Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

PROCJENA RIZIKA OD VELIKIH NESRE ĆA NA PODRU ČJU GRADA DONJI MIHOLJAC

No.1

Donji Miholjac, ožujak 2018.godine

1

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

2

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

3

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Pojmovnik

Aktivnost je poduzimanje istovrsnih djelovanja koja su usmjerena ostvarenju odre ñenog cilja primjenom mjera civilne zaštite. Aktiviranje zna či postupke pokretanja žurnih službi, operativnih snaga sustava civilne zaštite i gra ñana. Asanacija animalna je postupak prikupljanja, zbrinjavanja, uklanjanja i ukopa životinjskih leševa i namirnica životinjskog porijekla. Asanacija humana je postupak uklanjanja, identifikacije i ukopa posmrtnih ostataka žrtava. Asanacija terena je skup organiziranih i koordiniranih tehni čkih, zdravstvenih i poljoprivrednih mjera i postupaka radi uklanjanja izvora širenja društveno opasnih bolesti. Evakuacija zna či premještanje ugroženih osoba, životinja i pokretne imovine iz ugroženih objekata ili podru čja. Izvanredni doga ñaj zna či doga ñaj za čije saniranje je potrebno djelovanje žurnih službi te potencijalno uklju čivanje operativnih snaga sustava civilne zaštite. Katastrofa je stanje izazvano prirodnim i/ili tehni čko-tehnološkim doga ñajem koji opsegom, intenzitetom i neo čekivanoš ću ugrožava zdravlje i živote ve ćeg broja ljudi, imovinu ve će vrijednosti i okoliš, a čiji nastanak nije mogu će sprije čiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite podru čne (regionalne) samouprave na čijem je podru čju doga ñaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem. Kemijsko-biološko-radiološko-nuklearna zaštita (u daljnjem tekstu: KBRN zaštita) je skup organiziranih postupaka koji obuhva ćaju detekciju, uzimanje uzoraka i identifikaciju kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih sredstava i/ili tvari te obilježavanje i dekontaminaciju opasnih podru čja. Koordinacija je uskla ñivanje djelovanja sudionika sustava civilne zaštite kako bi se ostvarili ciljevi sustava civilne zaštite. Koordinator na lokaciji u slu čaju velike nesre će i katastrofe je osoba koja koordinira aktivnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite na mjestu intervencije. Mobilizacija je postupak kojim se po nalogu nadležnog tijela obavlja pozivanje, prihvat i opremanje sudionika sustava civilne zaštite i dovodi ih u spremnost za provo ñenje zada ća civilne zaštite. Obrazovanje u sustavu civilne zaštite je organizirano stjecanje stru čnih znanja, vještina i sposobnosti i provodi se, sukladno posebnim propisima, kao formalno obrazovanje (putem osposobljavanja i usavršavanja, a polaznicima se izdaje javna isprava) i neformalno obrazovanje. Osposobljavanje u sustavu civilne zaštite je organizirano stjecanje stru čnih znanja i vještina sa svrhom podizanja spremnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite i gra ñana za djelovanje u velikoj nesre ći i katastrofi. Operativne snage sustava civilne zaštite su sve prikladne i raspoložive sposobnosti i resursi operativnih snaga namijenjeni provo ñenju mjera civilne zaštite. Osobna i uzajamna zaštita je temeljni oblik organiziranja gra ñana za vlastitu zaštitu te pružanje pomo ći drugim osobama kojima je zaštita potrebna. Prevencij а izr аžаvа koncept i n аmjeru potpunog izbjeg аvаnj а potencij аlnih neg аtivnih utjec аjа аkcijom koj а se un аprijed poduzim а. Pripravnost je stanje spremnosti operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite za operativno djelovanje. Procjena rizika je odre ñivanje kvantitativne i/ili kvalitativne vrijednosti rizika. Prva pomo ć je skup postupaka kojima se pomaže ozlije ñenoj ili oboljeloj osobi na mjestu doga ñaja, prije dolaska hitne medicinske službe ili drugih kvalificiranih zdravstvenih djelatnika. Re аgiranje zna či pružаnje uslug а u izv аnrednim situ аcij аmа i pomo ć z а vrijeme velike nesre će i kаtаstrofe ili odm аh po njezinom z аvršetku radi sp аšаvаnj а život а, sm аnjenj а utjec аjа n а zdr аvlje, jаvne sigurnosti i z аdovoljenj а osnovnih dnevnih potreb а ugroženih gra ñana. Rizik je odnos posljedice nekog doga ñaja i vjerojatnosti njegovog izbijanja. Rukovo ñenje zna či aktivnosti planiranja, organiziranja i vo ñenja operativnih snaga sustava civilne zaštite prema ostvarivanju postavljenih ciljeva (izvršna funkcija upravljanja).

4

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Sklanjanje je organizirano upu ćivanje gra ñana u najbližu namjensku gra ñevinu za sklanjanje ili u drugi pogodan prostor koji omogu ćava optimalnu zaštitu sa ili bez prilagodbe (podrumske i druge prostorije u gra ñevinama koje su prilago ñene za sklanjanje te komunalne i druge gra ñevine ispod površine tla namijenjene javnoj uporabi kao što su garaže, trgovine i drugi pogodni prostori). Spašavanje materijalnih i kulturnih dobara je skup organiziranih i koordiniranih aktivnosti koje se provode radi sprje čavanja ošte ćivanja i/ili uništavanja materijalnih i kulturnih dobara. Spašavanje stanovništva je skup organiziranih i koordiniranih aktivnosti koje se provode radi o čuvanja života i zdravlja ljudi. Temeljne operativne snage u sustavu civilne zaštite su snage koje posjeduju spremnost za žurno i kvalitetno operativno djelovanje u provo ñenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesre ćama i katastrofama: operativne snage vatrogastva, Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatskog Crvenog križa. Uzbunjivanje i obavješ ćivanje je skretanje pozornosti na opasnost korištenjem propisanih znakova za uzbunjivanje te pružanje pravodobnih i nužnih informacija radi poduzimanja aktivnosti za u činkovitu zaštitu. Upravljanje je odre ñivanje temeljnog cilja sustava civilne zaštite, plansko povezivanje dijelova sustava civilne zaštite i njihovih zada ća, mjera i aktivnosti u jedinstvenu cjelinu radi postizanja ciljeva sustava civilne zaštite. Upravljanje rizicima zna či preventivne i planske aktivnosti usmjerene na umanjivanje ranjivosti i ublažavanje negativnih u činaka rizika. Velika nesre ća je doga ñaj koji je prouzro čen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehni čko- tehnoloških ili drugih čimbenika s posljedicom ugrožavanja zdravlja i života gra ñana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka doga ñaja ili širem podru čju, čije se posljedice ne mogu sanirati samo djelovanjem žurnih službi na podru čju njezina nastanka. Zahtjevi sustava civilne zaštite u podru čju prostornog ure ñenja zna če preventivne aktivnosti i mjere koje moraju sadržavati dokumenti prostornog ure ñenja jedinica lokalne i podru čne (regionalne) samouprave. Zaštita i spašavanje zna či organizirano provo ñenje mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite. Zaštita od požara je sustav mjera i radnji utvr ñenih posebnim propisima. Zbrinjavanje je osiguravanje hitnog, privremenog smještaja i opskrbe osnovnim životnim namirnicama i predmetima za osobnu higijenu za ugrožene gra ñane koji se evakuiraju, odnosno premještaju s ugroženog podru čja.

Civilna zaštita je sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i gra ñana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesre ćama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja. Sustav civilne zaštite obuhva ća mjere i aktivnosti (preventivne, planske, organizacijske, operativne, nadzorne i financijske) kojima se ure ñuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih dijelova sustava civilne zaštite i na čin povezivanja institucionalnih i funkcionalnih resursa sudionika koji se me ñusobno nadopunjuju u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa te zaštite i spašavanja gra ñana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na teritoriju Republike Hrvatske od posljedica prirodnih, tehni čko-tehnoloških velikih nesre ća i katastrofa, otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja. Procjena rizika je složen proces identifikacije, analize i vrednovanja rizika a izra ñuje se na temelju scenarija za svaki utvr ñeni pojedini rizik. Scenarij je, u kontekstu procjenjivanja rizika, na čin predstavljanja procijenjenih najve ćih mogu ćnosti i najvjerojatnijih rizika. Za svaki identificirani rizik izra ñuju se najmanje dva scenarija, a tako ñer odre ñuje se scenarij za po četnu analizu ispunjavanja uvjeta i potrebe za njegovu razradu. Svrha scenarija je pripremiti sliku svih prirodnih i tehni čko-tehnoloških rizika na podru čju Grada Donjeg Miholjca te nastavno u Osje čko-baranjskoj županiji. Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesre ća, koje je utvrdila Županija, donijete su kako bi procjene na razini Županije te potom Republike Hrvatske bile usporedive te služile za izradu kvalitetnije nacionalne procjene rizika, a donijete su prema primjeru nacionalnih smjernica – za izradu nacionalne procjene rizika od katastrofa. 5

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

S A D R Ž A J

Odluka o na činu izrade Procjene rizika Pojmovnik

Uvod

1. Osnovne karakteristike podru čja Grada Donjeg Miholjca.………………………………. 10 2. Identifikacija prijetnji i rizika……………………………………………………………. 24

3. Kriteriji za procjenu utjecaja prijetnji na kategorije društvenih vrijednosti...…………… 30

3.1. Život i zdravlje ljudi 3.2. Gospodarstvo 3.3. Društvena stabilnost i politika

4. Vjerojatnost/frekvencija…………………………………………………………………. 32

5. Opis scenarija jednostavnih rizika, 4 obavezna i 2 samostalno izabrana….…. 33-173 5.1. Naziv scenarija, rizik 5.2. Prikaz utjecaja na kriti čnu infrastrukturu 5.3. Kontekst 5.4. Uzrok 5.4.1. Razvoj doga ñaja koji prethodi velikoj nesre ći 5.4.2. Okida č koji je uzrokovao veliku nesre ću 5.5. Opis: doga ñaja s najgorim mogu ćim posljedicama i najvjerojatnijeg neželjenog doga ñaja Posljedice
Život i zdravlje ljudi
Gospodarstvo
Društvena stabilnost i politika Podaci, izvori i metode izra čuna 5.6. Matrice rizika 5.7. Karte rizika

6. Matrice rizika s uspore ñenim rizicima……………………………………………………… 173

7. Analiza sustava civilne zaštite………………………………………………………………. 174

8. Vrednovanje rizika………………………………………………………………………….. 180

9. Zaklju čak Procjene rizika …………………………………………………………………. 181

10.Izrada karata rizika………………………………………………………………………….. 183

11. Popis sudionika u izradi Procjene rizika………………..………………………………….. 183

 Prilog 1. Tablica – Registar rizika za podru čje Grada Donji Miholjac  Prolog – Ovlaštenje konsultanta u izradi Procjene rizika  Evidencija o ažuriranju

6

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

UVOD

Procjenu rizika od velikih nesre ća za podru čje Grada Donji Miholjac izradila je radna skupina odre ñena Odlukom gradona čelnika. Gradona čelnik je organizirao izradu Procjene rizika od velikih nesre ća na podru čju Grada Donji Miholjac (u nastavku Procjena rizika ) te istu dostavio Gradskom vije ću na usvajanje, uz potrebna obrazloženja.

Gradsko vije će Grada Donji Miholjac je dana 16. travnja 2018. godine na svojoj 8. sjednici donijelo odluku o donošenju procjene rizika, odnosno usvojilo Procjenu rizika od velikih nesre ća za podru čje Grada Donji Miholjac . Gradona čelnik je odgovoran za redovito ažuriranje procjene rizika kao i djelovanju ostalih sastavnica u sustavu civilne zaštite Grada.

Procjena rizika od velikih nesre ća za podru čje Grada Donji Miholjac izra ñena je sukladno :

1. Zakonu o sustavu civilne zaštite (NN 82/15) 2. Pravilniku o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesre ća za podru čje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i podru čne (regionalne) samouprave (NN 65/16) 3. Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku 4. Smjernica za izradu procjena rizika od velikih nesre ća na podru čju Osje čko-baranjske županije („Županijski glasnik“ broj 4/17 od 13.travnja 2017.godine) 5. Prethodno, sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju usvojenoj Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Grada Donji Miholjac, kao i stanju u sustavu CZ Grada ukupno, te 6. Uskla ñeno sa HRN ISO 31000:2012 en. Upravljanje rizicima – Na čela i smjernice.

Smjernicama Županije odlu čeno je da će se procjena rizika provesti jednoobrazno na razinama jedinica lokalne samouprave Osje čko-baranjske županije, zbog:

1. Odre ñivanja jedinstvenih mjerila za izradu Procjene rizika od velikih nesre ća, pove ćanja kvalitete i usporedivosti podataka, te unapre ñenja baze podataka o rizicima od velikih nesre ća na podru čju Županije, 2. Kako bi se na temelju procjena rizika jedinica lokalne samouprave donijela kvalitetnija procjena rizika od velikih nesre ća na razini Osje čko-baranjske županije, 3. Standardiziranja procjenjivanja rizika jedinice lokalne samouprave i Županije, 4. Standardizacije procjenjivanja spremnosti jedinica lokalne samouprave za odgovaraju ći odgovor na prijetnje, 5. Pojednostavljenja procesa izrade procjena rizika, te lakšeg razumijevanja izlaznih rezultata i njihove usporedbe kod razli čitih podru čja i/ili prijetnji.

Mjerila i postupci utvr ñeni za podru čje Osječko-baranjske županije moraju biti sukladni mjerilima i postupcima na državnoj razini, te uskla ñeni sa normom HRN ISO 31000:2012, kako bi bili usporedivi i na razini Europske unije. Smjernicama Županije je odre ñeno da čelnik jedinice lokalne samouprave osniva tijelo ( radnu skupinu) za izradu procjene rizika, imenuje njegova voditelja i članove kao i predstavnika iz sastava Županije, a mogu angažirati i ovlaštenika za prvu skupinu stru čnih poslova u podru čju planiranja civilne zaštite /u svojstvu konsultanta/. Prvi zadatak radne skupine zadužene za izradu procjene rizika je utvr ñivanje registra prijetnji i odre ñivanje prioritetnih prijetnji za koje će se razraditi rizici. Voditelj i Radna skupina će definirati metode za izradu procjene rizika (ova prva Procjena raditi će se po uzoru na Procjenu rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku), izradu vjerojatnog scenarija uklju čuju ći i doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama ), izradu matrica rizika za sve kriterije društvenih vrijednosti, te kroz vrednovanje rizika prijedlog ocjene prioriteta me ñu postoje ćim prijetnjama koje mogu pogoditi jedinicu lokalne samouprave.

7

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Velike nesre će (i katastrofe) svoje porijeklo imaju u velikoj lepezi, kako geoloških, hidroloških, meteoroloških, bioloških i ostalih prirodnih fenomena tako i u tehni čko-tehnološkim procesima te predstavljaju veliko društveno, ekonomsko i gospodarsko optere ćenje za zajednicu - grad Donji Miholjac. Potreba izrade procjene rizika od velikih nesre ća na podru čju Grada Donji Miholjac i potom Osje čko- baranjske županije, temelji se na prakti čnim, društvenim i ekonomskim razlozima, koji uklju čuju:

• unapre ñenje shva ćanja rizika za potrebe prakti čnog korištenja u postupcima planiranja, investiranja, osiguranja te sli čnim aktivnostima • standardizacije procjenjivanja rizika na svim razinama i od strane svih sektora • pojednostavljenje procesa u svrhu lakšeg nadzora i razumijevanja izlaznih rezultata • ja čanje dosljednosti radi lakše usporedbe rezultata razli čitih podru čja i/ili prijetnji.

Procesi i metodologije procjenjivanja i analiziranja rizika stalno se razvijaju, stoga ova procjena rizika predstavlja stanje s danom usvajanja ovog dokumenta. Procjena rizika koristit će se kao podloga za planiranje u cilju smanjenja rizika od velikih nesre ća te provo ñenja ciljanih preventivnih mjera na podru čju Grada Donji Miholjac i Osje čko-baranjske županije, odnosno za definiranje politika u podru čjima upravljanja rizicima ili za ublažavanje njihovih posljedica po zdravlje i živote ljudi, materijalna dobra i okoliš. Procjena rizika se ne provodi za antropogene prijetnje poput ratova i teroristi čkih djelovanja te ostalih zlonamjernih aktivnosti pojedinaca koji mogu ugroziti žitelje Grada i/ili Županije. Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesre ća se donose zbog utvr ñivanja jedinstvenih mjerila za izradu procjene rizika, pove ćanja kvalitete i usporedivosti podataka te unapre ñivanja baza podataka s rizicima od katastrofa i velikih nesre ća na podru čju Republike Hrvatske. Smjernice su u skladu s HRN ISO 31000:2012 en. Od procjene rizika do upravljanja rizicima ( grafi čki prikaz: izvodno iz implementirane norme HRN ISO 31000:2012 en.) Slika 1: Proces upravljanja rizikom

8

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Procjena rizika je složen proces identifikacije, analize i vrednovanja rizika (Slika 1.) Na čin na koji će se upravljanje rizicima provoditi uvelike će ovisiti o kontekstu i konkretnim mjerama/javnim politikama usvojenim za potrebe u činkovitim upravljanjem rizicima, usmjerenim na smanjenje negativnih/štetnih posljedica uslijed ostvarivanja prirodnih i tehni čko-tehnoloških prijetnji, kao i o odabranim metodama i tehnikama korištenim u procesu rada na procjeni rizika. Procjena rizika će se izra ñivati na temelju scenarija za svaki pojedini rizik iz Tablice 1. Za identificirane rizike izradit će se dva scenarija, gdje je to mogu će ili opravdano. Tako ñer, za svaki identificirani rizik odredit će se scenarij te po četnu analizu ispunjavanja uvjeta i potrebe za njegovu razradu. Scenariji se izra ñuju sukladno ovim Smjernicama, a svrha scenarija je pripremiti sliku svih prirodnih i tehni čko-tehnoloških rizika na podru čju Grada. Nositelji izrade procjene rizika samostalno odabiru metodologije i tehnike obrade svakog rizika na svom podru čju uz preduvjet da je metodologija u skladu su sa HRN EN 31010:2010 – Upravljanje rizikom - Metode procjene rizika.

Uvod za Grad Donji Miholjac

Zasade iz Smjernica Županije sastavni su dio ove Procjene rizika od velikih nesre ća za podru čje Grada Donji Miholjac. Radna skupina odre ñena Odlukom gradona čelnika održala je po četni i više koordinativnih sastanaka, uz usmjeravanje od strane Voditelja te stru čne osobe civilne zaštite. Po četno su identificirane prioritetne prijetnje za podru čje Županije i Grada Donji Miholjac, koje su obavezne za obradu / poplave; potresi; ekstremne temperature; epidemije i pandemije /,a potom i prijetnje na lokalnoj razini. Nije vršen postupak samoprocjene /popunjavanjem namjenskih tablica iz Smjernica/ i zaklju čeno da je jedinica lokalne samouprave obveznik izrade predmetne Procjene rizika.

Radna skupina je prou čila Smjernice sa državne razine i Smjernice Županije, te dokumenta sa radionica DUZS na tu temu, te zaklju čila:  da ne postoji pravilnik o metodologiji za izradu Procjene rizika niti je definiran izbor metoda koje se mogu primijeniti, ve ć se za prvu procjenu na razinama jedinica lokalne i podru čne (regionalne) samouprave iste upu ćuju na izradu „po uzoru na Procjenu rizika od katastrofa za RH“.  da ne postoji dostupna stru čna literatura koja bi metodološki definirala i opisivala problematiku, osim djelomi čno Hrvatskih voda glede poplave.  da su izvanredni doga ñaji u podru čju jedinice lokalne samouprave u povijesti, uklju čuju ći elementarne nepogode, doga ñaje s obilježjima velikih nesre ća i sl. u pravilu slabo i bez sistematizacije opisivani, pa ne postoje relevantni upotrebljivi podaci, a da su neki (elementarne nepogode) bitno neto čni iz više razloga.  da ne postoje dostupne baze podataka (osim dijelom Hrvatskih voda) specificirane i upotrebljive za razinu lokalne samouprave ( bolje stanje je za razinu Županije); to je posebno loše glede evidencije vremena i kvalitete gradnje gra ñevina (tek se sprema popis na tom planu), ali i slabe i nekorisne baze zdravstvenih institucija, DZS, javnih poduze ća i dr. Pri tome se niti ne nailazi na razumijevanje kada se podaci od tih tijela traže.

Radna skupina je Procjenu i Scenarije razradila po radnim grupama, nastoje ći da u svakoj bude zastupljena primjerna razina stru čnosti članova. Zaklju čna razmatranja izvršena su zajedni čki na razini glavne Radne skupine, sagledano stanje spremnosti sustava CZ u cjelini i po vrstama ugrožavanja te u duhu važe ćeg Zakona o sustavu CZ (NN 82/15) i tendencija razvoja stanja ( realno stanje vatrogastva, oslonac na volontere zbog izostanka obveznika CZ, sposobnosti udruga gra ñana u ustavu CZ, definiranje politika, i dr.).

Izra ñena Procjena rizika dana je potom na novoformirano Gradsko vije će Donjeg Miholjca, uz potrebna obrazloženja, koje je istu prihvatilo-donijelo Procjenu rizika od velikih nesre ća za podru čje Grada.

9

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

SADRŽAJ PROCJENE RIZIKA

1. Osnovne karakteristike podru čja Grada Donjeg Miholjca (Sadržaj obrade propisan je Smjernicama Županije )

Povijest Grada bilježi se od 1057.godine, a nalazi o naseljima u podru čju još su i stariji. Snažniji zamah razvoju dešava se nakon 1797. godine kada je po čela regulacija rijeke Drave, potom izgradnjom mosta na Dravi 1906.-1908. godine te povezivanje i željeznicom prema Pe čuhu. Novija revitalizacija podru čja Grada zapo činje nakon 1972.godine po četkom eksploatacije nafte i plina u Beni čancima. Donji Miholjac je jedan od sedam gradova u Osje čko-baranjskoj županiji. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u samom naselju Donjem Miholjcu živi 6.240 stanovnika, odnosno 66 % stanovništva, dok je ostalih 34 % stanovništva raspore ñeno po okolnim naseljima, od kojih ni jedno nema više od 1.000 stanovnika (ukupno podru čje Grada ima 9.491 stanovnika). Grad Donji Miholjac temelji svoj gospodarski razvoj na intenzivnom poticanju poduzetni čkih ulaganja kroz razvoj poduzetni čke zone i stvaranju pozitivnog poduzetni čkog okružja za razvoj poduzetništva. Grad Donji Miholjac prostorno je smješten u sjeverozapadnom dijelu Osje čko-baranjske županije. Nalazi se uz rijeku Dravu te je kao pograni čno podru čje udaljen od Republike Ma ñarske 3 kilometra. Prostire se na 154 km² i teritorijalno obuhva ća sedam naselja: Donji Miholjac, Sveti ðura ñ, Podravske Podgajce, Rakitovicu, Miholja čki Pore č, Radikovce i Golince. Odlukom Hrvatskog sabora 17. sije čnja 1997. godine, Donji Miholjac je po drugi puta u svojoj povijesti stekao status grada. Te iste godine Donji Miholjac je obilježio 940 godina od prvog spomena Donjeg Miholjca te je time stekao pravo na isticanje svojih gradskih obilježja - grba i zastave. Položaj Donjeg Miholjca oduvijek je pružao vrlo povoljne uvjete življenja. Ovim prostorom prolaze tri rijeke: Drava, Karašica i Vu čica. Na ovom prostoru se obra ñuje oko 10.000 ha poljoprivrednog zemljišta. To je bio razlog zašto je ovo podru čje rano naseljeno. Naseljavanje ovog prostora datira od starog kamenog doba pa sve do danas. Od ukupne površine podru čja Grada 10.326 ha otpada na poljoprivredne površine, a 2.621 ha na šumske površine. Iako je poljoprivreda kao gospodarska djelatnost zastupljena u ukupnom gospodarskom potencijalu, najviše zaposlenih nalazi se u sektoru prera ñiva čke industrije, koja je i po broju poslovnih subjekata na drugom mjestu po zastupljenosti u ukupnom broju trgova čkih društava na podru čju Grada. Od prera ñiva čkih su industrija zastupljene metalska, prehrambeno-prera ñiva čka te drvna industrija koja se nalazi u fazi rasta i razvoja. U razvoju poljoprivrede veliku ulogu imaju i obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojih na podru čju Grada Donjeg Miholjca ima 748. Analiza iz razvojne strategije Grada daje sljede će zaklju čke: Grad uspješno ostvaruje svoj razvoj koji ga definira kao lokalno industrijsko središte; kao administrativno središte Grad ime sve manju ulogu; snažno izražen pad broja djece; primarna poljoprivredna proizvodnja stagnira; o čuvanje kulturnih dobara je nedostatno kao i ulaganje u kadrove za gospodarstvo.

10

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Tabli čni prikaz: Pokazatelji opisa osnovnih karakteristika podru čja Grada Donji Miholjac

Grupa Pokazatelj Opis pokazatelja Nastavno na uvod Reljef Podru čje grada Donjeg Miholjca u najve ćem dijelu karakterizira nizinski ravni čarski dio, s tokom rijeke Drave, njenim ñ pritocima i rukavcima te nizom jezera uz sjevernu granicu prema Republici Ma arskoj i tokom rijeke Karašice u njegovom južnom i jugozapadnom dijelu. Nizinski, ravni čarski dio, tipi čna akumulacijska nizina, geomorfološki

pripada naplavnoj (aluvijalnoj) ravni, nastaloj duž tokova rijeke Drave i Karašice u mla ñem holocenu (aluviju). Karakterizira ju vrlo mala dubina temeljnice i velika vlažnost, uz redovito plavljenje. Prevladavaju pijesak, pretaloženi prapor i gline, dok se u ve ćim dubinama javljaju šljunci. U nizinskom ravni čarskom dijelu razlikuju se tri tipa reljefa: terasna nizina Drave, poloj Drave, te fluvijalno-mo čvarna nizina uz Karašicu. Cjelokupan prostor ima neznatne denivelacije s najnižom kotom terena na 90,0 m.n.m. do najviše kote terena od 106,1 1.1. Geografski m.n.m., s prosje čnom visinom od 95 m.n.m. i padom terena u smjeru sjeverozapad-jugoistok-sjeveroistok pa se stoga položaj može smatrati gotovo ravnim u ve ćem dijelu podru čja Grada. Terasna nizina Drave i njenih pritoka, predstavlja nešto viša reljefna podru čja, iznad naplavnih ravni, nastalih neotektonskim pokretima u pleistocenu, u čijem sastavu, uslijed eolske akumulacije, prevladavaju lesne i lesu sli čne 1. Geografski naslage. Prema geološkom postanku razlikuju se starija i mla ña terasa Drave. Starija virmska terasa Drave podijeljena je naplavnom ravni Karašice i Vu čice na manji, sjeverni i ve ći, južni dio. Rije čne sedimente pokrivaju naslage prapora pokazatelji debljine i do 20 m. Poloj Drave predstavlja bivšu akumulacijsku ravan Drave, odnosno naplavnu ili aluvijalnu ravan, nastalu duž čitavog toka Drave, usporedo s kojim se prostire blaga depresija formirana u holocenu (aluviju), vrlo male dubine temeljnice i velike vlažnosti. Ispunjena je holocenskim nanosima rijeka Karašice, Vu čice i Vuke, u kojima prevladavaju muljevite gline sa sastojinama pijeska i pretaloženog prapora. U okviru naplavne ravni rijeke Drave izdvajaju se viši i niži dio naplavne ravni. Viši dio čine konkavni dijelovi meandara, grede i podru čja plavljena za najviših vodostaja, dok niži dio naplavne ravni čine mrtvaje i rukavci nastali linearno-erozijskim djelovanjem. Fluvijalno-mo čvarna podru čja su potolinski prostori nastali mla ñim tektonskim spuštanjem terena tokom holocena. Na takav postanak ukazuje i usijecanje rijeke Karašice u višu terasnu nizinu, otje čući prostorom fluvijalno mo čvarne nizine, prema sjeveroistoku. Nizina je ispunjena recentnim fluvijalnim nanosima rijeke Vu čice i dijelom Karašice, te organogeno-mo čvarnim sedimentima. Nadmorske visine ove nizine se kre ću od 99 m do 88 m.n.v., od sjeverozapada prema jugoistoku. Uz poloj Drave (naplavne ravni) to je najniži i najvlažniji prostor. Hidrološki pokazatelji Najzna čajniji vodotok je rijeka Drava sa svojim južnim pritocima, na krajnjem sjeveru, prema granici s Republikom Ma ñarskom, pri čemu je njezin rubni položaj i osnovno hidrografsko obilježje površja i teku ćica na podru čju cijele Osje čko-baranjske županije. To je rezultiralo karakteristi čnim reljefom, a uvjetovano je prvenstveno geotektonskim 11

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

osobinama prostora. Rijeka Drava , kao državna voda, u kategoriji me ñudržavnih voda, od državnog je zna čaja. U županiji je drugi vodotok po zna čaju. Uz granicu grada Donjeg Miholjca rijeka Drava protje če u duljini od 22,40 km, što iznosi 21,54% ukupne duljine toka Drave na podru čju Osje čko-baranjske županije, koji iznosi 104 km (od rkm 0+000 do rkm 104+000). Osobine rijeke Drave su karakteristi čne za nizinske rijeke s nizom meandara, s izrazitim morfološkim promjenama u koritu, a kvartarne šljun čano-pjeskovite naslage koje čine dravsku depresiju tvore vodonosni kompleks zna čajnih zaliha podzemnih voda. Dubina vode u koritu kre će se od 4 do 7 m, s padom od 13,1 cm/km. Koli čina godišnjih oborina na cjelokupnom slivu Drave varira od 660 do 1.530 mm/god. Vodni režim rijeke Drave ima osobine pluvijalno-glacijalnog (kišno-ledenja čkog) vodnog režima, male vodnosti zimi s najmanjim protocima u sije čnju i velja či, a velike u prolje će i po četkom ljeta, odnosno pojavom velikih voda u svibnju, lipnju i srpnju kao posljedica otapanja snijega i leda te godišnjih maksimuma oborina. Godišnji vodostaj karakteriziraju tri maksimuma, pri čemu se dva javljaju u prolje će i rano ljeto, a tre ći sporedni u jesen, na kojeg uti če mediteranski kišni režim, u njezinom izvorišnom dijelu. Karakteristike godišnjeg vodostaja rijeke Drave mogu će je utvrditi temeljem podataka vodomjerne postaje Donji Miholjac, u nadležnosti Hrvatskih voda, u rkm 80,60 s kotom nule 88,57 m n.m. Podaci su utvr ñeni za razdoblje od 1946. godine do 1993. godine kada su maksimalni vodostaji iznosili 500, 322 i 156; srednji 179, 74 i 8 te minimalni 2, -66 i -140. Na dionici od Donjeg Miholjca do Beliš ća, padovi vodnog lica iznose za niske vode 0,133% do 0,135% za najvišeg vodostaja. Rijeka Karašica , desni je pritok rijeke Drave i drugi je po zna čaju vodotok na podru čju grada Donjeg Miholjca u ukupnoj duljini od cca 13 km, tako ñer u kategoriji državnih voda. Nema svoje izvorište ve ć se formira na podru čju Viroviti čko-podravske županije od Donje Branjinske i Donje Vo ćinske i potoka Kloko čevac i te če paralelno s Dravom te je stoga cijelim tokom nizinskog karaktera pa tako i na podru čju grada Donjeg Miholjca. Uti če u rijeku Dravu putem Gatskog kanala kod naselja Gat. Male je vodnosti i u uobi čajenim okolnostima nema ve ćeg uticaja na vodni režim Drave. Od vodnih površina, uz vodotoke Drave i Karašice, najzna čajniji je ribnjak Donji Miholjac, na sjevernom dijelu podru čja grada Donjeg Miholjca, uz Dravu. Površine je 975 ha. Od ukupne površine ribnjaka u funkciji je 936 ha. Preostali dio ribnjaka od 36 ha spada u podru čje “Podpanj” kao posebni ornitološki rezervat. Cjelokupno podru čje grada Donjeg Miholjca nalazi se u Vodnom podru čju rijeke Dunav – Podru čje podsliva rijeka Drave i Dunava – Podru čju malog sliva KARAŠICA – VU ČICA. Na podru čju grada Donjeg Miholjca, od vodnih površina, nalaze se ribnjaci - Ribnjak Donji Miholjac te vodotoci - rijeka Drava i rijeka Karašica. Ribnjaci obuhva ćaju površinu od 975,00 ha, dok vodotoci obuhva ćaju ukupnu površinu od 434,13 ha. Geološka obilježja Po svojim geološkim osobinama, podru čje grada Donjeg Miholjca, pripada ve ćim dijelom razdoblju holocena op ćenito u svom središnjem i jugozapadnom dijelu, južno od rijeke Karašice te u manjem, uz vodotok rijeke Karašice i dijelu uz Dravu, razdoblju kvartara op ćenito. Dio je Dravske potoline, izdužene sinklinale smjera pružanja SZ-JI, uz pojavu sekundarne rasjedne linije, koja se proteže u istom smjeru uz tok Drave, od Virovitice preko Donjeg Miholjca do Valpova. Sekundarna rasjedna linija vrlo je vjerojatno odredila pravac recentnog otjecanja rijeke Drave, što upu ćuje na tektonsku aktivnost prostora i u nedavnoj prošlosti.

12

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Kvartarne naslage, kvartar i holocen, debljine su preko 100 m, pri čemu u najvišem površinskom dijelu terasne nizine prevladavaju relativno zaglinjene lesne i lesu sli čne naslage. U poloju Drave i Karašice prevladavaju fluvijalni pijesci, pretaloženi les i gline te u ve ćem dijelu fluvijalno-mo čvarne nizine kombinacija organogeno-mo čvarnih i fluvijalnih sedimenata. Podloga kvartarnih naslaga su slojevi neogenog mora i jezera, dubine nekoliko tisu ća metara, nastalih u tercijaru, u kojima dominiraju pijesci, pješ čenjaci, lapori i gline te naslage bigenih i laporovitih vapnenaca i vapneno-dolomiti čnih bre ča. Podlogu tercijarnim slojevima čini kristalinska masa paleozojske starosti, koje su utvr ñene buiolinama kod Donjeg Miholjca u formi aktinolitskih škriljevaca - amfibolita. Dravska potolina nastala je u miocenu, na što ukazuje sedimentacijski kiatus izme ñu paleozojske osnove i tortonskih sedimenata, karakteristi čnih za po četnu marinsku fazu miocena. Po svojim seizmi čkim osobinama, podru čje grada Donjeg Miholjca, pripada kategoriji VII stupnja MCS ljestvice. Visoke debljine kvartarnih i tercijarnih naslaga, preko 2.000 m, na čvrstoj podlozi temeljnog gorja bitno utje ču na smanjenje intenziteta pokosa, pri čemu je tektonska struktura temeljnog gorja uticala na rasjednu strukturu, odnosno rasjede nastale remobilizacijom starijih rasjeda. Na pove ćavanje seizmi čnosti uti ču plavni nanosi uz vodotoke Drave i Karašice, a posebno na obalama i zaobalju rije čnih lokava te na rubu terasne nizine prema poloju rijeke Drave. Pedološki pokazatelji Na podru čju grada Donjeg Miholjca utvr ñene su sve prostorne kategorije zaštite zemljišta, a osobito ima dosta osobito vrijednih tala P1 kategorije i vrijednih obradivih tala P2 kategorije. To je posljedica toga što su uvjeti geneze, a u prvom redu reljefne prilike te kvaliteta mati čnog supstrata i izostanak djelovanja suvišnih voda u kartiranoj zoni Podravine uvjetovali tla op ćenito višeg boniteta. Meteorološki pokazatelji Podru čje grada Donjeg Miholjca, po svojim klimatskim obilježjima, pripada umjereno kontinentalnoj klimi, koja se prema Köppenovoj klasifikaciji ozna čava klimatskom formulom Cfwbx . Karakterizira se kao umjereno topla, kišna klima čestih i intenzivnih promjena, karakteristi čna za prostorni položaj cirkulacijskog položaja umjerenih širina. Tokom više od četiri mjeseca godišnje srednje mjese čne temperature su više od 10°C, dok su srednje temperature u najtoplijem mjesecu ne prelaze 22°C, a u najhladnijim se kre ću od -3° i 18°C. Prosje čna godišnja koli čina oborina iznosi izme ñu 700 i 800 mm, pri čemu ih je više u toplom dijelu godine, a ne postoje izrazito suha razdoblja. Naj češ ći vjetrovi su slabi vjetrovi i tišine, promjenljivih smjerova. Klimatska obilježja za podru čje grada utvr ñena su, prvenstveno, temeljem izvršenih mjerenja osnovnih klimatskih elemenata na meteorološkoj i klimatskoj postaji Donji Miholjac. Najviše temperature javljaju se u ljetnim mjesecima - srpnju, pri čemu je, za navedeno razdoblje, u Donjem Miholjcu izmjereno i 39,2°C. Najniže temperature javljaju se tokom zimskih mjeseci - sije čnju, s vrlo malom vjerojatnoš ću pojave ekstremno niskih temperatura, koja je za Donji Miholjac u navedenom razdoblju iznosila i -26° C. Najve ći broj dana s mrazom javlja po četkom i krajem zime, u prosincu i ožujku, ali da takvih dana ima i u vegetacijskom razdoblju kad su najnepovoljniji - u travnju, svibnju i lipnju.

13

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

U podru čju Grada Donji Miholjac ima, prema popisu iz 2011.godine ukupno 9.491 stanovnika, od čega muških 4.642 a 1.2. Broj stanovnika ženskih 4.849 stanovnika. To je za 774 stanovnika manje nego pri popisu prije deset godina. Naselja podru čja grada Donji Miholjac su: naselje Donji Miholjac sa 6.240 stanovnika, Golinci sa 431 stanovnika, Miholja čki Pore č sa 183 stanovnika, Podgajci Podravski sa 651 stanovnikom, Radikovci sa 292 stanovnika, Rakitovica sa 868 stanovnika te Sveti ðura ñ sa 826 stanovnika.

Obzirom da u podru čju grada Donji Miholjac ima, prema popisu iz 2011.godine ukupno 9.491 stanovnika, te da je 2 2 1.3. Gusto ća podru čje Grada 154 km utvr ñuje se da je prosje čna gusto ća naseljenosti u Gradu od 61 st/km . Gusto ća naseljenosti je naseljenosti najve ća u naselju Donji Miholjac i središtima drugih naselja, kao i uz glavnu prometnicu koja naseljem prolazi. Usporedni pregled (popis 2011.) stanovništva Županije i grada Donji Miholjac, po spolu i kategorijama starosti.

1.4. Razmještaj Spol Broj prema godinama starosti stanovništva Popis Svi UKUPNO Prosje čna 2011.g Muški starost Ženski 0-9 10-19 20-60 60-75 75 i više Osje čko- Svi 305.032 40,6 baranjska M 146.891 29.141 36.374 169.875 47.146 22.496 38,9 županija Ž 158.141 42,2 Svi 9.491 41,1 Grad Donji M 4.642 832 1.116 5.371 1.479 693 39,7 Miholjac Ž 4.849 42,5 U samom gradu Donjem Miholjcu živi 6.240 stanovnika, odnosno 66 % stanovništva, dok je ostalih 34 % stanovništva raspore ñeno po okolnim naseljima, od kojih ni jedno nema više od 1.000 stanovnika. Podru čje Grada Donjeg Miholjca, prema popisu iz 2011. godine broji 3.255 ku ćanstava Stanovništvo podru čja grada Donji Miholjac razmješteno je u ukupno 7 naselja Grada i to: R/br. Naselje podru čja Ukupno Muških Ženskih grada Donji Miholjac stanovnika 1. Donji Miholjac 6.240 3.060 3.180 14

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

2. Golinci 431 215 216 3. Miholja čki Pore č 183 87 96 4. Podgajci Podravski 651 305 346 5. Radikovci 292 144 148 6. Rakitovica 868 420 448 7. Sveti ðura ñ 826 411 415 Spolna i dobna raspodjela stanovništva grada Donji Miholjac, ukupno i po naseljima (popis 2011.)

1.5. Spolno-dobna raspodjela stanovništva

15

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

1.6. Broj stanovnika Po spolu Broj osoba koje trebaju Broj osoba koje koriste UKUPAN broj nesamostalnih kojima je potrebna /ukupno pomo ć druge osobe pomo ć druge osobe osoba svih dobnih skupina neka vrsta pomo ći pri Svi 605 536 1.627 obavljanju M 221 197 790 svakodnevnih Ž 384 339 837 zadataka Sukladno Popisu iz 2011.godine i podataka Centra za socijalnu skrb.

1.7. Prometna povezanost

Prostorna povezanost naselja na podru čju Grada omogu ćena je prvenstveno državnim cestama D53 GP Donji Miholjac [državna granica Republika Ma ñarska]- Našice – GP Slavonski Brod [državna granica Republike Bosne i Hercegovine] i D34 [Daruvar (D5) – Slatina - Donji Miholjac- Josipovac (D2)] na čijem se križanju smjestio Donji Miholjac te uz njih ve ći dio naselja Sveti ðura ñ, Podravski Podgajci, Rakitovica te Miholja čki Pore č. Vezu s ostalim naseljima - Golincima i Radikovcima omogu ćavaju županijske ceste Ž4046 i Ž4047. Županijska cesta Ž4032 (Donji Miholjac [D34] [Mihanovi ćeva - P. Radi ća]) spaja Donji Miholjac s Ivanovom. Postoje će županijske ceste u potpunosti su asfaltirane. Podru čjem Grada prolaze i slijede će lokalne ceste: - L44013 (Kapelna (Ž4031)- L 44015), - L44015 (Golinci (Ž4046) – Ku ćanci (Ž4031)) i - L44016 (Podgajci Podravski (D34)- (Ž4047)). Za regulaciju prometa, koji se sada odvija kroz središte grada, izra ñen je projekt južne obilaznice Donjeg Miholjca. Prvi dio obilaznice dužine 2,5 km i vrijedan 15,5 milijuna kuna u uporabi je od listopada 2011., što je umnogome omogu ćilo razvoj gospodarske zone uz nju. Drugi dio južne obilaznice u dužini od 3,5 km po čeo je s izgradnjom u jesen 2014. 16

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

god. i završen je u studenom 2015. godine. Željezni čki, zra čni i rije čni promet nisu uspostavljeni u podru čju Grada, dok se poštanski promet obavlja u 3 ureda u podru čju Grada. 2.1. Sjedište upravnog tijela Grada Donji 2. Društveno – Miholjac politi čki pokazatelji

Sjedište Grada Donji Miholjac – upravnog tijela je u Vukovarskoj 1, 31540 Donji Miholjac, je u prekrasnom ambijentu parka i dvorca gdje se nalaze sve cjeline gradske uprave. Na podru čju grada Donjeg Miholjca zdravstvena zaštita odvija se na dvije razine. To su primarna zdravstvena zaštita i specijalisti čko-konzilijarna zdravstvena zaštita. Dom zdravlja Grada je na Trgu A.Star čevi ća 25 tel/fax 031/620-160 2.2. Zdravstvene PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA UKLJU ČUJE: ć ustanove 1. Op u medicinu/ Obiteljsku medicinu ( 9 ambulanti/timova) 2. Dentalna zdravstvena zaštita sa djelatnosti dentalne tehnike (6 ambulanti/timova) 3. Zdravstvenu zaštitu žena i trudnica 4. Medicinsko – biokemijsku laboratorijsku djelatnost 5. Zdravstvenu zaštitu dojen čadi i predškolske djece 6. Higijensko epidemiološku djelatnost 7. Ljekarni čku djelatnost SPECIJALISTI ČKO - KONZILIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA UKLJU ČUJE: 1. SLUŽBE SPECIJALISTI ČKO KONZILIJARNE ZAŠTITE : 2. SPECIJALISTI ČKE ORDINACIJE KONZILIJARNE ZAŠTITE: ● Specijalisti čka ambulanta fizikalne medicine ● Specijalisti čka ambulanta interne medicine ● Specijalisti čka ambulanta RTG i UZV dijagnostike ● Specijalisti čka ambulanta oftalmologije ● Služba fizikalne medicine i rehabilitacije ● Specijalisti čka ambulanta ortopedije ● Služba RTG i UZV dijagnostike ● Specijalisti čka ambulanta kirurgije ● Specijalisti čka ortodontska ambulanta ● Specijalisti čka ambulanta psihijatrije ● Dentalna tehnika ● Specijalisti čka ORL ambulanta Ispostava Zavoda za HMP OBŽ, sa 5 timova T1 (lije čnik+med.sestra/tehni čar+voza č) i Timom za sanitetski prijevoz. 17

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

U podru čju grada Donji Miholjac djeluju sljede će odgojno-obrazovne ustanove: 2.3. Odgojno – • Dje čji vrti ći Pinokio , sa 3 Podru čna vrti ća (Rakitovica, Marijanci i Črnkovci), sa 180 upisane djece obrazovne ustanove • Osnovna škola August Harambaši ć u Donjem Miholjcu, sa Podru čnom školom u Rakitovici / 433+32 djece te 66 osoblje/ • Osnovna škola Hrvatski sokol , u Podravskim Podgajcima i Podru čnim školama u Bo čkincima i Črnkovcima /183 u čenika • Srednja škola Donji Miholjac, sa 4-godišnjim programima gimnazije, komercijalista, poljoprivrednog i strojarskog tehni čara, te trogodišnjim programima; sa do 450 u čenika. 2.5. Broj doma ćinstava Prema popisu iz 2011.godine podru čje grada Donjeg Miholjca ima ukupno 3.255 ku ćanstava i 3.847 stambenih jedinica , u pravilu nastanjeni stanovi. Od ukupno 3.847 stanova u podru čju Grada (349.982m2), 3.733 su nastanjene stambene jedinice i stanovi za stanovanje, privremeno nenastanjenih je 404 i napuštenih 130 stana. Za odmor i rekreaciju se koristi 32 stana a za sezonske radove 72 stana. 2.5. Broj članova U 3.255 ku ćanstava u Gradu žive svi stanovnici i to: obitelji po sa 1 članom 679 ku ćanstava, sa 2 člana 819 ku ćanstava, sa 3 člana 660, sa 4 člana 647, sa 5 članova 267, sa 6 članova doma ćinstvu 125, sa 7 članova 36, sa osam članova 15, sa devet članova 2, sa deset članova 3, te sa 11 ili više članova u obiteljskom ku ćanstvu 2 ku ćanstva. Prosje čan broj osoba u ku ćanstvu je 2,89 2.6. Broj, vrsta Na podru čju grada Donjeg Miholjca ima 3.847 stambenih jedinica, u pravilu nastanjeni stanovi – obiteljske ku će te (namjena) i starost manji broj zgrada kolektivnog stanovanja visine ne ve će od 4 etaže. Kako statistika podataka o starosti objekata ne gra ñevina postoji, izvršena je procjena prvenstveno za stambene objekte koja je: • Oko 10% (400) objekata izgra ñeno je prije 1945.godine • Oko 15% (600) objekata stanovanja izgra ñeno je u periodu od 1946.-1964.godine • Oko 25% (950) objekata izgra ñeno je u periodu od 1965.-1981.godine • Oko 35% (1.300)objekata izgra ñeno je u periodu 1982.-1998.godine • Oko 15% (600) objekata izgra ñeno je u periodu poslije 1998.godine Karakteristi čno je da su pojedina naselja imala istaknute periode (desetlje će) zastoja odnosno intenzivne periode gradnje gra ñevinskih/stambenih objekata. Sukladno popisu stanovništva iz 2011.godine Grad Donji Miholjac ima ukupno 9.491 stanovnika, od čega prihode od 3.1. Broj zaposlenih i stalnog rada ima 2.856 osoba ( 1.668 muških i 1.188 ženskih) a od povremenog rada 143 osobe. mjesta zaposlenja Mjesta zaposlenja su poljoprivreda,proizvodna i druga industrijska postrojenja u Gradu, trgovina i ugostiteljstvo, gra ñevinarstvo, OPG-i, obrti i drugo, a manji broj osoba radi i van podru čja Grada. Stanovništvo Grada Donji Miholjac prema glavnim izvorima sredstava za život ima sljede će pokazatelje: 3. Ekonomsko – • Prihode od stalnog rada imaju 2.856 osoba a prihode od povremenog rada ima 143 osobe 3.2. Broj primatelja • Prihode od poljoprivrede ima 206 osoba politi čki socijalnih, mirovinskih • Prihode od starosne mirovine ima 1.069 osoba a od ostalih vrsta mirovina prima 1.123 osoba i sli čnih naknada • Prihode od imovine ima 15 osoba 18

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac pokazatelji • Socijalne naknade prima 404 osoba u Gradu, dok ostale vrste prihoda ima 156 osoba • Povremenu potporu drugih prima 58 osoba • Bez prihoda je 3.631 osoba u podru čju Grada

Na podru čju grada Donjeg Miholjca u CZSS evidentirano je: - 175 korisnika prava na zajam čenu minimalnu naknadu (samci i obitelji), - 134 korisnika prava na doplatak za pomo ć i njegu, - 22 korisnika osobne invalidnine, - 8 osoba koje ostvaruju status roditelja njegovatelja i - 7 udomiteljskih obitelji.

3.3. Prora čun Grada Prora čun Grada Donji Miholjac, prihodovna strana prora čuna: Donji Miholjac i MO  Prora čun 2012.- 22.250.082,26 kuna  Prora čun 2013.- 24.972.952,60 kn  Proračun 2014. - 20.709.029,35 kn,  Prora čun 2015. - 16.067.255,00 kn,  Prora čun 2016. - 18.374.829,58 kn,  Predvi ñeni Prora čun 2017. – 36.853.940,54 kn. Prora čun Mjesnih odbora Grada integralni je dio prora čuna Grada. Ustrojeno je ukupno 7 Mjesnih odbora. Na podru čju Grada Donjeg Miholjca djeluje ukupno 363 poslovna subjekta, odnosno 131 trgova čko društvo, 142 obrta, 8 zadruga, 22 osobe sa registriranom posebnom djelatnoš ću , te 60 gospodarskih subjekata koji posluju na podru čju 3.4. Gospodarske Grada, sa sjedištem izvan Grada Donjeg Miholjca. OPG-a je 748 grane

19

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Vode će grane su metalska industrija, prehrambeno-prera ñiva čka, drvo-prera ñiva čka, obu ćarska te poljoprivreda. Osim gradskih firmi od zna čaja za CZ: Komunalno gospodarstvo Park d.o.o. Doroslov d.o.o. i Radio Donji Miholjac d.o.o., kapaciteti gospodarstva se nalaze van središta (FAMI d.o.o. u Rakitovici), LIMEX d.o.o., te u Industrijskoj zoni 3.5. Velike Janjevci i to: Madri d.o.o., Kupres d.o.o., Poduzetni čki inkubator OSVIT sa više radnih cjelina, ALU-promet d.o.o., č gospodarske tvrtke Kanaan d.o.o., Novi žitar d.o.o., Karašica-Vu ica d.d., DM MIG i drugi.

Industrijska zona Grada

Zna čajniji objekti kriti čne infrastrukture u podru čju Grada su: -državne, županijske i lokalne ceste i infrastruktura i željezni čka infrastruktura 3.6. Objekti kriti čne -regulacijske vodne gra ñevine Hrvatskih voda i objekti zaštite od poplava č infrastrukture -objekti zdravstvene zaštite pu anstva -objekti i infrastruktura vodoopskrbe, elektroopskrbe, plinoopskrbe, naftovodi… -prehrambene tvrtke i kapaciteti; financijski kapaciteti banke, bankomati -javne službe, policijska postaja, Ispostava Zavoda za HMP, Ispostava centra za soc.skrb, i sl. -telekomunikacije, pošte, GSM mreža i dr. 4.1. Zašti ćena Podru čje grada Donjeg Miholjca odlikuje s bogatom prirodnom baštinom nastalom kao posljedica njegovih reljefnih, podru čja klimatskih i pedoloških osobina. Zašti ćeni dijelovi prirode, na podru čju Grada, registrirani su u tri kategorije: 1) POSEBNI REZERVAT – Posebni ornitološki rezervat ''PODPANJ'' 2) SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE – Park u Donjem Miholjcu 3) ZAŠTI ĆENI KOPNENI KRAJOBRAZ – Regionalni park Mura-Drava

Slike: Karta obuhvata RP Mura-Drava u podru čju; Park u Donjem Miholjcu

4. Prirodno - kulturni

20

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac pokazatelji U gradu Donjem Miholjcu nalaze se slijede ća registrirana kulturna dobra(19):

4.2. Kulturno – povijesna baština

Od gra ñevinskih svakako su najzna čajniji Dvorac Prandau (1818.g) i Dvorac Mailath, te Kulturni spomenici Spomenik cara Franje Josipa I.; Spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata (iz 2002.g).; Spomenik Slobode; Rodna ku ća Augusta Harambaši ća ; Crkva Sv.Mihaela Arkan ñena te Orgulje u njoj; te Crkva Sv.Jurja Sveti ðura ñ.

21

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

U podru čju grada Donji Miholjac gotovo svake godine javljaju se elementarne nepogode uzrokovane sušama, obilnim 5.1. Prijašnji doga ñaji oborinama-poplavama, ponekad i drugim (mraz, tu ča). Glede šteta od elementarnih nepogoda proglašenih u podru čju Grada Donji Miholjac u posljednjih 10 godina: 5.2. Štete uslijed Godina Datum proglašenja Elementarna nepogoda Iznos štete potvr ñen od prijašnjih doga ñaja Gradskog povjerenstva za elementarne nepogode 5. Povijesni 2008. 21.kolovoz Olujno nevrijeme 713.365,88 kn pokazatelji 2009. 19.lipnja Suša 3.500.594,94 kn 2009. 16.rujna Suša 6.541.863,83 kn 2010. 28. svibnja Poplava 13.608.561,10 kn 2010. 09. lipnja Poplava 6.140.609,96 kn 2011. 19.rujna Suša 18.545.985,43 kn 2012. 18. travnja Mraz 4.111.429,44 kn 2012. 4.rujna Suša 24.598.535,77 kn 2015. 16.lipnja Tu ča 9.816.054,80 kn 2015. 15.rujna Suša 18.576.995,21 kn 2016. 6.svibnja Mraz 4.106.544,11 kn 2016. 22.srpnja Poplava, velike oborine 992.698,80 kn 2017. 30.rujna Suša 6.961.217,06 kn Razvidno je da se periodi čno javljaju suše a ponekad i poplave ograni čenog obima u podru čju Grada.

Od dodatnih mjera koje su poslije elementarnih i drugih nepogoda uvedene zna čajne su: 5.3. Uvedene mjere • Organizacijsko i materijalno ja čanje sustava CZ Grada nakon doga ñaja koji • Podignuta je svijest zajednice o mogu ćim ugrozama a koje se prije nisu procjenjivale kao realno mogu će su uzrokovali štetu • Oja čana je spremnost operativnih snaga ali i pu čanstva Grada ukupno glede spremnosti na angažiranje (posebno glede poplava) • Organizacijski su poja čane veze u česnika u organizaciji obrane od poplava (Hrvatskih voda-Grada- prekograni čna suradnja-komunalni nadzor i dr.).

22

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Operativne snage Grada Donjeg Miholjca u sustavu CZ: • Stožer civilne zaštite Grada Donji Miholjac • 6. Pokazatelji Vatrogasna zajednica Grada i 6 DVD-a • MUP, PU Osje čko-baranjska, PP Donji Miholjac operativne 6.1. Popis operativnih • Operativne snage Hrvatskog Crvenog križa, GD CK Donji Miholjac snaga • Operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja, Stanice Osijek i Orahovica sposobnosti • Komunalne firme (2) te pravne osobe odre ñene Odlukom Grada od zna čaja za CZ; Karašica-Vu čica d.d. • Postrojba CZ Grada (ustrojena po dosadašnjim propisima od „obveznika CZ“- 33 pripadnika; ñ Povjerenici CZ i zamjenici povjerenika ustrojeni po starim propisima-izbor i odre ivanje po novim propisima u po četku)

• Koordinatori na lokaciji, od članova Stožera CZ Grada

Vatrogastvo Dobrovoljno vatrogasno društvo Donji Miholjac osnovano je 15. svibnja 1887. godine. DVD ima dugogodišnju tradiciju te uz svoju osnovnu djelatnost ima važan utjecaj na društveni život lokalne zajednice. U prigradskim naseljima su organizirana dobrovoljna vatrogasna društva : DVD Rakitovica, DVD Golinci, DVD Radikovci, DVD Sveti ðura ñ i DVD Podravski Podgajci. Sva dobrovoljna vatrogasna društva su u sastavu Vatrogasne zajednice Donji Miholjac. Postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva sudjeluje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenje požara i spašavanja ljudi i imovine ugrožene požarom i eksplozijom, pružanje tehni čke pomo ći u nezgodama i opasnim situacijama te obavljanje drugih poslova u ekološkim i inim nesre ćama. DVD Donji Miholjac trenutno ima 8 zaposlenih, 53 člana, 8 pripadnika vatrogasne mladeži te 12 članova koja su djeca. Operativni vatrogasci rade u smjenama ta obavljaju vatrogasno dežurstvo 24 sata dnevno. DVD Donji Miholjac u prosjeku godišnje ima 50 intervencija. Uz podru čje Grada DVD Donji Miholjac pokriva i i prigradska naselja.

23

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

2. Identifikacija prijetnji i rizika

Identifikacija prijetnji je prvi korak u izradi procjene rizika. Prilikom identifikacije prijetnji odrediti ćemo prijetnje koje se pojavljuju u podru čju Grada Donjeg Miholjca, ili na dijelovima njegova podru čja, te na što i na koji na čin mogu negativno/štetno utjecati.

Popis identificiranih prijetnji i rizika

Identifikacija prijetnji prikazana je u tablici 1 ., koja ujedno služi i kao registar rizika. Registar rizika dio je Smjernica za izradu procjena rizika od velikih nesre ća za podru čje Osje čko-baranjske županije . Identifikacija prijetnji i rizika prethodi izradi scenarija te služi kao alat prilikom odabira rizika koji imaju zna čajan utjecaj za podru čje Grada Donjeg Miholjca, za koji se ova procjena rizika radi.

Odabir jednostavnih prioritetnih prijetnji

Identificirane prijetnje na podru čju Grada Donjeg Miholjca u skladu su s identificiranim prijetnjama na razini Osje čko-baranjske županije, zadane Smjernicama za izradu procjena rizika od velikih nesre ća na podru čju Osje čko-baranjske županije (ožujak 2017.godine). Obraditi će visoki i vrlo visoki rizici koji se, Procjenom rizika za Republiku Hrvatsku , vezuju uz podru čje Osje čko-baranjske županije, odnosno koje je Županija odredila kao obavezne za procjenu u prvoj procjeni rizika za svoje jedinice lokalne samouprave, pa time i Grad i to: • poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela • potres • ekstremne temperature • epidemije i pandemije

Grad Donji Miholjac je samostalno odlu čio da u prvoj procjeni rizika za svoje podru čje obradi i: • ekstremne vremenske prilike /Grmljavinsko nevrijeme; Padaline, Vjetar te Snijeg i led/, • suše, obzirom na u čestale i obimne štete u podru čju Grada.

U Prilogu 1, na kraju Procjene rizika, nalazi se Registar rizika Grada Donji Miholjac, popunjen!

24

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Tablica 1: Pregled prijetnji/rizika iz baze nacionalne razine a koje su identificirane za Osje čko-baranjsku županiju, koje su obavezne za obradu za Grad Donji Miholjac u prvoj procjeni Red.br. Grupa rizika Kratki opis scenarija Utjecaj na društvene Preventivne mjere Mjere odgovora Rizik vrijednosti Uslijed podizanja voda Opasnosti za stanovništvo: Gra ñenje, tehni čko i vodotoka dolazi do plavljenja poplavljivanje objekata, opasnost od gospodarsko održavanje branjenih i nebranjenih utapanja ljudi i životinja te zdravlje regulacijskih i zaštitnih podru čja. Sa istovremenim Opskrba vodom i odvodnja: vodnih gra ñevina i vodnih obimnim padalinama u dužem poreme ćaj u funkcioniranju, izlijevanje gra ñevina za melioracijsku Poplave periodu, mogu ća je ugroza otpadnih voda, potapanje podruma, odvodnju, tehni čko i Uzbunjivanje i obavješ ćivanje; stambenih i gospodarskih zaga ñenja izvora vode. gospodarsko održavanje 1. objekata i gra ñevina kriti čne Cestovni promet: vodotoka i vodnog dobra, te Izlijevanje infrastrukture, kao i druge Prekidi u prometu na županijskim i druge radnje kojima se Evakuacija, Zbrinjavanje, kopnenih vodenih potencijalne opasnosti i lokalnim prometnicama Grada, otežano omogu ćuju kontrolirani Sklanjanje, Spašavanje, (osoba, tijela posljedice za stanovništvo, obavljanje svih djelatnosti do neškodljivi protoci voda i životinja, mobilne imovine) materijalna i kulturna dobra te otklanjanja posljedica. njihovo namjensko korištenje. okoliš na podru čju ve ćeg dijela Proizvodnja i distribucija elektri čne Izgradnja sustava ranog Pružanje prve pomo ći. Grada Donji Miholjac u energije : upozoravanja. podru čju kojeg se nalaze tri Duži prekidi u napajanju el. energijom Edukacija i osposobljavanje rijeke. dijelova Grada. operativnih snaga sustava CZ i stanovništva.

Potres je elementarna nepogoda Potresi mogu uzrokovati sljede će: veliki uzrokovana prirodnim postotak ošte ćenosti stambenih Protupotresno projektiranje i ñ ñ ñ ñ doga ajem koji je vjerojatno gra evina, industrijske i komunalne gra enje gra evina sukladno najve ći uzrok stradavanja ljudi i infrastrukture, probleme u odgovaraju ćim tehni čkim Uzbunjivanje i obavješ ćivanje, č uništenja materijalnih dobara. komunikaciji, neproto ne prometnice, propisima i hrvatskim Potresi su uzrok katastrofa koje odre ñen broj povrije ñenih i poginulih, /europskim normama. karakterizira brz nastavak, a štetu na materijalnim i kulturnim Izgradnja sustava ranog Evakuacija, Zbrinjavanje, 2. doga ñaju se u čestalo i bez dobrima te okolišu, nedovoljne upozoravanja. Sklanjanje, Spašavanje iz ruševina Potresi prethodnog upozorenja. kapacitete za zbrinjavanje ozlije ñenih i Edukacija i osposobljavanje (osoba, životinja, imovine) Izazivaju rušenje i ošte ćivanje evakuiranih itd., operativnih snaga sustava stambenih i gospodarskih te sekundarne katastrofalne opasnosti i civilne zaštite grada Donjeg ć objekata te onih op ćeg posljedice: incidenti s opasnim tvarima, Miholjca i Osje čko-baranjske Pružanje prve pomo i. društvenog zna čaja te bitne zaraze, gubitak radnih mjesta, županije infrastrukture. siromašenje stanovništva i dr.

25

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Ekonomska analiza zdravstvenih Toplinski val kao prirodna učinaka i prilagodbe na klimatske Zdravstvenim mjerama pojava uzrokovana klimatskim promjene ukazuje na direktne i prevencije uz medijsku promjenama, nastaje naglo bez indirektne posljedice za zdravlje od podršku u pružanju prethodnih najava, neo čekivano pojave ekstremnih temperatura uslijed pravovremenih informacija, a za podru čje grada Donjeg klimatskih promjena, i to: vezano uz zaštitu od vru ćine, Miholjca i Županiju, gdje je pove ćana smrtnost i broj ozljeda, klju čan je i važan čimbenik 3. Ekstremne umjerena kontinentalna klima. pove ćan rizik od zaraznih bolesti, očuvanja kardiološkog Obavješ ćivanje, Toplina može biti okida č za prehrana i razvoj djece, negativan zdravlja, ali i zdravlja vremenske uzrok mnogih zdravstvenih utjecaj na mentalno zdravlje i kardio- op ćenito. č stanja i izazvati umor, sr čani respiratorne bolesti. Edukacija i osposobljavanje Sklanjanje u rizi nim periodima prilike udar ili konfuziju te dodatno Isto tako, u činci toplinskih valova mogu stanovnika grada Donjeg dana, pogoršati postoje će stanje kod za posljedice imati i onemo ćalost dijela Miholjca. kroni čnih bolesnika. stanovnika, uginu će životinja u Kod razvoja javne vodovodne Pružanje prve pomo ći, Ekstremne č ć Zbog pripadanja podru ju intenzivnom uzgoju, uvenu e dijela mreže potrebno je izgraditi i temperature umjerene kontinentalne klime, ratarskih kultura, smanjenja radnih hidrantsku mrežu. Prostornim podru čje grada Donjeg učinaka fizi čkih radnika, a osobitu planovima, zahvatima u Zbrinjavanje oboljelih. Miholjca nema izraženijih pažnju treba posvetiti spre čavanju prostoru, uvjetima gra ñenja i toplinskih valova. Stanovnici posljedica kod šti ćenika domova za sl. obavezati sve investitore primje ćuju velike temperaturne starije i nemo ćne osobe, udomiteljskih na priklju čenje na sustav dnevne i sezonske oscilacije, a obitelji i kod starijih osoba u podru čju javne vodovodne mreže. štete su i u poljoprivredi i Grada. Rashla ñivanje životinja u vo ćarstvu te uzgoju riba. Posebno su u čestale elementarne intenzivnom uzgoju na nepogode uslijed suše. farmama.

