkrivanju glumačkog talenta učenika. Osim u kazališnoj, učenici su se okušali i u filmskoj umjetnosti. Tako je skupina od nekoliko učenika odlučila snimiti film pod naslovom Otuđeni pojedinac

Restart na Akademiji

Nikola Baće je sudjelovao u dramskoj družini X. gimnazije, a sada je student treće godine Akademije dramskih umjetnosti

Tekst i foto: Nika Pešut, 1.B

adili smo predstavu LIDraNo 2010. godine. O tom areova Hamleta, Trpljova iz Če- u osnovnoj školi. vremenu sjeća se su svi profesori hovljevog Galeba, dvije Matoševe Izveo sam nešto što bili obzirni u 4. razredu i dali mu pjesme, 1909. i Djevojčici mjesto se“R publici svidjelo i začuo plje- punu podršku jer je zbog dram- igračke, i Vojnovićevu pjesmu sak i smijeh i pomislio sam kako ske grupe izostao dva mjeseca Na Mihajlu. Nisam htio ništa bi se bilo lijepo baviti glumom. s nastave: “Nitko od profesora novo. Htio sam se baš pozabaviti Jednostavno, svidjela mi se ta nije mi radio probleme zbog to- težim stihom i metrom koji nije pažnja koju dobiješ kad izađeš ga. Znali su da se time želim jednostavan”, kaže Nikola koji je na pozornicu”, kaže Nikola Baće, baviti i oni su mi izašli u susret. odmah ušao u uži krug. Primali student treće godine Akademije Za Akademiju treba niža razina su šest muških i šest ženskih dramskih umjetnosti. Kao gimna maturi iz svih predmeta iako glumaca. Odabir kandidata za nazijalac Nikola je sudjelovao u sam ja išao na višu razinu iz hr- uži krug traje sedam dana. Od dramskoj družini X. gimnazije vatskog jezika.” svakog profesora dobiju se razne koju vodi prof. Andrea Kosović. Za upis u Akademiju natječe upute i zadnji dan, na monolog S predstavom Luigija Pirandella se 250 kandidata, a primaju ih koji sam izabere kandidat pri- “Šest lica traži autora” i monol- 12. “Na ispit sam došao uvjež- mijeni upute profesora za koje ogom “Dugi nos - Negromant” ban. Trebalo je pripremiti dva misli da su primjerene za njegov iz “Dunda Maroja” M. Držića monologa i tri pjesme. Pripre- nastup. nastupio je na državnoj smotri mio sam monolog iz Shakespe- O razlici između glume pri-

50 Naša novinarka u razgovoru s Nikolom Baće, bivšim učenikom naše škole, danas studentom Akademije dramskih umjetnosti je i poslije Akademije Nikola greška ako glumci ciljaju neka- mi vidimo kao magiju. Tako i kaže sljedeće: “Prije Akademije kvo lice, pokušavaju doći do nje- nas riječi oblikuju u oku pub- glumiš intuitivno. Bez ikakve ga. “Ne. Ono je tu. Ne možemo like.” svijesti što treba raditi. Naučiš se transformirati ni u što. Jer ja Budući da su svi učenici X. monolog i izgovaraš te riječi, nikada neću biti Mletački trgo- gimnazije koji su glumili u pred- zezaš se s njima. Onda dođeš vac ili Hamlet. Ja posuđujem stavi “Šest lica traži autora” otišli na Akademiju gdje te restarta- njegove riječi koje izgovaram na na Akademiju, pitamo Nikolu ju. Vrate te na početak kako bi različite načine. Ian McKellen je li mu to bila odskočna daska: naučio vladati sobom, kako bi reko je kako dok on ide, ide on, “Ponovo mogu reći da sam imao točno znao što u kojem trenut- govori neke riječi i opet ide on... veliku podršku škole. Profesori ku radiš. Izvedu te iz nesvjesnog zapravo želi reći kako je sve već su mi dali veliki zalet da odem prostora u prostor potpune svi- kod nas. Ne postoje mistifikaci- na Akademiju. Treba podupirati jesti, a taj je proces težak. Teško je. Postoje samo riječi koje se nadarene osobe jer znam koliko se okrenuti prema sebi, ali tad je izgovaraju na ovaj ili onaj način je meni podrška značila.” A je zapravo krenuo pravi rad.” i pokreti koji su drugačiji. To li zadovoljan svojim pozivom? Zanimalo nas je kako se glu- je kao kod mađioničara, za je- “Da, jesam! Ne bih to mijenjao • mac transformira u lik koji glu- dan jednostavni trik on napravi ni za što!” mi. Nikola kaže da je velika puno malih složenih stvari koje 51 TEMA BROJA - Kazalište i škola Filmovi za dušu i zabavu

Kako je to svijet glume iskusiti iz prve ruke? Sjela sam u “Mrzlu” s dva draga, zabavna i vrlo talentirana glumca naše škole; Leom Vitasovićem i Filipom Mayerom, i porazgovarala o njihovu iskustvu

Tekst i foto: Petra Đurđević, 2.B

eo i Filip su se upoznali netom prije početka srednje škole, a počet- komL prvog razreda zajedno su se priključili izradi kratkog igranog filma “To nije rješenje” i shvatili koliko dobro surađuju. Paralel- no sa sudjelovanjem u školskoj dramskoj i filmskoj skupini, po- čeli su sa strane zajedno raditi na kratkim igranim filmovima. Leo Vitasović (sredina) i Filip Mayer (desno) Sada, dvije godine udaljeni od tih prvih početaka, dečki odlič- festivalima i koriste priliku da i lakše shvatim svoje emo- no funkcioniraju samostalno, upoznaju mjesta na koja putuju. cije”, kaže Leo. Nakon srednje bez mentora i postižu razne us- “Lijepo je putovati s poslom”, planiraju nastaviti obrazovanje pjehe. Dok je Filip lice pred ka- kaže Filip. U slobodno vrijeme na nekoj od dramskih ili film- merama, Leo se više bavi režijom idu u Kino Europa gdje gledaju skih akademija. Svjesni su da i snimanjem. europske filmove koji, kako oni veliki broj ljudi svake godine “Drugačije ne bi ni moglo. kažu, imaju dušu, ili izlaze s pri- pokuša upisati te akademije, Lud sam za tehnologijom, a i jateljima. Na festivalima i predali ih to ne sprečava u njiho- zadivljuje me kako slaganjem stavama upoznaju razne zanim- vom cilju da se bave onime što boja, zvukova i prizora možeš ljive ljude i stvaraju krug pri- vole. Leo mi je objasnio koliko u čovjeku izazvati razne emo- jatelja sa sličnim pogledima na ga režija i snimanje ispunjavaju cije i poslati poruku. Osim toga, svijet. te je rekao kako mu je cilj jed- Mayer poludi s tehnologijom, Što se djevojaka tiče, Filip si, nog dana snimati filmove koji tako da drugačije ne bi niti išlo”, kako sam kaže, nalazi muze, dok će biti savršen spoj europskih i rekao je Leo. Sa svojim pri- Leo rado provodi vrijeme sa svo- američkih filmova. Želi da nje- jateljima iz Dubrovnika, na ljeto jom curom koja je također glu- govi filmovi imaju dušu i skri- 2013, snimili su film “Teške boje” mica. Umjetnost im pomaže da venu poruku koju gledatelj kroz koji ima oko 2000 pregleda na se lakše nose sa svakodnevnim film dobiva, a opet da budu do- YouTubeu i koji je na festivalu u tinejdžerskim problemima jer voljno zabavni i zanimljivi tako Dubrovniku osvojio nagradu za svoje misli, probleme i emocije da tu poruku može shvatiti sko- • najbolji igrani film te nagradu pretaču u glumu i filmove. “Sni- ro pa bilo tko. publike. Sudjeluju na raznim manje mi pomaže da razvrstam

52 Otuđeni pojedinac

Tekst: Patricia Majić, 2.A, foto: Maja Marijan

Filmska ekipa se priprema za snimanje prve scene, fotografirala Maja Marijan

Četvero učenika Desete gimnazije redatelji su i scenaristi filma “Razdor”

čenici Desete gimna- se nikako ne pronalazi u društvu pobrinuti za glazbu filma. Osim zije Filip Novački (4.B), kojim je okružen. Mladić ima što je jedan od skladatelja filma, Patricia Majić (2.A), sredstvo (simbol) koje mu omo- Marko Štimac, našao se u ulozi DomenikaU Malnar (2.A) i Sabi- gućuje prijelaz na drugi svijet, tj. glavnog glumca, ali također i na Krasnodenski (2.A) odlučili mjesto na koje dolazi na kraju asistenta za scenarij. Marko ka- su snimiti egzistencijalistčki samoga filma. Patricia kaže: že kako se poistovjetio s ulogom film “Razdor”. Četvero filmaša “Bilo je zanimljivo razmišljati te je proživio cijelu radnju. Film redatelji su filma te ujedno i sce- koji simbol bi bio prikladan u će biti dinamičan, kaže Patricia naristi. Filip kaže: “Trebalo nam ulozi okidača kada mladić pre- Majić, inače, montažer filma. je duže vrijeme da smislimo rad- lazi u svoje misli. Izabrali smo Dinamičnost je važna kako bi se nju, išli smo u nedogled raznim jabuku jer je poznata kao sim- prikazale emocije lika koji se ne idejama, ali smo našli zajedničku bol neposluha, ljudske želje, ali pronalazi u današnjem primi- misao.” Filip Novački i Patricia također i razdora, baš kako nam tivnom svijetu. Film govori da Majić inače se bave fotografijom se i zove film.” Film će biti nije umjetnost jedini lijek te kako pa zbog “dobrog oka za kadar’”, jem, kažu redatelji, glazba je vrlo umjetnost nikada ne dolazi po- našli su se u ulozi snimatelja. važan faktor u filmu. Skladatelji, vodom sreće, već destrukcijom • Kratkometražni film prikazat Marko Štimac (4.A), Viktor misli. će jedan dan otuđenog mladića Slamnig (4.A) te Filip Novački, s umjetničkim sklonostima koji mladi su glazbenici koji će se

53 TEMA BROJA - Kazalište i škola Kako sam dobio ulogu za film “Koko i duhovi”

Filip Mayer, učenik 3. razreda naše škole, ispričao nam je svoju filmsku i kazališnu priču

Tekst i foto: Filip Mayer, 3.A

efinitivno se že- lim baviti glumom i kasnije u životu“D jer znam da je to nešto što me najviše ispunjava i bez čega ne mogu”, kaže Filip Ma- yer, učenik 3. razreda naše škole, koji je glumio dječaka Mikija u dugometražnom igranom filmu “Koko i duhovi”. Filip Mayer je član Dramskog studija ZKM-a od prvoga razreda osnovne škole. Nastupio je u nekoliko televiz- ijskih reklama, odigrao epizod- Filip Mayer kao Koko nu ulogu u seriji “Zabranjena ljubav”, a s dramskom skupinom u osnovnoj školi osmislio imao pojma tko je tko u cijeloj matrao moju verbalnu snalaž- je i odigrao dvije predstave po- priči. Prva audicija za mene je ljivost i uvjerljivost razgovora.” vijesne tematike koje su više bila čak i opuštena. Cijelo vrije- Nakon par tjedana Filip je puta bile izvedene u Hrvatskom me razgovarao sam s redateljem dobio informaciju kako je pro- povijesnom muzeju. Danielom Kušanom, a u istoj šao prvi krug audicije i da ga sad prostoriji je bilo još nekoliko očekuje drugi. Na drugom je Skok u nepoznato ljudi. Naš razgovor počeo je ta- krugu prolazio kroz jednu scenu ko da sam počeo pričati o sebi, o iz filma sa Antoniom, dečkom “Bio sam u ZKM-u, a na sat tome kako sam zavolio glumu i koji je glumio Koka. Ovdje je nam je došla jedna gospodična što me u njoj privlači. Daniel je bio naglasak na njihovom me- koja nije ništa govorila, nego je bio jako ljubazan i opušten. On đusobnom sporazumijevanju u samo gledala naše improvizaci- mi je ukratko objasnio o čemu određenoj sceni i zajedničkom je”, priča Filip o tome kako je je riječ u filmu te da će sa mnom odnosu likova. Kada je prošao dobio ulogu u “Koku”. “Na kraju glumiti već neki poznati glumci i taj, drugi krug, počele su pri- sata je zamolila nekoliko nas da poput Franje Dijaka i Ozrena preme za samo snimanje filma. ostavimo brojeve mobitela. Na- Grabarića. Odradili smo malu kon par tjedana bio sam pozvan improvizaciju kroz telefonski na audiciju. Tada još nisam razgovor u kojem je Daniel pro-

