DOCSLIB.ORG

Karlovačke Rijeke – Upravljanje I Zaštita Strateške Smjernice/Lokalna

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Karlovačke Rijeke – Upravljanje I Zaštita Strateške Smjernice/Lokalna KARLOVAČKE RIJEKE – UPRAVLJANJE I ZAŠTITA STRATEŠKE SMJERNICE/LOKALNA AGENDA ZA KARLOVAČKE RIJEKE ZA RAZDOBLJE OD 2012. DO 2017. GODINE Dokument je izrađen u okviru projekta "Upravljanje i zaštita karlovačkih rijeka" ("Karlovac Rivers Water Management and Preservation". Nositelj projekta je Ekološko društvo Pan- Karlovac, a partner projekta Grad Karlovac. Projekt je financiran sredstvima EU (program IPA) te podržan sredstvima iz proračuna Grada Karlovca. Dokument je nastao suradnjom civilnog, javnog i privatnog sektora te uz pomoć i podršku građana Karlovca. Cilj dokumenta je ukazati na karlovačke rijeke kao prirodni resurs i razvojni potencijal od izuzetne vrijednosti o čijoj je zaštiti potrebno sustavno brinuti, s naglaskom na održivo gospodarenje. Ciljevi i projekti predloženi u dokumentu provoditi će su u razdoblju od 2012. do 2017. godine, a dokument može biti koristan doprinos pri izradi budućih strateških dokumenata za područje Karlovca i Karlovačke županije. Dokument Strateške smjernice/Lokalna agenda za karlovačke rijeke obuhvaća rijeke Kupu, Koranu, Mrežnicu i Dobru u administrativnim granicama grada Karlovca, s naglaskom na rijeke Kupu i Koranu. 1 ZAHVALA Ekološko društvo Pan-Karlovac zahvaljuje svim građanima koji su sudjelovanjem, komentarima, prijedlozima, informacijama, radovima i fotografijama doprinijeli realizaciji Strateških smjernica/Lokalne agende za karlovačke rijeke, ali i provedbi projekta "Upravljanje i zaštita karlovačkih rijeka". Osobito zahvaljujemo Gradu Karlovcu na partnerstvu i sudjelovanju. Zahvaljujemo i članovima Projektnog odbora: Razvojnoj agenciji Karlovačke županije, Javnoj ustanovi Natura Viva, Turističkoj zajednici grada Karlovca, Vodovodu i kanalizaciji d.o.o. , Športsko ribolovnom klubu Korana, Ivanu Mužaru. Također, zahvaljujemo i članovima Tematskih vijeća: Gradu Karlovcu, Karlovačkoj županiji, Javnoj ustanovi Natura Viva, Turističkoj zajednici grada Karlovca, Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, Hrvatskoj elektroprivredi Karlovac, Vodovodu i kanalizaciji d.o.o., predstavnicima ronilačkih klubova s područja grada Karlovca (KPA Karlovac i RK "Žabac"), Športsko ribolovnom klubu Korana, Hotelu Srakovčić, Meliti Spahić Bezjak, Oliveru Bosancu, Dariu Laiću, Krešimiru Žganecu, Damiru Golubiću, Krunoslavu Mlačaku, članovima udruga "Zvono uz Kupu", "Biom" i UZO (Udruga za zaštitu okoliša). Posebna zahvala upravi Hrvatskih voda na podršci, komentarima i savjetima tijekom Strateških smjernica/Lokalne agende za karlovačke rijeke. Zahvaljujemo predstavnicima medija na kontinuiranom praćenju projekta. Projekt "Upravljanje i zaštita karlovačkih rijeka" u okviru kojeg je izrađen dokument Strateške smjernica/Lokalna agenda za karlovačke rijeke, financiran je sredstvima EU (program IPA) i sredstvima iz proračuna Grada Karlovca za 2011. godinu. 2 SADRŽAJ 1. UVOD 1.1. O PROJEKTU I PROJEKTNOM ZADATKU 1.2. KRATKO O ODRŽIVOSTI I ODRŽIVOM RAZVOJU 1.3. ZNAČENJE VODE 1.4. VODE U HRVATSKOJ – POSTOJEĆE STANJE, PERSPEKTIVE I IZAZOVI 1.5. OKVIRNA DIREKTIVA O VODAMA 1.6. BUDUĆI KORACI I IZAZOVI U ISPUNJAVANJU CILJEVA VODNE POLITIKE EU 2. OBILJEŽJA KARLOVAČKIH RIJEKA 3. STEEP ANALIZA 3.1. SWOT ANALIZA 3.2. VIZIJA 4. HORIZONTALNI CILJEVI 5. TEMATSKA PODRUČJA STRATEŠKIH SMJERNICA/LOKALNE AGENDE ZA KARLOVAČKE RIJEKE 5.1. RAZVOJ ENERGETIKE UZ RIJEKE 5.2. RAZVOJ INFRASTRUKTURE UZ RIJEKE 5.3. RAZVOJ DRUŠTVENOG ŽIVOTA, TURIZMA I REKREACIJE UZ RIJEKE 5.4. RAZVOJ ODRŽIVE POLJOPRIVREDE UZ RIJEKE 5.6. RAZVOJ ODRŽIVOG GOSPODARSTVA UZ RIJEKE 5.7. OČUVANJE BILJNIH I ŽIVOTINJSKIH VRSTA RIJEKA I NJIHOVA