Strateški Razvojni Program Općina Tribunj

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE TRIBUNJ

2015. - 2020.

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Strateški razvojni program Općine Tribunj za razdoblje od 2015. do 2020.

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020. Udio sufinanciranja: 85 % EU, 15 % RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

Pitanja povezana sa sadržajem Strateškog razvojnog programa Općine Tribunj uputite na adresu:

MICRO projekt d.o.o. Ruđera Boškovića 27, 21000 Split Tel.: 021 555 400 Faks: 021 555 419 E-mail: [email protected] Web: www.d-dd.eu

Zaštita prava

Ovdje izneseni sadržaj izrađen je isključivo za Općinu Tribunj. Društvo s ograničenom odgovornošću MICRO projekt d.o.o. izradilo je Strateški razvojni program Općine Tribunj u skladu sa zahtjevima naručitelja - Općinom Tribunj za njenu specifičnu primjenu.

Ostale osobe koje koriste informacije iz Strateškog razvojnog programa Općine Tribunj čine to na vlastitu odgovornost i vlastiti rizik.

Sva prava pridržana.

Sadržaj ovoga dokumenta zaštićen je autorskim pravima. Izmjene, kraćenja, proširenja i nadopune moguće su samo uz prethodnu pisanu suglasnost društva s ograničenom odgovornošću MICRO projekta d.o.o., Split.

Umnožavanje je dopušteno samo uz uvjet da na svakom primjerku ostane otisnuta gornja napomena o autorskim pravima.

Objavljivanje ili prevođenje dopušteno je samo uz prethodni pisani pristanak društva s ograničenom odgovornošću MICRO projekta d.o.o., Split.

U Splitu, prosinac 2016. godine

SADRŽAJ

UVOD ...... 4 ANALIZA STANJA ...... 5 1. Opći podaci ...... 5 1.1. Geografski položaj i prostorno uređenje ...... 5 1.2. Klima ...... 8 1.3. Povijest i kulturna baština ...... 10 1.4. Prometna povezanost ...... 11 1.5. Demografska analiza ...... 12 2. Gospodarstvo ...... 16 2.1. Poduzetništvo ...... 16 2.1.1. Analiza subjekata ...... 16 2.2. Poljoprivreda i ruralni razvoj ...... 21 2.3. Turizam ...... 24 3. Društvene djelatnosti ...... 34 3.1. Socijalna skrb ...... 34 3.2. Zdravstvo ...... 36 3.3. Odgoj i obrazovanje ...... 37 3.4. Kultura i zaštita kulturne baštine ...... 40 3.5. Sport i rekreacija ...... 46 3.6. Religija ...... 47 3.7. Mjere zaštite ljudi i imovine ...... 48 3.8. Stanovanje i javne zgrade ...... 49 4. Zaštita okoliša i infrastruktura ...... 51 4.1. Zaštita okoliša ...... 51 4.1.1. Upravljanje otpadom ...... 51 4.1.2. Zaštita prirodnih bogatstava i upravljanje prirodnim resursima ...... 51 4.2. Infrastruktura ...... 53 4.2.1. Prometna infrastruktura ...... 53 4.2.2. Energetska infrastruktura ...... 55 4.2.3. Komunalna infrastruktura ...... 56 5. Institucije ...... 59 5.1. Institucije regionalne i lokalne samouprave...... 59 SWOT ANALIZA ...... 63 VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI ...... 66 VIZIJA OPĆINE TRIBUNJ ...... 66 STRATEŠKI CILJEVI OPĆINE TRIBUNJ ...... 68 PRIORITETI I MJERE ...... 74 FINANCIJSKI PLAN ...... 79 PROVEDBA STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA ...... 85 USKLAĐENOST S DRUGIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ...... 91 POPIS SLIKA ...... 94 POPIS GRAFIKONA ...... 95 POPIS TABLICA ...... 96 OPIS MJERA……………………………………………………………………………………………98

UVOD

U ovom dokumentu opisana je analiza stanja Općine Tribunj i prikazan je smjer izrade njenog strateškog programa za razdoblje 2015. - 2020. g. Analiza stanja predstavlja prvu fazu u izradi Strateškog razvojnog programa Općine Tribunj i u njoj je prikazano trenutno stanje u gospodarstvu, društvenim djelatnostima, zaštiti okoliša i infrastrukturi užeg i šireg područja obuhvata Strategije. Analizom stanja Općine definirao se kapital područja, odnosno najvažniji resursi na temelju kojih se mogu prepoznati takozvane točke preokreta, odnosno aktivnosti i mjere kojima se na adekvatan način može valorizirati kapital područja i unaprijediti kvaliteta života.

Za oblikovanje dokumenta koristili su se različiti izvori informacija koji služe za definiranje sadašnjeg stanja u Općini Tribunj, ali i nekadašnjeg života i običaja ovoga kraja. Kao izvori informacija za izradu dokumenta koristile su se sljedeće metode:

 Sekundarno istraživanje. Provodilo se na temelju dostupnih informacija od strane relevantnih institucija kao što su Državni zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora i sl. Na taj način osigurali su se početni inputi u analizi postojećeg stanja u Općini Tribunj.  Primarno istraživanje. Na temelju obrazaca za prikupljanje podataka o institucijama analiziranog područja koji su upućeni Općini Tribunj definiralo se postojeće stanje u različitim sektorima.

Prvom dijelu Strateškog razvojnog programa - Analizi stanja prethodilo je prikupljanje podataka, uvođenje u problematiku i potrebe stanovništva Općine Tribunj te razmatranje nalaza postojećih studija (prostornih, ekoloških, infrastrukturnih i drugih) koje su usko povezane s razvojem Općine.

ANALIZA STANJA

1. OPĆI PODACI

1.1. Geografski položaj i prostorno uređenje

Općina Tribunj dio je Šibensko-kninske Županije koja je smještena u Jadranskoj Hrvatskoj (NUTS II regija) u središnjem dijelu sjeverne Dalmacije. Ona na istoku i sjeveru graniči s Gradom Vodicama, na zapadu s Općinom Tisno, a u manjem južnom dijelu akvatorija s morskim dijelom Grada Šibenika, otokom Kaprijem. Županija u kojoj je Općina smještena graniči s državom Bosnom i Hercegovinom i županijama Zadarskom i Splitsko-dalmatinskom. Na svom teritoriju Šibensko-kninska županija broji pet gradova i 15 općina, među kojima je i Općina Tribunj. Od administrativnog i gospodarskog središta Šibensko-kninske županije - Šibenika Općina Tribunj je udaljena je 17 km.

Slika 1: Prostorni smještaj Općine Tribunj i Šibensko-kninske županije na karti Republike Hrvatske

Tribunj

Izvor: www.excelancije.net

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH iz 2006. god. naselje Tribunj izdvojeno je iz sastava Grada Vodica i osnovana je nova jedinica lokalne samouprave – Općina Tribunj. Konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Općine Tribunj održana je 14. prosinca 2006. godine pa se taj datum uzima kao datum formiranja Općine Tribunj kao samostalne jedinice lokalne samouprave.

Slika 2: Prostorni položaj Općine Tribunj

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Tribunj, prijedlog plana, 2015.

Općina Tribunj smještena je 43° 45' 25" sjeverne zemljopisne širine i 15° 44' 51" istočne zemljopisne dužine. Kopnena površina Općine Tribunj je 16,92 km2, što je 0,57 % ukupne kopnene površine Šibensko-kninske županije koja iznosi 2984 km². Morska površina Općine iznosi 18,21 km2 iz čega proizlazi da je njena sveukupna površina 35,13 km2. Na području Općine nalaze se dva naselja - Tribunj i Sovlje koje je svega 1 km udaljeno od Tribunja. Sovlje je smješteno u uvali koja gleda na otočić Sovljak. Osim Sovljaka u sklopu Općine nalaze se još otočići Logorun, Lukovnjak i Prišnjak. Sva četiri otočića nenaseljena su i sveukupno čine 8 % kopnene površine Općine Tribunj.

Slika 3: Korištenje i namjena površina na području Općine Tribunj

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Tribunj, prijedlog plana, 2015.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Tribunj broji 1536 stanovnika koji obitavaju u 584 kućanstva. Prosječna veličina kućanstva je 2,63 člana. Gustoća naseljenosti Općine je 90,8 stanovnika na km2, što je dva i pol puta više od županijskog prosjeka koji iznosi 37 st/km2. Detaljna demografska analiza Općine Tribunj prikazana je u poglavlju 1.5. Demografska analiza.

Prostornim planom uređenja Općine Tribunj utvrđuje se koncepcija, oblici i način korištenja prostora, uzimajući u obzir prirodne i stvorene resurse, razvojnu orijentaciju, kao i postojeće stanje i ograničenja u prostoru. Slika 2 prikazuje prostorno uređenje Općine s označenim površinama za razvoj i uređenje površina naselja i površina izvan naselja te cestovnim, željezničkim i pomorskim prometom.

1.2. Klima

Područje Općine Tribunj je pod jakim utjecajem Jadranskog mora i ima mediteransku klimu, čija obilježja su topla/vruća i suha ljeta i blage i vlažne zime.

Od 2001. do 2015. godine prema posljednjim meteorološkim podacima najbliže klimatološke postaje u Šibeniku, srednja godišnja temperatura zraka ovoga područja u 2015. godini iznosila je 16,1 °C. U tom razdoblju najhladniji je bio siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 7,2 °C, a najtopliji srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 26 °C. Apsolutna maksimalna temperatura iznosila je 38,9 °C izmjerena u kolovozu 2003. godine, dok je apsolutna minimalna temperatura od -7,1 °C izmjerena u veljači 2012. godine. Osnovni klimatski parametri prikazani su u tablici 1.

Tablica 1: Meteorološki podaci klimatološke postaje Šibenik od 2001. do 2015. godine Apsolutna Apsolutna Maksimalne Srednja Godišnje maksimalna minimalna dnevne Broj dana Godina godišnja količine Broj dana s temperatura temperatura količine sa /kategorija temperatura oborina kišom1 zraka zraka oborina snijegom2 zraka (u °C) (u mm) (u °C) (u °C) (u mm) 2001. 15,9 36,4 -3,9 882,9 52,5 107 4 2002. 16,2 35,5 -4,5 660,5 42,5 118 6 2003. 16,2 38,9 -3,3 611,1 46,0 84 3 2004. 15,5 36,6 -5,0 946,7 166,2 117 5 2005. 14,8 36,7 -6,0 904,2 44,4 125 8 2006. 15,5 36,2 -5,5 586,7 40,2 105 4 2007. 16,2 38,1 -2,4 708,1 48,3 98 1 2008. 16,4 36,7 -5,2 738,5 70,5 108 0 2009. 16,0 37,8 -4,7 916,3 63,2 122 4 2010. 15,4 36,4 -5,4 1039,8 50,2 143 5 2011. 16,5 38,0 -2,5 434,5 50,2 79 3 2012. 16,3 37,1 -7,1 666,0 50,8 101 2 2013. 16,2 36,7 -2,8 955,6 49,6 123 1 2014. 16,5 34,4 -5,0 1337,3 76,0 135 1 2015. 16,4 37,8 -1,8 988,3 105,3 92 0 Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 6. travnja 2016. godine

1 Broj dana s kišom označava broj dana za koje je dnevna količina oborine R ≥ 0,1 mm. 2 Broj dana sa snijegom označava broj dana sa snježnim pokrivačem S ≥ 1 cm.

Godišnja je količina padalina u analiziranom periodu varirala između 434,5 mm i 1337,3 mm. Od 2001. do 2015. godine najkišovitiji je bio prosinac sa srednjom mjesečnom količinom padalina od 112,1 mm, a najsušniji srpanj sa 29,8 mm padalina. Najviše kišnih dana bilo je u 2010. godini (143), a najveći broj dana sa snijegom zabilježen je 2002. godine (6).

U klimatološkoj postaji u Vodicama, čije su evidencije prikazane u tablici 2, i koja je od Tribunja udaljena tek 3 km, zabilježeni su drugačiji podatci o padalinama. Broj kišnih dana je bio manji za 26 %, količina oborina veća za 3 %, a maksimalne dnevne količine oborina zabilježene su 2014. godine 243,5 mm. Snijeg je u Tribunju jako rijetka pojava, o čemu svjedoče podatci klimatološke postaje u Vodicama u kojima je u petnaestogodišnjem razdoblju zabilježeno tek 11 dana sa snijegom, što je za 77 % manje od šibenskih mjerenja. Tablica 2: Meteorološki podaci klimatološke postaje Vodice od 2001. do 2015. godine Maksimalne dnevne Godišnje količine Broj dana sa Godina/kategorija količine oborina Broj dana s kišom oborina (u mm) snijegom (u mm) 2001. 763,9 81,1 69 0 2002. 805,6 79,3 67 2 2003. 516,4 41,3 58 0 2004. 809,0 48,4 89 0 2005. 917,9 59,0 90 2 2006. 615,0 61,7 72 0 2007. 784,2 80,2 79 0 2008. 729,7 48,8 82 0 2009. 1059,9 67,4 94 1 2010. 1006,2 36,0 101 0 2011. 420,1 50,2 55 0 2012. 671,2 70,3 76 5 2013. 1006,6 72,2 94 0 2014. 1427,2 243,5 118 1 2015. 1138,5 134,0 76 0 Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 6. travnja 2016. godine

1.3. Povijest i kulturna baština

Od 13. do 17. stoljeća naselje je promijenilo mnoge nazive. Staro se naselje nalazilo u podnožju brijega na kojemu je bila izgrađena srednjovjekovna utvrda Jurjevgrad po kojoj je naselje dobilo ime. Na tome mjestu izgrađena je crkva Svetog Nikole po kojoj se vrh brijega naziva Vrh sv. Mikule, a na utvrdu danas podsjećaju samo ruševine. U Šibenskim spisima iz 15. st. spominje naziv Tribohunj i Tribohum, od kojih je kasnije izveden naziv Trebocconi koji je označavao kaštel na poluotočiću. S obzirom da se taj naziv pisao kao 3bocconi, danas se smatra da je naziv Tribunj izveden od te riječi. Don Krsto Stošić smatra da naziv dolazi od riječi Trebunj koja je označavala jesenskog boga Sunca poganskih Hrvata, dok Fran Miklošič pak smatra da današnji naziv dolazi od riječi trebište koja označava mjesto žrtvovanja.

Slika 4: Crkva sv. Nikole u Tribunju

Izvor: www.flickr.com

U vrijeme napada Turaka Tribunj se s kopna proširio na otočić spojen mostom. To je rezultiralo nastankom tijesnih ulica s mnogo zbijenih kuća. Naselje je Alberto Fortis u svojoj knjizi „Put po Dalmaciji“ opisao ružnim i kukavnim, opasanim zidom i mostom povezanim s kopnom. Austrijska je vlada uz zidine napravila i pristanište uz more, koje su seljani nadogradili kako bi obalu i kuće zaštitili od valova.

Godine 1935. prvi je put održana tradicionalna noćna procesija Velikog petka. Sredinom 20. stoljeća cijela Župa imala je 1303 stanovnika koji su se uglavnom bavili poljoprivredom i bili poznati po vinu i ulju te višnjama koje su Zadrani kupovali za proizvodnju likera. Osim toga zabilježeno je da su se stanovnici Tribunja u 18. stoljeću bavili pravljenjem vapna.

Veliki dio tribunjsko-vodičkog polja koje su obrađivali pripadao je šibenskoj biskupskoj mensi koja je davala zemljišne prihode šibenskoj općini. U Tribunj u 18. stoljeću počinju dolaziti

gospoda na ljetovanje, mahom kapetani i vojvode iz okolice, ali i iz Venecije.3 Osnovna je škola podignuta na poluotoku 1902. godine, a Društveni dom otvoren je 1939. godine.

Više podataka o kulturi i kulturnim dobrima analiziranog područja nalazi se u poglavlju 2.8. Kultura i zaštita kulturne baštine.

1.4. Prometna povezanost

Zbog svoje geografske položenosti u centru Šibensko – kninske županije, Tribunj je dobro cestovno povezan sa svim punktovima regije te preko autoceste s ostalim krajevima države.4 Okosnicu cestovnog prometa u Općini Tribunj čini cestovni pravac od Grada Vodica do raskrižja s cestom D8 koja stanovnicima Općine omogućavaju jednostavnu povezanost sa svim djelovima Republike Hrvatske.

Do najbližeg ulaza/izlaza na autocestu Tribunj je udaljen 12 km. Iz Tribunja za Šibenik postoji redovna autobusna linija, kao i za naselja Sovlje, Vodice, Srima, Jezera, Betina i Murter.

Udaljenost najbližeg graničnog prijelaza za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu od središta Općine Tribunj iznosi 86 km, a on se nalazi u naselju Strmica na granici s Bosnom i Hercegovinom.

Željeznički promet na području Općine nije omogućen, ali je predviđen Prostornim planom. Najbliži željeznički kolodvor nalazi se u Šibeniku na udaljenosti od 17 km od centra Općine Tribunj.

Zračni je promet usmjeren na Zračnu luku Zadar koja je od Tribunja udaljena 62 km, i Zračnu luku Split na udaljenosti od 71 km.

Unutar naselja Tribunj nalazi se i lučko područje koje je smješteno između povijesne jezgre naselja na otoku i obale uz Jurjevgradsku ulicu. Uz ribarsku luku, istočni dio predviđen je za privez većih brodova. Detaljna analiza prometne infrastrukture prikazana je u nastavku dokumenta u poglavlju 2.14.1. Prometna infrastruktura te na slici 2 u poglavlju 1.1. Geografski položaj i prostorno uređenje.

Linijski i lokalni pomorski putnički prijevoz na području ove jedinice lokalne samouprave nije omogućen, a najbliža luka za putnički prijevoz nalazi se u Šibeniku na udaljenosti od 17 km. Trajektne ili brodske linije spajaju Šibenik sa Zlarinom, Prvićem, Vodicama, Kaprijem i Žirjem.

3 http://www.tz-tribunj.hr/hr/home/povijesno-naslijede.html 4 http://www.tz-tribunj.hr/hr/istrazi/povezanost-s-okolicom.html

1.5. Demografska analiza

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine u Općini Tribunj živi 1536 stanovnika koji čine 1,4 % od ukupnog broja stanovnika Šibensko-kninske županije. Promatrajući broj stanovnika tijekom vremena moguće je uočiti postupni trend rasta stanovništva od prvog službenog popisa 1857. godine do 2011. godine kada je obavljen posljednji službeni popis stanovništva. Tijekom promatranog razdoblja zabilježen je porast broja stanovnika, izuzev 1961. i 1981. godine kada je broj stanovnika na području Općine bio u opadanju. Na zadnjem službenom popisu evidentiran je najveći broj stanovnika, a uspoređujući ga s brojkama prvog službenog popisa može se zaključiti da je broj stanovnika porastao za više od dva puta.

Grafikon 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika od 1857. do 2011. godine 1800

1600

1400

1200

1000

800

600

400

200

0 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Izvor: www.dzs.hr

Analize su pokazale da od Popisa 1991. do Popisa 2011. porast stanovništva analiziranog područja nije postignut prirodnim prirastom, već doseljenjem novog stanovništva, odnosno promjenom statusa nekad povremenih stanovnika tz. vikendaša prijavom boravišta. Prema spolnoj strukturi 49,35 % stanovništva je muškog spola, a 50,65 % ženskog.

1536 stanovnika 2011. godine živjelo je u 584 kućanstava, što znači da je veličina prosječnog kućanstva iznosila 2,6 članova. Od toga je 434 kućanstava bilo obiteljskih, a 150 neobiteljskih. Najviše je bilo dvočlanih kućanstava (43 % ukupnog broja obiteljskih).

S obzirom da je Općina Tribunj ustrojena 28. srpnja 2006. godine, podatci o prosječnoj starosti, indeksu i koeficijentu starosti ne mogu se usporediti za međupopisno razdoblje. Tribunj je, naime, do tada bio naselje u sklopu Općine Vodice, a za naselja u sklopu općina se ne vode detaljne evidencije na Državnom zavodu za statistiku. Prema podacima iz 2011. godine, prosječna starost stanovnika Općine Tribunj iznosi 45,2 godine, što je iznad prosjeka Šibensko- kninske Županije (41,1). I po ostalim pokazateljima Tribunj je odstupa od prosjeka Županije, naročito ako se pogleda indeks starenja (175,2) i koeficijent starosti (32,6) koji su veći od županijskog prosjeka.5

5 Indeks starenja pokazuje odnos broja stanovnika odnosno udio (%) starih 60 i više godina prema broju stanovnika starih od 0 do uključivo 19 godina života.

Tablica 3: Struktura stanovništva prema spolu i starosti Kategorija/godina 2001. 2011. Spol svi muškarci žene svi muškarci žene Ukupno 1390 698 692 1536 758 778 0 - 4 godina 70 33 37 89 41 48 5 - 9 godina 77 37 40 59 27 32 10 - 14 godina 89 42 47 64 30 34 15 - 19 godina 91 58 33 74 32 42 20 - 24 godina 89 46 43 93 47 46 25 - 29 godina 82 49 33 82 48 34 30 - 34 godina 80 39 41 101 48 53 35 - 39 godina 99 45 54 80 51 29 40 - 44 godina 106 55 51 88 44 44 45 - 49 godina 92 50 42 88 42 46 50 - 54 godina 95 52 43 104 50 54 55 - 59 godina 71 30 41 113 59 54 60 - 64 godina 97 49 48 124 62 62 65 - 69 godina 113 51 62 92 43 49 70 - 74 godina 75 41 34 106 55 51 75 - 79 godina 36 11 25 105 48 57 80 - 84 godina 11 4 7 46 24 22 85 - 89 godina 9 3 6 24 6 18 90 - 94 godina 1 0 1 2 1 1 95 i više godina 1 1 0 2 0 2 Prosječna starost - - - 45,20 45,00 45,30 Indeks starenja - - - 175,20 183,80 167,90 Koeficijent starosti - - - 32,60 31,50 33,70 Radno sposobno 854 473 381 947 483 464 Izvor: www.dzs.hr

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine u ukupnom broju stanovnika Općine Tribunj ima 947 radno sposobnih stanovnika, odnosno 61,65 % od ukupnog stanovništva Općine. Detaljna analiza (ne)zaposlenosti radno aktivnog stanovništva prikazana je u poglavlju 2.4. Tržište rada.

Iz službenih podataka moguće je zaključiti kako većinu stanovništva po narodnosti čine Hrvati (95,96 %). Najbrojnija nacionalna manjina su Srbi sa 25 stanovnika, dok pripadnika ostalih nacionalnih manjina na području Općine Tribunj ima manje od 1 % po svakoj od analiziranih skupina.

Promatrajući vjeroispovijesnu strukturu stanovnika ovoga područja može se zaključiti da se najveći broj njih izjašnjava katolicima (92 %). Detaljna analiza stanovništva ovoga područja prema vjeroispovijesti prikazana je u poglavlju 3.6. Religija.

Migracijska obilježja od 2011. do 2013. godine ukazuju da se u tom razdoblju na područje Općine Tribunj doselilo 135 osoba, a odselilo njih 75. Najviše je doseljenih bilo iz drugih županija (59), a najmanje iz inozemstva (24). Iz Tribunja se u ovom periodu najviše ljudi

Koeficijent starosti pokazuje odnos broja stanovnika odnosno udio (%) starih 60 i više godina prema ukupnom broju stanovnika. Prosječna starost ili prosječna životna dob označava srednje godine života cjelokupnog stanovništva ili, kako je to u tablicama iskazano, i odvojeno za muško i žensko stanovništvo, a odnosi se na kritični trenutak Popisa.

odselilo u druge županije Republike Hrvatske (39), a najmanje u inozemstvo (14). S obzirom da je u ovom razdoblju zabilježen veći broj doseljenih nego odseljenih stanovnika, Općina Tribunj može se pohvaliti pozitivnim migracijskim saldom.

Grafikon 2: Migracijska obilježja stanovništva Općine Tribunj od 2011. do 2013. godine 60

0 Doseljeni iz Odseljeni u drugog JLS- Doseljeni iz drugi JLS Odseljeni u Ukupno Doseljeni iz Ukupno Odseljeni u a Šibensko- druge Šibensko- druge doseljeni inozemstva odseljeni inozemstvo kninske županije kninske županije županije županije 2011. 39 14 22 3 21 6 10 5 2012. 43 11 25 7 24 10 10 4 2013. 53 27 12 14 30 6 19 5

Izvor: www.dzs.hr

Od 2011. do 2014. godine sklopljeno je 39 brakova, od kojih je razvedeno 3 u promatranom razdoblju.

Prema posljednjim dostupnim podatcima iz 2014 g. može se zaključiti da je u Općini Tribunj broj umrlih veći od broja živorođenih, što znači da je prirodni prirast stanovnika negativan. Prema podatcima dostupnima za razdoblje 2011.-2014. može se uočiti kako broj živorođenih bilježi lagani pad koji u kombinaciji s oscilacijama u broju umrlih rezultira negativnim prirodnim prirastom stanovnika tijekom cijelog promatranog razdoblja, izuzev 2011. godine kada je taj pokazatelj bio pozitivan.6 Prema tim je podatcima od 2011. do 2014. godine u Tribunju živorođenih osoba bilo 52, a umrlih 67. Vitalni se indeks7 u tom razdoblju kretao između 56,5 i 133,3.

6 Prirodni prirast je razlika između broja živorođene djece i broja umrlih osoba. 7 Vitalni indeks je broj živorođenih na 100 umrlih.

Grafikon 3: Prirodno kretanje stanovništva Općine Tribunj

160

140

120

100

-20 2011. 2012. 2013. 2014. Živorođeni 16 13 14 9 Mrtvorođeni 0 0 0 0 Umrli 12 23 17 15 Umrla dojenčad 0 0 0 0 Prirodni prirast 4 -10 -3 -6 Vitalni indeks 133,3 56,5 82,4 60

Izvor: www.dzs.hr

2. GOSPODARSTVO

2.1. Poduzetništvo

2.1.1. Analiza subjekata

Prema podacima FINA-e za 2015. g. i na temelju podataka iz obrtnog registra napravljena je analiza djelatnosti prema NKD klasifikaciji 20078. Prema toj podjeli u gospodarstvu Općine Tribunj prevladavaju djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (29 %), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (22 %), trgovina na veliko i malo te popravak motornih vozila i motocikala (13 %) i građevinarstvo (9 %), što je prikazano na grafikonu 4.

Grafikon 4: Trgovačka društva, obrti i zadruge na području Općine Tribunj od 2011. do 2015. godine

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

22% 27% Građevinarstvo

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 9%

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

13% 29% Ostale djelatnosti*

Izvor: FINA, Obrtni registar na dan 30. svibnja 2016. godine. *Ostale djelatnosti odnose se na prerađivačku industriju; opskrbu vodom i uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; prijevoz i skladištenje; poslovanje nekretninama; financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; umjetnost, zabavu i rekreaciju; i ostale uslužne djelatnosti.

S obzirom da je poduzetništvo kamen temeljac gospodarskog sustava, napravljena je analiza obrta i trgovačkih društava koji su za obavljanje svoje djelatnosti registrirani na području Općine Tribunj.

8 NKD 2007. je nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007. koja se primjenjuje u statističkom sustavu Republike Hrvatske od 1. siječnja 2008. godine.

Trgovačka društva i zadruge

Od sveukupno 43 trgovačka društva na području Općine Tribunj, 41 je mikropoduzeće (do devet zaposlenika), a oko tek dva subjekta su mala poduzeća (od 10 do 49 zaposlenika). Srednje velikih poduzeća na ovome prostoru nema. Ove se brojke nisu značajno promijenile od 2011. godine, koja se u ovom dokumentu koristi kao relevantnom za vidljivost promjena u prethodnom petogodišnjem razdoblju. Godine 2011. u Tribunju je, također, djelovalo 41 mikro i tri mala trgovačka društva.

I broj zaposlenih je u ovom petogodišnjem razdoblju bio konstantan. U malim i mikro trgovačkim društvima 2011. godine bilo je zaposleno 118, a 2015. godine 113 ljudi. Broj zaposlenih, ukupni prihodi i neto dobit analiziranog područja prikazani su u tablici 4.

Tablica 4: Trgovačka društva na području Općine Tribunj od 2011. do 2015. godine Kategorija /godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Broj subjekata 44 41 45 43 43 Broj zaposlenika 118 103 123 109 113 Ukupni prihodi (u kunama) 39 440 373 44 914 258 53 929 852 53 743 539 42 342 701 Neto dobit/gubitak (u kunama) -5 339 866 1 637 075 3 713 497 -5 328 316 -10 466 599 Izvor: FINA

Godine 2015. od 43 trgovačka društva 17 ih je u sljedeću godinu ušlo kao dobitaši, a 26 kao gubitaši. Dobitaši su te godine ostvarili dobit od oko oko 230 000 kn, a gubitak razdoblja onih koji su poslovnu godinu završili u minusu iznosio je 10 697 000 kn. Prosječna mjesečna neto plaća 2015. godine u trgovačkim društvima Općine Tribunj bila je 4986 kn. Bilanca uvoza i izvoza je 4 523 000 kuna izvoza naspram 35 000 kuna uvoza, što je rezultiralo pozitivnim trgovinskim saldom od 4 488 000 kn.

Prema NKD klasifikaciji djelatnosti iz 2007. godine na području Tribunja najviše su koncentracije u trgovini na veliko i na malo te popravku motornih vozila i motocikala (11 trgovačkih društava 2015. godine) i uslugama pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane (također, 11 trgovačkih društava).

Ostali sektori uključuju poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo (4), prerađivačku industriju (3), opskrbu vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (1), građevinarstvo (4), prijevoz i skladištenje (2), poslovanje nekretninama (2), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (2), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (1), umjetnost, zabavu i rekreacija (2). Detaljan prikaz zastupljenosti sektora od 2011. do 2015. godine vidljiv je u tablici 5.

Tablica 5: Struktura djelatnosti trgovačkih društava na području Općine Tribunj od 2011. do 2015. godine prema NKD klasifikaciji 2007. Djelatnost/godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 2 2 2 4 4 Prerađivačka industrija 5 2 2 2 3 Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti 1 1 1 1 1 sanacije okoliša Građevinarstvo 1 1 2 2 4 Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 16 15 16 16 11 Prijevoz i skladištenje 2 2 2 3 2 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 12 12 14 10 11 Poslovanje nekretninama 1 2 3 2 2 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1 1 1 1 2 Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1 1 - - 1 Umjetnost, zabava i rekreacija 2 2 2 2 2 Izvor: FINA

Iz tablice 5 vidljiva su minimalna odstupanja u broju trgovačkih društava s obzirom na djelatnost u analiziranom periodu. Od 2011. do 2015. godine najveća je promjena vidljiva u broju trgovačkih društava namijenjenih trgovini na veliko i malo te popravku motornih vozila i motocikala gdje je zabilježeno smanjenje za 31 %.

Zakon o trgovačkim društvima definira dva osnovna tipa društava: društvo osoba i društvo kapitala. U kategoriju društava osoba pripadaju: javno trgovačko društvo (jtd.), komanditno društvo (kd.) i gospodarsko interesno udruženje (GIU). Gotovo sva (91 %) trgovačka društva na području Općine Tribunj društva su na osnovi kapitala (udjela). Ona mogu biti standardna društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), jednostavna društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) i dionička društva (d.d.). Iz grafikona 5 vidljivo je da se od 2011. do 2015. godine smanjio broj standardnih društava s ograničenom odgovornošću, a da se povećao broj jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću koja se mogu osnovati s temeljnim kapitalom od 10 kn, čiji troškovi osnivanja iznose oko 800 kuna. Na području Općine Tribunj 2015. godine nalazilo se 30 standardnih društava s ograničenom odgovornošću, dvije zadruge, devet jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću i dva subjekta koji ne spadaju u ni jednu od ovih kategorija, ali su obveznici poreza na dobit.

Grafikon 5: Trgovačka društva na području Općine Tribunj prema pravno-ustrojbenom obliku od 2011. do 2015. godine 40

Društvo s ograničenom 25 odgovornošću Zadruga 20 Ostali obveznici poreza na dobit 15 Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću 10

0 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Izvor: FINA

Dvije poljoprivredne zadruge registrirane u Tribunju su: Ribarska zadruga Adria i Poljoprivredna zadruga Tribunj, nekada nadaleko poznata po preradi maslina i proizvodnji maslinova ulja, koja se nalazi u stečaju. Osnivanje zadruga i njihov rad regulirani su Zakonom o zadrugama. U zadrugama se okupljaju fizičke i/ili pravne osobe koje dijele zajedničke ciljeve i žele se baviti gospodarskom djelatnošću. Organizirane su tako da omoguće jednako sudjelovanje svih zadrugara u poslovanju zadruge.

Ribarska zadruga Adria osnovana je 2007. godine u svrhu razvoja ribarskog sektora na području Općine. Zadruga je osnovana u trenutku kad se stvorila kritična masa nezadovoljnih ribara uslijed teške situacije u sektoru ribarstva uzrokovane nesigurnim vezom i otkupom, niskim otkupnim cijenama za ulovljenu ribu, neorganiziranom opskrbom brodova i visokom cijenom pogonskog goriva. Djelokrug Zadruge je samo Općina Tribunj i ona je 31. prosinca 2015. godine brojala 18 ribara, obrtnika iz Tribunja, a temeljni uvjet za članstvo bio je posjedovanje povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru. Struktura zastupljenih ribolovnih alata po vrstama je raznolika i obuhvaća kočarske alate, plivarice i male ribolovne alate kao mreže stajačice, vrše i parangale.

