DOCSLIB.ORG

Prijedlog Odluke O Donošenju III. Izmjena I Dopuna Prostornog Plana Sisačko-Moslavačke Županije (U Daljnjem Tekstu: Plan)

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Prijedlog Odluke O Donošenju III. Izmjena I Dopuna Prostornog Plana Sisačko-Moslavačke Županije (U Daljnjem Tekstu: Plan) PRIJEDLOG Na temelju članka 109. stavak 2, članka 111. i članka 113. stavka 1. Zakona o prostornom ure đenju ("Narodne novine", broj 153/13, 65/17 i 114/18) i članka 28. Statuta Sisa čko-moslava čke županije ("Službeni glasnik Sisa čko-moslava čke županije" broj 11/09, 5/10, 2/11, 3/13 i 5/18), uz prethodnu suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornoga ure đenja KLASA: 350-02/19-04/1, URBROJ: 531-05-19-7, od 14. ožujka 2019. godine, Županijska skupština Sisa čko-moslava čke županije na ___. sjednici održanoj _______2019. godine, donijela je ODLUKU o donošenju III. Izmjena i dopuna Prostornog plana Sisa čko-moslava čke županije TEMELJNE ODREDBE Članak 1. (1) Donose se III. Izmjene i dopune Prostornog plana Sisa čko-moslavačke županije („Službeni glasnik Sisa čko-moslava čke županije“, broj 4/01, 12/10 i 10/17). (2) III. Izmjene i dopune Prostornog plana Sisa čko-moslava čke županije izra đene su temeljem Odluke o izradi III. Izmjena i dopuna Prostornog plana Sisa čko-moslava čke županije ("Službeni glasnik Sisa čko-moslava čke županije" broj 5/18). Članak 2. (1) Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom „III. Izmjene i dopune Prostornog plana Sisa čko-moslava čke županije", koji je izradio Zavod za prostorno ure đenje Sisa čko -moslava čke županije. (2) Elaborat iz 1. stavka ovog članka sastoji se od tekstualnog dijela (odredbi za provedbu plana i obrazloženja) i grafi čkog dijela (kartografskih prikaza i kartograma): I. ODREDBE ZA PROVEDBU PLANA II. OBRAZLOŽENJE PLANA III. GRAFI ČKI DIO Kartografski prikazi u mjerilu 1:100 000 1. Korištenje i namjena prostora 2. Infrastrukturni sustavi 2.1. Prometni sustav 2.4. Korištenje voda i otpad 3. Uvjeti korištenja ure đenja i zaštite prostora 3.1. Podru čja posebnih uvjeta korištenja 3.2. Podru čja posebnih ograni čenja u korištenju Kartogrami u mjerilu 1:300 000 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 4.1. Infrastrukturni sustavi: Cestovni, željezni čki, rije čni i zra čni promet 4.6. Infrastrukturni sustavi: Ure đenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja 6.1. Uvjeti korištenja, ure đenja i zaštite prostora podru čja posebnih ograni čenja u korištenju - Valorizacija kuturnog krajolika. 1 Članak 3. (1) Kartografski prikazi i kartogrami navedeni u članku 2. ove Odluke, zamjenjuju u cijelosti istoimene kartografske prikaze i kartograme iz elaborata „II. Izmjene i dopune Prostornog plana Sisa čko-moslava čke županije“ („Službeni glasnik Sisa čko-moslava čke županije“, broj 10/17). (2) Tekstualni dio Prostornog plana Sisa čko-moslava čke županije, pod naslovom “II. ODREDBE ZA PROVO ĐENJE“ mijenja se kako je odre đeno člancima 5. - 12. ove Odluke. Članak 4. Dijelovi Prostornog plana Sisa čko-moslava čke županije („Službeni glasnik Sisa čko- moslava čke županije“, broj 4/01, 12/10 i 10/17), koji nisu mijenjani ovim izmjenama i dopunama (grafi čki i tekstualni dio) ostaju na snazi. Članak 5. U to čki 1.4.2. Utvr đivanje koridora za vo đenje prometne i komunalne infrastrukture iza 4. stavka dodaje se novi stavak koji glasi: „U zaštitnom pojasu autoceste mogu se planirati zaštitne zelene površine, locirati i izgraditi objekti niskogradnje (prometnice, pješa čke i biciklisti čke staze, prilazi i parkirališta) te komunalna infrastrukturna mreža (telekomunikacije, elektroenergetska mreža i javna rasvjeta, plinoopskrba, vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda, kanalizacija), a minimalna udaljenost istih od vanjskog ruba zemljišnog pojasa definira se ovisno o vrsti i namjeni niskogradnje te ne može iznositi manje od 20 m.