OKOLIŠA 6. CILJEVI, MJERE, AKTIVNOSTI 7. PROJEKTI U FOKUSU 8. PROVEDBA, NADGLEDANJE, IZVJEŠĆIVANJE 9. PRILOZI 3 1. UVOD PREPOZNAVANJE VAŽNOSTI EKO-SUSTAVA RIJEKA (UKLJUČUJUĆI BIORAZNOLIKOST, DRUŠTVO I ZAJEDNICU) od temeljne je važnosti održivog razvoja grada. Znamo li koliko je važna naša uloga u opstanku eko-sustava rijeka, postati ćemo svjesniji od kolikog su značaja i najmanje promjene unutar tog eko-sustava. Kao grad koji leži na četiri rijeke, od njih se ne možemo niti ne smijemo udaljiti. Dio smo jednog živog sustava koji ovisi upravo o nama, a mi ovisimo o njemu. Načini na koje odabiremo živjeti uz i sa našim rijekama, mogu povećati, ili smanjiti vrijednost eko-sustava. U svijetu, koji sve više oskudijeva resursima, kvalitetna voda postaje prava rijetkost. Prepoznamo li vrijednost naših rijeka, shvatiti ćemo koliko je veliko bogatstvo kojim smo okruženi. To bogatstvo je možda moguće izmjeriti brojkama i novcem, ali pravi pokazatelj njegove vrijednosti zapravo je u kvaliteti života svih stanovnika. Uspijemo li u budućnosti održati ravnotežu eko-sustava karlovačkih rijeka, uspjeti ćemo održati i sam grad. Donošenje strateških smjernica za karlovačke rijeke, kompleksan je proces koji obuhvaća cijeli niz sudionika često suprotstavljenih interesa i pogleda na razvojnu dinamiku i ciljeve. Stoga smo tijekom provedbe projekta "Upravljanje i zaštita karlovačkih rijeka" nastojali okupiti što širi krug predstavnika različitih sektora, kako bismo dobili što jasniji uvid u probleme i potrebe u upravljanju i zaštiti rijeka. Pitanje rijeka izuzetno je osjetljivo, osobito za naš grad. S jedne strane, postoji svijest o važnosti održavanja kvalitete naših rijeka, a s druge strane ponekad je doista teško tu svijest uskladiti s trendom rastućih potreba za energijom, infrastrukturom, hranom... Tijekom tri mjeseca, koliko je trajao rad tematskih skupina unutar projekta "Upravljanje i zaštita karlovačkih rijeka", pokušali smo procijeniti postojeće stanje te potražiti zajedničku viziju, pri tome nastojeći uključiti i podatke dobivene od građana koji su sudjelovali u istraživanju javnog mnijenja te konačni dokument uskladiti s postojećim i aktualnim zakonima, propisima, prostornim planovima i strategijama. Svaka tematska skupina održala je dva cjelodnevna sastanka, izradila analize te odredila ciljeve i mjere za svoje područje. Pri tome je korištena STEEP metoda, koja se pokazala kao solidan izbor u određivanju glavnih čimbenika kao polaznih točki za daljnju raspravu o potrebnim ciljevima, mjerama te konačno – prioritetnim projektima. Zajednička nit vodilja u radu svih skupina bila je orijentacija prema projektima koji potiču održiv razvoj. 1.1. O PROJEKTU I PROJEKTNOM ZADATKU U jesen 2009. godine udruga Ekološko društvo Pan-Karlovac prijavila je projekt "Upravljanje i zaštita karlovačkih rijeka" ("Karlovac Rivers Management and Preservation") na natječaj „Developing capacities of CSOs for systematic monitoring and advocacy of sustainable development policies and integrated approaches to waste and water management, transport, regional development, sustainable use of natural resources and environmental safety” (Europska komisija, program IPA, komponenta I). Projekt je odobren te je u ožujku 2011. godine potpisan ugovor. UKRATKO O PROJEKTU: Nositelj projekta: Ekološko društvo Pan - Karlovac Partner projekta: Grad Karlovac Trajanje: 14 mjeseci (1.ožujak 2011. – 30.travanj 2012.) VRIJEDNOST PROJEKTA: 78725,25 eura SREDSTVA EUROPSKE KOMISIJE: 74788,99 eura SREDSTVA IZ GRADSKOG PRORAČUNA: 35 000 kuna 4 Cilj: Pojačati učinkovitost organizacija civilnog društva u Karlovcu za sistematski monitoring i zagovaranje u svrhu osiguranja održivog razvoja i integriranog pristupa zaštiti rijeka kroz: a) razvoj Strateških smjernica/Lokalne agende za