Sa sjedištem na području Općine Tribunj ne postoji niti jedan zadružni savez. Najbliži se nalazi u Splitu - Zadružni savez Dalmacije i broji 50 članica i šest zaposlenika.

Obrtništvo

Uz Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o obrtu je temeljni Zakon koji regulira statusna i druga važna pitanja vezana uz osnivanje i rad gospodarskih subjekata. Ovaj Zakon definira obrt kao samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. U skladu s odredbama Zakona o obrtu, obrti osnovani na području Općine Tribunj upisuju se u Središnji obrtni registar na temelju rješenja koje izdaje Ured državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji.

Na dan 30. svibnja 2016. godine na području Općine Tribunj u radu se nalazilo 89 obrta od kojih je 61 bio registriran za rad cijele godine, a ostali kao sezonski obrti. Na taj dan dva su obrta bila privremeno obustavljena, dva bez početka, a niti jedan se nije nalazio u mirovanju.

Prema podatcima na dan 30. svibnja 2016. godine napravljena je analiza obrtništva na području Općine Tribunj prema NKD klasifikaciji djelatnosti iz 2007. godine. Utvrđeno je da je od 89 obrta najveći broj njih kao pretežitu djelatnost registrirao djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (27 obrta) od čega se sve odnosi na pripremu i usluživanje hrane i pića. Prema području djelatnosti drugo mjesto po brojnosti obrta zauzimaju oni obrti koji su registrirani za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo (25), a svi navedeni kao podkategoriju navode morski ribolov. To znači da se na području Općine Tribunj više od 58 % obrtnika bavi ugostiteljstvom i ribolovom.

Ostale djelatnosti odnose se na prerađivačku industriju (3), građevinarstvo (8), trgovinu na veliko i na malo te popravak motornih vozila i motocikala (6), prijevoz i skladištenje (5), financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (1), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (2), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (5), umjetnost, zabavu i rekreaciju (1) te na ostale uslužne djelatnosti (6).

Tablica 6: Obrti na području Općine Tribunj prema NKD 2007. klasifikaciji djelatnosti Djelatnost 2016. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 25 Prerađivačka industrija 3 Građevinarstvo 8 Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 6 Prijevoz i skladištenje 5 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 27 Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 2 Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 5 Umjetnost, zabava i rekreacija 1 Ostale uslužne djelatnosti 6 Izvor: Obrtni registar na dan 30. svibnja 2016. godine

2.2. Poljoprivreda i ruralni razvoj

Najveći dio tla na području Općine Tribunj, kao i na području čitave Šibensko-kninske županije marginalno je pogodan ili potpuno nepovoljan za razvoj poljoprivrede. To se prvenstveno odnosi na krško područje u priobalju na kojemu prevladava levisirana9 i koluvijalna10 crvenica. Manji dio tala analiziranog područja može se okarakterizirati osobito vrijednima za razvoj mediteranske poljoprivrede. Klimatske pogodnosti pružaju osnovu za proizvodnju intenzivnog uzgoja masline kao tipične mediteranske kulture, kao i proizvodnje ostalih ratarskih kultura mediteranske poljoprivrede.11

U Tribunju je 1987. izgrađena nova uljara koja slovi za jednu od najvećih uljara u Dalmaciji. U njoj se može preraditi 1800 kg maslina na sat. Uljara također ima jako visok postotak dobivenog ulja, od 18 do 22 %, što privlači mnoge maslinare da svoj urod prerade u Tribunju. Uljara, također, proizvodi ekognojiva iskorištavanjem komine maslina. Osim prerade maslina, uljara ima i pogon za kiseljenje kapulice i ljutike te poznate tribunjske zelene masline. U sezoni u uljari bude zaposleno oko 25 djelatnika. Pogon je obnovljen 2015. godine.

Prema ARKOD12 bazi podataka ukupna raspoloživa površina poljoprivrednog zemljišta Općine Tribunj 31. prosinca 2015. godine iznosila 2,11 ha. Njime je upravljalo jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s jednim članom na 16 ARKOD parcela. U Prostornom planu Općine Tribunj poljoprivredne površine definirane su kao negradive površine namijenjene poljoprivrednoj djelatnosti, a na slici 2 vidljivo je da su podijeljene na:

 osobito vrijedno obradivo tlo (oznaka P1),  vrijedno obradivo tlo (oznaka P2) i  ostala obradiva tla (oznaka P3).

U Jedinstvenom registru domaćih životinja koji vodi Hrvatska poljoprivredna agencija 6. listopada 2015. godine na području Općine Tribunj evidentirano je 76 ovaca. One sačinjavaju tek 0,1 % ovčarskog fonda Šibensko-kninske županije. S obzirom da su osim ovaca u Registru evidentirana sva goveda, kopitari, svinje i koze u Republici Hrvatskoj, može se zaključiti da ih na području Općine Tribunj nema.

Prema Hrvatskom pčelarskom savezu, na području Općine pčelarstvom se bave 3 stanovnika, uglavnom iz hobija ili im je to dopunsko zanimanje. Registriranih pčelinjih zajednica na području Općine ima ukupno 90, koje godišnje u prosjeku proizvedu 1800 kg meda.

9 Lesivirano tlo je tlo isprano u gornjem sloju, umjereno kiselo i slabije plodnosti. 10 Koluvijalno tlo je nerazvijeno ili slabo razvijeno tlo nastalo spiranjem tla i supstrata s viših terena bujičinim vodotocima i površinskim vodama te recentnom sedimentacijom istog materijala u podnožju. 11 Prostorni plan uređenja Općine Tribunj, prijedlog plana, 2015. 12 ARKOD je nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj. Cilj ARKOD-a je omogućiti poljoprivrednicima lakši i jednostavniji način podnošenja zahtjeva za potporu kao i njihovo transparentno korištenje.

Ribarstvo

Prema službenim podacima Uprave za ribarstvo, na području Općine Tribunj 2015. godine bilo je aktivno 38 ribara koji su se bavili gospodarskim ribolovom. Prema zakonu o morskom ribarstvu gospodarski ribolov predstavlja djelatnost ulova ribe i drugih morskih organizama radi stjecanja dobiti. Analizirajući petogodišnje razdoblje može se zaključiti da je Općina Tribunj u 2015. godini smanjila ulov morske ribe i drugih morskih organizama za oko 42 % u odnosu na 2011. godinu. Prema podatcima Ministarstva poljoprivrede ukupan ulov s područja Općine Tribunj u 2015. godini bio je 1793,09 tone, od čega je najviše ulovljeno male plave ribe (1588,23 t), što je 14 % više nego 2011. godine. Pod ulovljenim količinama podrazumijevaju se količine iskrcane svježe ribe, ljuskavaca, kamenica i ostalih mekušaca i školjkaša, tj. stvarni ulov umanjen za one količine koje su iz bilo kojeg razloga odbačene od trenutka izvlačenja iz mora do istovara na kopno.

Najveći je ulov u promatranom razdoblju ostvaren 2013. godine kada je ulovljeno 2023,96 tona ribe, od čega se 87,92 % ulova odnosilo na malu plavu ribu (srdele, papaline i inćune). Nakon 2013. godine ostvaren je pad za 16,15 % i manji rast u 2015. godini. Osim male plave ribe na ovome se području u 2015. godini zabilježio ulov bijele ribe, glavonožaca i hrskavičnjača (morskih pasa, raža, grdobine...), krupne plave ribe, srdela, papalina, inćuna, rakova i ostalih morskih organizama. Ulov školjkaša i ostalih mekušaca na području Općine Tribunj u 2015. godini nije ostvaren. U tablici 7 prikazan je ulov ribe na području Tribunja od 2011. do 2015. godine.

Tablica 7: Ulov ribe na području Općine Tribunj u tonama Vrsta ribe (u t) / godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Bijela riba 267,4357 190,8790 196,4089 191,3696 156,6339 Plava riba (krupna) 4,5360 0,7597 8,4000 5,9569 10,5978 Mala plava riba (uključujući srdele, papaline i 1390,7826 1462,3124 1779,4903 1461,7910 1588,2322 inćune) Srdele 828,9945 958,4504 1351,0011 1149,3687 1063,7316 Papaline 0,0000 0,0000 0,0120 0,0000 0,0100 Inćuni 470,1085 402,7595 317,0816 239,4010 490,9040 Hrskavičnjače (morski psi, raže, grdobina...) 3,7666 9,3513 3,5067 2,6585 3,9969 Rakovi 10,8564 7,6491 16,5615 18,5811 21,7632 Ostali morski organizmi 0,2630 0,2800 0,1740 0,1460 0,1120 Školjkaši i ostali mekušci 0,0000 0,0030 0,0005 0,0000 0,0000 Glavonošci 12,3380 16,1660 19,4231 16,4837 11,7598 Ukupno 1689,9783 1687,4004 2023,9649 1696,9867 1793,0958 Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva, 4. travnja 2016. godine

Iskrcajno mjesto za ribarska plovila na području Općine Tribunj je ribarska luka Tribunj kojom upravlja ribarska zadruga Adria. Luka može primiti plovila duljine preko 15 m i ima 71 privezište. U luci je smještena ribarska flota koju čine koćarice, plivarice i višenamjenska plovila. Ukupno na području Općine ima 38 plovila za gospodarski ribolov. Prema podatcima iz Prostornog plana uređenja Općine Tribunj oko 25 % Tribunjaca (cca 350 ljudi) živi od ribarstva.

Tablica 8: Plovila na području Općine Tribunj prema vrsti (2015. godine) Vrsta plovila Broj plovila Koćari 16 Plivaričari 2 Plovila za lov mrežama stajaćicama 5 Plovila za lov udičarskim alatima 2 Višenamjenska plovila 13 Ukupno 38 Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za ribarstvo, 4. travnja 2016. godine

Ribarska je zadruga Tribunj u suradnji s lokalnim vlastima sudjelovala u projektu izgradnje objekta veletržnice ribe Tribunj od 2007. do otvaranja objekta u listopadu 2015. Izgradnja i opremanje veletržnice financirano je u sklopu Programa Europske unije IPA 2008 Hrvatska, projekta Jačanje tržišne komponente u hrvatskom sektoru ribarstva. Opći cilj projekta, vrijednog ukupno 2,15 milijuna eura, bio je pružanje podrške Republici Hrvatskoj u jačanju tržišne komponente sektora ribarstva poboljšanjem tržišne infrastrukture te povećanje pravovremenosti i pouzdanosti prikupljanja podataka u sektoru ribarstva.

Slika 5: Veletržnica ribe u Tribunju

Izvor: http://www.adria-tribunj.com/

Tržnica je najbolji projekt u ribarstvu Republike Hrvatske koji je realiziran u posljednjih deset godina. Na veletržnici se ulov prodaje po najboljoj cijeni i bez posrednika, za što je potreban široki krug kupaca. To se može ostvariti jedino ako potencijalni kupac može lako doći do podatka o količinama, strukturi, pecaturi i, najvažnije, o dopremi ribe do njega u bilo kojem trenutku. Tribunjska veletržnica osigurava logistiku ne samo ribarima iz Tribunja nego i svim ribarima Šibensko-kninske županije i susjednih županija te svim ostalim ribarima koji vrše ribolov na području srednjeg Jadrana i koriste Tribunj za iskrcaj ulova.

Šumarstvo

Područje Općine Tribunj prema gospodarskoj podjeli obuhvaćeno je gospodarskom jedinicom Hartić13 kojom gospodare Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Split, Šumarija Šibenik. Podatci u šumskogospodarskim planovima iskazani su na razini odsjeka kao najmanje osnovne jedinice gospodarske podjele, a formiraju se neovisno o administrativnoj podjeli.

Šume na području Tribunja prema namjeni su gospodarske šume, a na slici 2 prikazane su oznakom Š2. Obrasla površina na području Općine Tribunj prema programima gospodarenja za navedene gospodarske jedinice razvrstana je u uređajne razrede: kultura alepskog bora, šikara, makija i garig. Drvna zaliha analiziranog područja iznosi 999 m3 alepskog bora, prirast 24 m3, također alepskog bora, a etat nije propisan.

Sveukupna površina tribunjskih šuma zauzima 363,33 ha na obraslom šumskom zemljištu. Od toga se 95,57 ha nalazi u posjedu Šumarije Šibenik, a 267,76 ha u posjedu Općine Tribunj. Vlasnik 94 % ovoga šumskog zemljišta je Republika Hrvatska (342,67 ha), a ostalo sadrži različite kombinacije vlasništva.14

2.3. Turizam

Živopisno dalmatinsko naselje Tribunj smješteno je u središtu obale Šibensko-kninske Županije. Prostorni položaj Tribunja veoma je povoljan za razvoj turizma, jer se nalazi u blizini nacionalnih parkova Krka i Kornati, parka prirode Vransko jezero, posebnog rezervata Prukljansko jezero i zaštićenog krajolika Donja Krka. Od kulturnih resursa uz povijesnu graditeljsku cjelinu Tribunja u neposrednoj blizini ističu se i povijesne urbane cjeline Vodica, Šibenika i Skradina, te značajna arheološka područja u skradinskom području.15 Geografski položaj i posebnosti kopnenog i poluotočnog dijela stare jezgre sadržajem udovoljavaju svim potrebama stanovnika. Prepoznatljiva je slika zbijenih tribunjskih kuća i uskih ulica iz kojih se pruža pogled na otoke: Lukovnjak, Logorun, Prišnjak i Sovjak.

Prostor Općine ima mogućnosti za razvoj turizma koji je utemeljen na komparativnim prednostima, naročito nautičkog turizma u obalnom dijelu, gastroturizma i aktivnog turizma.

Zaleđe Tribunja bogato je vinogradima i maslinicima koji su opasani suhozidima i urešeni tradicionalnim težačkim kućicama - bunjama. Polja su prošarana i posebno uređenim biciklističkim stazama, različitih stupnjeva zahtjevnosti, koje daju bolji uvid u lokalnu težačku kulturu. Brdske i strme staze vode do nekoliko prekrasnih vidikovaca odakle puca pogled na cijelu okolicu. Među njima se posebno ističu put Sv. Roka i Kugina stopa, prema kojima se kreće iznad novog tribunjskog groblja. One posjetitelje vode do nekoliko vidikovaca u brdu

13 Valjanost od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2021. godine. 14 Podatci su dobiveni od Hrvatskih šuma d.o.o. na temelju zahtjeva 18. travnja 2016. godine. 15 Prostorni plan uređenja Općine Tribunj, prijedlog plana, 2015.

Križine, a biciklistima, planinarima i šetačima omogućavaju da bolje dožive čari ovoga kraja i na taj način upotpune cjelokupnu živopisnu sliku Tribunja.

Na području Općine Tribunj pruža se pet biciklističkih staza, a za bicikliste je omogućeno i iznajmljivanje bicikli. Biciklističke staze u Tribunju su:  Lokva – Plana  Sovlje – Dvije bunje  Kozara – Okit – Vodice  Pišćet – Dubrava  Sopalj – Sv. Ivan – Rimska cisterna.

U Tribunju se nalaze dva mjesna kupališta, dok je treće smješteno u obližnjem naselju Sovlje. Najduža je plaža Bristak koja se nalazi na istočnom dijelu Tribunja, od marine prema Vodicama. Njena šljunkovita plićina mami kupače, a pogotovo oduševljava najmlađe. Od dodatnih sadržaja na plaži se nalazi samo jedan tuš. Ponudu plaže upotpunjuju lokalni ugostitelji kod kojih se mogu pronaći osvježenje i okrjepa.

Zapadno od marine, podno brda Sv. Nikole prostire se plaža Zamalin, najpoznatije općinsko kupalište. Nalazi se zapadno od središta Tribunja i prostire prema uvali Sovlje. Borova šuma i lagani maestral omogućavaju kupačima bezbrižni cjelodnevni boravak na otvorenom. Plaža je opremljena s četiri tuša i rampom za osobe s invaliditetom.

Slika 6: Plaža Zamalin u Tribunju

Izvor: www.apartmani-matijevac.com

Divlje, slikovite uvalice koje se od Zamalina protežu dalje na zapad dovode do kupališta Sovlje koje se smjestilo u istoimenom naselju. Riječ je o prirodnoj, zaštićenoj laguni iz koje se

pruža prekrasan pogled na otočić Sovljak i morski arhipelag.16 Plaža je betonska na dvije etaže, s tušem, vratnicama za vaterpolo i rampom za osobe s invaliditetom.

Na tribunjskim plažama ljeti se izdaju koncesijska odobrenja za razne djelatnosti poput iznajmljivanja brodica na motorni pogon, pedalina, sandolina, suncobrana, ležaljki, trampolina, obavljanja djelatnosti trgovine i ugostiteljstva u kioscima, prikolicama, montažnim objektima i sl.

Iz tablice 9 vidljivo je da je 2013. godine za održavanje plaža izdvojeno 90 558 kn, a sredstva su utrošena na uređenje plaže Bristak i Sovlje.

Tablica 9: Proračunska sredstva Općine Tribunj izdvojena za održavanje plaža od 2011. do 2015. godine (u kn) Kategorija/godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Sredstva izdvojena za održavanje plaža 1733 0 90 558 0 0 Ukupni rashodi 6 368 321 8 068 547 7 186 324 9 345 544 8 956 273 Udio u ukupnim rashodima 0,03 % 0 % 1,26 % 0 % 0 % Izvor: Općina Tribunj

Uživanje u morskim radostima najbolje nadopunjavaju adrenalinske usluge lokalnih sportskih klubova i udruga. Za sve koji preferiraju odmor na moru u turističkoj ponudi Općine predviđena je mogućnost iznajmljivanja broda, kao i organizirani izleti brodom.

Za sve koji su u mogućnosti uživati u nautičkom turizmu marina Tribunj omogućava 240 vezova u moru i 150 mjesta na kopnu. U marini se mogu privezati brodovi od 7 do 27 m. Svi su vezovi opskrbljeni priključkom za vodu, struju i kabelski TV. U sastavu marine samostalno djeluju Danuvius Marina d.o.o. (vezovi u moru, smještaj na kopnu i benzinska postaja, smještaj u sobama i apartmanima marine) i Merk & Merk jahte servis Tribunj d.o.o. (servisiranje plovila i usluge te travel lift). Na dan 31. prosinca 2015. godine u Danuvius Marini bila je zaposlena 31 osoba, a tvrtka Merk & Merk brojala je 20 zaposlenika.

Usluga smještaja omogućena je u glavnoj zgradi marine u kojoj se nalaze kvalitetno opremljene sobe i apartmani koje je moguće koristiti tijekom cijele godine. Uzduž marine postavljena je šetnica uz koju se nalazi kultivirana zelena površina.

Slika 7: Marina Tribunj

Izvor: http://www.marinatribunj-adriatiq.com/

16 http://www.tz-tribunj.hr/hr/home/plaze.html

Potencijal obogaćivanja turističke ponude analiziranog područja je Lovište XV/108 Tribunj koje se prostire na 2038 ha. Njime gospodari Lovačka udruga Kamenjarka osnovana 26. travnja 1946. godine.

U nastavku su analizirani dolasci i noćenja turista od 2011. do 2015. godine. Početak promatranog razdoblja ne bilježi veće oscilacije, dok je najveći pad dolazaka stranih turista evidentiran u 2014. godini (pad za 11,49 %) u odnosu na 2013. godinu. Najviše dolazaka stranih i domaćih gostiju u cijelom promatranom razdoblju ostvareno je u 2015. godini. Tada su domaći gosti ostvarili 3065 dolazaka, a strani 17 389 dolazaka.

U posljednjoj godini broj dolazaka stranih gostiju povećan je za 17,32 % u odnosu na prvu promatranu godinu, dok je broj dolazaka domaćih gostiju povećan za 45,12 %.

Oscilacije u dolascima projiciraju se i na broj ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju. Sukladno broju ostvarenih dolazaka, u 2014. se također ostvaruje nagli pad noćenja i ponovni rast u 2015. godini. Na grafikonu 6 prikazana su detaljna kretanja broja ostvarenih noćenja domaćih i stranih gostiju u Općini Tribunj.

Grafikon 6: Dolasci i noćenja domaćih i stranih turista u Općinu Tribunj od 2011. do 2014. godine

140000

120000

100000

80000

Domaći turisti 60000 Strani turisti

40000

20000

0 Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja 2011. 2013. 2014. 2015.

Izvor: www.dzs.hr

Na području Tribunja postoje tematski hotel The Movie Resort i pansion Villa Diana te dva autokampa – Starine i HIDA – Sovlje, kao i brojne jedinice privatnog smještaja.

Zbog svog izrazito turističkog karaktera, u turističkoj ponudi Općine nalaze se tri turističke agencije: Kornati Tribunj, Morski rak i Tempus Fugit.

Manifestacije koje obogaćuju kulturnu ponudu ove Općine izuzetno su bitne za unaprjeđenje turističke ponude. Tu se posebno ističe Tradicionalna utrka magaraca koja se odvija prve nedjelje u kolovozu. Ona je izuzetno atraktivna, jer privlači velik broj sudionika i sve željne dobre zabave. U poglavlju Manifestacije posebno je istaknuta ova utrka, kao i ostale manifestacije na području Općine Tribunj.

Gastronomija

U ovom tipično dalmatinskom naselju koje se razvilo na temeljima maslinarstva i ribarstva očuvali su se brojni recepti koji su se prenosili s naraštaja na naraštaj, a danas obogaćuju njegovu gastronomsku ponudu. Prvenstveno je potrebno istaknuti jela od plodova mora i riblje specijalitete pripremljene prema tradicionalnoj recepturi koji se poslužuju u dvadesetak konoba i restorana. Uz riblja jela često se poslužuje visokokvalitetno domaće vino. Da gastronomija izvrsno nadopunjava turističku i kulturnu ponudu ove općine dokaz je manifestacija More na stolu koja se tradicionalno održava na blagdan sv. Ante 13. lipnja i kojom započinje Tribunjsko kulturno ljeto. Ona uključuje veliki švedski stol jela spravljenih od ribe i plodova mora tribunjskih ugostitelja u ambijentu poluotočne tribunjske stare jezgre uz nastup tribunjskih glazbenika i glazbenika iz susjednih općina. Sva jela poslužena na švedskom stolu mogu se besplatno degustirati, što je izuzetno atraktivno s obzirom da se radi o tradicionalnim specijalitetima poput rižota od plodova mora, dagnji na buzaru, hobotnici ispod peke.

2.4. Tržište rada Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području Općine Tribunj bilo je zaposleno 456 stanovnika, dok je prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iste godine nezaposleno bilo 126 stanovnika. Tablica 3 Struktura stanovništva prema spolu i starosti iz poglavlja Opći podatci prikazuje koliko je radno sposobnog stanovništva 2011. godine obitavalo na području Općine Tribunj. Iz tablice je moguće zaključiti kako je broj radno sposobnog stanovništva između dva popisa porastao s obzirom da je prema popisu stanovništva iz 2011. godine na tom području bilo evidentirano 947 radno sposobne osobe, a prema prethodnom popisu stanovništva 2001. godine 854 osoba.

Zaposleno stanovništvo

Tablica 10 prikazuje strukturu stanovništva na području Općine Tribunj prema njihovom položaju u zaposlenju i starosti (podaci službenog popisa 2011. godine).

Tablica 10: Broj zaposlenih stanovnika prema starosti i položaju u zaposlenju na području Općine Tribunj (Popis stanovništva 2011.) Samozaposleni Ostale Pomažući Starost Ukupno Zaposlenici Osobe koje zaposlene članovi obitelji Poslodavci rade za osobe vlastiti račun Ukupno 456 346 57 32 13 4 15-19 5 4 0 0 1 0 20-24 33 28 0 0 2 2 25-29 55 47 4 2 2 0 30-34 73 58 8 4 3 0 35-39 57 40 14 1 1 1 40-44 61 50 7 2 1 1 45-49 57 39 11 4 2 0 50-54 53 40 4 9 0 0 55-59 42 30 6 6 0 0 60-64 16 8 3 4 0 0 65 i više 4 2 0 0 0 0 Izvor: www.dzs.hr

Iz tablice se može uočiti kako je najveći broj zaposlenih u dobi 30-34 godina, točnije njih 13,37 %. Od 456 zaposlenih 75,87 % su zaposlenici, 12,5 % poslodavci i 7,01 % osobe koje rade za vlastiti račun.

Broj zaposlenih stanovnika dominira u djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala sa ukupno 75 zaposlenika (16,45 % od ukupno zaposlenih). Velik broj zaposlenih evidentiran je i u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (15,13 %), djelatnosti pružanja smještaja te pripremi i usluživanju hrane (13,37 %) te prerađivačkoj industriji (11,40 %).

Tablica 11: Broj zaposlenih prema područjima djelatnosti, starosti i spolu na području Općine Tribunj (Popis stanovništva 2011.) Područje djelatnosti Ukupno 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 i više Ukupno 456 5 33 55 73 57 61 57 53 42 16 4 A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 69 1 4 8 7 8 13 12 4 9 3 0 B Rudarstvo i vađenje 0 0 0 6 0 0 6 0 0 0 0 0 C Prerađivačka industrija 52 1 6 0 10 5 1 6 6 4 1 1 D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 2 0 0 0 0 0 1 0 0 1 0 0 E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost 6 0 0 3 1 0 2 1 1 2 0 0 sanacije okoliša F Građevinarstvo 21 0 0 14 5 2 12 2 2 3 2 0 G Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala 75 1 3 3 16 7 1 10 11 1 0 0 H Prijevoz i skladištenje 16 0 0 6 0 3 3 4 3 3 1 0 I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 61 0 6 0 10 12 1 7 12 0 20 0 J Informacije i komunikacije 2 0 0 1 1 0 4 0 0 0 0 0 K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 10 0 1 0 2 0 1 1 1 0 0 0 L Poslovanje nekretninama 3 0 0 1 0 0 4 1 0 3 1 0 M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 12 0 0 2 2 1 3 1 0 2 0 0 N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 15 0 1 2 2 2 3 1 1 2 1 0 O Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 30 1 1 3 4 5 4 6 4 2 0 0 P Obrazovanje 16 0 0 0 3 4 2 2 0 3 2 0 Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 22 0 4 2 4 2 2 1 1 4 1 1 R Umjetnost, zabava i rekreacija 34 1 5 5 6 5 0 1 7 3 1 0 S Ostale uslužne djelatnosti 7 0 2 1 0 1 1 1 0 1 0 0 T Djelatnosti kućanstava kao poslodavca, djelatnosti kućanstva koja proizvode 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe U Djelatnost izvanteritorijalnih organizacija i tijela 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Nepoznato 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 2 Izvor: www.dzs.hr

Nezaposleno stanovništvo

Na grafikonu 7 prikazan je broj nezaposlenog stanovništva prema spolu s područja Općine Tribunj. Iz grafikona se može uočiti da ukupan broj nezaposlenih bilježi pad od 2012. godine do kraja promatranog razdoblja. Ako se trend promatra prema spolu za razdoblje 2011.-2015. može se uočiti da opada broj nezaposlenih muškaraca, a da je broj nezaposlenih žena u blagom porastu, jer je 2011. godine na području Općine Tribunj bilo nezaposleno 67, a 2015. 72 žene. Tijekom cijelog promatranog razdoblja broj nezaposlenih žena veći je od broja nezaposlenih muškaraca. Udio nezaposlenih žena na području Općine Tribunj u ukupnom broju nezaposlenih žena na razini Šibensko-kninske županije iznosi 2 %.

Grafikon 7: Nezaposleno stanovništvo prema spolu na području Općine Tribunj 2011.-2015. 160

140

120

100

0 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Ukupno 126 149 135 133 122 Muškarci 59 70 62 56 50 Žene 67 79 73 77 72

Izvor: www.hzz.hr

Grafikonom 8 prikazan je trend kretanja broja nezaposlenih s obzirom na stupanj obrazovanja. Najveći broj nezaposlenih tijekom promatranog razdoblja bilježi skupina nezaposlenih sa završenim trogodišnjim obrazovanjem i školom za KV i VKV radnike, no taj broj se u posljednjoj promatranoj godini smanjuje za 18,57 % u odnosu na prvu godinu promatranog razdoblja (2012.).

Razine obrazovanja koje prednjače visokim brojem nezaposlenih su i četverogodišnje obrazovanje za srednjoškolska zanimanja te osnovnoškolska razina obrazovanja.

Grafikon 8: Nezaposleno stanovništvo Općine Tribunj prema razini obrazovanja od 2012. do 2015. godine 80

0 2012. 2013. 2014. 2015. Bez škole i nezavršena osnovna škola 2 2 1 0 Osnovna škola 27 29 23 21 SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za 70 57 51 57 KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više 36 35 37 28 godina Gimnazija 1 1 3 2 Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni 3 3 9 8 studij Fakulteti, akademije, magisterij, 3 8 9 6 doktorat

Izvor: www.hzz.hr

Analiza izvora prihoda stanovnika Općine Tribunj

Uvidom u podatke o izvorima financiranja stanovnika, vidljivo je da je najveći broj stanovnika Općine Tribunj bez prihoda (480 stanovnika), dok 402 stanovnika imaju prihode od stalnog rada. Prihode od starosne mirovine ostvaruje 275 stanovnika, a ostale mirovine prima 195 stanovnika.

Tablica 12: Izvori financiranja stanovnika Općine Tribunj prema Popisu stanovništva 2011. godine Glavni izvori sredstava za život svi muškarci žene Prihodi od stalnog rada 402 245 157 Prihodi od povremenog rada 56 21 35 Prihodi od poljoprivrede 22 17 5 Starosna mirovina 275 161 114 Ostale mirovine 195 95 100 Prihodi od imovine 107 65 42 Socijalne naknade 93 38 55 Ostali prihodi 33 14 19 Povremena potpora drugih 29 15 14 Bez prihoda 480 187 293 Nepoznato 0 0 0 Izvor: www.dzs.hr

Korisnici mirovinskog osiguranja

Prema dostupnim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 2013. do 2015. godine broj korisnika mirovina povećao se za oko 5 %. Grafikon 9 prikazuje kretanje broja korisnika mirovina na području Općine Tribunj za razdoblje 2013.-2015. Podaci za sve godine, odnose se na stanje na zadnji dan u godini, odnosno na 31. prosinca.

Grafikon 9: Korisnici mirovina na području Općine Tribunj od 2013. do 2015. godine 500

450

400

350

300

250

200

150

100

0 2013. 2014. 2015. Broj korisnika mirovina prema ZOMO-u 416 438 436 Broj korisnika mirovine Hrvatske vojske 24 29 29 i hrvatskih branitelja

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Za isplatu trenutnih umirovljenika koriste se uplate zaposlenih, odnosno osiguranika. Osiguranici su prema Zakonu o mirovinskom osiguranju fizičke osobe koje su na osnovi radne aktivnosti (radni odnos, obavljanje djelatnosti i dr.) obvezno osigurane na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Osiguranicima se na načelima uzajamnosti i solidarnosti obvezno osiguravaju prava za slučaj starosti i smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika.17

U 2015. g. na području Općine Tribunj zabilježen je 201 osiguranik, od kojih je bilo 109 radnika kod pravnih osoba, 69 kod fizičkih osoba te 19 obrtnika. U preostalim kategorijama osiguranja evidentirano je manje od pet korisnika tijekom cijelog promatranog razdoblja što je prikazano na grafikonu 10.

17 http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=47

Grafikon 10: Osiguranici na području Općine Tribunj od 2013. do 2015. godine 120

100

0 2013. 2014. 2015. Radnici kod pravni osoba 108 101 109 Radnici kod fizičkih osoba 51 60 69 Obrtnici 23 23 19 Poljoprivrednici 1 0 0 Samostalne profesionalne djelatnosti 1 3 2 Produženo osiguranje 5 1 2

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

3. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

3.1. Socijalna skrb

Centar za socijalnu skrb Šibenik je ustanova socijalne skrbi s javnim ovlastima. On je jedan od tri centra za socijalnu skrb Šibensko-kninske županije. Njegova se djelatnost odnosi na davanje mišljenja i prijedloga u sudskim postupcima koji se odnose na obiteljsko pravnu i kaznenopravnu zaštitu, provođenje izvršenja rješenja, davanje mišljenja prilikom odlučivanja o odobravanju izlaska zatvorenika iz penalne ustanove, sudjelovanje kao stranka ili umješač pred sudom i drugim državnim tijelima kada se radi o zaštiti osobnih interesa djece i drugih članova obitelji koji se ne mogu brinuti sami o sebi ni o svojim pravima i interesima, izdavanje dozvola za obavljanje udomiteljstva, obavljanje nadzora nad udomiteljskim obiteljima, provođenje odgojnih mjera nad djecom s problemima u ponašanju, posredovanje u postupku razvoda braka i dr.

Osnovan je za područje Grada Šibenika, Grada Vodica i Grada Skradina kao i općina: Pirovac, Primošten, Rogoznica, Tisno, Tribunj, Murter-Kornati i Bilice s pripadajućim naseljima.

Osnivačka prava nad Centrom ima Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja Ministarstvo socijalne politike i mladih. U Centru se obavljaju i administrativni, računovodstveno-financijski i pomoćno tehnički poslovi. Stručni i drugi radnici Centra dužni su čuvati kao profesionalnu tajnu sve što saznaju o osobnom i obiteljskom životu korisnika.

Oblici novčane pomoći socijalne skrbi su:  zajamčena minimalna naknada  jednokratne naknade  naknade povezane s obrazovanjem  osobna invalidnina  doplatak za pomoć i njegu  status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja i  naknada do zaposlenja.

