Strateški Razvojni Program Općine Gvozd 2015. - 2020

Ovaj projekt sufinanciran je sredstvima Europske unije Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj Naziv projekta: Strateški razvojni program općine Gvozd

Strateški razvojni program općine Gvozd 2015. - 2020.

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020.

Udio sufinanciranja: 85 % EU, 15 % RH Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

Veljača 2017.

Projekt: Izrada Strateškog razvojnog programa općine Gvozd 2015. - 2020.

Naručitelj i nositelj izrade: Općina Gvozd

Radna skupina za izradu i provedbu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd za razdoblje 2015. – 2020. godina: Branko Jovičić, načelnik Općine Gvozd Ratko Mamula, poduzetnik iz općine Gvozd Predrag Mraović, predsjednik Udruge „Suncokret – Centar za razvoj zajednice“ Ljubica Šolić, voditeljica LAG-a „Petrova gora“ Senka Crevar, predsjednica SKD „Prosvjeta“ – Pododbor Vrginmost Milutin Mraović, član Općinskog vijeća Općine Gvozd

Izrađivač: SI-MO-RA d.o.o, Rimska 28, 44 000 Sisak Mario Čelan, direktor Tatjana Puškarić, voditeljica odjela za strateško planiranje i ljudske resurse Gordana Krznarić, suradnica za poduzetništvo Vesna Mikšić, suradnica za ruralni razvoj i administrativne poslove Mario Baljak, stručni suradnik za energetsku učinkovitost

Lektura: Nerina Sarkotić, prof.

U Gvozdu, veljača 2017. godine

Sadržaj PREDGOVOR ...... 1 1. UVOD ...... 3 2. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE ...... 5 2.1. Strategije višeg reda i strateška uvjetovanost ...... 5 2.2. Metodologija izrade ...... 7 2.3. Organizacijska struktura tijela za izradu strategije ...... 7 2.4. Implementacija aktivnosti ...... 8 3. ANALIZA STANJA ...... 10 3.1. Geografsko-komunikacijske karakteristike i prirodni resursi ...... 10 3.1.1. Geografske i klimatske karakteristike općine Gvozd ...... 10 3.1.2. Komunikacijska povezanost ...... 13 3.1.3. Prirodni resursi i kulturna dobra ...... 13 3.2. Povijest općine Gvozd ...... 16 3.3. Demografske karakteristike i kretanja ...... 18 3.4. Tržište rada ...... 23 3.4.1. Nezaposlenost ...... 23 3.4.2. Zaposlenost ...... 27 3.5. Društvena infrastruktura ...... 30 3.5.1. Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje ...... 30 3.5.2. Srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje ...... 32 3.5.3. Zdravstvo ...... 34 3.5.4. Kultura ...... 35 3.5.5. Sport ...... 36 3.5.6. Organizacije civilnog društva ...... 36 3.5.7. Marginalizirane skupine i socijalna politika ...... 37 3.6. Komunalna i prometna infrastruktura ...... 38 3.6.1. Prometna infrastruktura ...... 38 3.6.2. Telekomunikacije ...... 41 3.6.3. Opskrba energijom, vodoopskrba i odvodnja ...... 42 3.6.4. Gospodarenje otpadom ...... 44 3.7. Lokalno gospodarstvo ...... 47

3.7.1. Poduzetništvo i obrti...... 47 3.7.2. Poslovne zone ...... 50 3.7.3. Turizam ...... 52 3.7.4. Poljoprivreda ...... 55 3.8. Stanje okoliša ...... 61 3.9. Analiza kapaciteta lokalne samouprave ...... 64 4. SWOT ANALIZA ...... 66 5. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE GVOZD ...... 69 5.1. Vizija ...... 69 5.2. Ciljevi ...... 70 5.3. Ciljevi, prioriteti, razvojne mjere ...... 71 5.4. Usklađenost strateškog razvojnog programa općine Gvozd s razvojnom strategijom Sisačko-moslavačke županije ...... 116 5.5. Baza projektnih ideja ...... 117 6. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA OPĆINE GVOZD ...... 120 7. INSTITUCIONALNI OKVIR I FINANCIJSKI IZVORI ZA UPRAVLJANJE ...... 131 7.1. Provedba Strateškog razvojnog programa ...... 131 7.2. Tijela provedbe ...... 131 7.2.1. Partnerstvo i radni tim ...... 131 7.2.2. Općina Gvozd ...... 132 7.2.3. Upravni odjeli ...... 133 7.2.4. Javne službe ...... 133 7.2.5. Javni sektor ...... 133 7.2.6. Civilno društvo ...... 134 7.2.7. Privatni sektor ...... 134 7.3. Financijski okvir ...... 135 7.4. Praćenje i vrednovanje ...... 142 8. ZAKLJUČAK ...... 143 9. PRILOZI ...... 144 9.1. Popis grafikona ...... 144 9.2. Popis slika ...... 144

9.4. Izvori podataka ...... 146

PREDGOVOR

Poštovane, poštovani!

Strateški razvojni program kao strateški dokument utvrđuje strateške ciljeve, prioritete razvoja i mjere koji pomažu usmjeriti resurse kako bi se oni što efikasnije upotrijebili u funkciji razvoja poljoprivrede, cestovne, komunalne, društvene infrastrukture te stvorili uvjeti za održivi razvoj gospodarstva, poduzetništva i obrta, a sve s ciljem ostanka stanovništva na području općine Gvozd. Uspješnom gospodarskom razvoju teži svaka općina, a želja za razvojem i kvalitetnijim načinom života potječe od samog pojedinca, od svake obitelji. Da bi sve te želje uspjeli realizirati potrebno je planirati određena sredstva i uložiti velike napore za postizanje rezultata, ali prije svega treba imati jasnu viziju. Bez dobrog i usklađenog planiranja razvoj se prepušta stihiji i ne odvija se u željenom pravcu. Kad pogledamo nekoliko godina unatrag i osvrnemo se na cjelokupan razvoj Općine Gvozd od njezinog osnutka do danas, onda bez lažne skromnosti možemo konstatirati da je postignut veliki napredak, posebno na razvoju komunalne infrastrukture u koju su uložena ogromna sredstva. Mnoge mogućnosti za daljnji razvoj općine leže u sredstvima Europske unije, potporama za razvoj i mnogim drugim izvorima kojima će općina Gvozd, uz pomoć važnog strateškog dokumenta moći pristupiti i imati velike šanse za realizaciju zacrtanih ciljeva. Da bi se to ostvarilo potrebno je stvoriti određene preduvjete kao što su izrađeni kvalitetni projekti i strateški razvojni dokumenti. Stoga se je pristupilo izradi važnog planskog dokumenta Strateškog razvojnog programa općine Gvozd 2015. - 2020. godine. Mislim da je ovaj dokument vrlo kvalitetan i da će nam dati okvire za daljnji razvoj općine Gvozd. Uz to što će se općina kao institucija razvijati, otvorit će se prostor za razvoj našim poduzetnicima, obrtnicima, poljoprivrednicima, javnim ustanovama, civilnom sektoru i svima onima koji žele ulagati na području naše općine. Preko svojih predstavnika u Radnoj skupini mogli su davati svoje prijedloge i mišljenja, budući da su bili pozvani da sudjeluju u kreiranju i stvaranju ovog dokumenta. Želim istaknuti da sve financijske troškove vezane uz izradu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd 2015. - 2020. godine snosi Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kroz sredstva ruralnog razvoja Europske unije.

Svrha izrade ovog Strateškog razvojnog programa je planirane projekte financirati iz fondova Europske unije i drugih izvora.

Načelnik

Branko Jovičić, dipl.ing.

1. UVOD

Strateško planiranje, lokalni ekonomski gospodarski razvoj i strateški razvojni program, termini su koji se u Republici Hrvatskoj vrlo često koriste, a sukladno tome imamo niz različitih tumačenja. Bez obzira na definiciju, važno je da se u navedenim terminima prepoznaje učinkovito i kvalitetno upravljanje vlastitom zajednicom, jedinicom lokalne samouprave, odnosno zajednicom u kojoj živimo i djelujemo. Općina Gvozd je prepoznala vrijednost takvog oblika planiranja i upravljanja razvojem svoje sredine. Prema modernim metodološkim pristupima i načinu planiranja kako to diktira Europska unija, u cjelokupan proces planiranja i izradu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd, od samog početka uključena je zajednica. Strateško planiranje za lokalni razvoj pokazalo se djelotvornim za organiziranje lokalnih resursa u stvaranju novih radnih mjesta, zadržavanju mladih na ruralnom području, podizanju lokalnog životnog standarda, a ujedno gradi snažan temelj za lokalnu izvršnu vlast da djelotvorno udovolji novim odgovornostima. Nadalje, povezuje predstavnike lokalne samouprave, poduzetnike, gospodarstvenike i civilni sektor pri stvaranju i praćenju zajedničke vizije cjelokupnog potencijala zajednice i načina na koji to postići, mobilizira javne i privatne resurse kao potpore toj viziji. Za Općinu Gvozd informacije pripremljene u procesu strateškog planiranja i samoj izradi Strateškog razvojnog programa, trebaju koristiti u svrhu iniciranja određenih investicija, odnosno privlačenja potencijalnih ulagača na područje općine Gvozd. Glavni cilj Strateškog razvojnog programa općine Gvozd je pružiti strateški okvir i program s utvrđenom vizijom, ciljevima, prioritetima i mjerama za konkurentne razvojne projekte i aktivnosti, utvrditi mehanizme provedbe i način praćenja provedbe dokumenta. Izrada strateškog razvojnog programa predstavlja jedinstveni proces koji obuhvaća niz logičkih koraka. Strateško planiranje je alat koji je javni sektor preuzeo iz poslovne zajednice. To je kreativan proces kojim zajednica predviđa željenu budućnost i nužnu proceduru i aktivnosti kako bi postigla svoju viziju budućnosti. Strateško planiranje je alat za prilagođavanje sredine koja se mijenja i za određivanje ciljeva, prioriteta i mjera, ali nije alat za rješavanje svih problema. Strateški razvojni program općine Gvozd je dokument koji predstavlja izvor informacija za potencijalne dionike u socio -

3 ekonomskom razvoju te određuje ulogu pojedinih dionika u pripremi, provedbi i evoluciji strateškog dokumenta.

2. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE

2.1. Strategije višeg reda i strateška uvjetovanost

U procesu izrade strateških dokumenata bitno je osigurati njihovu usklađenost sa strateškim dokumentima usvojenim od tijela više razine, tj. sa strateškim dokumentima višeg reda. Kao punopravna članica Europske unije, Republika Hrvatska preuzela je obvezu usklađivanja nacionalnih strategija s onima na europskoj razini. Nadalje, strateški dokumenti jedinica regionalne samouprave moraju biti usklađeni s nacionalnima, dok strateški dokumenti jedinica lokalne samouprave moraju biti usklađeni s onima na županijskoj razini. Poštivanjem ovoga principa cjelokupni sustav strateškog planiranja je koherentan, tj. zacrtani strateški ciljevi se ostvaruju kako na najvišoj tako i na onoj najnižoj razini. Gledajući učinak ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju s institucionalnog aspekta, valja istaknuti kako Europska unija putem svojih smjernica zastupa decentralizaciju, regionalni razvoj te koheziju svih regija i država članica. Strategija razvoja Europske unije (trenutno važeća strategija je Europa 2020) te strateške smjernice za korištenje fondova (trenutno je važeći Zajednički strateški okvir 2014. - 2020.) su krovni dokumenti za izradu sektorskih strategija i operativnih programa. Sukladnost razvojnih ciljeva u Zajedničkom strateškom okviru 2014. - 2020. osigurana je definiranjem tematskih cjelina u koje države članice usmjeravaju sredstva dodijeljena iz ESI fondova. Financiranje i provođenje nacionalnih razvojnih ciljeva država članica odvija se korištenjem ESI fondova. Međutim, valja naglasiti kako su prihvatljivi samo oni projekti koji se uklapaju u tematske cjeline definirane u Zajedničkom strateškom okviru i uredbama o fondovima. Države članice vlastitim sredstvima financiraju samo ona područja koja se ne mogu svrstati u niti jednu tematsku cjelinu Zajedničkog strateškog okvira 2014. - 2020. Dokumenti koji su rezultat konsenzusa između Europske komisije i svake države članice su Operativni programi i Partnerski sporazum. Na nacionalnoj razini, svaka država članica samostalno izrađuje strategije razvoja i definira strateške okvire. Njima se utvrđuju područja od nacionalnog interesa te smjer daljnjeg društvenog i gospodarskog razvoja. Uvažavajući navedenu hijerarhiju, izrada strateških razvojnih dokumenata dalje se odvija na regionalnoj i lokalnoj razini. Sustav strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj sastoji se od sljedećih povezanih sastavnica:

5 o Sektorske strategije RH – donose ih Vlada i Sabor Republike Hrvatske (pr. Strategija pametne specijalizacije, Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020., Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012. - 2020., Strategija prometnog razvoja RH 2014. - 2030., itd.) o Županijske razvojne strategije – donose ih Županije u suradnji s jedinicama lokalne samouprave; o Strategije razvoja gradova i općina – donose ih jedinice lokalne samouprave u suradnji sa zainteresiranim dionicima (udruge civilnog društva, gospodarstvenici, lokalno stanovništvo). Prema tome, Strateški razvojni program Općine Gvozd za programsko razdoblje od 2015. do 2020. godine usklađen je s ovim dokumentima donesenim na regionalnoj i lokalnoj razini: o Županijska razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije 2011. - 2013. o Strategija razvoja ljudskih potencijala Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2014.- 2020. o Strategija razvoja turizma Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2014. - 2020. godine o Poljoprivredna razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije o Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije o Plan razvoja socijalnih usluga Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2015. - 2020. godine o Akcijski plan energetske učinkovitosti Sisačko-moslavačke županije 2016. - 2018. godine o Lokalna razvojna strategija LAG - a „Petrova gora“ 2012. - 2014. godine o Prostorni plan uređenja općine Gvozd. Osim toga, Strateški razvojni program Općine Gvozd je na izravan ili neizravan način usklađen s ovim strateškim dokumentima donesenim na nacionalnoj razini: o Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske o Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske o Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske o Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske o Industrijska strategija Republike Hrvatske o Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske o Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Izradom Strateškog razvojnog programa općine Gvozd dan je cjeloviti uvid u trenutačno stanje te su prepoznate najvažnije razvojne potrebe. Zahvaljujući tomu bit će olakšano planiranje proračuna i alokacija proračunskih sredstava za razvojne projekte koji će najviše pridonijeti

6 razvoju općine. Na taj način Općina će biti u stanju prevladati sve razvojne prepreke i uspješno iskoristiti sve razvojne prilike s kojima će se susresti u narednom programskom razdoblju.

2.2. Metodologija izrade

U Republici Hrvatskoj ne postoje zadani pravilnici koji propisuju obavezni sadržaj i strukturu strateških dokumenata lokalnog značenja, kao niti smjernice za izradu istih. Za izradu ovog strateškog dokumenta za lokalni razvoj korištene su smjernice odnosno naputci Pravilnika o obaveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 153/10; u daljnjem tekstu: Pravilnik). Navedeni Pravilnik odnosi se na izradu razvojnog dokumenta na županijskoj razini, međutim njegove smjernice se mogu primjeniti i prilikom izrade razvojnog dokumenta jedinica lokalne samouprave, što je Općina Gvozd i učinila. Kod izrade Strateškog razvojnog programa općine Gvozd, pazilo se na povezivanje lokalne uprave, predstavnika poduzetnika i civilnog sektora pri stvaranju i praćenju zajedničke vizije gospodarskog potencijala zajednice i kako to postići. Pomoću ove metodologije pozitivno se mobiliziraju javni i privatni sektor, a ujedno pomaže području u prijelazu k održivoj budućnosti. Ovim Strateškim razvojnim programom potrebno je utvrditi potrebe općine Gvozd, prepoznati, utvrditi i specificirati pravo korištenja nacionalnih i lokalnih resursa, privatnih i javnih investicija kao i donatorskih fondova, nacionalnih i EU fondova i što je najvažnije, definirati smjernice za pripremu projektnih prijedloga.

2.3. Organizacijska struktura tijela za izradu strategije

Jedno od temeljnih načela politike regionalnog razvoja je načelo partnerstva i suradnje između javnog, privatnog i civilnog sektora. Ono podrazumijeva suradnju između tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera, organizacija civilnog društva, obrazovnog i kulturnog sektora te ostalih interesnih skupina koje se mogu uključiti sukladno sferi svoga interesa i doprinijeti kvaliteti ovog dokumenta. Za potrebu izrade Strateškog razvojnog programa općine Gvozd, na temelju članka 45. Statuta Općine Gvozd (Službeni vjesnik Općine Gvozd broj 26/09, 46/11 - ispravak, 6/13 i 19/14)

7 općinski načelnik Općine Gvozd donio je Odluku o imenovanju članova Radne skupine za izradu strateškog dokumenta. U Radnu skupinu imenovani su: 1. Ratko Mamula, poduzetnik

2. Predrag Mraović, predsjednik Udruge „Suncokret – Centar za razvoj zajednice“

3. Ljubica Šolić, voditeljica LAG-a „Petrova gora“

4. Senka Crevar, predsjednica SKD „Prosvjeta“ – Pododbor Vrginmost

5. Milutin Mraović, član Općinskog vijeća općine Gvozd

Tijekom izrade ovog dokumenta Radna skupina je surađivala s konzultantom u vidu koordinacije drugih sudionika i dostave raspoloživih podataka o stanju u općini Gvozd. Radna skupina surađivala je kroz dijalog u cilju postizanja konsenzusa između različitih skupina dionika i imala je savjetodavnu ulogu u izradi, ali joj je zadaća i provedba strateških dokumenata politike regionalnog razvoja. Na čelu Radne skupine, kao najvažnijem tijelu kod izrade ovog dokumenta je načelnik općine Gvozd, a sastavljeno je od općinskih predstavnika, tvrtki u vlasništvu općine, gospodarstvenika i predstavnika civilnog sektora. Radna skupina je uključena u sve faze izrade Strateškog razvojnog programa općine Gvozd 2015. - 2020. kao i u provedbu istog, pri čemu se poštuju osnovna načela, a to su konsenzus, jednakost i transparentnost.

2.4. Implementacija aktivnosti

Može li strateški razvojni dokument doživjeti uspjeh ovisi o njegovoj implementaciji. Preduvjet za početak provođenja aktivnosti predloženih u Strateškom razvojnom programu općine Gvozd je usvajanje strateškog dokumenta od strane Općinskog vijeća, a nakon toga dokument dobiva legitimnost koja je neophodna za provedbu aktivnosti. Da bi uspješno realizirali aktivnosti, potrebno je osigurati dovoljna financijska sredstva putem proračunskog planiranja i na taj način olakšati ostvarenje strateških ciljeva budući da će za svaku aktivnost biti predviđeni izvori financiranja. Iz navedenog se donosi zaključak da bi proračun Općine Gvozd za narednu fiskalnu godinu trebao biti povezan s izradom godišnjih planova aktivnosti. Kako bi se sam dokument uspješno implementirao predviđena je izrada Akcijskog plana provedbe strateškog razvojnog programa. Radi se o operativnom dokumentu u kojem su navedeni

8 projekti koje jedinica lokalne samouprave namjerava realizirati u referentnom razdoblju. Pripremljenost, prihvatljivost i izvedivost predstavljaju samo neke od kriterija prilikom odabira onih projekata koji se namjeravaju realizirati. Međutim, budući da sredstva u općinskom proračunu nisu dostatna za provedbu svih predloženih projekata, najvažniji kriterij za odabir projekata biti će mogućnost njihovog financiranja sredstvima iz europskih fondova. Ranije je spomenuto kako je lokalna zajednica uvelike uključena u izradu ovoga dokumenta na način da su formirani Radna skupina i Partnerstvo. Zahvaljujući konstruktivnim prijedlozima članova i postizanjem međusobnog konsenzusa, utvrđeni su glavni razvojni ciljevi općine Gvozd do 2020. godine.

3. ANALIZA STANJA

3.1. Geografsko-komunikacijske karakteristike i prirodni resursi

3.1.1. Geografske i klimatske karakteristike općine Gvozd

Općina Gvozd smještena je u južnom dijelu Središnje Hrvatske u Sisačko - moslavačkoj županiji i pokriva površinu od 212,4 km2 . Udio površine općine Gvozd u županiji iznosi 4,75 %. Općina Gvozd na zapadu i sjeveru graniči s Karlovačkom županijom, a na sjeveroistoku sa Zagrebačkom županijom, na istoku s gradom Glinom, a na jugu i jugoistoku s općinom Topusko. Nastala je podjelom bivše općine Vrginmost unutar koje su bile i današnje općine Topusko i Lasinja. Snimak područja općine Gvozd iz zraka prikazan je na slici broj jedan (1).

Slika br.1: Područje općine Gvozd iz zraka

Izvor: www.facebook.com

Smještaj općine Gvozd na prostoru Sisačko-moslavačke županije prikazan je na donjoj slici broj dva (2).

Slika br.2: Geografski smještaj općine Gvozd

Izvor: http://www.zpusmz.hr/images/stories/izvjesca/SMZ, Izvješće o stanju u prostoru Sisačko-moslavačke županije za razdoblje od 2011. do 2014. godine, Sisak, rujan 2015.

Općina Gvozd osnovana je 1996. godine, ali je 11. lipnja 2012. godine Općinsko vijeće Općine Gvozd donijelo odluku o promjeni imena naselja u Vrginmost, zadržavajući dosadašnji naziv općine - Općina Gvozd. U Službenom vjesniku Općine Gvozd broj 67/2013. godine objavljen je Statut Općine Gvozd te su opisani službeni simboli Općine: grb i zastava te upute kada i gdje se isti mogu koristiti. U zelenom polju drveni most nadvisuje zlatna/žuta kruna kroz koju prolaze dvije srebrne/bijele prekrižene strijele. Grb se može rabiti: na zgradama u kojima su smještena tijela Općine Gvozd, na poveljama, zahvalnicama, diplomama i drugim priznanjima koje dodjeljuje Općina Gvozd, na službenim aktima Općinskog vijeća, općinskog načelnika i općinskih upravnih tijela, na službenim pozivnicama i čestitkama, na svečanostima, kulturnim i sportskim manifestacijama, za potrebe pravnih osoba i u drugim slučajevima, ukoliko njegova uporaba nije u suprotnosti s odredbama Odluke.

Slika br.3: Grb Općine Gvozd

Izvor: Općina Gvozd „Službeni vjesnik“ broj 67, 2013. godina

Zastava omjera 1:2 plave boje sa žuto obrubljenim grbom Općine u sredini. Zastava Općine Gvozd ističe se: stalno u općinskoj vjećnici i na zgradi sjedišta Općine Gvozd, u dane blagdana u RH odnosno u vrijeme obilježavanja dana Općine, na svečanostima, kulturnim i sportskim manifestacijama, u drugim slučajevima ukoliko njegova uporaba nije u suprotnosti s odredbama Odluke. Slika br. 4: Zastava Općine Gvozd

Izvor: Općina Gvozd „Službeni vjesnik“ broj 67, 2013. godina

U sastav općine Gvozd ulazi 19 naselja a to su: Blatuša, Bović, Brnjavac, Crevarska Strana, Čremušnica, Dugo Selo, Golinja, Gornja Čemernica, Gornja Trstenica, Kirin, Kozarac, Ostrožin, Pješčanica, Podgorje, Slavsko Polje, Stipan, Šljivovac, Trepča i Vrginmost. Naselja koja se nalaze u sastavu općine Gvozd najčešće su malena i raštrkana što ograničava ujednačen razvoj prostora. Općina Gvozd pripada dinarskom sustavu. Značajna karakteristika ovog prostora je brdovitost terena, krško podzemlje i krške rijeke. Jugozapadni i zapadni dio općine Gvozd definiraju plitki

12 krš s kanjonima, a najveći dio prostora općine Gvozd čini pobrđe s nadmorskim visinama višim od 100 metara. Prostorna okosnica prostora Gvozda je dolina rijeke Trepče. Zemljopisna širina općine Gvozd sjeverno je 450 19, 59.99,,, a istočno iznosi 150 54, 0,,. Geografski smještaj općine Gvozd uvjetuje prisutnost umjereno tople, vlažne klime s toplim ljetom. Podneblje općine Gvozd umjereno je humidno područje s izrazitim, ali ne dugim hladnim razdobljem tijekom godine. Zime nisu pretjerano hladne, ali su snježne. Prosječno godišnje trajanje sijanja sunca u granicama je od 1800 do 2000 sati. Relativna vlaga zraka kreće se tijekom godine između osrednje do jako visoke. Kontinentalne karakteristike klime dolaze do izražaja u gotovo jednakim srednjim temperaturama tijekom proljeća i jeseni. Višegodišnjim promatranjem i prikupljanjem podataka vidljivo je da količina oborina na promatranom području iznosi do 1400 mm. Padalina ima tijekom cijele godine, a izraženije su početkom ljeta i krajem jeseni.

3.1.2. Komunikacijska povezanost

Državnom cestom Općina Gvozd je relativno dobro povezana sa Siskom i Karlovcem (40 km udaljena od Karlovca i 55,5 km od Siska). Koristeći alternativne pravce prema Jadranskom moru, kroz općinu Gvozd prolazi tzv. stara cesta prema moru koja izlazi na državnu cestu Turanj (D1) pravac prema gradu Karlovcu gdje je kod naselja Tušilović odvojak prema Jadranu i Dalmaciji. Od značajnijih lokalnih povezanosti su pravci Gvozd - Glina 20 km, Gvozd - Petrinja 42 km, Gvozd - Tušilović 25,7 km. U smjeru istok - zapad kroz općinsko središte prolazi i željeznička pruga drugog reda. Tijekom Domovinskog rata pruga je zapuštena i trenutačno nije u uporabi. Potrebno je naglasiti i dva granična prijelaza sa susjednom Bosnom i Hercegovinom koja se nalaze u blizini općine Gvozd, a to su granični prijelaz Matijevići udaljen 77 km od središta općine i granični prijelaz Maljevac udaljen 40 km od središta općine Gvozd. Značajna je povezanost prema sjeveru sa smjerom Gvozd – Lasinja – Pisarovina - Zagreb, dužine pravca 65 km.

3.1.3. Prirodni resursi i kulturna dobra

Općina Gvozd bogata je rudnim nalazištima budući da se na obroncima Petrove gore nalazi bakar koji je razvojem metalurgije i pojavom serijske proizvodnje postao vrlo tražena sirovina. Osim

bakra postoje ležišta željezne rude, ugljena, kvarcnog pijeska i keramičke gline. U naselju Pješčanica nalazi se eksploatacijsko polje Pješčanica, bogato mineralnom sirovinom kremenog pijeska, površine 32,70 hektara. Veliki šumski ekosustav je osnova za velike količine pitke vode kojom je područje općine Gvozd izuzetno bogato. Šume su bogate hrastom kitnjakom, grabom, bukvom i jelom na površini od 7247,27 ha ili cca 34,11% ukupne površine tog prostora. Optimalan sustav šumskih zajednica, obilje vode i hrane tijekom cijele godine, dovoljno livadnih i pašnjačkih površina te relativan mir u šumi, stvaraju idealne stanišne uvjete za veliki broj životinjskih vrsta. Područje općine Gvozd bogato je visokovrijednim poljoprivrednim površinama od približno 7863 ha ili 42% ukupne površine. Od zaštićenih područja značajno je izdvojiti značajni krajobraz Petrove gore, zaštićen od 1969. godine, površine 2926 ha. Petrova gora je prostor očuvanih krajobraznih vrijednosti vršnog dijela Petrove gore s istaknutim vrhovima, potočnim dolinama te kulturno-povijesnim vrijednostima. Najvažnija prirodna obilježja područja su očuvani i kompaktni šumski predjeli, ispresijecani potočnim dolinama. U južnom dijelu prevladavaju šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena dok sjeverne obronke Petrove gore obrastaju bukove šume s prisustvom običnog graba. Osim prirodnih vrijednosti područje Petrove gore značajno je i sa stajališta kulturno-povijesnih vrijednosti (II. svjetski rat, NOB). Područje Biljega predstavlja izolirani šumski predjel u kojem se uz krajobrazne vrijednosti također ističe i kulturno - povijesna baština. Zaštićeni dijelovi prirode u općini Gvozd prikazani su u tablici broj jedan (1).

Tablica br.1: Zaštićeni dijelovi prirode u općini Gvozd

Spomenik prirodne baštine – zaštićeni dijelovi prirode

NAZIV KATEGORIJA ZAŠTITE REG. BROJ POVRŠINA (ha) Cret Đon močvar s Cca 42,5 – prema Poseban rezervat - botanički 156 okolicom u Blatuši kartografskom prikazu Cca 84,5 – prema Biljeg Petrova gora Značajni krajobraz 598 kartografskom prikazu

Izvor: Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova gora 2012. - 2014. godina; 2011./revidirana, ožujak 2013. godine www.lag-petrova-gora.hr/lokalna_razvojna_strategija_lag_petrovagora.html

Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 30/94, 72/94, 70/05 i 139/08) na području općine Gvozd zaštićen je Poseban rezervat – botanički cret Đon močvar s okolicom u naselju Blatuša. Studijom zaštite prirode Sisačko-moslavačke županije koju je izradio Državni zavod za zaštitu prirode, dijelovi prirode prikazani u tablici broj dva (2), predlažu se za zaštitu područja od nacionalnog interesa i lokalnog interesa.

Tablica br.2: Prijedlog za zaštitu od nacionalnog i lokalnog značaja KATEGORIJA POVRŠINA R. BROJ NAZIV GRAD/OPĆINA ZAŠTITE (ha) Gvozd, Lekenik, 1. Značajni krajobraz Dolina rijeke Kupe 9.813 Glina, Petrinja, Sisak

Izvor: Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova gora 2012.-2014. godina; 2011./revidirana, ožujak 2013. godine www.lag-petrova-gora.hr/lokalna_razvojna_strategija_lag_petrovagora.html

Na području općine Gvozd nalazi se mnogo vrsta nepokretnih kulturnih dobara: povijesna naselja i dijelovi naselja, povijesne građevine i sklopovi, etnološke gospodarske građevine (mlin vodenica sela Bović, mlin vodenica sela Šljivovac), etnološke stambene građevine, memorijalne građevine, arheološka naselja i kulturni krajolik. Obzirom da su antički putevi od sjevera prema jugu (Saloni) prolazili i područjem današnje općine Gvozd prema Sisku i Dalmaciji, o čemu svjedoče i brojni miljokazi, pronalazimo brojna nalazišta iz antičkog doba. Prve tragove naseljavanja na ovim prostorima možemo pratiti od bakrenog doba (3500. – 2200. g. pr. Kr.). Na području općine Gvozd nalazimo ostatke eneolitičkih stanovnika koji su pripadali lasinjskoj kulturi. Iskopane su samo kosti spiljskog medvjeda u Lukinića pećini, sjeverno od Gvozda. Na području općine nema registriranih pokretnih kulturnih dobara, a u nepokretna kulturna dobra uvrštena je gradina Kiringrad. Gradina Kiringrad locirana je između rječica Velike i Male Trepče, na sjevernom rubu sela Donji Kirin. To je izdvojeni brijeg (kota 195) koji dominira tim područjem. Oko gradine se prostiru obradive njive, pašnjaci i manji šumarci (Lugovi i Crne bare). Kiringrad je jedno od značajnijih arheoloških nalazišta Banije s kojeg je u prvoj polovici 20. stoljeća prikupljeno mnogo površinskih nalaza, no arheološka istraživanja su još u začetku. Prvo iskopavanje na Kiringradu je proveo Lazo Čučković 2006. godine, a manje kampanje istraživanja se i dalje organiziraju u ljetnim mjesecima. Većinu ranijih arheoloških nalaza s ovog lokaliteta, koji se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu i u Gradskom muzeju u Karlovcu, prikupio je

15 učitelj Vjekoslav Dukić od 1930. - ih do 1950. - ih. Najraniji prikupljeni nalazi mogu se uvrstiti u lasinjsku kulturu koja je prilično rasprostranjena na brežuljkastom kraju južno od Kupe. Trenutno je poznato iznimno malo arheoloških nalaza koji prethode ili slijede ovoj kulturi. Vrlo važna karakteristika lasinjske kulture je naseljavanje tzv. gradina - isturenih, lako obranjivih brežuljaka, koji su često ponovno zaposjedani u kasnijim razdobljima poput srednjeg vijeka te na taj način dodatno privlače pažnju arheologa. Kiringrad je ponovno naseljen krajem brončanog doba (oko 1000. g. pr. Kr. ili nešto ranije) te je čini se, ostao važno uporište sve do dolaska Rimljana. Od brojnih arheoloških nalaza naročito valja izdvojiti tajanstvene glinene figurice koje su usporedive s poznatim nalazištem Turska kosa kod Topuskog na kojem je pronađeno prapovijesno svetište sa stotinama sličnih «idola». Zanimljiv je način prikazivanja ljudskog lika s naročitim naglaskom na nakit dok su anatomski detalji tek oskudno naznačeni. Položaj ruku po nekima upućuje na adoranta tj. osobu u molitvi. Iz vremena srednjeg vijeka sačuvane su vrlo neobične, u stijenu uklesane grobnice. Za sada je vrlo malo poznato o točnom vremenu njihovog nastanka i širem kulturnom kontekstu. Arheološko nalazište Jerosimići glavica – Pješčanica, nalazi se na terasi manjeg vodotoka, sjeverno od naselja, oko 250 m zračne udaljenosti od groblja u Pješčanici. Prema nalazima keramike može se svrstati u kasno brončano dobno naselje. Naselje je omeđeno dobro izrađenom terasom. U konfiguraciji terena jasno se nazire ulazni humak te plići jarak. Arheološko nalazište Humka Podgorje nalazi se uz glavni seoski put u Podgorju. Prema nalazima keramike nalazište se može datirati od kasnog brončanog do razvijenog željeznog doba. Naselje se nalazi na brežuljku, a omeđeno je velikim zemljanim humkom. U narodu se položaj naziva Unka ili Popova Humka.

3.2. Povijest općine Gvozd

Prema knjizi Bečkog pregleda ustroja Banske krajine, politički upravni kotar Vrginmost iz 1870. godine – politička seoska općina Vrginmost u koju su tada pripadala mjesta - Brnjavac, Ostrožin, Pješćanica, Podgorje, Dolnji Sjeničak, Gornji Sjeničak, Slavsko Polje i Vrginmost, imala je površinu 2,12 milja, a brojala je 6207 stanovnika. Tom upravnom kotaru su pripadale i političke seoske općine Velika Vranovina s pripadajućim okolnim mjestima i ukupnim brojem stanovnika 7594, Čemernica s pripadajućim mjestima i brojem od 2922 stanovnika, Bović s pripadajućim mjestima i ukupnim brojem stanovnika od 5205 i Lasinja s pripadajućim mjestima i ukupnim brojem stanovnika 6233 tako da je upravni kotar dotične općine imao površinu 10,07 milja, a

16 brojao je 28 091 stanovnika. Naselje Vrginmost nastalo je u 17. stoljeću pod utjecajem seoba naroda, radi stvaranja Vojne krajine te je novijeg postanka od 1688. godine na dalje. Vrginmost je dobio ime prema porodici Vrga i mostu preko rječice Trepče koji se nalazio ispred njihove kuće (Vrgin-most). Dugo se u Austro - Ugarskoj naziv mjesta pisao rastavljeno Vrgin most, od dvije riječi, kako je ostalo napisano i u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Kasnije je utvrđeno da je pravilno po pravopisu pisati naziv mjesta jednom riječju, Vrginmost. Tako je ostalo i jedino pravilno pisati naziv ovog mjesta. Godine 1850. mjesto je imalo 30 kuća i 341 stanovnika, a 1921. godine 622 domaćinstva s bližom okolicom. U popisu stanovništva mjesto Vrginmost je uvijek obuhvaćano s Crevarskom Stranom. Zahvaljujući svom povoljnom geografskom položaju, Vrginmost je postao značajno administrativno središte i centar za lokalnu razmjenu dobara. Polovicom 18. stoljeća, nakon formiranja Glinske regimente, od 1749. godine Vrginmost postaje središte kompanije (čete) s Krajiškom školom. U vrijeme velike reforme Vojne krajine koja se provodila od 1872. do 1881. godine, ukida se vojno uređenje krajine, a Vrginmost postaje središte kotara s manjim prihodima. S vremenom seVrginmost razvio u važno prometno središte. Nalazio se na raskrižju puteva Sisak - Karlovac - Zagreb, u blizini jačih industrijskih centara: Karlovac 40 km, Sisak 52 km i Zagreb 66 km. Od velikog značaja za privredni, politički i kulturni život bila je i željeznička pruga Karlovac -Sisak koja je sagrađena 1901. godine (dio Sisak - Vrginmost) i 1905. godine (dio Vrginmost - Karlovac). Za vrijeme Drugog svjetskog rata talijanska vojska je u Vrginmostu uspostavila svoj garnizon te mjesto postaje jako vojno uporište. U mjestu je ostalo malo stanovnika, uglavnom žena s djecom. Većina stanovništva je izbjeglo, pobijeno, pohapšeno, a dijelom je i otišlo u partizane. U noći 12. na 13. rujna 1942. godine, neprijateljske jedinice su uništile i razorile, a potom napustile Vrginmost. Nakon rata mjesto je iznova izgrađeno te je imalo općinski sud, zdravstvenu i veterinarsku stanicu, osnovnu školu, narodno sveučilište, poštu, poljoprivrednu zadrugu i šumariju, trgovine, samostalne obrtnike te drvnu i tekstilnu industriju. Prema popisu stanovništva iz 1991. u mjestu je živjelo 1570 stanovnika, godine 2001. živjelo je 3779 stanovnika, a prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine u općini Gvozd živi 2970 stanovnika. Nakon završetka Domovinskog rata 1996. godine, naziv mjesta je promijenjen u Gvozd. U 2012. godini, mjestu je opet vraćeno nekadašnje ime Vrginmost, ali je općina koja obuhvaća 19 naselja zadržala ime Gvozd.