54 Obožavateljice upravo zbog publike.”

“Njihov najznačajniji cilj je Teško sa školom bio da se mi, mladi glumci, u- poznamo međusobno te da u- Filip je glumio i u filmu “Je- poznamo i starije glumce. Cilj dine” za Vukovarski film festi- je bio da steknemo dobar od- val, a film “Teške boje”, gdje je nos jedni prema drugima te da također nastupio, nedavno je postanemo ekipa, jer u takvoj dobio nagrade na Dubrovnik ruku s dobrim uspjehom u školi, atmosferi najlakše nastaju dobri film festivalu za najbolji igrani barem ne kod mene.” filmovi”, kaže Filip koji je dosad film i nagradu publike. Taj je sudjelovao i u snimanju krat- film Umag film festival progla- Ljubav i upornost kog amaterskog filma “To nije sio najboljim od strane publike. rješenje” u kojemu je i glumio. Filip je u kontaktu sa studenti- Filip kaže da ipak uživa po- Filip već ima i obožavateljice! ma režije na Akademiji dramske dršku i profesora, i obitelji, i pri- “Obožavateljica je mnogo! To umjetnosti, pa ponekad glumi i jatelja, koji ga nikad nisu probali je normalna stvar koja dođe u njihovim kratkim filmovima odgovoriti od neke uloge ili fil- paralelno sa izlaskom filma. Naj- za ispite. ma. Trenutno očekuje snimanje više djevojaka je bilo kada su No dok u glumi sve ide sjaj- još jednog filma o “Koku”. Pret- ‘Koko i duhovi’ došli u kina. no, sa školom to nije uvijek postavlja da će snimanje početi Bilo je tu mnogo zahtjeva za slučaj, priznaje Filip. “Škola i ja na ljeto, a da će se ekranizirati ro- prijateljstva putem facebooka, smo oduvijek bili vječna žalost! man “Ljubav ili smrt”. “Drugim kao i poruka. Zaustavljali bi me Teško mi je uskladiti ocjene i rad učenicima ne bih volio prodavati ljudi na cesti, poglavito kada izvan škole. Ako se želi napravit pamet, jer sam i ja klinac kojemu bih bio u društvu svog prijatelja dobar film ili dobra predstava, je ovaj glumački svijet još nešto Kristijana Bonačića koji je glu- potrebno je mnogo vremena i novo i koji tek otkrivam”, kaže mio Zlatka u filmu. Mislim da mnogo truda. Ima tu milijun Filip. “Ako nešto uistinu volite, bi na taj osjećaj popularnosti dodatnih poslova koje prosječni ako razmišljate o tome svaki malo tko ostao ravnodušan. No gledatelj ne može uočiti ako gle- dan, ako vam to donosi neopisi- uvijek se u takvim situacijama da samo krajnji produkt. Ako se vo zadovoljstvo kao meni gluma treba jasno reći mjera koja nas želi napraviti dobra umjetnost, - nemate razloga bojati se u to ograničava da postanemo bahati treba se u to upustiti svim svojim ući s velikom ljubavlju. Ako ste i razmaženi. U krajnjoj liniji me poimanjem, svim vremenom uporni u onome što volite, rezul- • to veseli, jer se filmovi snimaju i mislima, što ne ide ruku pod tati će doći kad-tad, moraju!”

Scene iz filma Koko i duhovi

55 KULTURA - Izložba

Nova izložba Siniše Labrovića Radost, nada i bol

Uz video instalaciju „Kuća“ provokativnog hrvatskog konceptualnog umjentika

Tekst: Marta Kubala, 2.L, foto: Lucija Radeljić, 3.D

Novinarka Marta Kubola razgovarala je sa Sinišom Labrovićem

ladnog prosinačkog a plohe predstavljaju platna na pline i sigurnosti, ali i sigurnost ponedjeljka posjetili koja se projiciraju videosnimke može postati prekomjerna pa smo video instalaci- gorućih predmeta. Unutrašnjost nas onda tlači, okupira ili posta- Hju “Kuća” Siniše Labrovića u kuće je ispunjena bodljikavom je opasnost. zagrebačkom Jedinstvu. U dvo- žicom. Projicirani elementi su Siniša Labrović rodio se u rani nas je iznenadila tama i ti- predmeti koje gotovo svaka ku- Sinju, hrvatski jezik i književnost šina. Jedini izvor svjetlosti bile su ća sadrži: jedna haljina, televi- diplomirao je na Filozofskom videoprojekcije, a izvor topline je zor, stolac, ruža u vazi i jedna fakultetu u Zagrebu 1977. Živi bila peć iza instalacije. Instalaci- lutka. Predmeti su cijelo vrijeme i radi kao slobodni umjetnik ja predstavlja kuću čiji su obrisi u vatri i gore. Ideja instalacije je izražavajući se kroz pristup per- napravljeni od bodljikave žice, prizivanje kuće kao mjesta to- fomansa, body arta, videa i fo-

56 Izložba Kuća (svakodnevni predmeti u plamenu) tografije. Izlagao je na brojnim ambicije, ali nisam mislio da bi Vi ste svojedobno izazvali samostalnim i skupnim izlož- me život mogao odvesti u tom ministra kulture Biškupića na bama u zemlji i inozemstvu. smjeru. S vremenom sam se, boks-meč. On se nije pojavio, Neka od djela su mu “Zavijanje čitajući, prateći te obilazeći neke pa ste vi bili proglašeni minis- ranjenika”, “Oblačenje Golog galerije zaljubljivao u konceptu- trom kulture. Kako je to prošlo otoka”, “Stado. org.”, “Perpetu- alnu umjetnost. Jako je važno u javnosti? um mobile”, “Dnevnik moje usvojiti formalni jezik umjet- Kukavica! Da, mislim da obitelji”. Autor je i priručnika nosti. Javljale su se ideje, počeo su Zarez ili net.hr popratili taj za samopomoć “Postdiplomsko sam prepoznavati i analizirati događaj i bili mu medijski po- obrazovanje” po kojem je nas- stvarnost u hodu. Prošlo je dugo krovitelj. Ne znam može li nešto tala kazališna predstava. vremena dok se nisam usudio od mojih radova subverzivno ozbiljnije time baviti, sve dok odzvoniti i izazvati neku vrstu Kako ste od studija na Filo- se 2000. i 2001. nisam usudio diskusije ili reakcije koja bi bila zofskom postali performer? kontaktirati neke ljude, počeo šira. Ako neki rad doista ozbiljno Imao sam i još imam životnog slati prijedloge na natječaje za- postavlja neko pitanje, vidimo da prijatelja koji je u vrijeme studija grebačkih galerija. Neki od tih jedan krug ljudi nalazi da je ono bio jako zainteresiran za perfor- prijedloga su bili prihvaćeni, što vrijedno te pokušava odgovoriti mans. Bili smo živahno društvo mi je dalo nadu. Gotovo nijedan ili ne odgovoriti na njega. Nikad te nam se činilo da bi neke stvari od mojih prvih prijedloga nije ne možemo odgovoriti, niti je koje smo životno proizvodili bio odbačen i onda je sve neka- moja ambicija pronaći odgovore, mogle lijepo stajati kao perfor- ko vrlo brzo krenulo pozitivnim ali se mogu naći neke izvedenice mans. Gajio sam neke potajne smjerom. zašto je ono postavljeno i slično.

57 KULTURA - Izložba O subverzivnosti bi se moglo poručeno da se mogu pozdraviti Ne, ne, ne. Moji radovi uklju- govoriti kad bi društvo reagiralo s poslom i da ga za mene nema. čuju i mene i nisam onaj koji je svojim mehanizmima, kad bi Poslije toga sam bio 10 godina iznad te situacije. Nije bila ideja reagiralo na način da to izloži nezaposlen, a od 2009. sam sada su ljudi ovce, jer ako jesu, sebi kao problem, a to nikad nije mostalni umjetnik. ni ja ništa manje nisam ovca u slučaj. U krugu kolega ili kus- Posljedica nekih drugih ra- metaforičkom smislu. Radi se o tosa, prijatelja, ljudi koji eventu- dova je to što sam očekivao tome da je sama televizija izlo- alno prate moj rad ima trenutak neku lakšu realizaciju novih ra- žila svoju moć. Ako je doista odgovora, ali oni uglavnom di- dova, ali ne u smislu komfora i moguće da ljudi sudjeluju u re- jele moje mišljenje, pa je to sa- nezasluženog uzimanja novca ili ality showovima bez apsolutno mo potvrda mog stava. Ima i is- privilegija, nego stvarno potreb- ikakvog socijalno vidljivog ili za kusnijih zemalja i očito dobro- nog novca. Mislio sam da će taj društvo važnog dosega, očito je namjernijih prema većini seg- novac lakše stići nakon sudjelo- da doslovno bilo što na televizi- menata svog društva, ali ovdje vanja na istambulskom bijena- ji postaje društveno važno. Pa ja to najčešće ne vidim. Da se lu, gdje sam bio dio hrvatskog ako ti ljudi postaju javni uzori uopće pokrene neka rasprava, predstavljanja, te na venecijan- i javne vrijednosti te postanu treba biti neka dobronamjernost skom bijenalu arhitekture 2012. važni, onda to nije prikaz nji- i vjera, želja da se ta neka stvar Očekivao sam da će nakon takve hove važnosti, nego televizija na izvede do kraja, da se poboljša, vrste profesionalne potvrde biti taj način pokazuje svoju moć i da krenemo u nekom smjeru. moguće lakše realizirati neke važnost. I onda, kako je potreb- Mi najčešće trčimo kao sprinte- radove, ali sam se prevario. Ta no imati neki sadržaj, čini mi se ri, a u biti stojimo na mjestu, lova nikako da stigne do mene. da televizija sve češće pokazuje čak vrlo često idemo i unatrag. Traženi novac je u odnosu na samu sebe. Udaljenosti koje moramo pre- neke druge kulturne segmente, Čak i ovo, tako banalno i trčati su maratonske, a rezultati ne u smislu kvalitete, teško do- jadno, i u svakom smislu pomalo su nam tužnjikavi. biti. Dobiva se po 400.000 kuna ponižavajuće za one koji sudje- Jesu li vas ikad prozivali neki za videa ili kratke filmove, dok luju i eventualno za nas koji to moćnici ili institucije? je meni užasno problematično gledamo, postaje važno, što znači Zapravo i ne, zato što oni dobiti više od 5.000 kuna da bih da je apsolutno sve moguće te znaju da je najbolje prešutjeti. realizirao petodijelni video rad. da televizija sebi uzima za pra- Najbolja reakcija je ne obraćati To je također jedna vrsta odgovo da radi što hoće, to je doista pažnju na to. Reakcija je, naj- vora. Ako ćeš se ti pačati, onda demonstracija njene moći. Ne češće, ispod žita. Recimo, kad ćemo se mi pačati u tebe pa se ti mislim da nisam uspio. Te ovce sam zavijao jedan spomenik s tim nosi kako znaš. Oni mudro su doista postale zvijezde pa su i stradalima u Drugom svjetskom prešute, ali kasnije – jer je lova za tih deset do petnaest dana bile ratu u Sinju, koji je bio oštećen, kod njih, a s njom raspolažu kao neka vrsta malog problema jer kad sam ga, dakle, tretirao kao da je njihova, a ne naša - mogu su reagirala i društva za zaštitu ranjenika i zamotao ga zavoji- zanemariti bilo kakve strukov- životinja, prijatelji životinja, ovi i ma, nije bilo nikakve reakcije. ne ili profesionalne kriterije i oni. I lijepi broj svjetskih medija Samo što ja u Sinju osam godina ponašati se kao da je lova zaista bio je zainteresiran i izvještavao poslije toga nisam mogao do- njihova i da mogu s njom što je o tom reality showu. Pokazalo biti posao profesora hrvatskog hoće. se koliko mediji vole sami sebe. jezika i književnosti. U kafiću Je li vaš rad s ovcama, u po- Kad je cijela priča gotova, mi je neformalno, od nekoga vodu “Big Brothera”, htio reći pitate li se je li nešto moglo tko je znao o čemu se radi, bilo da su ljudi ovce? drugačije?

