Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac PROCJENA RIZIKA OD VELIKIH NESRE ĆA NA PODRU ČJU GRADA DONJI MIHOLJAC No.1 Donji Miholjac, ožujak 2018.godine 1 Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac 2 Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac 3 Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac Pojmovnik Aktivnost je poduzimanje istovrsnih djelovanja koja su usmjerena ostvarenju odre ñenog cilja primjenom mjera civilne zaštite. Aktiviranje zna či postupke pokretanja žurnih službi, operativnih snaga sustava civilne zaštite i gra ñana. Asanacija animalna je postupak prikupljanja, zbrinjavanja, uklanjanja i ukopa životinjskih leševa i namirnica životinjskog porijekla. Asanacija humana je postupak uklanjanja, identifikacije i ukopa posmrtnih ostataka žrtava. Asanacija terena je skup organiziranih i koordiniranih tehni čkih, zdravstvenih i poljoprivrednih mjera i postupaka radi uklanjanja izvora širenja društveno opasnih bolesti. Evakuacija zna či premještanje ugroženih osoba, životinja i pokretne imovine iz ugroženih objekata ili podru čja. Izvanredni doga ñaj zna či doga ñaj za čije saniranje je potrebno djelovanje žurnih službi te potencijalno uklju čivanje operativnih snaga sustava civilne zaštite. Katastrofa je stanje izazvano prirodnim i/ili tehni čko-tehnološkim doga ñajem koji opsegom, intenzitetom i neo čekivanoš ću ugrožava zdravlje i živote ve ćeg broja ljudi, imovinu ve će vrijednosti i okoliš, a čiji nastanak nije mogu će sprije čiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite podru čne (regionalne) samouprave na čijem je podru čju doga ñaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem. Kemijsko-biološko-radiološko-nuklearna zaštita (u daljnjem tekstu: KBRN zaštita) je skup organiziranih postupaka koji obuhva ćaju detekciju, uzimanje uzoraka i identifikaciju kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih sredstava i/ili tvari te obilježavanje i dekontaminaciju opasnih podru čja. Koordinacija je uskla ñivanje djelovanja sudionika sustava civilne zaštite kako bi se ostvarili ciljevi sustava civilne zaštite. Koordinator na lokaciji u slu čaju velike nesre će i katastrofe je osoba koja koordinira aktivnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite na mjestu intervencije. Mobilizacija je postupak kojim se po nalogu nadležnog tijela obavlja pozivanje, prihvat i opremanje sudionika sustava civilne zaštite i dovodi ih u spremnost za provo ñenje zada ća civilne zaštite. Obrazovanje u sustavu civilne zaštite je organizirano stjecanje stru čnih znanja, vještina i sposobnosti i provodi se, sukladno posebnim propisima, kao formalno obrazovanje (putem osposobljavanja i usavršavanja, a polaznicima se izdaje javna isprava) i neformalno obrazovanje. Osposobljavanje u sustavu civilne zaštite je organizirano stjecanje stru čnih znanja i vještina sa svrhom podizanja spremnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite i gra ñana za djelovanje u velikoj nesre ći i katastrofi. Operativne snage sustava civilne zaštite su sve prikladne i raspoložive sposobnosti i resursi operativnih snaga namijenjeni provo ñenju mjera civilne zaštite. Osobna i uzajamna zaštita je temeljni oblik organiziranja gra ñana za vlastitu zaštitu te pružanje pomo ći drugim osobama kojima je zaštita potrebna. Prevencij а izr аžаvа koncept i n аmjeru potpunog izbjeg аvаnj а potencij аlnih neg аtivnih utjec аjа аkcijom koj а se un аprijed poduzim а. Pripravnost je stanje spremnosti operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite za operativno djelovanje. Procjena rizika je odre ñivanje kvantitativne i/ili kvalitativne vrijednosti rizika. Prva pomo ć je skup postupaka kojima se pomaže ozlije ñenoj ili oboljeloj osobi na mjestu doga ñaja, prije dolaska hitne medicinske službe ili drugih kvalificiranih zdravstvenih djelatnika. Re аgiranje zna či pružаnje uslug а u izv аnrednim situ аcij аmа i pomo ć z а vrijeme velike nesre će i kаtаstrofe ili odm аh po njezinom z аvršetku radi sp аšаvаnj а život а, sm аnjenj а utjec аjа n а zdr аvlje, jаvne sigurnosti i z аdovoljenj а osnovnih dnevnih potreb а ugroženih gra ñana. Rizik je odnos posljedice nekog doga ñaja i vjerojatnosti njegovog izbijanja. Rukovo ñenje zna či aktivnosti planiranja, organiziranja i vo ñenja operativnih snaga sustava civilne zaštite prema ostvarivanju postavljenih ciljeva (izvršna funkcija upravljanja). 