3.3. Demografske karakteristike i kretanja

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području općine Gvozd u 19 naselja živi 2970 stanovnika, 807 stanovnika manje u odnosu na Popis stanovništva iz 2001. godine. U grafikonu broj jedan (1) prikazan je broj stanovnika po naseljima u općini Gvozd1.

Grafikon br.1: Prikaz broja stanovnika po naseljima u općini Gvozd

Izvor: dzs.hr, Državni zavod za statistiku, 2011. godina

U usporedbi s podacima prijašnjeg popisa stanovništva iz 2001. godine, primjetno je smanjenje broja stanovništva. Vidljivo je da se od pedesetih godina 20. stoljeća kontinuirano smanjuje broj stanovništva na području općine Gvozd, a ovaj negativan trend intenziviran je tijekom posljednjih 20 godina. Ovome u prilog ide činjenica da je tijekom posljednjih 20 godina primjetno smanjenje broja stanovnika u Sisačko-moslavačkoj županiji, koja je bila teško pogođena ratom. Prikaz kretanja broja stanovnika na području općine Gvozd od 1857. godine do 2011. godine prikazan je u grafikonu broj dva (2), a iskazan je i tabelarno u tablici broj tri (3).

1 Dana 11. lipnja 2012. godine Općinsko vijeće donijelo je odluku o izmjeni naziva naselja Gvozd u Vrginmost. 18

Grafikon br.2: Prikaz broja stanovnika općine Gvozd 1857. – 2011. godine

Izvor: www.dzs.hr, Državni zavod za statistiku, 2011.

Tablica br.3: Prikaz broja stanovnika od 1857. godine do posljednjeg popisa 2011. godine

Godina 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. Br. Stanovnika 10154 10847 10129 12618 13560 14663 14326 16032 Godina 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. Br. Stanovnika 11787 12468 12248 11125 9731 8082 3779 2970

Izvor: www.dzs.hr, Državni zavod za statistiku, 2011.

Vidljivo je da je broj stanovnika od 1857. godine bio u stalnom porastu do 1931. godine kada je na području općine Gvozd živjelo 16 032 stanovnika, a nakon toga općina Gvozd bilježi nagli pad broja stanovnika, čiji se negativan trend najbolje očitava iz popisa stanovništva 2001. godine kad je na prostoru općine Gvozd živjelo 3779 stanovnika te posljednjeg popisa stanovništva iz 2011. godine kada na prostoru općine živi svega 2970 stanovnika. Struktura stanovništva koji žive na području općine Gvozd prikazana je u tablici broj četiri (4).

Tablica br.4: Struktura stanovništva općine Gvozd

Stanovništvo u Županiji i Općini Gvozd, popis 2011. godine

Radno sposobno 60 i 65 i 75 i Grad/ 0 – 6 0 - 14 0 - 17 0 - 19 Prosječna Indeks Koeficijent Županija Spol Ukupno stanovništvo više više više Općina godina godina godina godina starost starenja starosti (15-64 godina godina godina godine)

sv. 172 439 10 858 25 013 30 692 34 495 113 750 45 227 33 676 15 589 43 131,1 26,2

SMŽ m 83 608 5499 12 834 15 725 17 624 58 071 18 189 12 703 5156 40,9 103,2 21,8

ž 88 831 5359 12 179 14 967 16 871 55 679 27 038 20 973 10 433 44,9 160,3 30,4

sv. 2970 122 276 356 399 1752 1197 942 527 50,9 300 40,3

Gvozd m 1425 61 137 173 192 941 473 347 187 48,3 246,4 33,2

ž 1545 61 139 183 207 811 724 595 340 53,3 349,8 46,9 Izvor: www.dzs.hr, Državni zavod za statistiku, 2011.

Dobno - spolna struktura stanovništva u općini Gvozd odražava društveno-gospodarsku situaciju i političke prilike u prošlosti. Ona je temelj za razumijevanje daljnjih mogućnosti reprodukcije stanovništva i pruža nam neke važne činjenice na temelju kojih je moguće planiranje gospodarskog razvoja Sisačko-moslavačke županije i općine Gvozd. Najveći broj stanovnika prema popisu iz 2011. godine zabilježen je u dobnoj skupini 60 i više godina. Prema spolnoj strukturi, stanovništvo općine Gvozd čine žene s 52% i muškarci s udjelom od 48%. Gledajući prema pojedinim dobnim skupinama uočavamo neke specifičnosti koje nisu karakteristične za demografski razvoj u normalnim uvjetima. Naime, u dobnim skupinama do 65. ima više muškaraca, a poslije, naročito u najstarijoj dobi, više žena. No u općini Gvozd u svim dobnim skupinama ima viška žena. Razlog ovakvom stanju možemo prvenstveno tražiti u migracijskim kretanjima, budući da u izrazito migracijskim područjima kakvo je područje općine Govzd, može doći do ovakvih poremećaja u dobno-spolnoj strukturi. Ono što se dalje može uočiti je da je broj djece u dobi od 0 do 14 godina koji čine 9,3%, manji od broja starijih u dobi 60 i više godina. Tako staro stanovništvo čini 31,7 %, dok zrelo stanovništvo od 15 do 64 godine čini 59,0% ukupnog stanovništva općine Gvozd. Takva nepovoljna dobna struktura predstavljat će ograničavajući faktor srednjoročnom razvoju općine Gvozd. Starenje stanovništva je proces koji nije zaobišao niti općinu Gvozd. Naime, prema udjelu mladog stanovništva od 0 do14 godina, općina Gvozd s 9,3%, nalazi se ispod hrvatskog prosjeka. To je ograničavajući faktor budućeg demografskog razvoja općine budući da kontingent mladog stanovništva predstavlja izvor buduće radne snage, neophodnog resursa za cjelokupan oporavak i gospodarski razvoj općine koji će se u suprotnom morati nadoknađivati doseljavanjem. U nedostatku jačih mjera populacijske politike 20 od strane općinskih vlasti, budući demografski razvoj ovisit će u najvećoj mjeri o migracijama, što nije sasvim preporučljivo. U tom slučaju potrebno je donijeti određene mjere selektivne migracijske politike kako se doseljavanje na područje općine ne bi prepustilo spontanosti. Prirodno kretanje stanovništva na području Sisačko-moslavačke županije i u općini Gvozd u razdoblju od 2010. do 2014. godine prikazano je u tablici broj pet (5).

Tablica br.5: Prirodno kretanje stanovništva u SMŽ i općini Gvozd od 2010. do 2014. godine

Prirodni Vitalni indeks Županija/Općina Godina Rođeni Umrli prirast (živorođeni na 100 umrlih) 2010. 1546 2601 -1055 59,4 2011. 1486 2567 -1081 57,9 Sisačko - 2012. 1543 2385 -842 64,7 moslavačka 2013. 1337 2453 -1116 54,5 2014. 1403 2475 -1072 56,7 2010. 14 77 -63 18,2 2011. 12 81 -69 14,8 Gvozd 2012. 19 69 -50 27,5 2013. 13 73 -60 17,8 2014. 13 81 -68 16,0

Izvor: Priopćenja DZS, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/07-01-01_01_2011.htm, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-01_01_2012.htm, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/07-01-01_01_2013.htm, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/07-01-01_01_2014.htm, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/07-01-01_01_2015.htm

Prirodni prirast jest razlika između broja živorođene djece i broja umrlih osoba, dok se vitalni indeks stanovništva mjeri kao udio živorođenih na stotinu umrlih. Ako je indeks veći od 100, radi se o pozitivnom prirastu, a ako je manji od 100, onda je prirast negativan. Iz gore navedene tablice vidljivo je da je na području Sisačko-moslavačke županije i na području općine Gvozd prirodni prirast negativan, što ukazuje na vrlo visoke negativne trendove te da je potrebno hitno donijeti određene mjere kako bi se ublažio negativan prirodni prirast.

21 Grafikon br.3: Prirodno kretanje stanovništva u općini Gvozd u razdoblju 2010. - 2014. godine

Izvor: Priopćenja DZS, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/07-01-01_01_2011.htm, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-01_01_2012.htm, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/07-01-01_01_2013.htm, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/07-01- 01_01_2014.htm, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/07-01-01_01_2015.htm

Postoji nekoliko klasifikacija stanovništva po dobi, a jedna od njih je i podjela na mlado (0 – 14 godina starosti), zrelo (15 - 64) i staro (65 godina i više). Shodno tome, razlikuju se i tri tipa stanovništva ovisno o udjelu starog stanovništva u ukupnom, a to su: mlado (udio starog stanovništva je manji od 4%), zrelo (udio starog stanovništva se kreće između 4% i 7%) i staro (udio osoba starijih od 65 godina je iznad 7%). U općini Gvozd prema spolnoj strukturi, žene čine 52%, a muškarci 48%. Prema dobnoj strukturi stanovništvo čini: mlado stanovništvo (0 - 14 godina) čini 9,3%, zrelo (15 - 64 godine) 59,0% te staro (više od 65 godina) 31,7%. Stanovništvo se većinom bavi poljoprivredom i stočarstvom, a u manjoj mjeri trgovinom i obrtom. Razni demografski problemi, starenje stanovništva, nepovoljne stope nataliteta, nepovoljni migracijski procesi unutar države i prema inozemstvu te brojni drugi negativni demografski učinci rezultiraju nizom razvojnih problema na lokalnoj i regionalnoj razini. U što kraćem roku 22 nužan je multidimenzionalan pristup rješavanju ovog složenog problema. Kombiniranim djelovanjem niza mjera mogu se eventualno očekivati pozitivni pomaci u ovom segmentu.

3.4. Tržište rada

3.4.1. Nezaposlenost

Prosječan broj nezaposlenih osoba u Sisačko-moslavačkoj županiji evidentiranih pri Zavodu za zapošljavanje u 2015. godini iznosio je 18 261, što je za 9,8% manje nego u 2014. godini te za 10,7% manje nego u 2013. godini. U Sisačko-moslavačkoj županiji prosječna stopa nezaposlenosti za 2015. godinu iznosila je 32,5% dok je u 2014. godini bila 34,7%. Sisačko- moslavačka županija je u skupini županija s najvišom stopom nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj. Zbog djelovanja niza čimbenika (najviše posljednjeg rata), prostorni raspored radnih mjesta izrazito je neravnomjeran na području Sisačko - moslavačke županije. U Banovini na čijem području se nalazi i općina Gvozd, na sto (100) stanovnika dolazi 14,7 radnih mjesta ili upola manje nego u sisačkoj Posavini i Moslavini, što unatoč razlikama u dobnom sastavu njihovo stanovništvo vodi k visokoj stopi nezaposlenosti. Budući da su radna mjesta koncentrirana u urbanim sredinama, njih je u općinama (u odnosu prema broju stanovnika) gotovo trostruko manje nego u upravnim gradovima. Uz dohodak per capita ključni pokazatelj društveno - gospodarskih razlika među teritorijalnim jedinicama je stopa nezaposlenosti. Nezaposlenost je svugdje u Banovini iznad prosjeka županije, a u nekoliko je općina viša i od 70%, čemu se približava i općina Gvozd. Stopa registrirane nezaposlenosti u općini Gvozd prema razini obrazovanja i spolu od 2011. godine do 2015. godine prikazana je u tablici broj šest (6).

Tablica br.6: Registrirana nezaposlenost od 2011. do 2015. godine prema razini obrazovanja i spolu

Registrirana nezaposlenost u općini Gvozd 2011. - 2015. godine prema razini obrazovanja i spolu

(0) Bez škole i (3) Prvi stupanj (4) Fakultet, (1) Završena osnovna nezavršena osnovna (2) Srednja škola fakulteta, stručni akademija, škola škola studij i viša škola magisterij, doktorat

(0) Godina (3) Prvi / (4) Ukupno stupanj mjesec (1) (2) Fakultet, fakulteta M Ž M Ž Završena M Ž Srednja M Ž M Ž akademija Bez škole i stručni OŠ škola magisterij, nezavršena studij, doktorat OŠ viša škola

3 2011. 22 57 147 118 265 124 100 224 5 6 11 1 1 2 559 5 3 2012. 20 52 147 115 262 132 107 239 4 4 8 0 1 1 562 1 3 2013. 21 52 148 115 264 142 116 258 3 4 8 1 0 1 582 1 2 2014. 19 46 138 115 253 148 123 271 3 6 8 0 1 1 579 7 2 2015. 19 44 126 113 239 136 120 256 3 7 10 0 1 1 549 5

Izvor:HZZ, Područni ured Sisak

Stopa obrazovanosti jedan je od pokazatelja koji upućuje na znatne prostorne razlike u razini obrazovanosti stanovništva. Ovdje se pod obrazovanošću podrazumijeva stečena srednja (SSS), viša (VŠS), visoka (VSS) stručna sprema, magisterij i doktorat. S obzirom da je svaka generacija prosječno obrazovanija od prethodne, obrazovanost stanovništva je iz godine u godinu rasla, tako da se slika obrazovanog stanovništva vidljivo promijenila. Analizirajući nezaposlene osobe s obzirom na njihovo obrazovanje, utvrđeno je kako od 2011. godine do 2015. godine najviše nezaposlenih osoba ima završenu srednju i osnovnu školu. Za razliku od toga, među nezaposlenim osobama bilo je najmanje visokoobrazovanih (osobe sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem, višom školom, fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom) čiji je udio u ukupnom broju nezaposlenih gotovo zanemariv s obzirom na broj osoba koje su završile visoko obrazovanje na području općine Gvozd. Nezaposlene osobe sa završenom srednjom školom najmnogobrojnije su i na županijskoj te državnoj razini (59,56%). S druge strane, osobe bez ikakvog formalnog obrazovanja su bile najmalobrojnije među nezaposlenima kako na županijskoj tako i na državnoj razini (5,82%). Zanimljiv pokazatelj je da među registiranom nezaposlenosti u općini Gvozd prema spolu ima više nezaposlenih muškaraca nego žena prema razini obrazovanja.

Prikaz registrirane nezaposlenosti na području općine Gvozd od 2011. godine do 2015. godine, prema dobi i spolu, dan je u tablici broj sedam (7).

Tablica br.7: Registrirana nezaposlenost 2011. - 2015. godine prema dobi i spolu u općini Gvozd

Registrirana nezaposlenost u Općini Gvozd 2011. - 2015. godine prema dobi i spolu

Ukupno 15 - 19 20 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 45 - 49

Godina Ukupno Ž Uk. Ž Uk. Ž Uk. Ž Uk. Ž Uk. Ž Uk. Ž Uk. Ž

2011. 559 247 11 4 40 17 37 18 40 18 41 24 61 37 76 35

2012. 562 247 15 7 37 14 39 21 37 14 41 21 63 37 82 37

2013. 582 256 23 11 36 14 40 22 43 19 46 21 57 33 74 34

2014. 579 263 20 8 35 18 42 25 45 21 44 22 53 30 71 33

2015. 549 259 20 10 34 20 34 19 40 19 38 18 50 30 60 30 Registrirana nezaposlenost u Općini Gvozd 2011. - 2015. godine prema dobi i spolu

50 - 54 55 - 59 60 i više Godina Uk. Ž Uk. Ž Uk. Ž

2011. 109 48 96 39 48 8

2012. 95 41 97 45 56 10

2013. 96 43 106 48 61 11

2014. 95 43 114 47 61 16

2015. 87 41 111 47 76 25

Izvor: HZZ, Područni ured Sisak

S obzirom na dob i spol, u promatranom razdoblju od 2011. do 2015. godine najviše nezaposlenih osoba, ukupno 524, bilo je u dobi od 55 do 59 godina života, a gledajući prema spolu više je nezaposlenih muškaraca, njih 298 u odnosu na 226 žena, što čini najveću skupinu nezaposlenih osoba prema dobnoj strukturi. Osim navedene dobne skupine velik broj nezaposlenih osoba evidentiran je u osjetljivoj i teže zapošljivoj skupini u dobi od 35 godina do 54 godine starosti i to muškaraca i žena. Na nacionalnoj razini najviše nezaposlenih osoba staro je od 55 do 59 godina (13,48%), a najmanji broj nezaposlenih pripadao je dobnoj skupini od 15 do 19 godina (5,75%). Prema ovome je vidljivo da je na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini dobna skupina od 55 do 59 godina najneprihvatljivija dobna skupina za zapošljavanje. Veliki problem za općinu Gvozd i cijelu Sisačko-moslavačku županiju predstavlja nezaposlenost mladih

25 osoba koje su završile svoje obrazovanje. Registrirana nezaposlenost u općini Gvozd od 2011. - 2015.godine prema razini obrazovanja, prikazana je u tablici broj osam (8).

Tablica br.8: Registrirana nezaposlenost u općini Gvozd od 2011. - 2015.godine prema razini obrazovanja Razina (0) Bez (1) (2) Srednja škola (3) Prvi (4) Fakultet, Ukupno Podrazina škole i Završena (2.1) S.Š. (2.2) (2.3) stupanj akademija, nezavršena osnovna do 3 S.Š. u Gimnazija fakulteta, magisterij, osnovna škola godine te trajanju stručni doktorat Godina škola za KV i od 4 i studij i viša VKV više škola radnike godina 2011. 53 202 84 42 5 3 0 388 2012. 47 194 74 45 6 4 0 370 2013. 44 186 83 52 5 2 0 372 2014. 39 189 91 56 6 4 0 384 2015. 38 199 113 57 7 5 0 419

Izvor: HZZ, Područni ured Sisak

Prikaz dugotrajno nezaposlenih osoba u razdoblju od 2011. - 2015. godine, dsan je u tablici broj devet (9).

Tablica br.9: Dugotrajno nezaposlene osobe u razdoblju od 2011. - 2015. godine 0 - 3 - 6 - 9 - 1 - 2 - 3 - 5 - 8 g. Ukupno Dugotrajno Dugotrajno 3 6 9 12 2 3 5 8 i nezaposleni Trajanje nezaposleni nezaposlenosti mj. mj. mj. mj. g. g. g. g. više %

2011. 64 49 33 25 83 48 52 69 136 559 388 69,4 2012. 81 50 33 27 73 53 49 64 131 562 370 65,9 2013. 77 56 43 34 80 46 65 46 137 582 372 64,0 2014. 55 54 47 38 90 50 65 47 132 579 384 66,4 2015. 48 34 26 23 99 65 69 53 133 549 419 76,3

Izvor: HZZZ, Područni ured Sisak

Registrirana nezaposlenost osoba u općini Gvozd od 2011. - 2015. godine, prema spolu, prikazana je u tablici broj deset (10).

Tablica br.10: Registrirane nezaposlene osobe u općini Gvozd prema spolu 2011. - 2015. godine Spol Muškarci Žene Ukupno Godina 2011. 204 184 388 2012. 199 171 370 2013. 200 172 372 2014. 208 177 384 2015. 227 192 419 Izvor: HZZ, Područni ured Sisak Registrirane nezaposlene osobe u općini Gvozd prema dobi od 2011. - 2015. godine, prikazane su u tablici broj jedanaest (11).

Tablica br.11: Registrirane nezaposlene osobe u općini Gvozd prema dobi od 2011. - 2015. godine

Dob 60 i 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 Ukupno Godina više 2011. 3 16 14 22 30 44 56 83 79 41 388 2012. 2 16 13 20 24 43 56 70 79 47 370 2013. 2 14 18 20 25 37 53 72 78 53 372 2014. 4 17 19 26 23 39 48 68 87 54 384 2015. 5 15 16 30 26 39 52 69 96 70 419

Izvor: HZZ, Područni ured Sisak

Općenito, može se zaključiti da je dugotrajna nezaposlenost na visokoj razini i da je veća od republičkog prosjeka te da bilježi rast u 2015. godini. Isto tako možemo konstatirati da je dugotrajna nezaposlenost veća kod osoba niže razine obrazovanja, više starosne dobi 50+, a što se tiče spola, dugotrajna nezaposlenost veća je kod muškaraca.

3.4.2. Zaposlenost

Kretanje broja zaposlenih u posljednjih nekoliko godina bilo je odraz gospodarske krize te je broj zaposlenih u 2015. godini (stanje 31. ožujak 2015.) bio manji u odnosu na 2008. godinu na području SMŽ za -10.369 zaposlenih osoba. Naime, broj zaposlenih u 2008. godini na području SMŽ iznosio je 47 919 zaposlenih osoba, dok taj broj u 2015. godini iznosi 37 550 osoba. Isti

trend nastavlja se i u područjima jedinica lokalne samouprave odnosno gradovima i općinama na području Sisačko-moslavačke županije. Na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku dobivenih iz popisa stanovništva 2011. godine, na području općine Gvozd ukupno je zaposleno 499 osoba i to 163 žene i 336 muškaraca. Na području općine Gvozd najviše osoba zaposleno je u prerađivačkoj industriji (skupina C) s udjelom od 26 %, odnosno ukupno je zaposleno 130 osoba, 23 žene i 107 muškaraca. Drugi po značaju je sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (skupina A) s udjelom od 17,4 %, odnosno ukupno 87 zaposlenih osoba, od čega je 68 muškaraca i 19 žena. Nadalje slijedi trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala (skupina G) s udjelom od 11,8 % što znači da je ukupno zaposleno 59 osoba, od toga 37 žena i 22 muškarca. Posljednjih sektor u kojem je zaposleno 49 osoba i to samo muškaraca, je građevinarstvo (skupina F ) s udjelom od 9,8 %. Kao što je vidljivo u Tablici broj 12 većina stanovništva općine Gvozd zaposleno je u gore navedenim područjima djelatnosti (odnosno skupinama), međutim zaposlenost u ostalim područjima djelatnosti nije zanemariva s obzirom na broj stanovnika koji živi na tom području i naseljima koja pripadaju općini Gvozd. Broj zaposlenih osoba prema područjima djelatnosti, starosti i spolu iz popisa 2011. godine u općini Gvozd, prikazan je u tablici broj dvanaest (12).

Tablica br.12: Zaposleni prema područjima djelatnosti, starosti i spolu, popis 2011. godine u općini Gvozd

15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 Područje djelatnosti Spol Ukupno – – - - - - – - - - i 19 24 29 34 39 44 49 54 59 64 više

Ukupno sv. 499 4 42 67 57 56 55 80 61 46 26 5 m 336 2 24 48 33 33 42 52 43 37 18 4 ž 163 2 18 19 24 23 13 28 18 9 8 1 sv. 87 - 4 6 3 11 9 12 18 9 11 4 A Poljoprivreda, m 68 - 3 6 2 7 8 10 12 6 11 3 šumarstvo i ribarstvo ž 19 - 1 - 1 4 1 2 6 3 - 1 sv. 1 - - - 1 ------B Rudarstvo i vađenje m 1 - - - 1 ------ž ------sv. 130 1 9 21 18 13 15 21 10 17 5 - C Prerađivačka m 107 1 8 16 14 11 14 14 9 16 4 - industrija ž 23 - 1 5 4 2 1 7 1 1 1 - D Opskrba sv. ------električnom energijom, M ------plinom, parom i klimatizacija Ž ------E Opskrba vodom, sv. 6 - - 1 - 2 1 1 1 - - -

uklanjanje otpadnih M 6 - - 1 - 2 1 1 1 - - - voda, gospodarenje otpadom te djelatnost ž ------sanacije okoliša sv. 49 - 1 10 5 7 7 8 9 2 - - F Građevinarstvo m 49 - 1 10 5 7 7 8 9 2 - - ž ------G Trgovina na veliko i sv. 59 1 7 10 9 6 3 11 9 3 - - malo, popravak m 22 - 3 5 3 1 1 5 3 1 - - motornih vozila i motocikala ž 37 1 4 5 6 5 2 6 6 2 - - sv. 22 - 1 3 3 1 2 4 4 4 - - H Prijevoz i m 21 - 1 3 3 1 2 4 3 4 - - skladištenje ž 1 ------1 - - -

I Djelatnost pružanja sv. 43 2 11 8 7 4 3 6 - 1 1 - smještaja te pripreme i m 15 1 5 4 1 - 2 1 - - 1 - usluživanja hrane ž 28 1 6 4 6 4 1 5 - 1 - - sv. ------J Informacije i m ------komunikacije ž ------

K Financijske sv. 1 - - - - 1 ------djelatnosti i djelatnosti m ------osiguranja ž 1 - - - - 1 ------sv. ------L Poslovanje m ------nekretninama ž ------sv. 5 - 2 - - 1 1 - 1 - - - M Stručne, znanstvene m 4 - 2 - - - 1 - 1 - - - i tehničke djelatnosti ž 1 - - - - 1 ------

N Administrativne i sv. 13 - - - 2 1 2 4 1 3 - - pomoćne uslužne m 8 - - - 2 - - 2 1 3 - - djelatnosti ž 5 - - - - 1 2 2 - - - -

O Javna uprava i sv. 28 - 2 1 3 4 6 5 3 3 1 - obrana, obvezno m 20 - - 1 2 3 6 4 2 2 - - socijalno osiguranje ž 8 - 2 - 1 1 - 1 1 1 1 - sv. 14 - - 1 1 1 - 1 2 1 7 - P Obrazovanje m 2 ------1 - 1 - ž 12 - - 1 1 1 - 1 1 1 6 -

Q Djelatnosti sv. 25 - 2 5 5 2 4 3 2 1 1 - zdravstvene zaštite i m 6 - - 1 - 1 - 2 - 1 1 - socijalne skrbi ž 19 - 2 4 5 1 4 1 2 - - - sv. 4 - 2 - - - 1 1 - - - - R Umjetnost, zabava i m 1 ------1 - - - - rekreacija ž 3 - 2 - - - 1 - - - - - sv. 10 - 1 - - 2 1 2 1 2 - 1 S Ostale uslužne m 5 - 1 - - - - - 1 2 - 1 djelatnosti ž 5 - - - - 2 1 2 - - - - T Djelatnosti sv. 1 ------1 - - - - kućanstava kao m ------29 poslodavca, djelatnosti kućanstva koja proizvode različitu ž 1 ------1 - - - - robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe U Djelatnost sv. ------izvanteritorijalnih m ------organizacija i tijela ž ------sv. 1 - - 1 ------Nepoznato m 1 - - 1 ------ž ------

Izvor: www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_43/h01_01_43_zup03_2283.html

U tablici su prikazani podaci o zaposlenim osobama prema područjima djelatnosti, starosti i spolu, iz popisa 2011. godine u općini Gvozd, a vidljivo je, da u sektorima prerađivačke industrije, građevinarstva, poljoprivrede i šumarstva te prijevoza i skladištenja, ima zaposleno daleko više muškaraca nego žena, dok su žene dominantinije u sektorima trgovine na veliko i malo, obrazovanja te zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.

3.5. Društvena infrastruktura

3.5.1. Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje

Ustrojiti sustav prilagođen potrebama tržišta rada temeljna je pretpostavka ekonomskog, gospodarskog i društvenog razvoja svake sredine. Razvijena mreža predškolskih, osnovnoškolskih, srednjoškolskih te visokoškolskih ustanova na području SMŽ, osnovni je uvjet tog razvoja. Na području Sisačko-moslavačke županije postoji 16 ustanova predškolskog odgoja čiji su osnivači gradovi i općine. Dječji vrtić Gvozd osnovan je 2008. godine, u sklopu OŠ Gvozd, a trenutno ga pohađa 13 djece i 15 predškolaca. U 2011. godini vrtić je pohađalo 17 djece. Osnovna škola Gvozd izgrađena je 1976. godine, a te godine školu je pohađalo 750 učenika. Škola je imala 25 razrednih odjela u kojima je radilo od 30 do 35 prosvjetnih djelatnika. U sastavu škole bilo je i pet područnih osnovnih škola i to: škola u Perni, Boviću, Slavskom Polju, Stipanu i Pješčanici te pet četvororazrednih škola u Crevarskoj Strani, Blatuši, Gornjoj Čemernici, Čremušnici i Dugom Selu Lasinjskom.

Nakon Domovinskog rata škola je sanirana i dobila je naziv Osnovna škola Gvozd. Trenutno je pohađa 111 učenika, od kojih je većina ratom protjeranih iz Bosne i Hercegovine te učenici s područja cijele općine Gvozd. U školi su zaposlena 23 prosvjetna djelatnika koji rade na kompletnoj razrednoj nastavi. Učenici u školi uče dva strana jezika, njemački i engleski, a škola je dobro opremljena informatičkom i didatičkom opremom. Škola ima i dva stručna suradnika, pedagoga i knjižničara.

Slika br.5: Osnovna škola Gvozd

Izvor: www.mreza.tv U školskoj godini 2002./2003. u školi je otvorena i nastava jezika i kulture manjina - model c, koja i danas funkcionira. U nastavu su uključena 54 učenika, a nastavu održavaju dva učitelja. Osnovna škola Gvozd jedna je od 60 škola u Republici Hrvatskoj koja je izabrana u pilot projekt Razvoj kurikulumske kulture – osnaživanje škola za razvoj i implementaciju školskog kurikuluma. Vizija škole je odgoj i obrazovanje osviještenih učenika, odgovornih i prema zdravlju i prema prirodi: naučiti kako razviti kulturnu svijest i izražavanje, kritički razmišljati i poticati razvoj kreativnih i umjetničkih područja. Moto škole je živimo s prirodom, a ne u njoj. U tablici broj trinaest (13) prikazan je broj učenika, razrednih odjela i djelatnika u OŠ Gvozd 2015./2016. godine.

Tablica br.13: Broj učenika, razrednih odjela i djelatnika u OŠ Gvozd 2015./2016. god.

Redni Broj učenika Broj razrednih Broj djelatnika broj odjela

V. – Učitelja Učitelja I.-IV. I.-IV. V.-VIII. Stručnih Ostalih 1. VIII. razredne predmetne razreda razreda razreda suradnika djelatnika razreda nastave nastave 2. 60 51 4 4 6 17 2 8

Izvor: Osnovna škola Gvozd, 2016. god.

U 2001. godini školu je pohađalo 252 učenika, 2011. godine 154 učenika, a 2016. godine 111 učenika. Osnivač osnovne škole u Gvozdu je Sisačko-moslavačka županija. Pad nataliteta i napuštanje ruralnih područja dovodi do smanjivanja broja učenika i razrednih odjela što će dovesti do smanjivanja broja zaposlenih u sustavu osnovnoškolskog obrazovanja.

3.5.2. Srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje

Srednjoškolsko obrazovanje u Sisačko-moslavačkoj županiji provodi se u 13 srednjih škola koje je osnovala Županija. Budući da na području općine Gvozd ne djeluje niti jedna ustanova koja bi provodila program srednjoškolskog obrazovanja, učenici svakodnevno putuju u obližnje jedinice lokalne samouprave i to najbližu Srednju školu Topusko te Srednju školu Glina i Srednju školu Petrinja. Prema dostupnim podacima najviše učenika srednjoškolsko obrazovanje nastavlja u susjednoj Karlovačkoj županiji, u gradu Karlovcu u kojemu im je omogućen veći izbor srednjih i strukovnih škola. Općina Gvozd iz svog proračuna subvencionira prijevoz srednjoškolskim učenicima do mjesta daljnjeg školovanja. Povijesno gledajući, razvoj visokoškolskog obrazovanja učenici su nastavljali u Zagrebu, prvenstveno zbog njegove blizine Sisačko-moslavačkoj županiji. Neki od učenika nastavljaju školovanje u Sisačko-moslavačkoj županiji u kojoj postoji nekoliko visokoškolskih ustanova. U Sisku djeluju Metalurški fakultet i Fakultet organizacije i informatike Varaždin – Centar Sisak, u Petrinji djeluje Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek Petrinja, dok u Kutini djeluje Visoka poslovna škola Libertas.

Broj studenata prema vrstama visokoškolskog obrazovanja u akademskoj godini 2014./2015. prikazan je u tablici broj četrnaest (14) i na grafikonu broj četiri (4).

Tablica br.14: Tabelarni prikaz visokoškolskog obrazovanja mladih u općini Gvozd

Fakulteti Umjetničke Visoke škole Veleučilišta Ukupno Stručni studij Sveučilišni studij akademije svega redoviti svega redoviti svega redoviti svega redoviti svega redoviti svega redoviti - - 7 5 2 1 20 15 1 1 30 22

Izvor: dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/SI-1546

Grafikon br.4: Studenti prema vrstama visokoškolskog obrazovanja u akademskoj godini 2014./2015.

10 Broj studenataBroj

0 Visoke Veleučilišta Stručni Sveučilišni Umjetničke Ukupno škole studij studij akademije svega redovni

Vrsta Visokog učilišta

Izvor: dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/SI-1546

3.5.3. Zdravstvo

Razni utjecaji na zdravlje ljudi često su izvan dosega zdravstva i zdravstvenih djelatnika, što zahtijeva intersektorsku suradnju i uključivanje čitavog društva u rješavanju problema u zdravstvu kao i osiguranje uvjeta koji unapređuju zdravlje cjelokupnog stanovništva naše županije. Zdravstvena zaštita na području Sisačko-moslavačke županije odvija se na primarnoj i sekundarnoj razini. Djelatnost primarne zdravstvene zaštite u Sisačko - moslvačkoj županiji obavlja se u domovima zdravlja. Za područje općine Gvozd nadležan je Dom zdravlja Petrinja koji pokriva gradove Petrinju i Glinu te općine Topusko i Gvozd. Na nivou doma zdravlja obavljaju se djelatnosti opće (obiteljske) medicine, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite djece predškolskog uzrasta, (polivalentne) dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite žene, zdravstvena njege u kući, medicine rada, radiologije i fizikalne terapije. Primarnu zdravstvenu zaštitu stanovnici općine Gvozd mogu ostvariti u Domu zdravlja u Vrginmostu. Djelatnost sekundarne zdravstvene zaštite obavljaju Opća bolnica dr. Ivo Pedišić Sisak, Neuropsihijatrijska bolnica dr. Ivan Barbot Popovača i Lječilište Topusko. Pored lokacije u Sisku, djelatnost interne medicine, produženog liječenja i palijative skrbi obavlja se na lokaciji u Petrinji. Zavod za hitnu medicinsku pomoć Sisačko-moslavačke županije započeo je s radom 1. srpnja 2012. godine i obavlja djelatnost hitne medicinske pomoći i sanitetskog prijevoza na području SMŽ, osigurava suradnju u pružanju hitne medicine sa susjednim jedinicama područne (regionalne) samouprave, organizira i osigurava popunjavanje mreže timova na području Sisačko - moslavačke županije. Na području općine Gvozd dostupne su usluge primarne i dentalne zdravstvene zaštite odnosno dva tima obiteljske medicine i jedan tim dentalne medicine. Financiranje, investicijsko ulaganje i održavanje objekata zdravstvenih ustanova financira se iz decentraliziranih sredstava. Dio sredstava iz županijskog proračuna i manji dio sredstava iz proračuna jedinica lokalne samouprave namijenjen je povećanju zdravstvenog standarda korisnika zdravstvenih usluga i povećanju pružanja zdravstvenih usluga u zdravstvenim ustanovama koje nisu ugovorne ustanove s HZZO -om.

3.5.4. Kultura

Kulturni život u Općini Gvozd artikulira se kroz aktivnost udruge Suncokret te pododbora SKD Prosvjeta. SKD Prosvjeta osnovano je radi očuvanja i razvijanja kulturnog i nacionalnog identiteta Srba u Republici Hrvatskoj. Društvo broji 60 članova od kojih je 40 aktivnih i 20 članova koji sudjeluju u radu društva. Uz folklornu sekciju u društvu djeluju muška i ženska pjevačka grupa.