58 Naravno. Ima lijepi broj radova koji uopće nisu izvedeni u formi u kojoj su bili zamišljeni. Kad sam se počeo baviti time, to sam lakše podnosio, a sad s vremenom sve teže i u jednom trenu sam rekao da si to više neću dozvoliti, ali ipak mi se omakne. Čovjek s dobrom vo- ljom krene u realizaciju i misli da će nadoknaditi činjenicu da je novac energija i mogućnost te da izostanak novčane potpore utječe na realizaciju. Zato smo vrlo često tjerani u situaciju da rad izgleda “kao da”, da podsjeća na neku stvar koja je mišljena, a da nije sama ta stvar. Rad ne bi smio biti “kao da je nešto”, nego bi morao biti upravo to što je. U Hrvatskoj se mojim kolegama i meni katkad događa da Izložba Kuća (svakodnevni predmeti u plamenu) nam radovi izgledaju “kao da”. Naši uvjeti vrlo često ne mogu ni u kojem smislu komparirati obzir, dosta radova uopće ne bi Pa, i meni je bilo bolno i sa zemljama koje umjetnost i bilo realizirano. Vrlo često mi neugodno, ali za sve izvedene kulturu shvaćaju ozbiljnije. Kod prijatelji rade, montiraju, dizaj- radove onog trenutka kad sam nas je problem to što oni koji su niraju za smiješno mali novac imao ideju i kad je ona prošla službeno zaduženi za kulturu ili nikakvu naknadu. Nekako se reviziju, bol postaje manje važna. i umjetnost, nju preziru. I one na to i računa: ako ste vi idioti Ona postaje individualna stvar koji se time bave, i ono što rade. baš raspoloženi raditi tu vašu ili privatno nevažna jer to treba Najčešće se radi o ljudima umjetnost, evo, radite ju, mi napraviti, a s druge strane, bol je koji su na čelu velikih institu- vas nećemo sprečavati, ali zašto sastavni dio života i nalazi se na cija, koji pojma nemaju niti vi to radite, nama nije baš naj- samom izvoru života. Ako žene su napisali tekst o suvremenoj jasnije. Radite, ali pare vidjeti rađaju i boli ih, kad bi u jednom umjetnosti, koji preziru suvre- nećete. Da bi trebalo podržati trenutku zbog boli odlučile više menu umjetnost i samo čekaju umjetnost i stati iza toga ozbilj- ne rađati, stao bi sav život. Radi da crkne. Stalno se nadaju, već no, financijski, profesionalnim se o dijelu života, boli nas tamo nekih sto godina. Naši to pro- kriterijima i cehovskim samo- gdje najviše i jesmo. Tamo gdje puštaju samo ako se mora i ko- pouzdanjem, to nikako. je najviše radosti i najviše nade, liko se mora i eventualno ako U djelima česti su elementi tamo je i najveći potencijal za netko ima vezu ili tako nešto. boli, npr. u “Kući” bodljika- bol. Bol je naprosto dio rada i • Da nije kolegijalne pomoći i va žica, bič, rezanje žiletom i ništa drugo. suradništva koje je besplatno, slično. Kako se vi nosite s boli i gdje vani to uopće ne dolazi u kako ju podnosite ?

59 KULTURA - Dani otvorenih vrata i izložba

Dani otvorenih vrata i izložba S dvaju kulturnih događaja

Naši novinari prate aktualne kulturne događaje, Dane otvorenih vrata u HAZU i otvaranje izložbe Miroslava Kraljevića u Modernoj galeriji

Tekst: Marijana Špehar i Ines Babić, 4. D, foto: Ines Babić, 4. D

Novinarka Marijana Špehar u razgovoru s Borivojem Popovčakom, višim kustosem i ravnateljem Strossmayerove galerije starih majstora

Među besmrtnicima 19. i 20. studenoga 2013. održani su dani otvorenih vrata u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti rvatska akademija znanosti i um- kao nam je Borivoj Popovčak, palače gdje se od 1934. godine jetnosti je krovna viši kustos i ravnatelj Strossma- nalazi Bašćanska ploča, a potom kulturna“H institucija u Hrvatskoj, yerove galerije starih majstora. su razgledali Salon, najreprezen- ustrojena na način kao što je to Akademija je osnovana odlu- tativniji prostor u palači. Najveći i Strossmayer zamišljao, da to kom Hrvatskog sabora 1861., a ukras je tapiserija nepoznatog bude jezgra gdje će se sabirati 2013. posjetili su je učenici 4.D francuskog umjetnika pod na- sve napredne ideje, svi napred- razreda X. gimnazije uz prat- zivom Vojnički logor, a legenda ni radovi kulturnih pregalaca nju razrednice Ružice Filipović. kaže da je nekad bila u dvorcu znanstvenika i umjetnika“, re Učenici su se okupili u atriju Zrinskih u Čakovcu.

60 Dani otvorenih vrata ideja Učenici su uočili kako u sa- svetog Franje” od Fra Angelika, su nove uprave HAZU na čelu lonima svaki Akademijin razred zatim sveti Sebastijan od Vitto- s predsjednikom Zvonkom Ku- ima svoj stol, tako da kad se u re Carpaccia, pa tu je još jedan sićem o čemu Popovčak kaže salonima organiziraju primanja, diptih ugledne venecijanske sljedeće: “Od njih je potekla svečanosti i druga događanja obitelji Bellini, dakle rad Gio- ideja da se svake godine održi svaki akademik zna gdje mu je vannija Bellinija. Najvrednija sli- ta manifestacija otvorenih vrata mjesto. Osim salona, vidjeli su ka u galeriji je “Virgo inter vir- kako bi se privukli ljudi koji bi i Strossmayerovu sobu i u njoj gines” iz 15. stoljeća, rad jednog došli i vidjeli kako izgleda aka- brojne njegove osobne predm- flamanskog slikara kojem se do demija iznutra, ne samo Stross- ete te njegovu galeriju i kip u danas ni ne zna pravo ime, nego mayerova galerija nego i saloni, logu Akademije koji je obnov- se zove po jednoj slici iz Reichs- radni prostori akademije, da ljen 2005. godine. O samoj ga- museuma u Amsterdamu. A od se upoznaju malo sa načinom leriji Popovčak je rekao ovo: 19. stoljeća istaknuo bih “Ma- funkcioniranja Akademije. Jer “Najvrednija djela su ona koja dam Recamier” Jeannea Fran- možda je slabo poznato to da je poklonio biskup Strossmayer. çoisea, što je stvarno remek- je Akademija ustrojena također Dok je on nabavljao umjetnine djelo.” kao i škole prema razredima. preko svojih posrednika u Italiji, U Akademiji smo imali pri- Dakle, postoje razredi za knji- kanonika Nikole Bošaka iz Za- liku vidjeti i radove akademika ževnost, razredi za matematičke voda svetog Jeronima u Rimu Ivana Supeka po kojemu je naša znanosti, razred za likovne um- i slikara Ivana Simonetija, još gimnazija dobila naziv. Također jetnosti, to je tzv. “sedmi razred” se moglo naći dosta vrijednih i smo saznali da je on zaslužan i gdje spada i Strossmayerova ga- originalnih djela. Svakako da su za osnivanje “devetog razreda” - • lerija.” najvrednija djela “Stigmatizacija razreda za tehničke znanosti.

Rano umrli genij

Tekst: Marija Zefkić i Ivana Bekavac, 1. A Foto: Ines Babić, 4. D

agrebačka Moderna galerija obilježila je sto- tu obljetnicu smrti MiroslavaZ Kraljevića otvara- njem dosad najveće retrospektive ključne ličnosti slikarstva prve polovice 20. stoljeća 19. prosinca 2013.

“Puno smo se namučili i puno Mnoštvo uzvanika na otvorenju izložbe truda uložili, jer su djela u više od 61 KULTURA - Dani otvorenih vrata i izložba

Biserka Rauter Plančić, ravnateljica Moderne galerije u razgovoru s novinarkom Ivanom Bekavac

dvadesetak privatnih vlasništva. i na izložbama, Kraljeviću su se kaže: “Obojica su bili očarani To su jako vrijedne kolekcije od rijetko organizirale retrospektive Parizom. Bili su veliki artisti, kojih se ljudi jako teško odvaja- pa je ovo prva nakon 52 godine, svaki u svom mediju, jedan u ju, i treba biti jako vješt u prego- ali i prva koja će putovati diljem riječima, drugi u slikama. Ta- varanju. Posao prikupljanja slika zemlje i u inozemstvo”, rekla je kođer, nemojmo zaboraviti A. traje duže od godinu dana. Ali Biserka Rauter Plančić. Niz ino- G. Matoša, koji je pisao pane- mi smo se potrudili i skupili sva vacija upravo je Kraljević unio u girike o Kraljeviću. Koliko su Kraljevićeva djela i zbog toga hrvatsku likovnu umjetnost, a bili avangardni, toliko su pre- smo jako ponosni”, kaže Biser- radovi koji su obilježili njegov poznali jedan drugog. Kraljević ka Rauter Plančić, ravnateljica opus su “Autoportret” iz 1906, je želio napraviti korak dalje i Moderne galerije. “Autoportret s psom”, “Divlje ne vraćati se na staro. Oni su bili Stotinu godina je prošlo je od patke”, “Bik”... Unutar motiva u Parizu u to vrijeme, svaki po posmrtne izložbe slika Miroslava velegrada važna su Kraljevićeva svojim ambicijama, željama… Kraljevića u Salonu Ullrich koju tema kavane i barovi. Prvi je u Svaki od njih je ostavio vrijedna je promocijskim esejem popratio našu likovnu umjetnost uveo djela za razvoj moderne umjet- A. G. Matoš. Iako je Kraljević i pariška kazališta, kurtizane i nosti.” bio kratko vrijeme prisutan na njihove klijente. Nakon premijernog izdanja našoj likovnoj sceni, hrvatskoj i Mladi A. B. Šimić, izrazi- u Požegi, izložba je u Zagrebu europskoj umjetnosti ostavio je to kritičan kad je pisao o knji- postavljena u 12 dvorana prvog iznimno bogat i raznolik opus. ževnicima i slikarima, pozitivno kata Galerije s gotovo 200 Kra- “Unatoč golemoj prisutnosti ocjenjuje Kraljevićeva djela, o ljevićevih najvažnijih ostvarenja, njegova stvaralaštva u literaturi čemu Biserka Rauter Plančić koja Biserka Rauter Plančić ova-

