DOCSLIB.ORG

Strateški Razvojni Program Općina Tribunj

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Strateški Razvojni Program Općina Tribunj STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE TRIBUNJ 2015. - 2020. OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj Strateški razvojni program Općine Tribunj za razdoblje od 2015. do 2020. PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020. Udio sufinanciranja: 85 % EU, 15 % RH Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja Pitanja povezana sa sadržajem Strateškog razvojnog programa Općine Tribunj uputite na adresu: MICRO projekt d.o.o. Ruđera Boškovića 27, 21000 Split Tel.: 021 555 400 Faks: 021 555 419 E-mail: [email protected] Web: www.d-dd.eu Zaštita prava Ovdje izneseni sadržaj izrađen je isključivo za Općinu Tribunj. Društvo s ograničenom odgovornošću MICRO projekt d.o.o. izradilo je Strateški razvojni program Općine Tribunj u skladu sa zahtjevima naručitelja - Općinom Tribunj za njenu specifičnu primjenu. Ostale osobe koje koriste informacije iz Strateškog razvojnog programa Općine Tribunj čine to na vlastitu odgovornost i vlastiti rizik. © MICRO projekt d.o.o., 2016. Sva prava pridržana. Sadržaj ovoga dokumenta zaštićen je autorskim pravima. Izmjene, kraćenja, proširenja i nadopune moguće su samo uz prethodnu pisanu suglasnost društva s ograničenom odgovornošću MICRO projekta d.o.o., Split. Umnožavanje je dopušteno samo uz uvjet da na svakom primjerku ostane otisnuta gornja napomena o autorskim pravima. Objavljivanje ili prevođenje dopušteno je samo uz prethodni pisani pristanak društva s ograničenom odgovornošću MICRO projekta d.o.o., Split. U Splitu, prosinac 2016. godine 2 SADRŽAJ UVOD ......................................................................................................4 ANALIZA STANJA .........................................................................................5 1. Opći podaci .......................................................................................5 1.1. Geografski položaj i prostorno uređenje ................................................5 1.2. Klima .........................................................................................8 1.3. Povijest i kulturna baština .............................................................. 10 1.4. Prometna povezanost .................................................................... 11 1.5. Demografska analiza ..................................................................... 12 2. Gospodarstvo ................................................................................... 16 2.1. Poduzetništvo ............................................................................. 16 2.1.1. Analiza subjekata ...................................................................... 16 2.2. Poljoprivreda i ruralni razvoj ........................................................... 21 2.3. Turizam .................................................................................... 24 3. Društvene djelatnosti ......................................................................... 34 3.1. Socijalna skrb ............................................................................. 34 3.2. Zdravstvo .................................................................................. 36 3.3. Odgoj i obrazovanje ..................................................................... 37 3.4. Kultura i zaštita kulturne baštine ...................................................... 40 3.5. Sport i rekreacija ......................................................................... 46 3.6. Religija ..................................................................................... 47 3.7. Mjere zaštite ljudi i imovine ............................................................ 48 3.8. Stanovanje i javne zgrade .............................................................. 49 4. Zaštita okoliša i infrastruktura .............................................................. 51 4.1. Zaštita okoliša ............................................................................ 51 4.1.1. Upravljanje otpadom ................................................................. 51 4.1.2. Zaštita prirodnih bogatstava i upravljanje prirodnim resursima ................ 51 4.2. Infrastruktura ............................................................................. 53 4.2.1. Prometna infrastruktura .............................................................. 53 4.2.2. Energetska infrastruktura ............................................................ 55 4.2.3. Komunalna infrastruktura ............................................................ 56 5. Institucije ....................................................................................... 59 5.1. Institucije regionalne i lokalne samouprave.......................................... 