UGLJAN OTOK MASLINA I DVOROVA Posjetite Stranice Web Portala

broj no. 10

listopad october 2020.

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION ISSN 1330-2140 ISSN UGLJAN OTOK MASLINA I DVOROVA Posjetite stranice web portala

Hrvatske matice iseljenika! Web stranice

Mjesečna revija Hrvatske matice HMI čitaju se diljem iseljenika / Monthly magazine of the Croatian Heritage Foundation www.matis.hr svijeta, dostupne su na tri Godište / Volume LXX jezika (hrvatski, engleski, Broj / No. 10/2020 španjolski) i bilježe stalan Nakladnik / Publisher porast posjećenosti. Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation

Za nakladnika / For Publisher Mijo Marić

Rukovoditeljica Odjela nakladništva / Head of Publishing Department Vesna Kukavica

Uredništvo / Editorial Staff Ljerka Galic, Željko Rupić, Hrvoje Salopek

Tajnica / Secretary Snježana Radoš

Lektorica / Lector Sandra Ćudina

Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček

Tisak / Print

VJESNIK GG 7,6.$56.2,='$9$ÿ.('-(/$71267,

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 E-mail: [email protected]

Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika!

Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: n BANERI n SPONZORIRANI ČLANAK n SPONZORIRANE RUBRIKE Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora Naslovnica: Otok Ugljan – Sutomišćica: tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 Ulaz u palaču Lantana mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] (Foto: Boris Kačan) SADRŽAJ

Kolumne 4 Fokus: Vijesti iz Središnjeg 42 Baza podataka za nastavu 13 državnog ureda za Hrvate inojezičnog hrvatskog Globalna Hrvatska izvan RH Vesna Kukavica 44 Lektorat hrvatskog jezika u 6 Hrvatskoj zajednici i Pekingu 14 Sociološka slagalica udrugama kulture dodijeljen 46 Nova knjiga Vladimira P. Nino Sorić prostor u središtu Beograda Gossa 20 8 Otvoren Hrvatski dom Beč 48 Knjiga “Identitet srijemskih Hrvatski glazbenici 9 Izložba “Ars et Virtus Hrvata kroz prizmu Davor Schopf Hrvatska-Mađarska. 800 tradicijske baštine” 24 Klikni – Idem doma! godina zajedničke kulturne 50 Šenoino “Zlatarovo zlato” Vesna Kukavica baštine” prevedeno na španjolski 32 12 Časopis “Zajedno/Insieme” jezik Endemi u Hrvatskoj 18 170. obljetnica ujedinjenja 52 Obljetnica ostvarivanja Darko Mihelj Gradeca i Kaptola glasačkog prava 39 Jezični podsjetnik 19 Promocija zbornika Hrvatska 54 Knjiga iseljenika Michaela Sanja Vulić izvan domovine III Palaicha 62 26 XXIII. Rešetarački susreti 56 Novi CD Mile Rupčića S(k)retanja Šimun Šito Ćorić 27 50. Varaždinske barokne 57 Priznanje iseljenici Gordani večeri Bećirović 28 Povijesna razmišljanja o 58 Projekti iseljenika Branka otoku Ugljanu Bafa 30 Zanimljivosti otoka Ugljana 60 Filmska radionica u Orašju 36 Iseljenička kronika Kukljice s 64 Crorama A N SK I O T JA DR O C I otoka Ugljana 66 Vijesti iz sporta Ugljan 40 Virtualna Mala škola

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Naručite i vi svoju Maticu jer Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Matica je most hrvatskoga zajedništva Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr popunjenu narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / Ime i prezime / Name and surname other European countries 25 EUR Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Australija / Australia 70 AUD ostale prekomorske države / Grad / City other overseas countries 70 USD DEVIZNI RAČUN BROJ / Država / State Pošt. broj / Zip Code FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 Tel. Fax. SWIFT CODE: PBZGHR2X Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 E-mail ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka FOKUS

Donosimo vijesti iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. https://hrvatiizvanrh.gov.hr

Uredio: Željko Rupić Odluka Vlade RH o financiranju programa i projekata od interesa za Hrvate u BiH Sukladno ustavnoj i zakonskoj obvezi Nakon provedenoga Javnog natječaja na koji je pristiglo ukupno 399 prijava, ovom odlukom Vlade osigurana su sredstva iz Državnoga proračuna Republike Hrvatske u ukupnom iznosu od 21.500.000,00 kuna

ni štiteći njihova prava kao konstitutiv- noga i ravnopravnoga naroda. Za devet programa i projekata iz područja zdravstva izdvojeno je 3.845.00,00 kuna, a među njima naj- više je dobio, 750.000 kuna, HPO Cari- tas Vrhbosanske nadbiskupije za projekt Doma za starije i nemoćne Kiseljak – Lug. Za 27 programa i projekata iz po- dručja obrazovanja i znanosti iz hrvatskoga državnog proračuna izdvojit će se 6.455.000 kuna od čega najviši iznos, 720.000 kuna, ide za potporu radu Opće gimnazije Katoličkoga školskog centra u Banjoj Luci. U području kulture financi- rat će se 36 programa i projekata uku- pnim iznosom od 5.770.000,00 kuna od lada Republike Hrvatske vini za 2020. godinu. Obrazlažući pri- čega 450.000 kuna odlazi na rekonstruk- usvojila je na sjednici, 17. jedlog Odluke, državni tajnik ciju Kulturnoga centra Stolac, dok će 36 rujna, Odluku o raspo- Središnjega državnog ureda za Hrvate programa i projekata iz ostalih područja djeli sredstava za finan- izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, dobiti 5.430.000,00 kuna. Udruga “Moja V ciranje kulturnih, obra- naglasio je kako Republika Hrvatska, u domovina” iz Mostara dobila je najviše, zovnih, znanstvenih, zdravstvenih i skladu sa svojom ustavnom i zakon- i to 550.000 kuna, za projekt razvoja po- ostalih programa i projekata od intere- skom obvezom, kontinuirano pruža ljoprivredne proizvodnje – odnosno bo- sa za hrvatski narod u Bosni i Hercego- potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovi- lju budućnost za Hrvate BiH. n

HNK u Mostaru i Središnji državni ured objavili Natječaj za najbolji neobjavljeni dramski tekst na hrvatskome jeziku za mlade autore

rvatsko narodno kazalište u nje hrvatskoga zajedništva te očuvanje HMostaru, u suradnji sa Središ- hrvatskoga jezika, kulture i identiteta. njim državnim uredom za Hrvate Dramski tekst u elektroničkoj formi izvan Republike Hrvatske, prvi put (MS WORD i pdf) potrebno je dostaviti je raspisalo Natječaj za najbolji ne- do 1. siječnja 2021. godine na adresu objavljeni dramski tekst na hrvat- e-pošte: [email protected]. Naj- skome jeziku za mlade autore do bolji dramski tekst bit će praizveden u 35 godina. Cilj Natječaja je unaprje- Hrvatskom narodnom kazalištu u Mo- đenje hrvatske suvremene drame, staru tijekom 2021. godine, a predsta- povećanje mogućnosti profesional- va uvrštena u redoviti repertoar HNK nog angažmana mladih autora, jača- Mostar. n

4 MATICA listopad 2020. FOKUS

Susreti s predstavnicima hrvatskih udruga Predsjednik RH u Berlinu i Beču Zanimljiv i dinamičan razgovor s predstavnicima hrvatskih udruga u kojemu se govorilo i o boljoj organizaciji nastave na hrvatskome jeziku u Njemačkoj

Predsjednik Republike Hrvatske tijekom svog posjeta Beču, 17. rujna, a nakon sudjelovanja na Austrian World Summitu te nakon bilateralnih susreta s predsjednicom Slovačke Republi- ke Zuzanom Čaputovom te s Alexande- rom Van der Bellenom, predsjednikom Republike Austrije, susreo se s pred- Izvor: Ured predsjednika/HINA posjet završio je sastankom s predsjed- stavnicima Udruge hrvatskih poduzet- nikom Njemačke udruge srednjih po- nika iz Beča. a poziv predsjednika Sa- duzetnika Marijem Ohovenom. “Drago mi je da sam navratio da vas vezne Republike Nje- Službeni posjet Saveznoj Republi- upoznam, da čujem čime se bavite i da mačke Franka-Waltera ci Njemačkoj predsjednik je započeo vam izrazim potporu. Austrija nam je Steinmeiera, predsjednik susretom s predstavnicima hrvatskih jako bliska po nizu stvari, jako je uspješ- N Republike Hrvatske Zo- udruga. “Profil naših iseljenika je drukčiji na država i ubraja se među najuređeni- ran Milanović boravio je 10. i 11. rujna nego prije pedeset godina, raznovrsniji i je države u Europskoj uniji, kao i u svije- u dvodnevnome službenom posjetu šarolikiji. Danas imamo više ljudi koji su tu. Niti ima mora niti je velika, tako da Saveznoj Republici Njemačkoj. Nakon visoko obrazovani”, rekao je predsjednik očito imaju neke spoznaje kako dobro susreta s njemačkim predsjednikom i Milanović i istaknuo da je s predstavni- urediti državu, društvo i ekonomiju. Na- sastanka izaslanstava dviju država pred- cima iseljeničkih udruga imao zanimljiv predni su po pitanjima ekologije i tran- sjednik se sastao i s predsjednikom nje- i dinamičan razgovor u kojemu se go- zicije u nove oblike energije, što je stvar mačkoga parlamenta Bundestaga Wolf- vorilo i o boljoj organizaciji nastave na koja nas čeka”, poručio je tom prilikom gangom Schaeubleom. Dvodnevni hrvatskome jeziku u Njemačkoj. predsjednik Milanović. n

Ustoličenje novoga mostarsko-duvanjskog biskupa Predsjednik Vlade RH u Mostaru

redsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u Mostaru P14. rujna u ustoličenju novoga mostarsko-duvanjskog biskupa. Posjetio je biskupski dvor u Mostaru gdje je razgovarao s mostarsko-duvanjskim biskupom na odlasku Ratkom Peri- ćem i njegovim nasljednikom Petrom Palićem te je sudjelovao na misi za zaređenje novoga mostarsko-duvanjskog ordinarija. Prije toga premijer se susreo sa zamjenikom predsjedava- se poštovati Daytonski sporazum i prestati s praksom pre- jućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Her- glasavanja Hrvata i nametanja političkih predstavnika. Izra- cegovine Draganom Čovićem. Na zajedničkoj konferenciji zio je i nadu da će vodeća hrvatska i bošnjačka stranka HDZ za medije premijer je poručio da će Hrvatska nastaviti biti BiH i SDA postići dogovor o izmjenama Izbornoga zakona. “odvjetnik BiH i prava Hrvata” te je izrazio očekivanje da će (Izvor: Vlada/HINA)

MATICA listopad 2020. 5 Hrvatska zajednica u Srbiji Optimizam u susjedstvu Hrvatskoj zajednici i udrugama kulture dodijeljen prostor u središtu Beograda što predsjednica HNV-a Jasna Vojnić ocjenjuje vrlo pozitivnim

njih nekoliko godina, od pokretanja ini- cijativa do današnjeg potpisivanja ugovora.

KULTURNO SUSRETIŠTE U METROPOLI Prema riječima Jasne Vojnić, novi prostor bit će vrhunski centar u koji će moći dolaziti ugledni umjetnici, glazbenici, pjesnici i koji će biti točka povezivanja ne samo hrvatskog naroda, već i pripadnika drugih nacionalnosti. Jasna Vojnić najavila je da će kuća bana Jelačića u Petrovaradinu, koja je ustupljena hrvatskoj zajednici u Srbiji i preuređena da bude središte, svečano biti predana 16. listopada te da će toj ceremoniji na- zočiti i srbijanski predsjednik Aleksan- dar Vučić. Izrazila je nadu da će se “nastaviti pozitivna politika” koja je dosad ishodila dodjelu tih dvaju prostora za djelatnosti hrvatske zajednice u Srbiji. Direktor Republičke direkcije za imovinu Tekst i foto: HINA van Vorkapić i predsjednica HNV-a Ja- Jovan Vorkapić podsjetio je da su final- sna Vojnić. Predsjednica HNV-a Jasna ni dogovori o dodjeli prostora uslijedili rvatsko nacionalno vije- Vojnić zahvalila je srbijanskom pred- poslije sastanka predstavnika hrvatske će (HNV) u Srbiji preuze- sjedniku Aleksandru Vučiću, Republič- lo je 23. rujna 2020. pro- koj direkciji za imovinu te svim sudio- stor u središtu Beograda nicima u dogovorima koji su doveli do H koji mu je srbijanska vla- toga da se HNV-u i hrvatskim udruga- da dodijelila za potrebe područnog ure- ma kulture koje djeluju na području Be- da HNV-a i mjesnih udruga kulture, a ograda i Srbije osigura lokacija u samo- ugovor su potpisali čelnici HNV-a i Re- me središtu grada koja će, kako je rekla, publičke direkcije za imovinu Srbije. Sr- “biti vrlo reprezentativna za hrvatsku za- bijanska vlada usvojila je 10. rujna Za- jednicu”. Potpisivanje ugovora Vojnić je ključak o davanju na korištenje ocijenila kao “jedan od iznimnih primje- Hrvatskome nacionalnom vijeću nepora kako možemo relaksirati srpsko-hr- kretnosti u Beogradu koja je u vlasniš- vatske odnose, kako se taj dobar val tvu Republike Srbije, na neodređeno pozitivne politike može širiti”, dodavši vrijeme i bez naknade, a ugovor o do- da na tom tragu treba i dalje nastaviti Rodna kuća Josipa Jelačića u Novom Sadu djeli potpisali su direktor direkcije Jo- i ostaviti iza sebe sve teškoće u posljed- Čelnici HKC-a u Beogradu, predsjednica Ljiljana Crnić i Aleksandar Alač, bili su među najustrajnijima u nastojanjima da se hrvatskim udrugama kulture osigura prostor za djelovanje u srbijanskoj prijestolnici, u čemu su imali iznimnu potporu Veleposlanstva RH, poglavito donedavnog veleposlanika Gordana Bakote.

6 MATICA listopad 2020. zajednice sa srbijanskim predsjednikom krajem kolovoza, koji je i osobno stao iza toga. “Ovo je za nas jako važno jer hrvatska zajednica može i u Beogradu imati svoj reprezentativni prostor”, rekao je Vorkapić. “Bez prostora i okup- ljanja, bez susretanja i djelovanja - zajednica i nije zajednica. Središte većine naših institucija jest u Subotici, a - uz kuću bana Jelačića u Novom Sadu - na ovaj način institucionalno i prostorno zaokružujemo ključne točke. Ti prostori bit će multifunkcionalni, za kulturne udruge i programe, društvene događa- je”, rekao je predsjednik Demokratske stranke Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomi- slav Žigmanov.

NESKRIVENA RADOST Čelnici Hrvatskoga kulturnog centra u Beogradu, predsjednica Ljiljana Crnić i Jovan Vorkapić i Jasna Vojnić potpredsjednik Aleksandar Alač, bili su među najustrajnijima u nastojanjima da Središte većine hrvatskih institucija u Srbiji jest u Subotici, a se hrvatskim udrugama kulture osigura prostor za djelovanje u srbijanskoj uz kuću bana Jelačića u Novom Sadu te novootvoreni prostor prijestolnici, u čemu su imali iznimnu u Beogradu institucionalno i prostorno se zaokružuju ključne potporu Veleposlanstva RH, poglavito donedavnog veleposlanika Gordana točke. Ti prostori bit će multifunkcionalni za kulturne udruge i Bakote. “Prostor dodijeljen hrvatskoj programe, ali i društvene događaje. zajednici u Beogradu produkt je dugo- godišnjeg nastojanja HKC-a, uz veliku svim dobronamjernim ljudima”, izjavio blizini Rektorata beogradskog Sveučili- potporu Veleposlanstva RH u Srbiji i je potpredsjednik Hrvatskoga kulturnog šta, Kolarčeva narodnog sveučilišta, Fi- HNV-a. Zvuči kao floskula, ali je točno: centra - Beograd Aleksandar Alač. Do- lozofskog, Filološkog i Prirodno-mate- ovo je veliki dan za hrvatsku zajednicu dijeljeni prostor površine je 160 četvor- matičkog fakulteta, Narodnog kazališta u Srbiji, Beogradu i za sam Beograd i Sr- nih metara i nalazi se u središtu grada, te Narodnog i Etnografskog muzeja. Ku- biju. Vrata našeg centra bit će otvorena na Studentskom trgu, u neposrednoj je riozitet je da je prostor, dodijeljen danas HNV-u i mjesnim udrugama kulture, zapravo nekadašnji stan prvog demo- kratski izabranoga srbijanskog premijera Zorana Đinđića, ubijenog u atentatu 12. ožujka 2003. Đinđić je u tom stanu živio s obitelji do početka travnja 2002., kada se preselio u službenu rezidenci- ju koja pripada predsjedniku srbijan- ske vlade, u Užičkoj 40 na Dedinju. n

ENG Croatian community ethnic and culture associations and organisations have been provided premises in downtown Belgrade by local authorities, a move well received by local Croatian National Council president Jasna Vojnić. The leadership of the Croatian Culture Centre of Belgrade, president Ljil- jana Crnić and vice president Aleksandar Alač, were among the most persistent in their efforts to see Croatian culture organisations provided with premises in the Serbian capital, in which they have en- joyed the support of our embassy, especially from former ambassador to Serbia Gordan Bakota.

MATICA listopad 2020. 7 Hrvati u Austriji

Udruga Hrvatski dom je paralelno radi- Prije roka otvoren la i druge značajne projekte poput info centra, otvorenja ureda udruge u samom središtu Beča, intenziviranja i su- Hrvatski dom Beč radnje s Austrijskim integracijskim fon- dom, austrijskom Vladom. Prevedeno je Prije planiranog roka, Božića ove godine, Hrvati u 250 stranica programa na hrvatski jezik, s Gradom Bečom ostvarena je značajna Austriji dobili su u Beču svoj Hrvatski dom. Zgrada se poduzetnička suradnja s nekoliko žu- nalazi u 23. bečkom kotaru, a prvi sastanak u njenim panija i gradova u Republici Hrvatskoj, kao i s renomiranim kulturnim institu- prostorijama održan je 17. rujna. cijama poput Ansambla Lado i sl. Niti korona-kriza nije ih omela u predanom radu pa je HD bio izrazito uključen i u pomoći hrvatskim državljanima zatoče- nima tijekom potpunog zatvaranja poznatih skijališta u Tirolu. Pomagali su i drugim udrugama koje su im se obrati- le za stručnu pomoć u sastavljanju i pisanju projektne dokumentacije i prijave za natječaje, a utemeljena je i radna skupina za hrvatski jezik, poglavito nakon poteškoća s hrvatskim jezikom u Vorarlbergu, kao i iniciranje sastanka s predstavnicima udruga, na aktualnu temu i poteškoće njihova rada u vreme- Zgrada Hrvatskog doma prostire se na više od 2.000 m2, ima dvije velike dvorane, uredske i multifunkcionalne prostorije nu korona-krize.

nas zgrada Doma i sve ono što će usli- uvjeravati. Ovakav Hrvatski dom može Tekst: Hrvoje Salopek (izvor HINA i jediti napokon ujedini prema koraci- služiti na čast svima. Optimističan sam, Hrvatski dom - Beč) ma ljepše budućnosti Hrvata u Austri- a to sam i u razgovorima s predstavni- ji”, naglasio je. cima austrijske gradske i državne vla- grada Hrvatskog doma, Lucić je na Prvom kongresu hrvat- sti i osjetio kako žele pomoći Hrvatima projekt o kojem sanjaju skih udruga u Austriji, održanom u pro- u ovakvom vrlo jasnom projektu te da generacije Hrvata u Au- sincu prošle godine koji je okupio više mi i ovako pokažemo svoju odličnu in- striji, prostire se na više od 2.000 gostiju, najavio kako je cilj do tegriranost. Ispred Hrvatskog doma vi- Z od 2.000 metara četvor- kraja ove godine ostvariti projekt Hrvat- jore se austrijska i hrvatska zastava. To nih, ima dvije velike dvorane, uredske ski dom Beč. I prije Božića i kraja godine, i na simboličan način pokazuje što mi i multifunkcionalne prostorije. U tijeku nakon intenzivnih traženja i sastanaka, hoćemo. Pripadnost nekoj organiza- je uređenje okoliša, obnova fasade i cilj je ostvaren, poručuju iz Hrvatskog ciji ima i određena pravila. Vrlo jasno drugi radovi. doma Beč. ćemo razlučiti prava članova Hrvatskog “Ponosan sam i jako sretan. Zgrada “Što smo obećali – to smo i ispunili! doma, od udruga, poslovnih subjekata je samo beton, ali naš Hrvatski dom su No, riješili smo samo jedan dio. Pred pa sve do pojedinaca. Dakako, uz prava neumorni ljudi, entuzijasti i stručnjaci nama je i dalje ogroman posao, sada postoje i obveze i mi ćemo tu biti vrlo koji su svojim znanjem i velikom ljubav- još i veći. Očekujemo značajan upliv izričiti jer ovakav ogroman projekt za- lju vjerovali da to možemo ostvariti. Na Hrvatske, jer ovakav projekt to doista htijeva stručnost i temeljitost vođenja”, svima nama je da sada u duhu zajedniš- zaslužuje. Jedno je jasno: nikoga neće- zaključuje Andrej Lucić. n tva idemo dalje”, poručio je predsjed- mo moliti. Ako Hrvatskoj ovo nije vri- nik Hrvatskog doma Beč Andrej Lucić. jedno da se u Hrvatskom domu podu- ENG Ahead of the planned Christmas date, a Cro- Istaknuo je i kako je, uprkos otegot- čava hrvatski jezik, čitaju knjige, druži, atian civic centre has opened its doors in the Austri- nim okolnostima, korona-krizi i svemu održavaju poslovni i turistički skupovi, an capital of Vienna. The Croatian House Vienna is što nas okružuje, vječiti optimist. “Vje- manifestacije i jača povezanost Hrvat- a two thousand square metre facility featuring two auditoriums, office space and multifunctional areas čiti sam optimist, jer vjerujem u Hrvate, ske i Austrije u svim poljima, onda mi located in Vienna’s 23rd district. The meeting at the vjerujem u sve ljude dobre volje i neka nikoga ne trebamo i ne želimo u nešto new centre was held on the 17th of September.

8 MATICA listopad 2020. Dani europske baštine

kraja 20. stoljeća. Hrvatsku i Mađarsku, Referentna točka uz poznate političke događaje, povezuje i niz velikana koji su značajno oboga- tili povijest obiju kultura. Tim se riječi- nove generacije ma na svečanom otvorenju izložbe publici i visokim uzvanicima iz Republi- ke Mađarske i Lijepe Naše obratila hr- Izložba “Ars et Virtus Hrvatska - Mađarska. 800 godina vatska ministrica kulture i medija u svoj- zajedničke kulturne baštine”, otvorena u Galeriji stvu izaslanice predsjednika Vlade RH Nina Obuljen Koržinek. Klovićevi dvori 24. rujna ove godine, prinos je boljem Mađarski ministar ljudskih resursa razumijevanju Hrvata i Mađara Miklós Kásler, zahvalivši Vladi RH, autor- skom timu i suorganizatorima, podsjetio je kako su Mađari i Hrvati stoljećima branili Europu od turskih prodora i za- jednički sačuvali našu neovisnost, bila ona ugrožena s Istoka ili Zapada. Na- glasio je kako se ponosimo Zrinskima iz roda Šubića, koji su među junacima hrvatske i mađarske povijesti poput slavnoga Nikole Zrinskog koji je kod Sige- ta s hrvatskim i mađarskim vitezovima položio život u borbi Europljana protiv Osmanlija. “Premda su povijesni doga- đaji i tragedije 20. st. rastavili dva naroda, važno je upoznati današnje generacije s gotovo tisućljetnom zajedničkom poviješću, s time kako smo u tom suži- votu jedni na druge utjecali, kako smo jedni drugima pomagali. Ova veličan- stvena izložba važan je kamen međaš tumačenja toga u Europi jedinstveno- ga dugovječnog procesa”, naglasio je ministar Kásler. Hvalu izložbi iskazali su ravnatelji Galerije Klovićevi dvori Antonio Picuka- Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković razgleda izložbu rić i Mađarskog nacionalnog muzeja u

Tekst: Vesna Kukavica Foto: Hina

reativnost umjetnika i kulturni život ne zaustav- ljaju se ni u najdramatič- nijim trenucima povijesti K već, naprotiv, daju nam snagu da iskušenja što brže prevlada- mo. Snažnom umjetničkom pa i obra- zovnom komponentom ova izložba ostvaruje dodatnu dimenziju, nastojeći postati referentna točka nove generacije mladih koji će naučiti više o zajed- ničkoj hrvatsko-mađarskoj povijesti, kako bi stekli što bolji uvid u remek-djela koja su dosegla vrhunce epoha koje Škrinja sv. Šimuna su se izmjenjivale od početka 12. pa do

MATICA listopad 2020. 9 Marina Bregovac Pisk, Boris Dundović, što obični susjedni narodi! To su narodi Miljenko Jurković, Damir Karbić, Mari- koji su punih 816 godina, od Pacta con- ja Karbić, Arijana Koprčina, Julija Lozzi venta iz 1102. do raspada Austro-Ugar- Barković, Branko Ostajmer, Géza Pálffy, ske 1918., živjeli u zajedničkoj državi, di- Katalin Pásztor, Szabolcs Serfőző, Ró- jeleći tijekom tog vrlo dugog razdoblja i bert József Szvitek, Danko Šourek, Na- dobrobiti i nevolje zajedničke povijesti. taša Štefanec, uključujući i glasovitoga Osobito snažne mijene događale su se budimpeštanskog povjesničara s isku- tijekom posljednjih dvaju stoljeća, po- stvom kreativnoga ravnatelja zagrebač- sebno od razdoblja Hrvatskoga narodno- koga Mađarskoga kulturnog instituta ga preporoda i mađarskoga Doba refor- Dinka Šokčevića - koji je među prvima mi u prvoj polovici 19. stoljeća do kraja suvremenim narativom afirmirao ispre- Prvog svjetskog rata i lomljenja povije- pletenu tematiku mađarsko-hrvatskih snih veza u promijenjenim političkim dodira. Izložba stoga uspijeva prikazati okolnostima. Upravo je taj vremenski najljepše umjetnine iz baštine mađar- odsječak obilovao iskušenjima koja su sko-hrvatskih spona u kronološkome ponajviše utjecala na međusobna pri- Vlaho Bukovac – “Dubravka” rasponu od srednjeg vijeka naovamo, bližavanja i razilaženja. Hrvati i Mađari, istodobno pružajući uvide u epohalne nekoć upućeni na različite načine jed- Budimpešti Benedek Varga, koji su po- kulturne prakse. Izloženo je 140 ekspo- ni na druge, čak svojevrsna braća po tvrdili kako su i nova prijateljstva jedan nata – 80-ak iz Hrvatske, 56 iz Mađarske oružju u doba zajedničke obrane od od plodova zajedničkoga rada na gale- i 4 iz Austrije. Umjetnine su posuđene iz osmanske ekspanzije, počeli su se od rijskom projektu. Nazočnima se obra- muzeja i galerija, arhiva i knjižnica, pri- kraja 18. stoljeća razilaziti. Ponajviše je tila i Milana Vuković Runjić, izaslanica vatnih zbirki te sakralnih riznica. to bilo zbog međusobno oprečnih kon- zagrebačkoga gradonačelnika Milana cepcija o vlastitoj nacionalnoj emanci- Bandića, koja je istaknula kako nije slu- OSMOSTOLJETNI POVIJESNI HOD paciji u kontekstu modernizacijskih i čajno da se izložba otvara upravo u Klo- Osmostoljetni hrvatsko-mađarski su- nacionalno-integracijskih procesa u 19. vićevim dvorima koji nose ime po Jurju život u okvirima iste državne zajednice stoljeću, poznatom kao “viek narodno- Juliju Kloviću koji je svoje umijeće bru- spada zapravo u jedan od najzanimljivi- sti”. Danas, kada oba naroda žive u svo- sio i na dvoru kralja Ljudevita II. U jed- jih povijesnih fenomena u Europi. Dugo jim samostalnim državama - njihovi su nom trenutku svečanosti se pridružio razdoblje zajedničke povijesti karakteri- i predsjednik Vlade RH Andrej Plenko- zira i čvrsto prožimanje dviju kultura, hr- Kustosi izložbe su Iva Sudec vić koji je s uzvanicima nastavio razgle- vatske i mađarske. Isprepletanje hrvat- dati izložbu, diveći se postavu izložbe- sko-mađarskih kulturnih dodira vidljivo Andreis, Petra Vugrinec, no-istraživačkoga pothvata. je na umjetničkoj i graditeljskoj baštini, Krisztina M. Lovas, Katalin u glazbenoj kulturi i književnosti, kao i DOGAĐAJ GODINE društveno-političkoj strukturi. Hrvati i Pásztor. Szabolcs Serfőző, Izložba je priređena na inicijativu Mi- Mađari, reče nam Šokčević, nisu nipo- László Szende i Róbert Szvitek. nistarstva kulture prigodom odjeka uspješnog predsjedanja Hrvatske Vi- jećem Europske unije 2020. No, hodo- gram ovog događaja godine, pod pokroviteljstvom Vlade RH, diktirala je pandemija. Suorganizatori izložbe su Galerija Klovićevi dvori i Mađarski nacionalni muzej. Među partnerima su Hrvatski institut za povijest, Hrvatski povijesni muzej i Muzej za umjetnost i obrt. Autori ovoga jedinstvenog izlož- beno-istraživačkog projekta su Marina Bagarić, Dragan Damjanović, Krisztina M. Lovas, László Szende i Petra Vugri- nec. Koautori izložbe iz RH i RM u po- jedinim dionicama su vrsni poznavate- lji umjetnina kao što su Darija Alujević, Zlatna bula i drugi povijesni dokumenti prvorazredne važnosti Dubravka Botica, Vanja Brdar Mustapić,

10 MATICA listopad 2020. odnosi iznimno prijateljski u sklopu za- nutka počela postojati ugarsko-hrvat- baštine, naime, nije samo naš. Škrinju sv. jedničke Europske unije, a nekadašnji ska državna zajednica koja se pokazala Šimuna dala je izraditi hrvatsko-ugarska nesporazumi daleka su prošlost. Taj najduljim i najmirnijim državnim suži- kraljica Elizabeta, kći bosanskoga bana osmostoljetni hrvatsko-mađarski su- votom u Europi. Izložene su i kaciga i Stjepana II. Kotromanića i žena Ludovi- život rezultirao je vizualno dojmljivom sablja Nikole Zrinskog iz Kunsthisto- ka I. Anžuvinskog. izložbom koja otvara inovativne vizu- risches muzeja u Beču. Osim junaštva No, kulturnjaci će posebno uživati re u dugi povijesni hod, prezentirajući Zrinskih, ta se velikaška obitelj isticala i na drugom katu Klovićevih dvora, gdje prvi put na jednome mjestu fascinan- kolekcionarstvom umjetnina i knjiga, a su u 12 soba izložena likovna djela u tnu zajedničku umjetničku baštinu koja njezini članovi dokazali su se i kao pisci, širokome kronološkom slijedu. Raritet je iznjedrila remek-djela europske kul- koji pripadaju objema književno- izložbe je monumentalna Bukovčeva sli- turne baštine. stima. Isti je slučaj u 18. i 19. st. ka Dubravka koja je otkupom mađarske Izložba se u Zagrebu može ra- i s plemićkim obiteljima Fe- vlade s Milenijske izložbe 1896. došla u zgledati do 22. studenoga ove go- štetić, Erdödy, Batthyány, posjed Muzeja lijepih umjetnosti u Bu- dine, a od 16. prosinca u izloženim Drašković, Pejačević, Janko- dimpešti. Podsjetimo, u nagodbenom umjetninama uživat će posjetitelji vić i drugima koji su imali po- razdoblju, nakon 1868., kada je Hrvat- Mađarskoga nacionalnog muzeja sjede u Hrvatskoj i Ugarskoj, ska u sklopu ugarskoga dijela Monar- u Budimpešti gdje će izložba biti gdje su kao mecene odigra- hije zadržala autonomiju na području otvorena sve do 15. ožujka 2021. li zapažene uloge u područ- unutarnjih poslova, pravosuđa, kulture i ju umjetnosti. Sustižu nas i školstva, unatoč političkim razmiricama, SIMBOLI KULTURNOG turbulencije koje su obi- razvijaju se gradovi poput Zagreba i Ri- ZAJEDNIŠTVA lježile 19. st. kao jeke u području arhitekture, slikarstva i U Zagrebu se mogu razgle- razdoblje pri- skulpture, a mađarsko-hrvatske veze će dati Pacta conventa, spo- jepora, kada kreirati zajedničko naslijeđe. Kruna tih razum iz 12. st. između se izmjenju- odnosa bila je Milenijska izložba 1896. ugarskog kralja Koloma- ju netrpe- u Budimpešti kojom se slavilo tisuću na i hrvatskog plemstva, ljivosti, ali i godina od dolaska Mađara u Panonski kao i Zlatna bula i Hrvat- osjećaj privr- bazen. Stoga je izložba zaokružena sli- sko-ugarska nagodba. Ugar- ženosti, ovisno kama najznačajnijih umjetnika toga raz- ski kralj Ladislav I. Sveti ute- o prilikama u Au- doblja, poput ključnih figura hrvatskoga meljio je Zagrebačku biskupiju stro-Ugarskom car- i mađarskoga slikarstva Vlahe Bukovca i time stvorio temelje za razvoj stvu. Moćan simbol ispre- i Mihálya Munkácsya. n današnjega glavnoga grada Hr- pletenosti povijesne sudbine vatske. Njegov nasljednik Ko- Hrvata i Mađara svakako je ENG The Ars et Virtus Croatia-Hungary: 800 Years loman okrunjen je 1102. jedan od najljep- of Shared Cultural Heritage exhibition in Zagreb is za kralja Hrvatske ših predmeta zla- an excellent contribution to understanding the relationship between these two nations from the i Dalmacije u Bi- tarstva kasnoga twelfth century to the present day. Croatia and Hun- ogradu na Moru srednjeg vijeka - gary are connected by a number of events in their te je od toga tre- škrinja sv. Šimuna political histories and many prominent artists that have enriched Europe’s cultural heritage. The exhi- u Zadru. Taj drago- bition is held under the auspices of the Government Poprsje – relikvijar sv. Stjepana cjeni predmet hrvatske of Croatia.