“ Stavci 5.,6.,7.,8.,9.,10., i 11. postaju stavci 6.,7.,8.,9.,10. 11. i 12. Članak 6. U to čki 2.1.2.1. Prometne gra đevine, podto čki a) Cestovne gra đevine s pripadaju ćim gra đevinama i ure đajima, alineja 1. mijenja se i glasi: „ - novogradnje: - auto cesta: Zagreb - Sisak - Dvor - Biha ć - Split (tzv. “Turopoljsko - banovinski cestovni smjer”) - brze ceste: - Sisak - Pokupsko - Karlovac (dolinom Kupe) - Popova ča-Sisak-Glina-Slunj-Ogulin - Kutina-Garešnica-Daruvar - državne ceste: - Lipik - Lipovljani - sjeverna i zapadna obilaznica Hrvatske Kostajnice - zapadna obilaznica Petrinje od državne ceste D37 do državne ceste D30 - izlaz na autocestu - čvor Lipovljani sa spojem na Ž-3124 - Kutina (D45)-Lonja-D224 - istražni koridor, planiran u svrhu mogu ćeg popre čnog povezivanja preko Lonjskog polja do D224 - obilaznice ve ćih naselja - mostovi: - preko Kupe i Odre u Sisku - preko Une kod Hrvatske Kostajnice - preko Save u Krate čkom, Dubrov čaku i Gradusi.“ 2 Članak 7. U to čki 5.2. Uvjeti za utvr đivanje gra đevinskih podru čja naselja, stavku 3. podstavku 3. temeljni principi oblikovanja gra đevinskih podru čja naselja, iza 5. alineje dodaje se alineja koja glasi: „ne planirati nova gra đevinska podru čja u zoni prekomjerne buke od autoceste zbog lošeg utjecaja autoceste na zdravlje stanovnika (ispušni plinovi, buka) te velikih troškova izgradnje barijera za zaštitu od buke.“ Članak 8. U to čki 6.1.1.2., u stavku a) Državne ceste, podstavak 1. pravci državnog zna čaja na kojima se planira gradnja novih cesta, mijenja se i glasi: „- pravci državnog zna čaja na kojima se planira gradnja novih cesta : - auto cesta: Zagreb - Sisak - Dvor - Biha ć - Split (tzv. “Turopoljsko - banovinski cestovni smjer” - brza cesta: Popova ča-Sisak-Glina-Slunj-Ogulin - brza cesta: Sisak - Pokupsko - Karlovac (dolinom Kupe) - brza cesta Kutina-Garešnica-Daruvar. Za dionicu ceste od D45 do Ž124 (južna obilaznica Kutine) izra đena je studijsko projektna dokumentacija te je potrebno čuvati koridor od 100m. Na preostalom dijelu planirane brze ceste potrebno je čuvati koridor u širini od 150 m. - državna cesta: Lipik Lipovljani - sjeverna i zapadna obilaznica Hrvatske Kostajnice - zapadna obilaznica Petrinje od državne ceste D37 do državne ceste D30 - Kutina (D45) - Lonja-D224 - planirana državna cesta od južne obilaznice Kutine do Lonjskog polja (varijantno rješenje je alternativni koridor od A3 u Kutinskom Selu do Lonjskog polja) u svrhu mogu ćeg popre čnog povezivanja preko Lonjskog polja do D244. Mogu ćnost nastavka trase ceste kroz Lonjsko polje do naselja Lonja istražit će se unutar postoje ćeg infrastrukturnog koridora. - obilaznice ve ćih naselja (Kutina, Hrvatska Kostajnica, Novska, Jasenovac, Lipovljani, Krate čko, Popova ča, Gvozd, Glina i drugih ve ćih naselja, posebice sjedišta jedinica lokane samouprave). Detaljne trase obilaznica odrediti će se prostornim planovima ure đenja gradova/op ćina“ Članak 9. U to čki 6.1.1.2., u stavku a) Državne ceste iza zadnjeg podstavka dodaje se podstavak koji glasi: „Prilikom odre đivanja kona čne trase ceste Lipik – Lipovljani, daljnjom razradom na razini detaljnije prostorno-planske i projektne dokumentacije, na podru čju eksploatacijskih polja „Lipovljani“, „Jamarica“ i „Kozarica“ potrebno je voditi ra čuna o postoje ćim naftno- rudarskim objekatima, kao i nemogu ćnost izmještanja istih.