U tablici 13 prikazani su podatci o novčanim pravima za korisnike socijalne skrbi s područja Općine Tribunj za 2015. godinu. Vidljivo je da je najveći broj korisnika dobivao doplatak za pomoć i njegu, minimalnu naknadu i jednokratnu naknadu. U usporedbi s brojem korisnika socijalne skrbi u prethodnim godinama, za koje točni podatci nisu bili dostupni, uočen je pad broja korisnika novčanih prava. Pravi uzrok tome je promjena zakonske regulative (Zakona o socijalnoj skrbi) zbog čega sve manji broj može ostvarivati prava iz socijalne skrbi. Osim toga, evidencija o pruženim socijalnim uslugama na području na kojem Centar djeluje vodi se kroz pet organizacijskih cjelina, a ni jedna evidencija ne uključuje praćenje korisnika po mjestu prebivanja.

Tablica 13: Broj korisnika socijalne skrbi prema vrstama skrbi na području Općine Tribunj 2015. godine Vrsta naknade 2015. Minimalna naknada 22 Jednokratna naknada (ukupno u tekućoj godini) 17 Osobna invalidnina 10 Doplatak za pomoć i njegu 34 Izvor: Centar za socijalnu skrb Šibenik

Pri Centru za socijalnu skrb Šibenik, na Rivi iza hotela Jadran djeluje Podružnica Centra. Korisnici usluga Podružnice su pojedinci, obitelji i različite korisničke skupine, koji zatraže usluge savjetovanja ili u određenim okolnostima prihvate ponuđene usluge savjetovanja, podrške i/ili edukacije. Podružnica u okviru svoje djelatnosti obavlja poslove savjetodavnog, preventivnog i edukativnog rada te druge stručne poslove koji se odnose na:  savjetodavnu uslugu koja se odnosi na brak, roditeljstvo, obiteljske i partnerske odnose  razvoj socijalizacijskih vještina djece i mladih, posebno komunikacijskih vještina i nenasilnog rješavanja sukoba među djecom i mladima  razvoj komunikacije i tolerancije u mladenačkim i partnerskim odnosima  edukaciju posvojitelja i udomitelja  obiteljsku medijaciju  poticanje i razvoj programa rada u zajednici, volonterskog rada i rada udruga koje su potpora roditeljima, obitelji, djeci, mladeži i drugim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva  poticanje i provedbu programskih aktivnosti namijenjenih edukaciji i promidžbi obiteljskih vrijednosti  izvršavanje posebnih obveza maloljetnika u pretpripremnom postupku po odredbama posebnog zakona  postupak izdavanja rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti dadilja.

Prema posljednjem popisu stanovnika na području Općine Tribunj prebiva 501 osoba starija od 60 godina. Uspoređujući brojčane podatke iz Popisa stanovnika 2001. i 2011. godine koji su prezentirani u poglavlju Opći podatci može se zaključiti da se broj stanovnika starijih od 60 godina na području Općine Tribunj povećao za 46 %.

Općina Tribunj odnedavno je bogatija za Obiteljski dom Koret koji je smješten na ulazu u Tribunj. Dom je kapaciteta do 20 osoba, a vlasnici objekt planiraju proširiti do mogućnosti prijema ukupno 50 štićenika. O dvadesetak štićenika brine desetak zaposlenika, od kojih je jedna liječnica. Dr. Jadranka Giljanović na raspolaganju je korisnicima, a njezina mobilna ekipa svakoga je dana u pripravnosti za sve usluge povezane s liječenjem. Dom Koret ima kapacitete za prijem pokretnih, polupokretnih i potpuno nepokretnih osoba, s obzirom da je objekt opskrbljen svim potrebnim medicinskim pomagalima, a osoblje je obučeno za sve stadije njege. Prostor Doma obuhvaća dnevni boravak, spavaće sobe, moderne i prilagođene kupaonice, blagovaonicu, terasu i vrt. U sklopu objekta nalazi se i kuhinja, a meni za četiri dnevna obroka sklapa se u dogovoru s korisnicima.

Iz Proračuna Općine Tribunj u prethodnom petogodišnjem razdoblju (2011.-2015. godine) za socijalnu se skrb izdvajalo između 192 033 i 305 486 kn. Ova su sredstva iskorištena za naknade socijalno ugroženim građanima i kućanstvima, ali i kao kapitalne donacije. Evidentno je da su se sredstva izdvojena za tijekom godina smanjivala, s izuzetkom za prethodnu 2015. godinu kada su neznatno povećana (tablica 14).

Tablica 14: Proračunska sredstva Općine Tribunj za financiranje socijalne zaštite od 2011. do 2015. godine (u kn) Kategorija/godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Sredstva izdvojena financiranje socijalne 305 468 293 617 256 721 192 033 205 732 zaštite Ukupni rashodi 6 368 321 8 068 547 7 186 324 9 345 544 8 956 273 Udio u ukupnim rashodima 4,8 % 3,64 % 3,57 % 2,06 % 2,3 % Izvor: Općina Tribunj

3.2. Zdravstvo

Ambulanta obiteljske medicine dr. med. Danijela Juras u Tribunju započela je s radom u sastavu Doma zdravlja u Šibeniku 2010. godine. Osnovana je od Šibensko-kninske županije, a prema obliku organizacije i djelatnosti primarne zaštite ona je ordinacija opće/obiteljske medicine. Smještena je u malom prostoru (oko 35 m2) u prizemnici. U ordinaciji radi doktorica i jedna medicinska sestra. Radno vrijeme ordinacije je od 7 do 13 i 30 h ponedjeljkom, srijedom i petkom te od 13 do 19 i 30 h utorkom i četvrtkom. Kućne posjete obavljaju se poslije radnog vremena.

Za razliku od usluga obiteljske medicine koji su stanovnicima na području Općine dostupne tek posljednjih šest godina, stomatološke preglede i liječenje Tribunjci u svom naselju imaju od 1969. godine. Ordinacija dentalne medicine dr. stom. Anita Antica ordinacija je primarne zdravstvene zaštite (polivalentne). Standard postupaka i usluga u djelatnosti stomatološke zdravstvene zaštite (polivalentne) obuhvaća: osnovnu stomatološku zaštitu djece do 18 godina i osiguranih osoba iznad 18 godina. U ordinaciji je zaposlena stomatologinja, zubni tehničar i medicinska sestra. Radni uvjeti su zadovoljavajući. Usluge ordinacije stanovnicima su na raspolaganju dijelom u jutarnjoj (od 7 do 14 i 30 h), dijelom u poslijepodnevnoj smjeni (13 i 30 do 20 i 30 h).

Ljekarna Tribunj - Farmacia zdravstvena ustanova jedina je ljekarna na području Općine Tribunj. Osnovana je 2013. godine i osim ljekarništva bavi se i opremanjem brodskih ljekarni. Smještena je u prizemnici u prostoru od oko 80 m2 nasuprot marine Tribunj.

Hitna medicinska pomoć organizirana je na širem području zajedno s Gradom Vodicama i Općinom Tisno.

Na području Općine nema ni jedne veterinarske ordinacije. Veterinarske usluge za kućne ljubimce i domaće životinje s područja Općine Tribunj obavljaju veterinarske ustanove: Veterinarska ambulanta Vodice, Veterinarska stanica Šibenik i veterinarska ambulanta More u Šibeniku.

Prema posljednjim dostupnim podatcima Državnog zavoda za statistiku 2014. godine na području Općine Tribunj zabilježeno je 15 smrtnih slučajeva, a najveći broj (njih 9, koji čine 60 %) bilo je kod ljudi starijih od 80 godina, što je nešto manje od prosjeka Županije gdje je najviše umrlih spadalo u istu starosnu skupinu, ali ih je bilo 53,48 %. Kod uzroka smrti može se reći

da stanovnici Tribunja ne odstupaju od županijskog, ali ni hrvatskog prosjeka pa su najčešći uzroci njihovih smrti bile bolesti cirkulacijskog sustava (9), a nakon njih novotvorevine18 (2).

U analiziranom razdoblju (od 2011. do 2015.) oko 0,3 % proračunskih sredstava bilo je uloženo u zdravstvo. Sva su sredstva bila namijenjena tekućim donacijama (tablica 15).

Tablica 15: Proračunska sredstva Općine Tribunj za sufinanciranje zdravstvene djelatnosti od 2011. do 2015. godine (u kn) Kategorija/godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Sredstva izdvojena za sufinanciranje 0 23 070 40 657 22 500 26 700 zdravstvene djelatnosti Ukupni rashodi 6 368 321 8 068 547 7 186 324 9 345 544 8 956 273 Udio u ukupnim rashodima 0 % 0,29 % 0,57 % 0,24 % 0,3 % Izvor: Općina Tribunj

3.3. Odgoj i obrazovanje

Predškolski odgoj

Djeca predškolskog uzrasta na području Općine Tribunj mogu polaziti dva područna dječja vrtića: Maslina i Ribica. Oba objekta pripadaju Dječjem vrtiću Žižula Šibenik koji je osnovan u Šibeniku 2002. godine. On je jedna od 12 predškolskih ustanova na području Šibensko-kninske županije. Područni objekt Maslina oformljen je u Tribunju 2009. godine, a sljedeće je godine s radom započeo i objekt Ribica.

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku na području Općine Tribunj 2011. godine boravilo je 116 djece do šest godina.

Vrtić se nalazi u privatnom vlasništvu. U dva područna objekta vrtića Žižula na području Tribunja u pedagoškoj godini 2015./2016. u redovnom je programu zbrinuto 60 djece vrtićkog uzrasta o kojima se brinulo šest zaposlenika. U analiziranom petogodišnjem razdoblju broj djece u vrtićima Općine Tribunj kretao se od 60 do 66.

Rad se u vrtiću provodi u tri odgojne skupine, jednoj jasličkoj i dvjema vrtićkima. U vrtiću se provodi redovni desetosatni program, program ranog učenja stranog jezika, sportski i rekreativni kao i sigurnosno-zaštitni program.

Uprava i knjigovodstvo obaju vrtića nalazi se u Šibeniku, odakle je za malene polaznike organizirana i dostava hrane. Program vrtića sličan je programima koji se provode u vrtićima susjednih jedinica lokalne samouprave. Odgojiteljica s djecom priprema predstave prigodom božićnih i uskrsnih blagdana, maskenbala i ostalih važnih manifestacija.

Za redovnu djelatnost Dječjeg vrtića Žižula Općina Tribunj je u petogodišnjem razdoblju (2011. - 2015.) izdvajala između 614 200 i 710 000 kn godišnje što je prikazano u tablici 16.

18 Novotvorina, neoplazma (grč. neos - nov, plasia - rast) ili tumor (lat. tumor - oteklina) patološka je tvorba nastala kao posljedica prekomjernog umnažanja abnormalnih stanica.

Tablica 16: Proračunska sredstva Općine Tribunj za financiranje predškolskog odgoja od 2011. do 2015. godine (u kn) Kategorija/godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Sredstva izdvojena za financiranje 614 200 633 850 697 150 710 000 699 400 predškolskog odgoja Ukupni rashodi 6 368 321 8 068 547 7 186 324 9 345 544 8 956 273 Udio u ukupnim rashodima 9,65 % 7,86 % 9,7 % 7,6 % 7,81 % Izvor: Općina Tribunj

Krajem 2016. godine Općina Tribunj izradila je projektnu dokumentaciju novog dječjeg vrtića s polivalentnom dvoranom, koji bi svojim kapacitetom od četiri odgojne skupine trebao zadovoljiti potrebe predškolskog odgoja na području Općine.

Osnovnoškolsko obrazovanje

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku kod broja tribunjskih osnovnoškolaca vidljiv je negativan trend. U odnosu na 2001. godinu, 2011. godine se broj djece od 5 do 14 godina na području Općine Tribunj smanjio za oko 26 %, što je vidljivo iz tablice 3. Taj negativan trend više je izražen na području Općine Tribunj nego u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj je broj djece od 5 do 14 godina u odnosu na 2001. godinu smanjen za 17 %. Prema podatcima posljednjeg popisa stanovništva iz 2011. godine na području Općine Tribunj boravilo je 123 djece 5-14 godina.

Na području Općine Tribunj nalazi se samo jedna osnovna škola - Područna škola Tribunj koja djeluje u sklopu Osnovne škole Vodice. Područna škola Tribunj u uporabi je od 1970. godine. Školska je zgrada potpuno obnovljena 2012. godine kada je postavljen novi krov, propisna izolacija, zamijenjene instalacije struje, vode, kanalizacije, uveden internet, postavljena panik rasvjeta, odnosno rasvjeta u nuždi kao i protupožarni alarm, novi parketi, pločice i namještaj. Godine 2016. ugrađena su dva klima uređaja, a u planu je još uređenje i ograđivanje školskog dvorišta, kao i rekonstrukcija vanjske kanalizacije kako bi se omogućilo zatvaranje septičke jame. Od dodatnih sadržaja u prostoru Škole učenicima je prilagođeno samo vanjsko asfaltirano rukometno igralište, a dodatne dvorane, radionice i knjižnica nalaze se u centralnoj školi u Vodicama. Godine 2016. riješeni su imovinsko-pravni odnosi vezani uz zemljište na kojem se objekt škole nalazi. Površina školske zgrade iznosi 360 m2. Dvije učionice zapremaju površinu od 120 m2. Od prostorija namijenjenih učenicima i školskom osoblju u sklopu Škole nalaze se još i muško- ženski školski WC i zbornica koji se nalaze na katu te predvorje, WC, čajna kuhinja i kotlovnica smještene u prizemlju. U njenom istočnom dijelu nalaze se dva stana za učiteljice (prizemlje i kat), a u zapadnom dijelu u prizemlju smješten je dječji vrtić. Sveukupni prostor namijenjen iznosi 4200 m2, međutim vlasnički odnosi još uvijek nisu riješeni.

Nastava se u Školi odvija u dvije smjene, iako postoji potreba za prilagodbom školske zgrade kako bi se nastavni program mogao organizirati samo u jutarnjoj smjeni. To bi se moglo ostvariti dogradnjom dviju učionica čime bi se učenicima omogućio produženi ili cjelodnevni boravak u školi. U Školi je, uz nadoplatu, učenicima omogućeno konzumiranje jednog obroka.

Na temelju dostavljenih podataka iz Područne škole Tribunj napravljena je analiza broja zaposlenika i upisanih učenika za petogodišnje razdoblje od 2011. do 2015. godine. Iz nje je vidljivo da je broj od pet zaposlenika konstantan, kao i broj učenika što je prikazano

grafikonom 11. Učenici su raspoređeni u četiri razredna odjela u kojima se nastava odvija u redovnom programu. Do Škole postoji organiziran prijevoz iz susjednog naselja Sovje, ali on nije subvencioniran.

Grafikon 11: Broj zaposlenika i upisanih učenika Područne škole Tribunj od 2011. do 2015. godine 60 50 40 30 20 10 0 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Broj zaposlenika 5 5 5 5 5 Broj upisanih učenika 52 54 55 51 48

Izvor: Područna škola Tribunj

Velik broj tribunjskih osnovnoškolaca uključen je u izvanškolske aktivnosti u Tribunju i u Vodicama. Najčešće su to Mandolinski orkestar, Nogometni klub Mladost Tribunj, Košarkaški klub Vodice, Rukometni klub Olimpija, Karate klub Okit i drugi.

Srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje

Godine 2001. na području Tribunja boravilo je 91 dijete od 15 do 19 godina, a 2011. godine taj se broj smanjio za 19 %19 kada je zabilježeno 74 stanovnika srednjoškolske dobi na tom području. Oni su svoje srednjoškolsko obrazovanje dobili u najbližim srednjim školama koje se nalaze u Šibeniku na udaljenosti od 17 km. Općina Tribunj subvencionira prijevoz do njih u iznosu od 25 % od cijene autobusne karte. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku 2011. godine, kada je posljednji put popisano stanovništvo Republike Hrvatske, utvrđeno je da je na području Općine Tribunj boravilo 56 srednjoškolaca (19 momaka i 37 djevojaka). Najveći broj njih (29) pohađao je tehničke škole, potom industrijske i obrtničke (18), a svega je devet učenica pohađalo gimnazijski program.

S područja Općine Tribunj 2011. godine fakultete je pohađalo 75 studenta (30 muškaraca i 45 žena), što redovnih, što izvanrednih. Od sveukupnog broja studenata 39 su bili polaznici stručnih, a 36 sveučilišnih studija. Detaljan prikaz broja studenata prema vrsti studija prikazan je u tablici 17.

Tablica 17: Broj studenata na području Općine Tribunj prema odabiru studija po spolu, Popis 2011. Visoko obrazovanje Stručni studij Sveučilišni studij Spol/ poslijediploms diplomski kategorija preddiploms ki svega stručni specijalistički svega , doktorski ki specijalistički, integralni magistarski Muškarci 16 16 0 14 12 1 0 1 Žene 23 21 2 22 12 7 2 1 Sveukupno 39 37 2 36 24 8 2 2 Izvor: Državni zavod za statistiku

19 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis 2001. i Popis 2011.

Iako najčešće odlaze na studij u Zagreb i Split, nakon završene srednje škole stanovnicima Tribunja omogućeno je studiranje na području Šibensko-kninske županije i to na Veleučilištu u Šibeniku koje je osnovano 2006. godine te na Studiju energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije koje je osnovano 2015. godine. U akademsku godinu 2015./2016. na Veleučilište su sveukupno bila upisana dva studenta s područja Općine Tribunj, a na Studij energetske učinkovitosti niti jedan.

Općina Tribunj ima tradiciju stipendiranja učenika i studenata s područja Tribunja, a prema dostavljenim podatcima koji su prikazani u tablici 18 vidljivo je da se godišnji broj stipendija u posljednjem petogodišnjem razdoblju kretao od 9 do 16.

Tablica 18: Broj stipendiranih učenika i studenata s područja Općine Tribunj od 2011. do 2015. godine Godina/kategorija Broj učenika Broj studenata Ukupno 2011. 8 8 16 2012. 6 8 14 2013. 2 7 9 2014. 4 6 10 2015. 4 8 12 Izvor: Općina Tribunj

U prostorijama Kulturnog centra postoji knjižnica malog fundusa koja raspolaže svim naslovima obvezne školske lektire od 1. do 8. razreda.

3.4. Kultura i zaštita kulturne baštine

Općina Tribunj bogata je kulturnim dobrima, a samo je naselje zaštićeno kao kulturno- povijesna cjelina. Ono obuhvaća dio građevinskog područja naselja omeđenog morem i odvojenog od ostalog dijela kamenim mostom. Na analiziranom području je izuzev naselja Tribunj zaštićeno još šest nepokretnih kulturnih dobara i jedno pokretno kulturno dobro.

Samo naselje Tribunj prepoznato je kao jedinstvena skupina seoskih građevina izrazite povijesne, arheološke i umjetničke važnosti. U vrijeme turske opasnosti i prvih većih mletačko- turskih ratova u 16. stoljeću ruralno stanovništvo iz Jurjevgrada i naselja iz okolnog vodičkog polja sklonilo se na otočić čije su obrambene zidine bile vidljive još početkom 20. stoljeća.

Iako se smatra da naziv mjesta potječe od riječi Trebunj ili Trebić kojima su poganski Hrvati označavali jesenskog boga sunca, ovo područje ima dugu kršćansku povijest čemu svjedoči bogata sakralna baština. Don Krsto Stošić u svojoj knjizi „Sela šibenskog kotara" piše kako je Tribunj (tada Jurjevgrad) krajem 13. stoljeća za osnivanja šibenske biskupije pripadao župi Ivinj, ali se 1460. izdvojio u zasebnu župu.20

Čak tri od sveukupno sedam zaštićenih kulturnih dobara Tribunja pripada sakralnoj baštini. To su crkva Blažene Djevice Marije, crkva sv. Nikole i stara župna crkva. Crkva Blažene Djevice Marije podignuta je 1435. godine u Vrtlima, a danas se povremeno koristi za izložbe. Misno slavlje služi se samo 8. rujna na blagdan rođenja Blažene Djevice Marije. To je ujedno i najstarija

20 http://www.tz-tribunj.hr/hr/home/sakralna-bastina.html

tribunjska crkva. Crkva je jednobrodna građevina s pravokutnom apsidom. Ispred crkve nalazio se trijem koji je uništen. Nad crkvom je kamena preslica s lučnim otvorom. Oltar je jednostavan, a oltarna slika – Bogorodica sa svecima – primjer je pučkog slikarstva kasne renesanse. Općina Tribunj izradila je projektnu dokumentaciju njene sanacije koja se planira u narednom razdoblju.

Jednobrodna crkva sv. Nikole ima izuzetnu ambijentalnu uz povijesnu i spomeničku vrijednost. Smještena je zajedno s pripadajućim grobljem na istoimenom brdu koje se izdiže nad naseljem Tribunj. Zabilježeno je da ju je podignuo Šimun Šižgorić 1452. godine, ali čini se da nije građena prije 1475. godine zbog nedostataka sredstava. U prošlosti je služila kao župna crkva uz koju se dizalo staro naselje Jurjevgrad, a na stazi koja vodi do vrha brda postavljene su i uređene kapelice koje u korizmeno vrijeme služe kao postaje križnog puta. Misno slavlje se svake godine održava na blagdan Sv. Nikole koji je ujedno zaštitnik mjesta i Općine.

Stara župna crkva u Tribunju (crkva sv. Marije) smještena je u kompleksu župnih kuća na sjevernoj strani seoskog trga na otoku. Građena je u renesansnom stilu, datira iz 16. stoljeća, a obnovljena je 2002. godine i danas je Kulturna udruga Tribunj koristi za predstave, izložbe i koncerte.

U kategoriji nepokretnih kulturnih dobara zaštićene su i kuća Ferara i kuća s gotičkim prozorom. Kuća Ferara građena je od kamena krajem 17. stoljeća, a nad njenim vratima i prozorima može se očitati utjecaj baroka.

Kuća s gotičkim prozorom u Tribunju nalazi se na otočiću u centru povijesne jezgre Tribunja. Tlocrt joj je nepravilni pravokutnik. Kuća se sastoji od prizemlja i dva kata. Na južnoj fasadi je glavni ulaz s kamenim stubama pregrađen u betonu. Na sjevernoj fasadi je mali gotički prozor kao rijetki srednjovjekovni detalj koji je preostao u ruralnoj strukturi naselja Tribunj.

Most u Tribunju spaja naselje na otočiću s kopnom. Dug je oko 24 metra, a širok oko 4 metra. U sredini mosta je nadsvođeni luk nad morem. Trup mosta građen je od nepravilnog kamena u tehnici suhozida, a luk mosta priklesanim kamenom vezanim mortom. Na obje strane mosta nalaze se kamene konzole s rupama za vezivanje brodica.

Slika 8: Most u Tribunju

Izvor: www.s2.pticica.com

Općina Tribunj na svom području ima registrirano jedno preventivno zaštićeno21 pokretno kulturno dobro – glavni oltar crkve Velike Gospe u crkvi Velike Gospe u Tribunju. Oltar predstavlja kvalitetan rad, baroknih stilskih karakteristika i može se datirati u kraj 19. stoljeća. Dimenzija je 470 x 270 cm. Oltar je u izrazito lošem stanju, vidljive su pukotine i oštećenja u kamenu koji se jako osipa.

Tablica 19: Kulturna dobra Općine Tribunj Naziv Pravni status Vrsta dobra Klasifikacija Crkva Blažene Djevice nepokretno kulturno dobro- sakralna graditeljska zaštićeno kulturno dobro Marije pojedinačno baština nepokretno kulturno dobro- sakralna graditeljska Crkva sv. Nikole zaštićeno kulturno dobro pojedinačno baština nepokretno kulturno dobro- sakralna graditeljska Stara župna crkva zaštićeno kulturno dobro pojedinačno baština nepokretno kulturno dobro- profana graditeljska Kuća Ferara zaštićeno kulturno dobro pojedinačno baština nepokretno kulturno dobro- profana graditeljska Kuća s gotičkim prozorom zaštićeno kulturno dobro pojedinačno baština Kulturno-povijesna cjelina nepokretno kulturno dobro- kulturno-povijesna zaštićeno kulturno dobro Tribunj povijesna cjelina cjelina nepokretno kulturno dobro- profana graditeljska Most zaštićeno kulturno dobro pojedinačno baština Glavni oltar crkve Velike preventivno zaštićeno pokretno kulturno dobro- sakralni/religijski Gospe kulturno dobro pojedinačno predmeti Izvor: Registar kulturnih dobara

Crkva Velike Gospe u kojoj se nalazi oltar izgrađena od bijelog kamena u periodu od 1883. - 1885. Smještena je u podnožju brda Sv. Nikole nasuprot poluotočiću i zaštićena je kao spomenik kulture.

Prostornim planom uređenja Općine Tribunj utvrđene su kulturno-povijesne vrijednosti za lokalitete i građevine:  arheološki povijesni lokalitet gradina iz srednjeg vijeka  arheološki povijesni lokalitet Pišća iz antike  povijesnu graditeljsku cjelinu gradskog naselja Tribunja  povijesnu civilnu građevinu – kuću Ferara  povijesnu civilnu građevinu – kuću s gotičkim prozorom  povijesnu civilnu građevinu – kameni most i put prema crkvi Sv. Nikole  povijesnu sakralnu građevinu – crkvu Male Gospe iz 1435. godine  povijesnu sakralnu građevinu – crkvu Sv. Nikole iz 1452. godine  povijesnu sakralnu građevinu - staru župnu crkvu na poluotoku  povijesnu sakralnu građevinu – crkvu Velike Gospe iz 1883. g. i  spomen (memorijalni) objekt – bistu dr. Franje Tuđmana.

Za njih je predviđena daljnja valorizacija unutar zasebnog programa od strane mjerodavnih službi i utvrđivanje prijedloga za zaštitu sukladno posebnom propisu, koji omogućuje

21 Za dobra, za koja se pretpostavlja da imaju svojstva kulturnog dobra, može se donijeti preventivno rješenje, odnosno Rješenje o preventivnoj zaštiti u trajanju od najviše tri godine. Na preventivno zaštićena kulturna dobra primjenjuju se sve zakonom propisane mjere koje se odnose na kulturna dobra. Ona se upisuju u Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara, koja je posebni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.

predstavničkom tijelu Općine da proglasi zaštićeno kulturno dobro lokalnog značaja na svome području.

U 2016. godini Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Šibeniku pokrenula je inicijativu za zaštitu Zbirke ribarskog alata i brodske opreme Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Tribunj kao pokretnog dobra Republike Hrvatske.

Manifestacije i događanja

Manifestacija kojom započinje Tribunjsko kulturno ljeto je More na stolu. Ova gastronomsko- glazbena manifestacija tradicionalno se održava 13. lipnja na blagdan sv. Ante, a započinje promenadom puhačkog orkestra i mažoretkinja kroz centar Tribunja. Tribunjci i njihovi gosti tada mogu besplatno degustirati riblje specijalitete tribunjskih ugostitelja servirane na velikom švedskom stolu na Trgu Škver. Manifestacija je popraćena bogatim kulturno-umjetničkim i zabavnim programom, sajmom rukotvorina i likovnom radionicom za najmlađe.

U sklopu ljetne kulturne i zabavne ponude Općine Tribunj tradicionalno se održavaju – ribarska noć (krajem srpnja) i tradicionalna utrka magaraca (prve nedjelje u kolovozu).

Ribarska noć osmišljena je u svrhu promoviranja mediteranskog ribarskog načina života. Ona svake godine privuče tisuće posjetitelja koji uživaju u zanimljivom programu. Glavni kuriozitet ove tradicionalne tribunjske manifestacije jest velika promenada brodova tribunjske ribarske flote u kojoj aktivno mogu sudjelovati svi zainteresirani posjetitelji ukrcajem na jedan od brodova. Vozeći se brodom od otoka Prvića do otočića Sovljaka mogu uživati u noćnoj panorami Tribunja i okolice i velikoj bakljadi koja prošara tribunjsko nebo. Nakon plovidbe slijedi zabavni dio programa koji traje do ranih jutarnjih sati. Posjetitelji svoje nepce mogu zasladiti plavom ribom s roštilja i domaćim vinom.

Ideja za Utrku magaraca potječe od tribunjskih studenata koji su je prvi put organizirali tijekom ljetnih praznika 1952. godine. Taj je događaj ubrzo postao tradicionalan te se, uz kreće prekide, stalno održava od 1957. godine do danas. Pravo sudjelovanja imaju samo Tribunjci, a zadatak je optrčati otočnu jezgru mjesta. Zahvaljujući trudu udruge Hrvatski tovar i tradiciji održavanja ove manifestacije.

Slika 9: Utrka magaraca u Tribunju

Izvor: www.vecernji.hr

Najznačajniji kulturni događaj u Općini Tribunj zasigurno je ljetni glazbeni festival Papandopulijana Tribunj koji je pokrenut u Tribunju 2013. godine. Festival je posvećen velikom skladatelju i dirigentu Borisu Papandopulu koji je u Tribunju živio i djelovao 16 godina, u zadnjem periodu svojega života. Svestranost i umijeće Borisa Papandopule na ovom je festivalu dočarana objedinjenom glazbenom, plesnom, filmskom i dramskom komponentom.

Tribunjci nezaobilazno u kolovozu slave i blagdan Gospina uznesenja, čemu je posvećena i njihova župna crkva. U prosincu se na blagdan sv. Nikole koji je zaštitnik naselja slavi dan Općine Tribunj.

Ostala kulturna i zabavna događanja u Općini upotpunjavaju kulturne udruge i društva koja djeluju u Općini, a koja nastoje osmisliti bogat program raznolikih koncerata klasične i zabavne glazbe, izložbi i poetskih večeri u prostoru kulturne udruge Tribunj u staroj jezgri na poluotoku. U sklopu kulturnih zbivanja vrijedno je spomenuti i koncerte klapa na ljetnoj pozornici te ljetno kino.

Slika 10: Kalendar događanja Tribunjskoga lita 2015. godine

Izvor: Općina Tribunj

Iz općinskog Proračuna svake se godine dio sredstava izdvaja za financiranje javnih potreba u kulturi, što se očituje u bogatoj kulturnoj ponudi posebno u vrijeme turističke sezone. U prethodnom petogodišnjem razdoblju najviše je proračunskih sredstava namijenjenih kulturnim manifestacijama i udrugama izdvojeno 2013. godine (212 917 kn) što je vidljivo u tablici 20.

Tablica 20: Proračunska sredstva Općine Tribunj za financiranje javnih potreba u kulturi od 2011. do 2015. godine (u kn) Kategorija/godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Sredstva izdvojena za financiranje javnih 152 500 151 500 212 917 192 000 167 000 potreba u kulturi Ukupni rashodi 6 368 321 8 068 547 7 186 324 9 345 544 8 956 273 Udio u ukupnim rashodima 2,4 % 1,88 % 2,96 % 2,05 % 1,87 % Izvor: Općina Tribunj

3.5. Sport i rekreacija

Stanovnici Općine Tribunj od sportske infrastrukture na raspolaganju imaju nogometno i košarkaško igralište, boćalište i Street Workout park koji je otvoren 2015. godine. Park namijenjen fizičkim aktivnostima prilagođen svim generacijama. Nalazi se u blizini nogometnog igrališta, a trenutno sadrži sprave za vježbanje i kosu klupu. Od sportskih manifestacija za najmlađe važno je istaknuti nogometni turnir Kup Tribunja za Tiće koji se održava na igralištu NK Mladost u Tribunju u lipnju u sklopu Tribunjskoga lita.

Tradicionalna sportska manifestacija ove Općine je i Kup Tribunja u udičarenju koji se također održava u vrijeme turističke sezone. Kup se održava u organizaciji Sportskog kluba za ribolov na moru Pirka. Godine 2015. održan je 13. put.

U studenome 2015. godine prvi je put održana sportsko-rekreativna manifestacija 3-bunj trek na kojoj je sudjelovalo više od 160 natjecatelja. 3-bunj trek je nastao u organizaciji Općine i Mjesnog poduzeća d.o.o. Natjecalo se u dvije kategorije, odnosno duljine staze. U onoj dužoj i zahtjevnijoj naziva Challenger (20 km) sudjelovalo je šezdesetak sudionika, a u kraćoj (Đir 10 km) sudjelovalo je stotinjak sudionika. Drugi 3-bunj trek održan je 29. listopada 2016. godine. Ova bi manifestacija zbog izuzetno dobrog odaziva mogla postati tradicijom u Općini Tribunj.

Istaknute sportske udruge na području Općine Tribunj su: Malonogometni klub Tribunj 2011., Nogometni klub Mladost Tribunj, Boćarski klub Tribunj, Lovačko društvo Kamenjarka, Sportski klub za ribolov na moru Pirka Tribunj, Košarkaški klub Gajeta, Biciklistički klub Kamena i Motociklistički klub Huka.

Znatan dio sredstava općinskog Proračuna svake se godine izdvaja za donacije sportskim udrugama što je vidljivo iz izvršenja Proračuna za 2011. - 2015. U analiziranom razdoblju najviše je sredstava udrugama bilo dodijeljeno 2011., a najmanje 2015. godine što je prikazano u tablici 21.

Tablica 21: Proračunska sredstva Općine Tribunj za financiranje sportskih udruga od 2011. do 2015. godine (u kn) Kategorija/godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Sredstva izdvojena za financiranje javnih 155 000 144 000 144 000 138 000 109 000 potreba u sportu Ukupni rashodi 6 368 321 8 068 547 7 186 324 9 345 544 8 956 273 Udio u ukupnim rashodima 2,43 % 1,79 % 2 % 1,48 % 1,22 % Izvor: Općina Tribunj

3.6. Religija

Općina Tribunj može se opisati kao izrazito katoličko područje u kojemu se čak 92,44 % stanovnika izjasnilo katolicima na službenom Popisu 2011. godine. To je više od prosjeka županije u kojoj je 85,51 % stanovnika katoličke vjere. Druga vjera po brojnosti u Općini Tribunj je pravoslavna, s 25 stanovnika (1,63 %).