59 SWOT ANALIZA ......................................................................................... 63 VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI ........................................................................... 66 VIZIJA OPĆINE TRIBUNJ ............................................................................ 66 STRATEŠKI CILJEVI OPĆINE TRIBUNJ .............................................................. 68 PRIORITETI I MJERE .................................................................................... 74 FINANCIJSKI PLAN ...................................................................................... 79 PROVEDBA STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA ................................................ 85 USKLAĐENOST S DRUGIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ............................................ 91 POPIS SLIKA ............................................................................................. 94 POPIS GRAFIKONA ...................................................................................... 95 POPIS TABLICA ......................................................................................... 96 OPIS MJERA……………………………………………………………………………………………98 3 UVOD U ovom dokumentu opisana je analiza stanja Općine Tribunj i prikazan je smjer izrade njenog strateškog programa za razdoblje 2015. - 2020. g. Analiza stanja predstavlja prvu fazu u izradi Strateškog razvojnog programa Općine Tribunj i u njoj je prikazano trenutno stanje u gospodarstvu, društvenim djelatnostima, zaštiti okoliša i infrastrukturi užeg i šireg područja obuhvata Strategije. Analizom stanja Općine definirao se kapital područja, odnosno najvažniji resursi na temelju kojih se mogu prepoznati takozvane točke preokreta, odnosno aktivnosti i mjere kojima se na adekvatan način može valorizirati kapital područja i unaprijediti kvaliteta života. Za oblikovanje dokumenta koristili su se različiti izvori informacija koji služe za definiranje sadašnjeg stanja u Općini Tribunj, ali i nekadašnjeg života i običaja ovoga kraja. Kao izvori informacija za izradu dokumenta koristile su se sljedeće metode: Sekundarno istraživanje. Provodilo se na temelju dostupnih informacija od strane relevantnih institucija kao što su Državni zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora i sl. Na taj način osigurali su se početni inputi u analizi postojećeg stanja u Općini Tribunj. Primarno istraživanje. Na temelju obrazaca za prikupljanje podataka o institucijama analiziranog područja koji su upućeni Općini Tribunj definiralo se postojeće stanje u različitim sektorima. Prvom dijelu Strateškog razvojnog programa - Analizi stanja prethodilo je prikupljanje podataka, uvođenje u problematiku i potrebe stanovništva Općine Tribunj te razmatranje nalaza postojećih studija (prostornih, ekoloških, infrastrukturnih i drugih) koje su usko povezane s razvojem Općine. 4 ANALIZA STANJA 1. OPĆI PODACI 1.1. Geografski položaj i prostorno uređenje Općina Tribunj dio je Šibensko-kninske Županije koja je smještena u Jadranskoj Hrvatskoj (NUTS II regija) u središnjem dijelu sjeverne Dalmacije. Ona na istoku i sjeveru graniči s Gradom Vodicama, na zapadu s Općinom Tisno, a u manjem južnom dijelu akvatorija s morskim dijelom Grada Šibenika, otokom Kaprijem. Županija u kojoj je Općina smještena graniči s državom Bosnom i Hercegovinom i županijama Zadarskom i Splitsko-dalmatinskom. Na svom teritoriju Šibensko-kninska županija broji pet gradova i 15 općina, među kojima je i Općina Tribunj. Od administrativnog i gospodarskog središta Šibensko-kninske županije - Šibenika Općina Tribunj je udaljena je 17 km. Slika 1: Prostorni smještaj Općine Tribunj i Šibensko-kninske županije na karti Republike Hrvatske Tribunj Izvor: www.excelancije.net 5 Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH iz 2006. god. naselje Tribunj izdvojeno je iz sastava Grada Vodica i osnovana je nova jedinica lokalne samouprave – Općina Tribunj. Konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Općine Tribunj održana je 14. prosinca 2006. godine pa se taj datum uzima kao datum formiranja Općine Tribunj kao samostalne jedinice lokalne samouprave. Slika 2: Prostorni položaj Općine Tribunj Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Tribunj, prijedlog plana, 2015. Općina Tribunj smještena je 43° 45' 25" sjeverne zemljopisne širine i 15° 44' 51" istočne zemljopisne dužine. Kopnena površina Općine Tribunj je 16,92 km2, što je 0,57 % ukupne kopnene površine Šibensko-kninske županije koja iznosi 2984 km². Morska površina Općine iznosi 18,21 km2 iz čega proizlazi da je njena sveukupna površina 35,13 km2. Na području Općine nalaze se dva naselja - Tribunj i Sovlje koje je svega 1 km udaljeno od Tribunja. Sovlje je smješteno u uvali koja gleda na otočić Sovljak. Osim Sovljaka u sklopu Općine nalaze se još otočići Logorun, Lukovnjak i Prišnjak.