“ Članak 10. U to čki 6.1.4. Rije čna luka, stavak 1. mijenja se i glasi: „U Sisa čko - moslava čkoj županiji nalazi se središnji dio mreže rije čnih vodnih putova u Hrvatskoj: - rijeka Sava je me đunarodni vodni put od uš ća Velikog Struga do Galodova (cca 119 rkm) a uzvodno do Bregane je državni vodni put. Na dionici me đunarodnog vodnog puta planira se urediti plovni put za plovidbu plovnih jedinica 1.000 - 1.500 t nosivosti (vodni put IV. klase), dok se uzvodno planira urediti vodni put rijeke Save na II. klasu. 3 - rijeka Kupa je me đunarodni vodni put od uš ća rijeke Save do uš ća rijeke Odre (cca 5 rkm), dok je uzvodno do Ozlja rijeka Kupa razvrstana kao vodni put I. klase. Planiranu plovnost rijeke Kupe do Karlovca, za plovila turisti čke i rekreacijske namjene, je potrebno uskladiti s uvjetima zaštite vodozahvata na Kupi i zaštite visoko vrijednog zašti ćenog krajolika rijeke Kupe.“ Članak 11. U to čki 6.1.6. Cijevni transport nafte i plina, iza prvog stavka dodaje se stavak koji glasi: „Na mjestima križanja i paralelnog hoda prometnica, željezni čke pruge, vodotoka, kanalske mreže i ostalog sa trasama nafte, plina i produktovoda me đusobna udaljenost definirana je posebnim propisima i sastavni je dio posebnih uvjeta.“ Članak 12. U to čki 8.1.2.2. iza stavka 5., dodaje se stavak 6. koji glasi: „Velikim zvijerima na podru čjima koja nastanjuju potrebno je osigurati siguran prijelaz preko brzih prometnica (izgradnjom tunela, vijadukata, zelenih mostova) uz istovremeno onemogu ćavanje izravnog prijelaza (izgradnjom odgovaraju ćih ograda) kako bi se smanjila opasnost od stradavanja.“ PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 13. (1) „III. Izmjene i dopune Prostornog plana Sisa čko-moslava čke županije" izra đene su u 10 (deset) izvornika ovjerenih pe čatom Županijske skupštine i potpisom predsjednice Županijske skupštine. (2) Izvornici iz prethodnog stavka čuvaju se u: 1. Ministarstvu graditeljstva i prostornog ure đenja (1 primjerak) 2. Pismohrani Sisa čko-moslava čke županije (1 primjerak) 3. Zavodu za prostorno ure đenje Sisa čko-moslava čke županije (1 primjerak) 4. Upravnom odjelu za prostorno ure đenje, graditeljstvo i zaštite okoliša Sisa čko- moslava čke županije (1 primjerak) 5. Upravnom odjelu za prostorno ure đenje i graditeljstvo Sisa čko-moslava čke županije, Ispostava u Novskoj (1 primjerak) 6. Upravnom odjelu za prostorno ure đenje i graditeljstvo Sisa čko-moslava čke županije, Ispostava u Popova či (1 primjerak) 7. Upravnom odjelu za prostorno ure đenje i graditeljstvo Sisa čko-moslava čke županije, Ispostava u Glini (1 primjerak) 8. Upravnom odjelu za prostorno ure đenje i graditeljstvo Grada Kutine u Kutini (1 primjerak) 9. Upravnom odjelu za prostorno ure đenje, graditeljstvo, zaštitu okoliša i kulturne baštine Grada Petrinje u Petrinji (1 primjerak) 10. Upravnom odjelu za prostorno ure đenje i zaštitu okoliša Grada Siska u Sisku (1 primjerak). 4 Članak 14. (1) Po donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana Sisa čko-moslava čke županije izraditi će se i objaviti pro čiš ćeni tekst odredbi za provedbu prostornog plana i grafi čkog dijela prostornog plana najkasnije u roku od trideset (30) dana od dana stupanja na snagu ove odluke.