26

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Epidemija je pojavljivanje U situaciji pojave odre ñene Preventivne DDD mjere, ve ćeg broja oboljelih od iste epidemiološke i sanitarne ugroze preventivna cijepljenja, bolesti na istom podru čju. posljedice po stanovništvo o čitovale bi održavanje higijene, zabrana Pandemija je epidemija koja se se u zna čajnom padu životnog okupljanja. širi na jedno ili više podru čja, standarda i prekidu uobi čajenog na čina Brze intervencijske higijensko Obavješ ćivanje, npr. na više kontinenata. života, a što bi se posljedi čno epidemiološke djelatnosti u S epidemiološkog stajališta manifestiralo: suradnji s ostalim Edukacija, 4. negativne posljedice mogu se -u nehigijenskim uvjetima smještaja, djelatnostima Zavoda za Epidemije i očekivati zbog: -masovnim migracijama i masovnim javno zdravstvo OBŽ i pandemije Masovnih migracija i masovnih okupljanjem stanovništva, sanitarne inspekcije. Cijepljenje, okupljanja stanovništva; -u nedostatnoj opskrbljenosti pitkom Zahvaljuju ći organiziranom DDD mjere, č č Epidemije i improviziran i esto sku en vodom, djelovanju cjelokupnog privremeni smještaj ljudi; -u prehrani koja ne zadovoljava ni sustava javnog zdravstva koji pandemije oskudna opskrba pitkom minimalne potrebe, pridonosi zdravlju ljudi na Higijensko-epidemiološka djelatnost, vodom; oskudna i nekvalitetna -u uvjetima koji onemogu ćavaju podru čju OBŽ, epidemiološka prehrana; improvizirana provo ñenje aktivnosti op će higijene, situacija zaraznih bolesti Zaštita vode. dispozicija ljudskih i ostalih -improvizirana dispozicija ljudskih i može se ocijeniti povoljnom. otpadnih tvari i nedostatna ostalih otpadnih tvari, Bolesti protiv kojih se cijepi osobna higijena. -oboljeli dio stanovništva nije u potisnute su na niske brojeve Isto tako, neadekvatno mogu ćnosti obavljati redovne poslove (ospice, rubeola, zaušnjaci, odlaganje komunalnog otpada na radnom mjestu, kao ni kod ku će hripavac, tetanus), a neke su i može biti uzro čnik raznih (poljoprivreda), posve eliminirane (difterija, zaraza. Epidemija može nastati -u pojavnosti bolesti sa mogu ćim poliomijelitis). samostalno i nije povezana s komplikacijama i invaliditetom te sa Mogu ćnost pojavnosti sto čnih nikakvim drugim nepogodama, smrtnim ishodom. zaraznih bolesti na podru čju a može nastati i kao posljedica Nepoduzimanje preventivnih mjera u Grada pa i OBŽ, je mala; nekih drugih elementarnih pogledu zaštite, prvenstveno zbog dobre educiranosti nepogoda (potres, poplava i sl.). prehrambenih artikala i vode, kao i posjednika životinja o istima Mogu ćnost pojave epidemije nepravovremeno i nedovoljno efikasno te kontakta koji veterinarske prve grupe vrste pojavnosti djelovanje na nastalu epidemiološku ili institucije sa podru čja imaju predstavlja realnu opasnost za sanitarnu ugrozu u kona čnici rezultira sa posjednicima. Bolesti stanovništvo bilo kojeg teškim dalekosežnim posljedicama. sto čnog fonda mogu podru čja, pa tako i za Dodatni negativni utjecaj na svijest prvenstveno biti uzrokovane stanovnike podru čja grada stanovništva, uz sve ranije nazna čeno, mikroorganizmima i Donji Miholjac. izazvao bi eventualno mogu ći parazitima. nedostatak dovoljnog broja medicinskog osoblja i lijekova za spre čavanje i saniranje posljedica zaraze.

27

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Tablica 1 nastavak: Pregled prijetnji/rizika koje je Grad Donji Miholjac sam identificirao za obradu u prvoj Procjeni rizika Red.br. Grupa rizika Kratki opis scenarija Utjecaj na društvene Preventivne mjere Mjere odgovora Rizik vrijednosti Ekstremne Potencijalni meteorološki uvjeti za stvaranje poledice pri tlu, vremenske tj.oborinski dani u kojima je Problemi u prometu, opskrbi naselja Edukacija i osposobljavanje temperatura zraka pri tlu (na Grada, problemi kod pružanja stanovništva. prilike 5cm) 0° ili na 2m 3° C (za zdravstvenih usluga, štete na U cilju ublažavanja posljedica postaje koje nemaju mjerenje poljoprivrednim površinama, štete na od snježnih oborina i poledica Rano obavješ ćivanje i upozoravanje, č ć Grmljavinsko temp. zraka pri tlu) objektima. potrebno je redovito iš enje 5. Broj dana s padanjem snijega, Pojava leda na objektima kriti čne plo čnika, pristupnih putova, nevrijeme maksimalna visina novog infrastrukture (elektroenergetika, čiš ćenje snijega i leda sa Pripremljena zimska služba, snijega i max.visina snježnog telekomunikacije, vodoopskrba, vozila prije uklju čivanja u Padaline pokriva ča. opskrba plinom) može u činiti znatne promet i korištenje zimske Sklanjanje (s otvorenog prostora Broj dana s krutom oborinom materijalne štete. opreme na vozilima, i sl. osoba, životinja, imovine) (tu ča, sugradica i ledena zrna). Štete u poljoprivredi, šumskom fondu, Poštivanje urbanisti čkih mjera Vjetar Udari munje; ošte ćenja na flori i fauni i dr. u izgradnji objekata smanjiti nasadima i usjevima; ošte ćenja će se posljedice uzrokovane Snijeg i led gra ñevina i šuma; štete na kišom i/ili tu čom, snijegom, infrastrukturi; prekidi u gromobranske instalacije prometovanju i dr. Meteorološka suša ili dulje Štete u poljoprivredi i vo ćarstvu ali i razdoblje bez oborine može flori i fauni te šumskom fondu. uzrokovati ozbiljne štete u Smanjivanjem nivoa i koli čine vode u Uspostava navodnjavanja Suše 6. poljodjelstvu, vodoprivredi te vodnim objektima otežala bi se Osiguranje usjeva drugim oblastima ove distribucija iste korisnicima, a Edukacija i osposobljavanje

Suše dominantno poljoprivredne mogu ćnosti pojave zaraza (hidri čne poljodjelaca ali i operativnih Upozoravanje regije.Za poljodjelstvo mogu epidemije, trbušni tifus, dizenterija, snaga CZ biti opasne suše koje nastaju u hepatitis) su ve će. Navodnjavanje vegetacijskom razdoblju. Poljoprivreda u podru čju grada Donjeg Nedostatak oborina u duljem Miholjca svake godine ima zna čajnih vremenskom razdoblju može, s šteta zbog neizgra ñenosti sustava odre ñenim pomakom, navodnjavanja u ovom području uzrokovati i hidrološku sušu bogatom vodama. koja se o čituje smanjenjem i dubinskih zaliha vode.

28

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Karte prijetnji i Karte rizika

Sukladno Smjernicama Županije, Grad Donji Miholjac je obavezan izraditi kartu prijetnji . Karta prijetnji izra ñuje se u mjerilu 1:25000 ili krupnijem, odnosno koje će biti izabrano na na čin da prijetnje budu jasno vidljive i prepoznatljive u prostoru.

Na kartama se prikazuju sve obra ñene prijetnje i njihova lokacija, dosezi (zone) ugroze, te ostali relevantni podaci koje nositelj izrade smatra potrebnim iskazati. Tako se, primjerice, kod obrade tehni čko-tehnološke nesre će prikazuje svaka identificirana lokacija na kojoj se nesre ća može dogoditi, dok se scenarijem obra ñuje jedna ili niz lokacija (ako se radi o složenom riziku).

Prikaz se odnosi za rizike za koje je potrebno imati kartografski prikaz, poput poplava ili tehni čko- tehnoloških prijetnji, dok je za rizike poput epidemija i pandemija ili ekstremnih temperatura nepotrebno izra ñivati kartografski prikaz prijetnji, ali se iskazuju u kartama rizika. Odabrano mjerilo omogu ćuje jasan prikaz svih obilježja obra ñenih rizika.

Karte prijetnji za odabrane prijetnje/rizike (poplava) za podru čje Grada Donji Miholjac nalaze se u prilogu po scenarijima o ve procjene rizika, dok se za druge prijetnje/rizike ne izra ñuju.

Karte rizika obavezno se izra ñuju za potrebe Županije. Županijske karte izra ñuju se na razini op ćina i gradova za svaki pojedini obra ñeni rizik. Ukoliko je mogu će karte rizika gradova i op ćina izra ñuju se na razini naselja, u protivnom se ne izra ñuju (Smjernice Županije).

Boje kojima se prikazuju rizici na karti biti će identi čne bojama iz matrica za prikaz rizika. Ukoliko se izra ñuju karte posljedica (u prvoj procjeni za Grad Donji Miholjac – NE), pri prikazu razine posljedica koristiti će se sljede ća skala boja:  neznatne posljedice – svijetlo plava  malene posljedice – svijetlo zelena  umjerene posljedice – žuta  zna čajne posljedice – naran časta i  katastrofalne posljedice – crvena.

Slika 1: Primjer kartografskog prikaza rizika i posljedica –

29

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

3. Kriteriji za procjenu utjecaja prijetnji na kategorije društvenih vrijednosti

Da bi se mogla izraditi analiza rizika za promatranu prijetnju treba definirati i kategorizirati društvene vrijednosti posljedica koje su, ili bi realno mogle, pogoditi jedinicu lokalne samouprave – Grad Donji Miholjac.

Društvena vrijednost - Život i zdravlje ljudi

Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez ponderiranja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica doga ñaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlije ñeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. Podatke se može uzeti iz Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od velikih nesre ća i katastrofa Grada Donji Miholjac, te podataka iz izvješ ća žurnih službi i gotovih snaga (policija, vatrogasci, ambulante i domovi zdravlja, i sl.)

Tablica 2 : Prikaz kriterija za život i zdravlje ljudi

Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001-0,004 3 Umjerene 0.0047-0,011 4 Zna čajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036>

*Napomena: Pri odre ñivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno bar jedna osoba

Društvena vrijednost - Gospodarstvo

Dobiva se iz podataka o ukupnoj šteti koju je prouzro čila velika nesre ća ili je realno može prouzro čiti. Vrijednost pogo ñenih – neposredno ugroženih pokretnina i nekretnina odre ñuje se podacima dobivenim od Državnog zavoda za statistiku. Pri odre ñivanju ukupne štete po prijetnji potrebno je koristiti narednu tablicu (odre ñena je Smjernicama Županije). Dobiveni rezultat treba usporediti s prora čunom jedinice lokalne samouprave.

Prilog 4. Smjernica Županije – Podsjetnik za izra čun šteta u gospodarstvu Vrsta štete Pokazatelj 1.1. Šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini 1.2. Šteta na sredstvima za proizvodnju i rad 1. Direktne štete 1.3. Štete na javnim zgradama i ustanovama koje ne spadaju pod druge kategorije 1.4. Trošak sanacije, oporavka, asanacije te srodni troškovi 1.5. Troškovi spašavanja, lije čenja te sli čni troškovi 1.6. Gubitak dobiti 1.7. Gubitak repromaterijala 2.1. Izostanak radnika s posla (potrebno je procijeniti trošak) 2.2. Gubitak poslova i prestanak poslovanja ( potrebno je procijeniti trošak) 2. Indirektne štete 2.3. Gubitak prestiža i renomea (potrebno je procijeniti trošak) 2.4. Nedostatak radne snage (potrebno je procijeniti trošak) 2.5. Pad prihoda 2.6. Pad prora čuna

30

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Dok se za približne jedini čne troškove izgradnje raznih gra ñevina može koristiti:

Prilog XIII iz Kriterija – Približni pojedina čni troškovi izgradnje raznih kategorija gra ñevina (RH) Klasa Opis Cost (E/m 2) Ia Jednostavne poljoprivredne gra ñevine, pomo ćne gra ñevine i sli čno 28,4 Ib Spremišta (rezervoari vode), trgova čka skladišta, štale i sli čno 49,5 IIa Tornjevi, vodotornjevi, ostala spremišta 78,4 IIb Uredi, trgovine, poljoprivredne gra ñevine do visine jednog kata, jednostavna 146,4 industrijska postrojenja i sli čno IIIa Stambene zgrade do četiri kata, lokalne sportske gra ñevine, parkirališta na kat, 175,8 poslovne gra ñevine i sli čno IIIb Stambene i poslovne gra ñevine, složenije poljoprivredne i industrijske gra ñevine, 200,5 gra ñevine javnih institucija, domovi zdravlja, hoteli niže kategorije i sl. IVa Privatne ku će, uredske zgrade, veliki trgova čki centri 226,3 IVb Trgova čki centri i hoteli viših kategorija 250,0 IVc Bolnice, knjižnice i kulturne gra ñevine 300,0 Va Radio i TV postaje, obrazovne institucije, trgova čki centri s dodatnim sadržajima 372,6 Vb Kongresni centri, zra čne luke 451,6 Vc Klini čko-bolni čki centri, hoteli najviših kategorija 513,3 Vd Kazališta, operne i koncertne dvorane 615,3

Tablica 3 : Prikaz kriterija za gospodarstvo

Gospodarstvo Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25

Društvena vrijednost – Društvena stabilnost i politika

Posljedice za društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kriti čnoj infrastrukturi i šteti na gra ñevinama od društvenog zna čaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobit će se srednjom vrijednosti kategorija Kriti čne infrastrukture (KI) i Ustanova/gra ñevina javnog i društvenog zna čaja.

Ukoliko je ukupna materijalna šteta na kriti čnoj infrastrukturi od zna čaja za funkcioniranje društva, odnosno Grada Donjeg Miholjca, prikazuje se u odnosu na prora čun Grada. Gra ñevinama javnog društvenog zna čaja smatraju se sportski objekti, objekti kulturne baštine, sakralni objekti, objekti javnih ustanova i sl. Za navedene kriterije za ocjenu društvene stabilnosti i politike kod ošte ćenja kriti čne infrastrukture mora se, bez obzira na ošte ćenja, uzeti u obzir i poreme ćaj koji će izazvati otkaz funkcije kriti čne infrastrukture u dužem periodu ( dužem od 10 dana). Ovaj kriterij preuzet je iz Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku.

31

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Tablica 4 : Prikaz kriterija za društvenu stabilnost i politiku – štete na infrastrukturi (KI) i štete na gra ñevinama od javnog zna čaja Društvena stabilnost i politika Ošte ćena kriti čna infrastruktura Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Štete/gubici na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25

Tablica 4a : Posljedice na društvenu stabilnost i politiku - ZBIRNO Društvena stabilnost i politika Kategorija Ukupno Kriti čna Štete/gubici na gra ñ. od infrastruktura javnog društvenog zna čaja 1 2 3 4 5

Tablica 5 : Kriteriji za društvenu stabilnost i politiku – prestanak rada kriti čne infrastrukture na rok dulji od 10 dana Društvena stabilnost i politika Kategorija Posljedice Pogo ñen broj gra ñana 1 Neznatne <0,1 2 Malene 0,1 – 0,46 3 Umjerene 0,47 – 1,1 4 Zna čajne 1,12 – 3,5 5 Katastrofalne 3,6 ili više

Prije ozna čavanja treba obrazložiti razloge odabira kriterija u poglavlju Kontekst, gdje će se opisati podru čje koje je pogo ñeno ugrozom i težina posljedica od navedene prijetnje.

Ako nema potrebnih podataka u bazama podataka, razloge odabira kategorije navodi nadležni stru čnjak, uz obrazloženje razloga zašto je odredio konkretnu kategoriju posljedica odnosno vjerojatnosti.

4. Tablice vjerojatnosti/frekvencije

Za sve rizike na podru čju Grada Donji Miholjac koriste se iste vrijednosti vjerojatnosti/frekvencije, prikazane u tablici, koja je jedinstvena na razinu Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

32

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Tablica 6: Kriteriji za odre ñivanje vjerojatnosti doga ñaja Kategorija Vjerojatnost/frekvencija Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija 1 Iznimno mala <1% 1 doga ñaj u 100 godina i rje ñe 2 Mala 1-5% 1 doga ñaj u 20 do 100 godina 3 Umjerena 5-50% 1 doga ñaj u 2-20 godina 4 Velika 51-98% 1 doga ñaj u 1-2 godine 5 Iznimno velika >98% 1 doga ñaj godišnje i češ će

Za vrijednost vjerojatnosti/frekvencije uzimati će se samo oni doga ñaji čije posljedice za kategorije društvenih vrijednosti mogu biti opisani kategorijom 1., konkretno štete u gospodarstvu minimalno moraju iznositi 0,5% prora čuna Grada. Ne će se uzimati u razmatranje vjerojatnost (obradu) svakog potresa ili tu če bez ikakve materijalne štete, ve ć samo vjerojatnost onog doga ñaja/prijetnje koja može uzrokovati štete sukladno propisanim kriterijima za svaku od kategorija društvenih vrijednosti.

5. Scenariji za jednostavne rizike – o scenarijima i izabrani scenariji

U postupku identifikacije identificirati će se svaka pojedina čna prijetnja na podru čju Grada Donjeg Miholjca. Procjena rizika od velikih nesre ća za podru čje Grada temelji se na scenarijima za svaki pojedini jednostavni rizik. Scenarijem je opisana svaka odabrana prijetnja te njen nastanak i posljedice, kako bi se po tom primjeru (scenariju) planirati preventivne mjere, educirati stanovništvo odnosno pripremati eventualni odgovor na veliku nesre ću.

Scenarij je, u kontekstu procjenjivanja rizika, na čin predstavljanja rizika. Scenarije su ve ć izradila, ili će ih izraditi, nadležna tijela koja se u svom svakodnevnom radu bave podru čjem odre ñenih rizika te su stoga istovremeno i najodgovornija i stru čno najkompetentnija tijela/kapaciteti u tom podru čju. Svrha scenarija je prikazati sliku doga ñaja i posljedica kakve mogu uzrokovati sve prirodne i tehni čko- tehnološke prijetnje na podru čju Grada Donjeg Miholjca.

Po uzoru na proces izrade Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, voditelj radne skupine za izradu procjene rizika u Gradu Donjem Miholjcu može proširiti skupinu stru čnjacima na odre ñenom podru čju ili će je Grad izraditi sam. Prilikom odabira suradnika vodit će se ra čuna o zadovoljavanju kriterija stru čnosti kako bi se kvalitetno mogla provesti analiza ranjivosti i posljedica.

Scenarij je opis:

 neželjenih doga ñaja, jednog ili više povezanih doga ñaja/prijetnji, za svaki obra ñivani rizik, koji ima posljedice na život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku  svega što vodi nastajanju, odnosno uzrokuje opisane neželjene doga ñaje, a sastoji se od svih radnji i zbivanja prije velike nesre će i „okida ča“ velike nesre će  okolnosti u kojima neželjeni doga ñaj/prijetnje nastaju te stupnja ranjivosti i otpornosti stanovništva, gra ñevina i drugih sadržaja u prostoru ili društva u razmjerima relevantnim za razmatranje implikacija doga ñaja/prijetnji za život i zdravlje ljudi te okoliš, imovinu, gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku  posljedica neželjenog doga ñaja s detaljnim opisom svake posljedice po svaku kategoriju društvenih vrijednosti.

Scenarij će zadovoljavati sljede će uvjete:

 opisivati jedan ili niz povezanih doga ñaja na podru čju Grada Donji Miholjac  biti vjerojatan, a s najgorim mogu ćim posljedicama, poduprt činjenicama, odnosno opisati neželjene doga ñaje koji se stvarno mogu dogoditi u (bližoj) budu ćnosti

33

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

 biti izra ñen prema sadržaju definiranom Smjernicama i može varirati u ozbiljnosti posljedica i to u rasponu od umjereno ozbiljnog do najgoreg mogu ćeg doga ñaja prema posljedicama  biti strukturiran dosljedno i logi čno  biti uvjerljiv i i dobro razra ñen  biti postavljen u vrijeme i uvjete koji odgovaraju realnoj situaciji, odnosno pretpostavljenim u bližoj budu ćnosti  opisivati mogu će doga ñaje toliko detaljno koliko je potrebno kako bi se na temelju opisa mogle odre ñivati javne politike u cilju smanjivanja rizika (kapaciteti, preventivne mjere, mjere spremnosti na velike nesre će)  uzeti u obzir prirodne aspekte: klimu, stanovništvo, geologiju, hidrologiju, floru i faunu, geomorfologiju, okoliš  uzeti u obzir stanje društva i ekonomije  uzeti u obzir stanje spremnosti kapaciteta sustava civilne zaštite: sustava ranog upozoravanja, operativnih snaga, gra ñevina, te ranjivosti izloženih elemenata koji će biti detaljno razra ñeni u poglavlju o analizi sustava civilne zaštite.

Tabli čni prikaz opisa scenarija

Naziv scenarija: Upisati će se naziv scenarija Grupa rizika: Upisati će se naziv grupe rizika Rizik: Upisati će se naziv rizika Radna skupina: Navesti će se sudionici u izradi procjene rizika i njihove funkcije unutar radne skupine Opis scenarija: Opis scenarija izraditi će se prema prijedlogu iz Priloga Smjernica Županije: - Naziv scenarija, rizik - Prikaz utjecaja na kriti čnu infrastrukturu - Kontekst - Uzrok - Razvoj doga ñaja koji prethodi velikoj nesre ći - Okidač koji je uzrokovao veliku nesre ću - Opis doga ñaja - Posljedice - Život i zdravlje ljudi - Gospodarstvo - Društvena stabilnost i politika - Podaci, izvori i metode izra čuna - Matrice rizika - Karte rizika

34

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Scenarij I. 5. Opis scenarija: Poplave na podru čju Grada Donjeg Miholjca

5.1. Naziv scenarija, rizik

Uslijed obimnih i dugotrajnih padalina u podru čju Grada Donjeg Miholjca, osobito u južnim dijelovima (pl.Papuk i Krndija) dolazi do punjenja postoje ćih manjih vodotoka, te velikog broja kanala II.-IV. reda, pojave buji čnih voda ali i površinskih staja ćih voda. Vodotoci uglavnom pripadaju slivu Karašica-Vu čica (r.Drave) a evakuacija voda iz njih je usporena. Uslijed toga dolazi do brojnih plavljenja ku ća, podruma i oku ćnica, obradivih polja i infrastrukture.

Tabli čni opis scenarija Naziv scenarija: Poplava brojnih manjih podru čja uz kanale i potoke; Poplava uzrokovana obilnim oborinama u kratkom vremenu; Prolomi zaštitnih vodnih objekata Grupa rizika: Poplava Rizik: Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela Radna skupina: Radna skupina Grada Donji Miholjac odre ñena Odlukom gradona čelnika Opis scenarija: 1. Scenarij manjih poplava uz vodotoke i kanale 2. Scenarij najgoreg slu čaja kod proloma nasipa vodotoka Karašice i Drave

Uvod Poplave su prirodni fenomeni čije se pojave ne mogu izbje ći, ali se poduzimanjem razli čitih preventivnih gra ñevinskih i ne gra ñevinskih mjera rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. One su me ñu opasnijim elementarnim nepogodama i na mnogim mjestima mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranje kulturnih dobara i ekološke štete. Obrana od poplava u Republici Hrvatskoj regulirana je kroz zakonsku regulativu prvenstveno kroz Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva te druge zakonske i podzakonske akte. Na teritoriju Republike Hrvatske za operativne aktivnosti preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava, kroz izgradnju vodnih gra ñevina za obranu od poplava, održavanje postoje ćeg sustava obrane od poplava te organizaciju operativne obrane od poplava na terenu, nadležne su Hrvatske vode zajedno s resornim ministarstvom, odnosno Upravom vodnoga gospodarstva . Navedene institucije, nadležne za vodno gospodarstvo, u suradnji s drugim državnim institucijama, a uz koordinaciju Državne uprave za zaštitu i spašavanje, izradile su dokument Procjena rizika od poplava izazvanih izlijevanjem kopnenih vodenih tijela u okviru Procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj. U dokumentu je procjena rizika od poplava obra ñena u skladu s utvr ñenom metodologijom za procjenjivanje rizika od katastrofa i Smjernicama za izradu procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj, raspoloživim bilježenim podacima od po četka 20. stolje ća i izra ñenom planskom dokumentacijom vezanom za upravljanje rizicima od poplava prema zakonodavnom okviru Republike Hrvatske. Operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna provedba mjera obrane od poplava utvr ñeno je Državnim planom obrane od poplava –donosi ga Vlada RH, Glavnim provedbenim planom obrane od poplava – donose ga Hrvatske vode. Svi tehni čki i ostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava utvr ñuju se Glavnim provedbenim planom obrane od 35

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac poplava i Provedbenim planovima obrane od poplava branjenih podru čja. Svi ovi planovi javno su dostupni na internetskim stranicama Hrvatskih voda. Državni plan obrane od poplava ure ñuje: teritorijalne jedinice za obranu od poplava, stupnjeve obrane od poplava, mjere obrane od poplava (uklju čivo i preventivne mjere), nositelje obrane od poplava, upravljanje obranom od poplava (s obvezama i pravima rukovoditelja obrane od poplava), sadržaj provedbenih planova obrane od poplava sustav za obavješ ćivanje i upozoravanje i sustav veza, mjere za obranu od leda na vodotocima.

Sukladno podjeli Hrvatskih voda, podru čje Grada Donji Miholjac nalazi se u SEKTORU B – Dunav i Donja Drava, te obuhva ća: • Branjeno podru čje 17, Mali sliv Karašica-Vu čica , Težišno dionica B.17.6. • Branjeno podru čje 34 , Rijeke Drava i Dunav , Težišno dionice B.34.13. i B.34.14

Sukladno tome Hrvatske vode izradile su detaljni Provedbeni plan obrane od poplava za Branjeno podru čje 17 i 34 te Karte opasnosti od poplava i Karte rizika od poplava, što je osnova za izradu ove procjene rizika od poplava za podru čje Grada Donjeg Miholjca.

Izvodno iz Glavnog provedbenog plana obrane od poplava, Hrvatske vode, velja ča 2014.godine PRIVITAK 1. Plana PREGLED TERITORIJALNIH JEDINICA ZA IZRAVNU PROVEDBU MJERA OBRANE OD POPLAVA (BRANJENIH PODRU ČJA, DIONICA) PO SEKTORIMA I PRIPADAJU ĆIH ZAŠTITNIH VODNIH GRA ðEVINA NA KOJIMA SE PROVODE MJERE OBRANE OD POPLAVA, ODNOSNO MJERE OBRANE OD LEDA NA VODOTOCIMA I VODOSTAJI PRI KOJIMA NA POJEDINOJ DIONICI PO ČINJE PRIPREMNO STANJE, REDOVNA ODNOSNO IZVANREDNA OBRANA OD POPLAVA I IZVANREDNO STANJE NA VODAMA I. REDA Sektor B Dunav u donja Drava

36

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

U svrhu procjene rizika od velikih nesre ća uzrokovanih poplavama, kao mogu ći scenariji u ovom dokumentu, obra ñuju se za dvije vrste doga ñaja:

A) Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj – Poplave uz vodotoke i kanale sliva Karašica-Vu čica u podru čju naselja Grada B) Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama – Poplava uslijed proloma nasipa na vodotocima Karašice i Drave, odnosno poplave najve ćeg mogu ćeg intenziteta u podru čju Grada Donji Miholjac.

5.2. Prikaz utjecaja na kriti čnu infrastrukturu

Može se smatrati da poplave imaju negativan utjecaj na sve navedene grupe kriti čne infrastrukture (tabli čni prikaz).

Utjecaj Sektor

energetika (proizvodnja, uklju čivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport) komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroni čke komunikacije, prijenos podataka, audio i audiovizualni prijenos i dr.) X promet ( cestovni, željezni čki, zra čni, pomorski i promet na unutarnjim vodama) X zdravstvo ( zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) 37

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

X vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne gra ñevine i komunalne vode) X hrana ( proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe) X financije ( bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i pla ćanja) proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari ( kemijskih, bioloških, radioloških, nuklearnih i dr.) X javne službe ( osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomo ć i dr.) nacionalni spomenici i vrijednosti

5.3. Kontekst

Stanovništvo, društvo, administracija i upravljanje Operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna provedba mjera obrane od poplava utvr ñeno je Državnim planom obrane od poplava – donosi ga Vlada RH i Glavnim provedbenim planom obrane od poplava – donose ga Hrvatske vode. Svi tehni čki i ostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava utvr ñuju se Glavnim provedbenim planom obrane od poplava i provedbenim planovima obrane od poplava branjenih podru čja . Svi ovi planovi javno su dostupni na internetskim stranicama Hrvatskih voda. Državni plan obrane od poplava ure ñuje : teritorijalne jedinice za obranu od poplava, stupnjeve obrane od poplava, mjere obrane od poplava (uklju čivo i preventivne mjere), nositelje obrane od poplava, upravljanje obranom od poplava (s obvezama i pravima rukovoditelja obrane od poplava), sadržaj provedbenih planova obrane od poplava sustav za obavješ ćivanje i upozoravanje i sustav veza, mjere za obranu od leda na vodotocima.

Glavni provedbeni plan obrane od poplava sadrži pregled teritorijalnih jedinica za izravnu provedbu mjera obrane od poplava (uklju čuju ći broj i oznaku dionica i druge potrebne podatke) po branjenim podru čjima sektora i pripadaju ćih zaštitnih vodnih gra ñevina na kojima se provode mjere obrane od poplava, odnosno mjere obrane od leda na vodotocima, vodostaje pri kojima na pojedinoj dionici po činje pripremno stanje, redovna odnosno izvanredna obrana od poplava i izvanredno stanje, kriterije obrane od leda na vodotocima, raspored rukovoditelja obrane od poplava i njihovih zamjenika iz Hrvatskih voda, te pravnih osoba i njihovih rukovoditelja i zamjenika registriranih za provo ñenje obrane od poplava,odnosno obranu od leda na vodotocima, kao i raspored rukovoditelja obrane od poplava iz pravnih osoba koje upravljaju branama i akumulacijama, obveze Državnog hidrometeorološkog zavoda u prikupljanju i dostavljanju podataka, prognoza i upozorenja o hidrometeorološkim pojavama od zna čenja za obranu od poplava, upute za izradu izvještaja o provedenim mjerama obrane od poplava i kartografski prikaz granica branjenih podru čja.

Obrana od poplava provodi se na teritorijalnim jedinicama za obranu od poplava - vodnim podru čjima, sektorima, branjenim podru čjima i dionicama. Republika Hrvatska je na taj na čin podijeljena na 2 vodna podru čja, 6 sektora i 34 branjena podru čja. Granice vodnih podru čja, sektora i branjenih podru čja odre ñene su Zakonom o vodama , dok se broj i oznaka pojedine dionice utvr ñuje Glavnim provedbenim planom obrane od poplava. Dionice su najniže teritorijalne jedinice unutar branjenih podru čja, na kojima se kod pojave opasnosti od poplava prate stanja i izravno provodi obrana od poplava na zaštitnim vodnim gra ñevinama.

Obrana od poplava može biti preventivna, redovna i izvanredna .

Preventivnu obranu od poplava čine radovi redovnog održavanja voda i zaštitnih vodnih gra ñevina u cilju smanjenja rizika od pojave poplava. Redovnu i izvanrednu obranu od poplava čine mjere koje se poduzimaju neposredno pred pojavu opasnosti od plavljenja, tijekom trajanja opasnosti i neposredno nakon prestanka te opasnosti, sa ciljem smanjenja mogu ćih šteta od poplava.

38

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Neposredne mjere redovne i izvanredne obrane od poplava su:  izrada prognoza veli čine i vremena nailaska vodnog vala  učestali pregledi stanja ispravnosti regulacijskih i zaštitnih vodnih gra ñevina i gra ñevina za osnovnu melioracijsku odvodnju od vremena proglašenja pripremnog stanja obrane od poplava do njenog opoziva  provedba potrebnih mjera i radnji na regulacijskim i zaštitnim vodnim gra ñevinama, te gra ñevinama osnovne, a po potrebi i detaljne melioracijske odvodnje koje mogu poslužiti prihvatu i evakuaciji velikih voda  otklanjanje uzroka koji ometaju protok voda koritom vodotoka  stavljanje u funkciju izgra ñenih objekata za rastere ćenje velikih voda (oteretnih kanala, retencija, akumulacija s retencijskim prostorom za prihvat velikih voda, ustava, preljeva, odvodnih tunela i sli čno). Za u činkovitu obranu od poplava neophodna je suradnja svih nadležnih tijela u sustavu civilne zaštite, uklju čuju ći i jedinice lokalne i podru čne(regionalne) samouprave, te Državnu upravu za zaštitu i spašavanje koja je nositelj temeljnih ovlasti na području zaštite od katastrofa i velikih nesre ća, uklju čuju ći i one uslijed poplava.

Bitni članci Zakona o vodama (NN153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)

Hrvatske vode upravljaju obranom od poplava. Nositelji obrane od poplava uskla ñuje svoje aktivnosti s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, Ravnateljstvom policije, Hrvatskom vojskom, nadležnim medicinskim službama, i drugim hitnim službama te pravnim osobama koje sukladno posebnim propisima upravljaju prometnicama. Provedbu preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava, Hrvatske vode ustupaju ponuditelju na branjenom podru čju primjenom propisa o javnoj nabavi. Okvirni sporazum o nabavi sklapa se za razdoblje od 4 godine. Ta pravna osoba obvezna je u svako doba: 1. biti nazo čna na branjenom podru čju ljudstvom i materijalnim sredstvima (strojevi, vozila, alati i druga oprema), na temelju čega mu je izdano certifikacijsko rješenje, i 2. održavati vlastito ustrojstvo, stanje osposobljenosti i pokretljivosti ljudstva, kao i stanje materijalnih sredstava, uklju čivo i potrebnu zalihu gra ñevnoga i drugoga materijala, tako da bude sposobno pravodobno pristupiti provedbi mjera utvr ñenih Državnim planom obrane od poplava.

Pravna osoba obvezna je u svako doba, na prvi poziv Hrvatskih voda, bezuvjetno i bez prava na prigovor: 1. odazvati se ljudstvom i s materijalnim sredstvima, na temelju kojeg mu je izdano certifikacijsko rješenje, a po potrebi i s drugim sredstvima, ako su mu potrebna na branjenom podru čju i rasporediti se na to čke obrane od poplave (odaziv u pripremno stanje), i 2. sudjelovati ljudstvom i s materijalnim sredstvima u redovitoj i izvanrednoj obrani od poplava, sukladno planovima na branjenom podru čju (sudjelovanje u redovitoj i izvanrednoj obrani od poplava). Članak 118. Pravne osobe i gra ñani dužni su radom i materijalnim sredstvima (strojevi, vozila, alati i druga oprema, gra ñevni i drugi materijal) sudjelovati u obrani od poplava ako nastupi opasnost u takvom opsegu da se obrana ne može osigurati materijalnim sredstvima i ljudstvom pravnih osoba iz članka 115. stavka 6. ovoga Zakona. U obrani od poplava dužne su u prvom redu sudjelovati pravne osobe i gra ñani s podru čja ugroženih poplavom. Ako njihovo sudjelovanje nije dovoljno za otklanjanje neposredne opasnosti i posljedica od poplava nadležni rukovoditelj obrane od poplava zatražit će od tijela iz stavka 3. ovoga članka da u obrani sudjeluju i pravne osobe i gra ñani s drugih podru čja. Naredbe o obvezi sudjelovanja pojedinih pravnih osoba i gra ñana iz stavka 1. i 2. ovoga članka u obrani od poplava donose župani. Pravnim osobama i gra ñanima iz stavka 1. i 2. ovoga članka pripada naknada stvarnih troškova materijalnih sredstava i ljudstva za razdoblje sudjelovanja u obrani od poplava, koju ispla ćuju 39

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Hrvatske vode u visini troškova koji se ispla ćuju pravnim osobama iz članka 116. stavka 1. ovoga Zakona.

Grad Donji Miholjac Sukladno popisu iz 2011.godine ima 9.491 stanovnika, raspore ñenih u 7 naselja, i ima površinu od 154 km2, s prosje čnom gusto ćom stanovanja od 61 st/km 2. Dobro je prometno povezan i ima razvijeno gospodarstvo.

Izvodno iz Provedbenog plana obrane od poplava za BP 17 i 34 - bitne dionice za Grad

TOPOGRAFSKE I GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE BRANJENOG PODRU ČJA 17 Slivno podru čje vodotoka Karašice i Vu čice nalazi se u Slavonskoj podravini, a prostire se od vododjelnice Papuka i Krndije na jugu, do rijeke Drave na sjeveru, te od Petrijevaca na istoku do Slatine i Vo ćina na zapadu. Podru čje sliva se nalazi u Panonskoj zavali koja je formirana tektonskim ulegnu ćem u tercijaru, formiranjem hidrografske mreže u pleistocenu kao i čitava Panonska nizina. Panonska zavala sastoji se od aluvijalnih i divijalnih ravnica, od osamljenih gora i rubnog dijela. Aluvijalne ravnice gra ñene su od recentnih aluvijalnih naslaga, ispod kojih se nalazi niz kvartarnih i tercijalnih naslaga. Diluvijalne ravnice razlikuju se svojim višim položajem i vertikalnom razvedenoš ću. Planine Papuk i Krndija zatvaraju sa sjevera Požešku kotlinu. Ove planine izra ñene su pretežno od starijih stijena (kristali čni skriljci, eruptivi, mezozejske naslage). Obje planine su gusto obrasle šumom. Najviši vrh Papuka je istoimen apsolutne visine 953 m, a Krndije Kapovac 792 m. Nizinsko podru čje sliva proteže se uz Dravu sa prosje čnom širinom od cca 25 km, a u visinskom smislu sa kotama na dijelu Osje čko-baranjske županije od 85-125 mnm a u dijelu Viroviti čko-podravske županije sa kotama od 99-125 mnm. Najniže kote su uz uš će Vu čice i Dravu, i kod uš ća kanala Profesor Bella u rijeku Dravu, a najviše na pribrežju. Povoljna okolnost je ta da i najviši vodostaji Drave ne nadmašuju kote terena nizinskog podru čja, osim manjih površina uz rijeku Dravu, koje su zašti ćene od poplava obrambenim nasipima. Iz toga proizlazi da ovo podru čje nije direktno ugroženo od velikih voda rijeke Drave te obranu od poplava treba usmjeriti na unutarnje vode sliva, tj. na utjecaj pribrdskog i brdskog dijela sliva. Op ćenito se može re ći, da idu ći od uš ća Drave prema zapadu nadovezuju se najprije sme ña tla, zatim lesivirana i hidromorfna. Op ćenito govore ći može se uzeti, da su tla u podru čju Karašice-Vu čice pretežito ilovasta i glinasta. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE BRANJENOG PODRU ČJA Klima ovog dijela Slavonije je panonska i prema istoku sve izrazitije kontinentalna, sa karakteristikama oštrih zima (-26°C) i toplih ljeta (max +40C). Srednja godišnja temperatura iznosi +11 C, a vlažnost zraka je 75-85%. Vjetrovi su uglavnom sjeverozapadni u ukupnom godišnjem trajanju od 19%, zapadni su malo rje ñi i to 15% vremena, dok tišina traje oko 12% vremena. Oborine nisu jednoliko raspore ñene po podru čju i mijenjaju se od istoka prema zapadu, od 650 do 985 mm, kod Vo ćina. Prosjek za ovo podru čje iznosi oko 825 mm godišnje. Godišnje oborine (prosjek iz 40-godišnjih opažanja) i nadmorske visine za nekoliko mjesta u podru čju Karašice- Vu čice:

Prema godišnjim dobima raspored oborina je sljede ći: - U prolje će 31,7% - U ljeto 24,2% - U jesen 25,6% - U zimskom periodu 18,5% Mjese čni maksimumi javljaju se u lipnju i listopadu, a minimumi u velja či i studenom. Najve ća u čestalost oborina je u lipnju mjesecu, što je povoljno za smanjenje koeficijenta, čime se smanjuje dotok u glavne recipijente, me ñutim nepovoljan je obzirom na potrebnu brzu evakuaciju vode sa orani čnih površina.

40

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

HIDROGRAFSKE I HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE BRANJENOG PODRU ČJA 17 Prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama branjeno podru čje 17 pripada slivovima rijeka Drave i Dunava. Smješteno je na prostoru Osje čko-baranjske i Viroviti čko-podravske županije. Izme ñu sjevernih obronaka planina Papuka i Krndije na jugu i rijeke Drave na sjeveru proteže se prostrana ravnica, kojom protje ču potoci Karašica i Vu čica sa pritocima. Prema hidrografskim karakteristikama glavni recipijenti su prirodni vodotoci Karašice i Vu čice, koji prikupljaju vodu s obronaka brdskog dijela ovog slivnog podru čja i odvode ju uz znatno smanjeni pad u rijeku Dravu, te odušni kanali Karašica-Drava izme ñu Donjeg Miholjca i Viljeva i Gatski kanal. Tako je nizinski kraj s intenzivnom ratarskom proizvodnjom, ugrožen od suvišnih voda, koje se javljaju uglavnom u prolje će i jesen. Hidrografska mreža vodotoka se može podijeliti u dva osnovna toka prema glavnim recipijentima, a to su tok Vu čice koji sa svojim pritocima ( Pištanac, Zdena čka rijeka, Marjanac, Iskrica, Bukvik, Pribiševa čka Rijeka, Našička Rijeka, Breznica i Dubovik ) sakuplja vodu sa Krndije i drugi sliv Karašice koji sakuplja vodu iz Papuka i nizinskog dijela podru čja ( pritoke: Vojlovica, Vo ćinska, Pištana čka rijeka, Seginac, Krajna). Za formiranje vodnog vala u nizinskom dijelu glavnih recipijenata vrlo bitnu ulogu ima dotok iz brdskog dijela sliva, koji ima vrlo velike padove (i do 20%). Kako nizinski dio ima padove oko 0.4%, a na otjecanje utje če ponekad i visoki vodostaj rijeke Drave, može se zaklju čiti da je dotok vode iz brdskog dijela vrlo brz dok je sniženje vodnog vala u nizini vrlo sporo. U pogledu sposobnosti akumuliranja i provo ñenja podzemne vode, nizinsko podru čje je dosta bogato podzemnom vodom, a naro čito se to ispoljava u težim glinovitim tlima koja pokrivaju cca 70% podru čja. Vodni bilans u ovakvim podru čjima je uvjetovan promjenama u vertikalnom smislu, jer je procje ñivanje u lateralnom smislu daleko manje. Iz razloga slabih procjednih karakteristika tla javljaju se česta prevlaženja tla, tako da i slabije oborine stvaraju višak vode u tlu. Rijeka Karašica Problemi oko izlijevanja prisutni su uz pritoke jer isti odvode vode iz depresija koje su ugrožene kod ve ćih oborina i nailaska poplavnih voda. Radi sprje čavanja izlijevanja velikih voda rijeke Karašice na pritocima su izgra ñene ustave ili automatski čepovi. To su ujedno i kriti čna mjesta u obrambenom sustavu. Rijeka Karašica jedan je od dva glavna recipijenta na slivnom području, a regulirana je u razdoblju od 1901.-1907. godine, dok su zadnji radovi na produbljenju i proširenju korita izvršeni u razdoblju 1957.-1964. godine.

Dionica B.17.6. Dionicu B.17.6. predstavlja Spojni kanal Karašica – Drava, od uš ća u rijeku Dravu do naselja Kapelna, od km 0+000 do 6+450 i rijeka Karašica od uš ća u rijeku Vu čicu do spoja Donje Branjinske i Donje Vo ćinske, od km 0+000 do 64+754 km, ukupne dužine 71,20 km.

MJERODAVNI ELEMENTI ZA PROGLAŠENJE MJERA OBRANE OD POPLAVE NA DIONICI B.17.6. a)SPOJNI KANAL KARAŠICA-DRAVA Pripremno stanje, koje prethodi proglašenju mjera redovne obrane od poplava, proglašava i ukida za ovu dionicu rukovoditelj obrane od poplava branjenog podru čja, ovisno o tendenciji porasta ili opadanja vodostaja, pri vodostaju na vodomjeru Moslavina +320 cm. Po četak i prestanak mjera redovne obrane od poplava, ovisno o tendenciji porasta ili opadanja vodostaja, za ovu dionicu proglašava rješenjem rukovoditelj obrane od poplava branjenog podru čja pri vodostaju na vodomjeru Moslavina +420 cm. Po četak i prestanak mjera izvanredne obrane od poplava, ovisno o tendenciji porasta ili opadanja vodostaja, za ovu dionicu proglašava rješenjem rukovoditelj obrane od poplava sektora pri vodostaju na vodostaju na vodomjeru Moslavina +520 cm. Rukovoditelj obrane od poplava sektora može ove mjere proglasiti i pri vodostaju nižem od Moslavina +520 cm. Izvanredno stanje na zaštitnim vodnim gra ñevinama proglašava i ukida rukovoditelj obrane od sektora, a u hitnim slu čajevima rukovoditelj obrane od poplava branjenog podru čja, ovisno o tendenciji porasta ili opadanja vodostaja, pri vodostaju na vodomjeru Moslavina +560 cm, odnosno i pri vodostaju nižem od Moslavina +560. Izvanredno stanje na poplavom ugroženim podru čjima proglašava župan Osje čko-baranjske županije.

MJERODAVNI ELEMENTI ZA PROGLAŠENJE MJERA OBRANE OD POPLAVE NA DIONICI B.17.6. b)RIJEKA KARAŠICA Pripremno stanje, koje prethodi proglašenju mjera redovne obrane od poplava, proglašava i ukida za ovu dionicu rukovoditelj obrane od poplava branjenog podru čja, ovisno o tendenciji porasta ili opadanja vodostaja, pri vodostaju na vodomjeru Kapelna +300 cm. 41

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Po četak i prestanak mjera redovne obrane od poplava, ovisno o tendenciji porasta ili opadanja vodostaja, za ovu dionicu proglašava rješenjem rukovoditelj obrane od poplava branjenog podru čja pri vodostaju na vodomjeru Kapelna +400 cm. Po četak i prestanak mjera izvanredne obrane od poplava, ovisno o tendenciji porasta ili opadanja vodostaja, za ovu dionicu proglašava rješenjem rukovoditelj obrane od poplava sektora pri vodostaju na vodostaju na vodomjeru Kapelna +450 cm. Rukovoditelj obrane od poplava sektora može ove mjere proglasiti i pri vodostaju nižem od Kapelna +450 cm. Izvanredno stanje na zaštitnim vodnim gra ñevinama proglašava i ukida rukovoditelj obrane od sektora, a u hitnim slu čajevima rukovoditelj obrane od poplava branjenog podru čja, ovisno o tendenciji porasta ili opadanja vodostaja, pri vodostaju na vodomjeru Kapelna +500 cm, odnosno i pri vodostaju nižem od Kapelna +500. Izvanredno stanje na poplavom ugroženim podru čjima proglašava župan Osje čko-baranjske županije.

PREGLED KRITI ČNIH MJESTA NA DIONICI B.17.6. – SPOJNI KANAL KARAŠICA-DRAVA

Potencijalna poplavna podru čja u slu čaju popuštanja ustava uklju čuje orani čne površine u rudini Kraj čine, te poljoprivredne površine oko naselja Ivanovo, Blanje i Cret Viljeva čki.

PREGLED KRITI ČNIH MJESTA NA DIONICI B.17.6. – RIJEKA KARAŠICA

Potencijalno poplavna podru čja u slu čaju propuštanja ustava uklju čuje orani čne površine u rudini Kabalna te poljoprivredne površine oko naselja Ivanovo, Blanje, Cret Viljeva čki, Kr čenik Moslava čki te Kapelna.

42

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Dionica B.34.13.: r. Drava, d.o.; uš će r. Vu čice – Sveti ðura ñ; rkm 29+300 - 73+350; duljina 44,050 km Nasip Beliš će-Nard ; rkm 52+200 – 43+400 km 0+000 – 5+905; duljina 5,905 km Na ovu dionicu r. Drave naslanjaju se naselja Nard, Valpovo i Šag na podru čju Grada Valpova, naselja Beliš će, Bistrinci i Gat na podru čju Grada Beliš ća, naselje Črnkovci u Op ćini Marijanci i naselja Podgajci Podravski i Sveti ðura ñ na podru čju Grada Donjeg Miholjca. Nasip Beliš će-Nard ukupne je duljine 5,905 km (rkm 52+200 – 43+400) i brani podru čje od približno 570 ha poljoprivrednih površina te naselje Beliš će na podru čju Grada Beliš ća i naselja Nard, Valpovo i Šag na podru čju Grada Valpova, kao i prometnice Valpovo-Šag i Valpovo-Nard. Po četak trase uklapa se u visoki teren isto čno od Beliš ća, a završava kod sela Nard. Nasip je izgra ñen 1845. godine nakon čega je u više navrata rekonstruiran. Prva rekonstrukcija provedena je 1953. godine, dok je druga rekonstrukcija provedena u razdoblju od 1966.- 1968. godine uz nadvišenje krune za približno 50 cm. Prilikom katastrofalne poplave 1972. godine u km 3+505 došlo je do prodora nasipa i brzog punjenja vodom branjenog podru čja. Kako je porastom vodostaja u branjenom podru čju, okruženom visokim terenom, prijetila opasnost od potapanja sela Nard te Šaga i Valpova, istog dana (23.07.1972.) kada je došlo do prodora, miniran je nasip na nešto nizvodnijoj lokaciji, na stacionaži nasipa 5+105 poradi ispuštanja poplavnih voda u Dravu. Nakon povla čenja vode, oba otvora u nasipu su sanirana, prilikom čega je izvršena mala devijacija trase nasipa na mjestu prodora (km 3+505) budu ći da je na tom mjestu nasip tangirao tok Drave. Devijacija je izvedena jer se Drava prilikom proboja nasipa uvukla u branjeno podru čje u duljini od cca 50 m s dubinama 6-10 m. Kote nivelete nasipa nadvisuju veliku vodu 100 godišnjeg povratnog razdoblja za 0,85 metara, a uzdužni pad nasipa približan je padu vodnog lica na toj lokaciji od 0,02 %. Karakteristike popre čnog profila nasipa su slijede će: • širina krune nasipa 5,0 m • pokos na vodnoj strani 1:2 • pokos na branjenoj strani 1:3 • nadvišenje krune 0,85 m iznad 100 god. v.v. • kota krune nasipa 90,50 - 89,50 m n.J.m. • zaštitni pojas na vodnoj strani 10 m • zaštitni pojas na branjenoj str. 20 m Nasip je izveden homogeno od čisto zemljanog materijala. Potencijalno kriti čno mjesto nasipa nalazi se još uvijek na stacionaži 3+505, na mjestu prodora iz 1972. godine. Iako je 1984. godine prokapanjem novog korita r. Drave (prokop „Valpova čke plaže”) direktan udar vode preusmjeren od ove lokacije nasipa i bivše desne obale rijeke, a uz nasip je ostalo staro, ve ć gotovo potpuno zamuljeno korito, ipak starim koritom teku srednje velike i velike vode koje mogu imati negativan utjecaj na ovaj dio nasipa. Zbog toga ovom potencijalno kriti čnom mjestu i dalje treba posve ćivati punu pozornost prigodom obrana od poplava na ovom nasipu. Drugo potencijalno kriti čno mjesto (samo pri vodostaju višem od Beliš će ≈+500) na stacionaži 5+855 predstavlja čeli čna cijev Ø 300 mm koja je ugra ñena približno 160 cm ispod krune nasipa. U slijede ćoj tablici vidljivi su mjerodavni kriteriji za provo ñenje stadija obrane od poplava, kao i podaci o nasipu i hidrotehni čkim i ostalim objektima lociranim na ovoj dionici obrane od poplava:

43

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Na temelju odredbi članka XXII (P.S.), XXIII (R.O.), XXIV (I.O.) i XXV (I.S.) Državnog plana obrane od poplava (N.N. br. 84. od 07.07.2010.) i Glavnog provedbenog plana obrane od poplava (Hrvatske vode, velja ča 2014.): Pripremno stanje obrane od poplava za nasip Beliš će-Nard uspostavlja se i prekida, ovisno o tendenciji porasta ili opadanja vodostaja, pri vodostaju na vodomjeru Beliš će od +400 cm. Pripremno stanje obrane od leda na dionici B.34.13. uspostavlja se i prekida, ovisno o tendenciji pove ćanja ili smanjenja koli čine plove ćeg leda, pri pojavi plove ćeg leda na 25% vodne površine rijeke Drave. Redovna obrana od poplava za nasip Beliš će-Nard uspostavlja se i prekida, ovisno o tendenciji porasta ili opadanja vodostaja, pri vodostaju na vodomjeru Beliš će od +450 cm. Redovna obrana od leda na dionici B.34.13. uspostavlja se i prekida, pri pojavi, odnosno prestanku pojave ledostaja na rijeci Dravi. Izvanredna obrana od poplava za nasip Beliš će-Nard uspostavlja se i prekida, ovisno o tendenciji porasta ili opadanja vodostaja, pri vodostaju na vodomjeru Beliš će od +580 cm. Izvanredna obrana od leda na dionici B.34.13. uspostavlja se i prekida, pri formiranju, odnosno razgradnji ledenog čepa (barijere) u koritu rijeke Drave. Izvanredno stanje na zaštitnim vodnim gra ñevinama za nasip Beliš će-Nard uspostavlja se i prekida, ovisno o tendenciji porasta ili opadanja vodostaja, pri vodostaju na vodomjeru Beliš će od +620 cm, odnosno pri nižem vodostaju, ako neposredno prijeti proboj, rušenje ili prelijevanje nasipa ili je do proboja, rušenja ili prelijevanja nasipa ve ć došlo. Izvanredno stanje na poplavom ugroženom podru čju zašti ćenom ovim nasipom proglašava župan osje čko- baranjski, nakon uspostave izvanrednog stanja na nasipu Beliš će-Nard, na prijedlog rukovoditelja obrane od poplava Sektora B.

Dionica B.34.14.: r. Drava, d.o.; Sveti ðura ñ – Dravica (granica OBŽ i VPŽ); rkm 73+350 - 104+000; duljina 30,650 km Nasip Donji Miholjac-ðura ñ; rkm 78+000 – 73+350 km 0+000 – 4+880; duljina 4,880 km Na prvu poddionicu ove dionice d.o. r. Drave, koja se proteže od rkm 73+350 (Sveti ðura ñ) do rkm 77+920 (cestovni most Donji Miholjac-Drávaszabolcs s graničnim prijelazom u Ma ñarsku), naslanja se podru čje Grada Donjeg Miholjca. Nasip Donji Miholjac-Sveti ðurañ nalazi se na desnoj obali rijeke Drave na potezu od rkm 78+000 do 73+350. Duljina ovog nasipa je 4,880 km, a brani podru čje od približno 910 ha obradivih površina izme ñu cesta Donji Miholjac-grani čni prijelaz i Donji Miholjac-Sveti ðura ñ te naselja Donji Miholjac i Sveti ðura ñ na podru čju Grada Donjeg Miholjca. Na branjenoj strani nasipa nalaze se table miholja čkog ribnjaka. Na nasipu je izvršena modernizacija krune tucani čkom cestom u širini od 3 m. S ribnja čke strane izvršena je stabilizacija pokosa nasipa u duljini od 2,100 km. Za stabilizaciju pokosa nasipa korišten je geotekstil (LIO plastica tip 300), optere ćen slojem od 20 cm tucanika s gornjom kotom osiguranja 50 cm iznad maksimalne kote punjena ribnjaka. Potencijalna kriti čna mjesta na ovom nasipu su pet cijevnih betonskih propusta sa zapornicama, smještenih uz nožicu nasipa s branjene strane u odnosu na r. Dravu, a u stvari su u tablama ribnjaka. Betonski propusti velikog promjera, Ø 100 cm nalaze se na slijede ćim stacionažama nasipa: 1+146; 2+362; 2+604; 4+743 i 4+765. U vrijeme prije 20 i više godina, dok je egzistirao Ribnjak Donji Miholjac u sklopu bivšega IPK Osijek, ribnja čke table su uvijek bile pune vodom, a ribnjak u funkciji. Zbog toga se može i re ći da je ovaj nasip gotovo cijele godine bio pod obranom od poplava pa su troškovi održavanja sporazumno financirani od strane vodnogospodarskog pravnog prednika Hrvatskih voda ali i Ribnjaka Donji Miholjac. Zbog krize ribnja čarstva u RH isti ribnjak je nekoliko puta mijenjao vlasnike koji nisu bili u mogu ćnosti redovno održavati hidrotehni čke objekte za ispust vode iz tabli pa pri provedbi obrane od poplava njih pozorno kontrolirati. U jako lošem stanju je objekt u km 2+362, gdje je zbog vjerojatne devastacije cijevi došlo do propadanja pojasa krune nasipa u duljini 1 m preko cijele širine kruna nasipa. Za predmetni objekt (ispust iz TO-16 ribnjaka Donji Miholjac) postoji projektna dokumentacija i stru čna izvješ ća o gradnji gra ñevine i problematici koja se pojavljivala tijekom korištenja grañevine. Iz navedene projektne dokumentacije vidljivo je da se problem procje ñivanja i ošte ćenja nasipa prati od 1994. godine kada je prvi puta izvršen uvid i utvr ñeno stanje nasipa zbog pojave procje ñivanja i nastalih pukotina u cijevnom propustu. Iz razloga nedostatka sredstava i nemogu ćnosti sufinanciranja predložene sanacije od strane Ribnja čarstva Donji Miholjac radovi na sanaciji nisu izvršeni, a stanje nasipa se vremenom pogoršavalo. Zbog potrebe osiguranja znatnih sredstava bit će nužno u okviru redovnog održavanja dravskih nasipa osigurati posebnu poziciju te s Ribnjakom Donji Miholjac dogovoriti na čin i mogu ćnosti sufinanciranja.

44

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

U slu čaju nailaska velikog vodnog vala r. Drave ovdje će biti nužna hitna intervencija zaštite vodnog pokosa radi sprječavanja daljnje erozije i mogu ćeg probijanja nasipa. Kako ribnja čke table okružuje teren viših kota i u slu čaju prodora nasipa ne postoji opasnost od nastajanja znatnih šteta jer bi u tom slu čaju došlo do punjenja table TO-16 ribnjaka. Šteta bi se u tom slu čaju o čitovala ukoliko bi tabla ribnjaka bila nasa ñena uzgojnom konzumnom ribom, kao i u trošku sanacije nasipa na mjestu prodora. Karakteristike popre čnog profila nasipa su slijede će: • širina krune nasipa 4,0 m (cijelom duljinom tucanička cesta) • pokos na vodnoj strani 1:3 • pokos na branjenoj strani 1:2 • nadvišenje krune 0,72 m iznad aps. max 1972. god. • kota krune nasipa 94,24 - 93,52 m n.J.m. • zaštitni pojas na vodnoj strani 10 m • zaštitni pojas na branjenoj str. nema, branjena nožica u ribnja čkim tablama U slijede ćoj tablici vidljivi su mjerodavni kriteriji za provo ñenje stadija obrane od poplava, kao i podaci o nasipu i hidrotehni čkim i ostalim objektima lociranim na ovoj dionici obrane od poplava:

Na temelju odredbi članka XXII (P.S.), XXIII (R.O.), XXIV (I.O.) i XXV (I.S.) Državnog plana obrane od poplava (N.N. br. 84. od 07.07.2010.) i Glavnog provedbenog plana obrane od poplava (Hrvatske vode, velja ča 2014.): Pripremno stanje obrane od poplava za Donji Miholjac-Sveti ðura ñ uspostavlja se i prekida, ovisno o tendenciji porasta ili opadanja vodostaja, pri vodostaju na vodomjeru Donji Miholjac od +300 cm. Pripremno stanje obrane od leda na dionici B.34.14. uspostavlja se i prekida, ovisno o tendenciji pove ćanja ili smanjenja koli čine plovećeg leda, pri pojavi plove ćeg leda na 25% vodne površine rijeke Drave. Provedbeni plan obrane od poplava branjenog podru čja 34 Me ñudržavne rijeke Drava i Dunav na malim slivovima Baranja, Vuka, Karašica-Vu čica i Županijski kanal Redovna obrana od poplava za nasip Donji Miholjac-Sveti ðura ñ uspostavlja se i prekida, ovisno o tendenciji porasta ili opadanja vodostaja, pri vodostaju na vodomjeru Donji Miholjac od +400 cm. Redovna obrana od leda na dionici B.34.14. uspostavlja se i prekida, pri pojavi, odnosno prestanku pojave ledostaja na rijeci Dravi. Izvanredna obrana od poplava za nasip Donji Miholjac-Sveti ðura ñ uspostavlja se i prekida, ovisno o tendenciji porasta ili opadanja vodostaja, pri vodostaju na vodomjeru Donji Miholjac od +480 cm. Izvanredna obrana od leda na dionici B.34.14. uspostavlja se i prekida, pri formiranju, odnosno razgradnji ledenog čepa (barijere) u koritu rijeke Drave. Izvanredno stanje na zaštitnim vodnim gra ñevinama za nasip Donji Miholjac-Sveti ðura ñ uspostavlja se i prekida, ovisno o tendenciji porasta ili opadanja vodostaja, pri vodostaju na vodomjeru Donji Miholjac od +500 cm, odnosno pri nižem vodostaju, ako neposredno prijeti proboj, rušenje ili prelijevanje nasipa ili je do proboja, rušenja ili prelijevanja nasipa ve ć došlo. Izvanredno stanje na poplavom ugroženom podru čju zašti ćenom ovim nasipom proglašava župan osje čko- baranjski, nakon uspostave izvanrednog stanja na nasipu Donji Miholjac-Sveti ðura ñ, na prijedlog rukovoditelja obrane od poplava Sektora B.

45

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

5.4. Uzrok 5.4.1. Razvoj doga ñaja koji prethodi velikoj nesre ći

Učinkovite preventivne mjere treba planirati cjelovito i sveobuhvatno pridržavaju ći se pet temeljnih na čela: 1. Voda je dio cjeline – Voda je dio prirodnog ekološkog ciklusa i njeni se utjecaji moraju uzimati u obzir u svim strateškim i planskim dokumentima vezanim uz korištenje prostora. 2. Zadržavati vodu na slivovima – Vodu treba zadržavati na slivovima i uzduž vodotoka tehni čkim i ne tehni čkim sredstvima što je god dulje mogu će, ali na taj na čin da se ne ugrožava stanovništvo i imovina, te da se ne ograni čava gospodarski razvitak. 3. Dopustiti širenje vodotocima – Vodotocima se treba dopustiti širenje kako bi se usporilo otjecanje, ali na taj na čin da se ne ugrožava stanovništvo i imovina, te da se ne ograni čava gospodarski razvitak. 4. Biti svjestan opasnosti – Ljudi trebaju postati svjesni da usprkos svim provedenim zaštitnim mjerama odre ñeni rizici od poplavljivanja na branjenim podru čjima i nadalje postoje. 5. Integralna i uskla ñena akcija – Integralna i uskla ñena akcija svih relevantnih čimbenika na čitavom slivu nužan je preduvjet za uspješnu i održivu zaštitu od poplava

Uzrok poplava koje se u podru čju Grada dešavaju (1972.katastrofalne poplave) su obimne oborine u dužem periodu, neizra ñene planirane retencije južnom podru čju (pobr ñe ) pa se buji čne vode brzo evakuiraju u podru čje Grada, a zbog niskog položaja sporo evakuiraju dalje u slivu, nedovoljno održavanje vodnih gra ñevina-osobito brojnih kanala i dr. Vode I. reda na podru čju Grada Donjeg Miholjca su:  Rijeka Drava – dužine 22,4 km  Rijeka Karašica – dužine oko 13,0 km Ostale vodne površine koje mogu biti izvor ugrožavanja na podru čju Grada Donjeg Miholjca su:  Ribnjak Donji Miholjac – površine 975 ha

5.4.2. Okida č koji je uzrokovao veliku nesre ću

Za doga ñaj s manjim posljedicama koji se može desiti, ograni čene poplave uz kanale i potoke, pojava staja ćih voda i sl. okida č mogu biti dugotrajne i obilne padaline, u sinergiji sa naglim otapanjem snijega i sl. U slu čaju pak proloma nasipa okida č za rušenja nasipa mogu biti: • dotok ekstremno velikih koli čina vode / malo vjerojatno • potres ja čine 9 o MCS i više / nije procijenjen kao mogu ć u ovom dijelu RH ali se može desiti/ • velika tehni čka ili gra ñevinska neispravnost na objektu /iznimno malo mogu će/ • teroristi čki napad /malo vjerojatno/

5.5. Opis doga ñaja

Sukladno prethodnim opisima doga ñanja poplava u podru čju Grada Donji Miholjac možemo u osnovi razlikovati dva tipa doga ñanja:

1. Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj (NND), koji ima vjerojatno ću povremenog dešavanja, a to je plavljenje i pojava staja ćih oborinskih voda uz kanale i potoke i na nižim točkama tla, u dužini od nekoliko dana. Doga ñaji ovog tipa imaju tek pojedina obilježja velikih nesre ća prije svega zbog velikim materijalnih šteta koje uzrokuju.

2. Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama (DNP), svakako bi bila poplava uzrokovana velikim ošte ćenjem zemljanih nasipa vodotoka I.reda, uz pojavu poplavnog vodnog vala. Vodni val i poplavni potencijal u najgorem slu čaju (worst case) imao bi sva obilježja velike nesreće u podru čju, sa zna čajnim brojem žrtava, ogromnim materijalnim i drugim štetama.

46

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj

Činjeni čna baza za procjenu Baza za procjenu sastojala se od prikupljenih (raspoloživih) informacija o zabilježenim poplavnim doga ñajima. Baza (posebno Detaljni plan obrane od poplava za dionicu B.17.6. Branjenog podru čja 17 i Dionice B.34. 13. i 14. Branjenog podru čja 34) sadrži karte vodnog podru čja s granicama rije čnih slivova, podslivova i priobalnih podru čja, s prikazom topografije i korištenja zemljišta. Zatim, sadrži prikaz poplava do kojih je došlo u prošlosti i koje su imale zna čajne štetne u činke na zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost i za koje je vjerojatnost sli čnih budu ćih doga ñaja i dalje relevantna. Isto tako, sadrži prikaz zna čajnih poplava u prošlosti, kada se mogu predvidjeti zna čajne štetne posljedice sli čnih budu ćih doga ñaja te procjenu mogu ćih štetnih posljedica budu ćih poplava za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost.

Kvalifikacija i kvantifikacija posljedica (procjena, donja granica, gornja granica) Temeljem Detaljnog plana obrane od poplava za Branjeno podru čje 17 i 34 za podru čje procjene (Grad Donji Miholjac) a prikazano u Uvodu Scenarija, Hrvatske vode izradile su interaktivne Karte opasnosti od poplava te Karte rizika od poplave, koje donosimo u razli čitim ina čicama fokusiranim na podru čje procjene, te su od zna čaja za vrednovanje elemenata-sadržaja procjene. Slike-interaktivne karte su u prilogu ovog scenarija!

Karte opasnosti od poplava i Karte rizika od poplava /Hrvatske vode/ Na temelju odredbi iz članaka 110., 111. i 112. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) kojima je u hrvatsko zakonodavstvo transponirana Direktiva 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vije ća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, Hrvatske vode za svako vodno podru čje, a po potrebi i za njegove dijelove izra ñuju prethodnu procjenu rizika od poplava, karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava i u kona čnici Plan upravljanja rizicima od poplava kao sastavni dio Plana upravljanja vodnim podru čjima. Prethodna procjena rizika od poplava obuhva ća: 1. Karte (zemljovide) vodnog podru čja u odgovaraju ćem mjerilu, s unesenim granicama vodnih podru čja, podslivova i po potrebi priobalnih podru čja s prikazom topografije i korištenja zemljišta; 2. Opis poplava iz prošlosti koje su imale znatnije štetne u činke na zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarske djelatnosti i vjerojatnost pojave sli čnih doga ñaja u budu ćnosti, koji bi mogli dovesti do sli čnih štetnih posljedica; 3. Procjenu potencijalnih štetnih posljedica budu ćih poplava za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarske djelatnosti, uzimaju ći u obzir, što je više mogu će, topografske, op ćenite hidrološke i geomorfološke zna čajke i položaj vodotoka, uklju čuju ći poplavna podru čja i, uklju čuju ći poplavna podru čja kao prirodna retencijska podru čja, u činkovitost postoje ćih gra ñevina za obranu od poplava, položaj naseljenih podru čja, položaj industrijskih zona, planove dugoro čnog razvoja, te utjecaje klimatskih promjena na pojavu poplava. Karte opasnosti od poplava (zemljovidi) sadrže prikaz mogu ćnosti razvoja odre ñenih poplavnih scenarija. Karte rizika od poplava sadrže prikaz mogu ćih štetnih posljedica razvoja scenarija prikazanih na kartama opasnosti od poplava. Plan upravljanja rizicima od poplava sadrži: 1. Ciljeve za upravljanje rizicima od poplava, 2. Mjere za ostvarenje tih ciljeva, uklju čuju ći preventivne mjere, zaštitu, pripravnost, prognozu poplava i sustave za obavještavanje i upozoravanje. Plan upravljanja rizicima od poplava sastavni je dio Plana upravljanja vodnim podru čjima. Za provedbu Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vije ća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava u Hrvatskoj, Europska unija je dala stru čnu potporu hrvatskim stru čnjacima odobrivši IPA 2010 Twinning projekt “Izrada karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava” vrijedan 1,1 milijun eura, kojeg su hrvatski stru čnjaci realizirali u suradnji sa stru čnjacima iz Kraljevine Nizozemske, Republike Francuske i Republike Austrije. Osnovna svrha tog projekta koji je zapo čeo krajem sije čnja 2013. godine i koji je uspješno završen sredinom travnja 2014. godine bila je edukacija stru čnog tima u Hrvatskim vodama koji će biti osposobljen za pripremu tehni čkih dokumenata za provedbu Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava u Hrvatskoj.