MATICA listopad 2020. 11 Pisana riječ Dragocjena škrinja uspomena Više godina časopis Insieme/Zajedno Hrvatsko-talijanske udruge iz Rima bio je izvor informacija o događajima u područjima zahvaćenim ratom

Tekst: Svjetlana Lipanović Hrvatskoj. Osim u tiskanom izdanju, časopisi se mogu vidje- rvatsko-talijansku ti i na mrežnim stranicama udrugu (Associa- Udruge: http://aicro.org zione Italo-Croa- Može se opravdano za- ta) osnovali su ključiti da je Insieme/Za- H 29. prosinca jedno neka vrsta drago- 1993. za vrijeme Domo- cjene škrinje u kojoj su vinskog rata hr- sadržani događaji vatski i tali- koje treba saču- janski vati od razorne dobrovoljci, snage prohujalog uz pomoć Vele- vremena. Ne treba poslanstva Repu- zaboraviti dramatič- blike Hrvatske u ne dane nastanka ča- Rimu te Papinskoga sopisa te nakon toga hrvatskog zavoda sv. sve doživljeno u hrvat- Jeronima. Tijekom ratnog skoj zajednici prisutnoj u sukoba Udruga je pomogla Vječnom gradu i Italiji jer napaćenom stanovništvu ra- poznata je izreka: “Ne zna znim humanitarnim akcijama. se kamo se ide ako se ne zna Prvi urednik bio je Antonello Ca- odakle se dolazi.” U redakciji vallotto, talijanski novinar i prijatelj da je pod njezinim je “modus operandi” označen Hrvatske koji je osobno otišao na ra- vodstvom 2014. objavljen ovom mudrom izrekom, koja tište kako bi napisao informativne do- jubilarni broj prigodom proslave 20. će biti i nadalje vodilja u pripre- pise. Jerim Bogdanić Pischedda nasta- godišnjice osnutka Udruge. Opširno izmi novih izdanja. Posebna zahvala vio je njegov rad u redakciji, gdje se danje od 100 stranica sadržavalo je po- upućuje se svim suradnicima i Središ- istaknuo savjesnim radom. Nakon za- vijest Udruge, kao i njezine razne aktiv- njem državnom uredu za Hrvate izvan vršetka rata, časopis je dobio novi gra- nosti tijekom proteklih godina. Na Republike Hrvatske u Zagrebu čijom fički dizajn te se i sadržaj bitno promi- naslovnici je ponovno bila slika ranje- financijskom potporom je omoguće- jenio nakon što su se aktivnosti Udruge nog djeteta, već objavljena u prvom no tiskanje jedinoga glasila hrvatskih usmjerile na promidžbu hrvatske kul- broju časopisa, kako bi se podsjetilo či- udruga u Italiji. n ture i jezika u Italiji. Od 2004. godine tatelje na tragične dane kad je časopis Mira Dujela bila je godinama glavna prvi put tiskan. Zadnja izdanja sadrže urednica i o njezinu predanom radu tekstove o kulturnim događajima u hr- ENG For many years the Insieme/Zajedno maga- svjedoči niz zanimljivih izdanja. Svjetla- vatskoj zajednici u Rimu i Italiji, priloge zine of the Croatian-Italian Association of Rome, founded in 1993, was a source of information on na Lipanović, trenutno predsjednica iz talijanske regije Molise te zanimljivo- events on front lines in Croatia as the country strug- Udruge, uređuje časopis od 2013. s tim sti iz Hrvatske u rubrici “Hrvatska u srcu”. gled to defend its regained independence. When Cro- Objavljeni članci na hrvatskom promidž- atian forces restored peace to the country the association and its magazine shifted the design and Na naslovnici prvog, crno-bijelog, ba su očuvanju hrvatskog jezika i kul- editorial focus to promoting our cultural heritage dvojezičnog izdanja Insieme/ ture dok su prijevodi na talijanskom je- and language in Italy. The latest issue covers culture ziku namijenjeni talijanskim čitateljima. events among the ethnic Croatians living in the Ital- Zajedno objavljena je fotografija ian capital of Rome, articles on the Croatian linguis- Časopis se dijeli članovima Udruge, Hr- tic minority in the Molise region, and a section called ranjenog djeteta koja je bolje od vatima u Rimu, šalje se drugim udru- Croatian in the Heart that covers topics and events gama, našim veleposlanstvima, kon- in Croatia. The Croatian language articles aim to tisuću riječi govorila o tragediji preserve the use of our language and our culture, zulatima te raznim turističkim i while the Italian translations are intended for local nedužnog stanovništva. kulturnim predstavništvima u Italiji i readers.

12 MATICA listopad 2020. Globalna Hrvatska Digitalno tržište bez granica Sredinom rujna ove godine svjedočili smo jednoj od najvećih investicija u povijesti hrvatske IT industrije kada je naš inovativni gaming studio Nanobit postao dijelom švedske Stillfront grupe, jedne od vodećih svjetskih gaming tvrtki u free-to-play segmentu

lanetarni strah od pandemije dje- tadašnjim statistikama Svjetske banke, a sa sto- luje dvojako na poslovnu zajedni- pom od 28,4% Hrvatska je držala neslavno prvo cu. Pojedine grane gospodarstva mjesto u Europi po odlasku visokoobrazovanih paralizira, dok određene grane ljudi i 14 na globalnome planu odljeva mozgova. nove ekonomija favorizira, oso- Alan je u to vrijeme studirao na FER-u, a Zoran je bito one sklone virtualnome po- radio, pa su aplikaciju razvijali u slobodno vrije- slovanju iz IT područja u čijem su me tek s dva računala. Umjesto putovnice, primi- visokotehnološkom sektoru na vjetrometini glo- li su kompjutora! Na pamet im je pala aplikacija balnog tržišta i pojedine hrvatske tvrtke poput koja bi savjetovala korisnicima kako držati dije- Piše: Infobipa ili Nanobita. Nekoliko informacija iz tog Vesna Kukavica tu i zdravo živjeti. Prodavali su je za tri dolara, a međunarodnog poslovnog svijeta ove su jeseni za godinu dana skinuta je 300.000 puta, priuš- Ppravo osvježenje u moru depresivnih vijesti o padu BDP-a, tivši ovom dvojcu prvi milijun. Uspjeh im nije udario u glavu strahu od recesije garnirane korupcijskim aferama, koje nego su zarađeni novac nastavili ulagati. Otvorili su ured i izgleda neizostavno izbijaju u hrvatskom biznisu i politici. zaposlili prvog radnika. Bili su to počeci pametnih telefona pa Ključne figure osvježavajućih informacija su mladi tehnološ- je prštala strast prema mogućnostima iPhonea koja je po- ki poduzetnici kao što su oni vezani uz obilatu transakciju u vezivala dvojicu prijatelja u toj inženjerskoj avanturi. Njiho- kojoj je švedski proizvođač mobilnih igara Stillfront preuzeo va aplikacija za dijete Tap &Track za iPad ubrzo postaje naj- zagrebački Nanobit za 148 milijuna dolara ili oko milijardu prodavanija u kategoriji Healthcare & Fitness na američkom kuna. Akvizicija će se realizirati u nekoliko faza. Prva od njih tržištu. Predstavio ju je utjecajni New York Times, a Harvard je uplata 100 milijuna dolara vlasnicima Nanobita i preuzi- Health Publication uvrstio ju je među najbolje ocijenjenima manje 78 posto udjela u najvećem hrvatskom proizvođaču u kategoriji zdravlje. Nakon toga ljudi su je masovno počeli igara. Stillfront, koji u svom portfelju ima 14 gaming studi- skidati. Brojevi koji su rasli izgledali su impresivno, a tvorci ja diljem svijeta, zapošljava više od 800 zaposlenika. Tržište aplikacije bivali su sretniji jer su uspjeli napraviti nešto što je mu je Sjeverna Amerika, Bliski istok, Afrika, ali i Francuska ljudima korisno. Najdraže im je bilo kad su im korisnici sla- i Njemačka. Sjedište Stillfronta je u Stockholmu, dok će sje- li svoje slike prije i poslije dijete te zahvaljivali na pomoći u dište Nanobita ostati u Zagrebu. Tvrtka je javno izlistana na mršavljenju. Nakon dvije godine Zoran i Alan odlučili su pro- Nasdaq First North Premier Growth Marketu. širiti se na tržište mobilnih igara, koje se tek počelo razvija- Trenutačno je hrvatski Nanobit s vlastitim igrama prisu- ti. Prva igra bila je Fashion City, a ostalo je hrvatsko poslov- tan u više od 150 zemalja, a zapošljava 125 visokoobrazova- no čudo! Nitko tko je došao u Nanobit nije imao iskustva u nih ljudi te je jedan od najpoželjnijih domaćih poslodavaca. razvoju mobilnih igara, jer je jednostavno riječ o novim teh- Nanobitove igre preuzete su više od 145 milijuna puta, a na nologijama, kojima se nitko nije imao ni prilike baviti. Stal- mjesečnoj razini ih igra više od 10 milijuna aktivnih igrača sa no se moraju razvijati jer je životni vijek igre oko tri godine. svih kontinenata. Najpopularnije igre su My Story, Hollywo- Najbolje se prodaju na engleskom govornom području od od Story i Tabou Stories. Pridruživanjem Stillfrontu naš Nano- SAD-a i Kanade do Australije. Njihove igre najviše igraju žene bit ostvaruje neophodni zamah koji mu omogućuje nasta- od 15 do 50 godina. Neke od njihovih igara su Fashion Desi- vak ambicioznijih planova. Sve one kvalitete koje njeguju ovi gn World, igra za ljubitelje mode, Chef Town, igra za ljubitelje zagrebački poslovni dečki interno – poduzetnički duh, sa- kuhanja, i Pet City, igra za najmlađe igrače koji vole životinj- mostalnost i inovativnost – prepoznali su upravo u vodstvu ski svijet. “Treba se fokusirati na to da će ideja uspjeti, a iz Stillfront grupe. Vesele se suradnji s ostalim uspješnim stu- neuspjeha učiti”, poručuju nam najuspješniji hrvatski podu- dijima u sastavu Stillfronta, što će ubrzati razvoj i Nanobita i zetnici na digitalnom tržištu zabave bez granica. n Stillfronta. Hrvatski zaposlenici će u svom dvorištu imati priliku surađivati s najboljima iz svijeta, ističu osnivači Nanobi- ENG ta Alan Sumina i Zoran Vučinić. In mid-September we witnessed one of the biggest acquisi- tions in the history of the Croatian ICT industry when Zagreb-based Zagrepčanima Sumini i Vučiniću svidjelo se digitalno trži- gaming studio Nanobit became a part of the Sweden-based Still- šte još dok su skupljali džeparac za prvi iPhone prije dvanaest front Group, one of the world’s leading gaming companies in the godina, kako bi na njemu testirali aplikaciju koju su osmislili free-to-play segment. Nanobit was founded by Alan Sumina and Zoran Vučinić out of a two-computer operation; today the games Tap & Track. Bilo je to vrijeme kada je svaki treći hrvatski gra- they have created are played at a monthly level of more than ten đanin s fakultetskom diplomom živio u inozemstvu prema million active players in over 150 countries.

MATICA listopad 2020. 13 Sociološka slagalica Vrijeme Hrvatske Dovršavaju se radovi na obnovi barokne Palače šećerane, jedne od najznačajnijih kulturnih institucija u Lijepoj Našoj i na cijelom istočnom Jadranu, u koju će se krajem godine useliti Muzej grada Rijeke. Ponovno će se uputiti javnost u svu svjetsku veličinu gospodarskih i tehnoloških postignuća grada na Kvarneru i potencijala hrvatskog prostora.

Stropovi urešeni štukaturama

ćanja, okretali mjenice, slali izvješća za sljedeće poslove i rafiniranje pristigle sirovine. U radionicama bi zatim siro- vina bila obrađivana i pet šestina proizvodnje išlo je izravno na prodaju u Beč. Ostatak se prodavao na sve četiri strane carstva. U kompleksu šećerane od kojeg je velika Palača samo središnja zgrada, radilo je 300 ljudi u izravnoj proizvodnji. Još 700 njih zaposlenih u tvornici radilo je na poslovima transporta, istovara, trgovine u unutrašnjost itd. Dakle, tisu- ću zaposlenih u gradu koji 1800. godine ima manje od 15.000 stanovnika. I dok grad raste, on je 1880-ih postizao Najstariji torpedo bez bojeve glave sa samo 21.000 stanovnika promet to- naže pete luke Mediterana, nakon Ge- Piše: Nino Sorić Foto: HMI donoseći sirove proizvode samljevene nove, Trsta, Marseillesa i Napulja. Svi šećerne trske. ti gradovi imaju od 100.000 stanovni- ve do 1860-ih morska Vreće sa sirovinom na svojim su le- ka pa naviše. Ali nemaju poput Rije- obala Kvarnera proteza- đima istovarivali domaći ljudi, Primor- ke najveću rafineriju nafte na svijetu, la se stotinu metara du- ci, Gorani, Istrani, Morlaci iz Dalmacije, papirne mlinove, tvornicu inventivnog, blje u kopno na područ- ispred petokatne bijelo ožbukane zgra- S ju Rijeke, koje danas de od kamena i cigle s ukrašenim ka- poznajemo pod nazivom Brajda. Jedre- menim glavama postavljenim nad trima njaci su stizali u taj dio zaljeva na zapa- velikim dverima. U raskošnom zdanju du grada s Atlantika i francuskih otoka bilježnici, blagajnici, inženjeri, kemiča- Indijskog oceana, s Jamajke i Reuniona, ri, direktori planirali su i izvršavali pla- Novi Muzej grada Rijeke i njegov sjajni postav nude građanima Kvarnera i cijele Hrvatske priliku da produciraju svoje “slike” povijesti i objasne ponovno stvari koje su često zaboravljene ili namjerno iskrivljene i pobrisane. Riječka industrijska proizvodnja u 19. stoljeću

14 MATICA listopad 2020. Postav prvog kata

supersofisticiranog oružja Torpedo ili kapitala za šećeranu došao iz Antwer- Zanimljivost je i da su u šećerani vezu željeznicom sa žitonosnom Pa- pena, a manji iz Beča. Marija Terezija u nonskom nizinom. Rijeci je stvorila multinacionalnu kom- uvijek bila tri direktora, a jedan od paniju poslavši svog čovjeka Rudolfa njih Urbano Arnoldt, međunarodni LJEPOTICA IZA SEDAM VELOVA Choteka da po Europi traži novce. Beč biznismen s udjelima u desetak Fernand Braudel nazvao je svoju tri- želi da kompanija bude u Trstu, ali oni logiju - knjige o materijalnoj civilizaciji koji daju novce kažu ne, kompanija će velikih svjetskih kompanija od i kapitalizmu do XVIII. stoljeća – “Vrije- biti u Rijeci. Kube i Španjolske do Francuske, me svijeta”, “Igra razmjene” i “Struktu- Zgrada koju smo opisali nalazi se da- re svakidašnjice”. U njima opisuje kapi- nas stotinu metara od mora, odijeljena bira živjeti u Rijeci. talizam kakav je bio, jest i kakav će biti, silosima i lučkim skladištima, cestom, njegovu narav, vrijeme. Tvrdi kako je željezničkom prugom. Palača šećerane, na zgrada rafinerije šećera 1752. godine, dioničarstva i kamata i kredita bilo tu danas smještena preko puta željeznič- na inicijativu Povlaštene tršćansko-ri- oduvijek te zauvijek, kao što je i veći dio kog kolodvora, sagrađena je kao uprav- ječke kompanije. Služila je i kao uprav- na zgrada Tvornice duhana te Tvorni- ce motora “Rikard Benčić”. Predstavlja najkvalitetniju baroknu palaču na istoč- nojadranskoj obali, ljepoticu čija je izgradnja označila početak industrijskog razvoja Rijeke. Unutrašnjost zgrade bogato je ukra- šena štukaturama, freskama i keramič- kim pećima, koje su od 2008. restaura- tori obnavljali otkrivajući i nove/stare freske s mitološkim scenama sačuva- ne ispod sedam slojeva boje! Radovi, pak, na uređenju cijele Pa- lače šećera započeli su u proljeće 2018. godine, a izvode se na ukupno 4.272 m2 prostora. Prizemlje zgrade će, u budućem ob- novljenom izdanju, ponuditi poslovne prostore – knjižaru sa suvenirnicom, kavanu/bar/slastičarnicu i turističke Povijest grada Rijeke sadržaje. Kroz prostor prvog i drugog

MATICA listopad 2020. 15 kata posjetitelje će voditi priča o riječ- koj i hrvatskoj povijesti i kulturi ispri- čana stalnim postavom Muzeja grada, izloženim u 30 velikih prostorija. Na tre- ćem katu smjestit će se prostori za rad kustosa i pratećeg osoblja, a u potkrov- lju tehnički prostori muzeja i spremišta. Od uvodne sobe prvog kata u deset instalacija, uspravnih plavih kocki u ni- jansama kvarnerski plave, pokazuje se deset značajnih postaja urbanog živo- ta od antike do suvremenosti. Na zidovima su u cijelome muzeju kontinuirano postavljene izreke, opisi, rečenice, sentence putnika, putopisaca, pjesnika, domaćih (Eugen Kumičić, Janko Po- lić Kamov) i stranih te dijelova gradskih statuta i novinskih članaka koji opisuju Glave šećera – postav drugog kata značajke Rijeke i Hrvatske tog vremena. U nastavku se opisuje, od sobe do sobe, privilegij koji je Rijeci dao Karlo VI. Palača šećerane koja je je 700 komada torpeda. U Londonu na Zatim se opisuju građani i demografi- zaštićeno kulturno dobro to zvoni uzbuna i dotad najveća utrka ja grada u koji hrle Talijani, od kojih se u naoružanju počinje jer Nijemci očito mnogi asimiliraju pa neki postaju Fiu- od 1970. godine samo je žele nadmašiti englesku flotu. A svaki je mani. Svjesni višestrukosti svog iden- četvrtina njezina bivšeg i torpedo imao i serijski broj i godinu pro- titeta, Hrvati, Slovenci, Mađari koji ga izvodnje te su ravnatelj Ervin Dubrović preuzimaju u upravnom smislu, Žido- golemog kompleksa te će i njegova ekipa kustosa uspjeli pronaći vi koji imaju sinagogu i groblje, Nijemci, svojom obnovom postati dio i otkupiti najstariji postojeći primjerak na svijetu. Pronađen je u Norveškoj bez art kvarta. Art kvart su i Muzej bojeve glave i kupljen za 50.000 eura! suvremene umjetnosti, velika Restauriran, sjaji mjedom i postavljen zgrada gradske knjižnice je u dvoranu u kojoj se obrađuje najve- ći dio najslavnije faze riječke industrije. na četiri etaže, Dječja kuća, istodobno i igraonica te VALOVI ZVUKA I MORA Upoznati smo i sa svom golemošću čitaonica, dječja biblioteka, kompleksa tvornica koje su se ovdje na- dječje kazalište... lazile jer je izgradnja grada razmrvila i zamaglila preglednost institucija na za- Englezi koji vode tvornicu torpeda, Srbi, padu Rijeke. Tako nas je uvijek arhitek- Crnogorci, Grci trgovci vinom, doselja- tura riječke bolnice nekako podsjećala vaju se u Rijeku. na Vojni muzej u Beču koji je zapravo Iz dvorane u dvoranu, ispod fresa- golema vojarna na jugozapadu grada ka i štukatura slijede teme koje će Mu- izgrađena u pseudo gotičko-orijental- zej grada Rijeke u svome stalnom po- nom slogu nakon revolucije 1848. go- stavu obraditi - poput prvog torpeda na dine. I doista, stalni nas postav u Rije- svijetu! Osim što je torpedo izumljen u ci upozorava kako je današnja bolnica Rijeci, gdje je zatim uspostavljena naj- sa svojim oktogonalnim uglovima i sli- naprednija tvornica tog oružja, ona je i jepim tornjićima zapravo bila vojarna promijenila povijest svijeta. Naime, Ja- tadašnje austrijske Mornaričke akade- pan je potopio rusku flotu pokraj Tsu- mije. U sljedećoj prostoriji postavljen je shime 1904. riječkim torpedima, Rusija drugi raritet, ovaj put znanstveno-vojni. je izgubila rat i ušla u revoluciju 1905. Naime, austrijski fizičar Peter Salcher Nakon toga njemački carski admiral von radeći na Mornaričkoj akademiji istra- Ravnatelj Ervin Dubrović pored rezača šećera Tirpitz osobno dolazi u Rijeku i naruču- živao je probijanje zvučnog zida, foto-

16 MATICA listopad 2020. Radnici u šećerani Art foto: Rino Gropuzzo, 2015.

Vrijednost ugovorenih radova na zgradi iznosi 48,5 milijuna kuna, a idejni projekt za novi stalni postav izradila je dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović, dobitnica nagrade Europski muzej godine za svoj rad na Gradskome muzeju Vukovar te autorica nagrađenoga postava Muzeja Sinjske alke. Zidne slikarije trećeg kata

grafirajući puščana zrna tijekom ispa- suz…u tako ruralnoj zemlji kakva je Hr- centracijski logor za Hrvate koje je na- ljivanja. Akademija je postala pionirski vatska bila 1800. - 1900.?! Rasplačete se pajao ricinusom, pljačkao im novac, spa- centar za brze fotografije osmišljavaju- nad tim kako je samo u Tvornici duhana ljivao brodove u Mrtvom kanalu. Umro ći tehniku koju je kasnije koristio Ernst radilo onoliko radnika i žena u izravnoj je u vili koju je silom oteo austrijskom Mach u svojim istraživanjima nadzvuč- proizvodnji koliko ih u svim proizvod- piscu Henryju Thodeu, okružen umjetni- noga gibanja. nim granama u PGŽ-u radi danas, kako nama iz opljačkane Rijeke. Čovjeka koji Dio kompleksa bila je i rafinerija je to moguće!? Očito je moguće, ali to je prvi razorio multikulturalnost grada nafte na Mlaki. Tu su i prostorije koje znači da je moguć proces reindustrija- danas slave oni koji se tom multikultu- opisuju povijest Rijeke kao iseljeničke lizacije, iako je nama danas to teško za- ralnošću bore protiv Hrvata. n luke, povijest gradskog kazališta, riječ- mislivo. I mislim kako je jedna od glav- ENG ke nebodere, glazbu, riječki rock, povi- nih prepreka odsutnost vjere u to što Work is wrapping up on the renovation of the baroque style former administrative building of the jest velikih riječkih kompanija – Tvor- je moguće, koji je nastao i jača nakon Rijeka sugar refinery. The building is being convert- nice papira, Tvornice duhana…sve do gubitka sjećanja na postignuto. ed and will soon be home to the municipal museum, Domovinskoga rata. Jedan od glavnih razarača Rijeke je one of the leading culture institutions in the country and the broader eastern Adriatic area. Located Gabriele D’Annunzio, “slavni” talijan- across the street from the rail station, the edifice ODAVDE DO BEČA ski pjesnik, kako mu i danas tepaju Ta- was built in 1752 to house the offices of the sugar Sličnog muzeja u Hrvatskoj sigurno lijani željni da ga vide kao genija. Isto- refinery at the initiative of a chartered corporation, the Privileged Company of Trieste & Rijeka. It has nema. Najbliži pandan je već spome- dobno je bio i mitoman, kokainoman, also served as the office building of a local tobacco nuti muzej u Beču. Zadrhtite na pomi- erotoman, fašist koji je smislio etničko factory and later of the Rikard Benčić motor com- sao kako je to moguće; takvi financij- čišćenje i fašistički pozdrav s podignu- pany. The building, a small part of a once massive complex, has been a protected site since 1970 and, ski uspjesi, inovatorski napredak, višak tom rukom, rasist, slavenofob, pljačkaš with its renovation, will be the centrepiece of an art profita pretočen u muzeje, palače, luk- umjetnina. Od Rijeke je napravio kon- district.

MATICA listopad 2020. 17 170. obljetnica ujedinjenja Gradeca i Kaptola u jedinstveni grad Zagreb Vjerojatno najvažniji dan u zagrebačkoj povijesti Gradec je bio po pravnom statusu slobodan i kraljevski grad, što mu je bilo zajamčeno još Zlatnom bulom kralja Bele IV. iz 1242. godine. Kaptol je, s druge strane, bio pod crkvenom vlašću.

Tekst: Hrvoje Salopek kraljevski glavni grad Zagreb udružu- ju sve dotadašnje samostalne jedinice. aš glavni grad Zagreb je Zanimljivo je naglasiti da je ujedinjeni nedavno proslavio svo- Zagreb imao oko 16.000 stanovnika. ju 170. obljetnicu ujedi- Patentom je objavljen i Privremeni njenja u jedinstvenu općinski red za kraljevski grad Zagreb, N gradsku cjelinu. Sve do čime je reguliran daljnji proces moder- tada Gradec i Kaptol bili su u pravnom nizacije gradske uprave. Na čelu grada i teritorijalnom smislu odvojene cjeli- više nije bio gradski sudac, već gradski ne. Naziv Zagreb odnosio se izvorno načelnik (lat. iudex civitatis) kojeg se više na biskupsko sjedište, a manje biralo iz redova gradskih vijećnika, a Povijesna fotografija potoka Medveščaka na Gradec. izbor mu je potvrđivao kralj. Gradski koji danas teče ispod Tkalčićeve ulice Kaptolu koji je bio pod biskupskom načelnik zapravo je bio izvršno tijelo vlašću pripadali su: Vlaška ulica i Lašči- gradskog zastupstva. Općinari, njih 30, Potok Medveščak i na, Dolac, Nova Ves, Opatovina, Skalin- činili su općinsko vijeće – zastupstvo. ska ulica, istočni dio današnje Tkalčiće- Prvi izbori za novu gradsku vlast podijeljeni Zagreb ve i ulica Pod zidom. Područje Gradeca održani su u proljeće 15. svibnja 1851. Granica između naselja Gradec i Kap- obuhvaćalo je cijeli Gornji i Donji grad godine. Za prvoga gradonačelnika uje- tol prije ujedinjenja bio je potok Med- te sela Trnje, Horvate, Črnomerec, Fra- dinjenog Zagreba bio je izabran Jan- veščak koji danas teče ispod Tkalčićeve terščicu i Gračane. ko Kamauf koji je prethodno bio grad- ulice. Zbog nesuglasica stanovnici dva- Tijekom godina nametnula se po- ski sudac Gradeca. Dan 7. rujna je ju naselja često su se sukobljavali i vo- treba za administrativnim ujedinje- vjerojatno najvažniji povijesni dan za dili male ratove. Na žestoke i “krvave” njem u jedinstvenu općinu. Na poticaj Zagreb jer uz ujedinjenje obilježava sukobe starih Zagrepčana danas pod- bana Josipa Jelačića, 7. rujna 1850. go- i početak ubrzanog razvoja u admi- sjeća ulica Krvavi most. Riječ je o uličici dine, car Franjo Josip I. objavljuje car- nistrativnom, urbanom i kulturnom koja je dobila ime po obližnjemu mostu ski patent kojim se u jedan, slobodni, pogledu. n na kojem se vodila bitka 1667. godine. Krvavi most dobio je i čast naslovljava- nja romana Marije Jurić Zagorke “Tajna krvavog mosta”, popularnog izvorno hrvatskog trilera, što je pridonijelo širenju legende i povijesti tog lokaliteta i Zagre- ba u cjelini među svim čitateljima na či- jim je jezicima djelo dostupno

ENG On the 7th of September Zagreb celebrated the 170th anniversary of the amalgamation of its two ancient components. Gradec, Kaptol, and the surrounding settlements were formally united as a single city by an imperial patent issued by the Habsburg monarch Franz Joseph on the 7th of Sep- tember of 1850. Prior to that Gradec and Kaptol Maketa starog Zagreba were separate in terms of their administration and territory.