Slika br.6: Tradicijska manifestacija

Izvor: fotogalerija Općine Gvozd

Stanovnicima općine Gvozd dostupna je Knjižnica i čitaonica Gvozd. Osnovana je 1998. godine i jedno je od glavnih okupljališta svih uzrasta. Knjižni fond knjižnice i čitaonice broji 15 500 knjiga koje su podijeljenje na dječji odjel, referentnu zbirku, zavičajnu zbirku i multimedijski odjel. Hrvatski dom općine Gvozd sjedište je svih kulturnih i inih događanja na području općine Gvozd. Za javne potrebe u kulturi utrošeno je u 2013. godini 241.093,00 kn, u 2014. godini 220.500,87 kn, u 2015. godini 187.481,00 kn, a planirana sredstva za 2016. godinu iznose

219.404,00 kn. Sredstva su utrošena na financiranje redovitog poslovanja Knjižnice i čitaonice Gvozd te za nabavu knjižne građe. Nakon doseljenja stanovnika iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine na području općine Gvozd se javila potreba za izgradnjom crkve koja je i sagrađena 2008. godine. Crkva Sv.Petra i Pavla posvećena je 22. studenog 2009. godine i u njoj se redovito održavaju Svete mise. Uz novosagrađenu crkvu sagrađen je i Župni ured. Na području općine Gvozd, pod ingerencijom Srpske pravoslavne crkvene opštine Vrginmost, nalazi se Hram Svetog oca Nikolaja u Blatuši podignut 1930. godine, djelomično devastiran 1941. godine te ponovno obnovljen 1985. godine. Parohija obuhvaća naselja Blatušu i Maličku. Hram Vaskresenja Gospodnjeg u Boviću je bio najveći seoski hram u gornjokarlovačkoj eparhiji. Podignut je 1734. godine, ponovno sagrađen 1890. godine, spaljen 1941. godine, a 1991. godine je iznova započeta gradnja. Parohija obuhvaća naselja Bović, Čremušnica, Golinja, Gornja Trstenica i Kirin. Hram Svetog proroka Ilije u Pješčanici je podignut 1873. godine, ali je u Drugom svjetskom ratu uništen. Hram Svete Petke u Čemernici je bio srušen 1941. godine, a novi je sagrađen 1971. godine. Parohija obuhvaća naselja: Čemernica, Bukovica i Batinova Kosa. Hramovi služe pravoslavnim vjernicima za njihove duhovne potrebe i obilježavanje blagdana pravoslavnih vjernika te čine raznolikost i bogatstvo sakralnih objekata.

3.5.5. Sport

Na području općine nema sportskih objekata. Jedina sportska dvorana se nalazi u sklopu OŠ Gvozd. Na prostoru općine Gvozd djeluje NK Gvozd koji okuplja mlađe stanovništvo u ovu vrstu sporta, a održavanje rada kluba financira se iz proračuna općine Gvozd.

3.5.6. Organizacije civilnog društva

Na području općine Gvozd registrirano je mnoštvo različitih udruga. Među njima se ističe udruga Suncokret – centar za razvoj zajednice; nevladina i neprofitna udruga utemeljena 2004. godine kao odgovor na psihosocijalne potrebe u zajednici nakon rata. Udruga Suncokret provodi različite programe i inicijative u lokalnoj zajednici i novonaseljenim mjestima prvenstveno za djecu i

36 mlade te za odrasle osobe. Udruga zasniva svoje aktivnosti na radu s pojedincima, obiteljima, grupama i zajednicama po principu aktivnog sudjelovanja i osposobljavanja. Dobrovoljno vatrogasno društvo Gvozd osnovano je 2002. godine. Društvo trenutno broji 36 članova, od čega je 20 operativnih članova, 5 aktivnih, 6 pričuvnih i 5 počasnih te raspolaže s 2 navalna vozila. Svi članovi su uvježbani, a intervencijama pokrivaju sva naselja na području općine Gvozd. Lokalna akcijska grupa Petrova gora službeno je registrirana kao udruga građana u travnju 2010. godine. Osnivači LAG-a Petrova gora su: općine Barilović, Gvozd, Krnjak, Vojnić i Topusko, Centar za civilne inicijative uz još osamnaest fizičkih osoba, predstavnika udruga, poslovnog i javnog sektora. Kroz udrugu LAG Petrova gora nastojat će se unaprijediti vrijedne prirodne osobitosti ovog kraja, kao što su termalni izvori, bogata izletišta i lovišta na Petrovoj gori, ljepote rijeke Korane te bogati ostaci i spomenici antičke, srednjovjekovne povijesti kao i antifašističkog pokreta u Hrvatskoj. U Hrvatskom Crvenom križu na temelju Statuta Hrvatskog Crvenog križa djeluje 110 općinskih i gradskih društava Crvenog križa, a među njima nalazi se i Općinsko društvo Crvenog križa Gvozd kojem je osnovna zadaća pomaganje stanovništvu na području općine Gvozd. Udruga antifašističkih boraca i antifašista općine Gvozd broji 71 člana. Zadaća Udruge je briga oko održavanja spomenika iz Drugog svjetskog rata na području općine Gvozd kao i obilježavanje povijesnih datuma iz NOB - a. Udruga veterana Domovinskog rata osnovana je na području općine Gvozd 9. kolovoza 1998. godine. Sjedište udruge je u Vrginmostu, a udruga broji 37 članova. Zadaća Udruge je skrb o veteranima Domovinskog rata i njihovim obiteljima, obilježavanje bitnih obljetnica iz Domovinskog rata, obilježavanje državnih blagdana, širenje istine o Domovinskom ratu i prenošenje informacija na generacije koje dolaze.

3.5.7. Marginalizirane skupine i socijalna politika

Općina Gvozd je prema popisu stanovništva iz 2011. godine imala 2.970 stanovnika raspoređenih u 19 naselja s prosječnom naseljenošću 13,98 stan/km2. Udio siromašnih stanovnika koji primaju socijalnu pomoć je 7,5%. Veliki problem kod definiranja razvijenosti socijalnih usluga u Gvozdu predstavlja nedostatak podataka o brojnosti pojedinih ranjivih skupina. Jedini relevantan podatak koji je dostupan je broj prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji 2014. godine kada je evidentirano 11 takvih slučajeva. 37

Podaci o ostalim ranjivim skupinama poput osoba s invaliditetom (podskupine su tjelesni invaliditet, intelektualne teškoće, senzorne teškoće u području sluha i/ili vida, ostale vrste ili kombinacije invaliditeta), osoba s poteškoćama mentalnog zdravlja ili djece s teškoćama u razvoju nisu dostupni. Kao istaknuta organizacija koja pruža socijalne usluge može se spomenuti Općinsko društvo Crvenog križa u Gvozdu. Aktivnosti dionika poput udruga se nigdje ne navode što je samo još jedan pokazatelj nerazvijenosti socijalnih usluga u općini Gvozd. Institucije poput centra za socijalnu skrb ili obiteljskog doma ne postoje. Općina Gvozd iz proračuna izdvaja čak 15,69% sredstava za socijalne usluge, odnosno u apsolutnom iznosu nešto manje od 800.000 kuna. Gvozd je jedinica lokalne samouprave koja ima najveći broj korisnika usluge pomoći i njege u kući, ukupno 192 osobe. Konkretne socijalne usluge koju kao pomoć svojim građanima pruža Općina predstavljaju pravo na financiranje troškova ogrjeva korisnicima socijalne pomoći te jednokratna pomoć za novorođenčad.

3.6. Komunalna i prometna infrastruktura

3.6.1. Prometna infrastruktura

Promet je sustav ili proces čija je svrha obavljanje prijevoza ili prijenosa transportnih entiteta (ljudi, roba, informacija) u odgovarajućim prometnim entitetima zauzimanjem dijela kapaciteta prometnice/kanala prema utvrđenim pravilima i protokolima. Prometna infrastruktura obuhvaća prometne pravce i objekte koji služe za obavljanje uže djelatnosti prometa poput ulica, autocesta, pruga, kanala, postaja, stajališta, terminala, prometnih putova, i uređaja fiksiranih za određeno mjesto koji služe proizvodnji prometne usluge te reguliranju i sigurnosti prometa. Javne ceste temeljem Zakona o cestama razvrstavaju se ovisno o njihovom društvenom, prometnom i gospodarskom značenju u jednu od sljedeće četiri skupine: • autoceste • državne ceste • županijske ceste

• lokalne ceste Ukupan broj svih cesta u SMŽ iznosi 2059 kilometara, (dr. Rašid Zuko, Prometni sustav Sisačko- moslavačke županije, 2011.). Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke županije brine se o ukupno 1308 km cesta. Od toga je 668,4 km (583,0 km asfalt i 85,4 km makadam) županijskih i 639,7 km (437,6 km asfalt i 202,1 km makadam) lokalnih cesta. Po vrsti kolnika od toga je ukupno 1020,6 km asfalta i 287,5 km makadama. Cestovna mreža Sisačko - moslavačke županije prikazana je na slici broj sedam (7).

Slika br. 7: Cestovna mreža SMŽ

Izvor: ŽUC Sisak

Područje općine Gvozd premreženo je županijskim i lokalnim cestama. Duljina županijskih cesta iznosi 45,8 km, a lokalnih 49,8 km, od toga 10,2 km županijskih i 38,6 km lokalnih cesta su makadamske ceste, a podaci su prikazani u tablici broj petnaest (15) i šesnaest (16).

Tablica br.15: Prikaz županijskih cesta na području općine Gvozd, 2016. godina

ŽUPANIJSKE CESTE NA PODRUČJU OPĆINE GVOZD

širina duljina mak. r. br. kategorija broj ceste NAZIV CESTE (m) (km) (m) 1. županijska 3152 D36 - Lasinja - Bović - Blatuša - (D6) 6,0 24,1 0,0 Turanj (D1) – Skakavac – A. G. Grada 2. županijska 3186 5,5 21,7 10,2 Karlovac - Gvozd – Perna (Ž3228)

UKUPNO ŽUPANIJSKE CESTE (km) 45,8 10,2

Izvor. ŽUC, Sisak Tablica br.16: Prikaz lokalnih cesta na području općine Gvozd, 2016. godina

LOKALNE CESTE NA PODRUČJU OPĆINE GVOZD

širina duljina mak. r. br. kategorija broj ceste NAZIV CESTE (m) (km) (m) 1. lokalna 33026 Brnjavac – Gvozd (Ž 3186) 2,5 3,0 0,0

2. lokalna 33029 Ž3152 – Golinja – G. Taborište – D31 3,0 3,5 3,5

3. lokalna 33031 Kozarac (Ž 3152) – G. Trstenica 3,0 3,0 3,0

4. lokalna 33074 L34095 – Slavsko Polje – D6 3,0 5,3 5,3

5. lokalna 33075 Crevarska Strana (D6) - D6 2,5 8,1 8,1

6. lokalna 33077 Blatuša (Ž3186) - Ž3228 2,5 4,3 4,3

7. lokalna 33198 D.Selo Lasinjsko (Ž3152) - Stipan - Ž3186 4,0 15,3 7,1

8. lokalna 33199 Kirin - Gvozd (Ž3186) 3,0 7,3 7,3

UKUPNO LOKALNE CESTE (km) 49,8 38,6

SVEUKUPNO Ž + L (km) 95,6 48,8

Izvor: ŽUC, Sisak

Mreža navedenih cesta, nije dovedena do razine koja zadovoljava današnji trenutak gospodarskog stanja i osnova je za daljnji razvoj.

3.6.2. Telekomunikacije

Telekomunikacijski promet na području općine Gvozd uspostavljen je putem javne komunikacije u nepokretnoj mreži, javne komunikacije u pokretnoj mreži i sustava radio komunikacija. Nepokretnom i pokretnom komunikacijskom mrežom pokrivena su sva naselja u općini Gvozd. Pokretna elektronička komunikacijska mreža zadovoljava potrebnu pokrivenost teritorija radijskim signalom, a baznim je postajama pokriveno gotovo 100% područja. Razvoj širokopojasnih komunikacija i dostupnost širokopojasnih usluga omogućuju uvođenje mnogobrojnih elektroničkih komunikacijskih usluga javnog i privatnog sektora, na dobrobit potrošača i društva općenito. Kako bi se osigurali širokopojasni priključci osnovne brzine za sve stanovnike (brzina od barem 2 Mbit/s) te nadogradnja mreža s brzim i ultrabrzim širokopojasnim priključcima (brzina iznad 30 Mbit/s, odnosno iznad 100 Mbit/s), potrebno je zamijeniti postojeće, prevladavajuće širokopojasne tehnologije na tržištu (ADSL u nepokretnim, odnosno 3G/UMTS u pokretnim mrežama), naprednijim infrastrukturama i tehnologijama (polaganjem svjetlovodnih vlakana do korisnika). Uz uobičajene usluge dostupne putem širokopojasnih priključaka (brzi pristup internetu, javna govorna usluga i distribucija TV sadržaja), korisnicima se omogućava i pristup brojnim sustavima i aplikacijama javnih usluga. Širenje spektra telekomunikacijskih usluga, povećanje dostupnosti infrastrukture širokopojasnog pristupa odnosno broja i gustoće širokopojasnih priključaka, ovisit će o brzini ekonomskog razvoja općine Gvozd. Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na području općine Gvozd kod privatnih korisnika, prema podacima iz lipnja 2016. godine, prikazan je na sljedećoj slici.

Slika br.8: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa kod privatnih korisnika na području općine Gvozd

Izvor: http://bbzone.hakom.hr/hr-HR/StatistickiPrikaz

Prikazani podaci predstavljaju postotke korištenja brzina nepokretnog širokopojasnog pristupa po pojedinim ugovorenim brzinama kod privatnih korisnika te je vidljivo da od ukupno 15,14% stanovništva najveći udio otpada na priključke brzine ≥ 2 do 4 Mbit/s, odnosno 9,6% i da se smanjuje prema većim brzinama, dok udio priključaka brzine ≥ 100 Mbit/s iznosi 0%. Telekomunikacijske usluge na području općine Gvozd obavlja nekoliko operatora: Hrvatski telekom d.d., Vipnet d.o.o., OT - Optima Telekom d.d., i Tele 2. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih mreža planira se daljnje poboljšanje pokrivenosti i povećanje kapaciteta mreže sukladno povećanju broja korisničkih zahtjeva.

3.6.3. Opskrba energijom, vodoopskrba i odvodnja

Elektroopskrba

Za opskrbu električnom energijom na području općine Gvozd zadužena je Hrvatska elektroprivreda. HEP - »Elektra« Sisak, PJ Topusko - održava elektroenergetski sustav na području naselja Vrginmost, G. Čemernica, Blatuša, Podgorje, Crevarska Strana, Brnjavac, Pješčanica, Kozarac, G. Trstenica, Golinja, Bović, Čremušnica i Kirin. HEP - »Eldis«

Jastrebarsko - održava elektroenergetski sustav u naseljima Dugo Selo, Stipan, Šljivovac, Ostrožin i Trepča. HEP - »Elektra« Karlovac - održava elektroenergetski sustav u naselju Slavsko Polje. Čitavo područje općine Gvozd je elektrificirano u ukupnoj dužini elektromreže od 375 km, a na nju je priključeno 1755 korisnika. Međutim, ostaje problem jer je postojeća elektromreža jako stara i njeno je održavanje vrlo skupo.

Tablica br.17: Prikaz postojeće elektromreže na području općine Gvozd, 2016. godine

Naziv postrojenja TS 35(20)/10kV Gvozd Vrsta postrojenja ostalo Snaga postrojenja (u kWh) 8000 Lokacija postrojenja Vrginmost

HEP - Opereator distribucijskog Puni naziv subjekta koji je operator sustava sustava d.o.o.

Sustav zadovoljava potrebe JLS-a da 2011. 1741 2012. 1750 Broj spojenih kućanstava na sustav opskrbe 2013. 1753 električnom energijom na području JLS-a 2014. 1765 2015. 1755

Izvor: HEP ODS d.o.o, DP „Elektra“ Sisak, 2016.

Vodoopskrba

Vodoopskrbni sustav Topusko - Gvozd temelji se na zahvatu podzemne vode na izvorištu Perna, izdašnosti i instaliranog kapaciteta 45 l/s. Od 2006. do 2009. godine provedeni su istražni radovi u svrhu iznalaženja mogućnosti proširenja kapaciteta na crpilištu Perna. Povoljna lokacija je pronađena na području cca 500 m sjeverozapadno od postojećeg crpilišta. Ispitivanja provedena na izvedene dvije istražne bušotine pokazala su mogućnost izrade zdenaca izdašnosti cca 10 l/s. Zahvaćena podzemna voda se iz distribucijske crpne stanice tlači u pravcu Gvozda i u pravcu Topuskog. Sjeverozapadno od izvorišta Perna, magistralnim cjevovodom AC Ø 200 mm, dužine oko 8500 m, zahvaćena voda se transportira do vodospremnika Blatuša, zapremnine 500 m3. Od vodospremnika Blatuša koji je središnji vodospremnik za područje općine Gvozd, izgrađeni su cjevovodi u tri smjera i to:

 u smjeru sjevera izgrađen je gravitacijski cjevovod AC Ø 125 mm i AC Ø 150 mm, ukupne dužine oko 4750 m, kojim se voda transportira od vodospremnika Podgorje (zapremnine 500 m3) do Gvozda  u smjeru istoka izgrađen je gravitacijski cjevovod (PVC DN 225, DN 160 mm i DN 110 mm ukupne dužine oko 16 340 m), kojim je osigurana vodoopskrba naselja Gornja i Donja Blatuša, Gornja i Donja Čemernica i svih usputnih naselja do Gornje Čremušnice  zapadno od vodospremnika Blatuša izgrađen je cjevovod Ø 100 mm, dužine oko 4020 m, kojim se voda putem crpki transportira do vodospremnika Petrovac zapremnine 350 m3, koji je izgrađen za potrebe vodovoda Petrovac. Vodoopskrbni sustav je raširen na velikom području koje je slabo naseljeno, što utječe na otežano održavanje. Obzirom da se koristi maksimalna izdašnost crpilišta Perna, za proširenje sustava bit će potrebno uključiti i crpilište Pecki za koje su vodoistražni radovi u tijeku. Vodoopskrba i odvodnja Topusko, društvo je koje obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje čiji su suosnivači općine Topusko, Gvozd i Lasinja, a poduzeće će za općinu Gvozd obavljati usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Snabdijevanje stanovništva vodom riješeno je većinom iz magistralnog vodovoda Perna-Gvozd i vodovoda Utinja Vrelo - Slavsko Polje. Jednim dijelom stanovništvo se oslanja na lokalne vodovode i bunare i izvore. Postojećom vodovodnom mrežom, što magistralnom što lokalnom, obuhvaćeno je potpuno ili djelomično 15 naselja, odnosno oko 70% stanovništva općine Gvozd. Duljina cjevovoda je 112 km, a priključeno je 1153 korisnika. Odvodnja

Za odvodnju otpadnih voda zadužene su Hrvatske vode – VGI Banovina koja održava vodotoke i kanale za odvodnju oborinskih voda. Odvodnja sanitarnih otpadnih voda obavlja se individualno preko septičkih jama s taložnicama, a oborinske vode odvode se cestovnim jarcima do obližnjih vodotoka, što dovodi u opasnost zdravlje ljudi i mogućnost zagađenja okoliša.

3.6.4. Gospodarenje otpadom

Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj prioritetno je pitanje zaštite okoliša te jedno od najzahtjevnijih područja u smislu usklađivanja sa standardima Europske Unije (EU). U Hrvatskoj je zakonodavni dio sustava gospodarenja otpadom velikim dijelom riješen i usklađen sa

44 zahtjevima i standardima EU. Međutim, veliki problem predstavlja neprovođenje propisa. Nema potpunih i pouzdanih podataka o količinama otpada i tokovima otpada niti odgovarajuće kontrole. Za područje općine Gvozd u lipnju 2015. godine izrađen je Plan gospodarenja otpadom općine Gvozd 2015. - 2021. godine. Organizirano sakupljen otpad s područja općina Gvozd i Topusko odvozi se i odlaže na odlagalište komunalnog otpada Blatuša. Skrb o odlagalištu obavlja komunalno poduzeće Komunalno Topusko d.o.o., u vlasništvu općina Topusko, Gvozd i Lasinja. Odlaganje otpada na toj lokaciji započelo je 1995. godine samovoljnim odlaganjem mještana bez odluke Općine za sakupljanje i prijevoz otpada. Na njemu se danas odlažu komunalni i neopasni industrijski otpad općina Topusko i Gvozd. Do sada je na odlagalište, ukupne površine oko 12 ha odloženo oko 30 000 tona otpada, a predviđeni kapacitet iznosi oko 200 000 tona. Godišnje se odloži oko 2500 tona otpada. Komunalni otpad iz domaćinstava prikuplja se u PVC posudama od 120 ili 240 litara s poklopcem koji sprječava pristup životinjama i širenje neugodnih mirisa. Zbog specifičnih uvjeta na području općine Gvozd (prostorna raštrkanost naselja i mala naseljenost) prikupljanjem otpada obuhvaćeno je 50% stanovništva (1500 stanovnika). U planu je uvođenje organiziranog odvoza otpada za sva naselja na području općine te nabava kanti za razvrstavanje otpada. Općina Gvozd sukladno svojim organizacijskim i financijskim mogućnostima samostalno provodi aktivnosti usmjerene na odvojeno skupljanje sastavnica komunalnog otpada putem zelenih otoka. Na području općine Gvozd nalaze se četiri zelena otoka sa spremnicima za prikupljanje papira, stakla i plastike. Sukladno zakonskoj obvezi općina Gvozd je poduzela potrebne mjere za građenje reciklažnog dvorišta na svom području. Lokacija za izgradnju RD, nalazi se na k.č.br. 2666/25, k.o. Pješčanica, ukupne površine 1215 m2 (zemljište se nalazi u građevinskoj zoni Prostornog plana uređenja općine Gvozd, u vlasništvu je Općine, te je predviđeno Planom gospodarenja otpadom općine Gvozd). U reciklažnom dvorištu će se sakupljati korisne komponente koje se mogu reciklirati (sekundarne sirovine), glomazni otpad, te opasni otpad. U reciklažnom dvorištu se predviđa prihvat otpada od fizičkih osoba koje dovoze otpad u osobnom automobilu s najviše jednoosovinskom prikolicom. Nakon izgradnje i uspostave rada reciklažnog dvorišta potrebno je razmotriti razmještaj zelenih otoka te ih uspostaviti na lokacijama koje omogućavaju jednostavan i lako dostupan pristup građanima.

Sanaciju i zatvaranje odlagališta komunalnog otpada Blatuša potrebno je provesti do kraja 2018. godine odnosno nakon što započne zbrinjavanje otpada s područja općine Gvozd na jednom od službenih odlagališta u skladu s Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07, 111/11, 17/13, 62/13). Odvoz komunalnog otpada s groblja na području općine Gvozd obavlja poduzeće Komunalac – Gvozd d.o.o. Izvori i visina financijskih sredstava za provedbu aktivnosti gospodarenja otpadom prikazani su u tablici broj osamnaest (18).

Tablica br.18: Procjena potrebnih financijskih sredstava i izvori financiranja za realizaciju aktivnosti gospodarenja otpadom Procjena visine R.br. Aktivnost Izvor financijskih sredstava u HRK Općina Gvozd, 1. Izgradnja reciklažnog dvorišta 1.000.000,00 FZOEU Općina Gvozd, 2. Uspostava zelenih otoka komunalna tvrtka, 100.000,00 FZOEU Općina Gvozd, 3. Sanacija odlagališta Blatuša 2.500.000,00 FZOEU, EU fondovi Općina Gvozd, 4. Sanacija divljih odlagališta otpada 50.000,00 FZOEU Edukativno-informativne 5. Općina Gvozd 10.000,00 aktivnosti

Izvor: Plan gospodarenja otpadom općine Gvozd 2015. - 2021. godine

Financiranje aktivnosti gospodarenja otpadom kako u fizičkom, tako i u financijskom dijelu bit će detaljnije definirano u proračunu općine za svaku narednu godinu, s ciljem zadovoljenja zakonskih i drugih planskih dokumenata. Gospodarenje otpadom i unaprjeđenje komunalne uređenosti naselja u općini je trajno opredjeljenje općine Gvozd, a doneseni Plan gospodarenja otpadom općine Gvozd 2015. - 2021. godine je jedan od preduvjeta da se ovaj zadatak u potpunosti ostvari.

3.7. Lokalno gospodarstvo

3.7.1. Poduzetništvo i obrti

Jedan od osnovnih pokazatelja konkurentnosti je broj poduzeća koji vodi prema postojećem potencijalu provođenja poduzetničke aktivnosti. Prema podacima za 2016. godinu u Hrvatskoj je u prosjeku aktivno 2,3 poduzeća po km2. Cjelokupno gospodarstvo u Republici Hrvatskoj posluje u složenim makroekonomskim okolnostima uvjetovanim posljedicama dugogodišnje gospodarske krize čiji se negativni efekti još uvijek osjećaju, a takvo otežano poslovanje reflektiralo se i na gospodarske subjekte u Sisačko-moslavačkoj županiji. Općina Gvozd nalazi se u I. skupini razvijenosti odnosno vrijednost indeksa razvijenosti je ispod 50% nacionalnog prosjeka. Indeks razvijenosti predstavlja najbolji pokazatelj ukupnog razvoja lokalnih područja i ključan je pri planiranju strateškog razvoja. Prostor općine Gvozd nalazi se u kategoriji potpomognutih područja Republike Hrvatske. Danas se općina Gvozd nalazi u prilično teškoj gospodarskoj situaciji. Stanovništvo se najvećim dijelom bavi poljoprivredom i stočarstvom. U gospodarstvu, osim trgovina i ugostiteljskih objekata, na području općine Gvozd od poduzeća je aktivno vrlo malo subjekata. Uz nedostatnu poduzetničku aktivnost domaćih poduzetnika na području općine Gvozd, posebno je zabrinjavajuće smanjenje inozemnih ulaganja na ovom području. Devastirana postrojenja na bivšem okupiranom području zahtijevaju obnovu kako bi se potaknuo gospodarski rast, smanjila nezaposlenost te stvorila perspektiva za ono malo mladog stanovništva koje još uvijek živi na tom području. Osobito je potrebno poticati osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća, ne umanjujući pritom vrijednost obnove ratarstva i stočarstva čiju je proizvodnju potrebno dinamizirati u odnosima s prehrambenom industrijom. Jedan od preduvjeta bržega gospodarskog razvoja je bolja prometna povezanost kako unutar same regije, tako i s glavnim gradom Republike Hrvatske, Zagrebom. Stoga bi izgradnja brze ceste kroz Banovinu mogla povoljno djelovati na gospodarski oporavak tih krajeva. U okviru cjelokupnog gospodarstva Sisačko-moslavačke županije obrtništvo je i dalje njegov najugroženiji segment, na što ukazuje i nastavak negativnog trenda iz prethodnog razdoblja.

Uzimajući u obzir postojeće stanje i probleme u gospodarstvu i obrtništvu, Općina Gvozd kroz vlastita proračunska sredstva i poticajne mjere nastoji pridonijeti što boljem okruženju za razvoj poduzetništva i obrtništva te pokretanja gospodarske aktivnosti.

Gustoća poduzeća, odnosno broj poduzeća po stanovniku, NUTS2; NUTS3 regije u 2016. godini prikazano je na slici broj devet (9).

Slika br.9: Gustoća poduzeća (broj poduzeća po stanovniku), NUTS2 i NUTS3 regije, 2016. Godine

Izvor: regio-novosti, broj 8, rujan 2016. Godine

Ako promatramo gustoću poduzeća u odnosu na broj stanovnika, najveći broj poduzeća na 1000 stanovnika bilježi Grad Zagreb s 56,1 poduzećem i Istarska županija s 52,2 poduzeća na 1000 stanovnika, a najmanji broj na 1000 stanovnika bilježe Vukovarsko-srijemska i Požeško- slavonska županija. Promatrajući Sisačko-moslavačku županiju, odnosno gustoću poduzeća u

48 odnosu na broj stanovnika vidimo da ista bilježi 13,3 poduzeća na 1000 stanovnika što je smješta u donji dio ljestvice. Broj tvrtki prema djelatnostima koje posluju na području općine Gvozd prikazan je u tablici broj devetnaest (19).

Tablica br.19: Prikaz broja tvrtki po djelatnostima prema predanim završnim izvještajima FINI 2011. godina DJELATNOST Broj tvrtki Šifra Naziv MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 3 0 0 3 C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 8 0 0 8 F GRAĐEVINARSTVO 1 0 0 1 TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH G VOZILA I MOTOCIKALA 2 0 0 2 M STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 1 0 0 1 N ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 1 0 0 1 P OBRAZOVANJE 1 0 0 1 UKUPNO: 17 0 0 17 2012. godina DJELATNOST Broj tvrtki Šifra Naziv MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 2 0 0 2 C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 8 0 0 8 F GRAĐEVINARSTVO 1 0 0 1 TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH G 2 0 0 2 VOZILA I MOTOCIKALA L POSLOVANJE NEKRETNINAMA 1 0 0 1 M STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 2 0 0 2 N ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 1 0 0 1 P OBRAZOVANJE 1 0 0 1 UKUPNO: 18 0 0 18 2013. godina DJELATNOST Broj tvrtki Šifra Naziv MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 5 0 0 5 C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 7 0 0 7 TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH G 2 0 0 2 VOZILA I MOTOCIKALA M STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 2 0 0 2 N ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 1 0 0 1 P OBRAZOVANJE 1 0 0 1 UKUPNO: 18 0 0 18 2014. godina DJELATNOST Broj tvrtki Šifra Naziv MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 4 0 0 4 C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 7 0 0 7 49

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH G 3 0 0 3 VOZILA I MOTOCIKALA M STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 1 0 0 1 N ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 1 0 0 1 UKUPNO: 16 0 0 16

Izvor: HGK ŽK Sisak, lipanj 2016. godine

Promatrajući tvrtke prema djelatnostima koje posluju na području općine Gvozd, za razdoblje 2011. - 2014. godine, a koje su predale završne izvještaje FINI i na taj način smatraju se aktivnim tvrtkama, vidljivo je da se sve poslovne aktivnosti odvijaju u malim, većinom obiteljskim tvrtkama. U promatranom razdoblju, a prema dostupnim podacima, najvećim dijelom dominira prerađivačka industrija, a slijede je poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.

3.7.2. Poslovne zone

Činjenica je da je malo i srednje poduzetništvo jedan od glavnih pokretača gospodarskog razvitka i generator novih radnih mjesta. Sisačko-moslavačka županija provodi niz mjera i projekata poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva kao što su kreditiranje poduzetnika, informiranje i savjetovanje, edukacija, poticanje poduzetnika početnika, poticanje obrtništva, poticanje turističkih projekata. Jedan od značajnih projekata koji je potrebno sustavno planirati i provoditi je i poticanje razvoja i izgradnje poslovnih zona. Poduzetničke zone prema članku 3. Zakona, infrastrukturno su opremljena područja definirana prostornim planovima, namijenjena obavljanju određenih vrsta poduzetničkih, odnosno gospodarskih aktivnosti. Osnovna karakteristika poslovnih zona je zajedničko korištenje infrastrukturno opremljenog i organiziranog prostora od strane poduzetnika. Osnivanjem poslovnih zona stvaraju se uvjeti za nesmetanu gospodarsku aktivnost poduzetnika, a kod novih investicija mogu koristiti povlastice koje se najvećim dijelom odnose na oslobađanje plaćanja komunalnog doprinosa, smanjenju komunalne naknade, olakšice za porez na tvrtku na lokalnoj razini. Navedene povlastice odobravaju se od strane jedinice lokalne samouprave i predstavljaju jedan od kriterija izbora mjesta investicije. Nositelji osnivanja, izgradnje i financiranja poslovnih zona na svom području su jednice lokalne samouprave. Ukupna površina poslovne zone definirana je u skladu s prostornim planom i odlukom o osnivanju, a obuhvaća zemljišne parcele namijenjene poduzetnicima, kao i ukupnu

50 površinu prometne i druge infrasturkture za obavljanje poduzetničke aktivnosti unutar poslovne zone. Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture vodi Ministarstvo poduzetništva i obrta. Od srpnja 2013. godine osnivači poslovne zone su obvezni prema odredbama članka 6. Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture donijeti odluku o osnivanju. Na području općine Gvozd nalaze se dvije poslovne zone i to PZ Gornja Čemernica i PZ Vrginmost 1 koje su aktivne i u kojima posluju poslovni subjekti. Prikaz stanja u poslovnim zonama iskazan je u dolje navedenim tablicama, broj dvadeset (20) i dvadeset jedan (21).

Tablica br.20: Korisnici poduzetničke zone Gornja Čemernica

Naziv Djelatnost Broj zaposlenih Površina (m2)

• gradnja i popravak čamaca

REFUL MARINE d.o.o. za razonodu i sportskih 2 15 250 m2 čamaca • prerađivačka industrija

• proizvodnja ostalih proizvoda od drva, NIL – Ž d.o.o. 19 317 m2 proizvoda od pluta, slame i 21

pleterskih materijala • prerađivačka industrija

Izvor: Općina Gvozd

Tablica br.21: Popis korisnika poduzetničke zone Vrginmost 1

Naziv Djelatnost Broj zaposlenih Površina (m2)

• piljenje i blanjanje drva • prerađivačka industrija DREN DRVO d.o.o. 46 603 m2 • proizvodnja piljene 16 građe; osim nesastavljenog materijala za podove; impregnacija drva Izvor: Općina Gvozd

Komunalna naknada za poduzetničku zonu Gornja Čemernica iznosi 0,32 kn/m2, a komunalni doprinos iznosi 8,00 kn/m3. U zoni su smještena dva poslovna subjekta s dvadeset i tri zaposlene osobe. Komunalna naknada za Poduzetničku zonu V-1 iznosi 0,36 kn/m2, dok komunalni doprinos iznosi 16,00 kn/m3. U zoni je smješten jedan poslovni subjekt sa šesnaestero zaposlenih osoba. U općini Gvozd su osnovane još dvije (2) poslovne zone i to Vrginmost 2 i Vrginmost 3, a sve u cilju povećanja konkurentnosti poduzetnika, stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta, porasta proizvodnje i izvoza te povećanja prihoda Općine Gvozd. Za poslovne zone koje nisu osnovane, prije osnivanja potrebno je izraditi stručnu podlogu opravdanosti izgradnje koja treba sadržavati analizu potražnje, podatke o položaju poslovne zone, veličini zemljišne parcele namijenjene poduzetnicima za obavljanje poduzetničkih aktivnosti, troškove osnivanja i opremanja, izvore financiranja, pogodnosti za poduzetnike i učinke koji se osnivanjem poslovne zone namjeravaju postići.

3.7.3. Turizam

U općini Gvozd u centru Vrginmosta se nalazi ured udruge LAG Petrova gora koji je smješten u tradicionalnoj drvenoj kući te pruža sve informacije vezane za ruralni turizam na području općine. Na granici između Banije i Korduna u naselju Golinja, nalazi se seosko imanje Stari dud u kojem se nalazi lovačka kuća s vinsko-rakijskim podrumom, apartmani uređeni u autohtonom stilu, nekoliko kuća za stanovanje, mini zološki vrt za domaće životinje, gospodarske zgrade i objekti, etno-trgovina u kojoj se nudi sve što je proizvedeno na imanju te sauna i bazen. Seosko imanje raspolaže s 20 ležaja (8 dvokrevetnih soba u mini hotelu i 2 dvokrevetne sobe u lovačkoj kući).

Slika br.10: Lovište Gvozd

Izvor: http://www.lovac.info/lovacki-portal-lovac-home/karte-lovista-hrvatske.html

Slika br. 11: Lovište Lasinja

Izvor: http://www.lovac.info/lovacki-portal-lovac-home/karte-lovista-hrvatske.html

Od manifestacija najistaknutija je Đedova kosidba, kulturno-povijesno turistička manifestacija koja njeguje i valorizira običaje i tradiciju Korduna te način života ljudi s tog područja. Na ovoj manifestaciji održava se natjecanje kosaca u tradicionalnoj košnji, predstavljaju tradicionalna zanimanja i običaji popraćeni malim turističkim sajmom lokalnih proizvoda i suvenira. U bogatoj kulturnoj baštini ističe se gradina Kiringrad, locirana između rječica Velike i Male Trepče, na sjevernom rubu sela Donji Kirin. Kiringrad je jedno od značajnijih arheoloških nalazišta Banije s kojeg je u prvoj polovici 20. stoljeća prikupljeno mnogo površinskih nalaza, ali arheološka istraživanja su još u začetku. Od arheoloških nalaza naročito valja izdvojiti tajanstvene glinene figurice na kojima je na zanimljiv način prikazan ljudski lik s naglaskom na nakit, dok su anatomski detalji oskudno naznačeni. Općina Gvozd, destinacija je bogate tradicijske kulture, sakralne i graditeljske baštine koja još uvijek nije dovoljno prezentirana na području Sisačko-moslavačke županije i šire. Od prirodnih znamenitosti nezaobilazan je mlin Srnjak, stari vodenični mlin na rijeci Trepči u naselju Kirin. Mjesto je idealno za obiteljska druženja i boravak u prirodi na svježem, seoskom zraku. Slika br.12: Izletište

Izvor: fotogalerija Općine Gvozd

Botanički rezervat Đon Močvar je najraznolikiji i najstariji cret u Hrvatskoj. Na cretu je zastupljena u Hrvatskoj vrlo rijetka i reliktna zajednica bijele šikljice i mesožderke rosike. Površina creta je 11 hektara. Cretovi spadaju među najugroženije stanišne tipove u Hrvatskoj, ali i u Europi te su kao takvi navedeni kao prioritetni stanišni tipovi europske Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje flore i faune, a propisuju očuvanje tih stanišnih tipova u tzv. povoljnom stanju. Ovaj cret je od nacionalne i međunarodne važnosti stoga je ušao u hrvatski prijedlog područja za Europsku ekološku mrežu Natura 2000., budući da je jedno od samo dva nalazišta cretne breze u Hrvatskoj. Dosadašnji gospodarski učinci turizma u općini Gvozd ispod su potencijala kojima raspolaže. Budući razvoj turizma na ovim prostorima moguće je temeljiti na zasad nedovoljno korištenim potencijalima.