Load more

Recommended publications
  • Report of the Project
    FINAL EXTERNAL EVALUATION REPORT OF THE PROJECT Strengthening Local Development and Inclusion of Vulnerable groups in Croatia NO. 00055684 Project implementer: UNDP Croatia/UNV External evaluator: Donor: The Federal Ministry for Economic Cooperation and Development (BMZ) of the Marina Škrabalo Federal Republic of Germany 2 Table of Contents Maps of the Region: ................................................................................................ 4 Executive Summary: ............................................................................................... 8 Introduction ........................................................................................................... 17 1. Project description and evaluation profile ................................................... 18 2. Project Relevance .......................................................................................... 25 3. Effectiveness, Partnerships and Prospects of Sustainability .................... 32 4. Efficiency of Project Implementation ........................................................... 54 5. Conclusion and Lessons Learned ................................................................ 58 6. Recommendations ......................................................................................... 60 Annexes: Annex 1 Regional Differences in socio-economic development of Croatia Annex 2 Overview of NUNV volunteers’ profiles Annex 3 List of Interviewed and Consulted Stakeholders Annex 4 Evaluation Plan and Timetable of Field work Annex
    [Show full text]
  • Additional Pleading of the Republic of Croatia
    international court of Justice case concerning the application of the convention on the prevention and punishment of the crime of genocide (croatia v. serBia) ADDITIONAL PLEADING OF THE REPUBLIC OF CROATIA volume 1 30 august 2012 international court of Justice case concerning the application of the convention on the prevention and punishment of the crime of genocide (croatia v. serBia) ADDITIONAL PLEADING OF THE REPUBLIC OF CROATIA volume 1 30 august 2012 ii iii CONTENTS CHAPTER 1: INTRODUCTION 1 section i: overview and structure 1 section ii: issues of proof and evidence 3 proof of genocide - general 5 ictY agreed statements of fact 6 the ictY Judgment in Gotovina 7 additional evidence 7 hearsay evidence 8 counter-claim annexes 9 the chc report and the veritas report 9 reliance on ngo reports 11 the Brioni transcript and other transcripts submitted by the respondent 13 Witness statements submitted by the respondent 14 missing ‘rsK’ documents 16 croatia’s full cooperation with the ictY-otp 16 the decision not to indict for genocide and the respondent’s attempt to draw an artificial distinction Between the claim and the counter-claim 17 CHAPTER 2: CROATIA AND THE ‘RSK’/SERBIA 1991-1995 19 introduction 19 section i: preliminary issues 20 section ii: factual Background up to operation Flash 22 serb nationalism and hate speech 22 serbian non-compliance with the vance plan 24 iv continuing human rights violations faced by croats in the rebel serb occupied territories 25 failure of the serbs to demilitarize 27 operation maslenica (January 1993)
    [Show full text]
  • Additional Pleading of the Republic of Croatia
    international court of Justice case concerning the application of the convention on the prevention and punishment of the crime of genocide (croatia v. serBia) ADDITIONAL PLEADING OF THE REPUBLIC OF CROATIA anneXes volume 2 30 august 2012 international court of Justice case concerning the application of the convention on the prevention and punishment of the crime of genocide (croatia v. serBia) ADDITIONAL PLEADING OF THE REPUBLIC OF CROATIA anneXes volume 2 30 august 2012 ii iii CONTENTS annex 1: supreme martial court, ii K no. 111/92, 7 may 1992, decision 1 annex 2: photo of victims of vukovar, 18 november 1991, in the article by savo ©trbac, ZloËini nad Srbima na prostoru Hrvatske u periodu 1990-1999 [crimes against serbs on the territory of croatia in the period 1990-1999] 5 annex 3: official record of the statement made by a.a., 10 July 2012 6 annex 4: statement of 7 annex 5: statement of 9 annex 6: criminal complaint lodged by the independent associa- tion of Journalists in serbia with the office of the War crimes prosecutor, 1 July 2009 12 annex 7: programme statement of the management Board of radio television serbia, 23 may 2011 14 annex 8: peace initiative of the president of the republic of croatia, dr. franjo tuman, Zagreb, 1 november 1993 16 annex 9: record of the statement of i.B., 20 april 2012 19 annex 10: rsK, ministry of the interior, state security department, doc. no. 08/2-0-1224/95, Knin, 8 June 1995, with excerpt from the Weekly civilian affairs report 30 annex 11: un, coded cable from akashi to Kofi annan, meeting in Knin, 1 august 1995 32 annex 12: request for return to the republic of croatia filed by J.K., october 1995 39 annex 13: request for return to the republic of croatia filed by m.m., January 1996 40 annex 14: request for return to the republic of croatia filed by s.p., January 1996 42 annex 15: request for return to the republic of croatia filed by s.g., february 1996 43 annex 16: request for return to the republic of croatia filed by Æ.J., october 1995 44 annex 17: official note of the statement by d.–.