Tablica 22: Broj stanovnika Općine Tribunj prema vjerskoj pripadnosti Vjerska pripadnost / područje Šibensko-kninska županija Općina Tribunj Ukupno 109 375 1536 Katolici 91 343 1420 Pravoslavci 11 476 25 Protestanti 190 0 Ostali kršćani 226 0 Muslimani 458 5 Židovi 12 0 Istočne religije 40 1 Ostale religije, pokreti i svjetonazori 44 0 Agnostici i skeptici 625 16 Nisu vjernici i ateisti 3132 42 Ne izjašnjavaju se 1561 27 Nepoznato 268 0 Izvor: www.dzs.hr, Popis 2011.

Ako se analizira broj sklopljenih brakova na području Općine Tribunj od 2011. do 2013. godine, može se uočiti da je od ukupno 17 brakova sklopljenih u tom razdoblju, njih 5 okončano razvodom. U tablici 23 prikazan je broj sklopljenih i razvedenih brakova za razdoblje 2011. - 2013. godine.

Tablica 23: Sklopljeni i razvedeni brakovi na području Općine Tribunj za razdoblje 2011. - 2013. godine Kategorija/godina 2011. 2012. 2013. Sklopljeni brakovi 6 7 4 Razvedeni brakovi 0 0 5 Izvor: www.dzs.hr, Popis 2011.

U Tribunju su smještene tri crkve (Velika i Mala Gospa te Sv. Nikola sa starim grobljem), no misa se služi samo u crkvi Velike Gospe po kojoj se zajednica katoličkih vjernika na području Općine Tribunj zove Župa Velike Gospe Tribunj. Njen je zaštitnik sv. Nikola.

3.7. Mjere zaštite ljudi i imovine

Teritorijalnu nadležnost nad područjem Općine Tribunj ima Policijska uprava šibensko- kninska, odnosno policijske postaje u njenoj nadležnosti: Policijska postaja Vodice, Policijska postaja prometne policije Šibenik, Policijska postaja pomorske policije Šibenik. U tablici 24 prikazana je evidencija kretanja sigurnosnih pokazatelja na području Općine Tribunj koja se odnosi na područje Općine Tribunj. Tablica 24: Evidencija o kretanju sigurnosnih pokazatelja Policijske postaje Vodice za područje Općine Tribunj Sigurnosni pokazatelj / godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Prekršaji 83 81 71 72 77 Javna okupljanja 2 1 3 1 2 Narušavanje javnog reda i mira 44 34 32 28 29 Prekršaji iz ostalih zakona 39 47 39 44 48 Broj prijavljenih kaznenih djela 59 51 23 35 37 Broj riješenih kaznenih djela 36 35 14 21 9 Neprijavljivanje boravišta 2 3 1 2 2 Nezakonit rad 12 14 13 3 2 Izvor: Policijska postaja uprava šibensko-kninska

Iz tablice 24 vidljivo je smanjenje broja prekršaja, narušavanja javnog reda i mira, prijavljenih i riješenih kaznenih djela u 2015. godini u usporedbi s 2011. godinom.

Nositelji gašenja požara na području Općine Tribunj su: Javna vatrogasna postrojba (JVP) Grada Vodica, Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Vodice i JVP Grada Šibenika.

Operativne zadaće u gašenju požara definirane su Planom zaštite od požara i tehničko – tehnoloških nesreća na području Općine Tribunj.

Javna vatrogasna postrojba Grada Vodica broji 16 djelatnika i svi su operativni vatrogasci. Raspoređeni su u četiri vatrogasne smjene sa po četiri vatrogasca koji obavljaju vatrogasno dežurstvo u turnusu 12/24 – 12/48. Prilikom interveniranja dežurne smjene u Vatrogasni dom se poziva smjena u pričuvi, a u svakom trenutku u pripravnosti je smjena koja može intervenirati na sljedeći događaj. U pripravnosti je uvijek i DVD Vodice koji je 2014. godine obilježio 20. obljetnicu osnivanja.

Područje odgovornosti Javne vatrogasne postrojbe Grada Šibenika obuhvaća i susjedne jedinice lokalne samouprave s priobalnog dijela Županije Šibensko-kninske pa tako i Općine Tribunj. Godine 2015. imala je 58 zaposlenika od kojih je 55 obavljalo operativne poslove. Rad u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Šibenika organiziran je u četiri vatrogasne smjene koje obavljaju dežurstvo u turnusnom sustavu 12/24 – 12/48.

Na temelju ugovora o sufinanciranju iz općinskog se Proračuna svake godine izdvaja dio sredstava za usluge protupožarne i civilne zaštite prethodno navedenih javnih vatrogasnih postrojbi i DVD-a, što je prikazano u tablici 25.

Tablica 25: Proračunska sredstva Općine Tribunj za financiranje protupožarne i civilne zaštite od 2011. do 2015. godine (u kn) Kategorija/godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Sredstva izdvojena za financiranje 111 070 102 460 110 000 141 173 133 113 protupožarne i civilne zaštite Ukupni rashodi 6 368 321 8 068 547 7 186 324 9 345 544 8 956 273 Udio u ukupnim rashodima 1,74 % 1,27 % 1,53 % 1,51 % 1,49 % Izvor: Općina Tribunj

3.8. Stanovanje i javne zgrade

Građevinsko područje naselja prvenstveno je predviđeno za smještaj građevina za stanovanje stalnih i povremenih stanovnika (korisnika). Sukladno mogućoj stambenoj izgradnji Prostornim je planom uređenja utvrđen ukupni kapacitet stanovanja od najviše 9000 korisnika.

Prema podacima iz Popisa stanovništva 2011. godine napravljena je tablica analize stanovanja na području Općine Tribunj.

Tablica 26: Stanovanje i javne zgrade u Šibensko-kninskoj županiji i Općini Tribunj Kategorija/područje U Šibensko-kninskoj županiji U Općini Tribunj Ukupno stanova (neovisno o vlasništvu) 92 022 2744 Ukupna površina stanova/stambenih kuća u m² 6 331 489 167 934 Vodovod 40 342 584 Broj nastanjenih stanova/stambenih kuća Kanalizacija 40 269 584 za stalno stanovanje koji imaju instalacije Električna energija 40 804 584 Plin 585 17 Ukupno 55 789 857 Nastanjeni 40 853 584 Stanovi za stalno stanovanje Privremeno nenastanjeni 11 496 232 Napušteni 3440 41 Za odmor i rekreaciju 27 848 1257 Ukupna površina stanova 1 798 938 70 738 Stanovi koji se koriste povremeno za odmor i rekreaciju u m² U vrijeme sezonskih 560 2 radova u poljoprivredi Stanovi u kojima se samo obavlja Iznajmljivanje turistima 7710 627 djelatnost Ostale djelatnosti 115 1 Izvor: www.dzs.hr, Popis 2011.

Prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine, na području Općine Tribunj nalazi se 2744 stambenih jedinica, od čega je 857 stanova za stalno stanovanje, koji čine 31,23 % stanova Općine Tribunj. Ukupan broj stanova Općine Tribunj čini 2,98 % svih stanova Šibensko- kninske Županije. Prosječna površina stana na području Općine Tribunj je 61,2 m2, što je manje od županijskog prosjeka koji iznosi 68,80 m2. Na području Općine 1257 stanova namijenjeno je odmoru i rekreaciji. Oni čine 45,8 % svih stanova toga područja, a prosječna veličina takvih stanova je 56,27 m2, što je manje od županijskog prosjeka koji iznosi 64,59 m2. Što se tiče instalacija u stalno nastanjenim stanovima, u Općini Tribunj je 100 % stanova spojeno na vodovod, kanalizaciju i električnu energiju.

U međupopisnom razdoblju 2001.-2011. izgrađena su nova 1309 stana, što je povećanje za čak 89 %, od čega je broj stanova za stalno stanovanje povećan za 277 stanova, a broj ostalih stanova (povremeno stanovanje i obavljanje djelatnosti) povećan za čak 1032. Na jedan stan za stalno

stanovanje izgrađeno je čak 3,7 stanova za povremeno stanovanje i/ili obavljanje djelatnosti. Može se pretpostaviti da se većina ove nove izgradnje desila u razdoblju do pred kraj 2006. kad je donesen Prostorni plan uređenja grada Vodica kojim je izgradnja višestambenih zgrada sa stanovima za tržište onemogućena do donošenja Urbanističkih planova uređenja.22

22 Prostorni plan uređenja Općine Tribunj, prijedlog plana, 2015.

4. ZAŠTITA OKOLIŠA I INFRASTRUKTURA

4.1. Zaštita okoliša

4.1.1. Upravljanje otpadom

Prikupljeni se otpad na području Općine Tribunj privremeno odlaže na sanitarno odlagalište otpada Bikarac na području Grada Šibenika. Na razini Županije planira se formiranje centra za gospodarenje otpadom. Centar će osigurati obradu i odlaganje komunalnog i tehnološki neopasnog otpada, tj. kompletno zbrinjavanje otpada koje uključuje sortirnicu, kompostane i odlagalište za neiskorišteni dio otpada.

Na prostoru Općine Tribunj prema Prostornom planu predviđa se formiranje reciklažnih dvorišta na lokacijama na kojima se očekuje da će se generirati najviše otpada. 4.1.2. Zaštita prirodnih bogatstava i upravljanje prirodnim resursima

Prostornim se planom uređenja Općine Tribunj propisuju mjere zaštite okoliša, među kojima su:  mjere očuvanja i poboljšanja kvalitete voda i mora  mjere očuvanja i zaštite kakvoće tla  mjere očuvanja kakvoće zraka  mjere zaštite od emisije prekomjerne razine buke  mjere postupanja s otpadom i  ostale mjere zaštite okoliša.

Područje obuhvata Općine Tribunj dijelom se nalazi unutar područja ekološke mreže NATURA 2000 – Područja očuvanja značajna za ptice (POP), HR1000024 Ravni Kotari. U tablici 27 prikazan je popis ptica zaštićenih NATURA-om na području Općine Tribunj.

Tablica 27: Popis vrsta na području Općine Tribunj zaštićenih ekološkom mrežom NATURA 2000 Kategorija za ciljanu Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste Status (G = gnjezdarica, vrstu P = preletnica, Z = zimovalica) 1 Alectoris graeca jarebica kamenjarka G 1 Anthus campestris primorska trepteljka G 1 Bubo bubo ušara G 1 Calandrela brachydactyla kratkoprsta ševa G 1 Caprimulgus europaeus leganj G 1 Circaetus gallicus zmijar G 1 Circus cyaneus eja strnjarica Z 1 Circus pygargus eja livadarka G 1 Coracias garrulus zlatovrana G 1 Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić G 1 Falco columbarius mali sokol Z 1 Grus grus ždral P 1 Hippolais olivetorum voljić maslinar G 1 Lanius collurio rusi svračak G 1 Lanius minor sivi svračak G

Kategorija za ciljanu Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste Status (G = gnjezdarica, vrstu P = preletnica, Z = zimovalica) 1 Lullula arborea ševa krunica G 1 Melanocorypha calandra velika ševa G Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Tribunj, prijedlog plana, 2015.

Slika 11: Dio Općine Tribunj koji se nalazi pod mrežom NATURA 2000 Izuzev prostora koji se nalazi pod NATURA- om na području Općine Tribunj nalaze se područja značajna za panoramsku vrijednost krajobraza. Tu spadaju vršni dio brda Sv. Nikole i vršni dijelovi poluotoka Zaglava. U ovu zonu uključene su površine brda koje se nalaze izvan građevinskog područja naselja Tribunj, kao i rubno, neizgrađeno građevinsko zemljište (neizgrađene građevne čestice u izgrađenom dijelu građevinskog područja).

Na prostoru Tribunja i obližnjih otočića Logoruna i Lukovika zabilježeno 16 endemičnih, 14 ugroženih i 77 zaštićenih biljnih vrsta.23 Istraživanjem flore ovoga područja ustanovljeno je da su brojem svojti najzastupljenije porodice Asteraceae24 (11,84 %), Fabaceae25 (10,06 %) i Poaceae26 (10,06 %). Jednogodišnje biljke najzastupljeniji su životni oblik (44,97 %), a među skupinama biljnih svojti najzastupljenije su biljke mediteranskog rasprostranjenja (42,21 %). Izvor: http://www.bioportal.hr/gis/

23 Vaskularna flora Tribunja i obližnjih otočića Logoruna i Lukovnika (Dalmacija, Hrvatska), 2013. 24 Glavočike (Zvjezdanovke, Compositae ili Asteraceae) porodica su vrstama najbogatija biljne skupina flore u Hrvatskoj. Kakrakteriziraju je sitni i mnogobrojni cvjetovi skupljeni u glavičaste cvatove koji stoje na zajedničkom cvjetištu tako da ponekad nalikuju na velike cvjetove. 25Fabaceae, Leguminosae ili Papilionaceae, odnosno mahunarke ili lepirnjače obično poznate kao leguminoze, grašci ili porodica grahova – je velika i ekonomski značajna porodica cvjetnica. Obuhvaća drveće, grmove i višegodišnje ili jednogodišnje zeljaste biljke, koje se lahko prepoznaju po mahunama i zaliscima lišća. 26 Trave (Poaceae, prave trave) je naziv za porodicu biljaka jednosupnica koje obilježava neprimjetni cvijet, dugo i usko lišće.

4.2. Infrastruktura

4.2.1. Prometna infrastruktura

Dominantna prometna infrastruktura na području Općine Tribunj su ceste, ulice, parkirališne i ostale javne prometne površine. Ovim područjem prolazi jedna državna cesta D8 koja povezuje Zadar i Šibenik, jedna županijska cesta Ž 6086 koja Tribunj povezuje s Vodicama i dvije lokalne ceste L 65032 i L 65033.

Tablica 28: Prometna povezanost Općine Tribunj Vrsta prometa Najvažniji prometni pravci koji prolaze područjem Općine Tribunj su: DC 8 (granični prijelaz Pasjak (granica Republike Slovenije) – Šapjane – Rijeka – Državna cesta Zadar – Split – granični prijelaz Klek (granica BiH) – granični prijelaz Zaton Doli

(granica BiH) – Dubrovnik – granični prijelaz Karasovići (granica Crne Gore)) CESTOVNI Županijske PROMET ŽC 6086 (D27 - Tribunj (LC 65032)) ceste LC 65032 (DC 121 - LC 65032) Lokalne ceste LC 65033 (Ivinj (DC 8) - Tribunj) ŽELJEZNIČKI PROMET Najbliži željeznički kolodvor nalazi se u Šibeniku na udaljenosti od 17 km.

ZRAČNI PROMET Najbliža se zračna luka nalazi u Zadru, a od Tribunja je udaljena 62 km. Najbliži granični prijelaz udaljen je 86 km i nalazi se u Strmici na granici s Bosnom i GRANIČNI PRIJELAZ Hercegovinom. Najbliža luka za putnički prijevoz zalazi se u Šibeniku na udaljenosti 17 kilometara MORSKE LUKE od Tribunja. Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Tribunj, Odluka o razvrstavanju cesta, 2015.

Prometnu mrežu samog naselja Tribunj u najvećem dijelu predstavljaju ulice nedovoljne širine kolnika za dvosmjerni promet i u najvećem dijelu bez izgrađenih nogostupa. Također, značajan dio ovih ulica su slijepe ulice bez izgrađenih odgovarajućih okretišta koje nemaju ni najosnovnije elemente protupožarnog puta. U samom gradskom povijesnom središtu i njegovom kontaktnom području (obronci brda Sv. Nikole) ulice se pretvaraju u uzane kale kojima je moguć samo pješački i biciklistički promet.

Za potpunu analizu prometa, uz prometnu infrastrukturu treba uzeti u obzir broj registriranih motornih vozila određenog područja. Ona obuhvaćaju mopede, motocikle, osobna vozila, teretna vozila, traktore i ostala motorna vozila. Na temelju podataka dostavljenih od Policijske uprave šibensko-kninske formiran je grafikon 12.

Grafikon 12: Broj registriranih motornih vozila na području Općine Tribunj 600

500

400 Mopedi Motocikli 300 Osobni automobili Teretni automobili Traktori 200 Ostala motorna vozila

100

0 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Izvor: Policijska uprava šibensko-kninska

Iz grafikona 12 vidljivo je da se od 2011. do 2015. godine povećao broj motornih vozila na području Općine Tribunj, a posebno broj osobnih automobila. Godine 2011. bilo je 402 registriranih automobila s područja Općine Tribunj, a 2015. godine 544. Uspoređujući broj stanovnika s posljednjeg Popisa 2011. s brojem osobnih automobila analiziranog područja, može se zaključiti da je te godine u prosjeku četiri stanovnika koristilo jedan automobil.

Iako na području Općine Tribunj ne postoji luka u kojoj se obavlja linijski prijevoz putnika, lokalni putnički prijevoz, kao ni prijevoz tereta, tu se nalazi morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja te manja luka iste namjene lokalnog značaja.

U Tribunju se nalaze i morske luke posebne namjene: brodogradilišna, ribarska, nautičkog turizma, sportska luka, sidrište, kao i dva priveza u funkciji gospodarskog korištenja što je vidljivo na slici 2.

Pod Lučkom upravom Šibensko-kninske županije nalazi se 33 070 m2 površine mora na području Općine Tribunj i 2521 m2 kopnene površine. Dužina operativne obale iznosi 565 m i na njoj se nalazi 10 operativnih vezova. Tranzitni dio obale pod Lučkom upravom iznosi 135 m, a komunalni dio 430 m. Na komunalnom dijelu lokalnom je stanovništvu omogućeno 140 komunalnih vezova.

Lučka kapetanija Šibenik koja ima podružnicu u Vodicama nadležna je za Športsku luku Tribunj (od županijskog značaja) kojom upravlja Sportski klub za ribolov na moru Pirka Tribunj. U toj su luci privezane sportske brodice koje se ne bave prijevozom putnika ni tereta, već služe za osobne potrebe. Luka broji 113 privezišta.

Marina Tribunj, luka nautičkog turizma od važnosti na razini RH raspolaže s 240 vezova u moru i 150 mjesta na kopnu. U njenoj ponudi nalazi se i benzinska postaja te servis za brodove. U tablici 28 prikazan je broj stalnih i broj tranzitnih gostiju od 2011. do 2015. godine iz koje se može zaključiti da je u u usporedbi s 2011. godinom taj broj opao za 21 %.

Tablica 29: Broj stalnih, dugogodišnjih gostiju i tranzitnih gostiju koji su koristili vezove u marini Tribunj od 2011. do 2015. godine Godina/kategorija Stalni gosti Tranzitni gosti 2011. 229 2706 2012. 236 2848 2013. 229 2422 2014. 189 2433 2015. 180 2134 Izvor: Adriatiq Marina Tribunj

U ribarskoj luci Tribunj brodovima je omogućeno 71 privezište. Njome upravlja Ribarska zadruga Adria. U Prostornom planu ova je luka definirana kao pomorska građevina važna na razini RH. Prostornim planom u Sovlji je definirana i brodogradilišna luka za izradu i popravak drvenih brodova. Ispred ovog brodogradilišta od županijske važnosti smještena je luka od lokalnog značaja.

Za poštanske usluge u međunarodnom i unutarnjem prometu Tribunjci na raspolaganju imaju jedan poštanski ured.

Izgrađeni dio naselja Tribunj u potpunosti je obuhvaćen javnom telekomunikacijskom pokretnom i nepokretnom mrežom. Trenutačni kapacitet komutacija u potpunosti zadovoljava potrebe za telekomunikacijskim uslugama. Prijenosni sustavi na tranzitnom i lokalnom nivou bazirani su na svjetlovodnim sustavima koji povezuju izdvojeni pretplatnički stupanj u Tribunju i ATC u Vodicama sa tranzitnom ATC u Šibeniku. Na analiziranom području ne postoji bazne postaje preko kojih se ulazi u sustav mobilne komunikacije. 4.2.2. Energetska infrastruktura

Naselje Tribunj napaja se električnom energijom preko trafostanice 30/10 kV Vodice koja je smještena u sjeverozapadnom dijelu Vodica na lokaciji Mličevac. Elektroopskrbnu mrežu naselja Tribunj čini mreža 10/0,4 kV trafostanica koje su međusobno i s TS Vodice povezane 10 kV dalekovodima, odnosno kabelima. Niskonaponska mreža u naselju izvedena je djelomično kao kabelska, a djelomično kao nadzemna mreža. Ukupna instalirana transformacija osam trafostanica iznosi 3920 kVA. Postojeće trafostanice zadovoljavaju trenutne potrebe stanovništva. Eventualni dozvoljeni porast usluga ovisi o pričuvama u postojećoj transformaciji, međutim ni u kojem slučaju nije dostatna za opskrbu električnom energijom cjelokupnog planiranog područja naselja i okolnih gospodarskih i športskih sadržaja. Paralelno s trasom ceste D8, sjeverno od magistralnog voda prolazi 30 kV dalekovod koji spaja trafostanicu Vodice i Tisno.27

27 Prostorni plan uređenja Općine Tribunj, prijedlog plana, 2015.

4.2.3. Komunalna infrastruktura

Komunalna infrastruktura na području Općine Tribunj obuhvaća:  vodoopskrbni sustav  odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda  tržnice na malo  javnu rasvjetu  održavanje javnih površina i  održavanje groblja.

Koncepcija razvitka vodoopskrbe na području Općine utvrđena je Srednjoročnim programom opskrbe pitkom vodom Šibensko-kninske županije. Na području Općine Tribunj pruža se vodoopskrbni sustav kojim upravlja Vodovod i odvodnja Šibenik d.o.o.

Izvorište ovog vodoopskrbnog sustava je površinsko (na rijekama), kao i mjesto na kojem se obavlja vodozahvat. Tribunj se pitkom vodom opskrbljuje iz vodospreme Most (6000 m3, 80 m n/m) putem cjevovoda ř 500 mm koji je položen duž trase magistralnog cjevovoda Šibenik- Biograd, od kojega se odvaja kod ceste za Okit i dalje nastavlja cjevovodima ř 400 mm i ř 350 mm cestom ŽC6086 prema Tribunju. Glavni vodoopskrbni cjevovod Tribunja je relativno novopostavljeni nodularni cjevovod ř 350 mm, ř 200 mm i dijelom ř 150 mm na potezu Križine - Put Vodica te stari salonitni cjevovod ř 125 mm i ř 100 mm. Izrađenom projektnom dokumentacijom predviđen je novi cjevovod ř 200 mm u koridoru ulice Križine do Sovlja te cjevovod ¸ 150 mm u ulici Dubravice-Glavičine koja spaja Tribunj i Sovlje. Vodovodna mreža Tribunja izvedena je uglavnom salonitnim i pocinčanim cijevima manjih profila koji zahtijevaju rekonstrukciju. U tijeku je izgradnja kanalizacijskog sustava Vodice-Tribunj-Srima u sklopu koje se postavljaju kanalizacijske cijevi i rekonstruiraju stare vodovodne cijevi.

Duljina vodoopskrbnog sustava na dan 31. prosinca 2015. godine bila je 19 km. Prema pogonskom režimu to je gravitacijski vodoopskrbni sustav s otvorenom vodoopskrbom. Na dan 31. prosinca 2015. godine područje Općine Tribunj brojalo je 1401 kupca vode za potrebe kućanstva i 67 kupaca za potrebe industrije. Prosječna potrošnja vode po stanovniku za potrebe kućanstva na taj je dan iznosila 10,9 m3, a za potrebe industrije 38,2 m3. Na vodoopskrbni je sustav u ovoj Općini 2015. godine bilo spojeno 1401 kućanstvo i 46 pravnih subjekata, a podatci za razdoblje od 2011. do 2015. godine prikazani su u grafikonu 13. Iz njega je vidljivo da se u analiziranom periodu povećao broj kućanstava i broj pravnih subjekata spojenih na vodovod u Općini Tribunj.

Grafikon 13: Broj spojenih kućanstava i pravnih subjekata na vodoopskrbni sustav na području Općine Tribunj 1600 1400 1200 1000 800 600 400 200 0 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Broj kućanstava 1298 1326 1344 1365 1401 Broj pravnih subjekata 46 63 69 64 67

Izvor: Vodovod i odvodnja Šibenik d.o.o.

Sustav odvodnje otpadnih voda na području Tribunja je u izgradnji i planira se u potpunosti dovršiti do 2020. godine. Kanalizacijska mreža s ispustom u more jedino je izgrađena za središnji dio naselja Tribunja, na prostoru marine s ispustom u akvatorij luke. Oborinska odvodnja izvedena je djelomično u naselju, s odvodom u more.

U tijeku je izgradnja sustava za pročišćavanje otpadnih voda koja je započela u siječnju 2016. godine. U financiranju izgradnje navedenog sustava sudjeluju Europska unija sa 74 % bespovratnih sredstava, dok ostatak od 26 % financiraju Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske vode, Grad Vodice i Općina Tribunj.

Investitor Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik krajnji je korisnik projekta zadužen za prijavu i provedbu projekta izgradnje sustava za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Srima- Vodice-Tribunj koji je podijeljen u dvije faze. Ukupna procijenjena vrijednost I. faze projekta iznosi 141 230 488 kuna. Izgradnjom sustava vodovoda i odvodnje na analiziranom području stvorit će se uvjeti za priključivanje na sustav svih kućanstava koja se nalaze u neposrednoj blizini kolektora. Završetak I. faze radova planira se do konca ožujka 2017. godine.

Također, u pripremi je dokumentacija koja obuhvaća izradu projekta i ishođenje potrebnih dozvola za izgradnju II. faze Projekta u kojoj bi na sustav odvodnje bila spojena sva kućanstva u Općini Tribunj. Završetak cjelokupne izgradnje II. faze planira se do kraja 2020. godine.

Tribunjci na raspolaganju imaju jednu tržnicu na malo površine 400 m2 kojom upravlja Mjesno poduzeće d.o.o. Prodajni prostor tržnice prvenstveno je namijenjen za trgovinu na malo robe i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ali i drugih proizvoda čiji je promet dozvoljen zakonom i drugim propisima. Na dan 31. prosinca 2015. godine ona je brojala 23 prodajna mjesta (7 zatvorenih objekata i 16 banaka na otvorenom). Tržnica se sastoji od kondicioniranog prostora veličine 250 m2 i izložbeno-prodajnog prostora koji zauzima 150 m2.

U Tribunju je 2015. godine otvorena prva veletržnica ribe u Hrvatskoj čija je izgradnja i opremanje sufinancirano iz Programa Europske unije IPA 2008. Hrvatska. Objektu od oko 400 m2 smješten je u samom središtu Tribunja, a njegova osnovna namjena je osigurati višu kvalitetu ribe i proizvoda ribarstva za krajnje potrošače. Unutar veletržnice nalaze se suvremeni pogoni za smrzavanje i čuvanje ribe koji domaćim ribarima olakšavaju manipuliranje i daljnju distribuciju ribe u skladu s visokim higijenskim i sanitarnim

standardima. Osim izgradnje i opremanja objekta, posredstvom projekta nabavljena je i oprema za jednostavniji iskrcaj, prodaju i transport ribe.

Integralni dio komunalne infrastrukture je i javna rasvjeta. Njome se zadovoljava potreba za sigurnošću kretanja pješaka i vozila te stvaranjem ambijentalnog ugođaja na trgovima i ulicama. Javna rasvjeta u Općini Tribunj broji oko 900 rasvjetnih tijela sačinjenih od visokotlačnih natrijevih žarulja.

Javnim zelenim površinama na području Općine Tribunj upravlja Općina. One se prostiru na cca 21 500 m2.

Na području Općine Tribunj nalazi se jedno mjesno groblje kojim upravlja Mjesno poduzeće d.o.o. površine 10 000 m2. Na groblju nema slobodnih grobnih mjesta za slobodnu prodaju. Planira se otkup zemljišta uz groblje i gradnja novih grobnih mjesta. Od pratećih sadržaja tu se nalaze mrtvačnica i kapelica, kao i manja parkirališna površina.

Veliki dio sredstava iz proračuna Općine Tribunj namijenjen je održavanju komunalne infrastrukture, građenju objekata komunalne infrastrukture i njihovu uređenju. Detaljan prikaz proračunskih sredstava za razdoblje od 2011. do 2015. godine prikazan je u tablicama 30 i 31. U održavanje komunalne infrastrukture ubraja se održavanje javnih površina, nerazvrstanih cesta, javne rasvjete, plaža, uređenje poljskih i protupožarnih putova te ostale komunalne aktivnosti. Građenje objekata i uređaja odnosi se na izgradnju vodovodne i kanalizacijske mreže, asfaltiranje novih površina, razvoj prometne infrastrukture i ostala dodatna ulaganja.

Tablica 30: Proračunska sredstva Općine Tribunj za održavanje komunalne infrastrukture od 2011. do 2015. godine (u kn) Kategorija/godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Sredstva izdvojena održavanje komunalne 735 515 1 076 781 1 207 579 1 328 479 1 211 070 infrastrukture Ukupni rashodi 6 368 321 8 068 547 7 186 324 9 345 544 8 956 273 Udio u ukupnim rashodima 11,55 % 13,35 % 16,8 % 14,22 % 13,52 % Izvor: Općina Tribunj

Tablica 31: Proračunska sredstva Općine Tribunj za građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture te njihovo upravljanje od 2011. do 2015. godine (u kn) Kategorija/godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Sredstva izdvojena financiranje komunalne 874 193 612 493 67 000 0 2 764 486 infrastrukture Ukupni rashodi 6 368 321 8 068 547 7 186 324 9 345 544 8 956 273 Udio u ukupnim rashodima 13,73 % 7,59 % 0,93 % 0 % 30,87 % Izvor: Općina Tribunj

5. INSTITUCIJE

5.1. Institucije regionalne i lokalne samouprave

Prema Statutu Općine Tribunj kojim se uređuje samoupravni djelokrug, njegova obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, Općina Tribunj je osnovana po Zakonu o područjima Županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92).

Općina je samostalna u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, zakonom i općinskim Statutom. Općina u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom i zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu unapređenja prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu te promet na svom području.

Dan Općine Tribunj je 6. prosinca, na blagdan sv. Nikole, koji se slavi i svečano obilježava kao općinski blagdan.

Grb Općine Tribunj je plave boje, s prikazom zelene maslinove grančice žuto-zlatnih plodova i kašete riba u sredini. Zastava je tamnoplave boje, omjera dužine i širine 2:1 s grbom Općine u sredini, na sjecištu dijagonala. Grb je na zastavi obrubljen tankom žutom trakom.

Slika 12: Zastava i grb Općine Tribunj

Izvor: http://www.crwflags.com

Tijela Općine Tribunj su Općinsko vijeće i općinski načelnik te Jedinstveni upravni odjel.

Općinsko Vijeće, predstavničko je tijelo građana Općine koje donosi akte u okviru prava i dužnosti Općine i obavlja poslove u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom Općine. Općinsko vijeće ima 11 vijećnika. Općinski načelnik zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti u Općini. Jedinstveni upravnim odjelom upravlja pročelnik kojeg na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik. Godine 2016. u Općini je bilo zaposleno šest osoba.

Prihodi Općine Tribunj

Prihodi Općine razmjerni su poslovima koje Općina obavlja u skladu sa zakonom i svojim Statutom.

Prihodi Općine Tribunj su:  gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odlukama Općinskog vijeća  prihodi od stvari u vlasništvu Općine i imovinskih prava  prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine, odnosno u kojima Općina ima udjele ili dionice  prihodi od naknada koncesija  novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Općina Tribunj u skladu sa zakonom  udio u zajedničkim porezima sa Republikom Hrvatskom te dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu  sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđene u Državnom proračunu  drugi prihodi određeni zakonom.

Izrađeni planovi od strane Općine Tribunj su:  Urbanistički plan uređenja Općine Tribunj, 2011.  Plan gospodarena otpadom na području Općine Tribunj, 2016.  Procjena ugroženosti od požara, 2016.  Plan zaštite od požara, 2008. (U tijeku je revizija Plana)  Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća, 2011. prvi put usvojena, a 2015. izrađena revizija Procjene  Plan zaštite i spašavanja, 2011. prvi put usvojen, a 2015. izrađena revizija Plana  Plan civilne zaštite, 2011. prvi put usvojen, a 2015. izrađena revizija Plana  Prostorni plan uređenja Općine Tribunj (u izradi).

Trgovačka društva i javne ustanove s vlasničkim udjelom Općine Tribunj

Općina Tribunj ima vlasnički udio u dva trgovačka društva: Mjesnom poduzeću d.o.o. i Veletržnici ribe d.o.o. o koja su popisana u tablici 32.

Tablica 32: Trgovačka društva s vlasničkim udjelom Općine Tribunj Broj zaposlenika Ukupni temeljni Udio u Godina NKD na dan 31. Naziv Pravni oblik kapital trgovačkog vlasništvu u osnivanja 2007 prosinca 2015. društva (u kn) postotku godine Mjesno društvo s poduzeće ograničenom 2007. 90010 20 000 100 % 8 d.o.o. odgovornošću društvo s Veletržnica ograničenom 2009. 4638 1 606 800 25 % 3 ribe d.o.o. odgovornošću Izvor: Općina Tribunj

Članstva i partnerstva

Općina Tribunj članica je Lokalne akcijske grupe (LAG-a) More 249 i Lokalne akcijske grupe u ribarstvu (LAGUR-a) Galeb čije je sjedište u Tribunju.