4 Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac Sklanjanje je organizirano upu ćivanje gra ñana u najbližu namjensku gra ñevinu za sklanjanje ili u drugi pogodan prostor koji omogu ćava optimalnu zaštitu sa ili bez prilagodbe (podrumske i druge prostorije u gra ñevinama koje su prilago ñene za sklanjanje te komunalne i druge gra ñevine ispod površine tla namijenjene javnoj uporabi kao što su garaže, trgovine i drugi pogodni prostori). Spašavanje materijalnih i kulturnih dobara je skup organiziranih i koordiniranih aktivnosti koje se provode radi sprje čavanja ošte ćivanja i/ili uništavanja materijalnih i kulturnih dobara. Spašavanje stanovništva je skup organiziranih i koordiniranih aktivnosti koje se provode radi o čuvanja života i zdravlja ljudi. Temeljne operativne snage u sustavu civilne zaštite su snage koje posjeduju spremnost za žurno i kvalitetno operativno djelovanje u provo ñenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesre ćama i katastrofama: operativne snage vatrogastva, Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatskog Crvenog križa. Uzbunjivanje i obavješ ćivanje je skretanje pozornosti na opasnost korištenjem propisanih znakova za uzbunjivanje te pružanje pravodobnih i nužnih informacija radi poduzimanja aktivnosti za u činkovitu zaštitu. Upravljanje je odre ñivanje temeljnog cilja sustava civilne zaštite, plansko povezivanje dijelova sustava civilne zaštite i njihovih zada ća, mjera i aktivnosti u jedinstvenu cjelinu radi postizanja ciljeva sustava civilne zaštite. Upravljanje rizicima zna či preventivne i planske aktivnosti usmjerene na umanjivanje ranjivosti i ublažavanje negativnih u činaka rizika. Velika nesre ća je doga ñaj koji je prouzro čen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehni čko- tehnoloških ili drugih čimbenika s posljedicom ugrožavanja zdravlja i života gra ñana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka doga ñaja ili širem podru čju, čije se posljedice ne mogu sanirati samo djelovanjem žurnih službi na podru čju njezina nastanka. Zahtjevi sustava civilne zaštite u podru čju prostornog ure ñenja zna če preventivne aktivnosti i mjere koje moraju sadržavati dokumenti prostornog ure ñenja jedinica lokalne i podru čne (regionalne) samouprave. Zaštita i spašavanje zna či organizirano provo ñenje mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite. Zaštita od požara je sustav mjera i radnji utvr ñenih posebnim propisima. Zbrinjavanje je osiguravanje hitnog, privremenog smještaja i opskrbe osnovnim životnim namirnicama i predmetima za osobnu higijenu za ugrožene gra ñane koji se evakuiraju, odnosno premještaju s ugroženog podru čja. Civilna zaštita je sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i gra ñana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesre ćama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja. Sustav civilne zaštite obuhva ća mjere i aktivnosti (preventivne, planske, organizacijske, operativne, nadzorne i financijske) kojima se ure ñuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih dijelova sustava civilne zaštite i na čin povezivanja institucionalnih i funkcionalnih resursa sudionika koji se me ñusobno nadopunjuju u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa te zaštite i spašavanja gra ñana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na teritoriju Republike Hrvatske od posljedica prirodnih, tehni čko-tehnoloških velikih nesre ća i katastrofa, otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja. Procjena rizika je složen proces identifikacije, analize i vrednovanja rizika a izra ñuje se na temelju scenarija za svaki utvr ñeni pojedini rizik. Scenarij je, u kontekstu procjenjivanja rizika, na čin predstavljanja procijenjenih najve ćih mogu ćnosti i najvjerojatnijih rizika. Za svaki identificirani rizik izra ñuju se najmanje dva scenarija, a tako ñer odre ñuje se scenarij za po četnu analizu ispunjavanja uvjeta i potrebe za njegovu razradu. Svrha scenarija je pripremiti sliku svih prirodnih i tehni čko-tehnoloških rizika na podru čju Grada Donjeg Miholjca te nastavno u Osje čko-baranjskoj županiji. Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesre ća, koje je utvrdila Županija, donijete su kako bi procjene na razini Županije te potom Republike Hrvatske bile usporedive te služile za izradu kvalitetnije nacionalne procjene rizika, a donijete su prema primjeru nacionalnih smjernica – za izradu nacionalne procjene rizika od katastrofa. 5 Procjena rizika od velikih nesreća – Grad Donji Miholjac S A D R Ž A J Odluka o na činu izrade Procjene rizika Pojmovnik Uvod 1. Osnovne karakteristike podru čja Grada Donjeg Miholjca.………………………………. 10 2. Identifikacija prijetnji i rizika……………………………………………………………. 24 3. Kriteriji za procjenu utjecaja prijetnji na kategorije društvenih vrijednosti...…………… 30 3.1. Život i zdravlje ljudi 3.2. Gospodarstvo 3.3. Društvena stabilnost i politika 4. Vjerojatnost/frekvencija…………………………………………………………………. 32 5. Opis scenarija jednostavnih rizika, 4 obavezna i 2 samostalno izabrana….…. 33-173 5.1. Naziv scenarija, rizik 5.2. Prikaz utjecaja na kriti čnu infrastrukturu 5.3. Kontekst 5.4. Uzrok 5.4.1.