18 MATICA listopad 2020. Hrvatski iseljenički kongres Zagrebačka promocija zbornika Upravo promovirana znanstvena knjiga Hrvatska izvan domovine III, zbornik je radova predstavljenih u Osijeku na trećem iseljeničkom kongresu, a uredili su ga izv. prof. dr. sc. Josipa Mijoč, dr. sc. Marin Sopta i Tanja Trošelj Miočević

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek

rvatski iseljenički kongres na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Osije- ku na temu “Odlazak – H ostanak – povratak” u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva održan je u ljeto 2018. Zbornik je izašao u nakladi Cen- tra za istraživanje hrvatskog iseljeniš- tva i Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Recenzenti izdanja su prof. dr. sc. Jasna Horvat, doc. dr. sc. Vlatka Lemić i dr. sc. Ivan Čizmić. Knjiga je tiskana zahvalju- Okupljene je kao domaćin i sudio- objavljenih radova, izgradnji strategije jući financijskoj potpori dr. sc. Ćirila Zov- nik kongresa pozdravio ravnatelj Ma- djelovanja i povezivanja tuzemne i ise- ka, Ante Zovka i Središnjeg državnog tice Mijo Marić, a u predstavljanju su ljene Hrvatske i iznosi sjajnu misao o ureda za Hrvate izvan Republike Hrvat- sudjelovali: u ulozi voditeljice promoci- tome kako “ Hrvatska, i kad je iseljena”, ske. je izv. prof. sc. Josipa Mijoč, recenzen- ostaje Hrvatskom.” Devet poglavlja, na gotovo 400-tinjak tica prof. dr. sc. Jasna Horvat, uredni- Voditeljica promocije na kraju se za- stranica, obrađuju teme poput odnos ca Tanja Trošelj Miočević, doktorand hvalila recenzentima, urednicima, auto- domovine i iseljeništva - sada i ovdje, te urednik i idejni začetnik kongresa rima priloga, domaćinima i organizato- demografska pitanja, digitalno pove- dr. sc. Marin Sopta. Predstavljanju je, rima skupa te publici. Najavila je i skori, zivanje domovinske i iseljene hrvatske, među inim uzvanicima i autorima, na- četvrti kongres koji će se održati u Za- demografska pitanja, digitalno povezi- zočio i zamjenik državnog tajnika Zvon- grebu 5. i 6. studenoga 2020. na temu vanje domovinske i iseljene hrvatske, ka Milasa iz Središnjeg državnog ureda “Povratak- stvarnost ili utopija”. čimbenici iseljavanja, novi val iseljavanja, za Hrvate izvan Hrvatske Dario Magdić. Na Facebook stranici možete po- učenje hrvatskog jezika i kulture, kultu- Na predstavljanju je bio i Domagoj No- gledati tijek predstavljanja, snimljen u ra i umjetnost – hrvatski promotori u vosel, načelnik Sektora za demografski realnom vremenu, na poveznici https:// svijetu, gospodarske teme i povijesni razvoj Iz Uprave za demografski razvoj, www.facebook.com/231777773503011/ osvrti. Autori priloga, od kojih su neki i obitelj, djecu i mlade. videos/813533632786361/ n na engleskom jeziku, redom su ugled- Urednik Sopta je u obraćanju nazoč- ni znanstvenici i društveni aktivisti, pri- nima pokušao rasvijetliti motive, prven- ENG The Croatian Diaspora Congress held at the mjerice Marin Sopta, Božo Skoko, Ma- stveno iseljavanje stanovništva, koji su University of Osijek’s Faculty of Economics under the thematic title Departure/Stay/Return in the summer rin Strmota, Nada Pomper, Tado Jurić, ga ponukali na organizaciju kongresa of 2018 was organised by the Centre for the Study Marko Soldo, Tuga Tarle, Gojko Borić, koji propituju ulogu iseljenika u sveko- of the Croatian Diaspora. The proceedings of the Zdenka Weber, Josipa Mijoč, Mijo Ko- likom životu naše domovine, kao i šut- event have been co-published by the Centre and the University of Osijek’s Faculty of Economics. Across rade, Ante Čuvalo i drugi. nju oko gašenja Katedre za hrvatski jezik nine chapters and just shy of four hundred pages Zagrebačku promociju u Hrvatskoj u Torontu. Urednica Trošelj predstavila the proceedings cover topics ranging from the rela- matici iseljenika organizirali su 29. rujna, je djelovanje i dosadašnje uspjehe za- tionship between the ancestral homeland and the diaspora, demographic issues, digital links between uz pridržavanje mjera vezanih uz pan- grebačkoga Centra za istraživanje hr- homeland and diaspora Croatians, factors contrib- demiju koronavirusa, Centar za istraži- vatskog iseljeništva, osnovanog 2016., uting to emigration, the latest wave of outward mi- vanje hrvatskog iseljeništva, Ekonom- iza kojeg su, uz drugo, dva kongresa, 6 gration impacting Croatia, our language and culture instruction, culture and the arts as vehicles for the ski fakultet u Osijeku i Hrvatska matica konferencija i tri zbornika. Recenzenti- promotion of Croatia abroad, the economy, and our iseljenika . ca Horvat nada se kritičkom iščitavanju history.

MATICA listopad 2020. 19 Hrvatski glazbenici Drukčija, posebna, jedinstvena Dora Pejačević, pripadnica plemićke klase, ali po socijalnoj svijesti i skoro feminističkim shvaćanjima udaljena i otuđena od nje, žena skladateljica u nerazjašnjenoj enigmi sve do današnjih dana, po čemu se u skladanju tako razlikovala od skladatelja, imala je sve preduvjete da padne u zaborav.

Piše: Davor Schopf Foto: Arhiv dirala partiture Richarda Wagnera. U Hrvatskog glazbenog zavoda aristokraciju se razočarala pa se, u pi- smima prijateljici i budućoj zaovi Rosi ora Pejačević, kći hr- Lumbe, od nje ograđuje. vatskoga bana Te- Do udaje neumorno je puto- odora, rođena je vala, posjetila Egipat i uživala u 10. rujna 1885. europskim glazbenim sredi- D u Budimpe- štima Beču, Münchenu, Bu- šti. Odrasla je i živjela u dimpešti, Pragu. Kao koz- obilju. U obiteljskom mopolitkinja družila se s dvorcu u Našicama ste- intelektualcima i umjet- kla je opću naobrazbu, nicima među kojima su gutala knjige iz bogate književnik Karl Kraus, obiteljske knjižnice. pjesnik Rainer Maria Majka Lilla potaknula Rilke, slikar Maksimi- ju je na učenje glaz- lijan Vanka. Njezinu be. I sama pjevačica, skladbu Verwandlung, pijanistica i skladate- na Krausove stihove, ljica, bila je svestrana pjesnik je pokazao dobrotvorka i dugo- Arnoldu Schönber- godišnja pokrovitelji- gu koji ju je pohva- ca Hrvatskoga glazbe- lio i predložio javnu nog zavoda. Dora se izvedbu u Beču. Uda- kontinuirano samo- la se relativno kasno, u obrazuje. Glazbeno zna- 36. godini, kao da se ci- nje prvo stječe u Zagrebu jelo mladenaštvo opira- te ga nadopunjuje u Dres- la tome konvencionalnom denu i Münchenu. Učila je vi- činu. olinu, teoriju, kompoziciju, kon- Mladenačka djela izvode trapunkt i instrumentaciju, a joj se najviše u Dresdenu i Bu- sklada već od 1897. godine. U pe- dimpešti. Niska, tamnokosa i ta-

rivoju našičkoga dvorca glazbeno je Maksimilijan Vanka, portret mnoputa, D. Pejačević izašla je nakon nadahnuće nalazila od najranije mla- Dore Pejačević praizvedbe svoje Simfonije pred zapre- dosti. paštenu drezdensku publiku koja nije slutila kako je to D. žensko ime! Koncert LIČNOST ISPRED SVOG VREMENA vjetrinu dvorca. U Našicama se angaži- u Zagrebu, 1916., početak je afirmacije Prvi svjetski rat ozbiljno ju je potresao. rala kao njegovateljica ranjenika. Knjige u domovini. Izvedba Glasovirskog kon- Nije se, poput mnogih pripadnika svoje je čitala, poeziju uglazbljivala, pisala pi- certa, koji je izveo Svetislav Stančić, pod klase, pred strahotama sklanjala u za- sma. Proučavala je političke spise i stu- ravnanjem Fridriha Rukavine, uz djela

Visibabe, ljubica, đurđica, potočnica, ruža, crveni karanfil, ljiljani, krizanteme. Klavirski ciklus Život cvijeća, op. 19, s navedenim stavcima, svojedobno je bio jedan od glazbenih hitova u oživljavanju nepoznatoga cjelokupnog opusa Dore Pejačević.

20 MATICA listopad 2020. Kritična i buntovna, život je doživljavala u slojevitosti, od radosti s umjerenom strujom europske mo- derne. Danas su njezina djela tiskana i sreće do tuge i bremenitosti, a tu emocionalnost unosila je u i snimljena na nizu nosača zvuka te se svoju glazbu: senzibilnu, intimnu i duboko proživljenu. redovito izvode na koncertima. Umjetnica skrovitoga svijeta i dama Božidara Širole, Franje Dugana st., An- vatska simfonija. secesijske finoće pisala je suprugu za tuna Dobronića, Krešimira Baranovića Sazrijevanje na području umjetnič- vrijeme trudnoće neka njihovu djete- i Svetislava Stančića, povezala ju je na ke popijevke i introspektivnoga Lieda tu, bilo ono muško ili žensko, omogu- tom povijesnom koncertu s narašta- vidljivo je u promjeni odnosa između ći jednake uvjete školovanja, odgoja i jem mladih skladatelja koji, iako različi- vokalne i klavirske dionice koja postu- odrastanja: “Prije svega, daj mu slobodu tih stvaralačkih poetika, najavljuju nova pno napušta ulogu pratnje i postaje kada je bude tražilo. Jer zbog ovisnosti kretanja u hrvatskoj glazbi. ravnopravni sudionik vokalne dioni- o roditeljima, rođacima, slama se mno- ce s bogatim harmonijama, daleko od ga nadarenost – to znam iz vlastitog PRVA MODERNA HRVATSKA salonske privlačnosti. Trideset tri solo- iskustva, i zato postupaj jednako bude SIMFONIJA popijevke obuhvaćene su u 14 opusa, li se radilo o djevojčici ili dječaku; svaki Skladala je 58 opusa od kojih su 54 sa- najvećim dijelom na pomno odabrane talent, svaki genij zahtijeva podjedna- čuvana. Stalno je rasla i razvijala se. Pi- njemačke stihove. Voljela je istančane ki obzir, spol tu ne smije doći u pitanje.” sala je glasovirska, komorna, orkestral- tekstove slobodnog stiha koji joj omo- Kao da je predosjećala što će se dona i vokalna djela. Spomenuti efektni gućuju iskorak iz tradicionalnih okvira goditi. Umrla je s 38 godina od sepse Glasovirski koncert u g-molu, op. 33, iz pa u prostoru proširenoga tonaliteta nakon porođaja, dobivši sina Theodora, 1913., u tradiciji romantičnog koncer- nalazi nova rješenja u harmoniji, slogu i 5. ožujka 1923. u Münchenu. Njezini ro- ta s virtuoznom solističkom dionicom, koloritu, kao i u podatnoj metrici i ritmu. ditelji, Teodor i Lilla, nadživjeli su je, kao prvi je takve vrste u hrvatskoj glazbi. U posljednjih desetak godina živo- i dvojicu njezine braće i jednu sestru. Spomenuta, pak, Simfonija u fis-molu, ta skladala je niz majstorskih djela koja Drukčija, posebna i jedinstvena, op. 41, iz 1917., prva je moderna hr- hrvatsku glazbenu modernu povezuju Dora se nije odrekla kreativnosti zato jer bi to očekivalo društvo njezina vremena s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Istodobno s nastojanjima hrvatske književne moder- ne i likovne secesije, stvaralaštvo Dore Pejačević unosi u hrvatsku glazbu, bez radikalnoga prekida s tradicijom, nove nijanse izraza i afirmira dotad zapostav- ljene vrste komorne i orkestralne glazbe. Od sedamdesetih godina 20. stolje- ća, kada je njezin suprug Ottomar von Lumbe darovao Hrvatskom glazbenom zavodu Dorinu notnu i biografsku građu – nakon što ju je pola stoljeća brižno ču- vao u njihovu bečkom stanu daleko od ičijeg pogleda – brzo je rehabilitirana i ispravno vrednovana kao malo koji skla- Dvorac Pejačević - Našice datelj u hrvatskoj glazbenoj baštini. n

MATICA listopad 2020. 21 Dora Pejačević osvojila srca i duše australskih ljubitelja ozbiljne glazbe Već dulje vrijeme svako malo čuje se izvedba neke skladbe Dore Pejačević (1885. – 1923.) na jutarnjem programu australske javne radiopostaje ABC Classic FM, čiji se program ozbiljne glazbe sluša i daleko izvan australskih obala

Tekst: Walter F. Lalich, Sydney

ojeg li iznenađenja kada je najavljeno da će od ponedjeljka, 11. srpnja, cijeli tjedan svako jutro K biti posvećeno Dori Pe- jačević, “ovoj donedavna nepoznatoj sjajnoj hrvatskoj skladateljici” - prema riječima Martina Buzacotta, jednog od voditelja programa australske javne radiopostaje ABC Classic FM. Cijelog tjedna svakog jutra bila su izvođena njezina djela koja su jednom riječju opisana kao winner, pobjednik ili remek-djelo. Sudionici znanstvenog skupa u Našicama 2020. prigodom 135. rođendana D. Pejačević Među mnogim klavirskim koncertima, komornim sastavima, simfonijskim djelima izvedena je i pjesma Metamor- grama svojim su pohvalama velikoj hr- obožavatelje u najvjerojatnije njoj nepo- foza na riječi Karla Klausa koja je po mi- vatskoj skladateljici Dori Pejačević po- znatoj Australiji. Njezinu suvremenost šljenju drugog voditelja programa Eda tvrdili ove konstatacije da je ona veliko, slušatelji su mogli posebno doživjeti pri- Ayresa epsko djelo puno boja i melo- ali i njima blisko otkriće jer je poput Gu- likom reprodukcije simfonije pune dra- dičnosti - istaknuvši kako je Dora kao stava Mahlera, kojeg je iznimno cijenila, me pisane za vrijeme Prvoga svjetskog velika skladateljica značajno otkriće, a i ona pisala za buduće generacije. Na- rata, koja je oduševila publiku 1920. go- njezin rad predivan. Razni slušatelji pro- kon prošlog stoljeća Dora je našla svoje dine tijekom prve izvedbe u Dresdenu. Na žalost, uskoro su i ona i njezin rad potonuli u zaborav, da bi nakon stotinu godina našla svoj novi život čak i u Au- straliji. Bio je to veliki finale tjedna ča- robne glazbe ove sve popularnije velike hrvatske skladateljice, u petak, 17. srpnja 2020. godine.

ČAROBNE DORINE SKLADBE Voditelji programa temeljito su se bili pripremili za predstavljanje ove značaj- ne hrvatske i svjetske skladateljice svojim redovitim slušateljima. Prije godinu Australski slušatelji dana kontaktirali su prof. Luku Budaka, Dorinih skladbi voditelja Centra hrvatskih studija na

22 MATICA listopad 2020. Brzo, lako i zanimljivo ovladajte temeljima hrvatskoga jezika učite kada želite i gdje želite

A fast, easy and interesting way to learn the basics of Croatian. Mladi glazbenici u Australiji slušaju Learn when and where you want. skladateljicu Pejačević Dva mjeseca poslije predstavljanja Dorine glazbe austral- skim slušateljima, tijekom poslijepodnevnoga vrtnoga ro- đendanskog domjenka kod prijatelja, doznao sam kako njezina glazba fascinira i novu milenijsku generaciju. Sinu mojih prijatelja, Ariju, studentu treće godine violončela čija je majka Hrvatica iz Sarajeva, pričao sam o tekstu koji pi- šem vezano uz aktualnu recepciju hrvatske skladateljice u Australiji. Mladi glazbenik se nasmiješio i pokazao mi poruku u svome mobitelu koju je dobio 13. rujna od dva- desetogodišnjeg australsko-kineskog prijatelja u kojoj mu on preporučuje Dorin klavirski kvartet u D-molu, opus 25, HiT-1 koji je čuo vozeći se; zaustavio je auto da ga može koncen- Prvi sveučilišni on-line tečaj hrvatskoga trirano odslušati. Romantična ostvarenja Dore Pejačević kao drugoga i stranoga jezika našla su svoje mjesto, unatoč generacijskim razlikama, u doba sadašnjih neizvjesnosti. The first on-line course of Croatian as second and foreign language Macquarie Sveučilištu u Sydneyu, da im točno izgovori Proljetni semestar / Spring semester njezino prezime. Vidjelo se to i po izgovoru prezimena 8. ožujka – 30. svibnja 2021. i uputama zainteresiranima kako da nađu sve podatke (prijave do 26. veljače 2021.) o njoj na ABC webstranici - jednostavno mogu sve pro- naći pod imenom: Dora. Svaki dan je uz njezine skladbe March 8 – May 30, 2021 bilo riječi i o njezinu životu te su se čitali dijelovi iz njezi- (application deadline is February 26, 2021) nih pisama. Dorin tragično kratki život bio je krajnje dra- matičan, rodila se u privilegiranoj plemićkoj obitelji kao kćerka hrvatskoga bana, ali se svjesna socijalnih razlika Jesenski semestar / Autumn semester pobunila protiv vlastite klase. Za vrijeme rata služila je 13. rujna – 5. prosinca 2021. kao bolničarka vodeći brigu o ranjenima, a svoju ostav- (prijave do 3. rujna 2021.) štinu dijelom je ostavila obiteljima siromašnih glazbenika. Među pismama koja su predstavljena slušateljima September 13 – December 5, 2021 bilo je i zadnje, napisano suprugu uoči porođaja prvog i (application deadline is September 3, 2021) jedinog sina, nakon čega je ubrzo umrla u dobi od 38 godina. Bio je to veliki gubitak kako za obitelj tako i za svi- n 7 nastavnih cjelina u n 7 learning units in the jet glazbe. Bila je vrlo suvremena skladateljica sa suvre- sustavu MoD (utemeljen Moodle-based e-learning menim mislima iako je umrla skoro prije stotinu godina. na Moodlu) system Voditelji programa Martin i Ed svakako zaslužuju da im n 150 nastavnih aktivnosti n 150 learning activities se javimo nakon nezaboravnog tjedna glazbe prigodom n 24 sata online nastave u n 24 hours of real-time stote obljetnice smrti Dore Pejačević 2023. godine iz Na- živo communication online šica, gdje je našla svoje vječno počivalište. n n iskusni lektori, stručnjaci n experienced language za hrvatski kao ini jezik instructors, specialists in ENG Dora Pejačević (1885–1923), daughter to the Count Teo- n interaktivan, Croatian as L2 dor, a Ban of Croatia, was born in Budapest on the 10th of Sep- komunikacijski i n an interactive, tember. She received her initial musical training in Zagreb, be- individualiziran pristup communicative and fore moving on to Dresden and Munich. She composed 58 učenju jezika individual approach to opuses, 54 of which are extant. Thirty-three solo songs are in- cluded in 14 opuses, most based on carefully selected German n mogućnost stipendije language learning verses. Following the trend of the modernist movement in liter- n the possibility of a ature and the Secession in the visual arts, Pejačević’s work scholarship brought new nuances of expression into our music, but avoided a radical break with tradition, and affirmed hitherto neglected forms of chamber and orchestral music. She died of sepsis at Pogledajte videopriloge o tečaju na mrežnoj stranici the age of 38, after giving birth. This year people appreciative Look at videos about the course at web page of fine music, in Australia and further abroad, had an opportunity to listen to the first broadcast of the work of our first -fe www.matis.hr male composer on the morning programme of Australian radio ABC Classic FM. Obavijesti i upisi additional information and enrollment: [email protected] Klikni – Idem doma! Digitalizirana knjiga Hrvatske zajednice u Australiji Projekt Hrvatski iseljenički tisak – digitalizacija knjiga ostvaruje prve rezultate zahvaljujući suradnji zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta i Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Ovih dana digitalizirana je knjiga Fabijana Lovokovića Hrvatske zajednice u Australiji u izdanju Središnjeg odbora hrvatskih društava Australije.

kama, a postoji mogućnost da ih ima još. O nekim publikacijama informacije su prikupljene u razgovorima s Hrvati- ma u Australiji, a podaci o nekima pro- nađeni su u drugim publikacijama. Bi- bliografija novina i časopisa može biti polazište za mnogobrojna nova istraži- vanja, a posebno bi bilo zanimljivo pro- naći primjerke nekih časopisa za koje se zna da su izlazili, ali nisu sačuvani. Takav je, primjerice, časopis Dom i svijet za koji se zna da je izlazio u Perthu 1932., o njemu piše u raznim izvorima, ali ne zna se niti za jedan sačuvani primjerak.

Ugledni predstavnici hrvatske zajednice iz IZAZOVNA BIBLIOGRAFIJA KNJIGA Australije u društvu s dr. sc. Hebrang Grgić Bibliografija knjiga još je veći izazov. Vrlo je teško pronaći sve knjige jer su mnoge Tekst: Vesna Kukavica Foto: F. F. sačuvane pa je vrlo teško doći do po- objavljivane u malim nakladama i nisu dataka o njima. Metode istraživanja bile dostupne u knjižnicama. Neke se čuva- rojekt Hrvatski iseljenički su analiza online knjižničnih kataloga, ju u arhivima hrvatskih organizacija, a tisak provodi se treću go- analiza postojećih bibliografija te uklju- neke tek u privatnim zbirkama. Sve su dinu na Odsjeku za in- čivanje zajednice. Uključivanje zajedni- te publikacije važan dio hrvatske kul- formacijske i komunika- ce pokazalo se kao izrazito učinkovita P cijske znanosti metoda iako zahtijeva dosta vremena Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Za i financijskih sredstava. Neke kontakte sada je to mali projekt s tek nekoliko moguće je obaviti elektroničkim putem, suradnika i bez osiguranoga stalnog fi- ali najučinkovitijim se ipak pokazao od- nanciranja. Zbog svega toga za početak lazak u Australiju i sastanci s predstav- je ograničen “samo” na istraživanje po- nicima hrvatske zajednice. Rezultat dva- dručja Australije i Novoga Zelanda. Vo- ju boravka u Australiji su radne verzije diteljica projekta je Ivana Hebrang Gr- bibliografija – bibliografija novina i -ča gić, a prva suradnica je Ana Barbarić. sopisa koja ima 101 zapis i bibliografija Ističu da su, pretražujući kataloge knjiž- knjiga koja trenutno ima oko 250 zapi- nica na samom početku rada na pro- sa. Broj zapisa u bibliografiji novina i jektu, očekivale da istraživanje neće biti časopisa vjerojatno se neće znatno mi- toliko zahtjevno, ali vrlo brzo su shva- jenjati – suradnice na projektu pretpo- tile da su Hrvati u Australiji i Novom Ze- stavljaju da su uspjele “ući u trag” veći- landu objavljivali puno publikacija. Naj- ni naslova. Neke publikacije pronađene veći problem je što nisu sve publikacije su u knjižnicama, neke u privatnim zbir-

24 MATICA listopad 2020. Fabijana Lovokovića Hrvatske zajednice u Australiji: nastojanja i postignuća, koja je objavljena u Australiji 2010. godine u izdanju Središnjeg odbora hrvatskih društava Australije. Knjiga je odabra- na jer se bavi temom australskih Hrva- ta i bila je od iznimne pomoći prilikom sastavljanja bibliografija, pogotovo poglavlja o knjigama i časopisima objav- ljenima u Australiji. Prof. dr. sc. Ivanka Stričević, glavna ravnateljica NSK AUTORSKA PRAVA I BOGATA GRAĐA LOVOKOVIĆEVE KNJIGE Voditeljica projekta upoznala je autora fesionalno bave pisanjem pa ne žele ove prve digitalizirane knjige na jednom dati pristanak na digitalizaciju jer pla- od putovanja u Australiju pa je s njim niraju nova izdanja, a autori nekih vri- bilo lako stupiti u kontakt (prije digitali- jednih knjiga su preminuli i vrlo teško zacije i objavljivanja digitalizirane inači- je doznati tko su nasljednici autorskih Dr. sc. Ivana Hebrang Grgić i Fabijan Lovoković ce potrebno je riješiti i autorsko-pravna prava. Čak i ako se dozna kontakt na- pitanja). On je prepoznao važnost digi- sljednika, oni ili ne razumiju o čemu je turne baštine koja se i ovim projektom talizacije za trajno očuvanje publikacije riječ, ili ne uspijevaju dogovoriti prista- nastoji očuvati. Stoga je važno uključi- i odmah je dao svoj pristanak. Rezultat nak s ostatkom obitelji, ili postoji neka vanje hrvatske zajednice u Australiji jer suradnje projekta Hrvatski iseljenički ti- druga prepreka poput ugovora s izda- upravo ona može pomoći u identifici- sak s autorom i s Nacionalnom i sveuči- vačem. U istraživanju i pronalaženju ranju publikacija. Nije to jednostavno lišnom knjižnicom je digitalizirana inači- autora, suradnice na projektu koriste niti u normalnim uvjetima, a danas, u ca knjige koja je dostupna na stranicama poznanstva ostvarena u Australiji i No- vrijeme kada se više ne može putovati, Digitalne zbirke NSK (https://digitalna. vom Zelandu, neke kontakte uspijevaju posebno je teško ostvariti i održavati nsk.hr/pb/?object=info&id=586276), a ostvariti preko elektroničkih poruka, a kontakte. Čekajući neka bolja vremena poveznica je i na stranicama projekta često i preko društvenih mreža, ponaj- u kojima će moći intenzivnije uključiti (https://hit.ffzg.unizg.hr/au_nz/). prije Facebooka na kojem je aktivno do- istraživanje zajednice, projekt je malo Cilj projekta za 2020. godinu je sta hrvatskih organizacija i pojedinaca. promijenio početni cilj preusmjerivši ostvaren – digitalizirana je prva publi- Nadaju se da će i ovaj kratki tekst biti interes na jedan drugi aspekt koji je kacija. Voditeljica projekta najavljuje poticaj autorima, izdavačima, znanstve- trebao doći na red tek kasnije, kada se još neke knjige iako ističe da su najve- nicima i svima zainteresiranima da im istraži cjelokupna nakladnička djelat- ći problem dozvole autora. Do autora se pridruže u ostvarivanju cilja kako bi nost. Riječ je o digitalizaciji publikacija. je često vrlo teško doći – neki nemaju se sačuvao važan dio hrvatske kultur- Digitalizacija je iznimno zahtjevan adresu elektroničke pošte, neki se pro- ne baštine. n proces s mnogobrojnih aspekata – sa- držajno, tehnički, financijski, pravno… Najprije je potrebno izraditi kriterije za The Croatian Emigrant Press Project odabir građe. Da bi se to moglo, potreb- The Croatian Emigrant Press book digitalisation project is showing its first no je imati uvid u cjelokupnu produkci- fruits thanks to the collaboration of the University of Zagreb’s Faculty of Hu- ju, što je u projektu Hrvatski iseljenički manities and Social Sciences and Zagreb’s National and University Library. tisak okvirno ostvareno za Australiju i Fabijan Lovoković’s Hrvatske zajednice u Australiji (“The Croatian Communi- Novi Zeland izradom radnih verzija bi- ties in Australia”), published by the Croatian Associations of Australia, has bliografija. Iako suradnici na projektu been digitalised, to be followed by Boris Škvorc’s Australski Hrvati – mitovi i imaju teorijsko znanje o digitalizaciji, stvarnost (“Australian Croatians: Myths and Realities”), published by the CHF. ipak nemaju potrebnu tehničku potpo- The Croatian Emigrant Press Project is now in its third year at the infor- ru. Stoga su ostvarili suradnju s Naci- mation and communication sciences department of the University of Za- onalnom i sveučilišnom knjižnicom u greb’s Faculty of Humanities and Social Sciences. It is still a small under- Zagrebu. Jedna od njezinih temeljnih taking with only a handful of collaborators and no permanent source of zadaća je očuvanje građe, a jedan od budget funding. Consequently, the project is currently limited in scope to ciljeva izgradnja digitalne knjižnice. Za- Australia and New Zealand. The project is headed by Ms Ivana Hebrang hvaljujući toj suradnji u srpnju 2020. di- Grgić PhD and her primary assistant Ms Ana Barbarić PhD. gitalizirana je prva knjiga. Riječ je o knjizi

MATICA listopad 2020. 25 23. Rešetarački susreti pjesnika

okuplja hrvatske pjesnike iz dijaspore i Pjesnici u novom članove društva te je istaknuo samu srž koja daje veliku pozornost u promica- nju te očuvanju hrvatske riječi i hrvat- ‘online’ formatu skog identiteta. Voditeljica je pročitala i neka od mnogih pisama potpore koja su stigla iz mnogih državnih i gradskih Po porukama potpore koje su tijekom emitiranja ustanova te hrvatskih zajednica izvan pristizale iz mnogih država, po emocionalnom naboju RH. Na taj način može se uvidjeti kolika koji je vladao među prisutnima, znamo da je i na ovaj je bit i potreba za ovakvim događajima. Zbornik mladih “Zelenilo stihova” način to malo, slavonsko selo Rešetari u tom trenutku predstavila je u nekoliko rečenica vo- bilo književni, pjesnički centar svijeta diteljica pjesničke sekcije 2-9-2 KLD Re- šetari, Snježana Josipović. Pročitala je uvodni dio koji je napisala profesori- ca hrvatskog jezika Gabrijela Vojvodić. Iako nije bilo Likovne kolonije, do galerije su stigli mnogobrojni radovi koji su izloženi u KLD Galeriji Petrović, što se u live prijenosu moglo vidjeti, a izlož- ba je otvorena pa tko je u prilici, dobro je došao u posjet Rešetarima. “Nebesko valovlje” naslov je zbornika u kojem su objavljeni radovi pjesnika, a koje je odabrala komisija u sastavu: mr. sc. Đuro Vidmarović, mr. sc. Ivan Slišurić te mr. sc. Mato Nedić. Svoje autorske pjesme te odabrane pjesme iz zbornika, s mnogo emocija i strahopoštova- nja prema kolegama iz cijeloga svijeta, interpretirali su članovi KLD-a Rešeta- ri, pjesnici: Zrinko Kapetanić, Snježana Josipović, Katarina Čavlin, Suzana Jelić i Lidija Puđak. U programu koji je trajao gotovo tri sata interpretirane su pjesme devedese- Tekst: Snježana Jurišić na, točno u podne, započeli su tako 23. tak pjesnika. U emisiju se javila i vodite- Rešetarački susreti pjesnika u novom ljica Odjela za kulturu HMI-ja Snježana ove godine Hrvatska ma- formatu. Jurišić i pozdravila sve sudionike te za- tica iseljenika uključila se Pokrovitelji manifestacije koja oku- hvalila pjesnicima što čuvaju hrvatsku u organizaciju 23. Reše- plja hrvatske pjesnike iz cijeloga svije- riječ izvan domovine i što su se uklju- taračkih susreta pjesni- ta su: Ministarstvo kulture RH i Brod- čili i u virtualni svijet umjetničke slobo- I ka. Zbog raznih protu- sko-posavska županija. Osim Hrvatske de i stvaralaštva te podržali ovu mani- pandemijskih mjera Susreti nisu imali matice iseljenika, u organizaciji su po- festaciju u novom formatu. tradicionalnu formu i Upravni odbor mogli Općina Rešetari i Središnji držav- Ono čemu se svi nadamo jest oku- KLD Rešetari odlučio je da se zbog ote- ni ured za Hrvate izvan RH. pljanje u stvarnosti, u zajedništvu i s po- žanog putovanja pjesnika iz cijeloga svi- Na samom početku poetsku priču gledom oči u oči i to dogodine, 25. rujna jeta manifestacija održi dijelom u Reše- započela je pozdravnim govorom pje- 2021., kada će biti održani 24. Rešeta- tarima, a da prijenos bude u realnom snikinja i voditeljica programa Lidija Pu- rački susreti. n vremenu dostupan online zahvaljujući đak. Srdačne riječi uputio je dugogodiš- ENG The Croatian Heritage Foundation again this Unitas WebRadio Nova Gradiška preko nji predsjednik KLD Rešetari Ivan De year joined in the organisation of the Rešetari po- Live Stream Video Online. Svi gledatelji Villa te se na samome uvodu bez lažne etry meeting, this being the 23rd annual event. The mogli su se uključiti u emisiju telefon- skromnosti mogao pohvaliti 40-godiš- various anti-pandemic measures, recommendations, and mobility issues impacting participating poets skim pozivom, slanjem poruka i drugim njim radom društva. No, ipak je najvi- from other parts of the world has seen the Rešetari medijskim kanalima. U subotu, 19. ruj- še ponosan na ovu manifestaciju koja event also leverage online communication.