Život i zdravlje ljudi

Podaci o broju ugroženih stanovnika dobiveni su na osnovi prikupljenih podataka s terena. Sre ćom, podaci pokazuju da nije bilo stradalih stanovnika a posljedice potencijalne ugroze procjenjuju se obzirom na broj stanovnika na prostoru zahva ćenom rizikom od poplava kao male i bez posebnog zna čaja. Osim direktne ugroženosti tijekom poplave poljoprivrednog tla i šteta, ne će biti zna čajnijih sekundarnih posljedica i šteta. 47

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Tablica 1: Posljedica za život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001-0,004 3 Umjerene 0.0047-0,011 4 Zna čajne 0,012-0,035 X 5 Katastrofalne 0,036>

Gospodarstvo Tijekom takvih plavljenja na sjeveru Grada aktiviralo bi se Povjerenstvo za utvr ñivanje šteta. Procijenjene bi štete bile u visinama do 5 ( četvrtina do polovina prora čuna Grada), a obuhva ćale bi neposredne troškove (vre će, pijesak, angažiranje DVD-a, poplave polja i ku ća, i sl.).

Tablica 2: Posljedice za gospodarstvo Gospodarstvo Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 X 5 Katastrofalne >25

Društvena stabilnost i politika Tablica 3: Prikaz kriterija za društvenu stabilnost i politiku – štete na infrastrukturi (KI) i štete na gra ñevinama od javnog zna čaja Društvena stabilnost i politika Ošte ćena kriti čna infrastruktura Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 X 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Štete/gubici na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25

Tablica 3a: Posljedice na društvenu stabilnost i politiku - ZBIRNO Društvena stabilnost i politika Kategorija Ukupno Kriti čna Štete/gubici na gra ñ. od infrastruktura javnog društvenog zna čaja 1 X 2 X 3 X 4 5

48

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

VJEROJATNOST DOGA ðAJA

Kvalifikacija i kvantifikacija vjerojatnosti (procjena, najve ća i najmanja)

Ograni čena plavljenja kanala, ili uz vodotoke na podru čju Grada Donji Miholjac zna čajna su po obimu i pojavnosti dešavanja, i sa zna čajnim posljedicama.

Tablica 4: Vjerojatnost(frekvencija) dešavanja poplava u podru čju Grada Donji Miholjac Kategorija Posljedice Vjerojatnost/frekvencija Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija ODABRANO 1 Neznatne Iznimno mala <1% 1 doga ñaj u 100 godina i rje ñe 2 Malene Mala 1-5% 1 doga ñaj u 20 do 100 godina 3 Umjerene Umjerena 5-50% 1 doga ñaj u 2-20 godina X 4 Zna čajne Velika 51-98% 1 doga ñaj u 1-2 godine 5 Katastrofalne Iznimno velika >98% 1 doga ñaj godišnje i češ će

Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama

Referentne su velike poplave u podru čju Grada, kao npr.1972. godine.

Život i zdravlje ljudi

Osim direktne ugroženosti tijekom poplave, uo čeno je da poplava izaziva i dugoro čno pogoršanje životnog standarda na poplavljenom podru čju (život u znatno lošijim uvjetima, stres, gubitak uspomena, pogoršanje životnog standarda, život u neadekvatnim uvjetima, prekid naobrazbe i sli čno).

Tablica 5: Posljedica za život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001-0,004 3 Umjerene 0.0047-0,011 4 Zna čajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036> X

Gospodarstvo

Obzirom na brojnost objekata stanovanja, oku ćnica, gospodarskih objekata, kriti čne infrastrukture i druge vrijednosti, štete kod ovih – najve ćih poplava bile bi katastrofalne, osobito u odnosu na prora čun Grada Donji Miholjac.

Tablica 6: Posljedice za gospodarstvo Gospodarstvo Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25 X

49

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Društvena stabilnost i politika

Ošte ćena kriti čna infrastruktura Županijske i lokalne ceste, elektroenergetska i dalekovodna mreža i TS, komunikacije fiksne i mobilne, objekti prehrane i skladišta hrane, … Opasnosti za stanovništvo: poplavljivanje objekata, opasnost od utapanja ljudi i životinja. Opskrba vodom i odvodnja: poreme ćaj u funkcioniranju, izlijevanje otpadnih voda, potapanje podruma, zaga ñenja izvora vode. Proizvodnja i distribucija elektri čne energije : Duži prekidi u napajanju el. energijom dijelova Grada

Tablica 7: Prikaz kriterija za društvenu stabilnost i politiku – štete na infrastrukturi (KI) i štete na gra ñevinama od javnog zna čaja Društvena stabilnost i politika Ošte ćena kriti čna infrastruktura Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25 X Štete/gubici na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25 X

Tablica 7a: Posljedice na društvenu stabilnost i politiku - ZBIRNO Društvena stabilnost i politika Kategorija Ukupno Kriti čna Štete/gubici na gra ñ. od infrastruktura javnog društvenog zna čaja 1 2 3 4 5 X X X

Tablica 8 : Posljedice na Društvenu stabilnost i politiku – prestanak rada kriti čne infrastrukture na rok dulji od 10 dana Društvena stabilnost i politika Kategorija Posljedice Pogo ñen broj gra ñana ODABRANO 1 Neznatne <5 2 Malene 50-150 3 Umjerene 150-500 4 Zna čajne 500-2500 5 Katastrofalne >2500 X

50

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Tablica 9: Vjerojatnost(frekvencija) dešavanja poplava prolom nasipa s najve ćim posljedicama u podru čju Grada Kategorija Vjerojatnost/frekvencija Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija ODABRANO 1 Iznimno mala <1% 1 doga ñaj u 100 godina i rje ñe 2 Mala 1-5% 1 doga ñaj u 20 do 100 godina X 3 Umjerena 5-50% 1 doga ñaj u 2-20 godina 4 Velika 51-98% 1 doga ñaj u 1-2 godine 5 Iznimno velika >98% 1 doga ñaj godišnje i češ će

5.5.2. Podaci, izvori i metode izra čuna

Činjeni čna baza za procjenu Baza za procjenu sastojala se od prikupljenih (raspoloživih) informacija o zabilježenim poplavnim doga ñajima. Baza sadrži karte vodnog podru čja s granicama rije čnih slivova, podslivova i priobalnih podru čja, s prikazom topografije i korištenja zemljišta. Zatim, sadrži prikaz poplava do kojih je došlo u prošlosti ( posebno referentne 1972. godine) i koje su imale zna čajne štetne u činke na zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost i za koje je vjerojatnost sli čnih budu ćih doga ñaja i dalje relevantna. Isto tako, sadrži prikaz zna čajnih poplava u prošlosti, kada se mogu predvidjeti zna čajne štetne posljedice sli čnih budu ćih doga ñaja te procjenu mogu ćih štetnih posljedica budu ćih poplava za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost. Radna grupa je u cijelosti prou čila Provedbeni plan obrane od poplave Hrvatskih voda za Branjena podru čja 17 i 34.

Kvalifikacija i kvantifikacija posljedica (procjena, donja granica, gornja granica)

Zabilježene poplave proteklih desetlje ća svrstane su u kategoriju zna čajnijih poplava koje su se dogodile u prošlosti, na temelju kojih se mogu predvidjeti zna čajne štetne posljedice sli čnih budu ćih doga ñaja. Procjena mogu ćih štetnih posljedica budu ćih poplava provedena je na na čelu ujedna čenog i uravnoteženog pristupa ocjeni ugroženosti i rizika od poplava na cjelokupnom podru čju Republike Hrvatske. U prilogu ovog scenarija date su i slike sa interaktivnih karata Hrvatskih voda, za podru čja u Gradu ugrožena poplavama-sa dubinama poplavnih voda, te karta rizika od poplave u podru čju.

Tablica 10: Nepouzdanost rezultata procjene rizika Ne postoji dovoljna koli čina statisti čkih podataka, iskustva stru čnjaka i ostalih podataka te pouzdana metodologija procjene posljedica – zbog čega se o čekuju zna čajne greške Vrlo visoka nepouzdanost 4 Visoka nepouzdanost 3 Niska nepouzdanost 2 X Vrlo niska nepouzdanost 1 Postoji dovoljna koli čina statisti čkih podataka, iskustva stru čnjaka i pouzdana metodologija procjene - zbog čega je pojavljivanje grešaka vrlo malo vjerojatno

51

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

5.6. Matrice rizika

RIZIK: POPLAVE Rizik se može prihvatiti, izuzev u iznimnim situacijama Rizik se može prihvatiti ukoliko je smanjenje neprakti čno ili troškovi uvelike premašuju dobit Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi premašuju dobit Dodatne mjere nisu potrebne, osim uobi čajenih

NAZIV SCENARIJA: Poplave na podru čju Grada Donji Miholjac Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj Poplave vodotoka i kanala Život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Društvena stabilnost i politika

Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama Prolom nasipa, velike nesre će Život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Društvena stabilnost i politika

Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj, ukupno Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama, ukupno

52

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

5.7. Karte rizika a) Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj

b) Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama

53

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Slika A: Karta opasnosti od poplava (Hrvatske vode) po vjerojatnosti pojavljivanja poplavnih voda – sve vjerojatnosti u podru čju Grada Donji Miholjac -uže i šire podru čje Grada

54

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

55

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Slika B : Karta rizika od poplava u podru čju Grada Donji Miholjac (Hrvatske vode) – za srednju vjerojatnost pojavljivanja

56

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Slika C: Pregledne karte Hrvatskih voda , Branjeno podru čje 17 i 34

57

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

58

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Scenarij II.

5. Opis scenarija: Potres na podru čju Grada Donji Miholjac

5.1. Naziv scenarija, rizik

Potres je elementarna nepogoda uzrokovana prirodnim doga ñajem koji je vjerojatno najve ći uzrok stradavanja ljudi i uništenja materijalnih dobara. Potresi su uzrok katastrofa koje karakterizira brz nastavak, a doga ñaju se u čestalo i bez prethodnog upozorenja.

Tabli čni opis scenarija Naziv scenarija: Podrhtavanje tla u Gradu Donji Miholjac uzrokovano potresom na razini povratnog razdoblja, uskla ñeno s propisima za projektiranje potresne otpornosti Grupa rizika: Potres Rizik: Potres Radna skupina: Radna skupina Grada Donji Miholjac odre ñena Odlukom gradona čelnika Opis scenarija: Opisan u tablici i nastavku; Težišno doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama

Uvod Potres se naj češ će o čituje kao podrhtavanje tla zbog naglog osloba ñanja energije u Zemljinoj kori. Uzroci osloba ñanja energije mogu biti razli čiti, ali s obzirom na važnosti u pogledu utjecaja na ljudsku okolinu, posebice graditeljsku baštinu, u kontekstu potresnog inženjerstva se u pravilu razmatraju potresi povezani s teorijom tektonskih plo ča, odnosno potresi koji nastaju zbog tektonskih promjena. Stoga se potres može opisati kao endogeni proces prouzro čen tektonskim pokretima u Zemljinoj unutrašnjosti uz naglo osloba ñanje energije koja se u obliku seizmi čkih valova širi prema površini Zemlje. Pojava potresa pripada skupini prirodnih rizika koji se ne mogu predvidjeti, a s odre ñenom se vjerojatnoš ću mogu dogoditi u bilo kojem trenutku. Osim s podrhtavanjem tla seizmi čki rizik može biti povezan i s drugim doga ñajima koji nisu obuhva ćeni ovim razmatranjima, poput likvefakcije i pojave klizišta ili tsunamija. Budu ći da potrese nije mogu će sprije čiti, provo ñenje mjera za ublažavanje posljedica potresa i pripremljenost društvene zajednice u slu čaju njegove pojave od iznimne su važnosti. Na žalost brojni primjeri razornih potresa u Europi i svijetu posljednjih ponavljano potvr ñuju činjenicu da unato č nezaustavljivom tehnološkom napretku i zna čajnim iskoracima u gra ñevinsko-tehni čkoj regulativi ova prirodna pojava u trenutku može dovesti do uništenja dijelova ili cijelih naselja, pa i u Gradu Donjem Miholjcu. Posljedice pojave jakog potresa mogu obuhvatiti ošte ćenja ili rušenje svih vrsta postoje ćih gra ñevina, me ñu kojima posebnu pozornost treba usmjeriti na stambene zgrade, vrijednu kulturno-spomeni čku baštinu, objekte od posebne važnosti (primjerice školu i njezinu sportsku dvoranu, objekte okupljanja ve ćeg broja osoba, hala firmi i sl.) te kriti čne to čke prometne i komunalne infrastrukture. Stoga se mogu ća pojava potresa mora povezati sa zna čajnom izravnom i neizravnom štetom na imovini, uz opasnost od ozbiljnih ozljeda i mogu ćeg gubitka ljudskih života. Posljedi čno, potres u naseljenom podru čju, može izazvati potpuni poreme ćaj gospodarskih i društvenih odnosa u Gradu. Važno je naglasiti da su zbog prirodnih katastrofa u odnosu na direktne gubitke u postocima BDP-a najviše pogo ñene regije sa srednjim dohotkom, u usporedbi sa regijama s niskim i visokim dohotkom Hrvatska je prema gospodarskim kriterijima klasificirana kao zemlja s višim srednjim dohotkom, što je odgovaraju će i za podru čje Grada Donji Miholjac ( prema DZS u podru čju Županije BDP je na 79% državnog BDP-a).

59

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Obzirom da Republika Hrvatska pripada mediteransko-transazijskom pojasu visoke seizmi čke aktivnosti, prema Europskoj karti seizmi čkog hazarda jedna je od seizmi čki ugroženijih država u Europi, a gotovo cijelo podru čje Hrvatske je izrazito podložno pojavi potresa. Potresima je najviše izloženo priobalno podru čje, posebice južna Dalmacija, te sjeverozapadna Hrvatska. Slika 1. prikazuje epicentre svih potresa u Hrvatskoj od 373. godine pr. Kr. do 2011. godine, a Slika 2. uz odgovaraju će godine me ñu njima isti če potrese s najve ćim magnitudama.

Slike 1 i 2: Epicentri potresa u Hrvatskoj od 373.g.pr.Kr do 2011.d; Epicentri najve ćih potresa u Hrvatskoj

Posljednji razaraju ći potres pogodio je Ston-Slano 1996. godine, a jedan od ja čih potresa zabilježenih u Hrvatskoj dogodio se 1880. godine na zagreba čkom podru čju. U vrijeme pak izrade ove procjene učestali su potresi u kontaktnom nam podru čju srednje Italije u više mjeseci. Suvremene karte seizmi čkog hazarda su izra ñene u novije vrijeme temeljem statisti čkih analiza raspoloživih povijesnih podataka i složenim seizmi čkim prora čunima za teritorij Republike Hrvatske, a objavljene su 2012. godine (http://seizkarta.gfz.hr) te uvrštene u hrvatski Nacionalni dodatak važe ćih Europskih propisa za projektiranje potresne otpornosti konstrukcija (Eurocode 8). Prilikom projektiranja prema suvremenim propisima za veliku ve ćinu konstrukcija mjerodavno horizontalno djelovanje je upravo optere ćenje inercijalnim silama zbog potresa odnosno ono predstavlja klju čni element kod definiranja rasporeda i veli čine nosivih elemenata.

Slike 3 : Ilustracija djelovanja potresa

60

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Procjena seizmi čkog rizika Seizmi čki rizik se može definirati kao kombinacija posljedica doga ñaja (seizmi čkog hazarda) i odgovaraju će vjerojatnosti njegove pojave. Seizmi čki gubici odnose se na mogu će ili vjerojatne gubitke zbog posljedica potresa, uklju čuju ći posljedice za ljudske živote te društvene i ekonomske prilike. Ocjena seizmi čkog rizika u pravilu polazi od o čekivanog ošte ćenja postoje ćeg fonda gra ñevina temeljem kojeg se prora čunavaju mogu će opasnosti za ljudsko zdravlje i život te odgovaraju ći financijski gubici zbog nastale štete. Zato je osim hazarda potrebno obuhvatiti izloženost gra ñevina i stanovništva te pridružiti odgovaraju ću razinu ranjivosti pojedinim tipovima gra ñevina. Uspostavljanje modela o čekivanih seizmi čkih gubitaka za pojedino naselje, regiju ili državu stoga obuhva ća obradu podataka o seizmi čkoj aktivnosti, uvjetima tla, atenuacijskim relacijama, izloženosti fonda gra ñevina i infrastrukture te karakteristikama ranjivosti izloženih objekata. Osnovni zadatak takvog modela je omogu ćiti prora čun seizmi čkog hazarda u pojedinim to čkama promatranog podru čja i kombinirati dobivene vrijednosti sa svojstvima ranjivosti izloženih objekata na na čin da se može predvidjeti odgovaraju ća raspodjela ošte ćenja. Zatim se temeljem dobivenih ošte ćenja mogu proračunati o čekivani financijski gubici te posljedice za zdravlje i život ljudi. Stoga se seizmi čki rizik može kvantitativno izraziti u obliku konvolucije četiri individualna faktora: seizmi čkog hazarda, izloženosti, ranjivosti i specifi čnog troška.

Seizmi čki hazard odnosi se na u činke (primjerice podrhtavanje tla) koje potres može prouzro čiti na promatranoj lokaciji, dok izloženost obuhva ća razmjere ljudske aktivnosti (primjerice prisutnost gra ñevina) u podru čjima seizmi čkog hazarda. Ranjivost predstavlja podložnost izloženih elemenata učincima potresa, a specifi čni trošak može se odnositi na relativne financijske gubitke zbog ošte ćenja u odnosu na vrijednost gra ñevine, izražene omjerom troškova potrebnih popravaka i troškova zamjene objekta, ili pak na socijalne gubitke u smislu postotka stanovništva izloženog ozljedama i životnoj opasnosti.

Slike 4: Faktori seizmi čkog rizika: a/seizmi čki hazard b/izloženost c/ranjivost d/specifi čni trošak

Do danas izra ñene baze podataka i modeli trebali bi se kontinuirano razvijati, temeljem razmjene iskustava i suradnje korisnika. Za podru čje Republike Hrvatske trenutno nisu dostupni dovoljni pouzdani ulazni podaci u obliku opsežnih baza podataka o karakteristi čnim tipovima gra ñevina, njihovoj rasprostranjenosti i o čekivanoj ranjivosti, potrebni za sustavnu procjenu seizmi čkog rizika temeljenu na suvremenim postupcima. Me ñutim, u posljednje vrijeme u činjeni su prvi koraci; primjerice, Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba kroz nekoliko faza koordinira izradu studije povezane s posljedicama potresa, dok u suradnji s Akademijom tehni čkih znanosti Hrvatske priprema projektni prijedlog koji se odnosi na potresni rizik grada Zagreba, a izme ñu ostalog predvi ña zna čajan doprinos sustavnoj izradi baze podataka o karakteristikama fonda postoje ćih gra ñevina. Tako ñer, temeljem aktivnosti povezanih s energetskom obnovom i certificiranjem zgrada, koje su trenutno u tijeku, o čekuje se postupno proširenje raspoloživih baza podataka o svojstvima gra ñevina. U nedostatku sustavnih rezultata pregleda stanja gra ñevina i detaljnih analiza rizika za podru čje interesa (Grad Donji Miholjac), na čelna ocjena razine seizmi čke otpornosti može se dati za pojedine tipske gra ñevine temeljem inženjerske prosudbe iskusnih stru čnjaka ili uz pomo ć numeri čkih prora čuna. U tom slu čaju je za uspostavljanje nelinearnih numeri čkih modela i postizanje pouzdanih rezultata tako ñer potrebna iscrpna dokumentacija o promatranim objektima, uklju čuju ći rezultate eksperimentalnih istražnih radova.

61

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Zaklju čno, s obzirom na generalna ograni čenja raspoloživih ulaznih parametara (za cijelu Hrvatsku te i za Grad Donji Miholjac), o čekivani gubici za odabrane scenarije se temelje na na čelnim procjenama stru čnjaka u skladu s dostupnim podacima čime se pokušalo nadomjestiti prethodno opisane postupke.

Kratki opis scenarija Obzirom na zna čaj Grada Donjeg Miholjca za društvenu, gospodarsku i politi čku stabilnost Osje čko- baranjske županije, uvažavaju ći gusto ću naseljenosti i izgra ñenosti svih njegovih naselja, uz istovremeno umjerenu razinu seizmi čkog hazarda, za procjenu seizmi čkog rizika odabran je scenarij koji opisuje neželjene doga ñaje na podru čju Grada.

Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj (NND , slabiji potres) na podru čju Grada bio bi prema zadanim kriterijima procjene posljedica, o čekivani intenzitet odabranih doga ñaja uskla ñen s razinom seizmi čkog hazarda koja odgovara povratnom razdoblju prihva ćenom u važe ćim propisima za projektiranje potresne otpornosti (Eurocode 8), odnosno 95 godina!

Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama ( DNP , ja či potres) je pak ja či potres u podru čju Grada Donjeg Miholjca u razdoblju od 475 godina!

Prikaz posljedica Procjena mogu ćih gubitaka zbog potresa u seizmi čki aktivnim podru čjima je od iznimne važnosti za provedbu strategije ublažavanja rizika i planiranje hitnih intervencija u slu čaju katastrofalnog doga ñaja, pa je zbog toga od naro čitog interesa za državne vlasti, ali jednako tako i za inženjere u praksi i društvenu zajednicu. Ocjena stanja i o čekivanog ponašanja gra ñevina temelji se na odre ñivanju rasprostranjenosti ošte ćenja koja se prema razmjeru nepovoljnog utjecaja na nosivost konstruktivnog sustava gra ñevine svrstavaju u pojedine stupnjeve. U literaturi poznate su razli čite podjele ošte ćenja temeljem kojih se zgrade naj češ će svrstavaju u tri do šest kategorija, dok infrastrukturni i strateški objekti u pravilu zahtijevaju individualan pristup prilago ñen potrebama, ovisno o pojedinom slu čaju, posebice s obzirom na posljedice u slu čaju ošte ćenja. Klasi čna podjela ošte ćenja zgrada koja se naj češ će navodi i često upotrebljava kao osnova za sli čne kategorizacije temelji se na Europskoj makroseizmi čkoj ljestvici EMS-98, s kategorijama ošte ćenja od I do V, pomo ću koje se uobi čajeno odre ñuje i intenzitet potresnog djelovanja. U pravilu se ošte ćenjem stupnja I smatra neznatno do blago ošte ćenje koje ne će zna čajno utjecati na otpornost konstrukcije i ne ugrožava sigurnost korisnika zbog pada mogu ćih ne konstrukcijskih elemenata. Ošte ćenje stupnja II do III zna čajno mijenja nosivost konstrukcije , ali ne uzrokuje približavanje djelomi čnom otkazivanju glavnih konstruktivnih elemenata. Tako ñer je mogu će otpadanje pojedinih dijelova nekonstruktivnih elemenata. Ošte ćenje stupnja IV do V izrazito utje če na otpornost nosivog sustava i uzrokuje stanje u kojem je konstrukcija blizu djelomi čnog ili potpunog sloma glavnih konstruktivnih elemenata. Razmjer ošte ćenja može biti takav da do ñe do potpunog rušenja gra ñevine. U najnovije vrijeme prepoznata je potreba da se ocjena ošte ćenja zbog djelovanja potresa dodatno ujedna či na globalnoj razini, te se ulažu zna čajni napori u razvoj Me ñunarodne makroseizmi čke ljestvice IMC-14 koja bi omogu ćila još širu primjenu postoje ćih pretpostavki sustava EMS-98. Za zidane gra ñevine obi čno je svojstvena velika raznolikost pojedinih tipova konstrukcija, s obzirom na primjenu raznovrsnih materijala, na čina gradnje te horizontalnih i vertikalnih konstruktivnih elemenata. Posebnu pozornost treba obratiti na stanje zidova, vrstu me ñukatne konstrukcije, lukove i svodove, na svojstva krovišta, te na nekonstruktivne elemente koji mogu predstavljati opasnost. Kod AB konstrukcija prvenstveno treba promatrati zidove, stupove i grede, stubišta i stropne plo če, te krovište. Dodatnu pozornost treba posvetiti opasnostima koje prijete u slu čaju ošte ćenja ispunskog zida.

Tablica 1 i 2 ( u nastavku) daju shematski pregled stupnjeva ošte ćenja i naju čestalijih odgovaraju ćih stanja konstruktivnih i nekonstruktivnih elemenata, prema EMS-98 klasifikaciji, za zidane i AB konstrukcije. 62

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Tablica 1: Stupnjevi ošte ćenja za zidane gra ñevine prema EMS-98 klasifikaciji

Tablica 2: Stupnjevi ošte ćenja za AB gra ñevine prema EMS-98 klasifikaciji

63

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

S obzirom na potrese s najve ćim posljedicama, u Hrvatskoj su zabilježena dva potresa stupnja X. prema ljestvici Mercalli-Cancani-Sieberg (MCS), 361. godine na otoku otok Pagu, kada je grad Cissa propao u more te 1667. godine u Dubrovniku, kada je poginulo 3.000 ljudi, te 21 potres stupnja IX, od kojih se posljednji dogodio 1996. godine na Stonu, a najpoznatiji 1880. godine u Zagrebu. Važno je istaknuti da su u Hrvatskoj podru čja najja če seizmi čke aktivnosti ujedno i podru čja najve će naseljenosti odnosno posebne gospodarske i/ili društvene važnosti (npr. podru čje Zagreba, Rijeke, Splita i Dubrovnika); više od 30% površine, odnosno oko 60% stanovništva je izloženo ja čim potresima s o čekivanim zna čajnim posljedicama. Takva izloženost važnih regionalnih središta ukazuje na mogu će katastrofalne posljedice, posebice u slu čaju grada Zagreba (veliki postotak ošte ćenosti stambenih gra ñevina, industrijske i komunalne infrastrukture, problemi u komunikaciji i državnoj administraciji, neproto čne prometnice, veliki broj povrije ñenih i mrtvih, nedovoljni kapaciteti za zbrinjavanje ozlije ñenih i evakuiranih itd.) te sekundarne katastrofalne opasnosti i posljedice.

Grad Donji Miholjac pak se nalazi u zoni manje seizmi čke ugroženosti u odnosu na navedene zone- centre najja če seizmi čke aktivnosti u Hrvatskoj.

Prikaz vjerojatnosti

S obzirom da su intenziteti potresa za odabrani scenarij uskla ñeni s razinom seizmi čkog hazarda koja je prihva ćena u važe ćim propisima za projektiranje potresne otpornosti (Eurocode 8), vjerojatnost doga ñaja odre ñena je odgovaraju ćim povratnim razdobljima: 1. za najvjerojatniji neželjeni doga ñaj (NND, slabiji potres) a. poredbeno povratno razdoblje: 95 godina b. vjerojatnost premašaja: 10% u 10 godina

2. za doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama (DNP, najja či o čekivani potres u Gradu) a. poredbeno povratno razdoblje: 475 godina b. vjerojatnost premašaja: 10% u 50 godina

Stoga se svakom doga ñaju može pridružiti propisana karta potresnih područja (slike 5 i 6) koja prikazuje potresom prouzro čena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (agR) površine temeljnog tla tipa A ( čvrsta stijena).

Slika 5: Izvod iz Karte potresnih podru čja u RH; Poredbeno vršno ubrzanje tla tipa A, povratno razdoblje 95 godina

64

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Slika 6: Izvod iz Karte potresnih podru čja u RH; Poredbeno vršno ubrzanje tla tipa A, povratno razdoblje 475 godina

Slika 7: Ja či potresi u Hrvatskoj od 1973.-2013.godine

65

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Kako su potresi u vremenu razdijeljeni po Poissonovoj razdiobi, njihovo doga ñanje na odre ñenom mjestu nema nikakve pravilnosti te vrijeme budu ćeg potresa ni na koji na čin ne ovisi o tome kada se dogodio prethodni potres. Povratna razdoblja, dakle, imaju smisla samo za procjenu ukupnog broja potresa koji se mogu o čekivati tijekom nekog duljeg razdoblja, ali ne i za procjenu vremena u kojem će se oni dogoditi. Karte potresnih podru čja karte su seizmi čkog hazarda ili potresne opasnosti koja se procjenjuje na temelju opažene seizmi čnosti tijekom što je mogu će duljeg razdoblja. Za Hrvatsku osnovna je baza podataka sadržana u Hrvatskom katalogu potresa koji održava Geofizi čki odsjek Prirodoslovno- matemati čkog fakulteta u Zagrebu. U trenutku objave novih karata seizmi čkog hazarda sadržavao je osnovne podatke o više od 40.000 potresa koji su se dogodili na teritoriju Republike Hrvatske i susjednim podru čjima, a redovito se dopunjuje podacima o novim potresima. Današnja mreža seizmografa u Hrvatskoj omogu ćuje da se godišnje prosje čno locira i u katalog uvrsti više od 3.500 potresa. Slika 7 daje pregled ja čih potresa koji su se dogodili u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko desetaka godina.

5.2. Prikaz utjecaja na kriti čnu infrastrukturu

Utjecaj Sektor

X energetika (proizvodnja, uklju čivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport) X komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroni čke komunikacije, prijenos podataka, audio i audiovizualni prijenos i dr.) X promet ( cestovni, željezni čki, zra čni, pomorski i promet na unutarnjim vodama) X zdravstvo ( zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) X vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne gra ñevine i komunalne vode) X hrana ( proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe) X financije ( bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i pla ćanja) X proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari ( kemijskih, bioloških, radioloških, nuklearnih i dr.) X javne službe ( osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomo ć i dr.) X nacionalni spomenici i vrijednosti

Od mogu ćih posljedica zbog utjecaja na infrastrukturu i značajne objekte urbanog podru čja Grada Donji Miholjac pogo ñenog potresom posebno treba istaknuti:  Izravna ošte ćenja prometnica zbog podrhtavanja tla ili njihova neprohodnost zbog sekundarnih posljedica, mogu otežati prometnu povezanost i usporiti potrebne radnje neposredno nakon potresa (spašavanje i evakuaciju, raš čiš ćavanje ruševina, pregled ošte ćenja gra ñevina itd.), pri čemu su najzna čajnije Državne ceste i Županijske ceste koje povezuju naselja Grada,  Ošte ćenje ili rušenje objekata koji predstavljaju kriti čne to čke prometne infrastrukture, posebice mostova (manji), nadvožnjaka itd. mogu prekinuti važne prometne tokove,  Ošte ćenja industrijskih objekata uz izravne troškove zbog ošte ćenja gra ñevina i opreme mogu zbog odgode spremnosti za rad uklju čivati dodatne posljedice za zaposleno stanovništvo i gospodarstvo u cjelini, a u pojedinim slu čajevima mogu će su i dugoro čne posljedice zbog potencijalnih opasnosti za okoliš,  Prekidi u telekomunikacijskoj mreži zbog ošte ćenja stanovništvu i hitnim službama mogu otežati komunikaciju, a ošte ćenja strujne mreže i komunalne infrastrukture mogu usporiti radove hitnih službi i pove ćati osje ćaj nesigurnosti stanovništva,  Opasnost od ošte ćenja zdravstvenih ambulanti na podru čju Grada, Ispostave Zavoda za hitnu medicinu, može dodatno ugroziti najranjivije stanovništvo i otežati mogu ćnost osiguravanja dovoljnih kapaciteta za zbrinjavanje ozlije ñenih,  Ošte ćenje javnih objekata društvene namjene poput Društvenih domova u Gradu, škola, dvorana te sportskih objekata može ugroziti sigurnost velikog broja ljudi i dugoro čno utjecati na uobi čajen odvijanje društvenih aktivnosti,

66

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

 Posebice treba obratiti pozornost na ošte ćenja vrti ća i škola, a ošte ćenje vjerskih objekata i kulturno-povijesne baštine može dovesti do nenadoknadivih gubitaka i dodatno demoralizirati stanovništvo,  U slu čaju ošte ćenja gra ñevina u kojoj se odvijaju poslovi Gradske uprave postoji opasnost od zastoja u administraciji i narušavanja politi čke stabilnosti, a od posebnog je zna čaja sigurnost i raspoloživost hitnih službi, uklju čuju ći vatrogastvo i policiju,  Ošte ćenja i prolomi nasipa i drugih zaštitnih vodnih objekata u kriti čnim periodima mogu uzrokovati poplave, itd. Sažetak u tablici utjecaja na infrastrukturu otkriva da o čekivane posljedice potresa mogu obuhvatiti u sva podru čja društvene i gospodarske djelatnosti stanovništva te zna čajno utjecati na gradsko upravljanje i ljudske živote.

5.3. Kontekst

Stanovništvo, društvo, administracija i upravljanje Obzirom da u Gradu Donjem Miholjcu živi 9.491 stanovnik, te da kroz podru čje Grada prolazi bitna regionalna cestovna i druga infrastruktura, da su u Gradu zna čajni gospodarski kapaciteti i dr. procjena rizika od potresa za Grad Donji Miholjac je od važnosti kako za njega tako i Županiju i stoga se odabrani scenarij odnosi na podrhtavanje tla na tom podru čju. U naseljima Grada (7) se nalaze obrazovne, kulturne, umjetni čke i zdravstvene institucije, industrijski pogoni i kulturna baština zna čajne vrijednosti. S obzirom na strukturu gospodarstva i instalirane kapacitete te postotak gradskog prora čuna u odnosu na druge jedinice lokalne samouprave u regiji i županiji, Grad Donji Miholjac je regionalno središte, a njegova važnost za administrativnu i politi čku stabilnost Osje čko-baranjske županije je neupitna. U Gradu Donjem Miholjcu, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, na površini od 154km 2 živi 9.491stanovnik, ili prosje čno 61 stanovnik na km 2. Prema istom popisu u Grad ima 3.847 stambenih jedinica - objekata stalnog stanovanja. Administrativno je podijeljen na 7 naselja koja imaju Mjesne odbore (7 MO). Stru čna mišljenja o o čekivanoj ranjivosti gra ñevina koja su prikupljena za potrebe ove procjene razvrstana su upravo prema naseljima Grada, vode ći ra čuna o odgovaraju ćim karakteristi čnim na činima gradnje, odnosno izloženosti postoje ćeg fonda stambenih gra ñevina.

Tablica 3: U čestalost intenziteta potresa za podru čje Grada Donji Miholjac, za 125-godišnje razdoblje (od 1879. do 2003.godine) Red. Čestine intenziteta ( o MSK) Grad / mjesto φ (O N) λ ( O E) br. V VI VII VIII 183 Donji Miholjac 45.760 18.166 5 2 1 0

Tablica 4: Pregled stanovnika Grada Donji Miholjac, svih dobnih skupina, koje trebaju / imaju pomo ć u obavljanju svakodnevnih aktivnosti (posebne potrebe) ili su nesamostalne zbog dobi (djeca, vrlo stari) Po spolu Broj osoba koje trebaju Broj osoba koje koriste UKUPAN broj nesamostalnih /ukupno pomo ć druge osobe pomo ć druge osobe osoba svih dobnih skupina Svi 605 536 1.627 M 221 197 790 Ž 384 339 837 Sukladno Popisu iz 2011.godine i podataka Centra za socijalnu skrb.

67

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Tablica 5: Starosne kategorije stanovništva Grada

Spol Broj prema godinama starosti Popis Svi UKUPNO Prosje čna 2011.g Muški starost Ženski 0-9 10-19 20-60 60-75 75 i više

Svi 9.491 41,1 Grad Donji M 4.642 832 1.116 5.371 1.479 693 39,7 Miholjac Ž 4.849 42,5

Zna čajniji kulturni, sportski i drugi objekti na kojima može biti ugrožen ve ći broj ljudi su:  osnovne, podru čne i srednje škole, dje čji vrti ći  zdravstveni objekti  sportski, društveni i objekti kulture  industrijski, proizvodni, trgova čki i drugi objekti  vjerski objekti, i dr.

Na podru čju grada Donjeg Miholjca zdravstvena zaštita odvija se na dvije razine. To su primarna zdravstvena zaštita i specijalisti čko-konzilijarna zdravstvena zaštita. Dom zdravlja Grada je na Trgu A.Star čevi ća 25 tel/fax 031/620-160 PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA UKLJU ČUJE: 1. Op ću medicinu/ Obiteljsku medicinu ( 9 ambulanti/timova) 2. Dentalna zdravstvena zaštita sa djelatnosti dentalne tehnike (6 ambulanti/timova) 3. Zdravstvenu zaštitu žena i trudnica 4. Medicinsko – biokemijsku laboratorijsku djelatnost 5. Zdravstvenu zaštitu dojen čadi i predškolske djece 6. Higijensko epidemiološku djelatnost 7. Ljekarni čku djelatnost SPECIJALISTI ČKO - KONZILIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA UKLJU ČUJE: 1. SLUŽBE SPECIJALISTI ČKO KONZILIJARNE ZAŠTITE : 2. SPECIJALISTI ČKE ORDINACIJE KONZILIJARNE ZAŠTITE: ● Specijalisti čka ambulanta fizikalne medicine ● Specijalisti čka ambulanta interne medicine ● Specijalisti čka ambulanta RTG i UZV dijagnostike ● Specijalisti čka ambulanta oftamologije ● Služba fizikalne medicine i rehabilitacije ● Specijalisti čka ambulanta ortopedije ● Služba RTG i UZV dijagnostike ● Specijalisti čka ambulanta kirurgije ● Specijalisti čka ortodonska ambulanta ● Specijalisti čka ambulanta psihijatrije ● Dentalna tehnika ● Specijalisti čka ORL ambulanta

Ispostava Zavoda za HMP OBŽ, sa 5 timova T1 (lije čnik+med.sestra/tehni čar+voza č) i Timom za sanitetski prijevoz.

Funkcioniranje elemenata kriti čne infrastrukture: Razina sigurnog i udobnog života stanovnika podru čja Grada Donjeg Miholjca bitno ovise o gradskoj te županijskoj infrastrukturi pa je njezino funkcioniranje važno omogu ćiti i u razdoblju neposredno nakon prirodne katastrofe. Broj objekata/cjelina na podru čju Grada kojima on neposredno upravlja je relativno mali i obuhva ća manji broj gra ñevina. Posebno važni infrastrukturni objekti su: akumulacije i objekti sustava zaštite od poplava, državne i županijske ceste, vodocrpilište, elektroopskrbna. vodoopskrbna i plinoopskrbna mreža, zdravstvene ambulante i sl. Grad Donji Miholjac je s obzirom na geografski položaj posebno osjetljiv u pogledu proto čnosti prometa, kako državnim cestama, tako i županijskim te lokalnim cestama, pa je sigurnost objekata na kriti čnim to čkama cesta od iznimne važnosti. Me ñutim, za slu čaj razornog potresa u Gradu potrebno je obuhvatiti i sve ostale utjecaje na infrastrukturu i bitne objekte, s posebnim naglaskom na potrebi da se omogu ći nesmetan rad zdravstvenih ambulanti u Gradu i Ispostave Zavoda za HMP, GD CK i drugih zdravstvenih ustanova u bliskom kontaktnom prostoru, se zaštite javni objekti u kojima boravi velik broj ljudi te da se osigura funkcioniranje Gradske uprave i svih Mjesnih odbora.

68

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Svi ostali objekti kriti čne infrastrukture u podru čju Grada projektirani su i gra ñeni da bez teških ošte ćenja i nefunkcionalnosti izdrže procijenjene intenzitete potresa u podru čju (manji mostovi, dvorane, dalekovodi i sl.) no neki su ve ć premašili svoj predvi ñeni vijek trajanja.

Slika 8: Razvrstane javne ceste u ovom dijelu Županije i Gradu

Prostorna povezanost naselja na podru čju Grada omogu ćena je prvenstveno državnim cestama D53 GP Donji Miholjac [državna granica Republika Ma ñarska]- Našice – GP Slavonski Brod [državna granica Republike Bosne i Hercegovine] i D34 [Daruvar (D5) – Slatina - Donji Miholjac- Josipovac (D2)] na čijem se križanju smjestio Donji Miholjac te uz njih ve ći dio naselja Sveti ðura ñ, Podravski Podgajci, Rakitovica te Miholja čki Pore č. Vezu s ostalim naseljima - Golincima i Radikovcima omogu ćavaju županijske ceste Ž4046 i Ž4047. Županijska cesta Ž4032 (Donji Miholjac [D34] [Mihanovi ćeva - P. Radi ća]) spaja Donji Miholjac s Ivanovom. Postoje će županijske ceste u potpunosti su asfaltirane. Područjem Grada prolaze i slijede će lokalne ceste: - L44013 (Kapelna (Ž4031)- L 44015), - L44015 (Golinci (Ž4046) – Ku ćanci (Ž4031)) i - L44016 (Podgajci Podravski (D34)- (Ž4047)). Za regulaciju prometa, koji se sada odvija kroz središte grada, izra ñen je projekt južne obilaznice Donjeg Miholjca. Prvi dio obilaznice dužine 2,5 km i vrijedan 15,5 milijuna kuna u uporabi je od listopada 2011., što je umnogome omogu ćilo razvoj gospodarske zone uz nju. Drugi dio južne obilaznice u dužini od 3,5 km po čeo je s izgradnjom u jesen 2014. god. i završen je u studenom 2015. godine.

Povezanost cestovnom infrastrukturom, osobito iz više smjerova prema svakom naselju, je izrazito bitna s obzirom na činjenicu da broj spašenih osoba iz zatrpanih dijelova izravno ovisi o brzini reakcije (isklju čivo vlastitih snaga) u prvim danima katastrofe. Kriti čna infrastruktura je definirana prema Zakonu o kriti čnim infrastrukturama RH (NN 56/13), i posebno popisana i procijenjena. Potrebno je istaknuti da procjena ugroženosti odabranih elemenata kriti čne infrastrukture zahtijeva posebnu pozornost i u pravilu se temeljem opsežnih analiza provodi zasebno za pojedini objekt.

Seizmi čki hazard na podru čju Grada Donji Miholjac

Potrebno je naglasiti da hazard, uz izloženost, ranjivost i specifi čni trošak, čini samo jednu komponentu seizmi čkog rizika. Grad Donji Miholjac se nalazi u pojasu umjerene seizmi čke aktivnosti, bez epicentralnih podru čja (ranije slike 5 i 6). Za podru čje naselja ili objekata u Gradu nisu vršena seizmi čka mikro-zoniranja. U slu čaju potresa, seizmi čki se val rasprostire od žarišta prema površini kroz slojeve tla i na kraju djeluje na gra ñevine. U činak potresa na zgrade zna čajno ovisi o svojstvima zgrade kao i o podlozi na kojoj je zgrada sagra ñena. Utjecaj podloge je dvojak : podloga mijenja amplitude oscilacija i utje če na frekvencijski odziv sustava tlo - zgrada. Svojstva vala potresa zna čajnije se ne mijenjaju kad se val rasprostire stijenom, ali kod slojevitog tla mijenja se i akceleracija i vrijeme titranja. 69

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Seizmološke karte za povratne periode, za razdoblja od 50, 100, 200 i 500 godina podru čja Grada Donji Miholjac i šireg kontaktnog podru čja LEGENDA : Republika HRVATSKA Seizmološka karta za povratne periode 50, 100, 200 i 500 godina Izradio:Vlado Kuk, Geofizi čki zavod „Andrija Mohorovi čić“ PMF Zagreb

Intenzitet u o MSK ljestvice

Slike 9 i 10: Seizmološke karte za povratni period od 50 i 100 godina

Slike 11 i 12: Seizmološke karte za povratni period od 200 i 500 godina

Podru čje Grada Donji Miholjac nalazi se u seizmi čki umjereno aktivnom kontinentalnom dijelu Hrvatske, gdje je procijenjena mogu ćnost potresa do VI° MCS skale, u periodu 50,100 i 200 godina, te VII° MCS skale u 500 godišnjem povratnom periodu. Pri potresu, zbog fizikalnih zakona širenja seizmi čke energije iz žarišta potresa (hipocentar, naj češ će na dubinama do nekoliko desetaka kilometara), posljedice se razli čitim intenzitetima odražavaju u epicentru (projekciji žarišta potresa na površini Zemlje). Intenzitet potresa naj češ će se odre ñuje energijom oslobo ñenom u hipocentru (Richterova ljestvica) ili u čincima na površini (Mercalli- Cancani-Sieberg ili MCS ljestvica). Iz gornjih karata koje je izradio Geofizi čki zavod za povratne periode od 50, 100, 200 i 500 godina razvidno je da je potres najja čeg intenziteta od VII° MCS skale mogu ć u periodu od 500 godina.

Mjere zaštite od potresa Učinkovita zaštita od štetnih djelovanja potresa usmjerena je prije svega prema preventivnim segmentima, kao jedinom pouzdanom na činu zaštite, a ostvaruje se putem tehni čko gra ñevinskih mjera:

70

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

1. Seizmološka istraživanja: Kao fundamentalna znanstvena disciplina seizmologija nastoji spoznati i definirati što utemeljenije modele generiranja potresa za regionalna i uža lokalna podru čja. Iako ona u osnovi sadrži nerješiv problem odnosa potrebe gradnje gra ñevina otpornih na potrese i njihove ekonomske prihvatljivosti, racionalnim pristupom mogu se na ći zadovoljavaju ći kompromisi. Da bi se to postiglo, uz razvijanje metoda zaštite u graditeljstvu, neophodno je i sustavno i detaljno prou čavanje potresa. Time će i seizmologija ispuniti svoju zada ću, da znanstvenim metodama istražuje potrese, ali i da osigurava kvalitetne podloge za preventivno djelovanje. Obveza uklju čivanja seizmoloških parametara u projektiranje mora se propisivati pravnim normama. 2. Urbanisti čko planiranje: Jedan od primarnih preventivnih segmenata zaštite od štetnih djelovanja potresa mora biti sadržan kod izrade prostorno planske dokumentacije. U dokumentima prostornog ure ñenja mjere zaštite moraju se ostvarivati temeljem propisanih zajedni čkih prostornih normativa i standarda koje vode op ćem smanjenju povredljivosti urbanih struktura te moraju biti sadržani u koncepcijama i rješenjima, od prostornih planova podru čne (regionalne) samouprave. Kao potvrda primjene prostornih normativa i standarda u prostornim planovima, te su mjere najo čitije , pored ostalih u kartogramima zarušavanja te osiguranju neizgra ñenih površina za sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva, u sklopu Urbanisti čkih i Detaljnih planova ure ñenja, jer za to postoje svi potrebni parametri na tim razinama planiranja (definiran oblik, razmještaj i položaj gra ñevina i prometnica, maksimalne propozicije etažnosti gra ñevina i max.gra ñevne pravce), iz kojih je razvidna potvrda o mogu ćnostima djelovanja snaga zaštite i spašavanja na tim podru čjima obuhvata prostornih planova. 3. Prora čuni konstrukcija i nadzor nad izgradnjom: obzirom da se naša država prostire u vrlo nepovoljnim seizmi čkim zonama, inženjerske konstrukcije moraju biti tako dimenzionirane da mogu odoljeti ekstremnim optere ćenjima nastalim od potresnog gibanja tla, osobito horizontalnog. Sukladno tome, potrebno je pridržavati se pozitivnih tehni čkih normi i propisa koji reguliraju bitne zahtjeve za gra ñevine, tako da predvidiva djelovanja potresa tijekom gradnje i uporabe ne prouzro če: · rušenje gra ñevine ili njezinog dijela, · deformacije nedopuštenog stupnja, · ošte ćenja gra ñevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije, · nerazmjerno velika ošte ćenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. Kod provedbe stru čnog nadzora nad izgradnjom gra ñevine, nadzorni inženjer dužan je nadzirati gra ñenje tako da bude u skladu s rješenjem o uvjetima gra ñenja, potvr ñenim glavnim projektom odnosno gra ñevinskom dozvolom, Zakonom o prostornom ure ñenju i gradnji te posebnim propisima koji reguliraju tu oblast. 4. Seizmi čka mikrozoniranja: Važna su zbog toga što se time dobiva skup podataka kojima prou čavamo i analiziramo utjecaj lokalnih uvjeta tla (geološke, geofizikalne i geomehani čke zna čajke) na užoj lokaciji (gra ñevine, industrijska postrojenja, gradske četvrti) kako bi odredili granice pojedinih užih podru čja s obzirom na o čekivane u činke budu ćih potresa. Rezultat istraživanja seizmi čkog mikrozoniranja je karta mikrozoniranja izra ñena za istraženo podru čje. U cilju egzaktne procjene ošte ćenja objekata od budu ćih potresa kao i cilju izrade projekata za izgradnju novih gra ñevina, a koji sadržavaju protupotresne mjere, nužno je provesti seizmi čko mikrozoniranje gradova i naselja sa više od 50.000 stanovnika, a koji se djelomi čno ili u cijelosti nalaze u VII, VIII ili IX stupnju seizmi čnosti. 5. Zemljovidi – u svrhu mjera zaštite od potresa, koristiti šumarske geološke karte, fitocenološke karte i pedološke karte iz šumskogospodarstvenih planova. 6. Edukacija - permanentna, sustavna edukacija stanovništva, uklju čuju ći djecu ve ć od predškolske dobi, o svim aspektima potresa.

Za prakti čne primjene - poglavito u poduzimanju preventivnih mjera - koriste se i karte koje eksplicitno sadrže vjerojatnosti prekora čenja (seizmi čki rizik) odre ñenog parametra za zadani vremenski period. Te tri veli čine: povratni period (T), zadani vremenski interval (E, npr. eksploatacijski period odre ñenog objekta) i seizmi čki rizik (R) lako je povezati u relaciju: R (%)=(1-e-E/T)*100.

71

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Tablica 6: Stupnjevi intenziteta potresa i njihove posljedice V Jak Potres osjeti ve ćina ljudi u zgradama, mnogi na otvorenom. Mnogi se bude. Pojedinci bježe na otvoren prostor. Životinje se uznemire. Tresu se čitave zgrade. Jako se njišu predmeti koji vise. Slike se pomi ču s mjesta. U rijetkim slu čajevima ure njihalice se zaustavljaju. Nestabilni predmeti mogu se prevrnuti ili pomaknuti. Pritvorena vrata i prozori se otvaraju i ponovo zalupe. Iz punih otvorenih posuda prelijeva se tekućina. Trešnja je jaka, ponekad podsje ća na pad teškog predmeta unutar zgrade. Mogu ća su ošte ćenja 1. stupnja na pojedinim zgradama A tipa. U nekim slu čajevima mijenja izdašnost izvora. VI Lagane štete Potres osjeti ve ćina ljudi i unutar zgrade i na otvorenom. Mnogi ljudi u zgradama se uplaše i bježe na otvoreno. Pojedinci gube ravnotežu. Doma će životinje bježe iz nastambi. U rijetkim slu čajevima može se razbiti posu ñe i drugi stakleni predmeti, knjige padaju. Mogu će je pomicanje teškog namještaja, mala zvona mogu zazvoniti. Ošte ćenje 1. stupnja na pojedinim zgradama B tipa i na mnogim zgradama A tipa. Na pojedinim zgradama tipa A ošte ćenje 2. stupnja. U pojedinim slu čajevima u vlažnom tlu mogu će su pukotine širine do 1 cm; u brdskim predjelima pojedini slu čaj odrona. Primje ćuju se promijene izdašnosti izvora. VII Ošte ćenja zgrada Ve ćina ljudi se prestraši i bježi na otvoreno. Mnogi se teško održavaju na nogama. Trešnju osjete osobe koje se voze u automobilu. Zvone velika zvona. U mnogim zgrada tipa C ošte ćenja 1. stupnja; u mnogim zgradama tipa B ošte ćenja 2. stupnja. U mnogim zgradama tipa A ošte ćenja 3. stupnja, u pojedinim četvrtog. U pojedinim slu čajevima odroni cesta na strmim kosinama; mjestimi čno pukotine u cestama i kamenim zidovima. Na površini vode stvaraju se valovi, voda se zamuti od izdizanja mulja. Promjena izdašnosti izvora. U pojedinim slu čajevima stvaraju se novi ili nestaju postoje ći izvori vode. Pojedini slu čajevi odrona na pješ čanim ili šljun čanim obalama rijeka.

Navedeni na čini primjene rezultata seizmi čkih istraživanja čine temelj koncepcije seizmi čkog rizika u protupotresnom graditeljstvu. Od godine 1945. do 1964. prevladavaju armiranobetonski monolitni stropovi polu-montažnih tipova ili izvedeni na licu mjesta. Nakon 1964. godine zidane se zgrade sustavno grade s horizontalnim i vertikalnim serklažima, a zgrade kolektivnog stanovanja s armiranobetonskim nosivim sustavom, koji je izgra ñen prema odredbama seizmi čkih propisa iz 1964. godine (nakon potresa u Skopju) i 1981. godine (nakon potresa u Crnogorskom primorju), što možemo smatrati modernim na činom izgradnje u smislu tadašnjih znanstvenih (seizmi čkih, geotehni čkih, geomehani čkih i dr.) spoznaja.

Slike 5a i 6a: Zumirani Izvodi iz Karte potresnih podru čja RH za Grad Donji Miholjac i kontaktno podru čje; Poredbeno vršno ubrzanje tla tipa A, povratno razdoblje 95 i 475 godina

Na podru čju Grada Donji Miholjac najve će vršne vrijednosti horizontalnog ubrzanja na tlu tipa A (čvrstoj stijeni) prema karti potresnih podru čja za povratno razdoblje od 95 godina odgovaraju vrijednostima oko 0,06g, odnosno od 0,8-0,14 g za povratno razdoblje od 475 godina. Za tipove tla razli čitog od čvrste stijene o čekuje se dodatno pove ćanje vršnih ubrzanja. Na razini op ćenitih spoznaja ve ćina temeljnih tala u Gradu može se razvrstati u tla tipa B koja obuhva ćaju nanose vrlo gustog pijeska, šljunka ili vrlo krute gline, debljine najmanje nekoliko desetaka metara, s postupnim 72

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac pove ćanjem mehani čkih svojstava s dubinom. U takvim tlima prosje čna brzina širenja popre čnog potresnog vala iznosi od 360 do 800 m/s. Za temeljno tlo razvrstano u tip B u skladu s normom zahtijeva se da se ubrzanje za tlo tipa A pomnoži faktorom SB = 1,20. Manji dio temeljnih tala u podru čju Grada može se razvrstati u tla tipa C koja obuhva ćaju duboke nanose gustog ili srednje gustog pijeska, šljunka ili krute gline debljine od nekoliko desetaka metara do više stotina metara. U takvim tlima prosje čna brzina širenja popre čnog potresnog vala iznosi od 180 do 360 m/s. Za temeljno tlo razvrstano u tip C u skladu s normom zahtijeva se da se ubrzanje za tlo tipa A pomnoži faktorom SC = 1,15. Kako u podru čju nema rasjeda ili epicentara može se sa visokom sigurnosti zaklju čiti da je cijelo podru čje Grada Donji Miholjac (sva naselja) u jednakom tipu tla ( B i C), bez izraženih razlika.

Izloženost fonda postoje ćih zgrada Nedostatak detaljnih baza s karakteristikama postoje ćeg fonda gra ñevina u pojedinim dijelovima Grada Donjeg Miholjca a osobito po naseljima, predstavlja prvu ozbiljnu prepreku na putu prema pouzdanoj ocjeni o čekivane rasprostranjenosti pojedinih razina ošte ćenja za slu čaj neželjenih doga ñaja odabranih promatranim scenarijem. Fond postoje ćih zgrada uobi čajeno se opisuje odabranom taksonomijom pomo ću koje se pojedine zna čajke obuhva ćaju na ujedna čen na čin, tako da se može provesti jednozna čna klasifikacija. Kao prvi korak preciznije kategorizacije postoje ćeg fonda zgrada u Gradu Donjem Miholjcu mogu će je ocijeniti karakteristi čne tipove gra ñevina i nosivih konstrukcija, odnosno na čina gradnje, uz odgovaraju ća razdoblja izgradnje za pojedine dijelove naselja Grada. U podru čju Grada u pravilu nema objekata sa više od 4 etaže.

Objekte u Gradu po starosti gradnje možemo podijeliti u 5 kategorija: I – zidane zgrade ( zgrade zidane do 1940. godine ), što zna či da su objekti gra ñeni uglavnom od cigle vezane žbukom te sa stropovima od drvenih greda i nešto armirano betonskih, ali bez horizontalnih i vertikalnih serklaža, II – zidane zgrade s armirano betonskim serklažima ( gra ñene u razdoblju od 1945. do 1960. godine), III – armirano-betonske skeletne zgrade ( od 1960. godine ), IV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova ( od 1960. godine ), V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima ( od 1960. godine ).

Obzirom na vrstu gradnje najve ći broj stambenih objekata u Gradu gra ñen je u posljednjih 40 godina, sa djelomi čnom primjenom protupotresnih mjera (armirano-betonskim skeletom) i sukladno propisima.

Obzirom da ne postoje sustavni podaci za broj objekata u pojedinoj kategoriji gradnje, za potrebu izrade ovog prora čuna koristiti će se procijenjeni podaci za Grad Donji Miholjac i to :  20 % zidane zgrade kategorije I ,  50 % zidane zgrade s armirano betonskim serklažima kategorije II ,  15% armiranobetonske skeletne zgrade kategorije III ,  5% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova kategorije IV ,  10% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima kategorije V.

U narednoj tablici prikazane su štete na objektima prema gore navedenim kategorijama gradnje iz koje je vidljivo da su na podru čju Grada Donjeg Miholjca mogu ća ošte ćenja za svih pet kategorija gradnje.

73

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Tablica 7: Stupnjevi ošte ćenja i gra ñevinska šteta prema kategorijama gradnje

Kroz povijest naselja Grada Donjeg Miholjca na čin gradnje se mijenjao ovisno o razvoju tehnologija gra ñevinskih konstrukcija, saznanjima o karakteristikama tla, urbanisti čkim spoznajama o ure ñivanju urbanog prostora, uz primjenu urbanisti čkih mjera zaštite, te potrebama za gra ñevnim prostorom. Poznavanje razdoblja izgradnje pojedine skupine zgrada, osnovnih karakteristika na čina gradnje i na čina primjene odgovaraju ćih propisa (ukoliko su postojali) važno je za grubu ocjenu potresne otpornosti gra ñevina i o čekivanih u činaka potresa. Ostali detalji o postoje ćem fondu gra ñevina, pomo ći kojih bi bilo mogu će preciznije opisati njihovu izloženost u slu čaju potresa ( materijal, tip konstrukcije i sl.) trenutno temeljem dostupnih statisti čkih baza nisu dostupni.

Ocjena ranjivosti postoje ćih zgrada

Odabir metodologije za sustavno ocjenjivanje ranjivosti postoje ćih gra ñevina zna čajno doprinosi pouzdanosti modela odre ñivanja ekonomskih i društvenih gubitaka zbog o čekivanog djelovanja potresa te čini važnu komponentu procjene seizmi čkog rizika. Cilj ocjenjivanja ranjivosti je odre ñivanje vjerojatnosti zadane razine ošte ćenja odre ñene vrste zgrade zbog zamišljenog potresa. Postoje ći postupci za ocjenjivanje ranjivosti primjenjivi u procjeni gubitka mogu se podijeliti na empirijske i analiti čke. Oba pristupa se mogu upotrijebiti i u razli čitim hibridnim metodama. Postupci ocjenjivanja ranjivosti u pravilu klasificiraju ošte ćenja prema diskretnim skalama poput Europske makroseizmi čke ljestvice EMS-98. U empirijskim postupcima često se upotrebljavaju skale ošte ćenja temeljene na statisti čkim podacima raspoloživim zahvaljuju ći istražnim radovima nakon razornih potresa. U analiti čkim postupcima skala ošte ćenja se odnosi na mehani čka svojstva povezana s grani čnim stanjima zgrada (primjerice kapacitet me ñukatnog pomaka), polaze ći od numeri čkih modela za simulaciju seizmi čkog odziva konstrukcija na pove ćane razine gibanja temeljnog tla. Takvi pristupi obuhva ćaju primjerice analiti čki izvedene krivulje ranjivosti i matrice vjerojatnosti ošte ćenja, metode utemeljene na mehanizmu sloma, metode utemeljene na spektru kapaciteta i metode potpuno utemeljene na pomacima. Slika 14 prikazuje primjer skupa analiti čki izvedenih krivulja ranjivosti odre ñene kategorije gra ñevina za pet razina ošte ćenja. Svakom krivuljom odre ñena je vjerojatnost dostizanja odre ñene razine ošte ćenja ovisno o promatranoj mjeri jakosti potresnog djelovanja. Analiti čki pristup ocjenjivanju ranjivosti ima veliku prednost u tome što je neovisan o dostupnosti podataka o ošte ćenjima nakon potresa. S obzirom da su u Hrvatskoj, usprkos relativno velike seizmi čnosti, dostupni podaci o ošte ćenjima zbog potresa prili čno ograni čeni, primjena suvremenih analiti čkih postupaka za ocjenjivanje ranjivosti čini se prikladnim i učinkovitim odabirom za doma ća istraživanja seizmi čkog rizika i procjene gubitaka zbog potresa.

74

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Slika 14: Primjer krivulje ranjivosti za razne kategorije ošte ćenja

Tablica A: Pregled broja stambenih jedinica podru čja Grada Donji Miholjac po razdobljima primjene pojedinih propisa za projektiranje u RH Razdoblje do 1945. 1946.-1964. 1965.-1981. 1982.-1998. 1998.-2012. 2013.- Opis propisa u Pravilnik o Pravilnik o prijelazno primjeni Rješenje o privremenim tehni čkim razdoblje: suvremeni privremenim tehni čkim normativima za postupno mjerodavni bez propisa tehni čkim propisima za izgradnju uvo ñenje propisi EN propisima za gra ñenje u objekata propisa ENV (Eurocode 8) optere ćenje seizmi čkim visokogradnje u (Eurocode 8) zgrada podru čjima. seizmi čkim podru čjima Motivacija za potres u potres u izmjene Skopju 1963. crnogorskom propisa primorju 1979. Broj 10% 15% 25% 35% 15% stambenih (400) (600) (950) (1300) (600) jedinica Grada gra ñevine s gra ñevine s gra ñevine s gra ñevine s srednjom Potresna inicijalnom minimalnom niskom razinom gra ñevine s otpornost razinom razinom potresne razinom potresne visokom potresne otpornosti potresne otpornosti razinom gra ñevina otpornosti (prevladavaju AB otpornosti (zidane zgrade s potresne (gruba podjela (pretežno stropovi, zidane (zidane zgrade horizon. i otpornosti prema tipu zidane zgrade bez serklaža, itd.) s horizon. i vertikalnim (zidane, konstrukcija i s drvenim vertikalnim serklažima, betonske, na činu stropovima, od serklažima, okvirne čeli čne, drvene prora čuna) 1920 uvo ñenje AB stambene konstrukcije, itd.) AB stropova zgrade itd.) AB itd.) pravilnici, razvoj i izmjene i postupno potres se nije potres se uzimao prvi propisi za dopune propisa uvo ñenje Europske Prora čun uzimao u obzir u obzir s projektiranje za projektiranje suvremenih norme kao pojednostavljenim potresne potresne propisa za konstrukcija optere ćenje, ali metodama (npr. otpornosti, otpornosti za projektiranje projektiranje (horizontalno se uzimalo sila na vrhu (potresna karta (jednostavna potresne potresne optere ćenje horizontalno zgrade) iz 1964. pravila, otpornosti otpornosti optere ćenje godine) preliminarna (jednostavna (složeni vjetrom potresna karta iz pravila, složeni prora čun), 1981. godine i prora čun) karta potresnih potresna karta pove ćanje podru čja iz iz1988.g. projektnog 2013. optere ćenja Potresno do 5% do 10% 30-50% 30-50% 75-100% 100% optere ćenje mjerodavnog mjerodavnog mjerodavnog mjerodavnog mjerodavnog mjerodavno optere ćenja optere ćenja optere ćenja optere ćenja optere ćenja optere ćenje 75

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

projektirane na zna čajno manju projektirane na potresnu silu - ć ć dosta manju ošte ivanje ve e starenje gradnja potresnu silu - od predvi ñenog, materijala, neprilago ñena za ošte ćivanje nezakonito uglavnom Uzroci doga ñanja kroz prijenos puno ve će od izvedene projektirane na ugroženosti povijest horizontalnih sila, predvi ñenog gra ñevine, manju potresnu složene, loše (potresi, loša kvaliteta (mogu će preinake silu, ošte ćivanje projektirane požari, itd.), rušenje), loša stambenih ve će od gra ñevine kvaliteta prostora (izlozi), predvi ñenog, materijala, loši nestru čna nezakonito detalji, dogradnja i izvedene nepotpuni rekonstrukcije gra ñevine prora čuni, itd. (dodatni katovi) loši detalji, itd.

Gornja tablica prikazuje na čelnu podjelu stambenih jedinica po razdobljima primjene pojedinih propisa s osvrtom na potresnu otpornost, prora čun konstrukcija na horizontalna optere ćena u vrijeme gradnje i glavnih uzroka ugroženosti. Prikazana analiza je korištena tijekom identifikacije rizika od potresa jer unato č nedostatku detaljnih podataka jasno ukazuje na ugroženost velikog dijela postoje ćeg fonda gra ñevina Grada Donji Miholjac. Za potrebe na čelne procjene posljedica temeljem odabranih scenarija korištena je procjena stanja gra ñevina u Gradu za naselja ukupno (7), obzirom da ne postoje egzaktni podaci, sukladno poglavlju Stanovništvo, društvo, administracija i upravljanje, a za stambene jedinice u poglavlju Izloženost fonda postoje ćih zgrada detaljnije su razra ñeni odgovaraju ći karakteristi čni tipovi gra ñevina.

Unutar naselja Grada Donji Miholjac prepoznat je karakteristi čan na čin gradnje, prikupljeni su osnovni podaci o tipu konstrukcije (zidana, AB itd.), vremenu izgradnje, razini potresnog optere ćenja za koje je projektirana, visini (katnosti), pravilnosti u tlocrtu/visini, nosivim elementima za horizontalno i vertikalno optere ćenje, vrsti temelja/tla itd. Navedeni podaci su sistematizirani koliko je to na sadašnjoj razini mogu će odnosno procijenjeni .

Temeljem prikupljenih i obra ñenih podataka su napravljene procjene o čekivanog ošte ćenja gra ñevina. Po četni podaci za procjenu ošte ćenja su uskla ñeni s uputama prema EMS-98 klasifikaciji, a zatim su dopunjeni s Procjenom rizika od katastrofa RH, s obzirom na razradu specifi čna znanja i iskustava u projektiranju takvih i sli čnih konstrukcija koji su u njoj iznijeti, uz poseban naglasak na poznavanju lokalnih uvjeta. Važno je istaknuti da je broj nezakonito izvedenih gra ñevina u podru čju Grada Donjeg Miholjca razmjerno mali u odnosu na druge dijelove RH, a i to se uglavnom odnosi na nezakonite intervencije u ve ć izgra ñenim gra ñevinama (ali i nezakonito izvedene gra ñevine u cjelini). Tako ñer, u procjenama nisu uzeti u obzir specifi čni uvjeti koje nije mogu će obuhvatiti EMS-98 klasifikacijom.