    [Show full text]
  • The OSCE Mission to Croatia: the View from Zagreb
    In: IFSH (ed.), OSCE Yearbook 2002, Baden-Baden 2003, pp. 187-198. Michael Merlingen/Zenet Mujic The OSCE Mission to Croatia: The View from Zagreb In this essay, we look at the relationship between Croatia and the OSCE Mis- sion to Croatia from the Croatian point of view. The relationship between Zagreb and the Mission can be divided into three periods based on each side’s understanding of the role of the Mission. The first period, from 1996 to the end of 1999, was characterized by a frosty political climate. Although, the change of government in January 2000 abruptly improved this atmosphere, there was no essential convergence as the two sides had a different under- standing of their mutual relationship. The fair weather period did not last very long and relations worsened again. It has only been since the beginning of 2002 that the government and the Mission have been able to bring their expectations about the role of the Mission into line. Thus a new chapter was opened in their relationship. In this article, we will describe these three phases in detail from the Croatian point of view. Moreover, we pose the question whether the Mission should not have conducted more active public relations work to reach out to the population and the political authorities at the national and local level in order to win over their support for its activities as well as whether this would have facilitated the OSCE Mission’s efforts to contribute to the socio-political normalization of Croatia. The Mandate and the Mission’s Performance Record After the armed conflict between Croats and Serbs from 1991 to 1995, the OSCE sent a fact-finding mission to the country in October 1995.
    [Show full text]
  • Memorial of the Republic of Croatia
    INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE CASE CONCERNING THE APPLICATION OF THE CONVENTION ON THE PREVENTION AND PUNISHMENT OF THE CRIME OF GENOCIDE (CROATIA v. YUGOSLAVIA) MEMORIAL OF THE REPUBLIC OF CROATIA APPENDICES VOLUME 5 1 MARCH 2001 II III Contents Page Appendix 1 Chronology of Events, 1980-2000 1 Appendix 2 Video Tape Transcript 37 Appendix 3 Hate Speech: The Stimulation of Serbian Discontent and Eventual Incitement to Commit Genocide 45 Appendix 4 Testimonies of the Actors (Books and Memoirs) 73 4.1 Veljko Kadijević: “As I see the disintegration – An Army without a State” 4.2 Stipe Mesić: “How Yugoslavia was Brought Down” 4.3 Borisav Jović: “Last Days of the SFRY (Excerpts from a Diary)” Appendix 5a Serb Paramilitary Groups Active in Croatia (1991-95) 119 5b The “21st Volunteer Commando Task Force” of the “RSK Army” 129 Appendix 6 Prison Camps 141 Appendix 7 Damage to Cultural Monuments on Croatian Territory 163 Appendix 8 Personal Continuity, 1991-2001 363 IV APPENDIX 1 CHRONOLOGY OF EVENTS1 ABBREVIATIONS USED IN THE CHRONOLOGY BH Bosnia and Herzegovina CSCE Conference on Security and Co-operation in Europe CK SKJ Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije (Central Committee of the League of Communists of Yugoslavia) EC European Community EU European Union FRY Federal Republic of Yugoslavia HDZ Hrvatska demokratska zajednica (Croatian Democratic Union) HV Hrvatska vojska (Croatian Army) IMF International Monetary Fund JNA Jugoslavenska narodna armija (Yugoslav People’s Army) NAM Non-Aligned Movement NATO North Atlantic Treaty Organisation
    [Show full text]
  • 3. Plan Prostornog Uređenja
    PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GVOZD 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE GVOZD U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE Mogućnosti prostornog razvoja područja Općine Gvozd su ograničene s obzirom na brežuljkasti i pretežito šumoviti teren, rubni položaj u Sisačko - moslavačkoj županiji, te negativan demografski trend stanovništva. Prednost rubnog položaja Općine Gvozd je neposredna blizina susjednih županija (Zagrebačka, Karlovačka županija) te gravitacijski utjecaj ne samo Siska nego i Zagreba i Karlovca. Prijeratno razdoblje razvoja gospodarstva u općini Gvozd karakterizirao je status “nedovoljno razvijenog područja”. Tijekom domovinskog rata, ovo je područje raseljeno i devastirano, te je nakon oslobođenja započela gospodarska obnova, koja se odvijala u vrlo nepovoljnim uvjetima uz niz ograničavajućih čimbenika kao što su: nedostatak financijskih sredstava za saniranje direktnih i indirektnih ratnih šteta, rastući deficit tekućeg računa, visoka nezaposlenost, veliki udjel države u bruto državnom proračunu, vrlo niska razina štednje, nerazvijenosti financijskog tržišta, osobito teški problemi visoke nelikvidnosti uz nedostatak stranog kapitala i dr. U gospodarskoj strukturi Općine Gvozd prije rata najviše udjela je imala poljoprivreda (uglavnom individualna proizvodnja), zatim industrija, trgovina, te ostale djelatnosti. Nepovoljno stanje u agrokompleksu uvjetovano je padom proizvodnje, nemogućnošću investicijskih ulaganja, stanjem u seoskim domaćinstvima koja su prisiljena na puko preživljavanje. Područje općine Gvozd karakteriziraju poljoprivredne površine u privatnom vlasništvu. Ratarska proizvodnja je slaba i uglavnom zadovoljava potrebe samih proizvođača. Stočarska proizvodnja pokazuje pozitivna kretanja, te postoje realne osnove s obzirom na relativno velike površine pašnjaka. Usljed ratnih razaranja i «prisilnog mirovanja» u investicijskom i proizvodnom smislu došlo je do osipanja gospodarskog potencijala Općine Gvozd.