LAG More 249 je udruga koja povezuje lokalne dionike iz javnog, privatnog i civilnog sektora. Udruga je osnovana 2013. godine sukladno ciljevima:  osiguravanja protoka informacija i prijenosa znanja za napredak u razvoju ruralnog gospodarstva i lokalne zajednice  dugoročnog ostvarivanja održivog razvoja područja LAG-a,  jačanja financijskih i ljudskih kapaciteta za provedbu projekata ruralnog razvoja,  pripreme LAG područja za korištenje strukturnih fondova EU-a.

LAG More 249 obuhvaća područje općina Tribunj, Pirovac, Tisno, Murter-Kornati, Primošten i Rogoznica, Grada Vodica i naselja Grada Šibenika: Grebaštice, Žaborića, Jadrtovca, Brodarice, Krapnja, Zlarina, Kaprija, Žirja, Zatona i Rasline.

Osnivači LAGUR-a Galeb su šest jedinica lokalne samouprave na području Šibensko-kninske županije: Grad Skradin, Grad Vodice, Općina Tribunj, Općina Tisno, Općina Murter-Kornati i Općina Pirovac koji zajedno čine ribarstveno područje LAGUR-a.

Lokalna akcijska grupa u ribarstvu (LAGUR) ili Fisheries Local Action Group (FLAG) je poseban oblik lokalne akcijske grupe specijalizirane za područje ribarstva, prerade ribe i akvakulture.

Civilno društvo

Na području Općine Tribunj trenutno djeluje 27 udruga različitog područja djelovanja. Veliki broj njih registriran je za više djelatnosti, a najviše ih se odnosi na sport (čak 12), kulturu i umjetnost (6) i socijalnu djelatnost (6).

Udruge koje su se u 2015. godini financirale iz Proračuna su:  Klub dobroovljnih darivatelja krvi Jurjevgrad Tribunj  Nogometni klub Mladost Tribunj  Malonogometni klub Tribunj 2011.  Društvo za uzgoj, zaštitu i lov divljači Kamenjarka Tribunj  Udruga za poticanje kreativnog izražaja Kolajna Tribunj  Kulturna udruga Tribunj  Boćarski klub Tribunj  Biciklistički klub Kamena  Motociklistički klub Huka Tribunj  Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Tribunj  Sportski klub za ribolov na moru Pirka Tribunj  Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata - Tribunj  Ženska pjevačka skupina Sv. Nikola Tribunj.

Osim ovih udruga Općina je 2015. godine sufinancirala Društvo Crvenog križa i Gorsku službu spašavanja. Općina Tribunj će u 2016. godini za kulturne udruge izdvojiti 135 000 kn, za udruge civilnog društva 45 000 kn, a za sportske udruge 127 000 kn.

SWOT ANALIZA

Gospodarstvo SNAGE SLABOSTI  Povoljan prometno-geografski položaj Općine  Pad broja živorođenih od 2011. i negativni  Povoljni klimatski uvjeti za razvoj turizma prirodni prirast stanovništva (2014.)  Rast broja stanovnika utvrđen posljednjim  Smanjenje broja društava s ograničenom popisom stanovništva 2011. godine odgovornošću  Pozitivan migracijski saldo  Povećan gubitak trgovačkih društava (u kunama)  Povećanje broja radno sposobnog stanovništva od 2011. do 2015. godine  Blizina nacionalnih parkova Krka i Kornati,  Veći broj gubitaša razdoblja (26) naspram parka prirode Vransko jezero, posebnog dobitaša (17) trgovačkih društava 2015. godine rezervata Prukljansko jezero i zaštićenog  Nedostatak rekreacijskih i tematskih staza krajolika Donja Krka  Nedovoljno iskorištavanje potencijala  Prisutnost jedne od najvećih uljara u Dalmaciji maslinarstva na području Općine (obnovljene 2015. godine)  Nedovoljan razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti  Tradicija bavljenja ribarstvom na poljoprivrednim gospodarstvima  Postojanje ribarske zadruge i veletržnice ribom  Nepostojanje pogona za preradu ribarskih  Razvijanje turističkog potencijala Općine sirovina  Potencijal za razvoj selektivnih oblika turizma (nautičkog, gastronomskog i aktivnog)  Nautička marina  Postojanje pet biciklističkih staza  Postojanje triju mjesnih kupališta  Povećan broj turističkih dolazaka i noćenja (uključivo s 2015. godinom)  Turističke manifestacije  Porast broja jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću  Pozitivan trgovinski saldo  Članstvo u LAG-u More 249 i LAGUR-u Galeb čije je sjedište u Tribunju PRILIKE PRIJETNJE  Usklađivanje poljoprivredne proizvodnje s  Trend opadanja broja stanovništva potrebama u turizmu čime se stvara pozitivna  Administrativna tromost koja može imati utjecaj sinergija u gospodarskom razvoju na povlačenje sredstava iz EU-a  Razvijanje nautičkog, aktivnog i gastronomskog  Moguća politička nestabilnost u regiji turizma zbog rastuće svjetske potražnje  Pojačanje nepovoljnih klimatskih uvjeta i segmentiranih oblika turizma prirodne katastrofe (potresi, požari i poplave)  Europska i nacionalna sredstva namijenjena  Vizni režim prema zemljama koje nisu članice razvoju ruralnog prostora EU-a  Izrada županijske razvojne strategije i drugih  Iseljavanje visokoobrazovanog stanovništva strateških dokumenata višeg reda  Česte promjene nacionalnih politika  Unaprjeđenje gastronomske ponude zasnovane  Pojava novih oblika terorizma, što se može na ribarstvu negativno odraziti na turizam  Ulaganje u rekreacijske i tematske staze i razvoj  Smanjenje količine ribe u akvatoriju cikloturizma  Izgradnja gospodarske infrastrukture koja može  Umrežavanje ribarstva sa sektorima turizma i negativno utjecati na okoliš obrazovanja  Ukidanje letova iz glavnih emitivnih zemalja  Izgradnja turističko-rekreacijskog parka  Brendiranje ribarskih proizvoda  Uređenje lokalnih kupališta

Društvene djelatnosti SNAGE SLABOSTI  Na području Općine postoji bogato zaštićeno  Smanjenje broja djece srednjoškolskog uzrasta kulturno nasljeđe prema Popisu 2011.  Područje Općine zaštićeno je kao kulturno-  Negativan prirodni prirast stanovništva povijesna cjelina  Nedostatak srednjoškolskog obrazovanje na  Aktivnosti i iskustvo postojećih sportskih i području Općine kulturnih udruga  Nedostatak mogućnosti za dodatno i dopunsko  Iskustvo u aktivnostima vezanima za biciklizam obrazovanje  Postojanje obiteljskog doma na području Općine  Nedostatak mogućnosti učenja jezika  Postojanje zdravstvene ustanove za pružanje  Slaba informiranost stanovništva o primarne zdravstvene zaštite i ljekarne mogućnostima koje pružaju sportski i rekreativni  Postojanje stomatološke ambulante na području sadržaji Općine  Nezadovoljavajući uvjeti prostora dječjeg vrtića  Aktivan sektor civilnog društva (27 registriranih  Smanjenje broja djece od 5 do 14 godina na udruga) području Općine za oko 26 % u posljednjem  Obilježavanje tradicionalnih kulturnih događanja međupopisnom razdoblju i njihova uključenost u turističku ponudu  Nedostatak objekata za kulturne i rekreativne  Sufinanciranje svih udruga programe i sadržaje na području Općine  Postojanje dječjeg vrtića na području Općine  Na području Općine Tribunj postoji područna škola s osnovnoškolskim obrazovanjem do 4. razreda  Stipendiranje učenika i studenata PRILIKE PRIJETNJE  Valorizacija kulturnih dobara i tradicije na  Neadekvatna briga o kulturnim i arheološkim području Općine spomenicima  Uređenje i izgradnja vrtića i objekata za kulturne  Starenje stanovništva i rekreativne programe i sadržaje  Česte promjene zakonskih propisa u zdravstvu  Povezivanje s drugim jedinicama lokalne samouprave za realiziranje projekata kulture, sporta i razvoja civilnog društva  Rastući trend turista u potražnji za aktivnim odmorom i konzumiranjem turističkih proizvoda baziranih na prirodnim resursima i tradicionalnim okusima  Postojanje ciljanih eksternih izvora financiranja (primarno Europski socijalni fond) za obrazovanje i razvoj ljudskih kapaciteta te razvoj socijalnih usluga  Unaprjeđenje kulturno-obrazovnih sadržaja

Zaštita okoliša i infrastruktura SNAGE SLABOSTI  Nepostojanje značajnih zagađivača na području  Prisutnost ilegalnih odlagališta otpada Općine  Nedovoljna educiranost lokalnog stanovništva o  Postojanje područja očuvanja značajnog za vrste i zaštiti okoliša u Općini stanične tipove prema NATURA-i 2000  Povećanje broja motornih vozila od 2011. godine  Jedinstvenost područja značajnih za panoramsku  Niska razina primjene obnovljivih izvora energije vrijednost krajobraza i mjera energetske učinkovitosti  Postojanje tržnice na malo i veletržnice ribe  Neadekvatan sustav zaštite od poplava  U tijeku je izgradnja kanalizacijskog sustava za pročišćavanje otpadnih voda i vodoopskrbe

PRILIKE PRIJETNJE  Dostupnost eksternih izvora financiranja za  Nepoštivanje zakonskih regulativa od strane primjenu mjera zaštite okoliša i razvoj stanovništva i poslovnih subjekata infrastrukture  Nedovoljna kontrola prilikom odlaganja otpada  Podizanje svijesti lokalnog stanovništva o  Nedovoljna kontrola zaštite okoliša važnosti očuvanja i zaštite okoliša  Ograničene ovlasti lokalne samouprave u  Izgradnja i sanacija regionalnog odlagališta kreiranju vlastitih prihoda otpada u standardima EU legislative  Povećanje cijena komunalnih usluga  Raspoloživa sredstva za financiranje  Razvoj djelatnosti koje bi mogle narušiti ekološku infrastrukture putem EU sredstava za ruralni ravnotežu prostora razvoj  Klimatske promjene  Uređenje lokalnih plaža  Sektorski pristupi zaštiti okoliša na nacionalnoj  Ulaganje u nerazvrstane ceste na području razini (umjesto interdisciplinarnog) Općine

VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI

VIZIJA OPĆINE TRIBUNJ

Ribarstvo u Hrvatskoj seže u davnu prošlost. Prvi se put spominje 995. godine u vrijeme hrvatskih narodnih vladara. Početkom 16. stoljeća ribari iz okolice Šibenika lovili su srdele i izvozili ih usoljene na zapadnu obalu Jadrana. Ribarstvo ovoga područja od davnina je utjecalo egzistenciju obitelji koje su se tu nastanile. Ono je ukorijenjeno u tradiciju i način života Tribunjaca što znači da se vizija ribarstva u ovome se naselju počela ostvarivati i prije njenog uvrštavanja u ovaj strateški dokument. Posljednjih desetak godina turizam se na ovom području ubrzano razvija, što zbog prostornog položaja, što zbog posebnosti kopnenog i poluotočnog dijela Općine. Dugogodišnja ribarska tradicija i afirmacija turizma na ovom su prostoru doživjele simbiozu na temelju koje je donesena vizija Općine Tribunj koja glasi:

Ribarsko i turističko misto

Donesena je sukladno odluci upravnog tijela Općine Tribunj nakon radnih skupina koje su održane 28. i 29. rujna 2016. godine u Tribunju. Na radnim skupinama sudjelovali su dionici s područja Općine Tribunj koji imaju značajan utjecaj u društvenim djelatnostima, gospodarstvu, zaštiti okoliša i infrastrukturi. Turizam ove jedinice lokalne samouprave ne treba se tumačiti kao sredstvo za ostvarivanje drugog dohotka, jer je ovo sektor koji akumulira velik dio kapitala i rastući je u svim segmentima. To je posebno vidljivo u djelatnostima nautičkog turizma i pružanja usluga u turizmu trgovačkih društava, obrta te pravnih i fizičkih osoba. Odgovor koji se sam nameće pri kreiranju osnovnih strateških mjera i ciljeva je ulaganje u turizam, koji u interakciji s lokalnom tradicijom zasnovanom na ribarstvu može biti pokretač gospodarstva. Veliki turistički potencijal ove površinom malene općine ne dokazuju samo statistički podatci izneseni u Analizi stanja već i svakodnevni život njenih stanovnika. Blizina nacionalnih parkova Krka i Kornati, parka prirode Vransko jezero, posebnog rezervata Prukljansko jezero i ostalih prirodnih dobara te velikog broja kulturnih i arheoloških spomenika ostavila je trag u svim područjima života ovoga kraja. Velika zainteresiranost domaćih i inozemnih posjetitelja lokalno je stanovništvo potakla na bavljenje turističkim djelatnostima i usmjerila gospodarstvo prema tom sektoru. To je prepoznato i od lokalne vlasti i investitora što je posebno vidljivo u Strateškom cilju 1 ovoga dokumenta: Razvoj gospodarstva utemeljen na resursima mikroregije. Da je turizam zaista prepoznat kao veliki potencijal ove općine svjedok su veliki infrastrukturni projekti poput Izgradnje turističko-rekreacijskog parka „Kornatske vale“ koji je, ako se izuzme projekt izgradnje kanalizacijskog sustava, najveći i najznačajniji projekt koji će se realizirati u nadolazećem periodu. Razvoj turizma pod vizurom ribarskog mista, ne znači samo ulaganje turističku infrastrukturu i djelatnosti nego i njegovanje tradicionalnih vrijednosti i ribarstva. Prema službenim statistikama Općine oko 25 % Tribunjaca (cca 350 ljudi) živi od ribarstva. Na području Općine Tribunj treba se težiti razvijanju vizije ribarstva koja uporište ima u lokalnim resursima

povezanima s kvalitetom, lokalnom kulturom, održivim oblicima turizma i okolišem. Cilj je da ribarstvo zadrži svoju fundamentalnu ulogu, ali i da se na njegovim temeljima razvija turizam i ostale aktivnosti u gospodarstvu prilagođene poslovima 21. stoljeća. Središnja tema Tribunja – ribolov integrirat će lokalnu ponudu koja obuhvaća kvalitetu teritorija, kulturne i turističke resurse. Povezanost ribarstva i turizma vidljiva je i u gastronomiji koja je jedna od rastućih turističkih grana. S obzirom da je rijetko što kompatibilno kao maslinovo ulje i riba, ribarstvo i turizam mogu se povezati i s ostalim gospodarskim granama, a prvenstveno s maslinarstvom. Proizvodi koji se međusobno nadopunjuju, obogaćuju i upotpunjuju na sličan se način mogu razvijati, i što se tiče kvalitete i marketinga proizvoda. Mogu biti dodatni pojačivači ugostiteljske ponude Općine i na njima se može graditi imidž u turizmu i razvoj gourmet destinacije. Proizvodi poput ribe i maslinova ulja tradicija su i povijest kraja koja će se njegovati i biti zastupljena u kulturnim manifestacijama i ostalim društvenim djelatnostima poput odgoja i obrazovanja mladih naraštaja. Pomorska kultura treba biti temeljni element identiteta i lokalne kulture. U tom smislu potrebno je valorizirati povijesnu vezu ribarstva područja i srodnih aktivnosti, a kulturnu i turističku ponudu obogatiti s lokalnim događanjima povezanima s ribarskom, nautičkom, komunalnom i sportskom lukom. One su dio upečatljive lokalne infrastrukture i zato ih je potrebno održavati i njima prilagoditi ostalu infrastrukturu, uključujući lokalne plaže i prostore za slobodno vrijeme i rekreaciju. To je i prethodnih godina njegovano što je vidljivo po uređenju lokalne infrastrukture, izgradnji ribarske luke, uspostavljenim servisnim djelatnostima, posebice tradicijskoj drvenoj brodogradnji te izgradnji veletržnice i ribarnice. Ovo će ribarsko i turističko misto i u narednom periodu njegovati svoju tradiciju, ali i ostvariti svoj puni gospodarski i turistički potencijal koristeći strateški svoje resursne potencijale te ih izdignuti na višu razinu i prilagoditi europskim standardima.

STRATEŠKI CILJEVI OPĆINE TRIBUNJ

Ključne komponente strateškog planiranja uključuju razumijevanje vizije, njezinih strateških ciljeva, prioriteta i mjera. Vizija ocrtava ono što Općina želi biti i predstavlja njenu idealiziranu i slikovitu verziju. Za razliku od vizije, strateškim se ciljevima definiraju ključni elementi vizije strateškog plana. Vizija i strateški ciljevi koriste se za formuliranje mjera i projekata. U njihovu nastajanju korištene su strateške postavke Strateškog razvojnog programa nastale na temelju rezultata Analize stanja. Strateški ciljevi predstavljaju pravac razvoja jedinice lokalne samouprave. Definirani su i usmjereni na razvoj pojedinih sektora te utemeljeni na raspoloživim resursima Općine Tribunj. Strateški su ciljevi oblikovani kao rezultat rasprava na radnim skupinama na kojima je argumentirana prethodno formirana Analiza stanja i SWOT analiza Općine Tribunj. To je rezultiralo nastankom okvira za sve predložene mjere i projekte koji je podijeljen na četiri strateška cilja (SC-a):

SC 1: Razvoj gospodarstva utemeljen na resursima mikroregije

SC 2: Razvoj ribarstva

SC 3: Unaprjeđenje i razvoj društvene infrastrukture

SC 4: Zaštita okoliša i uređenje lokalne infrastrukture

STRATEŠKI CILJ 1: Razvoj gospodarstva utemeljen na resursima mikroregije Ovaj će se strateški cilj ostvariti kroz tri prioriteta: 1.1. Razvoj turističke infrastrukture, 1.2. Stvaranje preduvjeta za razvoj poljoprivrednih i nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima i 1.3. Poticanje aktivnog i pustolovnog turizma. U svrhu poticanja turizma na području Tribunja izgradit će se rekreacijsko-poučna staza Zamalin-Sovlje. Realizacijom projekta iznimno atraktivan obalni pojas, dosad velikim dijelom nepristupačan, pretvorit će se u atraktivnu turističko-rekreativnu stazu duž koje će se postaviti informativni i sportski sadržaji. Projektirani pojas je u ovom trenutku pogodan samo za adrenalinske vrste rekreacije poput škrapinga i trekinga, dok će uređena staza biti pogodna i za druge aktivnosti: obiteljske šetnje i razgledavanja, organizirane turističke grupe, rekreativno trčanje i aerobno vježbanje, kružne rute te organizirana natjecanja za bicikliste, rekreativce i sportski ribolov. Ovim projektom pješačka i biciklistička staza povezat će predjele Zamalin i Sovlje obalnim putem, a na 8 mjesta sa staze stepenice će preusmjeravati posjetitelje na malene uvale kako bi se na taj način povećao prihvatni kupališni kapacitet na iznimno atraktivnim, dosad nepristupačnim, lokacijama. Ostvarivanju ovoga strateškog cilja doprinijet će još jedan projekt koji se odnosi na staze: Tematska staza Sv. Nikola, a aktivnosti koje će se odvijati u sklopu njega odnosit će se na adaptaciju postojeće staze uz postaje križnog puta na južnoj padini brda i staze na sjevernoj padini koje će se formirati u tematske staze s postajama „križnog puta“. Ovako uređene staze bit će pogodne za obiteljske šetnje i razgledavanja, organizirane turističke grupe i rekreativno trčanje. Doprinos očuvanju kulturne baštine ovoga kraja ostvarit će se projektom turističke valorizacije vojnih objekata austro-ugarske mornarice na otoku Logorunu. Cilj projekta je valorizacija prirodnog okoliša i vojnih objekata kao dijela kulturne baštine Općine Tribunj te razvijanje novog turističkog proizvoda na području Općine Tribunj – tematskog parka. Krajnji je cilj ovoga projekta stvoriti novi turistički proizvod kroz uređenje pješačkih staza koji vode do vojnih objekata, odnosno kompletno fortifikacijsko uređenje otoka u svrhu uvođenja novog oblika turizma - vojnog i avanturističkog turizma. Značajno povećanje turističkog prometa postići će se izgradnjom turističko-rekreacijskog centra Kornatske vale. Taj će kompleks utjecati na povećanje turističkog prometa, produljenje turističke sezone, veću potrošnju gostiju, povećanje zaposlenosti na lokalnoj, regionalnoj, ali i na široj razini. Projekt će donijeti velike koristi ne samo Općini Tribunj nego i čitavoj Šibensko- kninskoj županiji i Republici Hrvatskoj. Općina Tribunj i Šibensko-kninska županija moći će svojim gostima pored luksuznih smještajnih kapaciteta, ponuditi i brojne druge sadržaje, od raznolikih sportskih, zabavnih i kulturnih događaja do kvalitetne gastronomske ponude.

Značajan turistički potencijal ove jedinice lokalne samouprave ogleda se i u nautičkom turizmu. Tribunj se ističe idealnim uvjetima za razvoj nautičkog turizma što predstavlja temelj za njegovo unaprjeđenje. U Tribunju se nalazi nautička marina u sastavu koje djeluju Danuvius Marina d.o.o. i Merk & Merk jahte servis Tribunj d.o.o. sa sveukupno 51 zaposlenikom što utječe na razvoj gospodarstva i zaposlenost područja, ali i na prepoznatljivost imidža destinacije. U svrhu unaprjeđenja turizma poseban se naglasak treba staviti na unaprjeđenje ovog oblika turizma kao visokokomercijalne ponude.

Jedan od resursa ove mikroregije su tribunjski maslinici. Poticanje maslinarstva na području

Općine uvjetovano je klimatskim pogodnostima, o kojima ovisi proizvodnja maslinova ulja. Područje Tribunja prema svim parametrima ispunjava uvjete za bavljenje maslinarstvom i po tome je poznato, simbol čega je i maslinova grana koja se (uz kašetu ribe) nalazi na grbu ove Općine. U Tribunju se nalazi jedna od najvećih uljara u Dalmaciji u kojoj se može preraditi 1800 kg maslina na sat. U njoj se prerađuju masline iz maslinika u tribunjskom zaleđu, ali i masline iz okolnih općina. Zbog maslinarske tradicije važno je poticati razvoj ove djelatnosti, ali i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti (npr. ugostiteljskih) na poljoprivrednim gospodarstvima. Takva obiteljska gospodarstva potrebno je u okviru turističke ponude povezati tematskim stazama. Gastronomija Tribunja na taj će način postati transparentna s tendencijom profiliranja gourmet proizvoda. Dodatni doprinos razvoju turizma je njegovanje i razvijanje pustolovnog turizma. Turist 21. stoljeća više nije statičan u smislu iskorištavanja sunca, mora i plaža, već uz bogatu europsku turističku konkurenciju, teži iskušavanju novih doživljaja i iskustava koja podrazumijevaju gastronomiju i avanturizam. U tu svrhu potrebno je izgraditi nove i urediti postojeće mreže biciklističkih staza, a već postojeću utrku 3-bunj trek na višu razinu.

STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj ribarstva

Tribunj i ribarstvo dva su neodvojiva pojma. Ribarstvo je temeljni element identiteta i lokalne kulture ovoga kraja. Razvoj ribarstva koje je ključan sektor za ostvarivanje vizije ove jedinice lokalne samouprave postići će se kroz tri prioriteta: 2.1. Unaprjeđenje ribarske infrastrukture, 2.2. Umrežavanje ribarstva sa sektorima turizma i obrazovanja i 2.3. Podršku tržišnom pozicioniranju ribarskih proizvoda. Polazeći od ovih središnjih tema ribolov će se pozicionirati kao dio integralne lokalne ponude koja se odnosi na resurse teritorija, turističke i kulturne resurse. Prvi prioritet odnosi se na unaprjeđenje ribarske infrastrukture kako bi se poboljšala logistika u plasmanu ribe: prijem, skladištenje, pakiranje i transport, odnosno kako bi se osigurala sljedivost. Na području Tribunja planirano je uređenje i opremanje pogona za preradu ribarskih sirovina te osnivanje gastronomskog centra. Uz lukobran sv. Nikole planirano je uređenje interaktivne šetnice s gastrocentrom. Ulaganjem u lokalnu infrastrukturu u sektoru ribarstva odredit će se istinska kvaliteta proizvoda s posebnim naglaskom na svježini, podrijetlu, sanitarnim standardima i povećat će se njihova transparentnost kod potrošača.

Povećani prihod i proizvodnja u ribarstvu neminovna je bez suradnje ribarske zadruge i ostalih sektora. Kohezijom turizma i obrazovanja ribarstvo će se valorizirati na svim razinama analiziranog područja. U Tribunju je potrebno poticati razvoj i aktivnosti ribolovnog turizma, a kulturu ribolova unaprijediti kao i potaknuti privatne inicijative. U razvoj turističke ponude povezane s ribolovom potrebno je integrirati sportske i rekreacijske aktivnosti na moru. Razvoju lokalne gastronomije u turizmu posebno će pomoći uvrštavanje lokalnih ribljih specijaliteta u degustacijski meni ugostiteljskih objekata, u kombinaciji s ostalim tipičnim lokalnim proizvodima poput vina, ulja, povrća i sl. Promicanju razvoja ribolova doprinijeti će i sporazum između ribara i ustanova za povećano korištenje plave ribe u školama, uz određivanje ugovorene cijene. Takve će aktivnosti biti popraćene javnim informiranjem o prehrani tijekom obrazovanja namijenjenim prvenstveno učenicima i njihovim obiteljima u svrhu podizanja svijesti o prednostima lokalnih prehrambenih proizvoda. U ribarstvu se ne

smije zanemariti ni kulturni i povijesni segment pa je potrebno da se stanovnici i turisti upoznaju sa ribarskom kulturom ovoga kraja i načinom života ribara. Na taj će se način sačuvati povijesna veza područja Tribunja i aktivnosti koje se odvijaju na moru, posebno onih utemeljenih na drevnim znanjima i običajima koji se trebaju sačuvati od zaborava. Za razvoj ribarstva ključno je održavati promocije i razviti marketing ribe i ostalih morskih organizama, a opskrbne lance integrirati na lokalnom i nacionalnom tržištu. Ne smije se zanemariti ni povezivanje i kombiniranje ribljih proizvoda i proizvoda lokalne poljoprivrede, posebno masline i maslinovog ulja što će doprinijeti diversifikaciji ponude ribe. U pozicioniranju ribarskih proizvoda pomoći će i uspostava objekata za direktnu prodaju koji mogu biti smješteni u lučkom području, odnosno u blizini iskrcajnog mjesta. Podrška tržišnom pozicioniranju ribarskih proizvoda očitovat će se u brendiranju ribarskih proizvoda i projektu koji će se odnositi na elektronsku sljedivost ribe od proizvođača (mjesta ulova ribe) do krajnjeg potrošača. Time će se udovoljiti zahtjevima u usklađivanju s EU propisima u pogledu jedinstvene ribarske politike EU-a. Potrebe domicilnog ribarstva i sve veća potražnja za hranom koja dolazi iz mora rezultirale su idejom o marikulturi. Prostornim planom Šibensko-kninske županije i Prostornim planom Općine Tribunj uzgoj školjkaša i bijele ribe, odnosno obavljanje djelatnosti marikulture, predviđen je na lokaciji kod otoka Logoruna.

U ostvarivanju ovoga strateškog cilja neće direktno sudjelovati Općina, jer će nositelji projektnih aktivnosti biti pojedinci, zadruge i ostale proizvođačke organizacije.

STRATEŠKI CILJ 3: Unaprjeđenje i razvoj društvene infrastrukture

Nedostatak društvene infrastrukture ovoga područja očituje se na području predškolskog odgoja i kulture. Kako bi stanovnici dobili zadovoljili osnovne životne uvjete u ovoj sredini potrebno je izgraditi novi dječji vrtić. Projektom izgradnje vrtića unaprijedit će se kvaliteta predškolskog odgoja i naobrazbe i povećat će se prostorni i tehnički kapaciteti. Objekt će se izgraditi u neposrednoj blizini osnovne škole u Tribunju. Projektom je predviđen smještaj četiri skupne jedinice (jedne jasličke i tri vrtićke) kapaciteta cca 100 djece, čime bi se zadovoljile sve potrebe predškolskog odgoja na području Općine Tribunj. Realizacijom ovog projekta značajno će se poboljšati odgojno-obrazovni uvjeti predškolskog obrazovnog sustava na području Županije i Općine Tribunj te osigurati i poboljšati zadovoljavanje svih uvjeta Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe. Projekt je usklađen s lokalnim i nacionalnim razvojnim strategijama i dio je nastojanja i kontinuiranog rada Općine Tribunj na unapređenju socijalne i društvene infrastrukture na području Općine. Izgradnja drugog objekta kojim će se uvelike doprinijeti ostvarivanju ovoga strateškog cilja odnosi se na društveno-poslovni centar Zamalin. Projekt obuhvaća rekonstrukciju i nadogradnju zgrade bivše zadruge Tribunj. Prostor je zamišljen kao dvije potpuno odvojene cjeline – društvena i poslovna. U prizemlju u dijelu zgrade poslovne namjene predviđen je prostor za smještaj ambulante obiteljske medicine i ljekarne, dok se u drugom dijelu nalazi info-pult (turističke informacije, korisne i servisne informacije te informacije povezane s radom službi u centru), društvena prostorija u kojoj se mogu održavati različite tematske

radionice, poduke mladih (satovi klavira, gitare, učenje stranih jezika, itd.) te druženja na višoj kulturnoj i intelektualnoj razini. Na prvom katu zgrade planiran je prostor u kojem će biti smještena suvremena knjižnica u sklopu s dvije odvojene čitaonice, a na drugom katu zgrade predviđena je izgradnja kino dvorane. Od postojećih društvenih objekata na području Tribunja za ulaganje i obnovu prepoznata je crkva Male Gospe. Crkva se spominje još davne 1435. godine, ali se pretpostavlja da je starija. Uz crkvu je u srednjem vijeku bilo groblje, a kamene nadgrobne ploče kakve su se koristile između 13. i 15. stoljeća i danas se nalaze na prostoru pred crkvom. Projekt rekonstrukcije i revitalizacije obuhvaća građevinske radove na rekonstrukciji samog objekta uz konzervatorski pristup čiji je cilj sprječavanje devastacije i propadanje građevine uz njeno uključivanje u svakodnevni život žitelja i gostiju u okviru turističke ponude, odnosno očuvanje njezinih izvornih, urbanističko-arhitektonskih, povijesnih, umjetničkih i estetskih značajki. Nadalje, revitalizacijom građevine, koja podrazumijeva vraćanje života prostoru te njegovo oživljavanje unošenjem novih sadržaja (koncertni i galerijski prostor) zadovoljavaju se potrebe turističkih, kulturnih, obrazovnih i drugih djelatnosti te obnavlja društveni život u urbanoj povijesnoj strukturi.

STRATEŠKI CILJ 4: Zaštita okoliša i uređenje lokalne infrastrukture

Na prostoru Općine Tribunj nema odlagališta otpada pa se prikupljeni otpad odlaže na sanitarno odlagalište otpada Bikarac na području Grada Šibenika. Jedna od posljedica nepostojanja odlagališta otpada su ilegalna odlagališta otpada koja ugrožavaju okoliš i stvaraju neatraktivnu sliku okoline. S obzirom da je Općina Tribunj turističko područje to ne nagrđuje samo okolinu u kojoj obitava lokalno stanovništvo. Jedna od mjera kojom će se doprinijeti ostvarenju prioriteta 4.1. Zaštita okoliša unutar ovoga strateškog cilja odnosi se na sanaciju ilegalnih odlagališta što će dodatno potaknuti i centar za gospodarenje otpadom koji će se formirati na razini Županije. Centar će osigurati obradu i odlaganje komunalnog i tehnološki neopasnog otpada, tj. kompletno zbrinjavanje otpada koje uključuje sortirnicu, kompostane i odlagalište za neiskorišteni dio otpada. Uređenje lokalne infrastrukture Općine Tribunj u nadolazećem periodu obuhvatit će uređenje šetnice Luna – Zamalin, plaža Bristak i Sovlje, izgradnju novih i obnovu postojećih nerazvrstanih cesta te ulaganje u sportska igrališta. Projektom uređenja šetnice Luna – Zamalin planira se izgradnja šetnice javne namjene podno brda Sv. Nikole od Zamalina do Trga Pijace. Uz šetnicu će se postaviti koševi za otpad. Uređenjem šetnice Luna-Zamalin Tribunj će dobiti komunalno opremljenu šetnicu uz more u potpunosti uklopljenu u postojeći okoliš kojom će se mještanima i posjetiteljima omogućiti da uživaju u ljepotama Tribunja, njegove obale i plaža. Plaža Bristak trebala bi se od prirodne plaže pretvoriti u multifunkcionalnu plažu opremljenu mnoštvom zabavnih, rekreacijskih i ugostiteljskih sadržaja kao što su dvorana, teren za odbojku na pijesku, skate-bike-park, aquapark, klub, caffe-bar, restoran, muzej i sl. Sama plaža bila bi podijeljena u više različitih cjelina pa bi tako postojala plaža za djecu, party plaža, jet- ski zona, sailing zona, zona za surfanje i jedrenje na dasci, plaža za najmlađe, zona za ronjenje i aquapark te zabavna plaža. U obuhvatu plaže uredila bi se i pješačko-biciklistička staza, a

plaža bi u konačnici bila potpuno komunalno i infrastrukturno opremljena pri čemu se koristi isključivo suvremena i buduća tehnologija, energija sunca te LED-svjetlosni elementi. Još jedna plaža na području Općine Tribunj koju se namjerava dotjerati je plaža Sovlje. Realizacijom projekta postiglo bi se cjelovito turističko valoriziranje postojećeg prostora koji u sadašnjem stanju ni približno ne zadovoljava potrebe korisnika. Izgradnjom kupališnog prostora u zamišljenom obliku stvorile bi se pretpostavke za otvaranje novih radnih mjesta (koncesioniranjem ugostiteljskih sadržaja, opreme za plažu i ostalih zabavnih sadržaja). Sve navedeno ne obuhvaća samo korist za goste i posjetitelje Tribunja, budući da je i do sada veliki broj gostiju iz cijele Šibensko-kninske županije koristio ovu plažu i u neadekvatnom stanju. Gotovo sva domaćinstva u Tribunju i okolici bave se primarno turizmom stoga bi se realizacijom ovoga projekta znatno povećala razina usluga koje pružaju i promijenila struktura gostiju, što bi u konačnici rezultiralo većom potrošnjom i cjelokupnim gospodarskim razvitkom Tribunja i okolice. U mnogim hrvatskih općinama problem su lokalne nerazvrstane ceste za koje se teško pronalaze sredstva. Na području Općine Tribunj ovaj je problem prepoznat i uvršten kao mjera za ostvarivanje prioriteta 4.3. Ulaganje u komunalnu, energetsku i prometnu infrastrukturu. Ulaganje u izgradnju javnih lokalnih nerazvrstanih cesta uključuje pripremne radove, zemljane radove i radove na strukturi površine ceste.