karlovačke rijeke b) osnivanje multisektorskog odbora za koordinaciju aktivnosti iz Smjernica i monitoriranje provedbe akcijskih planova dokumenta c) osnivanje Centra za vode pri Eko Panu u svrhu lakše provedbe dokumenta Ciljne skupine: Grad Karlovac, komunalna poduzeća, poduzeća za upravljanje vodnim resursima, udruge građana koje su aktivnostima i ciljevima vezane uz rijeke, turističke zajednice, institucije za zaštitu okoliša Krajnji korisnici: građani Karlovca, posjetitelji, turisti, poduzetnici, udruge, klubovi Od projekta „Upravljanje i zaštita karlovačkih rijeka“ očekuje se pokretanje promišljanja među građanima Karlovca, svim zainteresiranim institucijama, športskim klubovima, udrugama i turističkim organizacijama te drugim dionicima, oko sadržaja i strateškog promišljanja o održivom iskorištavanju karlovačkih rijeka, s naglaskom na Kupu i Koranu u administrativnim granicama grada Karlovca. Tijekom projekta nastojalo se stvoriti koordinaciju dionika kojima je primarni interes razvoj riječnog turizma, razvoj poduzetništva koje se naslanja na naše rijeke te zaštitu rijeka kao apsolutnu stratešku osnovu u razvoju grada Karlovca. AKTIVNOSTI PROJEKTA: Osnivanje Projektnog odbora (11 članova, sastanci na dvotjednoj razini; koordinacija projekta) Stvaranje Baze relevantnih podataka o stanju karlovačkih rijeka Istraživanje javnog mnijenja (obuhvaća javni, privatni i civilni sektor; ukupno 500 – 600 ispitanika, rezultati istraživanja nalaze se kao prilog Strateškim smjernicama/Lokalnoj agendi za karlovačke rijeke) Osnivanje 4 Tematska vijeća (radne skupine predstavnika različitih sektora, minimalno 2 cjelodnevna sastanka svakog vijeća, uz prisustvo facilitatorice Ivane Ivičić) Izrada Strateških smjernica/Lokalne agende o upravljanju i zaštiti karlovačkih rijeka (javna rasprava o nacrtu Strateških smjernica/Lokalne agende, tisak Strateških smjernica/Lokalne agende, javno predstavljanje te predstavljanje Gradskom vijeću) Osnivanje CENTRA ZA VODE EKOLOŠKOG DRUŠTVA PAN-KARLOVAC, u svrhu osnaživanja i praćenja provedbe Strateških smjernica/Lokalne agende upravljanja i zaštite karlovačkih rijeka, ujedno i kao poveznica među različitim sektorima i zainteresiranim građanima te u svrhu osmišljavanja i koordiniranja projekata
Load more

Recommended publications
  • Karlovačka Županija Najjača Je «Bike&Bed» Destinacija Ne Samo Kontinentalnog Dijela Već Cijele Hrvatske
    gradova: KARLOVAC, DUGA RESA, OGULIN, OZALJ, SLUNJ 5 Karlovac. Mjesto susreta u kojem se susreću kontinentalna i mediteranska Hrvatska jest administrativno i gospodarsko središte županije. U sjecištu riječnih tokova Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre, smješten u u središnjoj Hrvatskoj, jedan je od najvažnijih prometnih čvorišta u Hrvatskoj. Kroz grad prolaze željeznički i cestovni pravci koji povezuju Jadan i Podunavlje. Duga Resa. Smještena uz rijeku Mrežnicu i na prometno značajnoj sastavnici hrvatskog kopna i mora. TuKARLOVAC, prolaze prometni OGULIN, pravci Karolina SLUNJ, i Jozefina DUGA koji RESA,su ucrtali OZALJ osnovne pravce povezanosti hrvatske unutrašnjosti i primorja. Ogulin. U samom središtu hrvatske potkove, između centara Zagreba i Rijeke, smjestio se grad Ogulin. Uz kulturno-povijesnu baštinu ovaj grad bajki poznat je i kao grad sa nevjerojatno lijepom okolicom / gora čudesnog oblika i zastrašujuće ljepote –Klek, prekrasne rijeke Dobra i Mrežnica kao i Jezero Sabljaci . Ozalj. Uz granicu sa Slovenijom nalazi se grad Ozalj. Dobro je cestovno i željeznički povezan te stoga ima dobre uvjete za međudržavnu pograničnu suradnju. Svoj gospodarski razvoj temelji na iskorištavanju prirodnih resursa. Slunj. Na magistralnoj cesti koja povezuje Zagreb sa srednjim i južnim Jadranom, uz rijeku Koranu smješten je grad Slunj. Zahvaljujući ruralnim karakteristikama i okruženju, razvija se uslužna djelatnost-turizam, trgovina, ugostiteljstvo, te obrtništvo i ekološki čiste industrije. Njegovu prepoznatljivost čine Rastoke-prirodni fenomen sa mnoštvo slapova, brzaca, kaskada i malih jezera. rijeke: DOBRA, MREŽNICA, KUPA, KORANA 4 Naše rijeke , netaknuti prirodni biseri pružaju posebne doživljaje za ljubitelje izvorne ljepote. Uz ribolov, splavarenje, lov i boravak u zdravim planinskim zračnim lječilištima pravi su raj u oazi mira i odmora.