Load more

Recommended publications
  • R E P U B L I K a H R V a T S K a Šibensko-Kninska Županija
    R E P U B L I K A H R V A T S K A ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA ŽUPAN Trg Pavla Šubića I, br.2, 22000 Šibenik, tel. 022/460-701; fax. 460-750 e-mail: [email protected] Šibenik, 23. veljače 2012. ŽUPANIJSKOJ SKUPŠTINI ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Predmet: Izvješće o radu župana Šibensko-kninske županije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2011. godine, po Upravnim odjelima URED ŽUPANA U vremenu od 1.7. – 31. 12. 2011. g. župan je sudjelovao u protokolarnom dijelu programa obilježavanja državnih i vjerskih blagdana te spomendana, kao i obilježavanju Dana grad/općine na području naše županije. Sudjelovao je na sastancima, savjetovanjima i kongresima u ministarstvima i u inozemstvu. Od kojih ćemo izdvojiti: 4. i 5. srpnja 2011. g. župan Goran Pauk sudjelovao na „2. dani EU fondova“, događaj namijenjen široj javnosti vezano za informacije o mogućnostima korištenja sredstava iz fondova Europske Unije. Organizator događanja je Ministarstvo financija u suradnji s ostalim institucijama iz sustava upravljanja fondovima Europske Unije. 6. 7. 2011. g. Župan Goran Pauk i njegovi zamjenici Željko Šimunac i Zoran Smolić, na svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu prigodno su darovali 22 učenika osnovnih i srednjih škola iz Šibensko-kninske županije koji su osvojili jedno od prvih triju mjesta na državnom i regionalnom natjecanju. 8. i 9. 7.2011. Župan Goran Pauk boravio u Dubrovniku na Croatia Summitu. Croatia Summit okuplja uvažene goste iz Europe i Hrvatske koji će se baviti gospodarskim pitanjima s naglaskom na važnost ulaganja; sigurnosnim izazovima povezanim s društvenim i političkim promjenama na Mediteranu te nastavkom procesa proširenja Europske unije na države Jugoistočne Europe.
    [Show full text]
  • Demografsko Starenje Stanovništva Šibensko-Kninske Županije: Grandparent Boom
    DEMOGRAFSKO STARENJE STANOVNIŠTVA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE: GRANDPARENT BOOM DEMOGRAPHIC AGEING OF THE POPULATION IN THE COUNTY OF ŠIBENIK-KNIN: GRANDPARENT BOOM SNJEŽANA MRĐEN1, DOLORES BARIĆ2 1 Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Franje Tuđmana 24 i, 23 000 Zadar /University of Zadar, Department of Geography, e-mail: [email protected] 2 Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije, Braće Vranjana 11, 23 000 Zadar / Institute for Spatial Planning of Zadar County, e-mail: [email protected] UDK: 314.8(497.5-37 Šibenik)=111=163.42 Primljeno / Received: 2016-11-9 Izvorni znanstveni rad Original scientific paper U radu se analiziraju uzroci i značajke demografskog starenja stanovništva u Šibensko-kninskoj županiji s pomoću osnovnih demografskih pokazatelja prema popisima stanovništva od 1971. do 2011. godine. Analizira se prostorna diferencijacija demografskog starenja na razini mikroregija u županiji, na razini gradova/općina te naselja. Dana je i usporedba starenja stanovništva hrvatskih županija iz čega proizlazi da Šibensko-kninska županija, zajedno s Ličko-senjskom, ima najstarije stanovništvo u Hrvatskoj. Starenje u Šibensko-kninskoj županiji, uvjetovano izrazitim ruralnim egzodusom koji je bio intenzivan od kraja 60-ih i početkom 70-ih godina 20. stoljeća te kontinuiranim smanjivanjem fertiliteta i naslijeđenom starosnom strukturom, prisutno je na svim teritorijalnim razinama Županije. Iako je proces starenja započeo u primorskom dijelu, zagorski prostor je više i brže ostario nego Primorje. Na osnovi brojnih pokazatelja