    [Show full text]
  • Županija Grad/Općina Redni Broj Bm Naziv Lokacija
    ŽUPANIJA GRAD/OPĆINA REDNI BROJ BM NAZIV LOKACIJA ADRESA DRUŠTVENI DOM DONJA VELEŠNJA - SISAČKO-MOSLAVAČKA DONJI KUKURUZARI 1 DONJA VELEŠNJA DONJA VELEŠNJA 54 ČITAONICA SISAČKO-MOSLAVAČKA DONJI KUKURUZARI 2 DONJI KUKURUZARI ZGRADA OPĆINE (DVORANA ZA UDRUGE) ULICA DON ANTE LIZATOVIĆA 2 SISAČKO-MOSLAVAČKA DONJI KUKURUZARI 3 MEČENČANI OSNOVNA ŠKOLA KATARINA ZRINSKA MEČENČANI BB SISAČKO-MOSLAVAČKA DONJI KUKURUZARI 4 BOROJEVIĆI DRUŠTVENI DOM BOROJEVIĆI BOROJEVIĆI 30/B SISAČKO-MOSLAVAČKA DONJI KUKURUZARI 5 KNEZOVLJANI PROSTOR STARE ŠKOLE KNEZOVLJANI SISAČKO-MOSLAVAČKA DVOR 1 DVOR DOM KULTURE TRG BANA J. JELAČIĆA 9 SISAČKO-MOSLAVAČKA DVOR 2 DVOR OSNOVNA ŠKOLA ANTE BRUNE BUŠIĆA 5 SISAČKO-MOSLAVAČKA DVOR 3 MATIJEVIĆI ZGRADA KOMUNALCA DVOR D.O.O. ULICA EUGEN KVATERNIKA 3 SISAČKO-MOSLAVAČKA DVOR 4 DIVUŠA PROSTORIJE VATROGASNOG DOMA DIVUŠA SISAČKO-MOSLAVAČKA DVOR 5 GORNJA ORAOVICA ZGRADA ŠKOLE GORNJA ORAOVICA BB SISAČKO-MOSLAVAČKA DVOR 6 GORNJI JAVORANJ PROSTORIJE MJESNOG ODBORA GORNJI JAVORANJ BB SISAČKO-MOSLAVAČKA DVOR 7 ZRINSKI BRĐANI DRUŠTVENI DOM ZRINSKI BRĐANI BB SISAČKO-MOSLAVAČKA DVOR 8 GRMUŠANI PROSTORIJE DRUŠTVENOG DOMA GRMUŠANI BB SISAČKO-MOSLAVAČKA DVOR 9 RUJEVAC DRUŠTVENE PROSTORIJE U ZGRADI ŠKOLE RUJEVAC SISAČKO-MOSLAVAČKA DVOR 10 DONJI ŽIROVAC PROSTORIJE DRUŠTVENOG DOMA DONJI ŽIROVAC BB SISAČKO-MOSLAVAČKA DVOR 11 DONJA STUPNICA PROSTORIJE DRUŠTVENOG DOMA DONJA STUPNICA SISAČKO-MOSLAVAČKA DVOR 12 STRUGA BANSKA PROSTORIJE DRUŠTVENOG DOMA STRUGA BANSKA SISAČKO-MOSLAVAČKA GLINA 1 GLINA HRVATSKI DOM UL. STJEPANA I ANTUNA RADIĆA 8 SISAČKO-MOSLAVAČKA
    [Show full text]
  • Optimization of Railway Traffic Using Software Solution
    Optimization of railway traffic using software solution Leko, Marko Master's thesis / Diplomski rad 2019 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:538695 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-06 Repository / Repozitorij: Faculty of Transport and Traffic Sciences - Institutional Repository University of Zagreb Faculty of Transport and Traffic Sciences Marko Leko OPTIMIZATION OF RAILWAY TRAFFIC USING SOFTWARE SOLUTION MASTER THESIS Zagreb & Braunschweig, 2019 University of Zagreb Faculty of Transport and Traffic Sciences DIPLOMSKI RAD OPTIMIZACIJA ZELJEZNICKOG PROMETA PODRZANA PROGRAMSKIM PAKETOM OPTIMIZATION OF RAILWAY TRAFFIC USING SOFTWARE SOLUTION Supervisors: Assoc. Prof. Borna Abramović, Ph.D. Student: Marko Leko Full. Prof. Jörn Pachl, Ph.D. JMBAG: 0083211566 Zagreb & Braunschweig, 2019 UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF TRANSPORT AND TRAFFIC SCIENCES MASTER THESIS COMMITTEE Zagreb, 29 March 2019 MASTER THESIS ASSIGNMENT No. 5148 Student: Marko Leko (0083211566) Study: Traffic and Transport Course: Railway Traffic and Transport Title: Optimization of railway traffic using software solution Description: Railway Traffic is one of the most important pillars of passenger and freight transport system. The railway is in the focus of the sustainable development and is the backbone of the traffic and transport development of a region, country and continent on both at the micro and macro levels. The transport system is fully committed towards the market liberalization, so the railways as well as other transport modes are in a need of continual improvement to remain competitive on the liberalised market.