    [Show full text]
  • Accounting for Regional Poverty Differences in Croatia: Exploring the Role of Disparities in Average Income and Inequality
    Munich Personal RePEc Archive Accounting for regional poverty differences in Croatia: Exploring the role of disparities in average income and inequality Rubil, Ivica The Institute of Economics, Zagreb 16 January 2013 Online at https://mpra.ub.uni-muenchen.de/43827/ MPRA Paper No. 43827, posted 16 Jan 2013 11:16 UTC ACCOUNTING FOR REGIONAL POVERTY DIFFERENCES IN CROATIA: EXPLORING THE ROLE OF DISPARITIES IN AVERAGE INCOME AND INEQUALITY Ivica Rubil The Institute of Economics, Zagreb January 2013 Abstract The prevalence of poverty in a given population is determined by both the level of average income and the shape of income distribution. Accordingly, the difference in poverty between two populations can be attributed to disparities in their average incomes and in the levels of income inequality. In this paper, we decompose the differences in relative poverty between each of the twenty-one Croatian counties and Croatia as a whole into the contributions of the mean income and income inequality, using the Household Budget Survey data for 2010. The decomposition framework that we utilize here is one usually applied for decompositions of intertemporal poverty changes, and is based on the concept of Shapley value from cooperative game theory. Poverty is measured by three conventional measures – the headcount ratio, the poverty gap, and the squared poverty gap – and robustness of the results to switching from one measure to another is discussed. The results of decompositions show that in most cases both the mean income and inequality differences contribute to poverty variation across the counties, relative to poverty in Croatia as a whole. When poverty is measured by the headcount ratio, the income contribution dominates the inequality contribution, while when we switch to the other two measures, which give more weight to poorer among the poor, the inequality contribution starts to dominate.
    [Show full text]
  • Egypt in Croatia Croatian Fascination with Ancient Egypt from Antiquity to Modern Times
    Egypt in Croatia Croatian fascination with ancient Egypt from antiquity to modern times Mladen Tomorad, Sanda Kočevar, Zorana Jurić Šabić, Sabina Kaštelančić, Marina Kovač, Marina Bagarić, Vanja Brdar Mustapić and Vesna Lovrić Plantić edited by Mladen Tomorad Archaeopress Egyptology 24 Archaeopress Publishing Ltd Summertown Pavilion 18-24 Middle Way Summertown Oxford OX2 7LG www.archaeopress.com ISBN 978-1-78969-339-3 ISBN 978-1-78969-340-9 (e-Pdf) © Authors and Archaeopress 2019 Cover: Black granite sphinx. In situ, peristyle of Diocletian’s Palace, Split. © Mladen Tomorad. All rights reserved. No part of this book may be reproduced, or transmitted, in any form or by any means, electronic, mechanical, photocopying or otherwise, without the prior written permission of the copyright owners. Printed in England by Severn, Gloucester This book is available direct from Archaeopress or from our website www.archaeopress.com Contents Preface ���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������xiii Chapter I: Ancient Egyptian Culture in Croatia in Antiquity Early Penetration of Ancient Egyptian Artefacts and Aegyptiaca (7th–1st Centuries BCE) ..................................1 Mladen Tomorad Diffusion of Ancient Egyptian Cults in Istria and Illyricum (Late 1st – 4th Centuries BCE) ................................15 Mladen Tomorad Possible Sanctuaries of Isaic Cults in Croatia ...................................................................................................................26