62 Novinarka Marija Zefkić i književnik Predrag Matvejević ko predstavlja: “Mi tu nemamo nosti, u kojem do sada nije iz- sa stručnim tumačenjima djela i 5 ili 6 crteža, mi imamo 170 lagao nijedan hrvatski slikar. znanstvenim tekstovima, među crteža. Sad možemo vidjeti ko- Potom ide u Split, Osijek i Du- ostalim o velegradu i animalis- liko je Kraljevićevo slikarstvo brovnik. Na otvorenju smo sus- tici u Kraljevićevu slikarstvu te aktualno, pogotovo ako se uzme reli i prošlogodišnju urednicu njegovu odnosu prema Požegi. u obzir novi povratak pravoj Cenera, Luciju Sukalić, danas Na otvorenju izložbe u Zagre- slici. Danas mladi umjetnici vi- studenticu skandinavistike i po- bu bio je prisutan velik broj ljude veliku inspiraciju u Kralje- vijesti umjetnosti kojoj smo po- di iz hrvatskog javnog i kultur- vićevim djelima. Tko zna gdje stavili pitanje je li Kraljevićeva nog života. Zamolili smo za ko- bi Kraljević završio da nije umro umjetnost intrigantna mladim mentar književnika Predraga sa 28 godina. Ali ovo što nam je generacijama: “Meni kao stu- Matvejevića: “Postoji mit o rano ostavio veliko je bogatstvo i ta dentici jesu. Iako su neka staro- umrlom geniju. Ova izložba je umjetnost ne završava s nama, modna, u njegovom slikarstvu događaj koji smo čekali dugi niz već i dalje traje.” me fascinira to što može dobro godina, a tek danas smo uspjeli Kraljević je retrospektivno približiti svakodnevnicu, neke da napravimo jednog komplet- bio izlagan zadnji put 1961, a sebi bliske ljude i sebe kroz au- nog Kraljevića, jednu izložbu ova se izložba nakon Zagreba u toportrete.” koja može pokazati genijalnost • travnju seli u Ca Pesaro, veneci- Izložbu prati katalog s više od tog slikara.” janski Muzej moderne umjet- 200 reprodukcija na 285 stranica, 63 KULTURA - Film

11. Zagreb Film Festival od 20. do 27. listopada Više od sto filmskih naslova

Domaći i strani autori prikazali su dugometražne i kratkometražne igrane filmove te dokumentarce. ZFF je donio nekoliko stalnih popratnih programa

Tekst: Nika Pešut, 1.B, foto: Ira Horvat, 1.B

ogati program raspore- đen je po različitim lo- kacijama uz suvremenu Bi digitalnu opremu za potpuni doživljaj filma, kao što su Kino Europa, Kino Tuškanac, Zagre- bački plesni centar, Zagrebačko kazalište lutaka i Muzej suvremene umjetnosti. Domaći i strani autori prikazali su dugome- tražne i kratkometražne igrane filmove te dokumentarce. Kao i prijašnjih godina, ZFF je donio nekoliko stalnih popratnih programa: “Moj prvi film”, u selekci- ji filmskog kritičara Nenada Po- limca, ove je godine fokusiran na Poljsku, te je prikazano pet prvijenaca briljantnih poljskih filmskih autora. “Bibijada” je opet razveselila one najmlađe čudesnim filmskim avanturama, dok je izuzetno popularan program “Velikih 5” na platna donio nove filmove iz Španjolske, Francuske, Italije, Njemačke i Velike Britanije. Naše novinarke ispred kina Europa Ove se godine 40 filmova natjecalo za nagradu festivala čana nagrada. Zlatna kolica za Francuska, SAD/ redatelja Rite- Zlatna kolica, dok se autoru/ici najbolji dugometražni film i na- sha Batre. Radnja filma se okreće najboljih filmova u svakoj kate- grada u iznosu od 4.000 eura oko svakodnevnog fenomena u goriji, uz nagradu autora Ned- odnio je film “Pogrešna dostava” najvećem gradu Indije, Mum- jeljka Mikca, dodjeljuje i nov- (Lunchbox) /Indija, Njemačka, baiju, gdje pet tisuća dostavljača,

64 poznati i kao dabbawallahs, sva- zasluženo osvojio nagradu. susret” /Srbija/ redatelja Željka ko jutro raznose tople obroke Zlatna kolica za najbolji Mirkovića. Posebno priznanje iz kuhinja kućanica u urede kratki igrani film i nagradu od u programu Kockice zasluženo njihovih supružnika. I tako već 1.000 eura osvojio je film “U ak- je dobio film “Srami se” domaće 120 godina koliko traje ova variju” (In the Fishbowl) /Ru- redateljice Darije Blažević. Na- praksa. Od četiri milijuna kuti- munjska/ redatelja Tudora Cris- gradu Zlatna kolica za najbolji jica za ručak koje putuju u razne tiana Jurgiua. Posebno priznanje hrvatski film u programu Koc- dijelove Mumbaija, samo jedna u kratkometražnoj konkuren- kice i nagradu od 10.000 kuna završi na krivoj adresi. Upravo ciji odnio je film “Dolina kitova” odnio je film “Ka da to nisi ti” ta pogrešno dostavljena kutijica (Whale Valley) /Danska, Island/ redatelja Ivana Sikavice. I tako pokrenut će romansu između djelo Guðmundura Arnara je nakon sedam dana vrhunske usamljenog, sredovječnog udov- Guðmundssona. Zlatna kolica filmske zabave i užitka završio još ca Saajana i podjednako usam- za najbolji dokumentarni film i jedan zagrebački filmski festival, ljene i nesretne kućanice Ille. 1.000 eura osvojio je “Kapetan i a mi nestrpljivo priželjkujemo Kutijice za ručak postat će nji- njegov gusar” (The Captain and sljedeći za koji znamo da će nas hovo sredstvo komunikacija his pirate) /Njemačka, Belgija/ oduševiti baš kao i njegovi pret- • preko koje izmjenjuju ljubavne redatelja Andya Wolffa. Poseb- hodnici. poruke. Film je oduševio kri- no priznanje u dokumentarnoj tiku i dirnuo srca gledatelja te konkurenciji osvojio je “Drugi

Pogrešna dostava (Lunchbox)

Kroz priču mlade doma- ćice i neznanca pred umi- rovljenjem koji se povežu kada poznata mumbajska do- stavljačka služba pogriješi u dostavi užine, redatelj prika- zuje ispreplitanje stvarnosti i mašte. Glavni likovi svoj svijet mašte počinju graditi izmjenjujući poruke u kuti- jama za užinu. Među njima se razvija bliskost, usamljeni udovac se budi iz emociona- lnog mrtvila, a mlada zane- Scena iz filma “Pogrešna dostava” marena domaćica, majka se- dmogodišnje djevojčice (su- mene Indije. U filmu glume Ir- je osvojio brojne nagrade: prug je vara) iz njihova odno- rfan Khan, Nimrat Kaur, Den- World Cinema Amsterdam sa crpi hrabrost da promijeni zil Smith, Bharati Achrekar. Film Festival 2013 – nagra- svoje životne prilike. Film Glazbu je skladao Max Richter, da gledatelja programa Cri- obiluje toplim dijalozima i a fotografiju potpisuje Michael tics Week, nagrada publike • slikama otuđenog života u Simmonds. Film je prikazan na Cannes Film Festival 2013. prenapučenom gradu suvre- mnogim festivalima na kojima

65 KULTURA I ETIKA - Aktualno

725 godina Vinodolskog zakonika Zaustavite korupciju

U hotelu Westin, u dvorani Opera, 9. 10. 2013. održao se skup pod nazivom 725 godina Vinodolskog zakonika – 725 godina suzbijanja korupcije u Hrvatskoj

Tekst: Nika Pešut, 1.B, foto: Ira Horvat, 1.B

Na skupu pod nazivom 725 godina Vinodolskog zakonika koji je organizirala udruga Kultura i etika

druga Kultura i lim da je tempiranje zaista bilo također govorio na skupu, rekao etika osnovana je sjajno”, rekla je Nina Ožegović, nam je sljedeće: “Borba protiv početkom godine i predsjednica udruge Kultura i korupcije, ako želimo da bude “Uovo je naš najznačajniji projekt etika. uspješna i da korupcija ne ugro- do sada. Nažalost, nismo mogli U hotelu Westin, u dvorani zi stupove svakog društva, mora ranije izaći u javnost s ovim pro- Opera, 9.10.2013. održao se se temeljiti na prevenciji, a pre- jektom kao što smo namjerava- skup pod nazivom 725 godina vencija u borbi protiv korupci- li prije ulaska u EU, naprosto Vinodolskog zakonika – 725 je znači da moramo građane zbog toga što kada se radi bilo godina suzbijanja korupcije u naučiti da se ponašaju kao ak- koji projekt treba skupiti jako Hrvatskoj. Organizator je tivni građani. To znači da sve puno novaca i organizirati skup Udruga za suzbijanje korupcije što rade, rade transparentno i da i organizirati znanstvenike koji Kultura i etika. Tim je povodom izbjegavaju mogućnost da se na- će govoriti, naći zajednički ter- izašao i Zbornik radova pod is- đu u situaciji da zbog toga što min kada su se svi u mogućnosti toimenim naslovom u kojem su žele ubrzati nekakav proces ne- odazvati, tako da evo onda objavljeni radovi eminentnih kom daju mito za ono na što smo na kraju to isplanirali za stručnjaka koji su bili i govor- imaju pravo, dakle imaju pravo međunarodni Dan borbe protiv nici na ovom skupu. na obrazovanje,, imaju pravo na korupcije koji je danas i mis- Ministar Jovanović, koji je liječničku uslugu, imaju pravo

66 mnogostruko važno povijesno pritiskom Europske unije una- vrelo, ne samo za pravnu povijest toč izrazito korumpiranoj vladi i filologiju, već i za poznavanje koja je bila u Hrvatskoj 2003.- društvenih struktura Vinodola, 2007. Uspjela učiniti pomake u crkvenog ustroja, etnološke i stvaranju zakonodavnog okvira kulturne baštine. Iz njegovih od- za borbu protiv korupcije, ali redbi štošta možemo zamijetiti i slika u tom okviru još uvijek nije naučiti i danas. remek dijelo, dakle ako želimo Uz Vinodolski zakonik pred- da nema korupcije, onda nije stavljeni su i izvadci iz Zadar- dovoljno imati zakone, nije do- skog statuta. O Zadarskom sta- voljno imati akcijske planove, tutu govorila je doc. dr. Zrinka već taj okvir mora imati u sebi Nikolić s Filozofskog fakulteta u jednu sliku koja će pokazati da na brzu uslugu bilo kojoj javnoj Zagrebu. Od zanimljivih odred- se i zakoni, i planovi primjenju- administraciji i nikada ne smi- bi kojima se sprečavala korup- ju u praksi. Uz političku volju i ju pristati da za to trebaju dati cija i sukob interesa u “privat- primjenu prakse možemo onda mito, odnosno ako netko od nom sektoru” može se izdvojiti reći da ćemo biti uspješni kao njih traži mito, moraju to pri- ona po kojoj je bilježnik koji bi što su uspješni Danska, Novi javiti. Zato smatram da je gra- se usudio za sastavljanje nekog Zeland, Finska, Švedska u koji- đanski odgoj, odgoj i obrazo- pravnog dokumenta (npr. opo- ma korupcije gotovo da i nema”, vanje za građansko društvo i de- ruke) uzeti više od onog pro- rekla nam je Zrinka Nikolić. mokraciju, put koji će naše gra- pisanog statutom, morao vratiti Uz Vinodolski zakonik pred- đane učiniti sposobnijima da se dvostruko od onog što je uzeo. stavljen je i Dubrovački statut o odupru zahtjevima koji dola- U Statutu je postojala očita kojem je govorila dr. sc. Zdenka ze od korumpiranih državnih namjera da se sudionicima u Janeković Römer iz Zavoda službenika.” vlasti koje je u kasnom srednjem za povijesne znanosti. Repub- Namjera skupa bila je pod- vijeku ograničeno na određen lika se borila protiv zlouporaba sjetiti na obljetnicu Vinodolskog broj punoljetnih muškaraca iz položaja osnivanjem posebnih zakonika jer je već tim zakon- zatvorene društvene skupine, službi sa zadaćom nadzora nad ikom započelo sustavno suzbi- zajamči ravnopravnost sudjelo- upravnim aparatom. Splitskom janje korupcije u Hrvatskoj. O vanja u izbornom procesu i sud- Statutu je pak bilo svojstveno Vinodolskom zakoniku govo- skom postupku. nastojanje da gradu osigura rio je dr. sc. Tomislav Galović. Rekla da je udruga osnovana s stručnu, nepristranu i nadziranu Hrvatski srednjovjekovni pros- idejom da se ukazuje ne etičnost vlast. O Splitskom statutu go- tori su bili dionici zapadnoeu- u ponašanju, djelovanju i uprav- vorio je prof. dr. sc. Željko Radić ropske kulture, jezika i pisma. ljanju na području političke kul- s Pravnog fakulteta u Splitu. Vinodolski zakonik je najzna- ture. “Znači, ne samo kazalište, Nina Ožegović ima ideju čajniji i najstariji hrvatski pravni muzeji i to, nego političke kul- o proširenju udruge u srednje spomenik. Nastao je na temelju ture, jer bez političke volje nema škole: “Radi se o tome da mi pravnih običaja s izvorištem u ni suzbijanja korupcije. Prije 700 želimo napraviti izložbu koja bi starom slavenskom pravu, ali se godina na razini pravnih akata bila atraktivna i multimedijalna mogu vidjeti i utjecaji german- bile su primijenjene antikorup- karaktera tako da bude dostupna skog prava. Vinodolski zakon cijske mjere.” i onima koji se ne bave stručnim prvi je tiskom objavio Antun “Hrvatska je u postupku pri- pravnim aspektom i onda sa tom • Mažuranić 1843. godine. On je stupanja Europskoj Uniji pod izložbom ići po školama.”