    [Show full text]
  • Nautical Paradise
    Nautical Paradise 57 content INTRODUCTION • • • • 3 ANCHORAGES • • • • 27 PORTS • • • • 4 SABUNI - ISLAND ŽUT • • • • 28 PIROVAC • • • • 5 PODRAŽANJ - ISLAND ŽUT • • • • 28 TISNO • • • • 5 VELIKA STUPICA - ISLAND ŽIRJE • • • • 29 JEZERA • • • • 6 TRATINSKA - ISLAND ŽIRJE • • • • 29 BETINA • • • • 6 ZMIŠĆICA - ISLAND ŽMINJAK • • • • 30 MURTER • • • • 7 NOZDRA MALA - KAPRIJE ISLAND • • • • 30 KORNATI • • • • 8 REMETIĆ - KAPRIJE ISLAND • • • • 31 TRIBUNJ • • • • 10 NOZDRA VELIKA - KAPRIJE ISLAND • • • • 31 VODICE • • • • 10 TRATICA - ISLAND KAKAN • • • • 32 PRVIĆ LUKA • • • • 11 BOROVNJACI - ISLAND KAKAN • • • • 32 PRVIĆ ŠEPURINE • • • • 11 LOGURUN - TRIBUNJ • • • • 33 ZLARIN • • • • 12 TIJAŠNICA - ISLAND TIJAT • • • • 33 OBONJAN • • • • 12 BAY SOLINE - ROGOZNICA • • • • 34 KAPRIJE • • • • 13 BAY SIĆENICA - ROGOZNICA • • • • 34 ŽIRJE -MUNA • • • • 13 BERTH - ISLAND KRAPANJ • • • • 35 RASLINA • • • • 14 REGATTAS AND EVENTS • • • • 36 BILICE • • • • 14 MARINAS • • • • 37 ZATON • • • • 14 ACI MARINA ŽUT • • • • 38 SKRADIN • • • • 16 ACI MARINA PIŠKERA • • • • 38 ŠIBENIK • • • • 18 MARINA HRAMINA • • • • 39 JADRIJA • • • • 20 MARINA BETINA • • • • 39 ZABLAĆE • • • • 21 ACI MARINA JEZERA • • • • 40 BRODARICA • • • • 22 MARINA PIROVAC • • • • 40 KRAPANJ • • • • 22 MARINA TRIBUNJ • • • • 41 PRIMOŠTEN • • • • 24 ACI MARINA VODICE • • • • 41 ROGOZNICA • • • • 25 DOBRI DOLAC ZATON • • • • 42 RAŽANJ • • • • 25 ACI MARINA SKRADIN • • • • 42 D-MARIN MARINA MANDALINA • • • • 43 MARINA SOLARIS • • • • 43 MARINA KREMIK • • • • 44 MARINA FRAPA • • • • 44
    [Show full text]
  • Županija Grad/Općina Redni Broj Bm Naziv Lokacija
    ŽUPANIJA GRAD/OPĆINA REDNI BROJ BM NAZIV LOKACIJA ADRESA ŠIBENSKO-KNINSKA BILICE 1 BIRAČKO MJESTO 1 U ŠKOLSKOJ ZGRADI U BILICAMA BILICE ŠIBENSKO-KNINSKA BILICE 2 BIRAČKO MJESTO 2 U ŠKOLSKOJ ZGRADI U BILICAMA BILICE ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 1 BIRAČKO MJESTO 1 ZGRADA OPĆINE BISKUPIJA ORLIĆ, TRG IVANA MEŠTROVIĆA 2 ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 2 BIRAČKO MJESTO 2 PROSTORIJE MJESNOG ODBORA BISKUPIJA BISKUPIJA, PUT SVETE TROJICE 6 PROSTORIJE MJESNOG ODBORA ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 3 BIRAČKO MJESTO 3 RIĐANE, CENTAR 84 MARKOVAC ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 4 BIRAČKO MJESTO 4 ZGRADA DOMA KULTURE U VRBNIKU VRBNIK, VUKADINI 2 PROSTORIJE ŽELJEZNIČKOG KOLODVORA ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 5 BIRAČKO MJESTO 5 ZVJERINAC, KOD ŽELJEZNIČKE POSTAJE 19 KOSOVO ŠIBENSKO-KNINSKA BISKUPIJA 6 BIRAČKO MJESTO 6 PROSTORIJE NOVE O.