26 MATICA listopad 2020. Obljetnice Jedan od najuglednijih festivala rane glazbe u svijetu “Ovo je velika obljetnica, Varaždinske barokne večeri jedan su od prvih europskih festivala koji je posvećen ranoj, baroknoj glazbi i na takav način pridonosi ne samo Varaždinu, već uopće promociji te glazbe u Hrvatskoj i šire”, navela je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek

Tekst: Hrvoje Salopek Koncert na otvorenoj pozornici pokraj varaždinskoga Staroga grada večanim koncertom na otvorenoj pozornici pokraj varaždinskoga Sta- roga grada u petak, 18. S rujna, otvorene su jubi- larne 50. Varaždinske barokne večeri. Koncert je održao Varaždinski komorni orkestar uz umjetničko vodstvo Latice Honde Rosenberg, a na programu su bili poznati glazbeni dragulji iz barokne riznice: Bachov Brandenburški koncert br. 3., Vivaldijeva Četiri godišnja doba i Telemannova uvertira - suita La Bizza- Festival Varaždinske barokne večeri jedan je od najuglednijih re, dok je hrvatsku himnu otpjevala po- festivala rane glazbe u svijetu i jedna od najznačajnijih znata hrvatska sopranistica Lana Kos. Nakon koncerta uslijedio je petominut- glazbeno-scenskih priredbi u Hrvatskoj. ni vatromet, a sve je prenosio HRT. Na koncertu otvorenja bio je prisu- tan varaždinski gradonačelnik Ivan Če- raždin. Grupa varaždinskih i hrvatskih 2012. godine, orkestra Le Concert Spi- hok. – “Varaždinske barokne večeri pr- glazbenika i kulturnih djelatnika zaklju- rituela s dirigentom Herve Niquetom i kosile su i ratu. Možda je jedino dobro čila je da bi tu tradiciju najbolje ilustri- mnogobrojni nastupi Le Tendre Amoura, ove korone u tome da je natjerala naše rao festival Varaždinske barokne večeri, španjolskog ansambla koji svojim nastu- građane i sve nas kao ljude da se dru- ujedinjujući i prezentirajući najbogatije pima dokazuje da barokna glazba može žimo vani i u prirodi te da imamo festi- i najopsežnije sačuvanu baštinu: glaz- istodobno biti zabavna i grandiozna. vale i priredbe na otvorenom” - nagla- benu, arhitektonsku, hortikulturnu, li- Važno je napomenuti da je u foku- sio je Čehok. kovnu, književnu, obrazovnu. Godine su Varaždinskih baroknih večeri auten- Ministrica kulture RH navela je: “To 1971. održan je prvi trodnevni festival, tičnost, i to – autentičnost prostora jer je bila naša odluka već početkom svib- u to vrijeme jedan od rijetkih specijali- je Varaždin jedan od najbolje očuvanih nja da se nacionalni festivali moraju re- ziran za tu vrstu glazbe u Europi. Pod baroknih gradova, a program se održa- alizirati i u ovim okolnostima. Čestitam stalnim je pokroviteljstvom predsjedni- va u palačama, crkvama i dvorcima iz maestru Davoru Bobiću koji je u kratka Republike Hrvatske, a Ministarstvo tog razdoblja; autentičnost izvedbe jer kom vremenu u specifičnim okolnosti- kulture RH dodijelilo mu je nacionalni se koncerti izvode na baroknim instru- ma osmislio program s angažmanom značaj prije 20 godina. Unatrag nekoli- mentima; te autentičnost programa jer hrvatskih glazbenika”. ko godina festival svake godine ima ze- se izvode djela baroknih skladatelja. n Ideja o festivalu koji bi ujedinio va- mlju partnera. raždinsku bogatu tradiciju i povijest u Iz prošlih festivalskih godina za pam- ENG The fiftieth Varaždin Baroque Evenings kicked kulturi, glazbi, obrazovanju – napose ćenje ostaju nastupi primjerice Jordija off on the 18th of September with an open-air gala concert in the old town core of this northern Croa- glazbenom, rodila se 1968. godine pri Savalla, doajena izvođenja barokne glaz- tian city. The Varaždin event is one of the top early proslavi 140 godina Muzičke škole Va- be, zbora Bečkih dječaka na otvorenju music festivals in the world.

MATICA listopad 2020. 27 Povijesna razmišljanja o otoku Ugljanu

setak vila, u kojima gospodarska djelat- nost i odmor te opuštanje idu prirodno ruku pod ruku. Ugljansku zemlju vlast rimske kolonije Jadera priključuje gradskom zemljištu, parcelira ga u kvadrate 714 x 714 m, dodjeljuje svojim građani- ma na uživanje ili pak vlasništvo. Vila je točka slijevanja poljoprivrednih proizvoda – maslina. U mjestu Ugljan, u zaseo- ku Muline, ostaci su antičke uljare iz 1. stoljeća, kao dokaz za dva tisućljeća ma- slinarstva i proizvodnje maslinova ulja na otoku. Na lokalitetu je znanstveno Igra grada i otoka istražena i obrađena proizvodnja maslinova ulja i vina na pet najjačih tijesko- va za tiještenje maslina na Mediteranu. Rimski pisac Plinije otok Ugljan naziva Lissa, a Hrvati U Mulinama je prvi put u povijesti naziv izvode iz imena kolonista Gelija kojem je rimski primijenjen Mulinski tijesak koji je za- osvajač liburnske zemlje na otoku dodijelio imanje mijenio dotadašnji tzv. Katonov tijesak. Uljara je radila do 4. stoljeća. Primije- GELLIANUM POSUM njen je i postupak čuvanja maslina u moru do prerade. Tim postupkom ma- Tekst: Marin Knezović Foto: Boris Kačan Još u pretpovijesno doba moćni Libur- sline su se uoči prerade čuvale od tru- ni su s ugljanskih gradina, suhozidnih ljenja i propadanja. Novo maslinovo almatinski otoci, premda utvrda, nadzirali svoje glavno sjedište. okruženi morem, ma- U 4. stoljeću pr.n.e sagradili su utvrđe- Ugljan je prostor mirisa hom čeznutljivo gledaju no naselje na brdu Čelinjak. Taj bedem put kopna. Većina otoč- i nekoliko pravokutnih liburnskih kuća netom prekopane zemlje, D nih naselja okrenuta je sačuvan je do danas. Drugo liburnsko aromatičnih trava, morske kontinentu. Od kopna se ponekad stra- naselje, vidljivo i današnjih dana, sagra- hovalo, no i puno više očekivalo. Kopno đeno na brdu zvanom Kuranj, dobilo soli koja draži nosnice. To je je značilo hranu u doba oskudice, novo je ime po obrambenome bedemu koji prostor rada, proizvodnje, stanovništvo, premda ponekad tešku, izgleda kao prsten (lat. corona). ali ipak zaštitničku ruku vlasti... Ovo pra- Ugljan je otok rimskih villa rustica, no i uživanja u zaboravu od vilo osobito vrijedi za otok Ugljan. On a do naših dana sačuvani su ostaci de- gradskih uzbuna i briga. ne samo što je vezan za nedaleko kopno ljudima i poslovima, nego otok kao da odražava sjaj i bijedu obale na drugoj strani kanala. Ugljan se kupa u žar- koj svjetlosti tisućljetnog Zadra. Dok obližnji Pašman ovisi o povremenim bljeskovima hirovite biogradske povijesti, Ugljan se uvijek mogao osloniti na civilizacijsko bogatstvo stoljetnog sre- dišta čitave Dalmacije. Zbog toga se Pa- šman i Ugljan, koji su do srednjeg vijeka bili spojeni kopnenom prevlakom (zapravo su razdvojeni tek kopanjem kanala 1883.), toliko razlikuju.

ČUVAR ZADRA Ugljan ne samo što je zadarsko susjed- stvo nego se ager (gradsko područje) rimske Jadere, protezao i na veliki dio Lukoran - Crkva sv. Lovre Ugljana pa je tako i čuvar ulaza u grad.

28 MATICA listopad 2020. ulje, ugodnijeg okusa od uobičajenog, na tržištu je dobro prihvaćeno te postaje najcjenjenije ulje Rimskog Carstva pod imenom Oleum Liburnicum, a opisuje ga rimski pisac Apicije u 4. stoljeću. I u srednjem vijeku i renesansi Ugljan je otok “dvorova”, velikih gospod- skih kuća. Oni su u prizemlju puka skla- dišta koje tek nekoliko stuba više dijeli od raskošno uređenih boravišta. Tu se prozorima u stilu venecijanske cvjetne gotike velike sobe otvaraju prema moru, vjetru i mahom sunčanim danima. Antičke masline Ključ Zadra nije se nalazio na kopnu, nego na njemu najbližem otoku. Grad je na poluotoku samo kopnenom voj- novništvo mijenja gospodarsku osnovu u prvom redu vinogradarstvo, nešto nom silom bilo teško osvojiti. Tvrđava otoka sa stočarstva na poljodjelstvo, no malo brodogradnje i branja soli činili svetog Mihovila iz 13. stoljeća u Preku i upućuje na njegovu ekološku krhkost. su osnovu života stanovništva. Stvari čuvala je morske prilaze Zadru. Tko je Posljedica toga su glad i bolesti. Ugljan su se još pogoršale kada je bolest vi- nadzirao ovu utvrdu, kontrolirao je Za- je uz to središte iz kojeg mletačke vlasti nove loze počela zatirati korijene ne dar s mora. Još od bizantskih vremena od 15. st. doslovno isisavaju stanovniš- samo čokotima, nego i ljudima. Otoča- gospodar Svetog Mihovila bio je vladar tvo koje mora živjeti u ritmu zaveslaja ni su se krenuli presađivati daleko od i velikoga grada nasuprot tvrđavi. mletačkih galija. One ih vode do Krete, Ugljana, po dalekim zemljama, udalje- Peloponeza i Padove. Preko na Uglja- nim kontinentima. U kratkom vremenu EKOLOŠKA KRHKOST nu središte je mletačkih “prekomoraca”, nazivi država kao Sjedinjene Američke Otok određuju more, stijene, zemlja, vojske Hrvata koji se zadovoljavaju ma- Države, Australija, Novi Zeland i sl. po- bilje, hirovi podneblja… Ipak, otok su u lim i za to su beskrajno odani. stali su uz ugljanska ognjišta uobičaje- prvom redu ljudi. U ranom i razvijenom Pad Mletačke Republike “Serenissi- ni pojmovi poput imena susjednih sela. srednjem vijeku ovih je na Ugljanu prilič- me” krajem 18. st. izazvao je strepnju, ali Pad Austro-Ugarske preko noći je no malo. To je više prostor ovce i koze i osjećaj nade i vjere u promjene. Nova prerezao vezu Ugljana i Zadra. Rapall- nego čovjeka. Konačno, vlasnicima ze- austrijska vlast u 19. st. na Ugljanu je skim ugovorom iz 1921. između Kralje- mlje stoka je nosila zaradu veću od 30%. promijenila malo ili ništa. Poljodjelstvo, vine SHS i Kraljevine Italije, kojim je grad Neočekivane divlje horde, Turci iz sre- dišnje Azije, mijenjaju način života kako Odnos bliskosti Zadra i Ugljana je obostran. Ugljan je Zadranima Ugljana tako i ostalih jadranskih otoka. nešto familijarno, blisko, ono “prijeko”, kao da se nalazi na drugoj Otok je, kao i drugi jadranski otoci, uto- čište od sablje krivošije, ropskog lanca strani ulice. Nije ni čudno da otočno naselje najbliže Zadru ima i oštrog kolca. Novo mnogobrojno sta- upravo taj topli, susjedski naziv – Preko.

Prolaz Ždrelac između Pašmana i Ugljana Villa Rustica

MATICA listopad 2020. 29 N S K I O D R A T O C JA I Zanimljivosti otoka Ugljana Ugljan Znano i neznano U tri crtice iz bogate povijesti raspredaju se priče o životu na otoku Ugljanu

Tekst: Uredništvo Foto: TZ Ugljan

rvatski pjesnik Petar Preradović (1818. - 1872.) boravio je u Za- dru i na otoku Ugljanu H ostavivši trajni pečat Replika antičkog mlina pjesnika hrvatskoga romantizma. Kao vojnik proveo je gotovo čitav život Zadar postao dijelom Italije, nevjerojat- izvan domovine. Od 1843. godine služ- no je postalo moguće. Zadru je odre- bovao je u Zadru, gdje je upoznao zan njegov otočni štit, a Ugljan je ostao prvu suprugu Pavicu (Paulu) de Pon- Kip u parku ljetnikovca obitelji De Ponte bez izvora svoje gospodarske i kulturne te. Iako je već 1846. napustio zadar- energije koji je zračio stoljećima. Razvi- ski kraj i vjerojatno više nikad nije do- jeno krijumčarenje između grada i nje- šao na Ugljan, svoj ladanjski boravak jeziku. Pjesme koje je napisao i obja- gova otoka to nije moglo nadoknaditi. u ljetnikovcu obitelji de Ponte u Ma- vio u Zori napisane su u Malom Luko- Drugi svjetski rat život je na otoku lome Lukoranu ovjekovječio je bud- ranu. Među njima je i poznata pjesma učinio još težim. Talijanska, pa njemač- nicom “Zora puca, bit će dana”, koja “Putnik”, a okupio ih je u zbirci “Per- ka okupacija i logori, osim što pojačava- je ujedno bila i prva tiskana pjesma venci”. Uz Antu Kuzmanića, časopis ju bijedu stanovništva, jačaju i njegovu Petra Preradovića. Pjesma objavljena Zoru dalmatinsku prvih godina njezi- želju za otporom. Poslije Drugog svjet- 1844. na naslovnici prvoga broja pr- na izlaženja uređivao je i Petar Prera- skog rata civilizacijske blagodati polako voga preporodnog časopisa izvan Za- dović, no zbog toga što je bio austrij- kapaju i po Ugljanu. Električna struja, ce- greba Zore dalmatinske ,odmah je bila ski časnik nije se smio potpisati kao ste, most prema Pašmanu, trajekti, vo- nagovještaj svega što se na stranica- urednik. dovod, brodogradilište, turizam, uzgoj ma tog časopisa kasnije moglo čitati. ribe… Sve to čini život boljim, ali izgle- Zora je zapravo preporod, naviješta DVORAC OTOČNIH PRIČA da ne i u dovoljnoj mjeri. novo svjetlo, izlazak iz mraka. Pjesma Nakon što su godinu prije križari i Ugljan danas ne gleda samo pre- govori o buđenju nacionalne svijesti Mlečani opustošili Zadar, sagrađena ma Zadru. Pogledi njegovih stanovni- i najavljuje novo vrijeme za hrvatski na 263-metarskom brdu iznad Preka, ka znaju dosegnuti i do dalekog Japana narod, za što je upotrijebio motiv zore, oko samostana i crkve sv. Mihovila iz gdje se prodaju tune uzgojene uz otok. simbol novoga dana. Tada još nije do- 1203. utvrda. Osim crkve i samosta- Premda se s Ugljana stalno odlazi, na bro baratao hrvatskim jer je u Austri- na sv. Mihovila, u kaštelu su postojale njemu se i ostaje. Tako je ovo zadarsko ji završio vojne škole na njemačkome građevine namijenjene vojnoj posadi, “prijeko” ipak jedan od najgušće naselje- nih jadranskih otoka. U jednoj usklađe- noj igri velikoga dalmatinskoga grada i Ugljana - budućnost je otoka. n

ENG The island of Ugljan was once home to a number of ruins of ancient Roman villae rusticae. These estates merged agricultural activity, rest, and countryside relaxation. The island’s name is derived from the colonist GELLIA, awarded an estate (GELLIANUM POSUM) in Liburnia when it fell under Roman rule. Zadar, on the mainland, and Ugljan have had a spe- cial relationship for centuries. For the residents of Za- dar Ugljan is familiar, close, the place “over there”, as if it were on the other side of the street. No wonder then that the islander settlement closest to Zadar has Klupe diljem otoka Ugljana a warm, neighbourly name: Preko (“over there”).

30 MATICA listopad 2020. N S K I O D R A T O C Zanimljivosti otoka Ugljana JA I Ugljan bi trebala postati “Dvorac otočnih pri- ča”, interpretacijski centar u kojemu će se prezentirati baština svih zadarskih otoka.

PRALJE IZ PREKA U 19. i početkom 20. stoljeća mnoge Tvrđava Sv. Mihovila su mještanke Preka zarađivale za život svojih obitelji pranjem rublja zadarskoj a tragove prve kuće kapetana uz južni konstrukcije u tom zidu unutar ruševi- gospodi. O teškom životu preških pra- zid kaštela, nasuprot glavnom ulazu, na građevina koje su tu sagrađene tije- lja svjedoči i tragična smrt 16 lavandije- već je prije uočio zadarski povjesničar kom Drugoga svjetskog rata. Tu su se ra dana 2. studenoga 1891. godine koje umjetnosti Ivo Petricioli i pretpostavio vjerojatno nalazile nastambe za posadu su stradale u prevrtanju broda kojim se da je riječ o jednokatnici. koje se spominju u ugovoru o gradnji u Zadar prevozilo čisto rublje spremno U sklopu Tvrđave sv. Mihovila arhe- iz 1400. godine, a koje je u arhivu pro- za isporuku njihovim vlasnicima. olozi su pronašli ostatke kapetanove našao profesor Petricioli. Lavandijere su po rublje odlazile u kuće građene vjerojatno oko 1400. go- “Sada, u ovoj kampanji, sve se želi do- ponedjeljak, a opranu i izglačanu robu dine. Prvi su to rezultati druge kampanje vesti na srednjovjekovnu razinu, a uz to vlasnicima su vraćale subotom u tradi- arheoloških istraživanja u srednjovje- pronalazimo i inventar koji se može da- cionalnim brodovima - gajetama na je- kovnom kaštelu, koji su počeli 3. kolo- tirati u vrijeme Drugoga svjetskog rata dra ili vesla. Rublje se pralo u posudama voza i trebali bi trajati do 3. listopada. – metke, ostatke konzerva, sitne metal- (kabao, maštel) uz pomoć pepela i sa- “Otkrili smo kapetanovu kuću uz južni zid ne predmete”, govori arheologinja Sa- puna iz kućne radinosti. Nakon pranja u koja se sastojala od dvije prostorije, a nja Gospodinović. posudama, rublje se nosilo do morske u nju su ukopani grudobrani iz Drugog Vlasnik tvrđave je država, ali prošle obale na izvor (vrulju) gdje se ispiralo. svjetskog rata”, potvrdio je u četvrtak vo- godine Općina Preko potpisala je s Mi- Nedaleko od otočića Galevca (Ško- ditelj istraživanja, arheolog Damir Mar- nistarstvom državne imovine ugovor o ljića), tog 2. studenoga 1891. brod se tinov, čija tvrtka Arheolog provodi istra- 30-godišnjem korištenju toga jedinstve- pod udarom orkanskog juga nagnuo živanja za Općinu Preko kao investitora. nog i zaštićenog objekta. te prevrnuo i potonuo na dubinu od Međutim, na temelju rupa za grede U sedam stoljeća dugoj povijesti tri metra. Od 31 putnika, stradale su horizontalne drvene konstrukcije u juž- nekoliko puta je razarana i obnavljana, one pralje koje su bile u unutrašnjosti nom zidu i kamenih konzola koje su no- prošle godine iz “utrobe” kaštela na su- broda, zatvorene poklopcem na palu- sile jednostrešni krov može se zaključiti sjedno brdo premješten je veliki anten- bi koji je štitio njih i rublje od nevreme- kako je riječ o prizemnici visine oko 3,5 ski stup, a to je bio i prvi korak u reali- na. Najstarija lavandijera imala je 75 go- metra do strehe krova. zaciji projekta obnove koji je započela dina, najmlađa 14, a među poginulim Ona se, kako se navodi u istraživa- Općina Preko. lavandijerama bile su i dvije trudnice. nju “Prostorni razvoj kaštela sv. Miho- Općina Preko planira obnoviti i ure- Taj tragičan događaj uvelike je obilje- vila na otoku Ugljanu”, protezala sve do diti kaštel sv. Mihovila i turističku infra- žio daljnju povijest Preka. U čast svim stubišta kojim se penje na južni zid. U strukturu u sklopu cijelog kompleksa preškim ženama i lavandijerama preški nastavku se nalazila druga kuća polo- koji će postati nova turistička atrakci- kipar Anselmo Dorkin napravio je spo- žena uz južni zid, čije postojanje potvr- ja i mjesto kulturnih, edukativnih, tra- menik “Naša mati” u Preku na mjestu đuju rupe greda horizontalne drvene dicijskih, umjetničkih i drugih događa- izvora (vrulje) gdje su lavandijere godi- ja. Tvrđava sv. Mihovila u budućnosti nama ispirale rublje. n

ENG Croatian poet Petar Preradović served in Zadar from 1843, where he met his first wife Pav- ica de Ponte. He eternalised his countryside sojourn at the De Ponte summer residence in the hamlet of Mali Lukoran on the island of Ugljan with the patriotic poem Zora puca, bit će dana (“Dawn is Breaking, Day Will Come”), his first poem to see print in 1844, featured on the cover of the first issue of Zora Dalmatinska, the first national revivalist magazine published outside of Zagreb. The Sveti Mihovil fortress was built atop a 263-metre-high hill overlooking Preko on the island of Ugl- jan, around the Sveti Mihovil church and monastery, in 1203, in the wake of the Crusader and Vene- tian devastation visited upon Zadar the previous year. Archaeologists have unearthed the remains of the captain’s residence within the fort, likely built at some point around the year 1400. In the nineteenth and twentieth centuries many of the inhabitants of Preko earned a living washing the linen of Zadar’s well-to-do citizens. Witness to the harsh life of the launderers of Preko was the trag- ic death of sixteen clothes washers on the 2nd of November 1891 when the boat they were on trans- porting freshly washed linen to their owners in Zadar capsized. The eldest among them was 75 and the youngest 14, and two of the launderers were pregnant when they drowned. Anselmo Dorkin’s Spomenik praljama iz Preka sculpture Our Mother celebrates the women and launderers of Preko and was installed at the spring where the launderers plied their trade for many years.

MATICA listopad 2020. 31 Endemi u Hrvatskoj

Otok Ugljan Aptenija – neistraženi zadarski vrt Otok Ugljan po svojoj površini četrnaesti je hrvatski otok, a po broju stanovnika osmi po redu. Pripada tzv. ugljansko-pašmanskoj skupini otoka, tj. unutrašnjem nizu zadarskih otoka, te se ubraja u sjevernodalmatinske otoke. Naselja su uglavnom na sjeveroistočnoj strani otoka na blago položenim padinama i mnogobrojnim uvalama.

Tekst: Darko Mihelj Foto: Dalibor Crvena ostrugica Vladović, Luka i Darko Mihelj

retpostavlja se da su na Ugljanu nekada rasle šume hrasta crnike. Utjecajem čovjeka ova P šuma degradira u vazda- zelenu šikaru makiju i travnjak. Još u 16. stoljeću razni posjetitelji navode da je otok “bijel”, tj. gol, s uglavnom kame- njarskom vegetacijom. U starijim istra- živanjima utvrđena je zanimljiva biljna zajednica endemičnih biljaka stjenjača kuglastog devesilja i bijele šupaljke koju nalazimo na južnim padinama ispod Sv. Mihovila. Ulje dobiveno od ove biljke ima antimikrobna svojstva. Na području naselja i općine Kali, okolice i otočića koji naselju pripadaju, istraživači su utvrdili naselja morske cvjetnice posidonije, tzv. sredozemne

32 MATICA listopad 2020. grmaste slanjače, makiju tršlje i somi- ne i vazdazelene šume crnike. Među sla- nušama nalazimo zajednicu rešetkaste mrižice i grebenskog trputca, zajednicu motara i maslinastolisne mrižice, zajednicu grmolike caklenjače i slanuš- ke. Među slanušama nalazimo i svinuti repaš. Na kaljskim zidovima nalazimo zajednicu klobučića ili poponca. Smi- lje i ljepljivi oman čine zajednicu koju nalazimo u zapuštenim maslinicima i Poponac krčevinama alepskog bora. Na suhim travnjacima, po maslinicima, raste zajednica razgranjene kostrike i zvjezda- to na zasoljenim tlima. Druga vrsta šaša ste djeteline. Velike je prehrambene vrije veliki obalni šaš koji je najviše ugro- jednosti zbog sastava s mahunarkama žen intenzivnim turizmom i odvodnja- i travama pa je pogodna za ispašu (koja vanjem jer raste na močvarnim, slanim se više ne koristi). U sklopu suhozida i u tlima i uz ostale biljke slanuše. Cjeloli- napuštenim maslinicima nalazimo ma- sna pavitina je stanovnik vlažnih liva- kiju crnog jasena i crnike. Zbog dugo- da. Biljka je otrovna (svojstvo se gubi godišnje sadnje alepskog bora razvila kuhanjem ili sušenjem). Ima također i se i zajednica tog bora i tršlje. određeni farmaceutski značaj. Čvorasta morska resa ili Neptunova trava gradi Ledeni cvijet ili Afričko oko UGROŽENE VRSTE podmorske livade kao cvjetnica. Polen Neke biljne vrste ubrajamo zbog različi- ove biljke oslobađa se u more i ostaje tih stupnjeva ugroženosti u tzv. Crvenu u stanju dormancije do sljedećeg pro- Poljoprivrednim kulturama na knjigu vaskularne flore Republike Hrvat- ljeća. Da bi biljka mogla fotosintetizira- ske. Crvena vratiželja je kaćun koji se ti, mora biti u čistome moru pa je ujed- otoku šteti posolica koju nanose grozdastim ružičastim cvatom pojavlju- no i indikator takvog mora. Ugrožava vjetrovi s mora pa su zato je od svibnja do kolovoza. Od šaševa na je morska alga Caulerpa taxifolia koja Ugljanu nalazimo razdijeljeni šaš koji ra- joj svojim velikim i brzim rastom odu- stanovnici uz obalu sadili hrast ste na močvarnim slanušama i općeni- zima sunčevu svjetlost potrebnu za fo- crniku ili čempres.

tosintezu. Strani veliki kokotić najviše je ugrožen napuštanjem tradicionalne poljoprivredne obrade tla jer naseljava maslinike, vinograde, polja, strništa (po- vršina njiva nakon žetve) i druga mjesta uz ruševine i naselja. Jednogodišnja trava sredozemna ljuljolika ugrožena je najviše razvojem turizma jer raste na kamenitim, pjeskovitim i šljunkovitim staništima blizu morske obale, u buse- novima ili pojedinačno. Trava primor- ski ječam raste na zaslanjenim livada- ma. Također je jednogodišnja biljka koja cvjeta u lipnju i srpnju. Muhina kokica također je kaćun ugrožen nestajanjem travnjaka; zeljasta je trajnica koja cvate u svibnju i lipnju. Da bi došlo do opraši- vanja, treba posebne vrste kukaca. Tra- va svinuti tankorepaš, s obzirom na to da raste na otvorenim, zaslanjenim i nešto sušim staništima uz obalu mora Ljepljivi oman te na slanim močvarama, ugrožena je

MATICA listopad 2020. 33 Sabljasti karpobrot Svinuti repaš

Osim područja oko naselja Kali i sjeverozapadnog dijela otoka, flora i vegetacija Ugljana nije se nije nikad u cjelini istražila pa se ne može niti približno reći koliko vrsta vaskularne flore raste na otoku ili koje sve biljne zajednice nalazimo na njemu.

urbanizacijom. Kaćun raonička kuka- striji parfema, poput njezine rođakinje tog habitusa. Mladi izdanci završava- vica je zeljasta trajnica koja se oprašu- rupičaste pljuskavice ili gospine trave. ju trnjem. Stanovnik je gariga i makije je kukcima, ali ih ne privlači nektarom Srednja ili primorska krkavina je listo- na vapnencima i među stijenama, vrlo jer ga ne stvara, već oblikom cvijeta koji padni grm koji naraste do otprilike 80 čest primjer u prirodi kako preživjeti u ima izgled male cijevi. U nju se sklanja- cm, može biti uspravnog ili polegnu- teškim uvjetima. ju kukci (neki kornjaši i pčele) tijekom noćnog odmora ili kiše i tako primaju JEDNOGODIŠNJE BILJKE na sebe pelud. Trava bradata zob naraste do 80 cm visine. Široko je rasprostranjena od sre- ENDEMIČNE VRSTE dišnje Azije do Sredozemlja. Istraživanja Od endemičnih biljaka na Ugljanu nala- su pokazala da ova trava ima istu gene- zimo npr. izveruganu gromotulju, siv- tičku strukturu u Argentini i Kaliforniji, kastodlakavu trajnicu visine do pola u koje je došla tijekom španjolske ko- metra. Karakteristična je za jadransko lonizacije Amerika. Biljka je uobičajeni priobalno područje i planine gdje raste korov uz ceste, površine s otpadom, u po nasipima uz ceste, kamenim zido- vrtovima i na pašnjacima. Također je i vima i stijenama. Uz ostale vrste ovog korov otvorenih šuma, grmlja, travnja- roda, često se koristi u hortikulturi. Hla- ka, obalnih područja i močvara. Velika pljivi uzorci iz zračnih dijelova biljke po- treslica je također pripadnik porodice kazuju svojstvo inhibicije Gram-negativ- trava koji prirodno naseljava sjeverni nih i Gram-pozitivnih bakterija i gljivica. dio Afrike, Azore, zapadnu Aziju i juž- Pljuskavica je višegodišnja biljka, visi- nu Europu. Naraste do 60 cm. U mno- ne do 60 cm. Istraživanjem je utvrđe- gim zemljama koristi se u hortikulturi no da se iz ove biljke može dobiti ulje i za pašnjake. Štitasta kičica jednogo- Velika treslica koje se može koristiti u farmaciji i indu- dišnja je ili dvogodišnja biljka iz poro-

34 MATICA listopad 2020. R A N S K I O T O JA D C I

Istraživanje flore sjeverozapadnog Ugljan dijela otoka utvrdilo je 240 biljnih svojti dok je na području općine Kali utvrđen broj od 502 svojte.

dice sirištara (srodna nekim vrstama encijana). Ljekovita je biljka. I trnoviti ušac jednogodišnja je do dvogodišnja ljekovita glavočika koja naraste do 60 cm. Biljka je rasprostranjena u obalnim ili pustinjskim dijelovima južne Europe, sjeverne Afrike, Kanarskih otoka i Sred- njeg istoka. Vrlo je otporna na suhe uvjete okoliša (ali i hladnu zimu) i često se nađe na neobrađenim osunčanim kamenitim plitkim tlima. U vrtovima stanovnika Ugljana i njiho- Trnoviti ušac vih gostiju - vikendaša često možemo naći neke zanimljive vrste biljaka. Ap- tenija je trajnica koja potječe iz Južne Na samo nekih 800 metara od otoka Ugljana nalazi se otok Afrike. Njezini najčešće crveni ili ružiča- Ošljak, najmanji naseljeni otok na hrvatskoj obali Jadrana. Zbog sti cvjetovi nalik na tratinčice cvatu od svibnja do rujna. Jako se brzo i agresiv- šume čempresa i alepskog bora, mediteranske i druge raznolike no širi pa može postati korov. Sablja- vegetacije i flore te nasada starih maslina zaštićen je kao park sti karpobrot, iako atraktivna trajnica lijepih cvjetova, također se agresivno šuma i značajni krajobraz od 1985. godine. Na otoku se nalazi i širi pa može omesti razvoj autohtone desetak tipova staništa; neka od njih su i zaštićena poput npr. flore. Potječe iz priobalnog područja Afrike. Zapravo je primjer biljke koja suhih travnjaka i sitnog pijeska. Ornitofauna sadrži također je pobjegla iz botaničkih vrtova i po- desetak zaštićenih i ugroženih vrsta. stala invazivnom vrstom, posebice u području Sredozemlja. I jedna i druga venkastih stabljika. Za razliku od dru- trajnica, polugrm te jako dobar pokri- biljka su sukulentne, jako otporne na gih mediteranskih biljaka, jako dobro vač tla. Cvate dugo, od sredine ljeta pa sušu. Crvena ostrugica je trajnica cr- podnosi mraz. Modro ili plavo oko je do prvog mraza. Delosperma ili ledeni cvijet ili afričko ljeto je još jedna su- kulentna trajnica koja potječe iz Afrike. Voli izravno sunce i siromašno tlo. Da se ne bi razvile gljivice, biljku treba sa- diti u dobro drenirano tlo. Biljka je otporna na posolicu, jake vjetrove i može podnijeti mraz do -20 0C. n

ENG The island of Ugljan is the fourteenth Croa- tian island in terms of its area, while it is the eighth most populous. It belongs to the so-called Ugl- jan-Pašman group of islands, ie the inner series of Zadar islands. It is the North Dalmatian island. The settlements on the island are mainly on the north- east side of the island (gently sloping slopes with numerous bays). The southwest side of the island has steep shores. They are divided by dry stone walls for growing olives (Olea europaea) and vines (Vitis vinifera). The geological composition of the island consists of carbonate rocks, approximately 2/3 lime- stones and 1/3 dolomites. Ugljan has a distinct Med- iterranean climate with warm and dry summers and Veliki obalni šaš mild and rainy winters. The flora and vegetation of the island have not yet been fully explored.