PRIORITETI I MJERE

Na temelju Analize stanja radne skupine su definirale razvojne prioritete, koji podržavaju ostvarivanje specifičnih ciljeva. Prioriteti razvoja sadrže razradu ciljeva, a proizlaze iz vizije i ciljeva. Oni konkretiziraju i utvrđuju sve sastavnice ciljeva. Prioriteti su mjerljivi, ostvarivi, jasno formulirani, u skladu s prioritetima strategija višeg reda. Razvojne mjere koje proizlaze iz prioriteta su intervencije i aktivnosti u određenom sektoru i predstavljaju okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata/aktivnosti.

U nastavku teksta prikazano je stablo vizije, ciljeva i prioriteta Općine Tribunj. Tablica 33: Shema vizije, ciljeva i prioriteta Općine Tribunj

Ribarsko i turističko misto

Vizija

SC 1 Razvoj SC 2 Razvoj SC 3 SC 4 Zaštita gospodarstva ribarstva Unaprjeđenje okoliša i utemeljen na i razvoj uređenje , resursima društvene lokalne

Ciljevi mikroregije infrastrukture infrastrukture

1.1. Razvoj 2.1. Unaprjeđenje 3.1. Izgradnja i 4.1. Zaštita turističke ribarske adaptacija okoliša infrastrukture infrastrukture objekata društvene infrastrukture

1.2. Stvaranje 2.2. Umrežavanje 3.2. Očuvanje i 4.2. Ulaganje u preduvjeta za ribarstva sa valorizacija komunalnu,

razvoj sektorima turizma kulturno- energetsku i poljoprivrednih i i obrazovanja povijesne baštine prometnu nepoljoprivrednih infrastrukturu djelatnosti na poljoprivrednim

Prioriteti gospodarstvima 1.3. Poticanje 2.3. Podrška aktivnog i tržišnom pustolovnog pozicioniranju turizma ribarskih proizvoda

Izvor: Izrada autora

Jedan od najvažnijih elemenata Strateškog razvojnog programa Općine Tribunj su strateške mjere, jer definiraju njegovu izvedbu. Proizlaze iz prioriteta i ciljeva te s njima tvore hijerarhijsku strukturu. U tom organizacijskom sustavu mjere se nalaze ispod prioriteta, jer ih pobliže opisuju i predstavljaju njihovu daljnju razradu. Pojedini prioritet može imati više mjera koje obuhvaćaju niz specifičnih i vrlo konkretnih aktivnosti, projekata i programa. Prilikom oblikovanja mjera polazi se od toga da mjera nije projekt već da će se u nekoj kasnijoj fazi pretvoriti u jedan ili više projekata/aktivnosti, da treba direktno voditi ostvarenju prioriteta, a onda i odgovarajućeg cilja te da daje podlogu za identifikaciju, prioritizaciju i selekciju razvojnih projekata.28 Mjere razvoja definirane su s obzirom na resurse Općine i podrazumijevaju: ljude, vrijeme i novac. S obzirom da je svaku mjeru potrebno detaljno razraditi, u komunikaciji s Naručiteljem usuglašavaju se sve relevantne informacije vezane za pojedine mjere. One se potom razrađuju u softveru i na taj se način kreira baza projektnih ideja koja Općini može služiti kao pomoć pri predlaganju projekata na natječaje i javne pozive. Razradom projektnih ideja u softveru olakšava se njihovo daljnje sustavno praćenje i omogućava se njihovo ažuriranje i nadopunjavanje. Općina Tribunj je u Strateški razvojni program uvrstila 26 projektnih ideja koje su razvrstane u 10 prioriteta unutar četiri strateška cilja. Pri određivanju ciljeva, prioriteta i mjera definirani su indikatori koji će pratiti uspješnost provedbe Strateškog razvojnog programa Općine Tribunj. Ciljane vrijednosti indikatora definirane su u ovom dokumentu i obuhvaćaju vrijednosti na razini pojedinog prioriteta i mjere. Mjere razvoja moraju pridonijeti ispunjavanju ciljeva strategije i pridonijeti uspješnosti njene provedbe.

Specifični cilj 1 Razvoj gospodarstva utemeljen na resursima mikroregije

Prioriteti Mjere Indikatori 1.1. Razvoj turističke 1.1.1. Izgradnja rekreacijsko-poučne staze infrastrukture Zamalin-Sovlje  Broj kilometara uređene rekreacijsko- poučne staze  Poboljšana turistička ponuda pustolovnog turizma i cikloturizma  Povećan broj noćenja i dolazaka 1.1.2. Izgradnja i uređenje tematske staze Sv. Nikola  Izgrađena funkcionalna tematska staza  Poboljšana turistička ponuda kulturnog, vjerskog i sportsko- rekreacijskog turizma  Povećan broj izletnika i turista 1.1.3. Turistička valorizacija vojnih objekata austro-ugarske mornarice na otoku  Broj kilometara uređenih pješačkih Logorun staza  Poboljšana turistička ponuda avanturističkog turizma  Povećan broj izletnika i turista

28 Smjernice za izradu županijskih razvojnih strategija, praćenje i vrednovanje njihove provedbe, 2015. godina

Specifični cilj 1 Razvoj gospodarstva utemeljen na resursima mikroregije

Prioriteti Mjere Indikatori 1.1.4. Izgradnja turističko-rekreacijskog parka „Kornatske vale“  Izgrađen turističko-rekreacijski park  Povećana potrošnja gostiju  Povećan broj noćenja i dolazaka  Povećana zaposlenost radno sposobnog stanovništva 1.2. Stvaranje 1.2.1. Poticanje maslinarstva na području preduvjeta za Općine  Povećana proizvodnja ulja s lokalnom razvoj oznakom kvalitete poljoprivrednih i 1.2.2. Poticanje razvoja nepoljoprivredne nepoljoprivrednih djelatnosti na PG-ovima  Povećan broj smještajnih jedinica na djelatnosti na PG-ovima poljoprivrednim gospodarstvima  Povećan broj turističkih noćenja na PG-ovima 1.2.3. Izgradnja i uređenje tematskih staza  Broj kilometara uređenih tematskih staza 1.3. Poticanje 1.3.1. Izgradnja nove i uređenje postojeće aktivnog i mreže biciklističkih staza  Broj kilometara izgrađenih staza pustolovnog  Broj kilometara uređenih postojećih turizma staza 1.3.2. Podizanje razine kvalitete pustolovne utrke na području Općine  Povećan broj sudionika utrke

Specifični cilj 2 Razvoj ribarstva

Prioriteti Mjere Indikatori 2.1. Unaprjeđenje 2.1.1. Uređenje i opremanje pogona za ribarske preradu ribarskih sirovina  Uređen i opremljen pogon za preradu infrastrukture ribarskih sirovina  Povećan broj zaposlenih na području Općine 2.1.2. Uređenje interaktivne šetnice uz lukobran sv. Nikole  Uređena interaktivna šetnica uz lukobran sv. Nikole 2.1.3. Osnivanje gastronomskog centra  Osnovan gastronomski centar  Povećan broj konzumenata ribe i morskih proizvoda 2.2. Umrežavanje 2.2.1. Implementacija pilot-projekta ribarstva sa "Preporučili ribari"  Povećan broj ugostiteljskih objekata s sektorima certifikatom „Preporučili ribari“ turizma i obrazovanja 2.3. Podrška 2.3.1. Brendiranje ribarskih proizvoda tržišnom  Povećan broj prerađenih proizvoda pozicioniranju  Povećana potrošnja ribe i ribljih ribarskih prerađevina proizvoda 2.3.2. Elektronska sljedivost ribe  Povećan broj konzumenata ribe  Povećana potrošnja elektronski obilježene ribe u prehrani

Specifični cilj 3 Unaprjeđenje i razvoj društvene infrastrukture

Prioriteti Mjere Indikatori 3.1. Izgradnja i 3.1.1. Izgradnja dječjeg vrtića adaptacija  Izgrađen dječji vrtić u Tribunju objekata  Broj upisane djece u program društvene predškole infrastrukture 3.1.2. Izgradnja društveno-poslovnog centra Zamalin  Izgrađen društveno-poslovni centar Zamalin  Povećan broj radnih mjesta  Povećan broj kulturno-obrazovnih sadržaja 3.2. Očuvanje i 3.2.1. Projekt rekonstrukcije i revitalizacije valorizacija crkve Male Gospe  Rekonstruirana crkva Male Gospe kulturno- povijesne baštine

Specifični cilj 4 Zaštita okoliša i uređenje lokalne infrastrukture

Prioriteti Mjere Indikatori 4.1. Zaštita okoliša 4.1.1. Sanacija ilegalnih odlagališta otpada  Broj saniranih ilegalnih odlagališta otpada

4.1.2. Izgradnja reciklažnog dvorišta  Izgrađeno reciklažno dvorište na području Grada Vodica  Broj kućanstava obuhvaćenih organiziranim skupljanjem razvrstanog komunalnog otpada  Količina (kg) recikliranog otpada 4.2. Ulaganje u 4.2.1. Uređenje šetnice Luna - Zamalin komunalnu,  Broj metara kvadratnih uređene šetnice energetsku i Luna - Zamalin prometnu 4.2.2. Uređenje plaže Bristak infrastrukturu  Broj zabavnih sadržaja na plaži  Broj rekreacijskih sadržaja na plaži  Broj ugostiteljskih objekata na plaži  Broj metara kvadratnih uređene pješačko-biciklističke staze u obuhvatu plaže  Povećan broj turističkih dolazaka i noćenja 4.2.3. Uređenje plaže Sovlje  Broj metara kvadratnih popločanog dijela plaže  Izgrađena skalinada  Izgrađen višenamjenski objekt u sklopu plaže  Broj svlačionica i wc kabina na plaži  Povećan broj turističkih dolazaka i noćenja 4.2.4. Izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih nerazvrstanih cesta na  Broj kilometara uređenih nerazvrstanih području Općine Tribunj cesta  Broj kilometara izgrađenih nerazvrstanih cesta

Specifični cilj 4 Zaštita okoliša i uređenje lokalne infrastrukture

Prioriteti Mjere Indikatori  Broj kilometara rekonstruiranih nerazvrstanih cesta 4.2.5. Izgradnja i uređenje sportskih igrališta na području Općine  Broj izgrađenih sportskih igrališta  Broj uređenih sportskih igrališta 4.2.6. Izgradnja kanalizacijskog sustava aglomeracije Vodice-Tribunj-Srima  Broj kilometara izgrađenog kanalizacijskog sustava na području Općine Tribunj

FINANCIJSKI PLAN

Financijskim okvirom za petogodišnje razdoblje Općini Tribunj omogućit će se realizacija specifičnih ciljeva uz minimalna opterećenja Općinskog proračuna. Na realizaciju ciljeva utjecat će ispunjavanje svih prioriteta navedenih u okviru njih i to kroz realizaciju mjera koje će biti ostvarene koristeći sredstva iz različitih izvora:  Proračuna jedinice lokalne samouprave  Županijskog proračuna  Državnog proračuna  EU fondova i ostalih međunarodnih izvora financiranja te  Ostalih izvora.

U tablici 34 prikazan je financijski plan Općine Tribunj za razdoblje 2016. – 2020. On sadrži okvirnu alokaciju sredstava za svaku mjeru uz naznaku nositelja te mjere. Također, za svaku je mjeru grafički naznačeno kojem prioritetu i specifičnom cilju pripada. Alokacija sredstava procijenjena je prema izvorima financiranja (Proračun JLS-a, javni izvori RH, EU fondovi i ostalo) te po godinama od godine donošenja Strategije do kraja financijskog razdoblja 2020. godine.

Tablica 34: Financijski plan Općine Tribunj za razdoblje od 2016. do 2020. godine Ukupna Izvori financiranja Godina vrijednost Javni izvori Cilj Prioritet Mjera Nositelj Proračun projekta u RH (Županija, EU fondovi Ostalo 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. JLS-a kn ministarstva) UKUPNO (mjere svih specifičnih ciljeva) 582.184.375 25.183.000 82.049.500 285.651.875 189.300.000 147.010.000 150.042.343 40.884.843 127.906.093 116.341.093 M 1.1.1. Izgradnja rekreacijsko- Općina 20% 80% 0% 0% 0% 0% 100% 0% 0% 2.500.000 poučne staze Tribunj Zamalin-Sovlje 500.000 2.000.000 0 0 0 0 2.500.000 0 0 M 1.1.2. Izgradnja i Općina 20% 30% 50% 0% 0% 35% 35% 30% 0% uređenje tematske 3.175.000 Tribunj staze Sv. Nikola 635.000 952.500 1.587.500 0 0 1.111.250 1.111.250 952.500 0 M 1.1.3. Turistička P 1.1. Razvoj 20% 0% 80% 0% 0% 0% 50% 50% 0% valorizacija vojnih turističke Općina objekata austro- 4.500.000 infrastrukture Tribunj ugarske mornarice 900.000 0 3.600.000 0 0 0 2.250.000 2.250.000 0 na otoku Logorun 0% 0% 0% 100% 0% 0% 0% 50% 50% M 1.1.4. Izgradnja turističko- Privatni 180.000.000 rekreacijskog parka investitor 0 0 0 180.000.000 0 0 0 90.000.000 90.000.000 „Kornatske vale“

UKUPNO 190.175.000 2.035.000 2.952.500 5.187.500 180.000.000 0 1.111.250 5.861.250 93.202.500 90.000.000

M 1.2.1. Poticanje 0% 0% 100% 0% 0% 25% 25% 25% 25% maslinarstva na LAG More 84.375 P 1.2. Stvaranje području Općine preduvjeta za 0 0 84.375 0 0 21.093,75 21.093,75 21.093,75 21.093,75 razvoj M 1.2.2. Poticanje 0% 0% 100% 0% 0% 25% 25% 25% 25% poljoprivrednih i razvoja nepoljoprivrednih nepoljoprivredne LAG More 60.000 djelatnosti na djelatnosti na PG- 0 0 60.000 0 0 15.000 15.000 15.000 15.000 poljoprivrednim ovima gospodarstvima M 1.2.3. Izgradnja i Općina 20% 0% 80% 0% 0% 0% 100% 0% 0% uređenje tematskih 400.000 Tribunj staza 80.000 0 320.000 0 0 0 400.000 0 0 UKUPNO 544.375 80.000 0 464.375 0 0 36.093,75 436.093,75 36.093,75

M 1.3.1. Izgradnja 0% 100% 0% 0% 20% 20% 20% 20% 20% Šibensko- nove i uređenje kninska 50.000 postojeće mreže županija 0 50.000 0 0 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000

SC1 Razvoj gospodarstva utemeljen na resursima mikroregije resursima na utemeljen gospodarstva Razvoj SC1 P 1.3. Poticanje biciklističkih staza aktivnog i pustolovnog 100% 0% 0% 0% 0% 35% 35% 30% 0% turizma M 1.3.2. Podizanje razine kvalitete Općina 100.000 pustolovne utrke na Tribunj 100.000 0 0 0 0 35.000 35.000 30.000 0 području Općine

UKUPNO 150.000 100.000 50.000 0 0 10.000 45.000 45.000 40.000 10.000

Ukupna Izvori financiranja Godina vrijednost Javni izvori Cilj Prioritet Mjera Nositelj Proračun projekta u RH (Županija, EU fondovi Ostalo 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. JLS-a kn ministarstva) M 2.1.1. Uređenje i 0% 0% 100% 0% 0% 0% 0% 100% 0% Ribarska opremanje pogona zadruga 3.500.000 za preradu Adria 0 0 3.500.000 0 0 0 0 3.500.000 0 ribarskih sirovina

0% 0% 100% 0% 0% 0% 100% 0% 0% M 2.1.2. Uređenje P 2.1. Ribarska interaktivne šetnice Unaprjeđenje zadruga 700.000 uz lukobran sv. ribarske Adria 0 0 700.000 0 0 0 700.000 0 0 infrastrukture Nikole

0% 0% 0% 100% 0% 0% 0% 100% 0%

M 2.1.3. Osnivanje Ribarska gastronomskog zadruga 200.000 centra Adria 0 0 0 200.000 0 0 0 200.000 0

UKUPNO 4.400.000 0 0 4.200.000 200.000 0 0 700.000 3.700.000 0

P 2.2. 0% 0% 100% 0% 0% 100% 0% 0% 0% Umrežavanje M 2.2.1. Ribarska ribarstva sa Implementacija zadruga 150.000 sektorima pilot-projekta Adria 0 0 150.000 0 0 150.000 0 0 0

SC2 Razvoj ribarstva Razvoj SC2 turizma i "Preporučili ribari" obrazovanja

UKUPNO 150.000 0 0 150.000 0 0 150.000 0 0 0 M 2.3.1. Ribarska 0% 0% 100% 0% 0% 0% 100% 0% 0% P 2.3. Podrška Brendiranje zadruga 200.000 tržišnom ribarskih proizvoda Adria 0 0 200.000 0 0 0 200.000 0 0 pozicioniranju Ministarstv 0% 100% 0% 0% 0% 0% 100% 0% 0% ribarskih M 2.3.2. Eletronska o proizvoda 500.000 sljedivost ribe poljoprivred 0 500.000 0 0 0 0 500.000 0 0 e UKUPNO 700.000 0 500.000 200.000 0 0 0 700.000 0 0

Ukupna Izvori financiranja Godina vrijednost Javni izvori Cilj Prioritet Mjera Nositelj Proračun projekta u RH (Županija, EU fondovi Ostalo 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. JLS-a kn ministarstva)

M 3.1.1. Izgradnja Općina 20% 0% 80% 0% 0% 0% 100% 0% 0% P 3.1. Izgradnja i 5.000.000 dječjeg vrtića Tribunj adaptacija 1.000.000 0 4.000.000 0 0 0 5.000.000 0 0 objekata M 3.1.2. Izgradnja 20% 0% 80% 0% 0% 0% 0% 50% 50% društvene društveno- Općina infrastrukture 10.000.000 poslovnog centra Tribunj 2.000.000 0 8.000.000 0 0 0 0 5.000.000 5.000.000 Zamalin UKUPNO 15.000.000 3.000.000 0 12.000.000 0 0 0 5.000.000 5.000.000 5.000.000 rjeđenje i razvoj i razvoj rjeđenje P 3.2. Očuvanje i M 3.2.1. Projekt 10% 90% 0% 0% 0% 100% 0% 0% 0% valorizacija rekonstrukcije i Općina kulturno- 700.000 revitalizacije crkve Tribunj povijesne 70.000 630.000 0 0 0 700.000 0 0 0 Male Gospe

društvene infrastrukture društvene baštine SC3 Unap SC3 UKUPNO 700.000 70.000 630.000 0 0 0 700.000 0 0 0

Ukupna Izvori financiranja Godina vrijednost Javni izvori Cilj Prioritet Mjera Nositelj Proračun projekta u RH (Županija, EU fondovi Ostalo 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. JLS-a kn ministarstva) M 4.1.1. Sanacija Općina 20% 80% 0% 0% 0% 0% 100% 0% 0% ilegalnih odlagališta 215.000 Tribunj P 4.1. Zaštita otpada 43.000 172.000 0 0 0 0 215.000 0 0 okoliša M 4.1.2. Izgradnja Grad 0% 15% 85% 0% 0% 100% 0% 0% 0%

1.000.000 reciklažnog dvorišta Vodice 0 150.000 850.000 0 0 1.000.000 0 0 0 UKUPNO 1.215.000 43.000 322.000 850.000 0 0 1.000.000 215.000 0 0 M 4.2.1. Uređenje Općina 50% 50% 0% 0% 0% 0% 100% 0% 0% šetnice Luna - 2.000.000 Tribunj Zamalin 1.000.000 1.000.000 0 0 0 0 2.000.000 0 0

M 4.2.2. Uređenje Općina 70% 30% 0% 0% 0% 0% 35% 35% 30% 8.000.000 plaže Bristak Tribunj 5.600.000 2.400.000 0 0 0 0 2.800.000 2.800.000 2.400.000

M 4.2.3. Uređenje Općina 70% 30% 0% 0% 0% 0% 35% 35% 30% 4.650.000 plaže Sovlje Tribunj 3.255.000 1.395.000 0 0 0 0 1.627.500 1.627.500 1.395.000 M 4.2.4. Izgradnja 20% 0% 80% 0% 0% 0% 0% 100% 0% P 4.2. Ulaganje novih i u komunalnu, rekonstrukcija Općina energetsku i postojećih 4.000.000 Tribunj prometnu nerazvrstanih cesta 800.000 0 3.200.000 0 0 0 0 4.000.000 0 infrastrukturu na području Općine Tribunj M 4.2.5. Izgradnja i 20% 0% 80% 0% 0% 0% 100% 0% 0% uređenje sportskih Općina 500.000 igrališta na Tribunj 100.000 0 400.000 0 0 0 500.000 0 0 području Općine M 4.2.6. Izgradnja 2,60% 20,80% 74% 2,60% 42% 42% 6% 5% 5% kanalizacijskog SC4 Zaštita okoliša i uređenje lokalne infrastrukture lokalne uređenje i okoliša Zaštita SC4 Vodovod i sustava odvodnja 350.000.000 aglomeracije d.o.o. 9.100.000 72.800.000 259.000.000 9.100.000 147.000.000 147.000.000 21.000.000 17.500.000 17.500.000 Vodice-Tribunj- Srima UKUPNO 369.150.000 19.855.000 77.595.000 262.600.000 9.100.000 147.000.000 147.000.000 27.927.500 25.927.500 21.295.000 Izvor: Izrada autora Ukupni iznos namijenjen za provedbu mjera Strateškog razvojnog programa Općine Tribunj za razdoblje od 2015. do 2020. godine iznosi 582.184.375,00 kuna. Od tog sveukupnog iznosa najveća se alokacija sredstava očekuje iz EU fondova (49,07 % ili 285.651.875,00 kn), potom iz ostalih izvora koji nisu EU sredstva, sredstva JLS-a ili sredstva javnih izvora RH (32,52 % ili 189.300.000,00 kn), iz javnih izvora RH (14,09 % ili 82.049.500,00 kn), a najmanje alociranih sredstava očekuje se iz Proračuna Općine Tribunj (4,33 % ili 25.183.000,00 kn).

Grafikon 14: Financiranje mjera Strateškog razvojnog programa prema izvorima financiranja Proračun JLS-a 4,33%

Javni izvori RH (Županija, Ostalo ministarstva) 32,55% 14,00%

EU fondovi 49,12%

Izvor: Izrada autora

Ako se alokacija sredstava u financijskom razdoblju do 2020. godine promatra prema specifičnim ciljevima definiranima ovim dokumentom, vidljivo je da će najviše sredstava biti uloženo u mjere koje pridonose ostvarivanju posljednjeg specifičnog cilja i to u iznosu od cca 370.365.000,00 kn, odnosno 63 % sveukupnih sredstava. Drugi po vrijednosti uloženih sredstava bit će specifični cilj 1 koji se odnosi na razvoj gospodarstva i za njegovu će realizaciju biti uloženo 32,79 % sveukupnih sredstava, odnosno cca 190.869.375,00 kn. Najmanje financijski zahtjevno bit će realiziranje specifičnog cilja 3 i specifičnog cilja 2 u koja će se sveukupno uložiti cca 20.950.000,00 kn. Grafikon 15. Alokacija sredstava prema ciljevima Strateškog razvojnog programa Općine Tribunj

33%

63% 1% 3%

SPECIFIČNI CILJ 1 SPECIFIČNI CILJ 2 SPECIFIČNI CILJ 3 SPECIFIČNI CILJ 4

Izvor: Izrada autora

Pri usporedbi alokacije sredstava po godinama (od 2016. do 2020.) vidljivo je da će financijski najzahtjevnija godina biti 2017. u kojoj će se za realizaciju mjera kojima se zadovoljavaju prioriteti koji doprinose ostvarivanju specifičnih ciljeva uložiti cca 150.042.343,75 kn. Najveći dio tih sredstava bit će utrošeno u izgradnju kanalizacijskog sustava aglomeracije Vodice- Tribunj-Srima. Iz istog je razloga u 2016. godini došlo do ulaganja pozamašnih sredstava (drugih po sveukupnoj vrijednosti). U 2018. godini očekuje se najmanja potrošnja (cca 40.884.843,75 kn). Potrošnja sredstava po godinama prikazana je grafikonom 16. Grafikon 16: Potrošnja sredstava po godinama i ciljevima Strateškog razvojnog programa Općine Tribunj 160.000.000,00

140.000.000,00

120.000.000,00

100.000.000,00

80.000.000,00

60.000.000,00

40.000.000,00

20.000.000,00

0,00 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

SPECIFIČNI CILJ 1 SPECIFIČNI CILJ 2 SPECIFIČNI CILJ 3 SPECIFIČNI CILJ 4

Izvor: Izrada autora

PROVEDBA STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA

Strateški razvojni program Općine Tribunj 2015. – 2020. (SRP) javni je dokument koji će usvojiti Općinsko vijeće i potom ga objaviti na službenoj web-stranici Općine. U svrhu osiguravanja njegove transparentnosti proslijedit će se tvrtkama u vlasništvu Općine i javnosti predstaviti putem sredstava javnog priopćavanja. Pozivom objavljenim na web-stranici Općine javnosti bit će omogućeno komentiranje i predlaganje novih ideja čime će se dodatno osigurati doprinos poduzetnika, djelatnika javnih službi i svih ostalih zainteresiranih građana. Preduvjet za uspješno provođenje Strateškog razvojnog programa svakako je uspostava kvalitetne provedbene strukture unutar Općine koja će snositi odgovornost za njegovu uspješnu realizaciju. Planskim dokumentima koji će se donijeti u narednom periodu Općina će doprinijeti provedbi SRP-a i osigurati uspješnije implementiranje postavljenih razvojnih mjera. Svrha je SRP-a stvoriti preduvjete za što kvalitetnije djelovanje privatnog sektora koji je okosnica ekonomskog razvoja te za djelovanje civilnog sektora koji predstavlja sve segmente društva. Oni će biti ostvarivi djelovanjem javnog sektora i to kroz obrazovni sustav, podršku kroz razne programe edukacije i poticaje, osiguravanje infrastrukture i sl. O provođenju SRP- a redovno će se razgovarati na načelničkim kolegijima, a o napretku će se izvještavati Općinsko vijeće i javnost. Za provedbu Strateškog razvojnog programa odgovorna je Općina Tribunj. Unutar Općine imenovat će se osoba koja će biti zadužena za ažuriranje razvojnih projekata te za sastavljanje redovnih izvješća o njihovoj provedbi. Također, za svaki razvojni projekt unutar Jedinstvenog upravnog odjela Općine imenovat će se odgovorna osoba koja će pratiti njegov napredak i o tome izvještavati osobu zaduženu za ažuriranje razvojnih projekata. Godišnja izvješća sadržavat će informacije o provedenim aktivnostima i nositeljima provedbe, financijskim sredstvima i njihovim izvorima te ostvarenim rezultatima. Izvješća o napretku sadržavat će osnovne skupine pokazatelja: ostvarenje utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera, ostvarene rezultate i učinke na razvoj zajednice, učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava i sl. Provedba će se pratiti kontinuirano. Grafikon 17: Zaduženja koja se odnose na implementaciju Strateškog razvojnog programa Općine Tribunj Općinsko vijeće •usvaja Strateški razvojni program •donosi odluke koje doprinose ostvarenju strateških ciljeva Načelnik •nadzire provedbu Strateškog razvojnog programa •provodi dio aktivnosti •pruža potporu nositeljima mjera •izvještava Općinsko vijeće o uspješnosti provedbe Strateškog razvojnog programa Radno mjesto zaduženo za provedbu i praćenje •nadzire provedbu aktivnosti •izvještava načelnika o potrebama i stanju provedbe Strateškog razvojnog programa •evaluira provedbu Strateškog razvojnog programa •koordinira projektnim aktivnostima

Izvor: Izrada autora

Praćenje podrazumijeva stupanj usklađenosti aktivnosti poduzetih prema Strateškom razvojnom programu, promjene u procjeni troškova, razloge tih promjena te njihov očekivani utjecaj na provođenje programa. Ukoliko dođe do spomenutih promjena, kao i promjena u raspodjeli odgovornosti za provođenje programa, one će se evidentirati. Svaka će razlika između planiranog i stvarnog provođenja programa biti evidentirana, a osoba zadužena za provedbu i praćenje pojasnit će kako i zašto je došlo do tih razlika. Odgovorni za provođenje projekata također dužni su osobi koja je zadužena za praćenje pojasniti na koji način očekuju da se nastavi s provođenjem programa te opisati sve promjene koje bi ga mogle poboljšati. Praćenje, pregled i vrednovanje kvalitete provedbe Strateškog razvojnog programa Općine Tribunj provoditi će se na kraju svake godine, a u siječnju svake godine izradit će se izvješće za prethodnu godinu. U svrhu praćenja provedbe uspostaviti će se indikatori koji će koristiti za ocjenjivanje implementacije razvojnih mjera. U nastavku teksta prikazana je tablica na temelju koje će se provoditi praćenje provedbe Strateškog razvojnog programa Općine Tribunj.