    [Show full text]
  • World Bank Document
    IR~ETURZN TO IREPORTZ`3v r' Document of IR O - S The World Bank VVW V Hi N %ON1E WEIJZJ FOi OVINEICIAL USE ONLY Public Disclosure Authorized Report No. 1385 AUDIT REPORT Public Disclosure Authorized PROJECT PERFORMANCE YUGOSLAVIA THIRD HIGHWAY PROJECT (LOAN 608-YU) December 10i 1976 Public Disclosure Authorized Onpereinnns Evalutinn TDnartment, Public Disclosure Authorized This document has a resicted dlstribution and my be used by recipients only In the performance of their official duties. Its contents may not otherwlse be disclosed without World kBanlsauthorization. FOR OFFICIAL USE ONLY PROJICT PERFO[MAN'CE AUDIT REPORT YUGOSLAVIA THIRD HIGHWAY PROJECT (LOAN 608-YU) Table of Contents Page No. PREFACE PROJECT PERFORMANCE AUDIT BASIC DATA SHEET HIGHLIGHTS PROJECT PERFORMANCE AUDIT MEMORANDUM 1-5 ANNEXES 1. Average Daily Traffic by Section 2. Traffic and Tolls on the Vrhnika-Postojna Road ATTACHMENT: PROJECT COMPLETION REPORT A. Description and Objectives of the Project A.1 B. Project Execution A.1 C. Cost of the Project A.2 D. Performance of the Borrower A.2 E. Toll Roads A.3 F. Economic Evaluation A.3 G. Loan Covenants and Project Agreements A.4 H. Conclusions A.5 List of Annexes 1. Project Data 2. Construction of Civil Works and Costs 3. Costs of Civil Works 4. Average Daily Traffic Volumes, 1973/1974 5. Amount of Tolls on Different Types of Vehicles ITis dcum.nt has a rtr.ti d distributinand may be sd by recipients only in the perfoermance of their oicial duties. Its contents may not otherwise be disclo ed without Worl lank authorization.
    [Show full text]
  • Sisak , V2 Sisak - Croatia Flood - 02/04/2013 Reference Map - Detail Production Date: 11/04/2013 Austria Hungary N " Slovenia Zagreb 0 Au ' Podravska Varazdin Dr 3 !
    605000 607500 610000 612500 16°20'0"E 16°21'0"E 16°22'0"E 16°23'0"E 16°24'0"E 16°25'0"E 16°26'0"E 16°27'0"E GLIDE number: N/A Activation ID: EMSR-035 Product N.: 01Sisak , v2 Sisak - Croatia Flood - 02/04/2013 Reference Map - Detail Production date: 11/04/2013 Austria Hungary N " Slovenia Zagreb 0 au ' Podravska Varazdin Dr 3 !. 0 0 3 ^ ° 0 0 5 0 0 4 Varazdinska 5 5 Savinjska Hungary 4 4 Krapina zupanija N " 0 0 !. Serbia 0 5 5 ' 3 Slovenia Bosnia 3 ° Krapinsko-zagorska and 5 !( 4 S ava zupanija Herzegovina Mur Spodnjeposavska Bjelovar !. CroatiVairovitica Zagreb Adriatic Sea !.Montenegro Dolenjska ^ Italy Albania Zagrebacka Bjelovarsko-bilogorska zupanija zupanija Karlovac !. Sisak !. Pozesko-slavenska zupanija Karlovacka Croatia Pozega !. zupanija Sisacko-moslavacka zupanija Brodsko-posavska zupanija Federacija Bosnia and Republika Bosna i Srpska Hercegovina Herzegovina Cartographic Information 1:15000 Full color ISO A1, low resolution (100 dpi) 0 0,25 0,5 1 km N " 0 ' 2 3 ° Map Coordinate System: WGS 1984 UTM Zone 33N 5 4 Graticule: WGS 84 geographical coordinates N " ± 0 ' 2 3 ° 5 4 Legend General Information Settlements Transportation Area of Interest Commercial Railway !( Industrial Primary Road 0 0 Residential Secondary Road 0 0 Point of Interest 5 5 2 !( 2 4 4 Hydrology Local Road 0 0 4 Educational 5 5 River !( 9 Institutional !( !( N " 0 ' 1 3 ° 5 4 N " 0 ' 1 3 ° 5 4 Map Information Severe floods have stricken northern and central part of Croatia and have caused damage in !( several river basins and agricultural areas.