Specifi čni društveni i ekonomski gubici

U ve ćini razornih potresa glavni uzroci gubitaka ljudskih života su ošte ćenje odnosno djelomi čno otkazivanje ili potpuno rušenje gra ñevina. U prošlom stolje ću prosje čno 75% smrtnih slu čajeva zbog posljedica potresa povezano je upravo s odzivom grañevina, a ve ćina žrtava bilo je povezano s rušenjem zidanih zgrada koje su uobi čajene u seizmi čki aktivnim podru čjima, a u Republici Hrvatskoj tako ñer zauzimaju veliki postotak postoje ćeg fonda gra ñevina.

76

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Slika 15: Ovisnost broja ljudskih žrtava i broja jako ošte ćenih gra ñevina zbog posljedica potresa (iz Procjene rizika RH)

Me ñutim, statisti čki podaci ukazuju i na porast broja žrtava u AB konstrukcijama, koje su u novije vrijeme u čestalo predstavljale prvi izbor pri odre ñivanju nosivog sustava, a u slu čaju rušenja mogu izazvati i teže posljedice od zidanih konstrukcija. Stoga kod procjene ranjivosti gra ñevina s AB konstrukcijama itekako treba voditi ra čuna o posljedicama mogu ćih odstupanja od suvremenih na čela projektiranja seizmi čke otpornosti, posebice u pogledu duktilnosti. Povezanost broja ljudskih žrtava s brojem jako ošte ćenih gra ñevina uo čljiva je iz odgovaraju ćeg prikaza ovisnosti za velik broj potresa u prošlosti . Očekivani broj ljudskih žrtava u pravilu se može procijeniti temeljem razli čitih modela koji obuhva ćaju niz parametara ovisnih o tipu gra ñevine, primjerice ukupni broj ljudi koji boravi u gra ñevini, postotak ljudi koji se nalazi u gra ñevini u trenutku potresa, postotak ljudi koji će ostati zarobljen u gra ñevini, raspodjela ozljeda za slu čaj rušenja gra ñevine, postotak smrtnosti nakon rušenja i sl. Osim opasnosti od ljudskih žrtava posljedice potresa obuhva ćaju nezaobilazne ekonomske gubitke, koji posebice u gospodarski manje razvijenim regijama ili državama mogu dose ći veliki postotak BDP-a. Smatra se, primjerice, da su ekonomski gubici (direktni i indirektni) zbog posljedica potresa u Crnoj Gori iznosili 10% BDP-a tadašnje države Jugoslavije. Direktni gubici u pravilu se odnose na izravna oštećenja nakon potresa (trošak sanacije gra ñevina, trošak zbog privremenog zbrinjavanja stanovništva i sl.), dok indirektni troškovi proizlaze iz posljedica smanjene gospodarske aktivnosti zbog posljedica potresa (privremeno zaustavljanje proizvodnje, narušena prometna povezanost i sl.) S inženjerskog stajališta mogu će je prvenstveno obuhvatiti direktne troškove, budući da pouzdana ocjena indirektnih troškova zahtijeva detaljnu analizu složenih ekonomskih parametara. Direktni troškovi sanacije gra ñevina ili uklanjanja ruševina i ponovne izgradnje izravno ovise o raspodjeli ošte ćenja nakon potresa te se mogu izraziti omjerom troškova potrebnih popravaka i troškova potpune zamjene objekta koji se primjenjuju na postotak gra ñevina u svakoj pojedinoj kategoriji ošte ćenja. Pomo ću srednje vrijednosti omjera troškova ošte ćenja, uz poznavanje vrijednosti pogo ñenog fonda gra ñevina, može se dobiti procjena ukupnih ekonomskih gubitaka. Odgovaraju ći rezultati dobiveni su primjerice istraživanjem postoje ćeg fonda gra ñevina u Turskoj, a sli čan pristup prihva ćen je i u standardiziranoj ameri čkoj metodologiji za procjenu gubitaka (od potresa, poplava i orkanskog vjetra) HAZUS. Obzirom da su Smjernicama Županije, prilog XII. (radi jedinstvenog pristupa) izraženi približni troškovi izgradnje pojedinih vrsta gra ñevina, navodimo ih.

77

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Tablica B : Prilog broj XII. Smjernica Županije – Približni pojedina čni troškovi izgradnje raznih kategorija gra ñevina (RH, Osje čko-baranjska županija) Klasa Opis Cost (E/m 2) Ia Jednostavne poljoprivredne gra ñevine, pomo ćne gra ñevine i sli čno 28,4 Ib Spremišta (rezervoari vode), trgova čka skladišta, štale i sli čno 49,5 IIa Tornjevi, vodotornjevi, ostala spremišta 78,4 IIb Uredi, trgovine, poljoprivredne gra ñevine do visine jednog kata, jednostavna 146,4 industrijska postrojenja i slično IIIa Stambene zgrade do četiri kata, lokalne sportske gra ñevine, parkirališta na kat, 175,8 poslovne gra ñevine i sli čno IIIb Stambene i poslovne gra ñevine, složenije poljoprivredne i industrijske gra ñevine, 200,5 gra ñevine javnih institucija, domovi zdravlja, hoteli niže kategorije i sl. IVa Privatne ku će, uredske zgrade, veliki trgova čki centri 226,3 IVb Trgova čki centri i hoteli viših kategorija 250,0 IVc Bolnice, knjižnice i kulturne gra ñevine 300,0 Va Radio i TV postaje, obrazovne institucije, trgova čki centri s dodatnim sadržajima 372,6 Vb Kongresni centri, zra čne luke 451,6 Vc Klini čko-bolni čki centri, hoteli najviših kategorija 513,3 Vd Kazališta, operne i koncertne dvorane 615,3

5.4. Uzrok

U skladu s globalnom teorijom tektonskih plo ča koja objašnjava pomake Zemljine litosfere (slike u nastavku) i u čestalost pojave potresa u grani čnim podru čjima, uzrok nastanka potresa u ovom dijelu Republike Hrvatske povezan je s podvla čenjem Jadranske platforme pod Dinaride, kao posljedica kretanja Afri čke plo če u odnosu na Euro-azijsku. Rasjedi kao potencijalne žarišne to čke osim toga nastaju unutar pojedinih tektonskih plo ča kao posljedica diferencijalnih naprezanja u Zemljinoj kori. U sjeverozapadnom kontinentalnom dijelu uzro čnici nastanka potresa su kompresijski procesi zbog pomaka Dinarida i Alpa.

Slike 16: Tektonska gra ña Zemljine litosfere (lijevo) i Pregled epicentara potresa (desno)

Unato č suvremenim uvjetima i uz naprednu tehnologiju predvi ñanje potresa koje bi omogu ćilo pravovremeno reagiranje i evakuiranje ugroženih grañana nije mogu će. Razvijene države u seizmi čki aktivnim podru čjima ipak ne odustaju od pokušaja kratkoro čnog upozoravanja na pojavu potresa s namjerom ostvarivanja barem minimalne vremenske prednosti u slu čaju katastrofalnog doga ñaja. Naime, u slu čaju potresa iz žarišta se širi više vrsta potresnih valova; longitudinalni (ili primarni) P- valovi brze se širi, ali razorno djelovanje potje če od transverzalnih (ili sekundarnih) S-valova koji se

78

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

šire manjom brzinom. Stoga je mogu će posebnim senzorima zabilježiti dolazak P-valova, identificirati položaj žarišta i odrediti o čekivanu ja činu potresa, barem nekoliko sekundi prije dolaska S-valova koji mogu uzrokovati podrhtavanje tla s razornim posljedicama (naredna slika).

Slika 16b: Sustav ranog upozoravanja od potresa ( engl.Earthquake early warning system )

5.4.1. Razvoj doga ñaja koji prethodi velikoj nesre ći

Nema prethodnog doga ñaja odnosno potres se u podru čju Grada Donji Miholjac javlja iznenadno, bez prethodnih znakova i mjera ranog upozoravanja, u bilo koje doba dana, no ći ili godine. Odre ñena iskustva govore (npr. potresi u Italiji krajem 2016.godine, šire podru čje Rijeke sredinom 2017.) da se u nizu i odre ñenom dužem periodu potresi nastavljaju dešavati uz razli čite intenzitete, te bi dešavanje prvog bilo odre ñeno upozorenje da postoji ve ća vjerojatnost pojave novih u vrlo skorom periodu.

5.4.2. Okida č koji je uzrokovao veliku nesre ću

Nema okida ča osim ve ć navedenih u uzrocima potresa. U širem kontaktnom podru čju Grada nema vulkana ili sli čnih pojava čija bi promjena (npr.erupcija) mogla biti i okida č za potrese.

5.5. Opis doga ñaja

Svijest o mogu ćoj opasnosti zbog posljedica u činaka potresa na postoje će gra ñevine i iskustveni podaci zna čajno su se odrazili na razvoj i u čestale promjene propisa za projektiranje konstrukcija. Posljednjih godina posebna pozornost je posve ćena donošenju ujedna čenih Europskih normi za projektiranje seizmi čke otpornosti, a temeljem suvremenih istraživanja su propisani zahtjevi, kojima gra ñevine moraju udovoljiti da bi postigle prihvatljivu razinu sigurnosti, znatno postroženi.

U skladu sa suvremenim propisima konstrukcija mora udovoljiti temeljnim zahtjevima za dva grani čna stanja, uz odgovaraju ći stupanj pouzdanosti.

Prema zahtjevima grani čnog stanja nosivosti ( GSN ), koje je povezano s rušenjem ili drugim oblicima konstrukcijskoga sloma koja mogu ugroziti sigurnosti ljudi, konstrukcija mora biti projektirana i izvedena tako da se odupre prora čunskom potresnom djelovanju bez lokalnog ili globalnog rušenja zadržavaju ći konstrukcijsku cjelovitost i preostalu nosivost nakon potresa. Dakle, konstrukcija može biti znatno ošte ćena, mora zadržati izvjesnu bo čnu čvrsto ću i krutost, a vertikalni elementi moraju nositi vertikalna opterećenja, dok popravak konstrukcije nije ekonomi čan.

79

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Prema zahtjevima grani čnog stanja uporabivosti ( GSU ), koje je povezano s ošte ćenjem nakon kojeg specificirani uporabni zahtjevi više nisu ispunjeni, konstrukcija mora biti projektirana i izvedena tako da se odupre potresnom djelovanju koje ima ve ću vjerojatnost pojave od prora čunskog potresnog djelovanja, bez pojave ošte ćenja i njima pridruženih ograni čenja upotrebe, troškova koji bi bili nerazmjerno veliki u usporedbi s cijenom same konstrukcije.

Odre ñivanje prora čunskog potresnog djelovanja za provjeru GSN temelji se na principima vjerojatnosti i izražava zahtjev da uz vjerojatnost od 10% prora čunsko potresno djelovanje ne će biti premašeno u uporabnom vijeku gra ñevine (50 godina), a odgovaraju ći povratni period iznosi 475 godina. Potresno djelovanja za provjeru GSU ima ve ću vjerojatnost pojave u odnosu na prora čunsko potresno djelovanje i vezano je za zahtjev da uz vjerojatnost od 10% ne će biti premašeno u odgovaraju ćem vijeku pojave ošte ćenja (10 godina), a odgovaraju ći povratni period iznosi 95 godina. Kod projektiranja seizmi čke otpornosti konstrukcija kao ulazna veli čina za odre ñivanje potresnog djelovanja služe vrijednosti horizontalnih ubrzanja temeljnog tla, uz pretpostavku čvrste stijene, koja su definirana kartama potresnih podru čja. Prema propisima (i nacionalnim dodacima) koji su na snazi u Hrvatskoj od 01.srpnja.2013. godine, iznosi horizontalnih ubrzanja su definirani na kartama potresnih podru čja Republike Hrvatske koje su opisane u poglavlju Prikaz vjerojatnosti ove Procjene!

Za izradu procjene rizika pretpostavljeno je podrhtavanje tla u podru čju Grada Donji Miholjac uzrokovano potresom na razini povratnog perioda uskla ñenog s propisima za projektiranje potresne otpornosti, odnosno doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama (DNP) odgovara potresnom djelovanju za provjeru GSN (475 godina), a najvjerojatniji neželjeni doga ñaj (NND ) koji se ne će posebno analizirati ve ć samo u relacijama, odgovara potresnom djelovanju za provjeru GSU (95 godina). Stoga se može o čekivati da će gra ñevine koje su ispravno projektirane prema najnovijim seizmi čkim propisima (od 2013.) zadovoljiti zahtjeve povezane s projektiranim grani čnim stanjima (GSN, odnosno GSU), odnosno njihova ošte ćenja za odabrane doga ñaje ne će nadmašiti odgovaraju će razmjere. Potrebno je napomenuti da uobi čajene gra ñevine u pravilu nisu projektirane na na čin da zbog djelovanja potresa ne dožive nikakva ošte ćenja. Stoga se primjerice za gra ñevinu koja nema ošte ćenja stupnja ve ćeg od II. prema EMS-98 može utvrditi da je zadovoljila zahtjeve za ponašanje grani čnog stanja uporabivosti, a za gra ñevinu koja nema ošte ćenja stupnja ve ćeg od III prema EMS-98 da je zadovoljila zahtjeve za ponašanje grani čnog stanja nosivosti.

Pregled broja stambenih jedinica po razdobljima koja prate razvoj propisa za projektiranje prikazana je u poglavlju Ocjena ranjivosti postoje ćih zgrada (s pripadaju ćom tablicom A ), uz odgovaraju će napomene s obzirom na seizmi čku otpornost i na čin prora čuna gra ñevina, vrijednosti potresnog optere ćenja i naju čestalije o čekivane uzroke ugroženosti. Temeljem usporedbe čimbenika u pojedinim razdobljima za potrebe identifikacije rizika od potresa izvedeni su približni zaklju čci o odgovaraju ćoj seizmi čkoj otpornosti i dobivena je gruba procjena ugroženosti zgrada s osvrtom na oba grani čna stanja koja su zastupljena u suvremenim seizmi čkim propisima, uz pretpostavku da je neispunjavanje zahtjeva GSN povezano s utjecajem na život i zdravlje ljudi, gospodarstvo te društvenu stabilnost i politiku, dok je neispunjavanje zahtjeva GSU povezano uglavnom s utjecajem na gospodarstvo te društvenu stabilnost i politiku.

Najvjerojatnije neželjeni doga ñaj

Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj (NND) je odabran tako da odgovara potresnom djelovanju koje se koristi u važe ćim Europskim normama za provjeru GSU. Kao što je ve ć istaknuto, za navedeni doga ñaj hazard je definiran Kartom potresnih podru čja za Republiku Hrvatsku koja prikazuje poredbena vršnih ubrzanja tla (slike 5,5a i 10) za povratni period od 95 godina (vjerojatnost premašaja: 10% u 10 godina) , koja je prihva ćena u važe ćim propisima za projektiranje seizmi čke otpornosti gra ñevina (Eurocode 8). U gruboj usporedbi, definirana razina optere ćenja je ve ća od razine

80

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac optere ćenja koja se koristila (ili se nije uop će koristila) pri projektiranju gra ñevina sve do 1998. (prijelazno razdoblje do 2013. godine), a što čini glavninu fonda gra ñevina (stambenih jedinica) u podru čju Grada Donji Miholjac. Sli čna tablica je korištena tijekom faze Identifikacije rizika od potresa jer unato č nedostatku podataka i gruboj procjeni jasno pokazuje veliku ugroženost velikog dijela postoje ćeg fonda gra ñevina prvenstveno na ošte ćenje (manje na rušenje), uz pretpostavku da optere ćenje prema suvremenim propisima smatramo mjerodavnim za postizanje zadovoljavaju ćeg odziva, u skladu s propisanim zahtjevima za ponašanje. Stoga, odabrani doga ñaj možemo smatrati relevantnim (reprezentativnim) s relativno velikom vjerojatnoš ću doga ñaja (s obzirom na posljedice), a možemo ga i ilustrativno povezati s ošte ćenjima gra ñevina, što je klju čno za procjenu posljedica.

Posljedice

Najvjerojatnije neželjeni doga ñaj (NND) se uglavnom oslanja na procjenu stupnja ošte ćenja zgrada (uglavnom obiteljske ku će ali i zgrade) za definirano optere ćenje kao što je opisano u poglavlju Prikaz posljedica . Ve ć je više puta naglašeno da ne postoje podaci potrebni za suvremene detaljnije analize (poglavlja Prikaz posljedica i Ocjena ranjivosti postoje ćih zgrada ) pa su procjene ošte ćenja ku ća u Gradu Donjem Miholjcu napravljene na temelju procjene parametara i stanja u podru čju Grada.

Tablica C : Sistematizirani procijenjeni rezultati za naselja Grada Donji Miholjac R/ Naselje Grada Ku ćanstva Broj Procjena stupnja ošte ćenja prema EMS-98 klasifikaciji br. Donji Miholjac (naseljeni stanov- V IV III II I stanovi) nika 1. Donji Miholjac 2.430 6.240 1-3% 2-5% 5-20% 20-30% 30-40% 2. Golinci 210 431 0-3% 1-5% 5-22% 20-25% 30-40% 3. Miholja čki Pore č 47 183 1-3% 2-6% 4-18% 20-30% 30-40% 4. Podgajci Podravski 320 651 2-3% 2-4% 5-20% 15-30% 30-40% 5. Radikovci 200 292 1-3% 1-5% 6-25% 22-32% 30-40% 6. Rakitovica 340 868 0-3% 2-5% 5-20% 20-30% 30-40% 7. Sveti ðura ñ 300 826 1-4% 2-6% 4-15% 18-30% 30-40% Grad UKUPNO 3.847 9.491 1-3% 2-5% 5-20% 20-30% 30-40%

Procjena obuhva ća analizu karakteristi čne tipologije gradnje po naseljima Grada Donji Miholjac s obzirom na tip konstrukcije, vrijeme izgradnje, razinu potresnog optere ćenja (mjerodavnu i u vrijeme projektiranja), visinu (katnost), pravilnost u tlocrtu/visini, nosive elemente za horizontalno i vertikalno optere ćenje, vrsti temelja/tla itd. Bitno je istaknuti da su po četne procjene ošte ćenja postavljeni prema EMS-98 klasifikaciji ( poglavlje Prikaz posljedica ), a zatim su dopunjene procjenama stru čnjaka koji su odabrani s obzirom na znanja i iskustvo u projektiranju takvih i sli čnih konstrukcija a posebice s obzirom na poznavanje specifi čnih 'lokalnih' uvjeta (primjerice veliki broj nezakonito izvedenih gra ñevina, rasjeda, kvaliteti gradnje, specifi čnu tipologiju gradnje) koje EMS-98 ne obuhva ća. Uklju čivanje pojedinih stru čnjaka je provedeno s osnovnim ciljem da se nadomjeste detaljniji i vremenski zna čajno zahtjevniji postupci opisani u poglavlju Ocjena ranjivosti postoje ćih zgrada . Treba uzeti u obzir da broj stambenih jedinica ne predstavlja gra ñevine (službena statistika o broju gra ñevina ne postoji), izdvojeni postotci predstavljaju prosjek odnosno grani čne vrijednosti procjena i tablice ne obuhva ćaju specifi čne gra ñevine (primjerice mostove, gra ñevine kriti čne infrastrukture itd.). Dodatna procjena o čekivanih žrtava i šteta je napravljena i prema Švicarskim propisima SIA, s tim da ista ne obuhva ća specifi čne 'lokalne' uvjete ve ć je napravljena prema procjenama o čekivanih ošte ćenja po EMS-98 klasifikaciji ( poglavlje Prikaz posljedica ).

Detaljan opis pretpostavki scenarija i ve ćina informacija bitnih za procjenu posljedica je priložena u prethodnim poglavljima kao argumentacija. Više puta istaknuti postupci koji bi omogu ćili preciznije podatke i to čniju analizu posljedica zasad nisu u primjeni, s obzirom da nisu dostupni svi potrebni podaci. Procjene posljedica su napravljene prema dosadašnjim iskustvima, dostupnim podacima, preporu čenoj literaturi (primjerice EMS-98 klasifikacija) i drugim čimbenicima. Procjenom su sistematizirani dostupni podaci o gra ñevinama koje su prepoznate kao karakteristi čna tipologija 81

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac gradnje unutar pojedinih naselja Grada, za koje postoje statisti čki podaci o stambenim jedinicama i broj stanovnika. O čito je da nisu obuhva ćeni svi karakteristi čni tipovi gra ñevina, niti je mogu će to čno procijeniti njihovu zastupljenost unutar naselja bez opsežnog istraživanja. Priložene procjene ošte ćenja (tablica C) na koje se naslanjaju procjene posljedica su gruba procjena ošte ćenja prema EMS-98 klasifikaciji nadopunjena sa procjenama stru čnjaka s obzirom na poznavanje (iskustvo) specifi čnih lokalnih uvjeta (nezakonito izvedene zgrade, rasjedi, klizišta, kvaliteta gradnje, specifi čna tipologija gradnje itd.).

Procjena posljedica na život i zdravlje ljudi je najviše vezana za stupanj ošte ćenja gra ñevina jer bez detaljnih istraživanja nije mogu će precizno procijeniti broj poginulih te duboko, srednje i plitko zatrpanih. Posljedice su procijenjene prema broju ugroženih zgrada stoga je nesigurnost procjene vezana za nesigurnosti u procjeni ošte ćenja zgrada, ali s obzirom na postavljene kriterije možemo zaklju čiti da će sigurno premašiti kriterij katastrofalnih posljedica. Procjena posljedica na gospodarstvo se vezala na direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke. Direktne posljedice su tako ñer vezane na ošte ćenja gra ñevina odnosno nesigurnosti u procjeni su vezane za nesigurnosti u procjeni ošte ćenih zgrada. Navedene troškovni čke stavke oporavka gra ñevina su napravljene koriste ći minimalne vrijednosti procjena te prosje čnu procjenu troškova prema dostupnim analizama 300 (obiteljske ku će) – 800 (poslovne zgrade) EUR/m2 i sl.

Prema stupnjevima ošte ćenja stavke su pridodane na na čin da se za V. stupanj ošte ćenja (rušenje) pridodaje 100% troškovni čke vrijednosti ove zgrade kojoj je potrebno dodati oko 20% njene vrijednosti za troškove uklanjanja i zbrinjavanja nastalog otpada. Sa druge strane za I. stupanj ošte ćenja štete su do 1% ukupne troškovni čke vrijednosti zgrade. Izme ñu ovih krajnjih vrijednosti pretpostavljaju se za IV. stupanj ošte ćenja troškovi od 80–100% troškovni čke vrijednosti zgrade (investiranje kako bi se zgrada dovela u uporabljivo stanje), za III. stupanj 40 – 80% troškovni čke vrijednosti zgrade i za II. stupanj 1 – 40%. Vrijednosti su orijentacijske odnosno ne mogu predstavljati realne troškove potrebe za popravak zgrada jer isti odstupaju ovise o mnoštvu parametara (starost gra ñevine, vrsta materijala itd.). Indirektne posljedice je vrlo teško procijeniti, ali s obzirom na kontekst Grada Donji Miholjac, može se zaklju čiti da bi ukupne posljedice bile katastrofalne. U poglavlju Specifi čni društveni i ekonomski gubici izdvojeni podaci koji mogu poslužiti za grubu usporedbu.

Procjena posljedica na društvenu stabilnost i politiku se vezala na ošte ćenja zgrada u kojima su smještene klju čne institucije i ošte ćenje kriti čne infrastrukture. Istaknut je popis i podatak da je ve ćina svih gra ñevina izgra ñena prije 1964. godine odnosno prije prvih propisa koji zna čajnije uzimaju u obzir potresno djelovanje (zna čajnije ugrožene) i s obzirom na veliku koncentraciju brojnih elemenata kriti čne infrastrukture ( poglavlje Funkcioniranje elemenata kriti čne infrastrukture ) je procijenjen zna čajan utjecaj. Nisu analizirani pojedina čni elementi kriti čne infrastrukture jer su za isto potrebna opsežna istraživanja, stoga je procjena napravljena na temelju konteksta i u usporedbi s nekim postoje ćim podacima (poglavlje Specifi čni društveni i ekonomski gubici i Prikaz posljedica ).

Tablica D: Procjena o čekivanih žrtava i šteta prema SIA (Švicarski propisi) za NND

Grad Donji Stambene Stanovnici Poginuli Ranjeni Evakuirani, UKUPNO Miholjac jedinice zbrinuti, sklonjeni ŠTETA Grad UKUPNO 3.847 9.491 pojedini 140 400 50% GP Grada

Kona čno još jednom treba istaknuti da je danas je dostupno više metoda za preciznije procjene za procjene ranjivosti, a s time i posljedica. Ipak, preciznost tih metoda ovisi o bazama podataka odnosno pouzdanosti podataka, ali i specifi čnim parametrima vezanim za pojedinu državu stoga usporedbe s drugim državama treba raditi vrlo oprezno. S obzirom na navedeno tijekom izrade ovog scenarija odlu čeno je ne koristiti postupke s manjkavim podacima ve ć se pokušalo s dostupnim podacima argumentirati odabrane kriterije razina posljedica. 82

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Život i zdravlje ljudi

Posljedice na život i zdravlje ljudi se prvenstveno promatraju u odnosu na poginule, ozlije ñene i trajno raseljene stanovnike, a potom i sve stanovnike trenutno zahva ćene posljedicama djelovanja potresa (evakuirani, sklonjeni itd.). Postoje postupci koji detaljnije procjenjuju posljedice, prvenstveno se oslanjaju ći na procjenu stupnja ošte ćenja gra ñevina (rezultat su poginuli, duboko zatrpani, srednje zatrpani i plitko zatrpani), ali uzimaju ći u obzir i brojne ostale faktore kao što je rušenje namještaja (padanje predmeta), broj osoba u gradu koje nemaju prebivalište (turisti, radna snaga itd.), doba dana, itd. Takve postupke nije mogu će primijeniti u izradi ovog scenarija s obzirom na nedostupnost podataka, ali koriste ći procjene ošte ćenja ipak se mogu donesti grubi zaklju čci. Prvenstveno treba istaknuti da se ne o čekuje veliki broj poginulih i ozlije ñenih, ali posljedice možemo smatrati katastrofalnim zbog relativno velikog broja trajno ošte ćenih gra ñevina što će uzrokovati evakuaciju stanovnika na duže vrijeme. Primjerice, ako izuzmemo u obzir samo minimalne vrijednosti za kategoriju V, IV i III ošte ćeno bi bilo preko 1,3% stambenih jedinica što zna čajno premašuje definirani kriterij katastrofalnih posljedica. Štoviše, pretpostavljaju ći prosjek od 3 osobe po stambenoj jedinici, prema podacima Državnog zavoda za statistiku , možemo zaklju čiti da bi broj zna čajnije ošte ćenih stambenih jedinica bi bilo dovoljno da posljedice premaše kriterij katastrofalnih posljedica.

Tablica 9: Posljedice za Život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001-0,004 3 Umjerene 0.0047-0,011 4 Zna čajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036> X

Prema procjeni (tablica D) ozlije ñenih osoba bi bilo više desetina. Vezano na ozlije ñene bitno je istaknuti povoljni položaj zdravstvenih ustanova ( poglavlje Funkcioniranje elemenata kriti čne infrastrukture ) koje su u Gradu. Tako ñer, bitno je imati na umu da izgradnja zamjenskih gra ñevina i sanacija ošte ćenih gra ñevina (koje prvo moraju biti pozitivno ocijenjene da bi se mogle sanirati) je obi čno dugotrajan proces. S time se unosi nesigurnost me ñu stanovništvo zbog gubitka stambenog ili radnog mjesta, živi se u neadekvatnim uvjetima, gubi se kvaliteta života, pada standard i u kona čnici se o čekuje iseljavanje dijela stanovništva.

Gospodarstvo

Posljedice na gospodarstvo u podru čju Grada Donji Miholjac uzrokovane potresom će se procijeniti kroz direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke (poglavlje Specifi čni društveni i ekonomski gubici). Direktni gubici se vežu za ošte ćenja gra ñevina (stambenih jedinica) kao što je trošak popravka gra ñevine (dovo ñenje gra ñevine u dostatnu razinu sigurnosti) ili trošak uklanjanja gra ñevine (za gra ñevine koje su procijenjene da nisu sigurne za uporabu) i izgradnje novih (zamjenskih) gra ñevina, itd. Uobi čajena je pretpostavka se da će se vrlo teško ošte ćene gra ñevine morati ukloniti i ponovo izgraditi jer će šteta premašiti 50% vrijednosti gra ñevine. Zna čajno do teško ošte ćenim gra ñevinama ne bi izravno bila ugrožena nosivost konstrukcije pa je mogu ća sanacija (nakon procjene), a gra ñevine s umjerenim ošte ćenjem će se uglavnom mo ći brzo i jeftino sanirati. Prema trenutno dostupnim podacima i grubim procjenama (tablica C ove procjene) dali smo vrijednosti-procjenu i o čekivani broj srušenih stambenih jedinica, vrlo teško ošte ćenih, teško zna čajno do teško ošte ćenih, te umjereno ošte ćenih stambenih jedinica. Troškovni čka stavka dovo ñenja gra ñevine u prvotno stanje bilo popravkom ili ponovnom izgradnjom može zna čajno varirati s obzirom na stupanj ošte ćenja i tip gra ñevine ali i mnogo drugih parametara

83

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac kao što je lokacija u naselju ili Gradu. Grubu procjenu mogu će je napraviti prema dostupnim podacima, pridruživanjem troškovni čke stavke stupnju ošte ćenja (poglavlje Specifi čni društveni i ekonomski gubici, odnosno Tablica B iz: Priloga broj XII. Smjernica Županije ).

Uz pretpostavku prosje čne površine stambene jedinice od 69,0 m 2, prora čun izravne štete iznosi oko 3 milijuna EUR ( pola GP Grada), odnosno premašuje kriterij posljedica velikih nesre ća. Uzimanjem druga čije tablice dobiva se nešto manja procijenjena šteta, s tim da nisu uzeti u obzir 'lokalni' uvjeti. Indirektni (neizravni) gubici bi bili vrlo zna čajni s obzirom na razvijenost podru čja Grada Donji Miholjac. Kao što je u uvodu ove procjene ve ć istaknuto, u Gradu se nalaze i obrazovne, kulturne, umjetni čke i zdravstvene institucije, industrijski pogoni, poslovni subjekti i kulturna baština zna čajne vrijednosti itd. Ukupnu razinu indirektnih troškova je teško predvidjeti s obzirom na brojne parametre, ali je razvidno da bi potres zna čajno ugrozio gospodarsku stabilnost Grada Donji Miholjac pa i Osje čko-baranjske županije.

Troškovi se mogu promatrati kroz: prekid poslovanja, zaustavljene razne proizvodne aktivnosti, prekid dostave resursa za održavanje poslovanja, gubitak opreme (industrijske, zdravstvene, i sl.) u objektima, gubitak zarade, ošte ćenje transportnih putova (cestovnih ali i struje, vode, plina), prekid komunikacijske mreže, ošte ćenje klju čne komunalne infrastrukture (energija, voda itd.), troškovi oporavka privatne i državne imovine, gubitak radnih mjesta, gubitak radne snage, pove ćane potrebe za smještajnim kapacitetima, zaga ñenje okoliša, srušene trgovine itd.

Ostali potencijalni indirektni utjecaji mogu biti : požari, tehni čko-tehnološke katastrofe slijedom stradavanja gospodarskih objekata, epidemiološke i sanitarne opasnosti slijedom ne funkcioniranja nadležnih, prekidi proizvodnih i opskrbnih lanaca (stradava ekonomska stabilnost), itd. Za to čnu procjenu svih ekonomskih parametara su potrebne iscrpne i dugotrajne analize, ali obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju, manjak rezervi kapitala, brojnih poslovnih i stambenih kredita, može se o čekivati brzi gubitak poslovnih subjekata, jako spori oporavak tvrtki i u kona čnici zna čajan porast nezaposlenosti. Bitan je i posredni utjecaji u vremenu poslije potresa, a koji ovise o lan čanoj reakciji kroz ekonomiju regije. Ako sumiramo sve navedeno jasno je da bi izravne štete predstavljale tek manji dio i ukupna šteta se može nedvojbeno procijeniti kao katastrofalna, odnosno u ovom obra ñenom primjeru-scenariju sigurno prelazi polovinu prora čuna Grada Donji Miholjac.

Prilog broj III. Smjernica Županije – Osnovne sastavnice za procjenu šteta u gospodarstvu Vrsta štete Pokazatelj

1.1. Šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini 1.2. Šteta na sredstvima za proizvodnju i rad 1. Direktne štete 1.3. Štete na javnim zgradama i ustanovama koje ne spadaju pod druge kategorije 1.4. Trošak sanacije, oporavka, asanacije te srodni troškovi 1.5. Troškovi spašavanja, lije čenja te sli čni troškovi 1.6. Gubitak dobiti 1.7. Gubitak repromaterijala 2.1. Izostanak radnika s posla (potrebno je procijeniti trošak) 2.2. Gubitak poslova i prestanak poslovanja ( potrebno je procijeniti 2. Indirektne štete trošak) 2.3. Gubitak prestiža i renomea (potrebno je procijeniti trošak) 2.4. Nedostatak radne snage (potrebno je procijeniti trošak) 2.5. Pad prihoda 2.6. Pad prora čuna

84

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Tablica 10: Gospodarstvo Gospodarstvo Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25 X

Društvena stabilnost i politika

Isti če se podatak da je ve ćina svih državnih objekata u podru čju Grada (Gradska uprava, srednja škola, gradsko jezgro) izgra ñena prije 1964. godine odnosno prije prvih propisa koji zna čajnije uzimaju u obzir potresno djelovanje (zna čajnije ugrožene). Tako ñer, izdvojene gra ñevine su ve ćinom smještene u podru čjima gdje postoji i zna čajna opasnost od požara (nakon djelovanja potresa). S obzirom na navedeno, ve ćina gra ñevina od javnog društvenog zna čaja (škole, društveni domovi, objekt Grada) je ozbiljno ugrožena, a prema postoje ćim analizama mogu će je grubo procijeniti da će oko 5% otkazati (V. kategorija), oko 15% biti vrlo teško ošte ćeno (IV. kategorija), oko 35% biti zna čajno do teško ošte ćene (III. kategorija), oko 25% umjereno ošte ćene (II. kategorija) i oko 20% neznatno do blago ošte ćene (I. kategorija). Prema površinama gra ñevina od javnog društvenog zna čaja mogu će je pridružiti troškovni čke stavke prema stupnju ošte ćenja i zaklju čiti da bi izravna šteta bila milione kuna.

Bitno je imati na umu da će svi potresom prekinuti sustavi zahtijevati dugo vremensko razdoblje za ponovnu uspostavu (uništena radna mjesta, izgubljene baze podataka, itd.) te će dodatne posljedice zbog dugotrajne obnove, a posebice zbog prekinutog funkcioniranja op ćine, biti velike. Analiza neizravnih posljedica zahtijeva iscrpne ekonomske analize stoga nisu uzete u obzir, a s obzirom na prethodno navedeno potresno djelovanje u podru čju Grada imat će nedvojbeno zna čajne posljedice i za Županiju.

Posebno važan element, neposredno nakon potresa, je neprekinuto funkcioniranje administracije da se sprije či ulijevanje nesigurnosti, straha, narušavanja javnog reda i mira posebice ako do ñe do izražaja nespremnost odgovornih institucija za ponašanje poslije potresa (prihvatni centri, kapaciteti bolnica, opskrbi hrane i vode itd.). Posebno su važni sustavi informiranja (lokalne i javne televizije) koji ne smiju biti prekinuti. Analize pojedina čnih elemenata kriti čne infrastrukture nisu analizirane pa nije mogu će precizno procijeniti razinu utjecaja, ali s obzirom na broj kriti čne infrastrukture, te da je ista uglavnom napravljena prije suvremenih propisa (projektirane na manju potresnu silu), o čito je da bi zna čajniji potres uzrokovao katastrofalne posljedice. U kriteriju ukupne materijalne štete na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja šteta se prikazuje u odnosu na prora čun Grada Donji Miholjac. Gra ñevinama javnog društvenog zna čaja smatraju se sportski objekti, objekti kulturne baštine, sakralni objekti, objekti javnih ustanova i sl.

Tablica 11: Prikaz kriterija za društvenu stabilnost i politiku – štete na infrastrukturi (KI) i štete na gra ñevinama od javnog zna čaja Društvena stabilnost i politika Ošte ćena kriti čna infrastruktura Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 X 5 Katastrofalne >25 Štete/gubici na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja 85

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 X 5 Katastrofalne >25

Tablica 12: Posljedice na društvenu stabilnost i politiku - ZBIRNO Društvena stabilnost i politika Kategorija Ukupno Kriti čna Štete/gubici na gra ñ. od infrastruktura javnog društvenog zna čaja 1 2 3 4 X X X 5

Sva kriti čna infrastruktura je izravno ugrožena od potresa, a uništenje ili zna čajno ošte ćenje će zahtijevati dugotrajni oporavak odnosno dugotrajniji prekid gdje će biti ugrožena ve ćina stanovnika Grada.

Tablica 13: Vjerojatnost/frekvencija dešavanja potresa u Gradu Donji Miholjac Kategorija Vjerojatnost/frekvencija Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija ODABRANO 1 Iznimno mala <1% 1 doga ñaj u 100 godina i rje ñe 2 Mala 1-5% 1 doga ñaj u 20 do 100 godina X 3 Umjerena 5-50% 1 doga ñaj u 2-20 godina 4 Velika 51-98% 1 doga ñaj u 1-2 godine 5 Iznimno velika >98% 1 doga ñaj godišnje i češ će

Odabirom scenarija da odgovara potresnom djelovanju za provjeru GSU odnosno Karti potresnih podru čja s prikazom poredbenih vršnih ubrzanja tla ( slike), za povratni period od 95 godina je definirana vjerojatnost premašaja od 10% u 10 godina.

Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama

Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama (DNP) je odabran da odgovara potresnom djelovanju koje se koristi u važe ćim Europskim normama za provjeru GSN, iako se moglo odabrati i duže povratno razdoblje (primjerice 2000 godina) za koje bi posljedice bile još dalekosežnije. Osnovna motivacija za odabir scenarija je dostupnost definiranog hazarda u Karti potresnih podru čja za Republiku Hrvatsku s prikazom poredbenih vršnih ubrzanja tla (slike 6 i 6a) za povratni period od 475 godina (vjerojatnost premašaja: 10% u 50 godina) , čime je mogu će uspostaviti izravnu vezu s važe ćim propisima za projektiranje gra ñevina. Ako smatramo da je razina optere ćenja prema suvremenim propisima mjerodavna za postizanje zadovoljavaju ćeg odziva pri djelovanju potresa odgovaraju ćeg intenziteta, u skladu s propisanim zahtjevima za ponašanje, prema poglavlju Ocjena ranjivosti postoje ćih zgrada mogu će je zaklju čiti da je ta razina optere ćenja više od dva puta ve ća od one koja se koristila za projektiranje preko 90% stambenog fonda. Sli čna tablica je korištena tijekom faze identifikacije rizika od potresa jer unato č svim nedostacima podataka i baza jasno pokazuje veliku ugroženost glavnine postoje ćeg fonda gra ñevina s obzirom na ošte ćenja ali i rušenje (za razliku od NND). Detaljni opis pretpostavki scenarija i ve ćina informacija bitnih za procjenu posljedica je priložena u prethodnim poglavljima. Više puta su istaknuti postupci koji bi omogu ćili preciznije podatke i to čniju

86

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac analizu posljedica, ali s obzirom da podaci za takve procjene nisu dostupni procjene posljedica su napravljene prema dostupnim bazama, dosadašnjim iskustvima, preporu čenoj literaturi i posebno napravljenoj Procjeni rizika za RH. Kao što je opisano prethodno su sistematizirani dostupni podaci o gra ñevinama koje su prepoznate kao karakteristi čna tipologija gradnje unutar pojedinih naselja Grada Donji Miholjac za koje postoje odre ñeni podaci o stambenim jedinicama i broj stanovnika. O čito je da nije mogu će obuhvatiti sve karakteristi čne tipove gra ñevina, niti je mogu će to čno procijeniti njihovu zastupljenost unutar naselja bez opsežnog istraživanja. Procjene ošte ćenja na koje se naslanjaju procjene posljedica su gruba procjena ošte ćenja prema EMS- 98 klasifikaciji nadopunjena sa procjenama stru čnjaka s obzirom na poznavanje i iskustvo s obzirom na specifi čne lokalne uvjete (nezakonito izvedene zgrade, rasjedi, kvaliteta gradnje, specifi čna tipologija gradnje itd.). Procjene su vrlo grube s obzirom na nedostatak pouzdanih parametara, sadržavaju subjektivne elemente ali i brojna specifi čna ograni čenja kao što su: - ne postoje sistematizirane baze podataka o tipologiji gradnje, a postoji niz specifi čnih tipova gra ñevina - veliki broj nezakonito izvedenih gra ñevina (bez valjane dokumentacije) koje uklju čuju i nepovoljne intervencije (npr. rušenje nosivih zidova za izloge) u nosivu konstrukciju odnosno promjenu bitnih zahtjeva za gra ñevinu, - nesigurnost u procjeni ranjivosti pojedinih gra ñevina zbog razlike u znanju o starim gra ñevinama u odnosu na gra ñevine projektirane sukladno suvremenim propisima, - ne postoje podaci o izvedbi gra ñevina, korištenim materijalima, mogu ćim pogreškama u gradnji, naknadnim sanacijama - ne postoje podaci o djelovanju potresa na gra ñevine kroz povijest i eventualnim posljedicama - gra ñevine su obi čno projektirane na vijek trajanja od 50 godina što je premašeno (degradacija materijala) kod ve ćeg dijela postoje ćeg stambenog fonda, itd.

5.5.1. Posljedice

Procjena posljedica za doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama (DNP) će se tako ñer prvenstveno temelji na procjeni stupnja ošte ćenja zgrada za definirano mjerodavno optere ćenje. Istaknuti postupci (poglavljima Prikaz posljedica i Ocjena ranjivosti postoje ćih zgrada ) koji preciznije procjenjuju posljedice, s obzirom na nedovoljnu dostupnost svih potrebnih podataka ne primjenjuju se u izradi ovog scenarija. Stoga su procjene ošte ćenja zgrada prvenstveno napravljene na temelju dostupnih parametara. Obrasci obuhva ćaju analizu karakteristi čne tipologije gradnje po naseljima Grada, uz po četnu procjenu ošte ćenja postavljenu prema EMS-98 klasifikaciji ( poglavlju Prikaz posljedica ) te su dopunjeni procjenama stru čnjaka s obzirom na poznavanje specifi čnih lokalnih uvjeta i iskustvo. Pri tome treba istaknuti da broj stambenih jedinica ne predstavlja gra ñevine, s obzirom da službena statistika o broju gra ñevina ne postoji, a izdvojeni postoci predstavljaju prosjek odnosno grani čne vrijednosti procjena.

Tablica E: Pregled ošte ćenja stambenih jedinica u Gradu Donji Miholjac za VII.° MCS Broj Stupanj ošte ćenja za VII.stupanj MCS Grad stambenih 1. 2. 3. 4. 5. jedinica lagana umjerena teška razorna rušenje

Grad Donji 3.847 450 400 150 100 40 Miholjac

87

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Opis ošte ćenja prema stupnju ošte ćenja Stupanj Opis ošte ćenja

1. lagana ošte ćenja - sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke umjerena ošte ćenja - male pukotine u zidovima, otpadanje ve ćih komada žbuke, klizanje 2. krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanje dijelova dimnjaka 3. teška ošte ćenja - široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka razorna ošte ćenja - otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza me ñu pojedinim 4. dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune 5. potpuno rušenje gra ñevina

Tablica F: Procjena o čekivanih žrtava i šteta prema SIA (Švicarski propisi) za NND

Grad Donji Stambene Stanovnici Poginuli Ranjeni Evakuirani, UKUPNO Miholjac jedinice zbrinuti, sklonjeni ŠTETA Grad UKUPNO 3.847 9.491 1% 8% 1.400 Više GP Grada

Procjena o čekivanih žrtava i šteta je napravljena i po Švicarskim propisima SIA, s tim da treba imati na umu da procjena ne obuhva ća specifi čne 'lokalne' uvjete ve ć je napravljena prema procjenama očekivanih ošte ćenja po EMS-98 klasifikaciji. Razvidno je da bi potres najja čeg o čekivanog intenziteta (VII:°MCS, povratni period od 475 godina) imao velike posljedice u svim pogledima za Grad Donji Miholjac, bitno ve će od posljedica najvjerojatnije neželjenog doga ñaja (VI.°MCS, povratni period 95 godina).

Život i zdravlje ljudi

Podaci istaknuti za DNP jasno argumentiraju procjenu katastrofalnih posljedica, a sve napomene iz NND vrijede i za ovaj doga ñaj. Bitno je istaknuti da se o čekuje ve ći broj srušenih gra ñevina, a s tim i ve će stradavanje ljudi koje uklju čuje i poginule. To potvr ñuju i dodatne analize procjene žrtava napravljene prema SIA (tablica F).

Tablica 14: Posljedice za Život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001-0,004 3 Umjerene 0.0047-0,011 4 Zna čajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036> X

Gospodarstvo

Ako sumiramo sve navedeno jasno je da bi izravne štete predstavljale tek manji dio i ukupna šteta se može nedvojbeno procijeniti kao katastrofalna, odnosno u ovom obra ñenom primjeru-scenariju višestruko prelazi prora čun Grada Donjeg Miholjca.

Prilog broj III. Smjernica Županije – Osnovne sastavnice za procjenu šteta u gospodarstvu Vrsta štete Pokazatelj

1.1. Šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini 1.2. Šteta na sredstvima za proizvodnju i rad 1.3. Štete na javnim zgradama i ustanovama koje ne spadaju pod druge kategorije

88

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

1. Direktne štete 1.4. Trošak sanacije, oporavka, asanacije te srodni troškovi 1.5. Troškovi spašavanja, lije čenja te sli čni troškovi 1.6. Gubitak dobiti 1.7. Gubitak repromaterijala 2.1. Izostanak radnika s posla (potrebno je procijeniti trošak) 2.2. Gubitak poslova i prestanak poslovanja ( potrebno je procijeniti 2. Indirektne štete trošak) 2.3. Gubitak prestiža i renomea (potrebno je procijeniti trošak) 2.4. Nedostatak radne snage (potrebno je procijeniti trošak) 2.5. Pad prihoda 2.6. Pad prora čuna

Tablica 15: Gospodarstvo Gospodarstvo Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25 X

Društvena stabilnost i politika

Tablica 16: Prikaz kriterija za društvenu stabilnost i politiku – štete na infrastrukturi (KI) i štete na gra ñevinama od javnog zna čaja Društvena stabilnost i politika Ošte ćena kriti čna infrastruktura Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25 X Štete/gubici na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25 X Prema kriteriju ukupne materijalne štete na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja šteta se prikazuje u odnosu na prora čun Grada Donji Miholjac. Gra ñevinama javnog društvenog zna čaja smatraju se sportski objekti, objekti kulturne baštine, sakralni objekti, objekti javnih ustanova i sl.

Tablica 16a: Posljedice na društvenu stabilnost i politiku - ZBIRNO Društvena stabilnost i politika Kategorija Ukupno Kriti čna Štete/gubici na gra ñ. od infrastruktura javnog društvenog zna čaja 1 2 3 4 5 X X X 89

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Sva kriti čna infrastruktura je izravno ugrožena od potresa, a uništenje ili zna čajno ošte ćenje će zahtijevati dugotrajni oporavak odnosno dugotrajniji prekid gdje će biti ugrožena ve ćina od 9.491 stanovnika Grada.

Tablica 17: Vjerojatnost/frekvencija dešavanja potresa u Gradu Donji Miholjac Kategorija Vjerojatnost/frekvencija Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija ODABRANO 1 Iznimno mala <1% 1 doga ñaj u 100 godina i rje ñe X 2 Mala 1-5% 1 doga ñaj u 20 do 100 godina 3 Umjerena 5-50% 1 doga ñaj u 2-20 godina 4 Velika 51-98% 1 doga ñaj u 1-2 godine 5 Iznimno velika >98% 1 doga ñaj godišnje i češ će

Odabirom scenarija da odgovara potresnom djelovanju za provjeru GSU odnosno Karti potresnih podru čja s prikazom poredbenih vršnih ubrzanja tla ( slike), za povratni period od 475 godina je definirana premašaj od 10% u 50 godina.

Podaci, izvori i metode izra čuna

U Scenariju su više puta istaknuti postupci koji bi omogu ćili preciznije podatke i to čniju analizu posljedica, ali s obzirom da podaci za takve procjene nisu dostupni procjene posljedica su napravljene prema dostupnim bazama, dosadašnjim iskustvima, preporu čenoj literaturi i korištenjem zasada procjene ugroženosti RH od katastrofa. Kao što je ve ć opisano u tekstu i prora čunu nedostaju egzaktni podaci o tipologiji gradnje unutar naselja Grada Donji Miholjac, stvarnoj kvaliteti gradnje i godinama gradnje. O čito je da nije mogu će obuhvatiti sve karakteristi čne tipove gra ñevina, niti je mogu će to čno procijeniti njihovu zastupljenost unutar naselja Grada bez opsežnog istraživanja. Procjene ošte ćenja na koje se naslanjaju procjene posljedica su gruba procjena ošte ćenja prema EMS- 98 klasifikaciji nadopunjena sa procjenama stru čnjaka s obzirom na poznavanje i iskustvo s obzirom na specifi čne lokalne uvjete (nezakonito izvedene zgrade, kvaliteta gradnje, specifi čna tipologija gradnje itd.).

Procjene su vrlo grube s obzirom na nedostatak pouzdanih parametara, sadržavaju subjektivne elemente ali i brojna specifi čna ograni čenja kao što su: • ne postoje sistematizirane baze podataka o tipologiji gradnje, a postoji niz specifi čnih tipova gra ñevina, • zna čajan broj nezakonito izvedenih gra ñevina (bez valjane dokumentacije) koje uklju čuju i nepovoljne intervencije (npr. rušenje nosivih zidova za izloge) u nosivu konstrukciju odnosno promjenu bitnih zahtjeva za gra ñevinu, • nesigurnost u procjeni ranjivosti pojedinih gra ñevina zbog razlike u znanju o starim gra ñevinama u odnosu na gra ñevine projektirane sukladno suvremenim propisima, • ne postoje podaci o izvedbi gra ñevina, korištenim materijalima, mogu ćim pogreškama u gradnji, naknadnim sanacijama, • ne postoje podaci o djelovanju potresa na gra ñevine (kvartove) kroz povijest i eventualnim posljedicama, • gra ñevine su obi čno projektirane na vijek trajanja od 50 godina što je premašeno (degradacija materijala) kod zna čajnog dijela postoje ćeg stambenog fonda, i brojni drugi razlozi.

Procjena posljedica na život i zdravlje ljudi je najviše vezana za stupanj ošte ćenja gra ñevina jer bez detaljnih istraživanja nije mogu će precizno procijeniti broj poginulih te duboko, srednje i plitko zatrpanih. Posljedice su procijenjene prema broju ugroženih zgrada-ku ća, stoga je nesigurnost procjene vezana za nesigurnosti u procjeni ošte ćenja zgrada, ali s obzirom na postavljene kriterije možemo zaklju čiti da će višestruko premašiti kriterij katastrofalnih posljedica. 90

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Procjena posljedica na gospodarstvo se vezala na direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke. Direktne posljedice su tako ñer izravno vezane na ošte ćenja gra ñevina odnosno nesigurnosti u procjeni su vezane za nesigurnosti u procjeni ošte ćenih zgrada. Indirektne posljedice je vrlo teško procijeniti, ali s obzirom na kontekst Grada Donji Miholjac može se zaklju čiti da bi ukupne posljedice bile katastrofalne i bez detaljnih analiza. Procjena posljedica na društvenu stabilnost i politiku se vezala na ošte ćenja zgrada u kojima su smještene klju čne institucije i ošte ćenje kriti čne infrastrukture. Istaknut je popis i podatak da je ve ćina svih gra ñevina stanovanja (ku će) u Gradu Donji Miholjac izgra ñeno poslije 1964. godine, odnosno s primjenom djelomi čnih mjera seizmi čke otpornosti. Nisu analizirani pojedina čni elementi kriti čne infrastrukture jer su za isto potrebna opsežna istraživanja stoga je procjena napravljena na temelju konteksta i u usporedbi s nekim postoje ćim podacima. Kona čno još jednom isti čemo da je danas je dostupno više metoda za preciznije procjene glede ranjivosti, a s time i posljedica. Ipak, preciznost tih metoda ovisi o bazama podataka odnosno pouzdanosti podataka, ali i specifi čnim parametrima vezanim za pojedinu državu stoga usporedbe s drugim državama treba raditi vrlo oprezno. S obzirom na navedeno tijekom izrade ovog scenarija odlu čeno je ne koristiti postupke s manjkavim podacima ve ć se pokušalo s dostupnim podacima argumentirati odabrane kriterije razina posljedica.

Tablica 18: Nepouzdanost rezultata procjene rizika Ne postoji dovoljna koli čina statisti čkih podataka, iskustva stru čnjaka i ostalih podataka te pouzdana metodologija procjene posljedica – zbog čega se o čekuju zna čajne greške Vrlo visoka nepouzdanost 4 Visoka nepouzdanost 3 X Niska nepouzdanost 2 Vrlo niska nepouzdanost 1 Postoji dovoljna koli čina statisti čkih podataka, iskustva stru čnjaka i pouzdana metodologija procjene - zbog čega je pojavljivanje grešaka vrlo malo vjerojatno

5.6. Matrice rizika

RIZIK: POTRES Rizik se može prihvatiti, izuzev u iznimnim situacijama Rizik se može prihvatiti ukoliko je smanjenje neprakti čno ili troškovi uvelike premašuju dobit Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi premašuju dobit Dodatne mjere nisu potrebne, osim uobi čajenih

NAZIV SCENARIJA: Potres na podru čju Grada Donji Miholjac Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj Život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Društvena stabilnost i politika

91

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama Život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Društvena stabilnost i politika

Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj, ukupno Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama, ukupno

5.7. Karte rizika a) Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj b) Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama (potres u 100 godina) ( potres u 500 godina)

92

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Scenarij III. 5. Opis scenarija: Ekstremne vremenske pojave - Ekstremne temperature u podru čju Grada Donji Miholjac

5.1. Naziv scenarija, rizik

Toplinski val kao prirodna pojava uzrokovana klimatskim promjenama nastaje naglo bez prethodnih najava, neo čekivano za Grad Donji Miholjac i Županiju, gdje je umjerena kontinentalna klima. Toplina može biti okida č za uzrok mnogih zdravstvenih stanja i izazvati umor, sr čani udar ili konfuziju te dodatno pogoršati postoje će stanje kod kroni čnih bolesnika. Zbog pripadanja podru čju umjerene kontinentalne klime, podru čje Grada Donji Miholjac nema izraženijih toplinskih valova. U periodu unazad 10 godina nije bilo je proglašavanja elementarne nepogode ovim uzrokom u Gradu, ali stanovnici primje ćuju velike temperaturne dnevne oscilacije.

Tabli čni prikaz opisa scenarija Naziv scenarija: Pojava toplinskih valova na podru čju Grada Donji Miholjac Grupa rizika: Ekstremne vremenske pojave Rizik: Ekstremne temperature Radna skupina: Radna skupina Grada Donji Miholjac odre ñena Odlukom gradona čelnika Opis scenarija: Opisan u tablici i nastavku; Težišno doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama

Uvod Svake godine, toplina ugrožava zdravlje mnogih ljudi, osobito starije stanovnike. Toplinski valovi predstavljaju opasnost za stanovništvo uzrokuju ći i pove ćanu smrtnost. Neke zemlje u Europskoj regiji se suo čavaju s ekstremnim toplinskim valovima. Ekstremni doga ñaji poput vru ćih dana ili tropskih no ći postaju u čestaliji i vjerojatno će se pojavljivati čak i češ će u budu ćnosti. Ekstremne temperature zraka mogu uzrokovati zdravstvene probleme i pove ćani broj smrtnih slu čajeva i stoga predstavljaju javno-zdravstveni problem. O čekuje se da bi zatopljenje uzrokovano klimatskim promjenama moglo pove ćati u čestalost toplinskih valova. Osobito ugrožene skupine ljudi su mala djeca, kroni čni bolesnici, starije osobe te ljudi koji rade na otvorenom prostoru. Višegodišnji temperaturni trendovi koje prati Državni hidrometeorološki zavod za klimatska podru čja u Republici Hrvatskoj ukazuju na manji rizik od ekstremno niskih temperatura u odnosu na vrlo veliki rizik od ekstremno visokih temperatura. Procjenjuje se da niske temperature ne predstavljaju zna čajan rizik u podru čju procjene i Republici Hrvatskoj pa se stoga obra ñuje samo zdravstveni rizik za ekstremno visoke temperature.

Ekstremne temperature koje mogu predstavljati rizik za stanovništvo nisu jednake u svim dijelovima godine, jer osjetljivost ljudi ovisi o prilagodbi organizma na prethodne vremenske prilike, a osobito nepovoljan u činak mogu uzrokovati ekstremne temperature koje traju dulje vrijeme. Grani čne vrijednosti temperature koje mogu uzrokovati zdravstvene probleme razlikuju se u razli čitim klimatskim uvjetima, pa je potrebno odrediti temperaturne kriterije za pojavu pove ćane smrtnosti na podru čju procjene (Grad Donji Miholjac i Županija) iz dostupnih podataka za cijelo podru čje zemlje.

Poznati toplinski val 2003. godine uzrokovao je veliki broj prekobrojnih smrtnih slu čajeva diljem Europe, pri čemu su najviše pogo ñena Francuska gdje je zabilježeno gotovo 15.000 više smrtnih 93

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac slu čajeva od prosjeka. Te godine i u Zagrebu je bilo gotovo 50 dana u kojima je temperatura zraka premašila grani čne vrijednosti za pojavu pove ćane smrtnosti, ali smrtnosti nije bila znatno pove ćana. S druge strane najviše prekomjernih smrtnih slu čajeva uzrokovanih visokim temperaturama zraka u Zagrebu je zabilježeno tijekom 2005. godine kada je bilo manje od 10 dana u kojima je temperatura zraka premašila grani čne vrijednosti. Prilikom procjene rizika za toplinski val u Alpama 2003. godine stru čnjaci su upotrijebili Bayesian metodologiju koja pokazuje trendove i kolebljivost temperatura tako da se formaliziraju kao distribucije vjerojatnosti, s po četnim težinama (priors) koje su vezane na njih. Po Bayesian učenju, dio rizika toplinskog vala je mogu će tako pripisati antropogenim klimatskim promjenama. Pokazalo se da je vjerojatnost 90% da su klimatske promjene antropogene prirode pridonijele toplinskom valu. Rizik od katastrofalnih u činaka, iako se čini udaljen je ipak mogu ć i realan. Taj rizik bi se mogao smanjiti do neke mjere. Klju čni izazov za takvu metodologiju je potreba za donošenje zaklju čka na temelju razli čitih stru čnih prosudbi i to s ograni čenim resursima. Toplinski val 2003. godine koji je zahvatio europsko stanovništvo je pridonio porastu smrtnosti Švicaraca od 7%. Statisti čki podatak od 1.000 dodatnih smrtnih slu čajeva pokazuje da se nipošto ne može pripisati onim ljudima koju su ve ć bili u lošem zdravstvenom statusu. Diljem Europe, toplinski val 2003. godine prouzro čio je oko 35.000 smrtnih ishoda. Ekstremna toplina će vjerojatno bitno utjecati i na ne-fatalne ishode. Nekoliko studija vremenskih serija kvantificira u činak izloženosti topline na pove ćane prijeme u bolnicu i druge pokazatelje morbiditeta. Vrlo je teško usporediti rezultate razli čitih nacionalnih procjena provedenih tijekom toplinskog vala u 2003. Zanimljivo je da je smrtnost povezana s prethodnim mentalnim problemima imala najve ći porast. Preliminarna analiza toplinskog vala u Francuskoj 2003. godine procjenjuje se da je izazvao 14.802 viška smrti. Sli čne procjene su provedene i u drugim zemljama Mediterana poput Španjolske i Italije, ali su zaklju čci u tim zemljama druga čiji jer su ra ñeni po adaptiranim lokalnim modelima (Portugal 1.906 višak smrti).

5.2. Prikaz utjecaja na kriti čnu infrastrukturu

Utjecaj Sektor

energetika (proizvodnja, uklju čivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport) komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroni čke komunikacije, prijenos podataka, audio i audiovizualni prijenos i dr.) promet ( cestovni, željezni čki, zra čni, pomorski i promet na unutarnjim vodama) X zdravstvo ( zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) X vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne gra ñevine i komunalne vode) hrana ( proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe) X financije ( bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i pla ćanja) proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari ( kemijskih, bioloških, radioloških, nuklearnih i dr.) X javne službe ( osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomo ć i dr.) nacionalni spomenici i vrijednosti

5.3. Kontekst

Reljef Podru čje grada Donjeg Miholjca u najve ćem dijelu karakterizira nizinski ravni čarski dio, s tokom rijeke Drave, njenim pritocima i rukavcima te nizom jezera uz sjevernu granicu prema Republici Ma ñarskoj i tokom rijeke Karašice u njegovom južnom i jugozapadnom dijelu. Nizinski, ravni čarski dio, tipi čna akumulacijska nizina, geomorfološki pripada naplavnoj (aluvijalnoj) ravni, nastaloj duž tokova rijeke Drave i Karašice u mla ñem holocenu (aluviju). Karakterizira ju vrlo mala dubina temeljnice i velika vlažnost, uz redovito plavljenje. Prevladavaju pijesak, pretaloženi prapor i gline, dok se u ve ćim dubinama javljaju šljunci. 94

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

U nizinskom ravni čarskom dijelu razlikuju se tri tipa reljefa : terasna nizina Drave, poloj Drave, te fluvijalno-mo čvarna nizina uz Karašicu. Cjelokupan prostor ima neznatne denivelacije s najnižom kotom terena na 90,0 m.n.m. do najviše kote terena od 106,1 m.n.m., s prosje čnom visinom od 95 m.n.m. i padom terena u smjeru sjeverozapad- jugoistok-sjeveroistok pa se stoga može smatrati gotovo ravnim u ve ćem dijelu podru čja Grada. Terasna nizina Drave i njenih pritoka, predstavlja nešto viša reljefna podru čja, iznad naplavnih ravni, nastalih neotektonskim pokretima u pleistocenu, u čijem sastavu, uslijed eolske akumulacije, prevladavaju lesne i lesu sli čne naslage. Prema geološkom postanku razlikuju se starija i mla ña terasa Drave. Starija virmska terasa Drave podijeljena je naplavnom ravni Karašice i Vu čice na manji, sjeverni i ve ći, južni dio. Rije čne sedimente pokrivaju naslage prapora debljine i do 20 m. Poloj Drave predstavlja bivšu akumulacijsku ravan Drave, odnosno naplavnu ili aluvijalnu ravan, nastalu duž čitavog toka Drave, usporedo s kojim se prostire blaga depresija formirana u holocenu (aluviju), vrlo male dubine temeljnice i velike vlažnosti. Ispunjena je holocenskim nanosima rijeka Karašice, Vu čice i Vuke, u kojima prevladavaju muljevite gline sa sastojinama pijeska i pretaloženog prapora. U okviru naplavne ravni rijeke Drave izdvajaju se viši i niži dio naplavne ravni. Viši dio čine konkavni dijelovi meandara, grede i podru čja plavljena za najviših vodostaja, dok niži dio naplavne ravni čine mrtvaje i rukavci nastali linearno-erozijskim djelovanjem. Fluvijalno-mo čvarna podru čja su potolinski prostori nastali mla ñim tektonskim spuštanjem terena tokom holocena. Na takav postanak ukazuje i usijecanje rijeke Karašice u višu terasnu nizinu, otje čući prostorom fluvijalno mo čvarne nizine, prema sjeveroistoku. Nizina je ispunjena recentnim fluvijalnim nanosima rijeke Vu čice i dijelom Karašice, te organogeno-mo čvarnim sedimentima. Nadmorske visine ove nizine se kre ću od 99 m do 88 m.n.v., od sjeverozapada prema jugoistoku. Uz poloj Drave (naplavne ravni) to je najniži i najvlažniji prostor. Hidrološki pokazatelji Najzna čajniji vodotok je rijeka Drava sa svojim južnim pritocima, na krajnjem sjeveru, prema granici s Republikom Ma ñarskom, pri čemu je njezin rubni položaj i osnovno hidrografsko obilježje površja i teku ćica na podru čju cijele Osje čko-baranjske županije. To je rezultiralo karakteristi čnim reljefom, a uvjetovano je prvenstveno geotektonskim osobinama prostora. Rijeka Drava , kao državna voda, u kategoriji me ñudržavnih voda, od državnog je zna čaja. U županiji je drugi vodotok po zna čaju. Uz granicu grada Donjeg Miholjca rijeka Drava protje če u duljini od 22,40 km, što iznosi 21,54% ukupne duljine toka Drave na podru čju Osje čko-baranjske županije, koji iznosi 104 km (od rkm 0+000 do rkm 104+000). Osobine rijeke Drave su karakteristi čne za nizinske rijeke s nizom meandara, s izrazitim morfološkim promjenama u koritu, a kvartarne šljun čano- pjeskovite naslage koje čine dravsku depresiju tvore vodonosni kompleks zna čajnih zaliha podzemnih voda. Dubina vode u koritu kre će se od 4 do 7 m, s padom od 13,1 cm/km. Koli čina godišnjih oborina na cjelokupnom slivu Drave varira od 660 do 1.530 mm/god. Vodni režim rijeke Drave ima osobine pluvijalno-glacijalnog (kišno-ledenja čkog) vodnog režima, male vodnosti zimi s najmanjim protocima u sije čnju i velja či, a velike u prolje će i po četkom ljeta, odnosno pojavom velikih voda u svibnju, lipnju i srpnju kao posljedica otapanja snijega i leda te godišnjih maksimuma oborina. Godišnji vodostaj karakteriziraju tri maksimuma, pri čemu se dva javljaju u prolje će i rano ljeto, a tre ći sporedni u jesen, na kojeg uti če mediteranski kišni režim, u njezinom izvorišnom dijelu. Karakteristike godišnjeg vodostaja rijeke Drave mogu će je utvrditi temeljem podataka vodomjerne postaje Donji Miholjac, u nadležnosti Hrvatskih voda, u rkm 80,60 s kotom nule 88,57 m n.m. Podaci su utvr ñeni za razdoblje od 1946. godine do 1993. godine kada su maksimalni vodostaji iznosili 500, 322 i 156; srednji 179, 74 i 8 te minimalni 2, -66 i -140. Na dionici od Donjeg Miholjca do Beliš ća, padovi vodnog lica iznose za niske vode 0,133% do 0,135% za najvišeg vodostaja. Rijeka Karašica , desni je pritok rijeke Drave i drugi je po zna čaju vodotok na podru čju grada Donjeg Miholjca u ukupnoj duljini od cca 13 km, tako ñer u kategoriji državnih voda. Nema svoje izvorište ve ć se formira na podru čju Viroviti čko-podravske županije od Donje Branjinske i Donje Vo ćinske i potoka Kloko čevac i te če paralelno s Dravom te je stoga cijelim tokom nizinskog karaktera pa tako i na podru čju grada Donjeg Miholjca. Uti če u rijeku Dravu putem Gatskog kanala kod naselja Gat. Male je vodnosti i u uobi čajenim okolnostima nema ve ćeg utjecaja na vodni režim Drave.