    [Show full text]
  • Prostorni Plan Uređenja Općine Topusko
    PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE TOPUSKO PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE TOPUSKO Nositelj izrade : OPĆINA TOPUSKO Načelnik : Milan Abramović, prof. Izvršitelj : ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE Ravnatelj Zavoda : Zdenko Sešo, dipl. ing. građ. Stručna koordinacija u ime Zavoda : Margita Malnar, dipl. ing. arh. Stručni tim Zavoda : Zdenko Sešo, dipl. ing. građ. Novela Rimay, dipl. ing. arh. Valentina Šerbec, dipl. ing. arh. Margita Malnar, dipl. ing. arh. Blanka Bobetko - Majstorović, dipl. ing. biol. Miljenko Ugarković, dipl. ing. biol. SISAČKO - MOSLAVAČKA ŽUPANIJA ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE TOPUSKO SISAČKO - MOSLAVAČKA ŽUPANIJA ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE TOPUSKO Jedinica lokalne samouprave: OPĆINA TOPUSKO Naziv prostornog plana: PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE TOPUSKO Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Odluka Općinskog vijeća Općine Topusko o donošenju Općine Topusko: Prostornog plana uređenja Općine Topusko: «Službeni vjesnik» Općine Topusko broj 18/97 «Službeni vjesnik» broj 03/05 Javna rasprava (datum objave): Javni uvid održan «Večernjem listu» od 03.07.2003. od: 11.07.2003. do: 11.08.2003. Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: M.P. ………………………………………………. Vlado Iskrić, dipl. oecc. Suglasnosti na Plan : - Ured državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove (prema članku 24. Zakona o prostornom uređenju "Narodne novine" br.30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) klasa:350-01/04-01/02, urbroj:2176-04-01/11-04 od 19.02.2004. god. - Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu (na temelju članka 56.
    [Show full text]
  • Grad Glina 5
    SLUŽBENI VJESNIK 2020. BROJ: 1 SRIJEDA, 22. SIJEČNJA 2020. GODINA LXVI S A D R Ž A J GRAD GLINA 5. Program korištenja sredstava od zakupa, AKTI GRADONAČELNIKA prodaje, prodaje izravnom pogodbom, privremenog korištenja i davanja na 1. Plan prijma u službu za 2020. godinu 1 korištenje izravnom pogodbom poljopri- vrednog zemljišta u vlasništvu Republike OPĆINA GVOZD Hrvatske za Općinu Lipovljani u 2020. AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA godini 13 1. Pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog 6. Program sufinanciranja novog zapošlja- upravnog odjela Općine Gvozd 3 vanja u 2020. godini na području Općine Lipovljani 14 2. Plan prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine Gvozd za 2020. godinu 8 7. Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Općine Lipovljani za 2019. OPĆINA HRVATSKA DUBICA godinu 17 AKTI OPĆINSKE NAČELNICE 8. Plan razvoja sustava civilne zaštite za 1. Odluka o utvrđivanju osnovice za obračun 2020. godinu s trogodišnjim financijskim plaće službenika i namještenika 8 učincima 18 OPĆINA LIPOVLJANI 9. Smjernice za organizaciju i razvoj su- AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA stava civilne zaštite na području Općine Lipovljani za razdoblje od 2020. do 2023. 1. Odluka o ustrojstvu i djelokrugu Jedin- godine 19 stvenog upravnog odjela Općine Lipovljani 9 AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA 2. Odluka o raspoređivanju sredstava za 1. Odluka o provedbi Programa preventiv- redovito godišnje financiranje političkih nih i obveznih preventivnih DDD mjera stranaka zastupljenih u Općinskom vijeću za područje Općine Lipovljani za 2020. Općine Lipovljani za 2020. godinu 11 godinu 21 3. Odluka o određivanju pravnih osoba OPĆINA SUNJA od interesa za sustav civilne zaštite na AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA području Općine Lipovljani 12 1.