67 KULTURA SONETNI STREEES!!!

Jer cilj mi nije neka vječna slava Već potvrda u okviru zanata (iz soneta Tonka Maroevića)

Priredila: Neli Mindoljević, prof.

Sonetni stres Još jučer sam... ( Judo potiče volju) Ovo je pokušaj pisanja soneta U grču, panici, velikom stresu, Još jučer sam nalazio odjeke napora K’o biatlonac kojem bježi meta U dahu, u snazi, u kretnji, u volji. Dok teško diše, ruke mu se tresu. Danas sam više ljubitelj odmora, Ostaje vidjeti jesam li bolji. Počinjem cijeniti sve pisce svijeta I mislim: o Bože, koje li tlake Pomalo razumijevam probleme tijela, Posložiti misli u obliku cvijeta Osobito one koji ne ljute i ne bole, Dok raspršuju se kao Sunca zrake. Time bih zaobilazio naporna djela, I s vremenom pomiješao gore i bolje. A vrijeme ide i sve mi je gore, Zatvaram oči, zamišljam plažu, more, Često me napadnu što lijenost, što zloća, Lagani hod po vlažnom pijesku... Eh, što je lijepo roditelje gnjaviti, Više no išta do podneva spavati! Bilo bi lijepo pisac biti, Kao Matoš, Krleža, kao Tin piti – Očekujem tako da mi pubertet onemoća, Pa ponekad uživati u pljesku! Ljubazno da me ostavi na miru Ante Bilić, 1. D U odrastanju, u pravu i krivu. Ante Vukres, 1. E

Naći ću sunce

Hladnoća zatvara vrata ljudima. Nestalo sa suncem, sa pticama, Čujem lupanje blatnjavih koraka Pobjeglo od kiše, što dalje od grada, I pjesmu starog, umornog prosjaka. Sakrilo se s ljetom na plažama. Ljudi k’o ljudi, čude se drugima. Možda je u nama, ne znamo ni sami, Sve je puno ljudi, ali nije glasno. Sve to nježno, puno boja i sklada... Tako tmurno, tako tužno i teško. Naći ću sunce i dati ga tami. Oblaci, k’o plahte, prilaze polako... Ivana Turković, 1. D Gdje je otišlo sve ono krasno?

68 Buđenje Poluoptimistična pjesma

Sjetan kostur na tavanu čeka kad Današnjih dana čovjek čudno živi. Veselo će svitanje novog dana Nema za njeg kruha, a trudio se na njivi. Obasjati njegov obraz koji sad Nestašica kruha u stanju je da stvori Više ne postoji. Praznina starih rana Ono od čega se i mlada duša umori.

Prati mrtvog monotonog srca rad. Spuštaš zastore i gutaš tablu bensendina Priču koja je davno ispričana Dok neki otac tako neumorno gura svog sina. Ironično ponavlja vjetar mlad, Jako boli kada srce stoji i ne radi. Dok dan uzaludno kuca na vrata stana. Sunce se spušta, mrak iz naših duša vadi.

San spušta rolete na realnost. U nove dane ja u zanosu kročim, Tama se pretvara u svitanje. Ne mogu si dopustiti da zastanem i sklopim oči. Pjev ptica i njihova lojalnost Kako sve misli u strofu da sročim?

Bude osjećaj za skriveno nadanje. Gusti se oblaci razmiču, mjesec mlad, I baš kada jutro postaje beskrajnost Otkriva se savršeni noćni sklad. Snene su oči spremne za buđenje. U mojoj duši za uspjehom raste glad. Monika Belavić, 1. D Matej Barić, 1. E

Našu ljubav nazivali smo rajem Jedna o narodu

Našu ljubav nazivali smo rajem, Malo-pomalo, sve zakazuje, Putovanje nepoznatim krajem, Cijeli je život tako skup. Putovanje sigurno, vrijedno, Svatko nešto svoje pokazuje, Putovanje u kojem smo jedno. A svi okreću leđa, svatko se pravi glup.

Dvije ruke naše bit će premalo Ljudi traže najbolje u lošemu, Za sav teret što vrijeme bude dalo Sreća se skriva iza sivih oblaka. I zato treba snage i veselja Sve još miriše po starom parfemu, I volje, ljubavi, jakosti i želja. Gubimo svoj miris, život postaje tlaka.

Znat ćemo bez straha zatvoriti oči Tužan pojedinac mijenja svoju ćud. Kad jednog dana bude teško Bijes u ljudima širi se kao pelud, I ničeg neće biti da nas koči. Ali sada jasno vidim: ovaj narod je lud.

Trebam te svaki dan, Svatko svakome zamke podmeće, To lako je reći – A na istoj grani sjedimo i istu hranu jedemo. Ostatak života bio bi san! Gluposti, sljedećeg puta više sreće. Marija Donkov, 1. E Delornea Lukša, 1. D

69 KULTURA

Mojim vrtom jesen Leteća pjesma

Mojim vrtom jesen polako kreće Ima li svaka ptica krila ili I sitnu kišu prosipa po stazi, Možda neke letenje ne zanima, Maglenim prstima cvjetove mazi, Možda su nekima mnogo draže Sklapa im latice – hladno je veče. One sjajne ledene i skliske staze?

Kruška i orah časte je plodom Ptice u smokinzima što jure I mirise zlatna dunja joj nudi, U onoj dalekoj zemlji gdje Sunce Izvijena loza jako se trudi Ne liježe u meki san, pingvini zovu se Da najslađa bude raskošnim plodom. Ta mala bića iza ledenih planina.

Večer je stigla, a jesen još gazi Ima li gdje pingvina koji I omata nježnu travu na stazi Leteće snove sniva, koji ne voli Čipkom od srebra što pletu je mrazi. Osobine mora i blizinu zemlje?

U mome vrtu divlja vjetar ludi, Možda jednog dana i pingvini polete, A otpalo lišće ples mu nudi Možda iskorače iz svojih smokinga, S ozeblom vranom zlokobne ćudi. Vinu se u visine i nikad se ne vrate. Filip Drenski, 1. D Tin Dobrenić, 1. E

Jelena Kovačev, 4.A, ilustracije 70 DAN ŠKOLE

Šetnja zagrebačim muzejima povodom Dana škole Ne vjerujte da su stari

Povodom Dana škole učenici prvih razreda posjetili su gradske muzeje u kojima se čuva kulturne i umjetničke znamenitosti. Evo što su vidjeli i saznali o muzejima.

Tekst i foto: Tea Mišura i Mateja Radoš, 1.C

ovi Zagreb je oduvijek bio poznat kao “spava- onica Grada Zagreba” bezN kulturne baštine i umjetnosti. Gradnjom Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb je reambu- lirao svoju kulturnu pustoš. Kako smo mi mladi oduvijek bili pris- niji suvremenim stvarima nego starijoj umjetnosti, odlučili smo taj najveći muzej u Zagrebu i posjetiti, i to povodom njegovog 4. rođendana. Muzejom nas je povela kustosica Nataša Ivančević, voditeljica zbirke Vo- jina Bakića, čije su slavne umjet- Posjetitelji Muzeja suvremene umjetnosti nine tamo bile i izložene. Muzej je osnovan 1954., a nekoć se nalazio na Gornjem i teoretičari poput Abrahama sti predstavljaju sve stvaralačke Gradu na Katarininom trgu. Molesa i Umberta Eca. Od faze jednog iznimno bogatog Novu zgradu projektirao je Igor domaćih se mogu izdvojiti Vo- stvaralačkog opusa koji obu- Franić. U njoj se nalazi stalni jin Bakić, Josip Vaništa, Ivan hvaća više od pola stoljeća rada postav koji se ipak stalno mi- Kožarić, Juraj Dobrović, Boris i istraživanja kroz koji se može jenja, stoga se i naziva “Zbirke Bućan, Viktor Kovačić, Vladi- pratiti razvoj Bakićeve kiparske u pokretu”. U njemu je izloženo mir Bonačić, Boris Cvjetanović, misli. Postav čita i interpretira preko 500 radova domaćih i Ivan Čižmek i mnogi drugi. O umjetnikov logičan razvoj iz stranih umjetnika. Od najpo- izložbi Vojina Bakića nazvanoj figuracije do apstrakcije i vrlo znatijih stranih umjetnika mogu “Svjetlosne forme” kustosica jasno govori o tome na koji je se izdvojiti Victor Vasarely (koji nam je rekla kako je riječ o pr- način promišljao kiparske pro- je ujedno i osnivač pokreta “Op- vom cjelovitom prikazu njegova bleme, kako ih je modernizirao, tical-ilusion art”), Jesus Raphael rada koji govori o tome kako je te doveo do vrhunskih kiparskih Soto, Julio Le Parco, Otto Pien i nastala njegova apstrakcija. ostvarenja”, kazala je kustosica grupa Zero, te utjecajni kritičari “Izloženi radovi u ukupno- Nataša Ivančević. Izloženo je

71 DAN ŠKOLE oko dvjestotinjak skulptura, se- damdesetak crteža, a tu su i skice, makete spomenika, fo- tografska uvećanja, projektna i osobna dokumentacija, te au- dio i filmska građa koja pripada fundusu muzeja. Dio je stigao iz arhiva i muzeja u Srbiji, dok oko polovica dolazi iz privatne Zbirke Bakić u vlasništvu um- jetnikove obitelji. “Izložbom je obuhvaćeno sve - od akademiz- ma i rane faze, figuracije i zat- vorenih masa u kojima oblikuje u punom materijalu, do zbijenih i razlistanih formi i svjetlosnih oblika, pa sve do 80-ih godina prošloga stoljeća, završno s spomenikom na Petrovoj gori”, rekla je umjetnikova unuka Vje- ra Bakić. Novinarka Mateja Radoš u razgovoru s kustosicom Natašom Ivančević Vojin Bakić je jedan od naj- većih hrvatskih kipara 20. stolje- ća, umjetnik europskoga formata: autor koji je uspio u avan- Treba spomenuti nešto o već Nedavno je u Muzeju suvre- gardizmu apstrakcije ostvariti spomenutim umjetnicima kao mene umjetnosti bila i retro- monumentalnost i neposrednost što su Victor Vasarely i Ivan spektivna Ivana Kožarića, naj- koje su, tradicionalistički gle- Kožarić. Victor Vasarely je je- većeg živućeg umjetnika, zvana dano, obilježja klasične figura- dan od najutjecajnijih umjetni- “Devedeset i druga mu je godina tivne skulpture. Uz Bakićeve, na ka nove optičke umjetnosti koja tek”, povodom koje je proslavio izložbi su bili prikazani i radovi nastaje sredinom 20. stoljeća, a svoj 92. rođendan. Kožarić je umjetnika koji se bave njegovim povezan je s proučavanjem ilu- poznat po izgradnji skulpture spomenicima s različitih autor- zija i boja. Svoje shvaćanje rea- Antuna Gustava Matoša koja skih pozicija, od interpretacije lizira kroz plošne, geometrijsko- se nalazi na Strossmayerovom modernističke baštine u rado- apstraktne oblike jasnih boja, šetalištu te skulpture Prizem- vima Marka Lulića i Jana Kem- koji su matematički jasno or- ljeno sunce koja je smještena na penaersa, preko propitivanja ganizirani. U prvom razdoblju Cvjetnom trgu. Slavni devede- utopijskih modela socijalističkog koncentrirao se na problemati- setogodišnjak poznat je po svo- društva, našeg odnosa prema ku crno–bijelog, da bi od 60-ih joj mladenačkoj duši i nikad tim fenomenima te pitanjima godina proučavao boju i stvorio ugaslom humoru. Kada su ga gubitka društvenog sjećanja u djela izvanrednog kromatskog pitali kako je to imati devedeset djelima Davida Maljkovića, do bogatstva. Dobitnik je brojnih i dvije godine odgovorio je lu- kritike našeg odnosa prema nagrada i priznanja te je izla- cidnom rečenicom: “Svi mi kažu spomenici NOB-a u radovima gao na skupnim i samostalnim da sam star, ali ja im ne vjeru- • Igora Grubića. izložbama diljem svijeta. jem.”