    [Show full text]
  • CROATIA Dino Mujadžević 1 1 Muslim Populations the Last National
    CROATIA Dino Mujadžević 1 1 Muslim Populations The last national census from 2011 for the Republic of Croatia provides very reliable data on the number and dispersion of Muslim population and other religions, as well as ethnic groups, in this country. There are 62,977 persons in Croatia who identified themselves as Muslims, which is 1.47% of the total population of 4,284,889. This is a fairly significant increase from 54,814 persons according to 1991 census and 56,777 (1.28% of total population) according to 2001 census.2 According to administra- tive division the largest part of Muslim population resides in the city of Zagreb (18,044; 2,28%) and the following counties (županije):3 Primorsko- goranska (Rijeka; 10,667; 3.60%), Istarska (Pula; 9,965; 4.79%), Sisačko- moslavačka (Sisak; 4,140; 2.40%), Dubrovačko-neretvanska (Dubrovnik, 2,927, 2.39%), Vukovarsko-srijemska (Vukovar; 2,619; 1.46%), Karlovačka (Karlovac; 2,163; 1.68%). Muslims are largely concentrated in urban areas, most notably in the capital and the largest industrial centre Zagreb and other major towns and industrial centres in mainland Croatia: Sisak (2,442; 5.11%), Slavonski Brod (1,173; 1.98%) and Karlovac (705; 1.27%). Muslims are significantly present in ports, industrial and tourist centers of Northern Adriatic: Rijeka (5,820; 4.52%), Pula (3.275; 5.70%), Labin (1,243; 10.68%), Vodnjan (858; 14.02%), Poreč (710; 4.25%), Umag (669; 4.97%), Raša (569; 17.88%), Rovinj (507, 3.55%), Buzet (240; 3.91%) and Buje (207; 3.99%).
    [Show full text]
  • Dobitnici Glavnih Nagrada
    Dobitnici glavnih nagrada 50.000 na Emmezeta poklon kartici Marica Gale, Buje Dragutin Mati, Goričan Marija Bervida, Daruvar Ivana Šandrić, Betina Ranko Kovač, Prelog Marija Kloss, Vinkovci Dijana Pavić, Nova Gradiška Ana Zekić, Mali Lošinj Nives Bajić, Slatine Nino Koren, Zagreb Marija Kršić, Zagreb Boris Crnković, Delnice Sony soundbar + Televizor Vjekoslav Karačić, Osjek SONY KD-55X7055 Branka Pavasović, Šibenik Dalia Babić, Zagreb Marija Grabrić, Nova Kapela Dušanka Popović, Zagreb Karlo Jug, Čakovec Rafaela Slišković, Solin Danijela Paukner, Požega Danica Malešević, Rijeka Miroslav Okić, Knin Petra Udiljak, Split Hladnjak kombinirani Klarstein, Mladen Horvat, Konjščina Audrey crveni Matija Galovic, Veliko Trgovišće Mijat Šelj, Pula Nikola Ljubanović, Bjelovar Samira Livak, Pula Lazer Kolgjeraj, Osijek Robert Horvat, Kotoriba Nikola Rajaković, Zagreb Mladen Štabi, Ludbreg Siniša Patrčević, Virovitica Renata Vrbos, Virovitica Roštilj električni Klarstein, Gatsby sivi Nevenka Novoselec, Trnovec Bartolovečki Branko Đaković, Novska Marina Rubeša, Opatija Damir Markota, Valpovo Ivona Ivanović, Goričan Albin Vrbanić, Varaždin Josip Ramljak, Koprivno Marina Tomić, Zagreb Jasna Vondra, Pula Bruno Vuković, Rakovica Gajba Karlovačkog svijetlo piva Tihana Arambašić Saraja, Koprivnica Matija Namjesnik, Đakovo Martina Dolenec-Kan, Zagreb Srđan Luetić, Makarska Darko Talaja, Osijek Mario Ranogajec, Đurmanec Glorija Petrović, Dubrovnik Mateja Ribić, Pleternica Zlatko Kos, Karlovac Zvonko Juren, Čađavica Branka Maškarin, Rab Darija Galić, Zagreb Antonio Talaja, Osijek SONY TV + SOUNDBAR 09.05. Jasminka Lavrenčić, Zagreb 06.04. Darija Milat, Zadar 08.05. Ivica Petranović, Valpovo 05.05. Antoni Maček, Sveti Križ 07.05. Vid Zaninović, Hvar 04.04. Martina Frantal, Grubišno Polje 06.05. Ankica Ercegović, Split 03.04. Slaven Grčić, Pleternica 05.05. Višnja Maravić, Cres 02.04. Maja Vrabec, Koprivnica 04.05.