    [Show full text]
  • Županija Grad/Općina Redni Broj Bm Naziv Lokacija
    ŽUPANIJA GRAD/OPĆINA REDNI BROJ BM NAZIV LOKACIJA ADRESA SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA DONJI KUKURUZARI 1 DONJA VELEŠNJA DRUŠTVENI DOM DONJA VELEŠNJA - ČITAONICA DONJA VELEŠNJA 54 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA DONJI KUKURUZARI 2 DONJI KUKURUZARI ZGRADA OPĆINE (DVORANA ZA UDRUGE) ULICA DON ANTE LIZATOVIĆA 2 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA DONJI KUKURUZARI 3 MEČENČANI OSNOVNA ŠKOLA KATARINA ZRINSKA MEČENČANI BB SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA DONJI KUKURUZARI 4 BOROJEVIĆI DRUŠTVENI DOM BOROJEVIĆI BOROJEVIĆI 30/B SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA DONJI KUKURUZARI 5 KNEZOVLJANI PROSTOR STARE ŠKOLE KNEZOVLJANI SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA DVOR 1 DVOR DOM KULTURE TRG BANA J. JELAČIĆA 9 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA DVOR 2 DVOR OSNOVNA ŠKOLA ANTE BRUNE BUŠIĆA 5 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA DVOR 3 MATIJEVIĆI ZGRADA KOMUNALCA DVOR D.O.O. ULICA EUGEN KVATERNIKA 3 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA DVOR 4 DIVUŠA PROSTORIJE VATROGASNOG DOMA DIVUŠA SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA DVOR 5 GORNJA ORAOVICA ZGRADA ŠKOLE GORNJA ORAOVICA BB SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA DVOR 6 GORNJI JAVORANJ PROSTORIJE MJESNOG ODBORA GORNJI JAVORANJ BB SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA DVOR 7 ZRINSKI BRĐANI DRUŠTVENI DOM ZRINSKI BRĐANI BB SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA DVOR 8 GRMUŠANI PROSTORIJE DRUŠTVENOG DOMA GRMUŠANI BB SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA DVOR 9 RUJEVAC DRUŠTVENE PROSTORIJE U ZGRADI ŠKOLE RUJEVAC SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA DVOR 10 DONJI ŽIROVAC PROSTORIJE DRUŠTVENOG DOMA DONJI ŽIROVAC BB SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA DVOR 11 DONJA STUPNICA PROSTORIJE DRUŠTVENOG DOMA DONJA STUPNICA SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA
    [Show full text]
  • Program “Podrška , Edukacija I Razvoj Civilnih Inicijativa” Je Višegodišnji Program Koji Provodi CESI, Organizirajući Ra
    C E S I Centar za edukaciju i savjetovanje žena Center for Education and Counselling of Women Križanićeva 1/III, 10 000 Zagreb, Croatia; Tel. & Fax 46 11 704, e-mail: [email protected]; web: www.cesi.hr CESI is women's non-governmental, not-for-profit organisation, founded on March 8, 1997, the International Women’s Day, in response to problems of violations of human rights, especially women’s and minority rights, problems of nationalism, militarism and the deterioration of economic standard in post-war period. Centre for Education and Counselling of Women’s mission is working on advancement of position of women and building civil society. Our goals are: promotion and protection of women’s human rights, advancement of relations between men and women and tolerance, and creating conditions for dialogue in post-war society. Through our projects, we aim to empower women in gaining control over their lives and improving their psychological, social and economic well- being. CESI was founded by activists and members of women’s and peace initiatives, with years of professional experience working with women who have survived war trauma. There are ten members in CESI team, and there is large number of associates and volunteers who, through their work, contribute to development and realisation of our goals. The Board of Directors consists of four members, who are engaged in decision-making process on management and strategies. 1 The Advisory Board contributes to CESI work through bringing new ideas and visions, and supporting existing activities. Its members are: Andrea Feldman, Blaženka Leib, Vesna Kesić, Gordana Lukač-Koritnik, Ela Kurešević, Nataša Petrinjak, and Marina Škrabalo.
    [Show full text]