3.7.4. Poljoprivreda

Područje općine Gvozd ima veliki potencijal za razvoj poljoprivredne proizvodnje koju je potrebno usmjeriti prema proizvodnji kvalitetne hrane na načelima integrirane poljoprivredne proizvodnje i ekopoljoprivrede budući da posjeduje značajne prirodne preduvjete. Međutim, potrebno je kontinuirano educirati poljoprivredne proizvođače i vlasnike OPG-ova kako bi mogli pratiti razvoj i uvođenje novih tehnologija, stjecati nova znanja i vještine i na taj način povećati poljoprivrednu proizvodnju u svim granama te zadovoljiti potrebe sve zahtjevnijeg poljoprivrednog tržišta. Slika br.13: Baliranje sijena

Izvor: www.facebook.com 55

Tablica br.22: Broj poljoprivrednih gospodarstava u općini Gvozd i županiji

Vrsta poljoprivrednog gospodarstva Broj PG-ova u JLS-u Broj PG-ova u županiji

Obiteljsko gospodarstvo 235 9523 Obrt 1 83 Ostali 0 3 Trgovačko društvo 6 92 Zadruga 4 24

Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx

Na području općine Gvozd na dan 14. prosinca 2015. godine, od navedenih poljoprivrednih gospodarstava, prikazanih u tablici broj dvadeset dva (22), najviše je registriranih obiteljskih gospodarstava i to 235, zatim trgovačkih društava kojih je 6, a najmanje je zadruga, svega 4. Uzmemo li u obzir broj obiteljskih gospodarstava na području cijele Sisačko - moslavačke županije, udio poljoprivrednih gospodarstava u općini Gvozd iznosi 2,47%.

Tablica br.23: Broj poljoprivrednih gospodarstava prema dobi nositelja

Broj PG-ova <=40 41-45 46-50 51-55 56-60 61-65 >65

Obiteljsko gospodarstvo 17 11 11 24 33 38 101 Obrt 0 1 0 0 0 0 0 Ostali 0 0 0 0 0 0 0 Trgovačko društvo 2 1 0 3 0 0 0 Zadruga 1 0 1 0 1 1 0

Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx

Nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na području općine Gvozd, što je vidljivo iz tablice broj dvadeset tri (23), većinom su osobe starije životne dobi (preko 65 godina, registrirana 101 osoba), dok je broj osoba mlađih od 40 godina značajno manji (registrirano je svega 17). Ta činjenica ukazuje na negativan trend zbog toga što je najveći broj nositelja obiteljskih gospodarstava starije od 60 godina. U tablici broj dvadeset četiri (24), prikazan je broj poljoprivrednih gospodarstava po školskoj spremi na dan 31. 12. 2015.

Tablica br.24: Broj poljoprivrednih gospodarstava po školskoj spremi na dan 31. 12. 2015. Vrsta poljoprivrednog Nema Nezavršena osnovna Osnovna Srednja Viša gospodarstva podataka škola škola škola škola Obiteljsko gospodarstvo 79 32 59 56 5 Obrt 0 0 0 1 0 Ostali 0 0 0 0 0 Trgovačko društvo 4 0 0 2 0 Zadruga 2 0 0 2 0 Ukupno 85 32 59 61 5

Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx

Što se tiče stupnja obrazovanja nositelja poljoprivrednih gospodarstva na području općine Gvozd najviše ih ima završenu srednju školu, a najmanje višu školu poput usavršavanja neke struke ili fakultetskog obrazovanja. To dovodi u pitanje njihovu stručnost i znanje vezano za bavljenjem nekom od poljoprivrednih grana. Ukoliko bi bilo više visokoobrazovanih ljudi postojala bi veća mogućnost za korištenjem nekih od mjera za poticanje razvoja ruralnog područja te bi se time mogla podići kvaliteta života i stvoriti mogućnost samozapošljavnja, a time i ostanka na tom području. Tablica br.25: Uzgoj stoke u županiji i općini Gvozd na dan 31. 12. 2015. Broj PG-ova U Broj grla u Broj PG-ova u Vrsta stoke Broj grla u JLS-u JLS-u županiji županiji Drugo 0 0 1 1 Govedo 566 68 25569 2213 Kokoši/pilići 0 0 314 16 Konji 13 3 4805 440 Koze 138 11 3049 217 Magarci/Mule/Mazge 0 0 45 14 Ovce 1249 43 34174 1585 Pure 0 0 0 0 Svinje 27 12 2911 676 Ukupno 1993 137 70868 5162

Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx

Iz tablice broj dvadeset pet (25), vidljivo je da je od poljoprivrednih grana najzastupljenije stočarstvo koje uključuje uzgoj goveda, koza i ovaca, dok je uzgoj peradi znatno manje zastupljen. Stočarstvo je najviše zastupljeno zbog samog terena. Teren je brdovit i pogodan za

57 uzgoj stoke, a time i za proizvodnju njihove hrane, krme. Tipovi tla koji prevladavaju na tom području pogodni su za proizvodnju krme, idealni su za sjetvu djetelinsko-travnih smjesa, raznih žitarica koje služe kao stočna hrana. Zbog povoljnih klimatskih uvjeta, temperature i oborina te geografskog položaja, idealan je ekstenzivan uzgoj goveda, koza i ovaca. Uz gore navedene razloge takav oblik uzgoja je i financijski najpovoljniji.

Slika br. 14: Uzgoj ovaca na području općine Gvozd

Izvor: fotogalerija Općine Gvozd

Podaci o broju PG –ova, košnica i količina proizvedenog meda, prikazani su u tablici broj dvadeset šest (26).

Tablica br.26: Uzgoj pčela i proizvodnja meda na dan 31. 12. 2015.

Kategorija Općina Gvozd Županija

Broj PG-a 10 499

Broj košnica 478 42 037

Proizvodnja meda u kg 9560 840 740

Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx

Na području općine Gvozd upisano je 10 poljoprivrednih gospodarstava s 478 košnica i 478 kg proizvedenog meda. Broj poljoprivrednih gospodarstava koji se bave uzgojem pčela i proizvodnjom meda na području općine Gvozd u odnosu na cijelu Sisačko-moslovačku županiju je u početnim fazama razvoja i iznosi svega 2%.

Tablica br.27: Broj i površina ARKOD parcela na području JLS-a na dan 31. 12. 2015.

<3 ožu.19 20 - 99 100 - 1499 Ukupno

Bro Broj Bro Broj Bro Broj Bro Broj Naselje j ARKO Površi j ARKO Površi j ARKO Površi j ARKO Površi - - - PG D na (ha) PG D na (ha) PG D na (ha) PG D na (ha) -a parcela -a parcela -a parcela -a parcela

Blatuša - - - 1 7 3,03 1 13 20,06 - - - 2 20 23,09

Brnjavac 1 9 2,41 1 6 5,24 ------2 15 7,66

Čremušni - - - 1 4 3,16 ------1 4 3,16 ca

Gornja Čemernic 1 2 2,72 ------1 2 2,72 a

Gornja 1 7 2,69 1 9 5,63 ------2 16 8,32 Trstenica

3 147,0 1.336, Gvozd 83 345 156,53 91 813 642,04 9 144 391 1 184 1.337 5 7 65 Kozarac - - - 1 13 9,98 ------1 13 9,98 Pješčanic - - - 2 11 15,57 ------2 11 15,57 a

Podgorje - - - 3 30 18,02 ------3 30 18,02

Slavsko 1 4 2,67 ------1 4 2,67 Polje Stipan 1 2 1,09 ------1 2 1,09

Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx

Iz tablice broj dvadeset sedam (27) i tablice broj dvadeset osam (28) u kojima je prikazana površina i broj ACORD parcela, prema naseljima i vrstama poljoprivrednog zemljišta, može se zaključiti da općina Gvozd ima najveći broj poljoprivredih gospodarstava i poljoprivrednih

59 površina. Zbog malih poljoprivrednih površina i nesređenih imovinsko - pravnih odnosa, nemoguće je pokrenuti neku veću i ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju.

Tablica br.28: Broj i površina ARKOD parcela na području JLS-a na dan 31.12. prethodne godine

Općina Gvozd Županija Vrsta poljoprivrednog zemljišta Površina ARKOD parcela Broj ARKOD Površina ARKOD parcela Broj ARKOD (ha) parcela (ha) parcela Oranica 731,59 747 44.053,90

Staklenik na oranici 0,04 1 11,62

Livada 391,2 514 9.592,16

Pašnjak 225 168 9.794,37

Krški pašnjak 0 0 1,86

Vinogradi 0,21 2 250,22

Iskrčeni vinograd 0 0 0,07

Maslinik 0 0 -

Voćne vrste 142,7 146 2.056,40

Kultura kratkih ophodni 0 0 5,31

Rasadnik 0 0 2,54

Miješani trajni nasadi 1,04 2 59,83

Ostalo zemljište 75,09 27 571,75

Ukupno 1566,86 1607 66400 58624

Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx

Za poljoprivrednu djelatnost u općini Gvozd postoje mnogi prirodni resursi, prije svega kvalitetna i ekološki očuvana zemlja, tako da je temelj aktivnosti vezan uz ratarstvo u funkciji stočarstva. Prema podacima iz ARKOD-a, u općini Gvozd se obiteljska poljoprivredna gospodarstva najvećim dijelom bave stočarstvom. Tako se oranice obrađuju na 731,59 ha, dok se staklenici na oranicama obrađuju na svega 0,04 ha u odnosu na županiju koja obrađuje 44 053,90 ha oranica i 11,62 ha staklenika na oranicama. Trajni travnjaci zauzimaju 391,2 ha livada i 225 ha pašnjaka, dok u cijeloj županiji livade zauzimaju 9592,16 ha, a pašnjaci 9794,37 ha. Površinu zauzimaju i trajni nasadi voća (142,7 ha), vinogradi (0,21 ha) te miješani trajni nasadi (1,04 ha). Ograničavajući faktor za razvoj poljoprivrede na ovom području je minski sumnjiv prostor koji predstavlja opasnost po život i ugrožava sigurnost stanovništva koje živi i posjeduje poljoprivredne površine u blizini minski sumnjivih prostora.

Površine zemljišta prema sektorima uzgoja na području općine Gvozd, prikazane su u tablici broj dvadeset devet (29).

Tablica br.29: Sektor uzgoja na području općine Gvozd Sektor Površina (ha) krmno bilje 185,95 livade 246,81 ljekovito bilje 1,01 pašnjaci 187,87 plemenita vinova loza 0,16 povrće 8,06 soja 0,21 voćne vrste 93,29 žitarice 284,85

Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx

Prema sektoru uzgoja na području općine Gvozd, najveći udio u ukupnoj biljnoj proizvodnji ima proizvodnja žitarica, a uzgajaju se na 284,85 ha i najviše se proizvode kukuruz i pšenica. Slijede livade na površini od 246,81 ha i pašnjaci na 187,87 ha. Krmne kulture proizvode se na 185,95 ha, dok voćarstvo zauzima 93,29 ha površine. Povrtlarstvo je slabije razvijeni sektor i povrće se uzgaja uglavnom za vlastite potrebe. Potražnja za ljekovitim biljem u stalnom je porastu budući da je to atraktivna i dohodovna proizvodnja, a trenutno se uzgoj vrši na površini od 1,01 ha.

3.8. Stanje okoliša

Sustavno praćenje stanja okoliša na području općine Gvozd nije razvijeno, postoje samo povremena mjerenja koja nisu dostatna za temeljitiju analizu. Sve aktivnosti koje se provode na području općine u sebi imaju ugrađene elemente održivog gospodarenja prirodnim resursima i zaštitu okoliša, kako u gospodarskom razvoju tako i pri razvoju komunalne i društvene infrastrukture. Poseban naglasak stavlja se na usvajanje novih znanja i vještina u uporabi novih

61 tehnologija te prioritetno uvođenje obnovljivih izvora energije s ciljem postizanja energetske samoodrživosti. Na prostoru općine Gvozd nalaze se zaštićeni dijelovi prirode, značajni krajobraz Petrova gora ukupne površine 2734,91 ha od kojih je 57 ha na području općine Gvozd. Poseban status ima Cret Đon Močvar koji je proglašen posebnim botaničkim rezervatom 1964. godine na površini od 17.42 hektara. Područje creta se nalazi u ekološkoj mreži Natura 2000 – Cret Blatuša HR2001001 površine 42.12 ha. Nalazi se na brdsko-planinskom području sela Blatuša, a smješteno je u prostranoj zaklonjenoj dolini na nadmorskoj visini od 135 metara. Cret predstavlja osebujno močvarno stanište na južnoj granici rasprostranjenosti cretskih staništa i najveći je acidofilni cret Republike Hrvatske s dubinom tresetskog sloja od 4,8 metara. Cret je važno stanište rijetkih ugroženih i zaštićenih vrsta.

Slika br.15: Posebni botanički rezervat Cret Đon Močvar

Izvor: fotogalerija Općine Gvozd

U sjevernom dijelu općina graniči na rijekom Kupom koja se nalazi u ekološkoj mreži Natura 2000 - Kupa HR2000642 kao područje značajno za vrste i stanišne tipove. U Prostornom planu Sisačko-moslavačke županije dan je prijedlog da se dolina rijeke Kupe na području općine Gvozd temeljem Zakona o zaštiti prirode upiše kao značajni krajobraz. Stoga je kao vrijedno prirodno područje valorizirano i kroz Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99). Na području općine Gvozd nije razvijena industrija i nema većih potencijalnih zagađivača zraka zbog čega se pretpostavlja da prema kakvoći zrak spada u I. kategoriju. Organizirano sakupljanje otpada s područja općine Gvozd odvozi se i odlaže na odlagalište komunalnog otpada Blatuša. Međutim, navedeno odlagalište nije uređeno temeljem Prvilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište otpada (NN 117/07; 111/11; 17/13; 62/13), stoga je potrebno provesti sanaciju odlagališta komunalnog otpada Blatuša najkasnije do kraja 2018. godine. Prema dostupnim podacima u razdoblju od 2008. do 2012. godine na odlagalište Blatuša je odloženo oko 13 647 tona komunalnog otpada s područja općina Topusko i Gvozd, a o sastavu odloženog otpada ne postoje podaci. Potencijalnu opasnost za zagađenje tla i voda predstavlja neriješeno pitanje odvodnje oborinskih i otpadnih voda. Naime, oborinske vode se ispuštaju u lokalne vodotoke dok se odvodnja otpadnih voda obavlja preko jama s taložnicama. Zaštita voda na području općine postići će se izgradnjom sustava javne odvodnje s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda koji će doprinijeti boljem i efikasnijem skupljanju i pročišćavanju otpadnih voda i na taj način pozitivno utjecati na očuvanje kvalitete poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Problem su i oborinske vode zbog zastarjelih kanala. Posebna pozornost na području općine Gvozd posvećena je zaštiti od požara i eksplozija, stoga je izražen Plan zaštite od požara za područje općine koja je bogata šumama i zaštićenim prirodnim krajolicima. Prema Registru onečišćivaća okoliša 2013. godine na području općine Gvozd zabilježena su tri privredna subjekta uslijed čijih djelatnosti dolazi do emisija u okoliš, ali ne dovode u pitanje zdravlje stanovnika toga područja.

3.9. Analiza kapaciteta lokalne samouprave

Ustroj Općine Gvozd

Tijela u sastavu Općine Gvozd čine Općinsko vijeće, Općinski načelnik, Upravni odjel i mjesni odbori. Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Općine. Ono prati financijske tokove lokalne samouprave i vrši nadzor nad izvršavanjem proračuna i svrsishodnom upotrebom sredstava. Općinsko vijeće sastavljeno je od 13 vijećnika kojima mandat traje četiri godine. Nositelj izvršne vlasti je Općinski načelnik s mandatom u trajanju od četiri godine. Načelnik općine Gvozd je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu te za ustavnost i zakonitost akata Upravnog odjela Općine. Upravno tijelo Općine je Upravni odjel kojim upravlja pročelnik imenovan od strane načelnika. Upravni odjel Općine Gvozd samostalan je u okviru svog djelokruga, a za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovara načelniku. Kao oblik mjesne samouprave, na području Općine Gvozd osnovani su: Mjesni odbor Blatuša, Mjesni odbor Bović, Mjesni odbor Crevarska Strana, Mjesni odbor Pješčanica, Mjesni odbor Slavsko Polje, Mjesni odbor Stipan i Mjesni odbor Vrginmost.

Slika br.16: Zgrada Općine Gvozd

Izvor: www.facebook.com

Vijeće za prevenciju je tijelo osnovano od strane Općine Gvozd s ciljem provođenja preventivnih aktivnosti, utjecaja na uzroke delikventnih ponašanja, smanjenja stope kriminaliteta te podizanja ukupne kvalitete života i sigurnosti građana. Članove Vijeća za prevenciju Općine Gvozd čine predstavnici lokalne vlasti, policije, obrazovnih i odgojnih ustanova te vatrogasne zajednice. Vijeće je osnovano na inicijativu Policijske postaje Gvozd u sklopu implementacije projekta Policija u zajednici. Sama policija ne može utjecati na sve društvene sfere zbog čega je nužan zajednički, partnerski odnos svih društvenih snaga i ustanova, ali isto tako i građana bez čije pomoći plan prevencije kriminaliteta ne bi bio ostvariv. Vijeće za prevenciju se sastaje svaka tri mjeseca, a po potrebi i češće.

Članovi vijeća su:  Sanja Mirilović, zamjenica općinskog načelnika, predsjednica Vijeća  Velimir Horvatin, načelnik PP Gvozd, zamjenik predsjednice Vijeća  Branko Jovičić, načelnik Općine Gvozd, član Vijeća  Marijan Crnković, kontakt policajac, PP Gvozd, član Vijeća  Ankcia Drljan Rakas, pedagoginja OŠ Gvozd, članica Vijeća  Senka Crevar, učiteljica u OŠ Gvozd, članica Vijeća  Dubravka Milčić, socijalna radnica, Centar za socijalnu skrb Glina, članica Vijeća  Željko Polojac, voditelj Crvenog križa Gvozd, član Vijeća  Predrag Mraović, predstavnik Udruge „Suncokret“, član Vijeća

Analiza proračuna

Analizom kretanja proračunskih prihoda i rashoda u razdoblju od 2011. do 2015. godine, može se reći da je u 2011., 2012. i 2014. godini ostvaren deficit u općinskom proračunu, koji je pokriven viškom sredstava iz prethodnih godina. Proračunski suficit je ostvaren u 2013. i 2015. godini. Nastali deficit uzrokovan je smanjenjem proračunskih prihoda.

4. SWOT ANALIZA

Nakon izrađene Analize stanja pristupilo se izradi SWOT analize, odnosno analize razvojnih problema i razvojnih mogućnosti s ciljem daljnjeg definiranja strateških ciljeva, prioriteta i mjera. SWOT je akronim nastao od riječi na engleskom jeziku: Strenghts – snage Weaknesses - slabosti Opportunities - mogućnosti/prilike Threats - prijetnje SWOT analiza je analitički okvir za dobijanje relevantnih informacija o području općine Gvozd i o okruženju u kojem djeluje sada i u budućnosti. Svrha analize je utvrditi snage i slabosti te mogućnosti i prijetnje u okruženju. Nalazi SWOT analize temelje se na pretpostavci da se najveći uspjeh postiže maksimiziranjem vlastitih snaga i prilika u okolini uz istovremeno minimiziranje prijetnji i slabosti. SWOT analiza omogućila je prepoznavanje unutarnjih snaga i slabosti zajednice, ali i mogućnosti (prilika) i prijetnji (ograničenja) iz okruženja.

SNAGE SLABOSTI - Povoljan zemljopisni položaj - blizina - Nepostojanje izravne prometne glavnog grada RH Zagreba (50 km) povezanosti s gradom Zagrebom

- Blizina zračne luke u Velikoj Gorici - Nedostatak linija javnog autobusnog (50 km) prijevoza

- Blizina glavnih središta Sisačko - - Slaba naseljenost prostora moslavačke županije i Karlovačke županije (Sisak 50 km, Karlovac 40 - Nepovoljna starosna struktura km), granično područje s Bosnom i stanovništva Hercegovinom - Niska dohodovna struktura - Blizina turističkih središta šireg stanovništva područja – toplice Topusko, izletište - Negativni demografski trendovi Petrova gora, dolina rijeke Kupe, stari (negativni prirodni prirast i starenje mlin-vodenica Srnjak stanovništva) - Bogata kulturna i povijesna baština - Veliki odljev mladih radno sposobnih - Postojanje kulturno-povijesnih resursa osoba kao preduvjet razvoja ruralnog turizma - Nedostatak visokoobrazovane radne

- Postojanje velikog broja sakralnih snage objekata bogatih povijesnom i kulturnom baštinom - Nedovoljan broj radnih mjesta za ranjive i marginalizirane društvene - Gospodarski potencijal gradine skupine Kiringrad - Zapušteno obradivo poljoprivredno - Nezagađeno kvalitetno poljoprivredno zemljište zemljište pogodno za ratarsku proizvodnju - Dotrajala vodovodna i niskonaponska elektroenergetska mreža - Vrlo prihvatljiva tržišna cijena poljoprivrednog zemljišta - Nizak postotak korištenja obnovljivih izvora energije - Povoljni klimatski uvjeti za razvoj poljoprivrede (kontinentalna klima) - Zapuštenost i neodržavanje puteva – nerazvrstanih cesta, preko 200 km - Pogodno područje za razvoj stočarstva - Neriješeno pitanje kanalizacije i - Područje bogato šumskim površinama otpadnih voda - Ekološki nezagađeno područje bogato - Neriješeni imovinsko pravni odnosi kvalitetnom pitkom vodom bivših industrijskih pogona i privatnog poljoprivrednog zemljišta na području - Visok postotak priključka stanovništva općine Gvozd na vodoopskrbnu mrežu (oko 80% područja općine Gvozd pokriveno je - Nedovoljno razvijeno poslovno vodovodnom mrežom) okruženje i poduzetnička klima

- Dobra visokonaponska - Slabo razvijeni kapaciteti Općine za elektroenergetska i telekomunikacijska samostalno privlačenje i korištenje EU mreža koja pokriva cijelo područje fondova općine Gvozd - Nedostatak na lokalnoj razini institucija - Prihvatljivo riješeno pitanje odlaganja koje pružaju potporu razvoju komunalnog otpada gospodarstva

- Postojanje poslovnih zona Gornja - Nedostatak zainteresiranosti Čemernica, Vrginmost 1, Vrginmost 2 i stanovništva (pogotovo mladih) za Vrginmost 3 kulturne i sportske sadržaje

- Postojanje sirovinske baze (bjelača- - Nedovoljno iskorištene prirodne i glina, ugljen, kvarcni pijesak) klimatske prednosti područja (čista tla, vode i očuvan zrak) - Djelomično postojanje izvaninstitucionalnog programa - Nedovoljno iskorištavanje turističkih socijalne skrbi resursa i potencijala

- Razvijena suradnja s civilnim sektorom - Nedostatna sredstva za adekvatnu za demokratizaciju uprave i uvođenje zaštitu zaštićenih krajolika sustava dobrog upravljanja - Nedovoljno razvijena turistička

infrastruktura, nedovoljno poznata destinacija PRILIKE PRIJETNJE - Korištenje državnih poticajnih mjera - Nestabilna zakonska regulativa

- Jače korištenje sredstava fondova EU - Sporost pravosuđa - Sadnja visokodohodovnih kultura - Nedosljedna porezna politika - Razvoj ekološki prihvatljive - Prekrajanje (ukidanje) općina i poljoprivredne proizvodnje županija

- Razvoj voćarstva, uzgoja povrća, uzgoj - Odlazak radno sposobnog stanovništva ljekovitog bilja u druge sredine – osobito mladih osoba

- Mogućnost izgradnje plastenika i - Otpor prema promjenama te usvajanju staklenika za poljoprivrednu novih znanja i vještina radno proizvodnju sposobnog stanovništva

- Mogućnost izgradnje kapaciteta za - Negativni prirast stanovništva preradu poljoprivrednih proizvoda (hladnjače, sušare za povrće, voće, - Siromaštvo i socijalna isključenost bilje, gljive) ugroženih skupina stanovništva

- Programi vlade Republike Hrvatske i - Siva ekonomija Sisačko-moslavačke županije - Nedovoljna briga o okolišu namijenjeni poticanju razvoja obrtništva, poduzetničke infrastrukture, - Nedostatak financijskih sredstava za socijalnog poduzetništva, održivog infrastrukturne projekte turizma - Uvođenje poreza na neobrađena - Dolazak investitora iz drugih područja poljoprivredna zemljišta i neiskorišteni poslovni prostor - Bolje iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda (šumski plodovi) - Sporo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa - Izgradnja elektrane na biomasu, moguće priključenje na - Ulaskom Republike Hrvatske u EU elektroenergetsku mrežu sredinom povećana konkurencija u svim 2018. godine sektorima - Korištenje obnovljivih izvora energije

5. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE GVOZD

5.1. Vizija

Nastavno na osnovnu i SWOT analizu te uzimajući u obzir krug utjecaja Radna skupina za izradu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd formulirala je viziju kroz rad na radionici, a koja opisuje budućnost, odnosno kakvu bi Općinu željeli vidjeti nakon pet godina planskog socio-ekonomskog razvoja i uspješnog gospodarenja tim područjem. Vizija predstavlja iskazani cilj Strateškog razvojnog programa općine Gvozd, a ona glasi:

„Gvozd je gospodarski razvijena općina, bogatih i očuvanih prirodnih resursa, značajne kulturno-povijesne baštine, privlačna za život i stanovanje, zanimljiva posjetiteljima i spremna za dolazak investitora“

Kako bi se postigao i u konačnici valorizirao takav menadžerski pristup u razvoju općine Gvozd potrebno je sagledati nekoliko važnih elemenata, odnosno dobiti odgovore na pitanja predmetne sredine, a to su koje su najvažnije aktivnosti u gospodarstvu općine Gvozd. Iz toga će proizaći i odgovor na pitanje u kojim djelatnostima je moguća najviša zaposlenost, koje su usluge dostupne u općini Gvozd te kvaliteta življenja na tom području. Vizija općine Gvozd ukazuje na potrebu određenog restrukturiranja postojećeg gospodarskog sektora, identificiranja novih gospodarskih mogućnosti te unapređenjem institucionalne organizacije. Radna skupina je utvrdila da bi se vizija razvoja općine Gvozd za period od 2015. do 2020. godine trebala usredotočiti na: razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta (poljoprivreda, energetika, turizam, privlačenje investitora), održivo korištenje prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine (prirodni resursi, zelena infrastruktura, kulturno-povijesna baština), unapređenje kvalitete života i razvoj društvene infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja, ceste, otpad, socijala, zdravstvo, obrazovanje, razvoj civilnog društva). Uzimajući u obzir sve navedeno Radna skupina za izradu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd koja je sastavljena od svih interesnih dionika i konzultantskog tima Razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije SI- MO-RA, prepoznala je i zacrtala tri strateška cilja razvoja općine Gvozd kao prvi korak u ostvarenju Vizije.

5.2. Ciljevi

Glavni strateški ciljevi razvoja proizlaze iz definirane vizije razvoja općine Gvozd do 2020. godine koji su temeljna pretpostavka za ostvarenje vizije razvoja. Općina treba postati gospodarski razvijeno ruralno područje, s visokim društvenim standardom. Ciljevi su rezultat prethodnih istraživanja, analize i obrade podataka, istraživačkih promišljanja te iznesenih prijedloga na radionicama s predstavnicima poslovnog, javnog i civilnog sektora. Definiranje strateških ciljeva usklađeno je sa strateškim opredjeljenjima i usmjereno je prema rješavanju ključnih razvojnih problema. U ključne probleme na području općine Gvozd spadaju visoka stopa nezaposlenosti i nedovoljno radnih mjesta, negativni prirodni prirast i starenje stanovništva te nerazvijenost komunalne infrastrukture. Strateški ciljevi razvoja su konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda razvoja, jasno izraženih i mjerljivih, a vremenski su povezani s razdobljem trajanja Strategije. Hijerarhija strateških ciljeva određuje se tako da dugoročno usmjerava razvoj općine i to tako da optimalno iskorištava njezine razvojne snage i prilike te prevladava i zaobilazi njezine slabosti i prijetnje. Strateški ciljevi doprinose ostvarenju vizije, a temelje se na SWOT analizi. Ciljevi moraju biti: mjerljivi, ostvarivi, jasno formulirani, s određenim rokom ostvarenja, međusobno sukladni, sveobuhvatni, društveno i okolišno prihvatljivi, takvi da pridonose razvoju općine koji je određen vizijom, u skladu s ciljevima nacionalnih i županijskih strateških dokumenata. Temeljem Osnovne analize, SWOT analize i vizije općine Gvozd, Radna skupina utvrdila je tri (3) strateška razvojna cilja: 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta 2. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena infrastruktura.

Sva tri strateška cilja imaju važna zajednička obilježja, odnosno formiraju jasna rješenja za identifikaciju problema, realni su i usmjereni na postojeće resurse.

5.3. Ciljevi, prioriteti, razvojne mjere

Na temelju Osnovne analize, SWOT analize i vizije, općina Gvozd odnosno njena Radna skupina za izradu Strateškog razvojnog programa utvrdila je tri (3) strateška cilja s pripadajućih jedanaest (11) prioriteta i dvadeset osam mjera (28).

Tablica br.30: Ciljevi prioriteti i mjere

CILJ PRIORITET MJERE

1.1.1. Poticanje ekološke proizvodnje poljoprivrednih proizvoda

1.1.2. Ulaganje u proizvodnu infrastrukturu za P1.1. Poljoprivredna razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje, proizvodnja i prerada skladištenja, dorade i povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima (prerada, marketing)

1.1.3. Komasacija poljoprivrednog zemljišta

1.2.1. Poticanje korištenja energije iz P1.2. Proizvodnja energije i obnovljivih izvora SC1. racionalno upravljanje 1.2.2. Povećanje energetske učinkovitosti u energijom svim sektorima i sustavno gospodarenje energijom Gospodarski razvoj i nova 1.3.1. Poticanje opremanja i razvoja radna mjesta P1.3. Poticanje razvoja poduzetničkih zona poduzetništva i obrta 1.3.2. Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

1.4.1. Razvoj selektivnih oblika turizma (lovni P1.4. Promidžba i razvoj turizam, ciklo, sportsko - ribolovni, ruralni) posebnih oblika turizma 1.4.2. Razvoj turističke infrastrukture područja

1.5.1. Poboljšanje uvjeta za privlačenje P1.5. Razvoj investicijskog investitora okruženja 1.5.2. Jačanje financijskog okruženja za poduzetnike i obrtnike

SC2. 2.1.1. Podrška edukaciji i promociji prirodnih vrijednosti na području općine Gvozd P2.1. Poboljšano i održivo Održivo korištenje prirodnih upravljanje prirodnim resursima 2.1.2. Jačanje suradnje dionika zaštićenih resursa i kulturno - povijesne i zelenom infrastrukturom područja i ekološke mreže NATURA 2000 i baštine zajedničke aktivnosti održavanja, očuvanja, edukacije i promicanja zaštite prirode

2.1.3. Poboljšano upravljanje zelenom infrastrukturom 2.1.4. Razvoj održivog korištenja prirodnih resursa P2.2. Održivo upravljanje 2.2.2. Valorizacija i održivo upravljanje kulturno-povijesnom baštinom kulturno - povijesnom baštinom

3.1.1. Razvoj, izgradnja i održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda 3.1.2. Razvoj i izgradnja sustava gospodarenja otpadom

P3.1. Razvoj komunalne 3.1.3. Podrška izgradnji, rekonstrukciji i infrastrukture održavanju javnih i nerazvrstanih cesta 3.1.4. Poboljšanje opskrbe električnom energijom

SC3. 3.1.5. Podrška izgradnji toplovodne mreže

3.2.1. Poboljšanje uvjeta za razvoj predškolskog

P3.2. Poboljšanje obrazovnog i osnovnoškolskog obrazovanja Unaprjeđenje kvalitete života sustava na lokalnoj razini 3.2.2. Potpora obrazovanju i cjeloživotnom stanovnika i razvijena učenju u skladu s potrebama tržišta rada društvena infrastruktura 3.3.1. Unaprjeđenje zdravstvene zaštite i P3.3. Poboljšanje zdravstvene socijalne skrbi i socijalne skrbi 3.3.2. Razvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi (volontiranje, samopomoć)

3.4.1. Poticanje društvenih sportsko- rekreativnih programa, projekata i manifestacija P3.4. Razvoj društvenih sadržaja i infrastrukture 3.4.2. Potpora upravljanju i održivom korištenju objekata društvene infrastrukture

3.4.3. Poticanje aktivnosti civilnog društva

Strateški cilj 1: Gospodarski razvoj i nova radna mjesta

Nakon završetka Domovinskog rata područje općine Gvozd kao i cijelo područje Sisačko- moslavačke županije ne bilježe značajniji oporavak. Naprotiv, općina Gvozd stagnira u svim relevantnim pokazateljima gospodarskog razvoja i napretka, pokretanja proizvođačke djelatnosti i na taj način stvaranja preduvjeta za otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanja stanovnika s tog područja. Na području općine Gvozd postoje određeni poslovni objekti u državnom vlasništvu koji se ne koriste, a uz minimalna ulaganja mogli bi se u vrlo kratkom roku staviti u funkciju. Gospodarska pasivnost na ovom području doprinosi ekonomskoj stagnaciji i gubitku radnih mjesta. Potrebno je gospodarstvo otvoriti ulaganjima domaćeg/stranog kapitala, znanja i vještina, a pogodan oblik za privlačenje tog kapitala su određene zakonske i infrastrukturne pogodnosti. Područje općine Gvozd bogato je velikim poljoprivrednim površinama, šumama, vodom, kulturno-povijesnom baštinom i velikim potencijalom za razvoj selektivnih oblika turizma. Ulaskom Republike Hrvatske u EU otvorene su velike mogućnosti za konkurencijom poljoprivrednim proizvodima. Međutim, još uvijek se veliki broj lokalnih poljoprivrednika bavi uzgojem niskodohodovnih poljoprivrednih kultura. Poljoprivredni proizvođači svoju proizvodnju obavljaju na malim poljoprivrednim parcelama koje količinama i cjenovno ne mogu konkurirati na europskom tržištu. Prednost tog područja je nezagađeno poljoprivredno zemljište, vodotoci koji se mogu koristiti u svrhu navodnjavanja poljoprivrednih parcela, a potražnja na tržištu je sve veća za ekološkim poljoprivrednim proizvodima. Stoga je potrebno lokalne poljoprivrednike usmjeriti prema ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji koja je znatno konkurentnija i ekonomski isplativija od klasične poljoprivredne proizvodnje. Postoje velike mogućnosti za razvoj turističke ponude naslonjene na prirodne i kulturne resurse, bogata lovišta divljačima, međutim potrebno je razviti turistički identitet općine Gvozd. Ovim strateškim ciljem trebaju se stvarnim prioritetima i mjerama stvoriti preduvjeti za razvoj gospodarstva i konkurentnosti. Mjerama za ostvarenje ovog cilja planira se povećati broj novih radnih mjesta i osigurati ostanak stanovnika na prostoru općine Gvozd.

P1.1. Poljoprivredna proizvodnja i prerada

Područje općine Gvozd oduvijek se veže za poljoprivrednu proizvodnju koju je potrebno usmjeriti prema proizvodnji kvalitetne hrane, prema načelu integrirane poljoprivredne proizvodnje i ekološke poljoprivredne proizvodnje radi posjedovanja značajnih prirodnih preduvjeta. Poljoprivreda je jedna od tri najvažnije gospodarske grane u Sisačko-moslavačkoj županiji. Prema podacima ARKOD-a u općini Gvozd, najzastupljenija su obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se najvećim dijelom bave stočarstvom, što uključuje uzgoj goveda, koza i ovaca. Prema vrsti uporabnog zemljišta, najzastupljenije su oranice koje se obrađuju na površini od 731,59 ha. Površinu zauzimaju i trajni nasadi voća na 142,7 ha, vinogradi na 0,21 ha te miješani nasadi na 1,04 ha. Uzevši u obzir navedene podatke, cilj je poticati lokalno stanovništvo na bavljenje poljoprivredom, posebno ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom. Poticat će se proizvodnja i stvaranje veće dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, ulaganje u stočarsku proizvodnju, a posebna pozornost bit će usmjerena na korištenje poljoprivrednog zemljišta. Nužno je udruživanje poljoprivrednika i okrupnjavanje poljoprivrednih površina u cilju povećanja proizvodnje i unapređenje tržišta kroz organizirani otkup putem zadruga i kooperacija.

Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta Prioritet 1.1. Poljoprivredna proizvodnja i prerada Mjera 1.1.1. Poticanje ekološke proizvodnje poljoprivrednih proizvoda Cilj Ulaganjem u ekološko poljoprivrednu proizvodnju omogućiti stjecanje novih znanja i vještina u procesu proizvodnje ekoloških poljoprivrednih proizvoda, na taj način jačati konkurentnost poljoprivrednih proizvoda i proizvođača kao i pozicioniranje na EU tržištu, omogućiti zapošljavanje u poljoprivredi i ostanak stanovništva na ruralnom području Sadržaj  Izraditi popis proizvođača ekoloških poljoprivrednih proizvoda  Poticati poljoprivredne proizvođače na prelazak s konvencionalnog na ekološki uzgoj  Poticati proizvođače na korištenje organskih gnojiva i bioloških sredstava za zaštitu proizvoda  Poticati razvoj finalizacije svih oblika poljoprivredne proizvodnje

 Poticati institucije za kupovinom ekološki prihvatljivih proizvoda za javne potrebe  Subvencionirati ekološku proizvodnju poljoprivrednih proizvoda  Umrežiti i udružiti eko-poljoprivredne proizvođače  Uspostaviti i razviti kratke lance opskrbe lokalnim proizvodima  Prenositi nova znanja i vještine, informirati i educirati poljoprivrednike o mogućnostima financiranja iz EU fondova i drugih izvora  Promovirati ekološke poljoprivredne proizvode s područja općine kroz izradu letaka, brošura i objava tekstova u medijima Nositelji mjere Općina Gvozd Razdoblje provedbe 2016. - 2020. Izvori financiranja Proračun općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija, Ministarstvo poljoprivrede, EU fondovi i programi Pokazatelji Izrađen popis broja ekoloških proizvođača uspješnosti provedbe Broj poljoprivrednih proizvođača koji su prešli s konvencionalnog na ekološki uzgoj Broj proizvođača koji koriste organska gnojiva i organska sredstva za zaštitu proizvoda Broj dodjeljenih poticaja za razvoj finalizacije svih oblika poljoprivredne proizvodnje Broj institucija koje kupuju ekološke poljoprivredne proizvode za javne potrebe Broj dodijeljenih potpora za ekološku poljoprivrednu proizvodnju Broj udruga i udruženja eko-proizvođača koji su se povezali u zajedničku mrežu proizvođača Broj proizvođača koji sudjeluju u kratkim lancima opskrbe lokalnim proizvodima Broj educiranih eko-poljoprivrednika Broj održanih edukacija/radionica o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i mogućnostima financiranja iz EU fondova i drugih izvora Broj izrađenih letaka, brošura, objava tekstova u medijima

Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta Prioritet 1.1. Poljoprivredna proizvodnja i prerada Mjera 1.1.2. Ulaganje u proizvodnu infrastrukturu za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje, skladištenja, dorade i povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima (prerada, marketing) Cilj Ulaganjem u izgradnju i opremanje kapaciteta za preradu, hlađenje i skladištenje poljoprivrednih proizvoda omogućiti će se povećanje konkurentnosti u kvaliteti i kvantiteti, povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda i stvoriti preduvjeti za zapošljavanje i samozapošljavanje u poljoprivredi Sadržaj  Istražiti tržište i snimiti potrebe za otkup, skladištenje i hlađenje poljoprivrednih proizvoda  Osigurati zemljište i infrastrukturu za izgradnju i opremanje kapaciteta  Izraditi projektno-tehničku dokumentaciju i drugu potrebnu dokumentaciju  Zainteresirati javnost i pronaći odgovorne partnere  Poticati ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, skladištenje i doradu te subvencionirati troškove  Poticati obnovu zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u svrhu organiziranja poljoprivredne proizvodnje  Poticati uzgoj profitabilnijih i manje zastupljenih kultura na poljoprivrednim površinama  Organizirati poljoprivrednu proizvodnju udruživanjem poljoprivrednih proizvođača u zadruge, klastere, udruge i sl. Nositelji mjere Općina Gvozd, Sisačko-moslavačka županija Razdoblje provedbe 2016. - 2020. Izvori financiranja Proračun općine, proračun Županije, Ministarstvo poljoprivrede, EU fondovi i programi, ostali izvori financiranja Pokazatelji Izrađena analiza tržišnih potreba za pojedinim poljoprivrednim uspješnosti provedbe proizvodima, skladištenjem i hlađenjem Broj gospodarski aktivnih poljoprivrednih gospodarstava zainteresiranih za uključivanje u proces proizvodnje, skladištenja i hlađenja proizvoda Izgrađeni i opremljeni kapaciteti za preradu, hlađenje i skladištenje poljoprivrednih proizvoda izraženi brojem preradbenih pogona, hladnjača i skladišta Broj dodijeljenih potpora poljoprivrednim proizvođačima za povećanje proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda Površina obnovljenog, zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u svrhu

povećanja poljoprivredne proizvodnje Površina poljoprivrednih zemljišta zasađenih novim kulturama Broj osnovanih zadruga, udruga i klastera za otkup i plasman poljoprivrednih proizvoda na tržište.

Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta Prioritet 1.1. Poljoprivredna proizvodnja i prerada Mjera 1.1.3. Komasacija poljoprivrednog zemljišta Cilj Sređivanjem imovinsko-pravnih odnosa, grupiranjem zemljišnih čestica radi racionalnije agrarne proizvodnje, obuhvaćajući zemljište jedne katastarske općine bolje će se organizirati poljoprivredna proizvodnja koja osigurava isplativost uloženih sredstava Sadržaj  Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta (uklanjanje građevina, ograda, bunara i slično, građenje nove mreže poljoprivrednih putova, pripadajućih mostova i propusnih građevina) Nositelji mjere Općina Gvozd, SMŽ, Ministarstvo poljoprivrede Razdoblje provedbe 2016. - 2020. Izvori financiranja Općina Gvozd, Sisačko-moslavačka županija, Ministarstvo poljoprivrede, EU fondovi Pokazatelji Povećane površine okrupnjenog poljoprivrednog zemljišta u uspješnosti provedbe hektarima po gospodarstvima korisnicima mjere

P1.2. Proizvodnja energije i racionalno upravljanje energijom

Moderni stil života podrazumijeva sve veću upotrebu energije u svrhu postizanja veće udobnosti i zadovoljenja potreba pa je potrošnja energije svakim danom u porastu. Trenutno se većina energetskih potreba stanovništva općine Gvozd namiruje upotrebom štetnih fosilnih goriva i tranzicija prema obnovljivim izvorima energije temelj je dugoročno održivog gospodarskog razvoja te će se, uključivanjem stanovništva, gospodarskih subjekata i javnog sektora u taj sustav proizvodnje električne energije, postići velike uštede. Dostupnost energije jedan je od glavnih preduvjeta razvoja gospodarstva. Ulaganje u energetsku učinkovitost predstavlja jedinstvenu kombinaciju prednosti: povećanje energetske sigurnosti, 77 ekonomske osjetljivosti, smanjenje potrošnje energije i pozitivan utjecaj na okoliš. Osim toga, u novom konceptu razvoja niskougljičnog gospodarstva, provedbom mjera energetske učinkovitosti, doprinijeti će se stvaranju novih radnih mjesta i utjecati na smanjenje emisije stakleničkih plinova. Najveći potrošač energije je sektor zgradarstva u kojem leži i najveći potencijal za energetsku uštedu te će Općina Gvozd, kroz definirane mjere, podupiranjem energetske učinkovitosti u energetskoj obnovi objekata, pametnim upravljanjem energijom u javnoj infrastrukturi i stimuliranjem korištenja obnovljivih izvora energije, poboljšati gospodarenje energijom. Praćenjem ostvarenih ušteda i izradom programskih rješenja i alata za analizu potrošnje energije te redefiniranjem postupaka za daljnje poboljšanje energetske učinkovitosti na području svoje općine, doprinijeti će se racionalnom upravljanju energijom i podizanju kvalitete vlastitog okoliša.

Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta Prioritet 1.2. Proizvodnja energije i racionalno upravljanje energijom Mjera 1.2.1. Poticanje korištenja energije iz obnovljivih izvora Cilj Poticanje razvoja proizvodnje energije intenziviranjem i stimuliranjem korištenja obnovljivih izvora energije, poput energije Sunca, vode, vjetra, biomase i drugih izvora te lokalnim korištenjem proizvedene energije smanjiti energetske gubitke, utjecati na povećanje korištenja obnovljivih izvora te smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Sadržaj  Izgradnja sustava proizvodnje energije iz obnovljivih izvora (izrada projektne dokumentacije, ishođenje dozvola i rješenja, stjecanje statusa povlaštenog proizvođača).  Povećati korištenje energije iz obnovljivih izvora u općoj energetskoj bilanci i zamjenu energetskih objekata na fosilna goriva te jačanje svijesti u smislu većeg korištenja obnovljivih izvora energije.  Povećati udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji primarne energije.

 Pratiti trend emisija stakleničkog plina CO2 u atmosferu u svim sektorima.

Nositelji mjere Općina Gvozd, fizičke i pravne osobe Razdoblje provedbe 2016. - 2020. Proračuni: Općina Gvozd, SMŽ, FZOEU, Ministarstva, EU Izvori financiranja fondovi Pokazatelji Povećanje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih uspješnosti provedbe izvora. Broj korisnika energije iz obnovljivih izvora. Udio obnovljivih izvora energije. Pokazatelj emisije CO2 u atmosferu.

Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta Prioritet 1.2. Proizvodnja energije i racionalno upravljanje energijom Mjera 1.2.2. Povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima i sustavno gospodarenje energijom Cilj Podupiranje energetske učinkovitosti kroz energetsku obnovu (vanjske ovojnice - zidovi i prozori, krovišta i podova) objekata u privatnom i javnom sektoru, pametnog upravljanja energijom u javnoj infrastrukturi (sustav grijanja/hlađenja, javna rasvjeta), uključujući javne zgrade, u stambenom sektoru, poljoprivredi i gospodarstvu za postizanje niskoenergetskog standarda te suzbijanje klimatskih promjena i očuvanje okoliša. Sadržaj  Povećati energetsku učinkovitost objekata.  Poticati ugradnju naprednijih tehnologija u poljoprivredi i gospodarstvu.  Postići uštedu energije smanjenjem potrošnje energije i troškova za energiju.  Poboljšati upravljanje potrošnjom energije praćenjem ostvarenih ušteda i redefiniranjem postupaka za daljnje poboljšanje energetske učinkovitosti. Nositelji mjere Općina Gvozd

Razdoblje provedbe 2016. – 2020.

Izvori financiranja Proračuni: Općine Gvozd, Županije, Ministarstava, FZOEU, EU fondovi Pokazatelji Broj projekata energetske učinkovitosti. uspješnosti provedbe Ostvarena ušteda energije objekata u privatnom i javnom sektoru. Ostvarena ušteda energije ugradnjom pametne rasvjete sa sustavom za smanjenje intenziteta svjetla te smanjenje svjetlosnog zagađenja.

Broj poticaja i subvencija za ugradnju naprednijih tehnologija u gospodarstvu. Smanjenje specifične potrošnje energije po obradivoj površini i po količini poljoprivrednih proizvoda. Izrađena programska rješenja i alati za praćenje i analizu potrošnje energije.

P1.3. Poticanje razvoja poduzetništva i obrta

Strateški je važno pružiti potporu malim poduzetnicima i obrtnicima koji su se pokazali najvitalnijim dijelom gospodarstva, ali isto tako vrlo je važna pomoć mikropoduzećima da rastu i zapošljavaju više radnika. Danas se općina Gvozd nalazi u prilično teškoj gospodarskoj situaciji. Osim trgovina i ugostiteljskih objekata na području općine Gvozd od poduzeća aktivno je vrlo malo subjekata. Sve poslovne aktivnosti odvijaju se u malim obiteljskim tvrtkama. Devastirana postrojenja na području općine Gvozd zahtijevaju obnovu kako bi se potaknuo gospodarski rast, smanjila nezaposlenost te stvorili preduvjeti za pokretanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva. Prema dostupnim podacima na području općine Gvozd najvećim dijelom dominira prerađivačka industrija, a slijedi ju poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. Strateškim razvojnim programom općine Gvozd se želi povećati zapošljavanje u malom i srednjem gospodarstvu i obrtništvu, stvoriti preduvjete za jačanje konkurentnosti u tim sektorima, odnosno ukupno poboljšati uspješnost sektora gdje će biti potrebne koordinirane aktivnosti različitih tijela lokalne i regionalne samouprave i uprave. Uzimajući u obzir postojeće stanje u poduzetništvu i obrtništvu općina Gvozd kroz vlastita proračunska sredstva i poticajne mjere nastoji pridonijeti što boljem okruženju za razvoj poduzetništva i obrtništva te pokretanje gospodarske aktivnosti. Unapređenje znanja i vještina za učinkovito pružanje usluga ulagačima i promoviranjem odabranih poslovnih zona kao odgovarajućih lokacija za greenfield investicije i druge poslovne aktivnosti jedan je od bitnih čimbenika stvaranja konkurentnog okruženja. Iz svega navedenog Radna skupina za izradu Strateškog razvojnog programa formirala je dvije mjere za poticanje razvoja poduzetništva i obrta na području općine Gvozd.

Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta Prioritet 1.3. Poticanje razvoja poduzetništva i obrta Mjera 1.3.1. Poticanje opremanja i razvoja poduzetničkih zona Cilj Ulaganjem u osnivanje i razvoj poduzetničkih zona omogućiti razvoj poduzetništva kao pokretačke snage lokalnog gospodarskog razvoja s ciljem povećanja broja gospodarskih subjekata na području, stvoriti uvjete za povećanje konkurentnosti poduzetnika te stvoriti mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta Sadržaj  Izraditi Plan razvoja poslovnih zona  Izraditi projektno-tehničku dokumentaciju  Izgraditi komunalnu, energetsku, prometnu i komunikacijsku infrastrukturu  Izraditi Plan potpore za jačanje konkurentnosti poduzetnika i obrtnika i izlazak na međunarodna tržišta  Promovirati mogućnosti i privlačiti ulagače kroz olakšice za pokretanje poslovanja na području općine Nositelji mjere Općina Gvozd Razdoblje provedbe 2018. - 2020. Izvori financiranja Proračun općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija, fondovi EU i drugi izvori Pokazatelji Broj osnovanih i uređenih poslovnih zona uspješnosti provedbe Broj izrađenih razvojnih planova Broj poduzetnika u poslovnim zonama Broj radnih mjesta u poslovnim zonama Broj održanih promotivnih aktivnosti o pogodnostima za pokretanje poslovnih aktivnosti u poslovnim zonama

Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta Prioritet 1.3. Poticanje razvoja poduzetništva i obrta Mjera 1.3.2. Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva Cilj Omogućavanje lakšeg pokretanja novih obrta i poduzeća te stvaranje poticajnog okruženja za jačanje gospodarskih aktivnosti i rast postojećih gospodarskih subjekata edukacijom i bržim i jednostavnijim pristupom financijskim sredstvima za modernizaciju tehnologija, strojeva, alata i opreme

Sadržaj  Poticati osnivanje novih gospodarskih subjekata (poduzeća, obrti) i otvaranje novih radnih mjesta  Poticati poduzetnike i obrtnike na inovativan način poslovanja uvođenjem novih tehnologija u proces proizvodnje  Osnovati lokalnu razvojnu agenciju  Pružanje edukativno-tehničke pomoći poduzetnicima i obrtnicima o mogućnostima financiranja projekata iz EU fondova i drugih izvora financiranja, pomoć u pripremi i razradi projektnih prijedloga  Edukacija poduzetnika i obrtnika o promidžbi i plasmanu svojih proizvoda i usluga za izlazak na nova tržišta  Sufinancirati sudjelovanje poslovnih subjekata na gospodarskim sajmovima Nositelji mjere Općina Gvozd Razdoblje provedbe 2016. - 2020. Izvori financiranja Proračun općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija, resorna ministarstva, EU fondovi Pokazatelji Broj novoosnovanih gospodarskih subjekata (poduzeća, obrta) uspješnosti provedbe Broj novih radnih mjesta i novozaposlenih osoba Broj potpora poduzetnicima i obrtnicima za uvođenje novih tehnologija u proces proizvodnje Osnovana lokalna razvojna agencija Broj održanih edukacija o mogućnostima financiranja projekata iz EU fondova i drugih izvora financiranja, pomoć u pripremi i razradi projektnih prijedloga Broj pripremljenih projekata za financiranje iz sredstava EU fondova i drugih izvora Broj održanih edukacija o načinu promidžbe i plasmanu svojih proizvoda i usluga za izlazak na nova tržišta Broj sudjelovanja poslovnih subjekata na gospodarskim sajmovima Broj sudionika na sajmovima

P1.4. Promidžba i razvoj posebnih oblika turizma

Dosadašnji gospodarski učinci turizma u općini Gvozd ispod su potencijala kojima raspolaže. Budući razvoj turizma na ovim prostorima moguće je temeljiti na zasad nedovoljno korištenim potencijalima. Općina Gvozd destinacija je bogate kulturne, sakralne i graditeljske baštine, koja

82 još uvijek nije dovoljno prezentirana na području Sisačko-moslavačke županije i šire. Botanički rezervat „Đon Močvar“ koji se sve više koristi u promociji destinacije i povećanju konkurentnosti i atraktivnosti, najraznolikiji je i najstariji cret u Hrvatskoj u kojem je zastupljena u Hrvatskoj vrlo rijetka i relikna zajednica bijele šikljice i mesožderke rosike. Područje je bogato lovištima gdje se otvaraju velike mogućnosti za unapređenje lovnog turizma i autohtone kuhinje. S obzirom da se bicikliranje prepoznaje kao dobro za zdravlje te da bicikliranje znači opuštenije putovanje što otvara mogućnosti pružateljima smještajnih kapaciteta, ugostiteljima, lokalnim trgovinama i OPG-ovima za stvaranje profita. Za razvoj sportsko-ribolovnog turizma postoji velika resursna osnova i to za razvoj različitih oblika (rijeka Trepča, dolina rijeke Kupe), no ne postoji atraktivno pripremljenih ribolovnih terena. Razvoj ruralnog turizma na području općine Gvozd zauzima sve značajnije mjesto u gospodarskom razvoju općine. Miran i tih okoliš, domaćinski odnos prema gostu, domaća prehrana, bogata kulturno-povijesna baština, sačuvani stari sakralni objekti, sve su to obilježja koja gostu mogu pružiti autohtoni doživljaj na području općine Gvozd. S ciljem doprinosa gospodarskom rastu i povećanju prihoda iz sektora turizma aktivnosti će se usmjeriti prema unapređenju postojećih turističkih proizvoda, razvoju selektivnih oblika turizma, ulaganju u turističku infrastrukturu područja, edukaciju i jaču suradnju svih turističkih sudionika.

Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta Prioritet 1.4. Promidžba i razvoj posebnih oblika turizma Razvoj selektivnih oblika turizma (lovni turizam, ciklo, sportsko- Mjera 1.4.1. ribolovni, ruralni) Cilj Unaprijediti turistički identitet područja općine te se pozicionirati kao turistička destinacija očuvanog krajolika, bogatih prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih osobitosti, razvojem selektivnih oblika turizma (lovni, ribolovni, ciklo, gastro, seoski itd.) te na taj način napraviti iskorak u razvoju turističke ponude i korištenja svog turističkog potencijala uz učinkovitu promociju kao sigurnog i privlačnog turističkog odredišta. Sadržaj  Analizirati stanje u turizmu na području općine s naglaskom na selektivne oblike turizma.  Izraditi program poticanja selektivnih oblika turizma  Osmisliti plan promocije turizma s naglaskom na selektivne oblike turizma.  Osmisliti i izraditi promotivne materijale (brošure) o

turističkom identitetu područja.  Poticati sudjelovanje na turističkim sajmovima u cilju promidžbe i bolje marketinške vidljivosti područja  Informirati i educirati gospodarske subjekte i lokalno stanovništvo o mogućnostima bavljenja selektivnim oblicima turizma na ruralnom području i velikoj razvojnoj perspektivi.  Poticati povezivanje i udruživanje lokalnih turističkih dionika (klaster, zadruge).  Podržati prekvalifikaciju i/ili dodatno educirati postojeće i potencijalne pružatelje usluga u turizmu.  Educirati pružatelje usluga u turizmu o mogućnostima financiranja projekta iz sredstava EU fondova i drugih izvora. Općina Gvozd, SMŽ, Hrvatska turistička zajednica, Turistička Nositelji mjere zajednica Sisačko-moslavačke županije Razdoblje provedbe 2016. - 2020. Općina Gvozd, Financijski plan Turističke zajednice Sisačko- Izvori financiranja moslavačke županije, Proračun županije SMŽ Pokazatelji Izrađena analiza stanja u turizmu na području općine s naglaskom uspješnosti provedbe na selektivne oblike turizma. Izrađen program poticanja selektivnih oblika turizma. Broj razvijenih selektivnih oblika turizma. Izrađen plan promocije turizma s naglaskom na selektivne oblike turizma. Broj promotivnih materijala (brošura) o turističkom identitetu područja. Broj sudjelovanja na turističkim sajmovima u cilju promidžbe i bolje marketinške vidljivosti područja. Broj održanih edukacija o mogućnostima bavljenja selektivnim oblicima turizma na ruralnom području i velikoj razvojnoj perspektivi. Broj održanih sastanaka o mogućnosti povezivanja i udruživanja lokalnih turističkih dionika (klaster, zadruge). Broj prekvalificiranih osoba i/ili dodatno educiranih osoba pružatelja usluga u turizmu. Broj održanih edukacija o mogućnostima financiranja projekta iz sredstava EU fondova i drugih izvora. Broj prijavljenih projekata iz područja selektivnih oblika turizma za financiranje projekta sredstvima EU fondova i drugih izvora.

Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta Prioritet 1.4. Promidžba i razvoj posebnih oblika turizma

Mjera 1.4.2. Razvoj turističke infrastrukture područja

Cilj Doprinijeti ravnomjernom razvoju turizma na cijelom području, poticanjem ulaganja u izgradnju turističke infrastrukture (smještajni kapaciteti, ugostiteljski objekti, igrališta, šetnice uz rijeku i kroz šumu, biciklističke, planinarske i poučne staze, izletišta, turističke znamenitosti itd.) i na taj način omogućiti podizanje razine kvalitete turističkih kapaciteta i usluga te tako objedinjenom turističkom ponudom pospješiti jačanje turističkog identiteta područja. Sadržaj  Ulaganja u izgradnju smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih objekata.  Ulaganja u izgradnju objekata i staza za sport i rekreaciju (igrališta, šetnica uz rijeku i kroz šumu, biciklističke i trim staze i drugo)  Postaviti turističku signalizaciju  Urediti tematske staze vezane uz gastronomiju.  Urediti, rekonstruirati i adaptirati gospodarske i stambene objekte tradicijske gradnje i druge turističke znamenitosti i staviti ih u funkciju za turističke potrebe  Unaprijediti turističku infrastrukturu kroz postojeće programe potpora, subvencioniranja i/ili kreditiranja za turizam.  Jačati kapacitete i znanja za pripremu potencijalnih projekata izgradnje turističke infrastrukture iz sredstava EU fondova i drugih izvora. Nositelji mjere Općina Gvozd, SMŽ, TZ SMŽ, poslovni turistički subjekti

Razdoblje provedbe 2016. - 2020.

Izvori financiranja Proračun općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija, Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica, TZ Sisačko- moslavačke županije, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, EU fondovi i programi.

Pokazatelji Broj novoizgrađenih smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih uspješnosti provedbe objekata. Broj turista-posjetitelja u novim i postojećim smještajnim kapacitetima. 85

Broj izgrađenih objekata i staza za sport i rekreaciju (igrališta, šetnica uz rijeku i kroz šumu, biciklističke i trim staze i drugo). Broj postavljenih turističkih znakova Broj uređenih tematskih staza vezanih uz gastronomiju Broj uređenih i obnovljenih tradicijskih objekata i drugih turističkih znamenitosti. Broj programa, dodijeljenih potpora, subvencija i/ili odobrenih kredita za turizam. Broj provedenih edukacija za povećanje razine znanja za pripremu potencijalnih projekata izgradnje turističke infrastrukture iz sredstava EU fondova i drugih izvora.

P1.5. Razvoj investicijskog okruženja

Razvojem konkurentnog okruženja za ulaganja, općina Gvozd postat će atraktivna lokacija za ulagače. Poticajnim mjerama za investitore općina Gvozd stvoriti će uvjete za privlačenje i dugoročnu održivost ulaganja što je jedan od glavnih preduvjeta za razvoj cijelog područja. To se može ostvariti razvojem poslovnog i investicijskog okruženja i podizanjem razine spremnosti Općine da stvori i ponudi ulagačima atraktivne i konkurentne uvjete koji udovoljavaju njihovim potrebama (smanjenje komunalne naknade, dostupan servis za ulagače). Općina Gvozd namjerava jačati institucionalne kapacitete za servisiranje potreba potencijalnih investitora kod pokretanja poslovanja uz što manje birokratskih prepreka i problema. To obuhvaća standarde za prikupljanje, usklađivanje i pružanje informacija ulagačima, dostupnost i uređenost ulagačkih lokacija te definiranje prioritetnih sektora. Privlačenjem investicija na područje općine Gvozd domaća mala poduzeća i obrti trebat će bolje iskoristiti ponudu novih investicija. Stoga će Općina Gvozd razviti različite oblike financijskih mogućnosti za subjekte malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva, odnosno uspostaviti partnerski odnos sa Sisačko-moslavačkom županijom i bankama u cilju poboljšanog pristupa financiranju poduzetnika i obrtnika u svim fazama razvoja koji će odgovarati njihovim poslovnim potrebama. Navedenim mjerama i provedbom istih općina Gvozd želi razviti konkurentno okruženje za ulaganja, dolazak novih investitora i razviti različite oblike financijskih mogućnosti za poslovne subjekte.

Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta Prioritet 1.5. Razvoj investicijskog okruženja Mjera 1.5.1. Poboljšanje uvjeta za privlačenje investitora Cilj Nadgradnja ostvarenog napretka uklanjanjem administrativnih opterećenja omogućiti razvoj konkurentnog okruženja za ulaganja, odnosno poticajnim mjerama jedinice lokalne samouprave poboljšati poslovno i investicijsko okruženje za privlačenje ulagača na područje općine (smanjenje komunalne naknade, dostupan servis za ulagače) Sadržaj  Izraditi analizu o investicijskim mogućnostima na području općine  Ustrojiti bazu podataka poduzetnika i obrtnika ovisno o vrsti djelatnosti, izgrađenim kapacitetima i brojem zaposlenih s ciljem bolje informiranosti potencijalnih investitora  Jačati institucionalne kapacitete za servisiranje potreba potencijalnih investitora kod pokretanja poslovanja uz što manje birokratskih prepreka i problema  Izraditi poticajne mjere za privlačenje ulagača na područje općine ( smanjenje komunalne naknade, prihvatljiva cijena zemljišta za izgradnju poslovnih objekata i proizvodnih pogona i sl.)  Jačati odnose sa institucijama poduzetničke infrastrukture (regionalne razvojne agencije, poduzetnički centri)  Izraditi plan promotivne kampanje u svim medijima u cilju bolje informiranosti potencijalnih ulagača i javnosti

Nositelji mjere Općina Gvozd Razdoblje provedbe 2016. - 2020. Izvori financiranja Proračun općine Gvozd, SMŽ, EU fondovi i drugi izvori Pokazatelji Izrađena analiza o investicijskim mogućnostima općine uspješnosti provedbe Ustrojene baza poduzetnika i obrtnika na području općine Broj educiranih zaposlenika Općine za pružanje korisnih informacija i pomoći investitorima Broj mjera za privlačenje ulagača na područje općine Broj novih ulagača na području općine Broj održanih radnih sastanaka s poduzetničkim potpornim institucijama Broj promotivnih aktivnosti provedenih u svim medijima

Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta Prioritet 1.5. Razvoj investicijskog okruženja Mjera 1.5.2. Jačanje financijskog okruženja za poduzetnike i obrtnike Cilj Razviti različite financijske mogućnosti za subjekte malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva, omogućiti poduzetnicima početnicima i drugima, lakši, brži i kvalitetniji pristup financijskim sredstvima i na taj način olakšati pokretanje novog poslovnog procesa te proširenje i rast poslovanja postojećih poslovnih subjekata Sadržaj  Osmisliti program poboljšanog financiranja poduzetništva i obrta  Uspostaviti partnerski odnos sa SMŽ i poslovnim bankama u cilju poboljšanog pristupa financiranju poduzetnika i obrtnika u svim fazama razvoja koji će odgovarati njihovim poslovnim potrebama  Pružiti garancijske potpore za razvojne projekte  Razviti nove oblike financiranja za novoosnovane poslovne subjekte (npr. poduzetnički kapital, inicijalni kapital, poslovni anđeli) kako bi se premostio tržišni financijski jaz  Pružiti potporu za razvoj kapaciteta poduzetnika za pripremanje projekata i upravljanje projektima financiranih iz fondova EU i drugih izvora Nositelji mjere Općina Gvozd, Sisačko-moslavačka županija Razdoblje provedbe 2016. - 2020. Izvori financiranja Proračun općine Gvozd, SMŽ, resorna ministarstva, fondovi EU i drugi programi, banke Pokazatelji Izrađen program poboljšanog financiranja poduzetništva i obrta uspješnosti provedbe Broj korisnika mjera programa poboljšanog financiranja poduzetništva i obrta Broj izdanih garancija poduzetnicima kao financijske potpore kod realizacije poduzetničkih kredita Broj poduzetnika korisnika novih oblika financiranja (poduzetnički kapital, inicijalni kapital, poslovni anđeli i drugo) Broj educiranih osoba za pripremu i upravljanje projektima financiranih iz EU fondova i drugih izvora

Strateški cilj 2. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine

Prirodni resursi su supstance, koje se nalaze u prirodi, a koje se smatraju vrijednim u njihovoj relativno nemodificiranoj prirodnoj formi. Zbog toga, rudarstvo, vađenje plina, ribarstvo i šumarstvo se smatraju industrijama prirodnih resursa. Prirodni resursi se obnavljaju te se mogu koristiti neograničeno samo ako se pravilno i planski eksploatiraju. Očuvanje prirodnih resursa je glavni fokus općine Gvozd, odnosno primjenjuje se održiv način iskorištenja resursa kako bi njihovo iskorištenje trajalo doslovce zauvijek, a bez utjecaja na okoliš misleći na potrebe budućih generacija. Općina Gvozd razmotrila je i analizira postojeći sustav zaštite i očuvanja kulturne baštine te odnos prema dosadašnjem, osobito održivom, korištenju baštine te utvrdila ciljeve, mjere i aktivnosti kako bi se kulturna baština i njezini potencijali uspješnije i učinkovitije koristili kao razvojni resurs, ali na načelima održivog razvoja. Bogatstvo, brojnost i raznolikost kulturne baštine na području općine Gvozd te njezino stanje zahtijevaju dodatno financiranje iz međunarodnih i privatnih izvora kao i korištenje zakonskih mogućnosti za osiguravanje sredstava preko intelektualnog vlasništva i kazni za oštećivanje kulturne baštine. Osim namicanja financijskih sredstava, potrebno je znanje i vještine, interese i opredijeljenost ključnih nositelja i svih zainteresiranih za održivi razvoj kulturne baštine povezati i ujediniti kroz definiranje ciljeva, mjera i projekata te osigurati provedbu. Tako se istodobno postižu zaštita kulturne baštine i gospodarske i druge koristi. Radna skupina za izradu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd 2015.-2020. godine formirala je prioritete, mjere i aktivnosti za poticanje racionalnog korištenja raspoloživih prirodnih resursa i održivo upravljanje kulturno-povijesnom baštinom.

P2.1. Poboljšano i održivo upravljanje prirodnim resursima i zelenom infrastrukturom

Općina Gvozd poznata je po rudnim nalazištima, u kojima je najveća zastupljenost bakra. Bakar je važna sirovina u metalurgiji. Osim njega tu su još i druge sirovine poput ugljena, željezne rude, kvarcnog pijeska i keramičke gline. Također, općina Gvozd je bogata i šumom sa raznolikim

89 drvećem poput hrasta kitnjaka, grbe, bukvom i jelom, i zauzima površinu od 7.247,27ha. Ovim prioritetom određene su mjere usmjerene ka njegovanju i održivom korištenju prirodnih vrijednosti. Mjerama se nastoji osvijestiti, educirati i racionalno koristiti prirodne resurse jer održivo korištenje prirodnih vrijednosti temelj je i za razvoj gospodarstva i razvoj kvalitetnijeg života.

Strateški cilj 2. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine Prioritet 2.1. Poboljšano i održivo upravljanje prirodnim resursima i zelenom infrastrukturom Podrška edukaciji i promociji prirodnih vrijednosti na području Mjera 2.1.1. općine Gvozd Cilj Unaprjeđenje upravljanja prirodnim vrijednostima ima veliki značaj radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, svoje osjetljivosti, znanstvenog, kulturološkog, estetskog, obrazovnog, gospodarskog ili drugog javnog interesa. Razvojem kvalitetnih edukativnih programa i interpretacija za lokalno stanovništvo na području općine Gvozd, omogućeno je stjecanje znanja o važnosti zaštite prirodnih vrijednosti na području gdje žive, odnosno povećanje razine svijesti lokalne zajednice o važnosti prirodne baštine te individualne i društvene odgovornosti po pitanju održivog korištenja iste. Sadržaj  Izraditi studiju inventarizacije krajobraza, staništa i ugroženih i zaštićenih vrsta.  Povećati atraktivnost prirodnih vrijednosti i unaprijediti upravljanje odredištima prirodne baštine.  Izgraditi i urediti novu, rekonstruirati i sanirati postojeću edukativnu i infrastrukturu za posjetitelje.  Osmisliti edukativne odnosno interpretacijske programe i sadržaje te programe podizanja svijesti o vrijednosti prirodnih područja namijenjene posjetiteljima i različitim ciljnim skupinama.  Unaprijediti edukativni kapacitet i znanja stručnog osoblja  Promovirati zaštićena prirodna područja brendiranjem, marketinškim kampanjama, izradom promotivnih materijala, informiranjem javnosti putem medija.  Provoditi programe edukacije stanovništva i njihova upoznavanja s vrijednostima prirodnog krajolika.  Definirati obrazovne profile i vještine za edukaciju lokalnog

stanovništva za poslove vezane uz ukupnu problematiku zaštite prirode i održivog korištenja prirodnih vrijednosti (vodič, čuvar prirode, održavanje staza, putova i parkovnih građevina i objekata).  Provoditi integraciju mjera zaštite izvornosti prirode i održivog korištenja prirodnih vrijednosti na području općine.  Održavati suradnju i koordinaciju među svim relevantnim institucijama, uz aktivnu uključenost lokalne zajednice. Nositelji mjere Općina Gvozd, SMŽ, JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Razdoblje provedbe 2016. - 2020.

Izvori financiranja Općina Gvozd, SMŽ, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, FZOEU, EU fondovi i drugi izvori Pokazatelji Izrađena studija inventarizacije krajobraza, staništa i ugroženih i uspješnosti provedbe zaštićenih vrsta. Broj osmišljenih visoko atraktivnih doživljaja i kvalitetnih sadržaja za predstavljanje jedinstvene kvalitete lokaliteta i njegove vrijednosti. Broj izgrađene i novo uređene, rekonstruirane i/ili sanirane postojeće edukativne i infrastrukture za posjetitelje. Broj edukativnih odnosno interpretacijskih programa i sadržaja za podizanje svijesti o vrijednosti prirodnih područja namijenjenih posjetiteljima i različitim ciljnim skupinama. Broj educiranog stručnog osoblja za povećanje edukativnog kapaciteta. Broj provedenih marketinških kampanja, broj promotivnih emisija i napisa, broj tiskanog promotivnog materijala, broj brendiranih vrijednosti. Broj provedenih edukacija na stručnim radionicama za povećanje znanja stanovništva o vrijednostima krajolika. Broj educiranih stanovnika o važnosti prirodnog krajolika svog područja. Broj osposobljenih osoba za poslove zaštite prirode i održivog korištenja prirodnih vrijednosti. Broj provedenih integriranih mjera zaštite izvornosti prirode i održivog korištenja prirodnih vrijednosti na području općine. Broj sastanaka uključenih relevantnih institucija i predstavnika lokalne zajednice kako bi dogovorile smjernice razvoja i daljnje aktivnosti.