Tablica 35: Praćenje provedbe Strateškog razvojnog programa Općine Tribunj Ukupna Godina vrijednost Cilj Prioritet Mjera Nositelj Izlazni pokazatelji projekta u 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. kn 2 0% 0% 100% 0% 0% 7500 m uređene turističko- rekreativne staze M 1.1.1. Izgradnja Općina 8 preusmjerenja sa staze s rekreacijsko-poučne 2.500.000 Tribunj izgrađenim stepeništem staze Zamalin-Sovlje 0 0 2.500.000 0 0 9 lokacija s klupama 3 natkrivena vidikovca M 1.1.2. Izgradnja i 1380 m2 formirane tematske Općina 0% 35% 35% 30% 0% uređenje tematske 3.175.000 staze s postajama „križnog Tribunj staze Sv. Nikola 0 1.111.250 1.111.250 952.500 0 puta“

P 1.1. Razvoj M 1.1.3. Turistička turističke 0% 0% 50% 50% 0% valorizacija vojnih infrastrukture Općina 15,5 ha valoriziranog objekata austro- 4.500.000 Tribunj prostora na Logorunu ugarske mornarice na 0 0 2.250.000 2.250.000 0

mikroregije otoku Logorun 0% 0% 0% 50% 50% 3 izgrađena hotela M 1.1.4. Izgradnja kapaciteta cca 450 jedinica turističko- Privatni 1 izgrađeno pristanište 180.000.000 rekreacijskog parka investitor 0 0 0 90.000.000 90.000.000 1 izgrađena nautička luka „Kornatske vale“ za prihvat jahti i helikoptera 2000 zaposlenih osoba M 1.2.1. Poticanje 0% 25% 25% 25% 25% 12 dodijeljenih potpora za maslinarstva na LAG More 84.375 maslinare P 1.2. Stvaranje području Općine 0 21.093 21.093 21.093 21.093 preduvjeta za M 1.2.2. Poticanje 0% 25% 25% 25% 25% razvoj razvoja 4 dodijeljene potpore za poljoprivrednih i nepoljoprivredne LAG More 60.000 poticanje nepoljoprivrednih nepoljoprivrednih djelatnosti na PG- 0 15.000 15.000 15.000 15.000 djelatnosti djelatnosti na ovima poljoprivrednim 10 km izgrađenih M 1.2.3. Izgradnja i 0% 0% 100% 0% 0% gospodarstvima Općina nerazvrstanih cesta uređenje tematskih 400.000 Tribunj 10 km uređenih staza 0 0 400.000 0 0 nerazvrstanih cesta SC1 Razvoj gospodarstva utemeljen na resursima resursima na utemeljen gospodarstva Razvoj SC1 M 1.3.1. Izgradnja 5 km izgrađenih biciklističkih Šibensko- 20% 20% 20% 20% 20% nove i uređenje staza kninska 50.000 postojeće mreže 15 km uređenih biciklističkih P 1.3. Poticanje županija 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 aktivnog i biciklističkih staza staza pustolovnog M 1.3.2. Podizanje 0% 35% 35% 30% 0% turizma razine kvalitete Općina 250 natjecatelja (sudionika 100.000 pustolovne utrke na Tribunj 0 35.000 35.000 30.000 0 utrke) području Općine UKUPNO 190.869.375 10.000 1.156.250 5.942.343 93.678.593 90.046.093

Ukupna Godina vrijednost Cilj Prioritet Mjera Nositelj Izlazni pokazatelji projekta u 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. kn M 2.1.1. Uređenje i Ribarska 0% 0% 0% 100% 0% 1 uređen i opremljen pogon opremanje pogona za zadruga 3.500.000 za preradu ribarskih preradu ribarskih Adria 0 0 0 3.500.000 0 sirovina. sirovina 0% 0% 100% 0% 0% P 2.1. M 2.1.2. Uređenje Ribarska Unaprjeđenje interaktivne šetnice uz zadruga 700.000 600 m2 uređene šetnice ribarske lukobran sv. Nikole Adria 0 0 700.000 0 0 infrastrukture

0% 0% 0% 100% 0% Ribarska M 2.1.3. Osnivanje 1 osnovan gastronomski zadruga 200.000 gastronomskog centra centar Adria 0 0 0 200.000 0

P 2.2. 0% 100% 0% 0% 0% M 2.2.1. Umrežavanje Ribarska Implementacija pilot- 1 osmišljena oznaka – ribarstva sa zadruga 150.000 projekta "Preporučili certifikat „Preporučili ribari“ sektorima turizma i Adria 0 150.000 0 0 0 ribari" SC2 Razvoj ribarstva Razvoj SC2 obrazovanja Ribarska M 2.3.1. Brendiranje 0% 0% 100% 0% 0% 1 osmišljen brend za riblje zadruga 200.000 P 2.3. Podrška ribarskih proizvoda proizvode Adria 0 0 200.000 0 0 tržišnom Ministarstv pozicioniranju 0% 0% 100% 0% 0% M 2.3.2. Elektronska o 1 uspostavljen sustav ribarskih proizvoda 500.000 sljedivost ribe poljoprivre 0 0 500.000 0 0 elektronske sljedivosti ribe de UKUPNO 5.250.000 0 150.000 1.400.000 3.700.000 0

Ukupna Godina vrijednost Cilj Prioritet Mjera Nositelj Izlazni pokazatelji projekta u 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. kn M 3.1.1. Izgradnja Općina 0% 0% 100% 0% 0% 5.000.000 1 izgrađen dječji vrtić P 3.1. Izgradnja i dječjeg vrtića Tribunj 0 0 5.000.000 0 0 adaptacija 0% 0% 0% 50% 50% 1 rekonstruirana i objekata M 3.1.2. Izgradnja nadograđena zgrada bivše Općina društvene društveno-poslovnog 10.000.000 PZ Tribunj Tribunj infrastrukture centra Zamalin 0 0 0 5.000.000 5.000.000 1 izgrađena kino dvorana s 98 mjesta P 3.2. Očuvanje i M 3.2.1. Projekt 0% 100% 0% 0% 0% valorizacija rekonstrukcije i Općina 1 rekonstruirana crkva Male 700.000 kulturno-povijesne revitalizacije crkve Tribunj 0 700.000 0 0 0 Gospe

društvene infrastrukture društvene

SC3 Unaprjeđenje i razvoj i razvoj Unaprjeđenje SC3 baštine Male Gospe UKUPNO 15.700.000 0 700.000 5.000.000 5.000.000 5.000.000

Ukupna Godina vrijednost Cilj Prioritet Mjera Nositelj Izlazni pokazatelji projekta u 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. kn M 4.1.1. Sanacija Općina 0% 0% 100% 0% 0% 3 sanirana ilegalna ilegalnih odlagališta 215.000 Tribunj odlagališta otpada P 4.1. Zaštita otpada 0 0 215.000 0 0 okoliša M 4.1.2. Izgradnja Grad 0% 100% 0% 0% 0% 1 izgrađeno reciklažno 1.000.000 reciklažnog dvorišta Vodice 0 1.000.000 0 0 0 dvorište M 4.2.1. Uređenje 0% 0% 100% 0% 0% 1391,62 m2 izgrađene

infrastrukture Općina šetnice Luna - 2.000.000 šetnice podno brda sv. Tribunj Zamalin 0 0 2.000.000 0 0 Nikole M 4.2.2. Uređenje Općina 0% 0% 35% 35% 30% 8.000.000 1 uređena plaža Bristak plaže Bristak Tribunj 0 0 2.800.000 2.800.000 2.400.000 M 4.2.3. Uređenje Općina 0% 0% 35% 35% 30% 4.650.000 1 uređena plaža Sovlje P 4.2. Ulaganje u plaže Sovlje Tribunj 0 0 1.627.500 1.627.500 1.395.000 komunalnu, M 4.2.4. Izgradnja energetsku i 0% 0% 0% 100% 0% novih i rekonstrukcija 5 km izgrađenih prometnu postojećih Općina nerazvrstanih cesta infrastrukturu 4.000.000 nerazvrstanih cesta Tribunj 0 0 0 4.000.000 0 25 km rekonstruiranih na području Općine nerazvrstanih cesta Tribunj M 4.2.5. Izgradnja i 0% 0% 100% 0% 0% uređenje sportskih Općina SC4 Zaštita okoliša i uređenje lokalne lokalne uređenje i okoliša Zaštita SC4 500.000 1 uređeno boćalište igrališta na području Tribunj 0 0 500.000 0 0 Općine

Ukupna Godina vrijednost Cilj Prioritet Mjera Nositelj Izlazni pokazatelji projekta u 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. kn M 4.2.6. Izgradnja Vodovod i 42% 42% 6% 5% 5% 93.750 m izgrađene kanalizacijskog odvodnja 350.000.000 kanalizacijske mreže sustava aglomeracije d.o.o. 147.000.000 147.000.000 21.000.000 17.500.000 17.500.000 15 izgrađenih crpnih stanica Vodice-Tribunj-Srima UKUPNO 370.365.000 147.000.000 148.000.000 28.142.500 25.927.500 21.295.000

Izvor: Izrada autora

USKLAĐENOST S DRUGIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

Strateški razvojni program Općine Tribunj 2015. – 2020. (SRP) usklađen je sa strateškim ciljevima EU-a i relevantnim nacionalnim okvirom Republike Hrvatske. Dugoročna održivost i povezanost sa strateškim dokumentima predstavljaju temelj za ostvarivanje svake projektne ideje. Povezanost mjera, definiranih u okviru prioriteta i ciljeva ovoga dokumenta, s drugim programima i strateškim dokumentima važna je kako bi se jasno vidio njihov doprinos u ostvarenju utvrđenih ciljeva, prioriteta i mjera dokumenata višeg reda. Strategija Europa 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast desetogodišnja je strategija Europske unije za rast i zapošljavanje. Strategija Europa 2020. predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju: 1. Pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji; 2. Održiv rast: promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija i 3. Uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu povezanost. Specifični su ciljevi Općine Tribunj u cijelosti usklađeni sa sva tri navedena europska prioriteta. Kroz specifični cilj 1. SRP-a namjerava se unaprijediti i razviti ribarstvo na području Općine čime će se postići održiv rast, odnosno promicati ekonomija koja učinkovitije iskorištava resurse i koja je konkurentnija. To će indirektno doprinijeti i uključivom rastu kroz povećanje zapošljivosti na području Općine. Na taj će se način doprinijeti smanjenju siromaštva, jer će se kroz povećanje zapošljivosti smanjiti siromaštvo lokalnog stanovništva. Isto će se postići i specifičnim ciljem 2 SRP-a: Razvoj gospodarstva utemeljen na resursima mikroregije. I ostala su dva cilja u potpunosti usklađena s ovim krovnim dokumentom. Specifični cilj 3 SRP-a Unaprjeđenje i razvoj društvene infrastrukture usklađen je s Europom 2020, jer je orijentiran na izgradnju i rekonstrukciju društvene infrastrukture što će doprinijeti pametnom rastu stvaranjem temelja za ulaganjem u obrazovanje. Usklađenost dvaju dokumenata očituje se i u posljednjem, 4. specifičnom cilju SRP-a Zaštita okoliša i uređenje lokalne infrastrukture promicanjem ekonomije koja je zelenija i konkurentnija.

Drugi, treći i četvrti specifični cilj lokalne strategije Općine Tribunj usklađeni su s Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020. Direktna je povezanost postignuta s prioritetom 6: Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnim područjima. Tom će prioritetu doprinijeti mjere SRP-a koje će se realizirati u okviru 2., 3. i 4. specifičnog cilja kroz mjeru 7.4. (Ulaganja u uspostavu, poboljšanje ili širenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu) Programa ruralnog razvoja. Konkretno, to se odnosi na izgradnju rekreacijsko-poučnih, tematskih i biciklističkih staza, šetnica, dječjeg vrtića, izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih nerazvrstanih cesta te izgradnju i uređenje sportskih igrališta na području Općine.

Ciljevi koji su definirani SRP-om Općine Tribunj usklađeni su s ciljevima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014.-2020. (OPKK). Povezanost se postiže kroz prioritetnu os 3 Poslovna konkurentnost kroz podupiranje kapaciteta MSP-ova za rast na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima i inovacijske procese što se u SRP-u Općine Tribunj odnosi na Specifični cilj 1 Razvoj ribarstva kroz mjere unutar prioriteta 1.3.

Podrška tržišnom pozicioniranju ribarskih proizvoda. Usklađenost je postignuta i s prioritetnom osi 4 Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, jer će se provedbom mjere koja se odnosi na opremanje pogona za preradu ribarskih sirovina povećati energetska učinkovitost u prerađivačkoj industriji. Direktna usklađenost postignuta je i s prioritetnom osi 6 OPKK: Zaštita okoliša i održivost resursa, jer njoj doprinose mjere SRP-a unutar prioriteta 4.1. Zaštita okoliša, specifičnog cilja 4 Zaštita okoliša i uređenje lokalne infrastrukture.

Operativni program učinkoviti ljudski potencijali (OPULJP) utemeljen je na koncentraciji ulaganja u 4 tematska cilja: 1. Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage; 2. Socijalno uključivanje; 3. Obrazovanje i cjeloživotno učenje i 4. Dobro upravljanje. Strateškim razvojnim programom Općine Tribunj dat će se doprinos ostvarivanju tematskih ciljeva i investicijskih prioriteta OPULJP-a tako što su se ciljevi Strategije uskladili s prioritetima koji su navedeni u Operativnom programu. Direktna usklađenost postigla se kroz tematski cilj 3 OPULJP-a kojemu odgovara mjera unutar prioriteta 2.2 SRP-a Stvaranje preduvjeta za razvoj poljoprivrednih djelatnosti na nepoljoprivrednim gospodarstvima, specifičnog cilja 2. Tematskim ciljem 3 OPULJP-a potiče se cjeloživotno učenje kao važan čimbenik u smanjenju regionalnih razlika, povećanju zapošljivosti i kvalitete života. Investicijski prioritet 11.ii koji je prepoznat u OPULJP-u odgovara specifičnom cilju 1 Unaprjeđenje i razvoj društvene infrastrukture. Javna uprava ove jedinice lokalne samouprave na indirektan će način sudjelovati u ostvarenju investicijskog prioriteta 11i OPULJP-a provođenjem svakodnevnih aktivnosti što će doprinijeti jačanju institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana te učinkovitosti javne uprave.

Strateški razvojni program Općine Tribunj usklađen je sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske čiji su glavni ciljevi sigurnost opskrbe energije, konkurentnost energetskog sustava i održivost ekonomskog razvitka. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske ima za cilj izgraditi sustav uravnoteženog razvoja odnosa između sigurnosti opskrbe energijom, konkurentnosti i očuvanja okoliša, koji će građanima i gospodarstvu omogućiti kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom. Takva opskrba energijom preduvjet je gospodarskog i socijalnog napretka29. Mjere SRP-a donesene unutar specifičnog cilja 3 Unaprjeđenje i razvoj društvene infrastrukture usklađene su s ovim sektorskim dokumentom višeg reda, jer će se pri ulaganju u infrastrukturu poticati korištenje energije iz obnovljivih izvora energije i razvoj sustava energetske efikasnosti. Sva su četiri specifična cilja Općine Tribunj povezana sa strateškim ciljevima Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. koja definira 3 strateška cilja: 1. Brži gospodarski rast temeljen na integraciji tržišta i institucionalnim reformama, 2. Viša stopa zaposlenosti i 3. Promicanje održivog razvoja. Provođenjem mjera definiranih unutar specifičnog cilja 1 Strategije Općine doprinijet će se jednom od osnovnih razvojnih potencijala - eno i gastro turizmu. Specifični cilj 2 SRP-a povezan je s ovim nadređenim dokumentom, jer će se mjerama unutar prioriteta 2.1. Razvoj turističke infrastrukture, posebno onoj koja se odnosi na razvoj turističko-rekreacijske infrastrukture stvoriti uvjeti za značajno povećanje turističkog prometa, produljenje turističke sezone, veću potrošnju gostiju, povećanje zaposlenosti na lokalnoj i regionalnoj razini. I specifični cilj 3 SRP-a doprinosi usklađenosti dvaju dokumenata potičući razvoj kulturnog turizma potičući kreativno izražavanje i interakciju posjetitelja s lokalnim

29 Strategija energetskog razvoja RH

ambijentom te izgradnjom objekata namijenjenih kulturnom turizmu. S obzirom da je područje ove Općine u svim segmentima povezano s turizmom, prioritet 4.2. SRP-a Ulaganje u komunalnu, energetsku i prometnu infrastrukturu ne više je razina povezan sa Strategijom turizma. Posebno se ističe ulaganje u plaže i zaštita plažnog prostora radi osiguranja dugoročnog zadovoljstva korisnika i ekonomskog interesa jedinica lokalne samouprave i/ili plažnih koncesionara. Strateški razvojni program Općine Tribunj usklađen je sa svim strateškim ciljevima Županijske razvojne strategije Šibensko-kninske županije 2011. – 2013. godine. Specifičnim ciljem 1 SRP-a doprinijet će se strateškom cilju 1 Konkurentno gospodarstvo bazirano na stranim i domaćim ulaganjima u turizam i prateće usluge, tradicionalnoj poljoprivredi i industriji temeljenoj na inovacijama i naprednim tehnologijama u gospodarstvu ŽRS-a i to prioritetima C1-P1 Podrška razvoju MSP, promocija izvoznih programa i udruživanje poslovnog, znanstveno-istraživačkog i javnog sektora i C1-P2 Razvoj poljoprivrede, marikulture i zelenog poduzetništva , potom strateškom cilju 3 Razvoj komunalne i javne infrastrukture za uravnotežen gospodarski razvoj i očuvanje i zaštita okoliša radi podizanja kvalitete života kroz prioritet C3-P3 Razvoj javne infrastrukture. Drugi specifični cilj SRP-a usklađen je sa svim strateškim ciljevima ŽRS-a kroz prioritete C1-P1, C1- P2, C2-P1 Razvoj zaleđa i otoka, C3-P2 Očuvanje i zaštita okoliša i korištenje OIE i C4-P2 Kompetentni ljudski resursi. Strateški ciljevi Županijske razvojne strategije odgovaraju i specifičnom cilju 3 SRP-a koji se odnosi na unaprjeđenje i razvoj društvene infrastrukture i to povezivanjem sa sljedećim ciljevima i prioritetima ŽRS-a: Strateškim ciljem 1 i prioritetom C1-P1, strateškim ciljem 3 kroz prioritete C3-P2 i C3-P3 te ciljem 4 Razvoj kompetentnih i zapošljivih ljudskih resursa i jačanje socijalne uključenost kroz prioritet C4-P2 Kompetentni ljudski resursi. Posljednji specifični cilj SRP-a Općine Tribunj povezan je sa sljedećim ciljevima i prioritetima ŽRS-a: strateškim ciljem 1 kroz prioritete C1-P1 i C1-P3 te strateškim ciljem 3 kroz sve navedene prioritete (C3- P1, C3-P2 i C3-P3).

POPIS SLIKA

Slika 1: Prostorni smještaj Općine Tribunj i Šibensko-kninske županije na karti Republike Hrvatske………………………………………………………………………………………………...5 Slika 2: Prostorni položaj Općine Tribunj ...... 6 Slika 3: Korištenje i namjena površina na području Općine Tribunj ...... 7 Slika 4: Crkva sv. Nikole u Tribunju ...... 10 Slika 5: Veletržnica ribe u Tribunju ...... 23 Slika 6: Plaža Zamalin u Tribunju ...... 25 Slika 7: Marina Tribunj ...... 26 Slika 8: Most u Tribunju ...... 41 Slika 9: Utrka magaraca u Tribunju ...... 44 Slika 10: Kalendar događanja Tribunjskoga lita 2015. godine ...... 45 Slika 11: Dio Općine Tribunj koji se nalazi pod mrežom NATURA 2000 ...... 52 Slika 12: Zastava i grb Općine Tribunj ...... 59

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Kretanje ukupnog broja stanovnika od 1857. do 2011. godine ...... 12 Grafikon 2: Migracijska obilježja stanovništva Općine Tribunj od 2011. do 2013. godine .. 14 Grafikon 3: Prirodno kretanje stanovništva Općine Tribunj ...... 15 Grafikon 4: Trgovačka društva, obrti i zadruge na području Općine Tribunj od 2011. do 2015. godine ...... 16 Grafikon 5: Trgovačka društva na području Općine Tribunj prema pravno-ustrojbenom obliku od 2011. do 2015. godine ...... 19 Grafikon 6: Dolasci i noćenja domaćih i stranih turista u Općinu Tribunj od 2011. do 2014. godine ...... 27 Grafikon 7: Nezaposleno stanovništvo prema spolu na području Općine Tribunj 2011.-2015...... 30 Grafikon 8: Nezaposleno stanovništvo Općine Tribunj prema razini obrazovanja od 2012. do 2015. godine ...... 31 Grafikon 9: Korisnici mirovina na području Općine Tribunj od 2013. do 2015. godine ...... 32 Grafikon 10: Osiguranici na području Općine Tribunj od 2013. do 2015. godine ...... 33 Grafikon 11: Broj zaposlenika i upisanih učenika Područne škole Tribunj od 2011. do 2015. godine ...... 39 Grafikon 12: Broj registriranih motornih vozila na području Općine Tribunj ...... 54 Grafikon 13: Broj spojenih kućanstava i pravnih subjekata na vodoopskrbni sustav na području Općine Tribunj ...... 57 Grafikon 14: Financiranje mjera Strateškog razvojnog programa prema izvorima financiranja ...... 83 Grafikon 15. Alokacija sredstava prema ciljevima Strateškog razvojnog programa Općine Tribunj ...... 83 Grafikon 16: Potrošnja sredstava po godinama i ciljevima Strateškog razvojnog programa Općine Tribunj ...... 84 Grafikon 17: Zaduženja koja se odnose na implementaciju Strateškog razvojnog programa Općine Tribunj ...... 85

POPIS TABLICA

Tablica 1: Meteorološki podaci klimatološke postaje Šibenik od 2001. do 2015. godine ...... 8 Tablica 2: Meteorološki podaci klimatološke postaje Vodice od 2001. do 2015. godine ...... 9 Tablica 3: Struktura stanovništva prema spolu i starosti ...... 13 Tablica 4: Trgovačka društva na području Općine Tribunj od 2011. do 2015. godine ...... 17 Tablica 5: Struktura djelatnosti trgovačkih društava na području Općine Tribunj od 2011. do 2015. godine prema NKD klasifikaciji 2007...... 18 Tablica 6: Obrti na području Općine Tribunj prema NKD 2007. klasifikaciji djelatnosti .... 20 Tablica 7: Ulov ribe na području Općine Tribunj u tonama ...... 22 Tablica 8: Plovila na području Općine Tribunj prema vrsti 2015. godine ...... 23 Tablica 9: Proračunska sredstva Općine Tribunj izdvojena za održavanje plaža od 2011. do 2015. godine (u kn) ...... 26 Tablica 10: Broj zaposlenih stanovnika prema starosti i položaju u zaposlenju na području Općine Tribunj (Popis stanovništva 2011.) ...... 28 Tablica 11: Broj zaposlenih prema područjima djelatnosti, starosti i spolu na području Općine Tribunj (Popis stanovništva 2011.) ...... 29 Tablica 12: Izvori financiranja stanovnika Općine Tribunj prema Popisu stanovništva 2011. godine ...... 31 Tablica 13: Broj korisnika socijalne skrbi prema vrstama skrbi na području Općine Tribunj 2015. godine ...... 35 Tablica 14: Proračunska sredstva Općine Tribunj za financiranje socijalne zaštite od 2011. do 2015. godine (u kn) ...... 36 Tablica 15: Proračunska sredstva Općine Tribunj za sufinanciranje zdravstvene djelatnosti od 2011. do 2015. godine (u kn) ...... 37 Tablica 16: Proračunska sredstva Općine Tribunj za financiranje predškolskog odgoja od 2011. do 2015. godine (u kn) ...... 38 Tablica 17: Broj studenata na području Općine Tribunj prema odabiru studija po spolu, Popis 2011...... 39 Tablica 18: Broj stipendiranih učenika i studenata s područja Općine Tribunj od 2011. do 2015. godine ...... 40 Tablica 19: Kulturna dobra Općine Tribunj ...... 42 Tablica 20: Proračunska sredstva Općine Tribunj za financiranje javnih potreba u kulturi od 2011. do 2015. godine (u kn) ...... 46 Tablica 21: Proračunska sredstva Općine Tribunj za financiranje sportskih udruga od 2011. do 2015. godine (u kn) ...... 47 Tablica 22: Broj stanovnika Općine Tribunj prema vjerskoj pripadnosti ...... 47 Tablica 23: Sklopljeni i razvedeni brakovi na području Općine Tribunj za razdoblje 2011. - 2013. godine ...... 47 Tablica 24: Evidencija o kretanju sigurnosnih pokazatelja Policijske postaje Vodice za područje Općine Tribunj ...... 48 Tablica 25: Proračunska sredstva Općine Tribunj za financiranje protupožarne i civilne zaštite od 2011. do 2015. godine (u kn) ...... 49 Tablica 26: Stanovanje i javne zgrade u Šibensko-kninskoj županiji i Općini Tribunj ...... 49 Tablica 27: Popis vrsta na području Općine Tribunj zaštićenih ekološkom mrežom NATURA 2000...... 51 Tablica 28: Prometna povezanost Općine Tribunj ...... 53 Tablica 29: Broj stalnih, dugogodišnjih gostiju i tranzitnih gostiju koji su koristili vezove u marini Tribunj od 2011. do 2015. godine ...... 55 Tablica 30: Proračunska sredstva Općine Tribunj za održavanje komunalne infrastrukture od 2011. do 2015. godine (u kn) ...... 58 Tablica 31: Proračunska sredstva Općine Tribunj za građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture te njihovo upravljanje od 2011. do 2015. godine (u kn) ...... 58

Tablica 32: Trgovačka društva s vlasničkim udjelom Općine Tribunj ...... 60 Tablica 33: Shema vizije, ciljeva i prioriteta Općine Tribunj ...... 74 Tablica 34: Financijski plan Općine Tribunj za razdoblje od 2016. do 2020. godine ...... 80 Tablica 35: Praćenje provedbe Strateškog razvojnog programa Općine Tribunj ...... 87

Tribunj Izgradnja rekreacijsko-poučne staze Zamalin-Sovlje

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog trim staza 2. Gospodarska kategorija komunalna infrastruktura 3. Vrsta ulaganja ostala imovina 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 2.500.000,00 kn

7. Opis projekta Realizacijom cjelokupnog projekta iznimno atraktivan obalni pojas, dosad velikim dijelom nepristupačan, pretvorio bi se u atraktivnu turističko - rekreativnu stazu sveukupne dužine 2500 m i širine 3 m, duž koje bi bili postavljeni raznovrsni informativni i sportski sadržaji. Projektirani pojas je u ovom trenutku pogodan samo za adrenalinske vrste rekreacije poput škrapinga i trekinga, dok će uređena staza biti pogodna i za druge aktivnosti: obiteljske šetnje i razgledavanja, organizirane turističke grupe, rekreativno trčanje i aerobno vježbanje, kružne rute te organizirana natjecanja za bicikliste, rekreativce i sportski ribolov. Ovim projektom pješačka i biciklistička staza povezat će predjele Zamalin i Sovlje obalnim putem, a na 8 mjesta sa staze stepenice će preusmjeravati posjetitelje na malene uvale kako bi se na taj način povećao prihvatni kupališni kapacitet na iznimno atraktivnim, dosad nepristupačnim, lokacijama. Duž pješačke dionice postavit će se informativne table, ekološki prihvatljiva solarna LED rasvjeta te urbana oprema, a na 9 istaknutih lokacija planirana je izgradnja odmorišta s klupama te na 3 lokacije natkriveni vidikovac. Na najisturenijoj točci Zaglave neprikladnoj za kupanje predviđena je posebno izdvojena zona namijenjena sportskom ribolovu s obale. Uz uređenje i opremanje staze za pješake i bicikliste, na 3 lokacije predviđena su i dodatna proširenja s fitnes spravama za sve one koji žele uživati u dodatnim sportskim aktivnostima te rekreaciji na otvorenom. Spremna dokumentacija: - Idejno rješenje za izgradnju rekreacijsko-poučne staze Zamalin-Sovlje, T.D. 498/13 - Idejni projekt za izgradnju rekreacijsko-poučne staze Zamalin-Sovlje T.D. 300/13 - Arhitektonsko idejno rješenje - Potvrda Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Šibensko-kninske županije da za radove na izgradnji rekreacijsko-poučne staze Zamalin-Sovlje nije potrebna lokacijska dozvola niti akt temeljem kojeg se odobrava građenje (KLASA: 361-01/14-01/552, URBROJ: 2182/1-16-14-2) - Posebni uvjeti zaštite okoliša za uređnje rekreacijsko-poučne staze Zamalin- Sovlje izdani od strane Upravog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Šibensko- kninske županije (KLASA: 612-17/14-01/19, URBROJ: 2182/1-15-14-4)

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog izložbeni prostor 2. Gospodarska kategorija društvena infrastruktura 3. Vrsta ulaganja ulaganje u objekt 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 3.175.000,00 kn

7. Opis projekta Projekt „Tematska staza Sv. Nikola“ adaptirao bi postojeću stazu uz postaje križnog puta na južnoj padini brda i zemljanu stazu na sjevernoj padini te ih formirao u tematske staze s postajama „životnog puta“ te tako prikazao životni tijek počevši od rođenja pa do smrti. Navedenim projektom na obje padine prilagodit će se trase staza, smanjiti nagib i stvoriti proširenja u vidu odmorišta sa skulpturama i vidikovaca sa sjenicama. Sama staza bit će popločena prirodnim kamenom te svojim nagibom prilagođena osobama s invaliditetom, a duž staze bit će postavljeni i informacijski stupovi. Realizacijom cjelokupnog projekta navedene neuređene staze transformirat će se u atraktivnu tematsku cjelinu sveukupne dužine 460 m i širine 3 m, duž koje će se postaviti info-portali s taktilnim komandama prilagođenim slabovidnim osobama koji će sadržavati podatke o izložbi te kulturnoj i povijesnoj baštini kraja. Ovako uređene staze bit će pogodne za obiteljske šetnje i razgledavanja, organizirane turističke grupe i rekreativno trčanje.

Powered by TCPDF (www.tcpdf.org) Tribunj Turistička valorizacija vojnih objekata austro-ugarske mornarice na otoku Logorun

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog kulturna baština 2. Gospodarska kategorija društvena infrastruktura 3. Vrsta ulaganja ostala imovina 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 4.500.000,00 kn

7. Opis projekta Cilj projekta je valorizacija prirodnog okoliša i vojnih objekata kao dijela kulturne baštine Općine Tribunj te razvijanje novog turističkog proizvoda na području Općine Tribunj – tematskog parka. Projekt obuhvaća područje od cca. 15,5 hektara prekrivenog makijom i borovom šumom te vapnenačke stijene koje se protežu preko tri brežuljka iznad mora s nekoliko utvrđenih objekata, gusternu za opskrbu pitkom vodom te dva bunkera povezana potkopima iz doba Austro-Ugarskog carstva, kao svojevrsnu arhitektonsku i kulturnu baština tog područja. Krajnji cilj ovog projekta je stvoriti novi turistički proizvod kroz uređenje pješačkih staza koji vode do vojnih objekata, odnosno kompletno fortifikacijsko uređenje otoka u svrhu uvođenja novog oblika turizma-vojnog i avanturističkog turizma. Nakon realizacije svih planiranih sadržaja koje obuhvaća planirani projekt i njihova stavljanja u funkciju, dobiti će se atraktivan turistički kompleks - tematski park koji će stvoriti uvjete za značajno povećanje turističkog prometa te produljenje turističke sezone, veću potrošnju gostiju, povećanje zaposlenosti na lokalnoj, regionalnoj, ali i na široj razini, te ukupno gledajući projekt će donijeti velike koristi ne samo Općini Tribunj, nego i čitavoj Šibensko-kninskoj županiji budući da sličnih turističkih sadržaja na ovom području nema. Projekt je u fazi razrade projektne ideje.

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog turistička zona 2. Gospodarska kategorija turizam 3. Vrsta ulaganja ostala imovina 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 180.000.000,00 kn

7. Opis projekta Izgradnjom turističko-rekreacijskog centra “Kornatske Vale“ planira se dobiti atraktivan turistički kompleks koji će stvoriti uvjete za značajno povećanje turističkog prometa, produljenje turističke sezone, veću potrošnju gostiju, povećanje zaposlenosti na lokalnoj, regionalnoj, ali i na široj razini. Glavne aktivnosti: -izgradnja tri hotela visoke kategorije od četiri, pet i sedam ( u Hrvatskoj 5+) zvjezdica sa ukupnim smještajnim kapacitetom od cca 450 jedinica, ekskluzivnih rezidencijalnih vila, apartmana, restorana i trgovina raznih namjena. Uz to je predviđena izgradnja brojnih sportskih sadržaja, uključujući šetnice, jogging staze, konjički klub i konjičke staze te druge sportske sadržaje koji su detaljno opisani u priloženom idejnom projektu. Projektom je predviđena i izgradnja pristaništa i nautičke luke za prihvat jahti, mega jahti i helikoptera, što dodatno upotpunjuje ukupnu turističku ponudu. Projektom je predviđeno zapošljavanje oko 2 000 ljudi. Ukupno gledajući projekt će donijeti velike koristi ne samo Općini Tribunj, nego i čitavoj Šibensko-kninskoj županiji i Republici Hrvatskoj u cjelini. Općina Tribunj i Šibensko-kninska županija moći će svojim gostima pored luksuznih smještajnih kapaciteta, ponuditi i brojne druge sadržaje, od raznolikih sportskih, zabavnih i kulturnih događaja do kvalitetne gastronomske ponude i ponude nautičkog turizma. Koristi koje će Općina Tribunj dobiti realizacijom projekta: - gotovo punu zaposlenost radno sposobnog stanovništva, - prihod od komunalnog doprinosa koji se procjenjuje na iznos do cca 15 milijuna kuna, - prihode od komunalne naknade, - prihode od boravišne pristojbe, - poreza na dohodak. Projekt ima djelomično pripremljenu sljedeću dokumentaciju: - Ekonomske i poslovne analize utjecaja projekta na turizam i ekonomiju Općine Tribunj, Tribunjskog područja, Šibensko-kninske županije i Republike Hrvatske, - Studiju utjecaja na okoliš – sažetak za javni uvid. Donesene su Odluke o poslovnoj suradnji na realizaciji projekta između društva „Kornatske vale“ d.o.o,, Općine Tribunj i Šibensko-kninske županije, upućen je zahtjev za dodjelu državnog zemljišta u svrhu realizacije projekta i pokrenuta procedura za izmjenu prostorno-planske dokumentacije u svrhu realizacije projekta. Po sadržaju koji nudi i po očekivanom financijskom učinku, kao i cjelokupnom učinku na gospodarstvo, projekt “ Kornatske Vale“ u svakom pogledu predstavlja strateški interes lokalne i regionalne sredine, ali i interes Republike Hrvatske, kako po pitanju razvoja turizma tako i po pitanju razvoja gospodarstva, a time i prosperitetnosti društva u cjelini. Važno je napomenuti, da uzduž Jadranske obale nema sličnih turističkih kompleksa, čime su stvorene pretpostavke za ishođenje suglasnosti u cilju započinjanja s konkretnom realizacijom ovog vrlo značajnog projekta. Sve navedeno govori u prilog tome da bi turističko-rekreacijski centar „Kornatske Vale“ postao vodeća međunarodna turistička destinacija, a i lokacija za međunarodna sportska događanja. Tribunj Poticanje maslinarstva na području Općine

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog nasadi maslina 2. Gospodarska kategorija poljoprivreda 3. Vrsta ulaganja ostala imovina 4. Korisiti od ulaganja privatni/komercijalni sadržaj 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 84.375,00 kn

7. Opis projekta Razvojna mjere odnosi se na poticanje sektora maslinarstva na području Općine Tribunj. S obzirom na dugu tradiciju uzgoja i prerade maslina, realizacija ove mjere predstavlja daljnji razvoj ovog sektora. Financiranje ove mjere predviđeno je kroz mjere Programa ruralnog razvoja RH. Na taj će se način poljoprivrednicima na području Općine Tribunj omogućiti sufinanciranje poljoprivredne djelatnosti. Kao aktivna članica LAG-a More 249, čija je osnovna aktivnost poticanje rasta sektora poljoprivrede, Općina Tribunj će za provedbu mjera poticanja poljoprivrede na raspolaganju imati sredstva Ministarstva poljoprivrede.

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog Edukacija 2. Gospodarska kategorija poljoprivreda 3. Vrsta ulaganja ostala imovina 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 60.000,00 kn

7. Opis projekta Razvojna mjera odnosi se na povećanje broja smještajnih jedinica na PG-ovima što će biti potaknuto organiziranjem edukacija i podizanjem razine znanja o Programu ruralnog razvoja i korištenju sredstava iz EU fondova. Nositelj ove razvojne mjere je LAG More.