95

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Od vodnih površina, uz vodotoke Drave i Karašice, najzna čajniji je ribnjak Donji Miholjac, na sjevernom dijelu podru čja grada Donjeg Miholjca, uz Dravu. Površine je 975 ha. Od ukupne površine ribnjaka u funkciji je 936 ha. Preostali dio ribnjaka od 36 ha spada u podru čje “Podpanj” kao posebni ornitološki rezervat. Cjelokupno podru čje grada Donjeg Miholjca nalazi se u Vodnom podru čju rijeke Dunav – Podru čje podsliva rijeka Drave i Dunava – Podru čju malog sliva KARAŠICA – VU ČICA. Na podru čju grada Donjeg Miholjca, od vodnih površina, nalaze se ribnjaci - Ribnjak Donji Miholjac te vodotoci - rijeka Drava i rijeka Karašica. Ribnjaci obuhva ćaju površinu od 975,00 ha, dok vodotoci obuhva ćaju ukupnu površinu od 434,13 ha. Geološka obilježja Po svojim geološkim osobinama, podru čje grada Donjeg Miholjca, pripada ve ćim dijelom razdoblju holocena op ćenito u svom središnjem i jugozapadnom dijelu, južno od rijeke Karašice te u manjem, uz vodotok rijeke Karašice i dijelu uz Dravu, razdoblju kvartara op ćenito. Dio je Dravske potoline, izdužene sinklinale smjera pružanja SZ-JI, uz pojavu sekundarne rasjedne linije, koja se proteže u istom smjeru uz tok Drave, od Virovitice preko Donjeg Miholjca do Valpova. Sekundarna rasjedna linija vrlo je vjerojatno odredila pravac recentnog otjecanja rijeke Drave, što upu ćuje na tektonsku aktivnost prostora i u nedavnoj prošlosti. Kvartarne naslage, kvartar i holocen, debljine su preko 100 m, pri čemu u najvišem površinskom dijelu terasne nizine prevladavaju relativno zaglinjene lesne i lesu sli čne naslage. U poloju Drave i Karašice prevladavaju fluvijalni pijesci, pretaloženi les i gline te u ve ćem dijelu fluvijalno-mo čvarne nizine kombinacija organogeno-mo čvarnih i fluvijalnih sedimenata. Podloga kvartarnih naslaga su slojevi neogenog mora i jezera, dubine nekoliko tisu ća metara, nastalih u tercijaru, u kojima dominiraju pijesci, pješ čenjaci, lapori i gline te naslage bigenih i laporovitih vapnenaca i vapneno-dolomiti čnih bre ča. Podlogu tercijarnim slojevima čini kristalinska masa paleozojske starosti, koje su utvr ñene buiolinama kod Donjeg Miholjca u formi aktinolitskih škriljevaca - amfibolita. Dravska potolina nastala je u miocenu, na što ukazuje sedimentacijski kiatus izme ñu paleozojske osnove i tortonskih sedimenata, karakteristi čnih za po četnu marinsku fazu miocena. Po svojim seizmi čkim osobinama, podru čje grada Donjeg Miholjca, pripada kategoriji VII stupnja MCS ljestvice. Visoke debljine kvartarnih i tercijarnih naslaga, preko 2.000 m, na čvrstoj podlozi temeljnog gorja bitno utje ču na smanjenje intenziteta pokosa, pri čemu je tektonska struktura temeljnog gorja uticala na rasjednu strukturu, odnosno rasjede nastale remobilizacijom starijih rasjeda. Na pove ćavanje seizmi čnosti uti ču plavni nanosi uz vodotoke Drave i Karašice, a posebno na obalama i zaobalju rije čnih lokava te na rubu terasne nizine prema poloju rijeke Drave. Pedološki pokazatelji Na podru čju grada Donjeg Miholjca utvr ñene su sve prostorne kategorije zaštite zemljišta, a osobito ima dosta osobito vrijednih tala P1 kategorije i vrijednih obradivih tala P2 kategorije. To je posljedica toga što su uvjeti geneze, a u prvom redu reljefne prilike te kvaliteta mati čnog supstrata i izostanak djelovanja suvišnih voda u kartiranoj zoni Podravine uvjetovali tla op ćenito višeg boniteta. Meteorološki pokazatelji Podru čje grada Donjeg Miholjca, po svojim klimatskim obilježjima, pripada umjereno kontinentalnoj klimi, koja se prema Köppenovoj klasifikaciji ozna čava klimatskom formulom Cfwbx . Karakterizira se kao umjereno topla, kišna klima čestih i intenzivnih promjena, karakteristi čna za prostorni položaj cirkulacijskog položaja umjerenih širina. Tokom više od četiri mjeseca godišnje srednje mjese čne temperature su više od 10°C, dok su srednje temperature u najtoplijem mjesecu ne prelaze 22°C, a u najhladnijim se kre ću od -3° i 18°C. Prosje čna godišnja koli čina oborina iznosi izme ñu 700 i 800 mm, pri čemu ih je više u toplom dijelu godine, a ne postoje izrazito suha razdoblja. Naj češ ći vjetrovi su slabi vjetrovi i tišine, promjenljivih smjerova. Klimatska obilježja za podru čje Grada utvr ñena su, prvenstveno, temeljem izvršenih mjerenja osnovnih klimatskih elemenata na meteorološkoj i klimatskoj postaji Donji Miholjac. Najviše temperature javljaju se u ljetnim mjesecima - srpnju, pri čemu je, za navedeno razdoblje, u Donjem Miholjcu izmjereno i 39,2°C. Najniže temperature javljaju se tokom zimskih mjeseci -

96

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac sije čnju, s vrlo malom vjerojatnoš ću pojave ekstremno niskih temperatura, koja je za Donji Miholjac u navedenom razdoblju iznosila i -26° C. Najve ći broj dana s mrazom javlja po četkom i krajem zime, u prosincu i ožujku, ali da takvih dana ima i u vegetacijskom razdoblju kad su najnepovoljniji - u travnju, svibnju i lipnju.

Godišnje ima 3,5% umjerenih, 2,5% jakih i 1,5% ekstremnih toplinskih valova, odnosno oko 13 umjerenih, 9 jakih i 5-6 ekstremnih. Obzirom da se takvi doga ñaji ne javljaju tijekom cijele godine ve ć uglavnom u 4 mjeseca (120 dana) od 15. svibnja do 15. rujna onda bi to zna čilo da se u tom razdoblju umjereni toplinski valovi u prosjeku mogu o čekivati jednom u cca 9 dana, jaki jednom u 13 dana i ekstremni jednom u 22 dana .

Navedeni podaci dobiveni su na temelju egzaktnih podataka mjerenih u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Državni zavod u navedenom razdoblju, stalno prati temperature i u slu čaju kada postoji 70% vjerojatnosti da temperatura prije ñe prag (oko 37,1°C), izvještava Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za javno zdravstvo o nastupanju toplinskog vala tj. da je dosegnut prag visokih temperatura, i u kojim podru čjima. Obavijesti se potom prenose javnim sustavom informiranja i putem ranog upozoravanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

Najve ći broj smrti doga ña se u prva dva dana nakon pojave visoke temperature i kada razdoblje „opasnih razina“ temperatura potraje dulje vrijeme. Analize pra ćenja smrtnosti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo pokazale su da je u 2012. godini u Zagrebu tijekom tjedna (krajem srpnja i po četkom kolovoza) u kojem je toplinski val zadesio grad, višak smrtnih ishoda bio 5% u odnosu na tjedne bez toplinskog ekstrema. Taj se podatak podudara sa procjenom iz Državnog hidrometeorološkog zavoda za koju se ozna čava umjerena opasnost tj. kad je smrtnost 5% viša od prosje čne. Epidemiološke analize prijema iz hitnih medicinskih službi u Zagrebu 2012. godine pokazale su da je tijekom tjedna toplinskog vala porastao na 10.000 prijema naspram 6.000 prijema tijekom tjedana bez toplinskog ekstrema. Što čini razliku od 4.000 prijema više osoba koje su zatražile hitnu medicinsku pomo ć u doba trajanja toplinskog vala. U Gradu Donji Miholjac nalazi se 14% djece, 16% osoba tre će životne dobi, dok je najve ći broj stanovnika – 6.630 u aktivnoj dobi 15-64 godine. Osobe s invaliditetom čine oko 12 % stanovništva.

Djeca u DV Pinokio te u OŠ A.Harambaši ć

Od ostalih zna čajnih podataka isti če se porast ukupno neaktivnog a uzdržavano stanovništvo 2011. godine iznosi 26%. Isti če se i pove ćanje broja umirovljenika, te produženje životnog vijeka svih, osobito žena.

97

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Tablica 1: Ugrožene skupine u Gradu Donji Miholjac u doba toplinskog vala Broj stanovnika Postotak Djeca i mladež 2.900 20% Tre ća životna dob 3.000 20% Osobe s invaliditetom 1.200 12% Osobe s ITM>30 360 4% Trudnice 200 2-3% Djelatnici na otvorenom 350 3% UKUPNO Preko 60 % stanovnika Grada

Za predo čenje opsega optere ćenosti zdravstvenih ustanova (ambulante u Gradu, Ispostava Zavoda za HMP) navodi se koje skupine bolesnika će biti toliko ugrožene da se hospitaliziraju ili će zatražiti stru čnu medicinsku pomo ć i intervenciju. Prvenstveno su to osobe s ve ć postoje ćim kroni čnim bolestima (hipertoni čari, še ćeraši, bubrežni, mentalni/depresija najviše). Za sagledavanje naj češ ćih bolesti od zna čaja za ovu analizu dajemo podatke za RH koji se razmjerno mogu primijeniti i na Grad Donji Miholjac. Ukupan broj bolesnika sa še ćernom boleš ću u našoj zemlji u 2010. godini iznosio je približno 316.000 od čega preko 190.000 bolesnika ima otkrivenu bolest, dok ih je gotovo 123.000 neotkriveno. Procjenjuje se da oko 150.000 bolesnika u Hrvatskoj ima kroni čnu bubrežnu bolest. Za Hrvatsku prema podacima iz drugih europskih država može se procijeniti kako u našoj zemlji oko 211.500 osoba ima insuficijentnu glomerularnu filtraciju GFR < 60 ml/min, a oko 2.000 ljudi je u petom stadiju kroni čne bubrežne bolesti. Prema rezultatima istraživanjima provedenim u Danskoj je utvr ñeno kako približno jedna tre ćina populacije ima najmanje jednu kroni čnu bolest. U svijetu pak 15-37% odraslog stanovništva ima hipertenziju, dok je prevalencija hipertenzije u osoba u dobi 60 i više godina oko 50%, s tim da je viša u urbanim nego u ruralnim podru čjima. Kroni čne mentalne bolesti (posebice depresija) kroz epidemiološka istraživanja pokazuju da 3-4% populacije boluje od težih, a 2% od blažih oblika depresije; prevalencija u svijetu iznosi 12-20% u ženskoj, a 5- 12% u muškoj populaciji. Naglašava se skupina posebno ugroženih osoba u djelatnosti gra ñevinarstva koji su direktno izloženi toplinskom valu zbog rada na otvorenom.

5.4. Uzrok

Obzirom na proljetne hladnije vremenske prilike koje prethode toplinskom ekstremu, osjetljivost ljudi na nagli temperaturni porast nije prilago ñena. Posebno nepovoljan u činak na ljudski organizam ovaj klimatski stres uzrokuje pri nagloj, iznenadnoj pojavi ekstremno visokih temperatura koje potraju dulje vrijeme. Cijelo podru čje Grada Donji Miholjac je jedna klimatska regija i toplinski val zahva ća cijelo stanovništvo. Iznenadni porast temperature zraka često je pra ćen i visokim postotkom vlage u zraku. Dakle, izrazito toplo vrijeme u dugotrajnijem razdoblju mjereno u odnosu na uobi čajeni vremenski obrazac odre ñenog podru čja (Grada Donji Miholjac) u promatranom godišnjem dobu dovodi do toplinskog vala.

Obzirom na vrijeme izrade ove procjene rizika i scenarij (po četak 2017.godine) dajemo sažetak iz upozorenja koje je ovih dana poslala Europska agencija za okoliš (EEA): Klimatske promjene europskim će zemljama donijeti podizanje razina mora, ekstremno vrijeme, poput u čestalijih i intenzivnijih toplinskih valova , požare, poplave, suše i olujno nevrijeme. Turističke sezone i navike na Mediteranu drasti čno će se promijeniti jer će ljeta postati prevru ća, a mogu se očekivati i nove zarazne bolesti i napetosti oko vode koja će postati važan resurs. Popis opasnih posljedica posebno je dug za sredozemna i priobalna podru čja. Autori isti ču da klimatske promjene ve ć sada utje ču na ekosustave, gospodarstvo, ljudsko zdravlje i kvalitetu života u Europi. Iz godine u godinu obaraju se stari rekordi u temperaturama i razinama mora te u smanjenju površina arkti čkog leda i snijega uop će. Uzorci oborina mijenjaju se, tako da vlažna podru čja postaju još vlažnija, a suha još suša. Istovremeno ekstremno vrijeme postaje sve u čestalije i izraženije. „Klimatske promjene nastavit će se još u mnogim desetlje ćima koja dolaze. Razine klimatskih promjena i njihovih posljedica ovisit će o u činkovitosti primjene globalnih sporazuma o 98

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac smanjenju emisije stakleni čkih plinova, ali i o osiguravanju odgovaraju ćih strategija prilagodbe i politika za smanjivanje rizika trenutnih predvi ñanja klimatskih ekstrema“, poru čio je Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA. Neki sjeverni dijelovi kontinenta od zatopljenja bi mogli profitirati, jer bi toplija klima mogla poboljšati uvjete za poljoprivredu, me ñutim, ve ći dio Europe od njega će imati samo štete. Klimatske promjene pogodit će cijelu Europu. Ipak, neki njezini dijelovi, osobito jug, jugoistok, priobalna podru čja i poplavne doline, bit će žarišta u kojima će negativne posljedice biti najizraženije. Suše će uzrokovati smanjenje poljoprivrednih prinosa ali i biološke raznovrsnosti. Voda će postati dragocjeni resurs oko kojeg bi se mogle stvarati ozbiljne regionalne napetosti. Tako ñer je za o čekivati da će se početi javljati zarazne bolesti karakteristi čne za toplije krajeve. Brojne morske i kopnene životinje ve ć sada migriraju prema sjevernijim krajevima. Taj će trend u desetlje ćima koja dolaze postati još izraženiji. Autori isti ču da se vlasti europskih država trebaju pravovremeno po četi pripremati za scenarije koji su neizbježni.

Kontinentalna regija Hrvatske (podru čje Grada Donji Miholjac): Pove ćanje u ekstremnim vru ćinama; Pad oborina ljeti; Pove ćani rizik poplava; Pove ćani rizik šumskih požara; Pad ekonomske vrijednosti šuma; Porast potrošnje energije za hla ñenje.

5.4.1. Razvoj doga ñaji koji prethodi velikoj nesre ći

Promjene ekosustava uslijed povišenja temperatura nastaju i u me ñusobnim odnosima mikroorganizama s obzirom na novo klimatski promijenjeno okruženje. Posljedi čno je smanjen globalni prinos, dostupnost i cijene hrane uslijed temperaturnih promjena. Štete se reflektiraju na gospodarstvo posebice turizam i rekreaciju na otvorenom što negativno utje če na razvoj djece. Neke studije procjenjuju zdravstvene troškove s ve ćim brojem pripisanih umrlih te ih kalkuliraju s prosje čnom vrijednoš ću života kad dolazi do potpunog gubitka blagostanja, dok druge studije uklju čuju troškove lije čenja dodatnih slu čajeva bolesti.

Zdravstveni troškovi studija smrtnosti usmjereni na stres uzrokovan ekstremnim temperaturama uzimaju u obzir: procjenu troškova umrlih, troškove zdravstvene zaštite, troškove smanjene produktivnosti zbog temperaturnih promjena i izra čunava se ukupan trošak na godišnjoj razini zdravstvene štete. Raspore ñuju se sve planirane intervencije koje utje ču na minimiziranje utjecaja na zdravlje i ra čuna se ukupan godišnji trošak prilagodbe uklju čuju ći jednokratna ulaganja i godišnje troškove. Za modeliranje vrijednosti zdravstvenih u činaka bilo bi prikladno uzeti vremensko razdoblje od 50 godina. Zahtjevi podataka za procjenu zdravstvenih troškova su : jedini čni troškovi bolni čkog lije čenja, duljina boravka u bolnici, stopa bolni čkih prijema, stopa ambulantnih posjeta, ponašanje pri traženju zdravstvene pomo ći, dani produktivnog rada, vrijednost gubitka produktivnog vremena. Kratkotrajna aklimatizacija od toplinskog vala obi čno traje 3-12 dana, ali potpuna aklimatizacija osoba nenaviknutih na intenzivni toplinski okoliš može potrajati nekoliko godina. Duljina boravka u bolnici se može ra čunati po danu hospitalizacije prema me ñunarodnoj DTS šifri dijagnoze T62A - vru ćica nepoznatog uzroka s KK koja iznosi 5.700,00 kn, a s umanjenim koeficijentom 0,3800 iznosi 2.850,00 kn. U Hrvatskoj broj umrlih osoba u 2014. godini iznosio je 51.710 od toga u Gradu Zagrebu je registrirano 8.359 smrti, a broj hospitaliziranih 1.049.752 osobe. Ukupni trošak bolovanja ukoliko pomnožimo broja dana lije čenih hospitaliziranih s iznosom 2.850,00 kn je 19.524.751.500,00 kn. S jedne strane, zbog relativno visoke vrijednosti statisti čkog života, prerane smrti čine više od 99% ukupnih troškova. No s druge strane, troškovi zdravstvene skrbi predstavljaju važne monetarne troškove zdravstvenog sustava. Isto tako, iako se gubici produktivnosti mogu činiti relativno malima, oni ipak mogu pružiti čvrste argumente. Prema Državnom statisti čkom zavodu i popisu stanovništva iz 2011. godine, BDP po stanovniku za 2012. godinu je iznosio 76.755 kuna (10.325 eura). Možemo uzeti da je vrijednost izgubljenog

99

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac produktivnog vremena 30% od BDP kao trošak bolovanja. U Gradu Donji Miholjac živi 9.491 stanovnik od čega je zaposlenih 3 tisu će osoba a umirovljenika ima 2.200. Starijih od 60 godina ima 3 tisu će gra ñana koji su potencijalno kroni čni bolesnici s potrebom stru čne medicinska zaštite i pomo ć u doba ekstremno visokih temperatura. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) prati povećanje pobola i smrtnosti vezano uz povišene temperature prikupljaju ći tjedna izvješ ća o pobolu i smrtnosti.

Slika 1: Kardio-vaskularne (MKB I00-I99) i plu ćne bolesti(MKB J00-J99)

Prema podacima HZJZ-a te pra ćenja oboljelih i umrlih prema „Protokolu o postupanju i preporukama za zaštitu od vru ćine“ za ljetni period od 15. svibnja - 15. rujna zabilježen je trend porasta intervencija ve ć uspostavljenog prijavnog sustava Ministarstva zdravlja od 2012. godine iz hitnih prijema oboljelih i zavoda hitne medicine i bolni čke Hitne službe prema HZJZ-u. Hitna medicinska služba posebno je ozna čila 2012.godinu kao ekstrem u pove ćanju broja oboljelih zbog iznad prosje čne tople ljetne sezone. Prema skupinama dijagnoza po organskim sustavima vidljiv je porast svih pobola nakon naglog povišenja temperatura zraka Prema organskim sustavima naglo povišenje temperature zraka na ekstremno visoke razine poga ña sve organske sustave s posljedicom pogoršanja kroni čnih bolesti i iniciranja novonastalih cirkulatornih.

Slika 2: Broj dana u kojima je temperatura zraka premašila grani čne vrijednosti za pojavu pove ćane smrtnosti i kumulativno odstupanje smrtnosti u tim danima u Zagrebu, u razdoblju 1983.-2008.godine

Prikaz pove ćanog broja slu čajeva korelira s porastom temperature zraka. Više je prijavljenih slu čajeva dobne skupine 7 – 19 godina i me ñu starijim stanovnicima 65+ godina. U više slu čajeva žene traže medicinsku pomo ć u odnosu na muškarce za vrijeme trajanja toplinskih valova. Učestalost toplinskih valova povezana sa smrtnosti je u ovisnosti odstupanja smrtnosti o maksimalnoj temperaturi zraka i kumulativnog odstupanja smrtnosti od prosjeka u danima nakon jakog i ekstremnog toplinskog stresa u Zagrebu a pra ćena je za razdoblje1983. – 2008. godine. Kao osnovni kriterij za pojavu opasnosti od toplinskog vala je „kriti čna temperatura“ koji je odre ñen za sve mjerne postaje prema raspoloživim podacima. Odre ñeni su kriteriji temperature zraka za pojavu 100

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac toplinskog vala pri kojoj smrtnost stanovništva poraste za 5% se smatra umjereni rizik (žuto), ukoliko je porast smrtnosti 7,5% rangira se kao visoki rizik (naran často) i ekstremni rizik se proglašava pri porastu smrtnosti od 10% (crveno). Porast temperature za porast smrtnosti odre ñen je pomo ću regresije izme ñu temperature i smrtnosti. Dobivenim rezultatima pridruženi su percentili te je usporedbom dobivenih kriti čnih vrijednosti i izmjerenih maksimuma odlu čeno da se kriti čne vrijednosti odrede za 96,5, 97,5 i 98,5%. Stupnjevi rizika od toplinskih valova za maksimalnu i minimalnu temperaturu zraka te za biometeorološki indeks se izra čunavaju za fiziološku ekvivalentnu temperaturu. „Kriti čna temperatura“ ( heat cut point ) je temperatura iznad koje se pojavljuje pove ćana smrtnost, umjerena opasnost – smrtnost 5% viša od prosje čne, velika opasnost – smrtnost 7,5% viša od prosje čne i vrlo velika (ekstremna) opasnost – smrtnost 10% viša od prosje čne, odre ñene kao 96,5, 97,5 i 98,5 percentila.

Tablica 2: Kriti čne temperature zraka i porast smrtnosti 1 30,0°C 33,7°C 35,1°C 337,1°C Temperatura Kriti čna Umjerena Velika Vrlo velika temperatura opasnost opasnost opasnost Porast smrtnosti 5% 7,5% 10%

Pove ćanje smrtnosti je najviše tijekom prvih 3-5 dana, a nakon toga se smanjuje i pada ispod očekivane vrijednosti. Maksimalna temperatura-porast MRdev s temperaturom 1.3%/10C MR dev (%) za podru čje prikazana je u gornjoj tablici 2.

Tablica 3: Kumulativno odstupanje smrtnosti u razdoblju 1-30 dana nakon po četka jakog i ekstremnog toplinskog stresa u Zagrebu 1983.-2008.godine

Ako su uvjeti istovremeno ispunjeni za minimalnu i maksimalnu temperaturu, podiže se stupanj rizika na višu razinu. Isto vrijedi ako temperatura premašuje navedene granice dulje od 4 dana. DHMZ u navedenom razdoblju, stalno prati temperature i u slu čaju kada postoji 70% vjerojatnost da temperatura prije ñe prag (oko 30.0°C za Zagreb), izvještava Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za javno zdravstvo o nastupanju toplinskog vala tj. da je dosegnut prag visokih temperatura .

Najve ći broj smrti doga ña se u prva dva dana nakon pojave opasne temperature te kada razdoblje opasnih temperatura potraje dulje vrijeme.

1 Podaci su uzeti iz analize za područje grada Zagreba ali se relevantno mogu primijeniti i za područje Grada Donji Miholjac, zbog pripadanja području istih klimatskih osobina

101

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Opasnost od ekstremnih toplina predstavljaju dulja razdoblja s temperaturama iznad kriti čnih vrijednosti. Za odre ñivanje relacije izme ñu trajanja toplinskog vala i porasta smrtnosti najvažnija su petodnevna razdoblja u kojima je u pravilu porast smrtnosti najve ći, budu ći da se može pojaviti "efekt žetve" ( harvest effect ) s manjom smrtnoš ću u duljim razdobljima.

Pri pove ćanoj u čestalosti i intenzitetu ekstremnih (toplinski valova)- vremenskih prilika pove ćana je ukupna smrtnost i specifi čan uzrok smrti, pove ćan je broj prijema u bolnicu za sve uzroke, posebno dijagnoze bolesti dišnog, kardiovaskularnog i bubrežnog sustava, dijabetesa, mentalnog zdravlja, i to prvenstveno starijih osoba, djece i ljudi s ve ć postoje ćim kroni čnim bolestima. Fizi čka i socijalna izolacija starijih osoba dodatno pove ćava opasnost od umiranja tijekom toplinskog vala. Kao temeljni koncept za procjenu vrijednosti života se koristi VSL ( value of a statistical life ) koji nije pojam cijene života nego spremnost društvu da investira u prevenciji prijevremenog mortaliteta. Vrijednosti se ne odnose na pojedinca nego statistički model. VSL je osnovna metoda s dokumentiranom procjenom spremnosti društva za pla ćanje, dok se kao alternativan pristup uzima metoda "ljudskog kapitala" ( WHO Regional Office for Europe, 2008. ). Ovdje se oslonilo na prosje čnu vrijednost izgubljenog produktivnog vremena 30% od prosje čnog BDP-a. Za procjenu rizika zna čajna je i pove ćana potrošnja elektri čne energije, te kao primjer dajemo ovisnost dnevnog vršnog optere ćenja prema prosječnoj dnevnoj temperaturi.

Slika 3: Prikaz ovisnosti dnevnog vršnog optere ćenja (grad Zagreb) o prosje čnoj dnevnoj temperaturi, u 2013.godini

Mogu će je primijetiti (sa gornje slike) oko cca. 20°C se doga ña "lom" krivulje ovisnosti izme ñu optere ćenja i temperature. Za analizu četiri mjeseca: svibanj-kolovoz korišteni su utvr ñivanje pozitivnog trenda. Radi informacije, prosje čna dnevna temperatura u 2013. godine nije prešla 30,3°C (iako je satni maksimum u 2013 bio 37,8°C u 14h 29. srpnja 2013. godini). Primje ćuje se kako podru čje nije izrazito temperaturno osjetljivije, barem ne u rasponu temperatura koje su se ostvarile u 2013. godini Uglavnom je približno mogu će uzeti za iznad 20°C da je trend +6MW/°C.

No za detaljnije procjene potrebno je voditi ra čuna da optere ćenje ovisi i o prethodnim danima, danu u tjednu, iluminaciji, itd. Tako će na potrošnju npr. utjecati da li su dva prethodna dana bila izrazito vru ća ili hladna.

102

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Predvi ñanje energetskih troškova tijekom visokih temperatura Najjednostavniji na čin za odre ñivanje promjena krivulje vršne potrošnje je projiciranje budu ćih tereta. Na osnovu podataka skupljenih tijekom 5 – 10 godina, odre ñuju se odgovaraju će matemati čke funkcije vršnog optere ćenja i ukoliko postoje, odre ñuju se i trendovi promijene parametara modela. Dobiveni parametri se ekstrapoliraju za odre ñeno vremensko razdoblje, te se ponovno prora čunavaju krivulje optere ćenja. Jedan od pristupa za prognoziranje vršne potrošnje je analiza vremenskih nizova ( time series analysis ). Analiziraju se promjene u vršnoj potrošnji jednostavnom aritmeti čkom rastavom vremenskog niza ili se radi statisti čki model. Vremenski niz obi čno sadrži tri komponente: trend, sezonsku komponentu i slu čajnu komponentu. Prvo se odre ñuje i uklanja sezonska komponenta uzimaju ći u obzir omjer mjese čnih vrijednosti u odnosu na pomi čni prosjek npr. zadnja 24 mjeseca.

Slika 4: Sezonska komponenta i pomi čni prosjek vršnih optere ćenja zadnja 24 mjeseca (od 2008.- 2014.godine) na primjeru DP Elektra Zagreb

Nakon što je trend odre ñen može se ekstrapolirati na budu će periode. Nakon toga je vrijednost trenda potrebno prilagoditi sezonskim utjecajima kako bi se dobile stvarne vrijednosti. Uglavnom se ovdje pokazalo kako iznad 30°C dolazi do zna čajnijeg porasta optere ćenja. Prema autorima studije za podru čje Elektre Zagreb, iznad te temperature optere ćenje raste sa koeficijentom 11,3 MW/°C (promatrano za radne dane). Ovi podaci su korisni kao pokazatelji dodatnog energetskog optere ćenja prilikom primjene rashla ñivanja organizma kod pogo ñenog stanovništva tijekom obolijevanja od toplinskog udara kad dolazi do zakazivanja termoregulacije, prestanka znojenja a unutarnja temperatura tijela se prili čno pove ća te se aktiviraju upalni kaskadni procesi i dolazi do vitalne ugroženosti ljudi s mogu ćim organskim zatajenjem. Tada je izuzetno važno brzo i dovoljno dugo osigurati rashla ñivanje tijela svih gra ñana.

5.4.2 Okida č koji je uzrokovao veliku nesre ću

Toplinski val je prirodna pojava uzrokovana klimatskim promjenama, nastaje naglo bez prethodnih najava, neo čekivano za Grad Donji Miholjac koji ima umjerenu kontinentalnu klimu. Toplina može biti okida č za uzrok mnogih zdravstvenih stanja i izazvati umor, sr čani udar ili konfuziju, inzult te pogoršati postoje će stanje kod kroni čnih bolesnika. Ekonomska analiza zdravstvenih u činaka i prilagodbe na klimatske promjene ukazuje na direktne i indirektne posljedice na zdravlje od pojave ekstremnih temperatura uslijed klimatskih promjena to su: pove ćana smrtnost i broj ozljeda, pove ćan rizik od zaraznih bolesti, prehrana i razvoj djece, negativan utjecaj na mentalno zdravlje i kardio-respiratorne bolesti. U podru čju Grada Donji Miholjac do sada nije bila evidentirana pojava toplinskog vala sa obilježjima velike nesre će, iako je pojavnosti valova bilo i registrirane su posljedice, posebno na ugroženim kategorijama gra ñana-pove ćan pobol i smrtnost, pove ćanoj potrošnji elektri čne energije zbog uporabe rashladnih sustava, smanjeni radni u činci zna čajnog dijela stanovništva, te druge posljedice koje na razini ove lokalne jedinice samouprave nisu statisti čki obra ñena a i za podru čje Osje čko-baranjske županije postoje samo neki indikatori posljedica.

103

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Okida č je iznenadna pojava toplinskog vala u podru čju Grada, sa kra ćim ili dužim periodom trajanja, uz neposredno upozorenje nadležnih meteoroloških, zdravstvenih i drugih državnih i lokalnih institucija.

5.5. Opis doga ñaja

U nastavku scenarija i analize dajemo dvije ina čice dešavanja ekstremnih temperatura – toplinskih valova u podru čju Grada Donji Miholjac i to:

1. Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj (NND), koji je uobi čajena pojava toplinskih valova u podru čju Grada, kra ćeg trajanja i manjeg intenziteta te manjih posljedica,

2. Doga ñaj sa najgorim mogu ćim posljedicama ( DNP), kakav procjenjujemo da bi se u podru čju Grada Donji Miholjac mogao desiti, i sa obilježjima velikih nesre ća.

Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj

Toplinski val i uzrokovan klimatskim promjenama nastaje naglo bez prethodnih najava, neo čekivano iznenadno za podru čje regije i Grada Donji Miholjac - s uobi čajenom umjerenom kontinentalnom klimom. Ovaj klimatski doga ñaj podru čju nastaje najvjerojatnije trinaest puta godišnje kod stupnja rizika - umjerena opasnost (s maksimalnom temperaturom zraka iznad 30,0°C) ili s minimalnom temperaturom zraka 17,0,°C u trajanju od najmanje dva dana. Tada nastupa utjecaj na zdravlje najugroženijih – ranjivih skupina izloženog stanovništva, a to su mala djeca i starije dobne skupine, kroni čni bolesnici koji uzimaju neke lijekove ( npr. diuretici), imunosuprimirani, osobe s invaliditetom koje su nepokretne, gojazni koji imaju otežano hla ñenje znojenjem i isparavanjem. Potencijalno ugrožene skupine u podru čju Grada prikazane su u tablici.1. scenarija a u čincima toplinskog vala (sa vidljivim posljedicama) može biti obuhva ćeno i preko 60% stanovništva Grada.

UTJECAJ NA ZDRAVLJE Termoregulacijski mehanizam zdravih odraslih osoba se je donekle u stanju prilagoditi uvjetima okoline, ali mogu ćnost prilago ñavanja je daleko niža za rizi čne skupine (starije osobe, djecu, ili osobe kompromitiranog zdravlja). Kad se vanjska temperatura zraka približi tjelesnoj uglavnom se tijelo hladi isparavanjem. Izlaganje toplotnom okolišu poga ña mnoge fiziološke funkcije ljudskog organizma i može dovesti do dehidracije, pojave gr čeva i edema do sinkope, toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara. Tijelo se hladi otpuštanjem topline preko kože (znojenjem), isijavanjem, isparavanjem. Kad se vanjska temperatura zraka približi tjelesnoj uglavnom se tijelo hladi isparavanjem. Dugotrajno izlaganje toplini poti če fiziološke promjene kojima se tijelo prilago ñava toplini – aklimatizira. To utje če i na protok krvi koji se kod toplinskog stresa pove ćava na 8 L/min za što treba poja čani rad srca – dolazi do tahikardije. Znojenje se pove ćava na >2L/h zbog čega tijelo brzo dehidrira te se elektroliti poremete Na, K, serumski kreatinin. Mala djeca od 0 do 6 godina starosti jako su osjetljiva na dehidraciju i stariji iznad 60 godina života kod kojih je smanjena kompenzatorna kardio vaskularna sposobnost organizma. Me ñu starijim osobama, razdoblja ekstremne vru ćine su povezana s pove ćanim rizikom od hospitalizacije za nadoknade teku ćine i poreme ćaje elektrolita, zatajenja bubrega, infekcije urinarnog trakta, sepsu i toplinski udar. Ekstremna toplina stavlja starije osobe na 18% ve ći rizik od hospitalizacije za nadoknadu teku ćine i poreme ćaje elektrolita; 14% ve ći rizik za zatajenje bubrega; 10% ve ći rizik za infekcije mokra ćnog sustava; i 6% ve ći rizik od sepse. Tek nedavna istraživanja razmatraju sepsu kao mogu ći negativan zdravstveni ishod ekstremne vru ćine. Starije osobe imaju 2½ puta ve ću vjerojatnost da će biti hospitalizirani od toplinskog udara tijekom razdoblja toplinskog vala nego tijekom dana bez toplinskog vala. Za trošenje prekomjernog stvaranja topline, pretile osobe moraju više protok krvi usmjeriti kroz potkožne žile te stoga imaju ve će kardiovaskularno naprezanje i s višim frekvencijama kada su izložene toplinskom stresu. Iz tih razloga, pretili ljudi su osjetljiviji na umjereni toplinski stres, ozljede i toplinski udar. Starost i bolest su u korelaciji što je dob viša pove ćan je broj bolesti, invalidnosti, uzimanja lijekova i smanjena je kondicija. Tjelesna kondicija se smanjuje s pove ćanjem dobi jer prosje čna razina fizi čke 104

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac aktivnosti opada. Kardiovaskularni sustav se više napreže i ostavlja manje kardiovaskularnih rezervi, te obavljanje bilo kakve aktivnosti postaje stresno. Kardiovaskularne rezerve su posebno relevantne za termoregulacijski kapacitet odnosno sposobnost da toplina za odvo ñenje prije ñe iz unutrašnjosti tijela do krvotoka kože. Na razini populacije sa starenjem se smanjuje miši ćna snaga, radna sposobnosti, sposobnost transporta topline iz stanica unutar tijela na kožu da se postigne hidratacija, vaskularna reaktivnost i kardiovaskularna stabilnost. Ovi u činci stavljaju starije osobe u viši rizik tijekom ekstremnih toplotnih uvjeta koji dovode do višeg pobola i smrtnosti.

Osobe s invaliditetom posebno one nepokretne, ne mogu si same pomo ći i nadomjestiti teku ćinu (češ će piti) a njih u podru čju Grada Donji Miholjac ima 12%. Toplinska bolest je karakterizirana dehidracijom, ubrzanim radom srca (tahikardija), ubrzanim i plitkim disanjem (tahipnejom) i ortostatskom hipotenzijom. Toplinska iscrpljenost – klini čki sindrom slabosti, malaksalosti mu čnine, sinkope i drugih nespecifi čnih simptoma izazvanih izlaganjem toplini, a termoregulacija nije ošte ćena. Posljedica je neravnoteže vode i elektrolita izazvana izlaganjem toplini.

Terapija obuhva ća smještaj bolesnika u hladno okruženje, u leže ći ispruženi položaj s intravenoznom nadoknadom teku ćine, u pravilu se daje 0,9%-tna fiziološka otopina, peroralnom rehidracijom se ne mogu u dovoljnoj mjeri nadoknaditi elektroliti. Najčeš će je dovoljno 1-2L brzinom od 500 ml/h. Nadoknada teku ćine: dvije 0,9% otopine fiziološke otopine/osobi što iznosi 10 kn x 2= 20kn/osobi. Hitna medicinska služba u velikim gradovima prosje čno ima 150-250 intervencija dnevno. U pojavi toplinskog vala pove ćanje intervencija odnosno dnevno 20%. Što se procjenjuje na razliku od cca 4.000 prijema više osoba koje su zatražile hitnu medicinsku pomo ć u doba trajanja toplinskog vala što iznosi više od 3 milijuna kuna financijskog troška.

U najvjerojatnijem kra ćem toplinskom valu u trajanju od 2 dana uzastopce posebna potreba za timovima ne bi bila. Prosje čno vrijeme dolaska na intervenciju je vrijeme čekanja od poziva za pomo ć 194 do stizanja ekipe (u EU je prosje čno vrijeme dolaska vozila hitne medicinske pomo ći do unesre ćenog do 10 min, a i vrijeme intervencije u podru čju Grada nije ve će. Dan hospitalizacije prema DTS šifra dijagnoze T62A vru ćica nepoznatog uzroka s KK iznosi 5.700,00 kn a s umanjenim koeficijentom 0,3800 iznosi 2.850,00 kn. Radnik na otvorenom bez adekvatne opskrbe teku ćinom i dovoljno odmora svih 8 sati vrlo teškog rada izložen jakom i direktnom sun čevom svjetlu na kriti čnoj temperaturi zraka >300C u opasnosti je od toplinskog stresa. To se utvr ñuje pomo ću tzv. toplinskog indeksa – IVGT (WBGT) prema standardu ISO 7243 kao bazni standard toplinskog stresa, prihva ćen u RH (HRN EN:2003) te je pouzdan i valjan u cijelom svijetu. Ako radnik radi u kombinezonu od tkanog materijala duplog sloja na dobivenu IVGT vrijednost od 380C se dodaje još korekcija od 30C pa se vrijednost IVGT indeksa penje na 410C, što zna či da se radnik nalazi u kategoriji „opasno“ gdje su mogu ći toplinski gr čevi i bez daljeg nastavka rada. Pored Indeksa vlažne globusne temperature za analizu uvjeta rada na otvorenom, pri visokim temperaturama, upotrebljava se i humidity index – HI. To je jednostavniji na čin izražavanja toplinskog stresa kojem su izloženi radnici. Jednostavno se izmjeri temperatura i vlaga. Ako je izmjerena temperatura zraka 31°C pri relativnoj vlazi od 65% Humidex iznosi 42°C. Mogu ći su simptomi toplinskog stresa i obavezno je uzimanje dodatnih koli čina vode te radnika treba uputiti lije čniku. Za rad na direktnom suncu se dodaje 1 do 2°C (ovisno o stupnju naoblake).

Obzirom na opisane utjecaje na zdravlje i posljedice na odre ñene navedene ranjive skupine u populaciji koje su osjetljivije na ekstremne temperature, pokušalo se uvidom i analizom u sezonske prijave hitnih službi te podacima istog sezonskog razdoblja statisti čko bolni čkih prijava smrti i hospitalizacija, procijeniti opseg zahva ćenosti i ekonomskih posljedica od nastupa toplinskog vala na život stanovnika, gospodarstvo, infrastrukturu i društvenu stabilnost.

Život i zdravlje ljudi U slu čaju toplinskog vala predvi ña se ve će obolijevanje stanovništva Grada nego ina če, posebice skupina s postoje ćom kroni čnom boleš ću. Obzirom na nepostojanje prethodne metodologije 105

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac ekonomske analize i procjene šteta za klimatsku nepogodu toplinskog vala uzete su dosadašnja stru čna iskustva i prosudbe djelatnika zavoda za hitnu medicinu i transfuzijsku medicinu. O čekuje se 20% više hitnih intervencija, viša stopa bolovanja radno aktivnog stanovništva, kao i više komplikacija i smrtnih ishoda kod ranjivih skupina stanovništva i radnika na otvorenom. Pojava doga ñaja toplinskog vala umjerenog rizika od 1 – 2 dana o čekuje se jednom u 9 dana u ljetnoj sezoni (120 dana) s porastom smrtnosti stanovništva za 5%. Tablica 4: Posljedice na život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001-0,004 3 Umjerene 0.0047-0,011 4 Zna čajne 0,012-0,035 X 5 Katastrofalne 0,036>

Gospodarstvo U ovom vjerojatnom scenariju troškovi lije čenja hitnih medicinskih usluga i hospitaliziranih oboljelih, kojih se procjenjuje da bi bilo nekoliko stotina tisu ća kuna, što ne uklju čuje troškove pove ćane potrošnje energenata struje i vode za simptomatsko lije čenje i rashla ñivanje cjelokupno zahva ćenog broja osoba zate čenog u Gradu Donji Miholjac, odnosno izme ñu 0,5 i 1% prora čuna Grada.

Tablica 5: Posljedica na gospodarstvo Gospodarstvo Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25

Društvena stabilnost i politika Postoje ća organizacija hitne medicinske službe Zavoda za hitnu medicinsku pomo ć Osje čko-baranjske županije, sa Ispostavom u Gradu Donji Miholjac, je primjerena te bi se održala potrebna razina aktivnosti neophodnih da se zadovolje elementarne potrebe stanovništva Grada u uvjetima umjerenog toplinskog vala. Ne o čekuju se znatnija ošte ćenja kriti čne infrastrukture, štete/gubici na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja, kao niti prekid dulji od 10 dana u radu kriti čnih infrastruktura.

Tablica 6: Prikaz kriterija za društvenu stabilnost i politiku – štete na infrastrukturi (KI) i štete na gra ñevinama od javnog zna čaja Društvena stabilnost i politika Ošte ćena kriti čna infrastruktura Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Štete/gubici na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 106

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25

Tablica 6a: Posljedice na društvenu stabilnost i politiku - ZBIRNO Društvena stabilnost i politika Kategorija Ukupno Kriti čna Štete/gubici na gra ñ. od infrastruktura javnog društvenog zna čaja 1 X X X 2 3 4 5

Iako se može o čekivati odsustvo zaposlenika u pojedinim društvenim djelatnostima zbog bolovanja, ne treba o čekivati zna čajne poteško će u radu kriti čnih službi na rok dulji od 10 dana. Tome bi doprinijele preventivne mjere prema Protokolu o zaštiti od vru ćina u periodu 15. svibnja – 15. rujna u skupinama zdravstvenih zaposlenika i posljedice se procjenjuju kao malene. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobit će se srednjom vrijednosti kategorija Kriti čne infrastrukture (KI) i Ustanova/gra ñevina javnog i društvenog zna čaja.

Vjerojatnost/frekvencija doga ñaja

Tablica 7: Vjerojatnost/frekvencija Kategorija Vjerojatnost/frekvencija Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija ODABRANO 1 Iznimno mala <1% 1 doga ñaj u 100 godina i rje ñe 2 Mala 1-5% 1 doga ñaj u 20 do 100 godina 3 Umjerena 5-50% 1 doga ñaj u 2-20 godina X 4 Velika 51-98% 1 doga ñaj u 1-2 godine 5 Iznimno velika >98% 1 doga ñaj godišnje i češ će

Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama

Nagli nastup toplotnog vala tijekom ljetnih vru ćina kod stupnja rizika - vrlo velike opasnosti s maksimalnom dnevnom temperaturom zraka iznad 37,1°C ili s minimalnom temperaturom zraka 22,9°C u trajanju od četiri i više uzastopnih dana. Nakon izlaganja ovim ekstremnim temperaturama ljudski organizam ulazi u stanje šoka tzv. TOPLINSKOG UDARA

To je stanje hipertermije (povišene tjelesne temperature) pra ćena sistemskim upalnim odgovorom tijela koji uzrokuje višestruko zatajenje organa i često smrt. Simptomi su temperatura >40°C i promijenjeno psihi čko stanje. Do toplinskog udara dolazi kad termoregulacijski mehanizmi ne funkcioniraju a unutarnja temperatura se prili čno pove ća, aktiviraju se upalni citokini te dolazi do višestrukog zatajenja organa. Zatajuje CNS, skeletni miši ći (rabdomioliza), mioglobinurija, akutno zatajenje bubrega i diseminirana intravaskularna koagulacija. Oko 20% preživjelih ima ostatno ošte ćenje mozga.

Lije čenje: Važno je klini čki prepoznati što prije i odmah zapo četi u činkovitim hla ñenjem izvana – neprekidno prskanje/vlaženje vodom, oblaganje ledenim ru čnicima (ali oprezno) a istovremeno

107

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac hla ñenje ventilatorom i masažom kože kako bi se potaknuo protok krvi; intravenoznom nadoknadom teku ćine 0,9%-tnom fiziološkom otopinom i potporom koja je potrebna kod zatajenja organa. Rabdomioliza se sprje čava davanjem intravenozno benzodijazepina. Hla ñenje može izazvati konvulzije i povra ćanje pa je potrebno zaštititi dišne putove od povraćenog želu čanog sadržaja. Kod diseminirane koagualcije se primjenjuju trombociti i svježa smrznuta plazma. Bolesnik se hospitalizira u jedinicu intenzivne njege. U ovom scenariju mnoge osobe mogu zadobiti opekline. Po Parklandovoj formuli osoba s opeklinama treba nadoknadu volumena = 4ml x % opeklina x tj. težina. Npr. osoba s 30% opeklina i prosje čne teine 70kg treba nadoknadu od 8,4 litre. Kod masovne ugroženosti se uklju če lokalni resursi – fontane, vodoskoci na javnim površinama klimatizirani javni prostori kao knjižnice, trgova čki centri i sli čno. Da bi se smanjila tjelesna temperatura potrebno je osobu rashladiti npr. ventilatorom. Jedan ventilator od 100W koji treba raditi 24 sata u doba toplinskog vala troši 2,4 kWh a prema Hrvatskoj elektroprivredi d.d. (HEP d.d.) cijena 1 kWh s PDV= 0,561kn i to pomnožimo s 2,4 kWh = 1,344 kn / 24 sata.

Prema podacima HZJZ-a te pra ćenja oboljelih i umrlih prema „Protokolu o postupanju i preporuke za zaštitu od vru ćine“ za period od 15. svibnja – 15. rujna ljetnih mjeseci zabilježen je trend porasta intervencija Hitne medicinske službe za Županiju i Grad Donji Miholjac. Analiziraju ći smrtnost pokazalo se da je u 2012. godini, tijekom tjedna (krajem srpnja i po četkom kolovoza) u kojem je toplinski val zahvatio podru čje, višak smrtnih ishoda bio 5% u odnosu na tjedne bez toplinskog ekstrema. Taj se podatak podudara sa procjenom iz DHMZ-a za koju se ozna čava umjerena opasnost tj. kad je smrtnost 5% viša od prosje čne. Epidemiološke analize prijema iz hitnih medicinskih službi 2012. g. pokazale su da je tijekom tjedna toplinskog vala porastao prijem naspram prijema tijekom tjedana bez toplinskog ekstrema. Razlika u prijemu oboljelih u redovnim uvjetima prema prijemu više osoba koje su zatražile hitnu medicinsku pomo ć u doba trajanja toplinskog vala iznosi više desetina tisu ća kuna financijskoga troška. Dulji i ekstremniji toplinski valovi donose ve će rizike. Budu ći da su ostali rizici povišeni jedan do pet dana nakon toplinskog vala, prevenciju i lije čenje je važno provoditi ne samo za vrijeme toplinskog vala, nego i nakon toga. S obzirom na procjene da je pogo ñeno 5% oboljelih koji zatraže zdravstvenu pomo ć u tijeku toplinskog udara u terminalnoj fazi kroni čnih bolesti s najtežom klini čkom slikom što zna či da zna čajan broj bolesnika svaki treba terapiju od 10 doza trombocita, 3 doze svježe plazme i 6 doza 0,9% fiziološke infuzijske otopine. 10 doza tromb= 2.537,50 kn + 3 doze plazme=553,80 kn + 6 doza 0,9% fiziol.=60,00 kn za osobu iznosi 3.137,50 kn + 1 amp.i.m.benzodijazepina=20,00 kn, a to je ukupno 3.171,30 kn (trogodišnji prosjek) najteže 5% ugroženih osoba predstavlja značajan financijski trošak. U slu čaju pojave dužeg najviše rizi čnog toplinskog vala u Gradu i Županiji u trajanju od 4 i više uzastopnih dana bi bila potreba za nekoliko dodatnih timova HMP. Svaki tim čini dodatni trošak od 50.000,00 kn. Pojava doga ñaja toplinskog vala ekstremnog rizika u trajanju od 4 i više dana o čekuje se jednom u 22 dana u ljetnoj sezoni (120 dana) s porastom smrtnosti stanovništva za 10%.

5.5.1. Posljedice

Zavod za hitnu medicinu Osje čko-baranjske županije djeluje od 2012.godine, kako u Sjedištu tako i u Ispostavi Donji Miholjac, čime se djeluje u obliku koncentri čnih krugova. Danas Zavod ima 15 timova T1 i 5 timova T2 u sjedištu u Osijeku i 5 timova T1 u Ispostavi Donji Miholjac. Time se lakše postiže zbrinjavanje pacijenata unutar „zlatnog sata“ (za do 10min u Gradu i 20 min u ruralnom podru čju) čime se pove ćava preživljavanje za 30 do 50%, prema doktrini suvremene svjetske medicine. Došlo bi do poja čanog optere ćenja na zdravstvene i socijalne službe i bilo bi potrebno osigurati organizacijske prilagodbe kao uklju čivanje timova HMP u odnosu na konkretnu situaciju. U tom smislu trebalo bi izraditi planove korištenja kapaciteta potrebnih za pove ćan priljev ugroženih osoba, kako bi se osigurao nesmetan rad zdravstvenih službi. Potrebno bi bilo uklju čiti lokalnu zajednicu da dopusti korištenje klimatiziranih javnih ustanova kao što su trgova čki centri, muzeji i sli čno da

108

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac volonteri Crvenog križa i civilne zaštite presele pojedince iz najosjetljivijih skupina stanovništva u prostorije s klimatizacijom.

Tablica 8: Zavod za hitnu medicinu Osje čko-baranjske županije Lokacija Tim T1 Tim T2 Sjedište ZHMP 15 5 u Osijeku Ispostava Donji 5 0 Miholjac

Sposobnost sustava zdravstvene zaštite u Gradu Donji Miholjac (i Županiji) za odgovor na ukupnost krize koju toplotni val kao izvanredna okolnost može izazvati, čine zdravstveni kapaciteti u Gradu: Na podru čju grada Donjeg Miholjca zdravstvena zaštita odvija se na dvije razine. To su primarna zdravstvena zaštita i specijalisti čko-konzilijarna zdravstvena zaštita. Dom zdravlja Grada je na Trgu A.Star čevi ća 25 tel/fax 031/620-160 PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA UKLJU ČUJE: 1. Op ću medicinu/ Obiteljsku medicinu ( 9 ambulanti/timova) 2. Dentalna zdravstvena zaštita sa djelatnosti dentalne tehnike (6 ambulanti/timova) 3. Zdravstvenu zaštitu žena i trudnica 4. Medicinsko – biokemijsku laboratorijsku djelatnost 5. Zdravstvenu zaštitu dojen čadi i predškolske djece 6. Higijensko epidemiološku djelatnost 7. Ljekarni čku djelatnost SPECIJALISTI ČKO - KONZILIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA UKLJU ČUJE: 1. SLUŽBE SPECIJALISTI ČKO 2. SPECIJALISTI ČKE ORDINACIJE KONZILIJARNE ZAŠTITE: KONZILIJARNE ZAŠTITE: ● Specijalisti čka ambulanta fizikalne medicine ● Specijalisti čka ambulanta interne medicine ● Specijalisti čka ambulanta RTG i UZV ● Specijalisti čka ambulanta oftamologije dijagnostike ● Služba fizikalne medicine i rehabilitacije ● Specijalisti čka ambulanta ortopedije ● Služba RTG i UZV dijagnostike ● Specijalisti čka ambulanta kirurgije ● Specijalisti čka ortodonska ambulanta ● Specijalisti čka ambulanta psihijatrije ● Dentalna tehnika ● Specijalisti čka ORL ambulanta Ispostava Zavoda za HMP OBŽ , sa 5 timova T1 (lije čnik+med.sestra/tehni čar+voza č) i Timom za sanitetski prijevoz

Slika 5: Primjer prognoze/upozorenja DHMZ

Utjecaj na Društvene vrijednosti Ekonomska analiza zdravstvenih u činaka i prilagodbe na klimatske promjene ukazuje na direktne i indirektne posljedice za zdravlje od pojave ekstremnih temperatura uslijed klimatskih promjena, i to: • pove ćana smrtnost i broj ozljeda • pove ćan rizik od zaraznih bolesti 109

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

• prehrana i razvoj djece • negativan utjecaj na mentalno zdravlje i kardio-respiratorne bolesti. Isto tako, u činci toplinskih valova mogu za posljedice imati i onemo ćalost dijela stanovnika, uginu će peradi i svinja u intenzivnom uzgoju, uvenu će dijela ratarskih kultura, smanjenja radnih u činaka fizi čkih radnika, a osobitu pažnju treba posvetiti sprečavanju posljedica kod šti ćenika domova za starije i nemo ćne osobe, udomiteljskih obitelji i kod starijih osoba Grada ina če.

Preventivne mjere Zdravstvenim mjerama prevencije uz medijsku podršku u pružanju pravovremenih informacija, a vezano uz zaštitu od vru ćine, klju čan je i važan čimbenik o čuvanja kardiološkog zdravlja, ali i zdravlja op ćenito. Edukacija i osposobljavanje gra ñana-stanovnika podru čja Grada Donji Miholjac. Kod razvoja javne vodovodne mreže u naseljima Grada razvijena je i hidrantska mreža. Prostornim planovima, zahvatima u prostoru, uvjetima gra ñenja i sl. obavezani su svi investitori na priklju čenje na sustav javne vodovodne mreže. Rekreacijski sadržaji uz akumulaciju tako ñer su od zna čaja.

Život i zdravlje ljudi Kod doga ñaja s najgorim mogu ćim posljedicama U slu čaju toplinskog vala ekstremnog rizika predvi ña se ve ći broj terminalno oboljelih nego ina če, posebice skupina s postoje ćom kroni čnom boleš ću, siromašni, radnici na otvorenom. Obzirom na nepostojanje prethodne metodologije ekonomske analize i procjene šteta za toplinski val ekstremnog rizika poslužila su dosadašnja stru čna iskustva i prosudbe djelatnika Zavoda za hitnu medicinu Osje čko-baranjske županije. O čekuje se 5% više najteže ugroženih osoba, viša stopa bolovanja radno aktivnog stanovništva, kao i više komplikacija i smrtnih ishoda kod ranjivih skupina stanovništva i radnika na otvorenom. Pojava doga ñaja toplinskog vala ekstremnog rizika više od 4 dana o čekuje se jednom u 22 dana u ljetnoj sezoni (120 dana) s porastom smrtnosti stanovništva za 10%.

Tablica 9: Posljedice na život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001-0,004 3 Umjerene 0.0047-0,011 4 Zna čajne 0,012-0,035 X 5 Katastrofalne 0,036>

Gospodarstvo U ovom vjerojatnom scenariju troškovi lije čenja hitnih medicinskih usluga i hospitaliziranih oboljelih, kojih se procjenjuje da bi bilo nekoliko stotina tisu ća kuna, što ne uklju čuje troškove pove ćane potrošnje energenata struje i vode za simptomatsko lije čenje i rashla ñivanje cjelokupno zahva ćenog broja osoba zate čenog u Gradu, odnosno izme ñu 1-5% prora čuna Grada.

Tablica 10: Posljedica na gospodarstvo Gospodarstvo Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 X 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25

Društvena stabilnost i politika Postoje ća organizacija hitne medicinske službe Zavoda za hitnu medicinsku pomo ć Osje čko-baranjske županije je primjerena te bi se održala potrebna razina aktivnosti neophodnih da se zadovolje 110

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac elementarne potrebe stanovništva Grada Donji Miholjac u uvjetima umjerenog toplinskog vala. Ne očekuju se znatnija ošte ćenja kriti čne infrastrukture, štete/gubici na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja, kao niti prekid dulji od 10 dana u radu kriti čnih infrastruktura.

Tablica 11: Prikaz kriterija za društvenu stabilnost i politiku – štete na infrastrukturi (KI) i štete na gra ñevinama od javnog zna čaja Društvena stabilnost i politika Ošte ćena kriti čna infrastruktura Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Štete/gubici na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25

Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobit će se srednjom vrijednosti kategorija Kriti čne infrastrukture (KI) i Ustanova/gra ñevina javnog i društvenog zna čaja.

Tablica 11a: Posljedice na društvenu stabilnost i politiku - ZBIRNO Društvena stabilnost i politika Kategorija Ukupno Kriti čna Štete/gubici na gra ñ. od infrastruktura javnog društvenog zna čaja 1 X X X 2 3 4 5

Ne o čekuje se znatnija šteta ili gubitci do kojih bi moglo do ći na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja. Iako se može o čekivati odsustvo zaposlenika u pojedinim društvenim djelatnostima zbog bolovanja, ne treba o čekivati zna čajne poteško će u radu kriti čnih službi na rok dulji od 10 dana. Tome bi doprinijele preventivne mjere prema Protokolu o zaštiti od vru ćina u periodu 15. svibnja – 15. rujna u skupinama zdravstvenih zaposlenika i posljedice se procjenjuju kao malene.

Podaci, izvori i metode izra čuna

Korišteni su po uzoru na procjenu rizika Republike Hrvatske, tj.podaci o umrlima Državnog zavoda za statistiku, podaci HZJZ i Zavoda za hitnu medicinu OBŽ, podaci za Grad i drugi. Relativna nepouzdanost u procjeni opsega pogo ñenog stanovništva vezana je za nepostojanje statistike kretanja stanovnika Grada u drugim krajevima RH i svijeta kao i prolaznosti turista kroz Grad, pa su korišteni procijenjeni podaci.

111

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Vjerojatnost/frekvencija doga ñaja

Tablica 12: Vjerojatnost/frekvencija Kategorija Vjerojatnost/frekvencija Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija ODABRANO 1 Iznimno mala <1% 1 doga ñaj u 100 godina i rje ñe 2 Mala 1-5% 1 doga ñaj u 20 do 100 godina 3 Umjerena 5-50% 1 doga ñaj u 2-20 godina X 4 Velika 51-98% 1 doga ñaj u 1-2 godine 5 Iznimno velika >98% 1 dogañaj godišnje i češ će

Tablica 13: Nepouzdanost rezultata procjene rizika Ne postoji dovoljna koli čina statisti čkih podataka, iskustva stru čnjaka i ostalih podataka te pouzdana metodologija procjene posljedica – zbog čega se o čekuju zna čajne greške Vrlo visoka nepouzdanost 4 Visoka nepouzdanost 3 Niska nepouzdanost 2 X Vrlo niska nepouzdanost 1 Postoji dovoljna koli čina statisti čkih podataka, iskustva stru čnjaka i pouzdana metodologija procjene - zbog čega je pojavljivanje grešaka vrlo malo vjerojatno

5.6. Matrice rizika

RIZIK: EKSTREMNE VREMENSKU POJAVE – EKSTREMNE TEMPERATURE

Rizik se može prihvatiti, izuzev u iznimnim situacijama Rizik se može prihvatiti ukoliko je smanjenje neprakti čno ili troškovi uvelike premašuju dobit Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi premašuju dobit Dodatne mjere nisu potrebne, osim uobi čajenih

NAZIV SCENARIJA: Toplinski val na podru čju Grada Donji Miholjac

Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj

Život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Društvena stabilnost i politika

112

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama

Život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Društvena stabilnost i politika

Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj, ukupno Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama, ukupno

5.7. Karte rizika a) Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj b) Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama

113

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Scenarij IV. 5. Opis scenarija: Epidemije i pandemije

5.1. Naziv scenarija, rizik

Epidemija je pojavljivanje ve ćeg broja oboljelih od iste bolesti na istom podru čju. Pandemija je epidemija koja se širi na jedno ili više podru čja, npr. na više kontinenata.

S epidemiološkog stajališta negativne posljedice mogu se o čekivati zbog: masovnih migracija i masovnih okupljanja stanovništva; improviziran i često sku čen privremeni smještaj ljudi; oskudna opskrba pitkom vodom; oskudna i nekvalitetna prehrana; improvizirana dispozicija ljudskih i ostalih otpadnih tvari i nedostatna osobna higijena. Isto tako, neadekvatno odlaganje komunalnog otpada može biti uzro čnik raznih zaraza. Epidemija može nastati samostalno i nije povezana s nikakvim drugim nepogodama, a može nastati i kao posljedica nekih drugih elementarnih nepogoda (potres, poplava i sl.). Mogu ćnost pojave epidemije prve grupe vrste pojavnosti predstavlja realnu opasnost za stanovništvo bilo kojeg podru čja, pa tako i podru čja grada Donjeg Miholjca.

Tabli čni prikaz opisa scenarija Naziv scenarija: Epidemija influence na podru čju grada Donji Miholjac Grupa rizika: Epidemije i pandemije Rizik: Epidemije i pandemije Radna skupina: Radna skupina grada Donji Miholjac odre ñena Odlukom gradona čelnika Opis scenarija: Opisan u tablici i nastavku; Težišno doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama

Uvod Virus influence ili gripe uzrokuje svake godine ve ći ili manji pobol stanovništva pretežito u zimskom periodu u obliku epidemije. Bolest se manifestira teškim op ćim simptomima i pretežito respiratornim smetnjama i razvojem eventualnih komplikacija pa čak i smrtnim ishodom. Bolest traje desetak dana, ponekad i duže. Pacijent tijekom bolesti nije radno sposoban.

Virusi influence tijekom me ñu-pandemijskog razdoblja (epidemiološki je to razdoblje zadnjih nekoliko godina nakon posljednje epidemije 2009./10.), koji cirkuliraju me ñu stanovništvom srodni su virusima iz proteklih pandemija. Svake 2-3 godine dolazi do selekcije sojeva koji se dovoljno razlikuju od virusa na koji u stanovništvu postoji visoka razina kolektivnog imuniteta, te su sposobni uzrokovati epidemiju me ñu stanovništvom. Takve promjene prevladavaju ćeg virusa nazivaju se "antigenski drift". Tipi čne epidemije gripe uzrokuju porast incidencije pneumonije, što se o čituje ve ćim brojem hospitalizacija i smrtnosti. Starije osobe i osobe s kroni čnim bolestima najsklonije su razvoju komplikacija gripe, kao i dojen čad. Iskustva iz zadnje pandemije 2009./10. i pojave novog pandemijskog virusa, A(H1N1)pdm, zaslužna su za nove spoznaje temeljem kojih je napravljena revizija svih dotadašnjih postoje ćih planova za pripremljenost za suzbijanje pandemije, te izra ñen i novi Nacionalni plan, koji je u me ñuvremenu i revidiran u svrhu pripreme za novi potencijalni val. Me ñutim, uvijek postoji mogu ćnost iznena ñenja kada epidemija izmi če kontroli i prelazi u pandemiju širih razmjera. U tijeku pandemije 2009./10. najve ća optere ćenost u pandemiji bila je ona na zdravstvene službe dok su druge javne službe uredno funkcionirale. To se može pripisati specifi čnosti zadnje pandemije u 114

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac kojoj je zabilježen relativno mali broj manifestno oboljelih (oko 58.000) koji su se javili zdravstvenoj službi u Hrvatskoj. Unutar zdravstvene službe, najve ću optere ćenost, posebice u prvom dijelu pandemije, podnijela je epidemiološka služba koja je nositelj komunikacije svih protuepidemijskih mjera prema svim dijelovima zdravstvene službe a ujedno je i sama provodila protuepidemijske mjere obuzdavanja širenja uz aktivno traženje kontakata oboljelih i primjenu profilakse antivirusnim lijekovima. Tako ñer, smještajni kapaciteti s izolacijskim uvjetima i potpomognutim održavanjem života pacijenata bili su broj čano nedostatni, što je uzeto u obzir tijekom izrade ovog scenarija.

Epidemije se periodi čno javljaju i u podru čju grada Donji Miholjac i izazivaju posljedice na stanovništvo, kao primarne (život i zdravlje ljudi, zdravstveni troškovi i dr.) tako i sekundarne (materijalne štete zbog bolovanja i dr.).