Š. U RAMLJANIMA RAMLJANE, BAČCI 9 ŠIBENSKO-KNINSKA CIVLJANE 1 BIRAČKO MJESTO 1 OPĆINA CIVLJANE CIVLJANE, KOD DOMA BR. 3 ŠIBENSKO-KNINSKA CIVLJANE 2 BIRAČKO MJESTO 2 ZGRADA BIVŠE OSNOVNE ŠKOLE CETINA, MILAŠI 47 ŠIBENSKO-KNINSKA CIVLJANE 3 BIRAČKO MJESTO 3 OBITELJSKA KUĆA VELJKA KNEŽEVIĆA CETINA, KNEŽEVIĆI 34 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 1 BIRAČKO MJESTO 1 GLAZBENA ŠKOLA U DRNIŠU V. NAZORA 4 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 2 BIRAČKO MJESTO 2 SREDNJA ŠKOLA U DRNIŠU POLJANA 1 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 3 BIRAČKO MJESTO 3 OSNOVNA ŠKOLA U DRNIŠU ANTUNA MIHANOVIĆA 4 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 4 BIRAČKO MJESTO 4 SREDNJA ŠKOLA U DRNIŠU POLJANA 1 ŠIBENSKO-KNINSKA DRNIŠ 5 BIRAČKO MJESTO 5 OSNOVNA ŠKOLA U DRINOVCIMA OKO CRKVE 2, DRINOVCI KUĆA IVICE STOJANOVIĆA (ŠKITE) U ŠIBENSKO-KNINSKA
    [Show full text]
  • Migrations and Identity
    INTERNATIONAL SCIENTIFIC-PROFESSIONAL CONFERENCE MIGRATIONS AND IDENTITY: CULTURE, ECONOMY, STATE BOOK OF ABSTRACTS Migration and identity: culture, economy, state __________________________________________________________________________________ Organiser Institute for Migration and Ethnic Studies Trg Stjepana Radića 3, 10000 Zagreb Co-organisers National Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb Croatian Heritage Foundation, Zagreb Faculty of Political Science, University of Zagreb Faculty of Economics and Business, University of Zagreb Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb Croatian Chamber of Commerce, Zagreb VERN' University, Zagreb Libertas International University, Zagreb European Business School, Zagreb International Croatian Academy of Sciences and Arts, Mostar, Bosna i Herzegovina Institute for Social and Political Research, Mostar, Bosna i Herzegovina University of Mostaru, Bosna i Herzegovina Faculty of Economics, International University Travnik, Bosna i Herzegovina University for Business Engineering and Management Banja Luka, Bosna i Herzegovina Faculty of Economics, University of Banja Luka, Bosna i Hercegovina Department of Geography, Tourism and Hotel Management, Faculty of Sciences, University of Novi Sad, Serbia Department of Sociology, Faculty of Philosophy, University of Niš Institute for Ethnic Studies, Ljubljana, Slovenija Slovenian Migration Institute, Research Centre of the Slovenian Academy of Sciences and Arts, Ljubljana, Slovenija Institute of the Regions of Europe, Salzburg, Austrija Sponsors
    [Show full text]
  • Budget Transparency in Croatian Counties, Cities and Municipalities (November 2017 - March 2018)1
    NEWSLETTER Zagreb l Smičiklasova 21 doi: 10.3326/nle.2018.115 [email protected] l www.ijf.hr l tel: +385(0)1 4886 444 No. 115 l July 2018 l ISSN 1848-4662 Budget transparency in Croatian counties, cities and municipalities 1 (November 2017 - March 2018) KATARINA OTT, MIHAELA BRONIĆ, MIROSLAV PETRUŠIĆ, BRANKO STANIĆ The overall average level of budget transparency in Croatian counties, cities and municipalities, measured by the number of budget documents published on their respective official websites, stands at 3.52 (out of a possible 5). The number of budget documents published has grown year by year in all types of local government units, averaging 4.9 in counties, 4 in cities and 3.3 in municipalities