MATICA listopad 2020. 35 Kukljičani u svijetu Iseljenička kronika Kukljice s otoka Ugljana Snažan odljev mještana Kukljice s otoka Ugljana zabilježen je 1930-ih, kada su se odselile 153 osobe, dok se zabrinjavajući rast odlazaka događa od 1971. do 1981., kada odlazi 659 ljudi

no inženjer Kuzma Petrić, progovorivši otočnog područja, obuhvaćajući dugo studiozno o vanjskim i unutarnjim mi- razdoblje od 1918. do 2007. godine. gracijama Veloga Grablja s otoka Hva- Kukljica je mjesto smješteno na kraj- ra. Pridružio mu se i riječki pravnik Ra- njem jugoistoku otoka Ugljana, gdje dovan Tadej koji je napisao knjigu U se pruža pogled na susjedni otok Paš- potrazi za izgubljenim Zlobinjarima. Či- man. Prema procjenama navedenim u tateljstvu se svidjelo i opsežno publici- knjizi Kukljica je, prije procesa vanjskih stičko djelo novinarke Smiljane Šunde i unutarnjih migracija, imala nešto više posvećeno rodnoj joj Podgori, čijih se od 1.900 stanovnika. Brižni kroničar Ma- 57 rodova u 20. stoljeću raselilo u pre- vra prikupljenu je građu u knjizi raspo- kooceanske zemlje među kojima domi- redio u osam poglavlja. Demografska nira Novi Zeland. Ovom prigodom skre- kretanja u Kukljici obrađena su prema ćemo pozornost na knjigu Iseljeništvo evidenciji državnih službi RH i crkvenih Kukljice 1918. – 2007. publicista Vjeko- knjiga za razdoblje od 1857. do 2007. slava Mavre s otoka Ugljana, koji je pot- Kroničar Mavra utvrdio je da je broj kraj života odlučio napraviti migracijski mještana Kukljice rastao do 1953. go- saldo svoga zavičaja. dine, a od sredine dvadesetog stoljeća do naših dana - stalno opadao. Tako je OBEĆANA ZEMLJA – AMERIKA Knjiga Iseljeništvo Kukljice 1918. – 2007., Tekst: Vesna Kukavica publicista Mavre, koja je objavljena u Foto: Arhiva V. Mavre izdanju Hrvatske matice iseljenika, pe- dantno prati živote raseljenih Kukljičana. našoj literaturi česta je Njihovi potomci danas žive u zemljama pojava da ljubitelji povi- Sjeverne i Južne Amerike, u Australiji jesnih tema, kada svo- te europskim zemljama. Najviše ih je jom temeljnom strukom u SAD-u i Argentini. Autor je na teme- U nisu vezani uz historio- lju arhivske građe i anketa izvornih ka- grafiju, napišu iseljeničke kronike o vla- zivača te ostalih raspoloživih tragova, stitom zavičaju i njihovim iseljenicima. župnih i matičnih knjiga, uspio opisati Takvu odličnu knjigu napisao je nedav- vjernu sliku tradicionalno iseljeničkog

Obilata donacija za uređenje Veleposlanstva Republike Hrvatske u Washingtonu od Kukljičkog poduzetnika Miroslava Gobića, pok. Dragutina, u iznosu od oko 70.000 američkih dolara bila je presudna za završetak zgrade te nastavak diplomatskih aktivnosti između SAD-a i novoutemeljene demokracije Lijepe Naše. Poduzetnika Miroslava Gobića osobno je pohvalio predsjednik RH dr. sc. Franjo Tuđman dana 10. III. 1994. Dokument iz knjige o Kukljici

36 MATICA listopad 2020. R A N S K I O T O JA D C I Ugljan i u teškim životnim okolnostima u tuđi- ni (u slučaju ozljede na radu, bolesti ili smrti i sl.), ali i u sretnim prilikama obiteljskih druženja sa sunarodnjacima. Statističkom analizom demografskih pokazatelja vidljivo je da se iz Kuklji- ce iselilo 1.064 stanovnika. Jednostav- no, išlo se u svijet trbuhom za kruhom, utvrdio je kroničar Vjekoslav Mavra. Kad bi pronašli posao i zaradili nešto, naši ljudi pomagali su svojim obiteljima i rodnom kukljičkome kraju u razvoju infrastrukturnih, svjetovnih i crkvenih objekata. Tako je autor s posebnom pa- žnjom obradio iseljeničke doznake rodbini i mjesnim organizacijama, koje su i te kako pomogle u izgradnji Kukljice, dokumentiravši građu dostupnim dokumentima i zahvalnicama. Washington – susret Franje Tuđmana s iseljenicima

POMOĆ U DOMOVINSKOM RATU krajem 2007. godine raseljena Kukljica nastavljen nakon sloma hrvatskog pro- Kukljičani su prikupili i poslali značaj- imala nešto više od 600 stanovnika sa ljeća od 1971. do 1981., kada odlazi na financijska sredstva koja su ulože- stalnim prebivalištem na tom živopi- 659 stanovnika iz Kukljice. Devedese- na u obranu i oslobođenje Republike snom dijelu otoka Ugljana. Na naslov- tih se proces iseljavanja također nastav- Hrvatske. Svaka pomoć domovini je nici knjige je 63. milenijska fotografija lja na cijelom prostoru otoka Ugljana. velika, pa bila i simbolična, i vrijedna je Šime Strikomana Baštinici kukljičkih bro- Autor u knjizi bilježi prva iseljenička pažnje, no ovom prilikom ćemo izdvo- dara i ribara koja je snimljena prigodom društva koja se osnivaju na američ- jiti priloge za uređenje Veleposlanstva 900. obljetnice prvog poznatoga pisa- kom tlu poput pripomoćne organiza- Republike Hrvatske u Washingtonu koje nog spomena Kukljice. cije pod nazivom GOS. SoC. KUK. DRUŠ- je dao kukljički poduzetnik Miroslav Go- TVO tj. Gospodarsko socijalno kukljičko bić pok. Dragutina u iznosu većem od ISELJENIČKE ORGANIZACIJE društvo, koje je utemeljeno 3. rujna 70.000,00 američkih dolara, za što ga Uzroci iseljavanja Kukljičana ponajviše 1922. godine u New Yorku. To je druš- je pohvalio prvi hrvatski predsjednik su bili teški gospodarski uvjeti života na tvo izraslo na tradiciji ondašnjih pripo- dr. Franjo Tuđman dokumentom od škrtoj otočnoj zemlji, ali i ratne neprili- moćnih i bratskih organizacija, od ko- 10. ožujka 1994. godine. ke tijekom dvadesetog stoljeća. Najve- jih su se mnoge održale do naših dana ći odljev stanovnika zabilježen je za vri- poput naše najstarije fraternalističke MIGRACIJSKA BILANCA jeme prve Svjetske gospodarske krize organizacije na američkom tlu Hrvat- Objavljujući kukljičku iseljeničku kroniku 1929. i 1930. godine kada su se odseli- ske bratske zajednice. U tim su druš- autor je želio sačuvati spomen na rase- le 153 osobe. Rast iseljavanja zatim je tvima hrvatski pečalbari imali potporu ljene Kukljičane i zahvaliti im za svekoli-

Zanimljivost Kukljičke kronike Vjekoslava Mavre leži u činjenici da su obrađene iseljeničke doznake, usporedive s međunarodnim statistikama. Iseljenici s otoka Ugljana tradicionalno imaju jake veze s matičnom zemljom, koje se iskazuju podupiranjem obiteljskih kućnih budžeta i dijela hrvatskog gospodarstva. Office of Graduate Studies and Research ocjenjuje RH među prvih deset država s najviše primljenih iseljeničkih doznaka po glavi stanovnika. Za većinu država doznake predstavljaju tek oko 1% BDP-a. Udio doznaka u Hrvatskoj je u prosjeku veći od 3% BDP-a što se može obrazložiti činjenicom da je RH zemlja s malim gospodarstvom i s velikim doznakama iz milijunskoga iseljeništva. Međunarodna migracija, smatraju analitičari, suprotno ranijim tumačenjima iseljeništva kao jednostranog gubitka, može dovesti do velikih socijalnih koristi za migrante i njihove obitelji, što na zoran način ilustrira knjiga Iseljeništvo Kukljice…

MATICA listopad 2020. 37 si da su se iz Kukljice iselila 1.064 stanovnika, ne računajući u taj broj iseljene u širi zavičaj Zadarske županije. Od 1.064 iseljenika vratilo se i živi u Kuklji- ci i Zadru 211 stanovnika.

DONACIJE DOMOVINI I ZAVIČAJU Prva obilata financijska pomoć iseljenika u Kukljicu je stigla za prvu elektrifi- kaciju mjesta 1947. godine u iznosu od 2.735,00 dolara i argentinskih pesosa u iznosu od 1.600,00. Utemeljenjem Druš- tva Mladost - Kukljica 1. travnja 1969. godine u New Yorku nastavljaju se dona- torske aktivnosti iseljenih Kukljičana za konzervaciju staroga groblja oko crkve sv. Pavla; za izgradnju novoga groblja na predjelu Lokvice; za zamjenu staroga sata za novi 1974./75. godine na električ- Iseljenici s Franjom Tuđmanom u SAD-u ni pogon, na zvoniku crkve sv. Pavla; za izgradnju i asfaltiranje obale od glavnog ku pomoć. Analizirajući migracijski saldo iseljeništvu, a pokopano u Kukljici i Za- pristaništa i rive do seoskog mlina ma- Kukljice Mavra konstatira da se u raz- dru je 36. Iz ove grupacije 415 iseljeni- slina i prilaznog puta od otočne ceste doblju od 1918. do 1941. godine odse- ka živi s obiteljima u Americi. Tijekom do obale. Količina te pomoći je nepro- lilo u strane države 229 stanovnika, od Domovinskog rata naovamo iselilo se u cjenjiva. Godine 1987. dano je samo za kojih je pokopano u dijaspori 150. Unu- strane države 32 stanovnika. Vratila su zamjenu sata na zvoniku crkve sv. Pavla tarnje migracije u Hrvatskoj privukle su se u Kukljicu i Zadar tri stanovnika. Ras- 5.000,00 dolara te za vodovodnu i ka- 45 stanovnika. Dvoje se vratilo u Kuklji- padom SFRJ ostala su izvan RH u dru- nalizacijsku mrežu kroz Kukljicu također cu i Zadar. U razdoblju od Drugog svjet- gim republikama bivše države 24 iselje- iznos od 5.000,00 dolara, koje je osob- skog rata do Domovinskog rata iselilo se nika Kukljice. Vratio se u Kukljicu jedan no predao crkvenom odboru i Mjesnoj u strane države 643 stanovnika Kuklji- stanovnik. Zbrajanjem brojki migracijski zajednici Kukljice tadašnji predsjednik ce. Vratilo se u Kukljicu i Zadar 135, od saldo, prema Mavrinu izračunu, dono- Društva Mladost - Kukljica iz New Yorka. čega ih je do danas umrlo 42. Umrlo i pokopano je u iseljeništvu 57. Umrlo u

Činjenica da je vjerodostojan opis određene mikrozajednice u iseljeništvu poput iseljenih Kukljičana dio strukture iseljeničkog sustava u pojedinoj zemlji prijma. Društvo Kukljičana punih je devet desetljeća u sastavu fraternalističkog sustava SAD-a, i koliko god bilo statistički malo, značajno je za život Kukljičana u Americi danas i može se pratiti kroz poslovne poteze Nacionalnog bratskog kongresa Amerike. Panorama s otoka Ugljena

38 MATICA listopad 2020. R A N S K I O T O JA D C I Ugljan Početkom srpske agresije na Repu- lara, dok je poseban iznos novca upla- uz humanitarni i sanitarni materijal. No, bliku Hrvatsku i raspadom SFRJ pomoć ćen na račun Crvenog križa. kroničar Mavra bilježi, uz američke i ka- iseljenika iz dijaspore se pojačava. U tu Socijalni klub Društva Mladost - Kuklji- nadske priloge, i dodatne donacije iz Au- svrhu u New Yorku se osniva Socijalni ca šalje tri kontejnera za Kukljicu u vri- stralije i Novoga Zelanda te europskih klub u sastavu Društva Mladost - Kuklji- jednosti od oko 43.800,00 dolara, a je- zemalja, što u knjizi dokumentira zahval- ca. Zajednica Hrvata Kukljice djeluje u dan kontejner Općini Zadar za bolnicu nicama i preslikama dokumenata koje je okvirima Zajednice Hrvata u SAD-u, uz i izbjeglice u vrijednosti oko 11.000,00 uspio prikupiti, iskazujući svim domolju- Odbor za pomoć obnovi crkve sv. Pa- dolara. Procjenjuje se da je Društvo Mla- bima i donatorima iz cijeloga svijeta povla i Društva spomen-križa. Zajednica dost - Kukljica poslalo 72.000,00 dolara drijetlom iz Kukljice – veliko h v a l a! n Hrvata Kukljice uspjela je do 8. listopada 1991. godine prikupiti 16.250,00 do- ENG lara za Hrvatski fond i 8.140,00 dolara Vjekoslav Mavro’s Iseljeništvo Kukljice 1918. – 2007. (Kukljica’s Emigration from 1918–2007) is a kind of migration balance sheet of the dispersed people of Kukljica on the island of Ugljan. Their za Crveni križ. Od tog novca poslano je descendants are now citizens of the countries of the Americas, Europe, and of Australia, most in u Kukljicu 6.000,00 dolara za radiopo- the United States of America and Argentina. The help they have provided to their ancestral island staju s toki-vokijem i za oružje u obra- and country has been great, for which we thank them. The author’s work is especially laudable. Drawing on archival materials, authentic survey informants, and other available sources, he has ni toga otočnog mjesta, a za Hrvatski succeeded in painting a faithful image of the island, which has long been a source of outgoing mi- fond u SAD-u upućuje se 11.490,00 do- grants, covering the period from 1918 to 2007.

Jezični podsjetnik Kaljska pjesnikinja Milena Rakvin Mišlov Za svoga na žalost kratkoga života objavila je dvije pjesničke zbirke: godine 1992. zbirku na kaljskom čakavskom govoru koju je naslovila Mene moja baba. Pisme (1990- 1992) te 1994. zbirku na hrvatskom standardnom jeziku naslovljenu Mladosti tvoje miris. Pjesme (1990-1993).

ađete li se na malenom otoči- isprepletene, primjerice u pjesmi “Lumin” koja ću Ošljaku u morskom kana- je bila zaštitni znak kaljskoga časopisa, a počinje lu između Zadra i otoka Uglja- stihovima: Svjetlost iz kamena / iz žuljavih ruku / na, neodoljivo će vas privući svjetlost iz suza i maslina. Veliki je broj pjesama zvuk crkvenih zvona iz mjesta nastao kao izravna reakcija na Domovinski rat, Kali na Ugljanu. To je mjesto kao npr. pjesma “Tuđe živimo sne” u kojoj pjeva: među ljubiteljima jezičnih za- Pretežak / oganj/ ovoga je pakla, ili npr. pjesma “U nimljivosti najpoznatije po dvije činjenice. Prva nemiru mir” koja završava stihovima: Ljudi u ku- je samo ime mjesta koje gramatički nije u jed- ćama / nemirni iščekuju / MIR. U pjesmi “Boli me nini nego u množini ženskoga roda i-sklonidbe, Piše: Sanja Vulić Gruad” vrlo teško proživljava stradanje Zadra u pa se npr. govori da je netko iz Kali (nipošto iz Domovinskom ratu pa pjeva: Prajci iz eroplanov NKalija). Druga zanimljivost su specifični kaljski dvoglasi. Na- hitaju prasice, kazetne i ki znua kakove. ime, u Kalima se govori pietuak (petak), nuaš (naš), čua (za- U posljednjim mjesecima pjesnikinjina života i njezine mjenica ča), muore (more). Ali, osim po osebujnom govoru, pjesme sve više odražavaju njezin odnos prema skoroj smr- filolozima je mjesto Kali dobro poznato po pjesnikinji Mileni ti, koju definira kao osjećaj blizine nepoznatog / osjećaj da je Rakvin Mišlov (1955.-1995.) koja je bila rodom iz tog mjesta. kraj. Pjevajući o kraju, tu je svoju pjesmu ipak naslovila “Neka Gotovo četvrt stoljeća kasnije, 2018., pjesnikinjina kći Kristi- priči ne bude kraj”. na Mišlov Jelavić sabrala je pjesme za djecu svoje pokojne Premda teško bolesna, pisala je i objavljivala pjesme i mame i objavila ih u malenoj zbirci kojoj je dala naslov Vjetar. prozne tekstove, organizirala pjesničke večeri u svojoj kavani U doba Domovinskoga rata Milena Rakvin Mišlov bila je u Kalima, sudjelovala u osnivanju Ogranka Matice hrvatske jedan od pokretača lokalnoga časopisa Kualjski lumin u kojem u Kalima. Sa strašnom se bolešću borila već od 1988., ali je je surađivala od prvoga broja o Božiću 1992. do kraja svoga unatoč tomu svoju energiju neštedimice trošila na dobrobit života. U tom je časopisu često objavljivala i prozne tekstove, svojih Kali i svoje domovine. U godini njezine smrti, 1995., ali osobito je bila zapažena kao autorica domoljubnih pjesa- posmrtno joj je dodijeljena nagrada “Grb grada Zadra”. Do- ma i pjesama posvećenih rodnim Kalima. Često su te teme bila je i ulicu u svojim Kalima. n

MATICA listopad 2020. 39 Virtualna Mala škola Mala škola... i kad nisi u Novom Vinodolskom Želeći ostati u kontaktu s polaznicima, zabaviti ih i pomoći im da ne zaborave hrvatski, kreativni tim Male škole osmislio je i proveo online radionice

Učenici Hrvatske škole Dr. Ante Starčević Beverly Hills napravili su svoje hrvatske maskice

Tekst: Lada Kanajet Šimić već 27 godina čuvamo i razvijamo na- hrvatski jezik, kreativni tim Male škole cionalni jezični i kulturni identitet naj- osmislio je virtualni program pod nazi- rema broju prijavljene mlađega naraštaja hrvatskoga podrije- vom Mala škola... i kad nisi u Novom Vi- djece trebala je ovo biti tla iz različitih zemalja svijeta. nodolskom. Program se sastojao od 12 još jedna rekordna Mala e-radionica, 12 izazova (zadataka) koje škola hrvatskoga jezika i 12 ONLINE IZAZOVA su osmislili i realizirali dugogodišnji Ma- P kulture budući da je do Želeći ostati u kontaktu s polaznicima, tičini suradnici Grozdana Lajić Horvat, trenutka proglašenja pandemije koro- zabaviti ih i pomoći im da ne zaborave Livija Kroflin, Marija Jagić, Tajana Brnić, navirusa bilo prijavljeno 80-ero djece iz 18 zemalja svijeta, od SAD-a i Kanade Tajana Brnić na snimanju likovne preko eropskih zemalja, Izraela i Kata- radionice ra do Argentine i Brazila. Vodeći se pri- oritetom zaštite svih sudionika programa, ovaj Matičin tradicionalni program, prvi put nakon svoga kontinuiranog održavanja još od 1993., morao je biti otkazan. Inače, riječ je o jedinstvenome programu u Republici Hrvatskoj kojim

Kreativni tim Male škole osmislio je dvanaest online izazova (zadataka) koji su se objavljivali u realno vrijeme kada se Mala škola trebala odvijati.

40 MATICA listopad 2020. Snježana Radoš, Vedran Iskra, Tomislav Jelić, uz stručno vodstvo voditeljice programa Lade Kanajet Šimić. U osmišlja- vanju te realizaciji radionica i provedbi cjelokupnog programa vrlo je aktivno sudjelovala Mirjana Piskulić, a Marin Knezović je snimao proces rada likovne radionice.

KREIRANA POSEBNA INTERNETSKA STRANICA Online radionice objavljivale su se na Kadar iz online radionice hrvatske kulturne i tradicijske baštine Facebook stranici Male škole od 20. do 31. srpnja 2020., tj. u vremenu kada se Mala škola trebala i održati. Izazovi su netska stranica, a polaznicima je ponu- Šarčević iz Španjolske čija su djeca Ana bili: Ljepotica i zvijer, 1. i 2. dio (Lutkarska đena mogućnost slanja radova na odre- i Ivan prvi poslali svoje dramske rado- radionica), Putovanje vremeplovom i Top đenu temu, tj. izazov. ve. Bravo za Ivana i Anu! 5! (Novinarska radionica), Brzalice i Di- “Veliki pozdrav i puno hvala voditelji- jalozi o hrani (Dramska radionica), Izra- ma ove virtualne Male škole. Hvala vam E-RADIONICE I DALJE U TIJEKU da hrvatske maskice i Izrada hrvatskog na vašem trudu, mašti i želji da ostane- Budući da se situacija s epidemijom aviona (Likovna radionica), Izrada pri- te u kontaktu i motivirate našu djecu. A ne smiruje i da mnogobrojne hrvatske gorskog kraluša (ogrlice) i Palačinkarnica maloškolarska praksa moje djece odr- škole provode svoj program virtualno, Male škole (Radionica hrvatske kulturne žala se zahvaljujući vašim kreativnim Hrvatska matica iseljenika poziva svu i tradicijske baštine), Izradi reklamu za izazovima i ljubavi prema ovom poslu! djecu i mlade u dobi od 9 do 16 godi- masku i Snimam za Malu školu (Filmska Nadamo se da ćemo se vidjeti na ljeto na, bez obzira na to jesu li polaznici Ma- radionica). Kreirana je i posebna inter- 2021.”, napisala nam je gospođa Vesna tičine Male škole ili neke od hrvatskih škola u svijetu, da se uključe. Hrvatska Budući da se situacija s pandemijom ne smiruje, HMI poziva svu škola Dr. Ante Starčević Beverly Hills iz djecu i mlade uzrasta 9-16 godina da se uključe u e-radionice Australije već se poigrala u našoj likov- noj radionici. Vrijedne su i kreativne ru- koje su i dalje u tijeku. Detaljne upute su na stranici čice napravile svoje hrvatske maskice. https://malasskola.wordpress.com/ Hvala učiteljici Danieli Katarini Pervan i bravo za naše male sunarodnjake u dalekoj Australiji. Detaljne upute o online radionicama Male škole hrvatskoga jezika i kulture nalaze se na stranici https://malasskola.wordpress.com/.n

ENG Guided by the priority of protecting programme participants, the Little School of Croatian Language and Culture will for the first time since its inception in 1993 be cancelled. Eager to remain in contact with participants and preserve their knowl- edge of Croatian, the creative team of the Little School has conceived a virtual programme: The Lit- tle School: Even When You’re Not in Novi Vinodolski, consisting of twelve e-workshops. Given that there are no signs that the measures associated with the epidemic will let up soon, and that many Croatian schools are running virtual programmes. The Croa- tian Heritage Foundation is inviting all children from ages 9 through 16, irrespective of their past partic- ipation in the CHF’s Little School or Croatian language supplementary schools abroad, to get involved. You can find detailed information concerning these workshops at: https://malasskola.wordpress.com/. Detalj stranice Male škole Works can be submitted by e-mail to: lada.kanajet@ matis.hr.

MATICA listopad 2020. 41 Erasmus+ KA2 projekt Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i partnera Vrijedna baza podataka za nastavu inojezičnog hrvatskog Svi materijali provedenog Erasmus+ KA2 projekta namijenjeni su i za rad s učenicima kojima je hrvatski ini jezik. Stoga su rezultati projekta iznimno zanimljivi i korisni učiteljima hrvatske nastave u inozemstvu.

projekta. Cilj Zbirke je pokazati da već dobra praksa usvajanja jezika za djecu u nepovoljnome jezičnom položaju postoji i da neposredan rad s takvom djecom donosi mnogobrojne izazove i proble- me učiteljima i nastavnicima. Nastavnici naglašavaju potrebu za profesionalnim usavršavanjem u smjeru interkultural- nosti i načinima učenja drugoga/mate- rinskog jezika, kao i potrebu za novim materijalima za učenje jezika. Navede- ni problemi poslužili su projektnome Izvanredne profesorice dr. sc. Lidija Cvikić i dr. sc. Tamara Turza-Bogdan te doc. timu kao polazište za stvaranje trans- dr. sc. Jelena Vigljević s Učiteljskog Fakulteta u Zagrebu s učiteljima Hajnalkom disciplinarnih aktivnosti za sve oblike Draganić i Ivanom Igićem iz OŠ Ivana Gundulića na završnom seminaru učenja koji su ujedinjeni u jednu bazu. Glavninu rada na projektu činila je Tekst: Ivan Igić u svim situacijama učenja: formalnim, izrada transdisciplinarnih aktivnosti za Foto: Erasmus+ KA2 projekt neformalnim i informalnim. razvoj pismenosti i učenje jezika te izrada Priručnika za provoditelje aktivnosti. rojekt DEAL – Razvoj pi- PROJEKT TEMELJEN NA Izrađeno je ukupno 80 aktivnosti, uz pri- smenosti i učenje jezika za POTREBAMA UČITELJA padajuće poticaje za aktivnosti i druge učenike mlađe dobi u ne- Dvogodišnjim radom na projektu, pro- materijale potrebne za njihovu proved- povoljnom položaju projektni tim izradio je Zbirku primjera dobre bu. Svi navedeni materijali prezentirani P vođen je od listopada prakse na četirima jezicima (hrvatskom, su na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta 2018. do rujna 2020. godine kao Era- engleskom, slovenskom i makedon- u Zagrebu 18. rujna 2020., a uz ostalo smus+ KA2 projekt, u kojemu je kao no- skom), što je prvi intelektualni rezultat namijenjeni su i za rad s učenicima koji- sitelj projekta sudjelovao Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a partneri su Sveučilište sv. Ćirila i Metoda, Sko- plje, Sjeverna Makedonija; Sveučilište u Mariboru, Slovenija; te Osnovna ško- la Ivana Gundulića u Zagrebu. Cilj projekta je učinkovitije djelovati na razvoj jezičnih vještina i pismenosti djece koja su zbog svojih jezičnih i kulturoloških posebnosti u nepovoljnijem položaju u odnosu na vršnjake te time poboljšati njihova ukupna obrazovna postignuća. S tim su se ciljem na projektu istraživa- li inovativni i transdisciplinarni načini i metode razvoja pismenosti i učenja jezika te izradili nastavni materijali za nji- Projektni sastanak s partnerima hovo poticanje primjenjivi za uporabu

42 MATICA listopad 2020. Glavna stranica baze podataka i jedna od aktivnosti

ma je hrvatski ini jezik. Stoga su rezultati komunikacije i razumijevanja u dvoje- TRANSDISCIPLINARNOST U projekta iznimno zanimljivi i korisni uči- zičnim i višejezičnim sredinama u ko- OVLADAVANJU JEZIKA teljima hrvatske nastave u inozemstvu. jima žive učenici koji pohađaju hrvat- Aktivnosti su osmišljene po načelima sku nastavu. razvoja pismenosti u cjelovitom, inte- KORISNE AKTIVNOSTI ZA Hrvatski izvan domovine uči veliki griranom obliku; povezuju različita po- HRVATSKE ŠKOLE U INOZEMSTVU broj djece i mladih, što dokazuje i po- dručja učenja (transdisciplinarnost) jer Hrvatska nastava u inozemstvu – na- sjećenost Male škole hrvatskoga jezika ovladavanje jezikom se ne događa samo stava hrvatskoga jezika i kulture na- i kulture i Sveučilišne škole hrvatskoga na nastavi jezika; aktivnosti potiču više- mijenjena je djeci i mladima hrvatskog jezika i kulture u čiji se program, kao i jezičnost i jezičnu osviještenost, razvoj podrijetla koji privremeno ili stalno u program hrvatske nastave u inozem- međukulturne kompetencije; obuhva- žive u drugim državama, a hrvatski im stvu, mogu implementirati sve aktiv- ćaju različite oblika učenja, a ujedno su je obiteljski jezik. Istodobno je otvore- nosti nastale na projektu DEAL samim inovativne, kreativne i sadrže element na i ostaloj djeci koja žele učiti hrvatski time što je jedno od glavnih polazišta igrivosti. Osim jezičnih ciljeva, one ko- jezik i upoznati hrvatsku kulturu. Osim u oblikovanju aktivnosti bila činjeni- reliraju i s drugim predmetnim područ- jezikoslovlja, obuhvaća i stjecanje zna- ca da se u svim situacijama ovladava- jima (likovna i glazbena kultura, mate- nja o Hrvatskoj i njezinoj kulturi, uklju- nja jezikom djeca ne nalaze isključivo matika, tjelesna i zdravstvena kultura, čujući upoznavanje sa svakodnevnim s osobama koje su formalno obrazo- priroda i društvo) te su usmjerene na životom u domovini i suvremenim hr- vane za poučavanje jezika (učiteljima/ razvoj različitih vrsta pismenosti (čita- vatskim društvom. Razvojem jezičnih nastavnicima), već i s pedagozima, psi- lačka, matematička, medijska, digitalna, kompetencija te usvajanjem hrvatske holozima, volonterima različitih struka, prirodoslovna, višekulturna…). kulturne, povijesne i prirodne bašti- roditeljima i sl. Zbog toga su aktivnosti Aktivnosti nastale na projektu DEAL ne hrvatska nastava pridonosi razvi- tako zamišljene da ih mogu izvoditi svi usmjerene su na poticanje učenja jezi- janju osjećaja pripadnosti hrvatskoj potencijalni provoditelji u institucional- ka službenih zemalja sudionica projek- kulturi i hrvatskoj domovini. Istodob- nom i izvaninstitucionalnom susretu s ta (hrvatskome, makedonskome i slo- no je učenje hrvatskoga jezika i kultu- djecom, bez obzira na svoje formalno venskome). No, većina aktivnosti može re sredstvo uspješnije interkulturalne obrazovanje. se upotrijebiti i za poticanje ovladava- nja materinskim jezikom učenika, kao i za ovladavanje jezikom/jezicima oko- line te u učenju stranih jezika. Svi navedeni ishodi projekta izrađeni su na četirima jezicima: hrvatskom, engleskom, slovenskom i makedonskom. Pozivamo sve učitelje hrvatske nastave u inozemstvu da posjete mrežnu stra- nicu projekta – https://project-deal.eu, na kojoj će naći ne samo ideje za nastavu, već i gotove materijale. n

ENG The results of the Erasmus+ KA2 project of the University of Zagreb’s Faculty of Teacher Educa- tion in Zagreb and its partners are of great interest and benefit to Croatian language teachers abroad. They can find ideas for classroom instruction and Sudionici završnog seminara complete materials at the Internet site: https://project-deal.eu.

MATICA listopad 2020. 43 Lektorati hrvatskog jezika Mi gastići smo jako sentiš ekipa Na Pekinškom sveučilištu za vanjske studije predaje se 80-ak stranih jezika. Ono nudi najveći broj manje podučavanih europskih jezika u Kini. Hrvatski je jedan od slavenskih jezika koji se tamo mogu studirati.