    [Show full text]
  • An Anthropometric Survey of High Schoolers on the Adriatic Coast of Croatia
    A peer-reviewed version of this preprint was published in PeerJ on 17 April 2019. View the peer-reviewed version (peerj.com/articles/6598), which is the preferred citable publication unless you specifically need to cite this preprint. Grasgruber P, Prce S, Stračárová N, Hrazdíra E, Cacek J, Popović S, Hřebíčková S, Potpara P, Davidovič I, Kalina T. 2019. The coast of giants: an anthropometric survey of high schoolers on the Adriatic coast of Croatia. PeerJ 7:e6598 https://doi.org/10.7717/peerj.6598 The coast of giants: An anthropometric survey of high schoolers on the Adriatic coast of Croatia Pavel Grasgruber1*, Stipan Prce2, Nikola Stračárová1, Eduard Hrazdíra1, Jan Cacek1, Stevo Popović3, Sylva Hřebíčková1, Predrag Potpara3, Ivan Davidović4 1Faculty of Sports Studies, Masaryk University, Kamenice 5, 625 00 Brno, Czech Republic 2Gimnazija Metković, Ul. kralja Zvonimira 10, 20350, Metković, Croatia 3Faculty for Sport and Physical Education, University of Montenegro, Narodne omladine bb, 81400 Niksić, Montenegro 4Ekonomska škola, Ul. Vladimira Rolovica 2, Bar, Montenegro *Corresponding author: Pavel Grasgruber e-mail: [email protected] Phone number: +420 608 569 374 ABSTRACT The aim of this anthropometric survey was to map regional differences in height and body proportions in eight counties adjacent to the Adriatic coast of Croatia. Body height was measured in 1803 males and 782 females aged 17-20 years at 66 schools in 23 towns. When corrected for population size, average male height in the eight counties is 182.6 cm (182.8 cm in seven counties of Adriatic Croatia and 183.7 cm in four counties of Dalmatia proper).
    [Show full text]
  • Spatial (Regional) Differences of Demographic Development of the Republic of Croatia
    A Service of Leibniz-Informationszentrum econstor Wirtschaft Leibniz Information Centre Make Your Publications Visible. zbw for Economics Nejašmić, Ivo; Njegač, Dražen Conference Paper Spatial (Regional) Differences of Demographic Development of the Republic of Croatia 41st Congress of the European Regional Science Association: "European Regional Development Issues in the New Millennium and their Impact on Economic Policy", 29 August - 1 September 2001, Zagreb, Croatia Provided in Cooperation with: European Regional Science Association (ERSA) Suggested Citation: Nejašmić, Ivo; Njegač, Dražen (2001) : Spatial (Regional) Differences of Demographic Development of the Republic of Croatia, 41st Congress of the European Regional Science Association: "European Regional Development Issues in the New Millennium and their Impact on Economic Policy", 29 August - 1 September 2001, Zagreb, Croatia, European Regional Science Association (ERSA), Louvain-la-Neuve This Version is available at: http://hdl.handle.net/10419/115281 Standard-Nutzungsbedingungen: Terms of use: Die Dokumente auf EconStor dürfen zu eigenen wissenschaftlichen Documents in EconStor may be saved and copied for your Zwecken und zum Privatgebrauch gespeichert und kopiert werden. personal and scholarly purposes. Sie dürfen die Dokumente nicht für öffentliche oder kommerzielle You are not to copy documents for public or commercial Zwecke vervielfältigen, öffentlich ausstellen, öffentlich zugänglich purposes, to exhibit the documents publicly, to make them machen, vertreiben oder anderweitig nutzen. publicly available on the internet, or to distribute or otherwise use the documents in public. Sofern die Verfasser die Dokumente unter Open-Content-Lizenzen (insbesondere CC-Lizenzen) zur Verfügung gestellt haben sollten, If the documents have been made available under an Open gelten abweichend von diesen Nutzungsbedingungen die in der dort Content Licence (especially Creative Commons Licences), you genannten Lizenz gewährten Nutzungsrechte.