72 lubica. Ona je najpoznatija ke- Tajne muzeja ramička posuda s arheoloških iskopina na Vučedolu kraj Vu- kovara. Imala je kultnu namjenu Tekst i foto: Tijana Jularić, 1.A kao kadionica. Tamne je boje i ukrašena je bijelim ukrasima. Iako je prozvana golubica, ar- heolozi smatraju da se zapravo radi o ptici jarebici. Nastala je između 2800. i 2400. g. pr. Kr., a nađena je 1938.

Zgrada Arheološkog muzeja u Zagrebu

Zagrebačka mumija koju je kupio rheološki muzej u Za- U muzeju je prikazan razvoj Mihael Barić, a Arheološkom grebu jedan je od iz- čovjeka tijekom povijesti. Ondje muzeju darovao njegov brat ravnih sljednika neka- smo vidjeli kako je čovjek iz- Ilija Barić dašnjegA Narodnog muzeja, gledao u prapovijesno doba i najstarije muzejske ustanove u kako se dalje razvijao. Saznali Također smo vidjeli zagre- hrvatskom glavnom gradu, os- smo što je radio, kako je obav- bačku mumiju koju je kupio novane 1836. Nakon nekog vre- ljao sve potrebno za život, čime Mihael Barić prilikom svog po- mena Muzej je bio podijeljen se služio. Vidjeli smo kako im je sjeta Egiptu (1848/49). Nje- na Arheološki i Prirodoslovni izgledalo oruđe za rad, kako su gov brat Ilija Barić darovao ju odjel. Od 1878. Arheološki i od čega izrađivali odjeću, gdje je Jugoslavenskoj akademiji u odjel djeluje samostalno, ali u su živjeli, pa čak i oružje kojim Zagrebu, a od 1862. pohranje- sklopu Narodnog muzeja. Tek su lovili plijen kako bi opstali. na je u Arheološkom muzeju u 1939. Arheološki odjel postaje Zagrebu. Njemački egiptolog samostalnim muzejom, a Naro- Heinrich Brugsch je 1869. ot- dni muzej, u obliku u kojem je krio natpis za koji nije znao da ranije djelovao, u osnovi prestaje pripada Etruščanima. Godine postojati. 1891. bečki profesor i egipto- Na dan škole, 10.10.2013. log dr. Jacob Krall otkrio je da otišli smo posjetiti arheološki mumijini povoji zapravo kriju muzej. Taj muzej sadrži mnoge najduži sačuvani etruščanski povijesne zbirke kao što su pret- Vučedolska golubica, simbol natpis na svijetu. Ostala je čitava povijesna, antička i ranosredn- Vučedolske kulture jer se drži pod posebnim uvjeti- jovjekovna zbirka. Muzej poma unutar stakla gdje puše hla- sjeduje i egipatsku zbirku, jedinu U tom se muzeju nalazi i dan zrak i potpuno je izolirana takve vrste u ovim prostorima, originalni simbol najznačajnije od vanjštine. Da se drži pod kao i numizmatičku zbirku, jed- kulture bakrenog doba na tlu normalnim, vanjskim uvjetima nu od najvećih takvih zbirki u Hrvatske, Vučedolske kulture, za neko bi se vrijeme potpuno • Europi i svijetu. a taj simbol je Vučedolska go- raspala.

73 DAN ŠKOLE Kao i svake godine maturanti za Dan škole posjećuju Vukovar Ne zaboravimo Vukovar

10. listopada, na dan Desete gimnazije, krenuli smo u Vukovar. Vukovar je podijeljen grad, vidi se razlika između hrvatskoga i srpskoga dućana, traje borba za skidanje ćirilićnih natpisa s javnih ustanova. Iako je rat davno završio, borba za Vukovar još uvijek traje.

Tekst: Dorotea Slovinac, 4.D, foto: Martina Vulama, 4.D

aše prvo odredište viti još veću pustoš. Naumili su sjećanja – Vukovarska bolnica bio je franjevački sa- crkvu 1996. godine sravniti sa 1991. Tamo smo pogledali do- mostan i Crkva sv. zemljom, izbušivši 22 minske kumentarni film o teškim dani- FilipaN i Jakova, koji su ujedno i rupe u zidovima i stupovima. No ma Domovinskog rata kao i o zaštitnici Vukovara. U Domo- u posljednji čas, te namjere su važnosti i tragičnih događaja u vinskom ratu crkva je stradala, zaustavljene zahvaljujući ame- bolnici. O tim je danima govo- na na nju i na samostan palo je ričkom generalu Kleinu koji je rila tadašnja ravnateljica bolnice više od 3.000 raznih granata i poslao UN-ove trupe u crkvu. Vesna Bosanac. Bolnica u ratu projektila. Nakon oslobodilačke Posjetili smo i Opću bolnicu također nije bila pošteđena. operacije “Oluja” srpski agresori, Vukovar. U sklopu bolnice od Njeno granatiranje započelo je povlačeći se iz okupiranog Vu- 2006. nalazi se stalna muzejska 15. kolovoza 1991. Tijekom oku- kovara, htjeli su iza sebe osta- izložba pod naslovom Mjesto pacije Vukovara bolnica nije sa-

74 mo bila utočište za ranjene, već i sklonište za žene, djecu i starije čiji su domovi bili razoreni ili spaljeni do temelja. Nakon 20. studenoga 1991. iz bolnice je od- vedeno 200 ranjenika i 18 djelat- nika bolnice te pogubljeno na Ovčari. Ostali zaposlenici bolnice nesrpske nacionalnosti nakon tortura su prognani u slo- bodne dijelove Hrvatske. Imali smo prilike vidjeti kako je to tada izgledalo: malene prostorije u podrumu prepune ranjenika, zbijeni kreveti, rupe u zidovima od granata. Potom smo krenuli prema Memorijal- nom groblju Vukovar. To je naj- veća masovna grobnica u Europi nakon II. svjetskog rata – svaki od 938 bijelih križeva predstavlja jednu žrtvu koja je svoj život dala za Vukovar i za Hrvatsku.

Nismo očekivali da će ono što između 255 i 264 civila i vojni- ćemo vidjeti na Ovčari biti još ka, većinom Hrvata iz vukovar- gore od dotad viđenog. Ovčara ske bolnice. je farma gdje je bio napravljen Vukovar je za sve nas bio po- koncentracijski logor, a pripad- seban događaj. Saslušavši sve te nici JNA i srpskih paravojnih priče i doživljaje, možemo reći da postrojbi u noći s 20. na 21. znamo zahvaljujući kome je da- • studenog 1991. ondje su ubili nas Hrvatska slobodna zemlja.

75 PUTOVANJA Maturanti su posjetili Barcelonu via Monako Noći pune pjesme i plesa Pet nezaboravnih dana u Barceloni. Čarobne fontane Montjuic su mijenjale boje i plesale u ritmu najnovijih hitova…

Tekst: Petra Đurđević, 2.B, foto: Martina Vulama, 4.D

neževina Monako nas mnogobrojne atrakcije poput iz- Čarobne fontane je očarala. Visoki nebo- mjene straže ispred kneževske deri su se isticali na go- palače, zatim poznatog zavoja U Barceloni smo proveli 5 Klemoj planini između kojih su F1 Velike nagrade Monaca te nezaboravnih dana. Prve večeri bile brojne manje, ali isto tako mnoštva skupocjenih hotela i smo pogledali čarobne fontane očaravajuće građevine. Podno automobila. Osim Nice, tvorni- Montjuic koje su mijenjale boje njih se vidio zaljev kristalno ce parfema i Cannesa, posjetili i plesale u ritmu najnovijih hi- plavog Ligurskog mora, prepu- smo i gradić Figueras u kojem tova. Ljudi su uživali, plesali i nog skupocjenih jahta koje su je zanimljiv muzej Salvadora pjevali uz njih. To je prizor koji zaustavljale dah. Vidjeli smo i Dalija. zauvijek ostaje u pamćenju. Na-

76 kon večere nas 25 se skupilo u jednu sobicu od 20-ak kvadrata točno iznad recepcije. Bili smo ondje otprilike 2 sata i puštali glasnu glazbu i odlično se zabavljali. Tada je na vrata sobe pokucala služba hotela i sve nas rastjerala uz objašnjenje kako remetimo mir ostalih gostiju. Nakon toga smo izašli u disko klub Bulevard, a u hotel smo se vratili u ranim jutarnjim satima.

Znamenitosti i burne noći

Sljedećeg dana smo otišli u razgledavanje Montserrata, sve- tišta na poprilično visokom br- stadion FC Barcelone, Camp pjesmom i plesom. Nismo se ni du s kojeg se pruža spektaku- Nou. Ostatak maturalca nam okrenuli, a već smo sjedili u avi- laran pogled na dolinu. Oko je proletio. Po cijele dane smo onu i žalili što ne možemo ostati podne smo se ponovno zaputili razgledavali razne zanimljivosti duže na tom predivnom mjestu. u središte Barcelone gdje smo i znamenitosti te smo upozna- Neprospavane noći pune plesa i razgledali Sagradu Familiu, Ga- vali ljepote i čari Barcelone, a veselja - proživjeli smo zajedno • udijevu katedralu, te velebni svaka večer nam je bila ispunjena nezaboravno iskustvo.