in this research cycle. For the first time, there are no cities without at least one budget document published, or municipalities without an official website. However, despite the improvements in average results achieved, differences among individual local units, notably municipalities, are still huge. A large number of cities and the bulk of municipalities will have to intensify their efforts to comply with their legal obligations and recommendations of the Ministry of Finance in this respect. While the publishing of budget documents does not in itself guarantee absolute transparency, it should still be prescribed and encouraged, because it is the first step towards achieving higher transparency levels necessary for citizens' participation in the budget process. More detailed results for all counties, cities and municipalities are given later in the text and are available on an interactive map and in an Excel table format.
    [Show full text]
  • “Službeni Vjesnik Šibensko-Kninske Županije “, Broj 08/09 I 4/13) Županijska Skupština Šibensko – Kninske Županije, Na Prijedlog Župana, Na __ Sjednici, Od ______2015
    Na temelju članka 32. Statuta Šibensko-kninske županije (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije “, broj 08/09 i 4/13) Županijska skupština Šibensko – kninske županije, na prijedlog župana, na __ sjednici, od ____________ 2015. godine, donosi ZAKLJUČAK o potpisivanju III Aneksa Ugovora o prijenosu ugovora o koncesiji I. Ovlašćuje se župan da temeljem ovog zaključka s EVN Croatia Plin d.o.o. (dalje u tekstu: koncesionar), najkasnije u roku od 60 dana od donošenja ovog Zaključka, zaključi III. Aneks Ugovora o prijenosu ugovora o koncesiji za izgradnju distribucijskog sustava i distribuciju plina na dijelu Šibensko-kninske županije i to Gradovi Šibenik (naselja Šibenik, Brodarica, industrijska zona Podi i turističko naselje Solaris), Drniš (naselje Drniš i pripadajuća industrijska zona), Knin (naselje Knin) i Vodice (naselja Vodice i Srima) te općine Bilice, Tribunj (naselje Tribunj), Pirovac (naselje Pirovac i pripadajuća industrijska zona), Tisno (naselja Tisno, Jezera i Betina) i Murter-Kornati (naselje Murter ) (dalje u tekstu: Aneks Ugovora). Predmet III. Aneksa Ugovora iz stavka 1. ovog članka predstavlja izmjena Gantograma. II. Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u „Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije“. KLASA: 310-01/15-01/ URBROJ: 2182/1-01-15-1 Šibenik, ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE PREDSJEDNIK Nediljko Dujić Obrazloženje Šibensko-kninska županija i društvo EVN AG, dana 29. svibnja 2010. godine, sklopili su Ugovor o koncesiji za izgradnju distribucijskog sustava i distribuciju plina na dijelu Šibensko- kninske županije i to gradove Šibenik (naselja Šibenik, Brodarica, industrijska zona Podi i turističko naselje Solaris), Drniš (naselje Drniš i pripadajuća industrijska zona), Knin (naselje Knin) i Vodice (naselja Vodice i Srima) te općine Bilice, Tribunj (naselje Tribunj), Pirovac (naselje Pirovac i pripadajuća industrijska zona), Tisno (naselja Tisno, Jezera i Betina) i Murter- Kornati (naselje Murter) (u daljnjem tekstu: Ugovor o koncesiji).