5.2. Prikaz utjecaja na kriti čnu infrastrukturu

Utjecaj Sektor

energetika (proizvodnja, uklju čivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport) komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroni čke komunikacije, prijenos podataka, audio i audiovizualni prijenos i dr.) promet ( cestovni, željezni čki, zra čni, pomorski i promet na unutarnjim vodama) X zdravstvo ( zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne gra ñevine i komunalne vode) hrana ( proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe) X financije ( bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i pla ćanja) proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari ( kemijskih, bioloških, radioloških, nuklearnih i dr.) X javne službe ( osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomo ć i dr.) nacionalni spomenici i vrijednosti

5.3. Kontekst

Tijekom me ñu-pandemijskog razdoblja, virusi influence koji cirkuliraju me ñu stanovništvom srodni su virusima iz protekle pandemije ili epidemije. Svake dvije do tri godine dolazi do selekcije sojeva koji se dovoljno razlikuju od virusa na koji u stanovništvu postoji visoka razina kolektivnog imuniteta, te su sposobni uzrokovati epidemiju me ñu stanovništvom. Tipi čne epidemije gripe uzrokuju porast incidencije pneumonije, što se o čituje ve ćim brojem hospitalizacija i smrtnosti. Starije osobe i osobe s kroni čnim bolestima najsklonije su razvoju komplikacija gripe, kao i dojen čad. Kada se uspostavi cirkulacija virusa s posve razli čitim podtipom osnovnog površinskog antigena, hemaglutinina, na koji stanovništvo nema ranije stečena protutijela, nastane epidemija ili i pandemija. Ovakva se promjena virusa u cirkulaciji zove "antigenski shift". Nekada se smatralo da se epidemije i pandemije javljaju u pravilnim intervalima, no to mišljenje je prevladano. Uspostavom djelotvornog sustava virološkog pra ćenja influence uvidjelo se da novonastali podtipovi virusa influence A ne dovode obvezno do pandemije. Vrijeme od otkri ća novog podtipa virusa i punog razvoja epidemije ili i pandemije može biti nedovoljno za razvoj cjepiva. Bez obzira na nemogu ćnost pravovremene nabave cjepiva za spre čavanje pandemije, svaka aktivnost na pripremanju za epidemiju i pandemiju je od koristi. U pretpostavci za ovaj scenarij uzima se i povijesno iskustvo za pandemije 1918. godine, tad je Belgija pretrpjela tri pandemijska vala s pauzama od tri mjeseca, odnosno u vrijeme pandemije Honkonške gripe 1968./69. prošlo je osamnaest mjeseci od izolacije pandemijskog virusa u Hong Kongu do punog razvoja pandemije u Europi. 108

U izradi scenarija se moramo osvrnuti na tijek dogañaja koji su se dogodili u Hrvatskoj 2009. godine, dakle u tijeku pandemije 2009./10. najve ća optere ćenost u pandemiji bila je ona zdravstvene službe dok su druge esencijalne službe uredno funkcionirale. To se može pripisati specifi čnosti zadnje 115

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac pandemije u kojoj je zabilježen relativno mali broj manifestno oboljelih (oko 58.000) koji su se javili zdravstvenoj službi. Unutar zdravstvene službe, najve ću optere ćenost, posebice u prvom dijelu pandemije, podnijela je epidemiološka služba koja je nositelj komunikacije svih protuepidemisjkih mjera prema svim dijelovima zdravstvene službe, a ujedno je i sama provodila protuepidemijske mjere obuzdavanja širenja uz aktivno traženje kontakata oboljelih i primjenu profilakse antivirusnim lijekovima. Osim toga Hrvatski zavod za javno zdravstvo koordinirao je rad svih epidemioloških službi na terenu i drugih dijelova zdravstvene zaštite uz pra ćenje me ñunarodne situacije i me ñunarodnu komunikaciju, dnevno pra ćenje kretanja bolesti u populaciji i podatke o virološkoj konfirmaciji oboljelih i dnevnu analizu epidemiološke situacije, procjenu rizika i predlaganje protuepidemijskih mjera. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Službi za mikrobiologiju u sklopu Nacionalnog referentnog laboratorija Svjetske zdravstvene organizacije za influencu obavljeno je laboratorijsko ispitivanje oko 4.000 oboljelih s oko 10.000 laboratorijskih pretraga. Pri tome treba nadodati da je virus A(H1N1)pdm nastavio cirkulirati podjednakim intenzitetom u sezoni 2010./11. kad je obavljen gotovo isti broj pretraga. Uz epidemiološku službu, najve ći teret podnijela je infektološka djelatnost na čelu s Klinikom za infektivne bolesti “dr.Fran Mihaljevi ć“ uz poseban napor djelatnika jedinica intenzivnog lije čenja zbog lije čenja teških komplikacija gripe poput virusne pneumonije što je bila posebnost zadnje pandemije. Dodatno, mnogi drugi bolnički odjeli pretrpjeli su optere ćenost pandemijom s obzirom da se infekcija širila bolni čkim odjelima. Poja čano je radila i primarna zdravstvena zaštita, a zbog nepostojanja dežurstva, bio je potreban i dodatan angažman hitne službe. Tijekom zadnje pandemije možemo identificirati glavni problem u provo ñenju protuepidemijskih mjera, a to je izostala adekvatna suradnja državnih medija u prenošenju klju čnih poruka prema populaciji. U svim medijima dominirale su antivakcinalne poruke što je rezultiralo nezapam ćeno malim obuhvatom cijepljenja pandemijskim cjepivom (0,4%).

Sli čne u činke i posljedice izazvane epidemijama dešavale su se i možemo ih o čekivati i ubudu će i na podru čju grada Donji Miholjac.

U situaciji pojave odre ñene epidemiološke i sanitarne ugroze posljedice po stanovništvo o čitovale bi se u zna čajnom padu životnog standarda i prekidu uobi čajenog na čina života, a što bi se posljedi čno manifestiralo: • u nehigijenskim uvjetima smještaja, • masovnim migracijama i masovnim okupljanjem stanovništva, • u nedostatnoj opskrbljenosti pitkom vodom, • u prehrani koja ne zadovoljava ni minimalne potrebe, • u uvjetima koji onemogu ćavaju provo ñenje aktivnosti op će higijene, • improvizirana dispozicija ljudskih i ostalih otpadnih tvari, • oboljeli dio stanovništva nije u mogućnosti obavljati redovne poslove na radnom mjestu, kao ni kod ku će (poljoprivreda), • u pojavnosti bolesti sa mogu ćim komplikacijama i invaliditetom te sa smrtnim ishodom. Nepoduzimanje preventivnih mjera u pogledu zaštite, prvenstveno prehrambenih artikala i vode, kao i nepravovremeno i nedovoljno efikasno djelovanje na nastalu epidemiološku ili sanitarnu ugrozu u kona čnici rezultira teškim dalekosežnim posljedicama. Dodatni negativni utjecaj na svijest stanovništva, uz sve ranije nazna čeno, izazvao bi eventualno mogu ći nedostatak dovoljnog broja medicinskog osoblja i lijekova za spre čavanje i saniranje posljedica zaraze.

Svaka elementarna nepogoda dovodi neminovno do čitavog niza posljedica kako na samom čovjeku, smanjenjem njegove otpornosti, tako i u njegovoj okolini, stvaranjem povoljnih uvjeta za razvoj bioloških agensa. Sve tako nastale promjene mogu veoma negativno utjecati na zdravlje čovjeka, dovesti do bolesti, pa i do smrti.

116

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Neo čekivano veliki broj slu čajeva neke bolesti, poglavito zarazne, kao i bilo koje druge bolesti u skoro isto vrijeme na jednom podru čju, naseljenom mjestu, gdje obitava ve ći broj žitelja, tretira se kao epidemija, a manifestira se u dva pojavna oblika: • epidemija koja nastaje samostalno, nije povezana sa nikakvim drugim nepogodama, • epidemija koja nastaje kao posljedica nekih drugih elementarnih nepogoda (potres, poplava)

Mogu ćnost pojave epidemije prve grupe vrste pojavnosti predstavlja realnu opasnost za stanovništvo bilo kojeg podru čja, pa tako i za stanovnike Grada Donji Miholjac.

Tablica A: Vrste, na čin širenja, karakteristike i preventivne mjere kod epidemiološke opasnosti Na čin Vrsta epidemije širenja Bolesti Karakteristike bolesti Preventivne mjere bolesti -Trbušni tifus Eksplozivni tok bolesti -sanacija vodoopskrbnih -Bacilna i amebna sa velikim brojem objekata koji su imali HIDRI ČNE Vodom dizenterija oboljelih u kratkom zaga ñenu vodu ili -Paratifus vremenskom periodu zabrana korištenja iste uz -Kolera dovoz pitke vode -Virusni hepatitis cisternama -cijepljenje Sve vrste bolesti Po četak vrlo nagao sa -zabrana korištenja kao i kod hidri čne eksplozivnim tokom i svake sumnjive hrane ALIMENTARNE Hranom epidemije vrlo velikim brojem -toplinska obrada hrane -Botulizam oboljelih koji može -higijensko rukovanje -Trovanje zahvatiti preko 50% hranom stafilokokima stanovnika predmetnog -pregled osoba koje rade -Salmoneloza podru čja sa hranom na kliconoštvo -gripa Bolesti su izloženi svi, -cijepljenje AEROGENE Zrakom -druge respiratorne a posebno osobe koje -kemoprofilaksa bolesti se u ve ćim skupinama nalaze u zatvorenom prostoru -pjegavi tifus Ukoliko na ugroženo -uništavanje prenositelja Insekti -malarija podru čje dospije bolesti TRANSMISIVNE (komarci, -groznica uzro čnik navedene -kemoprofilaksa uši, mušice) bolesti, postoje povoljne mogu ćnosti za razvoj epidemije

5.4. Uzrok

Uzrok epidemije je virus influence koji je iznenada mutirao te nije bio sastavni dio uobi čajenog sezonskog cjepiva protiv gripe koje je odlukom MZ nabavljeno za odgovaraju ću sezonu gripe po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije. Prvi oboljeli od epidemijske a potom i pandemijske gripe u Hrvatskoj (i podru čju grada Donji Miholjac) su rezultat unosa virusa gripe koji je već odre ñeno vrijeme u pandemijskom obliku prisutan na podru čju Azije, odakle se kroz me ñunarodna putovanja proširio i u Europu. Informacije o pojavi pandemijskog soja gripe u Aziji poznate su ve ć prije pojave prvih slu čajeva bolesti u Europi, a samim time i u Hrvatskoj (i Gradu). Najve ći broj oboljelih je u mla ñim radno sposobnim dobnim skupinama (do 80% oboljelih), za razliku od sezonske gripe koja poga ña starije, kroni čne bolesnike. Oboljelo je 30% stanovništva tijekom trajanja epidemije, s vrhuncem epidemije otprilike 30 dana od po četka epidemije tj. sredinom mjeseca sije čnja, nakon čega slijedi postupni pad u obolijevanju. Tijekom epidemijskog doga ñaja od 9 tjedana ukupno je oboljelo više stotina osoba, od kojih je pomo ć lije čnika primarne zdravstvene zaštite 117

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac zatražilo njih 20% (procjena). Zbog razvoja komplikacija bolesti, 3% oboljelih zahtijevalo je bolni čko lije čenje. U jedinicama intenzivnog lije čenja lije čeno je desetak osoba oboljelih od gripe. Od gripe i njenih komplikacija kroz 9 tjedana umrle su pojedine osobe s podru čja Grada (smrtnost od 0,2%). Kretanje zaraznih bolesti na podru čju Osje čko-baranjske županije, pa time i na podru čju grada Donjeg Miholjca je povoljno. Epidemiološka služba Zavoda za javno zdravstvo županije potpuno je spremna za bilo koju katastrofi čnu situaciju. Primarne aktivnosti bile bi poduzimanje svih preventivnih mjera da do masovne pojave zaraznih bolesti ne do ñe, a ukoliko bi do toga ipak došlo, poduzimale bi se aktivnosti na otkrivanju izvora zaraze i spre čavanju širenja zaraznih bolesti. Nema zaraznih bolesti koje su „izmakle“ kontroli, i ve će napore bi jedino trebalo uložiti u poboljšanje stanja s tuberkulozom. Za smanjenje broja oboljelih nisu dovoljne samo zdravstvene, ve ć i socio-ekonomske mjere, pošto pojavnost tuberkuloze uvelike ovisi o uvjetima i standardu života. Sre ćom, tuberkuloza nije lako prenosiva bolest, tako da se uz nju ne vežu epidemije s velikim brojem oboljelih. Prema podacima Doma zdravlja epidemiološka situacija u pogledu zaraznih bolesti na podru čju je mirna i povoljna. Glavni parametri na temelju kojih se može dati takva procjena su ovi: • Bolesti protiv kojih se provodi sustavno cijepljenje prakti čno nema (dje čja paraliza, diphtheria, tetanus, zaušnjaci, morbilli (ospice), rubeola, pertussis (hripavac), hepatitis B. Bolesti niske higijene i niskog standarda posve su odsutne (trbušni tifus, disenterija, hepatitis A), • Niska je u čestalost aktivne tuberkuloze. • Spolne bolesti su rijetke i pod nadzorom. • Javna vodoopskrba u županiji i Gradu je sigurna.

Tablica B: Prijavljene epidemije u RH i Osje čko-baranjskoj županiji u 2013.godini

118

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Grafikon 1: Prikaz kretanja gripe i ostalih zaraznih bolesti u Županiji od 1998.-2010.godine

5.4.1. Razvoj doga ñaji koji prethodi velikoj nesre ći

Epidemija pandemijske gripe pojavila se u prosincu i trajala je devet tjedana. Iz tablice 1 razvidan je broj oboljelih i umrlih tijekom dosadašnjih epidemija gripe u Hrvatskoj, a podaci se mogu uzeti kao relevantni i za podru čje grada Donji Miholjac. S obzirom da bi pandemijsku epidemiju uzrokovao novi virus, s kojim stanovništvo prethodno nije bilo u kontaktu, može se o čekivati ve ći pobol i smrtnost. Može se o čekivati nekoliko stotina oboljelih u podru čju Grada, a od gripe i njenih posljedica moglo bi pojedini oboljeli u umrijeti.

Tablica 1: Broj oboljelih i umrlih od gripe i upale plu ća u zimskim mjesecima, u periodu od 2000.- 2014.godine (HZJZ i Državni zavod za statistiku)

119

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Broj osoba koje će se cijepiti, osim po stru čnoj preporuci koja je daje javnim medijima, ovisi i o nekim paramedicinskim čimbenicima, poput percepcije javnosti i zdravstvenih djelatnika o ozbiljnosti pandemije i percepciji u činkovitosti cjepiva što zna čajno utje če na odaziv stanovništva na cijepljenje.

Antivirusni lijekovi Antivirusni lijekovi su dopuna cijepljenju protiv influence. Predvi ña se njihova uporaba u prevenciji gripe u razdoblju pandemije u kojemu ne će biti dostupno cjepivo protiv pandemijskog soja, kao i u lije čenju oboljelih.

Inhibitori M2 proteina: rimantadin i amantadin Aktivni su protiv virusa influence tipa A. Koriste se u profilaksi i terapiji influence tipa A odraslih i djece >1 godine života. Nije dokazano djelovanje ovih lijekova protiv virusa H5N1. Pandemijski A/H1N1 virus iz pandemije 2009./10. bio je rezistentan na inhibitore M2 proteina. Tako ñer, na temelju sekvence M2 proteina, o čekuje se da je pti čji virus influence A/H7N9, koji je izazvao zabrinutost u Kini 2012./13. godine, rezistentan na ove lijekove.

Inhibitori neuraminidase: oseltamivir i zanamivir Oseltamivir odobren je za lije čenje i profilaksu gripe kod odraslih i djece starije od 1 godine. Oseltamivir treba upotrijebiti unutar 48 sati od pojave simptoma. Dokazano je njegovo djelovanje na skra ćivanje trajanja simptoma gripe. U pandemiji se oseltamivir može koristiti i kod dojen čadi. Zanamivir ima sli čno djelovanje kao i oseltamivir. Primjenjuje se u obliku spreja. Njegova je uporaba namijenjena isklju čivo lije čenju oboljelih. Pandemijski A/H1N1 virus iz pandemije 2009./10. (H1N1pdm) bio je osjetljiv na inhibitore neuraminidaze i njihova se upotreba pokazala vrlo korisnom u svrhu ograni čavanja širenja infekcije u ranim stadijima pandemije i u svrhu lije čenja oboljelih tijekom cijelog trajanja pandemije. Inhibitori neuraminidaze se smatraju djelotvornima u lije čenju gripe uzrokovane pti čjim virusom influence A/H7N9.

Predvi ñena uporaba lijekova i potrebe za zalihama na razini države

Na temelju dokumenata Svjetske zdravstvene organizacije, podataka iz literature i ponu ñenih modela planiranja zaliha lijekova, kao i posljednjih informacija proizvo ñača, polazi se od sljedećih činjenica: 1. Oseltamivir i zanamivir su jedini lijekovi koji djeluju na H5N1 influencu i jedini su se pokazali djelotvorni u lije čenju bolesti uzrokovane s H1N1pdm. Dokazana je djelotvornost oseltamivira u profilaksi gripe osoba starijih od godinu dana, a dokazan je i njegov terapijski efekt koji smanjuje trajanje bolesti i olakšava simptome kod djece starije od 1 godine. S obzirom da pandemijski soj može biti razli čit od H5N1 i H1N1pdm i A/H7N9 može se očekivati djelovanje rimantadina/amantadina. Ove bi lijekove trebalo sa čuvati prije svega za profilaksu kod visokorizi čne djece. Terapijsko djelovanje zanamivira je sli čno oseltamiviru, osim što se oseltamivir daje preventivno. 2. Prema raspoloživoj literaturi može se re ći da je profilakti čka uporaba oseltamivira mnogo efikasnija od terapijske koja je dokazana u klini čkim istraživanjima. 3. Prema raspoloživim podacima čini se da se u ve ćini država primjenjuje kombinacija profilakse i terapije, s ve ćim naglaskom na terapiju oboljelih, a ograni čenu profilaksu. Pretpostavlja se da je to s toga što terapija zahtijeva 5 dana po 2 kapsule dnevno (10 kapsula), a preekspozicijska profilaksa 6 tjedana po 1 kapsulu dnevno (42 kapsule). 4. Postekspozicijska profilaksa nije provediva u jeku pandemije, ve ć samo na njenom po četku (pojedina čni bolesnici ili manje epidemije). Provodi se 10 dana po 1 kapsula. 5. Profilakti čka primjena oseltamivira omogu ćuje prokuživanje, te stjecanje imuniteta. 6. Lijek je potrebno nabaviti i staviti u pri čuvu. 7. Rok trajanja oseltamivira je 7 godina. 8. Prema dostupnoj literaturi i preporukama predlaže se slijede ća uporaba lijeka (minimalne zalihe).

120

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Postekspozicijska profilaksa Primjenjuje se kada se pojavljuju pojedina čni slu čajevi bolesti ili manje epidemije (hospitalne, obiteljske, u poslovnom objektu i sl.). Uski kontakti oboljelog od pandemijske gripe – osobe koje su njegovale oboljelog, ku ćni kontakti, direktni kontakt s respiratornim sekretom (kapljice sline, kašlja, kihanja, tjelesnim teku ćinama i ekskretima (feces) visoko suspektnog ili potvrñenog slu čaja. Profilaksa se provodi samo kod osoba starijih od godinu dana, a u pandemiji dolazi u obzir primjena i kod dojen čadi. Profilaksu treba zapo četi unutar dva dana od ekspozicije. Odrasli : Profilaksa se provodi sa 75 mg oseltamivira dnevno kroz 7 dana. Djeca starija od godinu dana : Profilakti čka doza ovisi o tjelesnoj težini, prema Sažetku opisa svojstava lijeka. Dojen čad u dobi od 1 do 12 mjeseci : Profilakti čka doza ovisi o tjelesnoj težini, prema Sažetku opisa svojstava lijeka. Ako je pandemijski virus osjetljiv na M2 inhibitore, kod djece starije od 1 godine (1-9 godina) profilaksa se može provesti amantadinom. Dnevna doza je 5 mg/kg tjelesne težine (terapijska i profilakti čka doza) s time da se ne smije prije ći 150/mg/dan (FDA i MMWR). Kod djece starije od 10 godina i odraslih osoba dnevna doza je 200mg/dan (100mg dva puta dnevno). Me ñutim, kod djece s manje od 40 kg tjelesne težine trebalo bi propisati 5 mg/kg tjelesne težine bez obzira na dob. Ova se profilaksa ne će primijeniti u slu čaju H5N1 pandemije, s obzirom da amantadin nije djelotvoran u profilaksi ovog podtipa gripe. Očekivani broj osoba koje će primiti postekspozicijsku zaštitu na samom po četku pandemije je oko 1.000 kontakata oboljelih. Ova mjera pokazala se u zadnjoj pandemiji 2009./10. kao vrlo u činkovita u obuzdavanju širenja infekcije. Me ñutim, postekspozicijsku profilaksu nije mogu će provoditi kod svih kontakata tijekom cijelog trajanja pandemije te će na temelju epidemiološke procjene situacije i preporuka epidemiologa u tijeku pandemije ona ograni čiti na osobe s najve ćim rizikom od smrti.

Preekspozicijska profilaksa Dolazi u obzir za one operativne službe koje nužno moraju funkcionirati u slu čaju pandemije, posebice na po četku. Provodi se do maksimalno 6 tjedana. Liječenje antivirusnim lijekovima - lije čenje oboljelih pod pove ćanim rizikom od komplikacija, - lije čenje grupa prema epidemiološkim pokazateljima tijekom pandemije.

Terapija je predvi ñena za osobe starije od 1 godine. Terapijska doza za djecu stariju od 13 godina i odrasle osobe je 75 mg oseltamivira 2 puta na dan kroz 5 dana. Terapija zanamivirom traje 5 dana 2x5mg. Zanamivir se udiše. Epidemiološka simulacija predvi ña najmanje 250.000 osoba za provo ñenje nužnog antivirusnog lije čenja. To je ukupno, najmanje 250.000 terapijskih doza koje treba držati u pri čuvi. Procijenjeni trošak osiguranja potrebnih koli čina bio bi 25.000.000,00 kn na razini RH. U pandemiji 2009./10. pobol je bio niži od o čekivanog, s pedeset tisu ća prijavljenih bolesnika, što ukazuje na to da su predvi ñanja o broju osoba kod kojih će trebati terapijski primijeniti antivirusne lijekove vrlo gruba i nepouzdana.

Ostala cjepiva

Sezonsko cjepivo i cjepivo protiv H5N1 pti čje gripe Protiv sezonske gripe cijepit će se sve osobe s pove ćanim rizikom. Cijepit će se i osobe zaposlene na peradarskim farmama. Ako se pandemija pojavi izvan Republike Hrvatske, sezonskim cjepivom će se cijepiti skupine pove ćanog rizika. Za osobe na peradarskim farmama i osobe koje će do ći u kontakt s pti čjim virusom (virolozi, veterinari), cca 700 osoba na razini RH, preporu čuje se i sezonsko cijepljenje protiv gripe i cijepljenje cjepivom protiv H5N1 pti čje gripe.

121

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Pneumokokno cjepivo Cijepe se svi pod pove ćanim rizikom. Ako se pojavi pandemija cijepit će se sve osobe starije od 65 godina, sve osobe starije od 2 godine s kroni čnim bolestima (KOPB, kongestivno zatajenje srca, šećerna bolest, kroni čni alkoholizam, kroni čna bolest jetre, kroni čna bolest bubrega, imunodeficijentni bolesnici) i to ako nisu ranije cijepljene. Za potrebe provedbe spomenutog cijepljenja bilo bi potrebno osigurati 100.000 doza pneumokoknog cjepiva predvi ñene ukupne cijene koštanja od 30.000.000,00 kn na razini RH.

Antipiretici Antipiretici poput paracetamola bit će indicirani kod gripe. Acetil-salicilat je kontraindiciran kod djece u slu čaju sumnje na gripu. Pretpostavlja se da za ove lijekove nije nužno stvaranje zaliha, ve ć će se u slu čaju pandemije isti mo ći nabaviti u ljekarnama.

Medicinska oprema Zdravstvene ustanove i odgovorno medicinsko osoblje treba voditi ra čuna o potrebi stvaranja zaliha adekvatnih koli čina lijekova za simptomatsku terapiju i pribora poput igala, šprica. Tako ñer treba predvidjeti svu potrebnu opremu i lijekove za intenzivno lije čenje bolesnika te osobna zaštitna sredstva.

Antibiotici S obzirom na česte bakterijske komplikacije kod influence, valja planirati ve ću uporabu antibiotika u situaciji gdje se o čekuje velika incidencija komplikacija poput upale plu ća. Valja osigurati siguran izvor opskrbe antibiotika (s antistafilokoknim spektrom djelovanja).

Osobna zaštitna oprema Osobna zaštitna oprema namijenjena je zdravstvenim radnicima koji pružaju neposrednu zdravstvenu zaštitu, uklju čivo epidemiološkom timu koji će provoditi terenska ispitivanja. Procjenjuje se da za ovu i druge izvanredne situacije treba pohraniti 500.000 kompleta osobne zaštitne opreme za jednokratnu uporabu procijenjene vrijednosti 50.000.000,00 kn na razini RH.

Razvoj doga ñaja koji prethodi velikoj nesre ći Obzirom na epidemiološku situaciju u ve ćem dijelu svijeta, farmaceutske tvrtke ne uspijevaju proizvesti dovoljne koli čine cjepiva, a dolazi i do nestašice lijekova za lije čenje gripe i njenih komplikacija. Ovakva situacija dodatno pove ćava zabrinutost cjelokupnog stanovništva i optere ćenost zdravstvene službe u Hrvatskoj, Osje čko-baranjskoj županiji i Gradu Donji Miholjac. Prema postoje ćem Nacionalnom planu za pandemijsku gripu, u Hrvatskoj je proglašen 6. stadij, te sukladno njemu pokrenute su sve predvi ñene aktivnosti. Radi lakšeg savladavanja "lažnih uzbuna", koje su posljedica poboljšanog virološkog nadzora nad kretanjem virusa influence, definirani su stadiji koji olakšavaju pripremu za pandemiju. Iznenadna i neo čekivana genska mutacija virusa influence i mogu ćnost njegovog povoljnog i brzog širenja osnovna je pretpostavka kao okida č za nastanak epidemije i pandemije koji u bilo kojem trenutku može izma ći kontroli i pretvoriti se u doga ñaj razmjera velike nesre će i u gradu Donji Miholjac.

5.4.2 Okida č koji je uzrokovao veliku nesre ću

Tri su teorije o nastanku pandemijskih virusa :  Genetskom rekombinacijom izme ñu ljudskih i životinjskih virusa influence,  Izravan prijenos virusa sa životinja na ljude i obrnuto, te  Javljanje novih virusa, odnosno ulazak ranije postoje ćih virusa u stanovništvo sa neprepoznatog rezervoara. Teorija rekombinacije je najprihvatljivija za pojavu A(H3N2) virusa koji je uzrokovao pandemiju 1968./69.

122

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Teorija izravnog prijenosa je najvjerojatnije objašnjenje za pojavu A(H1N1) virusa koji je uzrokovao pandemiju 1918. godine (tzv. Španjolska gripa) dok je tre ća teorija najvjerojatnije objašnjenje za ponovnu pojavu A(H1N1) virusa, uzro čnika "ruske pandemije" 1977. godine koji je gotovo identi čan virusu izoliranom 1950. godine, ali je nepoznato gdje i kako je virus tih godina opstao. Čak i u odsutnosti epidemije, pojava novog podtipa virusa gripe, uz tek nekoliko inficiranih ljudi, može zbog straha od mogu ćnosti nastanka pandemije, postaviti ogromne zahtjeve pred zdravstveni sustav na svim razinama i državnu upravu.

5.5. Opis doga ñaja

U nastavku izrade scenarija i analize doga ñanja procjenjujemo dva scenarija za podru čje Grada Donji Miholjac i to:

1. Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj ( NND), koji predstavlja pojavnost epidemija manjih intenziteta i posljedica u Gradu, i

2. Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama (DNP), koji predstavlja doga ñaj s epidemijama najve ćeg intenziteta i posljedica u podru čju grada Donji Miholjac, obilježja i velike nesre će.

Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj

Do pojave pandemijske gripe će do ći prvo izvan Hrvatske, pretpostavljamo najvjerojatnije na podru čju Azije gdje stanovništvo živi u bliskom kontaktu sa životinjama i gdje će najvjerojatnije i nastati i po četi se širiti pandemijski soj. Informacija o pojavi pandemijskog soja gripe bit će poznate ve ć prije pojave prvih slu čajeva bolesti u Europi, a samim time i u Hrvatskoj. Pojava prvih slu čajeva bolesti bila bi povezana s osobama, putnicima koje su u kontakt s uzro čnikom bolesti došle izvan granica Hrvatske. Samim time prve pojave bolesti mogle bi se pojaviti u gradovima koji imaju zra čne i pomorske luke s me ñunarodnim vezama. Epidemija bi mogla trajati najmanje 9 tjedana. Prema iskustvima iz prethodne pandemije broj oboljelih bio bi najve ći u mla ñim dobnim skupinama (do 80% oboljelih), za razliku od sezonske gripe koja poga ña starije, kroni čne bolesnike. O čekuje se pobol od 20% stanovništva kroz 9 tjedana trajanja epidemije. Vrhunac pandemije u Hrvatskoj se javlja otprilike 30 dana od po četka epidemije tj. sredinom sije čnja, nakon čega slijedi postupni pad u broju oboljelih od gripe. Tijekom epidemijskog doga ñaja od 9 tjedana obolijeva ukupno 40% radno aktivnih stanovnika grada Donji Miholjac, u kome pomo ć od strane lije čnika primarne zdravstvene zaštite traži 12 % stanovništva. Zbog razvoja komplikacija bolesti (2,6%) oboljelih zahtijevalo je bolni čko lije čenje. Od gripe i njenih komplikacija kroz 9 tjedana umire nekoliko oboljelih osoba (smrtnost do 0,01%)

Posljedice

Zdravstveni sustav ima klju čnu ulogu u epidemiološkom, klini čkom i virusološkom pra ćenju gripe na temelju kojeg donosi i provodi protuepidemijske mjere i lije čenje kojima će se smanjiti rizik od širenja pandemijskog virusa te time smanjiti morbiditet i mortalitet. Razli čite strukture nezdravstvenog sustava osiguravaju tijekom pandemije funkcioniranje javnih službi (opskrba energijom, transport, snabdijevanje hranom) kako bi se smanjio utjecaj na zdravstveni sustav, gospodarstvo i društvo u cjelini. Posljedice proistekle iz pandemijskog scenarija gripe mogu se sagledati sa aspekta: a) socijalnih faktora, koji uklju čuju veli činu naše populacije, distribuciju visokorizi čnih grupa u njoj te ponašanje i životni stil odre ñenih grupa u populaciji; b) tehni čkih i znanstvenih faktora , koji podrazumijevaju implementaciju nadzora i mogu ćnosti da se identificira sumnjivi slu čaj koji bi mogao oboljeti, mogu ćnosti i mehanizmi pristupa čnosti teško dostupnim odre ñenim grupama ljudi i mogu ćnost i prihvatljivost efektivnih preventivnih mjera, odnosno provedba profilakti čke, kao i kasnije suportivne terapije; 123

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac c) ekonomskih faktora , koji podrazumijevaju u opisu direktne i indirektne financijske troškove kao što su utjecaj na ku ćni prora čun, troškovi hospitalizacija te potencijalni utjecaj na trgovinu i turizam i ostale zavisne i nezavisne grane iz ekonomske branše; d) eti čkih faktora , koji podrazumijevaju osobnu privatnost, upotreba neodobrenih proizvoda, utjecaj na transparentnost; te e) politi čkih faktora, koji podrazumijevaju reakciju i odgovor zakonskih nosioca u zdravstvu i medija, kapacitiranost tijela javne vlasti na upravljanje u krizi.

Tablica 2: Pregled kretanja SVIH zaraznih bolesti u Županiji u 2013.godini

124

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

125

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

126

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Izvodno iz dokumenta ZZJZ Osje čko-baranjske županije, Podaci o zdravstvenom stanju stanovništva i radu zdravstvene djelatnosti u OBŽ u 2013.godini. Osje čko-baranjska županija ima 59 zdravstvenih ustanova, 318 ordinacija privatne prakse, 4 tisu će zdravstvenih radnika, 1.415 ležaja u KBC.

127

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Život i zdravlje ljudi

Tablica 3: Posljedice na život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001-0,004 3 Umjerene 0.0047-0,011 X 4 Zna čajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036>

Gospodarstvo

Tablica 4 : Posljedica na gospodarstvo Gospodarstvo Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 X 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25

Društvena stabilnost i politika

Tablica 5: Prikaz kriterija za društvenu stabilnost i politiku – štete na infrastrukturi (KI) i štete na gra ñevinama od javnog zna čaja Društvena stabilnost i politika Ošte ćena kriti čna infrastruktura Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Štete/gubici na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25

Tablica 5a: Posljedice na društvenu stabilnost i politiku - ZBIRNO Društvena stabilnost i politika Kategorija Ukupno Kriti čna Štete/gubici na gra ñ. od infrastruktura javnog društvenog zna čaja 1 X X X 2 3 4 5

128

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Vjerojatnost doga ñaja

Tablica 6:Vjerojatnost/frekvencija Kategorija Posljedice Vjerojatnost/frekvencija Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija ODABRANO 1 Neznatne Iznimno mala <1% 1 doga ñaj u 100 godina i rje ñe 2 Malene Mala 1-5% 1 doga ñaj u 20 do 100 godina 3 Umjerene Umjerena 5-50% 1 doga ñaj u 2-20 godina 4 Zna čajne Velika 51-98% 1 doga ñaj u 1-2 godine X 5 Katastrofalne Iznimno velika >98% 1 doga ñaj godišnje i češ će

Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama

Prvi oboljeli od pandemijske gripe u Hrvatskoj su rezultat unosa virusa gripe koji je ve ć odre ñeno vrijeme u pandemijskom obliku prisutan na podru čju Azije, odakle se kroz me ñunarodna putovanja proširio i u Europu. S obzirom da su informacija o pojavi pandemijskog soja gripe u Aziji poznate ve ć prije pojave prvih slu čajeva bolesti u Europi, a samim time i u Hrvatskoj. Najve ći broj oboljelih je u mla ñim radno sposobnim dobnim skupinama (do 80% oboljelih), za razliku od sezonske gripe koja poga ña starije, kroni čne bolesnike. Oboljelo je 30% stanovništva tijekom trajanja epidemije, s vrhuncem epidemije otprilike 30 dana od po četka epidemije tj. sredinom mjeseca sije čnja, nakon čega slijedi postupni pad u obolijevanju. Tijekom epidemijskog doga ñaja od 9 tjedana ukupno je u gradu Donji Miholjac oboljelo više stotina osoba, od kojih je pomo ć lije čnika primarne zdravstvene zaštite zatražilo njih 20% (procjena). Zbog razvoja komplikacija bolesti, 3% oboljelih zahtijevalo je bolni čko lije čenje. U jedinicama intenzivnog lije čenja lije čeno je desetak osoba oboljelih od gripe. Od gripe i njenih komplikacija kroz 9 tjedana umrle su pojedine osobe s podru čja Grada (smrtnost od 0,2%).

5.5.1. Posljedice

Zdravstveni sustav ima klju čnu ulogu u epidemiološkom, klini čkom i virusološkom pra ćenju gripe na temelju kojeg donosi i provodi protuepidemijske mjere i lije čenje kojima će se smanjiti rizik od širenja pandemijskog virusa te time smanjiti morbiditet i mortalitet. Razli čite strukture nezdravstvenog sustava osiguravaju tijekom pandemije funkcioniranje javnih službi (opskrba energijom, transport, snabdijevanje hranom) kako bi se smanjio utjecaj na zdravstveni sustav, gospodarstvo i društvo u cjelini.

Ozbiljnost doga ñaja epidemije-pandemije kao i posljedi čni doga ñaji uvelike ovise o pitanjima koje svaka epidemija i pandemija postavlja: a) Koliko u čestalo se pojavljuju novi slu čajevi b) Koje grupe ljudi će teže i ozbiljnije oboljeti ili imaju ve ći rizik za umiranje c) Koji oblici oboljenja i posljedi čnih komplikacija su vi ñeni u trenutku pojave d) Da li je virus influence osjetljiv na antiviralnu terapiju e) Koliko će uop će po procjeni ljudi oboljeti od gripe f) Kakav će biti utjecaj na zdravstveni sektor u cjelini uklju čuju ći i cjelokupni angažman kompletnog zdravstvenog sustava koji ima.

Kratki prikaz zdravstvenih resursa koji bi podnijeli glavni teret javno zdravstvenog odgovora na epidemiju-pandemiju gripe u gradu Donji Miholjac i ukupno. Na podru čju grada Donjeg Miholjca zdravstvena zaštita odvija se na dvije razine. To su primarna zdravstvena zaštita i specijalisti čko-konzilijarna zdravstvena zaštita. Dom zdravlja Grada je na Trgu A.Star čevi ća 25 tel/fax 031/620-160

129

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA UKLJU ČUJE: 1. Op ću medicinu/ Obiteljsku medicinu ( 9 ambulanti/timova) 2. Dentalna zdravstvena zaštita sa djelatnosti dentalne tehnike (6 ambulanti/timova) 3. Zdravstvenu zaštitu žena i trudnica 4. Medicinsko – biokemijsku laboratorijsku djelatnost 5. Zdravstvenu zaštitu dojen čadi i predškolske djece 6. Higijensko epidemiološku djelatnost 7. Ljekarni čku djelatnost SPECIJALISTI ČKO - KONZILIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA UKLJU ČUJE: 1. SLUŽBE SPECIJALISTI ČKO 2. SPECIJALISTI ČKE ORDINACIJE KONZILIJARNE ZAŠTITE: KONZILIJARNE ZAŠTITE: ● Specijalisti čka ambulanta fizikalne medicine ● Specijalisti čka ambulanta interne medicine ● Specijalisti čka ambulanta RTG i UZV ● Specijalisti čka ambulanta oftamologije dijagnostike ● Služba fizikalne medicine i rehabilitacije ● Specijalisti čka ambulanta ortopedije ● Služba RTG i UZV dijagnostike ● Specijalisti čka ambulanta kirurgije ● Specijalisti čka ortodonska ambulanta ● Specijalisti čka ambulanta psihijatrije ● Dentalna tehnika ● Specijalisti čka ORL ambulanta

Ispostava Zavoda za HMP OBŽ u Gradu:, sa 5 timova T1 (lije čnik+med.sestra/tehni čar+voza č) i Timom za sanitetski prijevoz.

Optere ćenost postoje ćeg zdravstvenog sustava sa bremenom epidemijskog-pandemijskog vala gripe zahtijevat će barem dvostruko ve ću angažiranost postoje ćeg kapaciteta ljudstva odnosno resursa. S obzirom na broj osoba oboljelih i pa i umrlih od gripe, kao i broj osoba koje će koristiti zdravstvene resurse (lije čnike op će medicine i bolnice), dolazi do poja čanog pritiska na zdravstvene i socijalne službe, pa je potrebno osigurati organizacijske prilagodbe sukladno postoje ćim planovima korištenja kapaciteta potrebnih za pove ćan priliv oboljelih osoba. Osiguran je nesmetan rad najvažnijih službi (zdravstvo, vatrogasci, policija, vojska) sukladno planovima provedbe preventivnih mjera. Smještaj u bolnicama oboljelih od gripe je u trenutku epidemijskog-pandemijskog vrhunca kapacitetom ograni čen, pa je potreban dodatni smještajni kapacitet u drugim ustanovama poput umirovljeni čkih domova, dje čjih vrti ća, škola, hotela i sli čnih objekata u trenutku pandemijskog vrhunca gripe jer sam zdravstveni sektor ne može odgovoriti na pritisak i optere ćenost koji je stvoren valom oboljelih. U kalkulaciju treba uzeti i angažman i ovih dodatnih kapaciteta za smještaj oboljelih kojima je potrebna medicinska skrb. Nadalje, posljedice pandemije gripe obuhva ćaju i sve aspekte proizašle iz provedbe protuepidemijskih mjera koji se odnose na socijalne navike stanovništva poput restrikcije putovanja, zatvaranja granice za putovanja, zatvaranja škola i drugih ustanova te izra čun posljedi čnih šteta ovakvih doga ñaja tako ñer treba uzeti u obzir. Tablica 7: Prioritetne skupine stanovništva grada Donji Miholjac glede cijepljenja protiv gripe Prioritet Skupina Broj 1. Kroni čni bolesnici u dobi 0-64 (hipertenzija isklju čena) 260 2. Zdravstveni djelatnici (svi) 30 3. Trudnice 160 4. Djeca od 6-23 mjeseca starosti 180 5. Djeca od 24-59 mjeseci starosti 200 6. Zdravi ku ćni kontakti onih koji se ne mogu cijepiti 280 (djece mla ñe od 6 mjeseci) 7. Kroni čni bolesnici u dobi 65+ (hipertenzija isključena) 230 8. Zdrave osobe srednjoškolske dobi 280 9. Zdrave osobe osnovnoškolske dobi 700 itd.

130

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Ako bismo prema procjeni ECDC-a odlu čili cijepiti zaposlene u najvažnijim službama i osobe s pove ćanim rizikom od komplikacija (kroni čne bolesnike, djecu od 6 do 24 mjeseca starosti, obiteljske kontakte djece mla ñe od 6 mjeseci starosti i osobe starije od 65 godina), ciljna bi skupina bila 35% stanovništva (3 tisu će stanovnika grada Donji Miholjac). To je nešto više od procjene iz Nacionalnog pandemijskog plana, prema koji obuhva ća sljede će kategorije osoba: esencijalne službe bez zdravstva, zdravstveni djelatnici, djeca 6-24 mjeseca starosti, obiteljski kontakti djece do 6 mjeseci starosti, trudnice, kroni čni bolesnici do 65 godina starosti, osobe starije od 65 godina). U slu čaju nedostatnih koli čina cjepiva ili sukcesivnih pošiljki ukupnih koli čina cjepiva kroz dulje vremensko razdoblje, može se cijepiti ovisno o dostupnim koli činama cjepiva prema prioritetnim skupinama po čevši od kroni čnih bolesnika u dobi od 0-64 godine, zatim zdravstvene djelatnike, trudnice, itd. Kao što je prikazano u tablici 7. redoslijed prioritetnih skupina se može mijenjati, ovisno o karakteristikama epidemije-pandemije.

Prema tome, samo za osiguravanje funkcioniranja zdravstvene i drugih najvažnijih službi te osoba pod pove ćanim rizikom za komplikacije, a prema ECDC podjeli prioritetnih skupina, ciljna skupina za cijepljenje je do 3 tisu ća stanovnika grada Donji Miholjac. Trošak nabave cjepiva ovisio bi o njegovoj cijeni na tržištu. Hrvatska bi cjepivo nabavljala kroz mehanizam zajedni čke nabave zemalja EU koji je uspostavljen temeljem odluke o Prekograni čnim prijetnjama zdravlju donesene krajem 2013. godine. Trošak nabave cjepiva mogao bi se kretati u rasponu od 6.000.000 do 10.000.000 kn za podru čje RH.

Život i zdravlje ljudi

Virus influence je izrazito zarazan virus koji izaziva epidemijsko obolijevanje tijekom uobi čajene sezone gripe. U slu čaju epidemije-pandemije gripe predvi ña se zna čajno ve će obolijevanje stanovništva podru čja Grada nego ina če, s obzirom na nepostojanje prethodne imunosti na takav pandemijski soj. Za o čekivati je zna čajno ve ća stopa bolovanja radno aktivnog stanovništva, kao i ve ći stupanj komplikacija i smrtnih ishoda kod vulnerabilnih skupina stanovništva. Tijekom epidemije- pandemije pratila bi se dinamika obolijevanja i umiranja na tjednoj osnovi, kao što se i ina če prati kretanje sezonske gripe. Tijekom epidemijskog doga ñaja od 9 tjedana ukupno bi oboljelo više stotina osoba od kojih bi pomo ć od strane lije čnika primarne zdravstvene zaštite zatražilo njih 20%. Zbog razvoja komplikacija bolesti 3% oboljelih zahtijevalo bi bolni čko lije čenje. Od gripe i njenih komplikacija kroz 9 tjedana mogle bi umrijeti pojedine osobe.

Tablica 8: Posljedice na život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001-0,004 3 Umjerene 0.0047-0,011 4 Zna čajne 0,012-0,035 X 5 Katastrofalne 0,036>

Na procjenu rizika utje ču i: • Preventivne DDD mjere, preventivna cijepljenja, održavanje higijene. • Brze intervencijske higijensko epidemiološke djelatnosti u suradnji s ostalim djelatnostima Zavoda za javno zdravstvo OBŽ i sanitarne inspekcije. Zahvaljuju ći organiziranom djelovanju cjelokupnog sustava javnog zdravstva koji pridonosi zdravlju ljudi na podru čju grada Donji Miholjac i Županije, epidemiološka situacija zaraznih bolesti može se ocijeniti povoljnom.

131

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Bolesti protiv kojih se cijepi potisnute su na niske brojeve (ospice, rubeola, zaušnjaci, hripavac, tetanus), a neke su i posve eliminirane (difterija, poliomijelitis). Mogu ćnost pojavnosti sto čnih zaraznih bolesti na podru čju grada Donji Miholjac, pa i Županije, je mala; zbog dobre educiranosti posjednika životinja o istima te kontakta koji veterinarske institucije sa podru čja imaju sa posjednicima. Bolesti sto čnog fonda mogu prvenstveno biti uzrokovane mikroorganizmima i parazitima.

Gospodarstvo

Približno 75% cijene u kalkulaciji lije čenja oboljelih iznosi cijena lijekova odnosno tehničko održavanje sustava za potpomognutu respiraciju sa pro čiš ćavanjem krvi (ECMO sustav). U ovom vjerojatnom scenariju troškovi lije čenja hospitaliziranih oboljelih, kojih se procjenjuje da bi bilo više desetina, uklju čuju ći i one koji bi zahtijevali intenzivnu skrb (ECMO aparat), iznosili bi i nekoliko stotina tisu ća kuna. Posljedice epidemije-pandemije influence primarno bi se o čitovale kroz indirektne troškove kao posljedica apsentizma zaposlenih osoba i troškove zdravstvenog sustava za lije čenje oboljelih i provo ñenje preventivnih mjera u cilju suzbijanja i sprje čavanja daljnjeg širenja epidemije-pandemije. Očekuje se prosje čan iznos nov čane nadoknade po danu bolovanja od 145,00 kn. U slučaju obolijevanja 50% radno aktivnih osoba u prosje čnom trajanju bolovanja od 7 dana, ukupni troškovi mogli bi dose ći 700 tisu ća kuna. Tome bi trebalo pribrojiti i troškove koji mogu nastati zbog otežanog odvijanja proizvodnih procesa u uvjetima odsutnosti dijela specijalizirane radne snage i neispunjenja ugovora tako da se ukupni troškovi mogu kretati preko 1 milijun kuna.

Tablica 9: Posljedica na gospodarstvo Gospodarstvo Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 X 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25

Društvena stabilnost i politika

Iako je za o čekivati da bi došlo do prekida uobi čajenog rada javnih službi, primjerenom organizacijom i ciljanim preventivnim mjerama sukladno navedenom planu, održala bi se potrebna razina aktivnosti neophodnih da se zadovolje elementarne potrebe stanovništva grada Donji Miholjac u takvim uvjetima. Ne o čekuje se znatnija ošte ćenja kriti čne infrastrukture, štete/gubici na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja, kao niti prekid dulji od 10 dana u radu kriti čne infrastrukture.

Tablica 10: Prikaz kriterija za društvenu stabilnost i politiku – štete na infrastrukturi (KI) i štete na gra ñevinama od javnog zna čaja Društvena stabilnost i politika Ošte ćena kriti čna infrastruktura Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Štete/gubici na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 132

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25

Tablica 10a: Posljedice na društvenu stabilnost i politiku - ZBIRNO Društvena stabilnost i politika Kategorija Ukupno Kriti čna Štete/gubici na gra ñ. od infrastruktura javnog društvenog zna čaja 1 X X X 2 3 4 5

S obzirom da je dolazak epidemijskog-pandemijskog vala gripe u Hrvatskoj uslijedio nekoliko mjeseci nakon pandemije u Aziji i prvih grupiranja gripe u nekim europskim zemljama, epidemiološka služba je kroz svoju mrežnu strukturu uspjela provesti organizaciju i ciljane preventivne mjere sukladno postoje ćem nacionalnom planu, te se tako održala potrebna razina aktivnosti javnih službi neophodnih da se zadovolje elementarne potrebe stanovništva u takvim uvjetima. Nisu zabilježena znatnija ošte ćenja kriti čne infrastrukture, štete/gubici na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja, kao niti prekid dulji od 10 dana u radu kriti čnih infrastruktura Iako se može o čekivati odsustvo zaposlenika u pojedinim društvenim djelatnostima zbog bolovanja, ne treba o čekivati zna čajne poteško će u radu kriti čnih službi na rok dulji od 10 dana. Tome bi sigurno doprinijele preventivne mjere u tim skupinama zaposlenika i posljedice bi se mogle procijeniti kao malene.

Podaci, izvori i metode izra čuna

Za izradu analize korišteni su podaci i izvori iz državne procjene, podaci lije čnika ambulanti Grada, Državnog zavoda za statistiku, te Zavoda za javno zdravstvo Osje čko-baranjske županije. Neki podaci su procijenjeni za razinu grada Donji Miholjac sukladno onima koji postoje na razini RH. Za izradu analize rizika kao izvori podataka korišteni su registar prijava zaraznih bolesti, javno- zdravstvena baza podataka umrlih osoba, baza podataka o hospitaliziranim osobama koje se nalaze u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. U procjeni pobola, smrtnosti i korištenja resursa zdravstvene zaštite korištena dostupna znanstvena literatura ECDC-a, CDC-a i WHO. Vjerojatnost doga ña nije mogu će sa sigurnoš ću procijeniti s obzirom da nije mogu će predvidjeti kada će do ći do genetske promjene uzro čnika gripe i posljedi čno njegove pove ćane virulencije i osjetljivosti stanovništva. Procjene pobola i smrtnosti stanovništva ra ñene su na temelju informacija prikupljenih iz prethodnih pandemijskih doga ñaja i ne moraju biti dobar prediktor budu ćih doga ñaja.

Tablica 11: Vjerojatnost/frekvencija Kategorija Posljedice Vjerojatnost/frekvencija Kvalitativno Vjerojatnost Frekvencija ODABRANO 1 Neznatne Iznimno mala <1% 1 doga ñaj u 100 godina i rje ñe 2 Malene Mala 1-5% 1 doga ñaj u 20 do 100 godina 3 Umjerene Umjerena 5-50% 1 doga ñaj u 2-20 godina X 4 Zna čajne Velika 51-98% 1 doga ñaj u 1-2 godine 5 Katastrofalne Iznimno velika >98% 1 doga ñaj godišnje i češ će

133

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Tablica 12: Nepouzdanost rezultata procjene rizika Ne postoji dovoljna koli čina statisti čkih podataka, iskustva stru čnjaka i ostalih podataka te pouzdana metodologija procjene posljedica – zbog čega se o čekuju zna čajne greške Vrlo visoka nepouzdanost 4 Visoka nepouzdanost 3 Niska nepouzdanost 2 X Vrlo niska nepouzdanost 1 Postoji dovoljna koli čina statisti čkih podataka, iskustva stru čnjaka i pouzdana metodologija procjene - zbog čega je pojavljivanje grešaka vrlo malo vjerojatno

5.6. Matrice rizika

RIZIK: EPIDEMIJE I PANDEMIJE

Rizik se može prihvatiti, izuzev u iznimnim situacijama Rizik se može prihvatiti ukoliko je smanjenje neprakti čno ili troškovi uvelike premašuju dobit Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi premašuju dobit Dodatne mjere nisu potrebne, osim uobi čajenih

NAZIV SCENARIJA: Epidemije i pandemije na podru čju Grada Donji Miholjac

Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj Život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Društvena stabilnost i politika

Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama Život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Društvena stabilnost i politika

134

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj, ukupno Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama, ukupno

5.7. Karte rizika a) Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj

b) Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama

135

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Scenarij V. 5. Opis scenarija: Ekstremne vremenske pojave - Grmljavinsko nevrijeme; Padaline; Vjetar; Snijeg i led; u podru čju Grada Donji Miholjac

5.1. Naziv scenarija, rizik

Potencijalni meteorološki uvjeti za stvaranje poledice pri tlu, tj.oborinski dani u kojima je temperatura zraka pri tlu (na 5cm) 0° ili na 2m 3° C(za postaje koje nemaju mjerenje temp. zraka pri tlu). Broj dana s padanjem snijega, maksimalna visina novog snijega i max.visina snježnog pokriva ča. U podru čjima gdje snijeg rijetko pada čak i male visine snijega mogu izazvati negativne posljedice na ljude i odvijanje normalnog života. Broj dana s krutom oborinom (tu ča, sugradica i ledena zrna).

Tabli čni prikaz opisa scenarija Naziv scenarija: Pojava ekstremnih vremenskih pojava: Grmljavinsko nevrijeme; Padaline; Vjetar; Snijeg i led, u podru čju grada Donji Miholjac Grupa rizika: Ekstremne vremenske pojave Rizik: Grmljavinsko nevrijeme; Padaline; Vjetar; Snijeg i led Radna skupina: Radna skupina grada Donji Miholjac odre ñena Odlukom gradona čelnika Opis scenarija: Opisan u tablici i nastavku; Težišno doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama ,

Grmljavina ili grom je atmosferska zvu čna pojava, oštar tresak koji prati bljesak munje (elektri čnog luka koji se oblikuje pri naglom elektri čnom pražnjenju izme ñu oblaka i tla ili izme ñu pojedinih oblaka). Nastaje zbog eksplozivnog širenja zraka zagrijanog munjom na visoku temperaturu. Grmljavinsko nevrijeme pak je mukla tutnjava nastala u čestalim elektri čnim pražnjenjima pri nevremenu. Tutanj se širi brzinom zvuka, tj. oko 343m/s (na 20°C). S dovoljno velike udaljenosti bljesak munje vidi se prije nego li se čuju grom (grmljavina) jer je brzina svjetlosti puno ve ća od brzine zvuka. Jakost zvuka groma mjeren u okolini jake munje je oko 120 decibela.

Padaline (oborine) su u osnovi voda u teku ćem ili krutom stanju koja pada iz oblaka u mjerljivoj koli čini (kiša, snijeg, tu ča) ili koja nastaje na zemljinoj površini kondenzacijom ili sublimacijom vodene pare (rosa, mraz, inje i poledica). Obzirom da pojam padalina u pravilu podrazumijeva okomite oborine, a to su kiša, rosulja, snijeg, led, tu ča i solika, te da snijeg i led posebno analiziramo, u ovom scenariju i analizi prvenstveno sagledavamo pojavnosti kiše i tu če kao one padaline koje mogu imati obilježja i velikih nesre ća u podru čju grada Donji Miholjac. Pri tome je kiša najvažnija padalina za živi svijet, a nastaje u oblacima kad kapi otežaju prilikom spajanja.

Vjetar je vodoravno strujanje zraka. Nastaje uslijed nejednakosti tlaka u atmosferi zbog meteoroloških mijena. Odre ñen je brzinom, smjerom i ja činom. Kao čimbenik koji izaziva posljedice može se sagledavati samostalno, i tada u podru čju Grada u pravilu nema zna čajne posljedice, ili u sinergiji učinaka sa obimnim padalinama, grmljavinskim nevremenom i/ili tu čom i dr. kada su u činci i posljedice vidljiviji.

Snijeg su ledeni kristali slijepljeni u pahuljice a nastaje kristalizacijom vodene pare u oblaku (<0°C). Led pak imamo u dva oblika tj. kao tu ču (grad) što predstavlja zrna leda koja nastaju kada u oblacima 136

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac do ñe do jakih vrtložnih i uzlaznih strujanja pa se ledena zrnca i pothla ñene kapi sljepljuju i padaju na tlo, ili pak kao poledica – kada pothla ñene kapljice padnu na hladno tlo i stvore led. Snijeg i led, kao i obimne padaline u podru čju grada Donji Miholjac mogu imati zna čajne u činke i izazvati posljedice, pa i obilježja velikih nesre ća, te ćemo ih analizirati.

Uvod Gotovo se svake godine u zimskom razdoblju zbog velike koli čine snijega i poledice pojavljuju štete na gra ñevinama i drugoj infrastrukturi, česte prometne nesre će i prekidi u odvijanju prometa, kao i prekidi u opskrbi uslugama (struja i voda, telekomunikacije). Nerijetko ova ugroza uzrokuje ozljede i gubitke života, kao i ogromne štete u okolišu. Ove štete nastaju kao posljedica uobi čajenih prirodnih pojava, me ñusobnog djelovanja nepovoljnih i ekstremnih čimbenika/rizika: velikih koli čina mokrog snijega, leda i jakog nevremena pra ćenog vjetrovima olujne ja čine. Nekada svaki od ovih čimbenika djeluje zasebno, a u nekim godinama, na pojedinim lokacijama, mogu ća je ugroza od više ili čak svih navedenim rizika zajedno.

Opasne meteorološke pojave povezane s ledom su kiša/rosulja koje se lede, poledica i poledica na tlu. Kiša/rosulja koja se ledi su kapljice kiše/rosulje čija je temperatura ispod 0°C, a ipak su se zadržale u teku ćem stanju prilikom padanja kroz zrak. Zale ñuju se u dodiru s tlom ili s predmetima na Zemljinoj površini stvaraju ći gladak i proziran sloj leda na horizontalnim, a u slu čaju vjetra i vertikalnim površinama. Površinska temperatura predmeta ili tla na kojima dolazi do trenutnog zale ñivanja tih pothla ñenih (prehladnih) kapljica i nastanka poledice je oko 0°C ili niža. Poledica može nastati i neposredno nakon dodira ne pothla ñenih kapljica rosulje ili kiše s površinama čija je temperatura znatno ispod 0°C. Poledica može nastati samo na tlu ali i na predmetima na visini, npr. biljkama, drve ću, gra ñevinama, stupovima i vodovima elektri čne mreže. Mogu ćnost nastanka poledice na tlu može se procijeniti iz istovremene pojave oborine i temperature zraka pri tlu ≤ 0°C (mjeri se na 5 cm visine). Temperatura zraka na tlu, na 5 cm visine mjeri se na malom broju postaja, ali utvr ñeno je da temperatura zraka na 2 m visine ≤ 3°C (standardno mjerenje) i pojava oborine stvaraju uvjete povoljne za nastanak poledice na tlu.

Opasne snježne prilike uklju čuju velike visine snijega, snijeg velike težine, tj. optere ćenja ili dugotrajno padanje snijega. Ove pojave mogu uzrokovati ozljede ili gubitke života, štete na gra ñevinama i drugoj infrastrukturi, prekide u odvijanju i nesre će u prometu kao i prekide u opskrbi uslugama (struja i voda, telekomunikacije). U područjima gdje snijeg rijetko pada čak i male visine snijega mogu izazvati negativne posljedice na ljude i odvijanje normalnog života što otežava procjenu kriti čne visine ili optere ćenja snijegom kojom bismo pobliže definirali ovu opasnu pojavu.

Slika 1: Kruženje vode u prirodi i voda u razli čitim agregatnim stanjima

137

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Slika 2: Osnovne vrste oblaka (klasifikacija prema izgledu, visini i procesu nastanka)

5.2. Prikaz utjecaja na kriti čnu infrastrukturu

Utjecaj Sektor

X energetika (proizvodnja, uklju čivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport) X komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroni čke komunikacije, prijenos podataka, audio i audiovizualni prijenos i dr.) X promet ( cestovni, željezni čki, zra čni, pomorski i promet na unutarnjim vodama) X zdravstvo ( zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) X vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne gra ñevine i komunalne vode) X hrana ( proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe) financije ( bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i pla ćanja) proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari ( kemijskih, bioloških, radioloških, nuklearnih i dr.) X javne službe ( osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomo ć i dr.) nacionalni spomenici i vrijednosti

5.3. Kontekst

Prema popisu stanovništva i stanova iz 2011. godine na podru čju Grada Donji Miholjac živi 9.491 stanovnik u 7 naselja, s prosje čnom gusto ćom stanovanja od 61 st/km 2 i veli činom ku ćanstva od 2,89 osobe/1 ku ćanstvo.

Meteorološki pokazatelji Podru čje grada Donjeg Miholjca, po svojim klimatskim obilježjima, pripada umjereno kontinentalnoj klimi, koja se prema Köppenovoj klasifikaciji ozna čava klimatskom formulom Cfwbx . Karakterizira se kao umjereno topla, kišna klima čestih i intenzivnih promjena, karakteristi čna za prostorni položaj cirkulacijskog položaja umjerenih širina. Tokom više od četiri mjeseca godišnje srednje mjese čne temperature su više od 10°C, dok su srednje temperature u najtoplijem mjesecu ne prelaze 22°C, a u najhladnijim se kre ću od -3° i 18°C. Prosje čna godišnja koli čina oborina iznosi izme ñu 700 i 800 mm, pri čemu ih je više u toplom dijelu godine, a ne postoje izrazito suha razdoblja. Naj češ ći vjetrovi su slabi vjetrovi i tišine, promjenljivih smjerova. Klimatska obilježja za podru čje grada utvr ñena su, prvenstveno, temeljem izvršenih mjerenja osnovnih klimatskih elemenata na meteorološkoj i klimatskoj postaji Donji Miholjac. Najviše temperature javljaju se u ljetnim mjesecima - srpnju, pri čemu je, za navedeno razdoblje, u Donjem Miholjcu izmjereno i 39,2°C. Najniže temperature javljaju se tokom zimskih mjeseci - 138

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac sije čnju, s vrlo malom vjerojatnoš ću pojave ekstremno niskih temperatura, koja je za Donji Miholjac u navedenom razdoblju iznosila i -26° C. Najve ći broj dana s mrazom javlja po četkom i krajem zime, u prosincu i ožujku, ali da takvih dana ima i u vegetacijskom razdoblju kad su najnepovoljniji - u travnju, svibnju i lipnju.

Usporedni pregled (popis 2011.) stanovništva Županije i grada Donji Miholjac, po spolu i kategorijama starosti.

Spol Broj prema godinama starosti Popis Svi UKUPNO Prosje čna 2011.g Muški starost Ženski 0-9 10-19 20-60 60-75 75 i više Osje čko- Svi 305.032 40,6 baranjska M 146.891 29.141 36.374 169.875 47.146 22.496 38,9 županija Ž 158.141 42,2 Svi 9.491 41,1 Grad Donji M 4.642 832 1.116 5.371 1.479 693 39,7 Miholjac Ž 4.849 42,5

Pregled broje osoba Grada koje trebaju pomo ć u svakodnevnim aktivnostima Po spolu Broj osoba koje trebaju Broj osoba koje koriste UKUPAN broj nesamostalnih /ukupno pomo ć druge osobe pomo ć druge osobe osoba svih dobnih skupina Svi 605 536 1.627 M 221 197 790 Ž 384 339 837

Struktura stanovništva Grada od zna čaja

Tablica 1: Ugrožene skupine u gradu Donji Miholjac od ekstremnih vremenskih uvjeta Broj stanovnika Postotak Djeca i mladež 1.900 20% Tre ća životna dob 2.000 20% Osobe s invaliditetom 1.100 12% Osobe s ITM>30 500 6% Trudnice 180 2% Djelatnici na otvorenom 300 3% UKUPNO Preko 60 % stanovnika grada D.Miholjac 139

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Glede šteta od elementarnih nepogoda proglašenih u podru čju grada Donji Miholjac iste su u posljednjih 10 godina bile: Godina Datum proglašenja Elementarna nepogoda Iznos štete potvr ñen od Gradskog povjerenstva za elementarne nepogode 2008. 21.kolovoz Olujno nevrijeme 713.365,88 kn 2009. 19.lipnja Suša 3.500.594,94 kn 2009. 16.rujna Suša 6.541.863,83 kn 2010. 28. svibnja Poplava 13.608.561,10 kn 2010. 09. lipnja Poplava 6.140.609,96 kn 2011. 19.rujna Suša 18.545.985,43 kn 2012. 18. travnja Mraz 4.111.429,44 kn 2012. 4.rujna Suša 24.598.535,77 kn 2015. 16.lipnja Tu ča 9.816.054,80 kn 2015. 15.rujna Suša 18.576.995,21 kn 2016. 6.svibnja Mraz 4.106.544,11 kn 2016. 22.srpnja Poplava, velike oborine 992.698,80 kn 2017. 30.rujna Suša 6.961.217,06 kn

Izvodno iz namjenske Studije Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske za potrebe Državne uprave za zaštitu i spašavanje – za razinu Osje čko-baranjske županije, za izradu procjena ugroženosti (rizika):

Oborinski režim

Najve ći dio Osje čko-baranjske županije ima relativno male godišnje koli čine oborine, od 600 do 800 mm, za što je zaslužan blagi, ravni čarski teren ove županije s nadmorskim visinama pretežito do 200 m. Samo se na obroncima Krndije i Dilja, na visinama do 400 m, koli čine oborine pove ćavaju do najviše 1250 mm godišnje. Slika 3: Karta izohijeta Osje čko-baranjske županije i podru čja grada Donji Miholjac, 1961. – 1990.godina

140

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Snježne oborine Snijeg može predstavljati ozbiljnu poteško ću za normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti kao što je npr. cestovni promet ili može predstavljati optere ćenje na gra ñevinskoj infrastrukturi (dalekovodi, zgrade i dr.). Za prvu ocjenu ugroženosti od snijega analizira se u čestalost padanja snijega, maksimalna visina novog snijega i maksimalna visina snježnog pokriva ča tijekom godine po mjesecima. Za maksimalnu visinu snježnog pokriva ča procijenjena je o čekivana godišnjih maksimalnih visina snježnog pokriva ča za povratni period od 50 godina.

Tablica 2: Godišnji hod odabranih parametara, Donji Miholjac, 1981.-2000. godine MJESECI 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 ZIMA BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA SRED 0.0 0.0 0.0 0.0 2.1 5.0 5.1 5.0 2.8 0.5 0.0 0.0 20.3 STD 0.0 0.0 0.0 0.0 2.6 2.9 3.4 4.0 2.6 1.0 0.0 0.0 8.5 MIN 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 8 MAKS 0 0 0 0 8 12 15 13 8 4 0 0 42 MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (cm) MAKS 0 0 0 0 14 14 14 24 12 6 0 0 24 MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNOG POKRIVA ČA (cm) MAKS 0 0 0 0 15 21 33 36 28 6 0 0 36 MAKS-T50 55 Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga dostavljena DUZS

Za prikaz godišnjeg hoda navedenih parametara snijega na podru čju Osječko - baranjske županije uzeti su podaci s glavne meteorološke postaje Osijek za razdoblje 1981-2000. U tablici su prikazani srednji mjese čni i godišnji broj dana s padanjem snijega, standardna devijacija kao mjera odstupanja od srednjaka u vremenu te najve ći i najmanji broj dana s padanjem snijega koji je zabilježen u višegodišnjem razdoblju. Slijede podaci o najve ćoj visini novog snijega i najve ćoj visini snježnog pokriva ča izmjereni u pojedinom mjesecu u istom višegodišnjem razdoblju, te procjena maksimalne visine snježnog pokriva ča, koji se može o čekivati u prosjeku jednom u 50 godina. Na podru čju Donjeg Miholjca padanje snijega može se o čekivati svake godine. U promatranih 20 godina najviše snježnih dana i to 42 dana bilo je tijekom zime 1995/1996. a najmanje, 8 dana, zimi 1989/1990. i 9 dana 1988/1989. U prosincu i sije čnju snijeg pada svake godine (prosje čno oko 5 dana), a u velja či rijetko izostane (3 puta u 20 godina). U tim mjesecima bilo je i 12 - 15 dana s padanjem snijega. U studenom i ožujku padanje snijega može se o čekivati rje ñe (prosje čno 2-3 dana), a zabilježeno je i 8 dana. U travnju je rijetka pojava (zabilježeno najviše 4 dana). Maksimalna visina novog snijega pala tijekom jednog dana izmjerena je u velja či (24 cm), zatim 14 cm u studenom, prosincu i sije čnju, 12 cm u ožujku i 6 cm u travnju. Najve će visine snježnog pokriva ča tijekom zime javljaju se naj češ će u velja či (8 puta u 20 godina), a zatim slijede prosinac i sije čanj. Maksimalni snježni pokriva č od 30 cm i viši izmjeren je dva puta u velja či (35 i 36 cm)i dva puta u sije čnju (30 i 33 cm). Prema procjeni ekstremnih vrijednosti, jednom u 50 godina može se o čekivati snježni pokriva č od 55 cm, odnosno s vjerojatnoš ću 98% da ne će biti premašen. Obzirom na uniformnost topografskih zna čajki Osje čko-baranjske županije (male promjene u nadmorskoj visini), sli čne snježne prilike kao na osje čkom podru čju mogu se o čekivati i na prostoru grada Donji Miholjac. Najve ći rizik od pojave snijega i maksimalnih visina novog snijega i snježnog pokriva ča je u zimskim mjesecima (prosinac, sije čanj i velja ča), ali se njegovo javljanje ne može se isklju čiti niti u studenom, te ožujku i travnju. Procjena stanja i vlastitih mogu ćnosti za zaštitu i spašavanje U slu čaju potrebe sanacije prometnica od ove elementarne nepogode na raspolaganju se pravne osobe koje se ovim poslom bave u okviru svoje djelatnosti. Snage koje se bave održavanjem prometnica od snježnih padalina dostatne su za reguliranje stanja. Iznimno, gradona čelnik će pozvati gra ñane da ispune svoju dužnost uklanjanja snijega na dijelovima

141

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac javnih površina za koje su odgovorni, a izuzetno angažirati će se i operativne snage-dodatna gra ñevinska mehanizacija.