Strateški cilj 2. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine Prioritet 2.1. Poboljšano i održivo upravljanje prirodnim resursima i zelenom infrastrukturom Mjera 2.1.2. Jačanje suradnje dionika zaštićenih područja i ekološke mreže NATURA 2000 i zajedničke aktivnosti održavanja, očuvanja, edukacije i promicanja zaštite prirode Cilj Uspostavljanje provedbenih mehanizama za osiguranje povoljnog stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova, prvenstveno kroz upravljanje Natura 2000 područjima, uz međusektorsku suradnju (veće uključenje u planiranje i upravljanje područjima ekološke mreže Natura 2000), jačanjem institucionalnih kapaciteta u zaštiti prirode (stručno osposobljavanje i educiranost upravnih i stručnih tijela) čime se doprinosi uspješnijoj provedbi poslova zaštite prirode, učinkovitijem upravljanju tim područjima, podizanjem razine znanja i razumijevanja ostalih dionika te podrške javnosti za zaštitu prirode (informiranje i edukacija javnosti), kao preduvjeta za opstanak i napredak društva. Sadržaj  Definirati ciljeve i osnovne mjere očuvanja i provesti prostornu zonaciju temeljem ekoloških zahtjeva ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja ekološke mreže (podjela prostora prema ciljevima zaštite i potrebama korištenja).  Nadzirati provođenje uspostavljenih mjera očuvanja stanišnih tipova na svom području u skladu s planskim dokumentima kojima se provode.  Prikupljati podatke o stanju očuvanosti prirode (monitoring).  Izraditi analizu stanja o ugroženosti pojedinih vrsta i stanišnih tipova sukladno rezultatima provođenja uspostavljenih mjera za očuvanja prirode područja i provedenom monitoringu.  Jačati suradnju sektora zaštite prirode s drugim sektorima definiranjem i osiguranjem provedbe učinkovitih mjera očuvanja.  Jačati institucionalne kapacitete u zaštiti prirode (stručno osposobljavanje i educiranost upravnih i stručnih tijela).  Informirati i educirati javnost putem instalacija u prirodi (info točke i centri za posjetitelje, poučne staze i ploče i drugo), medija i organizacijom raznih događanja i edukativnih programa na stručnim radionicama. Nositelji mjere Općina Gvozd, SMŽ, JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima SMŽ, Državni zavod za zaštitu prirode, Turistička zajednica SMŽ

Razdoblje provedbe 2016. - 2020. Izvori financiranja Proračun Općine Gvozd, SMŽ, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike EU fondovi Pokazatelji Broj definiranih ciljeva i osnovnih mjera te provedena zonacija uspješnosti zaštićenog područja. Broj provoditelja mjera očuvanja zaštićenog područja te vezanih provedbe planskih dokumenata. Broj i/ili udio vrsta i stanišnih tipova za koje je provedeno praćenje stanja. Izrađena analiza stanja očuvanosti prirode zaštićenog područja na temelju monitoringa pojedinih vrsta i stanišnih tipova. Broj institucija drugih sektora s kojima je uspostavljena suradnja i razmjena podataka. Broj provedenih edukacija i stručno osposobljenih djelatnika u sustavu zaštite prirode. Broj novopostavljene informativne signalizacije. Broj godišnjih edukativnih skupova s dionicima čije aktivnosti utječu na prirodu. Broj sudionika organiziranih događanja i edukativnih programa. Učestalost informativnih kampanja u medijima o provedenim aktivnostima, veća dostupnost podataka te bolje razumijevanje i povećanje podrške javnosti zaštiti prirode.

Strateški cilj 2. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine Prioritet 2.1. Poboljšano i održivo upravljanje prirodnim resursima i zelenom infrastrukturom Mjera 2.1.3. Poboljšano upravljanje zelenom infrastrukturom Cilj Unaprjeđenje sustava zelene infrastrukture kao alata za planiranje prostora na lokalnoj razini koji koristi prirodu za postizanje ekološke, gospodarske i društvene koristi, doprinosi učinkovitosti održivog razvoja i poboljšanju kvalitete života ljudi. Definira se kao multifunkcionalna mreža zaštićenih i ostalih prirodnih područja i krajobraza, stvorenih čovjekovim djelovanjem, visoke ekološke i okolišne vrijednosti, a njenom implementacijom mogu se proizvesti višestruke koristi, kao što su npr. očuvanje prirodnih resursa, kakvoća zraka i vode, regulacija klime, održivi ekonomski rast, ali i doprinijeti otvaranju novih zelenih radnih mjesta. Upravne i društvene strukture na svim razinama (lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj itd.) imaju

veliku ulogu u stvaranju uvjeta za razvoj zelene infrastrukture na svom području te njenog značaja za budući razvoj poljoprivrede, šumarstva, voda, transporta, energetike, sprječavanje katastrofa i politici korištenja zemljišta. Sadržaj  Izraditi analizu postojećih i planiranih zelenih površina sastavnica zelene infrastrukture (prostorna distribucija, društvena, zdravstvena, okolišna, gospodarska funkcija).  Evidentirati postojeću zelenu infrastrukturu i izraditi kartografske prikaze.  Definirati potrebu za uspostavom novih javnih zelenih površina u skladu s planovima uređenja i drugim planovima razvoja.  Poboljšati sustav planiranja, realizacije i upravljanja zelenom infrastrukturom, prioritetno javne zelene površine i parkovi.  Definirati standarde za pojedine kategorije zelene infrastrukture, prioritetno javne zelene površine i parkovi te zone obuhvata.  Definirati dinamiku realizacije javnih zelenih površina i parkova u skladu sa pojedinim sadržajima i namjenom (stanovanje, javni sadržaji, prometnice, gospodarska namjena, šport i rekreacija i dr.).  Urediti i održavati postojeće zelene i ostale javne površine i parkove.  Poticati šumoposjednike na pošumljavanje  Poboljšati prirodne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta provođenjem zaštite od onečišćenja i šumskih područja u zarastanju (kategorija „sukcesija šuma“) što upućuje na neadekvatno gospodarenje tim prirodnim resursom.  Ublažavati negativne učinke prometne i energetske infrastrukture na zelenu infrastrukturu.  Održavati biološku raznolikost povećanjem povezanosti između postojećih prirodnih područja.  Povećati broj zelenih radnih mjesta na uređenju i održavanju zelene infrastrukture. Nositelji mjere Općina Gvozd, SMŽ, Zavod za prostorno uređenje Sisačko- moslavačke županije Razdoblje provedbe 2016. – 2020. Izvori financiranja Proračun Općine Gvozd Pokazatelji Izrađena analiza postojećih i planiranih zelenih površina sastavnica

uspješnosti zelene infrastrukture. provedbe Izrađena evidencija i kartografski prikaz postojeće zelene infrastrukture. Broj postojećih i/ili planiranih javnih zelenih površina i parkova. Površina zone obuhvata i standardi za pojedine kategorije zelene infrastrukture. Vrijeme i dinamika realizacije planiranih javnih zelenih površina i parkova. Troškovi uređenja i održavanja postojećih zelenih i ostalih javnih površina i parkova. Povećanje površine poljoprivrednog zemljišta na kojem je izvršena sanacija. Smanjenje površine šumskog zemljišta u zarastanju (kategorije „sukcesija šuma“). Površina na kojoj je izvršena prirodna obnova šuma (pošumljavanje) i druge autohtone vegetacije. Maksimalno smanjenje negativnog utjecaja ljudskog djelovanja na ekološke sustave izvan lokalnih granica. Broj novih zelenih radnih mjesta na uređenju i održavanju zelene infrastrukture.

Strateški cilj 2. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine Prioritet 2.1. Poboljšano i održivo upravljanje prirodnim resursima i zelenom infrastrukturom Mjera 2.1.4. Razvoj održivog korištenja prirodnih resursa Cilj Poticanje racionalnog korištenja raspoloživih prirodnih resursa direktno utječe na razvoj gospodarstva nekog područja koje radi zadovoljenja potreba proizvodnih procesa i proizvodnje gotovih proizvoda, načinom eksploatacije, kontrole i nadzora, zaštite i očuvanja okoliša, uz provođenje niza mjera i politika upravljanja, značajno doprinosi održivom razvoju i adekvatnoj zaštiti prirodnih resursa. Sadržaj  Osigurati održivo korištenje prirodnih resursa provođenjem niza mjera sukladno zakonskoj regulativi.  Smanjiti direktne pritiske zagađenja okoliša na prirodne resurse, kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja gospodarskih djelatnosti (očuvanje prirodnosti tla, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, kakvoće, količine i dostupnosti vode, zraka, klimatskih promjena)  Izraditi godišnja izvješća o stanju okoliša s pripadajućom

analizom postojećeg stanja prirodnih resursa.  Jačati institucionalne kapacitete za provođenje planiranih aktivnosti (stručno osposobljavanje i educiranost djelatnika i upravnih i stručnih tijela) koje će u velikoj mjeri doprinijeti očuvanju prirodnih resursa i okoliša.  Jačati razinu svijesti stanovništva provođenjem edukacija na stručnim radionicama o načinu očuvanja prirodnih resursa i okoliša, poticati informiranost građana, odnosno rast opće razine svijesti o važnosti održivog korištenja i očuvanja okoliša i prirode (prirodnih resursa)  Povećati informiranje stanovništva kroz javne kampanje o važnosti održivog korištenja prirodnih resursa, uvid u relevantne podatke te promicati promjenu dosadašnjih obrazaca ponašanja. Nositelji mjere Općina Gvozd, SMŽ, Ministarstva, Javne ustanove Razdoblje provedbe 2016. – 2020. Izvori financiranja Proračuni Općine Gvozd, SMŽ, resorna Ministarstva, EU fondovi Pokazatelji Broj definiranih jasnih i učinkovitih mjera (plan) za očuvanje uspješnosti provedbe prirodnih resursa i unaprjeđenje kvalitete okoliša i prirode te sankcioniranje štetnog djelovanja u skladu s postojećim zakonodavstvom i standardima. Smanjenje opterećenja okoliša, sprečavanje svih vrsta onečišćenja okoliša, praćenje stanja sastavnica okoliša Izrađeno izvješće o stanju okoliša s pripadajućom analizom postojećeg stanja prirodnih resursa. Broj provedenih edukacija i stručno osposobljenih djelatnika u sustavu zaštite prirodnih resursa. Broj sudionika na stručnim radionicama o načinu očuvanja prirodnih resursa Broj provedenih informativnih kampanja u medijima o provedenim mjerama održivog korištenja prirodnih resursa. Povećanje razine svijesti i podrške promjeni dosadašnjih obrazaca ponašanja.

P2.2. Održivo upravljanje kulturno-povijesnom baštinom

Kulturno – povijesna baština čini bitnu, neophodnu sastavnicu svakog kulturnog djelovanja i razvoja određenog prostora. Mnogo je definicija kulture i kulturne baštine, no u svojoj biti one nose poruku da je kulturna baština ukupnost duhovne i materijalne produkcije pojedinaca ili skupina koju su nam u nasljeđe ostavili preci. Uključivanje kulturne baštine u gospodarski sustav, osobito je značajan i važan čimbenik u pogledu razvoja Općine. Kulturnim planiranjem ostvaruju se dodatne lokalne vrijednosti koje služe kao temelj društveno-ekonomskog napretka, međunarodne prepoznatljivosti i konkurentnosti. Kulturna dimenzija razvoja jedinica lokalnih samouprava prepoznata je kao nezaobilazna komponenta ekonomske i socijalne politike. Važno područje svakako je i mogućnost korištenja financijskih sredstava iz europskih fondova u okviru proračunske perspektive od 2014. do 2020. godine. Općina Gvozd uvidjela je kako razvoj kulturnog sektora pridonosi konkurentnosti njihova gospodarstva i otvaranju novih radnih mjesta. Zato se regionalnom politikom EU-a podupiru strateška ulaganja u kulturu putem namjenskih fondova. Svrha zaštite kulturnih dobara je njihovo očuvanje u neokrnjenom i izvornom stanju za buduće naraštaje, te stvaranje povoljnih uvjeta za njihovu revitalizaciju kroz primjerenu namjenu i korištenje. Kulturno-povijesne jedinstvene cjeline imaju izrazitu povijesnu, arheološku, umjetničku, znanstvenu, društvenu ili tehničku važnost i nose prostorno prepoznatljiva obilježja, koje se, kao i društveni kulturni tradicijski običaji, smatraju vrijednima očuvanja za budućnost. Kulturna je baština neobnovljiv i ograničen resurs koji zahtijeva očuvanje, skrb, vrednovanje i korištenje prema načelu održivosti. Cilj je stalno unaprjeđivati upravljanje u području kulture, te u procesima odlučivanja povećavati utjecaj općine Gvozd i same struke kako bi se osigurala što veća kvaliteta i transparentnost procesa upravljanja i stvorili uvjeti za jačanje infrastrukture u kulturi. Općina Gvozd provodit će aktivnosti zaštite i unaprjeđenja održivog korištenja vrijedne prirodne, kulturno-povijesne i graditeljske baštine povijesnih cjelina (stari gradovi, povijesna naselja i sl.), tradicijskih i etnološko gospodarskih građevina, podizati svijest o vrijednosti prirodnih područja te promovirati zaštićena prirodna područja.

Strateški cilj 2. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine Prioritet 2.2. Održivo upravljanje kulturno-povijesnom baštinom Mjera 2.2.1. Valorizacija i održivo upravljanje kulturno-povijesnom baštinom Cilj Održivim upravljanjem i korištenjem kulturno-povijesne baštine, valorizacijom i usmjeravanjem na gospodarsko korištenje kao dijela brenda, na načelima održivog razvoja, doprinosi se prepoznatljivosti identiteta područja, zaštititi okoliša te povećanju kvalitete života stanovništva, ali i povećanju svijesti o važnosti tog resursa što posredno utječe na njezino očuvanje.

Sadržaj  Istraživati arheološke lokalitete, evidentirati i valorizirati sve vrste kulturno-povijesnih i arheoloških dobara lokalnog značaja.  Provoditi aktivnosti zaštite i unaprjeđenja održivog korištenja vrijedne prirodne, kulturno-povijesne i graditeljske baštine povijesnih cjelina (stari gradovi, povijesna naselja i sl.), tradicijskih i etnološko gospodarskih građevina.  Obnoviti objekte kulturno-povijesne i graditeljske baštine te osmisliti odgovarajuće programe i sadržaje korištenja.  Unaprijediti suradnju s gospodarskim (osobito turističkim), kulturnim i obrazovnim sektorom radi zajedničkih programa i projekata korištenja i razvoja.  Poticati odgojno-obrazovne, ekološke i turističke aktivnosti i manifestacije na lokalnoj razini radi jačanja svijesti o potrebi očuvanja kulturno-povijesne baštine.  Jačati institucionalne kapacitete za rad na valorizaciji, zaštiti i očuvanju kulturno-povijesne baštine (stručno osposobljavanje i educiranost djelatnika i upravnih i stručnih tijela).  Poticati i osposobiti veći broj mladih stručnjaka za bavljenje problematikom zaštite i očuvanja kulturno-povijesne baštine. Nositelji mjere Općina Gvozd, SMŽ Razdoblje provedbe 2016. – 2020. Izvori financiranja Proračuni Općine Gvozd, SMŽ, Ministarstvo kulture, EU fondovi Pokazatelji Broj istraženih i evidentiranih arheoloških lokaliteta. uspješnosti provedbe Broj evidentiranih i valoriziranih novih kulturno-povijesnih dobara. Broj obnovljenih i saniranih objekata kulturno-povijesne i graditeljske baštine. Broj projekata i programa korištenja resursa kulturno-povijesne baštine u suradnji s gospodarskim (osobito turističkim), kulturnim i 98

obrazovnim sektorom. Broj novih turističkih programa i aranžmana s uključenim obilascima prirodnih i kulturnih vrijednosti. Broj održanih kulturno-umjetničkih događanja, broj nastupa KUD-ova i ostalih manifestacija. Broj provedenih edukacija i stručno osposobljenih djelatnika za rad na zaštiti i upravljanju kulturno-povijesnom baštinom. Broj novo osposobljenih mladih stručnjaka za bavljenje problematikom upravljanja kulturno-povijesnom baštinom. Broj provedenih stručnih radionica za lokalno stanovništvo u cilju jačanja svijesti o važnosti i načinu zaštite, očuvanja i korištenja resursa koji ima kulturno-povijesna baština.

Strateški cilj 3: Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena infrastruktura

Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika na području općine Gvozd i razvijena društvena infrastruktura obuhvaćaju niz aktivnosti kojima bi se unaprijedila kvaliteta javnih usluga na području općine Gvozd, odnosno lokalnom stanovništvu svih dobnih skupina omogućilo bavljenje sportskim i rekreativnim aktivnostima, omogućila primjena alternativnih načina opskrbe električnom energijom naročito za rijetko naseljena disperzirana naselja, proširila postojeća mreža vodoopskrbnog sustava kao i uspostava odgovarajućeg sustava odvodnje otpadnih voda i pročišćavanja prije puštanja u okoliš, a u cestovnom prometu poticao razvoj i modernizacija postojećih lokalnih i nerazvrstanih cesta te omogućila bolja opremljenost horizontalnom i vertikalnom signalizacijom. Glavni cilj razvoja općine Gvozd je unaprjeđenje životnog standarda svih stanovnika. Uz posao i stambeni prostor ovdje se misli i na zadovoljavanje potreba domicilnog i doseljenog stanovništva. Društvene kategorije su obrazovanje, kultura, sport i civilno društvo koje nemaju izravan razvojni gospodarski potencijal, ali su sastavni dio kvalitetnog života stanovništva tog područja. Društvenu infrastrukturu općine čine društveni domovi, vatrogasni domovi, dječji vrtić, osnovna škola te razne javne površine. Potrebno ih je adaptirati i modernizirati u skladu sa suvremenim potrebama lokalnog stanovništva što uključuje i prilagodbu objekata javne namjene za lakši

99 pristup osobama smanjene pokretljivosti. Javne površine potrebno je urediti kako bi se potaklo lokalno stanovništvo na provođenje više slobodnog vremena na zajedničkim javnim površinama. Na temelju izrađene socio-ekonomske analize, prepoznata je potreba unaprjeđenja uvjeta za funkcioniranje i daljnji razvoj lokalno značajnih institucija i organizacija, te usluga. Najvažniji smjer u razvoju društva je razvoj ljudskog resurs koji se može izgraditi jedino kontinuiranim ulaganjem u ljude. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena infrastruktura obuhvaćaju paletu prioriteta, mjera i aktivnosti koje na principima održivog razvoja stvaraju preduvjete za ekonomski razvoj općine Gvozd i povećanje kvalitete života stanovnika na tom području Banovine.

P3.1. Razvoj komunalne infrastrukture

Jedan od ključnih faktora razvoja jedne općine je sustavno podizanje standarda komunalne infrastrukture. Prioritetom pod nazivom razvoj komunalne infrastrukture obuhvaćena je paleta mjera i aktivnosti koje na principima održivog razvoja stvaraju preduvjete za ekonomski razvoj općine Gvozd, a to su obnova i modernizacija postojeće javne infrastrukture i usluga: elektroopskrbe, vodoopskrbe, sustava odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda, sustava zbrinjavanja otpada te uvođenje novih tehnologija i korištenje obnovljivih izvora energije uz maksimalno očuvanje prirodnog okoliša. Provedbom navedenih mjera unaprijedit će se razvoj općine Gvozd, smanjiti iseljavanje te privući nove stanovnike na područje općine.

Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena infrastruktura Prioritet 3.1. Razvoj komunalne infrastrukture Mjera 3.1.1. Razvoj, izgradnja i održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Cilj Ulaganjem u izgradnju objekata i uređaja javne vodoopskrbe, odvodnje i obrade otpadnih voda te njihovim razvojem i održavanjem, doprinosi se povećanju stupnja opskrbljenosti stanovništva dovoljnom količinom vode zadovoljavajuće kakvoće, očuvanju okoliša i zdravlja ljudi, boljem životnom standardu i gospodarskom razvoju područja.

100

Sadržaj  Povećati stupanj izgrađenosti sustava javne vodoopskrbe i odvodnje.  Povećati stupanj opskrbljenosti stanovništva dovoljnom količinom pitke vode.  Smanjiti korištenje vode neadekvatne kakvoće iz lokalnih izvorišta, individualnih izvora i plitkih zdenaca.  Održavanjem i rekonstrukcijom postojeće mreže javne vodoopskrbe smanjiti gubitke u sustavu i ukloniti mogućnost onečišćenja sustava.  Izgraditi sustav javne odvodnje otpadnih i oborinskih voda te pročišćavanja otpadnih voda (kanalizacijska mreža).  Osigurati priključenje stanovništva na izgrađenu kanalizacijsku mrežu. Nositelji mjere Općina Gvozd, komunalno poduzeće Razdoblje provedbe 2016. - 2020. Izvori financiranja Općina Gvozd, Hrvatske vode d.d., Ministarstvo, EU fondovi Pokazatelji Povećanje duljine vodoopskrbne mreže. uspješnosti provedbe Broj kućanstava i gospodarskih subjekata priključenih na vodoopskrbnu mrežu. Smanjenje gubitaka i mogućnosti onečišćenja u vodoopskrbnom sustavu. Duljina izgrađene kanalizacijske mreže. Broj kućanstava i gospodarskih subjekata priključenih na kanalizacijsku mrežu.

Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena infrastruktura Prioritet 3.1. Razvoj komunalne infrastrukture Mjera 3.1.2. Razvoj i izgradnja sustava gospodarenja otpadom Cilj Uspostava cjelovitog i učinkovitog sustava gospodarenja otpadom i mjera za smanjenje količine otpada nastalog u proizvodnim procesima, kao i tijekom čitavog životnog ciklusa proizvoda i njegovih komponenti i odlaganja na postojeća neusklađena odlagališta otpada ili divlja odlagališta te unaprjeđenje sustava prikupljanja i razvrstavanja komunalnog otpada na planirano reciklažno dvorište. Organiziranjem edukativnih i promotivnih aktivnosti o primarnoj selekciji otpada i važnosti održivog upravljanja otpadom u zaštiti okoliša i prirode, pridonijeti podizanju svijesti lokalnog

101

stanovništva. Sadržaj  Smanjiti ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada.  Smanjiti ukupne količine otpada koji se odlaže na neusklađena odlagališta i/ili divlja odlagališta otpada.  Unaprijediti sustav prikupljanja i razvrstavanja komunalnog otpada.  Potaknuti stanovništvo na razvrstavanje otpada kroz edukativne i promotivne aktivnosti.  Pripremne aktivnosti za izgradnju reciklažnog dvorišta. Nositelji mjere Općina Gvozd, komunalna poduzeća Razdoblje provedbe 2016. - 2020. Izvori financiranja Proračun: Općine Gvozd, FZOEU, Ministarstvo, EU fondovi Pokazatelji Količina ukupnog otpada u nastanku (komunalnog, proizvodnog). uspješnosti provedbe Broj saniranih i zatvorenih neusklađenih i/ili divljih odlagališta. Količina razvrstanog i odloženog otpada. Broj održanih edukativnih i promotivnih aktivnosti. Izgrađeno reciklažno dvorište.

Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena infrastruktura Prioritet 3.1. Razvoj komunalne infrastrukture Podrška izgradnji, rekonstrukciji i održavanju javnih i Mjera 3.1.3. nerazvrstanih cesta Cilj Ulaganjem u izgradnju nove i unaprjeđenje postojeće cestovne infrastrukture (lokalnih i nerazvrstanih cesta, šumskih i poljskih putova itd.), želi se prometnu infrastrukturu dovesti do razine koja zadovoljava postojeće gospodarsko stanje, ali čini osnovu za daljnji razvoj te doprinijeti učinkovitosti prometa na lokalnim prometnicama, boljoj prometnoj povezanosti i većoj mobilnosti stanovništva, povećanom prometu roba i usluga, kao i većoj sigurnosti sudionika u prometu. Sadržaj  Izgradnja lokalnih prometnica sukladno planovima i programima izgradnje Općine i nadležnih institucija.  Rekonstrukcija i modernizacija postojećih prometnica.  Izrada projektne dokumentacije i ishođenje građevinskih dozvola.  Redovito i izvanredno održavanje i uređenje lokalnih prometnica s pripadajućim građevinama i uređajima i

102

odvodnih kanala uz prometnice.  Redovito i izvanredno održavanje i uređenje nerazvrstanih cesta uključujući i sve objekte i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti ceste.  Uređenija prometna infrastruktura i poboljšanje sigurnosti cestovnog prometa. Nositelji mjere Općina Gvozd, ŽUC Razdoblje provedbe 2016. – 2020. Izvori financiranja Proračuni: Općina Gvozd, ŽUC, Ministarstvo, EU fondovi Pokazatelji Duljina novih javnih lokalnih cesta. uspješnosti provedbe Duljina rekonstruiranih i moderniziranih prometnica u naseljima. Broj izrađene projektne dokumentacije i ishođenih građevinskih dozvola za izgradnju, rekonstrukciju i modernizaciju prometnica. Površina uređenih cestovnih kanala za odvodnju oborinskih voda. Duljina uređenih nerazvrstanih cesta u redovitom i izvanrednom održavanju. Broj prometnih nesreća kao rezultat održavanja svih segmenata cestovnog sustava.

Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena infrastruktura Prioritet 3.1. Razvoj komunalne infrastrukture Mjera 3.1.4. Poboljšanje opskrbe električnom energijom Cilj Ulaganje u modernizaciju i izgradnju nove distribucijske mreže, sanaciju naponskih prilika u distribucijskom sustavu nizom zasebnih investicijskih programa radi smanjenja gubitaka i zadovoljenja potreba za električnom energijom stanovništva i gospodarskih subjekata. Izgradnja objekata i uređaja javne rasvjete kao dijela komunalne infrastrukture, njihovo održavanje u stanju funkcionalne sposobnosti te osiguranja kvalitetnije osvijetljenosti prostora, sigurnosti zaštite stanovništva i imovine. Sadržaj  Sanirati i modernizirati postojeću elektroenergetsku infrastrukturu.  Izgraditi novu distribucijsku mrežu sukladno planovima izgradnje.  Izgraditi objekte i uređaje javne rasvjete.  Održavati funkcionalnu ispravnost objekata i uređaja javne rasvjete. 103

Nositelji mjere Općina Gvozd, HEP Razdoblje provedbe 2016. – 2020. Izvori financiranja Proračuni: Općina Gvozd, HEP d.d. Pokazatelji Duljina sanirane i modernizirane elektroenergetske mreže. uspješnosti provedbe Broj novih korisnika priključenih na distribucijsku mrežu. Broj izgrađenih objekata i uređaja za javnu rasvjetu na lokalitetima bez javne rasvjete. Broj izgrađenih objekata i uređaja za javnu rasvjetu. Broj zamijenjenih i dotrajalih dijelova javne rasvjete (svjetiljke, stupovi, žarulje, grla, prigušnice i ostali potrošni materijal).

Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena infrastruktura Prioritet 3.1. Razvoj komunalne infrastrukture Mjera 3.1.5. Podrška izgradnji toplovodne mreže Cilj Ulaganje u izgradnju toplovodne mreže radi zadovoljenja grijanja stanova i gospodarskih zgrada po izgradnji nergane u industrijskoj zoni koja je u pripremi gradnje od strane privatnih investitora

Sadržaj  Izgraditi novu toplovodnu mrežu od elektrane na bio masu od industrijske zone Čemernica do priključenja na objekte u Vrginmostu.

Nositelji mjere Općina Gvozd, HEP Razdoblje provedbe 2016. – 2020. Izvori financiranja Općina Gvozd; EU fondovi; drugi izvori Pokazatelji Broj novih korisnika priključenih na toplovodnu mrežu. uspješnosti provedbe Smanjenje zagađenja zraka i okoliša (pokazatelj će se povezati s pokazateljima mjere 1.2.1. Poticanje korištenja energije iz obnovljivih izvora). Smanjenje troškova za grijanje u javnom i privatnom sektoru.

104

P3.2. Poboljšanje obrazovnog sustava na lokalnoj razini

Obrazovni sustav na području općine Gvozd uključuje obrazovne programe koji se provode na razini predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja. U obrazovnim ustanovama pored provedbe redovitih obrazovnih programa, organiziraju se i provode programi drugih izvannastavnih aktivnosti gdje postoji potreba za daljnjom podrškom takvim programima odnosno njihovim unaprjeđenjem i iniciranjem novih programa u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju. Dječji vrtić „Gvozd“ osnovan je 2008. godine u sklopu osnovne škole „Gvozd“. Vrtić trenutno pohađa trinaestoro djece i petnaestero djece predškolske dobi. Osnovna škola „Gvozd“ izgrađena je 1976. godine, a nakon Domovinskog rata škola je sanirana i nju pohađa stojedanaest učenika s područja općine Gvozd. Opremljenost jedne i druge ustanove nije zadovoljavajuća jer ne raspolažu odgovarajućim potrebnim sredstvima i opremom za kvalitetniju nastavu i obrazovanje. Društvena kategorija poput obrazovanja nema izravan razvojni gospodarski potencijal ali je sastavni dio kvalitetnog života stanovnika. Kako bi se povećala zaposlenost lokalnog stanovništva potrebno je utvrditi znanja i vještine za kojima postoji najveća potražnja na tržištu rada. Stoga je potrebno u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje organizirati i osmisliti programe i tečajeve na kojima će lokalno stanovništvo moći usvojiti nova znanja i vještine te produbiti postojeća. Nastojat će se uspostaviti suradnja gospodarstvenika i obrazovnih ustanova kako bi se utvrdila deficitarna zanimanja i potaknuli učenici završnih razreda osnovnih škola da se u daljnjem školovanju opredijele upravo za takva zanimanja za kojima vlada potreba na tržištu rada. Poboljšanjem obrazovnog sustava na lokalnoj razini poboljšat će se obrazovna struktura stanovništva, a samim tim poboljšat će se kvaliteta života u lokalnoj zajednici i otvoriti veće mogućnosti za zapošljavanje.

Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena infrastruktura Prioritet 3.2. Poboljšanje obrazovnog sustava na lokalnoj razini Mjera 3.2.1. Poboljšanje uvjeta za razvoj predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja Cilj Pridonijeti razvoju predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja, osigurati kvalitetne uvjete odgoja i obrazovanja na području općine te pridonijeti jačanju kapaciteta ustanova u procesu osuvremenjivanja

105

programa predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja i učiniti ga dostupnim svima. Sadržaj  Ulagati u obnovu, izgradnju i opremanje dječjeg vrtića, škole i sportske dvorane za potrebe obrazovanja  Razviti nove i unaprijediti postojeće programe za djecu s teškoćama u razvoju  Osigurati dovoljan broj stručnih osoba i učitelja za rad s djecom i mladima  Poticati neformalno obrazovanje djece i mladih  Sufinancirati predškolski odgoj  Sufinancirati učenicima usluge javnog prijevoza  Poticati pripremu projekata za apliciranje na EU fondove i programe Nositelji mjere Općina Gvozd, Županija, resorna ministarstva Razdoblje provedbe 2016. - 2020. Izvori financiranja Proračun općine Gvozd, proračun SMŽ, EU fondovi i drugi izvori Pokazatelji Broj obnovljenih, izgrađenih i opremljenih odgojno-obrazovnih uspješnosti provedbe ustanova Broj djece s teškoćama u razvoju uključenih u odgojno-obrazovne institucije Broj radionica za korisnike programa odgoja i obrazovanja Broj potpora u predškolskom obrazovanju Broj potpora za usluge javnog prijevoza učenicima Broj pripremljenih i prijavljenih projekata na EU fondove i druge izvore

Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena infrastruktura Prioritet 3.2. Poboljšanje obrazovnog sustava na lokalnoj razini Mjera 3.2.2. Potpora obrazovanju i cjeloživotnom učenju u skladu s potrebama tržišta rada Cilj Potaknuti usklađivanje s potrebama tržišta rada, ojačati resurse institucija koje provode programe obrazovanja odraslih te promovirati cjeloživotno učenje među radno sposobnim stanovništvom i na taj način ojačati njihovu konkurentnost na tržištu rada. 106

Sadržaj  Unaprijediti postojeće obrazovne programe  Promovirati cjeloživotno obrazovanje putem radionica, tribina, konferencija i medijskim nastupima  Primijeniti HZZ-ove i druge analize deficitarnih zanimanja na području općine s programima ustanova za obrazovanje odraslih osoba  Organizirati obrazovne tečajeve  Organizirati stručno osposobljavanje i/ili prekvalifikaciju  Jačati ljudske kapacitete za pripremu projekata financiranih iz sredstava EU fondova i drugih izvora Nositelji mjere Općina Gvozd, Obrazovne institucije za odrasle osobe Razdoblje provedbe 2016. - 2020 Izvori financiranja Općina Gvozd, SMŽ, resorna ministarstva, EU fondovi i drugi izvori Pokazatelji Broj unaprjeđenih obrazovnih programa uspješnosti provedbe Broj održanih radionica, tribina, konferencija i medijskih nastupa Broj uvedenih programa za deficitarna zanimanja sukladno analizama HZZ-a i drugih analiza Broj educiranih osoba Broj osoba na stručnom osposobljavanju i/ili prekvalifikaciji Broj projekata pripremljenih za financiranje sredstvima iz EU fondova i drugih izvora

P3.3. Poboljšanje zdravstvene i socijalne skrbi

Zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi opterećeni su mnogobrojnim problemima među kojima se ističe nedostatak suvremene opreme, kvalitetan prostor za smještaj te nedovoljni ljudski resursi. Sektor zdravstvenih usluga, uključujući i preventivu bolesti, važan je dio provedbe preventivnih mjera zdravog života i sigurnijeg života u zajednici. Osim što su usluge zdravstva i socijalne skrbi ključne za zdravstveni i socijalni status stanovništva, značajan je i njihov utjecaj na lokalno gospodarstvo. Na području općine Gvozd dostupne su usluge primarne i dentalne zdravstvene zaštite odnosno dva tima obiteljske medicine i jedan tim dentalne medicine. Provedbom predviđenih mjera poboljšala bi se kvaliteta usluga zdravstvene skrbi kao i zdravstvena infrastruktura odnosno

107 oprema zdravstvenih subjekata, a time bi se povećala i dostupnost zdravstvenih usluga na području općine Gvozd. Velik broj građana općine Gvozd u lošem je socijalnom položaju i nema adekvatan pristup javnim dobrima i uslugama. Na području općine Gvozd potrebno je povećati upravljačke kompetencije na razini lokalne samouprave i centara za socijalnu skrb u svrhu razvoja socijalnih usluga, s naglaskom na znanja i vještine iz: strateškog, socijalnog i financijskog planiranja, projektnog planiranja, praćenja i vrednovanja programa/projekata, ugovaranja socijalnih usluga i koordiniranje pružatelja socijalnih usluga, uspostaviti mehanizme višegodišnjeg financiranja usluga koje pružaju udruge pružatelji socijalnih usluga, a u skladu s prioritetima razvoja mreže socijalnih usluga na području općine. Provedbom mjere izvaninstitucionalne skrbi unaprijedio bi se ovakav oblik socijalnih usluga, koje se odnose na brigu i skrb o starima i nemoćnima, pomoć i podršku obiteljima, djeci i mladima s poremećajima u ponašanju, savjetodavne usluge, prevenciju nepoželjnih oblika ponašanja te rane intervencije, kao i na usluge asistencije osobama s invaliditetom i osobama s intelektualnim teškoćama, a sve navedeno doprinijelo bi boljoj kvaliteti života građana, ravnopravnosti i većoj uključenosti u društvo te bi se postigla ušteda u sustavima zdravstvene i socijalne skrbi.

Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena infrastruktura Prioritet 3.3. Poboljšanje zdravstvene i socijalne skrbi Mjera 3.3.1. Unaprjeđenje zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Cilj Unaprjeđivanje zdravstvene usluge i osiguravanje kvalitetne zdravstvene zaštite na primanoj razini, cjelovitim sustavom mjera za povećanje razine zdravstvene i socijalne skrbi stanovništva, poboljšanje infrastrukture i opreme zdravstvenih subjekata, socijalnog standarda, kvalitetnijom i boljom organizacijom te većom dostupnosti zdravstvenih i socijalnih usluga u javnom i privatnom sektoru.

Sadržaj  Identificirati nedostatke u zdravstvenom sustavu na lokalnoj razini, socijalnoj skrbi ranjivih skupina i potrebu smještajnih objekata za starije i nemoćne osobe.  Poboljšati kvalitetu usluga zdravstvene i socijalne skrbi.

108

 Poboljšati zdravstvenu infrastrukturu i opremu zdravstvenih subjekata  Povećati dostupnost zdravstvenih usluga.  Poticati mjere i projekte prevencije i ranog otkrivanja bolest te raznih ovisnosti .  Jačati razinu svijesti stanovništva o potrebi prevencije i ranog otkrivanja bolesti, raznih ovisnosti i mjera zdravog života.  Jačati socijalnu sigurnost i zaštitu socijalno ranjivih skupina stanovništva.  Provoditi programe i projekte iz područja socijalne skrbi  Jačati kapacitete ustanova socijalne skrbi  Jačati suradnju zdravstvenih i socijalnih institucija sa organizacijama civilnog društva u cilju provedbe preventivnih mjera zdravog života i sigurnijeg života u zajednici. Općina Gvozd, SMŽ, Zdravstvene ustanove, Ministarstvo Nositelji mjere zdravstva Razdoblje provedbe 2016. - 2020. Izvori financiranja Proračun: Općine Gvozd, SMŽ, Ministarstvo, EU fondovi Pokazatelji Potreban broj timova primarne zdravstvene zaštite (obiteljska uspješnosti provedbe medicina, dentalna medicina i ljekarništvo). Potreban broj i kapacitet socijalnih ustanova kao što su npr. domovi za starije i nemoćne osobe (obnova ili izgradnja). Broj obnovljenih i/ili novih objekata zdravstvene i socijalne i infrastrukture u cilju postizanja potrebnog osnovnog standarda. Broj korisnika zdravstvenih usluga. Broj provedenih aktivnosti i projekata prevencije i ranog otkrivanja bolesti, raznih ovisnosti i mjera zdravog života Broj pretilih osoba i/ili osoba u stanju neke ovisnosti (duhan, alkohol itd). Broj korisnika usluga socijalne skrbi. Broj zahtjeva/broj odobrenih pomoći iz područja socijalne skrbi. Broj provedenih projekata i programa iz područja socijalne skrbi. Broj organizacija civilnog društva koje provode preventivne programe u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Broj stručnih djelatnika u ustanovama socijalne skrbi. Broj provedenih programa suradnjom zdravstvenih i socijalnih institucija sa organizacijama civilnog društva.