    [Show full text]
  • Koderman, Miha, and Vuk Tvrtko Opačić. Eds. 2020. Challenges Of
    Chapter 3 Rural tourism in the surroundings of Krka National Park: factors of development and spatial impacts Petra Radeljak Kaufmann Abstract This chapter focuses on the development of rural tourism in the area surrounding Krka National Park, situated in northern Dalmatia. Via various functions, especially tourism and recrea- tion, protected areas can influence local development. Since the 1960s, settlements in the surroundings of Krka National Park have faced challenges related to depopulation and socio-econom- ic development. The goal of this chapter is to analyse factors of re- cent intense development of rural tourism, its spatial impacts in the immediate vicinity of the Park, and various potentials for fur- ther development. These trends should be looked at in the frame- work of tourism development of the Park itself, as well as tour- ism development trends in the interior of Dalmatia. A case study of the Town of Drniš was conducted to closely examine recent trends and the potential for development of rural tourism in the near future. Key words: rural tourism, protected areas, geography, Krka National Park, Drniš, Dalmatia, Croatia doi: https://doi.org/10.26493/978-961-7055-08-5.53-73 53 challenges of tourism development in protected areas of croatia and slovenia Introduction National parks are defined by theNature Protection Act (Official Gazette 80/13, 15/18, 14/19) as a predominantly unaltered area of exceptional and varied natural values encompassing one or more ecosystems. This cate- gory of protected area is primarily intended to protect nature and land- scapes and to serve scientific, cultural, educational, and recreational pur- poses.
    [Show full text]
  • EU Grants to Croatian Counties, Cities and Municipalities 2015-20161
    NEWSLETTER Zagreb l Smičiklasova 21 doi: 10.3326/nle.2018.114 [email protected] l www.ijf.hr l tel: +385(0)1 4886 444 No. 114 l May 2018 l ISSN 1848-4662 EU grants to Croatian counties, cities and municipalities 2015-20161 KATARINA OTT, MIHAELA BRONIĆ, BRANKO STANIĆ This article aims to provide basic information on the grants received by Croatian counties, cities and municipalities as holders of, or partners/participants in the programmes and projects (co)financed by the EU in 2015 and 2016. It provides a synthesis of data also presented in a database that enables detailed analysis and comparison with previous years. Reference is made to the data sources and some easily noticeable curiosities are highlighted. In the period 2015-2016, counties, cities and municipalities received almost one billion kuna in EU grants, much more than in previous years. Almost half of that amount was utilized by counties, about one third by cities and less than a fifth by municipalities. It is noteworthy, however, that almost half of cities and over three quarters of municipalities used no grants at all in the reference period. EU GRANTS European Union grants (EU funds) are intended to (co)finance specific projects and programmes used for the promotion and implementation of particular EU policies (e.g. regional development, employment, social inclusion, research and innovation, etc.). The bulk of the grants is allocated in collaboration with the national and regional authorities from five major funds (the so-called European structural and investment funds – ESI), and the rest goes to the recipients directly.