Poledica Pojava zale ñenih kolnika može biti uzrokovana meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i površinskog leda (zale ñeno i klizavo tlo). To su izvanredne meteorološke pojave koje u hladno doba godine ugrožavaju promet i ljudsko zdravlje, a u motriteljskoj praksi republike Hrvatske opažaju se i bilježe. Ledena kiša odnosi se na kišu sa činjenu od prehladnih kapljica koje se u doticaju s hladnim predmetima i tlom zamrzavaju, te tvore glatku ledenu koru na zemlji meteorološkog naziva poledica. Ta poledica kao meteorološka pojava se ne smije zamijeniti s površinskim ledom koji pokriva tlo te nastaje otapanjem snijega i stvaranjem ledene kore ili smrzavanjem kišnih barica. Opisane pojave vezane uz zale ñivanje kolnika u daljnjem tekstu će se nazivati zajedni čkim imenom poledica. Samo opažanje navedenih meteoroloških pojava, ograni čeno na meteorološke postaje, za potrebe procjene ugroženosti od poledice nije dovoljno. Potreban je op ćeniti kvantitativni kriterij izražen pomo ću mjerljivih veli čina koji će odrediti potencijalne uvjete za pojavu svih uzroka zale ñenih kolnika na širem podru čju. Povoljni, odnosno potencijalni meteorološki uvjeti za stvaranje poledice pri tlu pojavljuju se u onim danima kada se javlja oborina (oborinski dani s dnevnom koli činom oborine Rd ≥ 0.1 mm) i temperatura zraka je pri tlu ≤ 0 ºC odnosno na 2 m ≤ 3 ºC. Potonji kriterij dobiven je istraživanjem odnosa temperatura zraka na 2 m visine (standardna meteorološka ku ćica) i pri tlu (na 5 cm iznad tla) i primjenjuje se za lokacije gdje nema mjerenja temperatura zraka pri tlu. U ovoj meteorološkoj podlozi za procjenu ugroženosti analizirat će se godišnji hod broja takvih dana kao pokazatelj najugroženijih mjeseci s obzirom na pojavu poledice. Sinopti čke situacije pri kojima se naj češ će ostvaruju povoljni uvjeti za nastanak poledice, odnosno zale ñenih kolnika, javljaju se od jeseni do prolje ća. U kasnu jesen, po četkom zime i u rano prolje će karakteristi čno je premještanje brzo pokretnih ciklonalnih i frontalnih sustava sa sjeverozapada ili jugozapada. Takvi sustavi često su pra ćeni naglim promjenama vremena. Pri nailasku sustava javlja se oborina i pritje če topliji zrak, a nakon prolaska sustava oborina prestaje, a temperatura se snižava. Pad temperature može dovesti do smrzavanja oborine i pojave zale ñivanja kolnika. S druge strane, u jesen i kasnoj zimi u čestalo se javljaju stacionarni anticiklonalni tipovi vremena sa slabim strujanjem. U kontinentalnom nizinskom dijelu tada prevladava vedro ili maglovito vrijeme ( često i niska slojevita naoblaka), dok je na Jadranu i u gorju sun čano i vedro. Pri anticiklonalnom tipu vremena mala je turbulentna razmjena zraka i stabilna stratifikacija atmosfere, pa se u nizinama zrak postupno ohla ñuje. U slu čaju da ovakva situacija nastupa nakon premještanja nekog oborinskog sustava, niske temperature tada dovode do smrzavanja prethodno pale oborine i pojave zale ñenih kolnika. Takve situacije iziskuju posebne analize i nisu obuhva ćene ovim prikazom. Stoga je u čestalost poledice na cestama vjerojatno nešto ve ća od prikazanih rezultata. Za Osje čko-baranjsku županiju odabrana je meteorološka postaja Osijek smještena u nizinskom dijelu uz rijeku Dravu, što je relevantno i za podru čje grada Donji Miholjac. Godišnje se u prosjeku pojavljuje 36 dana s povoljnim uvjetima za poledicu. Najve ći godišnji broj od 49 dana zabilježen je 1981., a najmanji broj od 23 dana 1989. i 1998. godine. Godišnji hod broja dana s poledicom za meteorološku postaju Osijek pokazuje da su zimski mjeseci prosinac, sije čanj i velja ča najrizi čniji za pojavu poledice. Srednji broj dana s poledicom u tim mjesecima je od 7 do 9, s najviše dana u sije čnju koji pokazuje i najve će varijacije u broju dana s poledicom. Maksimalni broj od 20 dana s povoljnim uvjetima za poledicu u Osijeku za razdoblje 1981.-2000. zabilježen je u sije čnju 1987. godine, dok ih je najmanje, 1, bilo u velja či 1995. i 1998. godine. Manje rizi čni mjeseci su ožujak, travanj i studeni u kojima je srednji broj dana s poledicom od 2 do 5, a zabilježeni maksimum je bio 10 dana u ožujku. U ostalim mjesecima gotovo da i nema rizika od poledice, premda su u svibnju i listopadu bili zabilježeni rijetki povoljni dani za poledicu (najviše 3 dana u listopadu).

142

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Tablica 3: Godišnji hod odabranih parametara, Donji Miholjac, 1981.-2000. godine MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S POLEDICOM (R d≥0.1mm i t min5cm ≤≤≤0.0°C) SRED 9.0 7.4 4.6 2.2 0.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.8 3.6 7.9 35.6 STD 4.7 4.4 2.6 1.6 0.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.9 2.6 3.4 8.7 MIN 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0 1 3 23 MAKS 20 16 10 7 1 0 0 0 0 3 9 16 49 Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga dostavljena DUZS

S obzirom da je teren Osje čko-baranjske županije otvorenog ravni čarskog karaktera s malim prostornim varijacijama nadmorske visine, smatra se da navedene klimatske karakteristike vezane uz poledicu vrijede za cijelu županiju.

Tu ča Podru čje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tu če i sugradice relativno česta. Tu ča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda, promjera ve ćeg od 5 do 50 mm i ve ćeg. Elementi tu če sastavljeni su od prozirnih i neprozirnih slojeva leda. Tu ča pada isklju čivo iz grmljavinskog oblaka Cumulonimbusa, a naj češ ća je u toplom dijelu godine. Sugradica je isto kruta oborina sastavljena od neprozirnih zrna smrznute vode, okruglog oblika, veli čine izme ñu 2 i 5 mm, a pada s kišnim pljuskom. Na meteorološkim postajama bilježi se uz tu ču i sugradicu pojava ledenih zrna u hladnom dijelu godine. Ledena zrna su smrznute kišne kapljice ili snježne pahuljice promjera oko 5 mm koja padaju pri temperaturi oko ili ispod 0 0C. Pojave tu ča, sugradica i ledena zrna zajedni čkim imenom zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini kao i poljoprivredi. Da bi se zaštitile poljoprivredne površine i smanjile štete nastale od tu če, prije više od 30 godina u kontinentalnom dijelu Hrvatske osnovana je obrana od tu če. Državni hidrometeorološki zavod provodi obranu od tu če na ukupnoj površini od 24 100 km 2. Sezona obrane od tu če traje od 1. svibnja do 30. rujna kada tu ča može prouzro čiti velike štete na poljoprivrednim kulturama i ostaloj imovini. Operativna obrana provodi se pomo ću raketa, a od 1995. i prizemnim generatorima, na osam Radarskih centara (RC). Svaki centar odgovoran je za svoj dio branjenog podru čja. Dva radarska centra, Osijek i Gradište, pokrivaju podru čje Osje čko-baranjske županije na kojem se 2003. godine nalazilo 62 postaje za obranu od tu če. Sve postaje raspolažu sa prizemnim generatorima, a njih 12 imaju i rakete. Analiza srednjeg broja dana s tu čom i/ili sugradicom izra ñena je pomo ću podataka s lansirnih postaja koje su neprekidno radile u razdoblju 1981–2000. Na slici je prikazana i prostorna raspodjela srednjeg broja dana s pojavom tu če i/ili sugradice za vrijeme sezone obrane od tu če u 20-godišnjem razdoblju. Za Osje čko-baranjsku županiju analizirane su 23 lansirne postaje koje su imale kontinuirani niz podataka s tom pojavom. Na osnovi podataka o pojavi tu če i štete sa svih lansirnih postaja koje su radile u razdoblju 1981–2000. izra ñena je prostorna karta indeksa ugroženosti od tu če branjenog podru čja Hrvatske za razdoblje od 1. svibnja do 30. rujna. Indeks je funkcija srednjeg broja dana s krutom oborinom i broja slu čajeva sa štetom ve ćom od 50 %, a svrha mu je prikaz podru čja u kojima tu ča i/ili sugradica naj češ će uzrokuju štetu. Za prikaz godišnjeg hoda broja dana s krutom oborinom (tu ča, sugradica i ledena zrna) na podru čju ove Županije uzeti su podaci s meteorološke postaje Osijek. U tablici su prikazani srednji mjese čni i godišnji broj dana s krutom oborinom te maksimalni i minimalni mjese čni i godišnji broj dana u razdoblju 1981–2000.

143

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Tablica 4: Godišnji hod odabranih parametara, Donji Miholjac, 1981.-2000. godine MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S TU ČOM SRED 0.1 0.1 0.0 0.3 0.2 0.2 0.3 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 1.5 STD 0.3 0.5 0.0 0.5 0.5 0.4 0.6 0.3 0.3 0.2 0.2 0.2 1.2 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 MAKS 1 2 0 1 2 1 2 1 1 1 1 1 5 Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga dostavljena DUZS

Na meteorološkoj postaji Osijek srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 1.5 dana. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u travnju i srpnju 0.3 dana dok je srednji broj dana u ostalim mjesecima izme ñu 0.1 i 0.2 dana. U ožujku nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom.

Slika 4: Prostorna raspodjela srednjeg broja dana sa tu čom i/ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tu če Osje čko-baranjske županije (1981.-2000.godina) Slika 5: Prostorna raspodjela indeksa ugroženosti od pojave tu če sa štetom na branjenom podru čju Hrvatske (1981.-2000.godine)

Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga dostavljena DUZS

Uslijed nastanka tu če u tom periodu može do ći do ošte ćenja ili potpunog uništenja jednogodišnjih stabljika, te težeg ošte ćenja trajnih nasada. Na podru čju grada Donji Miholjac u takvim nevremenima najviše stradaju trajni nasadi. Ukoliko su komadi leda ve ćeg promjera može do ći i do ošte ćenja stambenih i gospodarskih objekata (krovovi, prozori), te ošte ćenja automobila. Kao posljedica tu če dolazi do smanjene proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, te dugotrajnih posljedica na stabljikama trajnih nasada, kao i do privremenog onesposobljavanja objekata za stanovanje i rada gospodarskih objekata.

Olujno ili orkansko nevrijeme Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, udružen s velikom koli činom oborine ili čak i tu čom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim gra ñevinskim objektima, u prometu te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često puta odnosi ljudske živote. Stoga je ovom poglavlju detaljnije analiziran vjetar kao jedan od čimbenika olujnog nevremena. Mjereni podaci vjetra pomo ću elektri čnog ili digitalnog anemografa (brzina i smjer vjetra te maksimalni udari vjetra) u meteorološkoj službi prikupljaju se u relativno rijetkoj mreži to čaka.

144

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Postoje ća mreža mjernih to čaka odabrana je tako da omogu ćuje dobivanje op ćih karakteristika strujanja ve ćih razmjera na visini od 10 m iznad tla. Me ñutim, reprezentativnost vrijednosti u nekoj to čki za šire podru čje ovisi o konfiguraciji terena, hrapavosti terena i blizini zaklona oko anemografa. Za nadopunu vjetrovnog režima na meteorološkim postajama motritelji i opažaju smjer i ja činu vjetra. Ja čina vjetra procjenjuje se vizualno prema u čincima vjetra na predmetima u prirodi u tri klimatološka termina (7, 14 i 21 sat) i izražava se u stupnjevima Beaufortove ljestvice. Ona sadrži od 0 do 12 Bf (bofora) kojima su pridružene odgovaraju će srednje brzine vjetra. Smjer vjetra odre ñuje se tako ñer vizualno pomo ću vjetrulje koja ima ozna čena samo četiri smjera. Motritelj je dužan ocijeniti smjer vjetra na jedan od 16 mogu ćih smjerova i ozna čiti ga stranom svijeta odakle vjetar puše. Za procjenu Osje čko-baranjske županije odabrana je meteorološka postaja Osijek, relevantna i za podru čje grada Donji Miholjac. Postaja Osijek prvo je bila smještena jugoisto čnom dijelu grada, a poslije je premještena na Radarski centar Čepin tako ñer jugoisto čno od središta grada. Postaja se nalazi na potpuno ravnom terenu. Opaženi podaci ja čine i smjera vjetra analizirani su u razdoblju 1981–2000. BEAUFORTOVA LJESTVICA Razred brzine Beauforti (Bf) Naziv (m/s) 0 tišina 0.0-0.2 1 lagan povjetarac 0.3-1.5 2 povjetarac 1.6-3.3 3 slab vjetar 3.4-5.4 4 umjeren vjetar 5.5-7.9 5 umjereno jak vjetar 8.0-10.7 6 jak vjetar 10.8-13.8 7 vrlo jak vjetar 13.9-17.1 8 olujan vjetar 17.2-20.7 9 oluja 20.8-24.4 10 jaka oluja 24.5-28.4 11 orkanski vjetar 28.5-32.6 12 orkan 32.7-36.9

Da bi se brzina vjetra iz m/s pretvorila u km/h potrebno je vrijednosti brzine pomnožiti s 3.6.

Razdioba smjera i ja čine vjetra Poznato je da je u umjerenim geografskim širina stanje atmosfere vrlo promjenljivo. U skladu s tim podru čje Hrvatske obilježeno je raznolikoš ću vremenskih situacija uz česte i intenzivne promjene iz dana u dan i tijekom godine. Prema op ćoj cirkulaciji atmosfere u kontinentalnu Hrvatsku prodire hladan zrak maritimnog podrijetla iz sjeverozapadnog kvadranta i kontinentalnog podrijetla iz sjeveroisto čnog kvadranta. Strujanje toplog zraka, koji može putem preko Sredozemlja poprimiti maritimne karakteristike, je naj češ će iz južnog kvadranta. Me ñutim, primarni strujni režim modificira se na pojedinim lokacijama ovisno o reljefu tla kao što su izloženost terena, konkavnost i konveksnost reljefa, nadmorska visina i sl. Za prikaz strujnog režima na podru čju Osje čko-baranjske županije analizirane su godišnje i sezonske vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja pojedinih ja čina i smjera vjetra za Osijek (1981–2000). Rezultati analize prikazani su grafi čki na ružama vjetra. Na godišnjoj se ruži vjetra uo čava najve ća u čestalost vjetra iz W smjera (10.0%), a relativno često pušu N, E i SE vjetri (8.1%, 7.1% i 9.5% redom). Tišina je opažena rijetko (3.9%). Ostali smjerovi su zastupljeni s manjom relativnom čestinom od 3% do 6.5%. Sli čan oblik, kao i godišnja ruža vjetra, zadržavaju sezonske ruže vjetra. U jesen i zimi češ će se javljaju stacionarni anticiklonalni tipovi vremena sa slabim strujanjem. Prevladava maglovito vrijeme ili niska naoblaka što ukazuje na malu turbulentnu razmjenu zraka i stabilnu stratifikaciju atmosfere. S

145

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac druge strane, u hladnom dijelu godine javljaju se i prodori hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka. U takvim vremenskim situacijama mogu ć je jak pa čak i olujan N–NE vjetar. Za prolje će su karakteristi čni brže pokretni ciklonalni tipovi vremena (ciklone i doline sa sjeverozapada ili jugozapada) što dovodi do čestih i naglih promjena vremena, izmjenjuju se kišna s bezoborinskim razdobljima Ljeti pak dominiraju bari čka polja s malim gradijentom tlaka u kojima tako ñer prevladava slab vjetar, ali s labilnom stratifikacijom atmosfere. U slu čaju da je turbulentno miješanje zraka jako, razvijaju se grmljavinski oblaci Cumulonimbusi (oblaci vertikalnog razvoja s jakim uzlaznim strujama) i u popodnevnim i ve černjim satima mogu će je nevrijeme. U takvim ljetnim olujama javlja se jak odnosno olujan vjetar pra ćen pljuskom kiše i grmljavinom, a ponekad i tu čom. Od ukupnog broja podataka u Osijeku 0.4 % podatka otpada na jak vjetar ( ≥ 6 Bf) od čega je 0.1% olujni vjetar ( ≥ 8 Bf). Jak se vjetar pojavio iz smjerova N, SE, SSW i NW. Najve ća je u čestalost vjetra ja čine 1–3 Bf (89.5%), a umjeren i umjereno jak vjetar (4–5 Bf) javlja se s relativnom čestinom od 6.4%.

Dani s jakim i olujnim vjetrom Dosadašnja analiza strujanja za Osje čko-baranjsku županiju izra ñena je prema vrijednostima ja čine i smjera vjetra u tri termina dnevno. Me ñutim, vjetar nije diskretna nego kontinuirana veli čina, te se može pojaviti jak ili olujan vjetra izvan termina motrenja. Upravo zbog toga motritelji bilježe vrijeme nastupa i prestanka vjetra ja čeg od 6 Bf i 8 Bf tijekom dana. Dan s jakim/olujnim vjetrom je onaj dan u kojem je barem jednom zabilježen vjetra ja čine ≥ 6 Bf odnosno ≥ 8 Bf. Za cjelovitu sliku vjetrovnog režima promatranog podru čja izra ñena je i analiza srednjeg mjese čnog i godišnjeg broja dana s jakim i olujnim vjetrom za Osijek u razdoblju 1981–2000. Prema 20-godišnjem razdoblju u Osijeku ( i Donjem Miholjcu) se jak vjetar prosje čno javlja 21 dana u godini, a olujni vjetar 2 dana. Najve ći broj dana s jakim vjetrom iznosio je 62 dana zabilježeno 1997. od čega je 8 dana bilo olujnog vjetra. Me ñutim, taj broj dana jako varira od godine do godine što pokazuju velike vrijednosti standardne devijacije.

Tablica 5: Godišnji hod odabranih parametara, Donji Miholjac, 1981.-2000. godine MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S JAKIM VJETROM SRED 1.0 2.3 2.4 2.8 2.3 2.1 2.0 1.0 1.3 0.8 1.0 1.1 21.2 STD 1.5 2.4 3.2 3.3 3.0 2.9 2.7 1.6 1.8 1.3 1.5 1.5 21.3 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 MAKS 5 7 11 11 11 10 9 6 6 5 4 6 62 BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM SRED 0.1 0.2 0.2 0.4 0.3 0.4 0.3 0.2 0.1 0.2 0.0 0.0 2.1 STD 0.2 0.4 0.5 1.0 0.6 0.7 0.5 0.4 0.2 0.4 0.0 0.0 2.5 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 MAKS 1 1 2 4 2 3 1 1 1 1 0 0 8 Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga dostavljena DUZS

Godišnji hod dana s jakim vjetrom pokazuje tu pojavu tijekom cijele godine, a olujni vjetar nije zabilježen u studenom i prosincu. Jak vjetar najviše se pojavio 11 dana u mjesecu zabilježeno u travnju i svibnju 1997. te u ožujku 2000, a olujni vjetar 4 dana u travnju 1997. Prema tome, u najve ćem broju slu čajeva na podru čju Osje čko-baranjske županije prevladava vrlo slab vjetar (1–3 Bf). U odre ñenim vremenskim situacijama može se pojaviti jak ili olujan vjetar − u hladnom dijelu povezan je s prodorima hladnog zraka sa sjevera ili sjeveroistoka, a ljeti s olujnim nevremenima.

146

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Slika 5: Godišnja i sezonske ruže vjetra, Osijek (Donji Miholjac), 1981.-2000.godina Osijek N Osijek N N prolje će Osijek zima ljeto NW NE NW NE NW NE

W 2.2% E W 3.3% E W 5.0% E %

10% 10% 10% 20% SW 20% SE SW SE SW 20% SE 30% 30% 30% S S S Osijek N Osijek N godina jesen NW NE NW NE

W 5.0% E W 3.9% E tišina slab vjetar ( 1-3 Bf )

10% 10% umjeren vjetar ( 4-5 Bf ) 20% SW 20% SE SW SE jak vjetar ( >5 Bf ) 30% 30% S S Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga dostavljena DUZS

Magla i mraz Meteorološka pojava magle javlja se na ovom podru čju u prosjeku 30 do 50 dana godišnje. Srednji broj dana s maglom, u razdoblju 1959.-1978. godine iznosio je 29,5 dana. Naj češ ća pojava magle je tijekom zimskih mjeseci i kao takva uz poledicu i snježne padaline stvara poteško će u prometu

Tablica 6: Broj dana s maglom za meteorološku postaju D.Miholjac, 20-godišnji povratni period

Izvor podataka: Meteorološka podloga za izradu procjene ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara Osje čko-baranjske županije

Tablica 7: Broj dana s mrazom za meteorološku postaju D.Miholjac, 20-godišnji povratni period

Izvor podataka: Meteorološka podloga za izradu procjene ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara Osje čko-baranjske županije

Poljoprivredne površine Poljoprivredne površine na podru čju Grada Donjeg Miholjca obuhva ćaju 10.640,90 ha, što iznosi 72,54% prostora grada. Struktura je slijede ća: oranice obuhva ćaju 85,12%, vo ćnjaci 1,51%, vinogradi 0,06%, livade 0,56%, pašnjaci 4,96% i ribnjaci 7,79%. Obradive površine obuhva ćaju 87,25% u poljoprivrednim površinama. Poljoprivredne površine u melioracijskom smislu su ure ñene. Izme ñu 1977. i 1986. godine su provedene mjere komasacije s ure ñenjem zemljišta na svim katastarskim op ćinama osim Miholja čkog Pore ča i Radikovaca.

147

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Poljoprivredne površine Grada

Poljoprivreda Podru čje Grada Donjeg Miholjca broji ukupno 1504 poljoprivredna ku ćanstva koja ukupno imaju 5.031 člana. Ve ćina se poljoprivrednih ku ćanstava poljoprivrednom proizvodnjom bavi kao dopunskom djelatnoš ću obavljaju ći koju dnevno provede do dva sata. Mnogo članova ku ćanstva uop će ne radi na poljoprivrednom posjedu nego se bave nekom drugom djelatnoš ću. Obrazovna struktura poljoprivrednog stanovništva tako ñer nije zadovoljavaju ća jer po obrazovnoj razini, ve ćina njih ima samo prakti čno iskustvo u poljoprivredi i na osnovu njega obavlja djelatnost. Na drugom je mjestu po obrazovnoj razini poljoprivrednog stanovništva četverogodišnja srednja poljoprivredna škola. Obradivo poljoprivredno zemljište iznosi 5.423.56 ha od čega se pod oranicama i vrtovima nalazi ukupno 4.996,49 ha. Najviše se uzgajaju žitarice namijenjene plasmanu na tržište iz čega je vidljivo kako ratarska proizvodnja predstavlja osnovu bavljenja poljoprivredom na ovim podru čjima.

Šume Šume predstavljaju specifi čno prirodno bogatstvo čije se zna čenje ne može izraziti samo u gospodarskoj, nego još i više u ekološkoj i socijalnoj vrijednosti. Gospodariti tim resursom velika je obveza prema društvu u cjelini, a to zna či racionalno koristiti njene proizvodne mogu ćnosti, ali uz istovremeno i njenu obnovu. Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje šuma, to jest izbor vrste, na čina i vremena rada u šumskom ekosustavu, koji će omogu ćiti da isti daje maksimalnu proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Obnova sastojina obavlja se šumskim vrstama drve ća koje su na tom staništu autohtone ili udoma ćene. Važno je naglasiti da se ne može prirodna sastojina posje ći, a da prije toga nije obnovljena. Na podru čju grada Donjeg Miholjca, Hrvatske šume upravljaju sa ukupno 8.665,68 ha šuma. Površine šuma u Gradu i drvna zaliha

Šumski doprinos za 2013. godinu u iznosu od 3,5% koji je prihod Grada Donjeg Miholjca iznosio je 4.919,71 kn. Šumama u državnom vlasništvu, na području Grada Donjeg Miholjca, gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, odnosno Uprava šuma Podružnica Osijek i Uprava šuma Podružnica Našice.

148

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Šumski predio ''Kapela čki lug-Karaš'' se ve ćim dijelom sastoji od autohtonih vrsta slabije kvalitete te panja ča graba, bagrema i ostalih sastojina srednje kvalitete. Ukupna površina gospodarske jedinice ''Kapela čki lug-Karaš'' iznosi 6.226,02 ha. Vrlo vrijedne šume u porje čju i na otocima rijeke Drave pripadaju gospodarskoj jedinici “Miholja čke podravske šume” u površini od 1.030,02 ha koje bi trebalo izdvojiti iz gospodarenja i uklju čiti ih u kategoriju zaštitnih šuma.

Promet

Prostorna povezanost naselja na podru čju Grada omogu ćena je prvenstveno državnim cestama D53 GP Donji Miholjac [državna granica Republika Ma ñarska]- Našice – GP Slavonski Brod [državna granica Republike Bosne i Hercegovine] i D34 [Daruvar (D5) – Slatina - Donji Miholjac- Josipovac (D2)] na čijem se križanju smjestio Donji Miholjac te uz njih ve ći dio naselja Sveti ðura ñ, Podravski Podgajci, Rakitovica te Miholja čki Pore č. Vezu s ostalim naseljima - Golincima i Radikovcima omogu ćavaju županijske ceste Ž4046 i Ž4047. Županijska cesta Ž4032 (Donji Miholjac [D34] [Mihanovi ćeva - P. Radi ća]) spaja Donji Miholjac s Ivanovom. Postoje će županijske ceste u potpunosti su asfaltirane. Podru čjem Grada prolaze i slijede će lokalne ceste: - L44013 (Kapelna (Ž4031)- L 44015), - L44015 (Golinci (Ž4046) – Ku ćanci (Ž4031)) i - L44016 (Podgajci Podravski (D34)- (Ž4047)). Za regulaciju prometa, koji se sada odvija kroz središte grada, izra ñen je projekt južne obilaznice Donjeg Miholjca. Prvi dio obilaznice dužine 2,5 km i vrijedan 15,5 milijuna kuna u uporabi je od listopada 2011., što je umnogome omogu ćilo razvoj gospodarske zone uz nju. Drugi dio južne obilaznice u dužini od 3,5 km po čeo je s izgradnjom u jesen 2014. god. i završen je u studenom 2015. godine. Željezni čki, zra čni i rije čni promet nisu uspostavljeni u podru čju Grada, dok se poštanski promet obavlja u 3 ureda u podru čju Grada.

5.4. Uzrok

5.4.1. Razvoj doga ñaja koji prethodi velikoj nesre ći

Sa zapada se podru čju Hrvatske u višim slojevima atmosfere približava duboka dolina u polju tlaka i temperature, dok se visinska ciklona koja se nalazi nad srednjom Europom polako spušta nad Alpsko podru čje. U sklopu doline i visinske ciklone nad naše podru čje stiže hladan i vlažan zrak. Prizemno se produbljava ciklona u Genovskom zaljevu s približavanjem doline te spuštanjem visinske ciklone iz srednje Europe nad podru čje Italije. Potom se os visinske doline po činje naginjati u smjeru jugoistok – sjeverozapad zbog čega se prizemna ciklona zadržava nad Italijom i Jadranom nekoliko dana. U takvim okolnostima s juga i jugoistoka neprestano stiže zrak bogat vlagom, a sa sjevera kontinenta na stražnjoj strani ciklone hladan zrak pa na podru čju Sjeverne Hrvatske padaju razmjerno obilne kiša ili

149

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac snijeg. Kako ciklona napušta naše krajeve zbog velikih gradijenata u tlaku zraka jak vjetar puše u unutrašnjosti, uz povremeno i vrlo jake udare.

5.4.2. Okida č koji je uzrokovao veliku nesre ću

Prethodno nailasku doline i ciklone na podru čju kontinentalne Sjeverne Hrvatske ve ć je bilo razmjerno hladno zbog čega glavnina oborina u unutrašnjosti pada u obliku snijega koji se zadržava na tlu i stvara snježni pokriva č. Kako se visinska i prizemna ciklona razmjerno dugo zadržavaju nad ovim dijelom Hrvatskom oborine su obilne u vrlo kratkom vremenu nastaje snježni pokriva č mjestimice i ve ći od 50 cm što dodatno otežava situaciju. Tako ñer je padanje snijega u unutrašnjosti praćeno jakim vjetrom. Identi čan okida č može biti i za kišu kao obilnu oborinu. Nakon po četnih obilnih oborina napunile su se vodom vodotoci i kanali podru čja Grada Donjeg Miholjca a smanjila se i upijaju ća mo ć ina če dobro propusnog tla u podru čju Grada.

5.5. Opis doga ñaja

U podru čju Grada Donjeg Miholjca možemo predvidjeti dva osnovna scenarija dešavanja grmljavinskog nevremena, padalina, vjetra snijega i leda, i to:

1. Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj (NND), koji bi predstavljao manji intenzitet dešavanja i manje posljedice u podru čju Grada, i 2. Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama ( DNP), koji bi predstavljao intenzitet doga ñanja i posljedice za nagori slu čaj (worst case) i koji bi imao obilježja velike nesreće u podru čju Grada Donji Miholjac.

Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj Jaki snijeg potpomognut poja čanim vjetrom te stvaranjem leda na podru čju Grada Donji Miholjac otežava cestovni promet i obavljanje svakodnevnih poslova stanovništva, a javljaju se i manje štete na oku ćnicama i infrastrukturi.

Posljedice Manji zastoji u prometu na državnim, županijskim i lokalnim cestama Grada, kašnjenje radnika na posao i otežano kretanje, povrede stanovnika od padova i sl. Na dijelu prometnica javlja se ledena kora jer snijeg nije uklonjen blagovremeno, kao i na dijelu staza za pješake. Kasni se u planiranim komunalnim aktivnostima i odvozu sme ća iz ku ćanstava. Ne o čekuju se zna čajnije štete jer je padanje snijega trajalo 2-3 dana. U pogonu je zimska služba Grada a komunalna poduze ća su u punom angažmanu, ali je čiš ćenje dijelova ulica usporeno zbog vozila koja su parkirana i neodgovornosti pojedinih vlasnika ku ća.

Život i zdravlje ljudi Posljedice su ograni čene ali ih ima. Nije proglašavano stanje elementarne nepogode niti je na razini Grada Donji Miholjac formirano Povjerenstvo za utvrñivanje šteta, te se posljedice ne sistematiziraju. Hitna pomo ć i DVD-i su intervenirali nekoliko puta, a lije čnici ambulanti u Gradu registriraju nekoliko uganu ća i lomova ekstremiteta.

Tablica 9:Posljedice na život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001-0,004 X 3 Umjerene 0.0047-0,011 4 Zna čajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036> 150

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Gospodarstvo Zimska služba blagovremeno je bila organizirana i uspjela je u prihvatljivom vremenu osigurati prohodnost svim cestama Grada. Komunalni redar je izrekao desetak upozorenja vlasnicima ku ća koji nisu o čistili dijelove kolnika ispred svojih ku ća. Vatrogasna zajednica je obavijestila o izvršenim intervencijama po pozivu ali bez bitnih troškova i problema. Mogu će štete u gospodarstvu se samo procjenjuju.

Tablica 10:Posljedica na gospodarstvo Gospodarstvo Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Društvena stabilnost i politika

Tablica 11: Prikaz kriterija za društvenu stabilnost i politiku – štete na infrastrukturi (KI) i štete na gra ñevinama od javnog zna čaja Društvena stabilnost i politika Ošte ćena kriti čna infrastruktura Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Štete/gubici na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25

Tablica 12: Posljedice na društvenu stabilnost i politiku - ZBIRNO Društvena stabilnost i politika Kategorija Ukupno Kriti čna Štete/gubici na gra ñ. od infrastruktura javnog društvenog zna čaja 1 X X X 2 3 4 5

Vjerojatnost doga ñaja Tablica 13:Vjerojatnost/frekvencija Kategorija Posljedice Vjerojatnost/frekvencija Kvalitativno Vjerojatno Frekvencija ODABRANO st 1 Neznatne Iznimno mala <1% 1 doga ñaj u 100 godina i rje ñe 2 Malene Mala 1-5% 1 doga ñaj u 20 do 100 godina

151

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

3 Umjerene Umjerena 5-50% 1 doga ñaj u 2-20 godina 4 Zna čajne Velika 51-98% 1 doga ñaj u 1-2 godine X 5 Katastrofalne Iznimno velika >98% 1 doga ñaj godišnje i češ će

Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama

Jake oborine, obimna i dugotrajna kiša ili padanje snijega, samostalno ili uz sinergiju sa snažnim vjetrom i/ili grmljavinskom nepogodom ili pojavom leda (poledice ili tu če), stvaraju snježni pokriva č odnosno ubrzano pune vodotoke i kanale te zasi ćuju tlo vodom u podru čju Grada Donji Miholjac i širem kontaktnom podru čju. Komunalna poduze ća su u punom pogonu na osiguravanju prohodnosti prometnica i preraspore ñuju ljudstvo sa drugih zada ća na čiš ćenje snijega i leda.

5.5.1. Posljedice

Kako su naprijed navedeni doga ñaji ve ć obra ñeni u scenarijima poplava u Gradu, sada se fokusiramo na obiman snijeg (sa ili bez pojave leda-poledice) kao specifi čnu pojavu koja je mogu ća u podru čju Grada Donji Miholjac dešavala se u prošlosti, ali bez ve ćih obilježja-zna čajki intenziteta velikih nesre ća. Posljedice i štete nisu u zabilježenim velikim padalinama snijega u Gradu analizirane i registrirane, osobito ne po svim sastavnicama ove metodologije, osim kao troškovi komunalnog poduze ća. Postoje samo indikativni troškovi glede zimske službe koju Grad organizira, pokazatelji troškova ŽUC Osje čko-baranjske županije, komunalnog poduze ća i sli čni. Ovi, u pravilu samo dio direktnih troškova, nisu transparentni „samo za podru čje naselja Grada Donji Miholjac“ niti se mogu vidljivo iskazati u odnosu na relaciji prema gradskom prora čunu. Kako zbog obimnih padalina – snijega i poledice nikada nije bilo zatvaranja prometnica u Gradu ili blokada bitnih sastavnica života stanovnika ili zajednice u cjelini, ne procjenjuju se posljedice takvih intenziteta niti u budu ćnosti, bez obzira na klimatske promjene i vremenske ekstreme.

Razlozi za takvu procjenu: • nije bilo ledenih kiša ili snježnih oborina intenziteta da bi na elektroenergetskom sustavu HOPS-a ili ODS Elektroslavonije Osijek šumama u podru čju Grada ili drugoj kriti čnoj infrastrukturi odnosno materijalnim uzrokovale zamjetne i evidentirane štete ( no od strane ODS Elektroslavonije Osijek prema Elekroprimorju Rijeka slana je interventna pomo ć nakon takve el.nepogode u velja či 2014), • pojedina čni prijelomi ekstremiteta stanovnika ili pobol nisu evidentirani zbog ekstremnosti snijega ali jesu zbog poledica, • nije bilo zatvaranja cestovnih prometnih pravaca u Gradu, odnosno bez obzira na manje štete koje su postojale procjenjuje se da je snijeg u podru čju Grada, u koli činama dosadašnjeg padanja, dominantno korisna pojava, kako glede zaštite poljoprivrednih kultura u zimskom periodu tako i glede smanjenja razmnožavanja komaraca, glodavaca i drugih šteto čina odnosno mrvljenja tla i drugih korisnih osobina.

Utjecaj na društvene vrijednosti Problemi u prometu i opskrbi naselja Grada Donji Miholjac, problemi kod pružanja zdravstvenih usluga, štete na poljoprivrednim površinama, štete na objektima, štete na šumama i druge štete. Pojava leda na objektima kriti čne infrastrukture (elektroenergetika, telekomunikacije, vodoopskrba, opskrba plinom) može učiniti znatne materijalne štete. Preventivne mjere Edukacija i osposobljavanje stanovnika naselja podru čja Grada i spremnost operativnih snaga CZ, dobra priprema i organizacija zimske službe. U cilju ublažavanja posljedica od snježnih oborina i poledica potrebno je redovito čiš ćenje plo čnika, pristupnih putova, čiš ćenje snijega i leda sa vozila prije uklju čivanja u promet i korištenje zimske 152

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac opreme na vozilima, i sl. Poštivanje urbanisti čkih mjera u izgradnji objekata smanjiti će se posljedice uzrokovane kišom i/ili tu čom.

Život i zdravlje ljudi

U procjeni posljedica na život i zdravlje ljudi najvjerojatnijeg doga ñaja, na umu su nam ozljede uslijed više prometnih nesre ća i padova, mada ne raspolažemo broj čanim pokazateljima. Prema pokazateljima Zavoda za hitnu medicinu Osje čko-baranjske županije, ukupan broj intervencija (lomovi, pobol) za scenarij doga ñaja s najgorim mogu ćim posljedicama uzrokovanih ovim pojavama, u odnosu na utvr ñen broj stanovnika, može iznositi do nekoliko desetina osoba.

Tablica 14: Posljedice na život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001-0,004 3 Umjerene 0.0047-0,011 X 4 Zna čajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036>

Gospodarstvo Zbog dobre pripremljenosti odgovornih službi, prije svega službi za čiš ćenje snijega na prometnicama (Snage zimske službe-ugovorne; Doroslov d.o.o. za komunalne djelatnosti Grada; KG Park d.o.o (Odvodnja, vodovod), ŽUC) smatramo da su štete od najvjerojatnijeg doga ñaja za gospodarstvo i društvenu stabilnost i politiku neznatne na razini Godišnjeg prora čuna Grada, u prosjeku do 1%, odnosno ako se uzme i pojavnost štete od mraza u kategoriji malene. Manje gospodarske štete odnose na poteško će u prometu ili kašnjenja, te s tim povezane prekide u kašnjenju radnika na posao. Mogu će su i poteško će u opskrbi energentima.

Tablica 15: Posljedica na gospodarstvo Gospodarstvo Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 X 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25

Društvena stabilnost i politika Tablica 16: Prikaz kriterija za društvenu stabilnost i politiku – štete na infrastrukturi (KI) i štete na gra ñevinama od javnog zna čaja Društvena stabilnost i politika Ošte ćena kriti čna infrastruktura Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 X 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Štete/gubici na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1

153

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

2 Malene 1-5 X 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25

Tablica 16a: Posljedice na društvenu stabilnost i politiku - ZBIRNO Društvena stabilnost i politika Kategorija Ukupno Kriti čna Štete/gubici na gra ñ. od infrastruktura javnog društvenog zna čaja 1 2 X X X 3 4 5

Podaci, izvori i metode izra čuna Kao izvor su korišteni podaci iz studije DHMZ za Osje čko-baranjsku županiju, napravljene za potrebe DUZS, sa izmjenama i dopunama, zatim podaci DHMZa, primjeri iz Državne procjene rizika RH, te meteorološke stanice Osijek. Članci i podaci HEP ODS d.o.o. o ledu i problematici HEPa u Gorskom Kotaru bili su od koristi, ako i podaci Zavoda za HMP Osje čko-baranjske županije.

Vjerojatnost/frekvencija doga ñaja

Tablica 17: Vjerojatnost/frekvencija Kategorija Posljedice Vjerojatnost/frekvencija Kvalitativno Vjerojatno Frekvencija ODABRANO st 1 Neznatne Iznimno mala <1% 1 doga ñaj u 100 godina i rje ñe 2 Malene Mala 1-5% 1 doga ñaj u 20 do 100 godina 3 Umjerene Umjerena 5-50% 1 doga ñaj u 2-20 godina X 4 Zna čajne Velika 51-98% 1 doga ñaj u 1-2 godine 5 Katastrofalne Iznimno velika >98% 1 doga ñaj godišnje i češ će

Tablica 18: Nepouzdanost rezultata procjene rizika Ne postoji dovoljna koli čina statisti čkih podataka, iskustva stru čnjaka i ostalih podataka te pouzdana metodologija procjene posljedica – zbog čega se očekuju zna čajne greške Vrlo visoka nepouzdanost 4 Visoka nepouzdanost 3 Niska nepouzdanost 2 X Vrlo niska nepouzdanost 1 Postoji dovoljna koli čina statisti čkih podataka, iskustva stru čnjaka i pouzdana metodologija procjene - zbog čega je pojavljivanje grešaka vrlo malo vjerojatno

154

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

5.6. Matrice rizika

RIZIK: EKSTREMNE VREMENSKE POJAVE – Grmljavinsko nevrijeme, Pladaline, Vjetar, Snijeg i led Rizik se može prihvatiti, izuzev u iznimnim situacijama Rizik se može prihvatiti ukoliko je smanjenje neprakti čno ili troškovi uvelike premašuju dobit Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi premašuju dobit Dodatne mjere nisu potrebne, osim uobi čajenih

NAZIV SCENARIJA: Pojava ekstremnih vremenskih pojava na podru čju Grada Donji Miholjac –grmljavine, padalina, vjetra, snijega i leda

Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj Život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Društvena stabilnost i politika

Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama Život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Društvena stabilnost i politika

Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj, ukupno Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama, ukupno

155

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

5.7. Karte rizika a) Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj

b) Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama

156

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Scenarij VI. 5. Opis scenarija: Suša u podru čju Grada Donji Miholjac

5.1. Naziv scenarija, rizik

Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborine može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu, vodoprivredi te u drugim gospodarskim djelatnostima. Suša je često posljedica nailaska i duljeg zadržavanja anticiklone nad nekim podru čjem, kada uslijedi ve ća potražnja za vodom od opskrbe. Opskrba vodom je definirana meteorološkim uvjetima, a potražnja uklju čuje eko-sustave i ljudske aktivnosti. Za poljodjelstvo mogu biti opasne suše koje nastanu u vegetacijskom razdoblju dok ljetne suše pogoduju širenju šumskih požara. Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s odre ñenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se o čituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. Grad Donji Miholjac ima zna čajne poljoprivredne površine i zna čajan broj stanovnika se bavi poljoprivredom, ali je periodi čno izložen pojavama suše obilježja elementarnih nepogoda, iako postoje dostatne vode za organizaciju navodnjavanja.

Tabli čni prikaz opisa scenarija Naziv scenarija: Suše u podru čju grada Donji Miholjac Grupa rizika: Suša Rizik: Suša Radna skupina: Radna skupina Grada Donji Miholjac odre ñena Odlukom gradona čelnika Opis scenarija: Pojavnost suša u podru čju Grada intenziteta elementarne nepogode

Uvod

Suša je prirodna pojava, elementarna nepogoda koja je primarno vezana uz deficit oborine kroz dulje vremensko razdoblje u odnosu na prosje čne oborinske prilike na odre ñenom podru čju. Sušu definira i pove ćana temperatura zraka u odnosu na prosje čne temperaturne prilike na odre ñenom podru čju. Ona predstavlja kompleksan proces koji uklju čuje razli čite faktore za odre ñivanje rizika i osjetljivosti na sušu. U usporedbi s drugim prirodnim nepogodama, na primjer poplavama, suša se relativno sporo razvija, dugo traje, i teško je odrediti njezin vremenski po četak i kraj. Stoga i ne postoji univerzalna definicija suše. Posljedice suše ogledaju se gotovo u svim aspektima života kod ljudi, biljaka i životinja. Manjak oborine se može pojaviti tijekom tjedana, mjeseci ili godina što može imati za posljedicu smanjenje površinskih i podzemnih zaliha vode, odnosno smanjenje protoka vode u vodotocima te razine vode u jezerima i u podzemlju, uzrokuju ći hidrološku sušu.

Pored hidrološke suše i kratkoro čni manjak oborine u vegetacijskom razdoblju može uzrokovati nedostatak vode u tlu (zasušenje) koja je potrebna za razvoj biljnih kultura te biljke zaostaju u rastu i razvoju što se u kona čnici odražava smanjenjem prinosa i nestabilnoš ću biljne proizvodnje. Osim nedostatka oborine, kad do ñe do pove ćanja temperature zraka (zatopljenje) kod biljke se javlja pove ćana potreba biljke za vodom. Pojava suše (zasušenje i zatopljenje) u biljnoj proizvodnji naziva se agronomska suša. Agronomska suša se može pojaviti u sva četiri godišnja doba i imati posljedice na opskrbu biljke vodom. Kada je zima bez oborine (kiša, snijeg ili pojava suhog snijega), ne stvara se zaliha vode u tlu. U vrijeme suhog prolje ća i uz pojavu vjetrova isušuje se površinski sloj tla, te jare kulture ne mogu pravodobno i kvalitetno nicati. Tijekom jeseni, nedovoljno oborina usporava razvoj ozimih kultura. 157

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Kada suša nepovoljno utje če na raspoložive zalihe vode i posljedi čno na opskrbu vodom radi zadovoljavanja ljudskih i gospodarskih i kulturnih potreba, tada je rije č o socijalno-ekonomskoj suši . Opažene klimatske promjene upu ćuju na osušenje u Sredozemlju, kojemu pripada i dio Hrvatske, osobito u ljetnim mjesecima. Osim smanjenja oborine prisutno je i pove ćanje temperature zraka koje doprinosi negativnom u činku suše. Nadalje, klimatski scenariji za Hrvatsku prema kraju 21. stolje ća ukazuju na mogu će smanjenje ukupne koli čine oborine u tri sezone (prolje će, ljeto i jesen), prvenstveno u priobalnoj, južnoj i gorskoj Hrvatskoj ( MZOIP, 2014 ). Zbog toga predvi ñanje suša i njihovih posljedica postaje sve složenije.

Osnovni zadatak suvremene poljoprivredne proizvodnje je postizanje visokih i kvalitetnih prinosa gajenih biljaka. Time, s jedne strane, poljoprivredni proizvo ñač ostvaruje rentabilnu proizvodnju i dobit, a s druge strane to pridonosi pove ćanju ukupnog fonda hrane koja sve više postaje strategijska sirovina današnjeg svijeta.

5.2. Prikaz utjecaja na kriti čnu infrastrukturu

Utjecaj Sektor

energetika (proizvodnja, uklju čivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport) komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroni čke komunikacije, prijenos podataka, audio i audiovizualni prijenos i dr.) promet ( cestovni, željezni čki, zra čni, pomorski i promet na unutarnjim vodama) zdravstvo ( zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne gra ñevine i komunalne vode) X hrana ( proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe) X financije ( bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i pla ćanja) proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari ( kemijskih, bioloških, radioloških, nuklearnih i dr.) X javne službe ( osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomo ć i dr.) nacionalni spomenici i vrijednosti

5.3. Kontekst

Grad Donji Miholjac ima, prema popisu iz 2011.godine, 9.491 stanovnika, i površinu od 154 km², odnosno gusto ću naseljenosti od 61 st/km 2.

Reljef Podru čje grada Donjeg Miholjca u najve ćem dijelu karakterizira nizinski ravni čarski dio, s tokom rijeke Drave, njenim pritocima i rukavcima te nizom jezera uz sjevernu granicu prema Republici Ma ñarskoj i tokom rijeke Karašice u njegovom južnom i jugozapadnom dijelu. Nizinski, ravni čarski dio, tipi čna akumulacijska nizina, geomorfološki pripada naplavnoj (aluvijalnoj) ravni, nastaloj duž tokova rijeke Drave i Karašice u mla ñem holocenu (aluviju). Karakterizira ju vrlo mala dubina temeljnice i velika vlažnost, uz redovito plavljenje. Prevladavaju pijesak, pretaloženi prapor i gline, dok se u ve ćim dubinama javljaju šljunci. U nizinskom ravni čarskom dijelu razlikuju se tri tipa reljefa: terasna nizina Drave, poloj Drave, te fluvijalno-mo čvarna nizina uz Karašicu. Cjelokupan prostor ima neznatne denivelacije s najnižom kotom terena na 90,0 m.n.m. do najviše kote terena od 106,1 m.n.m., s prosje čnom visinom od 95 m.n.m. i padom terena u smjeru sjeverozapad- jugoistok-sjeveroistok pa se stoga može smatrati gotovo ravnim u ve ćem dijelu podru čja Grada. Terasna nizina Drave i njenih pritoka, predstavlja nešto viša reljefna podru čja, iznad naplavnih ravni, nastalih neotektonskim pokretima u pleistocenu, u čijem sastavu, uslijed eolske akumulacije, prevladavaju lesne i lesu sli čne naslage. Prema geološkom postanku razlikuju se starija i mla ña terasa

158

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Drave. Starija virmska terasa Drave podijeljena je naplavnom ravni Karašice i Vu čice na manji, sjeverni i ve ći, južni dio. Rije čne sedimente pokrivaju naslage prapora debljine i do 20 m. Poloj Drave predstavlja bivšu akumulacijsku ravan Drave, odnosno naplavnu ili aluvijalnu ravan, nastalu duž čitavog toka Drave, usporedo s kojim se prostire blaga depresija formirana u holocenu (aluviju), vrlo male dubine temeljnice i velike vlažnosti. Ispunjena je holocenskim nanosima rijeka Karašice, Vu čice i Vuke, u kojima prevladavaju muljevite gline sa sastojinama pijeska i pretaloženog prapora. U okviru naplavne ravni rijeke Drave izdvajaju se viši i niži dio naplavne ravni. Viši dio čine konkavni dijelovi meandara, grede i podru čja plavljena za najviših vodostaja, dok niži dio naplavne ravni čine mrtvaje i rukavci nastali linearno-erozijskim djelovanjem. Fluvijalno-mo čvarna podru čja su potolinski prostori nastali mla ñim tektonskim spuštanjem terena tokom holocena. Na takav postanak ukazuje i usijecanje rijeke Karašice u višu terasnu nizinu, otje čući prostorom fluvijalno mo čvarne nizine, prema sjeveroistoku. Nizina je ispunjena recentnim fluvijalnim nanosima rijeke Vu čice i dijelom Karašice, te organogeno-mo čvarnim sedimentima. Nadmorske visine ove nizine se kre ću od 99 m do 88 m.n.v., od sjeverozapada prema jugoistoku. Uz poloj Drave (naplavne ravni) to je najniži i najvlažniji prostor. Hidrološki pokazatelji Najzna čajniji vodotok je rijeka Drava sa svojim južnim pritocima, na krajnjem sjeveru, prema granici s Republikom Ma ñarskom, pri čemu je njezin rubni položaj i osnovno hidrografsko obilježje površja i teku ćica na podru čju cijele Osje čko-baranjske županije. To je rezultiralo karakteristi čnim reljefom, a uvjetovano je prvenstveno geotektonskim osobinama prostora. Rijeka Drava , kao državna voda, u kategoriji me ñudržavnih voda, od državnog je zna čaja. U županiji je drugi vodotok po zna čaju. Uz granicu grada Donjeg Miholjca rijeka Drava protje če u duljini od 22,40 km, što iznosi 21,54% ukupne duljine toka Drave na podru čju Osje čko-baranjske županije, koji iznosi 104 km (od rkm 0+000 do rkm 104+000). Osobine rijeke Drave su karakteristi čne za nizinske rijeke s nizom meandara, s izrazitim morfološkim promjenama u koritu, a kvartarne šljun čano- pjeskovite naslage koje čine dravsku depresiju tvore vodonosni kompleks zna čajnih zaliha podzemnih voda. Dubina vode u koritu kre će se od 4 do 7 m, s padom od 13,1 cm/km. Koli čina godišnjih oborina na cjelokupnom slivu Drave varira od 660 do 1.530 mm/god. Vodni režim rijeke Drave ima osobine pluvijalno-glacijalnog (kišno-ledenja čkog) vodnog režima, male vodnosti zimi s najmanjim protocima u sije čnju i velja či, a velike u prolje će i po četkom ljeta, odnosno pojavom velikih voda u svibnju, lipnju i srpnju kao posljedica otapanja snijega i leda te godišnjih maksimuma oborina. Godišnji vodostaj karakteriziraju tri maksimuma, pri čemu se dva javljaju u prolje će i rano ljeto, a tre ći sporedni u jesen, na kojeg uti če mediteranski kišni režim, u njezinom izvorišnom dijelu. Karakteristike godišnjeg vodostaja rijeke Drave mogu će je utvrditi temeljem podataka vodomjerne postaje Donji Miholjac, u nadležnosti Hrvatskih voda, u rkm 80,60 s kotom nule 88,57 m n.m. Podaci su utvr ñeni za razdoblje od 1946. godine do 1993. godine kada su maksimalni vodostaji iznosili 500, 322 i 156; srednji 179, 74 i 8 te minimalni 2, -66 i -140. Na dionici od Donjeg Miholjca do Beliš ća, padovi vodnog lica iznose za niske vode 0,133% do 0,135% za najvišeg vodostaja. Rijeka Karašica , desni je pritok rijeke Drave i drugi je po zna čaju vodotok na podru čju grada Donjeg Miholjca u ukupnoj duljini od cca 13 km, tako ñer u kategoriji državnih voda. Nema svoje izvorište ve ć se formira na podru čju Viroviti čko-podravske županije od Donje Branjinske i Donje Vo ćinske i potoka Kloko čevac i te če paralelno s Dravom te je stoga cijelim tokom nizinskog karaktera pa tako i na podru čju grada Donjeg Miholjca. Uti če u rijeku Dravu putem Gatskog kanala kod naselja Gat. Male je vodnosti i u uobi čajenim okolnostima nema ve ćeg uticaja na vodni režim Drave. Od vodnih površina, uz vodotoke Drave i Karašice, najzna čajniji je ribnjak Donji Miholjac, na sjevernom dijelu podru čja grada Donjeg Miholjca, uz Dravu. Površine je 975 ha. Od ukupne površine ribnjaka u funkciji je 936 ha. Preostali dio ribnjaka od 36 ha spada u podru čje “Podpanj” kao posebni ornitološki rezervat. Cjelokupno podru čje grada Donjeg Miholjca nalazi se u Vodnom podru čju rijeke Dunav – Podru čje podsliva rijeka Drave i Dunava – Podru čju malog sliva KARAŠICA – VU ČICA. Na podru čju grada Donjeg Miholjca, od vodnih površina, nalaze se ribnjaci - Ribnjak Donji Miholjac te vodotoci - rijeka Drava i rijeka Karašica. Ribnjaci obuhva ćaju površinu od 975,00 ha, dok vodotoci obuhva ćaju ukupnu površinu od 434,13 ha. 159

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Geološka obilježja Po svojim geološkim osobinama, podru čje grada Donjeg Miholjca, pripada ve ćim dijelom razdoblju holocena op ćenito u svom središnjem i jugozapadnom dijelu, južno od rijeke Karašice te u manjem, uz vodotok rijeke Karašice i dijelu uz Dravu, razdoblju kvartara op ćenito. Dio je Dravske potoline, izdužene sinklinale smjera pružanja SZ-JI, uz pojavu sekundarne rasjedne linije, koja se proteže u istom smjeru uz tok Drave, od Virovitice preko Donjeg Miholjca do Valpova. Sekundarna rasjedna linija vrlo je vjerojatno odredila pravac recentnog otjecanja rijeke Drave, što upu ćuje na tektonsku aktivnost prostora i u nedavnoj prošlosti. Kvartarne naslage, kvartar i holocen, debljine su preko 100 m, pri čemu u najvišem površinskom dijelu terasne nizine prevladavaju relativno zaglinjene lesne i lesu sli čne naslage. U poloju Drave i Karašice prevladavaju fluvijalni pijesci, pretaloženi les i gline te u ve ćem dijelu fluvijalno-mo čvarne nizine kombinacija organogeno-mo čvarnih i fluvijalnih sedimenata. Podloga kvartarnih naslaga su slojevi neogenog mora i jezera, dubine nekoliko tisuća metara, nastalih u tercijaru, u kojima dominiraju pijesci, pješ čenjaci, lapori i gline te naslage bigenih i laporovitih vapnenaca i vapneno-dolomiti čnih bre ča. Podlogu tercijarnim slojevima čini kristalinska masa paleozojske starosti, koje su utvr ñene buiolinama kod Donjeg Miholjca u formi aktinolitskih škriljevaca - amfibolita. Dravska potolina nastala je u miocenu, na što ukazuje sedimentacijski kiatus izme ñu paleozojske osnove i tortonskih sedimenata, karakteristi čnih za po četnu marinsku fazu miocena. Po svojim seizmi čkim osobinama, podru čje grada Donjeg Miholjca, pripada kategoriji VII stupnja MCS ljestvice. Visoke debljine kvartarnih i tercijarnih naslaga, preko 2.000 m, na čvrstoj podlozi temeljnog gorja bitno utje ču na smanjenje intenziteta pokosa, pri čemu je tektonska struktura temeljnog gorja uticala na rasjednu strukturu, odnosno rasjede nastale remobilizacijom starijih rasjeda. Na pove ćavanje seizmi čnosti uti ču plavni nanosi uz vodotoke Drave i Karašice, a posebno na obalama i zaobalju rije čnih lokava te na rubu terasne nizine prema poloju rijeke Drave. Pedološki pokazatelji Na podru čju grada Donjeg Miholjca utvr ñene su sve prostorne kategorije zaštite zemljišta, a osobito ima dosta osobito vrijednih tala P1 kategorije i vrijednih obradivih tala P2 kategorije. To je posljedica toga što su uvjeti geneze, a u prvom redu reljefne prilike te kvaliteta mati čnog supstrata i izostanak djelovanja suvišnih voda u kartiranoj zoni Podravine uvjetovali tla op ćenito višeg boniteta. Meteorološki pokazatelji Podru čje grada Donjeg Miholjca, po svojim klimatskim obilježjima, pripada umjereno kontinentalnoj klimi, koja se prema Köppenovoj klasifikaciji ozna čava klimatskom formulom Cfwbx . Karakterizira se kao umjereno topla, kišna klima čestih i intenzivnih promjena, karakteristi čna za prostorni položaj cirkulacijskog položaja umjerenih širina. Tokom više od četiri mjeseca godišnje srednje mjese čne temperature su više od 10°C, dok su srednje temperature u najtoplijem mjesecu ne prelaze 22°C, a u najhladnijim se kre ću od -3° i 18°C. Prosje čna godišnja koli čina oborina iznosi izme ñu 700 i 800 mm, pri čemu ih je više u toplom dijelu godine, a ne postoje izrazito suha razdoblja. Naj češ ći vjetrovi su slabi vjetrovi i tišine, promjenljivih smjerova. Klimatska obilježja za podru čje grada utvr ñena su, prvenstveno, temeljem izvršenih mjerenja osnovnih klimatskih elemenata na meteorološkoj i klimatskoj postaji Donji Miholjac. Najviše temperature javljaju se u ljetnim mjesecima - srpnju, pri čemu je, za navedeno razdoblje, u Donjem Miholjcu izmjereno i 39,2°C. Najniže temperature javljaju se tokom zimskih mjeseci - sije čnju, s vrlo malom vjerojatnoš ću pojave ekstremno niskih temperatura, koja je za Donji Miholjac u navedenom razdoblju iznosila i -26° C. Najve ći broj dana s mrazom javlja po četkom i krajem zime, u prosincu i ožujku, ali da takvih dana ima i u vegetacijskom razdoblju kad su najnepovoljniji - u travnju, svibnju i lipnju.

Poljoprivredne površine Poljoprivredne površine na podru čju Grada Donjeg Miholjca obuhva ćaju 10.640,90 ha, što iznosi 72,54% prostora grada. Struktura je slijede ća: oranice obuhva ćaju 85,12%, vo ćnjaci 1,51%, vinogradi 0,06%, livade 0,56%, pašnjaci 4,96% i ribnjaci 7,79%. Obradive površine obuhva ćaju 87,25% u poljoprivrednim površinama. 160

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Poljoprivredne površine u melioracijskom smislu su ure ñene. Izme ñu 1977. i 1986. godine su provedene mjere komasacije s ure ñenjem zemljišta na svim katastarskim op ćinama osim Miholja čkog Pore ča i Radikovaca. Poljoprivredne površine Grada

Poljoprivreda Podru čje Grada Donjeg Miholjca broji ukupno 1504 poljoprivredna ku ćanstva koja ukupno imaju 5.031 člana. Ve ćina se poljoprivrednih ku ćanstava poljoprivrednom proizvodnjom bavi kao dopunskom djelatnoš ću obavljaju ći koju dnevno provede do dva sata. Mnogo članova ku ćanstva uop će ne radi na poljoprivrednom posjedu nego se bave nekom drugom djelatnoš ću. Obrazovna struktura poljoprivrednog stanovništva tako ñer nije zadovoljavaju ća jer po obrazovnoj razini, ve ćina njih ima samo prakti čno iskustvo u poljoprivredi i na osnovu njega obavlja djelatnost. Na drugom je mjestu po obrazovnoj razini poljoprivrednog stanovništva četverogodišnja srednja poljoprivredna škola. Obradivo poljoprivredno zemljište iznosi 5.423.56 ha od čega se pod oranicama i vrtovima nalazi ukupno 4.996,49 ha. Najviše se uzgajaju žitarice namijenjene plasmanu na tržište iz čega je vidljivo kako ratarska proizvodnja predstavlja osnovu bavljenja poljoprivredom na ovim podru čjima. Šume Šume predstavljaju specifi čno prirodno bogatstvo čije se zna čenje ne može izraziti samo u gospodarskoj, nego još i više u ekološkoj i socijalnoj vrijednosti. Gospodariti tim resursom velika je obveza prema društvu u cjelini, a to zna či racionalno koristiti njene proizvodne mogu ćnosti, ali uz istovremeno i njenu obnovu. Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje šuma, to jest izbor vrste, na čina i vremena rada u šumskom ekosustavu, koji će omogu ćiti da isti daje maksimalnu proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Obnova sastojina obavlja se šumskim vrstama drve ća koje su na tom staništu autohtone ili udoma ćene. Važno je naglasiti da se ne može prirodna sastojina posje ći, a da prije toga nije obnovljena. Na podru čju grada Donjeg Miholjca, Hrvatske šume upravljaju sa ukupno 8.665,68 ha šuma. Površine šuma u Gradu i drvna zaliha

Šumski doprinos za 2013. godinu u iznosu od 3,5% koji je prihod Grada Donjeg Miholjca iznosio je 4.919,71 kn. Šumama u državnom vlasništvu, na području Grada Donjeg Miholjca, gospodare

161

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, odnosno Uprava šuma Podružnica Osijek i Uprava šuma Podružnica Našice. Šumski predio ''Kapela čki lug-Karaš'' se ve ćim dijelom sastoji od autohtonih vrsta slabije kvalitete te panja ča graba, bagrema i ostalih sastojina srednje kvalitete. Ukupna površina gospodarske jedinice ''Kapela čki lug-Karaš'' iznosi 6.226,02 ha. Vrlo vrijedne šume u porje čju i na otocima rijeke Drave pripadaju gospodarskoj jedinici “Miholja čke podravske šume” u površini od 1.030,02 ha koje bi trebalo izdvojiti iz gospodarenja i uklju čiti ih u kategoriju zaštitnih šuma.

Zašti ćena podru čja Podru čje grada Donjeg Miholjca odlikuje s bogatom prirodnom baštinom nastalom kao posljedica njegovih reljefnih, klimatskih i pedoloških osobina. Zašti ćeni dijelovi prirode, na podru čju Grada, registrirani su u tri kategorije: 1) POSEBNI REZERVAT – Posebni ornitološki rezervat ''PODPANJ'' 2) SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE – Park u Donjem Miholjcu 3) ZAŠTI ĆENI KOPNENI KRAJOBRAZ – Regionalni park Mura-Drava Slike: Karta obuhvata RP Mura-Drava u podru čju; Park u Donjem Miholjcu

MJERE ZAŠTITE OD SUŠE ( iz PPU i Strategije razvoja Grada) Kako Prostornim planom ure ñenja Grada Donjeg Miholjca nisu bile predvi ñene posebne mjere zaštite od suše, Izmjenama i dopunama u Odredbe za provo ñenje PPUG-a dodan je novi članak 98.b. kojim je propisana potreba izgradnje sustava za navodnjavanje. Na ovom podru čju planirana su dva sustava koja obuhva ćaju površine za navodnjavanje: - Sustav navodnjavanja Miholjac – Viljevo - Sustav navodnjavanja Miholja čki Pore č Planirani sustav navodnjavanja uz Karašicu

Melioracijska odvodnja Sustav melioracijske odvodnje obuhva ća sjeverni dio slivnog podru čja Karašica – Vu čica, odnosno na podru čju grada ravni čarski dio, u kojem je uz obranu od poplava bitna i odvodnja suvišnih vlastitih voda. Glavni recipijenti vlastitih suvišnih voda su rijeka Karašica te posredno rijeka Drava. U navedenom je slivnom podru čju izgra ñen sustav objekata obrane od poplava u vidu obrambenih nasipa 162

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac uz vodotoke te kanali II. reda. Na navedenom podru čju nema službeno prihva ćenih obrambenih nasipa jer su uz ve ćinu vodotoka uglavnom formirana odlagališta od čiš ćenja vodotoka i kao takva ne smatraju se obrambenim nasipima. Dogradnja odvodnje najintenzivnije se provodila u okviru provo ñenja mjera komasacije što zna či da su se u razdoblju 1976.-1985. intenzivno gradile pojedina čne random te plošne drenaže. U idu ćem je razdoblju potrebno provesti rekonstrukciju kanalske mreže I. i II. reda. Ure ñenje voda i vodotoka Grada

Sustav kanalske mreže izvan naseljenih mjesta održavaju Hrvatske vode prema svojem programu ure ñenja. Slabosti kanalske mreže i problemi sa sustavom unutar naseljenih mjesta pokazuje da se nije dovoljno vodilo ra čuna o prohodnosti pojedinih mjesnih kanala i takvo stanje može stvarati probleme kod velike koli čine oborina.

OBORINSKI REŽIM

Slika 1: Karta izohijeta Osje čko-baranjske županije i Grada Donji Miholjac, 1961. – 1990.godina

Najve ći dio Osje čko-baranjske županije ima relativno male godišnje koli čine oborine, od 600 do 800 mm, za što je zaslužan blagi, ravni čarski teren ove županije s nadmorskim visinama pretežito do 200 m. Samo se na obroncima Krndije i Dilja, na visinama do 400 m, koli čine oborine pove ćavaju do

163

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac najviše 1250 mm godišnje. Na režim voda u podru čju Grada Donji Miholjac najve ći utjecaj imaju padaline u južnom pobr ñu.