109

Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena infrastruktura Prioritet 3.3. Poboljšanje zdravstvene i socijalne skrbi Razvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi (volontiranje, Mjera 3.3.2. samopomoć) Cilj Izvaninstitucionalni oblici socijalne skrbi (volontiranje, samopomoć) kao podrška procesima izrade specifičnih programa poticanja socijalne uključenosti osjetljivih skupina stanovništva, ali i senzibilizacije lokalne zajednice prema navedenim skupinama stanovništva, predstavljaju dopunu institucionaliziranim službama te nose veliki potencijal pružanja neformalnih oblika pomoći i podrške i time postaju važnim izvorom socijalnog kapitala.

Sadržaj  Omogućiti dostupnost socijalnih usluga osobama izloženima bilo kojoj vrsti socijalnog rizika (skrb o starijim osobama i djeci, osobama koje su izložene nasilju, siromaštvu, osobama s invaliditetom i intelektualnim teškoćama , socijalnoj isključenosti i drugim socijalnim rizicima).  Poticati aktivno starenje kao novi pristup radu s osobama starije životne dobi (sudjelovanje u društvenim, kulturnim, duhovnim i građanskim aktivnostima)  Osigurati dostupnost zdravstvene njege u vlastitom domu.  Osigurati usluge za osobe u stanju socijalne potrebe organizacijom dostave prehrane (gotove hrane, nabava namirnica, pripremanje obroka), održavanje higijene korisnika, higijene prostora, suradnja sa liječnikom korisnika i institucijama, nabava lijekova, usluge prijevoza starijih osoba i osoba s invaliditetom i sl.  Osigurati podršku temeljenu na načelima obiteljskog okruženja, održivosti socijalnih veza, samostalnosti, društvene uključenosti i poštivanja dostojanstva čovjeka (segment usluga koje se mogu organizirati u vlastitom domu korisnika).  Osigurati mobilne timove za palijativnu skrb u kući i provoditi edukacije voditelja palijativne skrbi.  Poticati volonterizam lokalnog stanovništva, posebno mladih kao dodatnu vrijednost radu stručnjaka u izvaninstitucionalnoj skrbi za korisnike.  Poticati druge organizacije, stručnjake i ostale građane da šire ideju volonterstva u svome djelovanju.

110

 Održavati edukacije novih grupa volontera koji će se zatim uključivati u programe pružanja pomoći.  Uključivati volontere u akcije senzibiliziranja javnosti, promociju i prikupljanje sredstava za poboljšanje kvalitete skrbi za bolesnike.  Povezati socijalni rad sa svim profesijama koje mogu pridonijeti kvaliteti izvaninstitucionalne skrbi i stvaranju čvrste strukovne mreže koja će biti učinkovita u zbrinjavanju i podizanju kvalitete života osoba u stanju socijalne potrebe.  Poticati mogućnost prekvalifikacije nezaposlenih osoba u zanimanje gerontodomaćice koja pomaže nemoćnim i starijim osobama u obavljanju aktivnosti svakodnevnog života i provodi osnovne postupke iz područja zdravstvene njege.  Održavati edukacije stanovništva na stručnim radionicama za pružanje samopomoći do dolaska stručne pomoći na području slabe dostupnosti zdravstvenih usluga. Nositelji mjere Općina Gvozd, SMŽ, Razdoblje provedbe 2016. - 2020. Izvori financiranja Proračun: Općine Gvozd, Ministarstvo, EU fondovi Pokazatelji Broj dostupnih vrsta socijalnih usluga. uspješnosti provedbe Broj korisnika pojedine socijalne usluge. Broj starijih osoba uključenih u programe aktivnog starenja (sudjelovanje u društvenim, kulturnim, duhovnim i građanskim aktivnostima) Broj korisnika zdravstvene njege u vlastitom domu. Broj mobilnih timova palijativne skrbi u vlastitom domu i broj educiranih voditelja palijativne skrbi. Broj volontera koji sudjeluje u provođenju aktivnosti i programima pružanja usluga socijalne skrbi korisnicima. Broj mladih uključenih u volontiranje. Broj uključenih organizacija, stručnjaka i ostalih građana koji u svome djelovanju koriste volonterstvo. Broj volonterskih akcija i promocija na senzibiliziranju javnosti za poboljšanje skrbi korisnika socijalnih usluga. Broj institucija, udruga i stručnjaka raznih profesija uključenih u strukovnu mrežu izvaninstitucionalne skrbi. Broj održanih edukacija na stručnim radionicama za pružanje samopomoći na području slabe dostupnosti zdravstvenih usluga.

111

Broj sudionika na stručnim radionicama za pružanje samopomoći na području slabe dostupnosti zdravstvenih usluga. Broj educiranih gerontodomaćica koje kroz udruge pružaju usluge pomoći u kući i čiju edukaciju sufinancira općina iz svog proračuna

112

P3.4. Razvoj društvenih sadržaja i infrastrukture

Za svaku sredinu bitno je da gospodarski razvoj bude praćen razvojem civilnog društva. Upravo zato je ulaganje u javnu infrastrukturu i poticanje civilnog društva prepoznato kao jedan od prioriteta budućeg razvoja općine. Njegovim provođenjem osigurat će se očuvanje vlastitog identiteta i stvaranje zdravog društva jednakih mogućnosti. Ulaganjem u kulturu, sport i lokalne udruge povećat će se raznovrsnost društvenih sadržaja. Osim toga, time se želi očuvati bogata kulturna baština i potaknuti lokalno stanovništvo na kulturno stvaralaštvo i rekreativno bavljenje sportom. Mjere uključuju poticanje aktivnog bavljenja sportom, promociju zdravog života, organizaciju manifestacija sportskog karaktera, razvoj programa profesionalnog i amaterskog sporta, podršku sportskim udrugama i prilagodbu programa svim dobnim skupinama s posebnom pozornošću na osobe u nepovoljnom položaju i socijalno isključene skupine. Općina Gvozd ima mogućnosti unaprjeđenja postojećih i razvoja novih programa, a sve u svrhu podizanja društvenog standarda stanovništva. Civilno društvo na području općine Gvozd ima dobru tradiciju, no ukupna je ocjena da se sektor tek razvija. Potrebno je poticati razvoj civilnog društva jer njegova uloga i doprinos razvoju općine te jačanje njegove uloge u privlačenju sredstava iz nacionalnih i međunarodnih izvora od izuzetne je važnosti za razvoj društvenog života na tom području. Aktivno i odgovorno sudjelovanje građana u razvojnim projektima općine kao i u procesima donošenja odluka o društvenom razvoju općine unaprijedit će kvalitetu života stanovnika općine Gvozd.

Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena infrastruktura Prioritet 3.4. Razvoj društvenih sadržaja i infrastrukture Mjera 3.4.1. Poticanje društvenih, sportsko- rekreativnih programa, projekata i manifestacija Cilj Poticanje integracije društvenih sadržaja te sportsko-rekreacijskih aktivnosti, projekata i manifestacija, unaprjeđenjem postojećih i razvojem novih programa u cilju povećanja kvalitete života stanovništva na ruralnom području Sadržaj  Poticati razvoj sportsko-rekreativnih programa, projekata i manifestacija  Razraditi odgovarajuće sportske i rekreacijske programe

113

sukladno potrebama ruralnog načina života  Poticati rekreaciju i sportski amaterizam  Poticati razvoj sportskih kampova i zdravog boravka u prirodi  Poticati razvoj novih programa za različite manifestacije  Sufinancirati rad sportskih klubova  Pripremiti projekte za financiranje sredstvima iz EU fondova i drugih izvora u cilju poboljšanja društvene infrastrukture Nositelji mjere Općina Gvozd Razdoblje provedbe 2016. - 2020. Izvori financiranja Općina Gvozd, SMŽ, resorna ministarstva, EU fondovi i programi Pokazatelji Broj sportsko-rekreativnih programa, projekata i manifestacija uspješnosti provedbe Broj izrađenih programa za sportske i rekreacijske aktivnosti Broj članova u sportskim klubovima Broj izgrađenih kampova, obnovljenih terena i sportskih objekata Broj novih manifestacija i društvenih događanja Broj sportskih klubova-primatelja financijskih potpora za rad Broj pripremljenih projekata za financiranje sredstvima iz EU fondova i drugih izvora u cilju poboljšanja društvene infrastrukture

Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena infrastruktura Prioritet 3.4. Razvoj društvenih sadržaja i infrastrukture Mjera 3.4.2. Potpora upravljanju i održivom korištenju objekata društvene infrastrukture Cilj Unaprijediti kvalitetu društvenog života općine razvijanjem kulturnih programa i sadržaja unapređenjem međusobne suradnje između kulturnih institucija i općinske uprave, koordiniranim upravljanjem manifestacijama i modernizacijom objekata koji se koriste u društvene svrhe Sadržaj  Urediti, rekonstruirati i modernizirati postojeće prostore za društvene potrebe  Motivirati građane za veće korištenje objekata društvene infrastrukture kroz održavanje raznih priredbi i manifestacija  Jačati ljudske kapacitete djelatnika općine za društvene djelatnosti  Pripremiti projekte za apliciranje na EU fondove i druge izvore Nositelji mjere Općina Gvozd

114

Razdoblje provedbe 2016. - 2020. Izvori financiranja Općina Gvozd, SMŽ, resorna ministarstva, fondovi EU i drugi izvori Pokazatelji Broj uređenih, rekonstruiranih i moderniziranih prostora za društvene uspješnosti provedbe potrebe Broj posjetitelja društvenih događanja u uređenim prostorima na godišnjoj razini Broj građana motiviranih za korištenje objekata društvene infrastrukture za razne priredbe i manifestacije Broj educiranih zaposlenika u Općini i/ili broj novozaposlenih stručnih osoba za rad u društvenim djelatnostima Broj pripremljenih i prijavljenih projekata na EU fondove i druge izvore

Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena infrastruktura Prioritet 3.4. Razvoj društvenih sadržaja i infrastrukture Mjera 3.4.3. Poticanje aktivnosti civilnog društva Cilj Intenziviranjem suradnje među udrugama, unaprjeđenjem njihove suradnje s lokalnom samoupravom i građanima te zajedničkim korištenjem postojećih resursa, omogućit će se razvoj civilnog društva i jačati njegovi kapaciteti za pripremu i provedbu zajedničkih projekata što će doprinijeti razvoju općine i poboljšanju kvalitete života stanovništva. Sadržaj  Izraditi evidenciju postojećih udruga na području općine  Izraditi plan sufinanciranja rada udruga  Jačati kapacitete neprofitnih organizacija  Poticati partnerstvo s dionicima javnog i privatnog sektora  Poticati rad udruga na području općine na pripremi projekata prihvatljivih za financiranje iz EU fondova i drugih izvora Nositelji mjere Neprofitne udruge, gospodarstvenici Razdoblje provedbe 2016. - 2020. Izvori financiranja Općina Gvozd, SMŽ, resorna ministarstva, EU fondovi i programi, drugi izvori

Pokazatelji Izrađena evidencija postojećih udruga na području općine uspješnosti provedbe Broj udruga čiji će rad biti sufinanciran sukladno izrađenom planu Broj educiranih zaposlenih osoba u neprofitnim udrugama i organizacijama

115

Broj održanih radnih sastanaka s dionicima javnog i privatnog sektora Broj projekata pripremljenih za financiranje sredstvima iz EU fondova i drugih izvora

5.4. Usklađenost strateškog razvojnog programa općine Gvozd s razvojnom strategijom Sisačko-moslavačke županije

Vremenski period na koji se odnosi Strateški razvojni program općine Gvozd odgovara programskom razdoblju 2014. – 2020. godine na razini Europske unije. Strateški razvojni program općine Gvozd temeljni je dokument za pripremu projekata i korištenje bespovratnih sredstava iz europskih fondova, stoga su strateški ciljevi definirani u sklopu ovoga dokumenta usklađeni sa strateškim ciljevima relevantnih dokumenata na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini. Osiguranjem navedene usklađenosti moguće je postizanje vertikalne kohezije razvojnih ciljeva i prioriteta. Na europskoj razini usklađen je sa strategijom Europa 2020 dok je na nacionalnoj razini usklađen s relevantnim nacionalnim strategijama i operativnim programima. Na regionalnoj razini, strateški ciljevi zacrtani u sklopu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd u većini su usklađeni sa strateškim ciljevima Razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2011. – 2013. (2017.) godine. Županijska razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije 2011. - 2013. (2017.) godine temeljni je dokument planiranja održivog društveno-gospodarskog razvoja županije. Svrha Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije je postaviti jasne i realistične strateške okvire razvoja koji će omogućiti fokusirano i djelotvorno usmjeravanje investicijama i aktivnostima. Strateški ciljevi razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2011. - 2013. (2017.) su: Strateški cilj 1. Učinkovito upravljanje razvojem i razvojnim resursima Strateški cilj 2. Razvoj konkurentnog i društveno odgovornog gospodarstva Strateški cilj 3. Razvoj ljudskih resursa i visokog društvenog standarda Strateški cilj 4. Očuvani okoliš, održivo upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom

Strateški ciljevi Strateškog razvojnog programa općine Gvozd 2015. - 2020. su: Strateški cilj 1. Gospodarski razvoj i nova radna mjesta 116

Strateški cilj 2. Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine Strateški cilj 3. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena društvena infrastruktura Strateški ciljevi Sisačko-moslavačke županije i općine Gvozd imaju svrhu smanjenja visoke stope nezaposlenosti i otvaranja novih radnih mjesta, smanjenja negativnog prirodnog prirasta te poticanja razvoja gospodarstva i obrta, malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede i turizma. Održivo korištenje prirodnih resursa, kulturno-povijesne baštine i zaštita okoliša također su usklađeni strateškim ciljevima općine Gvozd i Sisačko-moslavačke županije. Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika i razvijena komunalna i društvena infrastruktura također su sukladni ciljevi te su obrazloženi nizom prioriteta koji se odnose na obrazovanje, unaprjeđenje zdravstvene i socijalne skrbi, razvoj sportsko-rekreativnih programa i manifestacija te aktivnosti civilnog društva.

5.5. Baza projektnih ideja

Baza projektnih ideja predstavlja operacionalizaciju Strateškog razvojnog programa općine Gvozd 2016. - 2020. godine. Ona je temelj uspješne provedbe SRP-a općine Gvozd, a osnovni cilj je učinkovito planiranje i funkcionalno praćenje provedbe SRP-a. Baza projektnih ideja je službeni registar projektnih ideja s područja koje obuhvaća. Baza se formira putem službeno utvrđenog postupka za prikupljanje projektnih ideja koji se sastoji od: objave javnog poziva za dostavu projekata, informiranja zainteresiranih dionika kroz komunikacijske alate, zaprimanje projekata, administrativna i kvalitativna provjera/ocjenjivanje projekata, uspostava rang liste te odabir projekata koji će biti utvrđeni na ljestvici prioriteta. Bazu formiraju stručne službe općine Gvozd (administrativni djelatnici) te rang listu i listu prioriteta potvrđuje Radna skupina. Projektni prijedlozi prikupljaju se objavom Javnog poziva, odnosno objavom uređenog obrasca za prijavu projekata na službenim internetskim stanicama općine Gvozd.

117

Obrazac za prikupljanje projektnih prijedloga za izradu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd u razdoblju 2015. – 2020. godina:

1. Predlagatelj/nositelj projekta

2. Kontakt osoba: Kontakt podaci (e-pošta i telefon)

3. Naziv projekta

4. Lokacija projekta (područje na kojem se projekt planira ili provodi)

1. Ciljevi projekta:

5. Kratak opis projekta 2. Glavne aktivnosti: (cilj, aktivnosti, očekivani rezultati) 3. Očekivani rezultati i utjecaj projekta na širu zajednicu:

1. Gospodarstvo (proizvodne i uslužne djelatnosti) 2. Poljoprivreda 3. Turizam 4. Odgoj i obrazovanje 5. Komunalna infrastruktura 6. Sektor projekta 6. Okoliš (zaokružiti) 7. Društvena infrastruktura 8. Kultura 9. Sport 10. Razvoj civilnog društva 11. Drugo (navesti što): ______(odabrati jedan sektor iz ponuđenog)

1. Projektna ideja - ideja koju ćemo dalje razrađivati i prikupljati potrebnu dokumentaciju

2. Srednja razina spremnosti - do sada je projekt razrađen i ima djelomično pripremljenu sljedeću dokumentaciju (navesti): 7. Razina spremnosti projekta (zaokružiti) 3. Visoka razina spremnosti - projekt ima pripremljenu svu potrebnu dokumentaciju za početak provedbe (navesti):

Napomene/komentari (prepreke u pripremi projekta; imovinsko-pravni odnosi, dokumentacija koja nedostaje i dr.):

8. Očekivano trajanje projekta (mjeseci)

118

9. Potrebno partnerstvo (navesti subjekte koji će sudjelovati u pripremi i provedbi projekta i financijski doprinijeti)

10. Procijenjena vrijednost projekta (HRK) – bez PDV-a 1. vlastiti proračun

2. nacionalni programi

11. Planirani izvori 3. EU programi financiranja 4. donacije (zaokružite) 5. privatni izvori

6. drugo ______

Ovakav način prikupljanja projektnih ideja i uspostava Baze projekata predstavlja sustav za učinkovitu koordinaciju i upravljanje provedbom Strateškog razvojnog programa općine Gvozd. U Strateškom razvojnom programu općine Gvozd 2015. - 2020. jasno su definirani ciljevi, prioriteti i mjere ulaganja za navedeno razdoblje, stoga svaka projektna ideja koja će se nalaziti u bazi projekata mora u njima imati svoje uporište. Baza ukazuje na interes dionika za pojedina područja ovisno o broju zaprimljenih projektnih ideja te je osnova za izradu Financijskog/Akcijskog plana za provedbu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd 2015. - 2020. godine.

119

6. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA OPĆINE GVOZD

Akcijski plan provedbe Strateškog razvojnog programa općine Gvozd 2016.-2020. godine predstavlja temeljni dokument provedbe i praćenja uspješnosti provedbe. Izrađen je na temelju utvrđenih ciljeva, prioriteta i mjera za koje su upisane i financijske vrijednosti za cijelo razdoblje provedbe strateškog dokumenta te izvori financiranja. Općinski proračun je najvažniji izvor financijskih sredstava za provedbu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd. Osim općinskog proračuna, izvori financijskih sredstava za provedbu su županijski proračun, državni proračun, fondovi EU i drugo. Radna skupina za pripremu i provedbu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd jednom godišnje izrađivat će izvještaj o provedbi strateškog dokumenta.

120

Ciljevi Prioriteti Naziv mjere Financijska vrijednost Izvori financiranja Pokazatelji uspješnosti provedbe Razdoblje provedbe

• Izrađen popis broja ekoloških proizvođača; • Broj poljoprivrednih proizvođača koji su prešli s konvencionalnog na ekološki uzgoj; • Broj proizvođača koji koriste organska gnojiva i organska sredstva za zaštitu proizvoda; Proračun općine • Broj institucija koje kupuju ekološke poljoprivredne Mjera 1.1.1. Gvozd, Sisačko- proizvode za javne potrebe; Poticanje ekološke moslavačka • Broj dodijeljenih potpora za ekološku poljoprivrednu proizvodnje 4.000.000,00 HRK županija, proizvodnju; 2016. - 2020. poljoprivrednih Ministarstvo • Broj udruga i udruženja eko-proizvođača koji su se proizvoda poljoprivrede, EU povezali u zajedničku mrežu proizvođača; fondovi i programi • Broj educiranih eko-poljoprivrednika; • Broj održanih edukacija/radionica o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i mogućnostima financiranja iz EU fondova i drugih izvora; • Broj izrađenih letaka, brošura, objava tekstova u medijima.

• Izrađena analiza tržišnih potreba za pojedinim poljoprivrednim proizvodima, skladištenjem i Prioritet 1.1. Mjera 1.1.2. hlađenjem; Poljoprivredna Ulaganje u • Broj gospodarski aktivnih poljoprivrednih proizvodnja i proizvodnu gospodarstava zainteresiranih za uključivanje u proces Cilj 1. prerada infrastrukturu za proizvodnje, skladištenja i hlađenja proizvoda; Proračun općine, Gospodarski razvoj primarne • Izgrađeni i opremljeni kapaciteti za preradu, hlađenje i proračun Županije, razvoj i nova poljoprivredne skladištenje poljoprivrednih proizvoda izraženi brojem Ministarstvo radna mjesta proizvodnje, preradbenih pogona, hladnjača i skladišta; 2.000.000,00 HRK poljoprivrede, EU 2016. - 2020. skladištenja, dorade • Broj dodijeljenih potpora poljoprivrednim fondovi i programi, i povećanje dodane proizvođačima za povećanje proizvodnje i prerade ostali izvori vrijednosti poljoprivrednih proizvoda; financiranja poljoprivrednim • Površina obnovljenog, zapuštenog poljoprivrednog proizvodima zemljišta u svrhu povećanja poljoprivredne proizvodnje; (prerada, • Površina poljoprivrednih zemljišta zasađenih novim marketing) kulturama; • Broj osnovanih zadruga, udruga i klastera za otkup i plasman poljoprivrednih proizvoda na tržište. Općina Gvozd, Sisačko- Mjera 1.1.3. moslavačka • Povećane površine okrupnjenog poljoprivrednog Komasacija 1.200.000,00 HRK županija, zemljišta u hektarima po gospodarstvima korisnicima 2016. - 2020. poljoprivrednog Ministarstvo mjere. zemljišta poljoprivrede, EU fondovi Prioritet 1.2. Proračuni: Općina • Povećanje kapaciteta za proizvodnju energije iz Mjera 1.2.1. Proizvodnja Gvozd, SMŽ, obnovljivih izvora; Poticanje korištenja energije i 10.000.000,00 HRK FZOEU, • Broj korisnika energije iz obnovljivih izvora; 2016. - 2020. energije iz racionalno Ministarstva, EU • Udio obnovljivih izvora energije; obnovljivih izvora upravljanje fondovi • Pokazatelj emisije CO2 u atmosferu. 121

energijom • Broj projekata energetske učinkovitosti; • Ostvarena ušteda energije objekata u privatnom i javnom sektoru; Mjera 1.2.2. • Ostvarena ušteda energije ugradnjom pametne rasvjete Povećanje Proračuni: Općine sa sustavom za smanjenje intenziteta svjetla te smanjenje energetske Gvozd, Županije, svjetlosnog zagađenja; učinkovitosti u svim 10.000.000,00 HRK Ministarstava, • Broj poticaja i subvencija za ugradnju naprednijih 2016. - 2020. sektorima i sustavno FZOEU, EU tehnologija u gospodarenje fondovi gospodarstvu; energijom • Smanjenje specifične potrošnje energije po obradivoj površini i po količini poljoprivrednih proizvoda; • Programska rješenja i alati za praćenje i analizu potrošnje energije.

• Broj osnovanih i uređenih poslovnih zona; Proračun općine Mjera 1.3.1. • Broj izrađenih razvojnih planova; Gvozd, Sisačko- Poticanje opremanja • Broj poduzetnika u poslovnim zonama; 1.000.000,00 HRK moslavačka 2018. - 2020. i razvoja • Broj radnih mjesta u poslovnim zonama; županija, fondovi poduzetničkih zona • Broj održanih promotivnih aktivnosti o pogodnostima EU i drugi izvori za pokretanje poslovnih aktivnosti u poslovnim zonama.

• Broj novoosnovanih gospodarskih subjekata (poduzeća, obrta); Prioritet 1.3. • Broj novih radnih mjesta i novozaposlenih osoba; Poticanje • Broj potpora poduzetnicima i obrtnicima za uvođenje razvoja novih tehnologija u proces proizvodnje; • Osnovana lokalna razvojna agencija; poduzetništva i Proračun općine Mjera 1.3.2. • Broj održanih edukacija o mogućnostima financiranja obrta Gvozd, Sisačko- Poticanje razvoja projekata iz EU fondova i drugih izvora financiranja, moslavačka malog i srednjeg 4.000.000,00 HRK pomoć u pripremi i razradi projektnih prijedloga; 2016. - 2020. županija, resorna poduzetništva i • Broj pripremljenih projekata za financiranje iz ministarstva, EU obrtništva sredstava EU fondova i drugih izvora; fondovi • Broj održanih edukacija o načinu promidžbe i plasmanu svojih proizvoda i usluga za izlazak na nova tržišta; • Broj sudjelovanja poslovnih subjekata na gospodarskim sajmovima; • Broj sudionika na sajmovima.

122

• Izrađena analiza stanja u turizmu na području općine s naglaskom na selektivne oblike turizma; • Izrađeni program poticanja selektivnih oblika turizma; • Broj razvijenih selektivnih oblika turizma; • Izrađen plan promocije turizma s naglaskom na selektivne oblike turizma; • Broj promotivnih materijala (brošura) o turističkom identitetu područja; Općina Gvozd, • Broj sudjelovanja na turističkim sajmovima u cilju Mjera 1.4.1. Financijski plan promidžbe i bolje marketinške vidljivosti područja; Razvoj selektivnih Turističke zajednice • Broj održanih edukacija o mogućnostima bavljenja oblika turizma 4.000.000,00 HRK Sisačko- selektivnim oblicima turizma na ruralnom području i 2016. - 2020. (lovni turizam, ciklo, moslavačke velikoj razvojnoj perspektivi; sportsko - ribolovni, županije, Proračun • Broj održanih sastanaka o mogućnosti povezivanja i ruralni) županije SMŽ udruživanja lokalnih turističkih dionika (klaster, zadruge); • Broj prekvalificiranih osoba i/ili dodatno educiranih osoba pružatelja usluga u turizmu; Prioritet 1.4. • Broj održanih edukacija o mogućnostima financiranja Promidžba i projekta iz sredstava EU fondova i drugih izvora; razvoj posebnih • Broj prijavljenih projekata iz područja selektivnih oblika turizma oblika turizma za financiranje projekta sredstvima EU fondova i drugih izvora.

• Broj novoizgrađenih smještajnih kapaciteta i Proračun općine ugostiteljskih objekata; Gvozd, Sisačko- • Broj turista-posjetitelja u novim i postojećim moslavačka smještajnim kapacitetima; županija, • Broj izgrađenih objekata i staza za sport i rekreaciju Ministarstvo (igrališta, šetnica uz rijeku i kroz šumu, biciklističke i turizma, Hrvatska Mjera 1.4.2. trim staze i drugo); turistička zajednica, Razvoj turističke • Broj postavljenih turističkih znakova; 6.000.000,00 HRK TZ Sisačko- 2016. - 2020. infrastrukture • Broj uređenih tematskih staza vezanih uz gastronomiju; moslavačke područja • Broj uređenih i obnovljenih tradicijskih objekata i županije, drugih turističkih znamenitosti; Ministarstvo • Broj programa, dodijeljenih potpora, subvencija i/ili gospodarstva, odobrenih kredita za turizam; poduzetništva i • Broj provedenih edukacija za povećanje razine znanja obrta, EU fondovi i za pripremu potencijalnih projekata izgradnje turističke programi. infrastrukture iz sredstava EU fondova i drugih izvora.

• Izrađena analiza o investicijskim mogućnostima općine; • Ustrojene baza poduzetnika i obrtnika na području općine; Prioritet 1.5. Mjera 1.5.1. Proračun općine • Broj educiranih zaposlenika općine za pružanje Razvoj Poboljšanje uvjeta Gvozd, SMŽ, EU korisnih informacija i pomoći investitorima; 800.000,00 HRK 2016. - 2020. investicijskog za privlačenje fondovi i drugi • Broj mjera za privlačenje ulagača na područje općine; okruženja investitora izvori • Broj novih ulagača na području općine; • Broj održanih radnih sastanaka s poduzetničkim potpornim institucijama; • Broj promotivnih aktivnosti provedenih u svim medijima. 123

• Izrađen program poboljšanog financiranja poduzetništva i obrta; • Broj korisnika mjera programa poboljšanog Proračun općine Mjera 1.5.2. financiranja poduzetništva i obrta; Gvozd, SMŽ, Jačanje financijskog • Broj izdanih garancija poduzetnicima kao financijske resorna okruženja za 4.000.000,00 HRK potpore kod realizacije poduzetničkih kredita; 2016. - 2020. ministarstva, poduzetnike i • Broj poduzetnika korisnika novih oblika financiranja fondovi EU i drugi obrtnike (poduzetnički kapital, inicijalni kapital, poslovni anđeli i programi, banke drugo); • Broj educiranih osoba za pripremu i upravljanje projektima financiranih iz EU fondova i drugih izvora.

• Izrađena studija inventarizacije krajobraza, staništa i ugroženih i zaštićenih vrsta; • Broj osmišljenih visoko atraktivnih doživljaja i kvalitetnih sadržaja za predstavljanje jedinstvene kvalitete lokaliteta i njegove vrijednosti; • Broj izgrađene i novo uređene, rekonstruirane i/ili sanirane postojeće edukativne i infrastrukture za posjetitelje; • Broj edukativnih odnosno interpretacijskih programa i sadržaja za podizanje svijesti o vrijednosti prirodnih područja namijenjenih posjetiteljima i različitim ciljnim Prioritet 2.1. skupinama; Cilj 2. Poboljšano i Mjera 2.1.1. Općina Gvozd, • Broj educiranog stručnog osoblja za povećanje Održivo održivo Podrška edukaciji i SMŽ, Ministarstvo edukativnog kapaciteta; korištenje upravljanje promociji prirodnih zaštite okoliša i • Broj provedenih marketinških kampanja, broj 800.000,00 HRK 2016. - 2020. prirodnih resursa prirodnim vrijednosti na energetike, FZOEU, promotivnih emisija i napisa, broj tiskanog promotivnog i kulturno - resursima i području općine EU fondovi i drugi materijala, broj brendiranih vrijednosti; povijesne baštine zelenom Gvozd izvori • Broj provedenih edukacija na stručnim radionicama za infrastrukturom povećanje znanja stanovništva o vrijednostima krajolika; • Broj educiranih stanovnika o važnosti prirodnog krajolika svog područja; • Broj osposobljenih osoba za poslove zaštite prirode i održivog korištenja prirodnih vrijednosti; • Broj provedenih integriranih mjera zaštite izvornosti prirode i održivog korištenja prirodnih vrijednosti na području općine; • Broj sastanaka uključenih relevantnih institucija i predstavnika lokalne zajednice kako bi dogovorile smjernice razvoja i daljnje aktivnosti.

124

• Broj definiranih ciljeva i osnovnih mjera te provedena zonacija zaštićenog područja; • Broj provoditelja mjera očuvanja zaštićenog područja te vezanih planskih dokumenata; • Broj i/ili udio vrsta i stanišnih tipova za koje je provedeno praćenje stanja; Mjera 2.1.2. • Izrađena analiza stanja očuvanosti prirode zaštićenog Jačanje suradnje područja na temelju monitoringa pojedinih vrsta i dionika zaštićenih stanišnih tipova; područja i ekološke Proračun Općine • Broj institucija drugih sektora s kojima je uspostavljena mreže NATURA Gvozd, SMŽ, suradnja i razmjena podataka; 2000 i zajedničke 1.200.000,00 HRK Ministarstvo zaštite 2016. - 2020. • Broj provedenih edukacija i stručno osposobljenih aktivnosti okoliša i energetike djelatnika u sustavu zaštite prirode; održavanja, EU fondovi • Broj novopostavljene informativne signalizacije; očuvanja, edukacije • Broj godišnjih edukativnih skupova s dionicima čije i promicanja zaštite aktivnosti utječu na prirodu; prirode • Broj sudionika organiziranih događanja i edukativnih programa; • Učestalost informativnih kampanja u medijima o provedenim aktivnostima, veća dostupnost podataka te bolje razumijevanje i povećanje podrške javnosti zaštiti prirode.

• Izrađena analiza postojećih i planiranih zelenih površina sastavnica zelene infrastrukture; • Izrađena evidencija i kartografski prikaz postojeće zelene infrastrukture; • Broj postojećih i/ili planiranih javnih zelenih površina i parkova; • Površina zone obuhvata i standardi za pojedine kategorije zelene infrastrukture; • Vrijeme i dinamika realizacije planiranih javnih zelenih Mjera 2.1.3. površina i parkova; Poboljšano Proračun Općine • Troškovi uređenja i održavanja postojećih zelenih i 1.200.000,00 HRK 2016. - 2020. upravljanje zelenom Gvozd ostalih javnih površina i parkova; infrastrukturom • Povećanje površine poljoprivrednog zemljišta na kojem je izvršena sanacija; • Smanjenje površine šumskog zemljišta u zarastanju (kategorije „sukcesija šuma“); • Površina na kojoj je izvršena prirodna obnova šuma (pošumljavanje) i druge autohtone vegetacije; • Maksimalno smanjenje negativnog utjecaja ljudskog djelovanja na ekološke sustave izvan lokalnih granica; • Broj novih zelenih radnih mjesta na uređenju i održavanju zelene infrastrukture.

125

• Broj definiranih jasnih i učinkovitih mjera (plan) za očuvanje prirodnih resursa i unaprjeđenje kvalitete okoliša i prirode te sankcioniranje štetnog djelovanja u skladu s postojećim zakonodavstvom i standardima; • Smanjenje opterećenja okoliša, sprečavanje svih vrsta onečišćenja okoliša, praćenje stanja sastavnica okoliša; Proračuni Općine • Izrađeno izvješće o stanju okoliša s pripadajućom Mjera 2.1.4. Gvozd, SMŽ, analizom postojećeg stanja prirodnih resursa; Razvoj održivog 800.000,00 HRK resorna • Broj provedenih edukacija i stručno osposobljenih 2016. - 2020. korištenja prirodnih Ministarstva, EU djelatnika u sustavu zaštite prirodnih resursa; resursa fondovi • Broj sudionika na stručnim radionicama o načinu očuvanja prirodnih resursa; • Broj provedenih informativnih kampanja u medijima o provedenim mjerama održivog korištenja prirodnih resursa; • Povećanje razine svijesti i podrške promjeni dosadašnjih obrazaca ponašanja.

• Broj istraženih i evidentiranih arheoloških lokaliteta; • Broj evidentiranih i valoriziranih novih kulturno- povijesnih dobara; • Broj obnovljenih i saniranih objekata kulturno- povijesne i graditeljske baštine; • Broj projekata i programa korištenja resursa kulturno- povijesne baštine u suradnji s gospodarskim (osobito turističkim), kulturnim i obrazovnim sektorom; Prioritet 2.2. Mjera 2.2.1. • Broj novih turističkih programa i aranžmana s Održivo Valorizacija i Proračuni Općine uključenim obilascima prirodnih i kulturnih vrijednosti; upravljanje održivo upravljanje Gvozd, SMŽ, • Broj održanih kulturno-umjetničkih događanja, broj 1.600.000,00 HRK 2016. - 2020. kulturno- kulturno - Ministarstvo nastupa KUD-ova i ostalih manifestacija; povijesnom povijesnom kulture, EU fondovi • Broj provedenih edukacija i stručno osposobljenih baštinom baštinom djelatnika za rad na zaštiti i upravljanju kulturno- povijesnom baštinom; • Broj novo osposobljenih mladih stručnjaka za bavljenje problematikom upravljanja kulturno-povijesnom baštinom; • Broj provedenih stručnih radionica za lokalno stanovništvo u cilju jačanja svijesti o važnosti i načinu zaštite, očuvanja i korištenja resursa koji ima kulturno- povijesna baština.

• Povećanje duljine vodoopskrbne mreže; Mjera 3.1.1. Cilj 3. • Broj kućanstava i gospodarskih subjekata priključenih Razvoj, izgradnja i Unaprjeđenje Prioritet 3.1. Općina Gvozd, na vodoopskrbnu mrežu; održavanje sustava kvalitete života Razvoj Hrvatske vode d.d., • Smanjenje gubitaka i mogućnosti onečišćenja u vodoopskrbe, 4.000.000,00 HRK 2016. - 2020. stanovnika i komunalne Ministarstvo, EU vodoopskrbnom sustavu; odvodnje i razvijena infrastrukture fondovi • Duljina izgrađene kanalizacijske mreže; pročišćavanja društvena • Broj kućanstava i gospodarskih subjekata priključenih otpadnih voda infrastruktura na kanalizacijsku mrežu.

126

• Količina ukupnog otpada u nastanku (komunalnog, Mjera 3.1.2. proizvodnog); Proračun: Općine Razvoj i izgradnja • Broj saniranih i zatvorenih neusklađenih i/ili divljih Gvozd, FZOEU, sustava 12.000.000,00 HRK odlagališta; 2016. - 2020. Ministarstvo, EU gospodarenja • Količina razvrstanog i odloženog otpada; fondovi otpadom • Broj održanih edukativnih i promotivnih aktivnosti; • Izgrađeno reciklažno dvorište.

• Duljina novih javnih lokalnih cesta; • Duljina rekonstruiranih i moderniziranih prometnica u naseljima; • Broj izrađene projektne dokumentacije i ishođenih Mjera 3.1.3. građevinskih dozvola za izgradnju, rekonstrukciju i Proračuni: Općina Podrška izgradnji, modernizaciju prometnica; Gvozd, ŽUC, rekonstrukciji i 6.000.000,00 HRK • Površina uređenih cestovnih kanala za odvodnju 2016. - 2020. Ministarstvo, EU održavanju javnih i oborinskih voda; fondovi nerazvrstanih cesta • Duljina uređenih nerazvrstanih cesta u redovitom i izvanrednom održavanju. Kapacitet protoka roba i usluga; • Broj prometnih nesreća kao rezultat održavanja svih segmenata cestovnog sustava.