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog Staza 2. Gospodarska kategorija poljoprivreda 3. Vrsta ulaganja ulaganje u objekt 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 400.000,00 kn

7. Opis projekta Preduvjet razvoja tematskih staza je podizanje razine kvalitete PG-ova i njihovo povezivanje s priobaljem. Gastronomija Tribunja na taj će način postati transparentna s tendencijom profiliranja gourmet proizvoda. Provedbom ove mjere povećat će se broj smještajnih kapaciteta na PG-ovima što će rezultirati povećanjem noćenja.

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog biciklistička staza 2. Gospodarska kategorija društvena infrastruktura 3. Vrsta ulaganja ostala imovina 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 50.000,00 kn

7. Opis projekta Postojeće biciklističke staze na području Općine mogu se proširiti i opremiti te povezati sa stazama u susjednim jedinicama lokalne samouprave na području Šibensko-kninske županije.

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog program za promociju sporta 2. Gospodarska kategorija društvena infrastruktura 3. Vrsta ulaganja ostala imovina 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 100.000,00 kn

7. Opis projekta U studenome 2015. godine prvi je put održana sportsko-rekreativna manifestacija 3-bunj trek na kojoj je sudjelovalo više od 160 natjecatelja. 3-bunj trek je nastao u organizaciji Općine i Mjesnog poduzeća d.o.o. Natjecalo se u dvije kategorije, odnosno duljine staze. U onoj dužoj i zahtjevnijoj naziva Challenger (20 km) sudjelovalo je šezdesetak sudionika, a u kraćoj (Đir 10 km) sudjelovalo je stotinjak sudionika. Drugi 3-bunj trek održan je 29. listopada 2016. godine. Ova bi manifestacija zbog izuzetno dobrog odaziva mogla postati tradicijom u Općini Tribunj.

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog prerada morske ribe 2. Gospodarska kategorija gospodarstvo 3. Vrsta ulaganja ulaganje u objekt 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 3.500.000,00 kn

7. Opis projekta Ova se mjera odnosi na uređenje i opremanje pogona za preradu sitne plave ribe i kozica. Prema podatcima Ministarstva poljoprivrede ukupan ulov s područja Općine Tribunj u 2015. godini bio je 1793,09 tone, od čega je najviše ulovljeno male plave ribe (1588,23 t), što je 14 % više nego 2011. godine. Pod ulovljenim količinama podrazumijevaju se količine iskrcane svježe ribe. Izgradnjom pogona za poreradu ribe omogućit će se prodaja ribe po povoljnijim uvjetima za ribare. U ovu će mjeru biti uključena i gastro ponuda te veleprodaja ribjih prerađevina.

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog Šetnica 2. Gospodarska kategorija turizam 3. Vrsta ulaganja ulaganje u objekt 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 700.000,00 kn

7. Opis projekta Ova se razvojna mjera odnosi na uređenje šetnice sv. Nikole u svrhu promocije ribarstva na ovome području. Šetnica će biti napravljena na pogodnom mjestu s kojeg će se pružati pogled na ribarsku luku i bit će interaktivno opremljena. Njome će se lokalnom stanovništvu i turistima omogućiti uvid u lokalni ribolov i upoznavanje s ribarskom kulturom. Na kraju šetnice bit će izgrađen i opremljen jedan ugostiteljski objekt u kojemu će se moći kušati riblji proizvodi.

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog Gastronomski centar 2. Gospodarska kategorija turizam 3. Vrsta ulaganja ulaganje u objekt 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 200.000,00 kn

7. Opis projekta Razvojna mjera odnosi se na projekt izgradnje i uređenja gastronomskog centra, odnosno uslužnog objekta na lukobranu u ribarskoj luci Tribunj. Ova mjera predstavlja jednu od aktivnosti ribarske zadruge Adria koja za cilj ima poticanje kupnje i konzumacije plave ribe.

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog marketinške aktivnosti u ribarstvu 2. Gospodarska kategorija gospodarstvo 3. Vrsta ulaganja ulaganje u pravo 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 150.000,00 kn

7. Opis projekta Ova se razvojna mjera odnosi na certificiranje ugostiteljskih objekata s tradicijom otkupa ribe od lokalnih dobavljača. U svrhu promocije gastronomije utemeljene na ribarstvu takvi će ugostiteljski objekti dobiti certifikat "Preporučili ribari" koji će biti javno istaknut i kojim će se promovirati lokalna oznaka kvalitete. Svrha projekta je izrada oznake kvalitete koja će se dodijeliti ugostiteljskim objektima po preporuci ribara i uzgajivača ribe i školjaka. Oznaka kvalitete biti će putokaz inozemnim i domaćim turistima na našem području koji će ih voditi do ugostiteljskih objekata s ponudom lokalnih proizvoda ribarstva i akvakulture. Uspješna implementacija projekta pomoći će u etabliranju područja kao turističke destinacije s iznimnom prirodnom i kulturnom baštinom te s bogatom gastgronomskom ponudom zasnovanom na proizvodima ribarstva. Prvi paket aktivnosti obuhvaća formiranje radnih skupina te izradu kriterija za dodjelu oznake. Radna skupina sačinjena od dionika iz sektora ribarstva, marikulture i ugostiteljstva definirat će kriterije prema kojima će biti odabrani ugostiteljski objekti - nositelji oznake kvalitete. Natječaj za dodjelu oznake kvalitete te odabir istih vršiti će zaposlenici Udruge prema prethodno definiranim i oglašenim kriterijima. Podugovaratelj će u sklopu drugog paketa aktivnosti izraditi vizualni identitet oznake kvalitete, njen naziv te prateći slogan. Osmisliti će se i izraditi signalizacija koja će biti dodijeljena priznatim ugostiteljskim objektima.

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog marketinške aktivnosti u ribarstvu 2. Gospodarska kategorija gospodarstvo 3. Vrsta ulaganja ostala imovina 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 200.000,00 kn

7. Opis projekta Povećanje prodaje domaćih proizvoda i usluga važan je segment lokalnog gospodarstva, a na području Općine Tribunj posebno mjesto zauzima ribarstvo. Brandiranjem ribarskih prerađevina potaknut će se promicanje lokalnih proizvoda i povećati veza između turizma i lokalne ekonomije. Brandiranjem ribarskih proizvoda omogućit će se prodaja pod definiranom oznakom i s jasnim kriterijima kvalitete. Time će se stvoriti ponuda autentičnih i kvalitetnih lokalnih proizvoda, povećati plasman i potrošnja proizvoda.

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog standardizacija ribarskih proizvoda 2. Gospodarska kategorija gospodarstvo 3. Vrsta ulaganja ostala imovina 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 500.000,00 kn

7. Opis projekta Pojam sljedivosti (engl. traceability) javlja se kao važan element u proizvodnji hrane, a povezuje se s identificiranjem proizvoda, praćenjem podrijetla materijala i sirovina te povijesnim praćenjem procesa proizvodnje, prerade, distribucije i prodaje. Sustavi sljedivosti postaju neizostavni dijelovi mehanizama za upravljanje sigurnošću i kvalitetom hrane. Ova se razvojna mjera odnosi na poboljšanje logistike u plasmanu ribe: prijem, skladištenje, pakiranje i transport, odnosno na osiguravanje sljedivosti. Riba koja će se koristiti kao resurs u ovome projektu bit će elektronski obilježena kako bi se mogao pratiti njen put od ribara do krajnjeg korisnika.

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog dječji vrtić 2. Gospodarska kategorija društvena infrastruktura 3. Vrsta ulaganja ulaganje u objekt 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 5.000.000,00 kn

7. Opis projekta Ciljevi projekta: Cilj projekta je unaprjeđenje kvalitete predškolskog odgoja i naobrazbe na području Općine Tribunj te povećanje prostornih i tehničkih kapaciteta kroz izgradnju i opremanje dječjeg vrtića. Glavne aktivnosti: Izgradnja novog objekta dječjeg vrtića planira se u neposrednoj blizini osnovne škole u Tribunju na čest.zem. 674/2,674/3,675/1,675/2 k.o. Tribunj u vlasništvu Općine Tribunj. . Objekt bi bio prizemni s ravnim krovom. Koncept objekta sačinjava jasna ploča ravnog krova ispod koje su smještene sve prostorije za odgoj djece. Projektom je predviđen smještaj četiri skupne jedinice (od čega je jedna jaslička i tri vrtićke) kapaciteta od cca. 100 djece čime bi se zadovoljile sve potrebe predškolskog odgoja na području Općine Tribunj. Projektom je predviđena i polivalentna dvorana -prostor za više namjena te ostale prateće prostorije. Na južnoj strani planirana je natkrivena terasa, a kako bi se smanjilo pretjerano osunčanje na rubu terase postavljene su vertikalne lamele. Kako bi se stvorio što ugodniji ambijent za boravak djece formirana su unutarnja dvorišta sa prodorima kroz krovnu ploču preko kojih u skupne sobe prodire difuzno osvjetljenje i svježi zrak. Iznad višenamjenske dvorane je obrnuti dvostrešni krov čime se dobiva svjetlarnik , ali i potrebna visina dvorane za odvijanje različitih manifestacija. Očekivani rezultati projekta: Realizacijom ovog projekta značajno će se poboljšati odgojno-obrazovni uvjeti predškolskog obrazovnog sustava na području županije i posebice Općine Tribun j, te osigurati i poboljšati zadovoljavanje svih uvjeta Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe. Projekt je usklađen sa lokalnim i nacionalnim razvojnim strategijama, te je dio nastojanja i kontinuiranog rada Općine Tribunj na unapređenju socijalne i društvene infrastrukture na području općine stvarajući uvjete za smanjenje depopulacije stanovništva, osobito mladih obitelji s djecom. Projekt je usklađen sa prostorno-planskom dokumentacijom Općine Tribunj, i posjeduje svu potrebnu tehničku dokumentaciju te je u tijeku i ishođenje potrebnih akata za građenje. Projekt ima pripremljenu svu tehničku dokumentaciju te se uskoro očekuje ishođenje potrebnih akata za gradnju. Realizacijom ovog projekta značajno će se poboljšati odgojno-obrazovni uvjeti predškolskog obrazovnog sustava na području županije i posebice Općine Tribunj, te osigurati i poboljšati zadovoljavanje svih uvjeta Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe. Projekt je usklađen sa lokalnim i nacionalnim razvojnim strategijama, te je dio nastojanja i kontinuiranog rada Općine Tribunj na unapređenju socijalne i društvene infrastrukture na području općine stvarajući uvjete za smanjenje depopulacije stanovništva, osobito mladih obitelji s djecom.

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog Društveni dom/Multimedijalni centar 2. Gospodarska kategorija društvena infrastruktura 3. Vrsta ulaganja ostala imovina 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 10.000.000,00 kn

7. Opis projekta Realizacijom projekta Tribunj bi dobio prostor koji je nužan za podizanje kvalitete života njegovih mještana budući da bi na jednom mjestu bili smješteni svi društveno korisni prostori i sadržaji koji trenutno nedostaju. Ujedno, realizacijom projekta poboljšala bi se kulturna pa i turistička ponuda Tribunja i okolice te bi se stvorili uvjeti za otvaranje određenog broja novih radnih mjesta. Realizacijom cjelokupnog projekta sve dobne skupine pronašle bi prostor za ostvarenje svojih primarnih i sekundarnih ljudskih potreba. Mnogobrojne udruge u kulturi, samostalni umjetnici, kao i ljubitelji moderne umjetnosti, stanovnici i posjetitelji, sigurno će prepoznati značaj rekonstrukcije i nadogradnje ove zgrade. 1. Ciljevi projekta: podizanje kvalitete života u općini Tribunj kroz unaprjeđenje društvene infrastrukture, izgradnja multifunkcionalne zgrade društvene i poslovne namjene, novi kulturno - obrazovni sadržaji za sve dobne skupine, stvaranje novog društveno - poslovnog središta unutar općine Tribunj. Glavne aktivnosti: Projekt obuhvaća rekonstrukciju i nadogradnju zgrade ex PZ Tribunj. Zgrada je projektirana na način da se sastoji od dvije funkcionalno potpuno odvojene cjeline – društvene i poslovne. Tako je u prizemlju u dijelu zgrade poslovne namjene predviđen prostor za smještaj ambulante obiteljske medicine i ljekarne, dok se u drugom dijelu nalazi info-pult, društvena prostorija u kojoj se mogu održavati različite tematske radionice, poduke mladih te druženja na višoj kulturnoj i intelektualnoj razini. Na prostor se nadovezuje caffe bar s vanjskom terasom. Na prvom katu zgrade u jednom dijelu je planiran prostor u kojem će biti smještena suvremena knjižnica u sklopu s dvije odvojene čitaonice. U drugom dijelu zgrade predviđene su prostorije za rad općinske uprave i komunalnog poduzeća, kao i vijećnica, odnosno dvorana pogodna za predavanja i skupove. Na drugom katu zgrade predviđena je izgradnja kino dvorane s 98 sjedećih mjesta, pripadajućom projekcijskom prostorijom i spremištem za rekvizite, odnosno garderobnim prostorom. Prilikom rekonstrukcije i nadogradnje zgrade primjenjivat će se svi elementi energetske učinkovitosti što uključuje toplinsku i zvučnu izolaciju te korištenje obnovljivih izvora energije, fotonaponskih ćelija, solarnih kolektora, kao i kišnice koja će se skupljati unutar zatvorenog sustava oborinskih voda i koristiti kao sanitarna voda. Pri projektiranju se posebno vodilo računa o tome da svi prostori u dijelu zgrade društvene namjene budu lako dostupni osobama s invaliditetom. Očekivani rezultati projekta:  izgrađena multifunkcionalna zgrada društvene i poslovne namjene,  održavanje radionica, seminara, edukacija, projekcija, izložbi i svih ostalih kulturno - obrazovnih sadržaja koji su nedostajali Tribunju zbog nedostatka prostora, Zamalin kao jedinstvena urbano – poslovna zona,  povećanje broja turista i posjetitelja. Srednja razina spremnosti - do sada je projekt razrađen i ima djelomično pripremljenu sljedeću dokumentaciju (navesti): - idejni projekt T.D./Z.O.P. 652/13

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog vjerski objekt 2. Gospodarska kategorija društvena infrastruktura 3. Vrsta ulaganja ulaganje u objekt 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 700.000,00 kn

7. Opis projekta Ciljevi projekta: CILJEVI I NAČELA PROJEKTA: 1. Revitalizacija Crkvice male Gospe u Tribunju obuhvaća konzervatorski pristup čiji je cilj sprečavanje devastacije i propadanje same građevine uz uključivanje u svakodnevni život žitelja kao i gostiju u okviru turističke ponude, odnosno očuvanje njezinih izvornih, urbanističko-arhitektonskih, povijesnih, umjetničkih i estetskih značajki. 2. Graditeljska obnova strukture i konstruktivno i namjensko osposobljavanje građevine za njeno trajno korištenje sukladno spomeničko-zaštitnom režimu. 3. Revitalizacija građevine i naselja, koja podrazumijeva vraćanje života prostoru, njegovo oživljavanje unošenjem sadržaja koji zadovoljavaju potrebe turističkih, kulturnih, prosvjetnih, znanstvenih i drugih djelatnosti, dakle obnovu društvenog života u urbanoj povijesnoj strukturi. 1. Glavne aktivnosti: Građevinska sanacija crkvice s pripadajućim okolišem te njeno stavljanje u novu funkciju kao reprezentativnog izložbenog i koncertnog prostora. 2. Očekivani rezultati projekta: Zaustavljanje propadanja povijesnih i kulturnih građevina, kroz revitalizaciju kulturne baštine i poticanje razvoja integriranih proizvoda. Oblikovanje zanimljive turističke destinacije i poticanje trajnijeg razvoja turizma na području Općine Tribunj na temelju kulturnog i prirodnog bogatstva tog područja. Razvoje modela revitalizacije kroz stvaranje studije koja će sadržavati metode obnove, ponude i promocije objekata kulturne baštine. Izrađen je glavni projekt sanacije Crkve te su dobivene sve potrebne suglasnosti nadležnog Konzervatorskog odjela. Oblikovanje zanimljive turističke destinacije i poticanje trajnijeg razvoja turizma na području Općine Tribunj na temelju kulturnog i prirodnog bogatstva tog područja. Razvoj metodologije revitalizacije s ciljem osiguranja održivog razvoja kroz konkretne primjere i metode revitalizacije kulturnih spomenika u cilju očuvanja kulturne baštine i zadovoljenja suvremenih potreba stanovništva i turista za infrastrukturom.

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog sanacija divljih odlagališta 2. Gospodarska kategorija zaštita okoliša 3. Vrsta ulaganja ulaganje u zemljište 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 215.000,00 kn

7. Opis projekta Na području Općine nalazi se tri nesanirana ilegalna odlagališta otpada (Iznad Lokve, Sopalj i Biace) te tri djelomično sanirana ilegalna odlagališta otpada (Iznad Sovlje, Sutina i Podvožnjak Pišćet). Sveukupna procijenjena količina otpada na ovim odlagalištima iznosi 2350 m3, a najzastupljenija vrsta odbačenog otpada su građevinski i komunalni otpad. Realizacijom ove mjere doprinijet će se čistoći okoliša i osviještenosti stanovništva o dobrobitima njegova očuvanja.

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog reciklažno dvorište 2. Gospodarska kategorija zaštita okoliša 3. Vrsta ulaganja ulaganje u objekt 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 1.000.000,00 kn

7. Opis projekta Reciklažno dvorište za potrebe stanovnika Grada Vodica i Općine Tribunj izgradit će se na području Grada Vodica što je predviđeno Strategijom razvoja Grada Vodica do 2020. godine.

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog Šetnica 2. Gospodarska kategorija turizam 3. Vrsta ulaganja ostala imovina 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 2.000.000,00 kn

7. Opis projekta Ovim projektom planirana je izgradnja šetnice javne namjene podno brda Sv. Nikole od Zamalina do Trga Pijaca. Prema projektu, šetnica će imati sveukupno 1391,62 m2 bruto površine. Šetnica započinje mostom koji prelazi preko postojeće šljunčane plaže i zadržava visinu postojeće rive kako bi se omogućio prolaz kupačima ispod njega. Nakon mosta, šetnica dolazi do proširenog betonskog mola te se dalje uspinje rampom koja ju vodi do još jednog postojećeg platoa uz more. Postojeće zelene površine će se zadržati te će se uz njih, na mjestima gdje ima dovoljno prostora, postaviti klupe za sjedenje. Uz šetnicu će se postaviti i koševi za otpad. 1. Ciljevi projekta:  razvoj aktivnog turizma u općini Tribunj kroz unaprjeđenje turističke infrastrukture te zaštita turističke resursne osnove što će rezultirati poboljšanjem cjelokupne turističke ponude,  izgradnja infrastrukture u vidu funkcionalne rekreacijsko – poučne staze namijenjene pustolovnom, sportskom i cikloturizmu,  povezivanje uvale Sovlje s centrom Tribunja, obalnom pješačkom rutom. 2. Glavne aktivnosti: izgradnja šetnice javne namjene podno brda Sv. Nikole od Zamalina do Trga Pijaca u Tribunju koja će imati sveukupno 1391,62 m2 bruto površine. 3. Očekivani rezultati projekta:  izgrađena i uređena staza namijenjena za pješačenje i vožnju bicikla, označena informacijskim tablama i potpuno komunalno opremljena,  poboljšana turistička ponuda – pustolovno - sportski i cikloturizam,  povećan prihvatni kapacitet i atraktivnost obalnog pojasa projektnog područja što će omogućiti dionicima u turističkoj djelatnosti veći promet i prihod, s utjecajem na lokalnoj i regionalnoj razini,  povećanje broja turista i dnevnih posjetitelja,  uspostavljanje veze između nove turističke ponude i gospodarskih aktera u turizmu. Za početak provedbe projekta postoji: - Idejni projekt T.D. 651/13 - Glavni projekt T.D. 727/15 - Lokacijska dozvola za zahvat u prostoru, KLASA. UP/I-350-05/14-01/65, KLASA: 2182/1-16-15-7 - Potvrda Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Šibeniku, da za izgradnju šetnice nema posebnih uvjeta budući da se ne nalazi u okvirima zaštićene kulturno-povijesne cjeline Tribunja, KLASA. 612-08/14-23/6564, URBROJ: 532-04-02-14/4 Uređenjem šetnice Zamalin Tribunj dobiva prekrasnu šetnicu uz more koja je u potpunosti uklopljena u postojeći okoliš i u potpunosti komunalno opremljena te kao takva omogućava mještanima i posjetiteljima da uživaju u ljepotama Tribunja i njegove obale i plaža.

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog Plaže 2. Gospodarska kategorija komunalna infrastruktura 3. Vrsta ulaganja ulaganje u zemljište 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 8.000.000,00 kn

7. Opis projekta Ovim projektom plaža Bristak trebala bi se od zapuštene plaže pretvoriti u multifunkcionalnu plažu namijenjenu svima i opremljenu mnoštvom zabavnih, rekreacijskih i ugostiteljskih sadržaja kao što su dvorana, teren za odbojku na pijesku, skate-bike-park, aquapark, klub, caffe-bar, restoran, muzej i sl. Sama plaža bila bi podijeljena u više različitih cjelina pa bi tako postojala plaža za djecu, party plaža, jet-ski zona, sailing zona, zona za surfanje i jedrenje na dasci, plaža za najmlađe, zona za ronjenje i aquapark te zabavna plaža. Također, u obuhvatu plaže uredila bi se i pješačko-biciklistička staza, a plaža bi u konačnici bila potpuno komunalno i infrastrukturno opremljena pri čemu se koristi isključivo suvremena i buduća tehnologija, energija sunca te LED-svjetlosni elementi. Ciljevi projekta: doprinos unaprjeđenju javne turističke infrastrukture i poboljšanje turističke ponude, zaštita turističke resursne osnove, izgradnja i poboljšanje javne turističke infrastrukture. Glavne aktivnosti: uređenje multifunkcionalne plaže namijenjene svima i opremljene mnoštvom zabavnih, rekreacijskih i ugostiteljskih sadržaja kao što su dvorana, teren za odbojku na pijesku, skate-bike-park, aquapark, klub, caffe-bar, restoran, muzej i sl. Sama plaža bila bi podijeljena u više različitih cjelina pa bi tako postojala plaža za djecu, party plaža, jet-ski zona, sailing zona, zona za surfanje i jedrenje na dasci, plaža za najmlađe, zona za ronjenje i aquapark te zabavna plaža. Očekivani rezultati projekta:  potpuno infrastrukturno uređena i opremljena plaža i poboljšana turistička ponuda,  povećan prihvatni kapacitet i atraktivnost obalnog pojasa projektnog područja što će omogućiti dionicima u turističkoj djelatnosti veći promet i prihod, s utjecajem na lokalnoj i regionalnoj razini,  povećanje zaposlenosti,  povećanje broja turista i posjetitelja,  uspostavljanje veze između nove turističke ponude i gospodarskih aktera u turizmu,  osigurano održivo i znatno racionalnije upravljanje obalnim pojasom uvale nego što je to trenutno – manje radova sanacija na području plaže. Idejno rješenje uređenja plaže Bristak je u fazi izrade. Realizacijom projekta postiglo bi se cjelovito turističko valoriziranje postojećeg prostora koji u sadašnjem stanju ni približno ne zadovoljava potrebe korisnika. Izgradnjom kupališnog prostora u zamišljenom obliku stvorile bi se pretpostavke za otvaranje određenog broja novih radnih mjesta (koncesioniranjem ugostiteljskih sadržaja, opreme za plažu i ostalih zabavnih sadržaja). Sve navedeno ne obuhvaća samo korist za goste i posjetitelje Tribunja, budući da je i do sada veliki broj gostiju iz cijele Šibensko-kninske županije koristio ovu plažu i u ovakvom neadekvatnom obliku. Gotovo sva domaćinstva u Tribunju i okolici bave se primarno turizmom te bi se realizacijom ovog projekta znantno povećala razina usluga koje pružaju i promijenila struktura gostiju, što bi u konačnici rezultiralo većom potrošnjom i cjelokupnim gospodarskim razvitkom Tribunja i okolice.

7. Opis projekta Uređenje plaže koja će se sastojati od 3 dijela. Prvi dio se nastavlja na valobran i biti će popločan, a pristup moru realizirat će se skalinadom koja će služiti za sunčanje te omogućavati olakšan pristup moru, budući da je cijela plaža prilagođena osobama s invaliditetom. Na središnjem dijelu predviđen je mali višenamjenski objekt izgrađen u drvu u sklopu kojeg će biti i mali ugostiteljski objekt. Na popločani dio nastavlja se pješčani dio plaže, namijenjen prvenstveno djeci. U središtu na nasutom i proširenom dijelu smještena je zona centralnih sadržaja – plažni „trg“ kao središnje mjesto okupljanja. Projektirana je urbana oprema kao sastavni dio platoa, koja uključuje tribine i stepenice s postavljenim podnim prskalicama s posebnim svjetlosnim efektima, a zastupljena je i kroz posude za otpatke i opuške, klupe te posude za cvijeće. Posebna važnost dana je objektu u kojem su smješteni svi plažni sadržaji, a koji je podijeljen u tri dijela. Zapadno je odjeljak sa svlačionicama i wc kabinama. Isti je prolazom odijeljen od dijela s caffe barom koji ima i vanjsku terasu za korisnike plaže, dok je na istoku smješten kiosk. Radi se o samoodrživom objektu pri čijoj će se gradnji koristiti prirodni materijali ili derivati istih, a postavljanjem solarnih panela potrošnja električne energije smanjena je na minimum. Objekt je transparentan, protočan i predstavlja svojevrsnu urbanu nadstrešnicu koja minimalno intervenira u prostor. Zona centralnih sadržaja završava s pješčanom plažom koja je namijenjena prvenstveno djeci. 1. Ciljevi projekta: doprinos unaprjeđenju javne turističke infrastrukture i poboljšanje turističke ponude, zaštita turističke resursne osnove, izgradnja i poboljšanje javne turističke infrastrukture osobito kroz prilagođavanje plaže i plažnih sadržaja osobama s invaliditetom i obiteljima s malom djecom. Glavne aktivnosti: Uređenje plaže koja će se sastojati od 3 dijela. Prvi dio se nastavlja na valobran i biti će popločan, a pristup moru realizirat će se skalinadom koja će služiti za sunčanje te omogućavati olakšan pristup moru, budući da je cijela plaža prilagođena osobama s invaliditetom. Na središnjem dijelu predviđen je mali višenamjenski objekt izgrađen u drvu u sklopu kojeg će biti i mali ugostiteljski objekt. Na popločani dio nastavlja se pješčani dio plaže, namijenjen prvenstveno djeci. Očekivani rezultati projekta:  potpuno infrastrukturno uređena i opremljena plaža i poboljšana turistička ponuda,  povećan prihvatni kapacitet i atraktivnost obalnog pojasa projektnog područja što će omogućiti dionicima u turističkoj djelatnosti veći promet i prihod, s utjecajem na lokalnoj i regionalnoj razini,  povećanje zaposlenosti,  povećanje broja turista i posjetitelja,  uspostavljanje veze između nove turističke ponude i gospodarskih aktera u turizmu,  osigurano održivo i znatno racionalnije upravljanje obalnim pojasom uvale nego što je to trenutno – manje radova sanacija na području plaže. Srednja razina spremnosti - do sada je projekt razrađen i ima djelomično pripremljenu sljedeću dokumentaciju (navesti): - Idejni projekt uređenja plaže Sovlje - Elaborat zaštite okoliša i Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske kojim je određeno da za namjeravani zahvat uređenja obalnog pojasa u uvali Sovlje nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, KLASA: UP/I-351-03/15-08/280, URBROJ: 517-06-2-1-1-15-6 Realizacijom projekta postiglo bi se cjelovito turističko valoriziranje postojećeg prostora koji u sadašnjem stanju ni približno ne zadovoljava potrebe korisnika. Izgradnjom kupališnog prostora u zamišljenom obliku stvorile bi se pretpostavke za otvaranje određenog broja novih radnih mjesta (koncesioniranjem ugostiteljskih sadržaja, opreme za plažu i ostalih zabavnih sadržaja). Sve navedeno ne obuhvaća samo korist za goste i posjetitelje Tribunja, budući da je i do sada veliki broj gostiju iz cijele Šibensko-kninske županije koristio ovu plažu i u ovakvom neadekvatnom obliku. Gotovo sva domaćinstva u Tribunju i okolici bave se primarno turizmom te bi se realizacijom ovog projekta znantno povećala razina usluga koje pružaju i promijenila struktura gostiju, što bi u konačnici rezultiralo većom potrošnjom i cjelokupnim gospodarskim razvitkom Tribunja i okolice.

Powered by TCPDF (www.tcpdf.org) Tribunj Izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih nerazvrstanih cesta na području Općine Tribunj

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog nerazvrstana cesta 2. Gospodarska kategorija ceste 3. Vrsta ulaganja ulaganje u zemljište 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 4.000.000,00 kn

7. Opis projekta Razvojna mjera odnosi se na izgradnju javnih lokalnih nerazvrstanih cesta što uključuje pripremne radove, zemljane radove i radove na strukturi površine ceste. Mjera će biti sufinancirana iz programa Programa ruralnog razvoja RH.

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog boćalište 2. Gospodarska kategorija društvena infrastruktura 3. Vrsta ulaganja ulaganje u objekt 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 500.000,00 kn

7. Opis projekta Na području Općine planira se uređenje boćališta.

Osnovni podatci 1. Projektni prijedlog izgradnja kanalizacije 2. Gospodarska kategorija komunalna infrastruktura 3. Vrsta ulaganja ulaganje u objekt 4. Korisiti od ulaganja javne potrebe 5. Razina značaja lokalni značaj 6. Procjenjena vrijednost 350.000.000,00 kn

7. Opis projekta Projekt izgradnje kanalizacijskog sustava + UPOV-a provodi se fazno (1. i 2. faza). Dinamika provođenja projekta: 1. faza: dinamika 2015. – 2017. 2. faza: dinamika 2018. – 2020. Duljina izgrađenog kanalizacijskog sustava i broj objekata za cjelokupni projekt (1. i 2. faza): - kanalizacija: 98.135 m (1. faza 14.465 m + 2. faza 83.670 m) - sanacija/rekonstrukcija vodovoda 38.558 m (1. faza 4.308 m + 2. faza 34.250 m) - crpne stanice: 13: • 1. faza: 3 CS (od toga 2 CS: oprema, 1 CS: izgradnja) • 2. faza: 10 CS (od toga 1 CS: oprema, 9 CS: izgradnja) - UPOV kapaciteta 40.000 PE (1. faza = 20.000 PE) Ciljevi projekta su usklađeni s glavnim ciljevima u sektoru upravljanja vodama u RH i Planom provedbe vodno komunalnih direktiva. Osnovni cilj vodnoga gospodarstva istaknut u Strategiji upravljanja vodama (NN 91/2008) jest postizanje cjelovitog i usklađenog vodnog režima na državnom teritoriju i na oba vodna područja što uključuje: - osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovništva, - osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske namjene, - zaštitu ljudi i materijalnih dobara od poplava i drugih oblika štetnoga djelovanja voda, - postizanje i očuvanje dobrog stanja voda zbog zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava. Ispunjavanje obaveza koje proizlaze iz zakonodavstva Europske unije, odnosno iz Pristupnog ugovora kojeg je pri ulasku Hrvatska potpisala sastavni je dio Strategije upravljanja vodama. - Strateški cilj zaštite voda jest intenzivno građenje i rekonstrukcije sustava javne odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda čime će se do 2023. godine u potpunosti riješiti navedena problematika na: • oko 70% sustava kojima gravitira od 2.000 do 10.000 stanovnika • oko 77% sustava kojima gravitira od 10.000 do 15.000 stanovnika • oko 100% sustava kojima gravitira više od 15.000 stanovnika. - Time će se razina priključenosti na sustave javne odvodnje u RH povećati sa sadašnjih 40,6% na 53,4%, čime će se ispuniti ključni zahtjevi Direktive o odvodnji i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda Europske unije. Glavni ciljevi projekta su: - omogućiti održivo pročišćavanje otpadnih voda i povećanje broja stanovnika priključenih na sustav odvodnje i pročišćavanja te povećanje opterećenja turističkih kapaciteta, - osigurati pročišćavanje otpadne vode za stanovništvo, ostale potrošače iz kategorije turizma i industrije, javnog sektora; uz pretpostavku turističke sezone – glavna djelatnost područja je turističko-ugostiteljska djelatnost; na području aglomeracije danas gravitira 35.081 PE te nakon budućega razvoja maksimalno 40.000 PE; - poboljšanje kvalitete vode osigurane projektom / poboljšani pristup do pitke vode / bolja i sigurnija vodoopskrba, što se odnosi na poboljšanje rada sustava vodoopskrbe za konačne, već priključene korisnike (hidrauličko poboljšanje, smanjenje kvarova na sustavu, smanjenje gubitaka…); - osigurati preuzimanje mulja iz malih uređaja, septičkih i sabirnih jama sa cjelokupnog područja Grada Vodice te Općine Tribunj (izvan aglomeracije gravitira cca. 1.000 PE); - očuvanje prirodnih resursa i ekosustava - doprinijeti poboljšanju životnih uvjeta - doprinijeti poboljšanju uvjeta za turistički razvoj na području aglomeracije kao i na širem području vezano za sprječavanje utjecaja onečišćenja s područja aglomeracije.

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Strateški razvojni program Općine Tribunj za razdoblje od 2015. do 2020.

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020. Udio sufinanciranja: 85 % EU, 15 % RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

126