Gostovanje pisaca

Tekst u žargonu: Nataša Veinović zujali malo dok me nisu smjestili u drugi, prek puta. Smještena sam u kampusu, do vrijeme lektorskog man- učionice imam nekoliko minuta. data hrvatski jezik je, u Apartman je simpa, kao hotelska soba. okviru svoje studijske Čak i spremačicu imam dvaput tjedno . grupe na Školi europskih Yes! Još mi je bilo smešno to kaj su meni i U jezika i kultura, studiralo Slovakinji prije davanja ključa na recep- 16 studenata. ciji izmjerili temperaturu! Neki moderni- Prvi dojam u rano pekinško jutro: da stički toplomjer. se ne snima neki film ?! Aerodrom je gran- Zgrada u kojoj imam ured i ova po- diozan; onako pospana sam nekako uspje- red u kojoj je učionica su brand new, za la ne izgubiti se u onoj veličini. Zašto sam Olimpijadu sagrađeni. Imam DVD, veliko se iznenadila? Jer su službenici imali ma- platno, net... Studenti su odlični, bar za- ske na licima pa mi je to čudno izgleda- sad tak djeluje. lo, onak SF! Jedan mi pomaže s obavljanjem for- Brinu jako za zdravlje. Dočekali me malnosti oko papira i svega jer baš ne s latiničnim natpisom studenti, odmah znaju engleski. na početku kaos. Dom koji renoviraju je U kampusu ima fitness centar, bazen, gotov, zamalo. Ovi to nisu znali pa smo teniski tereni... Riječ je o uglednom kineskom istraživačkom sveučilištu koje se može pohvaliti najstarijim jezičnim programima u Kini. Poznato je i kao “kolijevka diplomata” jer je na njemu diplomiralo 400 veleposlanika i 1000 savjetnika. Nataša Veinović

44 MATICA listopad 2020. Još nisam stigla do centra, ogroman će ušli i di smo sad u odnosu na početnu je grad. poziciju. Srećom, taksisti su pošteni za- Klopa je kineska jeftinija od europske. sad i moraju imati uključen taksimetar pa Danas uzela nešto što sam s fotke pro- smo se vratili bez problema do kampusa. cijenila kao zanimljivo i naletjela na neku Zabavno je i kupovati u dućanu pro- jako ljutu papriku. Još mi jezik bridi. Sve izvode na kojima, jasno, sve piše na ki- piše na kineskom, al tu su fotke. neskom. Muči me vremenska razlika pa ne spa- Tak je ovaj naletio na kekse s grahom vam noću. Vilenim do 4,5 ujutro. Tijelo mi umjesto očekivane čokolade. Ja sam imala je još na europskom vremenu, a preda- svoj trenutak kad sam naručila u restaću vanje ujutro u 8, to je 2 u noći po našem. nešto što je na fotki izgledalo kao pileti- Tad idem spavati, a ne raditi. Danas kupi- na s povrćem. Ispade kajgana(jako blije- la tablete za spavanje, nema druge. Nijed- da jaja!) s ljutim papričicama. nu noć nisam normalno spavala. Hrane ima na svakom koraku. Poče- Tu je uskoro 60 godina NR Kine pa ću la sam probavati pomalo i ovo s kioska Nataša Veinović rođena je u Zagrebu biti 10 dana free. što dosta suspektno izgleda. 1965.g. gdje je diplomirala hrvatski je- Cijepiše nas čoporativno neki dan pro- Velike su šanse da me potepe bicikl, zik i književnost. tiv švajn flu,gratis. Još sam živa,očito. trocikl ili bilo koja od čudnih jurilica ov- Radila u biblioteci i osnovnoj i srednjoj dje. Aute ipak čuješ i vidiš, ali ovi se pri- školi, a od 2001.g. bavi se hrvatskim kao POZDRAV RADNOM NARODU LIPE šuljaju iznenada da niš ne kužiš. drugim i stranim jezikom. NAŠE! I vole iznenada zadrijemati. Na svojim Uskoro dvadesetogodišnji, staž kao lek- Ja odradim svoju šihtu dok vi najslađe spa- kolicima nasred ulice maltene, u restora- torici hrvatskog jezika na domaćim i stra- vate. Ujutro sam tak lost da sam se jučer nu. Jučer je jedan mladi dečko u dosta ot- nim sveučilišnim ustanovama, omogućio opičila u drveni podij kod katedre. Poslje- mjenom restaću lagano odrijemao, a da joj je predavati hrvatski jezik u Makedo- dica je lagano otečeni gležanj. Ne velim ja se nitko osim nas nije čudio. niji (Skopje ,2001.-2004.), Ukrajini (Lavov, uzalud da sam večernji tip. Spomenuh li da nose suncobrane 2005.-2008.), Kini (Peking, 2009.-2011. Sve- Prekjučer moj beogradski drug Slo- cure? Neki su bas lijepi, s čipkom i ukrašeni, učilištu za vanjske studije, poznatije kao bodan i ja dovedeni do shopping centra a neke nose obične kišobrane u tu svrhu. Beiwai), Mađarskoj (Baja, 2001.-2012.), i ostavljeni... Studenti su jako vrijedni, sami unapri- Rusiji (Kaliningrad, 2012.-2015.) i SAD- Velim ja da nema frke, kao znamo ot- jed istražuju gradivo i pokušavaju unapri- u (Bloomington, 2016.-2019.) .Trenutno prilike di smo. Ušli unutra i bauljali. Imaju jed odgovoriti. Jako se nerviraju ako pogri- radi na Sveučilištu Karl Franzens u Grazu. sve moje omiljene dućane i još neke otkri- ješe u odgovoru! Drugi svijet, baš. la za koje nisam znala. Dat ću sve od sebe Vole ići frizeru i neki imaju pomalo SF da ne budu na kraju suze kćeri razmet- frizure. Neki dan naletim na Francuza koji la Ukrajinku da objasni frizerki. To su te ne. Našli sve osim dezića za kojim čovjek je hrabro otišao frizeru iako ne zna kineski. draži nepoznavanja jezika zemlje doma- danima traga. Ponudili mu neki mali za Rezultat je da su ga ogulili pa zgleda kao ćina. Ja idem preksutra s Natalijom koja skoro 10 €. Ne kužim, pa zar je to tak ne- dio elitne antiterorističke postrojbe. Mislio zna kineski... Ziher je ziher. običan proizvod da je tak skup?! je da je objasnio. Da ,kao i ja u Ukrajini U nedjelju išli s ekipom Čileanaca do Neboderi okolo su tak veliki i slični da kad su mi počeli jednu lijepu punđu s po- restaća obitelji Wong specijaliziranog za nismo imali pojma s koje smo strane uop- četka 50-ih slagati pa sam panično zva- patke. Na drugom kraju Pekinga od na- šeg kvarta. Restać je u dijelu di su jako šminker- Mislim da će ski hoteli i visoki neboderi, onak jako fen- mi se nakon si-šmensi zgleda kvart. Uglavnom, obitelj Kine sve u Wong ima svega osim pataka. Valjda su pojeli sve prije nego smo došli. Imaju odi- Europi činiti jeljene prostorije pa je svako društvo solo, jako malim i veliki okrugli stol na kojem se vrti staklo. Vidjela sam prošli vikend Temple of skromnim. heaven, impresivno kao i sve ostale turi- stičke destinacije ovdje. Osim gomile tu- rista mjesto je krcato i prodavačima svega i svačega. U Kini su inače ti hramovi mjesto okup- ljanja starije generacije koja tamo karta,

MATICA listopad 2020. 45 Nove knjige Dragulji hrvatskih kulturnih krajolika Znanstvenik i pisac Vladimir Peter Goss ovih je dana u Zagrebu objavio sintetsku monografiju o počecima hrvatske umjetnosti

pjeva, pleše, vježba. Na izlazu smo za- stali zapanjeni prizorom gomile penzića Tekst: Cris Hall Domovinskog rata bio je dopisnik Ve- koji u dvokoraku briju na techno koji piči iz zvučnika. Neke su bakice imale turske agrebačka iz- marame sa šljokicama oko bokova, de- davačka kuća deki obučeni u španjolska toreadorska Ibis grafika odijela...smeh živi. upravo je ti- Pokušala sam zamisliti kak bi to kod Z skala knjigu nas izgledalo da se ekipa skupi u parku i Vladimira P. Gossa “Početci krene...valjda bi bili tema za Red carpet. hrvatske umjetnosti”, čija je Bila lektorska ekipa prošli vikend na građa raspoređena na 488 izletu u gradu Huangshan, kasnije do istoi- stranica. Autor je hrvat- mene planine. Avionom ima oko soma km sko-američki znanstvenik, pi- odavde. Išlo nas je sedamdesetak, većinom sac i novinar, professor eme- lektori s family i par Kineskinja što su u Up- ritus povijesti umjetnosti ravi za međunarodnu suradnju. Smjestili Sveučilišta u Rijeci, a tijekom nas prvu noć u luksuzni hotel zanimljivo karijere predavao je na Uni- građen. Zgleda k’o brod. Imaju i specijal- versity of Michigan, Universi- ne efekte u sobama, recimo umjesto nor- ty of North Carolina i Univer- malnog zida između kupaonice i sobe je sity of Tel Aviv. Autor je ili staklo tak da ak hoćeš možes gledati ne- suautor sedamnaest znan- koga dok se tušira a ti ležiš na krevetu… stvenih knjiga ili kataloga i Ima ,doduše,i roleta ak te prizor ne zani- stotinu i pregršt znanstvenih Vladimir Peter Goss: Početci hrvatske ma. Navečer izašli do grada, uzeli taksi studija s naglaskom na raz- umjetnosti, Zagreb, Ibis grafika, 2020., 488 str. i rekli mu da nas vozi u centar. Huangs- doblja predromanike i roma- han ima drugačiju vibru od Pekinga, na nike na Mediteranu i Jugoistočnoj Eu- černjeg lista iz SAD-a te (pro bono) vo- rijeci je i blizu planine pa se može disati ropi. Kao predsjedatelj sekcija i/ili ditelj Odjela za promidžbu Nacional- normalno što u Pekingu nije slučaj. Ima izlagač nastupio je na 68 međunarod- ne federacije američkih Hrvata. stari dio grada s tradicionalnim kućama nih skupova. Nakon dolaska u Hrvat- Objavio je tisuće novinskih članaka, i gomilom malih dućančića. Jest da sva- sku 1999. nastavlja znanstveno-na- osvrta, kritika. šta prodaju, pa ak hoćes u kavezu izabra- stavničku karijeru na Sveučilištu u Suautor je i urednik segmenta o ti neku zgodnu zmijicu za ručak - možeš. Rijeci kao redoviti profesor i redoviti povijesti hrvatske umjetnosti za pro- Naša voditeljica se trudila pričati en- profesor u trajnom zvanju od 2002. jekt HAZU o resursima od nacionalne gleski,ali kad bi joj uzmanjkalo riječi rekla do 2012. te se uz srednjovjekovnu važnosti, svezak II., Kultura (u pripre- bi nam “ Use your imagination!” n umjetnost i kulturu posebice bavi stu- mi). Autor je deset romana i narativ- dijima prostora, kulturnog pejzaža i nih kronika te osamdesetak kratkih ENG Nataša Veinović was born in Zagreb in 1965, dosega umjetničke kritike. Tijekom priča. Kratka priča “Kukavica” objav- where she obtained her degree in Croatian language and literature. Her soon to be twenty-year-long ca- Knjiga istražuje odnos umjetničkog stvaralaštva kao reer as a Croatian language lector at domestic and foreign university institutions has seen her teach funkciju prostora i stvaralačkog duha, nature i kulture, čijim Croatian around the world, including in China from 2009 to 2011 at the Beijing Foreign Studies Univer- međuprožimanjem se prirodni kajobraz transformira u sity (Beiwai). She is currently employed by the Karl Franzens University of Graz in Austria. kulturni krajolik.

46 MATICA listopad 2020. Nove knjige

ljena je u zbirci Zašto volim Zagreb (Vje- snik 2000.), a “Grlica ”u antologiji Trenu- takproze – hrvatska kratka priča (Znanje 2010.). Kritičari su nazvali Gossa “pjesni- kom Domovinskog rata”, a njegov pri- povjedački stil uspoređivan je s onim Saula Bellowa.

KULTURNI KRAJOLIK Knjiga istražuje odnos umjetničkog stva- ralaštva kao funkciju prostora i stvara- lačkog duha, nature i kulture, čijim me- đuprožimanjem se prirodni kajobraz transformira u kulturni krajolik. Autor prati razvoj umjetnosti u hrvatskom prostoru,, tj. prostoru u koji su se doselili Hrvati i koji oni dijele sa zatečenim sta- Vladimir Peter Goss novništvom i s povijesnim suputnicima u tom prostoru, npr. prijepovijesnom Autor prati razvoj umjetnosti u hrvatskom prostoru, tj. prostoru tradicijom Ilira i Kelta, klasičnom kul- turom Grčke i Rima, ranosrednjovje- u koji su se doselili Hrvati i koji oni dijele sa zatečenim kovnim stvaralaštvom Langobarda i stanovništvom i s povijesnim suputnicima u tom prostoru. Franaka. U odnosu na temeljne oblike ljudskog postojanja – grad i selo – Hr- kojem se izgradila nacionalna kultura. nastaje – od stvaralačkih pojedinaca i vati ponajprije pripadaju sferi rusa te Kad god je Hrvatska zapadala u pom- skupina do univerzuma. Poseban šarm se tako uklapaju u ladanjsku tradiciju i poznu grandioznost, dolazilo je do krat- unose izvorni crteži akademske slikarice predrimskog Ilirika i ranoga srednjeg vi- kih spojeva u životu nacionalnog bića. Karine Sladović. Knjiga je namijenjena jeka, ali u visokoromaniziranoj rimskoj Nametnuta urbanizacija u suprotnosti znanstvenoj zajednici, ali svakako i za- Dalmaciji i Panoniji prihvaćaju i tekovi- je s hrvatskom općom ekologijom jer interesiranom laiku. Kako bi obje sku- ne antičke i kasnoantičke urbane kultu- Hrvatska nikad nije bila (samo) zemlja pine bile zadovoljne, trinaest dodataka re. Najsretniji trenutci hrvatske povijesti, metropola. No, kad se i skrene s dobrog rasvjetljava neka znanstveno složenija pa tako i stvaralaštva, događaju se kad ustaljenog puta, hrvatski prostor i duh mjesta u narativu i pruža stručnjaku su ladanjski i gradski elementi u harmo- koji ga modificira nalaze načina da se uvid u znanstveni aparat potreban za ničnoj ravnoteži – a to se događa u hr- vizije upisane u krajobraz ponovno ot- njihovo dublje razumijevanje, dok oslo- vatskoj predromanici, dalmatinskoj ur- kriju. Početci se ponavljaju tijekom povi- bađa laičkog čitatelja od njemu ne toli- banoj kulturi 13. stoljeća, dubrovačkoj jesti, pa i danas, ali u novom, izvornom ko bitnih stručnih finesa - tako da se ne renesansi, sjeverozapadno-hrvatskom ruhu. Ako je nešto dobro, i u skladu s prekida tijek i ritam pripovijesti. Jer ova baroku, u bidermajeru, hrvatskoj mo- okolišem i predajom, ono se može legi- knjiga nije samo povijest, već i pripovijest dernoj, secesiji, u pothvatima prošire- timno dogoditi u bilo kojem povijesnom u istome onom duhu u kojem je autor nja Zagreba od kasnijeg 19. stoljeća do trenutku. Standardno sinkronično sa- na svome životnom putu i znanstvenik potkraj 20. stoljeća, u hrvatskoj naivnoj gledavanje obogaćuje se dijakroničkim i književnik, domoljub i društveni kritik, umjetnosti. No, već je i visoko urbanizi- pristupom, a stilska razmatranja uvidi- racionalist i vizionar, građanin i vilan. rani Rim u svojim izvanrednim vilama ma u individualnost umjetnika i umjet- U pripremi je skraćena verzija na rustikama u kristalnim jadranskim za- ničkog djela. engleskom u obliku internetskog izda- ljevima i na idiličnim padinama Med- nja. n vednice ili Bilogore pokazao da i urbani PRIPOVIJEST O ZNAMENITOSTIMA čovjek zna uživati i stvarati u izvangrad- Tekst prate 142 ilustracije, razmjerno ENG Zagreb-based publishing house Ibis grafika skoj sredini slušajući priče i snove zapi- malo za broj stranica. Odabrane su tako recently printed Vladimir P. Goss’s Početci hrvatske sane u prostoru. da slijede priču o postojanju i stvaralaš- umjetnosti (“The Beginnings of Croatian Art”). Goss tvu jednog naroda u konkretnom pro- is a Croatian-American scholar, writer and journal- ist, and an emeritus professor with the University TEMELJI PROSTORNE storu i etničkom okruženju, ispričane of Rijeka. During his teaching career he has lectured KREATIVNOSTI ponajprije uradcima likovnih umjetnosti. on art history at prominent universities in the Unit- Autarhičnost i prometna nepovezanost Nisu ilustracije individualnog opusa ili ed States of America. He has published over seven- ty books and several hundred papers, many focused hrvatskog prostora rezultirala je bogat- fenomena, već doprinos razumijevanju on the Romanesque period in the Mediterranean stvom oblika, ali je i zajednički temelj na središnje teme: što je umjetnost i kako zone and the southeast of Europe.

MATICA listopad 2020. 47 Etnološka istraživanja Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine Znanstvenica Milana Černelić sa studentima etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provela je vrijedna etnološka istraživanja među srijemskim Hrvatima u Vojvodini

Tekst: Katarina Čeliković Foto: FF press

ova knjiga Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine ušla je u tisak krajem srpnja ove N godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskoga etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodi- ni. Ova vrlo značajna etnološka istraži- vanja, nakon što su provedena među bačkim Hrvatima – Bunjevcima i Šokci- ma, i među srijemskim Hrvatima pro- vele su dvije generacije studenata etnologije i kulturne antropologije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Za- grebu u sklopu kolegija Prakse terenskih istraživanja čija je nositeljica prof. dr. sc. Milana Černelić. Prva generacija studenata započela je istraživanja 2017. go-

Srijemska Mitrovica

Knjiga izlazi u sunakladi Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF- pressa i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

dine u Petrovaradinu, Srijemskoj Mitro- ustupljenim podacima Katice Naglić o vici, Slankamenu, Golubincima i Sotu. božićnim običajima u Surčinu i Novim Sljedeće godine nastavljena su istraži- Banovcima, obuhvaćena su i ova nase- vanja novih tema u Srijemskoj Mitrovi- lja, a Novi Banovci i za druge teme jer ci i Golubincima, a započela su u Hrt- je jedan kazivač koji živi u Zemunu, a kovcima, Nikincima, Rumi i Zemunu. rodom je iz Novih Banovaca, iznosio Dopunskih istraživanja bilo je i u prva poneke podatke i za svoje rodno mje- tri mjeseca 2019. godine, a sve do za- sto”. vršne pripreme radova za objavu pro- vjeravali su se i dopunjavali pojedini TERENSKA ISTRAŽIVANJA podaci i dr. Urednica i ove monografije Složena studija obuhvaća tekstove ra- je prof. dr. sc. Černelić, a u uvodnoj ri- zličite po svojoj tematici, opsegu istra- ječi napominje kako “sve srijemske lo- živanih lokaliteta, trajanju terenskih kalitete u kojima žive Hrvati nije bilo istraživanja, metodologiji te sprezi et- moguće obuhvatiti, no zahvaljujući nografskog i analitičko-interpretativ-

48 MATICA listopad 2020. Znanstvenica Milana Černelić sa svojim studentima etnologije i kulturne antropologije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u sklopu kolegija Prakse terenskih istraživanja provela je vrijedna istraživanja među bačkim Hrvatima te među srijemskim Hrvatima. Dr. sc. Milana Černelić nog pristupa. Iako urednica upućuje i uskrsni običaji), a sve se to zaokružu- Franjo Marković Filozofskoga fakulte- na određene manjkavosti i na potrebu je prikazom hodočašća na Tekije, gdje ta za studentski rad za 2017. godinu, a temeljitijih istraživanja pojedinih poja- se susreću Hrvati iz mnogih srijemskih osam studenata Nagradu Milovan Ga- va, koje se u tom poglavlju razmatraju, mjesta. Na završetku su posmrtni obi- vazzi Hrvatskoga etnološkog društva ne treba smetnuti s uma kako su ovo čaji, koji simbolično zaokružuju i ciklus za studentski rad za 2018. godinu. U studentski radovi, nekima od njih i prvi života. Slijedi osvrt na srijemske Hrva- uvodnoj riječi urednica prof. dr. sc. Mi- objavljeni i da su istraživanja provede- te izvan zavičaja, rad je to Jasne Čapo lana Černelić ističe kako “objavljivanjem na na terenskoj nastavi u sklopu koje već objavljen u Godišnjaku za znanstve- ove monografije nastojimo pridonije- se studenti tek podučavaju metodolo- na istraživanja ZKVH-a, čime se dotiče i ti poznavanju i razumijevanju tradicij- giji terenskih istraživanja i njihovoj pri- skupina prognanih i iseljenih Srijemaca ske baštine i identiteta srijemskih Hr- mjeni u praksi. i njihova sudbina u novoj sredini, kao i vata u Vojvodini. To je osobito važno Knjiga na 450 stranica objavljuje tri- njihov doprinos čuvanju tradicije i izvan ako se ima na umu da je riječ o dosad naest radova četrnaestero autora, a te- svojega zavičaja. Posljednji rad je bibli- etnološki premalo istraženoj dijaspor- matski pokriva različita područja života ografski prinos, kao svojevrsni putokaz skoj zajednici izloženoj mnogobrojnim srijemskih Hrvata. Smješteni su u kon- za nastavak istraživanja koja su ovom teškoćama tijekom povijesti i u suvre- tekst godišnjega običajnog kalenda- knjigom započela. meno doba”. Knjiga donosi popis kazi- ra, krenuvši od jeseni, kada su se pre- vača, čija su svjedočanstva dragocjena ma tradiciji najviše održavale svadbe, NAGRAĐIVANI MLADI te čine temelj ove knjige, podatke o au- kada započinju i glazbene manifestaci- ISTRAŽIVAČI torima, a prožeta je mnogobrojnim ilu- je, koje traju tijekom čitave godine. Za- Svaka od obrađenih tema u ovoj mono- stracijama koje su gotovo jednako važ- tim se prikazuje tradicijska prehrana i grafiji može biti polazište i poticaj za još ne zbog svoje raritetnosti. Uz urednicu svinjokolja, kojom se zakoračuje u po- temeljitija istraživanja i produbljivanja knjige, ovu knjigu preporučuju i recen- četke zimskog razdoblja kada se isto- njihovih pojedinih aspekata koji ovim zenti izv. prof. dr. sc. Marijeta Rajković dobno održavaju i predbožićni i božićni istraživanjima nisu bili, dijelom ili posve, Iveta i doc. dr. sc. Mario Bara. Urednica običaji; nastavlja se prikazom obuhvaćeni. Istodobno, deset studena- je u ime nakladnika uputila zahvalnost ostalih običaja tijekom go- ta već je objavilo rezultate svojih istra- mnogobrojnim suradnicima na terenu dine (sv. Vinko, poklade živanja u časopisu Godišnjak za znan- bez kojih iznimno važno istraživanje ne stvena istraživanja Zavoda za kulturu bi bilo moguće provesti i rezultate tiska- vojvođanskih Hrvata, a dvoje ti u ovoj monografiji.n studenata odabralo je temu svojih istraži- ENG The Identity of the Srijem Croats Through the vanja i za izradu Prism of Traditional Heritage is a recently published diplomskih ra- book, the third in a series drawing on ethnological dova. Troje stu- research among the Croats of Vojvodina. The book is co-published by the University of Zagreb’s Faculty denata dobilo of Humanities and Social Sciences (ethnology and je za taj svoj cultural anthropology department), FF Press, and the angažman Institute for the Culture of Vojvodina Croatians. This major ethnological study by two generations of Za- Nagradu greb students had previously studied the Bunjevac and Šokac Croat communities of the Bačka region.

MATICA listopad 2020. 49 Španjolska Croatica Šenoino Zlatarovo zlato prevedeno na španjolski jezik Španjolsko izdanje romana “El Tesoro del Orfebre” preveli su Adriana Smajić i Joza Vrljičak, a zbog pandemije prevoditelji su napravili “virtualnu promociju” knjige

Tekst: Vesna Kukavica Foto: Joza Vrljičak hrvatskog modernog romana koji je riografskih izvora i autentične arhivske kao žanr kanonizirao svojim povijesnim građe iz povijesti hrvatskog naroda i edan od najčitanijih ro- romanima, osobito vlastitim prvijencem njegova današnjeg glavnoga grada. Za mana slavnoga hrvatsko- “Zlatarovo zlato”. Radnja romana podi- Šenou, ističu brojni stručnjaci, povijest ga pisca 19. stoljeća Au- jeljena je na dvadeset i šest poglavlja, a više nema funkciju pozadine i kulise zbi- J gusta Šenoe “Zlatarovo odvija se u Zagrebu i njegovoj okolici vanja: ona je akter romaneskne struk- zlato” objavljen je ovih između 1574. i 1592. godine, “za kralje- dana u Buenos Airesu na španjolskom vanja Makse Drugoga, a banovanja bi- jeziku pod naslovom “El Tesoro del Or- skupa Đure Draškovića”. febre”, a preveli su ga Adriana Ivana Podsjetimo, sadržaj romana teče u Smajić i Joza Vrljičak. Roman je na vre- dvije paralelne fabule: povijesnoj i lju- menskoj okomici od gotovo 150 godi- bavnoj. Prva prikazuje sukobe Zagrep- na, točnije 1871. izlazio prvotno u na- čana sa Stjepkom Gregorijancem oko stavcima u Viencu, a kao knjiga prvi je posjeda i povlastica te političke spletke put tiskan 1872. godine u Zagrebu s onodobnog feudalnoga društva, a dru- podnaslovom “Roman iz prošlosti za- ga nesretnu ljubav koju ugrožava staleš- grebačke”. U razvoju hrvatskog roma- ka razlika između plemića Pavla Grego- na August Šenoa (1838.-1881.) ima jed- rijanca i građanske djevojke lijepe Dore nu od ključnih uloga pa je značaj ovog Krupićeve. Središnje mjesto u “Zlataro- prevoditeljskog pothvata u hispanistič- vu zlatu” zauzima grad Zagreb koji Še- kome svijetu iznimno velik. Teoretičari noa literarno oblikuje s neizmjerno veli- književnosti Šenou smatraju tvorcem kom ljubavlju kakvu za njega gaje i naši vrijedni prevoditelji iz Argentine. Šenio- na ljubav prema Zagrebu, ali i iskazana kritičnost prema Zagrepčanima, gotovo da su nezaobilazno mjesto u povijesti hrvatske književnosti. Književna kritika procjenjuje da je Šenoa suvereno vladao hrvatskom književnom scenom svoga doba pa se to razdoblje u hrvatskoj literaturi naziva “Šenoinim dobom”.

DRAGULJ HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI Model povijesnog romana u europske je književnosti uveo škotski pjesnik i ro- manopisac Walter Scott (1771.-1832.), a Šenoa je njegov model povijesnog romana prilagodio specifičnim hrvatskim prilikama i autentičnoj hrvatskoj tradiciji. Glavno obilježje tog romanesknog modela, ističe književna kritika, vjerna Šenoa, August: “El Tesoro del Orfebre”, je rekonstrukcija povijesnih zbivanja prijevod A. I. Smajić & J. Vrljičak, Studia Croatica, Buenos Aires, 2020. nastala kao rezultat istraživanja histo-

50 MATICA listopad 2020. ture i bitan čimbenik narativnoga luka. Stoga je “Zlatarovo zlato” kao djelo visoke estetske vrijednosti dio obrazov- ne literature za mlade čitatelje u škola- ma i na fakultetima ne samo u Hrvatskoj, nego i za potomke hrvatskih iseljenika koji odrastaju u višekulturnim sredinama na udaljenim kontinentima gdje po- hađaju Hrvatsku nastavu u inozemstvu, naglašavaju argentinski Hrvati, prevodi- Panorama Buenos Airesa telji Adriana Ivana Smajić i Joza Vrljičak. Usto, kako diljem Republike Argentine, Digitalizirana zagrebačka baština, koja vam je dostupna gdje je španjolski službeni jezik, danas živi više od 400.000 hrvatskih potoma- klikom miša, posjeduje digitalizirano prvo izdanje Zlatareva ka u četvrtoj i petoj generaciji, roman zlata Augusta Šenoe, koje možete čitati hrvatskom “Zlatarovo zlato” pronaći će velik broj či- tatelja kako među ljudima naših korije- jeziku s ove poveznice: https://digitalnezbirke.kgz. na tako i među Argentincima svih na- hr/?object=info&id=19765. raštaja koje zanima vrhunska europska književnost. “Na žalost većina od njih ne vornog područja poput Čilea, Urugva- prevoditelji Adriana Smajić i Joza Vrljičak razumije hrvatski jezik, ali puno se njih ja, Perua… “I oni, koliko nam je poznato, primili krajem 2018. godine i s kojom jako trude naučiti ga, ističu prevodite- žele više naučiti o kulturi zemlje njiho- se djelomično financirao ovaj impresi- lji Vrljičak i Smajić. “Argentinci hrvatskih vih pradjedova”, pojašnjava nam pre- van nakladnički projekt. Nakon godinu korijena žele naučiti hrvatski jezik – je- voditeljica Smajić. i pol dana neumornog i ustrajnog rada, zik svojih predaka, što bolje upoznati projekt je završen te objavljen prijevod hrvatsku povijest i kulturu. “Čitanje hr- MOTIVI PREVODITELJA na španjolskom jeziku. Zbog pandemi- vatskih književnih djela na hrvatskom Prevoditeljica Adriana Ivana Smajić kćer je uzrokovane virusom Covid-19, prevo- jeziku je jako zahtjevno za one koje tek je Hrvata, rođena u Argentini. Odvjet- ditelji su napravili “virtualnu promociju” počinju učiti jezik, a na španjolskom je- nica je s bogatim profesionalnim, ali knjige koja se može gledati na YouTu- ziku malo je toga prevedeno”, žali se Vr- i prevoditeljskim iskustvom. Magistar beu na adresi: https://www.youtube. ljičak. Izdanje Šenoina romana na špa- informatičkih znanosti, pisac i poliglot com/watch?v=6foKYOzFYlE. njolskom jeziku stoga je zlata vrijedan Joza Vrljičak, višedesetljetni je glavni “Na promociji je sudjelovala mlada pothvat. Važan je to doprinos i ostalim urednik časopisa Studia Croatica, koji studentica novinarstva Ivana Martín hrvatskim potomcima iz drugih zema- izlazi u Buenos Airesu već 60 godina i Smajic, unuka Hrvata, dizajn korica je lja Latinske Amerike španjolskog go- ima elektronsku inačicu na vlastitom napravila María Victoria Leites, dizaj- portalu, koji bilježi najveću posjećenost nerica i fotografkinja, praunuka Hrvata, internetskih korisnika iz cijeloga svije- a prijevod je lektorirala María Victoria ta. Prevoditeljski dvojac nije slučajno za Vrljičak, poznata argentinska kustosica prijevod izabrao knjigu “Zlatarovo Zla- umjetnosti i spisateljica. Knjiga je obje- to” Augusta Šenoe, već su promišljeno lodanjena početkom ljeta, a već su je željeli mladim čitateljima španjolskog nabavili brojni čitatelji hrvatskih kori- govornog područja približiti čarobnu jena diljem cijele Argentine koji su se ljepotu povijesne europske prijestolni- oduševili čitajući Šenoin povijesni ro- ce kakav je Zagreb, u kojem su se žar- man. Većina je sretna što po prvi put ko ljubili lijepa Dora i šarmantni Pavle čita djelo hrvatske književnosti”, zaklju- u dalekom 16. stoljeću. čila je Adriana Ivana Smajić. n Osim brojnih izdanja na hrvatskom jeziku “Zlatarovo Zlato” Augusta Šenoe ENG Nineteenth century Croatian writer August je prevedeno, uz ostale svjetske jezike, Šenoa’s Zlatarovo zlato (“The Goldsmith’s Treasure”) na njemački, češki, poljski, francuski, ru- has been translated into Spanish as El Tesoro del Orfebre by Adriana Ivana Smajić and Joza Vrljičak ski, slovački i na engleski (2015.). A tek and published in Buenos Aires. The translation re- sada izišlo je prvo izdanje na španjol- ceived budget funding through the State Office for skom jeziku zahvaljujući financijskoj pot- Croats Abroad. The Spanish language edition has been warmly received among Hispanic countries, pori Središnjeg državnog ureda za Hr- home to people of Croatian ancestry for the past vate izvan Republike Hrvatske koju su 150 years.