77 PREDSTAVLJANJE RAZREDA Najuređenija učionica u školi

Predstavljamo dva razreda naše škole koji dijele istu učionicu u dvije suprotne smjene. Njihova je učionica jedna od najuređenijih u cijeloj školi. Na prozorima je cvijeće, na zidovima filmski i kazališni plakati, a imaju i akvarij s ribicom o kojem i jedan i drugi razred brine. Tekst: Katarina Širanović, 3.D, foto: Lucija Radeljić, 3.D Upoznajte 2. D razred

UČENICI 2. D: USPJEŠNI KREATIVCI, SPORTAŠI I VOLONTERI

Cijeli 2.d razred

ONIKA Kuhar: U nesebično pomoći bilo kako, svi- debatom i kao članica PUP-a Volonterski klub u- ma kojima je pomoć potrebna. sudjelujem u argumentiranoj ključila sam se iz Želim biti liječnica, a to je po- raspravi. To znači da na orga- Mvažnog razloga – veoma cijenim sao pun davanja i požrtvovnosti niziran i civiliziran način ras- svoju obitelj i sve što imam u tako da se već sad i volontirajući pravljamo o određenim idejama životu, a znam da mnogi ljudi to pripremam za to. i temama, uz pomoć trenera. Na nemaju te sam spremna LUCIJA Rešetar: Bavim se taj način učimo se objektivnosti

78 i nepristranosti, oplemenjujemo bama, to me ispunjava i osjećam znanje i vještine vezane uz ko- duboku potrebu za tim. munikaciju i javnu prezentaciju, MATIJA Umek: Treniram a to će mi poslužiti kao dobra vaterpolo. Uključio sam se u podloga za moje buduće zani- volontersku grupu jer želim manje – želim biti pravnica. Na pomagati djeci. Volim prirodne ECCL, europskom natjecanju predmete i to ću studirati. Na u poznavanju klasičnih jezika, u ECCL natjecanju u pozna- našoj školi bila sam treća. vanju klasičnih jezika osvojio JANA Halozar: Već dvije sam srebrnu medalju. (Skromno godine članica sam izvrsnog priznaje ono što kolege oko nje- programa Čitaj! koji se održava ga govore: da, najbolji je učenik na Gvozdu u stanu Miroslava u razredu.) Krleže. Voditelj nam ja poznati DOMINIK Budimić Buda: pisac Zoran Ferić, koji se svaki Treniram tenis svaki dan, usta- mjesec pobrine za dobru atmo- jem rano, a učim između tre- sfreru te nas potiče da zaista ninga i škole. Volim pomagati Dora Morvić, predsjednica 2. D razmišljamo o pročitanom. Vo- prijateljima. razreda i potpredsjednica LAURA Pascu: Privatno lim čitati, ali i pisati, tako da školskog Učeničkog vijeća se pronalazim u tome. Također učim pjevanje, pjevam i u sam se počela baviti volontira- školskom zboru. Također vo- njem, privukla me želja da škole, pohađam i srednju mu- lontiram jer smatram da to i nas olakšam život djeci s problemi- zičku školu. Sviram trubu, klavir izgrađuje kao ljude. ma i da uz rad s njima dobijem i usnu harmoniku. Volim pjevati, IVAN Kabalin: Već šest go- i malo prakse za svoje buduće najviše rock-glazbu. Pjevam i u dina treniram veslanje, dosta zanimanje, želim studirati psi- školskom zboru. Dosta vježbam uspješno. Rano ujutro, prije ško- hologiju. Na Božićnom dobro- i nastupam, na različitim mjes- le, na Jarunu veslam, pa onda i tvornom sajmu organizirali smo tima. Također sam uključen u zabavan domjenak i koncert za program ČITAJ!, na Krležinu roditelje, pjevali i plesali, i pri- Gvozdu. I u projekte Goethe kupili dosta sredstava za školski Instituta. Volim recitirati, bio fond “Pomozimo najbližima”. sam i na Državnom Lidranu. PAULA Harapin: Odlazim Često učim kasno navečer i u na čitateljska druženja na Krle- tramvaju. Ivan Šafranić, nogometaš NK žin Gvozd. Lijepo je biti u nje- FRAN Mihelin: Glazba mi Lokomotive govoj kući, upoznati ljubitelje mnogo znači, sviram gitaru i knjige iz drugih škola i poznate usnu harmoniku, pjevam, dos- poslije škole. (Hvale ga učenici hrvatske pisce te ravnopravno s ta vježbam, nastupam, često s i profesori, vrlo je savjestan, njima raspravljati o novim, za- Rokom u duetu. Volim se smijati odličan učenik. Razredni body- nimljivim knjigama. Često nam i zabavljati razred. Volim i čitati, guard.) i daruju lijepe knjige. Svi smo uključen sam u program čitanja FRAN Karažija: Volim glaz- uključeni i u Školski kazališni i pisanja na Gvozdu. Sudjelujem bu i strane jezike, sudjelujem u klub, često posjećujemo zagre- i u projektima Goethe Instituta, projektima Goethe Instituta i bačka kazališta. dobili smo nagradu. Također, vo- ponosan sam na priznanja. ROK Mozbah: Idem u dvije lontiram pomažući starijim oso- IVAN Šafranić: Dolazim iz

79 PREDSTAVLJANJE RAZREDA poznate sportske obitelji, treniram nogomet u NK Lokomoti- va – dok drugi provode praznike ljenčareći i odmarajući se, ja sam na pripremama. Nadam se dobrim rezultatima. LARA Peleš (na novinarski upit o upečatljivom glazbeno- scenskom skeču na prošlim maš- karama odgovara): Da, svi smo zajedno to osmislili. I kostime i scenarij i glazbu. Mi cure bile smo opasne crne udovice. Super smo se zabavili. FILIPA Sudarević: Na ECCL, europskom natjecanju u poznavanju klasičnih jezika ili Olimpijadi iz latinskog, dobila sam brončanu medalju. DORA Movrić (predsjednica 2. D razreda i potpredsjednica školskog Učeničkog vijeća): Volontiram u Bistri, u bolnici za djecu s posebnim potrebama. Zašto? Zato što pogledi te djece, koja su ostavljena i sama, govore mnogo i obuzmu te, os- voje. Pogotovo kad nosiš dijete koje nema ni pet godina i plače zato što želi hodati, a ne može i ne smije. Obožavam vrijeme Dora i Katja na dodjeli Nagrade Luka Ritz “Nasilje nije hrabrost” provoditi s njima. Volontiram i sa starijim osobama jer smatram da smo im potrebni i da uživamo u našem cvijeću i zlat- vijeća predstavljala sam našu od njih mogu mnogo naučiti. nim ribicama. Na Učeničkom školu. Bilo je to lijepo iskust- Završila sam OŠ za klasični ba- vijeću predložili smo projekt vo, utoliko jer je jedna od do- let. Treniram atletiku na Mla- e-bilježnica, kažu da zasad nema bitnica Katja Komazec, moja dosti i sinkronizirano klizanje novca, ali borimo se i dalje! dugogodišnja prijateljica. u “Zagrebačkim pahuljicama”. Posebno sam bila ponosna Kao predsjednica, ponosna sam U Staroj gradskoj vijećnici na nju te općenito na mlade na naš razred: lijepo se slažemo, 16. studenog 2013. u 11 sati koji ipak imaju tolerancije i ima mnogo kreativaca, čuvamo na Svečanosti dodjele Na- suosjećanja za druge. Pa i mi i uređujemo učionicu, plaka- grade Luka Ritz “Nasilje smo Škola nenasilja i tole- • tima i slikama, s kolegama ma- nije hrabrost” kao zamjenica rancije! turantima iz suprotnog turnusa predsjednika Učeničkog

80 Intervju s razrednicom: Neli Mindoljević

ONO ŠTO STE ODUVIJEK HTJELI PITATI RASKU (pitanja na papirićima)

“34 godine radim u školi i uvjerila sam se da onaj tko sretno odabere svoje zanimanje ni jedan dan ne ide na posao”

. Svi znamo da ste sve- strani i sposobni, lektorica ste, savjetnica, vodili 1ste brojne grupe... Zašto ste baš odlučili postati profesor? Hvala, hvala... Svjestan oso- bni odabir. Htjela sam raditi u srednjoj školi jer mislim da je čini najživlja populacija, inteli- gentna i zanimljiva. Najveći skok dogodi se između petnaeste i osamnaeste, dođete jedni, a odete potpuno drugi, u smislu odrastanja i sazrijevanja. To mi je silno zanimljivo. Diplomira- la sam, uz hrvatski, i filozofiju U vašim godinama, 2. r. gimnazije, 1. red, 3. zdesna, bez mrske crne kute, razrednik “Šiško” pa to volim prepletati u inter- pretacijama raznih literarnih i životnih situacija. S druge stane, otišla. Odonda svakodnevno tisućama djece kojima sam pre- nasljedno – majka mi je bila idem vesela u školu, bez obzira davala nikad nisam imala neki profesorica hrvatskoga jezika u na raznovrsnost izazova. komunikacijski problem, ni s Splitu, gdje sam rođena i odras- U čemu najviše uživate? učenikom ni s roditeljem. Neiz- la, i oduvijek sam bila okružena U humoru i umjetnosti. mjerno mi je stalo do toga da zadaćama, novim knjigama... Obitelji i prijateljima. Ljetu na vas odgajamo za slobodu, sva- Baš volim školu. To je otvoreno Hvaru. Putovanjima. I učenici- kodnevno pokušavam taj odnos polje, forum, dobro mjesto. I ma, naravno. U poslu. Nikad ne učiniti prijateljskim i pozitivnim. svakodnevna kvalitetna komu- dođem kući ravnodušna – ili me I dalje s mnogima njegujem o- nikacija s učenicima i kolegama. izludite ili zabrinete ili nasmi- sobno prijateljstvo. Posebno me Mediteranka sam, taj forum, jete. Na svoje učenike mislim raduje kad gotovo u svakoj ge- pjaca, otvorena interakcija, nešto dobar dio dana, i ne znate ko- neraciji netko upiše hrvatski, je najvažnije. To čini moju na- liko razmišljamo o vama, kakvi kroatistiku, i pozove se na moje rav. Dobila sam u istom tjednu ste i kakve potencijale nosite. “zasluge” za svoj životni izbor. odjednom dva posla, u srednjoj Kao iskusni pedagoški dje- Godi to. školi, hrvatski, i u Pekingu kao latnik, čime se najviše ponosite? Svi znamo da je Branimir lektor na sveučilištu, ali nisam Ponosna sam na to što među Johnny Štulić dugo bio vaš o-

81 PREDSTAVLJANJE RAZREDA sobni prijatelj i da je posvećivao pjesme svojim prijateljima. Je li posvetio i Vama koju pjesmu? Nemam “svoju” pjesmu. Ali sam zajedno s njim, s olovkom u ruci, ponekad malo dotjerivala neke nezgrapnosti u pjesmama i znam sve njihove verzije. I bili smo prijatelji i sugovornici godinama. I poznajem sve te ži- vahne likove, i ljubavi, iz tih stihova. Većina njih su, što bi se danas reklo, “s ključem”. Nisi tek tako za ondašnju državu mogao reći da je “Krivo srastanje”. Ili maršalu da je punjena ptica i da Gornji grad, ručak dva prijateljska para... skine lente i napuni hale, na- hrani ljude. Po političkom vicu koji sam mu ispričala nazvao je tu kultnu singlicu (“Balkan” i je album “Kad fazani lete”. O “A šta da radim”) i na nju važno diktatoru, strahu i ulizicama. napisao: “Ovo je moja prva dila- Omot albuma “Sunčana strana na ploča (datum...). B. Johnny ulice” bio je omot godine, radio Štulić. Volim vas, Mindoljevi- ga je moj muž, a na naslovnici je ći!!!” Kad vas već to tako još zan- njegovo ulje na platnu s crveno- ima, eto vam nekoliko privatnih bijelim znakom zabrane. Brane frendovskih fotki iz tog vreme- Čita se, uz fritule, ispod zlatnih je (tako smo ga zvali) samo ski- na. Meni su to ipak danas lanj- ploča (Neli Mindoljević i Branimir nuo s našeg zida tu sliku... Do- ski snijezi. Bio je to neki bolji, Štulić) vodio bi nam, tada svojim naj- bogatiji, mlađi Zagreb, i ne samo bojim prijateljima, meni i su- Zagreb, Rijeka je bila jako živa, čini se, bili mnogo društveno prugu, svoje “važne” djevojke. Ljubljana, Split, svjetski, urbani, osvješćeniji, buntovniji. Nemoj- Samo jedna je bila naj. I mnoge zaigrani, bez ovog današnjeg te nikada, ostajući kod kuće, poznate face, Rundeka, Stublića, mentaliteta egoizma, primitivi- prezirati one koji izađu na ulice, Mirka Ilića, uvijek je bilo živo. zma te skučenosti i straha koji bez obzira na to tko su, radnici, Knjige, novine, stripovi, filozo- nam je nažalost naplavio rat. I profesori, branitelji, studenti, fija, filmovi, gitara koja je i da- predatorski kapitalizam. Srce “drugačiji”, vegani... Poslušajte nas živa, burni, beskrajni razgo- tame. ljude s ulica (nekad su to bile vori, putovanja i odlasci na kon- Čuli smo da je “Azra” imala “samo” pobunjene žene) jer oni certe, kasne večere i svirke dugo velik utjecaj na vaš život. Daj- očajnički viču da bi ih ljudi čuli i u noć. Kod nas je donosio sve te nam neki iskusan savjet, ali razumjeli. I podržali i prihvatili. važno, ne doma u Novi Zagreb, ne sa strane profesora nego sa Divimo se jednome Mandeli, a puni su nam zidovi bili zlatnih i strane rokerice. dan-danas bi ga mnogi zatukli. platinastih ploča. Eto, nemam Opet vi. Ha, velik utjecaj! Ili bi mu hukali k’o majmuni. svoju pjesmu, ali poklonio nam je Rekla bih prije poetika i politi- Većina udri po manjini. Nekad svoju prvu ploču u životu, donio ka. Nekad smo, već u gimnaziji, je gost bio svetinja, danas je po-