    [Show full text]
  • Službeni Vjesnik Šibensko-Kninske Županije Službeno Glasilo Šibensko-Kninske Županije
    SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE SLUŽBENO GLASILO ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Godište XIX. Šibenik, 14. rujna 2012. Broj 9 ISSN 1846-0151 SADRŽAJ I. članka 22. stavka 1. Zakona o komunalnom gospo- ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA darstvu u 2012. godini ............................................125 ODBOR ZA STATUT, POSLOVNIK 25. PRVE IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA so- cijalnih potreba građana na području Općine Kistanje I PROPISE za 2012. godinu ......................................................126 26. PRVE IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA 1. PROSTORNI PLAN Šibensko-kninske županije javnih potreba u oblasti sporta u Općini Kistanje u 2012. (pročišćeni tekst) ........................................................2 godini ..................................................................... 127 27. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o radu II. općinskog načelnika Općine Kistanje za razdoblje OPĆINA KISTANJE siječanj-lipanj 2012. godine ................................... 128 OPĆINSKO VIJEĆE 28. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Analize stanja sus- tava zaštite i spašavanja za 2011. godinu i donošenju 16. IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA Općine Smjernica za organizaciju i razvoj sustava zaštite i Kistanje (I.) za 2012. godinu ....................................96 spašavanja na području Općine Kistanje za 2012. 17. ODLUKA o obavljanju dimnjačarskih poslova godinu .................................................................... 128 ................................................................................ 106 18. ODLUKA o zoni smirenog prometa na području
    [Show full text]
  • Standard Twinning Project Fiche
    STANDARD TWINNING PROJECT FICHE 1. Basic Information 1.1 Publication notice reference: EuropeAid/ 137-803/IH/ACT/HR 1.2 Programme: IPA 2012 1.3 Twinning Number: HR 12 IB OT 01 1.4 Title: Strengthening integrity of public sector (CRO INTEGRITY) 1.5 Sector: Public Administration Reform / Other projects 1.6 Beneficiary country: Republic of Croatia 2. Objectives 2.1 Overall objective: To support the Republic of Croatia in development of reliable, open and user-oriented administration as an essential precondition for encouraging entrepreneurial environment and better standards for citizens. 2.2 Project purpose: The purpose of the project is to support setup of sustainable and efficient ethical infrastructure in public administration on all levels (national, regional and local) and to improve public awareness of citizens in relation to ethical principles of public sector. 2.3 Contribution to Accession Treaty/Relevant national documents: Following the signature of the Accession Treaty on 9 December 2011 and its ratification procedure in the Member States, Croatia joined the European Union on 1 July 2013 as the 28th Member State. In line with the Treaty, the Republic of Croatia will “continue to improve its track record of strengthened prevention measures in the fight against corruption and conflict of interest”. Setting up an efficient, reliable and service-oriented public administration addressing both central administration and local level administration is pointed out in the Partnership Agreement with the Republic of Croatia. It further states that, considering the fact that public administration plays a major role in social and economic development through reallocation of resources, regulation and service delivery, strengthening its capacities and efficiency are prerequisites for successful implementation of reforms and effective investments.
    [Show full text]
  • Budget Transparency in Croatian Counties, Cities and Municipalities (November 2016-March 2017)1
    NEWSLETTER Zagreb l Smičiklasova 21 doi: 10.3326/nle.2017.112 [email protected] l www.ijf.hr l tel: +385(0)1 4886 444 No. 112 l July 2017 l ISSN 1848-4662 Budget transparency in Croatian counties, cities and municipalities (November 2016-March 2017)1 KATARINA OTT, MIHAELA BRONIĆ, MIROSLAV PETRUŠIĆ, BRANKO STANIĆ The overall average level of budget transparency in Croatian local government units, measured by the number of budget documents published on their respective official websites, has improved year by year. In the current research cycle, it averages 3.1 (the maximum rank is 5), with counties already being very transparent (4.6 on average), cities fairly good (3.7 on average), but municipalities still inadequately transparent (2.8 on average). Despite the relatively solid averages, there are too many extremely non-transparent local government units. Four cities (Gospić, Imotski, Valpovo and Vrgorac) and as many as 39 municipalities have not published a single budget document that we were searching for, and another seven cities and 50 municipalities have published only one such document each. As in previous years, the most transparent local government units include very sparsely populated ones, such as Ribnik and Dekanovec, and local government units with low per capita income (e.g. Jarmina and Đelekovec). On the other hand, among the least transparent local government units there are units with very high total and per capita budget revenues (e.g. Sutivan, Šolta, Dugopolje and Bol). Detailed results for all counties, cities and municipalities are given later in the text and are also available on the interactive map and in the Excel table.
    [Show full text]