MATICA listopad 2020. 51 Obljetnice Ženska borba za pravo glasa Prije točno 75 godina, 11. kolovoza 1945., u tadašnjoj Jugoslaviji sve žene dobile su pravo glasa koje su mogle iskoristiti na izborima iste godine. Bio je to rezultat krvave borbe žena diljem svijeta tijekom stoljeća.

odnosila se samo na dio žena i to samo je u to vrijeme imao vrhovnu vlast na na glasovanje na lokalnim izborima za oslobođenim teritorijima. Godine 1942. gradska vijeća. Ono što je trebalo biti žene su osnovale Prvu zemaljsku kon- početak povećanja prava žena neslavno ferenciju žena, a pravo glasa prvi put je završilo jer je Khuen Hedervary ubr- bilo je uistinu priznato i iskorišteno na zo obustavio reformu te su opet pravo izborima za Ustavotvornu skupštinu u glasa imali samo imućni muškarci, od- studenome 1945., kada je ukinuta mo- nosno samo dva posto tadašnjega hr- narhija i proglašena Federativna Narod- vatskog stanovništva. Kao prekretnica na Republika Jugoslavija. u našim krajevima navodi se 11. kolo- Iako je nekoliko tjedana prije samih voza 1945. godine jer se tada pravo gla- izbora tadašnje državno vodstvo održa- sovanja uistinu odnosilo na sve žene lo govor u kojem je predstojeće izbo- svih slojeva koje su navršile 18 godina. re za Ustavotvornu skupštinu nazvalo “najdemokratskijima dosad” (jer će u nji- PRAVO GLASA U NEKOLIKO ma prvi put sudjelovati najšire narod- NAVRATA ne mase – žene i narodna vojska), to je Ono što se ipak često propušta spomenuti je činjenica da to pravo glasa nije bilo dano slučajno niti zbog bilo čije Marija Jambrišak (1847 - 1937), pedagoginja koja je izborila pravo “velikodušnosti”, a još su manje žene na školovanje djevojčica mogle zaista birati između više opcija kao, uostalom, i muškarci. Zapravo je najveću ulogu u tome odigrao Antifa- šistički front žena (AFŽ), a ostalo je sve bila samo šminka za tobožnje poštene Tekst: Uredništvo izbore. Velik broj hrvatskih žena sudjelovao je u narodnooslobodilačkoj borbi, ao zemlja u kojoj su žene a žene su se svom snagom trudile izbo- prvi put dobile pravo gla- riti za to da ih se vidi i čuje. Kako su zna- sa navodi se Novi Ze- le da je obrazovanje jedini put do toga, land koji je pravo glasa organizirale su se i podučavale jedne K ženama dao 1893. godi- druge o pravima žena, o sufražetkinja- ne. Danska i Island to su napravili 1915., ma diljem svijeta, pa je sve to utjecalo i a Velika Britanija i Sjedinjene Američke na svakidašnjicu jugoslavenskih radnica. Države, u kojima je borba sufražetkinja Pravo glasa za žene bilo je potvrđe- započela i najviše odjeknula, 1918. go- no još 1941. u prvim dokumentima Vr- dine odnosno 1920. Najviše možda čudi hovnog štaba Narodnooslobodilačkih Zapisnik Sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije to što je Švicarska, jedna od najrazvije- partizanskih odreda Jugoslavije, koji nijih zemalja, to u potpunosti učinila tek 1990. Tek je tada posljednji kanton pri- U većem dijelu kontinentalne Hrvatske žene su prvi put dobile silo Vrhovni sud da prihvati opće pravo glasa. pravo glasa reformom izbornog sustava bana Ivana Mažuranića Međutim, nije bilo prvi put prije 75 (1814. - 1890.), kada se izborno pravo proširilo na veći broj godina da su naše žene dobile pravo glasa na nekim izborima, barem neke od ljudi i slojeva društva te je ta odluka bila usvojena 1875. u njih. Odluka Hrvatskog sabora iz 1875. Hrvatskome saboru.

52 MATICA listopad 2020. Na Prvoj općoj hrvatskoj učiteljskoj skupštini 1871. u Zagrebu Marija Jambrišak zatražila je jednake uvjete rada i jednake plaće za žene i muškarce, što se ni do danas nije dogodilo. Ipak, velikim dijelom zahvaljujući njoj Hrvatice danas Plakat AFŽ-a mogu studirati Ban Ivan Mažuranić (1814. - 1890.) što god žele. reformator koji afirmira prava žena

bilo daleko od istine. Svi protukandidati nje fakulteta. U to su se vrijeme mogle istrčala na stazu trkališta Epsom, kako Komunističke partije bili su pod poveća- školovati samo kćeri imućnih, a čak su su bile mučene, nekada i spaljivane kao lom i redovito završavali u zatvoru. Me- i tada imale drukčiji nastavni program vještice, možemo li zaista iskreno biti za- đutim, čak i u tim okolnostima, datum nego dječaci. dovoljne s time gdje smo danas? kojeg se danas prisjećamo bio je od ve- Jednako glasne u borbi za ženska Imamo pravo glasa, no kako ga ko- like važnosti za jugoslavenske žene, a prava i za mogućnost žena da dobiju ristimo? Jesmo li sve izašle na posljed- već je godinu kasnije u Narodni sabor pravo glasa bile su književnice Dragojla nje parlamentarne izbore i pokušale Republike Hrvatske uz 170 zastupnika Jarnević i Marija Jurić Zagorka, ali i glu- se izboriti za bolju budućnost? Jesmo izabrano i šest zastupnica, čime su Hr- honijema slikarica Slava Raškaj. li zaista jedne drugima uvijek potpora vatice prvi put u povijesti dobile priliku Zagorka je ujedno bila i prva hrvat- ili još uvijek vrijedi ona stara: “Žena je sudjelovati u nekim institucijama vlasti. ska novinarka koja je pokrenula Ženski ženi vuk”? Podržavamo li se u javnim Ipak, pravo glasa na slobodnim više- list, prvi hrvatski časopis za žene. Iako je nastupima i poslovnim uspjesima ili stranačkim izborima svi punoljetni gra- imala zaštitu Khuena Hedervaryja, ko- nas još uvijek nešto koči? Jesmo li eko- đani Hrvatske (žene i muškarci) imali su lege književnici, ali i ostali muškarci, že- nomski zaista ravnopravne muškarci- prvi put tek 1990. godine, na prvim par- stoko su je kritizirali i govorili joj neka se ma kako je to htjela Marija Jambrišak? lamentarnim izborima u tadašnjoj SR uhvati kuhače. S druge strane, žene su Izvor: portal zadovoljna.hr n Hrvatskoj, još uvijek u sklopu Jugoslavije. stajale u redovima ispred kioska kako bi čitale nastavke njezinih romana koji su BORBA VEĆ KRAJEM 19. STOLJEĆA izlazili u dijelovima u dnevnom novina- ENG Sve to bilo je značajno jer se pokazalo ma. No, kada je trebala njihovu potporu In most of inland Croatia women were given the vote for the first time by the election system reda su prijašnje borbe naših žena uro- da se ženski glas daleko čuje, pognule forms instituted under Mažuranić and adopted by dile nekim plodom. Primjerice, jedna su glavu zbog patrijarhatskih okova na parliament in 1875, when suffrage was granted to od najgorljivijih za prava žena bila je kakve su bile naviknule. most of the citizenry and its classes. A watershed moment in this regard was the 11th of August 1945 još u 19 stoljeću učiteljica i feminist- Kada se uzme u obzir borba koju when suffrage was expanded to all people aged kinja Marija Jambrišak (Karlovac, 5. IX. su naše pretkinje podnijele, kako su eighteen and above, thereby fully enfranchised all 1847 - Zagreb, 23. I. 1937), neustrašiva neke od njih doslovce gubile živote, po- women. The first universal voting at open multipar- ty elections occurred in 1990 in what was then the žena koja se svim silama borila za pra- put Emily Wilding Davison koja se bacila Socialist Republic of Croatia, a member of the now vo djevojčica na obrazovanje i pohađa- pod kopita konja kralja Georgea kad je defunct Yugoslav federation.

MATICA listopad 2020. 53 Hrvati u SAD-u Za Hrvatsku moje bake Knjiga Za Hrvatsku moje bake (u originalu For Baka´s Homeland) zadivljujuća je životna priča Michaela Palaicha, Hrvata treće generacije koji je odrastao u Detroitu te se u dobi od dvadeset i dvije godine priključio pokretu za slobodu Hrvatske

Tekst: Lucia Miškulin

uvodnom poglavlju Palaich opisuje svoj U odnos s ba- kom i svoju ljubav prema njoj, ističući kako je njegova ljubav prema Hrvatskoj usko povezana s ljubavlju prema baki koja za njega predstavlja ideal svega onoga što bi baka trebala biti. U daljnjim poglavljima Palaich prikazuje svoj rani politički aktivizam u Detro- itu te mnogobrojne antiju- goslavenske prosvjede i kampanje, među kojima se posebno ističe kampanja “Van s Yugom”. Sredinom devedesetih godina proš- log stoljeća Palaich je za- počeo s proučavanjem ble- Palaich Michael; 2019.: Za Hrvatsku moje bake: Svjedočanstvo o rođenju države / For Baka’s Homeland: iburuške tragedije za koju Eyewitness to the Birth of a State; CroLibertas Publishers (SAD) je prvi put čuo od svoje bake. Nakon što je kamerom zabilježio ma britanske Osme armije i proučio film o bleiburškoj tragediji. Film je pre- sjećanja preživjelih hrvatskih vojnika i dokumente u Britanskome nacional- mijerno prikazan u Zagrebu u Muzeju civila s Bleiburga, razgovarao s časnici- nom arhivu, snimio je dokumentarni “Mimara” u svibnju 1991. godine prije održavanja referenduma za Hrvatsku. General Krešimir Ćosić, Michael Palaich i Ante Beljo na Najveći dio knjige posvećen je razdoblju predstavljanja knjige u crkvi Sv. Mati Slobode u Zagrebu koje je Palaich za vrijeme Domovinsko- ga rata proveo u Hrvatskoj u koju se zajedno s četvoricom prijatelja uputio u listopadu 1991. godine. Tada su ga u zračnoj luci u Frankfurtu uhitili i zapli- jenili mu dio oružja. Iako je uspio nastaviti putovanje i doći u Hrvatsku, taj mu je događaj obilježio sljedećih desetak godina života. U SAD-u je protiv njega podignuta optužnica za krijumčare- nje oružja, koja je na posljetku odbačena, zahvaljujući i snažnom an- gažmanu nekih utjecajnih hrvatskih po-

54 MATICA listopad 2020. Knjiga šalje snažnu poruku da neizmjerna ljubav prema Hrvatskoj ne znači da se ne može i ne smije propitivati i isticati stvari koje mogu ili bi trebale biti drukčije.

litičara. Posebno me se dojmio način

Michael Palaich, Mladen Pavković i Josip Palada na koji Palaich opisuje svoja nevjerojat- na iskustva – ponekad zastrašujuća, ponekad ljudski topla i snažna, ponekad Svečana dodjela priznanja za najbolju knjigu iz bolna, ponekad razočaravajuća – koja Domovinskog rata za 2020. je doživio sudjelujući u pokretu za slo- U četvrtak, 1. listopada 2020., u dvorani Hrvatske kulturne zaklade-Hrvat- bodu Hrvatske, boraveći u Hrvatskoj ti- skog slova u Zagrebu svečano su uručena priznanja Michaelu Palaichu i Jo- jekom Domovinskog rata i u Sarajevu sipu Paladi za najbolje knjige na temu Domovinskog rata za 2020. godinu. tijekom opsade, te nakon povratka u Na književno-publicističkom natječaju koje tradicionalno organizira Udru- Ameriku nakon što je podignuta optuž- ga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) ove godine prvu nica protiv njega. Zadivljuju njegova nagradu ravnopravno dijele dvije knjige: “Za Hrvatsku moje bake” Micha- otvorenost, iskrenost, (samo)kritičnost ela Palaicha i “Tko je palio moje knjige” Josipa Palade, koje je prosudbeni i sposobnost propitivanja vlastitih po- sud u sastavu Dražen Ernečić, Ivica Matošević i Mladen Pavković ocijenio stupaka. Ne trudi se uljepšati, već do- kao jednakovrijedne. gađaje i situacije prikazuje na način kako Knjiga sjećanja “Za Hrvatsku moje bake”, u nakladi i prijevodu CroLibertas ih je on doživio. Otvoreno priznaje kako Publishers (SAD), predstavlja pogled hrvatske dijaspore na Domovinski rat se nada da je zahvaljujući proživljenom i na osamostaljenje Hrvatske. Također, Paladina knjiga “Tko je palio moje postao bolji čovjek. Ljude koje je upo- knjige”, koja je objavljena u nakladi Društva hrvatskih književnika, donosi znao i susreo na svom “putovanju” ne vrijedne i zanimljive priče neposrednog sudionika Domovinskog rata s pr- doživljava i ne opisuje kroz prizmu nji- vih crta bojišnice protiv velikosrpske agresije. hova položaja i moći, već ponajprije na Ovo veliko priznanje hrvatskih branitelja “Bili smo prvi kad je trebalo” au- osnovi njihovih ljudskih kvaliteta. torima je uručio Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branite- “Živjela” sam s knjigom Za Hrvatsku lja Domovinskog rata uz nazočnost izaslanice ministra hrvatskih branitelja moje bake punih šest mjeseci prevodeći Tome Medveda gđe Ivanke Bušić i ostalih uglednih uzvanika. je s kolegom i dragim prijateljem s en- Nakon svečanog uručenja nagrada prikazan je iznimno zapažen dokumen- gleskoga na hrvatski. Ne mogu nabroji- tarni film “Bleiburška tragedija” čiji je redatelj i producent nagrađeni au- ti mnogo knjiga koje su me do te mjere tor Michael Palaich. Film snimljen 1990. godine svjedočanstvima hrvatskih potaknule na promišljanje o vlastitom i britanskih svjedoka oslikava mnoge detalje o ratnim zločinima počinje- djetinjstvu i odrastanju, pomogle mi nim na koncu II. svjetskog rata nad hrvatskim narodom. (Snježana Radoš) određene događaje i situacije procije- niti i iz drugog kuta te tako zorno po- kazale što je to istinsko domoljublje. n

ENG For Baka’s Homeland is the inspiring life story of Michael Palaich, a third generation American of Croatian ancestry who grew up in Detroit and took up the cause of his ancestral homeland’s liber- ation at the age of 22. The book is largely focused on the Homeland War period that saw Palaich and four friends head to Croatia in October of 1991. On the way there he was arrested in Frankfurt, result- ing in the seizure of some of the weapons he was carrying. He managed to continue his journey to war-torn Croatia, but the event would mark the next ten years of his life. The book offers a strong mes- sage that undying love of Croatia by no means can or should preclude pointing out what could have and should be done differently.

MATICA listopad 2020. 55 Hrvati u Americi Svestrani i neumorni Ličanin Mile Rupčić satkao je svoju životnu priču u Hrvatskoj i Americi, u koju je doputovao u posjet svom djedu u Chicago, a ostao desetke godina.

Tekst: Franjo Bertović tinent posjećuje s kazališnom skupinom KPGT u predstavi “Oslobođenje Skoplja” ile Rupčić izdao je novi koja pobjeđuje na tamošnjemu među- album pod naslovom narodnom kazališnom festivalu. “Povijest bolesti”. Doista Na pločama i CD-albumima ostavlja nešto nesvakidašnje što trag pisca lirike i vokalista. Prvi nastup M će vas nasmijati, usmje- i pobjedu bilježi 1972. sa šansonom riti vaša razmišljanja na svakidašnjicu i “Kako sam volio Liču”, na Zagrebačkom upozoriti na neke stvari koje Mile vidi s festivalu. Iako se u njegovim pjesmama “druge strane riječnog toka” te vam to Mile i najmlađa kćerka Sonia koja je čuje čvrst glas Ličana, on pjeva i s me- prenosi u pjesmi i glazbi. prije par mjeseci položila doktorat losom Slavonca, Zagorca i drugih kultur- iz antropologije i s mužem Maxom Novoizdani album dodatak je već iz- preselila u Pittsburgh nih areala. Mile svoju rodnu Liku nosi u danim CD-ima ovoga glumca, pjevača, srcu, duši i pjesmi te je ljubomorno čuva tekstopisca, autora, prevoditelja s en- samostalni umjetnik. Filmsku industri- od zaborava. I uvijek joj se rado vraća na gleskog jezika i poduzetnika. Neumo- ju obogatio je glumeći u filmovima “Po- svojim čestim putovanjima u domovinu ran je i svestran u svome radu, što re- slijepodne jednog fazana”, “Kužiš stari Hrvatsku. Surađivao je i izdao mnoge zultati nedvojbeno pokazuju. moj”, “Užička republika”, “Hitler iz našeg glazbene zapise (ploče) u diskografskim Rodio se u Ričicama u Lici nedaleko sokaka” i “Hajdučka vremena”. Glumio kućama u Zagrebu i Americi. od zadarskog zaleđa, što je eventualno je u TV-serijama i filmovima: “Pričamo Od 2000. do 2004. boravio je u bazi utjecalo na energiju i snagu čovjeka, koji priču”, “Mačak pod šljemom”, “Nikola “Orao” pokraj Tuzle kao prevoditelj za ju je crpio s velebitskoga gorja i dalma- Tesla”, “Harmonika”, “Ivan Goran Kova- američke vojne generale. Tu je u slo- tinskoga kamenjara. Ali tu je i izvrstan čić” i još nekima. Nastupao je i na Du- bodno vrijeme napisao scenarij za film talent koji je prepoznao u sebi i uz ško- brovačkim ljetnim igrama te za Muzičku “American Interpreter” za koji je na me- lovanje i glumište usavršavao. Nakon omladinu. Svoj repertoar proširuje re- đunarodnom natjecanju u Hollywoodu završene srednje tehničke škole te po- citalima poezije Jesenjina, Krleže, Krkle- primio nagradu Hartley-Merrill Internati- loženog ispita iz ugostiteljstva, upisao ca, Lorce i narodnih erotskih pjesama. onal Screenwriting Competition. Za vre- je i diplomirao Akademiju za kazalište i S kazalištem Gavella nastupao je u mena provedenog u Bosni i Hercegovini filmsku umjetnost u Zagrebu. U prvom Poljskoj, Istočnoj Njemačkoj, Francuskoj, vodio je dnevnik nakon kojeg je napi- desetljeću glumi u nekoliko zagrebač- SAD-u te s mjuziklom Gubec-beg Kazali- sao knjigu “Bosnian Diary”. kih kazališta (Komedija, Gavella, ITD) te šta “Komedija” u Milanu i Rimu. Ali nije Danas živi sa suprugom Lindom u u neovisnim kazališnim grupama i kao zaboravio ni Australiju. Tu zemlju i kon- obiteljskoj kući uz rijeku Hudson, oko 90-ak milja sjeverno od grada New Yor- ka. Domovinu Hrvatsku, Zagreb i Liku često posjećuje iako je u mirovini od 2017. Nisam siguran, poslije svega ovoga, da Mile miruje! n

ENG The latest album is one more in a series of compact discs that have been released by singer, songwriter, author, English language translator and businessman Mile Rupčić. Rupčić was born in the village of Ričice in Croatia’s Lika region, part of the rural hinterland of the coastal city of Zadar. In Za- greb he graduated from the dramatic arts academy. He moved to America, initially to visit to his grand- father in Chicago. He and wife Linda live on the Hud- son River, some ninety miles north of New York. He is a frequent visitor to Croatia, Zagreb and the Lika Mile sa suprugom Lindom, njenim roditeljima i djecom region in particular, and has been in retirement since 2017.

56 MATICA listopad 2020. Hrvati u Njemačkoj

Tekst: Gordana Bećirović i Ivana Pavletić Foto: Obiteljski album Smijeh je lijek a Stuttgart ima svog “Fa- Zagrepčanka Gordana Bećirović, koja živi i djeluje dila Hadžića”, ali u žen- skom obliku, već je odav- u Stuttgartu od 1995., na 39. susretima zavičajnih no poznato. Ta gospođa književnika dobila je priznanje Hrvatskog sabora D savršeno istančanog dara za uočavanje trenutka u svakod- kulture za svoju kratku priču “Prva ljubav” nevnom životu, ali i umijeća prenijeti viđeno na papir, pa i na scenu, začinje- no točno odvagnutim humorom koji se nikada ne spušta ispod granice umjetnosti, spisateljica je Gordana Bećirović. Nedavno se okušala u pisanju prozno- ga teksta, točnije kratkih priča, i već na samom početku ostvarila pomalo neo- čekivan uspjeh. Sretna dobitnica nije mogla sakri- ti emocije, pogotovo zato što je to bila njezina prva kratka priča pohvaljena uz još pet drugih autora od ukupno 55 prijavljenih tekstova. Ništa manje us- hićenje nisu doživjeli niti članovi njezine glumačke družine koja u Stuttgartu djeluje od 2005. godine pod nazivom “Putujuća scena”. Ova skupina svojim veselim i šaljivim predstavama uvese- ljava Hrvate u Njemačkoj, ali i u domovini na svojim redovitim gostovanjima zim u svakodnevnom životu, treba samo od Zagreba preko Hercegovca do Sinja. promatrati ljude oko sebe. Život je jako Uglavnom piše dramske tekstove za lijep i bogat ako ga se otvorenih očiju i potrebe svoje družine. Do sada je na- srca promatra. Svaki čovjek ima neku pisala više od deset scenarija od kojih svoju posebnu ljepotu i humor, bio to je odigrano šest predstava za odrasle i govor, hod ili mimika. Zanimljivo je da jedna dječja predstava odigrana u Hr- se i sami ljudi, publika voli poistovjetiti vatskoj školi - Stuttgart. s nekim od likova i uvijek su spremni još Piše i kratke skečeve na podravskom malo ‘dodati’ u razgovoru nakon pred- dijalektu koje izvodi zajedno sa Sanjom stave ili nastupa.” Čelig. Jako su dobro prihvaćeni jer su Dokaz kako jedno priznanje i struč- kratki, smiješni i svaki put izvedeni na na potpora može biti jak vjetar u leđa u nov način, prilagođen životnoj ili druš- radu i ostvarenju je i obećanje ove vri- tveno-političkoj situaciji. Vrlo rado piše i jedne spisateljice da ovo nije bio prvi i po narudžbi za potrebe proslava rođen- zadnji prozni tekst. U njezinoj glavi vrte dana ili godišnjica. Tako je za 60. godiš- se nove priče, treba ih samo staviti na njicu Hrvatske katoličke misije - Stuttgart papir. A to joj nikada nije bilo teško, po- napisala i na scenu postavila dramski gotovo sada kada konačno ima potvrdu tekst “Ljudi s dvije domovine” u tri sli- da ima smisla to što radi. n ke o hrvatskim gastarbajterima koji su na rad u inozemstvo došli u tri iseljenič- ENG Zagreb-born Gordana Bećirović has lived and ka vala. Onaj prije 50-ak godina, zatim worked in the German city of Stuttgart since 1995. At the 39th meeting of native writers she received a u ratnim 90-im te u današnje vrijeme. Croatian Parliament recognition for her short story “Najljepše mi je nasmijati prije sve- Prva ljubav (“First Love”). Her writing is largely fo- ga sebe, a onda i druge na svoj račun, cused on stage plays for a theatre troupe she works with, established in 2005. In 2015 and 2017 she took a malo i na tuđi”, riječi su Gordane Be- part in the Creating Theatre workshop organised by ćirović koja nastavlja: “Inspiraciju nala- the Croatian Heritage Foundation.

MATICA listopad 2020. 57 Istarski iseljenici

ja i unatoč siromaštvu i svim problemi- Glazba je jezik srca ma koji se javljaju u jednoj tako velikoj obitelji, na obiteljskim susretima, fešta- ma i druženjima uvijek je bilo veselo i raspjevano. Nakon završenog 4. razreda osnovne škole u Tinjanu, s bratom svećenikom i sestrom Marijom odlazi u Sv. Matej (Cere) te zatim u Barban gdje 1961. završava osnovnu školu. Srednju školu – sjemenište i klasičnu gimnaziju pohađa u Pazinu, a nakon mature 1965. započinje studij teologije u Zadru. Na- kon 1. semestra mora oslužiti vojni rok pa tek najesen 1967. nastavlja teološki Zajednički nastup Mješovitog zbora Lembeck i zbora Roženice u Pazinskom kaštelu 1990. studiji u Rijeci. Spoznavši da školovanje za svećenika nije njegov put, prekida Priče o iseljenicima lako se mogu sažeti rečenicom da teološki studij te početkom 1970. odlazi u Njemačku gdje je već živio njegov su sve iseljeničke priče slične, ali i da je svaka posebna brat Bruno u čiji je restoran došao ra- na svoj način. Ne odskače u tome ni priča o Branku diti da stekne iskustvo. Budući da tada u Jugoslaviji njegova matura iz Pazina Bafu, istarskom iseljeniku, umirovljenom gimnazijskom nije bila priznata od države, a ne želeći profesoru i zborovođi koji se početkom 1970. godine u ponovno sve polagati, odlazi u Njemač- ku u nadi da će se sigurno otvoriti neki potrazi za boljim životom i novim iskustvima i prilikama put koji će ga odvesti dalje. U bratovu otisnuo u Njemačku. restoranu u Marlu, koji je otvoren neš- to prije Brankova dolaska u Njemačku, Tekst: Barbara Buršić zgovor o njegovu iseljeničkom životu i proveo je oko godinu i pol pomažući i radu bio je i razgovor o glazbi ne samo štedeći za nastavak studija, a istodobno vih je tih godina, ne samo jer je i njegov životni put prožet glaz- je i dobro naučio jezik. Od njemačkog srcem i dušom, nego i bom i vezan uz nju, nego i zbog toga ministarstva kulture dobio je priznan- čestim dolascima (barem što smo oboje zaljubljenici u glazbu i je maturalnog ispita iz Pazina te nakon dva-tri puta godišnje) zborsko pjevanje. polaganja obveznog ispita iz znanja nje- S ostao vezan i povezan s mačkog jezika ujesen 1971. na Sveuči- domovinom i svojom rodnom Istrom, MNOGOBROJNA OBITELJ lištu u Muensteru započinje novi studij promovirajući i povezujući, osobito pu- Branko Baf rođen je 1947. godine u selu – Pedagogija s predmetima: glazba, geo- tem glazbe, i hrvatsku kulturu. Upoz- Ruhci u središnjoj Istri, negdje na pola grafija i teologija, koji uspješno završa- nali smo se ovog ljeta u Puli tijekom puta između Tinjana i Pazina. Najmlađe va te 1976. polaže prvi i drugi filološki njegova ljetnog odmora koji je, osim za je, 15. dijete u obitelji Marije i Josipa Bafa, državni ispit kojim stječe pravo da pre- ljetne radosti, boravak u svojoj kući u koji su ga odgajali u kršćanskom duhu i daje spomenute predmete u gimnazi- Labincima i druženje s djecom i unuci- domu gdje je vladala ljubav, toleranci- ji. Od 1975. do umirovljenja 2012. prema, iskoristio i za dogovore i organizaciju novih projekata, za suradnju i gosto- vanja u Istri i u Njemačkoj s Muzičkom akademijom u Puli i pulskom podružni- com Hrvatske matice iseljenika. Naš ra- Osim Branka i Bruna, još su se tri brata i jedna sestra iz obitelji Baf uputili u iseljenički život – jedan brat u Njemačku, drugi

u Nizozemsku, a jedan brat i Zajednički nastup Mješovitog zbora Lembeck i zbora sestra u Kanadu. Roženice u Lembecku, dirigira maestro Baf

58 MATICA listopad 2020. Dražen Košmerl, dekan Muz. ak. u Puli, Branko Baf, Domeniko Briški, dirigent Ak. mješovitog zbora Dogovaraju se novi projekti ispred Doma branitelja u Puli

Najmlađa Patricia dio je svog školovanja, jedno polugodište, provela u Pazinskom kolegiju – klasičnoj gimnaziji. Prije nekoliko godina zbog ljubavi se, ali i ljubavi prema rodnoj grudi koju joj je prenio otac Branko, odlučila vratiti u domovinu i danas radi u Poreču te sa suprugom i dvoje male djece živi u kući svoga oca u Labincima.

davao je u školama u Halternu, Marlu te prijateljske veze s Mješovitim zbo- i simfonijskim orkestrom Confido e i Bocholtu. rom Roženice iz Pazina. Od 1977. zbo- camerata iz Dorstena. Ljubav prema rodnoj grudi Istri i Hr- rovođa je Mješovitog zbora Lembeck s Plan je da za Uskrs 2021. zborovi vatskoj prenio je i na svoju djecu, kćeri kojima je šest puta bio na koncertnoj zajednički nastupe u Istri i izvedu Do- Danielu, Kristinu i Patriciju. turneji u Hrvatskoj (Poreč, Pazin, Pula, nizettijevu skladbu „Missa di Gloria“, Umag, Žminj, Zagreb…), a s pazinskim a isti program održali bi i na zapadu DUGOGODIŠNJA POVEZANOST I Roženicama koje su sedam puta gosto- Njemačke, u Dorstenu u svibnju 2021. RAZMJENA UZ GLAZBU vale u Lembecku i drugim njemačkim Nadamo se da će tom prigodom na du- Brankova povezanost s domovinom i gradovima organizirao je i zajedničke gom putu od Pule do Njemačke Aka- česti dolasci u Istru odražavaju se i u ra- koncerte i nastupe. I s Dječjim i omla- demski mješoviti zbor Muzičke akade- zličitim gostovanjima i suradnjom zbo- dinskim zborom Lembeck, koji je vo- mije u Puli zastati možda u Salzburgu, rova koje je Branko vodio (ili i još vodi) dio od 1977. do 1984., održao je neko- Muenchenu i za naše iseljenike održati u Njemačkoj i istarskih zborova, a po- liko koncerata 1981. u Istri, a s mladom samostalni koncert s djelima hrvatskih sebice je značajna i plodonosna dugo- grupom “Voices” sudjelovao je i na fe- skladatelja, promovirajući tako i hrvats- godišnja suradnja (preko 30 godina) stivalu zborova Naš kanat je lip u Pore- ku kulturu i uspostavljajući nove surad- ču. Više puta organizirao je putovanja nje. Jer Branko često kaže: „Glazba je i koncerte drugih zborova, orkestara i jezik srca, bogatstvo koje oplemenjuje grupa iz Njemačke u Istri. čovjeka, spaja narode i povezuje ljude Potaknuo je i razmjenu te suradnju s Bogom. Uz glazbu je svagdašnji život Gimnazije i strukovne škole Jurja Dob- ljepši i bolji.“ n rile - Pazin i Geschwister-Scholl-Gym- nasium Marl, koja je trajala punih 15 godina. Sastavio je i opsežnu pjesma- ENG Branko Baf was born in 1947 in the hamlet of ricu poznatih hrvatskih pjesama (s nje- Ruhci, about halfway between the village of Tinjan and the town of Pazin, in the heartland of Istria County in mačkim prijevodom), a uz klavir prati i western Croatia as the youngest of fifteen children. pjevanje tih pjesama na „Večeri hrvats- After completing his primary and secondary education ke pjesme“ koja se održava dva puta in 1965 he enrolled to study theology in Zadar, contin- uing his studies in Rijeka. He moved to Germany in godišnje u Dortumundu u organizaciji early 1970 to join his brother Bruno and work at his Matice hrvatske za Rursku oblast. Neu- restaurant to gain work experience, earn some mon- morno i s velikim entuzijazmom i danas, ey and save up to continue his studies. He enrolled at the University of Münster in 1971 to study pedagogy kada je u mirovini, Branko dogovara (music, geography and theology) and graduated in nove projekte i suradnje. Nova suradn- 1976. Baf’s links to the homeland and frequent visits ja i projekt dogovoreni su ovoga ljeta u to Istria County include guest appearances and collaboration between choral groups in Croatia and Ger- Puli s Akademskim mješovitim zborom Branko Baf many. He has imbued his children Daniela, Kristina pulske Muzičke akademije i Zborom and Patricija with a love of his native land.