    [Show full text]
  • UNICEF Country Office for Croatia Earthquake Situation Report #3 January 13Th 2021
    UNICEF Country Office for Croatia Earthquake Situation Report #3 January 13th 2021 Key highlights • Eight people died, including a 13-year-old girl from Petrinja; 36 persons have been injured, and 30 persons saved from rubbles. • The Government declared a state of disaster for Sisak-Moslavina County and parts of Zagreb and Karlovac Counties. • UNICEF deployed an emergency team to the affected areas to assess the immediate critical needs of children and it delivered the first batch of 13,5 tons of emergency supplies. • Prime Minister Andrej Plenkovic sent a letter to UNICEF Representative Regina Castillo welcoming UNICEF’s support. • The Government activated the EU Civil Protection Mechanism and received international assistance from several EU Member States. • The Government of Croatia formed a Government Coordination Committee to coordinate all organizations and numerous initiatives set up to respond to the earthquake. The Committee is led by the Deputy Prime Minister who is also the Minister of Croatian Veterans, Mr. Tomo Medved. • The Government of Croatia launched a web platform potresinfo.gov.hr for information and updates related to the Earthquake response and recovery. • The Government also opened a state treasury account for helping those affected by the earthquakes and appealed to citizens to be cautious given the resurgence of fake donation accounts. • The UNICEF Country Office in Croatia and the Slovenia National Committee for UNICEF launched emergency fundraising appeals to raise much-needed funds for both the immediate and the longer-term emergency response. Situation overview & Humanitarian needs Situation in numbers Following the earthquake measuring 5.2 on the Richter scale that hit 8 (including 1 child) the area of Petrinja town in Sisak-Moslavina Country on December # of human casualties 28, 2020, which seriously damaged homes and properties, an even 36 stronger earthquake of magnitude 6.3 hit the same area on # of people injured December 29, 2020, causing numerous casualties and widespread damage.
    [Show full text]
  • Population in Croatia: According to the Census Data 1880-2011
    According to the census data 1880-2011 Dr. Melita Švob, CENDO Jewish religious population in Croatia according census data Project „Jewish (religious) population in Croatia” is continuation of our previous research on Jewish population in Croatia. In proposed project we will focus on census data in which Jews has been registered with two possibilities - by nationality and by religion. • We collect and review available census data, publications and data about Jewish population in Croatia, demography, communal organization, suffering in Holocaust and migration after war. We search for numbers of Jews in communities, in list of victims and survivors, list of emigrated and immigrated persons and results of surveys • We visited Central Statistical office and other institutions and asked for edited and non edited census data about Jewish religious population. • Special attention was given to the census data after World War II, because during the communistic time question about religion was not asked or was not further elaborated. • We investigated data in 12 censuses: in years 1880, 1890, 1900, 1910, 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2001 and 2011. We found data about religion in censuses from years 1880, 1890, 1900, 1910, 1921, 1931, 1953, 1991, 2001 and 2011. Number of Jews in Croatia according nationality and religion in censuses 1880 - 2011 Total population Jews Year In Croatia By nationality By religion 1880. 2 506 228 - 13 634 1890. 2 854 558 - 17 515 1900. 3 161 456 - 20 131 1910. 3 460 584 - 21 831 1921. 3 443 375 - 19 777 1931. 3 785 455 - 20 567 1948. 3 779 858 - - 1953.
    [Show full text]
  • Timeline / 1000 to 1900 / CROATIA
    Timeline / 1000 to 1900 / CROATIA Date Country | Description 1032 A.D. Croatia Croatian king Stjepan I (1030–58) focused on rebuilding Croatia’s military strength and in 1032 he sent his naval fleet to assist Byzantium in its war against the Arabs. 1094 A.D. Croatia The Hungarian King Ladislas establishes the Zagreb Diocese. 1102 A.D. Croatia Pacta conventa between Hungarian King Koloman and Croatia. Koloman Arpadovi# crowned as Croatian king in Biograd and the personal union established. 1134 A.D. Croatia Issue of the Charter of Felicianus mentioning the founder of the Diocese, King Ladislas, the first bishop of Zagreb, Bishop Duh, and other clergy. 1186 A.D. Croatia Zadar rebels against Venice and allies with Hungary. 1205 A.D. Croatia Dubrovnik recognises the authority of Venice, which will last until 1358. In that period Dubrovnik was obliged to pay Venice annual tribute and to accept Venetians as its dukes and archbishops. 1242 A.D. Croatia The Croatian–Hungarian King Bela IV grants the Golden Bull to Gradec, as a token of appreciation for the citizens who provided him shelter during the Tatarian invasion. 1288 A.D. Croatia The Law of Vinodol is composed, one of the first juridical regulations in this part of Europe. 1358 A.D. Croatia The peace of Zadar seals the defeat of the Venetian Republic by Louis of Anjou, King of Hungary–Croatia, and marks the reunification of Dalmatia with the Croatian crown within a common kingdom. 1409 A.D. Croatia Date Country | Description Ladislas of Naples, Croat king and a claimant to the Hungarian throne as King Ladislav of Anjou, sells Dalmatia to the Venetians for 100,000 ducats.
    [Show full text]