Tablica 2: Godišnji hod odabranog meteorološkog parametra, Donji Miholjac, 1995.-2005.godine MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA BEZ OBORINE SRED 19.8 18.1 19.7 17.5 18.2 17.2 21.3 21.9 20.5 20.9 18.8 18.4 232.1 STD 4.5 4.3 3.4 2.5 3.0 3.7 3.6 2.8 4.6 4.1 4.1 3.8 13.3 MIN 10 10 13 13 13 10 14 17 12 9 12 9 210 MAKS 28 26 25 24 23 26 28 29 28 30 25 24 262 Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga dostavljena DUZS, sa izmjenama i dopunama

SUŠE Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine na podru čju Osje čko–baranjske županije i Grada Donji Miholjac analizirani su podaci s glavne meteorološke postaje Osijek. U gornjoj tablici prikazani su srednji mjese čni i godišnji broj dana bez oborine s pripadnim standardnim devijacijama, te maksimalni i minimalni mjese čni i godišnji broj dana bez oborine u razdoblju 1981–2000. Na podru čju Donjeg Miholjca u prosjeku godišnje ima oko 232 bezoborinska dana. Prosje čno odstupanje od te srednje vrijednosti iznosi 13 dana. Srednji broj dana bez oborine najmanji je u proljetnim mjesecima, posebno u lipnju (oko 17 dana) kada ima više oborine zbog češ će prisutnih ciklona, odnosno s njima u vezi hladnih fronti. Najve ći srednji broj dana bez oborine je u razdoblju od srpnja do listopada (21 do 22 dana mjese čno). Vrijednosti standardnih devijacija, koje predstavljaju prosje čno odstupanje od srednjaka, upu ćuju na nešto ve ću stabilnost u proljetnim mjesecima, od ožujka do svibnja, te u kolovozu. Od rujna do sije čnja ona je nešto manja, tj. srednji mjese čni broj dana bez oborine se od godine do godine više razlikuje. U analiziranom 20-godišnjem razdoblju u Donjem Miholjcu je najve ći broj dana bez oborine naj češ će bio u rujnu (u 23% slu čajeva), zatim u listopadu (u 15% slu čajeva) te u srpnju (u 13% slu čajeva). Listopad 1995. bio je najsušniji mjesec u analiziranom razdoblju, koji je imao 30 dana bez oborine. Najmanji broj dana bez oborine naj češ će je bio u velja či i lipnju (u 20% slu čajeva). Najmanje bezoborinskih dana u analiziranom razdoblju zabilježeno je u listopadu 1992. i u prosincu 1981. kada je bilo po 9 takvih dana. S obzirom na ravni čarski teren Osje čko-baranjske županije i Grada Donji Miholjac, s malim prostornim varijacijama nadmorske visine, opisana razdioba srednjeg broja dana bez oborine na podru čju Osijeka može se o čekivati i na prostoru cijele županije. Najve ći rizik za pojavu suše obzirom na pojavu bezoborinskih dana je od srpnja do listopada. Za pra ćenje meteorološke suše postoji veliki broj indeksa, a u praksi se uglavnom koristi standardizirani oborinski indeks (eng. Standardized Precipitation Index, SPI ) na razli čitim vremenskim skalama i to naj češ će za 1, 3, 6, 9, 12 i 24 mjeseci. Taj se indeks, prema preporuci Svjetske meteorološke organizacije (WMO, 2012), od 2009. godine službeno primjenjuje u Državnom hidrometeorološkom zavodu ( DHMZ, http://meteo.hr/ ) za pra ćenje sušnih i kišnih uvjeta na 25 glavnih meteoroloških postaja. Za prora čun vrijednosti SPI koriste se samo podaci koli čine oborine. Za pojedinu skalu potrebno je sumirati ukupnu koli činu oborine za svaki mjesec unazad n mjeseci, ovisno o duljini vremenske skale koja se promatra. Tako dobivenim nizovima prilago ñava se teorijska gama razdioba za čiji prora čun se koristi 40-godišnje razdoblje (1961.– 2000.). Dobivena teorijska kumulativna funkcija vjerojatnosti razdiobe koli čina oborine se potom transformira u normalnu razdiobu sa srednjakom nula i standardnom devijacijom jedan. Dobivena vrijednost je standardizirani oborinski indeks i predstavlja odstupanje izraženo standardnom devijacijom. Negativne vrijednosti SPI ozna čavaju koli čine oborine manje od medijana i ukazuju na sušne prilike. Ja čina suše ovisi o vrijednosti indeksa na sljede ći na čin: -1.492 Ekstremno suho 164

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Ovaj indeks omogu ćuje procjenjivanje po četka i završetka suše kao i njezinu ja činu. Sušno razdoblje za pojedinu vremensku skalu se odre ñuje iz niza pripadnih vrijednosti SPI tako da se odredi prva vrijednost manja od -1. Neprekidni niz negativnih vrijednosti (SPI < 0) odre ñuje duljinu sušnog razdoblja koje završava kada SPI poprimi vrijednost ve ću ili jednaku nuli. Magnituda pojedinog sušnog razdoblja predstavlja sumu pripadnih vrijednosti SPI unutar tog razdoblja.

5.4. Uzrok

Suša rijetko izaziva brze i dramati čne gubitke u ljudskim životima, ali zahva ća biljni i životinjski svijet te može imati zna čajan utjecaj na ekosustav. Dovodi do pada prihoda proizvo ñača, smanjenja ukupnog fonda hrane, velikih poreme ćaja na tržištu poljoprivrednih proizvoda čak i do pojave gladi osobito kod životinja. Tako ñer, suša može uzrokovati i pojavu šumskih požara u ljetnim mjesecima. Prema podacima Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda u razdoblju 1981-2012. (DPŠŠN, 2013.), u Hrvatskoj suša uzrokuje najve će ekonomske gubitke od svih elementarnih nepogoda (44%). Osobito je ugrožen poljoprivredni sektor u kojemu se smanjenje uroda uzrokovano sušom, ovisno o intenzitetu i duljini trajanja, kre će od 20% do 90%. U godinama kada su najve će suše pogodile RH (2000., 2003., 2007., 2011. i 2012.) štete su iznosile 70% do 90% od ukupno prijavljenih šteta u pojedinoj godini. Prema statisti čkim podacima u Hrvatskoj je osjetljivost poljoprivredne proizvodnje na sušu najve ća duž obale sjevernog Jadrana, a naro čito u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Me ñutim, obzirom na nizak udjel navodnjavanih poljoprivrednih površina (1,4% u odnosu na obradive poljoprivredne površine) i isto čni dio Hrvatske tako ñer se može smatrati izrazito ugroženim podru čjem.

Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, koja uvažava bitne odlike srednjeg godišnjeg hoda temperature zraka i koli čine oborine, podru čje Grada Donji Miholjac ima umjereno toplu kišnu klimu sa srednjom mjese čnom temperaturom najhladnijeg mjeseca višom od -3°C i nižom od 18°C. Najtopliji mjesec ima srednju temperaturu zraka nižu od 22°C, a više od četiri mjeseca u godini imaju srednju temperaturu zraka višu od 10°C. Tijekom godine nema izrazito suhih mjeseci, a mjesec s najmanje oborine je u hladnom dijelu godine (velja ča). Od ukupne prosje čne godišnje koli čine (684 mm) 57% padne u toplom dijelu godine (travanj-rujan), a 43% u hladnom dijelu (listopad-ožujak). Prosje čno je variranje mjese čnih koli čina oborine od godine do godine relativno veliko s najve ćom promjenljivosti u listopadu (73%), a najmanjom u travnju (50%). Sušu primarno uzrokuje deficit oborine u odnosu na prosje čne oborinske prilike kroz kra će ili dulje vremensko razdoblje. Njezine posljedice ovise o tome u kojem dijelu godine se taj deficit javlja (npr. vegetacijsko razdoblje za biljke i sl.) i koliko dugo traje.

U skladu sa Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda i Metodologijom za procjenu štete od elementarnih nepogoda ( „Narodne novine“, broj 96/1998. ), elementarna nepogoda može se proglasiti za štete koje su uzrokovane elementarnim nepogodama, a koje su nastale kao izravna (direktna) šteta. Izravna šteta je šteta koja je neposredno nanijeta sredstvu odnosno dobru i utvr ñuje se za sljede će skupine dobara: gra ñevine, opremu, zemljišta, dugogodišnje nasade, šume, stoku, obrtna sredstva, ostala sredstva i dobra. Za ostvarivanje pomo ći iz Državnog prora čuna potrebno je da ja čina, opseg i posljedica prelaze mogu ćnost lokalne samouprave da ih sama ukloni, da je poreme ćeno obavljanje gospodarske djelatnosti i odvijanje života uop će, da je elementarna nepogoda umanjila prinose pojedinih kultura za preko 30% po ha prema trogodišnjem prosjeku, da je potvr ñena vrijednost ukupne štete ve ća od 20% prora čuna jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu i da je vrijednost štete potvr ñena.

5.4.1. Razvoj doga ñaji koji prethodi velikoj nesre ći

Poljoprivredna proizvodnja je proizvodnja koja najviše ovisi o klimatskim uvjetima, a pouka iz katastrofalnih suša gotovo svake godine je činjenica da je navodnjavanje poljoprivrednih površina na

165

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac kojima su zasijane poljoprivredne kulture klju čna stvar za poljoprivrednu proizvodnju u vrijeme opaženih klimatskih promjena. Jedno od važnih polazišta za planiranje navodnjavanja jest utvr ñivanje raspoloživosti i kvalitete vodnih resursa. Kada se radi o racionalnom gospodarenju vodnim resursima za potrebe navodnjavanja tada se to prvenstveno odnosi na stvaranje uvjeta za osiguranje zaliha vode za navodnjavanje.

5.4.2 Okida č koji je uzrokovao veliku nesre ću

Dugotrajni izostanak oborina dovodi do smanjenja zaliha (koli čina) vode, ali i njezine kakvo će kako u površinskim tako i u podzemnim vodnim tijelima. To može imati za posljedicu ograni čenje korištenja voda za potrebe javne vodoopskrbe na ugroženom vodoopskrbnom podru čju što se dodatno može odraziti na gospodarske gubitke. Kao posljedica suše javljaju se i promjene u ekosustavu, u smislu izmjena sastava i brojnosti flore i faune. Izme ñu ostalog, suša može dovesti do pove ćanog mortaliteta vrsta, smanjene otpornosti, negativnog utjecaja na staništa te najezdu kukaca. Važno je naglasiti kako suša ima i golem utjecaj na pojavu požara uslijed kojih može do ći do potpunog uništenja pojedinih ekosustava. Navodnjavanje je jedna od mjera kojom se štete od suše mogu smanjiti, a u nekim podru čjima i potpuno izbje ći. Redukcije prinosa poljoprivrednih kultura uzgajanih bez navodnjavanja na podru čju Republike Hrvatske iznose u prosje čnim klimatskim uvjetima od 10 - 60%, a u sušnim i do 90% od biološkog potencijala, ovisno o kulturi, tipu tla i podru čju. Pored toga, važnost koju navodnjavanje ima u poljoprivredi razvijenih susjednih zemalja dovoljni su argumenti za tvrdnju o boljoj perspektivi i položaju ove mjere u poljoprivredi i gospodarstvu op ćenito.

5.5. Opis doga ñaja

Zna čajne poreme ćaje u opskrbi hrane uzrokuju suša i visoke temperature koje u velikoj mjeri utje ču na prinos najvažnijih poljoprivrednih kultura, a samim time na prehrambenu neovisnost svake države. Svakim poreme ćajem na svjetskom prehrambenom tržištu i cijene hrane za krajnje potroša če rastu. S druge strane, poljoprivredni proizvo ñači ostvaruju sve manje prihode i postaju ekonomski ugroženi. Stoga se javlja potreba za brzim prilago ñavanjem. Kao posljedica sušne godine, mnogi proizvoñači ulažu znatno manja sredstva u slijede ćoj vegetacijskoj godini, a rezultat su niži prinosi i nestabilno tržište cijena poljoprivrednih proizvoda. Smanjeni prihodi i nestabilnost tržišta sa sociološkog stajališta izazivaju kod proizvo ñača nesigurnost i nepovjerenje u tržište. S ekonomskog stajališta smanjuje se solventnost gospodarskih subjekata, manji je broj ugovorene proizvodnje, manja su kapitalna ulaganja što ima dugoro čne posljedice za opstojnost, rast, razvoj i konkurentnost proizvodnje osobito na manjim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima. Kako je poljoprivredna proizvodnja komplementarna djelatnost, indirektno se štete od suše prenose i na druge gospodarske grane koje su vezane uz poljoprivredne proizvode, a prije svega prehrambena i kemijska industrija. Kao mjere za ublažavanje posljedica potrebno je mjerama i instrumentima agrarne politike poticati proizvo ñače na ulaganje u sustav navodnjavanja (za što danas stoje na raspolaganju i sredstva fondova EU) i osiguranje usjeva od suše kao i od drugih elementarnih nepogoda.

Sukladno Smjernicama Županije, scenarije (2) za SUŠU u podru čju Grada Donji Miholjac, obraditi ćemo kao:

1. Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj (NND), koji predstavlja sušu manjeg intenziteta i u činaka u podru čju Grada, 2. Doga ñaj sa najgorim mogu ćim posljedicama ( DNP), kakav procjenjujemo da bi se u podru čju Grada Donji Miholjac mogao desiti (i dešavao se periodi čno svakih par godina), sa SUŠOM najve ćeg procijenjenog intenziteta i u činaka u podru čju Grada.

166

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj

Nadoknada šteta poljoprivrednicima na podru čjima gdje je proglašena elementarna nepogoda regulirana je Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda ( „Narodne novine“ . 73/97) i Metodologijom za procjenu šteta od elementarnih nepogoda ( „Narodne novine“ 96/98) i prijavljuje se Gradskom/Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. Za dodjelu pomo ći iz Državnog prora čuna moraju biti zadovoljena odre ñena mjerila utvr ñena navedenim Zakonom i to ako je: ukupna šteta ve ća od 20% vrijednosti prora čuna jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili je umanjenje prinosa pojedine poljoprivredne kulture ili dugogodišnjeg nasada preko 30% po hektaru prema prethodnom trogodišnjem prosjeku u doti čnoj županiji. Izuzetno je važno pridržavati se pravila struke kod obrade i pripreme tla, jer pogreške i nepridržavanje pravila struke naro čito u nepovoljnim klimatskim prilikama – kod pojave suše zna čajno se osjete na smanjenju priroda. Uz primjenu navodnjavanja u sušnim godinama urodi bi se pove ćali za onoliko koliko je bilo njihovo umanjenje u odnosu na prosje čne klimatske godine. Zaklju čno se može utvrditi i preporu čiti kao rješenje za uvjete uzgoja u sušnim klimatskim prilikama: primjena i poštivanje struke u agrotehnici i primjena navodnjavanja što je detaljno razra ñeno u prijedlogu NAPNAV-a.

Život i zdravlje ljudi

Tablica 3: Posljedice na život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne *<0,001 X 2 Malene 0,001-0,004 3 Umjerene 0.0047-0,011 4 Zna čajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036>

Gospodarstvo

Tablica 4: Posljedica na gospodarstvo Gospodarstvo Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 X 5 Katastrofalne >25

Društvena stabilnost i politika

Tablica 5: Prikaz kriterija za društvenu stabilnost i politiku – štete na infrastrukturi (KI) i štete na gra ñevinama od javnog zna čaja Društvena stabilnost i politika Ošte ćena kriti čna infrastruktura Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25

167

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Štete/gubici na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25

Tablica 6: Posljedice na društvenu stabilnost i politiku - ZBIRNO Društvena stabilnost i politika Kategorija Ukupno Kriti čna Štete/gubici na gra ñ. od infrastruktura javnog društvenog zna čaja 1 X X X 2 3 4 5

Vjerojatnost/frekvencija doga ñaja

Tablica 7:Vjerojatnost/frekvencija Kategorija Posljedice Vjerojatnost/frekvencija Kvalitativno Vjerojatno Frekvencija ODABRANO st 1 Neznatne Iznimno mala <1% 1 doga ñaj u 100 godina i rje ñe 2 Malene Mala 1-5% 1 doga ñaj u 20 do 100 godina 3 Umjerene Umjerena 5-50% 1 doga ñaj u 2-20 godina 4 Zna čajne Velika 51-98% 1 doga ñaj u 1-2 godine X 5 Katastrofalne Iznimno velika >98% 1 doga ñaj godišnje i češ će

Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama

Tablica A : Prema podacima Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda ukupno utvr ñene štete od suše u Gradu Donji Miholjac bile su zna čajne: Godina Datum proglašenja Elementarna nepogoda Iznos štete potvr ñen od Gradskog povjerenstva za elementarne nepogode 2008. 21.kolovoz Olujno nevrijeme 713.365,88 kn 2009. 19.lipnja Suša 3.500.594,94 kn 2009. 16.rujna Suša 6.541.863,83 kn 2010. 28. svibnja Poplava 13.608.561,10 kn 2010. 09. lipnja Poplava 6.140.609,96 kn 2011. 19.rujna Suša 18.545.985,43 kn 2012. 18. travnja Mraz 4.111.429,44 kn 2012. 4.rujna Suša 24.598.535,77 kn 2015. 16.lipnja Tu ča 9.816.054,80 kn 2015. 15.rujna Suša 18.576.995,21 kn

168

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

2016. 6.svibnja Mraz 4.106.544,11 kn 2016. 22.srpnja Poplava, velike oborine 992.698,80 kn 2017. 30.rujna Suša 6.961.217,06 kn Razvidno je da se periodi čno javljaju suše a ponekad i poplave ograni čenog obima u podru čju Grada.

Štete od suše na površinama kukuruza ovisile su o lokalitetu i tipu tla, ali i o tome koliko se poštivala struka u primjeni agrotehnike. Uz pripremu tla i poštivanje pravila struke kukuruz je dao ve će prinose, iako je u pravilu došlo do ranije ili prisilne zriobe. Kod uljarica kao posljedice suše dolazi do gubitka lisne mase, plodovi su manji s manjim postotkom sadržaja ulja i dolazi do prisilne zriobe. Še ćernu repu je zbog suše na nekim površinama bilo potrebno presijavati. Visoke temperature u ljetno vrijeme (kolovoz) uzrokovale su sušenje liš ća što je imalo za posljedicu smanjenje digestije jer je došlo do retrovegetacije. Kod prirodnih travnjaka bio je samo jedan otkos. Najbolje urode u sušnom razdoblju dala je djetelina – lucerna što potvr ñuje njenu otpornost na sušu. Silažni kukuruz je zbog suše dao smanjenu koli činu i kvalitetu silaže. Kao posljedica suše došlo je do sušenja donjih 2-6 listova i do smanjenja veli čine i broja klipova. Procijenjena šteta je bila oko 30% u odnosu na prosje čnu godinu. Ova negativna bilanca u biljnoj proizvodnji imala je za posljedicu pove ćanje cijena na tržištu ratarskih proizvoda.

5.5.1. Posljedice

Život i zdravlje ljudi

Tablica 8: Posljedice za Život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedice Kriterij % osoba JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001-0,004 X 3 Umjerene 0.0047-0,011 4 Zna čajne 0,012-0,035 5 Katastrofalne 0,036>

Gospodarstvo Osnovne sastavnice za procjenu šteta u gospodarstvu Vrsta štete Pokazatelj

1. Direktne štete 1.1. Šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini 1.2. Šteta na sredstvima za proizvodnju i rad 1.3. Štete na javnim zgradama i ustanovama koje ne spadaju pod druge kategorije 1.4. Trošak sanacije, oporavka, asanacije te srodni troškovi 1.5. Troškovi spašavanja, lije čenja te sli čni troškovi 1.6. Gubitak dobiti 1.7. Gubitak repromaterijala 2.1. Izostanak radnika s posla (potrebno je procijeniti trošak) 2.2. Gubitak poslova i prestanak poslovanja ( potrebno je procijeniti trošak) 2. Indirektne štete 2.3. Gubitak prestiža i renomea (potrebno je procijeniti trošak) 2.4. Nedostatak radne snage (potrebno je procijeniti trošak) 2.5. Pad prihoda 2.6. Pad prora čuna

169

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Tablica 9: Gospodarstvo Gospodarstvo Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 X 5 Katastrofalne >25

Društvena stabilnost i politika Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobit će se srednjom vrijednosti kategorija Kriti čne infrastrukture (KI) i Ustanova/gra ñevina javnog i društvenog zna čaja.

Ukoliko je ukupna materijalna šteta na kriti čnoj infrastrukturi od zna čaja za funkcioniranje društva, odnosno Grada Donji Miholjac, prikazuje se u odnosu na prora čun Grada.

Tablica 10: Prikaz kriterija za društvenu stabilnost i politiku – štete na infrastrukturi (KI) i štete na gra ñevinama od javnog zna čaja Društvena stabilnost i politika Ošte ćena kriti čna infrastruktura Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25 Štete/gubici na gra ñevinama od javnog društvenog zna čaja Kategorija Posljedice Kriterij-štete u % prora čuna JLP(R)S ODABRANO 1 Neznatne 0,5-1 X 2 Malene 1-5 3 Umjerene 5-15 4 Zna čajne 15-25 5 Katastrofalne >25

Tablica 10a: Posljedice na društvenu stabilnost i politiku - ZBIRNO Društvena stabilnost i politika Kategorija Ukupno Kriti čna Štete/gubici na gra ñ. od infrastruktura javnog društvenog zna čaja 1 X X X 2 3 4 5

Vjerojatnost/frekvencija doga ñaja

Ekstremno sušni periodi bili su 2009.godien (2 puta), 2011., 2012., 2015., i 2017.godine, pojedini mjeseci, dok su u svim ostalim mjesecima tijekom tih godina prevladavale sušne ili normalne oborinske prilike. Studeni 2011. godine je bio najsušniji studeni od po četka 20. stolje ća u kontinentalnoj Hrvatskoj kada je palo svega 0,4 mm oborine. Prosje čno se u tom mjesecu na postaji DHMZ Osijek može o čekivati oko 60 mm oborine sa standardnom devijacijom od 33 mm. Prema

170

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac vrijednostima SPI, takav deficit mjese čne oborine, ali i za prethodnih 3 do 12 mjeseci se može očekivati prosje čno jednom u više od 100 godina.

Tablica 11: Vjerojatnost/frekvencija dešavanja suša u Gradu Donji Miholjac Kategorija Posljedice Vjerojatnost/frekvencija Kvalitativno Vjerojatno Frekvencija ODABRANO st 1 Neznatne Iznimno mala <1% 1 doga ñaj u 100 godina i rje ñe 2 Malene Mala 1-5% 1 doga ñaj u 20 do 100 godina 3 Umjerene Umjerena 5-50% 1 doga ñaj u 2-20 godina X 4 Zna čajne Velika 51-98% 1 doga ñaj u 1-2 godine 5 Katastrofalne Iznimno velika >98% 1 doga ñaj godišnje i češ će

Tablica 11: Nepouzdanost rezultata procjene rizika Ne postoji dovoljna koli čina statisti čkih podataka, iskustva stru čnjaka i ostalih podataka te pouzdana metodologija procjene posljedica – zbog čega se o čekuju zna čajne greške Vrlo visoka nepouzdanost 4 Visoka nepouzdanost 3 Niska nepouzdanost 2 X Vrlo niska nepouzdanost 1 Postoji dovoljna koli čina statisti čkih podataka, iskustva stru čnjaka i pouzdana metodologija procjene - zbog čega je pojavljivanje grešaka vrlo malo vjerojatno

5.5.2. Podaci, izvori i metode izra čuna

Za izradu scenarija i obradu korišteni su podaci Grada, Županije, DHMZ i DUZS.

Metodologija Ova procjena rizika zasniva se na kvalitativnoj metodologiji gdje su vjerojatnost pojave temeljene na modelima klimatskih promjena i prošlim iskustvima. Posljedice se temelje na godišnjim prijavljenim štetama. Vjerojatnost se odre ñivala u pet kategorija prema povratnim razdobljima procijenjenih primjenom statisti čkih modela u DHMZ-u. Posljedice su se tako ñer odre ñivale u pet kategorija prema smjernicama za izradu procjene rizika. Rizik je odre ñen kao R = P * C (rizik = vjerojatnost * posljedica), te su dobivene matrice rizika dimenzija 5x5x4, odnosno matrice s 4 kategorije: nizak, umjeren, visok i vrlo visok rizik. Nepouzdanost Neodre ñenost ove procjene rizika proizlazi iz neodre ñenosti korištenih statisti čkih razdioba, te same kvalitativne metodologije. Posljedice smatramo dobro odre ñenima jer se temelje na stvarno prijavljenim godišnjim štetama. Tako ñer zbog plana navodnjavanja mogu će je smanjenje posljedica iz godine u godinu ovisno o ostvarenju projekata navodnjavanja.

5.6. Matrice rizika RIZIK: SUŠA Rizik se može prihvatiti, izuzev u iznimnim situacijama Rizik se može prihvatiti ukoliko je smanjenje neprakti čno ili troškovi uvelike premašuju dobit Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi premašuju dobit Dodatne mjere nisu potrebne, osim uobi čajenih

171

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

NAZIV SCENARIJA: Pojava suše u podru čju Grada Donji Miholjac Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj Život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Društvena stabilnost i politika

Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama Život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Društvena stabilnost i politika

Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj, ukupno Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama, ukupno

5.7. Karte rizika a/ Najvjerojatniji neželjeni doga ñaj b/ Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama

Završen prikaz svih scenarija za Grad Donji Miholjac! 172

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

6. Matrice rizika

Matrice scenarija za jednostavne rizike te za svaki od kriterija zasebno. Za prikazivanje rezultata procjene rizika (kombinacije posljedica i vjerojatnosti) koristiti će se matrica rizika prikazana na slici A. Slika A: Matrica rizika

Ogledna matrica Matrica rizika se sastoji od dvije osi, vertikalna (posljedice) i horizontalna (vjerojatnost), svaka s pet vrijednosti, što u kona čnosti daje matricu od dvadeset i pet polja. Navedenih dvadeset i pet polja dijeli se u četiri skupine: • nizak (ozna čava se zeleno) • umjeren (ozna čava se žuto) • visok ( ozna čava se naran často) i • vrlo visok rizik (ozna čava se crveno) Matrice se zbog lakšeg pregleda izra ñuju za sve tri društvene vrijednosti, te matrica za ukupni rizik. Ukupni rizik izra čunava se zbrajanjem rizika društvenih vrijednosti. Analizirani rizici (scenariji) za podru čje Grada Donji Miholjac prikazani u odvojenim matricama uspore ñuju se u zajedni čkoj matrici koja se kasnije koristi tijekom vrednovanja i prioritizacije rizika. Za usporedbu se koristi identi čna matrica koja se koristi i za pojedina čne rizike, prikazana na slici A.

Završetkom procesa izrade procjena jednostavnih rizika te obrade svih šest scenarija i izražavanja rezultata dobivena je mogu ćnost usporedbe rezultata i njihovog iskazivanja u zajedni čkim matricama.

Matrica rizika s uspore ñenim rizicima – Grad Donji Miholjac a/ Najvjerojatniji neželjeni doga ñaji b/ Doga ñaji s najgorim mogu ćim posljedicama

173

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

7. Analiza sustava civilne zaštite

Analiza sustava civilne zaštite Grada Donji Miholjac i Osje čko-baranjske županije odvija se kroz podru čje preventive i reagiranja , a ocjenjuje se tabli čnim prikazom spremnosti sustava civilne zaštite i zaklju čcima.

7.1. Podru čje preventive /iz Smjernica Županije/

1. Usvojenost strategija, normativne ure ñenosti te izra ñenosti procjena i planova od zna čaja za sustav civilne zaštite

Opisuju se politike Grada Donji Miholjac prema prisutnim prijetnjama velikom nesre ćom, čime se sagledava spremnost Grada za plansko djelovanje, kako u upravljanju rizicima nastanka velike nesre će, tako i u nošenju s posljedicama neželjenog doga ñaja koji može izazvati veliku nesre ću.

U tom smislu treba u kontekstu opisati: • Strategije – viziju, misiju i ciljeve koje je Grad Donji Miholjac postavio za upravljanje rizikom nastanka i/ili nošenja s posljedicama prijetnje velike nesre će. Kod toga treba sagledati dali su strategije prikladne suo čavanju sa prioritetnim rizicima. • Normativno ure ñenje – na čin kako je normativno zašti ćen na čin ostvarivanja strategija. To se sagledava kroz: -Normiranje poslova iz domene civilne zaštite (pra ćenje propisa i njihove implementacije u Gradu, ažuriranje postoje ćih planova i baza podataka iz domene CZ, izrada planskih dokumenata na godišnjoj i srednjoro čnoj razini i pra ćenja njihove realizacije, kao i realizacije izgradnje ili prilagodbe zaštitnih objekata za bolju preventivnu zaštitu od prioritetnih prijetnji, sudjelovanje u procjeni šteta pri pojavi velike nesre će, vo ñenja troškova uvo ñenja civilne zaštite i troškove uporaba snaga CZ, i sl). Za navedene poslove trebaju biti normirani prava, dužnosti i odgovornosti osoba koje će ih obavljati. Treba uo čiti postoje li hijerarhijske smetnje u samostalnosti prezentacije stanja i potrebnih mjera, odnosno imaju li te osobe potrebne ovlasti za djelovanje u hitnim situacijama, te za plansko-preventivna djelovanja. -Je li osnovan/imenovan:  Stožer civilne zaštite Grada  Žurne službe i gotove snage CZ  Povjerenici CZ za sva naselja odnosno njihove ve će cjeline  Voditelji skloništa/objekata predvi ñenih za sklanjanje  Tim CZ op će namjene  Pravne osobe od zna čaja za provedbu mjera CZ  Ostale pravne osobe koje će dobiti zada će u provedbi CZ Pri tom treba utvrditi dali su podaci o gore navedenim kapacitetima ažurirani!

• Kod planova :  Izra ñenost Procjene ugroženosti/rizika i Plana zaštite i spašavanja/djelovanja civilne zaštite sukladno pozitivnim propisima  Izra ñenost Standardnih operativnih postupaka (SOP) za djelovanje žurnih službi i gotovih snaga za brzo nastaju će prijetnje velikom nesre ćom i katastrofom (incidenti s opasnim tvarima, iznimne vremenske neprilike i sl.).  Izra ñenost godišnjih i srednjoro čnih planova razvoja civilne zaštite i njihov odnos prema preventivi (osposobljavanju i školovanju kadrova, platforme, seminari, radionice, predavanja u naseljima/mjesnim odborima, školama, vrti ćima, vježbe za provjeru postupaka reagiranja, i sl.)  Financijske planske dokumente koji omogu ćuju razvoj sustava

174

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

2. Sustav ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i podru čne (regionalne) samouprave

Sustav ranog upozorenja koristi se kod brzo narastaju ćih prijetnji, kada se mjere provode samoorganizacijom, odnosno spašavanjem ugroženog stanovništva, jer za organizirano djelovanje operativnih snaga nema dovoljno vremena. Kako bi te mjere bile u činkovite potrebno je upoznati stanovništvo s takvim brzo narastaju ćim rizicima, te na činom djelovanja kod neposredne prijetnje velikom nesre ćom i katastrofom. Potrebno je tako ñer objaviti uzbunu preko sustava uzbunjivanja kao i obavijest o prijetnji i na činu ponašanja. Pri tom na čin ponašanja mora biti preciziran u odgovaraju ćem SOP-u. Ponekad se mjere moraju ipak provoditi organizirano, kao u slu čaju ekstremnih vremenskih prilika, kad se upozoravanje pora proslijediti vode ćem osoblju , kako bi oni na vrijeme stavili u pripravnost potrebne dijelove operativnih snaga, potrebne kapacitete civilne zaštite i obavijestili stanovništvo o prijetnji i na činu provedbe mjera, te potrebnom ponašanju stanovništva dok traje ugrožavanje. Ocjenu djelotvornosti sustava može se procijeniti odgovorom na slijede ća pitanja: • Jesu li sva naselja pokrivena sirenama kojima se može preko ŽC 112 Osijek objaviti nastupanje op će opasnosti, • Postoji li razmjena podataka izme ñu izvršnog tijela Grada i DUZS-a o mogu ćim brzo narastaju ćim prijetnjama velikom nesre ćom i katastrofom (iznimne padaline koje stvaraju bujice, ugroze opasnim tvarima u gospodarskim objektima i prometu, i sl.), • Jesu li vatrogasne snage s podru čja Grada Donji Miholjac u slu čaju intervencije s opasnim tvarima ili kod prijetnje buktavim požarom ve ćeg opsega ili eksplozije, obvezne izvijestiti gradona čelnika, • Jesu li poznata podru čja koja mogu biti zahva ćena brzo narastaju ćim ugrozama velikom nesre ćom ili katastrofom (opasne tvari, i sl.) a stanovništvo upoznato s mogu ćim posljedicama i na činom provedbe samozaštite i organizirane zaštite, • Postoje li sirene kod posjednika opasnih tvari kod kojih su mogu će ozbiljne izvan-lokacijske posljedice.

3. Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina i odgovornih tijela

Učinkovita zaštita od prioritetnih rizika ne može se niti planirati niti operativno provoditi bez razumijevanja stanja ugrožavanja i mogu ćih mjera zaštite, odnosno smanjenja mogućih posljedica. Isto tako mora biti jasno odre ñena uloga i na čin djelovanja te odgovornosti pojedinih sudionika (predstavni čkog tijela, izvršnog tijela, pojedinih dijelova operativnih snaga i ugroženog stanovništva). U tom smislu bitna su sljede ća pitanja : Je li predstavni čko tijelo raspravljalo o prioritetnim prijetnjama, podru čju i težini posljedica, na činu preventivne zaštite, odnosno intervencije te potrebnim troškovima za podizanje svijesti ugroženog stanovništva, provedbi obrane od njih i operativnih mjera ublažavanja posljedica, te sanacije stanja pogo ñenog podru čja, Je li i koliko puta Stožer civilne zaštite raspravljao o navedenome, te utvrdio mjere adekvatnog odgovora na takve prijetnje. Naro čito je li Stožer raspravljao o štetama koje su te prijetnje izazvale u povratnom razdoblju tijekom tri godine, te na činu kako su se mogle umanjiti, odnosno koje su se još mjere mogle poduzeti za efikasniji odgovor na navedene prijetnje, Jesu li u ugroženim mjesnim odborima, odnosno naseljima, organizirane javne tribine o prijetnjama, mogu ćim posljedicama neželjenog doga ñaja, te na činu samozaštite ugroženog stanovništva, Je li se u objektima u kojima se o čekuju ve će koncentracije osoba organizirala rasprava o prijetnjama velikom nesre ćom i katastrofom, na činu kolektivne zaštite i samozaštite prisutnih osoba, te da li se organiziraju vježbe sklanjanja, evakuacije i spašavanja, Jesu li nositelji operativnog djelovanja (naj češ će vatrogasci) izradili SOP za svaku brzo djeluju ću prijetnju velikom nesre ćom i katastrofom, te jesu li ostali sudionici (liječni čke ekipe, povjerenici CZ, timovi CZ i drugi) upoznati s na činom djelovanja prijetnje, njihovom ulogom u reagiranju na prijetnje, te na činom samozaštite od iste.

175

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

4. Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanisti čkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta

Izuzetno je važno da gra ñevine ne budu izgra ñene u podru čju gdje ih se ne može štititi (primjerice u inundacijskom podru čju, kod aktivnih klizišta i sli čno), te da imaju odgovaraju ću otpornost na prisutne prijetnje. Tako ñer je važno da se postoje ći prirodni resursi i okoliš ne devastiraju. Odgovor na navedeno daju sljede ća pitanja: • Jesu li prostornim planom definirane posebno vrijedne poljoprivredne površine, šumska podru čja, parkovi prirode, podru čja pogodna za odlaganje neopasnog otpada i komunalnog otpada, na čin odvodnje zaobalnih voda, na čin zaštite od otvorenih vodnih tijela, buji čnih voda i sl., • Jesu li doneseni urbanisti čki planovi i da li su u njima izostavljena podru čja u kojima zaštita nije djelotvorna (inundacijska podru čja, aktivna klizišta, podru čja s teškim posljedicama kod tehni čko-tehnološkim nesre ća i sli čno), • Koliko je u podru čjima prioritetnih ugrožavanja nelegalnih objekata koji imaju dvojbenu otpornost na posljedice djelovanja tih prijetnji, • Jesu li za navedene prijetnje propisani posebni urbanisti čki uvjeti koji osiguravaju otpornost izgra ñenih gra ñevina.

5. Ocjena fiskalne situacije i njene perspektive

Učinkovita zaštita i obrana od navedenih prijetnji nije mogu ća bez planiranja nov čanih sredstava za njihovu provedbu. Ocjena se donosi kroz odgovore na sljede ća pitanja o veli čini i dostatnosti nov čanih sredstava: • Za realizaciju svake od navedenih preventivnih mjera, • Za provedbu mjera reagiranja, • Za rezervu glede povrata u funkciju pogo ñenog podru čja.

6. Baze podataka

Baze podataka o snazi prijetnji su izrazito bitne za planove pozivanja operativnih snaga, (baze podataka o opasnim tvarima, aktivnim klizištima, slabim mjestima u obrani i sli čno). Ove baze podataka trebaju voditi stru čne službe jedinice lokalne samouprave i razmijeniti ih sa nadležnim Centrom 112 Osijek. Podatci o ugrozama morali bi biti prikazani i na karti jedinice lokalne samouprave. Postavlja se pitanje uspostavljenosti i ažurnog vo ñenja navedenih baza podataka te doprinosa koji bi za podizanje spremnosti sustava civilne zaštite dao GIS civilne zaštite. Zna čajni su i drugi izvori i baze podataka (službene statistike, dokumenti i studije te provedena znanstvena istraživanja i druge baze podataka i podloge za potrebe sustava civilne zaštite).

7.2. Podru čje reagiranja

1. Spremnost odgovornih i upravlja čkih kapaciteta

Djelovanje sustava civilne zaštite u podru čju reagiranja podrazumijeva djelovanje u pripremnoj fazi čim je prijetnja nastala, kako bi se pove ćala otpornost ugroženog dijela jedinice lokalne samouprave te zaštitile osobe, imovina i okoliš od štetnih posljedica. U fazi nastanka neželjenog doga ñaja reagiranje se svodi na smanjenje štete, a nakon prestanka na sanaciju posljedica. Pri tome po važe ćem na čelu supsidijarnosti nositelj tih aktivnosti je ugrožena, odnosno pogo ñena jedinica lokalne samouprave, a ako njene snage nisu dostatne primjenjuje se na čelo solidarnosti kojim se uklju čuje šira zajednica - županija i u slu čaju potrebe država.

176

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Sukladno navedenom najodgovornija osoba za operativno djelovanje na ugroženom/pogo ñenom podru čju je izvršno tijelo te jedinice lokalne samouprave (gradona čelnik ), a župan je odgovoran za primjenu na čela solidarnosti, kada snage pogo ñene jedinice lokalne samouprave nisu dostatne. Upravljanje operativnim djelovanjem provodi nadležni stožer civilne zaštite ugrožene/pogo ñene jedinice lokalne samouprave, kojim rukovodi na čelnik, a u slu čaju neposredne prijetnje velikom nesre ćom izvršno tijelo te jedinice. Od iznimne važnosti je da se u jedinici lokalne samouprave gdje je prisutan pove ćan rizik nastanka velike nesre će odredi osoba koja će operativno pripremiti djelovanje i biti glavni operativac kod reagiranja na prijetnju nastanka velike nesre će. To je potrebno zbog kontinuiteta provedbe mjera zaštite, budu ći da su izvršna tijela i stožeri podložni reizboru, te je mogu će da ne će odmah biti spremni za u činkovito operativno djelovanje.

U smislu ocjene spremnosti na reagiranje odgovornih i upravlja čkih tijela samouprava postavljaju se sljede ća pitanja : Za izvršna tijela : - Je li upoznato (osposobljen) sa svojim ovlastima i odgovornostima za odgovaraju ću primjenu mjera u slu čaju nastupaju će prijetnje velikom nesre ćom, odnosno da li zna koji su mu resursi na raspolaganju, -Poznaje li prioritetne rizike, mogu će neželjene posljedice koje isti mogu izazvati, mjere i opseg snaga koje treba pri tom angažirati, -Je li odredilo osobu koja ima u opisu poslova vo ñenje baze podataka i operativnu pripremu za djelovanje operativnih snaga pri pove ćanoj prijetnji rizika nastanka velike nesre će. Za Stožer civilne zaštite: -Poznaje li prioritetne rizike, mogu će neželjene posljedice koje isti mogu izazvati, mjere, opseg i na čin angažiranja potrebnih snaga za zaštitu, spašavanje te sanaciju posljedica velike nesre će, -Ima li u svom sastavu odgovaraju će operativno osoblje za imenovanje terenskog koordinatora provedbe mjera civilne zaštite (barem za prioritetne prijetnje).

2. Spremnost operativnih kapaciteta

Kapaciteti civilne zaštite obuhva ćaju : -Žurne službe - prvenstveno vatrogasne snage jedinice lokalne samouprave, -Gotove snage jedinice lokalne samouprave kao Stožer civilne zaštite, povjerenike civilne zaštite, voditelje skloništa, te pravne osobe koje se na podru čju jedinice lokalne samouprave bave zaštitom osoba, životinja, okoliša i imovine u dijelu svoje redovne djelatnosti, -Pravne osobe od interesa za provo ñenje mjera civilne zaštite, -Timove civilne zaštite koje je osnovala jedinica lokalne samouprave, -Ostale pravne i fizi čke osobe koje se može angažirati u provo ñenju mjera civilne zaštite, -Cjelokupno stanovništvo sposobno za provo ñenje mjera civilne zaštite. Glede spremnosti navedenih operativnih snaga osobitu pozornost treba obratiti na kapacitiranost, opremljenost i osposobljenost snaga za provedbu mjera civilne zaštite (prvenstveno žurnih službi i gotovih snaga za provo ñenje mjera pri pojavi prijetnji s prioritetnim rizicima). U tom smislu postavljaju se pitanja kapacitiranosti, opremljenosti i osposobljenosti: • snaga vatrogastva, • Stožera civilne zaštite, • povjerenika civilne zaštite, • voditelja skloništa (dostatan broj za odgovaraju ću organizaciju ugroženih naselja pri pojavi neposredne prijetnje), • timova civilne zaštite op će i specijalisti čke namjene, • pravnih osoba od interesa za provedbu mjera civilne zaštite (poznate zada će koje će morati obaviti, prezentiran njihov Operativni plan).

177

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

3. Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta

Pri obavljanju zada ća operativnih snaga bitno je osigurati mobilne veze izme ñu sudionika pojedinih zadataka te vertikalno prema koordinatorima na terenu i Stožeru civilne zaštite. Najbolja je uspostava odre ñenog broja satelitskih mobilnih telefona za nositelje pojedinih aktivnosti na terenu, ali mogu poslužiti mobilni radioure ñaji i mobiteli. U tom smislu postavlja se pitanje broja službenih mobilnih telefona koje jedinica lokalne samouprave može izdvojiti i raspodijeliti ih operativnim snagama. Tako ñer su od zna čaja i transportna sredstva koje stoje na raspolaganju snagama civilne zaštite za učinkovito djelovanje na terenu. Ocjenjuje se dostatnost navedenih sredstava da se osigura u činkovito provo ñenje mjera civilne zaštite.

Tabli čni prikaz spremnosti sustava civilne zaštite

Tabli čnim prikazom ocjenjuje se spremnost sustava civilne zaštite da odgovori na izazove prijetnji. Spremnost jedinice lokalne samouprave odnosno Županije ocjenjuje se oznakom X na odgovaraju će polje koje definira ocjenu spremnosti izme ñu vrlo niske i vrlo visoke spremnosti.

Analiza sustava na podru čju reagiranja izra ñena je za svaki rizik (scenarij) obra ñen u procjeni rizika Grada Donji Miholjac, unutar tog scenarija. Uz to, analiza sustava CZ ukupno iskazana je tabli čno (kako je navedeno Smjernicama) u nastavku ovog poglavlja, dok se opisni (tekstualni) dio na podru čju preventive nalazi u nastavku.

Opisni dio sustava CZ Grada Donji Miholjac na području preventive Grad Donji Miholjac, Osje čko-baranjska županija i Republika Hrvatska imaju usvojene konceptualne i provedbene dokumente na svim razinama. Grad ima usvojenu Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od velikih nesre ća i katastrofa, Plan zaštite i spašavanja (s Planom civilne zaštite-kao sastavnim dijelom), te uspostavljen sustav zaštite i spašavanja (snage, sredstva, procedure), koji je sada u evoluciji sukladno novom-važe ćem Zakonu o sustavu CZ (NN 82/15) i provedbenim propisima. Grad Donji Miholjac ima uspostavljen sustav ranog upozoravanja putem ŽC112 Osijek ali i operativnih centara stalno spremnih snaga (MUP, Zavod za hitnu medicinu, VZ i DVD). Suradnja s drugim jedinicama lokalne i podru čne samouprave je dobra, osobito VZ Grada sa susjednim VZ i DVD-ima). Procjenjuje se da je stanje svijesti stanovnika Grada Donji Miholjac glede ugroza i organiziranja u sustavu civilne zaštite vrlo dobro. Grad Donji Miholjac ima dobro i sustavno ure ñeno stanje u prostornom planiranju odnosno izradi prostornih i urbanisti čkih planova a zemljište se planski koristi. U Gradu je razmjerno malo (u odnosu na druge) bespravno izgra ñenih objekata a pokrenuti postupci su na oko 90% riješeni. Postupci izdavanja lokacijskih i gra ñevinskih dozvola su standardizirani i brzi. Fiskalna situacija u Gradu Donji Miholjac je nedostatna ali stabilna i sukladna periodu razvoja i stanja društva u cjelini. Nema izraženih problema u osiguranju financijskih potreba za potrebe sustava CZ, osobito u preventivnom pogledu. Perspektiva osiguranja financijskih sredstava je dobra kao i spremnost za prenamjenu drugih sredstava za potrebe CZ u slu čaju potrebe. Baze podataka od zna čaja za sustav CZ su nedostatne u ovom trenutku i neprilago ñene potrebama izrade kvalitetnih scenarija i analiza. To se posebno odnosi na utvr ñivanje vrijednosnih faktora gra ñevina u podru čju Grada, statisti čkih pokazatelja koji, kada se i prikupljaju ili prate, nisu ra ñeni za razinu op ćina/gradova, dostupnosti tih podataka jedinicama lokalne samouprave (Gradu) i drugo. I dok pojedini operateri (Hrvatske vode) imaju dokumentaciju sustava CZ i transparentno je predstavljaju i daju javno i Gradu (obaveza ), drugi je ili nemaju ili je ne žele dati -zbog neizra ñenosti (vjerojatno) ili neodgovornosti. Uporabljivost baze GIS civilne zaštite za izradu novih dokumenata CZ koji se trže tek treba utvrditi. Ukupno se za podru čje Grada Donji Miholjac u podru čju preventive u sustavu CZ procjenjuje stanje visoke spremnosti .

178

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

ZBIRNI TABLI ČNI PRIKAZ: Analiza sustava civilne zaštite Grada Donji Miholjac Vrlo niska Niska spremnost Visoka Vrlo visoka spremnost spremnost spremnost 4 3 2 1 Usvojenost strategija, normativne ure ñenosti te izra ñenost procjena i planova od X zna čaja za sustav civilne zaštite Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i podru čne X (regionalne) samouprave Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravlja čkih i odgovornih X tijela Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanisti čkih planova X razvoja, planskog korištenja zemljišta Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive X Baze podataka X Podru čje preventive - ZBIRNO X

Vrlo niska Niska spremnost Visoka Vrlo visoka spremnost spremnost spremnost 4 3 2 1 Spremnost odgovornih i upravlja čkih kapaciteta X Spremnost operativnih kapaciteta X Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja X komunikacijskih kapaciteta Podru čje reagiranja - ZBIRNO X

Vrlo niska Niska spremnost Visoka Vrlo visoka spremnost spremnost spremnost 4 3 2 1 Podru čje preventive - ZBIRNO X Podru čje reagiranja – ZBIRNO X Sustav civilne zaštite - ZBIRNO X

179

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

8. Vrednovanje rizika

Vrednovanje rizika posljednji je korak u procesu procjene rizika Grada Donjeg Miholjca te predstavlja osnovu za odabir mjera obrade rizika, odnosno vodi prema izradi javnih politika za smanjenje rizika od velikih nesre ća. Vrednovanje rizika je proces uspore ñivanja rezultata analize rizika s kriterijima i provodi se uz primjenu ALARP 2 na čela, prikazano na slici B.

Slika B: Prikaz ALARP na čela za vrednovanje rizika (izvor: Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesre ća na podru čju Osje čko-baranjske županije) za potrebe izrada procjena rizika na razinama jedinica lokalne samouprave u Županiji

Rizici se razvrstavaju u tri razreda:

1. Prihvatljive Prihvatljivi rizici su svi niski za koje uz uobi čajene nije potrebno planirati poduzimanje dodatnih mjera. 2. Tolerirane Tolerirani rizici su svi: -umjereni koji se mogu prihvatiti iz razloga što troškovi smanjenja rizika premašuju korist/dobit, i -visoki koji se mogu prihvatiti iz razloga što je njihovo umanjivanje neprakti čno ili troškovi uvelike premašuju korist/dobit. 3. Neprihvatljive Neprihvatljivi rizici su svi vrlo visoki koji se ne mogu prihvatiti, izuzev u iznimnim situacijama.

Svrha vrednovanja rizika je priprema podloga za odlu čivanje o važnosti pojedinih rizika, odnosno da li će se rizik prihvatiti ili će trebati poduzimati odre ñene mjere kako bi se sukcesivno smanjio. U procesu odlu čivanja o daljim aktivnostima po specifi čnim rizicima koriste se analize rizika i scenariji koji su sastavni dio procjene.

2 As Low As Reasonably Practicable ( što niže, a da je razumno mogu će)

180

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Kod vrednovanja treba, sukladno prethodnoj slici, podijeliti rizike u tri podru čja i unijeti ih u tablicu rizika, s tim da vrlo visok rizik najvjerojatnije ulazi u neprihvatljivo podru čje, a nizak rizik u prihvatljivo. Mogu ćnost smanjenja rizika o čituje se iz opisa scenarija i same analize. Polje vrednovanja potrebno je ozna čiti sljede ćim bojama: • Crveno - neprihvatljivi rizici, • Naran často - tolerantni rizici, • Zeleno - prihvatljivi rizici. Prijedlog vrednovanja rizika obra ñuje glavna radna skupina. Razloge rezultata vrednovanja opisuje se u poglavlju - Zaklju čak. Kona čnu odluku donosi samostalno jedinica lokalne i podru čne (regionalne) samouprave u procesu donošenja Procjene rizika od velikih nesre ća, te na taj na čin samostalno odlu čuje koje će rizike prihvatiti, a na koje će se rizike prioritetno primijeniti mjere smanjenja, odnosno koji će se rizici podvrgnuti poja čanom nadzoru.

Razvrstavanje rizika u podru čju Grada Donji Miholjac po ALARP na čelu Redni broj rizika i Prihvatljiv Tolerirani Neprihvatljiv naziv NND DNP NND DNP NND DNP Poplave Da Da Potresi Da Da Ekstremne Da Da temperature Epidemije i Da Da pandemije Ekstremni vremenski Da Da uvjeti Suše Da Da

9. Zaklju čak

Zaklju čkom Procjene rizika od velikih nesre ća treba: • Obrazložiti proces izrade Procjene, sastav radne skupine, koje je teško će skupina imala i validnost rezultata sukladno tome, • Obrazložiti koje su prijetnje uzete kao prioritetne i navesti razloge tog odabira, • Obrazložiti koji se rizici smatraju neprihvatljivim i koje se radnje moraju obaviti da bi postali barem tolerantni, • Obrazložiti koji se rizici smatraju tolerantnim i koje aktivnosti kontrole bi trebalo uspostaviti da ne prerastu u netolerantne, odnosno s kojim bi se dugoro čnim mjerama mogle svesti na prihvatljive, • Navesti koje mjere bi trebalo poduzeti za poboljšanje sustava civilne zaštite u podru čju preventive i reagiranja sustava na prijetnje velikom nesre ćom. Prijedlog zaklju čaka izra ñuje tijelo zaduženo za izradu procjene rizika od velikih nesre ća te predlaže izvršnom tijelu jedinice lokalne i podru čne (regionalne) samouprave da predloži predstavni čkom tijelu donošenje procjene rizika od velikih nesre ća.

Zaklju čak po Procjeni rizika za Grad Donji Miholjac Grad Donji Miholjac je temeljem Smjernica Osje čko-baranjske županije i timskim radom izradio Procjenu rizika od velikih nesre ća na podru čju Grada. U nedostatku pravilnika o na činu izrade ili metodologije, Grad je Procjenu rizika izradio po uzoru na Procjenu rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku – kako je to Smjernicama DUZS i sugerirano, i uz pomo ć stru čnih osoba CZ. Uz rizike identificirane s razine Županije (4) Grad Donji Miholjac je samostalno odabrao još 2 rizika i analizirao ih. Za svih šest scenarija izvršeno je procjenjivanje posljedica po kriterijima za: 1. Najvjerojatnije neželjeni doga ñaj u podru čju Grada (NND), i 2. Doga ñaj s najgorim mogu ćim posljedicama (DNP) u podru čju Grada Donji Miholjac. 181

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Sukladno procijenjenosti stanja izra ñene su zadane standardizirane matrice rizika po svakom scenariju, te potom i matrice uspore ñenih rizika za NND i DNP u Gradu Donji Miholjac. Potom je izvršena analiza sustava civilne zaštite u Gradu te vrednovanje rizika po ALARP na čelima. Sažetak Procjene rizika od velikih nesre ća na podru čju Grada Donji Miholjac je, na kraju procesa ove procjene, iskazan u tabli čnom pregledu Registra rizika za podru čje Grada. U procesu izrade ove prve Procjene rizika za Grad Donji Miholjac bilo je zna čajnih teško ća u pribavljanju i korištenju baza podataka, posebno onih koji su usmjereni na samo lokalno podru čje Grada, nepripremljenosti i nespremnosti tijela javne vlasti i ustanova da podatke daju ili pak u čestvuju u radnoj skupini za izradu. Osim Hrvatskih voda čiji su podaci dostupni i metodološki uskla ñeni, sve ostale baze/izvori vrlo ograni čeno su upotrebljivi, pri čemu se posebno isti če nepostojanje podataka o gra ñevinskim objektima, vremenu gradnje i primijenjenim propisima o gradnji i dr. te su podaci tek grubo procjenjivani. Isto tako na razini tijela javne vlasti, od DUZS do Županija, nije dana metodološka potpora za izradu procjena rizika jedinicama lokalne samouprave. Osim poplava i potresa kao rizika koji mogu imati najve će u činke i posljedice u podru čju Grada Donji Miholjac, radna skupina je odabrala i SUŠU, kao pojavu koja permanentno više od desetlje ća stvara najve će štete u Gradu, osobito u poljoprivredi i uzgoju riba kao zna čajnim djelatnostima. Nažalost svo ñenje ove ugroze na nižu razinu nije mogu će na razini Grada samostalno kao tijela javne-lokalne vlasti, odnosno to prioritetno moraju rješavati vlasnici obradivih površina te Županija i nadležna ministarstva. Rješavanje navodnjavanja ( sustavno) svakako je prioritet a Grad i operativne snage CZ mogu vrlo malo pomo ći kod suša. Ukupne mjere koje bi u podru čju Grada Donji Miholjac trebalo provesti radi ja čanja sustava CZ u cjelini su vrlo razli čite, od onih na državnoj razini: osposobljavati pu čanstvo države za osobne i kolektivne mjere CZ, kada ve ć vojnog roka kao jednog od na čina najšireg osposobljavanja nema; definirati koncepcije razvoja DUZS te uloge PU ZS u županijama ili sve dati u mjerodavnost županijama i lokalnoj samoupravi; i druge mjere, uklju čuju ći i op će mjere ja čanja svijesti pu čanstva o zna čaju društvene angažiranosti stanovništva u CZ i slično. Raskorak izme ñu papirne prakse i dokumenata te stvarnih sposobnosti civilne zaštite kao sustav sve je ve ći i nerazmjeran. Grad Donji Miholjac će pak nastaviti ja čati organizaciju i materijalnu osnovu Vatrogasne zajednice Grada, komunalnih poduze ća, GD CK i drugih glavnih oslonaca pomo ći u kriznim situacijama, i smanjiti negativne u činke depopulacije osobito najaktivnijeg dijela stanovništva ( osipanja ljudstva iz postrojbe CZ op će namjene i DVD-a).

Zaklju čak o smjerovima vo ñenja politika za smanjenje rizika odnosno negativnih posljedica postoje ćih prijetnji, na čina pra ćenja rizika i upravljanja rizicima U osnovi smjerovi vo ñenja politika za smanjenje rizika i posljedica ve ć su u zaklju čku opisani. Osobito se treba usmjeriti na stvaranje uvjeta sustavnog navodnjavanja zna čajnih obradivih površina (proizvodnja hrane je strateški nacionalni cilj pa takve trebaju biti i politike), za što postoje svi preduvjeti-prije svega bogatstvo vodozahvata. Pri tome ne treba zanemariti niti održavanje postoje ćeg hidro-melioracijskog sustava koji postoji ali se sve slabije održava. Dodatno, vodstvo Grada će ja čati mjere preventive i odziva glede izvanrednih situacija.

Na završnom sastanku Povjerenstva Grada održanom 1.ožujka, kojemu nažalost nakon silnih insistiranja i više mjeseci iš čekivanja nije bilo predstavnika Županije, razmatrana je i šira problema stanja sustava CZ u društvu i Gradu. Stru čna osoba konsultanta prezentirala je koji se postupak treba provesti glede osnivanja postrojbe CZ na novim zasadama ( Zakon o sustavu CZ NN 82/15 i provedbeni propisi) a to je : identificiranje pogodnih osoba za postrojbu CZ Grada, intervju s istima, motiviranje i odabir; osposobljavanje po programu koji nije definiran-usvojen; osiguranje od nesretnih doga ñaja; zdravstveni pregledi; opremanje propisanom osobnom i kolektivnom opremom; provjera putem državnih tijela da nisu u pri čuvnom sastavu HV, drugim operativnim snagama ili radnoj obavezi; itd. Dugotrajnost postupka, visoki utrošak financijskih i svih drugih resursa za takav postupak, a sve u situaciji najave novog Zakona o CZ još ove godine (!) ali i izostanak jasnih razvojnih smjernica DUZS u tom pogledu, te sada pojavljivanje Županije glede izrade Procjene rizika koja problematiku nije uskladila sa PU ZS Osijek, upu ćuju da se u postupak stvaranja postrojbe CZ Grada još ne ide, bez obzira na upitnu uporabljivost dosadašnje postrojbe CZ Grada koja još formalno 182

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac nije ukinuta ali se duže vrijeme ne vrši obnova-obnavljanje popune. Istovremeno, zna čajniji utrošak resursa za postupak osnivanja postrojbe CZ upitne učinkovitosti doveo bi do smanjenja izdvajanja za Vatrogasnu zajednicu i DVD-e, realno glavnog nositelja sustava zaštite i spašavanja u podru čju Grada, što se nikako ne bi smjelo dozvoliti. Uz postrojbu CZ Grada o čijem osnivanju Grad može odlu čiti sam (?) propisima je predvi ñeno imenovanje i Povjerenika CZ i zamjenika, po na čelu na svakih 300 stanovnika 1+1, što zna či za Grad 21 Povjerenik i 21 Zamjenik povjerenika, koji su po novim propisima „ pripadnici CZ“ što zna či identi čan dugotrajan i skup proces odabira minimalno 42 osobe (!), a isti ne mogu biti i postrojba CZ istovremeno, no njih se mora imenovati. Ovakva prili čno konfuzna situacija traje duže vrijeme, a država je najavljivala pa odustala od uvo ñenja „ kratkog vojnog roka“ koji bi bio osnova za popunu CZ, odnosno nastoji ukupno pozicionirati sustav CZ u RH.

10. Izrada karata rizika

Karte rizika izra ñuju se za podru čje županije u mjerilu 1:200 000 ili krupnije, a za gradove i op ćine u mjerilu 1:50 000 ili krupnije. Županijske karte izra ñuju se na razini op ćina i gradova te na temelju rezultata procjena rizika op ćina i gradova za svaki pojedini obra ñeni rizik. Karte gradova i op ćina izra ñuje se na razini naselja ukoliko postoji takva mogućnost, u protivnom se ne izra ñuju. Pri tom se posebno na kraju obrade rizika ulaže i karta pripadnog rizika. Primjerice : Županija se nalazi na podru čju visokog i vrlo visokog rizika od potresa i poplava te je odlu čeno da će se na razini županije obra ñivati još i rizik od velike nesre će prouzro čene tehni čko- tehnološkom nesre ćom i epidemijom. Sve odabrane rizike moraju obraditi op ćine i gradovi na podru čju Županije. Rezultate procjena rizika jedinica lokalne samouprave Županija će prikazati na kartama rizika do razine op ćina i gradova, za svaki od odabranih rizika, kao što je to u činjeno na nacionalnoj razini do razine Županije. /primjer je dan u t.2.3. ove Procjene rizika/ Boje kojima se prikazuju rizici na karti moraju biti identi čne bojama iz matrica za prikaz rizika!

11. Popis sudionika izrade Procjene rizika za Grad Donji Miholjac

Zbirni pregled svih tijela/sudionika u izradi procjene rizika od velikih nesre ća na podru čju Grada. Sukladno Smjernicama, Grad sam odre ñuje ho će li sudionike nabrajati poimence. Radna skupina za izradu Procjene rizika od velikih nesre ća na podru čju Grada Donji Miholjac odre ñena je Odlukom gradona čelnika i nalazi se na po četku ove Procjene rizika. Osim imenovanih u izradi scenarija i prikupljanju podataka angažirali su se djelatnici Upravnog odjela za komunalne, gospodarske, društvene djelatnosti i stru čne poslove Grada, te tri osobe konsultanta.

183

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Prilog 1 Procjene rizika: Registar rizika za podru čje Grada Donji Miholjac Iz Smjernica Županije: Svaka jedinica lokalne samouprave na podru čju Županije izra ñuje na temelju vlastitih podataka i stru čnih prosudbi svoj registar rizika. Županija će na temelju rizika jedinica lokalne samouprave i svojih podataka tako ñer izraditi registar rizika. U tablicu se upisuju samo rizici koji mogu izazvati veliku nesre ću odnosno rizici barem kategorije 1 po bilo kojem kriteriju društvenih vrijednosti za svaku prijetnju. Ako nema štetnih utjecaja navedeno treba upisati na mjesto opisa scenarija.

Rizici Neželjene posljedice Nau čena lekcija Utjecaj na društvene R.br. Grupa rizika Rizik Kratki opis scenarija vrijednosti -NND/DNP Preventivne mjere Mjere odgovora (kada, Život Gospo- Društvena darstvo stabilnost gdje , što, zašto, kolike i politika štete) 1. Degradacija tla Klizišta Erozija Zaga ñenje tla 2. Ekstremne Grmljavinsko nevr.. DA; povremene ugroze manjih Organizacija zimske Organizirane i prisutne; Padaline(kiša,tu ča…) intenziteta i posljedica, u pravilu 4/2 4/1 4/1 službe; spremnost operat. viša razina nije potrebna vremenske prilike ć Vjetar bez obilježja velikih nesre a 3/3 3/2 3/2 snaga CZ; mjere samozaštite gra ñana Snijeg i led Ekstremne temper. DA; ograni čene ugroze i 3/4 3/1 3/1 Samozaštita stanovnika Edukacija stanovništva; posljedice na kriti čne kategorije 3/ 4 3/2 3/1 potenc.ugroženih obavješ ćivanje 3. Epidemije i Epidemije i DA; potencijal ugroza postoji i 4/3 4/2 4/1 Zdrav.institucija i Edukacija stanovništva; pandemije pandemije periodi čno se dešavaju; pod 3/4 3/3 3/1 stanovnika; DDD; mjere obavješ ćivanje nadzorom zdravstvenih tijela higijene 4. Opasnost od mina Opasnost od mina 5. Poplave Izlijevanje kopnenih DA; stalna ugroženost ali i mjere 3/ 4 3/ 4 3/2 U org. Hrvatskih voda; Edukacija stanovništva; voda odgovora; rizik pod nadzorom 2/5 2/5 2/5 mjere upozoravanja i obavješ ćivanje; ja čanje nadzora operativnih snaga CZ Prolomi brana 6. Potresi Potresi DA; umjerena ugroženost i 2/5 2/5 2/4 Zakonske mjere u gradnji Zakonske mjere u intenziteti; kat.posljedice 1/5 1/5 1/5 objekata; edukacija gradnji; edukacija; CZ 7. Požari otvorenog Požari otvorenog tipa DA; nije obra ñeno u 1. Procjeni tipa rizika ali je u PP dokumentaciji 8. Suša Suša Naj češ ća ugroza, svake godine. 4/1 4/4 4/1 Navodnjavanje Navodnjavanje (sustavno) Štete višestruko ve će od 3/2 3/4 3/1 poljoprivrednih površina koordinacija vlasnika prora čuna Grada. zemljišta, Grada, Županije i RH 9. Štetni organizmi Štetni organizmi bilja Nije obra ñeno u ovoj 1.Procjeni 184

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

bilja i životinja Štetni organizmi rizika ali je u postoje ćoj Procjeni životinja ugroženosti Grada 10. Tehni čko- Nuklearne i radiološke tehnološke nesre će nesre će Nije obra ñeno u ovoj 1.Procjeni Industrijske nesre će rizika ali je u postoje ćoj Procjeni s opesnim tvarima ugroženosti Grada Nesre će na odlagalištima otpada One čiš ćenje k. voda 11. Tehni čko- Nesre će u željezni čkom tehnološke nesre će prometu ć č u prometu Nesre e u rije nom prometu Nesre će u zra čnom prometu

185

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

Prilog: Ovlaštenje konsultanta u izradi Procjene rizika Op ćine

186

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

EVIDENCIJA O AŽURIRANJU dokumenata civilne zaštite Procjene rizika od velikih nesre ća Grada Donji Miholjac

Temeljem Smjernica Županije, tijelo zaduženo za izradu procjene rizika od velikih nesre ća za Grad Donji Miholjac – imenovano Povjerenstvo predlaže izvršnom tijelu Grada – gradona čelniku Donjeg Miholjca, da se revizija Procjene rizika u periodu za tri godine , što je maksimalni period. Razlozi za izradu revizije Procjene rizika mogu biti razli čiti (promjena propisa, pojava ve ćeg odstupanja glede ugrožavanja, bitne promjene činjeni čnog stanja, i drugi).

Tehni čki, ažuriranje se može provesti temeljem novog Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja (NN 49/17 čl.64.)

Postupak ažuriranja planskih dokumenata na podru čju zaštite i spašavanja iz stavka 1.ovog članka provodi se na dva na čina: 1. redovno teku će ažuriranje priloga i podataka iz sadržaja dokumenata koje, što se ti če procedure, ne implicira identi čni postupak kao prilikom njihovog usvajanja, ali se o provedenom postupku vodi službena zabilješka . 2. suštinske promjene u njihovom sadržaju, na temelju promjena u normativnom podru čju, stanja u prostoru i pove ćanja urbane ranjivosti, koje zahtijevaju intervencije u drugim planskim dokumentima iste ili niže hijerarhijske razine i koje obuhva ćaju potrebu postupanja u postupku identi čnom kao u postupku prilikom njihovog usvajanja.

Službena zabilješka:

187

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

188

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

189

Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac

190