MATICA listopad 2020. 59 Prva filmska radionica u programu Dana hrvatskoga filma u Orašju Šest dana stvaranja filma Hrvatska matica iseljenika, kao vjerni pratitelj festivalskih događaja, u suradnji s Centrom za kulturu Orašje, organizator je radionice, novoga, dodatnoga sadržaja Festivala od kojeg se očekuje da će postati tradicionalan

uratka zaslužili su sudionici radionice među kojima i Josipa Oršolić iz Tolise, akademska glumica, točnije magistri- ca glume i lutkarstva. Već je uveliko u filmskom svijetu pa je iz Osijeka, gdje je završila akademiju, krenula u svijetu glume za ulogama u Zagreb. Iz svijeta filma u Orašju je bio i Robert Piršl iz Zagreba. Kao i Karla Bilić iz Travni- ka jer, kako kaže, daje posljednji atom snage u razvitak svoga matičnog kaza- lišta i prisutna je u svijetu glume, a ovo je, kaže, još jedan izazov koji nije želje- la propustiti. U filmskoj radionici bile su i dvije nastavnice koje će svoje znanje moći prenositi na učenike u škola- Plakat za ma gdje rade - Ana Franičević iz Kreše- premijeru va i Marija Janjić iz Orašja. Josip Arlović kratkoga filma 1. Filmske iz Tolise iznimno je talentiran mladić i radionice u već je poznato ime u svijetu Viva film Orašju festivala jer je osvajao nagrade za reži- ju. Značajan doprinos radionici dao je Tekst: Nada Koturić Foto: Asmir Šadić zaljubljenika u film koji su svoj 15-mi- i Marin Maroš iz Viteza, bečki student nutni filmski uradak snimali u Orašju. glume. Inis Žikić iz Orašja, svršeni sred- Film je u stanju pretvori- Uz stručno vodstvo akademskog reda- njoškolac, također je osvajač nagrada ti snove u realnost i re- telja Ivana Mokrovića, radionica je za- u filmskim radionicama. Nina Ivanović, alnost u snove, a to smo počela 27. kolovoza i potrajala do 1. ruj- dokazali ovim kratkim na, do premijere kratkoga filma, F filmskim uratkom prve proizvoda radionice. Filmske radionice u sklopu Dana hrvatskog filma “Ivo Gregurević” u Orašju, re- FILMSKI SET U SOBI HOTELA kla je pred ograničenim brojem gleda- Nakon teorijskog predavanja o filmu, telja zbog pridržavanja epidemioloških polaznici su aktivno uključeni u sve di- mjera u oraškoj kinodvorani Nives An- jelove stvaranja filma, od osmišljava- toljak, koordinatorica projekta u ime nja ideje i pripreme rada na scenariju, Hrvatske matice iseljenika - Zagreb pri- preko pisanja i formatiranja scenarija, majući cvijeće zahvalnosti od domaći- podjele uloga, glumačkih proba, snima- na, v.d. ravnateljice Centra za kulturu nja uvježbanog, pa sve do finalizacije i Orašje Mandice Živković. Prvi put ljubi- montaže snimljenog materijala i njego- telji sedme umjetnosti u Orašju imali va prikazivanja. su prigodu pratiti filmsko djelo mladih Burni pljesak na projekciji filmskog

Prva filmska radionica u programu Dana hrvatskoga filma Slijeva Mandica Živković iz Centra za kulturu Orašje, stručni voditelj radionice u Orašju, uz teoriju ali i praktično snimanje, približila je Ivan Mokrović i Nives Antoljak iz sudionicima proces stvaranja filma. Hrvatske matice iseljenika

60 MATICA listopad 2020. srednjoškolka iz Orašja, kao i Alija Ki- čin iz Orašja, također su upijali struč- no znanje. Predivna premijera pokazala je koliko mladi imaju talenta, samo im treba stvoriti okvir za rad i njihovu kreativnost, naglasio je stručni voditelj radionice, Dio sudinika radionice, akademski redatelj Ivan Mokrović. A taj glumci Josip, Josipa i Ana s redateljem Mokrovićem okvir i ovom radionicom stvara Hrvat- ska matica iseljenika, istinski “prijatelj” filmskoga festivala u Orašju uz kojega je Premijeru finalnog uratka radionice, kratkog filma “Bobi u 3 ujutro”, svojom značajnom potporom od samo- koji je deseteročana ekipa mladih zaljubljenika filma snimala i ga početka. Naravno, ove godine korona je obilježila cijeli Festival i ograničila montirala šest dana u Orašju, odlično je primila oraška publika, ne samo broj gledatelja, već i sudionika brojem ograničena zbog okolnosti izazvanih koronom. radionice na kojoj su trebali biti Hrvati iz RH, BiH, iseljeništva te predstavnici stajanju filma - kaže nam Josip Arlović. mo s toliko energije i entuzijazma, a na hrvatskih manjina. Radionica je, zbog Jedna od dviju već akademskih glumi- najbolji način nas usmjerava da nauči- okolnosti, bila ograničena na deset su- ca na radionici, Josipa Oršolić iz Tolise, mo više o stvaranju filma redatelj Ivan dionika, no oni su svojim entuzijazmom uz ostalo, kaže - Pokušavam pridonosi- Mokrović iz Zagreba - zajednički nam je i željom za upijanjem znanja o filmskoj ti svojoj rodnoj sredini u području koje potvrdila mlada ekipa glumaca. umjetnosti nadomjestili brojnost. Vidi- najviše poznajem, a to je gluma. Ivo mo se na drugoj Filmskoj radionici i 26. nas je sve toliko zadužio da su ovi mali DOJMOVI VODITELJA filmskom festivalu ponovno u Orašju koraci zahvalnosti samo dio kojim na- A evo i dojmova o Festivalu i radionici i kada ćemo napraviti novi filmski ura- stojimo obogatiti kulturne sadržaje u akademskoga redatelja, stručnoga vo- dak jer mi ostajemo vjerni ovome pro- Posavini, kao što je to činio neumorno ditelja vrijedne filmske priče u Orašju, jektu i dolazimo ponovno obogaćeni ne naš legendarni Ivo pune 23 godine. Aka- Ivana Mokrovića. - Kada sam kao mali samo druženjem i novim znanjem, već demska glumica Ana Franičević, koja je dolazio u Orašje na ovaj festival i s ve- i nadasve pozitivnom energijom ovoga diplomirala u Hamburgu, iz Kreševa je i likim očima gledao ove divne ljude, da festivala, poručili su sudionici radionice. nastoji najmlađe kazalištarce u svojemu mi je netko rekao kako ću i ja jednoga U vrijeme snimanja kadrova u jed- rodnome mjestu zaintrigirati za umjet- dana pridonostiti ovom događaju, ne noj hotelskoj sobi zabilježili smo i raz- nost, osobito alternativnu. Oduševljena bih vjerovao. Neobično je ozračje koje mišljanja nekoliko sudionika radionice. je radionicom i stvaranjem filma i Karla vlada nad ovim festivalom i doista je po- - Visok je stupanj pozitive dok ovo radi- Bilić koja u rodnome Travniku aktivno seban. Što se prve filmske radionice tiče mo, dok nastojimo doznati više o na- radi u tamošnjem kazalištu. - Svi radi- u Orašju, siguran sam da su ovi mladi ljudi nešto naučili o filmu, napravili su svoj prvi filmski uradak na koji su, nadam se, ponosni. Tko zna, možda bu- demo zajedno radili neki novi filmski projekt. Na kraju, što reći o ovome velikom festivalu koji zovemo još i ‘mala Pula’. Želim samo da nastavi taj fasci- nantan niz od 25 godina jer Gregure- vić kao veliki glumac, koji je zapravo ut- kan u cijelo hrvatsko glumište, sve nas umjetnike, kazališne i filmske radnike, to zacijelo i zaslužuje - zaključio je redatelj Mokrović. n

ENG For the first time enthusiasts of the seventh art will have an opportunity to view the cinematic work of young film buffs screening fifteen-minute shorts as part of the Ivo Gregurević Days of Croa- tian Film. The Croatian Heritage Foundation is work- ing with the Orašje Culture Centre to stage the first Sudionici radionice i predstavnici organizatora nakon premijere svoga filma film workshop in the fold of this film festival, which we hope will become a regular feature of the event.

MATICA listopad 2020. 61 (S)KRETANJA

psihičkom organizmu (vidljive i raznolike Kako uspješnije su negativne reakcije u ponašanju i izgle- du) u slučajevima, primjerice, kad netko ima bolji auto od nas, kad više zarađu- izjedati sebe i druge je, kad je ona bolje odjevena od mene, kad im djeca bolje uče, kad je on bolje napredovao na poslu, kad netko ima bo- I u psihologiji i psihijatriji opaža se ono što se u religijama lji stas, kad netko može više i bolje, kad oduvijek isticalo: i kad se izliječe ili ublaže psihičke tegobe je bogatiji, kad nekoga više cijene ili kad klijenata, u njima nakon toga može ostati ono nezdravo smije više, kad je netko pametniji, ljepši, zdraviji, uspješniji, šarmantniji i slično. To ponašanje, koje se u religijama naziva „grijehom“. Jedna od je u biti žalost i unutarnja ljutnja, grižnja najopasnijih takvih opterećenja i bolesti duha svakako je zavist zbog tuđeg dobra, a koja uključuje želju da drugi u određenim stvarima bude sla- u nerazvijenim zemljama najčešće zavi- biji od nas. Teološki gledano, ona je je- di na takozvanim egzistencijalnim dobri- dan od najvećih grijeha, ona je “kriva” što ma, a to su hrana, djeca i zdravlje. U do- je čovjek izgubio “raj na zemlji”, s njom brostojećim društvima ovakva zavist nije su počeli smrtni sukobi na ovom plane- isključena, ali je gurnuta u pozadinu. U tu. Psihološki gledano, zavist nastaje us- njima više dolazi do izražaja zavist zbog poređivanjem sebe s drugima, ponajpri- novca, stana, radnog mjesta, karijere i je onda kad ljudi pogrešno procjenjuju bogaćenja. Ali, ipak, najviše od svega u vlastite snage i slabosti. Jedan je od naj- dobrostojećim društvima zavidi se na većih pokretača negativnog u međuljud- sreći i osobnom uspjehu drugoga. Do- skim odnosima te se najčešće trostruko življavati druge zadovoljnima i uspješni- opisuje i proučava: Piše: dr. fra Šimun Šito Ćorić, Švicarska ma, a osobno ne biti takav ili se tako ne 1. kao jedan od nezdravih osjećaja, ([email protected]) doživljavati, jedan je od najvećih izazova 2. kao pokretač neprijateljstva i netrpe- za zavist u navedenim društvima. ljivosti među ljudima i ugo je bio uobičajen tera- Koliko god ju je kršćanska vjera smje- 3. kao nezdrava karakteristika ličnosti pijski pristup čovjeku s štala ravno među glavne grijehe, zavist je koja uključuje sklonost osjećaju zavi- psihosomatskim optere- tvrdokorno ostala grijeh koji se najviše i sti, kao i djelovanje pod njezinim pri- ćenjima liječenje triju sku- stvarno i načelno tolerira. Uz sve to što tiskom. D pina vidova čovjekovih je on toliko smrtan da se njime zaslužu- problema: kognitivnih (osjeti i percepci- je pakao i što je najgore biće uopće, đa- Stručnjaci upozoravaju pri tom i na ja, pamćenje i učenje te mišljenje i inte- vao, po njoj dobio svoje oznake i svoje redovito zavidnikovo lako prihvaćanje ligencija), bihevioralnih (ponašanje) i fi- ime (grč. diabolos: klevetnik, zavidnik, mr- neprovjerenih negativnih informacija. zioloških (funkcije organizama). Danas zitelj, lažljivac…), te što kandže zavisti ti- Drugim riječima, zavidan čovjek, koliko se sve više posvećuje pažnja i četvrtom jekom čitave ljudske povijesti do danas god to neće priznati, jedva dočeka da i vidu čovjekovih problema - bolesti duha. danomice nanose golemu štetu među- bez provjere prihvati neku važnu infor- ljudskim i međunarodnim odnosima, go- maciju o osobi kojoj zavidi samo da bi se UNIVERZALNA PRISUTNOST tovo svi drugi glavni ili smrtni grijesi i ljud- što prije u sebi veselio lošoj vijesti o njoj ZAVISTI ske zloće na znatno su gorem glasu od i tako barem nakratko zadovoljio tu de- Svatko od nas poznaje zavidne ljude i uvi- nje u kršćanskoj praksi. vijantnu potrebu. jek su to – drugi. Na žalost, zavist je bila i ostala univerzalna. Etnološke studije i ZAVIST KAO GENETSKO NASLIJEĐE DJELOVANJE ZAVISTI NA ZDRAVLJE ljudsko iskustvo potvrđuju to jednogla- Riječ zavist ima u svome piskavom zvu- Dosta nam govori i psihobiologija zavisti. sno. Nema toga dobra, bilo malo ili veliko, ku nešto od najstarije prijetnje čovjeku. Osjećaj koji nas goni da ne ostanemo iza na kojem ljudi ne zavide jedan drugome. U njoj su se združili srdžba, strah, žalost drugih izgleda da je opskrbljen nekim su- Obično se zavidi na onome što se prepo- i poželjnost u trajnom stanju pripravnos- stavom unutarnjeg nagrađivanja, kojemu znaje kao vlastita vrijednost u usporedbi ti: prvo, za napad na drugoga i drugo, za se teško oprijeti. Neki rezultati istraživa- sa sebi sličnima. U takvim prilikama čo- stvaranje vlastitog nezadovoljstva i osje- nja očito upućuju na takve mogućnosti. vjek naginje ponajprije zavidjeti drugo- ćaja vlastite nesretnosti. To stanje svo- Primjerice, istraživači su pronašli značaj- me na onim dobrima koja bi sam rado jevrsnog nezadovoljstva razmili se po no veću koncentraciju serotonina u moz- htio imati, a nema ih. Općenito društve- našem fizičkom (pri tome su mjerljive re- gu pobjednika sportaša, nego u onih koji no gledano, istraživanja pokazuju da se akcije autonomnoga živčanog sustava) i su “ostali iza njih”. A visoka koncentraci-

62 MATICA listopad 2020. ja serotonina u mozgu, tog prenositelja ti Božji sud nakon smrti, nego zavidnik mo. Roditelji i obiteljsko ozračje postaju neurona, značajno povećava čovjekovo neizbježno sam sebe kažnjava već ovdje glavno vježbalište oblikovanja odnosa zadovoljstvo. na zemlji. Koliko se god zavidnik psihički prema ljubomori i zavisti u svojoj dje- Uz već navedeno, klinički je dokazano može olakšati pražnjenjem svoje ljutnje, ci. Pri tome sami roditelji unose svoje da radost i zdrav smijeh smanjuju krvni bijesa, zluradosti i mržnje, u konačnici karakteristike ličnosti u nastajući svijet tlak, jačaju imunitet, smanjuju stres, po- mu to ništa ne koristi. Njegova požuda svoje djece. Naravno, ako su oni od ma- većavaju osjećaj zadovoljstva i čine do- ostaje nezadovoljena i u sljedećoj prigo- lih nogu, dakle više desetljeća prije rođe- bro zdravlju. Naime, zdrav smijeh i radi još je s većim zahtjevima jer sve ono nja svoje vlastite djece, bili ispravno od- dost oslobađaju endorfin (Endorphine), što on stvarno ili u mašti učini onome gajani da je to najbolji početak za zdrav tu supstanciju koju tijelo samo proizvo- komu zavidi, pada na njega samoga. U odgojni pristup svojoj djeci. di za smanjenje vlastitih boli. Slično dje- povijesnom pregledu literature zavisti to Kao i za ispravno suočavanje s dru- lovanje doživljavaju i oni kojima se s ve- se potvrđuje na svakom koraku. gim svojim osjećajima, tako je i u sluča- seljem i osmjehom obraćamo, a kojima “Umijeće potrebne ravnoteže” sva- ju osjećaja zavisti. Vrlo je važno izgraditi se pri tome, utvrdili su kanadski istraži- kako uključuje, upozoravaju i psiholozi jaku ličnost i moći učiti od vlastitih unu- vači, također smanjuje razina hormona i religijski stručnjaci, sposobnost da se tarnjih doživljaja, posebice od vlastitih stresa, cortisola. može živjeti s vlastitom zavišću tako da osjećaja. Nedostatak na koji nas upozo- Kako je poznato da upravo zavist nam ona ne zagorčava sretan i zadovo- ravaju osjećaji zavisti može biti uklonjiv i stvara mrzovoljne i neraspoložene lju- ljan život. Jer zavidno škiljenje na poželjna neuklonjiv. Uklonjiv nedostatak je ako nam de te tako bitno smanjuje istinsku radost dobra kojih drugi više imaju skriva opa- je željeno dobro dohvatljivo i ostvarivo, i zdrav smijeh, onda ona može pridoni- snost da ne postanemo ni sretni ni zado- ako ga možemo svojim trudom sebi pri- jeti takvim tjelesnim tegobama pa i bo- voljni s onim što sami imamo i što sami baviti. Primjerice, ako zavidimo nekome tko je dobro naučio njemački, to nam Već slavni rimski pjesnik Publije Ovidije Nazon (43. pr. Kr. – 17. ili 18. po. može biti poticaj da i mi uložimo truda i isto tako ga naučimo jer smo sposobni Kr.) opisuje u svojim “Metamorfozama” demonsku zavist kao onu koja sebe za to. U ovakve svrhe možemo svoju za- stalno muči: “Ona promatra uspjehe kojima se ne veseli i u promatranju vist iskoristiti kao stimulirajući poticaj koji se izjeda; najprije glođe druge, a onda samu sebe i to je njezina vlastita nam pomaže mobilizirati vlastite snage patnja… Ona stanuje u najdubljim uvalama, gdje sunce ne dolazi, gdje da postignemo željeno. U isto vrijeme to nikada ne zapuše vjetar svježi, u magli i hladnoći što zalazi za kosti; tu će ublažiti našu zavist prema drugome, nikada nema vatre, ali zato tame u izobilju.” nećemo mu morati umanjivati vrijednosti, nego ga možemo uzeti kao dobar primjer za svoje razvojne ciljeve. lestima. Sveprisutna teškoća u ljudi da uspijemo postići. Primjećivanje tuđe sre- prednosti drugih pokraj sebe prihvate će i zadovoljstva koji jesu ili nam se čine “PROCES ŽALOSTI” bez zavisti možda se ipak hrani već koji veći od naših osobnih, sa zavišću unosi Kad je neuklonjiv nedostatak u pitanju, milijun godina prirodnim zahtjevom osje- u nas gorčinu i nezadovoljstvo. Koliko je onda prema njemu možemo samo pro- ćaja da se napreduje prema vrhu svoje god traženje sreće i zadovoljstva potpu- mijeniti svoj odnos. Lijek je u sljedećem društvene ljestvice. Uostalom, takav za- no individualna stvar, stručnjaci upozo- procesu: najprije se treba truditi da ga htjev naše ličnosti po naravi je očekivan, ravaju kako je za sve vrlo važno da bude- više ne smatramo sramnom manom. opravdan i pozitivan, ali će svakome od mo realisti, a ne sanjari u svojim željama U tu svrhu treba pokrenuti proces žalo- nas pri tome biti potrebna moć isprav- i planovima. Frustrira se čovjek koji pre- sti u kojemu ćemo se pomiriti s činjeni- nog shvaćanja stvarnosti, posebice svo- više želi pa malo postigne! com što drugi imaju ono dobro koje mi jih sposobnosti i mogućnosti te prilika u sebi želimo. Ovdje je sada riječ o krepo- kojima živimo. Sve govori da je čovjeku KAKO NADZIRATI VLASTITU ZAVIST sti poniznosti, skromnosti, koja nam tu ipak najbolje biti zadovoljan onim što jest Na žalost, zavist hara i među spolovima, nije dobro došla samo zbog kršćanskih i što ima te u isto vrijeme prema svojim među braćom i sestrama, među prijate- motiva. Tek skromnost otvara nam put i općim mogućnostima nastojati ići pre- ljima, među suparnicima, na radnome k spoznaji da naš nedostatak u biti nije ma onome što bi htio biti i imati. mjestu i u mnogim drugima odnosima, velik, nego da nam se to samo čini dok na svim mjestima. Što se tiče naše odse vežemo za dobro koje želimo i uspo- ZAVIDNIK SAM SEBE KAŽNJAVA govornosti za zavist, već smo napomi- ređujemo s drugima. Tek kada dođemo Koliko god mi ponajprije posvećivali pa- njali da ne možemo gotovo ništa učini- do tog stupnja unutarnje spoznaje i pri- žnju šteti koju nanosi zavidnik drugome, ti protiv izbijanja zavisti iz naše nutrine hvaćanja, moći ćemo se okrenuti onim zavist je u isto vrijeme i osjećaj koji na- jer nam je to u genetici, ali smo suodgo- područjima koja su stvarno u našim mo- nosi štetu i samom sebi, zavidniku. To vorni za ono što nakon toga pod njezi- gućnostima te koja smo vjerojatno do je grijeh za čiju kaznu se ne mora čeka- nim utjecajem činimo i kako se ponaša- sada zapostavljali. n

MATICA listopad 2020. 63 CRORAMA

OTVORENA RIZNICA SPLITSKE KATEDRALE U obnovljenoj palači Skočibušić-Luka- ris tik uz katedralu sv. Dujma otvorena je Riznica splitske katedrale u sklopu obilježavanja 1600. obljetnice smrti zaštitnika Dalmacije sv. Jeronima, čiji se prijevod Svetog pisma na latinski - Vulgata čuva u toj riznici. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Korži- nek, koja je kao izaslanica premijera Andreja Plenkovića nazočila otvorenju Riznice, istaknula je veliku važnost ovoga događaja za hrvatsku kulturnu baštinu. “Prezentacijom ove zbirke i Riznice splitske katedrale hrvatska kulturna baština na uvid dobiva jednu od svojih najvrjednijih zbirki”, po- ručila je ministrica.

JUBILARNA ZLATNA IGLA Zlatna igla je obrtnička modna revija koja ove godine slavi jubilarnu 85. godinu te okuplja najbolje zagrebačke obrtnike i dizajnere. Davne 1935. godine održana je prva Zlatna igla po uzoru na kolege iz Pariza. Ta najdugovječ- nija modna manifestacija u regiji već generacijama promovira zagrebačko obrtništvo i dizajn. Reviji je nazočio i gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić koji je istaknuo kako Zagreb nikad nije zaboravio na svoje obrtnike. “Oni su zaštitni znak zagrebačkog identiteta i nezaobilazni u brendira- nju Zagreba. Raznim smo mjerama omogućili našim obrtnicima da preži- ve ova teška vremena COVID-a i potresa, a nadam se da će ih prevladati i pretvoriti u još bolje poslovanje”, rekao je Bandić.

SISAČKA INDUSTRIJSKA BAŠTINA Osmi Dani industrijske baštine, u sklopu kojih se održava i šesti Festival piva, nastavak su već prepoznatljive manifestacije kojom se vrednuje bogata baština Siska, nekad jednog od vodećih industrijskih središta u bivšoj državi. Ova jedinstvena priredba u Hrvatskoj svake godine sve je bogatija sadržajima i atraktivnija, a ispu- njena je izložbama, predavanjima, pre- zentacijama, obilaskom bivših industrijskih lokacija, dječjim radionicama i drugim događajima kojima je cilj upoznavanje javnosti s bogatom industrijskom bašti- nom grada i njezinim potencijalima. Kako je naglasila sisačka gradonačelnica Kristi- na Ikić Baniček, priredbe u sklopu Dana baštine postupno postaju identitet grada Siska pa se svake godine nadograđu- ju i obogaćuju.

64 MATICA listopad 2020. U VUKOVARU ODRŽAN FESTIVAL GLUMCA Dodjelom nagrada za najbolja glumačka ostvarenja i predstavu u cjelini u Gradskome muzeju u Vukovaru svečano je zatvoren 27. Festival glumca na kojemu je od 5. do 13. rujna odigrano ukupno 14 predstava prošlogodišnje kazališ- ne produkcije od kojih je 13 bilo u konkurenciji za nagrade. Nagradu “Vanja Drach” za najbolju predstavu u cjelini na ovogodišnjem Festivalu glumca odnijela je predstava “Ja od jutra nisam stao” Une Vizek u režiji Nane Šojlev i produkci- ji Satiričkoga kazališta “Kerempuh” iz Zagreba. Festival glumca, podnaslovljen kao festival mo- nodrame i komorne scene, redovito se održava u svibnju u nizu gradova i općinskih središta Vu- kovarsko-srijemske županije, ali zbog pandemije koronavirusa bio je odgođen za rujan.

SVI U ZBOR – STIHOVI ZAORILI RIJEČKIM TRGOVIMA “Na srid placi, po kantune, v oštarije, s kantunića… zvoni pjesma po Kvar- nere”, stihovi su koji su oživjeli na riječkim trgovima zahvaljujući sudionicima glazbene priredbe “Svi u zbor” u organizaciji Riječkoga komornog zbora “Val”. Toga prekrasnoga sunčanog prijepodneva na Trgu 128. brigade HV- a, uz domaćine – članove RKZ-a “Val” okupili su se i članovi DZ “Kap” – Ri- jeka, MPZ “Gimpl” – Ravna Gora, MPZ “Štorija” – Udruga “Domoljub 1909.” – Matulji i ŽVS “Lira” – Rijeka. Zborski susret započeo je zajedničkim upje- vavanjem koje je vodila dirigentica Marta Karolina Cader, a zatim je na ri- ječkim Stubama Crvenog križa RKZ “Val” otvorio glazbenu priredbu izved- bom skladbi posvećenih voljenome gradu.

ILICA: Q’ART OŽIVLJAVA ILICU I U RUJANSKOM IZDANJU Projekt Ilica: Q’Art ponovno je oživio zagrebačku Ilicu i u svome rujanskom izdanju. Uz partne- re projekta: kazalište Gavella, Akademiju likovnih umjetnosti i HDLU, građane želi privu- ći u samo ranjeno srce grada kako bi, unatoč svim krizama i nedaćama koje su snašle grad i njegove ljude, pokazao da zajednica živi i kad je najteže i potaknuo ljude na solidarnost, ali i na promišljanje i aktivaciju u smjeru boljeg i kvalitetnijeg ži- vota u Zagrebu. Dana 13. rujna zaustavljen je tramvajski promet kako bi građani mogli uži- vati u iličkom šušuru.

MATICA listopad 2020. 65 CROSPORT

HRVATSKI ATLETIČARI OSVOJILI OSAM MEDALJA NA PRVENSTVU BALKANA U rumunjskom gradu Cluj-Napoca održano je seniorsko atletsko prvenstvo Balkana na kojem su hrvatski atletiča- ri osvojili osam medalja - jednu zlatnu, pet srebrnih i dvije bronce. Jedinu zlatnu medalju osvojio je mladi Marin Čeko u skoku u dalj sa skokom od 7.88 metara. Aktualni hrvatski prvak na 100 i 200 m, te u skoku u dalj, nekoliko je dana ranije slavio na Hanžekovićevom memorijalu u Za- grebu skokom od 7.92 metara. Član kninskog kluba Sveti Ante osvojio je i broncu na 200 metara s rezultatom 21.19. Dino Bošnjak, član AK Velika Gorica iz Rumunjske se vraća s dva srebra - na 1.500 i 3.000 m. Drugi je bio i Ivan Horvat (Slavonija Žito) u skoku s motkom, kao i član Dinamo Zri- njevca Martin Marković u bacanju diska. Srebro i broncu je osvojila Martinova klupska kolegica Bojana Bjeljac na 5000 m, odnosno na 3000 m.

US OPEN: PAVIĆ I SOARES OSVOJILI NASLOV U PAROVIMA Hrvatski tenisač Mate Pavić osvojio je naslov pobjednika US Opena u muškim parovima nakon što je u finalu, poslije sat vremena i 32 minute igre, zajedno s Brazilcem Bru- nom Soaresom, pobijedio hrvatsko-nizozemsku kombi- naciju koju su činili Nikola Mektić i Wesley Koolhof sa 7-5, 6-3. Paviću je ovo drugi naslov u muškim parovima na grand slam turniru. Osvojio je Australian Open 2018. s Austrijan- cem Oliverom Marachom. Osim toga, Pavić je osvojio i dva naslova u mješovitim parovima, 2016. je osvojio US Open s Njemicom Laurom Siegemund, a 2018. Australian Open s Kanađankom Gabrielom Dabrowski. Hrvatski tenisač Borna Ćorić nije se uspio plasirati u polufinale US Opena, njega je u četvrtfinalu svladao Nijemac Alexander Zverev.

ŠAH: PATRICIJA VUJNOVIĆ PRVAKINJA HRVATSKE Patricija Vujnović pobjednica je Desetog otvorenog pojedinačnog prvenstva Hrvatske za šahistice. Brzim remijem u posljednjem, devetom kolu s Terezom Dejanović, 25-godišnja Patricija Vujnović je sa sedam osvojenih bodova zaslu- ženo ostvarila najveći uspjeh u svojoj karijeri. Uz četiri remija nanizala je pet pobjeda i neporažena završila prvenstvo. O vrijednosti njezina rezultata naj- više govori činjenica da je popravila rejting čak za 31 bod. Drugoplasiranu Anu Berke, dvostruku državnu prvakinju, pretekla je za pola boda, a prvakinju iz 2015. godine Kristinu Šarić za cijeli bod. Uz Patriciju Vujnović najugodnija izne- nađenja prvenstva su juniorke Anamarija Radiković i Tereza Dejanović koje su osvojile treće, odnosno sedmo mjesto.

66 MATICA listopad 2020. LIGA NACIJA: FRANCUSKA - HRVATSKA 4-2 U susretu 2. kola elitnog razreda Lige nacija, hrvatska no- gometna reprezentacija je na stadionu Stade de France izgubila od Francuske sa 2-4 upisavši i drugi poraz u skupini nakon što je poražena i u Portugalu sa 1-4. Nakon dvije godine i velikog finala SP-a, u kojem je Francuska slavila sa 4-2, “Vatreni” i “Tricolori” su se ponovo susreli. Ovoga puta u Ligi nacija i ponovo su Francuzi pobijedili sa 4-2. Hrvatska je povela, imala je i 2-2, no domaćin je na koncu uvjerljivo slavio. Golove za Hrvatsku postigli su Dejan Lo- vren i Josip Brekalo. Hrvatska tako niti u sedmom poku- šaju nije uspjela slaviti protiv Francuske. Bio je to naš peti DINAMO I RIJEKA U GRUPNOJ FAZI poraz uz dva neodlučena susreta i 7-17 razliku pogodaka. EUROPSKE LIGE Idući nastup Hrvatska će imati 11. listopada u Zagrebu Nakon što su pobijedili rumunjski Cluj u 2. pretkolu, te iz- protiv Švedske, a tri dana kasnije na stadionu Maksimir gubili u Budimpešti 1-2 od Ferencvaroša u 3. pretkolu i tako gostovat će i Francuska. ispali iz ovosezonske Lige prvaka, nogometaši zagrebač- kog Dinama su u završnoj rundi kvalifikacija za Europsku ligu na Maksimiru pobijedili estonsku Floru 3-1 golovima Gavranovića i dvaput Ademija i tako osiguralu grupnu fazu natjecanja na proljeće. Isto su uspjeli i nogometaši Rijeke, oni su u 3. pretkolu Europske lige na Rujevici svladala ukra- jinski Kolos Kovalivka 2-0 u produžecima, a u zadnjoj rundi kvalifikacija u gostima i favorizirani danski Kopenhagen 0-1. Zagrebačka Lokomotiva se u 2. pretkolu, porazom 0-1 od bečkoga Rapida, oprostila od Lige prvaka, da bi u tre- ćem pretkolu ispala i iz Europa lige, porazom od švedskog sastava Malmö 0-5. Nogometaši Osijeka treću sezonu uza- stopce završili su svoj europski put porazom u 2. pretkolu Europske lige, ovoga puta od švicarskoga Basela koji je u Gradskom vrtu pobijedio sa 2-1. Hajduk se minimalnom 1-0 pobjedom na gostovanju kod Renove u Skoplju plasi- rao u 3. pretkolo Europske lige u kojem je u Istanbulu izgubio od Galatasaraja 0-2.

IVAN RAKITIĆ ODLUČIO ZAVRŠITI REPREZENTATIVNU KARIJERU Dokapetan hrvatske nogometne reprezentaci- je Ivan Rakitić odlučio je završiti svoju reprezentativnu karijeru nakon 106 nastupa u kojima je postigao 15 golova za ‘vatrene’. U dresu senior- ske hrvatske nacionalne vrste debitirao 8. rujna 2007. pod vodstvom Slavena Bilića, a četvrti je po broju odigranih utakmica za hrvatsku repre- zentaciju, više ih imaju samo Darijo Srna (134), Luka Modrić (127) i Stipe Pletikosa (114). Od njegovih nastupa za ‘vatrene’ svakako će najviše ostati u sjećanju doprinos koji je dao na putu do svjetskog srebra u Rusiji 2018. kad je reali- zirao odlučujuće jedanaesterce u osmini finala protiv Danske te u četvrtfinalu protiv Rusije. Na- kon šest godina u Barceloni Ivan Rakitić je ovoga ljeta potpisao za Sevillu.

MATICA listopad 2020. 67 Rukoplet

Foto: Silvija Butković