82 grda. Napada se malene, ranjive. Zviždači istrčavaju i ima razloga za strah i nema te bujice koja dobiju po nosu. Ali bez njih ništa. To je ta pjesma “Kad bi ga izvukla iz njegove kapsule od stana. Miki kaže da se boji”. Miki je plahi susjed koji stvarno Osim deložacije. Eto, naučite hrabro ar- tikulirati svoje stavove i potrebe. Ljubav i sloboda su povezani – ljubav je pustiti druge na miru, uz pažnju, brigu i odanost. Zapamtite to. No, najvažnije: ne bojte se, danas to već, srećom, odzvanja svijetom. Koji vam je najdraži hrvatski pisac? A umjetnik općenito? Uh. Svakako Krleža. Volim i cijenim kolege profesore (ha): Jergovića, Ferića i Olju Savičević Ivančević. Od ostalih volim one pomalo subverzivne koji ne lakiraju nego grebu po svakidašnjici, i misle na ljude: Borisa Cvjetanovića, Sinišu Labrovića, Danijela Žeželja, TBF, Dubiozu, Olivera Frljića, ima ih, srećom. Čime ste se bavili u osnovnoj i školi i gimnaziji, kako je onda to izgledalo? Išla sam i u glazbenu školu, svirala klavir. Bila sam u nekakvoj art-fotogrupi, vodila sam novinarsku, bila sam i u literarnoj družini, voljela piskarati. I brzo shvatila da sam barem pristojan čitatelj. Već u osmom razredu bila sam u našem drugom ženskom bandu uopće, u državi, “famozno”, izašle smo u Plavom vjesniku. Grad je bio pun stranaca, neizmjerno je bio važan taj svjetski štih, ljepota različitosti. Kupali smo se pet mjeseci godišnje. Znanje i kultura bili su na cijeni, učilo se ozbiljno i s ljubavlju. Bilo je sramota ne znati. Imala sam sreću dosta putovati s roditeljima i sestrom, tata je bio pomorski kapetan pa smo imali niz divnih ljeta, nikakva šminka, na palubi običnog trgovačkog broda, za duga vremena, proučavajući zvijezde i danima gutajući knjige na miru, od luke do luke, od Genove, Atene, Bejruta do Odese , s novim pločama i trapericama, nije to bila mala stvar, onda. Putujte što više možete, u stvarnosti i u mašti, otvorena srca i uma, to je najvažnije, doma je lijepo i toplo, ali već u susjedstvu • Raj, djetinjstvo u Poljudu, morski psić kriju se čuda.

83 PREDSTAVLJANJE RAZREDA Upoznajte 4. G razred

4.G razred (u prvoj klupi naš sugovornik Filip Čulo) Maturanti o sebi fesor i on nas isto odgaja. Osim Lara Radović ran Franjković sporta kao samog sporta i rezultata, daje ti i odnos prema životu “Plešem hip hop u Volti- “Trenutno se ne bavim i prema ljudima. Mislim da je taj nom. Imamo jednom godišnje sportom,F ali prije sam trenirao sport u meni razvio da poštujem produkciju koja se održava ci- košarku. Trenirao sam 6 godina ljude i ne samo starije ili pak one jeli dan. Plešemo na sajmovima, u KK Zagreb. Igrali smo i u koji ti trebaju biti određen auto- tuđim produkcijama, gostujemo Hrvatskoj i u inozemstvu; Italiji, ritet, nego svih međusobno. Ako svugdje, idemo na natjecanja... Sloveniji, Mađarskoj... Bio sam treniraš neku borilačku vještinu, Htjeli smo se prijaviti na talent u dobroj momčadi, družili smo znaš da se nikad nećeš potući na show, ali trenerica nije bila za se i prije i poslije utakmica.” cesti, osim naravno u samoo- tu ideju. Ako ću imati vremena, brani. Dok se boriš, nestanu svi bavit ću se s tim i kad završim Nadina Biljanović problemi, ne razmišljaš o njima, srednju školu. Smatram da mi taj niti o školi ili dečku, curi.. Ideš sport nije razvio neke nove oso- “Od vrtića se bavim judom. postignuti neki cilj. Znaš koliko bine nego da je samo poboljšao Judo nije samo sport, to je više možeš i samo trebaš dati sve od one stare. Mi smo grupa i složni i način života. Trener nije samo sebe i uvijek treba težiti sve više smo pa je to razvilo više razumi- kao trener, on je kao i tata ili pro i više.” jevanja i suosjećanja za druge.

84 Malo mi je problem s treninzi- doživljavaju kao filozofiranje pa ta. Treba mu lijepo objasniti što ma ove godine, ali se trudim nas onda i puno puta sprečavaju nije uredu i onda da zajednički otići na sve treninge. Bili smo da govorimo na način na koji bi da nešto naučite. Treba naučiti nedavno na natjecanju u No- možda htjeli. Cilj je u tome da i slušati druge ljude uz to što vom Sadu i bili smo treći.” pokušate svoju energiju usmje- treba znati i pričati. To je onda riti na to kako da sugovorniku na vrhunski debatant. Debata zna, Filip Čulo što ljepši način pokušate objas- također, stvoriti izrazito tvr- niti sugovorniku zašto mislite da doglave ljude koji onda izra- “Bavim se debatom. Debate nije u pravu. Nije cilj posvađati zito tvrde da je samo njihovo • su uvijek zanimljive, ali ljudi to se i izbaciti sugovornika iz tak- mišljenje ispravno.”

Mini intervju s razrednikom: Antun Vujević

Razrednik 4.G Antun Vujević

ašto ste upisali fiziku? su mi neke cure iz 7. ili 8. raz- Jeste li zadovoljni svojim Fiziku sam razu- reda zahvaliti mi i javiti mi se. pozivom? mio i najmanje sam ju Koji su vam bili omiljeni Jesam! Puno toga lijepoga moraoZ učiti. Imao sam profe- bendovi? je ostalo i uvijek je lijepo kada sora koji je volio svoj predmet i Indexi, Bijelo Dugme... Vo- sretneš svoje bivše učenike. preko njega sam ga zavolio i ja. lio sam glazbu i želio sam na- Drago mi je kad nekome mogu Ima i jedna dogodovština. Bio učiti svirati gitaru, ali su mi pomoći. sam 5. ili 6. razred i profesor roditelji bili protiv. Uvjet je bio, Da li je i filozofija vaša sklo- je dao neki problemski zadatak ako završim s odličnim, moći nost? koji je trebalo riješiti. Ja sam ga ću kupiti sebi gitaru sa svojim Pa u jednu ruku i je. Većina uspio riješiti i kada su čuli, došle novcima. znanstvenika bavila se i filozofi- • jom i umjetnošću.

85 STYLING U DESETOJ Raznolikost u odijevanju Što najviše vole odjenuti

Učenici otkrivaju da im nije važno gdje i što kupuju, nego kako se u odabranoj odjeći osjećaju Tekst: Ivana Bekavac, 1.A

atea Rogić 4.B Sofija Dolores Duma, Mia Raspoložena i zvr- Dadić, Matea Medić, Lea Ra- ckasta Matea nam buzin 3.A Mgovori kako ponekad fura Svaka fura svoj stil, ali im je sportski styling, ponekad šik. jedno zajedničko, prate tren- Odjeću kupuje najčešće u Zari dove. Cure svoje modne krpice i H&M-u, te sportsku odjeću u često kupuju u Zari, Stradi- Nikeu i Adidasu. Nije joj bitno variusu, H&M-u. Od modnih gdje kupuje, već što kupuje. Ot- detalja nose šalove, naušnice i krila nam je kako se ne voli is- narukvice. Curama je najdraža, ticati i biti nečija kopija i izgle- kako su se jednoglasno složile, dati kao većina cura, nego uvijek roza boja, ali vole nositi i bež, pokušava nešto drugo kombi- crnu, sivu, smeđu... nirati. Nema određeni styling, onako kako se osjeća, tako se i Kristian Čaćić 4.B obuče. Matea kaže kako joj je Kristian kupuje robu u Kana- Kristian Čaćić 4.B ormar šaren, ali boje koje nosi di u svjetski poznatim modnim ovise o godišnjem dobu. Najdraži kućama, kao Diesel, Armani, modni detalj joj je nakit i uvijek Guess, Hugo Boss. Skromno ga nosi. nam govori kako se ne želi is- ticat svojom odjećom, ali mu je Katarina Pavić 3.E stalo do izgleda. Najviše nosi Katarina robu kupuje u XYZ- robu zemljanih tonova. Za školu u, Zari, Sportini, a ako joj se se sprema dvadesetak minuta, i nešto svidi, ne bira koji je dućan uvijek nam je tip-top! ili marka - bitno joj je da joj dobro stoji i da joj se sviđa. Na sebi Marin Jagodić 4.B voli imati plavu boju, zbog boje Marin nema određene du- kose i očiju, rozu, crvenu i crnu ćane gdje kupuje robu, već ku- jer je, kako kaže, crna boja dobro puje ono što mu se sviđa, fura suzi. Od modnih detalja voli sa- totalno svoj style. Ne želi se is- tove i narukvice. ticati oblačenjem, ali mu je stalo do izgleda. Za školu se sprema Katarina Pavić, 3.E desetak minuta, a voli nositi i svjetlije boje.

86 Matea Rogić, 4.B

Zvonimir Begić 3.A Dobro raspoložen Zvonko otkrio nam kako voli ležeran sportski stil te kako se oblači u skladu s trendovima. Govori nam kako mu je najdraža ne- besko plava boja i kako preferira zemljane tonove. Po hodnicima škole hoda kao da je na modnoj pisti. Nije mu bitno gdje kupuje, Moda u 3.A već što kupuje, a cijena mu nije bitna.

Marin Maleš, 4.H Majica – siva; Pomfri – žut; Sat - nema za sat; Dijeta - on nema dijete; Klošar – da; Šal- dječji • (sweet years).

87 ZABAVA Priredila Lucija Janječić, 1.A

Razgovaraju naočale:“Koju dioptriju imaš?” Na satu matematike učiteljica pita: “Sir za tri “Minus pet.” kune, rajčica za jednu, pecivo za dvije. Što smo “Minus pet?! Onda ti je dobili?” sigurno jako hladno za oči.” Perica odgovori: “Jedan mali sendvič.”

Pita profesorica Pericu kakav je glagol “kihnuti”? Perica odgovori: “Prijelazan.”

Geografska križaljka

1. Najveća država Pirenejskog poluotoka. 2. Koliko jezika se govori u Španjolskoj? 3. Glavni grad Španjolske. 4. Poznati klub iz Madrida. 5. Malena kraljevina između Fransuske i Španjolske. 6. Država u Južnoj Americi koja ima sličan naziv kao zemaljska linija. 7. Glavni grad Brazila. 8. Glavni grad Portugala. 88