• Duljina sanirane i modernizirane elektroenergetske mreže; • Broj novih korisnika priključenih distribucijsku mrežu; Mjera 3.1.4. • Broj izgrađenih objekata i uređaja za javnu rasvjetu na Poboljšanje opskrbe Proračuni: Općina 6.000.000,00 HRK lokalitetima bez javne rasvjete; 2016. - 2020. električnom Gvozd, HEP d.d. • Broj izgrađenih objekata i uređaja za javnu rasvjetu; energijom • Broj zamijenjenih i dotrajalih dijelova javne rasvjete (svjetiljke, stupovi žarulje, grla, prigušnice i ostali potrošni materijal).

• Broj novih korisnika priključenih na toplovodnu mrežu; Mjera 3.1.5. Proračuni: Općina • Smanjenje zagađenja zraka i okoliša (pokazatelj će se Podrška izgradnji 1.200.000,00 HRK Gvozd, EU fondovi povezati s pokazateljima mjere 1.2.1. Poticanje 2016. - 2020. toplovodne mreže i drugi izvori korištenja energije iz obnovljivih izvora); • Smanjenje troškova za grijanje u javnom i privatnom sektoru.

• Broj obnovljenih, izgrađenih i opremljenih odgojno- obrazovnih ustanova; Mjera 3.2.1. • Broj djece s teškoćama u razvoju uključenih u Prioritet 3.2. Poboljšanje uvjeta Proračun općine odgojno-obrazovne institucije; Poboljšanje za razvoj Gvozd, proračun • Broj radionica za korisnike programa odgoja i obrazovnog 2.000.000,00 HRK 2016. - 2020. predškolskog i SMŽ, EU fondovi i obrazovanja; sustava na osnovnoškolskog drugi izvori • Broj potpora u predškolskom obrazovanju; lokalnoj razini obrazovanja • Broj potpora za usluge javnog prijevoza učenicima; • Broj pripremljenih i prijavljenih projekata na EU fondove i druge izvore.

127

• Broj unaprjeđenih obrazovnih programa; • Broj održanih radionica, tribina, konferencija i Mjera 3.2.2. medijskih nastupa; Potpora Općina Gvozd, • Broj uvedenih programa za deficitarna zanimanja obrazovanju i SMŽ, resorna sukladno analizama HZZ-a i drugih analiza; cjeloživotnom 800.000,00 HRK ministarstva, EU 2016. - 2020. • Broj educiranih osoba; učenju u skladu s fondovi i drugi • Broj osoba na stručnom osposobljavanju i/ili potrebama tržišta izvori prekvalifikaciji; rada • Broj projekata pripremljenih za financiranje sredstvima iz EU fondova i drugih izvora.

• Potreban broj timova primarne zdravstvene zaštite (obiteljska medicina, dentalna medicina i ljekarništvo); • Potreban broj i kapacitet socijalnih ustanova kao što su npr. domovi za starije i nemoćne osobe (obnova ili izgradnja); • Broj obnovljenih i/ili novih objekata zdravstvene i socijalne i infrastrukture u cilju postizanja potrebnog osnovnog standarda; • Broj korisnika zdravstvenih usluga; • Broj provedenih aktivnosti i projekata prevencije i Prioritet 3.3. Mjera 3.3.1. Proračun: Općine ranog otkrivanja bolesti, raznih ovisnosti i mjera zdravog Poboljšanje Unaprjeđenje Gvozd, SMŽ, života; 4.000.000,00 HRK 2016. - 2020. zdravstvene i zdravstvene zaštite i Ministarstvo, EU • Broj pretilih osoba i/ili osoba u stanju neke ovisnosti socijalne skrbi socijalne skrbi fondovi (duhan, alkohol itd); • Broj korisnika usluga socijalne skrbi; • Broj zahtjeva/broj odobrenih pomoći iz područja socijalne skrbi; • Broj provedenih projekata i programa iz područja socijalne skrbi; • Broj organizacija civilnog društva koje provode preventivne programe u zdravstvu i socijalnoj skrbi; • Broj stručnih djelatnika u ustanovama socijalne skrbi; • Broj provedenih programa suradnjom zdravstvenih i socijalnih institucija sa organizacijama civilnog društva.

128

• Broj dostupnih vrsta socijalnih usluga; • Broj korisnika pojedine socijalne usluge; • Broj starijih osoba uključenih u programe aktivnog starenja ( sudjelovanje u društvenim, kulturnim, duhovnim i građanskim aktivnostima); • Broj korisnika zdravstvene njege u vlastitom domu; • Broj mobilnih timova palijativne skrbi u vlastitom domu i broj educiranih voditelja palijativne skrbi; • Broj volontera koji sudjeluje u provođenju aktivnosti i programima pružanja usluga socijalne skrbi korisnicima; • Broj mladih uključenih u volontiranje; Mjera 3.3.2. • Broj uključenih organizacija, stručnjaka i ostalih Razvoj Proračun: Općine građana koji svome djelovanju koriste volonterstvo; izvaninstitucionalnih Gvozd, 2.000.000,00 HRK • Broj volonterskih akcija i promocija na senzibiliziranju 2016. - 2020. oblika skrbi Ministarstvo, EU javnosti za poboljšanje skrbi korisnika socijalnih usluga; (volontiranje, fondovi • Broj institucija, udruga i stručnjaka raznih profesija samopomoć) uključenih u strukovnu mrežu izvaninstitucionalne skrbi; • Broj održanih edukacija na stručnim radionicama za pružanje samopomoći na području slabe dostupnosti zdravstvenih usluga; • Broj sudionika na stručnim radionicama za pružanje samopomoći na području slabe dostupnosti zdravstvenih usluga; • Broj educiranih gerontodomaćica koje kroz udruge pružaju usluge pomoći u kući i čiju edukaciju sufinancira općina iz svog proračuna.

• Broj sportsko-rekreativnih programa, projekata i manifestacija; • Broj izrađenih programa za sportske i rekreacijske aktivnosti; Mjera 3.4.1. Prioritet 3.4. • Broj članova u sportskim klubovima; Poticanje društvenih Općina Gvozd, Razvoj • Broj izgrađenih kampova, obnovljenih terena i sportsko- SMŽ, resorna društvenih 2.000.000,00 HRK sportskih objekata; 2016. - 2020. rekreativnih ministarstva, EU sadržaja i • Broj novih manifestacija i društvenih događanja; programa, projekata fondovi i programi infrastrukture • Broj sportskih klubova-primatelja financijskih potpora i manifestacija za rad; • Broj pripremljenih projekata za financiranje sredstvima iz EU fondova i drugih izvora u cilju poboljšanja društvene infrastrukture.

129

• Broj uređenih, rekonstruiranih i moderniziranih prostora za društvene potrebe; • Broj posjetitelja društvenih događanja u uređenim Mjera 3.4.2. Općina Gvozd, prostorima na godišnjoj razini; Potpora upravljanju SMŽ, resorna • Broj građana motiviranih za korištenje objekata i održivom 4.000.000,00 HRK ministarstva, društvne infrastrukture za razne priredbe i manifestacije; 2016. - 2020. korištenju objekata fondovi EU i drugi • Broj educiranih zaposlenika u općini i/ili broj društvene izvori novozaposlenih stručnih osoba za rad u društvenim infrastrukture djelatnostima; • Broj pripremljenih i prijavljenih projekata na EU fondove i druge izvore.

• Izrađena evidencija postojećih udruga na području općine; • Broj udruga čiji će rad biti sufinanciran sukladno Općina Gvozd, izrađenom planu; Mjera 3.4.3. SMŽ, resorna • Broj educiranih zaposlenih osoba u neprofitnim Poticanje aktivnosti 4.000.000,00 HRK ministarstva, EU 2016. - 2020. udrugama i organizacijama; civilnog društva fondovi i programi, • Broj održanih radnih sastanaka s dionicima javnog i drugi izvori privatnog sektora; • Broj projekata pripremljenih za financiranje sredstvima iz EU fondova i drugih izvora.

130 7. INSTITUCIONALNI OKVIR I FINANCIJSKI IZVORI ZA UPRAVLJANJE

7.1. Provedba Strateškog razvojnog programa

Strateški razvojni program općine Gvozd 2015. - 2020. godine konkretan je alat za pripremu i provedbu projektnih prijedloga i uključivanje cjelokupne zajednice, odnosno svih dionika u kvalitetan i planski ekonomski razvoj općine. Strateško planiranje je proces koji traje, koji podrazumijeva neprekidan tijek pripreme i implementacije projekata te odgovorno upravljanje strateškim projektima općine Gvozd. U složenom procesu koji obuhvaća upravljanje strateškim projektima općine, odgovorne osobe dužne su pokrenutom konkretnom projektu osigurati realizaciju svih faza upravljanja počev od upravljanja proračunom, vremenom, kvalitetom, resursima i rizicima. Uspješnost provedbe Strateškog razvojnog programa općine Gvozd 2015.-2020. godine osigurana je kroz Institucionalni okvir za provedbu tog strateškog dokumenta, odnosno potrebno je koordinirati i usmjeriti djelovanje mnogobrojnih dionika kako bi se postigli dugoročni ciljevi, povećala učinkovitost investicija i aktivnosti te, uz izgrađeno povjerenje i zajedništvo, stvorili preduvjeti za brži gospodarski razvitak i povećali kvalitetu života stanovništva na tom području.

7.2. Tijela provedbe

7.2.1. Partnerstvo i radni tim

Odlukom načelnika Općine Gvozd formirana je Radna skupina sastavljena od dionika iz javnog, privatnog i civilnog sektora, kao savjetodavno tijelo u fazi izrade Strateškog razvojnog programa općine Gvozd. U fazi provedbe ima istu ulogu jer svojim prijedlozima usmjerava daljnji razvoj općine Gvozd, raspravlja i usvaja financijsko/akcijski plan provedbe Strateškog razvojnog programa. Zadaća Radne skupine je koordinacija svih aktivnosti kod ustroja Baze razvojnih projekata općine Gvozd. U svom radu posebnu pozornost pridavati će objavi javnih poziva za prikupljanje projektnih prijedloga kao i obradi pristiglih prijava.

131

U samoj fazi provedbe strateškog dokumenta Radna skupina koordinira nositelje mjera koje su u ovom dokumentu detaljno razrađene, prikuplja informacije o rezultatima provedbe zacrtanih mjera, provodi analizu prikupljenih podataka i na kraju donosi izvješće o provedbi Strateškog razvojnog programa općine Gvozd.

7.2.2. Općina Gvozd

Općina Gvozd samostalna je u odlučivanju o poslovima iz svog samoupravnog djelokruga i podliježe samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti rada i akata tijela Općine Gvozd od strane ovlaštenih državnih tijela. Općina Gvozd u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu, promet na svom području i ostale poslove sukladno posebnim zakonima. Poslovi iz samoupravnog djelokruga i način njihovog obavljanja detaljnije se utvrđuju odlukama Općinskog vijeća i općinskog načelnika u skladu sa zakonom i Statutom općine Gvozd. Tijela Općine Gvozd su Općinsko vijeće i Općinski načelnik. Općinsko vijeće u fazi provedbe ima zadaću provoditi aktivnosti financijsko/akcijskog plana, obavještavati o postignutim rezultatima, animirati ciljne skupine za usmjereno i ciljano djelovanje, inicirati i sudjelovati u provedbi projekata, a isto tako razmatrati, potvrđivati i usvajati financijsko/akcijski plan provedbe strateškog dokumenta. Nadalje, surađuje s Radnom skupinom na način da joj upućuje svoje prijedloge i primjedbe te kao predstavničko tijelo građana općine Gvozd, odobrava Izvješće o provedbi Strateškog razvojnog programa općine Gvozd. Načelnik kao izvršno tijelo općine u fazi provedbe ima zadaću sazivati Radnu skupinu i ostale dionike kada se razmatra financijsko/akcijski plan o provedbi Strateškog razvojnog programa, potvrđivati financijsko/akcijski plan i pripremati za usvajanje na sjednici Općinskog vijeća, inicirati i sudjelujovati u pripremi i provedbi razvojnih projekta te usvajati predložene projekte.

132

7.2.3. Upravni odjeli

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine Gvozd te poslova državne uprave koji su preneseni u djelokrug rada Općine Gvozd, formiran je Jedinstveni upravni odjel. Rad u Jedinstvenom upravnom odjelu organizira se na osnovi Godišnjeg programa rada koji obuhvaća prikaz poslova i radnih zadaća iz djelokruga Jedinstvenog upravnog odjela te praćenje stanja u upravnim područjima iz djelokruga općinske uprave. Radom Jedinstvenog upravnog odjela upravlja pročelnik. Pročelnik za svoj rad odgovara Općinskom načelniku. Imenovanje, razrješenje, odgovornost kao i druga pitanja o radu pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela u Općini Gvozd provode se na način i po postupku utvrđenom zakonom i odlukom Općinskog načelnika.

7.2.4. Javne službe

Javne službe kao nositelji pojedinih mjera i potencijalni nositelji projekata imaju važnu ulogu u provedbi Strateškog razvojnog programa općine Gvozd. U okviru svog samoupravnog djelovanja, sukladno zakonskim propisima, osnivanjem trgovačkih društva, javnih ustanova, drugih pravnih osoba i vlastitih pogona, općina osigurava obavljanje komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe stanovništva. Kroz obavezno izvještavanje o svom radu i poslovanju u rokovima sukladno zakonu i odlukama Općinskog vijeća, Općina Gvozd nadzire rad i vodi brigu o racionalnom i zakonitom radu trgovačkih društava i ustanova u svom vlasništvu.

7.2.5. Javni sektor

U provedbi Strateškog razvojnog programa važnu ulogu imaju razne lokalne, županijske i državne institucije čija tijela i dionici iz javnog sektora sudjeluju u provedbi tog razvojnog programa, osobito u pripremi i provođenju projekata iz svog područja djelovanja te zacrtanim strateškim ciljevima općine Gvozd. Neke od institucija javnog sektora čije je uloga bitna u provedbi Strateškog razvojnog programa općine Gvozd, prema strateškim područjima su:

133

 Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Sisak, Hrvatska obrtnička komora - Obrtnička komora Sisak, Hrvatska turistička zajednica - Turistička zajednica Sisačko - moslavačke županije, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, za razvoj gospodarstva , zatim  Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Zavod za prostorno uređenje Sisačko - moslavačke županije, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije, Hrvatske šume, Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste, županijska razvojna agencija SI-MO-RA, za infrastrukturu i kvalitetu života, te lokalne odgojno - obrazovne ustanove, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Hrvatski zavod za zapošljavanje, za demografska kretanja i ljudske resurse.

7.2.6. Civilno društvo

Organizacije civilnog društva važan su čimbenik socio-ekonomskog razvoja te okupljaju lokalno stanovništvo radi postizanja zajedničkih ciljeva u raznim područjima (gospodarstvo, sport, kultura, socijalna skrb, socijalna uključenost itd.), a koji su individualnim djelovanjem teško dostižni. Kako radom organizacija civilnog društva lokalna zajednica ostvaruje korist, za osnaživanje njihovih apsorpcijskih, upravljačkih i stručnih kapaciteta te daljnji razvoj, nužno je njihovo aktivno sudjelovanje u izradi i provedbi Strateškog razvojnog programa općine Gvozd. Zbog velikog iskustva u provođenju različitih projekata financiranih sredstvima iz EU izvora, značajan je njihov doprinos u zapošljavanju ili promicanju jednakih prava i mogućnosti stanovništva. Potrebno je posebno naglasiti razvojnu ulogu Lokalne akcijske grupe Petrova Gora čiji je jedan od osnivača i općina Gvozd.

7.2.7. Privatni sektor

Predstavnici privatnog sektora, zbog svoje važnosti kao pokretača gospodarskog razvoja i izvora novih radnih mjesta, uključeni su u izradu i provedbu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd. To je sektor koji ulaganjem i proizvodnjom stvara dodatnu vrijednost te je radi toga

134 nužna kvalitetna suradnja u kreiranju Strateškog razvojnog programa i njihovo aktivno sudjelovanje u procesu provedbe aktivnosti s ciljem ostvarenja zacrtanih strateških ciljeva. Na taj se način omogućava uspostavljanje okruženja i uvjeta za brži razvoj poduzetništva te napredak lokalne zajednice i povećanje kvalitete života stanovništva.

7.3. Financijski okvir

Uspostava financijskog okvira je jedan od najvažnijih koraka u procesu strateškog planiranja. U njemu je dana okvirna alokacija raspoloživih financijskih sredstava za realizaciju pojedine mjere. Detaljna alokacija financijskih sredstava prikazana je u sklopu godišnjeg Akcijskog plana za provedbu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd. Na taj način moguće je optimalno korištenje raspoloživih financijskih sredstava ovisno o potrebama koje se mogu mijenjati svake godine. Izrađeni financijski okvir služi kao indikator uspješnosti provedbe Strateškog razvojnog programa općine Gvozd. Naime, usporedbom iznosa uloženih sredstava i ostvarenih rezultata po strateškim ciljevima može se utvrditi opravdanost uloženih sredstava. Proračun Općine je najvažniji izvor financijskih sredstava za provedbu Strateškog razvojnog programa općine Gvozd. Pored općinskog proračuna, drugi izvori financijskih sredstava za provedbu Strateškog razvojnog programa su: Proračun Sisačko-moslavačke županije – budući je realizacija zacrtanih strateških ciljeva i u interesu Sisačko-moslavačke županije, radi njihovog ostvarenja bit će osigurana financijska sredstva iz županijskog proračuna (sredstvima Programa javnih potreba - prosvjeta, kultura, šport, socijalna skrb, zdravstvo i sl.); Proračun Republike Hrvatske - status ruralnog područja i usklađenost Strateškog razvojnog programa općine Gvozd s nacionalnim strateškim dokumentima omogućuje financiranje iz nacionalnih fondova; Fondovi Europske unije – zbog ograničenih financijskih sredstava u lokalnom, županijskom i državnom proračunu, veliku važnost za uspješnu provedbu Strateškog razvojnog programa imaju bespovratna sredstva iz fondova EU. Činjenica da je navedeni izvor financiranja dostupan različitim korisnicima, njihovo uspješno korištenje je neophodno za provedbu Strateškog razvojnog programa Općine Gvozd. U financijskom razdoblju 2014.-2020. Republici Hrvatskoj je iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura.

135

Od tog iznosa 8,397 milijardi eura predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva. Operativni programi Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. i Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. predstavljaju okvir za korištenje dodijeljenih sredstava iz ESI fondova.

Tablica br.31: Raspodjela alokacije iz ESI fondova RH 204. – 2020.

Izvor:http://www.strukturnifondovi.hr/

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR/ERDF) Europska komisija odobrila je Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. čime je otvoren put za korištenje 6,881 milijardi eura iz Europski fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda.

Cilj operativnog programa Programom se provodi kohezijska politika EU-a i doprinosi cilju Ulaganje za rast i radna mjesta kroz poticanje ulaganja u infrastrukturne investicije (u područjima prometa, energetike, zaštite okoliša, ICT-a) i pružanje potpore razvoju poduzetništva i istraživačkih djelatnosti.

136

Grafikon br.5: Raspodjela po području financiranja

Izvor: https://razvoj.gov.hr/

Prioritetne osi OP-a Konkurentnost i kohezija su: Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija, korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije, poslovna konkurentnost, promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, klimatske promjene i upravljanje rizicima, zaštita okoliša i održivost resursa, povezanost i mobilnost, socijalno uključivanje i zdravlje, obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje. Korisnici sredstava OP-a, odnosno potencijalni prihvatljivi prijavitelji projekata su jedinice lokalne/regionalne samouprave, mali i srednji poduzetnici, znanstveno istraživački sektor, te civilni i privatni sektor.

Europski socijalni fond – ESF

Europska komisija odobrila je Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020. čime je otvoren put za korištenje novca iz Europskog socijalnog fonda. Europski socijalni fond jedan je od temeljnih strukturnih instrumenata Europske unije kojim se državama članicama pruža potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva. Aktivnosti financirane iz sredstava Europskog socijalnog fonda pomažu ljudima da unaprijede svoje vještine i lakše se integriraju na tržište rada, usmjerene su na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te na poboljšanje učinkovitosti javne uprave. Cilj operativnog programa 137

Osnovni cilj Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je ukupna vrijednost 1,85 milijardi eura, od čega se 1,58 milijardi financira iz proračuna Europske unije, uključujući 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih.

Operativnim su programom razrađena ulaganja u četiri temeljna područja:  Više od trećine sredstava namijenjeno je mjerama za potporu pristupu održivom i kvalitetnom zapošljavanju nezaposlenih osoba. Naglasak je osobito stavljen na učinkovite mjere aktivne politike tržišta rada za mlade, dugotrajno nezaposlene, žene i starije radnike, kao i na preventivne mjere za smanjenje rizika od gubitka radnih mjesta u izmijenjenim gospodarskim prilikama.  Oko 28 posto proračuna OP-a investirat će se u osiguravanje adekvatnog usklađenja znanja i vještina s potrebama tržišta rada i u tom će se smislu poticati tercijarno obrazovanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje te poboljšanje pristupa kvalitetnom obrazovanju.  Aktivnosti vezane uz područje socijalnog uključivanja predviđaju promicanje socijalne i ekonomske jednakosti, suzbijanje diskriminacije, prijelaz s institucionalne skrbi na skrb u zajednici, poboljšanje dostupnosti i održivosti socijalnih i zdravstvenih usluga, kao i poticanje društvenog poduzetništva.  Potpora javnoj upravi obuhvaćena je kroz aktivnosti poboljšanja kapaciteta i usluga javne uprave, uključujući bolje upravljanje javnim financijama, razvoj e-uprave i borbu protiv korupcije. Predviđa se i promicanje javnog dijaloga, partnerstva i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i socijalnih partnera. U pravosuđu se osobit naglasak stavlja na poboljšanje učinkovitosti i neovisnosti.

138

Grafikon br.6: Raspodjela sredstava po području financiranja

Izvor: https://razvoj.gov.hr/

Prihvatljivi potencijalni prijavitelji su jedinice lokalne/regionalne samouprave, javne i obrazovne ustanove, poslodavci i udruge.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj - EPFRR Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) predstavlja jedno od najznačajnijih područja djelovanja institucija Europske unije. Ruralni razvoj, kao drugi stup ZPP financiran je sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Ukupna alokacija za Program ruralnog razvoja 2014.-2020. iznosi 2.383 milijarde eura, od čega će se 2.026 milijardi eura financirati iz Europskog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), a ostatak iz sredstava nacionalnog proračuna Republike Hrvatske. Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. službeno je odobren 26.05.2015. godine, te je njime definirano 16 mjera koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće. Ciljevi programa su poticati konkurentnost poljoprivrede, osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama te postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja, uključujući stvaranje i očuvanje radnih mjesta. Prioriteti Programa ruralnog razvoja RH su: promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi; povećanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava te konkurentnosti svih vrsta poljoprivrednih djelatnosti u svim regijama, promovirajući pri tome i inovacijske poljoprivredne tehnologije, kao i održivo upravljanje šumama; promicanje organiziranja lanca prehrane, uključujući preradu i

139 trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi; obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo; promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru te promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnim područjima. Potencijalni korisnici sredstava Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020. su jedinice lokalne/regionalne samouprave (do 5.000 ili 10.000 stanovnika), lokalne akcijske grupe i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, šumoposjednici, mladi poljoprivrednici.

Teritorijalna suradnja Europska teritorijalna suradnja kao drugi cilj kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020., odnosi se na stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj državnoj razini s partnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija Europske unije. Time bi se kroz zajednički pristup na odgovarajućoj administrativno- teritorijalnoj razini smanjio negativan utjecaj granica i promovirala društveno-gospodarska kohezija. Republika Hrvatska u ovom programskom razdoblju može sudjelovati u sva tri dijela europske teritorijalne suradnje:

Cilj prekogranične suradnje usmjeren je na rješavanje zajedničkih izazova koji su zajednički identificirani u pograničnim regijama, poput loše dostupnosti, posebno u odnosu na povezivost informacijskih i komunikacijskih tehnologija i prometnu infrastrukturu, lokalnih industrija u opadanju, neodgovarajućeg poslovnog okruženja, nedostatka umreženosti između lokalnih i regionalnih uprava, niskih razina istraživanja i inovacija te preuzimanja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, onečišćenja okoliša, sprečavanja rizika, negativnih stavova prema građanima susjednih zemalja te bi cilj trebao biti iskorištavanje neiskorištenih potencijala rasta u pograničnom području (razvoj prekograničnih objekata i klastera za istraživanja i inovacije, integracija prekograničnog tržišta rada, suradnja između obrazovnih institucija, uključujući

140 sveučilišta ili između zdravstvenih ustanova), uz istovremeno jačanje suradnje u svrhu općeg usklađenog razvoja Unije. Kroz jačanje prekogranične suradnje u pograničnim područjima pridonosi se sveukupnom razvoju teritorijalne suradnje, povećanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih pograničnih regija, smanjenju društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i ujednačavanju njihova razvoja. Program prekogranične suradnje koji mogu koristiti prijavitelji s područja cijele Sisačko- moslavačke županije je INTERREG IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020. Kroz jačanje transnacionalne i međuregionalne suradnje pridonosi se sveukupnom razvoju teritorijalne suradnje, povećanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih regija, smanjenju društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i ujednačavanju njihova razvoja. Dostupni programi transnacionalne suradnje za cijelo područje RH su: Program transnacionalne suradnje INTERREG V-B Mediteran 2014.-2020. Program transnacionalne suradnje INTERREG V-B Dunav 2014.-2020. INTERREG V-B Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje 2014.-2020. Program transnacionalne suradnje INTERREG Središnja Europa 2014.-2020.

Međuregionalna suradnja Pristupanjem u Europsku uniju Republici Hrvatskoj se otvorila mogućnost sudjelovanja i u trećem dijelu europske teritorijalne suradnje – i to u sljedećim programima međuregionalne suradnje: ESPON, INTERACT III, INTERREG VC i URBACT.

Programi Unije u financijskom razdoblju 2014.-2020. Programi Unije predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska unija u svrhu promicanja suradnje između država članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama EU. Potencijalnim prijaviteljima s područja cijele Republike Hrvatske dostupno je sudjelovanje u sjedećim Programima Unije 2014.-2020: Kreativna Europa; Zdravlje za rast - Treći višegodišnji program EU u području zdravstva; Obzor 2020; Program za konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća (COSME); Program EU za zaštitu potrošača 2014.-2020; Mehanizam Unije za civilnu zaštitu; Europa za građane; Program za zapošljavanje i socijalne inovacije; Erasmus +; LIFE program za zaštitu okoliša i klimatske akcije itd. 141

U svim navedenim programima jedinice lokalne samouprave su prihvatljivi prijavitelji u suradnji s partnerima iz drugih europskih država i regija.

7.4. Praćenje i vrednovanje

Uspostavljanjem sustava praćenja i vrednovanja provedbe Strateškog razvojnog programa omogućava se efikasna i transparentna provedba dokumenta. Osnovni cilj praćenja implementacije Strateškog razvojnog programa, odnosno procjenjivanja provedbe svih predviđenih aktivnosti u odnosu na postavljene strateške ciljeve, prioritete i mjere, kao i projekata koje je potrebno realizirati radi kvalitetnog ispunjenja istih, je osigurati uspješno upravljanje razvojem općine Gvozd. Sve aktivnosti praćenja i vrednovanja, kroz usporedbu predviđenih i ostvarenih učinaka za postavljene strateške ciljeve, ukazati će na stvarno stanje provedbe mjera u postavljenom provedbenom okviru, odnosno, u kojoj mjeri su doprinijeli ekonomskoj, društvenoj i ekološkoj održivosti, inovativnosti, porastu ekonomske i društvene dodane vrijednosti, poboljšanju lokalne infrastrukture te kvalitete života lokalnog stanovništva. Ispunjenje ciljeva koji dovode do dostizanja željenog učinka izražava se vrijednostima izmjerenih pojedinačnih indikatora navedenima uz svaku predloženu mjeru, a pokazatelji uspješnosti implementacije predloženih mjera izrađeni su za svaku mjeru pojedinačno. Vremenski plan provedbe pojedinačnih aktivnosti i projekata te vrijeme realizacije i odgovornost za realizaciju pojedinih mjera utvrđeni su na početku razdoblja provedbe strateškog dokumenta i ovise o dostupnim sredstvima potrebnim za implementaciju i osiguranje provedbene dokumentacije pojedinih aktivnosti i projekata. Za praćenje implementacije Strateškog razvojnog programa zadužena je osnovana Radna skupina koja utvrđuje u kojoj se mjeri projekti i aktivnosti definirani Akcijskim planom provode u stvarnosti, evidentira sve eventualne promjene i neusklađenosti u odnosu na planirane mjere te o tome izvještava nadležna općinska tijela. Aktivnim praćenjem provedbe Strateškog razvojnog programa moguće je ubrzati provođenje aktivnosti, utvrditi i upozoriti na eventualna kašnjenja te nadopuniti sadržaj mjera, aktivnosti i obuhvat projekata, ovisno o novo utvrđenim okolnostima. Uz utvrđenu obvezu izrade izvještaja jednom godišnje o realizaciji postavljenih ciljeva te odrađenih aktivnosti i ostvarenih pokazatelja, kao i usklađenosti s vrednovanjem ostvarenja

142 općinskog proračuna, omogućava se uspješnija provedba Strateškog razvojnog programa općine Gvozd.

8. ZAKLJUČAK

Analizom gospodarskih, infrastrukturnih, socijalnih i društvenih pokazatelja na području općine Gvozd napravljena je SWOT analiza kojom su utvrđene temeljne snage, mogućnosti, slabosti i prijetnje razvoju te je razrađena vizija općine Gvozd. Vizija razvoja općine Gvozd ostvarit će se samo ako se ostvare strateški i operativni ciljevi definirani unutar nje. Planirani razvoj opisan je temeljem rezultata analize stanja i održanih radionica s Radnom skupinom za izradu strateškog dokumenta te obavljenim brojnim konzultacijama s nositeljem razvoja općine Gvozd. Na temelju postojećeg stanja definirani su prioriteti i mjere kojima se želi potaknuti jačanje lokalnog gospodarstva, kroz razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta, razvoj poljoprivrede, infrastrukture, smanjiti nezaposlenost, očuvati okoliš, prirodu, kulturu, razviti društvenu infrastrukturu i zadržati stanovništvo na ruralnom području, poboljšanjem kvalitete života na području općine Gvozd. Strateškim razvojnim programom općine Gvozd 2015. - 2020. godine definiran je smjer budućeg razvoja općine, ujedno on predstavlja i temelj za korištenje bespovratnih sredstava iz nacionalnih i fondova EU s obzirom da su njegovi strateški ciljevi, prioriteti i mjere usklađeni s onima u strateškim dokumentima donesenim na europskoj, nacionalnoj i županijskoj razini. Strateški razvojni program općine Gvozd je izrađen za razdoblje 2015. - 2020. godine, a eventualne nadopune i revizije sadržaja dodatno će konkretizirati put do potpune realizacije.

143

9. PRILOZI

9.1. Popis grafikona Grafikon br.1: Prikaz broja stanovnika po naseljima u općini Gvozd ...... 18 Grafikon br.2: Prikaz broja stanovnika općine Gvozd 1857. – 2011. godine ...... 19 Grafikon br.3: Prirodno kretanje stanovništva u općini Gvozd u razdoblju 2010. - 2014. godine 22 Grafikon br.4: Studenti prema vrstama visokoškolskog obrazovanja u akademskoj godini 2014./2015...... 33 Grafikon br.5: Raspodjela po području financiranja ...... 137 Grafikon br.6: Raspodjela sredstava po području financiranja ...... 139

9.2. Popis slika Slika br.1: Područje općine Gvozd iz zraka ...... 10 Slika br.2: Geografski smještaj općine Gvozd ...... 11 Slika br.3: Grb Općine Gvozd ...... 12 Slika br. 4: Zastava Općine Gvozd ...... 12 Slika br.5: Osnovna škola Gvozd ...... 31 Slika br.6: Tradicijska manifestacija ...... 35 Slika br. 7: Cestovna mreža SMŽ ...... 39 Slika br.8: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa kod privatnih korisnika na području općine Gvozd ...... 42

Slika br.9: Gustoća poduzeća (broj poduzeća po stanovniku), NUTS2 i NUTS3 regije, 2016. Godine ...... 48 Slika br.10: Lovište Gvozd ...... 53 Slika br. 11: Lovište Lasinja ...... 53 Slika br.12: Izletište ...... 54 Slika br.13: Baliranje sijena ...... 55 Slika br. 14: Uzgoj ovaca na području općine Gvozd ...... 58 Slika br.15: Posebni botanički rezervat Cret Đon Močvar ...... 62 Slika br.16: Zgrada Općine Gvozd ...... 64

144

9.3. Popis tablica Tablica br.1: Zaštićeni dijelovi prirode u općini Gvozd ...... 14 Tablica br.2: Prijedlog za zaštitu od nacionalnog i lokalnog značaja ...... 15 Tablica br.3: Prikaz broja stanovnika od 1857. godine do posljednjeg popisa 2011. godine ...... 19 Tablica br.4: Struktura stanovništva općine Gvozd ...... 20 Tablica br.5: Prirodno kretanje stanovništva u SMŽ i općini Gvozd od 2010. do 2014. godine ... 21 Tablica br.6: Registrirana nezaposlenost od 2011. do 2015. godine prema razini obrazovanja i spolu ...... 24 Tablica br.7: Registrirana nezaposlenost 2011. - 2015. godine prema dobi i spolu u općini Gvozd ...... 25 Tablica br.8: Registrirana nezaposlenost u općini Gvozd od 2011. - 2015.godine prema razini obrazovanja ...... 26 Tablica br.9: Dugotrajno nezaposlene osobe u razdoblju od 2011. - 2015. godine ...... 26 Tablica br.10: Registrirane nezaposlene osobe u općini Gvozd prema spolu 2011. - 2015. godine ...... 27 Tablica br.11: Registrirane nezaposlene osobe u općini Gvozd prema dobi od 2011. - 2015. godine ...... 27 Tablica br.12: Zaposleni prema područjima djelatnosti, starosti i spolu, popis 2011. godine u općini Gvozd ...... 28 Tablica br.13: Broj učenika, razrednih odjela i djelatnika u OŠ Gvozd 2015./2016. god...... 32 Tablica br.14: Tabelarni prikaz visokoškolskog obrazovanja mladih u općini Gvozd ...... 33 Tablica br.15: Prikaz županijskih cesta na području općine Gvozd, 2016. godina ...... 40 Tablica br.16: Prikaz lokalnih cesta na području općine Gvozd, 2016. godina ...... 40 Tablica br.17: Prikaz postojeće elektromreže na području općine Gvozd, 2016. godine ...... 43 Tablica br.18: Procjena potrebnih financijskih sredstava i izvori financiranja za realizaciju aktivnosti gospodarenja otpadom ...... 46 Tablica br.19: Prikaz broja tvrtki po djelatnostima prema predanim završnim izvještajima FINI 49 Tablica br.20: Korisnici poduzetničke zone Gornja Čemernica ...... 51 Tablica br.21: Popis korisnika poduzetničke zone Vrginmost 1 ...... 51 Tablica br.22: Broj poljoprivrednih gospodarstava u općini Gvozd i županiji ...... 56 Tablica br.23: Broj poljoprivrednih gospodarstava prema dobi nositelja ...... 56 Tablica br.24: Broj poljoprivrednih gospodarstava po školskoj spremi na dan 31. 12. 2015...... 57

145

Tablica br.25: Uzgoj stoke u županiji i općini Gvozd na dan 31. 12. 2015...... 57 Tablica br.26: Uzgoj pčela i proizvodnja meda na dan 31. 12. 2015...... 58 Tablica br.27: Broj i površina ARKOD parcela na području JLS-a na dan 31. 12. 2015...... 59 Tablica br.28: Broj i površina ARKOD parcela na području JLS-a na dan 31.12. prethodne godine ...... 60 Tablica br.29: Sektor uzgoja na području općine Gvozd ...... 61 Tablica br.30: Ciljevi prioriteti i mjere ...... 71 Tablica br.31: Raspodjela alokacije iz ESI fondova RH 204. – 2020...... 136

9.4. Izvori podataka Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, https://razvoj.gov.hr/ Ministarstvo poljoprivrede, http://www.mps.hr/default.aspx Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, http://www.mint.hr/default.aspx Ministarstvo poduzetništva i obrta, https://poduzetnistvo.gov.hr/ Ministarstvo gospodarstva, http://www.mingo.hr/ Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Obnovljivi izvori energije, http://oie.mingo.hr/ Ministarstvo kulture, http://www.min-kulture.hr/ Europski strukturni i investicijski fondovi, http://www.strukturnifondovi.hr/ Agencija za znanost i visoko obrazovanje, https://www.azvo.hr/hr/ Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, http://www.apprrr.hr/ Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, http://bbzone.hakom.hr/ Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/ HGK, Županijska komora Sisak, http://www.hgk.hr/zupanijska-komora-sisak Sisačko-moslavačka županija, http://www.smz.hr/site/ Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Sisačko-moslavačke županije, http://www.zpusmz.hr/ JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima SMŽ, http://zastita-prirode-smz.hr/ Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije, http://turizam-smz.hr/ Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke županije, http://www.zuc-sk.hr/ LAG Petrova Gora http://www.lag-petrova-gora.hr/ Općina Gvozd http://www.gvozd.hr/

146